European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija C


C/2025/113

10.1.2025

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

a) Umjetna inteligencija opće namjene: daljnji koraci nakon Akta o umjetnoj inteligenciji

(razmatračko mišljenje na zahtjev Europske komisije)

b) Sigurna tehnologija za budućnost: umjetna inteligencija

(razmatračko mišljenje na zahtjev mađarskog predsjedništva)

INT/1055

(C/2025/113)

Izvjestiteljica:

Sandra PARTHIE

Savjetnik/ica:

Vera DEMARY (za izvjestiteljicu)

Zahtjevi za savjetovanje:

(a)

Europska komisija, 11.12.2023.

(b)

Mađarsko predsjedništvo Vijeća Europske unije, 14.3.2024.

Pravna osnova:

a) i b) – članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnja i potrošnja

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

1.10.2024.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

23.10.2024.

Plenarno zasjedanje br.

591

Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):

186/2/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Kako bi bila konkurentna u području umjetne inteligencije (UI) opće namjene, Europa mora ulagati u sigurnu povezivost i otpornu temeljnu infrastrukturu, kao i u otporan lanac opskrbe da bi se osiguralo da europski akteri mogu iskoristiti učinke generativne umjetne inteligencije i uskladiti ih s europskim vrijednostima i potrebama.

1.2.

EGSO naglašava da je umjetna inteligencija vrlo dinamična tema, a Akt o umjetnoj inteligenciji bit će potrebno ažurirati na fleksibilan i dinamičan način kako bi se postigao njegov cilj stvaranja pouzdanog ekosustava koji je u skladu s temeljnim pravima i vrijednostima EU-a. Iako su UI modeli opće namjene vrlo tehnički i relevantni uglavnom u kontekstu poslovanja među poduzećima (B2B), oni neizravno utječu na radnike i potrošače. Kako bi se otklonili strahovi i povećala osviještenost, EGSO savjetuje da se organiziraju dijalozi s dionicima, uključujući socijalne partnere, o kodeksima postupanja na radnom mjestu i pravima radnika u kontekstu umjetne inteligencije opće namjene.

1.3.

Kako bi se suzbila koncentracija na tržištima na kojima dominiraju velika, često neeuropska digitalna poduzeća, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) smatra da je ključno mobilizirati instrumente politike tržišnog natjecanja (procjena potencijalne zlouporabe vladajućeg položaja poduzeća, kontrola koncentracija) s ciljem sprečavanja, identificiranja i rješavanja problema kritičnog ponašanja i situacija. Potrebna su koordinirana europska i nacionalna ulaganja u inovacije kako bi se pomoglo u razvoju vrijednosnih lanaca EU-a i stvaranju vrijednosti u području umjetne inteligencije.

1.4.

Planirani dobrovoljni kodeksi postupanja u pogledu Akta o umjetnoj inteligenciji poduzećima će olakšati usklađivanje s propisima. EGSO očekuje da će ti kodeksi korisnicima, razvojnim programerima i drugim dionicima u području umjetne inteligencije osigurati smjernice, najbolje prakse za primjenu te uredbe, predloške, informacije o pragovima i standardima te jednostavne kontrolne popise.

1.5.

Ured za umjetnu inteligenciju imat će ključnu ulogu u primjeni i provedbi odredbi Akta o umjetnoj inteligenciji, uključujući pružanje smjernica, utvrđivanje kodeksa ponašanja, promicanje međunarodne suradnje u području umjetne inteligencije, promicanje europskih standarda i provedbu propisa EU-a u odnosu na europska i neeuropska poduzeća aktivna u EU-u. Ured za umjetnu inteligenciju i nacionalna tijela moraju raspolagati resursima nužnima za praćenje, evaluaciju i provedbu zakonskih odredbi, čime se osiguravaju usklađenost i zaštita prava potrošača.

1.6.

EGSO je svjestan aktualne zabrinutosti raznih kategorija kreatora sadržaja u pogledu upotrebe generativne umjetne inteligencije. Od najveće je važnosti osigurati da se umjetna inteligencija razvija na način kojim se poštuju pravila o patentibilnosti, autorskim pravima i intelektualnom vlasništvu.

1.7.

Umjetna inteligencija može povećati energetsku učinkovitost i učinkovitost iskorištavanja resursa unapređenjem procesa i pružanjem rješenja koja omogućuju virtualno testiranje, izradu digitalnih blizanaca i druge mogućnosti za smanjenje upotrebe materijala. UI sustavi i modeli i njihov razvoj također utječu na okoliš i potrošnju energije, i to se mora točno izmjeriti i uzeti u obzir.

2.   Opće napomene

2.1.

Budući da je Akt o umjetnoj inteligenciji na snazi, naglasak se sada preusmjerava na provedbu te uredbe u pogledu umjetne inteligencije opće namjene i na stvaranje konkurentne umjetne inteligencije „proizvedene u Europi”. Umjetna inteligencija izrazito je dinamična tema, a Akt o umjetnoj inteligenciji trebat će stalno ažurirati kako bi se postigao njegov cilj stvaranja pouzdanog ekosustava koji je u skladu s temeljnim pravima i vrijednostima EU-a.

2.2.

Budući da je Akt o umjetnoj inteligenciji vrlo sveobuhvatan, ovo se mišljenje koncentrira na ključne aspekte umjetne inteligencije opće namjene koja se trenira s neosobnim podacima i koristi u kontekstu poslovanja među poduzećima (B2B) ili između poduzeća i državnih tijela (B2G), primjerice u uređajima povezanima s internetom stvari. Bavi se pitanjima povezanima s pružateljima usluga i subjektima za uvođenje te pitanjima inovacija i ulaganja u svim dijelovima vrijednosnog lanca umjetne inteligencije, kao i promicanjem primjera uporabe, pristupom podacima i budućim sustavom upravljanja povezanim s umjetnom inteligencijom opće namjene.

2.3.

U skladu s Aktom o umjetnoj inteligenciji, umjetna inteligencija opće namjene odnosi se na model umjetne inteligencije „koji ima vrlo općenitu namjenu i može kompetentno obavljati širok raspon različitih zadaća bez obzira na način na koji se model stavlja na tržište i koji se može integrirati u razne sustave ili primjene niže u lancu”. (1) Stoga UI sustavi opće namjene mogu obavljati mnoge zadaće, uključujući zadaće za koje prvotno nisu bili trenirani. Ta definicija umjetne inteligencije opće namjene kao krovnog pojma uključuje temeljne modele i velike jezične modele, što generativnu umjetnu inteligenciju čini jednom vrstom temeljnog modela, a time i UI sustavom opće namjene.

2.4.

Akt o umjetnoj inteligenciji bavi se rizicima koje donose razvoj i opsežna primjena umjetne inteligencije opće namjene te se njime nastoji uspostaviti okvir za sigurno korištenje tehnologije. U tom kontekstu EGSO podržava provedbu Komisijinog „Pakta o UI-ju” i naglašava da bi sva stečena iskustva, primjerice iskustva prvih korisnika, mogla biti korisna za mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća, pa ih stoga treba predstaviti u formatu zahvaljujući kojem će biti lako dostupna toj skupini poduzeća.

2.5.

EGSO žali zbog toga što se u Aktu o umjetnoj inteligenciji ne razmatra rizik koji donosi opcija da se umjetna inteligencija opće namjene ne razvija i ne koristi, koji podrazumijeva smanjenje konkurentnosti europskih poduzeća, što bi moglo uzrokovati smanjenje prodaje, gubitak radnih mjesta, ekonomsku stagnaciju i siromaštvo. Iako se EGSO slaže s potrebom za regulacijom umjetne inteligencije, kao i s rizicima koje njezin razvoj i upotreba predstavljaju, također poziva na pomno praćenje učinaka Akta o umjetnoj inteligenciji i na razmatranje njegove prilagodbe ako se pokaže da ta uredba negativno utječe na sposobnost europskih poduzeća koja se bave umjetnom inteligencijom da inoviranju. To se može dogoditi ako poduzeća nisu sigurna kako se Uredba primjenjuje na njih, ako je pogrešno primjenjuju ili ako općenito odluče da je Uredba previše složena da bi bilo vrijedno truda ulagati i uvoditi inovacije na europskom tržištu.

2.6.

EGSO je svjestan činjenice da glavna postignuća u području umjetne inteligencije opće namjene predvode akteri koji su izvan jurisdikcije EU-a. Bez obzira na to, europske vrijednosti (posebno održivost, socijalna prava i poštovanje ljudskih prava i okoliša), zaštita podataka i transparentnost moraju biti ključni kriteriji za sve razvojne programere i pružatelje usluga, kao i za korisnike umjetne inteligencije, posebno u visokorizičnim primjenama. U drugim slučajevima upotrebe umjetne inteligencije korisnike i potrošače treba upozoriti na tu tehnologiju. Osim toga, neeuropski akteri koji posluju na europskom tržištu i koriste europske podatke moraju ispunjavati te zahtjeve.

3.   Posebne napomene

3.1.    Upravljanje

3.1.1.

Planirani kodeksi postupanja u pogledu umjetne inteligencije opće namjene i Akta o umjetnoj inteligenciji poduzećima će olakšati usklađivanje s propisima. EGSO očekuje da će ti kodeksi korisnicima, razvojnim programerima i drugim dionicima u području umjetne inteligencije osigurati smjernice, najbolje prakse za primjenu uredbe, predloške, informacije o pragovima i standardima te jednostavne kontrolne popise. Kvaliteta predložaka koje pruža Ured za umjetnu inteligenciju odredit će kvalitetu informacija koje će pružatelji usluga umjetne inteligencije opće namjene morati staviti na raspolaganje.

3.1.2.

EGSO odlučno preporučuje organiziranje dijaloga s dionicima, uključujući socijalne partnere, o kodeksima postupanja na radnom mjestu jer će se na taj način pružateljima usluga i korisnicima olakšati usklađivanje s propisima i pomoći u izgradnji povjerenja u umjetnu inteligenciju, uključujući umjetnu inteligenciju opće namjene. EGSO naglašava da se uvijek mora osigurati poštovanje radničkih prava i uvjeta za sigurnost na radnom mjestu, uključujući i to da radnici razumiju umjetnu inteligenciju i da je odgovorno upotrebljavaju. U tom kontekstu EGSO se zalaže za odgovarajuće osposobljavanje, povećanje opće digitalne pismenosti i podizanje svijesti među građanima. (2)

3.1.3.

Ured za umjetnu inteligenciju imat će ključnu ulogu u primjeni i provedbi odredbi Akta o umjetnoj inteligenciji, uključujući pružanje smjernica, utvrđivanje kodeksa ponašanja, promicanje međunarodne suradnje u području umjetne inteligencije, promicanje europskih standarda i provedbu propisa EU-a u odnosu na europska i neeuropska poduzeća aktivna u EU-u. EGSO naglašava da Europski ured za umjetnu inteligenciju mora biti u mogućnosti ocijeniti postupke treniranja modela i ponuditi mogućnost neovisne revizije. Treba uspostaviti učinkovite mehanizme pritužbe za javnost i korisnike u vezi s umjetnom inteligencijom opće namjene te koordinirati prekogranične istrage.

3.1.4.

Standardi za UI sustave, primjerice u pogledu njihove otpornosti i pouzdanosti u području medicine ili zapošljavanja, ključni su za razvoj modela umjetne inteligencije i slučajeva upotrebe. EGSO smatra da je brza uspostava i primjena standarda za ocjenjivanje UI sustava opće namjene od globalnog interesa i da bi te standarde trebalo uskladiti barem na razini EU-a, ali po mogućnosti i na globalnoj razini.

3.1.5.

Stalna evaluacija učinaka Akta o umjetnoj inteligenciji na umjetnu inteligenciju opće namjene u EU-u ključna je za postizanje željenih učinaka u srednjoročnom razdoblju. Za razliku od stajališta koje zagovara SAD, vizija EU-a, koju EGSO podržava, uključuje zabranu najinvazivnijih oblika tehnologije i stroga pravila putem kojih se od poduzeća na hiperrazini (eng. hyperscale companies) traži da budu otvorenija u pogledu načina na koji osmišljavaju proizvode koji se temelje na umjetnoj inteligenciji.

3.1.6.

EGSO je svjestan aktualne zabrinutosti raznih kategorija kreatora sadržaja u pogledu upotrebe generativne umjetne inteligencije. Od najveće je važnosti osigurati da se umjetna inteligencija razvija na način kojim se poštuju pravila o patentibilnosti, autorskim pravima i intelektualnom vlasništvu. Autori (npr. književnog ili umjetničkog djela) trebali bi zadržati mogućnost davanja ili odbijanja dopuštenja za korištenje njihovog djela, uključujući u UI modelima opće namjene.

3.1.7.

EGSO poziva Ured za umjetnu inteligenciju da dionicima pomogne da shvate druge međunarodne okvire (primjerice OECD-ov (3)) i propise za umjetnu inteligenciju, npr. one u Kini i SAD-u, kao i kako su oni povezani s Aktom EU-a o umjetnoj inteligenciji, uključujući teme kao što su „otvoreni” modeli ili modeli koji se temelje na licencijama. Ured za umjetnu inteligenciju trebao bi i surađivati s drugim tijelima EU-a i država članica koja se bave pristupom podacima za poduzeća kako bi podaci postali dostupniji, posebno mikropoduzećima i malim i srednjim poduzećima. EGSO također poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i države članice da primijene višedionički pristup u radu na stvaranju globalnog mehanizma za upravljanje umjetnom inteligencijom, kao što su primjerice izvršna uredba SAD-a o umjetnoj inteligenciji (4) i mjere kineske vlade za upravljanje umjetnom inteligencijom opće namjene. (5) Taj bi pristup mogao uključivati i redovite međunarodne i uključive političke dijaloge o upravljanju umjetnom inteligencijom kako bi se izbjegla fragmentacija u različite regije.

3.1.8.

EGSO poziva Europsku komisiju i nadležna nacionalna tijela da osiguraju dostatna financijska sredstva za učinkovitu provedbu Akta o umjetnoj inteligenciji i blisko surađuju s Uredom za umjetnu inteligenciju kako bi taj ured mogao ostvariti navedene ciljeve. U suprotnom, Ured za umjetnu inteligenciju neće moći privući i zadržati talentirane ljude i stručnjake za umjetnu inteligenciju koji su potrebni za obavljanje navedenih zadaća.

3.1.9.

EU je nedavno donio Akt o podacima kako bi poboljšao razmjenu podataka i pristup podacima. Njegova strategija za podatke i Akt o upravljanju podacima idu u istom smjeru. Te se uredbe sada moraju i provesti u praksi. Njihov se učinak mora pažljivo pratiti i ocijeniti prije razmatranja bilo kakvih daljnjih regulatornih pokušaja poticanja pristupa podacima.

3.1.10.

U odredbe Akta o umjetnoj inteligenciji na nacionalnoj razini uključena su regulatorna izolirana okruženja, čime se novim sudionicima pruža prostor za eksperimentiranje. EGSO smatra da je ključno racionalizirati napore i ciljeve tih izoliranih okruženja te da države članice i sudionici međusobno razmjenjuju stečena iskustva.

3.2.    Inovacije i ulaganja

3.2.1.

Aktom o umjetnoj inteligenciji nastoji se potaknuti stvaranje sigurnog i pouzdanog ekosustava umjetne inteligencije. Budući da korisnici i potrošači mogu imati koristi od inovacija umjetne inteligencije u vidu naprednijih i učinkovitijih proizvoda i usluga koji se koriste u sektorima kao što su zdravstvo i održiva energija, važno je da provedba Akta o umjetnoj inteligenciji ne ometa takve inovacije.

3.2.2.

Budućnost umjetne inteligencije opće namjene u Europi ovisi o računalnoj snazi, čipovima, kapacitetu u oblaku i podacima, što zahtijeva znatna ulaganja u zemljište, energiju i opremu za podatkovne centre. Ulaganja i drugi poticaji u tom smislu trebali bi biti usmjereni na sigurnu povezivost i otpornu temeljnu infrastrukturu jer su oboje ključni ako Europa želi postati digitalno suverena. EGSO posebno želi skrenuti pozornost na IMEC, vodeće svjetsko neovisno središte za istraživanje i razvoj u području nanoelektronike, smješteno u Belgiji, kao europski centar izvrsnosti i ključni element u vrijednosnom lancu umjetne inteligencije, koji bi trebalo dodatno razviti i koristiti kao primjer.

3.2.2.1.

Pružatelji usluga smještaja u oblaku imaju neograničenu moć u pogledu praćenja, identificiranja i ograničavanja konkurenata. U trenutačnom kontekstu, manji europski pružatelji usluga mogu samo modificirati američke modele da bi ih pretvorili u personalizirane sustave ili sustave specifične za određeno područje koji iziskuju manju računalnu snagu, podatke i radnu snagu. Zbog toga razvojni programeri i subjekti za uvođenje na kraju lanca ovise o većim pružateljima modela s početka proizvodnog lanca. Europski pružatelji usluga u oblaku mogu biti dio rješenja koje zadovoljava zahtjeve za poštovanjem europskih vrijednosti i potrebe sigurnosti te bi ih trebalo promicati, npr. korištenjem njihovih usluga u projektima javne nabave EU-a.

3.2.3.

Tržište čipova za umjetnu inteligenciju, koji se mogu koristiti u fazi treniranja modela i odgovarati na upite korisnika, vrlo je koncentrirano i njime dominira vrlo mali broj poduzeća, prije svega tajvanskih i američkih. Procjenjuje se da su potrebna ulaganja u vrijednosti od 5 do 7 bilijuna američkih dolara da bi se u EU-u stvorili ekvivalentni suvereni kapaciteti za proizvodnju čipova. Sklapanje strateških partnerstava s nekoliko pouzdanih saveznika u tom području moglo bi biti održiva i jeftinija alternativa.

3.2.4.

Generativna umjetna inteligencija utjecat će na farmaceutsku, proizvodnu, medijsku, automobilsku, svemirsku, obrambenu, medicinsku, elektroničku i energetsku industriju i uslužni sektor, među ostalim unapređenjem temeljnih procesa pomoću modela umjetne inteligencije. Kroz jačanje postupaka podrške koji se provode u mnogim organizacijama, utjecat će i na marketing, dizajn, korporativnu komunikaciju, osposobljavanje i softversko inženjerstvo.

3.3.    Promicanje upotrebe

3.3.1.

Umjetna inteligencija opće namjene u velikoj će mjeri zamijeniti kognitivni, inteligentni rad automatizacijom koju podržava umjetna inteligencija. Poduzećima, neovisno o njihovoj veličini, potrebni su tehničko stručno znanje i potpora u prilagodbi novom okruženju umjetne inteligencije, njezinoj korisnoj primjeni i usklađivanju s relevantnim regulatornim okvirom koji se ponekad brzo mijenja. Jednako tako, na učinke koje bi ta tranzicija mogla imati na tržište rada i radnike treba reagirati prilagodbom obrazovnih programa i kurikuluma, prekvalifikacijom i usavršavanjem radnika te pružanjem podrške osobama koje su manje sposobne prilagoditi se promjenama u tim procesima.

3.3.2.

EGSO smatra da će se zahvaljujući korištenju tehnika generativne umjetne inteligencije u budućnosti sustavno otkrivati novi materijali, lijekovi i usluge. Generativna umjetna inteligencija može smanjiti troškove i vrijeme potrebno za otkrivanje novih lijekova, kao i stvarati dizajne koji su optimizirani za potrebe specifičnih ciljeva i ograničenja, čime se ubrzava postupak izrade dizajna. Europa mora predvoditi ta kretanja kako bi od njih imala koristi. EU već posjeduje nekoliko superračunalnih centara. EGSO poziva Komisiju da osigura da ponuđeni kapaciteti budu dostatni za omogućavanje takvih projekata u Europi i da dionike senzibilizira o toj ponudi i mogućnostima suradnje sveučilišta i privrede.

3.3.3.

Kako bi se povećao pristup UI sistemima opće namjene i njihovo korištenje, oni moraju biti objašnjivi. Transparentnost bi mogla pomoći u, primjerice, povećanju učinkovitosti automatizacije, olakšavanju donošenja odluka, sprečavanju pogrešaka u repetitivnim zadacima, bržem pronalasku pogrešaka u procesima i povećanju produktivnosti. Prednosti koje donosi povećanje energetske učinkovitosti i učinkovitosti iskorištavanja resursa zahvaljujući boljim procesima i rješenjima kojima se omogućuje virtualno testiranje, izrada digitalnih blizanaca i druge mogućnosti za smanjenje upotrebe materijala moraju se odvagnuti u odnosu na utjecaj UI sustava opće namjene na okoliš i potrošnju energije.

3.3.4.

EGSO je svjestan aktualne zabrinutosti raznih kategorija kreatora sadržaja u pogledu upotrebe tehnologija generativne umjetne inteligencije. Okvirom EU-a za autorska prava predviđena su ključna pravila za zaštitu kreatora sadržaja kada njihov rad koriste razvojni programeri umjetne inteligencije. Iznimke za potrebe rudarenja teksta i podataka uvedene Direktivom (EU) 2019/790 (6) pružaju relevantan okvir za korištenje zaštićenog sadržaja za treniranje umjetne inteligencije. Konkretno, iznimka za potrebe rudarenja teksta i podataka iz članka 4. primjenjuje se pod uvjetom da nositelji prava nisu izričito pridržali prava na sadržaj koji se koristi za rudarenje podataka. Nositelji prava mogu iskoristiti taj mehanizam izuzeća kako bi s razvojnim programerima umjetne inteligencije pregovarali o komercijalnim licencijama u svrhu korištenja njihova sadržaja. EGSO poziva Komisiju i budući Ured za umjetnu inteligenciju da se pobrinu za to da svi razvojni programeri i korisnici aplikacija koje se temelje na umjetnoj inteligenciji opće namjene poštuju ta pravila.

3.4.    Konkurentnost EU-a u području umjetne inteligencije

3.4.1.

EGSO poziva Komisiju na promicanje tržišnog natjecanja u području umjetne inteligencije osiguravanjem dosljednosti s Aktom EU-a o digitalnim tržištima kako bi ga se prilagodilo strukturi vrijednosnog lanca umjetne inteligencije i pružanjem okvira poticajnog za istraživanje, razvoj i širenje europskih modela umjetne inteligencije, pri čemu vodeća načela moraju biti europske vrijednosti.

3.4.2.

Kako bi se suzbila koncentracija na tržištima na kojima dominiraju velika, često neeuropska digitalna poduzeća, EGSO smatra da je ključno mobilizirati instrumente politike tržišnog natjecanja (procjena potencijalne zlouporabe vladajućeg položaja poduzeća, kontrola koncentracija) s ciljem sprečavanja, identificiranja i rješavanja problema kritičnog ponašanja i situacija. Potrebna su koordinirana europska i nacionalna ulaganja u inovacije kako bi se pomoglo u razvoju vrijednosnih lanaca EU-a i stvaranju vrijednosti u području umjetne inteligencije.

3.4.3.

Tijela nadležna za tržišno natjecanje u EU-u trebaju iskoristiti svoje kapacitete i osigurati da poduzeća na hiperrazini ne zloupotrebljavaju svoj položaj u poslovanju među poduzećima (B2B) ili između poduzeća i državnih tijela (B2G). Hitno im je potrebno kvalificirano osoblje kako bi se pratila provedba politika EU-a kao što je Akt o digitalnim tržištima. Sporazumi, poput onih između EU-a i SAD-a o suradnji u području poluvodiča radi osiguravanja transparentnosti u pogledu subvencija i uspostave sustava ranog upozoravanja u slučaju poremećaja, trebaju se provoditi i proširiti na druge dionike.

3.4.4.

Važno je pomoći europskim poduzećima, mikropoduzećima i malim i srednjim poduzećima da pristupe resursima potrebnima za razvoj modela umjetne inteligencije (npr. istraživačkim ustanovama, računalnim kapacitetima, podacima i kvalificiranoj radnoj snazi) kako bi ona mogla biti ne samo korisnici rješenja umjetne inteligencije već i razvojni programeri te razvijati UI modele opće namjene na temelju vlastitih potreba i proizvoda. Pristup superračunalnim kapacitetima mora biti sveobuhvatan jer je za treniranje modela potrebna dugoročna dostupnost računalne snage.

3.4.5.

Nakon što se razviju europska rješenja, EU bi ih trebao nastojati promicati i širiti putem tijela kao što su G7, G20 i drugi međunarodni forumi i organizacije za utvrđivanje standarda.

3.4.6.

Iako se u Aktu o umjetnoj inteligenciji detaljno govori o reguliranju umjetne inteligencije opće namjene, postoji jako malo statističkih podataka o statusu quo tih modela u Europi, njihovu razvoju i učinku. Kako bi se to stanje poboljšalo, ta bi se tema trebala uključiti u Eurostatovo istraživanje o upotrebi IKT-a. Prikupljeni podaci mogli bi se upotrijebiti za prethodno navedenu stalnu evaluaciju Akta o umjetnoj inteligenciji.

Bruxelles, 23. listopada 2024.

Predsjednik

Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Oliver RÖPKE


(1)  Članak 3. stavak 63.

(2)  Vidjeti već objavljena i predstojeća mišljenja EGSO-a koja se bave upotrebom umjetne inteligencije na radnom mjestu i upotrebom umjetne inteligencije za postizanje ravnopravnijih i uključivijih društava.

(3)   https://legalinstruments.oecd.org/en/instruments/OECD-LEGAL-0449.

(4)   www.whitehouse.gov/briefing-room/presidential-actions/2023/10/30/executive-order-on-the-safe-secure-and-trustworthy-development-and-use-of-artificial-intelligence/.

(5)  Privremene mjere za upravljanje uslugama generativne umjetne inteligencije.

(6)  Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom prarodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (Tekst značajan za EGP.) ( SL L 130, 17.5.2019., str. 92.).


ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2025/113/oj

ISSN 1977-1088 (electronic edition)