Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja („Uredba o taksonomiji”) uveden je jedinstveni EU-ov sustav klasifikacije okolišno održivih ekonomskih djelatnosti (dalje u tekstu „djelatnosti usklađene s taksonomijom”) i za neka nefinancijska i financijska poduzeća obveze transparentnosti koje se odnose na te djelatnosti (1).

1.   KONTEKST

Komisija je u lipnju 2021. donijela Delegirani akt o EU-ovoj taksonomiji klimatski održivih djelatnosti („Delegirani akt o klimatski održivim djelatnostima”) (2) radi provedbe Uredbe o taksonomiji za ekonomske djelatnosti koje znatno pridonose ciljevima ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama. Komisija je u ožujku 2022. izmijenila Delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti dodavanjem kriterija za određene nove energetske djelatnosti (3). Komisija je u lipnju 2023. donijela Delegirani akt o EU-ovoj taksonomiji okolišno održivih djelatnosti („Delegirani akt o okolišno održivim djelatnostima”) za preostale okolišne ciljeve (4) i izmijenila je Delegirani akt o klimatski održivim djelatnostima dodavanjem kriterija za nove djelatnosti u sektorima proizvodnje i prometa (5).

Komisija je u srpnju 2021. donijela delegirani akt kojim se na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji za poduzeća utvrđuju obveze objavljivanja informacija o njihovim djelatnostima koje su taksonomski prihvatljive i usklađene s taksonomijom („Delegirani akt o objavljivanju informacija”) (6). Taj delegirani akt izmijenjen je u lipnju 2023. Delegiranim aktom o okolišno održivim djelatnostima kako bi se osigurala usklađenost zahtjeva za objavu s tim aktom.

Komisija je već objavila tri skupa smjernica o sadržaju Delegiranog akta o objavljivanju informacija, a to su:

—	dokument službi Komisije „Najčešća pitanja: Što je delegirani akt na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji EU-a i kako će se provoditi u praksi?”  (7),

—	dokument službi Komisije „Najčešća pitanja: Kako bi financijska i nefinancijska poduzeća trebala izvještavati o svojim taksonomski prihvatljivim ekonomskim djelatnostima i imovini u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija?”  (8),

—	Obavijest Komisije o tumačenju određenih odredaba Delegiranog akta o objavljivanju informacija koji se odnosi na izvještavanje o taksonomski prihvatljivim ekonomskim djelatnostima (9),

—	Obavijest Komisije o tumačenju i provedbi određenih odredaba Delegiranog akta o objavljivanju informacija koji se odnosi na izvještavanje nefinancijskih poduzeća o taksonomski prihvatljivim i s taksonomijom usklađenim ekonomskim djelatnostima (10).

Kako bi olakšala provedbu taksonomije EU-a, Komisija je donijela obavijest o pravnom tumačenju i provedbi odredaba o kriterijima tehničke provjere za ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom utvrđenima u Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima (Obavijest Komisije o Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima (11)).

Nefinancijska poduzeća počela su 1. siječnja 2023. izvještavati o svojim ključnim pokazateljima uspješnosti (KPU) koji se odnose na taksonomiju. Delegiranim aktom o objavljivanju informacija propisuje se da financijska poduzeća pri izračunu svojih ključnih pokazatelja uspješnosti, uključujući omjer zelene imovine (GAR), koriste ključne pokazatelje uspješnosti koje objavljuju njihove druge ugovorne strane (12). Osim toga, Uredbom o objavama informacija o održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR) (13) propisano je da sudionici na financijskim tržištima za procjenu razine okolišne učinkovitosti financijskih proizvoda koriste ključne pokazatelje uspješnosti koje objavljuju poduzeća u koja se ulaže (14).

Financijska poduzeća počela su izvještavati o svojim ključnim pokazateljima uspješnosti od 1. siječnja 2024  (15). Budući da izračun ključnih pokazatelja uspješnosti financijskih poduzeća, uključujući omjer zelene imovine, ovisi o protoku informacija i podataka od financijskih i nefinancijskih drugih ugovornih strana koje ta poduzeća financiraju, Komisija očekuje da će se pouzdanost i točnost tih pokazatelja postupno poboljšati kad relevantna poduzeća počnu primjenjivati taksonomiju EU-a i kad se poveća protok podataka od nefinancijskih prema financijskim poduzećima.

Očekuje se da će za izloženosti kojima se financiraju ekonomske djelatnosti i imovina koje prethode taksonomiji EU-a (tj. naslijeđeno stanje) razina usklađenosti s taksonomijom biti niža nego za izloženosti kojima će se ekonomske djelatnosti i imovina financirati u budućnosti (tj. tok novog financiranja). To je u skladu s ciljem taksonomije EU-a da se olakša financiranje novih okolišno održivih djelatnosti i projekata.

Pravila za objavljivanje informacija za financijska poduzeća iz Delegiranog akta o objavljivanju informacija ne obuhvaćaju specifične izloženosti iz njegova članka 9., kao što su određene izloženosti prema državi, kao ni izloženosti prema neuvrštenim malim i srednjim poduzećima („MSP-ovi”) ti nekim poduzećima izvan EU-a. Prema članku 9. Delegiranog akta o objavljivanju informacija Komisija je dužna preispitati postupanje s tim izloženostima, posebno za MSP-ove, na temelju procjene učinka o administrativnom opterećenju, pristupu financiranju i drugim učincima koji bi proizišli iz potencijalnog proširenja ključnih pokazatelja uspješnosti na te izloženosti.

S obzirom na taj ograničen opseg iz postojećih pravila za objavljivanje, ključni pokazatelji uspješnosti zasad ne mogu prikazati sva sredstva financijska poduzeća za financiranje ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom. Međutim, budući da nema dostatnih podataka ni odgovarajućih dokaza, financijska poduzeća potiču se da dobrovoljno i zasebno od svojih ključnih pokazatelja uspješnosti objavljuju:

—	sve procjene usklađenosti s taksonomijom za svoje izloženosti koje su trenutačno isključene iz ključnih pokazatelja uspješnosti (npr. izloženosti prema neuvrštenim MSP-ovima),

—	sve procjene usklađenosti s taksonomijom za svoje izloženosti koje su obuhvaćene ključnim pokazateljima uspješnosti, ali za koje financijska poduzeća nemaju dostatne podatke ni odgovarajuće dokaze koji potvrđuju usklađenost tih izloženosti s taksonomijom, ili

—	sve informacije o djelomičnoj usklađenosti njihovih izloženosti s taksonomijom EU-a (tj. ako su ispunjeni ili je dokazano da su ispunjeni samo određeni kriteriji taksonomije).

Iako je svrha ključnih pokazatelja uspješnosti financijskih poduzeća vjerno prikazati u kojoj mjeri financiraju ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom, na temelju njih se ne uvode ograničenja za financiranje specifičnih sektora, uključujući strateške, ili specifičnih gospodarskih subjekata, uključujući MSP-ove. Stoga bi i te specifične sektore i subjekte trebalo nastaviti financirati. Zato ključne pokazatelje uspješnosti financijskih poduzeća, uključujući omjer zelene imovine, treba razmatrati u širem kontekstu operacija financiranja i ulaganja financijskih poduzeća jer ta poduzeća ne financiraju samo ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom, nego sve zakonite ekonomske djelatnosti i gospodarske subjekte.

2.   SVRHA OBAVIJESTI KOMISIJE

Prethodne obavijesti i dokumenti službi Komisije uglavnom su se odnosile na nefinancijska poduzeća, a ova Obavijest financijskim poduzećima sadržava dodatne smjernice za tumačenje i provedbu u obliku odgovora na najčešća pitanja o izvještavanju o njihovim ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacija. Ta su pitanja postavili dionici na koje se odnose zahtjevi za izvještavanje, Platforma za održivo financiranje te nacionalna i europska nadzorna tijela. Komisija ovom Obaviješću namjerava olakšati dionicima usklađivanje s regulatornim zahtjevima na troškovno učinkovit način i osigurati upotrebljivost i usporedivost dostavljenih informacija radi povećanja održivog financiranja. Komisija može prema potrebi ažurirati ta najčešća pitanja.

U odgovorima na najčešća pitanja u ovoj Obavijesti pojašnjavaju se već postojeće odredbe propisa na snazi. U odgovorima se ne proširuju prava i obveze koje proizlaze iz tih propisa niti se uvode dodatni zahtjevi za subjekte i nadležna tijela. Svrha je odgovora na isključivo pomoći financijskim poduzećima u provedbi relevantnih pravnih odredaba. Za pravno obvezujuće tumačenje prava Unije nadležan je isključivo Sud Europske unije. Stajalištima iznesenima u ovoj Obavijesti ne prejudiciraju se stajališta koje bi Komisija mogla zauzeti pred sudovima Unije i nacionalnim sudovima.

Relevantni pojmovi i popis propisa na snazi

Pojam	Objašnjenje/upućivanje
Računovodstvena direktiva	Direktiva 2013/34/EU (16)
AIF	Alternativni investicijski fond
Prilog I. DDA-u	Prilog I. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija
Prilog II. DDA-u	Prilog II. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija
Prilog III. DDA-u	Prilog III. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija
Prilog IV. DDA-u	Prilog IV. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija
Prilog V. DDA-u	Prilog V. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija
Prilog VI. DDA-u	Prilog VI. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija
Prilog VII. DDA-u	Prilog VII. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija
Prilog VIII. DDA-u	Prilog VIII. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija
Prilog IX. DDA-u	Prilog IX. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija
Prilog X. DDA-u	Prilog X. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija
Prilog XI. DDA-u	Prilog XI. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija
Prilog XII. DDA-u	Prilog XII. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija
CapEx	kapitalni rashodi
KPU na temelju CapEx-a	ključni pokazatelj uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda iz odjeljka 1.1.2. Priloga I. DDA-u
CCP	središnja druga ugovorna strana
prilagodba klimatskim promjenama	prilagodba klimatskim promjenama iz članka 9. točke (b) Uredbe o taksonomiji
ublažavanje klimatskih promjena	ublažavanje klimatskih promjena iz članka 9. točke (a) Uredbe o taksonomiji
Delegirani akt o klimatski održivim djelatnostima	Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139 (17)
Obavijest Komisije o Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima	Obavijest Komisije o tumačenju i provedbi određenih pravnih odredaba Delegiranog akta o EU-ovoj taksonomiji klimatski održivih djelatnosti (18)
CRR	Uredba o kapitalnim zahtjevima (19)
CRD	Direktiva o kapitalnim zahtjevima (20)
CSD	središnji depozitorij vrijednosnih papira
CSDR	Uredba (EU) br. 909/2014 o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira (21)
CSRD	Direktivu o korporativnom izvješćivanju o održivosti (22)
Delegirani akt o objavljivanju informacija (DDA)	Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2178 (23)
DNSH	načelo „ne nanosi bitnu štetu”
EMIR	Uredba o infrastrukturi europskog tržišta (EU) 648/2012 (24)
omogućujuće djelatnosti	ekonomske djelatnosti iz članka 16. točke Uredbe o taksonomiji
EuGB	europska zelena obveznica izdana u skladu s Uredbom (EU) 2023/2631 (25)
Delegirani akt o okolišno održivim djelatnostima	Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/2486 (26)
GAR DS	omjer zelene imovine za dužničke vrijednosne papire nefinancijskim poduzećima iz odjeljka 1.2.1.1. podtočke ii. Priloga V.
GAR EH	omjer zelene imovine za vlasničke instrumente kreditnih institucija u nefinancijskim poduzećima iz odjeljka 1.2.1.1. podtočke iii. Priloga V.
GAR L&A	omjer zelene imovine za kreditiranje nefinancijskih poduzeća (krediti i predujmovi) iz odjeljka 1.2.1.1. podtočke i. Priloga V.
MSFI	Međunarodni standardi financijskog izvještavanja
ključni pokazatelji uspješnosti (KPU)	ključni pokazatelji uspješnosti (KPU) nefinancijskih ili financijskih poduzeća iz relevantnog priloga Delegiranom aktu o objavljivanju informacija
MiFID	Direktiva 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata (27)
OpEx	operativni rashodi
KPU na temelju OpEx-a	ključni pokazatelj uspješnosti na temelju operativnih rashoda iz odjeljka 1.1.3. Priloga I. DDA-u
izvještajno poduzeće	nefinancijsko poduzeće koje podliježe obvezi izvještavanja u skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe o taksonomiji
Druga Obavijest Komisije	Obavijest Komisije o tumačenju i provedbi određenih odredaba Delegiranog akta o objavljivanju informacija na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji EU-a koji se odnosi na izvještavanje o taksonomski prihvatljivim i s taksonomijom usklađenim ekonomskim djelatnostima i imovini (druga Obavijest Komisije) (28)
Drugi dokument službi Komisije	Dokument službi Komisije „Česta pitanja: Kako bi financijska i nefinancijska poduzeća trebala izvještavati o taksonomski prihvatljivim ekonomskim djelatnostima i imovini u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji?” (29)
znatan doprinos	znatan doprinos jednom ili više okolišnih ciljeva iz članka 9. u skladu s člancima od 10. do 16. Uredbe o taksonomiji
održivo financiranje Uredba o objavama o održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR)	Uredba (EU) 2019/2088 (30)
ekonomska djelatnost usklađena s taksonomijom	ekonomska djelatnost definirana u članku 1. točki 2. Delegiranog akta o objavljivanju informacija
taksonomski prihvatljiva ekonomska djelatnost	ekonomska djelatnost definirana u članku 1. točki 5. Delegiranog akta o objavljivanju informacija
taksonomski neprihvatljiva ekonomska djelatnost	ekonomska djelatnost definirana u članku 1. točki 6. Delegiranog akta o objavljivanju informacija
Uredba o taksonomiji	Uredba (EU) 2020/852 (31)
prijelazne djelatnosti	Ekonomske djelatnosti iz članka 10. stavka 2. Uredbe o taksonomiji
KTP	kriteriji tehničke provjere
KPU na temelju prometa	ključni pokazatelj uspješnosti na temelju prometa iz odjeljka 1.1.1. Priloga I.
UCITS	subjekti za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire

FINANCIJSKA PODUZEĆA

1.   OPĆA PITANJA

A.   OPSEG OBUHVAĆENIH SUBJEKATA

1.

O kojim bi ključnim pokazateljima uspješnosti trebala izvještavati poduzeća kao što su središnje druge ugovorne strane, središnji depozitoriji vrijednosnih papira (CSD-ovi), poduzeća za leasing i institucije za platni promet? Bi li izloženosti prema tim subjektima trebalo tretirati kao izloženosti prema financijskim ili nefinancijskim poduzećima?

Ako su dužna izvještavati o održivosti u skladu s člancima 19.a i 29.a Računovodstvene direktive, poduzeća trebaju utvrditi ključne pokazatelje uspješnosti koji se na njih odnose.

Poduzeća koja odgovaraju definiciji financijskih poduzeća u skladu s člankom 1. stavkom 8. Delegiranog akta o objavljivanju informacija (tj. upravitelji imovine, kreditne institucije, investicijska društva, društva za osiguranje i reosiguranje) trebala bi izvještavati o specifičnim ključnim pokazateljima uspješnosti kako su navedeni u Delegiranom aktu o objavljivanju informacija. Poduzeća koja ne odgovaraju definiciji financijskih poduzeća u skladu s člankom 1. stavkom 8. Delegiranog akta o objavljivanju informacija, ali pružaju financijske usluge, trebala bi se smatrati nefinancijskim poduzećima i trebala bi izvještavati o ključnim pokazateljima uspješnosti nefinancijskih poduzeća u skladu s prilozima I. i II. DDA-u.

No, ta se poduzeća potiču da uz objavljivanje obveznih ključnih pokazatelja uspješnosti za nefinancijska poduzeća dobrovoljno objavljuju i ključne pokazatelje uspješnosti za financijska poduzeća jer bi ti pokazatelji mogli biti relevantnija naznaka taksonomske usklađenosti financijskih usluga koje pružaju.

Ako obavlja funkcionalno iste djelatnosti kao i određeno financijsko poduzeće definirano u članku 1. stavku 8. Delegiranog akta o objavljivanju informacija, izvještajno poduzeće može i dobrovoljno primjenjivati ključne pokazatelje uspješnosti za to financijsko poduzeće. Na primjer, ako pruža bankarske usluge kao što su kreditiranje i financiranje, izvještajno poduzeće može za potrebe objavljivanja informacija o taksonomiji dobrovoljno primjenjivati odredbe Delegiranog akta o objavljivanju informacija relevantne za kreditne institucije.

Osim toga, ako se pravom države članice propisuje da središnje druge ugovorne strane, CSD-ovi, poduzeća za leasing ili institucije za platni promet za obavljanje svojih specifičnih djelatnosti trebaju odobrenje za rad koje se odnosi na financijsko poduzeće, ta se poduzeća potiču da primjenjuju ključne pokazatelje uspješnosti koji se odnose na tu kategoriju financijskih poduzeća. Na primjer, ako određena država članica propisuje da je za obavljanje tih djelatnosti potrebno odobrenje za rad u skladu s člankom 8. CRD-a, poduzeće može dobrovoljno objaviti ključne pokazatelje uspješnosti koji se odnose na kreditne institucije (prilozi V. i VI. DDA-u).

Dodatna objašnjenja o tome kako subjekti koji pružaju financijske usluge mogu primjenjivati ključne pokazatelje uspješnosti za financijska poduzeća navedena su u Dodatku I. ovoj Obavijesti.

B.   OPSEG KONSOLIDACIJE OBJAVLJIVANJA INFORMACIJA

2.

Bi li financijska izvještajna poduzeća koja su vlasnici drugih financijskih poduzeća trebala objavljivati informacije o taksonomiji na temelju regulatorne ili računovodstvene konsolidacije grupe? Na kojoj je razini konsolidacije grupe izvještajni subjekt za potrebe objavljivanja informacija o taksonomiji?

U skladu s točkom 1.1.1. Priloga V. DDA-u o konsolidaciji relevantnih ključnih pokazatelja uspješnosti za kreditne institucije te institucije „objavljuju relevantne ključne pokazatelje uspješnosti na temelju svoje bonitetne konsolidacije određene u skladu s glavom II. poglavljem 2. odjeljkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013”. Slično tomu bi i matična društva i njihova društva kćeri financijska poduzeća koja nisu kreditne institucije i na koja se primjenjuju bonitetni propisi (32) trebala objavljivati informacije na temelju bonitetne konsolidacije. Matična društva i njihova društva kćeri koja jesu financijska poduzeća, ali se na njih ne primjenjuju bonitetni propisi, trebala bi objavljivati informacije na temelju računovodstvene konsolidacije u skladu s poglavljem 6. Računovodstvene direktive.

Odgovori na pitanja od 9. do 12. iz druge Obavijesti Komisije o razini konsolidacije ključnih pokazatelja uspješnosti nefinancijskih poduzeća i na 7. pitanje iz ove Obavijesti relevantni su i za financijska poduzeća.

C.   TAKSONOMSKA PROCJENA IZLOŽENOSTI PREMA POJEDINAČNIM PODUZEĆIMA

3.

Bi li financijska poduzeća trebala izračunati dva ključna pokazatelja uspješnosti za ulaganja odnosno izloženosti, jedan na temelju prihoda, a drugi na temelju kapitalnih rashoda poduzeća u koja se ulaže odnosno drugih ugovornih strana? Ili bi financijska poduzeća trebala vrijednosti iz ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda poduzeća u koja se ulaže odnosno drugih ugovornih strana objediniti u jedan ključni pokazatelj uspješnosti?

U Delegiranom aktu o objavljivanju informacija utvrđuje se metodologija kojom se u ključnim pokazateljima uspješnosti procjenjuju izloženosti za koje je namjena sredstava poznata ili nepoznata.

Člankom 7. stavkom 4. drugim podstavkom Delegiranog akta o objavljivanju informacija predviđa se da bi izloženosti prema financijskim instrumentima čija svrha nije financiranje specifičnih utvrđenih aktivnosti (nepoznata namjena sredstava) trebalo uključiti u brojnik relevantnog ključnog pokazatelja uspješnosti ponderiranog ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda izdavatelja u skladu s metodologijom iz priloga III., V., VII. i IX. DDA-u. U toj je metodologiji za određene ključne pokazatelje uspješnosti kreditnih institucija i investicijskih društava propisano da se umjesto ključnog pokazatelja uspješnosti izdavatelja koristi ključni pokazatelj uspješnosti druge ugovorne strane. Osim toga, u skladu s odjeljkom 1.2.1. četvrtim odlomkom Priloga V. DDA-u izloženosti koje se odnose na kredite i predujmove, dužničke vrijednosne papire, vlasničke instrumente i preuzete kolaterale kojima se financiraju ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom trebale bi se uključiti u brojnik relevantnog ključnog pokazatelja uspješnosti na osnovi ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda za odnosnu imovinu.

Financijska poduzeća stoga bi trebala izračunati i objaviti dva zasebna skupa ključnih pokazatelja uspješnosti:

—	jedan na temelju prihoda ako su osnova za ponderiranje izloženosti s nepoznatom namjenom sredstava ključni pokazatelji uspješnosti na temelju prihoda relevantnih izdavatelja odnosno drugih ugovornih strana i

—	drugi na temelju kapitalnih rashoda ako su osnova za ponderiranje izloženosti s nepoznatom namjenom sredstava ključni pokazatelji uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda relevantnih izdavatelja odnosno drugih ugovornih strana.

Izloženosti čija je svrha financiranje specifičnih utvrđenih aktivnosti (poznata namjena sredstava) trebale bi se uključiti u brojnike oba zasebna skupa ključnih pokazatelja uspješnosti financijskog poduzeća, na temelju prihoda i kapitalnih rashoda, u mjeri u kojoj se tim izloženostima financiraju djelatnosti usklađene s taksonomijom bez dodatnog ponderiranja ključnim pokazateljem uspješnosti izdavatelja odnosno druge ugovorne strane (33).

Prema tome, financijska poduzeća bi u izračun brojnika svojih ključnih pokazatelja uspješnosti trebala uključiti izloženosti kako slijedi:

—

brojnik ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda trebao bi biti jednak i. iznosu izloženosti s poznatom namjenom sredstava čija je svrha financiranje djelatnosti usklađene s taksonomijom uvećanom za ii. iznos izloženosti s nepoznatom namjenom sredstava ponderiran ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju prihoda relevantnih izdavatelja odnosno drugih ugovornih strana,

—

brojnik ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda trebao bi biti jednak i. iznosu izloženosti s poznatom namjenom sredstava poznata čija je svrha financiranje djelatnosti usklađene s taksonomijom uvećanom za ii. iznos izloženosti s nepoznatom namjenom sredstava ponderiran ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda relevantnih izdavatelja odnosno drugih ugovornih strana.

Više informacija prema vrsti financijskog poduzeća navedeno je u nastavku.

Upravitelji imovine

U skladu s odjeljkom 1.2. zadnjim odlomkom Priloga III. DDA-u upravitelji imovine trebali bi objaviti dva zasebna ključna pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda poduzeća u koja se ulaže. Izračuni za te ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda utvrđeni su prema vrsti poduzeća u koje se ulaže u odjeljku 1.1. točkama od (a) do (e) Priloga III. DDA-u.

To se na odgovarajući način odražava u obrascu za izvještavanje iz Priloga IV. DDA-u, u koji od izvještajna poduzeća unose vrijednosti ključnih pokazatelja uspješnosti zasebno na osnovi ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda poduzeća u koja se ulaže (tj. u prvom retku i u odjeljcima „Dodatne, dopunske objave: raščlamba brojnika ključnog pokazatelja uspješnosti” i „Raščlamba brojnika ključnog pokazatelja uspješnosti po okolišnom cilju”).

Društva za osiguranje i društva za reosiguranje

U skladu s odjeljkom 1. petim odlomkom točkama od (a) do (e) Priloga IX. DDA-u društva za osiguranje i reosiguranje trebala bi objaviti ključne pokazatelje uspješnosti koji se odnose na ulaganja zasebno na osnovi ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda svojih poduzeća u koja ulažu. Izračuni ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda poduzeća u koja se ulaže navedeni su u tim točkama prema vrsti poduzeća u koje se ulaže.

To se na odgovarajući način odražava u obrascu za izvještavanje iz Priloga X. DDA-u, u koji od izvještajna poduzeća unose vrijednosti ključnih pokazatelja uspješnosti zasebno na osnovi ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda poduzeća u koja se ulaže (tj. u prvom retku i u odjeljcima „Dodatne, dopunske objave: raščlamba brojnika ključnog pokazatelja uspješnosti” i „Raščlamba brojnika ključnog pokazatelja uspješnosti po okolišnom cilju”).

Investicijska društva

U skladu s odjeljkom 2.4. Priloga VII. DDA-u investicijska društva koja trguju za vlastiti račun trebala bi izračunati omjer zelene imovine za svoje usluge i aktivnosti oslanjajući se na ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda poduzeća u koja se ulaže za svaki okolišni cilj.

Izračuni ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda poduzeća u koja se ulaže navedeni su prema vrsti poduzeća u koja se ulaže u odjeljku 2.4. trećem odlomku točkama od (a) do (e) Priloga VII. DDA-u. Ključne pokazatelje uspješnosti za aktivnosti investicijskih društava osim aktivnosti trgovanja za vlastiti račun trebalo bi izračunati mutatis mutandis primjenom ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda drugih ugovornih strana njihovih klijenata (vidjeti odjeljak 3.3. Priloga VII. DDA-u).

To se na odgovarajući način odražava u obrascima za objavljivanje ključnih pokazatelja uspješnosti investicijskih društava. Vrijednosti ključnih pokazatelja uspješnosti na osnovi ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda druge ugovorne strane trebale bi se objaviti u četvrtom (za KPU na temelju prihoda) i petom stupcu (za KPU na temelju kapitalnih rashoda) obrasca 0. (Sažetak KPU) iz Priloga VIII. DDA-u. Osim toga, investicijska društva bi za ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda trebala u dva primjerka ispuniti obrazac 1 (KPU investicijskih društava – Usluge trgovanja za vlastiti račun) i obrazac 2 (KPU investicijskih društava – Druge usluge).

Kreditne institucije

Pojedinosti o izračunima ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda za odnosnu imovinu kreditnih institucija utvrđene su u Prilogu V. DDA-u za svaku komponentu relevantnog ključnog pokazatelja uspješnosti. Na primjer, kad je riječ o omjeru zelene imovine za bilančne izloženosti, u odjeljku 1.2.1. četvrtom odlomku točki (a) Priloga V. DDA-u navodi se da bi brojnik ključnog pokazatelja uspješnosti trebao obuhvaćati kredite i predujmove, dužničke vrijednosne papire, vlasničke instrumente i preuzete kolaterale kojima se financiraju ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom na osnovi ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda za odnosnu imovinu.

To se na odgovarajući način odražava u obrascima za objavljivanje ključnih pokazatelja uspješnosti kreditnih institucija. Vrijednosti ključnih pokazatelja uspješnosti na osnovi ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda druge ugovorne strane trebale bi se objaviti u četvrtom (za KPU na temelju prihoda) i petom stupcu (za KPU na temelju kapitalnih rashoda) obrasca 0 (Sažetak KPU) iz Priloga VI. DDA-u. Osim toga, kreditne institucije bi za ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda trebale u dva primjerka ispuniti obrasce 3 (GAR KPU stanja), 4 (GAR KPU toka), 5 (KPU za izvanbilančne izloženosti), 6 (KPU za prihode od naknada i provizija, osim kreditiranja i upravljanja imovinom) i 7 (KPU za portfelje iz knjige trgovanja), kako je pojašnjeno u bilješkama uz odgovarajući obrazac.

4.

Na temelju kojeg ključnog pokazatelja uspješnosti bi financijsko poduzeće trebalo procijeniti svoju izloženost prema drugom financijskom poduzeću koje izvještava o jednom ili više ključnih pokazatelja uspješnosti? Kako bi financijsko poduzeće pri izračunu izloženosti prema društvu za osiguranje ili reosiguranje trebalo kombinirati ključne pokazatelje uspješnosti ulaganja i osiguranja u svrhu procjene te izloženosti?

Kako je navedeno u 3. pitanju iz ove Obavijesti, financijska poduzeća trebala bi u svrhu procjene usklađenosti s taksonomijom za svoje izloženosti (34) izračunavati svoje ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda koristeći se ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda odgovarajućih izdavatelja odnosno drugih ugovornih strana. To se primjenjuje i na druga financijska poduzeća, kako je podrobnije navedeno u nastavku.

Izloženosti prema upraviteljima imovine

U skladu s odgovarajućim odredbama Delegiranog akta o objavljivanju informacija (35), izvještajna financijska poduzeća ikoja maju izloženosti prema upravitelju imovine trebala bi za procjenu usklađenosti s taksonomijom za svoje izloženosti prema upravitelju imovine druge ugovorne strane koristiti ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda tog upravitelja imovine druge ugovorne strane.

Ako financijska poduzeća ulažu u UCITS ili AIF ili ga kreditiraju, izvještajna financijska poduzeća trebala bi iskoristiti dostupne informacije o usklađenost UCITS-a ili AIF-a s taksonomijom. Ako te informacije nisu dostupne, izloženost bi se trebala smatrati neusklađenom s taksonomijom (vidjeti odgovor na pitanje 32 u ovoj Obavijesti).

Izloženosti prema kreditnim institucijama

U skladu s odgovarajućim odredbama Delegiranog akta o objavljivanju informacija (36), izvještajna financijska poduzeća koja imaju izloženosti prema kreditnoj instituciji trebala bi za procjenu usklađenosti s taksonomijom za svoje izloženosti prema kreditnoj instituciji druge ugovorne strane trebala koristiti omjer zelene imovine na temelju prihoda i kapitalnih rashoda te kreditne institucije druge ugovorne strane (tj. ukupni omjer zelene imovine druge ugovorne strane).

Izvještajna financijska poduzeća trebala bi koristiti ponderiranu prosječnu vrijednost primjenjivih ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda odgovarajuće kreditne institucije druge ugovorne strane ako imaju izloženosti prema toj kreditnoj instituciji druge ugovorne strane čiji ukupni omjer zelene imovine (tj. ukupni omjer zelene imovine za kreditne/dužničke/vlasničke instrumente u knjizi pozicija kojima se ne trguje) nije primjenjiv jer:

—	poslovni model te kreditne institucije druge ugovorne strane ne obuhvaća djelatnosti iz kojih proizlaze izloženosti na osnovi kredita/duga/vlasničkih ulaganja u knjizi pozicija kojima se ne trguje (npr. investicijsko bankarstvo) ili

—	ukupni omjer zelene imovine te kreditne institucije druge ugovorne strane nije relevantan za poslovni model te druge ugovorne strane.

Kako bi se uskladila sa zadnjom alinejom Priloga XI. DDA-u, kreditna institucija druge ugovorne strane trebala bi izračunati i u popratnim kontekstualnim informacijama objaviti ponderiranu prosječnu vrijednost primjenjivih ključnih pokazatelja uspješnosti i na temelju prihoda i na temelju kapitalnih rashoda te pondera u skladu s udjelom prihoda ostvarenih od djelatnosti obuhvaćenih odgovarajućim ključnim pokazateljima uspješnosti u svojim ukupnim prihodima.

Na primjer, kreditna institucija druge ugovorne strane koja se bavi investicijskim bankarstvom mogla bi ostvariti:

—	50 % svojih ukupnih prihoda od djelatnosti iz odjeljka 1.2.3. Priloga V. (Ključni pokazatelji uspješnosti na temelju usluga osim kreditiranja – naknade i provizije (KPU za F&C)),

—	30 % svojih ukupnih prihoda od djelatnosti iz odjeljka 1.2.4. Priloga V. (Omjer zelene imovine portfelja za trgovanje) i

—	20 % svojih ukupnih prihoda od djelatnosti iz odjeljka 1.2.2.2. Priloga V. (Zeleni omjer za imovinu pod upravljanjem (KPU za AuM)).

Izvještajna financijska poduzeća trebala bi za procjenu svojih izloženosti prema takvoj kreditnoj instituciji druge ugovorne strane koristiti ponderiranu prosječnu vrijednost primjenjivih ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda kreditne institucije druge ugovorne strane, koju bi ta institucija trebala izračunati na sljedeći način:

—

ponderirana prosječna vrijednost primjenjivih ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda = njezin ključni pokazatelj uspješnosti za naknade i provizije (na temelju prihoda) pomnoženo s 50 % + njezin omjer zelene imovine portfelja za trgovanje (na temelju prihoda) pomnoženo s 30 % + njezin ključni pokazatelj uspješnosti za imovinu pod upravljanjem (na temelju prihoda) pomnoženo s 20 %,

—

ponderirana prosječna vrijednost primjenjivih ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda = njezin ključni pokazatelj uspješnosti za naknade i provizije (na temelju kapitalnih rashoda) pomnoženo s 50 % + njezin omjer zelene imovine portfelja za trgovanje (na temelju kapitalnih rashoda) pomnoženo s 30 % + njezin ključni pokazatelj uspješnosti za imovinu pod upravljanjem (na temelju kapitalnih rashoda) pomnoženo s 20 %.

Izloženosti prema investicijskim društvima

U skladu s relevantnim odredbama Delegiranog akta o objavljivanju informacija (37), izvještajna financijska poduzeća koja imaju izloženosti prema investicijskom društvu trebala bi za procjenu usklađenosti s taksonomijom za svoje izloženosti prema investicijskom društvu druge ugovorne strane koristiti ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda tog investicijskog društva druge ugovorne strane. Investicijsko društvo trebalo bi u popratnim kontekstualnim informacijama iz zadnje alineje Priloga XI. DDA-u objaviti ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda, koji bi se trebali izračunati na sljedeći način:

—

ključni pokazatelj uspješnosti na temelju prihoda investicijskog društva trebalo bi izračunati kao ponderiranu prosječnu vrijednost ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda investicijskog društva za aktivnosti trgovanja za vlastiti račun i ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda investicijskog društva za aktivnosti koje nisu trgovanje za vlastiti račun, pri čemu su ti ponderi u skladu s udjelom prihoda ostvarenih od aktivnosti trgovanja za vlastiti račun i udjelom prihoda ostvarenih od aktivnosti koje nisu trgovanje za vlastiti račun u ukupnim prihodima investicijskog društva,

—

ključni pokazatelj uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda investicijskog društva trebalo bi izračunati kao ponderiranu prosječnu vrijednost ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda investicijskog društva za aktivnosti trgovanja za vlastiti račun i ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda investicijskog društva za aktivnosti koje nisu trgovanje za vlastiti račun, pri čemu su ti ponderi u skladu s udjelom prihoda ostvarenih od aktivnosti trgovanja za vlastiti račun i udjelom prihoda ostvarenih od aktivnosti koje nisu trgovanje za vlastiti račun u ukupnim prihodima investicijskog društva.

Izloženosti prema društvima za osiguranje i reosiguranje

U skladu s relevantnim odredbama Delegiranog akta o objavljivanju informacija (38), izvještajna financijska poduzeća koja imaju izloženosti prema društvu za osiguranje ili reosiguranje koje obavlja isključivo djelatnosti životnog osiguranja ili reosiguranja trebala bi za procjenu usklađenosti s taksonomijom za svoje izloženosti prema tom društvu za osiguranje ili reosiguranje koristiti ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda ili kapitalnih rashoda za ulaganja društva za osiguranje ili reosiguranje druge ugovorne strane.

Financijska poduzeća koja izvještavaju i imaju izloženosti prema društvu za osiguranje ili reosiguranje koje obavlja djelatnosti neživotnog osiguranja (ili pruža usluge i životnog i neživotnog osiguranja) trebala bi za procjenu usklađenosti s taksonomijom za svoje izloženosti prema društvu za osiguranje ili reosiguranje druge ugovorne strane koristiti ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda odnosno kapitalnih rashoda tog društva za osiguranje ili reosiguranje druge ugovorne strane.

Radi usklađenja sa zadnjom alinejom Priloga XI. DDA-u, društvo za osiguranje ili reosiguranje trebalo bi u svojim kontekstualnim informacijama objaviti ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda koje bi trebalo izračunati na sljedeći način:

—

ključni pokazatelj uspješnosti na temelju prihoda društva za osiguranje ili reosiguranje trebalo bi izračunati kao ponderiranu prosječnu vrijednost ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda za ulaganja tog društva i njegova ključnog pokazatelja uspješnosti za neživotno osiguranje, pri čemu su ti ponderi u skladu s udjelom prihoda koje to društvo ostvaruje od svojih ulagačkih poslova i udjelom prihoda koje ostvaruje od svojih poslova neživotnog osiguranja u svojim ukupnim prihodima,

—

ključni pokazatelj uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda društva za osiguranje ili reosiguranje trebalo bi izračunati kao ponderiranu prosječnu vrijednost ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda za ulaganja tog društva i njegova ključnog pokazatelja uspješnosti za neživotno osiguranje, pri čemu su ti ponderi u skladu s udjelom prihoda koje to društvo ostvaruje od svojih ulagačkih poslova i udjelom prihoda koje ostvaruje od svojih poslova neživotnog osiguranja u svojim ukupnim prihodima.

5.

O čemu bi financijska poduzeća trebala izvještavati ako ključni pokazatelji uspješnosti subjekata druge ugovorne strane nisu javno dostupni ili su netočni? Na primjer, kako bi financijska poduzeća u svojim ključnim pokazateljima uspješnosti objavljenima 2024. trebala iskazati svoje izloženosti prema financijskim poduzećima druge ugovorne strane, koja će o svojim ključnim pokazateljima uspješnosti trebati izvještavati tek od 2024.?

U skladu s člankom 8. stavkom 4. Delegiranog akta o objavljivanju informacija financijska poduzeća za izvještavanje o usklađenosti s taksonomijom moraju koristiti najnovije dostupne informacije i ključne pokazatelje uspješnosti svojih drugih ugovornih strana. U određenim okolnostima ključni pokazatelji uspješnosti odnosnih subjekata ili drugih ugovornih strana možda neće biti lako ili javno dostupni. Na primjer, ako izvještajna financijska poduzeća svoje ključne pokazatelje uspješnosti izračunavaju na temelju izloženosti prema drugim financijskim poduzećima, možda im neće biti javno dostupne sve informacije na temelju kojih bi mogla objaviti svoje informacije o usklađenosti s taksonomijom u prvom ciklusu izvještavanja (2024.).

Ako najnoviji ključni pokazatelji uspješnosti drugih ugovornih strana koje su o njima dužne izvještavati za potrebe taksonomije u okviru izvještavanja o održivosti u skladu s člancima 19.a i 29.a Računovodstvene direktive nisu javno ili lako dostupni, financijska poduzeća koja se oslanjaju na te pokazatelje za potrebe izvještavanja potiču se da stupe u kontakt s tim drugim ugovornim stranama. Svaka razmjena informacija trebala bi biti u skladu s pravilima Unije o tržišnom natjecanju.

Ako unatoč tomu od predmetne druge ugovorne strane ne mogu dobiti relevantne ključne pokazatelje uspješnosti ili ako oni nisu prikladni za izračun njihovih ključnih pokazatelja uspješnosti, financijska poduzeća trebala bi iskoristiti najnovije dostupne ključne pokazatelje uspješnosti objavljene prethodnih godina. Ako nisu dostupni ni ti ključni pokazatelji uspješnosti objavljeni prethodnih godina (39), izloženost bi se trebala smatrati neprihvatljivom ili neusklađenom, tj. financijska poduzeća trebala bi u brojnik relevantnog ključnog pokazatelja uspješnosti unijeti vrijednost „nula” bez daljnje procjene. Takvoj bi objavi trebalo priložiti kontekstualne informacije kao dio objava kvalitativnih informacija financijskog poduzeća (koje uključuju informacije o izvorima podataka i ograničenju) u skladu s Prilogom XI. DDA-u. U tom bi slučaju uz iskazivanje vrijednosti „nula” u okviru svojih obveznih objava izvještajna financijska poduzeća mogla procijeniti svoju usklađenost s taksonomijom i dobrovoljno dostaviti te informacije, odvojeno od svojih obveznih objava (40).

6.

Kako bi financijska poduzeća trebala postupati s prepravljenim ključnim pokazateljima uspješnosti (tj. ispravcima već objavljenih ključnih pokazatelja uspješnosti) njihovih drugih ugovornih strana? Moraju li financijska poduzeća ponovno izračunati i prepraviti svoje ključne pokazatelje uspješnosti iz prethodne godine svaki put kad njihove druge ugovorne strane preprave svoje odgovarajuće ključne pokazatelje uspješnosti iz prethodne godine?

Delegiranim aktom o objavljivanju informacija propisuje se da financijska poduzeća pri izračunu svojih ključnih pokazatelja uspješnosti, posebno omjera zelene imovine, koriste ključne pokazatelje uspješnosti koje objavljuju njihove druge ugovorne strane. Nefinancijska poduzeća dužna su objasniti zašto promjene u izračunima njihovih ključnih pokazatelja uspješnosti od prethodnog izvještajnog razdoblja rezultiraju pouzdanijim i relevantnijim informacijama i dostaviti prepravljene usporedne podatke (usp. odjeljak 1.2.1. Priloga I. DDA-u).

U skladu s člankom 8. stavkom 4. Delegiranog akta o objavljivanju informacija financijska poduzeća za izvještavanje o usklađenosti moraju koristiti najnovije dostupne informacije koje su dostavile njihove druge ugovorne strane. Ako su, na primjer, nefinancijska poduzeća druge ugovorne strane dužna prepraviti informacije ili ključne pokazatelje uspješnosti za prethodnu godinu u skladu s odjeljkom 1.2.1. Priloga I. DDA-u, najnoviji dostupni podaci za izvještajna financijska poduzeća trebali bi uključivati te prepravljene podatke ili ključne pokazatelje uspješnosti.

Izvještajna financijska poduzeća trebala bi prepraviti svoje ključne pokazatelje uspješnosti samo u mjeri u kojoj ti prepravljeni podaci ili ključni pokazatelji uspješnosti poduzeća druge ugovorne strane bitno utječu na njihov izračun ključnih pokazatelja uspješnosti. Izvještajna financijska poduzeća stoga bi na pojedinačnoj osnovi trebala utvrditi utječu li prepravljeni podaci ili ključni pokazatelji uspješnosti poduzeća druge ugovorne strane bitno na njihove ključne pokazatelje uspješnosti i u skladu s tim dostaviti prepravljene usporedne podatke i ključne pokazatelje uspješnosti.

D.   TAKSONOMSKA PROCJENA GRUPA

a.   Ključni pokazatelji uspješnosti o kojima izvještavaju matična društva

7.

O kojim bi ključnim pokazateljima uspješnosti trebala izvještavati matična društva grupa, kao što su financijski konglomerati, koja na razini grupe obavljaju nekoliko djelatnosti i imaju nekoliko segmenata poslovanja, kao što su upravljanje imovinom, investicijska društva, osiguranje i bankarstvo?

Matična društva velikih grupa iz članka 3. stavka 7. Računovodstvene direktive koja trebaju sastavljati konsolidirani izvještaj o održivosti u skladu s člankom 29.a te direktive trebala bi obuhvatiti sva društva kćeri svoje grupe u skladu s poglavljem 6. Računovodstvene direktive (vidjeti i odgovor na 8. pitanje). Ta izvještajna matična društva trebala bi u konsolidirani izvještaj o održivosti uključiti objave informacija o taksonomiji.

Matična poduzeća financijskih konglomerata trebala bi voditi računa o bonitetnom opsegu konsolidacije za svoje djelatnosti obuhvaćene bonitetnim propisima i na razini grupe izvještavati o konsolidiranim ključnim pokazateljima uspješnosti svojih odgovarajućih segmenata poslovanja. Na primjer, izvještajna matična društva financijskog konglomerata sa segmentima upravljanja imovinom, bankarstva, investicijskih društava ili osiguranja u kojima posluju njihova društva kćeri trebala bi o tim djelatnostima izvještavati na konsolidiranoj razini. Stoga bi trebala iskazati:

—	ključne pokazatelje uspješnosti iz priloga III. i IV. DDA-u konsolidirane za njihove djelatnosti upravljanja imovinom koje obavljaju društva kćeri koja su upravitelji alternativnih investicijskih fondova ili društva za upravljanje UCITS-ima (upravitelji imovine),

—	ključne pokazatelje uspješnosti iz priloga V. i VI. DDA-u konsolidirane za njihove djelatnosti bankarstva koje obavljaju društva kćeri koja su kreditne institucije,

—	ključne pokazatelje uspješnosti iz priloga VII. i VIII. DDA-u konsolidirane za njihove djelatnosti investicijskog društva koje obavljaju društva kćeri koja su investicijska društva i

—	ključne pokazatelje uspješnosti iz priloga IX. i X. DDA-u konsolidirane za djelatnosti društava za osiguranje i reosiguranje koje obavljaju društva kćeri koja su društva za osiguranje ili reosiguranje.

Nadalje, kako bi ispunila zahtjeve za izvještavanje na konsolidiranoj razini grupe i ulagateljima i vjerovnicima olakšala objavljivanje informacija o taksonomiji (vidjeti 11. pitanje u nastavku), izvještajna matična društva trebala bi izračunati i u kontekstualnim informacijama iz Priloga XI. DDA-u objaviti ključni pokazatelj uspješnosti na konsolidiranoj razini grupe (41) u obliku ponderirane prosječne vrijednosti odgovarajućih ključnih pokazatelja uspješnosti za upravljanje imovinom, bankarstvo, ulaganja te osiguranje i reosiguranje, ovisno o slučaju, pri čemu ti ponderi trebaju biti u skladu s udjelom prihoda ostvarenih od odgovarajućih djelatnosti u ukupnim konsolidiranim prihodima konglomerata (42).

Brojčani primjer izračuna ključnog pokazatelja uspješnosti na konsolidiranoj razini grupe za djelatnosti usklađene s taksonomijom u obliku ponderirane prosječne vrijednosti ključnih pokazatelja uspješnosti naveden je u Dodatku II. ovoj Obavijesti.

8.

Kako bi trebalo izvještavati matično društvo koje ima nekoliko društava kćeri od kojih se i. na neka od njih primjenjuje članak 19.a ili članak 29.a Računovodstvene direktive, ali su izuzeta od izvještavanja o održivosti, i ii. na druga ne primjenjuje članak 19.a ni članak 29.a te direktive?

Kako je navedeno u 7. pitanju iz ove Obavijesti, izvještajna matična društva trebala bi u svoje konsolidirane objave informacija o taksonomiji uključiti sva društva kćeri iz svoje grupe, uključujući ona koja su izuzeta od izvještavanja o održivosti u skladu s člankom 29.a stavkom 8. Računovodstvene direktive i ona na koja se ne primjenjuje članak 19.a ni članak 29.a te direktive.

Osim toga, odgovori na 11. i 12. pitanje iz druge Obavijesti Komisije o nefinancijskim poduzećima relevantni su i za financijska poduzeća. Konkretno, odgovor na 11. pitanje glasi: Poduzeća koja su izuzeta od objavljivanja nefinancijskih informacija u skladu s člankom 19.a stavkom 3. i člankom 29.a stavkom 3. Računovodstvene direktive  (43) trenutačno su izuzeta i od objavljivanja informacija o taksonomiji u skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe o taksonomiji ako su ispunjeni uvjeti iz tih odredaba (tj. ako su informacije o taksonomiji izuzetog poduzeća uključene u konsolidiranu nefinancijsku izjavu ili zasebni izvještaj drugog (matičnog) društva).

Odgovor na 12. pitanje glasi: Matična društva moraju navesti i koja su društva kćeri uključena u konsolidaciju izuzeta od godišnjeg ili konsolidiranog izvještavanja o održivosti u skladu s člankom 19.a stavkom 9. odnosno člankom 29.a stavkom 8. U takvim bi situacijama kontekstualne informacije u konsolidiranom izvještaju o održivosti trebale sadržavati i ključne pokazatelje uspješnosti o taksonomiji na razini društava kćeri.

9.

Koje bi ključne pokazatelje uspješnosti trebalo iskazati izvještajno matično društvo koje ima razne vrste nefinancijskih i financijskih društava kćeri?

Matično izvještajno poduzeće koje ima financijska i nefinancijska društva kćeri trebalo bi:

—	konsolidirati poslove svojih financijskih društava kćeri i iskazati odgovarajuće ključne pokazatelje uspješnosti koji se odnose na financijska poduzeća, kako je objašnjeno u odgovorima na 2., 7. i 9. pitanje iz ove Obavijesti i

—	zasebno konsolidirati poslove svojih nefinancijskih društava kćeri i iskazati odgovarajuće ključne pokazatelje uspješnosti koji se odnose na nefinancijska poduzeća, kako je objašnjeno u odgovorima na pitanja od 9. do 12. iz druge Obavijesti Komisije.

Osim toga, kako bi ispunila zahtjeve za izvještavanje na konsolidiranoj razini grupe i svojim ulagateljima i vjerovnicima olakšala objavljivanje informacija o taksonomiji (vidjeti 8. pitanje iz ove Obavijesti), izvještajna matična društva trebala bi izračunati i u kontekstualnim informacijama iz Priloga XI. DDA-u objaviti ključni pokazatelj uspješnosti na konsolidiranoj razini grupe (44) u obliku ponderirane prosječne vrijednosti sljedećih podataka:

—

ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda, koji se odnose na financijske djelatnosti u skladu s pristupom utvrđenim u odgovoru na 3. pitanje iz ove Obavijesti, pri čemu ponderi za te ključne pokazatelje uspješnosti odgovaraju udjelu prihoda ostvarenog od financijskih djelatnosti u ukupnim konsolidiranim prihodima grupe, ako je primjenjivo, za upravljanje imovinom, bankarstvo, ulaganja te osiguranje i reosiguranje (45) i

—	konsolidiranih ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda koji se odnose na nefinancijske djelatnosti, pri čemu ponderi odgovaraju udjelu prihoda ostvarenog od tih djelatnosti u ukupnim konsolidiranim prihodima grupe.

Brojčani primjer izračuna ključnog pokazatelja uspješnosti na konsolidiranoj razini grupe za djelatnosti usklađene s taksonomijom u obliku ponderirane prosječne vrijednosti ključnih pokazatelja uspješnosti naveden je u Dodatku II. ovoj Obavijesti.

10.

Kako bi izvještajna matična društva trebala prilagoditi objavljivanje informacija o taksonomiji ako se djelatnosti jednog ili više društava kćeri razlikuju od ukupnog poslovnog modela grupe?

Odgovor na 12. pitanje iz druge Obavijesti Komisije o nefinancijskim poduzećima relevantan je i za financijska poduzeća: U skladu s člankom 29.a stavkom 4. Računovodstvene direktive, kako je izmijenjena Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti, ako matično društvo utvrdi znatne razlike između rizika ili učinaka grupe i rizika ili učinaka jednog ili više njegovih društava kćeri, matično društvo mora odgovarajuće objasniti rizike i učinke tih društava kćeri. Matična društva moraju navesti i koja su društva kćeri uključena u konsolidaciju izuzeta od godišnjeg ili konsolidiranog izvještavanja o održivosti u skladu s člankom 19.a stavkom 9. odnosno člankom 29.a stavkom 8. U takvim bi situacijama kontekstualne informacije u konsolidiranom izvještaju o održivosti trebale sadržavati i ključne pokazatelje uspješnosti o taksonomiji na razini društava kćeri.

b.   Taksonomska procjena izloženosti prema matičnim društvima

11.

Koje bi ključne pokazatelje uspješnosti trebalo uzeti u obzir za izloženosti financijskih poduzeća prema matičnom društvu grupe, kao što je financijski konglomerat, čija društva kćeri koja pružaju usluge osiguranja, bankarstva, ulaganja ili upravljanja imovinom ili izloženosti prema društvu kćeri tog matičnog društva?

Financijska poduzeća trebala bi koristiti i. ključni pokazatelj uspješnosti na konsolidiranoj razini grupe u obliku ponderirane prosječne vrijednosti ključnih pokazatelja uspješnosti matičnog društva iz Priloga XI. DDA-u (vidjeti i odgovor na 7. i 9. pitanje iz ove Obavijesti) i ii. iznos izloženosti prema toj grupi kako bi izračunala te izloženosti u svojim odgovarajućim ključnim pokazateljima uspješnosti.

Ako se ulaganje ili izloženost financijskog poduzeća odnosi na društvo kćer financijskog konglomerata, a ne na matično društvo, izvještajna poduzeća trebala bi koristiti ključne pokazatelje uspješnosti koji omogućuju najreprezentativniji pregled stvarnih djelatnosti poduzeća u koja ulažu. Zbog toga bi izvještajna poduzeća mogla koristiti ključne pokazatelje uspješnosti na razini društva kćeri, kako je objašnjeno u odgovorima na 8. i 10. pitanje iz ove Obavijesti (koji se odnose na odgovor na 12. pitanje iz druge Obavijesti Komisije), ili ključne pokazatelje uspješnosti na razini grupe ako ključni pokazatelji uspješnosti na razini društva kćeri nisu dostupni.

12.

Koje bi ključne pokazatelje uspješnosti trebalo uzeti u obzir za izloženosti financijskih poduzeća prema matičnom društvu mješovite grupe čija društva kćeri pružaju financijske usluge, kao što su usluge osiguranja, bankarstva, ulaganja ili upravljanja imovinom i obavljaju nefinancijske djelatnosti?

Budući da ključni pokazatelj uspješnosti na konsolidiranoj razini grupe u obliku ponderirane prosječne vrijednosti ključnih pokazatelja uspješnosti iz Priloga XI. DDA-u predstavlja poslovne djelatnosti grupe (vidjeti i odgovor na 9. pitanje iz ove Obavijesti), financijska poduzeća trebala bi za izračun izloženosti u svojim odgovarajućim ključnim pokazateljima uspješnosti koristiti i. ključni pokazatelj uspješnosti na konsolidiranoj razini grupe koji je iskazalo matično društvo mješovite grupe i ii. iznos tih izloženosti prema toj mješovitoj grupi.

Ako se njihovo ulaganje ili izloženost odnosi na društvo kćer mješovite grupe, izvještajna poduzeća trebala bi koristiti ključne pokazatelje uspješnosti koji omogućuju najrelevantniji i najreprezentativniji pregled stvarnih djelatnosti poduzeća u koja ulažu. Zato bi ta poduzeća mogla koristiti ključne pokazatelje uspješnosti na razini društva kćeri, kako je objašnjeno u odgovorima na 8. i 10. pitanje iz ove Obavijesti (koji se odnose na odgovor na 12. pitanje iz druge Obavijesti Komisije), ili ključni pokazatelj uspješnosti na razini grupe ako ti pokazatelji na razini društva kćeri nisu dostupni.

E.   TAKSONOMSKA PROCJENA SPECIFIČNIH IZLOŽENOSTI

a.   Izloženosti prema subjektima na koje se primjenjuje članak 19.a ili članak 29.a Računovodstvene direktive

13.

Kako bi financijska poduzeća trebala procijeniti svoje izloženosti prema: — poduzeću na koje se na pojedinačnoj osnovi ne primjenjuje članak 19.a ni članak 29.a Računovodstvene direktive, ali je društvo kći matičnog društva na koje se te odredbe primjenjuju, — društvu kćeri na koje se na pojedinačnoj osnovi primjenjuje članak 19.a Računovodstvene direktive, ali je izuzeto od objavljivanja izvještaja o održivosti jer ga objavljuje njegovo matično društvo na konsolidiranoj osnovi?

Isključenje iz članka 7. stavka 3. Delegiranog akta o objavljivanju informacija za izloženosti prema poduzećima koja nisu dužna izvještavati o održivosti u skladu s člankom 19.a ili člankom 29.a Računovodstvene direktive opravdano je zbog nedostupnosti ključnih pokazatelja uspješnosti za drugu ugovornu stranu financijskog poduzeća i da se izbjegne nepotrebno izvještavanje druge ugovorne strane financijskom poduzeću.

Odgovor na 12. pitanje iz druge Obavijesti Komisije o nefinancijskim poduzećima relevantan je u kontekstu izloženosti prema društvima kćerima koja ne izvještavaju o ključnim pokazateljima uspješnosti ili ako se djelatnosti društava kćeri razlikuju od ukupnog poslovnog modela grupe: U skladu s člankom 29.a stavkom 4. Računovodstvene direktive, kako je izmijenjena Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti, ako matično društvo utvrdi znatne razlike između rizika ili učinaka grupe i rizika ili učinaka jednog ili više njegovih društava kćeri, matično društvo mora odgovarajuće objasniti rizike i učinke tih društava kćeri. Matična društva moraju navesti i koja su društva kćeri uključena u konsolidaciju izuzeta od godišnjeg ili konsolidiranog izvještavanja o održivosti u skladu s člankom 19.a stavkom 9. odnosno člankom 29.a stavkom 8. U takvim bi situacijama kontekstualne informacije u konsolidiranom izvještaju o održivosti trebale sadržavati i ključne pokazatelje uspješnosti o taksonomiji na razini društava kćeri (naknadno istaknuto).

Za procjenu izloženosti koje proizlaze iz financijskih instrumenata i kreditiranja ako namjena sredstava nije poznata, financijska poduzeća trebala bi koristiti ključne pokazatelje uspješnosti koji omogućuju najrelevantniji i najreprezentativniji pregled stvarnih djelatnosti poduzeća u koja ulažu.

Ako društvo kći ima matično ili krajnje matično društvo koje izvještava o ključnim pokazateljima uspješnosti u skladu s člankom 8. Uredbe o taksonomiji i Delegiranog akta o objavljivanju informacija, izloženost financijskog poduzeća prema tom društvu kćeri trebala bi biti uključena u brojnik relevantnih ključnih pokazatelja uspješnosti tog financijskog poduzeća. Stoga bi financijska poduzeća za procjenu svoje izloženosti prema društvu kćeri u skladu s relevantnim prilogom Delegiranom aktu o objavljivanju informacija trebala koristiti ključni pokazatelj uspješnosti tog društva kćeri koji je objavilo njegovo matično ili krajnje matično društvo ili, ako ključni pokazatelj uspješnosti društva kćeri nije dostupan, ključne pokazatelje uspješnosti najbližeg izvještajnog matičnog društva.

Ako postoji izloženost prema društvu kćeri matičnog društva koje je obuhvaćeno područjem primjene članka 19.a Računovodstvene direktive, ali je izuzeto od izvještavanja o održivosti na pojedinačnoj osnovi jer o tome izvještava njegovo matično društvo na konsolidiranoj osnovi u skladu s člankom 19.a stavkom 9. Računovodstvene direktive, financijska poduzeća trebala bi koristiti ključni pokazatelj uspješnosti društva kćeri koji je njegovo matično društvo objavilo u kontekstualnim informacijama.

Za procjenu izloženosti koje proizlaze iz instrumenata i kreditiranja ako je namjena sredstava poznata, izvještajno financijsko poduzeće trebalo bi procijeniti razmjer usklađenosti financiranih ekonomskih djelatnosti i imovine s taksonomijom u skladu s relevantnim odredbama Delegiranog akta o objavljivanju informacija.

b.   Izloženosti prema subjektima posebne namjene

14.

Kako bi trebalo tretirati izloženosti prema subjektima posebne namjene („SPN-i”)? Trebaju li financijska poduzeća za potrebe izvještavanja o usklađenosti s taksonomijom procijeniti specijalizirano kreditiranje odnosno financiranje projekata?

Delegiranim aktom o objavljivanju informacija financijska poduzeća se obvezuje na objavljivanje informacija o opsegu svojih ulaganja ili financiranja djelatnosti usklađenih s taksonomijom. To znači da bi za potrebe objava propisanih tim delegiranim aktom financijska poduzeća trebala provjeriti svoja ulaganja i imovinu kako bi utvrdila koja su poduzeća krajnji korisnici i njihove djelatnosti usklađene s taksonomijom.

Financijska poduzeća trebala bi u svoju taksonomsku procjenu uključiti izloženosti prema SPN-ima koji financiraju subjekte na koje se primjenjuje članak 19.a ili članak 29.a Računovodstvene direktive ili koji pripadaju grupi ako se na matično društvo tog SPN-a primjenjuje članak 29.a te direktive na konsolidiranoj razini grupe (46).

To znači da bi financijska poduzeća za kreditiranje i ulaganja kod kojih namjena sredstava nije poznata pri procjeni svoje izloženosti prema SPN-u trebala koristiti ključne pokazatelje uspješnosti poduzeća koje je krajnji korisnik financiranja ili, ako ti pokazatelji nisu dostupni, ključne pokazatelje uspješnosti njegova izvještajnog matičnog društva. Kad je riječ o financiranju i ulaganjima kod kojih je namjena sredstava poznata, financijska poduzeća trebala bi pri procjeni svoje izloženosti prema SPN-u uzeti u obzir usklađenost ekonomskih djelatnosti koje financira taj SPN s taksonomijom (vidjeti odgovor na 3. pitanje iz ove Obavijesti).

Financijska poduzeća bi za potrebe objavljivanja raščlambe brojnika svojih ključnih pokazatelja uspješnosti prema vrsti izdavatelja / druge ugovorne strane trebala takve izloženosti uključiti u odgovarajuće retke svojih obrazaca za izvještavanje o taksonomiji. Te raščlambe trebale bi odgovarati vrsti subjekata čije ključne pokazatelje uspješnosti financijsko poduzeće primjenjuje na tu izloženost ili čija se imovina financira.

Ako je krajnji korisnik poduzeće na koje se ne primjenjuje članak 19.a ni članak 29.a Računovodstvene direktive ili ako se ti članci ne primjenjuju na njegovo krajnje matično društvo, izloženosti prema SPN-ima trebalo bi isključiti iz brojnika ključnih pokazatelja uspješnosti financijskih poduzeća u skladu s člankom 7. stavkom 3. Delegiranog akta o objavljivanju informacija, uz iznimku izloženosti za obveznice i dužničke vrijednosne papire iz članka 7. stavka 4. tog delegiranog akta. Međutim, usklađenost tih izloženosti s taksonomijom može se iskazati dobrovoljno.

c.   Javna tijela

15.

Kako bi trebalo tretirati izloženosti financijskih poduzeća prema tijelima regionalne uprave i subjektima pod kontrolom država?

Člankom 7. stavkom 1. Delegiranog akta o objavljivanju informacija iz izračuna brojnika i nazivnika ključnih pokazatelja uspješnosti financijskih poduzeća isključuju se samo izloženosti prema središnjim državama, središnjim bankama i nadnacionalnim izdavateljima. Upućivanje na središnje države uključuje sve upravne službe države i druge središnje agencije čija nadležnost obično obuhvaća cijelo ekonomsko područje određene države. Zato tim isključenjem nisu obuhvaćene izloženosti prema tijelima regionalne uprave, općinama ili poduzećima čiji su vlasnici ili dioničari subjekti iz članka 7. stavka 1. Delegiranog akta o objavljivanju informacija.

Stoga bi u brojnik ključnih pokazatelja uspješnosti financijskih poduzeća trebalo uključiti financijske instrumente ili kreditiranje kojima se financiraju regionalna i lokalna javna tijela, ako je namjena sredstava poznata, u mjeri u kojoj su ti instrumenti ili kreditiranje usklađeni s taksonomijom. Ako je namjena sredstava poznata, sve instrumente ili kreditiranje kojima se ta tijela financiraju trebalo bi uključiti u nazivnik ključnih pokazatelja uspješnosti financijskih poduzeća. Međutim, ako namjena sredstava nije poznata, kreditiranje ili financiranje trebalo bi isključiti iz brojnika ključnih pokazatelja uspješnosti financijskih poduzeća.

d.   Poduzeća iz EU-a i poduzeća izvan EU-a na koja se ne primjenjuje članak 19.a ni članak 29.a Računovodstvene direktive

16.

Kako bi financijska poduzeća u svojim ključnim pokazateljima uspješnosti trebala iskazati izloženosti prema poduzećima iz EU-a i izvan EU-a koja ne podliježu obvezi izvještavanja o održivosti u skladu s člankom 19.a ili člankom 29.a Računovodstvene direktive? Moraju li se obveznice koje izdaju poduzeća koja ne podliježu obvezi izvještavanja o održivosti u skladu s člankom 19.a ili člankom 29.a Računovodstvene direktive izdavati kao europske zelene obveznice koje treba uključiti u brojnik omjera zelene imovine (odjeljak 1.2.1.1. točka ii. Priloga V. DDA-u)? Kako bi trebalo procijeniti financijske instrumente (kredite) kod kojih je poznato da je namjena sredstava financiranje tih poduzeća?

U skladu s člankom 7. stavkom 3. Delegiranog akta o objavljivanju informacija izloženosti prema poduzećima (uključujući poduzeća izvan EU-a) na koja se ne primjenjuju članci 19.a i 29.a Računovodstvene direktive isključene su iz brojnika, ali se uključuju u nazivnik ključnih pokazatelja uspješnosti financijskih poduzeća. To će se postupanje preispitati u skladu s člankom 9. Delegiranog akta o objavljivanju informacija.

Međutim, u članku 7. stavku 4. Delegiranog akta o objavljivanju informacija navodi se sljedeće: „[n]e dovodeći u pitanje stavak 1., okolišno održive obveznice i dužnički vrijednosni papiri za financiranje specifičnih utvrđenih aktivnosti koje je izdalo poduzeće u koje se ulaže uključuju se u brojnik ključnih pokazatelja uspješnosti do pune vrijednosti ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom koja se financira prihodima od tih obveznica i dužničkih vrijednosnih papira, na temelju informacija koje dostavi poduzeće u koje se ulaže.” Zato bi financijska poduzeća u brojnik svojih ključnih pokazatelja uspješnosti trebala uključiti prihode od okolišno održivih obveznica i dužničkih vrijednosnih papira čija je svrha financiranje specifičnih utvrđenih djelatnosti i imovine neovisno o tome je li izdavatelj poduzeće koje nije dužno izvještavati o održivosti u skladu s člankom 19.a ili člankom 29.a Računovodstvene direktive. Takve okolišno održive obveznice mogu se izdavati kao europske zelene obveznice ili u skladu s javnim ili privatnim standardima i inicijativama.

Nadalje, Delegirani akt o objavljivanju informacija ne sprečava financijska poduzeća da informacije ili procjene uključe u dobrovoljne objave informacija o usklađenosti s taksonomijom svojih izloženosti prema subjektima koji su trenutačno isključeni iz opsega brojnika ključnih pokazatelja uspješnosti u skladu s člankom 7. stavkom 3. Delegiranog akta o objavljivanju informacija. O takvim se informacijama uvijek mora izvještavati odvojeno od obveznih objava na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacija. Osim toga, kad je riječ o okolišno održivim obveznicama i dužničkim instrumentima, financijska poduzeća mogu na temelju procjena utvrditi u kojoj su mjeri njihove izloženosti prema poduzećima s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja ne podliježu obvezi izvještavanja o održivosti u skladu s člancima 19.a i 29.a Računovodstvene direktive usklađene s taksonomijom, uz uvjete iz članka 7. stavka 7. Delegiranog akta o objavljivanju informacija.

e.   Nekretnine

17.

Kako se pri izračunu ključnih pokazatelja uspješnosti tretiraju najmovi nekretnina?

Ovisno o ugovoru o najmu, u računovodstvenim pravilima razlikuju se financijski i poslovni najam. Postupanje s najmovima u Delegiranom aktu o objavljivanju informacija u skladu je s računovodstvenim pravilima iz MSFI-ja 16. U kontekstu financijskog najma najmoprimac na početku ugovora o najmu priznaje imovinu danu u najam kao imovinu s pravom korištenja (47). U skladu s tim odjeljak 1.1.2.1. Priloga I. DDA-u uključuje povećanja imovine s pravom korištenja u nazivniku ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda najmoprimca jer ona odgovaraju povećanjima materijalne i nematerijalne imovine.

U skladu s MSFI-jem 16 najmodavac bi na datum početka najma u svojem izvještaju o financijskom položaju trebao priznati imovinu u financijskom najmu i iskazati je kao potraživanje u iznosu jednakom neto ulaganju u najam, tj. neto sadašnjoj vrijednosti plaćanja najma. U skladu s tim u svrhu ključnih pokazatelja uspješnosti za potrebe taksonomije financijska poduzeća koja pružaju usluge financijskog najma trebala bi imovinu u financijskom najmu tretirati kao izloženost (kredit i predujam), ako je namjena sredstava poznata, i uključiti je u nazivnik svojeg omjera zelene imovine. Trebala bi je uključiti u brojnik svojeg omjera zelene imovine u mjeri u kojoj je imovina dana u najam usklađena s taksonomijom (vidjeti i odgovor na 1. pitanje iz ove Obavijesti) (48).

Stoga bi u svrhu svojih ključnih pokazatelja uspješnosti za potrebe taksonomije stranke u najmu nekretnina trebale voditi računa o načinu iskazivanja imovine u svojim financijskim izvještajima. Oznaka L68 iz klasifikacije ekonomskih djelatnosti (NACE) navedena u odjeljku 7.7. („Kupnja i vlasništvo nad zgradama”) Delegiranog akta o klimatski održivim djelatnostima obuhvaća i nekretnine dane u najam.

18.

Kako bi financijska poduzeća trebala izvještavati o ulaganjima u nekretnine koje nisu osigurane stambenom nekretninom?

Izloženosti kreditnih institucija prema nekretninama koje su osigurane stambenom nekretninom navedene su u odjeljku 1.2.1.3. Priloga V. DDA-u. U taj bi izračun trebalo uključiti i kredite za građevinske djelatnosti i poslovanje nekretninama iz odjeljka 7. Priloga I. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima s istovjetnim načinima kolateralizacije stambenom nekretninom (npr. hipoteka), kao što su krediti s jamstvima treće strane. Osim toga, financijska poduzeća trebala bi izvještavati o sljedećim izloženostima nekretnina:

—	Kreditne institucije: preuzeti kolaterali u obliku nekretnina (odjeljak 1.2.1.5. Priloga V. DDA-u),

—

upravitelji imovine, investicijska društva, društva za osiguranje i reosiguranje: ulaganja u nekretnine u mjeri i udjelu u kojima se njima financiraju ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom (vidjeti posebno odjeljak 1.1. četvrti odlomak Priloga III. DDA-u, odjeljak 2.4. šesti odlomak Priloga VII. DDA-u, odjeljak 1. sedmi odlomak Priloga IX. DDA-u).

Vrijednosti iskazane u brojniku i nazivniku trebale bi biti u skladu s računovodstvenom klasifikacijom takvih ulaganja.

19.

Kriteriji za znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena iz odjeljka 7.1. („Izgradnja novih zgrada”) i odjeljka 7.7. („Kupnja i vlasništvo nad zgradama”) Delegiranog akta o klimatski održivim djelatnostima odnose se na kriterije za zgrade gotovo nulte energije utvrđene na nacionalnoj razini. Ako država članica izmijeni kriterije za zgrade gotovo nulte energije, bi li financijska poduzeća zbog tih novih kriterija trebala ponovno procijeniti usklađenost s taksonomijom za zgrade koje financiraju?

Da. Kriteriji tehničke provjere utvrđeni u odjeljcima 7.1. i 7.7. Priloga I. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima odnose se na kriterije za zgrade gotovo nulte energije utvrđene na nacionalnoj razini. Stoga se nastavak primjene starih pravila iz članka 7. stavka 5. Delegiranog akta o objavljivanju informacija za kredite i instrumente za koje je namjena sredstava poznata u slučajevima izmjene kriterija tehničke provjere ne primjenjuje ako država članica izmijeni svoje kriterije za zgrade gotovo nulte energije. Zato bi od početka primjene izmjena tih kriterija za zgrade gotovo nulte energije trebalo ponovno procijeniti izloženosti financijskih poduzeća prema relevantnim nekretninama kako bi se utvrdila njihova usklađenost s taksonomijom (vidjeti i 152. pitanje u Obavijesti Komisije o Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima).

20.

Za potrebe procjene usklađenosti s taksonomijom u skladu s odjeljkom 7.7. („Kupnja i vlasništvo nad zgradama”) Priloga I. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima, zgrade izgrađene prije 31. prosinca 2020. moraju imati barem energetski certifikat razreda A ili moraju biti „u kategoriji 15 % energetski najučinkovitijih zgrada na nacionalnoj ili regionalnoj ljestvici u smislu operativne potrebe za primarnom energijom, što mora biti potkrijepljeno odgovarajućim dokazima”. Slično tomu, u kriterijima tehničke provjere za djelatnost iz odjeljka 7.2. („Obnova postojećih zgrada”) Priloga I. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima predviđena su dva kriterija za znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena. Mogu li se ta dva kriterija istodobno primjenjivati za procjenu usklađenosti predmetnih djelatnosti s taksonomijom?

U odjeljku 7.7. točki 1. Priloga I. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima koji se odnosi na kriterije tehničke provjere za znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena predviđena su dva kriterija za procjenu usklađenosti s taksonomijom za zgrade izgrađene prije 31. prosinca 2020. Slično tomu, u odjeljku 7.2. Priloga I. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima koji se odnosi na kriterije tehničke provjere za znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena predviđena su dva kriterija za procjenu usklađenosti s taksonomijom za obnovu zgrada. Financijska poduzeća mogu primijeniti bilo koji od ta dva kriterija tehničke provjere, ali ne bi trebala dvostruko uračunavati iste izloženosti u brojniku relevantnih ključnih pokazatelja uspješnosti ako zgrada ispunjava oba kriterija. Na primjer, za djelatnost „Kupnja i vlasništvo nad zgradama” iz odjeljka 7.7. Priloga I. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima to podrazumijeva:

—	da se izloženost prema zgradi bez oznake energetskog certifikata razreda A može uračunati u brojnik ključnog pokazatelja uspješnosti ako je ispunjen kriterij o 15 % energetski najučinkovitijih zgrada, i

—	da se izloženost prema zgradi s oznakom energetskog certifikata razreda A ne može dvaput uračunati u brojnik ključnog pokazatelja uspješnosti ako je ispunjen i kriterij o 15 % energetski najučinkovitijih zgrada.

21.

Kad je riječ o kriteriju o 15 % energetski najučinkovitijih zgrada u smislu znatnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena, koji je naveden u odjeljku 7.7. Priloga I. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima, bi li zaključak da su zgrade izgrađene nakon određene godine među 15 % najučinkovitijih mogao poslužiti kao procjena samo za dobrovoljno izvještavanje kreditnih institucija?

U kriterijima tehničke provjere u odjeljku 7.7. točki 1. Priloga I. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima propisano je da, ako se koristi opcija „15 % energetski najučinkovitijih zgrada na nacionalnoj ili regionalnoj ljestvici”, to treba biti potvrđeno „odgovarajućim dokazom, pri čemu je učinkovitost relevantne zgrade usporediva s učinkovitošću zgrada na nacionalnoj ili regionalnoj ljestvici izgrađenih prije 31. prosinca 2020. i pri čemu treba razlikovati barem stambene od nestambenih zgrada”.

U tom se smislu u odgovoru na 149. pitanje iz Obavijesti Komisije o Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima navodi sljedeće:

Nema posebnih pravila na temelju kojih se definiraju kategorije 15 % i 30 % energetski najučinkovitijih zgrada, samo zahtjevi koji upućuju na nacionalnu ili regionalnu ljestvicu u smislu operativne potrebe za primarnom energijom i razlikovanje barem stambenih i nestambenih zgrada.

Ako ne postoji relevantni energetski certifikat, relevantni prag za 15 % energetski najučinkovitijih zgrada na nacionalnoj (ili regionalnoj) ljestvici za tu kategoriju zgrada može se procijeniti na temelju provedene tehničke studije. Katkad se informacije mogu pronaći u nacionalnim bazama podataka ili studijama nekih organizacija (npr. Svjetsko vijeće za zelenu gradnju).

Takve se studija može iskoristiti kad god je javno dostupna. Ako nije, treba je provesti.

U odgovoru na 151. pitanje u Obavijesti Komisije o Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima, koje se odnosi na korištenje informacije o godini izgradnje zgrada i građevinskim propisima navodi se sljedeće: „[n]isu dopuštene zamjenske vrijednosti, kao što je godina izgradnje zgrade.”

Prema tome, godina izgradnje zgrade može poslužiti za procjenu usklađenosti s kriterijima tehničke provjere samo za potrebe dobrovoljnog izvještavanja. Procjene usklađenosti s taksonomijom mogu se objaviti dobrovoljno, odvojeno od obveznih ključnih pokazatelja uspješnosti i zajedno s metodologijom njihova izračuna.

22.

Za potrebe procjene usklađenosti s taksonomijom u skladu s odjeljkom 7.7. („Kupnja i vlasništvo nad zgradama”) Priloga I. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima, ako kreditna institucija ekstrapolira poznatu nacionalnu distribuciju energetskih certifikata razreda A na svoj hipotekarni portfelj na određenom geografskom području i ne koristi vlastite informacije o hipotekarnim kreditima, nego se u potpunosti oslanja na vanjske izvore podataka bez dodatnih jamstava, može li se ta ekstrapolacija smatrati procjenom samo za dobrovoljno izvještavanje?

Ekstrapolacija sastava energetskog certifikata na hipotekarni portfelj isključivo na temelju nacionalnih statističkih podataka može se smatrati procjenom za potrebe ocjenjivanja usklađenosti hipotekarnog portfelja s taksonomijom koja se ne može uključiti u ključne pokazatelje uspješnosti financijskih poduzeća. Na primjer, ako nacionalni statistički podaci pokažu da određeni udio zgrada izgrađenih prije 31. prosinca 2020. ima energetski certifikat razreda A, to ne znači da hipotekarni portfelj automatski sadržava isti udio. Međutim, procjene se mogu objaviti dobrovoljno, odvojeno od obveznih ključnih pokazatelja uspješnosti i zajedno s metodologijom njihova izračuna.

23.

Ako kreditna institucija pretpostavlja da su zgrade s isteklim energetskim certifikatom razreda A koje su kolateral za stambene hipoteke u njezinu portfelju u kategoriji 15 % energetski najučinkovitijih zgrada na nacionalnoj ili regionalnoj ljestvici u smislu operativne potrebe za primarnom energijom, može li se ta pretpostavka smatrati procjenom samo za dobrovoljno izvještavanje?

Može se procijeniti ispunjavaju li zgrade čija je oznaka energetskog certifikata razreda A istekla kriterij o 15 % energetski najučinkovitijih zgrada iz odjeljka 7.7. odlomka 1. Priloga I. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima, ako se to potkrijepi dodatnim „odgovarajućim dokazom” u skladu kriterijima tehničke provjere, kako je dodatno objašnjeno u odgovorima na pitanja od 149. do 151. iz Obavijesti Komisije o Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima.

Pretpostavka da se zgrade s isteklim energetskim certifikatom razreda A automatski svrstavaju u kategoriju 15 % najučinkovitijih sama po sebi nije dovoljna da se utvrdi njihova usklađenost s taksonomijom i da se one uključe u brojnik relevantnih ključnih pokazatelja uspješnosti. Međutim, procjene usklađenosti s taksonomijom mogu se objaviti dobrovoljno, odvojeno od obveznih ključnih pokazatelja uspješnosti i zajedno s metodologijom njihova izračuna.

24.

Bi li kreditna institucija koja odobrava hipotekarni kredit za izgradnju zgrade trebala procijeniti usklađenost tog kredita s taksonomijom prema kriterijima iz odjeljka 7.1. („Izgradnja novih zgrada”) ili odjeljka 7.7. („Kupnja i vlasništvo nad zgradama”) relevantnog priloga Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima?

Kreditna institucija trebala bi razmotriti ugovorni odnos svojeg klijenta za izgradnju zgrade.

Ako je predmet klijentova ugovora izgradnja nove zgrade, kreditne institucije trebale bi procijeniti izloženost u skladu s kriterijima iz odjeljka 7.1. relevantnog priloga Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima.

Ako je ugovor o kupoprodaji, kreditne institucije trebale bi procijeniti izloženost u skladu s kriterijima iz odjeljka 7.7. relevantnog priloga Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima.

f.   Financijski instrumenti (izvedenice, sekuritizacije, strukturirani dužnički instrumenti i pokrivene obveznice)

25.

Kako se postupa s izvedenicama u ukupnom omjeru zelene imovine u knjizi pozicija kojima se ne trguje i omjeru zelene imovine u portfelju za trgovanje?

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Delegiranog akta o objavljivanju informacija financijska poduzeća moraju isključiti izvedenice iz brojnika svojih ključnih pokazatelja uspješnosti.

U skladu s točkom 1.1.2. Priloga V. DDA-u kreditne institucije iz brojnika isključuju izvedenice iz knjige pozicija kojima se ne trguje, ali ih uključuju u nazivnik ukupnog omjera zelene imovine u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Izloženosti u knjizi trgovanja (uključujući izvedenice) isključuju se iz obuhvata ukupnog omjera zelene imovine (tj. iz brojnika i nazivnika) jer se procjenjuju u zasebnom ključnom pokazatelju uspješnosti, odnosno omjeru zelene imovine u portfelju za trgovanje u skladu s točkom 1.2.4. Priloga V. DDA-u. Izvedenice se isključuju iz brojnika, ali se uključuju u nazivnik omjera zelene imovine u portfelju za trgovanje u skladu s člankom 7. stavkom 2. Delegiranog akta o objavljivanju informacija.

26.

Bi li izvedenice u nazivniku ključnog pokazatelja uspješnosti za imovinu pod upravljanjem trebalo izračunati kao neto poziciju (tj. imovina po izvedenicama koja se prebija obvezama po izvedenicama) ili samo kao imovinu po izvedenicama?

U odjeljku 1.2.2.2. Priloga V. DDA-u o zelenom omjeru za imovinu pod upravljanjem utvrđeno je da je metodologija za izračun ključnog pokazatelja uspješnosti za takvu imovinu jednaka metodologiji za upravitelje imovine u skladu s Prilogom III. DDA-u.

U odjeljku 1.2. Priloga III. DDA-u, koji se primjenjuje na izračun nazivnika, ne utvrđuju se pravila o netiranju. U skladu s odjeljkom 1.2. Priloga III. DDA-u nazivnik bi se trebao sastojati od vrijednosti ukupne imovine pod upravljanjem, bez izloženosti iz članka 7. stavka 1. Delegiranog akta o objavljivanju informacija, koja je rezultat poslova upravitelja imovine koji se odnose na upravljanje zajedničkim i pojedinačnim portfeljima. Financijska poduzeća stoga bi u nazivnik svojih ključnih pokazatelja uspješnosti trebala uključiti ukupnu imovinu pod upravljanjem, što uključuje sve pozicije u imovini po izvedenicama bez prijeboja obvezama po izvedenicama, osim ako je to dopušteno MSFI-jima (vidjeti i odgovor na 25. pitanje iz ove Obavijesti) (49).

27.

Kako bi trebalo iskazivati i procjenjivati usklađenost s taksonomijom za instrumente kao što su sekuritizacije, strukturirani dužnički instrumenti i pokrivene obveznice?

U skladu s odjeljkom 1.1. Priloga III. DDA-u na sekuritizacije bi se trebao primjenjivati pristup „odnosnih izloženosti”  (50). U slučaju sekuritizacije sva plaćanja odnosnih dužnika dospijevaju putem sekuritizacijskog SPN-a ulagateljima u SPN.

—

Inicijator/banka u svoj ključni pokazatelj uspješnosti ne bi trebala uključiti odnosnu imovinu (tj. kredite) prodanu sekuritizacijskom SPN-u jer u slučaju sekuritizacije inicijator/banka više nema pravno ni ekonomsko vlasništvo nad tom imovinom i ne iskazuje je u svojoj bilanci. U ključni pokazatelj uspješnosti inicijatora trebalo bi uključiti samo kredite usklađene s taksonomijom koji su u bilanci inicijatora.

—

Ulagatelj u vrijednosne papire koje izdaje sekuritizacijski SPN trebao bi razmotriti svoju izloženost prema tom SPN-u i procijeniti usklađenost s taksonomijom za odnosnu imovinu, prema potrebi na temelju metode za izloženosti s poznatom namjenom sredstava ili ključnog pokazatelja uspješnosti dužnika za nenamjensko financiranje. Ulagatelj bi svoju izloženost prema sekuritizacijama trebao uračunati u brojnik svojeg omjera zelene imovine u mjeri u kojoj se odnosnom imovinom sekuritizacijskog SPN-a financira imovina usklađena s taksonomijom.

Za druge izloženosti prema SPN-ima, kao što su zajednički pothvati ili transakcije nekretninama, upućuje se na odgovor na 13. pitanje iz drugog dokumenta službi Komisije, koji sadržava dodatne smjernice o izvještavanju o taksonomiji u takvim slučajevima.

Strukturirani dužnički instrumenti

Iskazivanje usklađenosti s taksonomijom ovisit će o strukturi dužničkog instrumenta. Instrument koji se može klasificirati kao obveznica ili dužnički instrument s poznatom namjenom sredstava iskazuje se kao usklađen s taksonomijom u mjeri u kojoj se tim sredstvima financiraju ekonomske djelatnosti ili imovina usklađene s taksonomijom. Ako je instrument obveznica ili dužnički instrument za koji namjena sredstava nije poznata, njegova usklađenost s taksonomijom ovisit će o ključnom pokazatelju uspješnosti izdavatelja strukturiranog dužničkog instrumenta.

Pokrivene obveznice

Pokrivene obveznice su obveznice s određenom imovinom u bilanci izdavatelja takvih obveznica kao kolateralom koji pruža zaštitu u slučaju stečaja tog izdavatelja. Za razliku od sekuritizacije, izdavatelj pokrivenih obveznica do svojeg stečaja zadržava pravno i ekonomsko vlasništvo nad imovinom koja služi kao kolateral za pokrivenu obveznicu i sva plaćanja odnosnih dužnika dospijevaju izdavatelju pokrivenih obveznica. Pri iskazivanju usklađenosti s taksonomijom za pokrivene obveznice trebalo bi uključiti sljedeće:

—

izdavatelja / banku inicijatora – budući da se imovina (npr. krediti) koja služi kao kolateral za pokrivenu obveznicu zadržava u bilanci izdavatelja pokrivenih obveznica, on bi trebao objaviti usklađenost s taksonomijom za tu imovinu koja služi kao kolateral na isti način kao i za svu svoju ostalu bilančnu imovinu (51), i

—

ulagatelja – za pokrivene obveznice za koje namjena sredstava nije poznata ulagatelj bi za izračun brojnika svojeg ključnog pokazatelja uspješnosti trebao koristiti ključni pokazatelj uspješnosti izdavatelja pokrivene obveznice, a za pokrivene obveznice za koje je namjena sredstava poznata trebao bi utvrditi u kojoj se mjeri tim sredstvima financiraju ekonomske djelatnosti ili imovina usklađene s taksonomijom.

g.   Izloženosti prema određenim ekonomskim djelatnostima i ekonomskim djelatnostima koje pridonose više okolišnih ciljeva

28.

Trebaju li financijska poduzeća objaviti sve obrasce iz Priloga XII. DDA-u ako ne obavljaju djelatnosti iz obrasca 1. tog priloga, ne financiraju ih i prema njima nemaju izloženosti?

Ako financijska ili nefinancijska poduzeća ne obavljaju, ne financiraju i nemaju izloženosti prema djelatnostima navedenima u bilo kojem od redaka od 1. do 6. obrasca 1. iz Priloga XII. DDA-u, trebala bi unijeti odgovor „Ne” u odgovarajuće retke tog obrasca i mogu zaobići odgovarajuće retke u obrascima od 2. do 5. tog priloga za svoje odgovarajuće primjenjive ključne pokazatelje uspješnosti. Stoga poduzeća koja ne obavljaju, ne financiraju i nemaju izloženosti prema nijednoj od djelatnosti navedenih u recima od 1. do 6. obrasca 1. iz Priloga XII. DDA-u mogu zaobići obrasce od 2. do 5. tog priloga za svoje odgovarajuće primjenjive ključne pokazatelje uspješnosti.

29.

Koji su primjenjivi ključni pokazatelji uspješnosti poduzeća za koje bi trebalo objaviti obrasce iz Priloga XII. DDA-u?

Primjenjivi ključni pokazatelji uspješnosti za nefinancijska poduzeća su ključni pokazatelji uspješnosti na temelju prihoda, kapitalnih rashoda i operativnih rashoda iz priloga I. i II. DDA-u.

Primjenjivi ključni pokazatelji uspješnosti za upravitelje imovine su ključni pokazatelji uspješnosti iz Priloga III. i prvog retka obrasca iz Priloga IV. DDA-u.

Primjenjivi ključni pokazatelji uspješnosti za kreditne institucije su ukupno stanje i tok omjera zelene imovine, ključni pokazatelji uspješnosti za izvanbilančne izloženosti, ključni pokazatelji na temelju usluga osim kreditiranja – naknade i provizije (KPU za F&C) i omjer zelene imovine portfelja za trgovanje navedeni, slijedom navođenja, u odjeljcima 1.2.1., 1.2.2., 1.2.3. i 1.2.4. Priloga V. DDA-u te u četvrtom i petom stupcu obrasca „0. Sažetak KPU” iz Priloga VI. DDA-u.

Primjenjivi ključni pokazatelji uspješnosti za investicijska društva su ključni pokazatelji uspješnosti navedeni u odjeljcima 2. i 3. Priloga VII. DDA-u te u četvrtom i petom stupcu obrasca „0. Sažetak KPU” iz Priloga VIII. DDA-u.

Primjenjivi ključni pokazatelji uspješnosti za društva za osiguranje i reosiguranje su ključni pokazatelji uspješnosti navedeni u odjeljku 1. i, ovisno o slučaju, odjeljku 2. Priloga IX. DDA-u te u prvom retku obrasca „Udio ulaganja društava za osiguranje ili reosiguranje koja su namijenjena za financiranje ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom, ili su s njima povezana, u ukupnim ulaganjima” i, ovisno o slučaju, retku „A.1. Djelatnosti neživotnog osiguranja i reosiguranja usklađene s taksonomijom (okolišno održive)” iz obrasca „Ključni pokazatelji uspješnosti osiguranja društava za neživotno osiguranje i reosiguranje” iz Priloga X. DDA-u.

30.

Kako bi financijska poduzeća trebala izračunavati informacije u skladu s Prilogom XII. DDA-u ako njihove druge ugovorne strane obavljaju, financiraju ili su izložene djelatnostima iz tog priloga?

Financijska poduzeća trebala bi za izračun informacija koje se objavljuju u skladu s Prilogom XII. DDA-u koristiti vrijednosti svojih izloženosti i udjele koje su objavile njihove druge ugovorne strane u skladu s tim prilogom.

31.

Kako bi financijska poduzeća trebala izračunavati raščlambe svojih ključnih pokazatelja uspješnosti po okolišnim ciljevima?

Izloženosti prema nefinancijskim poduzećima

Za izloženosti prema nefinancijskim poduzećima za koje namjena sredstava nije poznata financijska poduzeća trebala bi koristiti:

—

raščlambu po cilju za ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda koje su nefinancijska poduzeća objavila u retku „Prihodi od okolišno održivih djelatnosti (usklađenih s taksonomijom) (A.1.)” obrasca „Udio prihoda od proizvoda ili usluga povezanih s ekonomskim djelatnostima usklađenima s taksonomijom – objava za godinu N” iz Priloga II. DDA-u za izračun raščlambe po cilju za svoje ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda, i

—

raščlambu po cilju za ključne pokazatelje uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda koje su nefinancijska poduzeća objavila u retku „Kapitalni rashodi okolišno održivih djelatnosti (usklađenih s taksonomijom) (A.1.)” obrasca „Udio kapitalnih rashoda od proizvoda ili usluga povezanih s ekonomskim djelatnostima usklađenima s taksonomijom – objava za godinu N” iz Priloga II. DDA-u za izračun raščlambe po cilju za svoje ključne pokazatelje uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda (52).

Financijska poduzeća trebala bi izloženosti kod kojih je namjena sredstava poznata dodijeliti relevantnom okolišnom cilju. Ako je ista izloženost relevantna za dva ili više okolišnih ciljeva, financijska poduzeća trebala bi je dodijeliti najrelevantnijem cilju na temelju informacija koje je dostavila nefinancijska druga ugovorna strana. Dvostruko uračunavanje nije dopušteno.

Izloženosti prema financijskim poduzećima

Za izloženosti prema financijskim poduzećima za koje namjena sredstava nije poznata financijska poduzeća trebala bi koristiti:

—	raščlambu po cilju za ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda koje su objavile njihove druge ugovorne strane za izračun raščlambe po cilju za svoje ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda, i

—	raščlambu po cilju za ključne pokazatelje uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda koje su objavile njihove druge ugovorne strane za izračun raščlambe po cilju za svoje ključne pokazatelje uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda (53).

Kad je riječ o izloženostima, ako je namjena sredstava poznata, financijska poduzeća trebala bi ih dodijeliti relevantnom okolišnom cilju. Ako je ista izloženost relevantna za dva ili više okolišnih ciljeva, financijska poduzeća trebala bi je dodijeliti najrelevantnijem cilju na temelju informacija koje je dostavila financijska druga ugovorna strana. Dvostruko uračunavanje nije dopušteno.

F.   PROVJERA/JAMSTVO/DOKAZ O USKLAĐENOSTI S KRITERIJIMA TEHNIČKE PROVJERE

32.

Koje bi ulazne podatke i ključne pokazatelje uspješnosti za koje nisu dostupne informacije od trećih strana trebalo koristiti za procjenu izloženosti financijskih poduzeća?

U skladu s člankom 8. stavkom 4. Delegiranog akta o objavljivanju informacija financijska poduzeća dužna su za izračun svojih ključnih pokazatelja uspješnosti koristiti najnovije dostupne podatke i ključne pokazatelje uspješnosti svojih drugih ugovornih strana. Prema tome, ako im nisu dostupni podaci ili ključni pokazatelji uspješnosti druge ugovorne strane ili ako oni nisu prikladni za izračun njihovih ključnih pokazatelja uspješnosti, financijska poduzeća trebala bi koristiti najnovije dostupne podatke ili ključne pokazatelje uspješnosti objavljene prethodnih godina. Ako nisu dostupni ni ti podaci i ključni pokazatelji uspješnosti objavljeni prethodnih godina (54), izloženost bi se trebala smatrati neprihvatljivom ili neusklađenom s taksonomijom, tj. financijska poduzeća trebala bi u brojnik relevantnog ključnog pokazatelja uspješnosti za te izloženosti unijeti vrijednost „nula” bez daljnje procjene.

Financijska poduzeća mogu za odgovarajuću dubinsku analizu (vidjeti i odgovor na 33. pitanje iz ove Obavijesti) koristiti podatke dobivene od druge ugovorne strane koja ne podliježe obvezi izvještavanja o održivosti u skladu s člankom 19.a ili člankom 29.a Računovodstvene direktive i koja zato ne izvještava ni o ključnim pokazateljima uspješnosti koji se odnose na taksonomiju. Taj je pristup posebno važan za izračun omjera zelene imovine za izloženosti prema stanovništvu, koji obuhvaća kredite za kupnju ili obnovu stambene nekretnine, kredite za kupnju motornih vozila ili omjer zelene imovine za izloženosti prema tijelima lokalne uprave (55). Kad je riječ o izloženostima za koje je namjena sredstava poznata, financijska poduzeća trebala bi pribaviti odgovarajuću dokumentaciju s dokazima koji potvrđuju da su ispunjeni svi kriteriji tehničke provjere utvrđeni u okviru odgovarajuće ekonomske djelatnosti u odgovarajućim delegiranim aktima te da ih se može smatrati usklađenima s taksonomijom. Kad je riječ o izloženostima prema poduzećima za koje je namjena sredstava poznata, financijska poduzeća trebala bi provjeriti i ispunjavaju li ta poduzeća minimalne socijalne zaštitne mjere (vidjeti i odgovor na 37. pitanje iz ove Obavijesti).

Člankom 7. stavkom 7. Delegiranog akta o objavljivanju informacija financijskim poduzećima se dopušta korištenje procjena kako bi na temelju tog delegiranog akta sastavila regulatorni izvještaj o izloženostima prema poduzećima iz članka 7. stavka 6. točaka (e) i (f) tog akta samo ako mogu dokazati usklađenost sa svim kriterijima iz članka 3. Uredbe (EU) 2020/852, osim kriterija iz članka 3. točke (b) te uredbe. Financijska poduzeća svejedno mogu procijeniti svoju usklađenost s taksonomijom i te informacije dostaviti dobrovoljno, odvojeno od svojih obveznih objava (56) (vidjeti i odgovore na 16., 21., 22., 23., 36. i 50. pitanje iz ove Obavijesti).

33.

Ako je riječ o financiranju s poznatom namjenom sredstava, očekuje li se od financijskog poduzeća da provjeri sve dokumente koji potvrđuju usklađenost s kriterijima tehničke provjere ili bi moglo prihvatiti procjenu te usklađenosti, uključujući provjeru ili jamstvo, koju dostavi druga ugovorna strana?

Financijska poduzeća oslanjaju se na točnost podataka i dokaza koje dostavljaju njihove druge ugovorne strane, ali su dužna provesti i odgovarajuću dubinsku analizu predviđenu direktivama 2009/65/EZ (57), 2009/138/EZ (58) i 2011/61/EU (59) te CRD-om i MiFID-om te osigurati svoju usklađenost s primjenjivim pravom. Objave financijskih poduzeća u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija i dalje su dio izvještavanja o održivosti iz članaka 19.a i 29.a Računovodstvene direktive te stoga moraju, među ostalim, biti pouzdane, usporedive i relevantne. Na primjer, u odjeljku 1.2.1.1. točki i. Priloga V. DDA-u u vezi s kreditima i predujmovima za koje je namjena sredstava poznata navodi se sljedeće: „[z]a potrebe točke (1)(c)(1) kreditne institucije uzimaju u obzir bruto knjigovodstvenu vrijednost izloženosti za koje je poznata namjena sredstava, što uključuje izloženosti specijaliziranog kreditiranja, prema nefinancijskim poduzećima u mjeri u kojoj se njima financira ekonomska djelatnost usklađena s taksonomijom. Ispunjenost tog zahtjeva procjenjuje se na temelju informacija koje druga ugovorna strana dostavi o projektu ili djelatnostima na koje će se sredstva primijeniti.”

Financijska poduzeća stoga bi trebala provjeriti sadržavaju li informacije o usklađenosti ekonomskih djelatnosti s taksonomijom koje su dostavile njihove druge ugovorne strane odgovarajuću dokumentaciju s dokazima da su ispunjeni odgovarajući pojedinačni kriteriji tehničke provjere. Na primjer, ako se iz izloženosti financijskog poduzeća financira djelatnost iz odjeljka 7.7. Priloga I. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima, kreditna institucija trebala bi provjeriti ima li nekretnina energetski certifikat razreda A na temelju (primjerka) energetskog certifikata koji je dostavio klijent i trebala bi dobiti odgovarajuću dokumentaciju s dokazima da su ispunjeni svi kriteriji nenanošenja bitne štete. Sama izjava klijenta da je predmetna nekretnina u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljka 7.7. Priloga I. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima bez ikakvih popratnih dokaza nije dovoljna za zaključak da su ta nekretnina i odnosna izloženost usklađene s taksonomijom. Slično tomu, ako se u skladu s kriterijima tehničke provjere traži provjera neovisne treće strane, kreditna institucija trebala bi dobiti (primjerak) izvještaja o provjeri koje je izdala neovisna treća strana. Sama izjava u kojoj klijent potvrđuje financijskom poduzeću da je provjera provedena nije dovoljna za zaključak o usklađenosti ekonomske djelatnosti s taksonomijom. Ako je riječ o korištenju sredstava iz okolišno održivih obveznica i njegovu je usklađenost s taksonomijom provjerila neovisna treća strana, kreditna institucija trebala bi dobiti primjerak takvog izvještaja o provjeri kako bi sama utvrdila u kojoj se mjeri iz njezine izloženosti financiraju ekonomske djelatnosti ili imovina usklađene s taksonomijom. Istim se dokazima može potkrijepiti usklađenost s kriterijima tehničke provjere za više izloženosti na koje se oni odnose.

34.

Trebaju li financijska poduzeća svake godine provjeriti usklađenost svojih izloženosti s taksonomijom?

Svake godine treba provjeriti i prema potrebi revidirati podatke o usklađenosti izloženosti s taksonomijom kako bi izvještaj o održivosti sadržavao točan prikaz razvoja i uspješnosti poslovanja poduzeća, uključujući njegovu usklađenost s kriterijima tehničke provjere.

Na temelju odredbe o nastavku primjene starih pravila iz članka 7. stavka 5. Delegiranog akta o objavljivanju informacija koja se primjenjuje na posebne namjenske kredite i određene okolišno održive obveznice ili dužničke vrijednosne papire, ako se kriteriji tehničke provjere izmijene, financijska poduzeća mogu izvještavati o usklađenosti s taksonomijom za takve kredite i instrumente na temelju izmijenjenih kriterija tehničke provjere najviše pet godina nakon datuma početka primjene izmijenjenih kriterija. Stoga u tom petogodišnjem razdoblju nastavka primjene starih pravila nije potrebno provjeravati usklađenost s izmijenjenim kriterijima tehničke provjere. Međutim, financijske institucije potiču se da surađuju sa svojim drugim ugovornim stranama kako bi u tom prijelaznom razdoblju uskladile svoje ekonomske djelatnosti s izmijenjenim kriterijima tehničke provjere.

35.

Ako nefinancijskom poduzeću na koje se primjenjuje članak 19.a ili članak 29.a Računovodstvene direktive nudi kredit u svrhu financiranja projekta koji bi trebao biti u skladu s kriterijima tehničke provjere, može li se kreditna institucija osloniti na informacije prikupljene od te druge ugovorne strane koje se posebno odnose na taj projekt, bez obzira na ukupne objave informacija o taksonomiji te druge ugovorne strane?

U odjeljku 1.2.1.1. točki i. Priloga V. DDA-u za zajmove i predujmove za koje je poznata namjena sredstava navodi se sljedeće: „[z]a potrebe točke (1)(c)(1) kreditne institucije uzimaju u obzir bruto knjigovodstvenu vrijednost izloženosti za koje je poznata namjena sredstava, što uključuje izloženosti specijaliziranog kreditiranja, prema nefinancijskim poduzećima u mjeri u kojoj se njima financira ekonomska djelatnost usklađena s taksonomijom. Ispunjenost tog zahtjeva procjenjuje se na temelju informacija koje druga ugovorna strana dostavi o projektu ili djelatnostima na koje će se sredstva primijeniti.”

Stoga bi se procjena kreditne institucije o mjeri u kojoj se kreditom s poznatom namjenom sredstava odobrenim nefinancijskom poduzeću na koje se primjenjuje članak 19.a ili članak 29.a Računovodstvene direktive financiraju ekonomske djelatnosti ili imovina usklađene s taksonomijom trebala temeljiti na informacijama o relevantnim djelatnostima koje se financiraju tim sredstvima, bez obzira na iskazane ključne pokazatelje uspješnosti tog nefinancijskog poduzeća. Kreditna institucija pri provedbi odgovarajuće dubinske analize mora prikupiti sve podatke i informacije koje su joj potrebne da bi mogla ocijeniti sve kriterije tehničke provjere primjenjive na te djelatnosti ili imovinu. Te bi informacije trebale uključivati odgovarajuću dokumentaciju s dokazima da su ispunjeni odgovarajući pojedinačni kriteriji tehničke provjere (vidjeti i odgovore na 33. i 36. pitanje iz ove Obavijesti).

36.

Kad je riječ o klijentima iz kategorije stanovništva, mogu li kreditne institucije provjeriti usklađenost s kriterijima tehničke provjere, posebno s kriterijem nenanošenja bitne štete za prilagodbu, na temelju specifičnih dokaza, npr. domaćih potvrda ili informacija iz energetskog certifikata?

U odjeljku 1.2.1.3. Priloga V. DDA-u propisane su dvije kategorije objava o izloženostima prema stanovništvu:

—

kreditiranje stambenih nekretnina za koje je potrebno ispuniti kriterije tehničke provjere kako je utvrđeno u odjeljcima 7.1., 7.2., 7.3., 7.4., 7.5., 7.6. i 7.7. Priloga I. ili Priloga II. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima ili odjeljcima 3.1. i 3.2. Priloga II. Delegiranom aktu o okolišno održivim djelatnostima, i

—	potrošački krediti stanovništvu za kupnju automobila, za koje je potrebno ispuniti kriterije tehničke provjere kako je utvrđeno u odjeljku 6.5. Priloga I. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima.

Kad je riječ o takvim izloženostima prema stanovništvu, kreditne institucije trebale bi pribaviti odgovarajuću dokumentaciju s dokazima da su ispunjeni svi kriteriji tehničke provjere utvrđeni za odgovarajuću ekonomsku djelatnost u odgovarajućim delegiranim aktima (vidjeti i odgovore na 33. pitanje iz ove Obavijesti). To se jednako primjenjuje na procjenu kriterija nenanošenja bitne štete za cilj prilagodbe klimatskim promjenama. Dokazi se mogu dobiti izravno od klijenta ili mogu biti u obliku pouzdanih provjera od neovisne treće strane ili vanjskih ocjena, koje bi mogle uključivati potvrde nacionalnih javnih tijela ili informacije iz energetskih certifikata. Usklađenost s kriterijima tehničke provjere mogla bi se utvrditi na temelju specifičnih dokaza koje dostave treće strane i javna tijela i koji su izravno povezani s odnosnim izloženostima kreditnih institucija. Istim se dokazima može potkrijepiti usklađenost s kriterijima tehničke provjere za više izloženosti na koje se oni odnose.

Međutim, ako nema specifičnih dokaza za izloženost, procjene usklađenosti s taksonomijom mogu se objaviti dobrovoljno, odvojeno od obveznih ključnih pokazatelja uspješnosti i zajedno s metodologijom njihova izračuna.

G.   USKLAĐENOST S MINIMALNIM ZAŠTITNIM MJERAMA

37.

Moraju li financijska poduzeća pri obavljanju svojih djelatnosti poštovati minimalne zaštitne mjere ili je usklađenost s minimalnim zaštitnim mjerama relevantna samo na razini poduzeća u koje se ulaže?

Specifični zahtjev za ispunjavanje minimalnih zaštitnih mjera iz članka 18. Uredbe o taksonomiji primjenjuje se na subjekt koji obavlja ekonomsku djelatnost i koji tvrdi da je njegova djelatnost usklađena s taksonomijom.

Sama financijska poduzeća pri izračunu usklađenosti s taksonomijom za izloženosti prema drugim poduzećima u ključnim pokazateljima uspješnosti ne moraju primjenjivati minimalne zaštitne mjere jer financijske djelatnosti kao takve nisu taksonomski prihvatljive. Međutim, financijska poduzeća trebala bi pribaviti odgovarajuću dokumentaciju s dokazima, kao što su objave informacija o taksonomiji nefinancijskih poduzeća na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacija, koji potvrđuju da poduzeća kojima su izložena primjenjuju minimalne zaštitne mjere i da se izloženosti prema tim poduzećima mogu uračunati kao usklađene s taksonomijom. Usklađenost s minimalnim zaštitnim mjerama sastavni je dio ključnih pokazatelja uspješnosti za potrebe taksonomije nefinancijskih poduzeća koje financijska poduzeća primjenjuju na svoje izloženosti.

Kad je riječ o omjeru zelene imovine kreditnih institucija za izloženosti za koje je namjena sredstava poznata, kao što su izloženosti iz odjeljaka 1.2.1.3. i 1.2.1.4. Priloga IV. DDA-u koji se odnose na klijente iz kategorije stanovništva i javna tijela, kreditne institucije ne trebaju provjeravati usklađenost tih klijenata i javnih tijela s minimalnim zaštitnim mjerama. Međutim, za te bi izloženosti kreditne institucije trebale prikupiti odgovarajuću dokumentaciju s dokazima, kao što su objave informacija o taksonomiji na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacija koje su dostavili proizvođači robe i pružatelji usluga, koji potvrđuju da poduzeća koja proizvode robu i pružaju usluge koje kupuju klijenti iz kategorije stanovništva i javna tijela ispunjavaju relevantne kriterije tehničke provjere i minimalne zaštitne mjere te da svoje izloženosti mogu uračunati kao usklađene s taksonomijom. Ta se situacija, na primjer, odnosi na kredit odobren klijentu iz kategorije stanovništva ili javnom tijelu za kupnju električnih automobila ili solarnih ploča, za koji kreditna institucija treba utvrditi usklađenost s relevantnim kriterijima tehničke provjere i minimalnim zaštitnim mjerama proizvođača te robe kako bi se procijenilo je li usklađen s taksonomijom.

Financijska poduzeća trebala bi primjenjivati minimalne zaštitne mjere samo ako su financijske usluge koje pružaju taksonomski prihvatljive i ako utvrde da su te usluge usklađene s taksonomijom. To se odnosi na mali broj djelatnosti iz odjeljka 6. Priloga I. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima, koji se odnosi na prijevoz i u kojem se upućuje na „financiranje” kao dio opisa djelatnosti te na djelatnosti neživotnog osiguranja i reosiguranja iz odjeljaka 10.1. i 10.2. Priloga II. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima.

Poduzeća se ipak pozivaju da prouče smjernice u Obavijesti Komisije od 16. lipnja 2023. o tumačenju i provedbi određenih pravnih odredaba Uredbe o taksonomiji EU-a i odnosu s Uredbom o objavama povezanima s održivosti u sektoru financijskih usluga (60). Za dodatne neformalne savjete o uspješnoj praksi pozivaju se da prouče „Završno izvješće o minimalnim zaštitnim mjerama Platforme za održivo financiranje” objavljeno u listopadu 2022 (61)., posebno njegove odjeljke 6. i 7.

38.

Ako društvo za osiguranje ili reosiguranje izračunava ključni pokazatelj uspješnosti osiguranja, bi li to društvo uz vlastitu usklađenost s tim zaštitnim mjerama trebalo primjenjivati postupke relevantne za usklađenost s minimalnim zaštitnim mjerama na razini svojih ugovaratelja osiguranja?

Društva za osiguranje i reosiguranje koja obavljaju taksonomski prihvatljive djelatnosti iz odjeljaka 10.1. i 10.2. Priloga II. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima i koja žele utvrditi jesu li te djelatnosti usklađene s taksonomijom trebala bi provesti odgovarajuće postupke dubinske analize kako bi se postigla usklađenost s minimalnim zaštitnim mjerama iz članka 18. Uredbe o taksonomiji. To bi u okviru obavljanja djelatnosti osiguranja trebalo uključivati i odgovarajuću provjeru njihovih poslovnih odnosa s klijentima kojima se nude proizvodi kako bi se utvrdile moguće povrede tih zaštitnih mjera.

Za dodatne smjernice vidjeti i Obavijest Komisije od 16. lipnja 2023. na koju se upućuje u odgovoru na 37. pitanje iz ove Obavijesti.

2.   PITANJA O SPECIFIČNIM FINANCIJSKIM PODUZEĆIMA

A.   KREDITNE INSTITUCIJE

(a)   Obuhvaćeni subjekti

39.

Kako bi Delegirani akt o objavljivanju informacija trebale primjenjivati institucije koje su isključene iz primjene CRD-a, ali su obuhvaćene područjem primjene članka 19.a ili članka 29.a Računovodstvene direktive? Koje bi obrasce trebale koristiti za izvještavanje u takvim slučajevima?

Poduzeća koja su dužna izvještavati o održivosti u skladu s člankom 19.a ili člankom 29.a Računovodstvene direktive trebala bi objavljivati i informacije na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji (62). Osim toga, subjekti obuhvaćeni definicijom kreditne institucije u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom 1. CRR-a trebali bi objavljivati informacije o taksonomiji u skladu s odredbama Delegiranog akta o objavljivanju informacija koje se primjenjuju na kreditne institucije.

Konkretno, subjekti iz članka 2. stavka 5. točaka od 3. do 24. CRD-a koji su izuzeti od primjene CRD-a (63) trebali bi izvještavati o ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji i Delegiranog akta o objavljivanju informacija u mjeri u kojoj su dužni izvještavati o održivosti u skladu s člankom 19.a ili člankom 29.a Računovodstvene direktive. Ako su ti subjekti kreditne institucije u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom 1. CRR-a, trebali bi objavljivati informacije o taksonomiji u skladu s odredbama Delegiranog akta o objavljivanju informacija koje se primjenjuju na kreditne institucije. Konkretno, kad je riječ o objavljivanju informacija o taksonomiji, na takve bi se subjekte trebali primjenjivati prilozi V., VI. i XI. DDA-u.

40.

Koji je prag prema kojem se određuje ima li kreditna institucija poslovni model koji se „u velikoj mjeri temelji na financiranju društveno poticane stanogradnje” (odjeljak 1.2.1.4. Priloga V. DDA-u)?

Primjena unaprijed utvrđenog kvantitativnog ili kvalitativnog praga za procjenu ima li kreditna institucija poslovni model koji se „u velikoj mjeri temelji na financiranju društveno poticane stanogradnje” nije propisana u odjeljku 1.2.1.4. prvom odlomku Priloga V. DDA-u. Umjesto toga, kreditne institucije trebale bi objaviti usvojene metode i kriterije na osnovi kojih utvrđuju temelji li se određeni poslovni model u velikoj mjeri na financiranju društveno poticane stanogradnje. Te metode i kriteriji trebali bi biti prikladni za organizaciju i upravljanje rizicima kreditne institucije. Trebalo bi navesti odgovarajuća objašnjenja kako bi korisnici dobro razumjeli objavljene informacije.

(b)   Opseg ključnih pokazatelja uspješnosti

41.

Ako financijsko poduzeće delegira upravljanje portfeljem imovine drugom financijskom poduzeću, koje financijsko poduzeće uključuje takvu imovinu u izračun ključnog pokazatelja uspješnosti?

Ako financijsko poduzeće u skladu s posebnim sektorskim odredbama kao što su članak 13. Direktive 2009/65/EZ ili članak 20. Direktive 2011/61/EU delegira upravljanje portfeljem imovine drugom financijskom poduzeću da njime upravlja u njegovo ime, predmetna se imovina uključuje u odgovarajuće ključne pokazatelje uspješnosti koje objavljuje financijsko poduzeće koje delegira. Financijsko poduzeće kojem je delegirano upravljanje portfeljem ne bi tu imovinu trebalo uključiti u svoj ključni pokazatelj uspješnosti.

42.

Uključuje li se imovina povezana s funkcijom upravljanja portfeljem kreditne institucije, kao što je upravljanje bogatstvom, u ključni pokazatelj uspješnosti za zeleni omjer za imovinu pod upravljanjem?

Uz iznimku izloženosti iz članka 7. stavka 1. Delegiranog akta o objavljivanju informacija, kreditna institucija trebala bi u ključni pokazatelj uspješnosti za imovinu pod upravljanjem uključiti imovinu kojom upravlja na temelju pojedinačnih mandata za ulaganje koje je dobila od vlasnika imovine.

U kontekstu delegiranja upravljanja portfeljem imovine drugog financijskog poduzeća imovina za koju poduzeće kojem su ti poslovi delegirani pruža usluge upravljanja portfeljem ne bi se trebala uračunati u ključni pokazatelj uspješnosti tog poduzeća, nego u ključni pokazatelj uspješnosti poduzeća koje je te poslove delegiralo. Time se izbjegava dvostruko uračunavanje. Prema tome, posebno kad je riječ o ključnom pokazatelju uspješnosti za imovinu pod upravljanjem, kreditne institucije ne bi trebale uključivati imovinu za koju im je neko drugo financijsko poduzeće delegiralo upravljanje portfeljem (vidjeti i 38. pitanje iz ove Obavijesti).

Usklađenost s taksonomijom za djelatnosti koje nisu upravljanje portfeljem i koje se obavljaju u vezi s imovinom treće strane trebalo bi utvrditi u okviru omjera zelene imovine za naknade i provizije.

43.

Kad je riječ o ključnom pokazatelju uspješnosti za imovinu pod upravljanjem, tko je odgovoran za procjenu usklađenosti UCITS-a ili AIF-a s taksonomijom? Mogu li kreditne institucije te informacije pribaviti od upravitelja imovine ili se očekuje da kreditna institucija procijeni usklađenost s taksonomijom?

U skladu s odjeljkom 1.2. Priloga III. DDA-u nazivnik ključnog pokazatelja uspješnosti upravitelja imovine odnosi se na svu imovinu/izloženosti koje su „rezultat djelatnosti upravljanja zajedničkim i pojedinačnim portfeljima koje obavljaju upravitelji imovine”. Upravitelji imovine stoga su odgovorni za procjenu usklađenosti s taksonomijom za UCITS-e i AIF-e u odnosu na koje djeluju kao društva za upravljanje u skladu s Direktivom 2009/65/EZ (za UCITS-e) i Direktivom 2011/61/EU (za AIF-e) te za pojedinačne portfelje kojima upravljaju. Upravitelji imovine nisu odgovorni za procjenu usklađenosti s taksonomijom za imovinu za koju im je drugo financijsko poduzeće delegiralo upravljanje portfeljem. Kako je objašnjeno u 37. pitanju iz ove Obavijesti, imovina za koju poduzeće kojem su poslovi delegirani pruža usluge upravljanja portfeljem ne bi se trebala procjenjivati u okviru ključnog pokazatelja uspješnosti tog poduzeća, nego u okviru ključnog pokazatelja uspješnosti poduzeća koje je te poslove delegiralo.

44.

Bi li za potrebe taksonomije EU-a repo ugovore trebalo smatrati „kreditima i predujmovima”? Konkretno, može li se usklađenost procijeniti na temelju ključnog pokazatelja uspješnosti druge ugovorne strane ili provjerom usklađenosti temeljne ekonomske djelatnosti s kriterijima tehničke provjere?

Repo ugovori koji se evidentiraju u knjizi pozicija kojima se ne trguje trebali bi se smatrati „kreditima i predujmovima” za potrebe izvještavanja o taksonomiji.

Repo transakcija je oblik kreditiranja pokrivenog kolateralom u kojem prodavatelj vrijednosnih papira (zajmoprimac) pristaje te vrijednosne papire privremeno prodati kupcu vrijednosnih papira (zajmodavcu), pri čemu obje strane pristaju poništiti tu transakciju na određeni kasniji datum. Transakcijski vrijednosni papiri koje zajmodavac primi služe kao kolateral kojim osigurava svoju kreditnu izloženost prema zajmoprimcu.

Financijsko poduzeće koje je zajmoprimac u repo transakciji stoga bi u razdoblju repo transakcije u okviru svojeg ključnog pokazatelja uspješnosti koji se odnosi na taksonomiju trebalo iskazati izloženost prema tim vrijednosnim papirima. Financijsko poduzeće koje je zajmodavac u repo transakciji trebalo bi izloženost repo transakcije iskazati kao „kredite i predujmove” i koristiti ključni pokazatelj uspješnosti zajmoprimca za izračun brojnika svojeg ključnog pokazatelja uspješnosti koji se odnosi na taksonomiju za izloženosti repo transakcija u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Budući da je zajmoprimac i dalje ekonomski vlasnik vrijednosnih papira koji su predmet repo transakcije, a zajmodavac u okviru repo transakcije financira zajmoprimca, primjereno je da zajmodavac za izračun brojnika svojeg ključnog pokazatelja uspješnosti koristi ključni pokazatelj uspješnosti zajmoprimca, a ne ključni pokazatelj uspješnosti izdavatelja vrijednosnih papira koji su predmet repo transakcije.

45.

U okviru kojeg bi ključnog pokazatelja uspješnosti za omjer zelene imovine kreditne institucije trebale procijeniti izloženosti koje proizlaze iz usluga pokroviteljstva financijskih instrumenata uz obvezu otkupa?

U skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (b) CRR-a definicija kreditne institucije obuhvaća i određene subjekte koji obavljaju neku od djelatnosti iz točaka 3. i 6. odjeljka A Priloga I. MiFID-u, a to su trgovanje za vlastiti račun i/ili usluge pokroviteljstva financijskih instrumenata i/ili provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa.

Budući da su ti subjekti kreditne institucije, trebali bi postupati u skladu s odredbama Delegiranog akta o objavljivanju informacija koje se odnose na kreditne institucije. Takvi bi subjekti imovinu stečenu trgovanjem za vlastiti račun i pružanjem usluga pokroviteljstva financijskih instrumenata i/ili provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa trebali tretirati kako slijedi:

—	imovinu koja se drži u knjizi pozicija kojima se ne trguje trebalo bi procijeniti u okviru omjera zelene imovine za knjigu pozicija kojima se ne trguje (ukupni omjer zelene imovine), a

—	imovinu koja se drži u knjizi trgovanja trebalo bi procijeniti u okviru omjera zelene imovine portfelja za trgovanje, a

—	naknade i provizije koje proizlaze iz djelatnosti pokroviteljstva trebalo bi procijeniti u okviru ključnog pokazatelja uspješnosti za naknade i provizije.

46.

Koji se ulazni podaci koriste za izračun omjera zelene imovine na temelju prihoda i omjera zelene imovine na temelju kapitalnih rashoda? Koji se ključni pokazatelj uspješnosti koriste ako odgovarajući ključni pokazatelj uspješnosti nije dostupan?

U skladu s odjeljkom 1.2.1. Priloga V. DDA-u, kad je riječ o omjeru zelene imovine na temelju prihoda, kreditne institucije trebale bi koristiti ključni pokazatelj uspješnosti na temelju prihoda svoje druge ugovorne strane za izračun brojnika omjera zelene imovine za sljedeće izloženosti: vlasničke instrumente, nenamjenske dužničke vrijednosne papire te nenamjenske kredite i predujmove. Izloženosti prema dužničkim vrijednosnim papirima i kreditima te preuzetom kolateralu za koje je poznata namjena sredstava trebalo bi uključiti u brojnik omjera zelene imovine na temelju prihoda do iznosa u kojem se takvim izloženostima financiraju djelatnosti/rashodi usklađeni s taksonomijom na temelju informacija koje je dostavila druga ugovorna strana bez dodatnog ponderiranja njezinim ključnim pokazateljem uspješnosti.

U skladu s odjeljkom 1.2.1. Priloga V. DDA-u, kreditne institucije bi za omjer zelene imovine na temelju kapitalnih rashoda trebale koristiti ključni pokazatelj uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda svoje druge ugovorne strane za izračun brojnika omjera zelene imovine za sljedeće izloženosti: vlasničke instrumente, nenamjenske dužničke vrijednosne papire te nenamjenske kredite i predujmove. Izloženosti prema dužničkim vrijednosnim papirima i kreditima te preuzetom kolateralu za koje je poznata namjena sredstava trebalo bi uključiti u brojnik omjera zelene imovine na temelju kapitalnih rashoda do iznosa u kojem se takvim izloženostima financiraju djelatnosti/rashodi usklađeni s taksonomijom na temelju informacija koje je dostavila druga ugovorna strana bez dodatnog ponderiranja njezinim ključnim pokazateljem uspješnosti.

Na primjer, izračun (1)(c)(1) + (1)(c)(2) (64) iz odjeljka 1.2.1.1. Priloga V. DDA-u trebalo bi izvršiti dvaput za iste izloženosti. U prvom izračunu nenamjenske izloženosti u elementu (1)(c)(2) ponderiraju se ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju prihoda drugih ugovornih strana kako bi se izračunao omjer zelene imovine na temelju prihoda. U drugom izračunu nenamjenske izloženosti u elementu (1)(c)(2) ponderiraju se ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda drugih ugovornih strana.

Nenamjenski krediti stoga se uključuju u omjer zelene imovine i na temelju prihoda i na temelju kapitalnih rashoda. Omjer zelene imovine na temelju prihoda trebalo bi iskazati u 4. stupcu, a omjer zelene imovine na temelju kapitalnih rashoda u 5. stupcu obrasca za izvještavanje „0. Sažetak KPU” iz Priloga VI.

Ako ključni pokazatelji uspješnosti drugih ugovornih strana nisu dostupni, upućuje se na 32. pitanje iz ove Obavijesti.

(c)   Izvještavanje o specifičnim izloženostima

47.

Kako bi kreditne institucije trebale izvještavati o izloženostima prema javnim tijelima (npr. tijelima lokalne uprave) koje nisu povezane s društveno poticanom stanogradnjom ni financiranjem projekata u okviru omjera zelene imovine? Kako bi kreditne institucije trebale izvještavati o svojim izloženostima prema tijelima regionalne uprave?

Člankom 7. stavkom 1. Delegiranog akta o objavljivanju informacija iz brojnika i nazivnika ključnih pokazatelja uspješnosti financijskih poduzeća isključuju se njihove izloženosti prema središnjim državama, središnjim bankama i nadnacionalnim izdavateljima.

Financiranje društveno poticane stanogradnje i druge oblike kreditiranja tijela lokalne ili regionalne uprave za koje je poznata namjena sredstava treba uključiti u brojnik omjera zelene imovine u mjeri u kojoj su financirane djelatnosti i imovina usklađene s taksonomijom. Nenamjensko kreditiranje ili financiranje trebalo bi isključiti iz brojnika omjera zelene imovine (vidjeti i odgovor na 15. pitanje iz ove Obavijesti).

48.

Kako bi kreditne institucije trebale postupati s gotovinskim depozitima u središnjim bankama?

U skladu s člankom 7. stavkom 1. Delegiranog akta o objavljivanju informacija izloženosti prema središnjim bankama trebalo bi isključiti iz izračuna brojnika i nazivnika ključnih pokazatelja uspješnosti financijskih poduzeća. Budući da su gotovinski depoziti u središnjim bankama izloženosti prema središnjim bankama, trebalo bi ih isključiti iz brojnika i nazivnika omjera zelene imovine.

49.

Treba li kolateralizirane kredite za obnovu u obrascu za omjer zelene imovine iskazati kao kredite sa stambenom nekretninom kao kolateralom ili kao kredite za obnovu zgrade?

Kriteriji tehničke provjere za obnovu iz odjeljaka 7.2., 7.3., 7.4., 7.5. i 7.6. Priloga I. ili Priloga II. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima ili odjeljka 3.2. Priloga II. Delegiranom aktu o okolišno održivim djelatnostima razlikuju se od kriterija tehničke provjere za izgradnju novih zgrada i kupnju starih zgrada iz odjeljka 7.1. Priloga I. ili Priloga II. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima ili odjeljka 3.1. Priloga II. Delegiranom aktu o okolišno održivim djelatnostima. Kreditne institucije bi stoga u obrascu za izvještavanje trebale razlikovati te izloženosti. Krediti za obnovu trebali bi se bilježiti u 26. retku obrasca 3. (GAR KPU stanja) i 4. (GAR KPU toka) neovisno o tome jesu li kolateralizirani.

50.

Kako bi trebalo objaviti usklađenost s taksonomijom za hipotekarne kredite i kredite za kupnju motornih vozila ako relevantni podaci nisu dostupni?

Kao što je navedeno u odgovorima na 33. i 36. pitanje iz ove Obavijesti, u slučaju izloženosti prema stanovništvu (kao što su hipotekarni krediti i krediti za kupnju motornih vozila) financijska poduzeća mogu pri provedbi odgovarajuće dubinske analize koristiti podatke dobivene od klijenta ili u obliku pouzdanih provjera neovisne treće strane ili vanjskih ocjena (65). Kreditne institucije trebale bi pribaviti odgovarajuću dokumentaciju s dokazima da su ispunjeni svi kriteriji tehničke provjere navedeni za predmetnu ekonomsku djelatnost u odgovarajućim delegiranim aktima (za više informacija o potrebnoj dokumentaciji s dokazima vidjeti odgovor na 33. pitanje iz ove Obavijesti). Ako takvi podaci ili dokazi nisu dostupni, izloženost bi se trebala smatrati neprihvatljivom/neusklađenom, tj. financijska poduzeća trebala bi u brojnik relevantnog ključnog pokazatelja uspješnosti unijeti vrijednost „nula” bez daljnje procjene. Uz iskazivanje vrijednosti „nula” u svojim obveznim objavama izvještajna financijska poduzeća mogu procijeniti svoju usklađenost s taksonomijom i dobrovoljno dostaviti te informacije, odvojeno od svojih obveznih objava (66).

51.

Mogu li hipotekarni krediti za potrebe omjera zelene imovine za izloženosti prema stanovništvu biti taksonomski prihvatljive neovisno o tome jesu li u EU-u? Obuhvaća li izuzeće iz članka 7. stavka 3. Delegiranog akta o objavljivanju informacija kredite koji ne potječu iz EU-a?

Hipotekarni krediti za stanovništvo taksonomski su prihvatljivi neovisno o tome nalazi li se nekretnina u EU-u i je li dužnik državljanin države članice EU-a. Izuzeće iz članka 7. stavka 3. Delegiranog akta o objavljivanju informacija odnosi se na izloženosti prema određenim poduzećima na koja se ne primjenjuju članak 19.a ni članak 29.a Računovodstvene direktive, što može uključivati poduzeća iz trećih zemalja.

(d)   Izračun i vrednovanje izloženosti

52.

Bi li kreditne izloženosti trebalo uračunati prema njihovoj bruto vrijednosti, tj. prije usklađenja za očekivane kreditne gubitke?

Da. U skladu s terminologijom koja se koristi u obrascima za financijsko izvještavanje (67) i računovodstvenim standardima vrijednosti u prilozima Delegiranom aktu o objavljivanju informacija podrazumijevaju bruto knjigovodstvenu vrijednost, koja je, među ostalim, definirana u odjeljku 5.2. Prilogu 5. obrascima za financijsko izvještavanje. Definicija iz tih obrazaca prilagođena je primjenjivim računovodstvenim načelima. Kad je riječ o dužničkim instrumentima po amortiziranom trošku u skladu s MSFI-jima, bruto knjigovodstvena vrijednost definira se kao knjigovodstvena vrijednost prije usklađenja za rezervacije za umanjenje vrijednosti. Kad je riječ o dužničkim instrumentima po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, bruto knjigovodstvena vrijednost definira se kao amortizirani trošak prije usklađenja za rezerviranje za kreditne gubitke.

53.

Kad je riječ o ulaganjima, osim procjene usklađenosti s taksonomijom, potrebno je izračunati omjer za potrebe taksonomije koji će se „primijeniti” na knjigovodstvenu vrijednost ulaganja na kraju godine (tj. mjeru u kojoj se financiranim projektom financira ekonomska djelatnost usklađena s taksonomijom). Omjer se izračunava na temelju vrijednosti koja bi se s vremenom mogla promijeniti (ta vrijednost nije navedena u Delegiranom aktu o objavljivanju informacija, ali može se odnositi na tržišnu vrijednost kupljene imovine ili prihode i kapitalne rashode ostvarene od projekta koji se financira). Budući da se ta vrijednost s vremenom može promijeniti, bi li omjer koji se primjenjuje na knjigovodstvenu vrijednost na kraju godine trebalo redovito ažurirati ili bi tijekom cijelog ulaganja trebalo koristiti početnu vrijednost?

U skladu s člankom 8. stavkom 4. Delegiranog akta o objavljivanju informacija kreditne institucije trebale bi uvažiti najnovije dostupne informacije u mjeri u kojoj se projektom financira djelatnost usklađena s taksonomijom. U najnovijim informacijama već bi se trebale uzeti u obzir sve moguće izmjene propisa ili financirane djelatnosti.

54.

Kad je riječ o usklađenju fer vrijednosti u računovodstvu zaštite od rizika, koje je predloženo postupanje s usklađenjem fer vrijednosti zaštite portfelja od kamatnog rizika? Bi li usklađenje fer vrijednosti u obrascu za izvještavanje trebalo iskazati u stavci izvedenica ili bi to usklađenje trebalo utjecati na bruto knjigovodstvenu vrijednost zaštićenih stavki (kredita i predujmova)?

Kad je riječ o usklađenju fer vrijednosti zaštite portfelja od kamatnog rizika, knjigovodstvenu vrijednost zaštićenih stavki trebalo bi iskazati na bruto osnovi. To bi bilo u skladu s uputama iz obrazaca za financijsko izvještavanje na koje se nekoliko puta upućuje u DDA-u i u kojima se u Prilogu V. dijelu 2.152. navodi sljedeće: „Zaštićene stavke u zaštiti portfelja od kamatnog rizika” uključuju financijsku imovinu i financijske obveze uključene u zaštitu fer vrijednosti izloženosti kamatnom riziku portfelja financijske imovine ili financijskih obveza. Ti se financijski instrumenti iskazuju po njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti na bruto osnovi, prije netiranja instrumenata unutar portfelja. Prema tome, usklađenja fer vrijednosti trebalo bi iskazati u stavci izvedenica.

55.

Brojnik omjera zelene imovine za vlasničke instrumente opisan je kao jednak „bruto knjigovodstvenoj vrijednosti vlasničkih instrumenata koji se ne drže radi trgovanja ponderiranoj ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda koji se odnose na ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom koje objavljuju nefinancijska poduzeća kojima vlasnički instrumenti pripadaju.” Budući da će ključni pokazatelji uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda imati različite vrijednosti, a bruto knjigovodstvena vrijednost vlasničkih instrumenata će biti jedan broj, kako bi to trebalo izračunati?

U skladu s odjeljkom 1.2.1.1. Priloga V. DDA-u ključni pokazatelji uspješnosti za omjer zelene imovine za izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja trebali bi se iskazati u dvije verzije: u prvoj na osnovi ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda drugih ugovornih strana, a u drugoj na osnovi ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda drugih ugovornih strana.

56.

Bi li ukupna imovina u obrascima iz Priloga VI. trebala biti jednaka ukupnoj imovini kako je definirana u obrascima za izvještavanje o financijskim informacijama?

Da, ukupnu imovinu u obrascima iz Priloga VI. trebalo bi izračunati na temelju njezine bruto knjigovodstvene vrijednosti iskazane u obrascima za izvještavanje o financijskim informacijama. Obrasci za izvještavanje o financijskim informacijama izrađeni su na temelju računovodstvenih kategorija financijskih instrumenata (financijska imovina po amortiziranom trošku, financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit itd.). S druge strane, obrasce iz Priloga VI. DDA-u treba ispuniti uz primjenu bonitetnih koncepata knjige pozicija kojima se ne trguje i knjige trgovanja koji postaju dva različita ključna pokazatelja uspješnosti – omjer zelene imovine iz odjeljka 1.2.1. Priloga V. DDA-u i omjer zelene imovine portfelja za trgovanje iz odjeljka 1.2.4. Priloga V. DDA-u. S obzirom na tu razliku, moguće su i razlike pri usporedbi odgovarajućeg ukupnog iznosa imovine u obrascima za financijsko izvještavanje i na temelju Priloga VI. DDA-u. Međutim, bruto knjigovodstvena vrijednost svakog iskazanog instrumenta trebala bi biti potpuno jednaka vrijednosti iskazanoj u obrascima za financijsko izvještavanje koja se nekoliko puta spominje u DDA-u.

57.

Kako bi za potrebe usklađenosti s taksonomijom trebalo definirati kreditiranje unutar grupe?

U skladu s odjeljkom 1.1.1. Priloga V. DDA-u tijekom postupka bonitetne konsolidacije trebalo bi isključiti transakcije unutar grupe. Transakcije unutar grupe obuhvaćene računovodstvenim opsegom konsolidacije (za razliku od onih obuhvaćenih bonitetnim opsegom konsolidacije) trebalo bi tretirati kao vanjske transakcije.

58.

Kako bi se u procjeni za potrebe taksonomije trebali razmatrati rokovi za prijelazne djelatnosti ako su rokovi dospijeća financiranja dulji od tih rokova?

Institucije bi svake godine trebale utvrditi nepodmireni iznos kredita u svojoj bilanci prema kriterijima tehničke provjere koji su te godine na snazi. Ako postoji rok za primjenu kriterija tehničke provjere, nakon njegova isteka izloženost više nije usklađena. Ako se kriteriji izmijene delegiranim aktom, a financirana djelatnost ili imovina više nisu u skladu s novim izmijenjenim kriterijima, odnosna izloženost i dalje će se smatrati usklađenom s taksonomijom pet godina nakon datuma početka primjene tog delegiranog akta o izmjeni (načelo nastavka primjene starih pravila) u skladu s člankom 7. stavkom 5. Delegiranog akta o objavljivanju informacija.

59.

Koji bi se rokovi revizije trebali primjenjivati na kolateral za kredit koji je kreditna institucija stekla ovrhom?

U Delegiranom aktu o objavljivanju informacija nisu predviđeni dodatni zahtjevi za reviziju drukčiji od onih utvrđenih u Računovodstvenoj direktivi.

(e)   Ispunjavanje obrazaca

60.

Kako bi pri ispunjavanju obrazaca iz Priloga VI. trebalo definirati kreditne institucije?

Kreditne institucije definiraju se u skladu s definicijom iz članka 4. stavka 1. točke 1. CRR-a (vidjeti i 1. i 35. pitanje iz ove Obavijesti).

Kad je riječ o raščlambama po vrsti subjekta u obrascima iz Priloga VI. DDA-u, u skladu s člankom 8. stavkom 4. Delegiranog akta o objavljivanju informacija sastavljači bi pri izračunu svojih ključnih pokazatelja uspješnosti trebali koristiti ključne pokazatelje uspješnosti svojih drugih ugovornih strana. Prema tome, ako druge ugovorne strane kreditnih institucija objavljuju ključne pokazatelje uspješnosti iz priloga V. i VI. DDA-u, kreditne institucije trebale bi u obrascima iz Priloga VI. DDA-u koristiti retke za izloženosti prema kreditnim institucijama.

61.

Kako bi se izloženostima trebale dodjeljivati oznake NACE pri ispunjavanju obrasca 2 za objavljivanje informacija o omjeru zelene imovine iz Priloga VI. DDA-u? Budući da nefinancijska poduzeća nisu dužna objaviti raščlambu po oznaci NACE, gdje kreditne institucije mogu pronaći te informacije za ispunjavanje obrasca 2 iz Priloga VI. DDA-u? Budući da neke djelatnosti navedene u Delegiranom aktu o objavljivanju informacija nemaju oznaku NACE, kako se te djelatnosti mogu uključiti u obrazac 2 iz Priloga VI. DDA-u?

Pri ispunjavanju obrasca 2 za objavljivanje informacija o omjeru zelene imovine iz Priloga VI. DDA-u trebalo bi navesti oznaku NACE glavne djelatnosti druge ugovorne strane. Ako se izloženost odnosi na više od jednog subjekta, trebalo bi primijeniti oznaku NACE glavne djelatnosti druge ugovorne strane koja je bila najrelevantnija ili je imala najvažniju ulogu u odluci institucije o odobravanju izloženosti. Ako je druga ugovorna strana holding društvo, kreditna institucija trebala bi uzeti u obzir sektor NACE-a glavne djelatnosti specifične druge ugovorne strane nad kojom to holding društvo ima kontrolu (ako je različita od holding društva) koja je dobila financijska sredstva. Slično tomu, kreditne institucije trebale bi objaviti relevantne informacije o sektoru NACE-a koje se odnose na ekonomsku djelatnost matičnog društva subjekta posebne namjene. Ako djelatnost nije obuhvaćena oznakom NACE, kreditna institucija može koristiti oznaku iz bilješke (a) u obrascima iz Priloga II. DDA-u.

62.

Koja je definicija nadnacionalnih izdavatelja i u kojem bi retku obrasca 1. iz Priloga VI. trebalo iskazati izloženosti prema nadnacionalnim izdavateljima (npr. 51. i 52. redak)?

Iako u Delegiranom aktu o objavljivanju informacija nije navedena definicija „izloženosti prema nadnacionalnim izdavateljima”, taj bi se pojam trebao odnositi na izloženosti prema međunarodnim organizacijama, kao što su institucije Europske unije, Međunarodni monetarni fond i Banka za međunarodne namire. Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama isključene su iz te definicije i iskazuju se kao izloženosti prema kreditnim institucijama, kako je objašnjeno u odjeljku 1.2.1.2. četvrtom odlomku Priloga V. DDA-u. „Izloženosti prema nadnacionalnim izdavateljima” trebale bi se iskazati u 50. retku – „Središnje države i nadnacionalni izdavatelji”.

63.

Koji je rok za objavu svakog od obrazaca iz Priloga VI. DDA-u?

Rokovi za objavljivanje obrazaca usklađeni su s rokovima primjene odnosnih ključnih pokazatelja uspješnosti utvrđenih u članku 10. Delegiranog akta o objavljivanju informacija.

U sljedećoj tablici navodi se vremenski okvir za objavu obrazaca.

Broj obrasca	Naziv obrasca	Godina prve objave	Odnosi se na fiskalnu godinu
0	Sažetak KPU	2024.	2023.
1	Obuhvaćena imovina (GAR, izvanbilančni)	2024. samo za referentni datum objave T	2023. samo za referentni datum objave T
2	GAR – Sektorske informacije	2024.	2023.
3	GAR KPU stanja	2024. samo za referentni datum objave T	2023. samo za referentni datum objave T
4	GAR KPU toka	2024.	2023.
5	FinGuar, KPU za imovinu pod upravljanjem	2024.	2023.
6	KPU za F&C	2026. samo za referentni datum objave T	2025. samo za referentni datum objave T
7	KPU iz knjige trgovanja	2026. samo za referentni datum objave T	2025. samo za referentni datum objave T

64.

Kako se ispunjavaju stupci „od čega” u obrascima iz Priloga VI. DDA-u?

U stupcu „od čega namjena sredstava” trebalo bi iskazivati izloženosti za koje je namjena sredstava od izloženosti poznata i koje su uključene u omjer zelene imovine do iznosa u kojem se tom izloženošću financiraju djelatnosti usklađene s taksonomijom.

Na primjer, ako su takve izloženosti:

—

izloženosti na osnovi kredita prema nefinancijskim poduzećima, izloženosti koje se iskazuju u stupcu „od čega namjena sredstava” u 21. retku obrasca 3. odgovaraju elementu (1)(c)(1) u odjeljku 1.2.1.1. Priloga V. DDA-u. U skladu s tim u stupcu „Udio ukupne obuhvaćene imovine za financiranje sektora relevantnih za taksonomiju (u skladu s taksonomijom)” u 21. retku obrasca 3. iz odjeljka 1.2.1.1. Priloga V. DDA-u trebalo bi navesti zbroj elemenata (1)(c)(1) + (1)(c)(2),

—

izloženosti na osnovi dužničkih vrijednosnih papira prema nefinancijskim poduzećima, izloženosti koje se iskazuju u stupcu „od čega namjena sredstava” u 22. retku obrasca 3. odgovaraju elementu (2)(c)(1) u odjeljku 1.2.1.1. Priloga V. DDA-u. U skladu s tim u stupcu „Udio ukupne obuhvaćene imovine za financiranje sektora relevantnih za taksonomiju (u skladu s taksonomijom)” u 22. retku obrasca 3. iz odjeljka 1.2.1.1. Priloga V. DDA-u trebalo bi navesti zbroj elemenata (2)(c)(1) + (2)(c)(2),

—

izloženost na osnovi kredita prema kućanstvima koja su obuhvaćena odjeljkom 1.2.1.3. Priloga V. DDA-u, te bi izloženosti trebalo iskazati u stupcu „od čega namjena sredstava” u recima obrasca 3. koji se odnose na kućanstva. Budući da odjeljak 1.2.1.3. DDA-a obuhvaća samo izloženosti za koje je namjena sredstava poznata, u stupcima „od čega namjena sredstava” i „Udio ukupne obuhvaćene imovine za financiranje sektora relevantnih za taksonomiju (u skladu s taksonomijom)” trebalo bi iskazati iste vrijednosti,

—

izloženosti na osnovi kredita ili dužničkih vrijednosnih papira prema tijelima lokalne uprave koje su obuhvaćene odjeljkom 1.2.1.4. Priloga V. DDA-u, te bi izloženosti trebalo iskazati u stupcu „od čega namjena sredstava” u recima koji odgovaraju tijelima lokalne uprave u obrascu 3. Budući da odjeljak 1.2.1.4. obuhvaća samo izloženosti za koje je namjena sredstava poznata, u stupcima „od čega namjena sredstava” i „Udio ukupne obuhvaćene imovine za financiranje sektora relevantnih za taksonomiju (usklađenih s taksonomijom)” trebale bi biti iskazane iste vrijednosti.

U stupcima „od čega prijelazne” i „od čega omogućujuće” institucije bi trebale iskazati svoje izloženosti prema prijelaznim i omogućujućim ekonomskim djelatnostima.

Stupac „od čega namjena sredstava” s jedne strane i stupci „od čega prijelazne” i „od čega omogućujuće” s druge nisu međusobno isključive raščlambe. Stoga njihov zbroj ne bi trebao biti jednak iznosu u stupcu „Udio ukupne obuhvaćene imovine za financiranje sektora relevantnih za taksonomiju (u skladu s taksonomijom)”. Svrha je stupaca „od čega” pružiti konkretnije informacije iz dvije različite perspektive, s jedne strane o vrsti financiranja, a s druge o vrsti ekonomske djelatnosti.

65.

Bi li kreditne institucije tokom trebale smatrati vrijednost novih izloženosti na temelju bruto knjigovodstvene vrijednosti (kako je navedeno u Prilogu V. DDA-u) ili tok kredita izračunan na temelju vrijednosti t u odnosu na vrijednost t-1 na neto osnovi (kako je navedeno u napomeni uz obrazac 4.)? Što u prvom slučaju znači „novo”, na primjer za refinanciranje, revolving kreditne linije?

U točki 1.2.1.1. Priloga V. DDA-u navodi se sljedeće:

Pri izračunu ključnog pokazatelja uspješnosti za tok u obrascu 4. iz Priloga VI. DDA-u kreditne institucije trebale bi uzeti u obzir samo bruto knjigovodstvenu vrijednost novonastalih izloženosti (tj. novih kredita i predujmova, dužničkih vrijednosnih papira, vlasničkih instrumenata), odnosno samo novih izloženosti koje su nastale tijekom godine koja prethodi referentnom datumu objave, bez odbijanja iznosa otplata kredita ili prodaje dužničkih vrijednosnih papira / vlasničkih instrumenata do kojih je došlo tijekom godine koja prethodi referentnom datumu objave. Kreditne institucije ne bi stoga trebale izračunavati brojnik i nazivnik ključnog pokazatelja uspješnosti za tok kao izloženosti na referentni datum objave (T) umanjene za izloženosti na referentni datum objave (T-1) (68).

66.

Je li korištenje pojma „specijalizirano financiranje” ograničeno na financiranje projekata ili se odnosi na svaku namjenu sredstava?

Pojam „specijalizirano financiranje” nije ograničen na financiranje projekata i uključuje sve oblike specijaliziranog financiranja u skladu s definicijom iz članka 147. stavka 8. CRR-a. U skladu s odjeljkom 1.2.1.2. Priloga V. DDA-u kreditne institucije trebale bi u elementu (1)(c)(1) brojnika omjera zelene imovine za kredite i predujmove utvrditi sve kredite i predujmove za koje je namjena sredstava poznata, uključujući specijalizirano financiranje iz članka 147. stavka 8. Uredbe (EU) br. 575/2013.

B.   DRUŠTVA ZA OSIGURANJE I DRUŠTVA ZA REOSIGURANJE

67.

Kad je riječ o proizvodima osiguranja od višestrukih rizika koji obuhvaćaju i klimatske rizike u okviru ključnih pokazatelja uspješnosti koji se odnose na aktivnosti osiguranja, objavljuju li društva za osiguranje usklađenost s taksonomijom samo za relevantni udio premije osiguranja koji se odnosi na klimatske rizike ili punu premiju osiguranja ugrađenu u širi proizvod osiguranja? Je li za zaključak da je cijela vrsta osiguranja usklađena s taksonomijom dovoljno da se barem u jednoj polici osiguranja iz te vrste osiguranja nudi pokriće klimatskih rizika?

Ključni pokazatelj uspješnosti koji se odnosi na poslove osiguranja iz odjeljka 2. Priloga IX. DDA-u (ključni pokazatelj uspješnosti osiguranja) odražava razinu klimatskih rizika koje osiguravaju društva za osiguranje. Ključni pokazatelj uspješnosti osiguranja pokazuje koji se udio ukupnih poslova neživotnog osiguranja sastoji od osiguranja klimatskih rizika, kako je navedeno u „Opisu djelatnosti” u odjeljku 10.1. Priloga II. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima i uvodnoj izjavi 10. Delegiranog akta o objavljivanju informacija.

Društva za osiguranje trebala bi za potrebe izračuna usklađenosti s taksonomijom koristiti te premije osiguranja ili odgovarajuće udjele u premijama osiguranja u slučaju ugovora o osiguranju od višestrukih rizika koji se odnose samo na pokriće klimatskih rizika.

U skladu s točkom 1. kriterija tehničke provjere koja se odnosi na kriterij provjere iz odjeljka 10.1. Priloga II. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima društva za osiguranje trebala bi za utvrđivanje iznosa premija koje se odnose na klimatske rizike primjenjivati odgovarajuću metodologiju, npr. onu koju primjenjuju u svojim postupcima određivanja cijena. Ako za određeni ugovor o osiguranju ne mogu pribaviti podatke o zaračunatim premijama koje se odnose na klimatske rizike, društva za osiguranje trebala bi te premije iskazati kao neprihvatljive i pri izračunu brojnika ključnog pokazatelja uspješnosti unijeti vrijednost „nula”.

68.

Kako bi društva za reosiguranje trebala primjenjivati pristup razmjernosti objašnjen u odgovoru na 67. pitanje na ugovorene poslove s obzirom na to da se dio odnosnih proizvoda obuhvaćenih ugovorom možda ne odnosi na klimatske rizike?

Društva za reosiguranje trebala bi objaviti samo premije ili udjele u premijama koji se odnose na osiguranje od klimatskih rizika (vidjeti i 67. pitanje iz ove Obavijesti).

69.

Kako bi društva za osiguranje i reosiguranje trebala ispuniti kriterije tehničke provjere za razmjenu podataka utvrđene u kriterijima tehničke provjere za znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama u odjeljcima 10.1. i 10.2. točki 4. Priloga II. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima? Znači li to da se podaci o gubicima bez naknade stavljaju na raspolaganje svima koji to zatraže? Gdje bi trebalo objaviti izjavu o namjeri?

U točkama 4.2. kriterija tehničke provjere iz odjeljaka 10.1. i 10.2. Priloga II. Delegiranom aktu o klimatski održivim djelatnostima predviđena je pričuvna mogućnost za društva za osiguranje i reosiguranje ako ta društva ne razmjenjuju podatke o gubicima s javnim tijelima, kako je predviđeno u točkama 4.1. tih kriterija tehničke provjere. U skladu s točkama 4.2. društva za osiguranje i reosiguranje trebala bi izjaviti da te podatke namjeravaju staviti na raspolaganje zainteresiranim trećim stranama bez naknade, uz navođenje uvjeta pod kojima se takvi podaci mogu razmjenjivati.

Ta izjava o namjeri mora se objaviti na internetskim stranicama predmetnog društva za osiguranje ili reosiguranje.

Društva za osiguranje i reosiguranje trebala bi razmjenjivati podatke ne dovodeći u pitanje primjenjive propise o zaštiti podataka i tržišnom natjecanju.

70.

Kako bi trebalo popuniti stupce o nenanošenju bitne štete i minimalnim zaštitnim mjerama u Prilogu X.?

Opcije „Da” ili „Ne” u stupcima pod naslovom „DNSH (nenanošenje bitne štete)” i „Minimalne zaštitne mjere” u obrascu „Ključni pokazatelji uspješnosti osiguranja društava za neživotno osiguranje i reosiguranje” označavaju usklađenost ili neusklađenost s kriterijima nenanošenja bitne štete i minimalnim zaštitnim mjerama iz članka 3. točke (c) Uredbe o taksonomiji. Društva za osiguranje i reosiguranje trebala bi unijeti „Da” u stupce o nenanošenju bitne štete ako odgovarajući kriteriji tehničke provjere nisu navedeni u odjeljcima 10.1. i 10.2. Delegiranog akta o klimatski održivim djelatnostima.

71.

Budući da nije navedena raščlamba kapitalnih rashoda i prihoda, koju bi vrijednost trebala iskazati društva za osiguranje ili reosiguranje u recima od 4. do 11. drugog obrasca iz Priloga X. DDA-u? Slično tomu, koju bi vrijednost trebali iskazati upravitelji imovine u recima od 4. do 10. obrasca iz Priloga IV. DDA-u?

Upravitelji imovine

U recima od 4. do 10. obrasca iz Priloga IV. DDA-u upravitelji imovine trebali bi navesti dopunske informacije o raščlambi nazivnika (tj. raščlambi ukupne obuhvaćene imovine) ključnog pokazatelja uspješnosti za koji ne koriste ključne pokazatelje uspješnosti ni na temelju prihoda ni na temelju kapitalnih rashoda poduzeća u koje se ulaže.

Ključni pokazatelji uspješnosti za usklađenost s taksonomijom poduzeća u koja se ulaže trebali bi se koristiti samo za izračun brojnika ključnog pokazatelja uspješnosti izvještajnih poduzeća koji se odnosi na ulaganja, pri čemu se taj brojnik odnosi na udio izloženosti prema tim poduzećima u koja se ulaže koja se smatraju usklađenima s taksonomijom.

Stoga bi za izračun raščlambe nazivnika u 9. retku, koji se odnosi na izloženosti prema „ekonomskim djelatnostima koje nisu taksonomski prihvatljive” upravitelji imovine trebali koristiti odgovarajuće ključne pokazatelje uspješnosti djelatnosti svojih drugih ugovornih strana koje nisu taksonomski prihvatljive. Konkretno, upravitelji imovine trebali bi dostaviti raščlambu na temelju prihoda i kapitalnih rashoda koju će dobiti množenjem svojih izloženosti prema (69):

—

nefinancijskim poduzećima, prema udjelima (%) prihoda i kapitalnih rashoda u ukupnim prihodima i kapitalnim rashodima koje su njihove druge ugovorne strane iskazale u retku „Prihodi od taksonomski neprihvatljivih djelatnosti” i u retku „Kapitalni rashodi od taksonomski neprihvatljivih djelatnosti” odgovarajućih obrazaca iz Priloga II. DDA-u,

—	upraviteljima imovine, prema udjelima (%) na temelju prihoda i kapitalnih rashoda koje su njihove druge ugovorne strane iskazale u 9. retku obrasca iz Priloga IV. DDA-u („ekonomske djelatnosti koje nisu taksonomski prihvatljive”),

—	kreditnim institucijama, po udjelima na temelju prihoda odnosno kapitalnih rashoda koji se izračunavaju kao [1 – udio (%) ukupne obuhvaćene imovine kojom se financiraju taksonomski relevantni sektori (taksonomski prihvatljivi) (70)],

—

investicijskim društvima, prema ponderiranim prosječnim vrijednostima na temelju prihoda odnosno kapitalnih rashoda (71): — [1 – „Od čega imovina obuhvaćena taksonomijom EU-a (%) (taksonomski prihvatljiva)”  (72)], i — [1 – „Od čega prihodi (naknade, provizije i ostale novčane koristi) ostvareni od usluga i aktivnosti u sektorima obuhvaćenima taksonomijom (%) (taksonomski prihvatljivi)”  (73)],

—

društvima za osiguranje ili reosiguranje, prema ponderiranim prosječnim vrijednostima na temelju prihoda odnosno kapitalnih rashoda (74) za: — udjele (%) koje su njihove druge ugovorne strane iskazale u 10. retku („ekonomske djelatnosti koje nisu taksonomski prihvatljive”) drugog obrasca iz Priloga X. DDA-u, i — udio (%) koji su njihove druge ugovorne strane iskazale u retku „B. Djelatnosti neživotnog osiguranja i reosiguranja koje nisu taksonomski prihvatljive”, i 3. stupcu prvog obrasca iz Priloga X. DDA-u.

Za izračun raščlambe nazivnika u 10. retku, koji se odnosi na izloženosti prema „ekonomskim djelatnostima koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom”, upravitelji imovine trebali bi koristiti odgovarajuće ključne pokazatelje uspješnosti za djelatnosti svojih drugih ugovornih strana koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom. Konkretno, upravitelji imovine trebali bi dostaviti raščlambu na temelju prihoda i kapitalnih rashoda koju će dobiti množenjem svojih izloženosti prema:

—

nefinancijskim poduzećima, prema udjelima (%) prihoda odnosno kapitalnih rashoda u ukupnim prihodima i kapitalnim rashodima koje su njihove druge ugovorne strane iskazale u retku „Prihodi od taksonomski prihvatljivih, ali okolišno neodrživih djelatnosti (neusklađene s taksonomijom) (A.2.)”, 4. stupcu i u retku „Kapitalni rashodi taksonomski prihvatljivih, ali okolišno neodrživih djelatnosti (neusklađene s taksonomijom) (A.2.)” u 4. stupcu odgovarajućih obrazaca iz Priloga II. DDA-u,

—	upraviteljima imovine, prema udjelima (%) na temelju prihoda odnosno kapitalnih rashoda koje su njihove druge ugovorne strane iskazale u 10. retku obrasca IV. („ekonomske djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom”),

—

kreditnim institucijama, prema udjelima na temelju prihoda odnosno kapitalnih rashoda [udio (%) ukupne obuhvaćene imovine kojom se financiraju taksonomski relevantni sektori (taksonomski prihvatljivi) (75) umanjen za udio (%) ukupne obuhvaćene imovine kojom se financiraju taksonomski relevantni sektori (usklađeni s taksonomijom) (76)],

—

investicijskim društvima, prema ponderiranim prosječnim vrijednostima na temelju prihoda odnosno kapitalnih rashoda (77): — vrijednost „Od čega imovina obuhvaćena taksonomijom EU-a (%) (taksonomski prihvatljiva)”  (78) umanjena za „Od čega je povezano s djelatnostima usklađenima s taksonomijom EU-a (%) (usklađeno s taksonomijom)”  (79)], i — vrijednost „Od čega prihodi (naknade, provizije i druge novčane koristi) ostvareni od usluga i djelatnosti prema sektorima obuhvaćenima taksonomijom EU-a (%) (taksonomski prihvatljiva)”  (80) umanjena za „Od čega od usluga i djelatnosti povezanih s djelatnostima usklađenima s taksonomijom EU-a (%) (usklađeno s taksonomijom)”  (81)],

—

društvima za osiguranje ili reosiguranje, prema ponderiranim prosječnim vrijednostima na temelju prihoda odnosno kapitalnih rashoda (82) za: — udio (%) koji su njihove druge ugovorne strane iskazale u 11. retku („ekonomske djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom”) drugog obrasca iz Priloga X. DDA-u, i — udio (%) koji su njihove druge ugovorne strane iskazale u retku „A.2 Djelatnosti neživotnog osiguranja i reosiguranja koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu okolišno održive (djelatnosti koje nisu usklađene s taksonomijom)”, i 3. stupcu prvog obrasca iz Priloga X. DDA-u.

Društva za osiguranje i društva za reosiguranje

Društva za osiguranje ili reosiguranje trebala bi u recima od 4. do 11. drugog obrasca iz Priloga X. navesti dopunske informacije o raščlambi nazivnika (tj. raščlambi ukupne obuhvaćene imovine) ključnog pokazatelja uspješnosti za koji ne koriste ključne pokazatelje uspješnosti ni na temelju prihoda ni na temelju kapitalnih rashoda poduzeća u koje se ulaže.

Ključni pokazatelji uspješnosti za usklađenost s taksonomijom poduzeća u koja se ulaže trebali bi se koristiti samo za izračun brojnika ključnog pokazatelja uspješnosti izvještajnih poduzeća koji se odnosi na ulaganja, pri čemu se taj brojnik odnosi na udio izloženosti prema tim poduzećima u koja se ulaže koja se smatraju usklađenima s taksonomijom.

Stoga bi za izračun raščlambe nazivnika u 10. retku drugog obrasca iz Priloga X. DDA-u koji se odnosi na izloženosti prema „ekonomskim djelatnostima koje nisu taksonomski prihvatljive” društva za osiguranje i reosiguranje trebala koristiti odgovarajuće ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda za taksonomski neprihvatljive djelatnosti svojih drugih ugovornih strana na isti način kao i za upravitelje imovine, kako je već opisano.

Za izračun raščlambe nazivnika u 11. retku drugog obrasca iz Priloga X. DDA-u koji se odnosi na izloženosti prema „ekonomskim djelatnostima koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom” društva za osiguranje i reosiguranje trebala koristiti odgovarajuće ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda za djelatnosti svojih drugih ugovornih strana koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom na isti način kao i za upravitelje imovine, kako je već opisano.

---

(1)  Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139 od 4. lipnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju (SL L 442, 9.12.2021., str. 1.).

(3)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1214 оd 9. ožujka 2022. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2021/2139 u pogledu ekonomskih djelatnosti u određenim energetskim sektorima i Delegirane uredbe (EU) 2021/2178 u pogledu specifičnih javnih objava informacija o tim ekonomskim djelatnostima (SL L 188, 15.7.2022., str. 1.).

(4)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/2486 оd 27. lipnja 2023. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa, prelasku na kružno gospodarstvo, sprečavanju i kontroli onečišćenja ili zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju i o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/2178 u pogledu specifičnih javnih objava informacija o tim ekonomskim djelatnostima (SL L, 2023/2486, 21.11.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2023/2486/oj).

(5)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/2485 оd 27. lipnja 2023. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2021/2139 utvrđivanjem dodatnih kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da određene ekonomske djelatnosti znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanose li te djelatnosti bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju (SL L, 2023/2485, 21.11.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2023/2485/oj).

(6)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2178 od 6. srpnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem sadržaja i prikaza informacija o okolišno održivim ekonomskim djelatnostima koje objavljuju poduzeća na koja se primjenjuje članak 19.a ili članak 29.a Direktive 2013/34/EU i utvrđivanjem metodologije obveznog objavljivanja informacija (SL L 443, 10.12.2021., str. 9.).

(7)   https://finance.ec.europa.eu/system/files/2021-07/sustainable-finance-taxonomy-article-8-faq_en.pdf.

(8)   https://finance.ec.europa.eu/system/files/2022-01/sustainable-finance-taxonomy-article-8-report-eligible-activities-assets-faq_en.pdf.

(9)  Obavijest Komisije o tumačenju određenih odredaba Delegiranog akta o objavljivanju informacija na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji EU-a koji se odnosi na izvještavanje o prihvatljivim ekonomskim djelatnostima i imovini (2022/C 385/01) (SL C 385, 6.10.2022., str. 1.).

(10)  Obavijest Komisije o tumačenju i provedbi određenih odredaba Delegiranog akta o objavljivanju informacija na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji EU-a koji se odnosi na izvještavanje o taksonomski prihvatljivim i s taksonomijom usklađenim ekonomskim djelatnostima i imovini (druga Obavijest Komisije) (SL C, C/2023/305, 20.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/305/oj).

(11)  Obavijest Komisije o tumačenju i provedbi određenih pravnih odredaba Delegiranog akta o EU-ovoj taksonomiji klimatski održivih djelatnosti kojima se utvrđuju kriteriji tehničke provjere za ekonomske djelatnosti koje znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i ne nanose bitnu štetu drugim okolišnim ciljevima (SL C, C/2023/267, 20.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/267/oj).

(12)  Relevantne odredbe Delegiranog akta o objavljivanju informacija navedene su u bilješkama od 35 do 38.

(13)  Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SL L 317, 9.12.2019., str. 1.).

(14)  Članak 8. stavak 2.a i članak 9. stavak 4.a SFDR-a.

(15)  Članak 10. stavak 5. Delegiranog akta o objavljivanju informacija.

(16)  Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(17)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139 od 4. lipnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju (SL L 442, 9.12.2021., str. 1.).

(18)  Obavijest Komisije o tumačenju i provedbi određenih pravnih odredaba Delegiranog akta o EU-ovoj taksonomiji klimatski održivih djelatnosti kojima se utvrđuju kriteriji tehničke provjere za ekonomske djelatnosti koje znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i ne nanose bitnu štetu drugim okolišnim ciljevima (SL C, C/2023/267, 20.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/267/oj).

(19)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(20)  Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

(21)  Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1.).

(22)  Direktiva (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (SL L 322, 16.12.2022., str. 15.).

(23)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2178 od 6. srpnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem sadržaja i prikaza informacija o okolišno održivim ekonomskim djelatnostima koje objavljuju poduzeća na koja se primjenjuje članak 19.a ili članak 29.a Direktive 2013/34/EU i utvrđivanjem metodologije obveznog objavljivanja informacija (SL L 443, 10.12.2021., str. 9.).

(24)  Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).

(25)  Uredba (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenoga 2023. o europskim zelenim obveznicama i neobveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću (SL L, 2023/2631, 30.11.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2631/oj).

(26)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/2486 оd 27. lipnja 2023. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi održivom korištenju i zaštiti vodnih i morskih resursa, prelasku na kružno gospodarstvo, sprečavanju i kontroli onečišćenja ili zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju i o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/2178 u pogledu specifičnih javnih objava informacija o tim ekonomskim djelatnostima (SL L, 2023/2486, 21.11.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2023/2486/oj).

(27)  Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).

(28)  Obavijest Komisije o tumačenju i provedbi određenih odredaba Delegiranog akta o objavljivanju informacija na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji EU-a koji se odnosi na izvještavanje o taksonomski prihvatljivim i s taksonomijom usklađenim ekonomskim djelatnostima i imovini (druga Obavijest Komisije) (SL C, C/2023/305, 20.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/305/oj).

(29)   https://finance.ec.europa.eu/system/files/2022-01/sustainable-finance-taxonomy-article-8-report-eligible-activities-assets-faq_en.pdf.

(30)  Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SL L 317, 9.12.2019., str. 1.) (SL L 330, 15.11.2014., str. 1.).

(31)  Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(32)  Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) ( SL L 335, 17.12.2009., str. 1.); Direktiva 2014/65/EU (MiFID); Uredba (EU) br. 575/2013 (CRR).

(33)  Na primjer, izloženost s poznatom namjenom sredstava čija je svrha financiranje djelatnosti usklađene s taksonomijom u iznosu od 100 milijuna EUR trebala bi se uključiti u brojnik ključnog pokazatelja uspješnosti i na temelju prihoda i na temelju kapitalnih rashoda, u istom iznosu, bez ponderiranja ključnim pokazateljem uspješnosti odgovarajućeg izdavatelja odnosno druge ugovorne strane.

(34)  Ako namjena sredstava nije poznata.

(35)  Odjeljak 1.1. točka (b) Priloga III. DDA-u za upravitelje imovine, odjeljak 1.2.1.2. sedmi odlomak Priloga V. DDA-u za kreditne institucije, odjeljak 2.4. točka (b) Priloga VII. DDA-u za investicijska društva, odjeljak 1. peti odlomak točka (b) Priloga IX. DDA-u za društva za osiguranje i reosiguranje.

(36)  Odjeljak 1.1. točka (c) Priloga III. DDA-u za upravitelje imovine, odjeljak 1.2.1.2. peti odlomak Priloga V. DDA-u za kreditne institucije, odjeljak 2.4. točka (c) Priloga VII. DDA-u za investicijska društva, odjeljak 1. peti odlomak točka (c) Priloga IX. DDA-u za društva za osiguranje i reosiguranje.

(37)  Odjeljak 1.1. točka (d) Priloga III. DDA-u za upravitelje imovine, odjeljak 1.2.1.2. šesti odlomak Priloga V. DDA-u za kreditne institucije, odjeljak 2.4. točka (d) Priloga VII. DDA-u za investicijska društva, odjeljak 1. peti odlomak točka (d) Priloga IX. DDA-u za društva za osiguranje i reosiguranje.

(38)  Odjeljak 1.1. točka (e) Priloga III. DDA-u za upravitelje imovine, odjeljak 1.2.1.2. osmi odlomak Priloga V. DDA-u za kreditne institucije, odjeljak 2.4. točka (e) Priloga VII. DDA-u za investicijska društva, odjeljak 1. peti odlomak točka (e) Priloga IX. DDA-u za društva za osiguranje i reosiguranje.

(39)  Na primjer, ključni pokazatelji uspješnosti financijskih poduzeća druge ugovorne strane još nisu dostupni za prvi ciklus izvještavanja financijskih poduzeća za 2024., za koje su ta poduzeća druge ugovorne strane u ciklusu izvještavanja za 2022 i 2023. objavila samo omjer taksonomske prihvatljivosti, ali ne i usklađenosti s taksonomijom.

(40)  Dobrovoljno dostavljene informacije ne bi smjele biti u suprotnosti s obveznim informacijama u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija niti ih pogrešno prikazivati. Također ne bi smjele biti vidljivije od obveznih objava. Poduzeće bi u dobrovoljni izvještaj trebalo uključiti informacije na kojima se taj izvještaj temelji i metode upotrijebljene za njegovu pripremu, zajedno s jasnim objašnjenjem kako se ono razlikuje od obveznog izvještaja.

(41)  Ti bi ključni pokazatelji uspješnosti trebali obuhvaćati ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda za djelatnosti usklađene s taksonomijom i njihovu raščlambu po okolišnim ciljevima, taksonomski prihvatljive djelatnosti koje nisu usklađene s taksonomijom te taksonomski neprihvatljive djelatnosti.

(42)  Metodologija je ista kao ona opisana u odgovoru na 9. pitanje.

(43)  Te su odredbe izmijenjene Direktivom o korporativnom izvješćivanju o održivosti. Nakon početka primjene Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti relevantna upućivanja na ta pravila o izuzeću bit će članak 19.a stavak 9. i članak 29.a stavak 8. Računovodstvene direktive.

(44)  Ti bi ključni pokazatelji uspješnosti trebali obuhvaćati ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda za djelatnosti usklađene s taksonomijom i njihovu raščlambu po okolišnim ciljevima, taksonomski prihvatljive djelatnosti koje nisu usklađene s taksonomijom te taksonomski neprihvatljive djelatnosti.

(45)  Metodologija je ista kao ona opisana u 9. pitanju.

(46)  Ako SPN financira više poduzeća, izloženost prema SPN-u trebala bi biti uključena u brojnik ključnih pokazatelja uspješnosti financijskih poduzeća ako barem jedno financirano poduzeće konsolidira SPN i na njega se primjenjuje članak 19.a ili članak 29.a Računovodstvene direktive.

(47)  Najmoprimac priznaje i obvezu po najmu koja je jednaka neto sadašnjoj vrijednosti plaćanja najma. Najmoprimac tijekom razdoblja najma dijeli plaćanja najma na smanjenje obveze po najmu i kamatne rashode za obvezu po najmu. Kamatni rashodi za obvezu po najmu i amortizacija imovine dane u najam obračunavaju se kao troškovi najmoprimca.

(48)  Najmodavac bi trebao priznati financijski prihod tijekom razdoblja najma na način koji odražava stalnu periodičnu stopu povrata na njegovo neto ulaganje u najam. Najmodavac nastoji rasporediti financijski prihod tijekom razdoblja najma na sustavnoj i racionalnoj osnovi. Najmodavac bi za smanjenje glavnice i neostvarenog financijskog prihoda trebao koristiti plaćanja najma za razdoblje u odnosu na bruto ulaganje u najam.

(49)  Slično kao i za kratke pozicije, nazivnik obuhvaća ukupnu imovinu pod upravljanjem bez prijeboja obvezama po kratkoj poziciji, osim ako je to dopušteno MSFI-jima.

(50)  Dodatne pojedinosti vidjeti u odgovoru na 13. pitanje iz drugog dokumenta službi Komisije.

(51)  Procjena usklađenosti s taksonomijom u ključnim pokazateljima uspješnosti financijskih poduzeća trebala bi uključivati svu obuhvaćenu imovinu neovisno o tome služi li ta imovina kao kolateral izvještajnim poduzećima.

(52)  Financijska poduzeća trebala bi na sličan način izračunavati raščlambu po cilju za kategoriju „Od čega omogućujuće” svojih ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda uz pomoć raščlambe po cilju u retku „Od čega omogućujuće” odgovarajućih obrazaca za prihode i kapitalne rashode njihovih nefinancijskih drugih ugovornih strana.

(53)  Financijska poduzeća trebala bi na sličan način izračunavati raščlambu po cilju za kategoriju „Od čega omogućujuće” svojih ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda uz pomoć raščlambe po cilju za udio „Od čega omogućujuće” u ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju prihoda i kapitalnih rashoda njihovih financijskih drugih ugovornih strana.

(54)  To je posebno slučaj kad se u prvom ciklusu izvještavanja za 2024. za imovinu financijskih poduzeća objavi samo omjer taksonomske prihvatljivosti, ali ne i usklađenosti s taksonomijom.

(55)  Međutim, iz izračuna navedenih omjera zelene imovine isključuju se poduzeća na koja se ne primjenjuje članak 19.a ni članak 29.a Računovodstvene direktive.

(56)  Dobrovoljno dostavljene informacije ne bi smjele biti u suprotnosti s obveznim informacijama u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija niti ih pogrešno prikazivati. Također ne bi smjele biti vidljivije od obveznih objava. Poduzeće bi u dobrovoljni izvještaj trebalo uključiti informacije na kojima se taj izvještaj temelji i metode upotrijebljene za njegovu pripremu, zajedno s jasnim objašnjenjem kako se ono razlikuje od obveznog izvještaja.

(57)  Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) ( SL L 302, 17.11.2009., str. 32.

(58)  Direktiva 2009/138/EZ (Solventnost II).

(59)  Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova ( SL L 174, 1.7.2011., str. 1.).

(60)  Obavijest Komisije o tumačenju i provedbi određenih pravnih odredaba Uredbe o taksonomiji EU-a i povezanosti s Uredbom o objavama povezanima s održivosti u sektoru financijskih usluga 2023/C 211/01 (C/2023/3719) (SL C 211, 16.6.2023., str. 1.).

(61)   https://finance.ec.europa.eu/system/files/2022-10/221011-sustainable-finance-platform-finance-report-minimum-safeguards_en.pdf.

(62)  To uključuje: i. velika poduzeća; ii. mala i srednja poduzeća, osim mikropoduzeća, koja su subjekti od javnog interesa kako su definirani u članku 2. točki 1. podtočki (a) Računovodstvene direktive; iii. matična društva velike grupe iz članka 3. stavka 7. Računovodstvene direktive i iv. subjekte izvan EU-a koji su dužni objavljivati informacije o održivosti u skladu s člankom 4. stavkom 5. Direktive o transparentnosti.

(63)  CRD-om su predviđena izuzeća od kapitalnih zahtjeva, ali ne i od nadzora u skladu s člankom 2. stavkom 6. CRD-a.

(64)  U odjeljku 1.2.1.1. Priloga V. DDA-u element 1(c)(1) odnosi se na kredite i predujmove za koje je poznata namjena sredstava, a element (1)(c)(2) na kredite i predujmove za koje nije poznata namjena sredstava (nenamjenski krediti).

(65)  Usklađenost s kriterijima tehničke provjere može se utvrditi na temelju dokaza koje su dostavile treće strane i javna tijela ako su ti dokazi specifični i izravno povezani s odnosnim izloženostima kreditnih institucija (vidjeti odgovor na 31. pitanje iz ove Obavijesti).

(66)  Dobrovoljno dostavljene informacije ne bi smjele biti u suprotnosti s obveznim informacijama u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija niti ih pogrešno prikazivati. Također ne bi smjele biti vidljivije od obveznih objava. Poduzeće bi u dobrovoljni izvještaj trebalo uključiti informacije na kojima se taj izvještaj temelji i metode upotrijebljene za njegovu pripremu, zajedno s jasnim objašnjenjem kako se ono razlikuje od obveznog izvještaja.

(67)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/451 оd 17. prosinca 2020. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda za primjenu Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu nadzornog izvješćivanja institucija i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) br. 680/2014 (SL L 97, 19.3.2021., str. 1.).

(68)  Tako bi se mogle dobiti negativne vrijednosti brojnika ili nazivnika ključnog pokazatelja uspješnosti za tok ili čak matematički nedefinirani omjer (KPI) ako su izloženosti izračunane u nazivniku na datum (T) iste vrijednosti kao i izloženosti u nazivniku na datum (T-1).

(69)  U ciklusu izvještavanja za 2024. bit će dostupne samo informacije od nefinancijskih drugih ugovornih strana.

(70)  Iskazuju ih njihove druge ugovorne strane u 32. retku i stupcu „aa” obrasca „3. GAR KPU stanja” iz Priloga VI. DDA-u.

(71)  Ponderi su u skladu s udjelom prihoda ostvarenih od trgovanja za vlastiti račun i udjelom prihoda koji nisu ostvareni od trgovanja za vlastiti račun u ukupnim prihodima investicijskog društva.

(72)  Vrijednost iskazuju njihove druge ugovorne strane u 1. retku i stupcu „w” obrasca „KPU investicijskih društava – Usluge trgovanja za vlastiti račun” iz Priloga VIII. DDA-u.

(73)  Vrijednost iskazuju njihove druge ugovorne strane u 1. retku i stupcu „w” obrasca „KPU investicijskih društava – Druge usluge” iz Priloga VIII. DDA-u.

(74)  Ponderi su u skladu s udjelom prihoda koje društvo za osiguranje ili reosiguranje ostvaruje od svojih ulagačkih aktivnosti i udjelom prihoda koje to društvo ostvaruje od svojih aktivnosti neživotnog osiguranja u njegovim ukupnim prihodima.

(75)  Iskazuju ih njihove druge ugovorne strane u 32. retku i stupcu „aa” obrasca „3. GAR KPU stanja” iz Priloga VI. DDA-u.

(76)  Iskazuju ih njihove druge ugovorne strane u 32. retku i stupcu „ab” obrasca „3. GAR KPU stanja” iz Priloga VI. DDA-u.

(77)  Ponderi su u skladu s udjelom prihoda ostvarenih od trgovanja za vlastiti račun i udjelom prihoda koji nisu ostvareni od trgovanja za vlastiti račun u ukupnim prihodima investicijskog društva.

(78)  Vrijednost iskazuju njihove druge ugovorne strane u 1. retku i stupcu „w” obrasca „KPU investicijskih društava – Usluge trgovanja za vlastiti račun” iz Priloga VIII. DDA-u.

(79)  Vrijednost iskazuju njihove druge ugovorne strane u 1. retku i stupcu „x” obrasca „KPU investicijskih društava – Usluge trgovanja za vlastiti račun” iz Priloga VIII. DDA-u.

(80)  Vrijednost iskazuju njihove druge ugovorne strane u 1. retku i stupcu „w” obrasca „KPU investicijskih društava – Druge usluge” iz Priloga VIII. DDA-u.

(81)  Vrijednost iskazuju njihove druge ugovorne strane u 1. retku i stupcu „x” obrasca „KPU investicijskih društava – Druge usluge” iz Priloga VIII. DDA-u.

(82)  Ponderi su u skladu s udjelom prihoda koje društvo za osiguranje ili reosiguranje ostvaruje od svojih ulagačkih aktivnosti i udjelom prihoda koje to društvo ostvaruje od svojih aktivnosti neživotnog osiguranja u njegovim ukupnim prihodima.