P9_TA(2024)0075

Situacija u Srbiji nakon izbora

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. veljače 2024. o situaciji u Srbiji nakon izbora (2024/2521(RSP))

(C/2024/6339)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Srbiji, posebno onu od 10. svibnja 2023. o Izvješću Komisije o Srbiji za 2022. (1),

—	uzimajući u obzir prethodne izjave EU-a o Srbiji, posebno izjavu Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella i povjerenika za susjedstvo i proširenje Olivéra Várhelyija od 19. prosinca 2023. o parlamentarnim izborima,

—	uzimajući u obzir izjavu o preliminarnim nalazima i zaključcima međunarodne misije za promatranje izbora na prijevremenim parlamentarnim izborima održanima u Srbiji 17. prosinca 2023.,

—

uzimajući u obzir zajedničko mišljenje Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) / Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Venecijanske komisije od 19. prosinca 2022. o ustavnom i pravnom okviru kojim je uređeno funkcioniranje demokratskih institucija u Srbiji – izborno pravo i izborna uprava,

—	uzimajući u obzir izvješće o promatranju izbora ad hoc odbora Predsjedništva Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 17. siječnja 2024. naslovljeno „Promatranje prijevremenih parlamentarnih izbora u Srbiji (17. prosinca 2023.)”,

—	uzimajući u obzir govor o izborima u Srbiji koji je 17. siječnja 2024. na plenarnoj sjednici Parlamenta održao povjerenik za pravosuđe Didier Reynders u ime potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella,

—	uzimajući u obzir otvoreno pismo o stanju nakon izbora u Srbiji koje su potpisali predsjednici odborâ za vanjske poslove nekoliko država članica EU-a,

—	uzimajući u obzir proces parlamentarnog dijaloga u Srbiji, koji je omogućen uz potporu Europskog parlamenta,

—	uzimajući u obzir Ustav Srbije iz 2006. i njezin Zakon o izboru narodnih poslanika iz 2022.,

—	uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 01/2022 od 10. siječnja 2022. naslovljeno „Potpora EU-a vladavini prava na zapadnom Balkanu: unatoč nastojanjima temeljni problemi ostaju neriješeni”,

—	uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

budući da su nakon masovne pucnjave u Beogradu i u blizini Mladenovca u svibnju 2023. diljem Srbije organizirani masovni prosvjedi pod sloganom „Srbija protiv nasilja”; budući da se 1. studenoga 2023. predsjednik Srbije pozvao na zahtjeve oporbe za prijevremene izbore kao razlog za raspuštanje parlamenta; budući da je raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 17. prosinca 2023.;

B.	budući da su od 2012. svi parlamentarni izbori u Srbiji osim jednih bili prijevremeni izbori; budući da su to bili treći parlamentarni izbori u manje od četiri godine;

budući da su nakon iznenadne i istodobne ostavke 65 gradonačelnika iz redova vladajuće stranke, uključujući gradonačelnika Beograda, i odluke Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine da se raspusti, unatoč stabilnoj većini, za isti dan, 17. prosinca 2023., raspisani i prijevremeni lokalni izbori u trećini općina Srbije te pokrajinski izbori u Vojvodini; budući da održavanje djelomičnih lokalnih i parlamentarnih izbora na isti dan nije dobra dugotrajna praksa; budući da brojni promatrači smatraju da su prijevremeni lokalni izbori oruđe kojim se aktualna vlast koristi za konsolidaciju moći te da predstavljaju zlouporabu biračkih prava lokalnih zajednica;

D.	budući da su se izbori održali usred povećane društvene polarizacije i intenzivnog nadmetanja među suprotstavljenim političkim programima; budući da su bili obilježeni dotad nezabilježenom razinom negativne kampanje i izazivanja straha, kao i napadima na političke oponente i novinare;

budući da Srbija prije izbornog dana nije provela ključne preporuke OESS-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, među ostalim ni one o osiguravanju jednakih uvjeta za sve, mjerama za sprečavanje zlouporabe javnih dužnosti i državnih resursa, razdvajanju službenih dužnosti i aktivnosti u okviru kampanje te učinkovitim mehanizmima za sprečavanje zastrašivanja glasača i pritisaka na njih, uključujući kupnju glasova;

budući da su cjelokupnu kampanju obilježili još ekstremnija polarizacija, agresivna retorika, diskreditiranje na osobnoj razini, verbalno zlostavljanje i huškačka retorika; budući da su pritisak na zaposlenike u javnom sektoru, zloupotreba javnih sredstava i programi poticanja glasača izazvali zabrinutost u pogledu sposobnosti glasača da biraju bez neprimjerenih pritisaka; budući da su te prakse, uz određene izazove u pogledu pristupa oporbe javnim prostorima, dovele do nejednakih uvjeta za sve i nejasnog razgraničenja između države i vladajuće stranke, što je u suprotnosti s međunarodnim standardima; budući da su mediji Sputnik Srbija i Russia Today Balkan, koji djeluju pod pokroviteljstvom Rusije, aktivno doprinijeli širenju dezinformacija, uglavnom o oporbenim kandidatima;

budući da je kampanjom uvelike dominirao aktualni predsjednik Vučić, koji je, unatoč tome što nije bio kandidat na tim izborima, preuzeo središnju ulogu u svakodnevnoj kampanji snažnim sudjelovanjem u događanjima Srpske napredne stranke (SNS); budući da je izborna lista pod vodstvom SNS-a nosila ime g. Vučića;

H.	budući da su tijela za nadzor kampanja i elektroničkih medija i dalje bila uglavnom neučinkovita u odvraćanju od povreda zakona tijekom izbornog razdoblja;

budući da su OESS/ODIHR, Parlamentarna skupština OESS-a, Parlamentarna skupština Vijeća Europe i Europski parlament proveli međunarodnu misiju za promatranje izbora kako bi se utvrdilo jesu li izbori bili u skladu s obvezama OESS-a i drugim međunarodnim obvezama i standardima za demokratske izbore te s nacionalnim zakonodavstvom;

J.	budući da su se popisi birača ažurirali u jedinstvenom registru birača i da je konačni broj birača iznosio 6 500 666; budući da su iznesene tvrdnje da je u registru i dalje velik broj preminulih osoba;

K.	budući da je odaziv birača iznosio 58,58 %, što je malo više nego na prethodnim izborima održanima 2022.;

L.	budući da, unatoč činjenici da su 43 % od 2 817 kandidata za parlament bile žene i da je uložen trud u promicanje sudjelovanja žena, žene i dalje općenito ostaju nedovoljno zastupljene na dužnostima za koje se održavaju izbori ili obavlja imenovanje;

budući da su, općenito gledano, izbori provedeni neometano, ali da je izborni dan bio obilježen brojnim proceduralnim nedostacima, uključujući nedosljednu primjenu zaštitnih mjera tijekom glasovanja i prebrojavanja glasova, često stvaranje gužvi, povrede tajnosti glasovanja, brojne slučajeve grupnoga glasovanja i izolirane slučajeve fizičkih napada;

budući da je prema podacima Republičke izborne komisije Srbije (RIK) SNS osvojio 46,75 % glasova, dok je najveća oporbena koalicija „Srbija protiv nasilja” osvojila 23,66 % glasova, Socijalistička partija Srbije 6,55 % glasova, koalicija NADA 5,02 % glasova, Mi – glas iz naroda osvojio je 4,69 % glasova, a pet manjinskih lista ukupno 3,68 % glasova;

budući da je u izjavi o preliminarnim nalazima i zaključcima međunarodne misije za promatranje izbora istaknuto da su prijevremeni parlamentarni izbori održani 17. prosinca, iako su tehnički bili dobro provedeni i biračima nudili niz političkih alternativa, bili obilježeni snažnim angažmanom predsjednika, što je, zajedno sa sustavnim prednostima vladajuće stranke, stvorilo nepravedne uvjete; budući da se očekuje da će završno izvješće OESS-a/ODIHR-a biti objavljeno tijekom sljedećih tjedana;

budući da se većina navoda o sumnjama na nepravilnosti tijekom izbornoga dana konkretno odnosi na Beograd, u kojemu su vlasti omogućile da se u stanovima u kojima inače ne žive prijave „fantomski glasači” iz drugih srbijanskih općina u kojima se toga dana nisu održavali izbori, ali i iz susjednih zemalja; budući da postoje brojni navodi da je vladajuća stranka organizirano prevozila glasače koji žive u inozemstvu u Srbiju kako bi glasovali na lokalnim izborima u Beogradu;

budući da je srbijanska organizacija civilnog društva CRTA provela detaljnu analizu na temelju ograničenih podataka i resursa te vrlo konzervativno procijenila da se nepravilnosti u registru birača odnose na najmanje 30 000 glasača; budući da imaju čvrste dokaze da je ta nepravilnost bila dio strategije nezakonitog i nelegitimnog izbornog inženjeringa kako bi se utjecalo na rezultate izbora i narušila volja glasača; budući da su ljudi prevoženi iz cijele Srbije i iz inozemstva (iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore) kako bi glasovali na općinskim izborima u Beogradu; budući da su čak i vladini dužnosnici i političari iz BiH otvoreno glasovali na općinskim izborima u Beogradu; budući da je Vlada Srbije takvu praksu branila kao legitimnu;

R.	budući da se druge značajne sumnje na nepravilnosti odnose na kupnju glasova, pristranost medija, pritisak na zaposlenike u javnom sektoru i socijalno ugrožene skupine, zlouporabu javnih resursa, zastrašivanje i dodavanje listića u glasačke kutije;

budući da srbijanske vlasti poriču bilo kakve nepravilnosti; budući da su i predsjednik Srbije i mediji pod kontrolom Kremlja tvrdili da su se druge zemlje na brutalne načine upletale u izborni proces u Srbiji, ali nisu pružili čvrste dokaze za te tvrdnje; budući da je premijerka Brnabić javno zahvalila ruskim obavještajnim službama na pružanju informacija o planiranim aktivnostima oporbe; budući da je širenje ruskih dezinformacija i poruka dubok i stalan problem u Srbiji, posebno tijekom izbornih kampanja; budući da je Kremlj osudio javne prosvjede protiv ukradenih općih izbora u Srbiji kao pokušaje Zapada da svrgne vladu i organizira još jedan „majdanski državni udar”;

budući da su neovisne srbijanske organizacije koje su osudile nepravilnosti tijekom nedavnih izbora bile izložene stalnim napadima od strane vladinih dužnosnika; budući da su srbijanske vlasti dosad odbijale istražiti te tvrdnje o nepravilnostima te su umjesto toga pokušale diskreditirati i zastrašiti promatrače izbora koji su objavili izvješća o nepravilnostima unatoč činjenici da su na vidjelo iznijeli mnogo konkretnih dokaza koji upućuju na izbornu prijevaru; budući da su nakon izbora vodeći srbijanski političari, uključujući predsjednika, nepravedno blatili zastupnike u Europskom parlamentu i druge članove međunarodne misije za promatranje izbora;

budući da je oporba osporila rezultate izbora, posebno općinskih izbora u Beogradu, što je dovelo do velikih mirnih prosvjeda koje su pokrenule oporbena koalicija „Srbija protiv nasilja” i nestranačka udruga ProGlas kako bi zatražile poništenje izbora i održavanje novoga glasovanja; budući da je RIK odbacio prigovore oporbe; budući da je oporba pozvala na poništenje izbornih rezultata pred Ustavnim sudom zbog navoda o raširenoj prijevari;

budući da je prosvjed održan 24. prosinca 2023. postao nasilan kada su neki od prosvjednika provalili u Skupštinu grada Beograda, nakon čega je policija uhitila 38 osoba, uključujući studente, koje su kazneno gonjene zbog narušavanja ustavnog poretka i od kojih su neke i dalje u kućnom pritvoru; budući da je više mirnih prosvjednika tvrdilo da su se među prosvjednike infiltrirali maskirani huligani; budući da su mirni prosvjednici također osudili nerazmjernu uporabu sile od strane policije;

budući da se tijekom proteklog desetljeća, otkad je predsjednik Vučić došao na vlast, u Srbiji stalno bilježi narušavanje slobode medija, koje karakteriziraju politički pritisak, prijetnje, pa čak i fizički napadi na novinare; budući da je organizacija Reporteri bez granica Srbiju uvrstila na dno ljestvice europskih zemalja prema svjetskom indeksu slobode medija, pri čemu je ta zemlja 2023. pala za 12 mjesta te se sada nalazi na 91. mjestu;

X.	budući da su vladavina prava i pravilno funkcioniranje demokratskih institucija Srbije i dalje glavni izazov za proces pristupanja Srbije EU-u;

žali zbog činjenice da parlamentarni i lokalni izbori održani 17. prosinca 2023. nisu bili u skladu s međunarodnim standardima i predanošću Srbije slobodnim i poštenim izborima zbog ustrajne i sustavne zlouporabe institucija i medija od strane vladajućih radi stjecanja nepoštene i neprimjerene prednosti; drži da se ne može smatrati da su ti izbori održani u poštenim uvjetima; zabrinut je zbog navoda o raširenosti i sustavnosti prijevara koje su ugrozile integritet izbora u Srbiji;

napominje da je međunarodna misija za promatranje izbora izjavila da su izbori provedeni neometano, ali da je dan bio obilježen brojnim proceduralnim nedostacima, uključujući nedosljednu primjenu zaštitnih mjera tijekom glasovanja i prebrojavanja glasova, često stvaranje gužvi, povrede tajnosti glasovanja i brojne slučajeve grupnoga glasovanja; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog tih nepravilnosti i općeg izbornog ozračja, koje je ispod standarda koji se očekuju od zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u; podsjeća srbijanske vlasti da je pravilno funkcioniranje demokratskih institucija Srbije u središtu procesa pristupanja Srbije EU-u i metodologije pristupanja EU-u;

s ozbiljnom zabrinutošću prima na znanje opsežne dokaze koje su prikupili međunarodni i domaći promatrači, a koji pokazuju aktivnosti uoči i tijekom izbornog dana koje su možda promijenile ishod izbora te potencijalno posebno kritično utjecale na rezultate općinskih izbora u Beogradu i ozbiljno ugrozile legitimnost parlamentarnih izbora;

poziva na neovisnu međunarodnu istragu nepravilnosti parlamentarnih, pokrajinskih i općinskih izbora, s posebnim naglaskom na izborima za Skupštinu grada Beograda, koju će provesti ugledni međunarodni pravni stručnjaci i institucije, jer određeni navodi, uključujući one koji se odnose na organiziranu migraciju birača na lokalnoj razini, izlaze izvan područja obuhvaćenih izvješćima OESS-a/ODIHR-a; podržava brzo slanje ad hoc misije za utvrđivanje činjenica u Srbiji, uz sudjelovanje Parlamenta;

potiče Komisiju da pokrene inicijativu za slanje stručne misije u Srbiju kako bi se procijenilo stanje u pogledu nedavnih izbora i događaja nakon izbora u nastojanjima da se olakša stvaranje preduvjeta za uspostavu potrebnog društvenog dijaloga i vrati povjerenje javnosti u institucije, te kako bi se procijenila i riješila sustavna pitanja vladavine prava u Srbiji, po uzoru na Priebeova izvješća;

žali zbog nedostatka institucionalnog odgovora na ozbiljne navode o uključenosti vladajućih u manipulaciju izborima i izborne zlouporabe, što doprinosi ozračju nekažnjivosti i omogućuje da se takve prakse i dalje provode; sa zabrinutošću napominje da neke od izbornih nepravilnosti koje su prethodile izborima u prosincu 2023. predstavljaju potencijalna kršenja srbijanskog prava i Ustava Srbije; naglašava da će se tom praksom, ako se dopusti da se ona nastavi bez ikakvih posljedica, i dalje narušavati povjerenje u izborni proces i institucije Srbije, čime će se pak nepovratno ugroziti demokratska vladavina i daljnje europske integracije; naglašava važnost temeljite istrage svih pritužbi povezanih s izborima, uključujući nedavni zahtjev za poništenje izbora za Skupštinu grada Beograda održanih 17. prosinca 2023., koji je Ustavnom sudu podnio jedan od dužnosnika koalicije „Srbija protiv nasilja”;

žali zbog izostanka kaznenog progona i sankcija povezanih s kaznenim djelima tijekom izbora, uključujući ozbiljne navode o nezakonitoj manipulaciji registrom birača i biračkim pravima, pritisak i zastrašivanje građana i kandidata na izborima, slučajeve korupcije, krivotvorenje potpisa građana, klijentelizam, nelegitimnu i nezakonitu zlouporabu podataka građana, zlouporabe službene dužnosti i nedostatak učinkovitih mehanizama kojima bi se spriječilo da vladajući steknu nepoštenu institucionalnu prednost na izborima;

potiče srbijanske vlasti da istraže, kazneno gone i privedu pravdi osobe odgovorne za kaznena djela počinjena tijekom izbora te za napade na studente;

osuđuje organizirane napade srbijanskih dužnosnika na promatrače izbora, uključujući zastupnike u Europskom parlamentu te poziva da se ponovno uspostavi konstruktivan diskurs temeljen na poštovanju, naglašavajući pritom važnost uzajamnog poštovanja u demokratskom procesu; duboko je zabrinut zbog pokušaja diskreditiranja i zastrašivanja promatrača; potiče srbijanske vlasti da poduzmu sve potrebne korake kako bi se izbjegle daljnje kampanje dezinformiranja usmjerene na izborne promatrače i da uspostave uvjete kojima se nacionalnim i međunarodnim promatračima izbora omogućuje da djelotvorno obavljaju svoj rad te da ih zaštite od svih oblika nasilja, prijetnji, odmazde, negativne diskriminacije, pritisaka ili bilo kojeg drugog proizvoljnog djelovanja kao posljedice njihova legitimnog ostvarivanja prava i sloboda koji im pripadaju; pohvaljuje rad domaćih promatrača iz Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) i Centra za slobodne izbore i demokraciju (CeSID);

10.

zabrinut je zbog „pasivizacije” stambenih adresa određenih kategorija građana, među ostalim u Beogradu i južnoj Srbiji, čime im se uskraćuje pravo glasa; poziva nadležna tijela da bez daljnje odgode isprave ta ozbiljna kršenja biračkih prava;

11.

potiče Republiku Srbiju da odgovori na zabrinutosti u pogledu sudjelovanja nacionalnih manjina u izbornom procesu te da osigura dosljednu primjenu kriterija za status manjine i uhvati se u koštac s ranjivostima u pogledu pritisaka i kupnje glasova;

12.

poziva vlasti Srbije da pruže institucionalna rješenja za prevladavanje aktualnih problema; poziva srbijanski parlament i vladu da ulože sve napore kako bi učinkovito funkcionirali, bez stalnog ciklusa kampanja i čestih prijevremenih izbora;

13.

apelira na srbijanske vlasti da vrate povjerenje biračkog tijela u cijeli proces, utvrde potpuno transparentne izborne postupke i zajamče odgovornost vlasti, bez obzira na to provode li izbore ili se upleću u njih; poziva srbijanske vlasti da u potpunosti i suštinski surađuju s ODIHR-om, EU-om i Vijećem Europe te da omoguće uključiv proces jačanja prava i sloboda, institucija i procesa povezanih s izborima, uz sudjelovanje domaćih promatrača izbora i političkih stranaka; pozdravlja sve istinske korake u tom smjeru;

14.

sa zabrinutošću primjećuje da Srbija nije provela mnoge dugogodišnje preporuke OESS-a/ODIHR-a povezane s glavnim problemima u izbornom procesu, unatoč tome što ju je Komisija opetovano pozivala da to učini; prima na znanje nedavne izmjene kojima su selektivno obuhvaćene neke od prethodnih preporuka OESS-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, posebno one koje se odnose na pravni okvir za financiranje izborne kampanje;

15.

sa zanimanjem iščekuje završno izvješće Međunarodne misije za promatranje izbora OESS-a/ODIHR-a; potiče Srbiju da provede preporuke navedene u zajedničkom mišljenju Venecijanske komisije i OESS-a/ODIHR-a od 19. prosinca 2022. o ustavnom i pravnom okviru kojim se uređuje funkcioniranje demokratskih institucija u Srbiji, uz savjetovanje sa stručnim organizacijama civilnog društva i znatno prije sljedećih izbora, kako bi se spriječile nove nepravilnosti i prijevare te istodobno zajamčilo demokratsko funkcioniranje zemlje, posebno one koje se odnose na pristup konkurentskih kandidata medijima, povećanu transparentnost i odgovornost za financiranje kampanja, mjere za borbu protiv pritisaka na glasače i zlouporabe administrativnih resursa;

16.

poziva Srbiju da provede preporuku OESS-a/ODIHR-a o provedbi sveobuhvatne revizije jedinstvenog registra birača kako bi se odgovorilo na zabrinutosti u pogledu njegove točnosti, uključujući navode o migraciji glasača i upisu preminulih osoba; zabrinut je zbog navoda da je u jedinstvenom registru birača već zabilježeno znatno povećanje broja birača u gradovima u kojima će se lokalni izbori održati kasnije tijekom 2024.;

17.

potiče Republičko izborno povjerenstvo da poduzme potrebne korake i odgovori na zabrinutosti u pogledu transparentnosti i učinkovitosti svojega funkcioniranja, uključujući pravodobnu objavu rezultata praćenja tijekom razdoblja kampanje;

18.

osuđuje nedostatak medijskog pluralizma tijekom izborne kampanje, kao i dezinformacije te rašireno neetičko i pristrano medijsko izvješćivanje u korist vladajućih; sa zabrinutošću napominje da vlada utječe na velik broj medijskih kuća ili ih kontrolira, što je dovelo do nejednakih uvjeta za oporbene kandidate tijekom kampanje; osuđuje napade na kritički nastrojene novinare koje su pokrenule medijske kuće bliske vladi; žali zbog goleme javne prisutnosti predsjednika Srbije prije i tijekom kampanje jer su se zbog nje izbrisale granice između institucije predsjednika, države i političke stranke na vlasti;

19.

zabrinut je zbog toga što su se uvjeti i pluralizam u medijima pogoršali unatoč novim zakonima o elektroničkim medijima te javnim informacijama i medijima; duboko žali zbog toga što je Regulatorno tijelo za elektroničke medije (REM) zanemarilo svoje zakonske obveze u pogledu nadzora kampanje u medijima, izvješćivanja o svojim nalazima i sankcioniranja medijskih kuća koje su prekršile zakon, širile govor mržnje ili kršile novinarske standarde; sa zabrinutošću napominje da je REM objavio rezultate praćenja samo za javnu radioteleviziju i privatne kabelske kanale, ali ne i za privatne nacionalne kanale bliske vladajućoj stranci;

20.

izražava zabrinutost zbog slučajeva uvredljivih napada i jezika te uznemiravanja novinara, aktivista za ljudska prava i organizacija civilnog društva, za koje su u nekim slučajevima odgovorni vladini dužnosnici, posebno u razdoblju prije izbora; potiče srbijanske vlasti da se bore protiv vanjskog upletanja i kampanja dezinformiranja, da znatno poboljšaju zaštitu neovisnog novinarstva i osiguraju transparentno medijsko okruženje; ističe da institucije EU-a moraju učiniti više kako bi osigurale zaštitu prava i sloboda srbijanskih novinara i medija; naglašava da bi se pristup pretpristupnom financiranju trebao iskoristiti kao sredstvo za zaustavljanje daljnjeg pogoršanja stanja slobode medija;

21.

poziva na reformu učinkovitosti mehanizama za nadzor kampanje, među ostalim Agencije za sprečavanje korupcije i ad hoc odbora za nadzor kampanje, kako bi se osiguralo pravodobno i transparentno rješavanje pritužbi povezanih sa zlouporabom javnih resursa;

22.

ističe da u Srbiji, zemlji kandidatkinji za članstvo u EU-u, nisu u dovoljnoj mjeri provedeni osnovni demokratski standardi EU-a i međunarodni demokratski standardi; poziva srbijanske vlasti da osiguraju da je uspostavljeno dovoljno demokratskih jamstava za održavanje sljedećih redovnih lokalnih izbora 2024., kao i budućih izbora;

23.

primjećuju da su u posljednjih 12 godina svi osim jednog parlamentarnog saziva u Srbiji prijevremeno raspušteni i da nastavak provođenja nepotrebnih prijevremenih izbora potkopava političku stabilnost; naglašava da česti prijevremeni izbori, stanje trajne izborne kampanje i duge odgode u formiranju vlada ne doprinose učinkovitom demokratskom upravljanju zemljom, već umjesto toga oslabljuju parlament i dovode do manjka parlamentarnog zakonodavnog nadzora i legitimnosti;

24.

ističe važnost slobode govora i smatra da svatko ima pravo izraziti svoja stajališta te sudjelovati u mirnim prosvjedima; u tom kontekstu osuđuje nerazmjernu upotrebu policijskog nasilja nad mirnim prosvjednicima koji su prosvjedovali protiv izborne prijevare; zabrinut je zbog navoda da su se među prosvjednike infiltrirali provokatori kako bi potaknuli policijsku intervenciju; zabrinut je zbog procjena da su neki sudionici prosvjeda održanog 24. prosinca 2023. bili podvrgnuti nerazmjerno grubom postupanju policije i pravosuđa, što je u oštroj suprotnosti s praksama srbijanske policije u prethodnim prosvjedima u toj zemlji; potiče diplomatske misije EU-a i država članica da nastave pratiti započete sudske postupke povezane s prosvjedima;

25.

oštro osuđuje neutemeljene tvrdnje srbijanskih vlasti da su države članice EU-a bile uključene u organizaciju postizbornih prosvjeda; žali zbog toga što se u medijima bliskima vladajućoj stranci prosvjedi koriste kao izgovor za širenje narativa usmjerenog protiv EU-a;

26.

žali zbog toga što Komisija, posebno povjerenik za proširenje, nisu oštro kritizirali brojne navode o prijevari glasača na izborima u Srbiji te poziva Komisiju da se bez odgode uhvati u koštac s nedostacima koji su doveli do tih optužbi;

27.

ponavlja svoje stajalište da bi pristupni pregovori sa Srbijom trebali napredovati samo ako ta zemlja ostvari znatan napredak u reformama povezanima s EU-om, uključujući potpunu provedbu preporuka ODIHR-a i Venecijanske komisije; poziva Komisiju i Vijeće da primjenjuju stroge uvjete; poziva Komisiju da temeljito prati izvješća Europskog revizorskog suda i da odmah započne reviziju financijskih sredstava koja su srbijanskoj vladi osigurana u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći III (IPA III) i drugih financijskih instrumenata; naglašava da će, ako srbijanske vlasti ne žele provesti ključne izborne preporuke ili ako rezultati te istrage pokažu da su srbijanske vlasti bile izravno uključene u prijevaru birača, pozvati na obustavu financiranja EU-a na temelju ozbiljnih kršenja vladavine prava u vezi s izborima u Srbiji;

28.

obvezuje se da će pomno pratiti razvoj događaja u Srbiji nakon izbora te da će podupirati reforme kojima se jača demokracija i pomaže Srbiji da napreduje na putu prema pristupanju EU-u; naglašava da u svim svojim aktivnostima uvijek nastoji podupirati politički pluralizam i jačanje uključivog izbornog okružja u Srbiji, posebno putem procesa međustranačkog dijaloga i parlamentarnog dijaloga; ističe važnost nastavka procesa međustranačkog dijaloga i parlamentarnog dijaloga; poziva EU da bude posrednik u organizaciji unutarnjeg i smislenog dijaloga u Srbiji između vlade i oporbe kako bi se prevladalo trenutačno ozračje duboke političke polarizacije; u tom kontekstu smatra da je Parlament institucija koja će biti najdjelotvornija kao konstruktivni posrednik;

29.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, predsjedniku, vladi i Narodnoj skupštini Srbije, Uredu OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava, Parlamentarnoj skupštini OESS-a i Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.

(1) SL C, C/2023/1065, 15.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2023/1065/oj.