Izvjestiteljica : Loredana Capone (IT/PES), predsjednica i članica Regionalnog vijeća Regije Apulija Referentni dokument/i : zahtjev predsjedništva za savjetovanje, pravilo 41. točka (b) podtočka i.

I. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA (OR),

Novi pogled na kružno gospodarstvo radi suzbijanja posljedica trostruke planetarne krize

1.

ponovno ističe da treba hitno rješavati trajne probleme poput gubitka bioraznolikosti, upotrebe resursa, učinka klimatskih promjena i okolišnih opasnosti za zdravlje i dobrobit; smatra da, ako želimo ostvariti održivost, moramo potpuno preoblikovati ključne sustave (kako proizvodimo hranu, proizvodimo i trošimo robu, krećemo se i gradimo gradove i regije) i istodobno jačati otpornost prirode i pripremati se za posljedice klimatskih promjena. Kako je navedeno u europskom zelenom planu, smanjenje upotrebe resursa i prelazak EU-a na kružno gospodarstvo bit će ključni za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. jer će smanjiti pritisak na prirodne resurse, a istodobno stvarati uspješna gospodarstva, održivu dobrobit i kvalitetna radna mjesta;

2.

podsjeća da je 2021. otisak uporabe materijala u EU-u iznosio 14,1 tonu po stanovniku, što je 40 – 70 % više od dostupnih procjena održivih razina, odnosno razina koje su okvirno u skladu sa zadržavanjem pritisaka na okoliš u granicama onoga što planet može izdržati. I dalje se, nakon brutalne ruske invazije na Ukrajinu i posljedične energetske krize, velik dio rasprave o smanjenju potrošnje vrti oko energije, a zanemaruje se činjenica da treba smanjiti ukupnu potrošnju resursa. U tom kontekstu OR pozdravlja okvir za praćenje kružnog gospodarstva (ažuriran 2023. godine), među čijim se novim pokazateljima nalaze: otisak potrošnje, otisak uporabe materijala, ovisnost o materijalima i produktivnost resursa;

3.

naglašava da je kružno gospodarstvo poželjno ne samo sa stajališta okoliša jer štedi sirovine i proizvodi manje otpada, već i zbog toga što povećava stratešku autonomiju EU-a jer smanjuje njegovu potrebu za uvozom novih proizvoda i primarnih resursa, i ovisnost o njemu, a naše teritorije i model rasta čini održivijima, konkurentnijima i otpornijima, pri čemu se nijedna osoba i nijedno područje ne zapostavlja;

4.

pozdravlja poziv u Novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo na određivanje ciljeva i osmišljavanje politika za opće smanjenje upotrebe i potrošnje materijala u EU-u, kao i posebna pravila o otpadu (1) od hrane i tekstilnom otpadu iz Komisijinog Prijedloga o izmjeni Okvirne direktive o otpadu; međutim, naglašava da koraci poduzeti u okviru Akcijskog plana za kružno gospodarstvo i od strane država članica EU-a nisu dovoljni da promijene paradigmu potrošnje materijalnih resursa; stoga poziva EU da preuzme vodeću ulogu u razvoju pravnog okvira za potrošnju materijalnih resursa, uključujući ciljeve, pokazatelje i zahtjeve za praćenje u skladu s ograničenjima planeta;

5.

ističe da su države članice zahvaljujući preporuci iz Akcijskog plana za kružno gospodarstvo iz 2020. osmislile ciljane politike kružnog gospodarstva, iako na nacionalnoj razini očito prevladavaju preporuke, a ne obvezujući ciljevi; smatra da države članice treba strože obvezati na donošenje strategija za kružno gospodarstvo, uključujući željene obvezujuće ciljeve i s njima povezane nacionalne strategije koji ne podrazumijevaju univerzalni pristup, kako bi se pružila potpora gradovima i regijama da ubrzaju tranziciju na klimatsku neutralnost i uključivu dobrobit;

6.

napominje da su mnoge države članice EU-a već prepoznale dekarbonizacijski potencijal kružnog gospodarstva i da se on sve više spominje u odgovarajućim nacionalnim strategijama i programima. Međutim, čini se da ni u planovima za kružno gospodarstvo ni u izvještajima u okviru nacionalnih klimatskih i energetskih planova ne postoji dosljedan način procjenjivanja učinka mjera kružnosti na prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje;

7.

naglašava (2) da je potražnja za kružnim proizvodima i uslugama na tržištu još uvijek slaba i da to predstavlja glavnu prepreku ekspanziji kružnih poslovnih modela te stoga poziva na uvođenje alata za podršku održivim obrascima potrošnje; naglašava da je javna nabava moćan instrument uz pomoć kojeg lokalne i regionalne vlasti mogu postavljati standarde i tržište usmjeravati ka održivijim proizvodima i uslugama, ali ističe da su one zbog složenih pravila često nesklone preuzimanju rizika;

8.

ističe da se u Europskom zakonu o klimi akcijski plan za kružno gospodarstvo spominje samo jednom u uvodnim izjavama u kontekstu regulatornih okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, što bi moglo značiti da ima ograničeni potencijal da doprinese prelasku EU-a na kružno gospodarstvo;

9.

naglašava da treba donijeti daljnje smjernice i uskladiti modele izračuna, metode i izvješćivanje o napretku kako bi se: a) integrirala potrošnja i smanjenje resursa i pomoglo u suzbijanju klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i onečišćenja; b) u većoj mjeri uskladile nacionalne, regionalne i općinske klimatske strategije; c) izbjeglo neželjeno prebacivanje opterećenja sa smanjenja potrošnje materijala na povećanje okolišnih, gospodarskih ili socijalnih učinaka; d) procijenio učinak postojećih i novih politika, ne samo na razini EU-a i država članica već i na lokalnoj i regionalnoj razini. Nadalje, naglašava da su potrebne sveobuhvatne strategije koje bi načela kružnog gospodarstva integrirale u razne sektore (npr. stanovanja, prijevoza i javne nabave);

10.

ističe da se od 2000. do 2019. obujam potrošnje kućanstava u EU-u povećao za više od jedne četvrtine (26 %). Da bi se to suzbilo, postojeće politike u području opskrbe i proizvodnje trebalo bi dopuniti ambicioznim mjerama na strani potražnje kako bi se potrošnja usmjerila u pravcu održivosti. Ističe da prijedlog o pravu na popravak, koji je nedavno usvojio Europski parlament, predstavlja konkretnu mjeru za poticanje promjena u obrascima potrošnje. Stoga poziva na to da se razmotri strategija koja bi, uz pomake u učinkovitosti i potrošnji, u obzir uzimala i dostatnost;

11.

podsjeća na to da je Sporazumom gradonačelnika EU-a za klimu i energiju uveden pionirski pristup odozdo prema gore za djelovanje u području energije i klime, kojim se podržava politička predanost njegovih članova, ali i drugih koji na tome rade, te preporučuje da se područje primjene tog sporazuma proširi na održivo upravljanje materijalnim resursima i u tu svrhu osnuju posebne radne skupine i njegovim članovima osiguraju alati za potporu boljoj integraciji akcijskih planova za održivu energiju i klimu i akcijskih planova za kružno gospodarstvo;

12.

uviđa važan doprinos vodnog sektora kružnom gospodarstvu i pozdravlja Uredbu o ponovnoj uporabi vode (3), kojom se utvrđuju zahtjevi u pogledu minimalne kvalitete vode, praćenja i upravljanja rizicima kako bi se osigurala njezina sigurna ponovna uporaba; poziva na poduzimanje probnih mjera kako bi se: a) potaklo zatvaranje kruga hranjivih tvari utvrđivanjem ciljeva za oporabu materijala iz Direktive o otpadu, Direktive o kanalizacijskom mulju (4) i Uredbe o gnojivima (5); b) osigurala kontrola na izvoru i mjere za zaštitu pitke vode i otpadnih voda od opasnih tvari; c) opsežnim obavještavanjem javnosti, pružanjem namjenske financijske pomoći i upotrebom ekoloških oznaka potakla upotreba ekološkog dizajna kojim se smanjuje potrošnja vode u kućanstvima;

Omogućavanje gradovima i regijama da provedu kružnu tranziciju

Prevladavanje nejednakosti u politikama i jačanje višerazinskog dijaloga

13.

naglašava da se većina politika zelenog plana EU-a provodi na lokalnoj i regionalnoj razini, čime se stvara dodatni snažan pritisak na kapacitete lokalnih i regionalnih vlasti, koje moraju angažirati i osnažiti lokalna poduzeća, zajednice i civilno društvo;

14.

prepoznaje potrebu za boljom integracijom strategija za biogospodarstvo i kružno gospodarstvo jer su poboljšana sinergija bioproizvoda, održiva upotreba obnovljivih prirodnih resursa i prirodna rješenja ključni za rješavanje trostruke planetarne krize;

15.

cijeni rad i rezultate koje postižu platforme i mreže poput Europske platforme dionika kružnog gospodarstva, Platforme dionika za nultu stopu onečišćenja i Inicijative za kružne gradove i regije, koje su okosnica decentralizirane suradnje koja se provodi putem uzajamnog učenja, izgradnje kapaciteta i tehničke pomoći; uviđa da među njima treba postojati viši stupanj interoperabilnosti i suradnje, što među ostalim podrazumijeva i uspostavu jedinstvenih kontaktnih točaka (eng. one-stop shop) i integriranih metodologija koje gradovima i regijama olakšavaju pristup njihovim resursima;

16.

naglašava da gradovi i regije na putu ka kružnoj tranziciji nailaze na brojne važne izazove: okolišne (onečišćenje zraka, vode i tla i gospodarenje otpadom), društvene (isključenost, nejednakost i raspad društvenog tkiva) i ekonomske (konkurentnost i zapošljavanje). Slaže se da europski zeleni plan pruža sveobuhvatan i ambiciozan regulatorni okvir nužan za ostvarenje održive i klimatski neutralne Europe u skladu s ciljevima održivog razvoja iz Programa do 2030. koji se odnose na zdravlje ljudi i zaštitu okoliša;

17.

napominje da na razini lokalnih i regionalnih vlasti još uvijek ne postoji širok pogled na politike koji bi se mogao postići povezivanjem politika, koje su često izolirane. Oblikovanje politika kružnog gospodarstva zahtijeva veću integraciju, i to ne samo odjela koje se bave okolišem, već i drugih odjela, u najmanju ruku onih koje se bave planiranjem stanovanja i korištenja zemljišta, pravednom tranzicijom, pametnom specijalizacijom, nabavom, hranom i prometom, industrijskim i poslovnim politikama i turizmom; smatra da bi u svim područjima prelazak na kružno gospodarstvo trebao započeti smanjenjem upotrebe resursa i potrošnje;

18.

poziva na veću integraciju lokalnih i regionalnih socioekonomskih planova poput strategija pametne specijalizacije, s politikama kružnog gospodarstva; pozdravlja inicijative poput regionalnih inovacijskih dolina, koje povećavaju koheziju inovacija jer rješavaju probleme povezane s trajnim inovacijskim jazom koji vlada među europskim regijama, i poziva da se njihovo područje djelovanja proširi na kružno gospodarstvo, među ostalim upotrebom namjenskih sredstava u okviru programa Obzor Europa, međuregionalnih ulaganja u inovacije, Europskog fonda za regionalni razvoj i tehničke pomoći;

19.

upozorava da je prelazak na kružno gospodarstvo otežan zbog toga što lokalne i regionalne vlasti nisu uključene u relevantne nacionalne postupke donošenja odluka o ponovnoj uporabi materijalnih resursa, prilagodbi klimatskim promjenama i njihovom ublažavanju. Jasan primjer toga je nesigurnost u pogledu kategorizacije tokova otpada i načina na koji se materijali mogu ponovno uključiti u proizvodnju. Druge regulatorne prepreke koje bi se mogle ublažiti većim uključivanjem lokalnih i regionalnih vlasti u postupke donošenja odluka povezane su s rabljenim materijalima, dodjelom zemljišta, ponovnom uporabom vode, ponovnom uporabom materijala nastalih rušenjem te upotrebom mulja i obnovljene vode u skladu sa zdravstvenim i ekološkim standardima. Osim veće uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti u donošenje relevantnih odluka na nacionalnoj razini, trebalo bi uspostaviti jasne mehanizme kako bi lokalne i regionalne vlasti mogle izvješćivati o utvrđenim regulatornim preprekama. Ti mehanizmi izvješćivanja o preprekama nedostaju i na europskoj razini;

20.

ističe da, u svjetlu sve veće potražnje za metalima i drugim strateškim materijalima koji su nužni zbog zelene tranzicije, hitno treba usvojiti pristup koji se temelji na dostatnosti; naglašava da je od presudne važnosti prednost dati razvoju naprednih kapaciteta za preradu i recikliranje tih materijala, a pritom osigurati da lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu ulogu u unapređivanju infrastrukture i poticanju inovacija potrebnih za upravljanje strateškim materijalima. Tim pristupom ne samo da se podupiru ciljevi kružnog gospodarstva u pogledu smanjenja otpada i promicanja ponovne uporabe materijala već se i odgovara na ključnu potrebu za održivom potrošnjom resursa i sigurnom opskrbom s obzirom na sve veću globalnu potražnju za tim kritičnim sirovinama;

21.

pozdravlja nedavni prijedlog Komisije da se provede ciljana revizija Okvirne direktive o otpadu, kojom bi se u sektoru tekstila uveo obavezni program proširene odgovornosti proizvođača; uviđa da je proširena odgovornost proizvođača važno načelo politika za poboljšanje kružnosti tokova materijala, i to promjenama na početku i na kraju vrijednosnog lanca; međutim, naglašava da bi lokalne i regionalne vlasti trebalo aktivno uključiti u osmišljavanje programa proširene odgovornosti proizvođača kako bi se zajamčilo uvažavanje teritorijalnih posebnosti i zadržala fleksibilnost za operativna rješenja specifična za određeni kontekst. Potrebna je zajednička struktura za naknade u okviru proširene odgovornosti proizvođača koja bi trebala uključivati kriterije eko-modulacije kako bi se zajamčili jednaki uvjeti i potaknuli ekološki dizajn i kružni poslovni modeli. Financijske i operativne modele proširene odgovornosti proizvođača trebalo bi formulirati uzimajući u obzir i potencijalne slabe točke mikropoduzeća;

22.

uviđa da je širenje programa proširene odgovornosti proizvođača doprinijelo povećanju stopa recikliranja i financijske potpore za usluge gospodarenja otpadom, ali malo toga ukazuje na to da su postojeći programi proširene odgovornosti proizvođača utjecali na dizajn proizvoda. Naknade u okviru proširene odgovornosti proizvođača trebalo bi prilagoditi svakoj kategoriji proizvoda uzimajući u obzir njihovu trajnost, mogućnost popravka i ponovne uporabe i prisutnost opasnih tvari, uz primjenu pristupa životnog ciklusa i na temelju usklađenih kriterija kako bi se osiguralo održivo i pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta; naglašava da lokalne i regionalne vlasti i druge lokalne aktere, kao što su subjekti socijalne ekonomije, treba uključiti u osmišljavanje programa proširene odgovornosti proizvođača, posebno za tokove koji se oslanjaju na postojanje široke mreže mjesta za prikupljanje poput tekstila i otpada iz električne i elektroničke opreme;

23.

naglašava da je hitno potrebno riješiti problem prijevremenog zastarijevanja, posebno kad je to posljedica ažuriranja softvera i inherentne nemogućnosti popravka mnogih proizvoda, što znatno utječe i na okoliš i na financije kućanstava; potiče donošenje dodatnih propisa radi povećanja ponovne uporabe i recikliranja digitalnih uređaja i komponenti u EU-u i smanjenja potrošnje energije povezane s obradom podataka i kriptovalutama u cilju znatnog smanjenja materijalnog otiska interneta;

24.

ističe važnost uvođenja učinkovitog i cjenovno pristupačnog prava na popravak u cijelom EU-u, što bi uključivalo uspostavu jedinstvene ocjene popravka kako bi potrošači pri odabiru popravka raspolagali informacijama i kako bi se promicala dugovječnost dizajna proizvoda. Naglašava ključnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u osnaživanju servisera i potrošača uz pomoć ciljane potpore i programa senzibilizacije, čime bi se na razini zajednice jačala lokalna gospodarstva i poticale održive potrošačke prakse;

Mobilizacija financijske potpore za prelazak na kružno gospodarstvo na lokalnoj i regionalnoj razini

25.

upozorava da će prijelaz s linearnog i ekstraktivnog na kružno i regenerativno gospodarstvo iziskivati znatna ulaganja u doba kad gradovi i regije nemaju dovoljne financijske resurse; napominje da je radi zadovoljavanja financijskih potreba zelene tranzicije klimatsko i okolišno financiranje uključeno u sve programe EU-a: 30 % EU-ovog proračuna za razdoblje 2021. – 2027. i 37 % Europskog instrumenta za oporavak (Next Generation EU) posvećeno je mjerama povezanima sa zelenim planom; poziva Komisiju, suzakonodavce i države članice da u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru osiguraju jednake ili čak ambicioznije rashode, posebice u okviru kohezijske politike i instrumenta koji će naslijediti Next Generation EU nakon 2026. Poziva Europsku komisiju da osigura mogućnost da se pri dodjeli sredstava u okviru višegodišnjeg financijskog okvira prednost daje inicijativama za poboljšanje obrazovanja, prekvalifikacije i usavršavanja radne snage, osobito u slabije razvijenim regijama, uz istodobno poticanje ulaganja u projekte kružnog gospodarstva i izgradnju otpornosti;

26.

napominje da je ocjenjivanje ključnih mjera iz akcijskog plana za kružno gospodarstvo i povezanih zakonodavnih prijedloga i instrumenata pokazalo da velik dio rashoda odlazi na provedbu EU-ovog zakonodavstva o otpadu; stoga poziva na donošenje mjera koje bi mogle jamčiti uravnoteženiji pristup financiranju za projekte koji se bave kružnim rješenjima koja su više sistemska, u obzir uzimaju cijele proizvodne lance i fokusiraju se na više razine hijerarhije otpada. Usklađivanje financijskih poticaja iziskivat će opsežne analize i suradnju svih dionika na razini EU-a i na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kako je već navedeno u prethodnim mišljenjima OR-a. (6) Usto, ističe da treba osigurati ciljanu potporu i mehanizme financiranja posebno prilagođene regijama ovisno o različitim razinama razvoja kako bi se olakšao njihov prelazak na kružno gospodarstvo;

27.

ističe da visoki porezi na rad u velikoj mjeri odvraćaju od primjene kružnih poslovnih modela; naglašava da treba pokrenuti raspravu o usklađivanju financijskih poticaja s ciljevima uključivog kružnog gospodarstva. Mogla bi se, primjerice, razmotriti mogućnost preusmjeravanja oporezivanja s poreza na rad na porez na onečišćenje i upotrebu resursa, uz poticanje postupnog ukidanja subvencija za fosilna goriva, kao i mogućnost primjene načela „onečišćivač plaća” kako je utvrđeno u osnivačkim ugovorima Europske unije i zelenom planu EU-a;

28.

poziva na jačanje tehničkih i financijskih savjetodavnih službi koje mogu dovesti do većeg prihvaćanja tehnologija, projekata i poslovnih modela kružnog gospodarstva; pozdravlja pozitivan primjer savjetodavnih programa za gradove i regije poput onih koje nude Europska investicijska banka, Centar za kružne gradove (engl. Circular City Centre) i Europski instrument za lokalnu energetsku podršku. OR napominje da bi tehničku potporu trebalo organizirati tako da privlači manje lokalne i regionalne vlasti slabijih kapaciteta koje bi inače mogle biti zapostavljene;

29.

ukazuje na to da postoji jasna potreba za jačanjem višerazinskog dijaloga u EU-u kojim se promiče uključivo i participativno oblikovanje i provedba politika kao najbolji način za oslobađanje potencijala pojedinačnih područja. Države članice trebaju na učinkovit način uključiti lokalne i regionalne vlasti kao ključne elemente poboljšanog višerazinskog upravljanja, s pravnim, administrativnim i financijskim nadležnostima, kako bi one postale istinska pokretačka snaga za ostvarivanje ambicija zelenog plana;

30.

napominje da mali i lokalni kružni projekti mogu predstavljati izazov za financiranje, a da lokalne i regionalne vlasti mogu u ranim fazama razvoja takvih kružnih MSP-ova i projekata osigurati financijska sredstva u vidu bespovratnih sredstava, zajmova ili jamstvenih programa. Europska investicijska banka i Europski investicijski fond nude niz financijskih proizvoda i jamstava za zadovoljavanje potreba za financiranjem kružnih projekata i da u tome postižu dobre rezultate. OR ističe da bi takve proizvode trebalo proširiti i učiniti ih dostupnijima jer će se povećati i financijske potrebe mladih poduzeća koja imaju nove i inovativne kružne poslovne modele;

31.

napominje da bi pri prelasku na zeleno i transparentno kružno gospodarstvo omjer zelene imovine i zahtjevi za usklađenost kreditnih institucija (njihovih društava kćeri ili povezanih društava) s taksonomijom, kako je navedeno u Delegiranom aktu o objavljivanju informacija u okviru taksonomije EU-a, trebali biti lako dostupni lokalnim i regionalnim vlastima kako bi se mogle informirati u postupcima javne nabave; poziva na poticanje lokalnih i regionalnih vlasti da upotrebljavaju omjer zelene imovine kao glavni kriterij za javnu nabavu kako bi se osiguralo da su cjelokupni projekt i njegovi akteri u potpunosti usklađeni s taksonomijom;

32.

poziva EU da uspostavi izvore financiranja namijenjene zadovoljavanju potreba lokalnih i regionalnih vlasti koje nisu velike i čiji su resursi i stručno znanje ograničeni, da racionalizira i pojednostavi postupke podnošenja zahtjeva i tako smanji administrativnu složenost i da pruži brzu i jednostavnu tehničku i financijsku potporu, oslanjajući se na obećavajuće primjere poput TAIEX-a i Instrumenta EU-a za gradove;

33.

napominje da je Europski fond za regionalni razvoj vrlo relevantan za kružno gospodarstvo, a pogotovo za „slabije razvijene” ili „tranzicijske” regije, kojima često nedostaju tehnička i financijska sredstva za provedbu ambicioznih strategija kružnog gospodarstva, jer stavlja naglasak na smanjenje gospodarskih, ekoloških i socijalnih problema u europskim regijama;

34.

podsjeća na to da su kružno gospodarstvo, sprečavanje nastanka otpada i održivo gospodarenje otpadom ključni za sprečavanje pogoršanja globalnih nejednakosti i ekološke nepravde i skreće pozornost na zabrinjavajući izvoz otpada iz EU-a u treće zemlje, koji je 2022. iznosio 32,1 milijun tona. Pozdravlja nedavni privremeni politički dogovor suzakonodavaca o ažuriranju Uredbe o pošiljkama otpada. Poziva na to da ostane zabranjeno da države članice izvoze otpad za zbrinjavanje u trećim zemljama i da opasni otpad namijenjen oporabi izvoze u zemlje koje nisu članice OECD-a;

Poticanje kružne javne nabave radi ubrzanja tranzicije

35.

ukazuje na to da aktivnosti javne nabave u poduzećima i državnim institucijama imaju ključnu ulogu u promicanju prelaska na kružno gospodarstvo i njegovom ubrzanju te pozdravlja važne i eksplicitno izražene ambicije u pogledu obavezne zelene javne nabave izražene u Inicijativi za održive proizvode i predstojećoj Uredbi o ekološkom dizajnu za održive proizvode;

36.

naglašava da su obvezni kriteriji kružne javne nabave važni jer stvaraju bolje uvjete za upotrebu javne nabave kao katalizatora kružnog gospodarstva i ističe da hitno treba preuzeti obvezu razvijanja obaveznih minimalnih kriterija specifičnih za pojedine sektore u skladu s Novim akcijskim planom za kružno gospodarstvo jer su oni od ključne važnosti za povećanje kružne javne nabave s obzirom na to da lokalnim i regionalnim vlastima i poduzećima omogućuju da dovoljno unaprijed izgrade potrebne kapacitete;

37.

naglašava da lokalne i regionalne vlasti pomoću javne nabave mogu stvoriti potražnju koja potiče tržište da razvija nove ponude i da bude spremno za opskrbljivanje kružnim proizvodima i uslugama. Stoga regulatorno i političko okruženje treba lokalne i regionalne vlasti potaknuti da očekuju više od minimalnih standarda i osiguraju da predvodnicima ostaje prostora za inovacije. OR podsjeća na uspješno iskustvo s lokalnim zelenim planovima kao alatom koji treba dodatno istražiti i reproducirati kako bi se potaklo sudjelovanje poduzeća u planovima za kružnu nabavu i olakšala participativna tranzicija gradova i regija na kružno gospodarstvo;

Pravedan i uključiv prijelaz na kružno gospodarstvo

38.

uviđa da je izgradnja institucijskog znanja ključna za bržu provedbu politika kružnog gospodarstva. Lokalnim i regionalnim vlastima često treba više specijaliziranog osoblja, sa širim skupom vještina i boljim poznavanjem lanaca vrijednosti raznih materijala, uključujući građevinarstvo, tekstil, hranu, vodu i plastiku. Usto, lokalne i regionalne vlasti sve će više trebati ključne vještine kao što su posredovanje, sazivanje dionika, učinkovita komunikacija i suradnja. S obzirom na navedeno, nacionalne vlade i institucije EU-a trebale bi povećati tehničku pomoć lokalnim i regionalnim vlastima kako bi olakšale korištenje klimatskih fondova i financijskih sredstava iz svih izvora i tako ojačale izgradnju kapaciteta i ciljane programe osposobljavanja;

39.

pozdravlja Komisijinu Komunikaciju o jačanju europskog administrativnog prostora (ComPAct), u kojoj se predlažu konkretne mjere da se javnoj upravi pomogne da zadovolji potrebe ljudi i poduzeća u cijeloj Europi; poziva Komisiju da ode korak dalje i uspostavi nacionalne programe i koordinacijski mehanizam na razini EU-a za razvoj programa osposobljavanja za lokalne i regionalne javne službenike i da udruži sredstva iz postojećih programa kao što su Interreg Europa i Erasmus+;

40.

naglašava da u politikama kružnog gospodarstva treba naglasiti potrebu za pravednom i uključivom tranzicijom; prepoznaje potrebu da se definira što pravedna i uključiva tranzicija znači, a među ostalim i način na koji će lokalna i regionalna tranzicija iziskivati prekvalifikaciju i usavršavanje radnika i traži da provedba ciljeva zelenog plana uključuje spremnost radne snage EU-a na prilagodbu kružnim poslovnim modelima, čime bi se omogućilo otvaranje kružnih radnih mjesta (npr. u obrazovanju, dizajnu i digitalnoj tehnologiji) i neizravnih kružnih radnih mjesta (npr. u informacijskim uslugama i logistici). Smanjenje razlika u digitalnim vještinama moglo bi povećati otpornost regionalnih gospodarskih sustava, a omogućilo bi i prelazak s tradicionalnih neodrživih proizvodnih struktura na inovativnije strukture;

41.

ističe da bi ulaganje u reforme obrazovanja i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kao i potpora tim reformama trebali biti jedan od glavnih prioriteta i biti osmišljeni tako da se provedba strategija kružnog gospodarstva uskladi s ponudom vještina i širom politikom gospodarskog razvoja. Potrebno je osigurati veću financijsku potporu i udružiti sredstva iz postojećih programa kao što su Europski socijalni fond i Erasmus+ kako bi se razvili pokazatelji kojima se mjeri kvaliteta i kvantiteta kružnih radnih mjesta, povećao broj prilika za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i poduzeća potaknula na uključivanje u javno-privatna partnerstva za suradnju poput centara ili središta strukovne izvrsnosti;

42.

naglašava kako organizacije socijalne ekonomije već desetljećima imaju pionirsku ulogu u oblikovanju i širenju praksi kružnog gospodarstva jer se bave recikliranjem elektronskih aparata i tekstila, ponovno uporabljivom robom široke potrošnje i aktivnostima popravka i ponovne proizvodnje. OR skreće pozornost na to da su gradovi i regije ključni za maksimalno iskorištavanje doprinosa socijalne ekonomije, što postižu razvijanjem međusektorskih mjera politike i njihovim kombiniranjem sa zajedničkim proračunima i odgovarajućom potporom, iskorištavanjem stručnog znanja organizacija socijalne ekonomije za razvoj strategija usavršavanja i prekvalifikacije, poticanjem poboljšanja radnih uvjeta i većim uključivanjem održivih kriterija u javnu nabavu kako bi se potaknula tržišna potražnja.

---

(1)  Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva Tekst značajan za EGP (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

(2)  Kao što je već navedeno u prethodnim OR-ovim mišljenjima Mišljenje Europskog odbora regija – Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo ((SL C 440, 18.12.2020., str. 107.) i Mišljenje Europskog odbora regija – Strategija EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode (SL C 79, 2.3.2023., str. 17.).

(3)  Uredba (EU) 2020/741 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o minimalnim zahtjevima za ponovnu upotrebu vode (SL L 177, 5.6.2020., str. 32.).

(4)  86/278/EEZ: Direktiva Vijeća od 12. lipnja 1986. o zaštiti okoliša, posebno tla, kod upotrebe mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi (SL L 181, 4.7.1986., str. 6.).

(5)  Uredba (EU) 2019/1009 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU-a na raspolaganje na tržištu te o izmjenama uredaba (EZ) br. 1069/2009 i (EZ) br. 1107/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2003/2003 (SL L 170, 25.6.2019., str. 1.).

(6)  Mišljenje Europskog odbora regija – Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo (SL C 440, 18.12.2020., str. 107.).