Izvjestitelj:

Paul RÜBIG

Zahtjev za savjetovanje:	6.9.2024., poljsko predsjedništvo Vijeća Europske unije
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	12.2.2025.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	26.2.2025.
Plenarno zasjedanje br.:	594
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	236/5/4

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja inicijative koje je Europska komisija nedavno pokrenula u cilju smanjenja regulatornog opterećenja. Međutim, zbog dodatnog vala propisa i postojećih zahtjeva mala i srednja poduzeća (MSP) naročito su izložena dvostrukim i trostrukim zakonodavnim zahtjevima i sankcijama. Empirijske studije, ankete među poduzećima i izvješća Marija Draghija i Enrica Lette potvrđuju da se administrativno opterećenje stalno povećava na štetu potrošača, produktivnosti, otvaranja novih radnih mjesta i svjetske trgovine. U tom su pogledu još uvijek potrebna daljnja poboljšanja.

1.2.

Proces racionalizacije zakonodavstva EU-a i razvoja tehnika za dobru izradu zakonodavstva mora se odvijati unutar okvira kojim se poštuje priroda EU-a kao socijalnog tržišnog gospodarstva i uz potpuno poštovanje zaštite radničkih prava i standarda zaštite okoliša i sigurnosti potrošača. Njime se mora osigurati i usklađenost s obvezama koje su preuzete na međunarodnoj razini (Pariški sporazum, ciljevi održivog razvoja itd.) i na razini EU-a, kao i s načelima transparentnosti i vladavine prava u EU-u. Pojednostavljenje ne bi smjelo biti cilj samo po sebi već sredstvo za jačanje konkurentnosti i inovativnosti. Ono bi trebalo biti dobro promišljena strategija kojom se smanjuje nepotrebno opterećenje za poduzeća i potiče dinamično i konkurentno gospodarstvo, a istodobno osigurava dobrobit svih građana.

1.3.

EGSO preporučuje da se test utjecaja zakonodavstva na MSP-ove i provjera konkurentnosti spoje u jedan postupak. Osim toga, treba znatno ojačati Odbor za nadzor regulative i povećati njegovu neovisnost. Taj bi Odbor na početku svakog zakonodavnog postupka trebao provesti „provjeru dosljednosti i supsidijarnosti” i trebao bi imati primjereno pravo na reviziju i davanje savjeta. Jačanje Odbora trebalo bi biti utvrđeno u predstojećem međuinstitucijskom sporazumu.

1.4.

EGSO preporučuje da se iskoriste umjetna inteligencija i alati za strojno učenje da bi se osmislio „jedinstveni alat za izvješćivanje” koji bi bio jednostavan za korištenje i koji bi MSP-ovima, poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i drugim poduzećima mogao pružiti sve u vezi s obvezama izvješćivanja, rokovima i sankcijama koje propisuje EU. To bi uključivalo i uspostavu okvira kojim bi se omogućilo pretraživanje dokumenata i izdvajanje sadržaja, usklađivanje heterogenih izvora i formata podataka, otkrivanje skrivenih veza, interpretacija podataka i, naposljetku, donošenje zaključaka. Svaka država članica trebala bi uspostaviti i središnju kontaktnu točku za obveze izvješćivanja na europskoj razini.

1.5.

EGSO smatra da Komisija poduzima ispravne korake za smanjenje administrativnog opterećenja zahvaljujući platformi REFIT, testu utjecaja zakonodavstva na MSP-ove, provjeri konkurentnosti, digitalnoj koordinaciji zakonodavnog postupka, reformama europskog semestra i nedavno preuzetim obvezama, uključujući i onu da svi povjerenici zaduženi za relevantne portfelje smanje obveze u pogledu izvješćivanja (25 % za sva poduzeća i 35 % za MSP-ove) (1). Ujedno izražava žaljenje što portfelj povjerenika za gospodarstvo i produktivnost, provedbu i pojednostavljenje nije portfelj potpredsjednika, kao i zbog toga što nijedna od 14 projektnih skupina povjerenikâ nije izričito posvećena učinkovitosti i pojednostavljenju.

1.6.

EGSO smatra da bi Vijeće Europske unije i nacionalne vlasti također trebali u većoj mjeri iskoristiti mogućnosti za preispitivanje nadležnosti (supsidijarnost), osobito u pogledu utjecaja na mala i srednja poduzeća, potrošače, upravu i pravosuđe. U tu bi svrhu trebalo osmisliti učinkovitije postupke za pritužbe u pogledu supsidijarnosti. S tim u vezi, nov pristup izradi zakonodavstva pomogao bi institucijama EU-a da prate provedbu i izvršenje zakonodavstva i usklađenost MSP-ova. Pri prelasku s europskog na nacionalno zakonodavstvo u cilju poboljšanja konkurentnosti MSP-ova treba paziti da se na nacionalnoj razini ne nameće dodatno administrativno opterećenje.

1.7.

Da bi se moglo raspravljati o pojednostavljenju, treba osigurati pravilno i transparentno izvršenje zakonodavstva i djelotvorne sankcije protiv onih koji zaobilaze postojeća obvezujuća pravila (npr. konvencije Međunarodne organizacije rada, obveze Svjetske trgovinske organizacije), dok istodobno treba izbjegavati s time povezana udvostručavanja na nacionalnoj razini. Određen broj uredbi donesen je kao odgovor na postupanje onih koji žele zaobići postojeća pravila. Kako bi se ostvarilo pravedno tržište za sve sudionike, ključno je odlučno reagirati na takvo postupanje.

1.8.

EGSO također preporučuje da Europski parlament i Vijeće EU-a osmisle ubrzani postupak za procjene učinka i rizika koje bi provodili njihovi resorni odjeli u slučajevima kada se uvode izmjene koje znatno mijenjaju prijedloge koje je usvojila Europska komisija. Kako bi im se ta zadaća olakšala, u novom međuinstitucijskom sporazumu trebalo bi definirati relevantno načelo i institucijama EU-a staviti na raspolaganje jednostavan i sveobuhvatan postupak.

1.9.

Svi navedeni prijedlozi mogli bi se uključiti u obvezujući zakonodavni akt o smanjenju administrativnog opterećenja.

2.   Opće napomene

A.   Uvod i referentni okvir

2.1.

Proces racionalizacije zakonodavstva EU-a i razvoja tehnika za dobru izradu zakonodavstva ne smije nacionalnim vladama omogućiti da smanje zaštitu radnika. Tim bi procesom, s pomoću prava i mjera zaštite, trebalo promicati gospodarske, socijalne i okolišne standarde i dostojanstven rad, uz poticanje konvergencije i poboljšanja životnih i radnih uvjeta europskih građana i uzimajući u obzir brz razvoj upotrebe novih tehnologija.

2.2.

Poljsko predsjedništvo Vijeća EU-a zatražilo je od EGSO-a da sastavi izvješće o konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u Europi, u kojem bi prije svega trebalo ocijeniti regulatorno opterećenje i rizik od sankcija kojima su izloženi MSP-ovi i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u EU-u u usporedbi s neeuropskim poduzećima. Trebalo bi i identificirati uzroke prekomjernog kumulativnog regulatornog opterećenja, kao i područja prava EU-a koja najviše štete konkurentnosti MSP-ova (2).

B.   Administrativno opterećenje kao faktor za odabir lokacije za MSP-ove

2.3.

MSP-ovi u proizvodnom i poljoprivrednom sektoru i ugostiteljstvu i njihovi zaposlenici posebno se žale na vremensko i troškovno opterećenje koje proizlazi iz prekomjerne birokracije. U 2023. godini 55 % MSP-ova navelo je regulatorne prepreke i administrativno opterećenje kao najveći izazov s kojim se suočavaju. To je za start-up poduzeća drugi najveći izazov (navelo ga je 52 % poduzeća, dok je najveći izazov pristup financiranju), a za poduzeća srednje tržišne kapitalizacije treći najčešće naveden izazov (36 %; dok su na prvom mjestu poteškoće u pronalaženju zaposlenika i poremećaji u lancu opskrbe) (3). Istraživanja provedena na nacionalnoj razini ukazala su na znatno povećanje troškova i vremena koje se troši na zahtjevnije administrativne postupke, što također odvraća od osnivanja poduzeća (4).

2.4.

Eksponencijalno povećanje administrativnog opterećenja kao čimbenika koji poduzeća razmatraju pri odabiru lokacije navodi se i u izvješću (5) Marija Draghija, u kojem se skreće pozornost na „asimetriju u regulativi” s kojom se suočavaju poduzeća u EU-u u usporedbi sa svojim konkurentima u Kini i SAD-u.

2.5.

„Regulatorno opterećenje europskih poduzeća veliko je i sve se više povećava”, piše Draghi. Prema istraživanju Europske investicijske banke (EIB), 61 % europskih poduzeća izjavilo je da je (prekomjerna) regulativa velika dugoročna prepreka ulaganjima (6). Svako zakonodavstvo koje se smatra pretjeranim stvara dodatne troškove za poduzeća. Na to se troše sredstva koja bi se inače mogla iskoristiti za inovacije i ulaganja u ljudski kapital, što bi poboljšalo rezultate koji donose dodanu vrijednost, čime bi se pak potencijalno povećala i zarada za poduzeća i primanja za radnike.

C.   Regulatorno opterećenje kao element koji odvraća od uvođenja inovativnih tehnologija

2.6.

Osnovna zamisao za zaštitu klime EU-a – sustav EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS) – jednostavna je i učinkovita. Za industriju, a sada i za građevinski i prometni sektor, prava na onečišćenje su kvantificirana i postupno se smanjuju s pomoću certifikata ETS-a, čime se jamči da će se postupati u skladu s klimatskim ciljevima utvrđenima u Parizu. Tržište vodi brigu o svemu ostalom povećanjem cijena fosilnih goriva. Sustav za trgovanje emisijama koji dobro funkcionira može omogućiti pojednostavljenje aktivnosti izvješćivanja u skladu s Direktivom o korporativnom izvješćivanju o održivosti, Uredbom o taksonomiji EU-a i s time povezanim propisima o okolišu, npr. Direktivom EU-a o zgradama.

2.7.

Dok u SAD-u Zakon o smanjenju inflacije (IRA), uz električnu mobilnost, obuhvaća i učinkovitost izgaranja, zakonodavstvo EU-a oslanja se na zabranu izgaranja, a da pritom nije provedena ni sveobuhvatna procjena životnog ciklusa ni procjena učinka. Osim toga, obvezom EU-a o obnavljanju zgrada želi se potaknuti vlasnike nekretnina na ulaganja, umjesto da se omogući da se garancija zaštite klime u vidu trgovanja emisijama provodi na nebirokratski način, odnosno povećanjem cijene fosilnih goriva. Drugi je primjer vodik. EU smatra da je vodik pogodan za klimu samo ako se proizvodi korištenjem energije vjetra ili sunca, umjesto da se u tu kategoriju uključi i troškovno učinkovit vodik proizveden bez CO2 korištenjem prirodnog plina i nuklearne energije. To znači da „isključivo električna energija” ima prednost nad otvorenošću prema tehnologijama, a to je način na koji se stvara štetno administrativno opterećenje i ometaju tržišno gospodarstvo i inovacije.

D.   Zakonodavstvo nije u dovoljnoj mjeri utemeljeno na činjenicama

2.8.

Iako MSP-ovi nisu obuhvaćeni područjem primjene Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje, poznate kao Akt o lancu opskrbe, ona na njih neizravno utječe kad MSP-ovi rade kao ugovaratelji ili podugovaratelji velikih poduzeća koja jesu obuhvaćena područjem primjene te direktive. U skladu s tom direktivom, europska poduzeća koja uvoze sirovine od dobavljača koji se nalaze u raznim dijelovima svijeta, ovisno o žetvi i opskrbi, dužna su za svaku zemlju porijekla dokazati usklađenost sa zakonodavnim zahtjevima. U lancu opskrbe manji dobavljači također moraju provoditi takvu dužnu pažnju i prosljeđivati informacije svojim kupcima (7).

2.9.

Javljaju se i problemi u kreditiranju MSP-ova. Do toga ne dolazi zbog nedovoljnog interesa MSP-ova za ulaganja, već zbog velike nesigurnosti koja vlada među regionalnim bankama u pogledu sposobnosti zajmoprimaca da ispune sve zahtjeve EU-a povezane sa zelenim ulaganjima. Prilikom uspostave novih proizvodnih linija od MSP-ova i zajmodavaca traži se da dokažu da se pridržavaju zahtjeva iz Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti i Uredbe o ekološkom dizajnu održivih proizvoda, zahtjeva u pogledu taksonomije EU-a i dostatne transparentnosti u lancima opskrbe EU-a, kao i zahtjeva Europske središnje banke i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo u pogledu bankarstva za klimu i implikacija trgovanja emisijama u EU-u. Povrh toga, u Direktivi o korporativnom izvješćivanju o održivosti i Uredbi o taksonomiji često se postavljaju isti zahtjevi za izvješćivanje.

2.10.

U mnogim slučajevima složenost koju podrazumijeva usklađivanje s propisima dovodi do prekida suradnje između banaka i poduzeća na lokalnoj razini. U slučaju uvođenja novih zakonodavnih prijedloga, čija je svrha moguće ista kao i svrha postojećih zakonodavnih akata, načela „samo jednom”, „sve na jednom mjestu” i „klauzula o vremenskom ograničenju valjanosti” trebala bi se nastaviti primjenjivati na subjekte koji su već obuhvaćeni područjem primjene postojećih akata

2.11.

Birokratska strana zelenog plana ne samo da je blokirala kreditiranje srednjih poduzeća, već i dovodi do frustracije za poduzeća i zaposlenike, kao i do visokih troškova za potrošače, koji doista žele transformaciju energetskog sustava i zaštitu okoliša.

E.   Europski zakonodavni postupak: pretjerani zahtjevi

2.12.

EGSO smatra da bi trebalo preispitati nejasnu i složenu podjelu odgovornosti unutar Europske komisije (npr. povjerenik za pravosuđe odgovoran za lance opskrbe). Od presudne je važnosti uspostaviti djelotvornu organizacijsku strukturu kako bi se pružio jasan pregled svih zakonodavnih akata koji su na snazi, kao i njihovih interakcija, preklapanja i mogućih proturječnosti, čime bi se osigurala dosljednost.

2.13.

Revizije Komisijinih procjena učinka koje provodi djelomično neovisni Odbor za nadzor regulative pouzdan su pokazatelj sve veće složenosti i nedosljednosti zakonodavnih prijedloga Komisije. Najnoviji dostupni opsežni empirijski statistički podaci, koje je pripremio relevantni resorni odjel Europskog parlamenta i koji se odnose na 314 procjena učinka Odbora za nadzor regulative, pokazuju da je u razdoblju od 2016. do 2021. godine 39 % procjena učinka bilo toliko manjkavo da ih je Komisija morala preraditi. Europski parlament je 2023. godine sa zabrinutošću primijetio da je tijekom 2022. u 58 % procjena učinka izneseno nedovoljno dokaza (8). U procjenama učinka, za koje su potrebna mišljenja Odbora regija, moraju se navesti financijske implikacije i opcije financiranja. Odbor za nadzor regulative negativno je ocijenio kao nedostatne nedavne procjene učinka za Akt o lancima opskrbe i Direktivu o zgradama. EGSO smatra da bi za zakonodavni postupak bilo korisno da i on sam sudjeluje u izradi procjena učinka.

2.14.

Ocjena ostvarivanja obveze koju je Komisija dobrovoljno preuzela u 2019. da primjenjuje načelo „jedan za jedan” također upućuje na to da je zakonodavni postupak EU-a preopterećen. Europski parlament, koji obično postrožuje zakone, izrazio je žaljenje zbog neuvažavanja tog načela, (9) a isti je stav iznesen i u izvješću Marija Draghija, u kojem je naveden omjer od 2,5 prema 1. (10)

2.15.

Postoje neki zakonodavni akti, primjerice u području digitalizacije, koji su možda povećali broj zakona na snazi, ali su u konačnici smanjili troškove za poduzeća. Međutim, budući da je za godišnji pregled opterećenosti odgovorna sama Komisija, ta ocjena iziskuje neovisnu provjeru u okviru Odbora za nadzor regulative, Revizorskog suda, Zajedničkog istraživačkog centra i Europskog centra za parlamentarna istraživanja, uz tehničku pomoć za pojednostavljenje.

F.   Postojeći i novi pristup Komisije smanjenju administrativnog opterećenja

2.16.

Komisija je posljednjih godina učinila mnogo da smanji administrativno opterećenje. Među ostalim izdvajamo sljedeće: (a) platformu REFIT (b) test utjecaja zakonodavstva na MSP-ove i provjeru konkurentnosti (c) načelo „samo jednom” (d) 25 %-tno smanjenje zahtjeva za izvješćivanje (e) sustavnu koordinaciju digitalnih procesa (f) obvezu da svaki povjerenik/povjerenica smanji administrativno opterećenje (g) provjeru stvarnog stanja na terenu u suradnji s dionicima i reforma europskog semestra radi provjere konkurentnosti.

2.17.

Međutim, tim se inicijativama nije u potpunosti osiguralo dosljedno smanjenje administrativnog opterećenja, pa je potreban ambiciozniji plan. Osim toga, ako gledamo isključivo brojke za iduće razdoblje, ne izgleda da će doći do poboljšanja. U registru dokumenata Komisije trenutno je navedeno da je u pripremi ukupno 470 zakonodavnih akata, 413 provedbenih akata i 57 delegiranih akata. Budući da su u registru popisani samo akti koji su trenutačno predviđeni, taj će se broj u budućnosti znatno povećati. U političkim smjernicama (11) za novo zakonodavno razdoblje 2024. – 2029. navedene su nove zakonodavne inicijative sa 160 projekata.

2.18.

Mario Draghi pozvao je institucije EU-a da u donošenju politika primjenjuju „načelo suzdržanosti”, i putem boljeg filtriranja budućih inicijativa i putem pojednostavljenja postojeće pravne stečevine (12). EGSO smatra da bi se i države članice trebale propitati u pogledu suzdržanosti kad je riječ o prekomjernoj regulaciji.

2.19.

Portfelj povjerenika za gospodarstvo i produktivnost, provedbu i pojednostavljenje treba proširiti kako bi se uključio poseban fokus na MSP-ove i time u zakonodavstvu EU-a osiguralo dosljedno postupanje u vezi s brojnim zahtjevima za tu skupinu poduzeća. Osim toga, jedan od izvršnih potpredsjednika ili potpredsjednica trebao bi imati snažan mandat za provedbu i pojednostavljenje zakonodavstva, kao što je predsjednica von der Leyen najavila u svojim Političkim smjernicama (13) predstavljenima prije nego što ju je Europski parlament izabrao.

2.20.

Komisija bi na početku zakonodavnog razdoblja trebala u skupnom postupku (kako je predloženo u izvješću Enrica Lette) identificirati zakonodavstvo koje se preklapa i, prije svega, uvesti olakšice za MSP-ove, zaposlenike i javne uprave.

2.21.

Smanjenje birokracije od 25 % spomenuto u paketu olakšica najmanje je što treba učiniti. Samo predstojeća Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti sadrži oko 1 200 zahtjeva za izvješćivanje (14). Od presudne je važnosti dati pregled zahtjeva za izvješćivanje na jednostavnom jeziku osiguravanjem pružanja usluge na jednom mjestu u svih 27 država članica. U skladu s načelom transparentnosti, taj pregled mogao bi uključivati i kaznene odredbe koje utječu na skupne tužbe u građanskom, upravnom i kaznenom pravu te procjenu učinka na osoblje i troškove u pravosuđu i upravnim tijelima. EGSO preporučuje da se na bolji način iskoriste digitalni instrumenti, kao i umjetna inteligencija i alati za strojno učenje, da bi se osmislio „jedinstveni alat za izvješćivanje” koji bi bio jednostavan za korištenje i pomoću kojeg bi MSP-ovi, poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i druga poduzeća mogli naći pregled svih obveza izvješćivanja, rokova i sankcija koje propisuje EU.

2.22.

Mogla bi biti potrebna unutarnja reforma procesa Komisije za pripremu zakonodavnih prijedloga. Odbor za nadzor regulative treba znatno ojačati i povećati njegovu neovisnost. Taj bi Odbor na početku svakog zakonodavnog postupka trebao provesti „provjeru dosljednosti i supsidijarnosti” i trebao bi imati primjereno pravo na reviziju i davanje savjeta u pogledu novog zakonodavstva ako ono ugrožava konkurentnost. Jačanje Odbora mora biti navedeno u predstojećem međuinstitucijskom sporazumu.

2.23.

Test utjecaja zakonodavstva na MSP-ove i provjeru konkurentnosti trebalo bi spojiti u jedan postupak. Sa zakonodavnim postupkom ne bi se smjelo nastaviti ako nije provedena adekvatna provjera konkurentnosti koju je odobrio povjerenik nadležan za bolju regulativu i MSP-ove.

2.24.

Trebalo bi znatno smanjiti broj delegiranih akata i povećati njihovu transparentnost. Europski parlament i dionici trebali bi biti uključeni u učinkovit postupak.

2.25.

Europski parlament trebao bi osmisliti ubrzani postupak za opcije, procjene učinka i rizika te analize životnog ciklusa koje provode njegovi relevantni resorni odjeli u slučajevima kada se uvode izmjene koje znatno mijenjaju prijedloge koje je usvojila Komisija.

2.26.

Vijeće i nacionalni parlamenti i vlade trebali bi u većoj mjeri iskoristiti mogućnosti za preispitivanje nadležnosti (supsidijarnost) i u tu svrhu osmisliti učinkovitije postupke za pritužbe u pogledu supsidijarnosti.

2.27.

Europski zakonodavni zahtjevi uvijek bi trebali biti popraćeni uslugom koja se nudi MSP-ovima. Trebalo bi koristiti i mrežu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) i komore trećih zemalja, primjerice za certifikate za lance opskrbe ili zelenu energiju. Osim toga, trebalo bi postojati izuzeće od provjere lanaca opskrbe unutar EU-a i u svim trećim zemljama koje su sklopile trgovinski sporazum s EU-om.

2.28.

Odbor regija mora u mnogo većoj mjeri iskoristiti svoju ulogu čuvara supsidijarnosti i na početku zakonodavnog postupka propitati europsku nadležnost kako bi se izbjeglo financijsko opterećenje za europske regije.

2.29.

EGSO smatra da svi ovi zahtjevi moraju rezultirati obvezujućim zakonodavnim aktom o smanjenju administrativnog opterećenja, ex post evaluacijom politika i nastojanjem da se smanji birokracija.

---

(1)  U okviru napora za pojednostavljenje iznesen je i niz skupnih prijedloga za izmjenu nekoliko akata u cilju osiguravanja dosljednosti i maksimalnog pojednostavljenja. Prvi skupni paket obuhvaća Uredbu o taksonomiji, Direktivu o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i Direktivu o korporativnom izvješćivanju o održivosti, kao i s time povezane europske standarde u pogledu informacija o održivosti.

(2)  Poljsko predsjedništvo konkretno je ukazalo na učinke Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti, koji u kombinaciji s taksonomijom EU-a narušavaju globalno tržišno natjecanje. Drugi zakonodavni akti koji bi mogli biti obuhvaćeni analizom su: mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama, Uredba o deforestaciji, Direktiva o dužnoj pažnji za održivo poslovanje, Uredba o prisilnom radu, Direktiva o tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš, Uredba o ekološkom dizajnu za održive proizvode, Uredba o mineralima iz područja pogođenih sukobima i Akt o obnovi prirode.

(3)  Europska komisija, Report on the Survey of EU Start-ups and the COVID-19 Pandemic (Izvješće o istraživanju o start-up poduzećima u EU-u i pandemiji COVID-a 19), 2023.

(4)  U anketi koju je provela Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK) (istraživanje o čimbenicima za odabir lokacije), faktor „velika količina i nedovoljna razumljivost administrativnih zahtjeva” bio je na kraju popisa čimbenika koji utječu na odluku poduzeća o tome gdje će pokrenuti ili voditi svoje poslovanje. U istraživanju Austrijskog instituta za tržište, 59 % austrijskih poduzeća i 72 % MSP-ova izrazilo je žaljenje zbog toga što se u posljednje tri godine znatno povećalo vrijeme koje moraju posvetiti administrativnim postupcima (informativni članak Austrijske gospodarske komore (WKO), Less EU Bureaucracy. Increased Competitiveness for our Companies (Manje birokracije EU-a – veća konkurentnost naših poduzeća)). U anketi koju je 2024. godine provela danska organizacija SMEdenmark zaključuje se da danski MSP-ovi na administrativne troškove godišnje potroše više od 1,8 milijardi eura i da godišnje provedu više od 49 milijuna sati baveći se relevantnim propisima i opterećenjima i usklađivanjem s njima.

(5)  Draghi, M., The future of European competitiveness – A competitiveness strategy for Europe (Budućnost europske konkurentnosti – Strategija konkurentnosti za Europu).

(6)  Draghi, M., The Future of European Competitiveness – In-depth Analysis and Recommendations (Budućnost europske konkurentnosti – Dubinska analiza i preporuke), str. 317.

(7)  Nejasnoće u pogledu glavnih zahtjeva za izvješćivanje, konkretno, nepostojanje funkcionalnog informacijskog sustava EU-a i sustava ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima za pojedinačne zemlje, kad je riječ o dužnoj pažnji i Uredbi EU-a o krčenju šuma, istaknute su i u mišljenju EGSO-a SL C, C/2024/6877, 28.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/6877/oj.

(8)  Europski parlament, Rezolucija o prikladnosti propisa Europske unije, supsidijarnosti i proporcionalnosti – izvješće o boljoj izradi zakonodavstva za 2020., 2021. i 2022., 2023/2079(INI).

(9)   2023/2079(INI).

(10)  Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK) došla je do omjera od čak 5 naprema 1.

(11)  von der Leyen, U., Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2024. – 2029.

(12)  Draghi, M., The Future of European Competitiveness – In-depth Analysis and Recommendations , str. 311.

(13)  von der Leyen, U., Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2024. – 2029., str. 7.

(14)   https://efrag.sharefile.com/share/view/s1a12c193b86d406e90b1bcd7b6bb8f6f/fo37c90b-9d9b-4432-a76b-27760cfcc01b.