Otkako je prije tri godine stupila na snagu Uredba o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (1) države članice strateški se koriste tim mehanizmom kako bi unaprijedile svoje programe reformi i ulaganja, u skladu sa zajedničkim prioritetima EU-a, te kako bi u okviru oporavka od krize uzrokovane bolešću COVID-19 pokušale riješiti dugotrajne probleme i odgovoriti na nove. Do kraja travnja 2024. državama članicama isplaćene su 232 milijarde EUR, a oko 85 % ključnih etapa i ciljnih vrijednosti s okvirnim datumom dovršetka do kraja ožujka 2024. ostvareno je u zadovoljavajućoj mjeri, prema mišljenju Komisije, ili je dovršeno, prema izvješćima država članica. U ovom trenutku i s obzirom na vremensku ograničenost Mehanizma za oporavak i otpornost, sav bi zajednički trud trebalo usmjeriti prema potpunoj i pravodobnoj provedbi planova za oporavak i otpornost do 2026., i to, prema potrebi, fleksibilnim uklanjanjem uskih grla u provedbi. Prema potrebi, i u skladu s kratkim vremenskim rasporedom provedbe tog mehanizma, možda će i dalje biti potrebno prilagoditi sadržaj planova za oporavak i otpornost kako bi se uzeli u obzir novi i promjenjivi izazovi.

Nakon ničim izazvane ruske vojne agresije na Ukrajinu, koja je radikalno promijenila geopolitički kontekst i stvorila goleme probleme unutar energetske unije EU-a, što je pogoršalo gospodarske i socijalne posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19, većina planova za oporavak i otpornost izmijenjena je radi prilagođavanja novim prioritetima utvrđenima u planu REPowerEU. Uredba o Mehanizmu za oporavak i otpornost izmijenjena je Uredbom o poglavljima o planu REPowerEU u planovima za oporavak i otpornost („Uredba o planu REPowerEU”) (2) kako bi se poboljšala sposobnost Mehanizma za oporavak i otpornost za djelotvorno sprečavanje izravnog i neizravnog pogoršanja posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, do kojeg su doveli dosad nezabilježeni geopolitički događaji izazvani agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine. Konkretno, izmjenama Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost nastoji se odgovoriti na ciljeve plana REPowerEU i doprinijeti energetskoj sigurnosti, diversifikaciji opskrbe energijom u Uniji, povećanju uvođenja energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti, povećanju kapaciteta za skladištenje energije i potrebnom smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima do 2030.

S obzirom na financijski opseg Mehanizma za oporavak i otpornost kojim se za potporu reformama i ulaganjima država članica (3) na raspolaganje stavlja 648 milijardi EUR, taj mehanizam i njegova komponenta REPowerEU sad imaju ključnu ulogu u jačanju konkurentnosti industrije EU-a u kontekstu visoke inflacije, nedostatka radne snage i vještina, demografskih promjena, poremećaja u lancima opskrbe nakon pandemije bolesti COVID-19, porasta troškova energije i cijena ulaznih materijala te fragmentiranog globalnog tržišta. Potporu iz Mehanizma za oporavak i otpornost (4) do kraja 2023. primilo je 2,8 milijuna poduzeća, uglavnom MSP-ova.

Međutim, i dalje postoje problemi povezani s potrebama za ulaganjima gospodarstava EU-a. Ključno je poduprijeti uvođenje i širenje određenih ključnih i novih tehnologija u strateškim sektorima u EU-u kako bi se smanjile strateške ovisnosti, ojačala konkurentnost Unije i ostvarili ciljevi zelene i digitalne tranzicije. Uredbom o uspostavi Platforme za strateške tehnologije za Europu („Uredba o STEP-u”) (5), koja je stupila na snagu 1. ožujka 2024. i kojom se izmjenjuje Uredba o Mehanizmu za oporavak i otpornost, nastoje se ojačati ključne i nove strateške tehnologije, a pritom se u prvi plan stavljaju duboke i digitalne tehnologije, čiste i resursno učinkovite tehnologije te biotehnologije. Tom se uredbom nastoje poduprijeti razvoj, proizvodnja i jačanje lanaca vrijednosti u tim područjima te rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina. U tom kontekstu države članice mogu za potporu ciljevima STEP-a dodijeliti sredstva iz postojećih programa Unije, uključujući Mehanizam za oporavak i otpornost. Istodobno, takva ulaganja u planovima za oporavak i otpornost moraju biti usklađena sa svim zahtjevima iz Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost, uključujući datum njihova dovršetka.

Ovim se Smjernicama nastoji objasniti postupak izmjene planova za oporavak i otpornost, uključujući dodjelu sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost za ciljeve STEP-a.

Osim toga, u Zaključcima Vijeća za ekonomske i financijske poslove iz travnja 2024. o evaluaciji Mehanizma za oporavak i otpornost u sredini programskog razdoblja istaknuto je da je administrativno opterećenje povezano s provedbom Mehanizma veće od očekivanog i za Komisiju i za države članice (6). Vijeće je pozvalo Komisiju i države članice da utvrde načine za pojednostavnjenje i poboljšanje provedbe planova za oporavak i otpornost, uz istodobno osiguravanje odgovarajuće zaštite financijskih interesa EU-a. Nastojeći dodatno ubrzati provedbu kako bi se mjere koje se podupiru Mehanizmom za oporavak i otpornost dovršile do kolovoza 2026., u ovim se Smjernicama uvodi i nekoliko elemenata za pojednostavnjenje provedbe Mehanizma. Konkretnije:

—

pojašnjava se mogućnost izmjene plana za oporavak i otpornost na temelju članka 21. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost ako država članica utvrdi bolju alternativu za provedbu mjere na način kojim se smanjuje administrativno opterećenje povezano s tom provedbom, a da se pritom ne umanjuje ambicija plana,

—	jasnije se definira opseg drugih mogućih izmjena plana za oporavak i otpornost na temelju članka 21. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost,

—	objašnjavaju se okolnosti u kojima se nakon izmjene plana za oporavak i otpornost operativni aranžmani možda neće morati revidirati, čime bi se smanjilo administrativno opterećenje povezano s takvim revizijama.

Komisija ujedno namjerava pojednostavniti zahtjeve u pogledu izvješćivanja država članica u mjeri u kojoj je to moguće na temelju Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost. U tu će se svrhu smanjiti količina informacija koje se traže u kontekstu polugodišnjeg izvješćivanja o provedbi planova za oporavak i otpornost te, ako država članica predloži da se iz operativnih aranžmana izbriše Prilog II. (u tom se prilogu navode koraci za praćenje: dodatni neobvezujući koraci za koje nacionalne uprave moraju dostaviti dodatne informacije o provedbi relevantnih mjera), Komisija će pristati na to brisanje (7).

Na temelju preporuka Europskog parlamenta u okviru razrješnice za 2022. radi daljnjih smjernica državama članicama za olakšavanje sinergija pri upotrebi fondova EU-a u ovim se Smjernicama pojašnjavaju i uvjeti pod kojima je moguća razmjerna kombinacija potpore iz Mehanizma za oporavak i otpornost i drugih fondova EU-a, a da se pritom izbjegne dvostruko financiranje.

Kad je riječ o reviziji i kontroli, Komisija će podržati i potencijalna pojednostavnjenja kako bi se zajamčile sinergije i komplementarnost s revizijama koje provode nacionalna i europska revizijska tijela. Nastavit će surađivati s državama članicama kako bi dobila dodatno jamstvo da se može osloniti na revizije koje provode nacionalna revizijska tijela. Utvrdit će i načine za poboljšanje suradnje s Europskim revizorskim sudom kako bi se, ako je to moguće, izbjeglo preklapanje revizija, uz potpuno poštovanje ovlasti obiju institucija, posebno kad se revizije provedu na vrijeme za zaključivanje postupka vlastitog jamstva Komisije.

Smjernice su strukturirane na sljedeći način: u dijelu I. objašnjava se pravna osnova za izmjenu donesenih planova za oporavak i otpornost, a dio II. odnosi se na pripremu i sadržaj dopuna. U njemu se navode i informacije koje bi države članice trebale dostaviti Komisiji o razlozima, ciljevima i prirodi izmjena svojih planova za oporavak i otpornost.

Ove Smjernice dopunjuju smjernice za pripremu planova za oporavak i otpornost koje je Komisija objavila u siječnju 2021 (8)., koje i dalje ostaju glavne smjernice Komisije za države članice o pripremi i podnošenju njihovih planova za oporavak i otpornost. Ove Smjernice zamjenjuju smjernice iz ožujka 2023 (9). uz iznimku informacija povezanih s poglavljima o planu REPowerEU, koje su i dalje mjerodavne za one države članice koje namjeravaju podnijeti ili revidirati poglavlja o planu REPowerEU. Konkretno, novi odjeljak III. sadržava novu pravnu osnovu za izmjene na temelju Uredbe o STEP-u.

U Prilogu IV. ovim Smjernicama nalazi se i okvir za smanjenje i povrate sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, u kojem se objašnjava kako Komisija primjenjuje relevantne odredbe iz članka 24. stavka 8. i članka 22. stavka 5. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost te relevantne odredbe sporazuma o financiranju i zajmu.

U pogledu pripreme izmjena planova za oporavak i otpornost važno je istaknuti sljedeća načela:

—

brza provedba planova za oporavak i otpornost i dalje je najvažniji prioritet. Države članice trebale bi i dalje činiti sve što mogu kako bi ostvarile napredak u provedbi reformi i ulaganja, na vrijeme podnijele zahtjeve za plaćanje i dostavile Komisiji sve relevantne dokaze jer to omogućuje pravodobnu isplatu sredstava,

—	pri predlaganju novih ili alternativnih mjera države članice trebale bi dati prednost onima čija je provedba već u tijeku te bi trebale osigurati da se mjere mogu dovršiti do kolovoza 2026.,

—

pri predlaganju novih ili alternativnih mjera države članice trebale bi kao prioritet razmotriti i da iskoriste mogućnost koju nudi Uredba o STEP-u za pružanje novčanog doprinosa odjeljku „države članice” u okviru programa InvestEU za ciljeve STEP-a te razmotriti projekte kojima je dodijeljen pečat STEP-a (pečat suverenosti),

—

države članice trebale bi obratiti pozornost i na mogući učinak izmjena postojećih planova za oporavak i otpornost na profil isplate te što je manje moguće pomicati provedbu reformi ili ulaganja na kraj razdoblja. Općenito bi usto trebale preispitati raspored provedbe postojećih mjera kako bi bile sigurne da će se one dovršiti u skladu s dogovorenim vremenskim okvirom,

—	izmjenama planova za oporavak i otpornost na temelju članka 21. ne bi se trebala smanjiti njihova ukupna razina ambicije, posebno kad je riječ o mjerama koje se odnose na preporuke za pojedinu zemlju i koje doprinose postizanju zelenih i digitalnih ciljeva,

—	države članice poziva se i da sagledaju te s Komisijom rasprave svoja dosadašnja iskustva u provedbi Mehanizma kako bi se utvrdilo bi li izmjene njihovih nacionalnih provedbenih okvira pospješile provedbu reformi i ulaganja.

Sadržaj

DIO I. I

ZMJENA PLANOVA ZA OPORAVAK I OTPORNOST

5

I.

Uvod

5

II.

Izmjena ili zamjena plana jer plan ili dio plana više nije moguće provesti zbog objektivnih okolnosti

5

III.

Izmjena povezana s Platformom za strateške tehnologije za Europu (STEP)8

7

DIO II.

SMJERNICE ZA IZRADU I PRIKAZ DOPUNE

8

I.

Ciljevi izmjena

9

II.

Opis promjena

11

III.

Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski okvir

14

IV.

Financiranje i troškovi

15

V.

Komplementarnost i provedba planova za oporavak i otpornost

15

PRILOG I.:

FINANCIJSKI INSTRUMENTI

PRILOG II.:

PREDLOŽAK DOPUNE PLANA ZA OPORAVAK I OTPORNOST

PRILOG III.:

PREDLOŽAK POGLAVLJA O PLANU REPOWEREU

PRILOG IV.:

SMANJENJA I POVRATI U OKVIRU MEHANIZMA ZA OPORAVAK I OTPORNOST

DIO I.

IZMJENA PLANOVA ZA OPORAVAK I OTPORNOST

I.   Uvod

Države članice potiču se da planove za oporavak i otpornost izmijene u odnosu na konsolidiranu verziju svojeg plana, koja bi trebala uključivati izmjene uvedene u fazi ocjenjivanja i biti potpuno u skladu s relevantnim provedbenim odlukama Vijeća. Države članice koje nisu konsolidirale plan pozivaju se da to učine prije njegove izmjene. Države članice trebale bi dostaviti izmijenjene planove u obliku dopune svojih konsolidiranih planova. Prilog II. ovim Smjernicama sadržava poseban predložak za tu dopunu.

Svaka izmjena planova iziskivat će novo ocjenjivanje koje provodi Komisija u skladu s člankom 19. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost. U skladu s člankom 20. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost bit će potrebno donijeti provedbenu odluku Vijeća o odobrenju pozitivne ocjene plana na prijedlog Komisije. Nakon toga prema potrebi slijedi potpisivanje izmijenjenih operativnih aranžmana. U dogovoru s državom članicom i kako bi se smanjilo administrativno opterećenje država članica, za izmjenu plana bit će potrebna revizija operativnih aranžmana samo ako se doda znatan broj novih mjera (npr. poglavlje o planu REPowerEU) ili ako je potrebno dodati ili izmijeniti dodatne specifikacije u operativnim aranžmanima.

Države članice poziva se da se prije dostavljanja izmijenjenih planova za oporavak i otpornost uključe u neformalni dijalog sa službama Komisije. Cilj je tog dijaloga pomoći državama članicama u pripremi izmjena planova za oporavak i otpornost.

II.   Izmjena ili zamjena plana jer plan ili dio plana više nije moguće provesti zbog objektivnih okolnosti

Prema članku 21. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost države članice mogu zatražiti izmjenu plana za oporavak i otpornost ako se zbog objektivnih okolnosti jedna ili više ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz tog plana više ne mogu ostvariti. No izmijenjeni plan i dalje će morati ispunjavati sve ili znatan dio relevantnih preporuka za pojedinu zemlju te sve druge kriterije za ocjenjivanje utvrđene Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Objektivne okolnosti mogu onemogućiti da se neka mjera provede s procijenjenom razinom troška ili učinkovitosti ili pak uputiti na bolju alternativu, pogodniju za ostvarenje istih ciljeva Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost ili ispunjenje kriterija za ocjenjivanje. U takvim će slučajevima država članica morati navesti objektivne elemente koji uzrokuju neočekivane neučinkovitosti kad se mjera provodi prema izvornom planu i dokazati da je predložena alternativa prikladnija za ostvarenje planiranih ciljeva te mjere. Mogla bi, primjerice, iznijeti dokaze da je alternativna mjera isplativija ili pogodnija za ostvarenje ciljeva politike reforme ili ulaganja.

Osim toga, objektivne okolnosti mogu spriječiti da se neka mjera provede s procijenjenom razinom troška ili učinkovitosti s obzirom na administrativno opterećenje potrebno za njezinu provedbu. To može dovesti do utvrđivanja bolje alternative koja omogućuje smanjenje administrativnog opterećenja pri provedbi određene mjere, pri čemu se i dalje ispunjavaju njezini ciljevi i stoga ne smanjuje ambicija plana za oporavak i otpornost. U takvim slučajevima država članica morat će iznijeti objektivne elemente koji dokazuju da za ostvarenje predviđenih ciljeva te mjere nisu potrebni posebna aktivnost ili postupak. Konkretno, država članica može iznijeti dokaze da su određeni zahtjevi u pogledu opisa ključne etape, ciljne vrijednosti ili mjere nepotrebno detaljni ili da uzrokuju neopravdano administrativno opterećenje jer ne doprinose ostvarenju ciljeva mjere.

Ako se za izmjenu plana pozivaju na članak 21., države članice dužne su primjereno obrazložiti predložene promjene te mogu odabrati vrstu dokaza i informacija kojima žele potkrijepiti svoje argumente. Opseg informacija koje je potrebno dostaviti ovisit će o vrsti i prirodi izmjena te objektivnim okolnostima na koje se pozivaju. Na primjer, države članice ne moraju dostaviti dokaze za općepoznate okolnosti (npr. nestašice u lancima opskrbe), ali bi trebale dostaviti konkretne informacije o učinku tih događaja na relevantne mjere. Ako se utvrdi bolja alternativa ili ako su određeni zahtjevi u pogledu opisa ključne etape, ciljne vrijednosti ili mjere nepotrebno detaljni ili uzrokuju neopravdano administrativno opterećenje, dostavljene informacije trebale bi biti sažete. Trebale bi obuhvaćati samo objašnjenja povezana s boljom alternativom ili razloge zašto neki zahtjevi ne pridonose postizanju ciljeva mjere.

Sljedeći scenariji mogu poslužiti kao primjeri mogućih vrsta promjena na temelju članka 21. i vrsta informacija koje bi države članice trebale dostaviti (10):

—	država članica predlaže da se ukloni veliko digitalno ulaganje zbog nestašica u lancu opskrbe. Zahtjevu je priložila sažet pregled pokušaja nadležnih tijela da nabave relevantni proizvod i raspoložive dokaze o neuspjelom postupku nabave,

—

država članica utvrdila je da postoji isplativiji način izgradnje prometnog čvorišta i željela bi promijeniti relevantne tehničke specifikacije u odgovarajućoj ključnoj etapi. Tom zahtjevu priložila je bilješku s objašnjenjem analize kojom je utvrđeno da bi se novom metodom na isplativiji način postigli isti ukupni rezultati,

—	država članica želi promijeniti karakteristike hidroelektrane jer bi onda mogla proizvoditi znatno više energije unatoč nešto višim troškovima. Dostavila je kratku analizu utjecaja novih karakteristika hidroelektrane na povećanje njezina ukupnog kapaciteta i ažuriranu procjenu troškova mjere,

—

država članica predlaže da se ukloni zahtjev za stvaranje krovnog fonda koji bi se koristio samo za usmjeravanje ulaganja u dva postojeća fonda. Država članica pokazuje da se ulaganje može provesti izravno korištenjem dvaju postojećih fondova bez administrativnog opterećenja povezanog s osnivanjem krovnog fonda,

—

država članica predlaže da se pokazatelj za određeno ulaganje (npr. broj posađenih stabala) zamijeni drugim pokazateljem (npr. broj hektara zasađenih određenom gustoćom stabala) jer na temelju nacionalnog prava i nacionalnih postupaka pružanje izravnih dokaza o ispunjenju izvornog pokazatelja nije bilo moguće ili je bilo pretjerano opterećujuće. Primjenom novog pokazatelja država članica mogla bi uz manje administrativno opterećenje dokazati da je postignuta ključna etapa / ciljna vrijednost, a da se pritom ne promijeni ambicija ulaganja,

—

država članica predlaže da se ukloni određena pojedinost navedena u ključnoj etapi koja nije relevantna za cilj mjere (na primjer, jer je u vrijeme pregovora dodana kao element konteksta). Jedan primjer (među ostalim potencijalnim slučajevima) mogao bi biti ako je država članica imenom navela određeno upravno tijelo koje možda više ne postoji ili je spojeno s drugim subjektom ili čije su se nadležnosti možda promijenile od donošenja plana za oporavak i otpornost. U tom bi slučaju država članica mogla izmijeniti ključnu etapu i jednostavno navesti da je uprava općenito zadužena za provedbu ključne etape.

—

država članica predlaže da se ukloni obveza dodjele bespovratnih sredstava za ulaganja u energetsku učinkovitost na temelju velikog skupa detaljnih kriterija. S obzirom na prekomjernu složenost tog sustava dodjele koji doprinosi ograničenoj potražnji korisnika odlučuje pojednostavniti uvjete za dodjelu bespovratnih sredstava. Prema revidiranim kriterijima prijedlozi se rangiraju samo na temelju razine očekivanih ušteda energije, pri čemu se osigurava usklađenost s načelom nenanošenja bitne štete i pravilima o državnim potporama (npr. odjeljak 2.6. privremenog okvira za državne potpore u kriznim situacijama i tranziciji). Tim jednostavnijim pristupom i dalje se osigurava ostvarenje cilja znatnog povećanja energetske učinkovitosti.

Predložene izmjene ne bi smjele smanjiti ukupnu razinu ambicije planova za oporavak i otpornost i trebale bi zajamčiti da oni i dalje ispunjavaju sve ili znatan dio relevantnih preporuka za pojedine zemlje te da se provedba neće pretežno pomaknuti prema posljednjim godinama Mehanizma za oporavak i otpornost. Ako država članica iz svojeg plana za oporavak i otpornost ukloni mjeru za koju se pokaže da se više ne može provesti u roku Mehanizma za oporavak i otpornost, mogla bi razmotriti prijenos predmetnih projekata u kohezijske fondove sve dok su obuhvaćeni ciljevima politike operativnih programa i ako su u skladu s relevantnim pravilima.

III.   Izmjena povezana s Platformom za strateške tehnologije za Europu (STEP)

Cilj je Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP) poduprijeti razvoj ili proizvodnju ključnih tehnologija u cijeloj Uniji te zaštititi i ojačati njihove odgovarajuće lance vrijednosti iskorištavanjem postojećih sredstava i poticanjem sinergija. Sektori obuhvaćeni STEP-om su i. digitalne tehnologije i inovacije duboke tehnologije, ii. čiste i resursno učinkovite tehnologije, uključujući tehnologije s nultom neto stopom emisija i iii. biotehnologije, uključujući lijekove na Unijinu popisu ključnih lijekova i njihove sastojke. Osim toga, STEP će pridonijeti i rješavanju problema nedostatka radne snage i vještina ključnih za kvalitetna radna mjesta kao potpora ostvarivanju tih ciljeva.

Uredbom o STEP-u5 izmijenjena je Uredba o Mehanizmu za oporavak i otpornost kako bi se državama članicama omogućilo da dodijele dodatni iznos od najviše 6 % vrijednosti plana za oporavak i otpornost isključivo ulaganjima kojima se podupiru ciljevi STEP-a u okviru odjeljka „države članice” programa InvestEU. Konkretno, države članice mogu u svoje planove za oporavak i otpornost kao procijenjene troškove uključiti iznos doprinosa za potrebe odjeljka „države članice” programa InvestEU isključivo za mjere kojima se podupiru operacije financiranja i ulaganja koje doprinose ciljevima STEP-a.

Prvotna mogućnost prijenosa predviđena člankom 7. stavkom 2. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost da se u plan za oporavak i otpornost u obliku procijenjenih troškova uključi doprinos za potrebe odjeljka „države članice” programa InvestEU u iznosu do 4 % vrijednosti njihova plana za oporavak i otpornost može se i dalje koristiti, među ostalim za mjere koje nisu povezane s ciljevima STEP-a. Stoga ukupni doprinos može iznositi do 10 % ukupnih financijskih sredstava dodijeljenih planom za oporavak i otpornost. Relevantne mjere moraju biti u skladu sa zahtjevima Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Kao i za sve druge mjere iz planova za oporavak i otpornost, konačne ključne etape i ciljne vrijednosti mjera provedenih u okviru programa InvestEU moraju se dovršiti do 31. kolovoza 2026. Stoga se države članice koje žele iskoristiti tu povećanu mogućnost prijenosa za potrebe odjeljka „države članice” u okviru programa InvestEU potiču da što prije započnu rasprave s relevantnim partnerom u provedbi i Komisijom. Ključno je da partner u provedbi pristane provesti dodjelu sredstava određenoj državi članici i posebno se preporučuje da se, u interesu pravodobne provedbe, odabere postojeći financijski proizvod koji se provodi u okviru odjeljka „EU”. Kako bi se osiguralo da se mjere programa InvestEU mogu smatrati provedenima do 31. kolovoza 2026., potrebno je što prije dogovoriti i potpisati sporazum o doprinosu između Komisije i države članice te sporazume o jamstvu između Komisije i partnera u provedbi (11). S obzirom na rokove potrebne za potpisivanje takvih sporazuma i utvrđivanje operacija ulaganja kojima će se pružiti potpora, države članice trebale bi do kraja 2024. dostaviti svoje izmijenjene planove za oporavak i otpornost u kojima će iskoristiti tu povećanu mogućnost prijenosa za potrebe odjeljka „države članice” u okviru programa InvestEU. S obzirom na rok do 31. kolovoza 2026. države članice potiču se da iskoriste povećanu mogućnost prijenosa sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost u odjeljak „države članice” programa InvestEU, posebno ako nailaze na poteškoće u pravodobnoj provedbi nekih mjera iz svojih planova za oporavak i otpornost.

Uredbom o STEP-u uvedena je nova pravna osnova na temelju članka 21. stavka 1.a Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost, u kombinaciji s člankom 7. stavkom 3. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost i člankom 4. stavkom 4. Uredbe o STEP-u, za izmjenu planova za oporavak i otpornost. To državama članicama omogućuje da zatraže izmjenu svojih planova za oporavak i otpornost isključivo kako bi iskoristile mogućnost prijenosa najviše 6 % financijskih sredstava dodijeljenih njihovim planom u odjeljak „države članice” u okviru programa InvestEU. Ta nova pravna osnova za izmjenu planova za oporavak i otpornost omogućuje državama članicama i. da preoblikuju postojeće mjere koje već doprinose ciljevima STEP-a tako da se mogu usmjeriti preko programa InvestEU (tj. da ih pretvore u financijske proizvode) ili ii. da ukinu postojeće mjere i iskoriste oslobođena sredstva za potporu novim mjerama STEP-a u svojim planovima za oporavak i otpornost u okviru programa InvestEU. U oba slučaja na izmijenjeni plan za oporavak i otpornost i dalje će se primjenjivati svi postojeći kriteriji za ocjenjivanje na temelju Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Nadalje, člankom 19. stavkom 3. Uredbe o STEP-u predviđa se da bi države članice prije objave poziva na podnošenje prijedloga ili natječajnih postupaka povezanih s ciljevima STEP-a trebale staviti na raspolaganje sljedeće informacije na portalu STEP-a (portal za suverenost):

(a)	geografsko područje obuhvaćeno pozivom na podnošenje prijedloga;

(b)	predmetno ulaganje;

(c)	vrstu prihvatljivih podnositelja zahtjeva;

(d)	ukupni iznos potpore za poziv;

(e)	datum početka i završetka poziva;

(f)	poveznicu na internetsku stranicu na kojoj se poziv objavljuje.

Stoga se od država članica očekuje da te informacije dostave odgovarajućim partnerima u Europskoj komisiji radi objave na portalu STEP-a.

Naposljetku, člankom 4. stavkom 4. Uredbe o STEP-u utvrđeno je da države članice pri reviziji svojih planova za oporavak i otpornost, ne dovodeći u pitanje odredbe Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost, prioritetnim projektima smatraju one projekte kojima je dodijeljen pečat STEP-a (pečat suverenosti). Pri podnošenju zahtjeva za izmjene svojih planova za oporavak i otpornost koji uključuju dodavanje novih mjera države članice trebale bi ukratko objasniti zašto su prioritetnim projektima smatrale one projekte kojima je dodijeljen pečat STEP-a (vidjeti i Prilog II.). Pečat STEP-a oznaka je čija je svrha povećati vidljivost kvalitetnih projekata dostupnih za financiranje. Važno je napomenuti da države članice mogu podupirati projekte u okviru STEP-a bez obzira na to jesu li nositelji pečata STEP-a.

Ako je država članica u svoj plan za oporavak i otpornost u obliku procijenjenih troškova već uključila doprinos za potrebe odjeljka „države članice” u okviru programa InvestEU, a smatra se da takve mjere iz plana za oporavak i otpornost doprinose ciljevima Uredbe o STEP-u, država članica isto tako može odlučiti dopuniti takve postojeće doprinose odjeljku „države članice” u okviru programa InvestEU za istu vrstu mjere. Za to bi bile potrebne izmjene postojećih sporazuma o doprinosu i sporazuma o jamstvu.

Za dodatne smjernice o području primjene mjera koje pridonose postizanju ciljeva STEP-a i za dodatne zahtjeve na temelju Uredbe o STEP-u primjenjuju se zasebne smjernice STEP-a (12) i trebalo bi ih konzultirati.

Popis dostupnih pravnih osnova za zahtjeve država članica za izmjenu

Dostupni scenariji	Pravna osnova
Dodavanje poglavlja o planu REPowerEU u plan za oporavak i otpornost	članak 21.c
Izmjena mjera iz plana za oporavak i otpornost zbog objektivnih okolnosti koje su onemogućile provedbu tih mjera	članak 21.
Izmjena mjera iz plana za oporavak i otpornost u slučaju utvrđivanja bolje alternative ili ako su određeni zahtjevi u pogledu opisa ključne etape, ciljne vrijednosti ili mjere nepotrebno detaljni ili uzrokuju neopravdano administrativno opterećenje jer ne pridonose postizanju ciljeva mjere	članak 21.
Izmjena kojom se iskorištava mogućnost predviđena člankom 7. stavkom 3. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost i člankom 4. stavkom 4. Uredbe o STEP-u za uključivanje mjera u plan za oporavak i otpornost koje podupiru ciljeve Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP)	članak 21. stavak 1.a
Kombinacija bilo kojih od navedenih scenarija	članak 21., članak 21. stavak 1.a ili članak 21.c

DIO II.

SMJERNICE ZA IZRADU I PRIKAZ DOPUNE

U ovom se odjeljku navode opće smjernice za izradu i prikaz dopune plana za oporavak i otpornost. U cijelom ovom dijelu pojam „izmjena” upotrebljava se za sve promjene plana za oporavak i otpornost neovisno o pravnoj osnovi. Pri izmjeni svojih planova za oporavak i otpornost države članice trebale bi dostaviti dokaze povezane s kriterijima za ocjenjivanje utvrđenima u Uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Opseg novih dostavljenih informacija trebao bi biti razmjeran izmjenama predloženima u dopuni. Ako predložene izmjene ne utječu na određeni odjeljak, nije potrebno ispuniti povezani dio predloška. Nije potrebno restrukturirati već doneseni plan i trebalo bi izbjegavati bilo kakva ponavljanja.

U odjeljcima u nastavku daje se pregled elemenata koje bi države članice trebale uzeti u obzir u svojim izmijenjenim planovima za oporavak i otpornost. U ovim se Smjernicama daju odgovori na najčešća pitanja država članica i praktične upute za strukturiranje dopune planovima za oporavak i otpornost. Kako bi prikazi u dopuni i planu za oporavak i otpornost bili usklađeni, struktura u nastavku slijedi smjernice za pripremu planova za oporavak i otpornost iz siječnja 2021. Države članice potiču se da nastave upotrebljavati istu strukturu za svoje planove za oporavak i otpornost te da ograniče promjene u postojećim odjeljcima tih planova.

Smjernice i informacije o mjerama u okviru plana REPowerEU države članice mogu pronaći u dijelu II. odjeljku 1. posebnih smjernica objavljenih u ožujku 2023 (13).

I.   Ciljevi izmjena

Sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na gospodarsku i socijalnu situaciju / doprinos ostvarenju šest stupova

Izmijenjeni plan za oporavak i otpornost trebao bi i dalje biti sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na gospodarsku i socijalnu situaciju te na odgovarajući način doprinositi ostvarenju svih šest stupova iz članka 3. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost. Izmjene plana trebale bi zadržati tu ravnotežu, a ako se ta ravnoteža izmjenama promijeni, izmjena bi trebala biti opravdana te je potrebno dokazati da je provedena u skladu s novim izazovima s kojima se država članica suočava. Država članica trebala bi u tu svrhu opisati na koji je način izmijenjeni plan za oporavak i otpornost i dalje sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na njezinu gospodarsku i socijalnu situaciju. Ako su izmjene plana neznatne, države članice mogu jednostavno pretpostaviti da je doprinos za šest stupova i dalje uravnotežen, bez potrebe za dodatnim detaljnim objašnjenjima.

Države članice trebale bi povezati nove mjere s odgovarajućim stupovima tako što će obrazložiti odgovarajući doprinos. Ako se u izmijenjenom planu određene mjere ukinu ili se smanji njihov opseg, trebale bi objasniti na koji će način ukupni doprinos plana zahvaćenim stupovima ostati dostatan. Prema potrebi, u tom bi se objašnjenju trebala prikazati veza između uklonjenih mjera i svih novih mjera predloženih kao zamjena za njih u odnosu na zahvaćene stupove.

U danim objašnjenjima trebalo bi uzeti u obzir sve nove promjene u državi članici ili u politikama EU-a koje utječu na šest stupova. Prihvatljive su dopune s dodatnim mjerama koje obuhvaćaju samo jedan ili dva stupa ako je to opravdano zbog novih izazova s kojima se suočavaju države članice.

Povezanost s preporukama za pojedinu zemlju i europskim semestrom

Pri reviziji svojih planova države članice moraju se i dalje djelotvorno suočavati sa svim ili znatnim dijelom izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju, uključujući one koje je Vijeće donijelo u ciklusima europskog semestra 2019., 2020., 2022. i 2023. te u kasnijim ciklusima semestra do datuma ocjene izmijenjenih planova za oporavak i otpornost (14). U godišnjim izvješćima za pojedinu zemlju analizira se napredak u provedbi mjera uvrštenih u planove za oporavak i otpornost te se ističu primjeri važnih reformi i ulaganja i utvrđuju ključni neriješeni ili novi izazovi koji nisu dostatno obuhvaćeni planovima za oporavak i otpornost.

Izmijenjeni plan za oporavak i otpornost trebao bi zadržati jednaku razinu ambicije kao prethodno doneseni plan, posebno kad je riječ o reformama koje su odgovor na preporuke za pojedinu zemlju. Pri pripremi dopuna države članice osobito bi trebale voditi računa da učinak predloženih izmjena na fiskalnu održivost bude u skladu s najnovijom preporukom za pojedinu zemlju koja se odnosi na fiskalna i fiskalno-strukturna pitanja, kako ju je odobrilo Vijeće. Usto, države članice u europodručju trebale bi voditi računa da ažurirane mjere budu usklađene s prioritetima utvrđenima u najnovijoj preporuci o ekonomskoj politici europodručja koju je donijelo Vijeće.

Istodobno, u novom okviru fiskalnog nadzora EU-a, koji se 2024. prvi put primjenjuje na proračunsko planiranje od 2025., države članice mogu zatražiti produljenje svojeg razdoblja fiskalne prilagodbe pod uvjetom da njihov srednjoročni fiskalno-strukturni plan uključuje skup relevantnih reformi i ulaganja koji ispunjavaju kriterije iz Uredbe 2024/1263, koje se, među ostalim, odnose na fiskalnu održivost i doprinos rastu. U tu se svrhu mogu uzeti u obzir i obveze u pogledu reforme i ulaganja iz planova za oporavak i otpornost. Izmjene planova za oporavak i otpornost koje se odnose na obveze u pogledu reforme i ulaganja zbog kojih je bilo opravdano produljenje puta fiskalne prilagodbe mogle bi utjecati na srednjoročni fiskalno-strukturni plan koji je potvrdilo Vijeće.

Ukupni učinak plana za oporavak i otpornost

U skladu sa smjernicama za pripremu planova za oporavak i otpornost za 2021. i 2023. države članice trebale bi objasniti u kojoj se mjeri očekuje da će predložene promjene utjecati na ukupni učinak njihovih planova za oporavak i otpornost. U tom bi objašnjenju trebale prikazati očekivani učinak izmijenjenog plana za oporavak i otpornost u cjelini s obzirom na dodane ili uklonjene mjere.

Trebalo bi obuhvatiti sljedeće elemente:

—	makroekonomske i socijalne izglede,

—	objašnjenje makroekonomskog i socijalnog učinka plana za oporavak i otpornost u skladu s člankom 18. stavkom 4. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost,

—	održivost,

—

koheziju.

Ako su izmjene planova za oporavak i otpornost znatne kad je riječ o sadržaju i/ili veličini, države članice pozivaju se da dostave ažurirane podatke o učinku svojih izmijenjenih planova za oporavak i otpornost. Države članice pritom se mogu osloniti na informacije iz svojih nacionalnih programa reformi ili srednjoročnih fiskalno-strukturnih planova i prema potrebi mogu upućivati na druge izvore informacija. Opseg novih dostavljenih informacija trebao bi biti razmjeran promjenama predloženima u dopunama.

Koherentnost

Učinak predloženih izmjena na koherentnost izmijenjenog plana za oporavak i otpornost trebalo bi prikazati tako da se upućivanjem na zadržane i povučene mjere u izmijenjenom planu objasni interakcija između novih mjera i mjera uključenih u prethodno doneseni plan za oporavak i otpornost. Države članice pozivaju se i da objasne kako se održava opća ravnoteža između reformi i ulaganja. Novim ili izmijenjenim mjerama ne bi se smjele stvoriti nedosljednosti ni pogoršati sveukupna koherentnost plana za oporavak i otpornost.

Mora se opisati i usklađenost s odobrenim sporazumima o partnerstvu i programima u području kohezijske politike, u skladu s člankom 17. stavkom 3., člankom 18. stavkom 4. točkom (n) i uvodnom izjavom 62. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost (vidjeti i tekst u nastavku).

Rodna ravnopravnost i jednake mogućnosti za sve

Države članice trebale bi opisati kako promjene utječu na doprinos njihovih izmijenjenih planova za oporavak i otpornost postizanju ciljeva rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za sve.

Države članice trebale bi u tu svrhu slijediti smjernice za pripremu planova za oporavak i otpornost iz 2021. i pritom uzeti u obzir nedavne događaje, na primjer:

—	tako da razmotre kako najbolje uključiti ciljeve rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za sve u postupak provedbe i praćenja, uzimajući u obzir dosad stečeno iskustvo u provedbi planova,

—	tako da omoguće sudjelovanje tijela za jednakost i nediskriminaciju u provedbi planova za oporavak i otpornost, primjerice u okviru relevantnih nadzornih tijela,

—	tako da na bolji način uključe te ciljeve u revidirane ključne etape i ciljne vrijednosti, na primjer raščlanjivanjem po spolu, dobi, invaliditetu i rasnom ili etničkom podrijetlu ako je to moguće.

Opseg novih dostavljenih informacija trebao bi biti razmjeran promjenama predloženima u dopunama.

Državne potpore

Pravila o državnim potporama u potpunosti se primjenjuju na dodatne ili revidirane reforme i ulaganja. Svaka država članica dužna je osigurati da su sve reforme i ulaganja u njezinu planu za oporavak i otpornost u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama i s primjenjivim postupcima povezanima s državnim potporama.

U tom kontekstu u Komisijinim Smjernicama o potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022 (15). navodi se na koji će način Komisija ocijeniti spojivost mjera potpore za zaštitu okoliša, uključujući zaštitu klime, i mjera potpore za energiju koje podliježu obvezi prijave u skladu s člankom 108. stavkom 3. UFEU-a. Osim toga, u Uredbi o općem skupnom izuzeću određene kategorije državnih potpora proglašene su spojivima s Ugovorom pod uvjetom da ispunjavaju jasne uvjete i te se kategorije izuzimaju od obveze prethodnog obavješćivanja i odobrenja Komisije. Treba napomenuti da je Komisija 23. lipnja 2023. revidirala Uredbu o općem skupnom izuzeću i proširila njezino područje primjene i pragove za prijavu, što bi trebalo olakšati odobravanje mjera u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Na primjer, kad je riječ o mjerama koje pridonose postizanju ciljeva plana REPowerEU, države članice potiču se da razmotre odredbe odjeljka 4. Uredbe o općem skupnom izuzeću koje se odnose na potpore za istraživanje, razvoj i inovacije i odjeljka 7. o potporama za zaštitu okoliša.

Privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama i tranziciji (TCTF), koji je Komisija donijela 9. ožujka 2023. i revidirala 20. studenog 2023. i 2. svibnja 2024. radi potpore gospodarstvu EU-a u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu i radi potpore sektorima koji su ključni za prelazak na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija, mogao bi biti relevantan i za ocjenu državne potpore za mjere u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u mjeri u kojoj bi one mogle biti obuhvaćene područjem primjene odjeljaka 2.5., 2.6. ili 2.8. TCTF-a koji se i dalje primjenjuju do 31. prosinca 2025. Osim toga, projekti koji su obuhvaćeni područjem primjene Uredbe o STEP-u ili kojima je dodijeljen pečat STEP-a (pečat suverenosti) moraju biti u skladu s pravilima o državnim potporama u mjeri u kojoj je uključeno financiranje od strane država članica.

U skladu sa smjernicama i predloškom za pripremu planova za oporavak i otpornost iz 2021. države članice trebale bi u izmijenjenim planovima za oporavak i otpornost za sve nove ili revidirane reforme i ulaganja navesti smatraju li da je za mjeru potrebna prijava državne potpore i, ako jest, navesti okvirno vrijeme pretprijave i prijave. Ako smatra da za mjeru nije potrebna prijava, država članica trebala bi uključiti upućivanje na postojeću odluku ili odredbe o odobrenju državne potpore u Uredbi o općem skupnom izuzeću ili drugim uredbama o skupnom izuzeću za koje se smatra da se primjenjuju na mjeru, zajedno s opravdanjem ili opisom razloga zbog kojih se mjera ne smatra državnom potporom. Pri predviđanju rokova za ostvarenje relevantnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti države članice moraju ostaviti dovoljno vremena da Komisija može odobriti eventualne državne potpore koje bi mogle biti prisutne u relevantnim mjerama ulaganja i za koje je potrebna prijava državne potpore. Komisija je državama članicama već pružila detaljne smjernice o državnim potporama (16) i spremna im je prema potrebi pružiti preliminarne smjernice o usklađenosti svakog ulaganja uključenog u njihove izmijenjene planove za oporavak i otpornost s regulatornim okvirom za državne potpore. Države članice potiču se da Komisiji dostave svoj raspored (pret)prijave zajedno sa zahtjevom za izmjenu kako bi se osiguralo dovoljno vremena i izbjegle poteškoće u provedbi zbog pogrešnog tumačenja primjenjivih pravila o državnim potporama.

Na temelju prethodnog iskustva s mjerama koje su uključene u planove za oporavak i otpornost i revidirane sa stajališta državnih potpora rana komunikacija sa službama Komisije tijekom revizije planova za oporavak i otpornost ključna je za brzu ocjenu državnih potpora za prijavljene mjere. Države članice pozivaju se da se uključe u rasprave sa službama Komisije kako bi u potpunosti iskoristile mogućnosti koje pružaju različiti okviri za državne potpore i kako bi osmislile mjere u skladu s primjenjivim pravilima.

Iako se pravila o državnim potporama mogu mijenjati do 2026., valja podsjetiti na to da je u skladu s pravilima o državnim potporama mjeru relevantno ocijeniti u trenutku dodjele državne potpore, tj. kad se korisniku dodjeljuje zakonsko pravo na primanje potpore.

II.   Opis promjena

U skladu sa smjernicama za pripremu planova za oporavak i otpornost iz 2021. ovaj bi odjeljak trebao biti strukturiran po komponentama. Odjeljak bi trebalo uključiti samo za one komponente u kojima je došlo do promjena. U njemu ne bi trebalo ponavljati informacije navedene u drugim odjeljcima, nego bi trebalo navesti učinjene promjene u odnosu na prethodno donesenu provedbenu odluku Vijeća (s točnim upućivanjima na odgovarajuće odjeljke i mjere). Države članice mogu se osloniti na postojeće komponente ako dodaju nekoliko reformi i ulaganja u okviru iste teme (npr. nova mjera obnove zgrada može se dodati postojećoj komponenti o energetskoj obnovi). Države članice mogu dodati i potpuno nove komponente u slučaju novih ulaganja i reformi s različitim prioritetima.

Opis reformi i ulaganja

Za svaku komponentu u kojoj su promijenjene temeljne mjere države članice trebale bi navesti koja su ulaganja ili reforme „dodani”, „uklonjeni” ili „izmijenjeni” u odnosu na prethodne planove.

Upotreba financijskih instrumenata i proračunskih jamstava

Mjere u obliku financijskih instrumenata i proračunskih jamstava mogu biti privlačno rješenje za ostvarenje ulaganja uključenih u planove za oporavak i otpornost iz nekoliko razloga:

—	financijski instrumenti mogu uključivati otplatu glavnice koju su primili korisnici državi članici, čime se dugoročno ograničava stvaranje javnog duga,

—	instrumenti trebaju omogućiti ponovnu upotrebu tokova, uključujući prema potrebi otplatu glavnice (primjerice za fondove za zajmove i programe vlasničkog kapitala) za iste ciljeve politike, što uključuje otplatu nakon 2026. i/ili otplatu zajmova u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost,

—	instrumenti mogu poslužiti za financiranje brojnih malih ulaganja unutar usklađenog okvira, kao što su javna jamstva i povoljni zajmovi za energetsku učinkovitost zgrada, te olakšati dopiranje do potencijalnih korisnika preko decentraliziranih partnerskih struktura,

—	instrumenti mogu pomoći u privlačenju dodatnih financijskih sredstava ili zajedničkih ulaganja, posebno od privatnih poduzeća i privatnih financijskih institucija.

Na temelju iskustva stečenog s postojećim planovima za oporavak i otpornost dosad se najčešće upotrebljavaju sljedeće vrste financijskih instrumenata:

—	jamstveni instrumenti i povlašteni zajmovi za smanjivanje troškova pozajmljenog kapitala za programe obnove radi povećanja energetske učinkovitosti,

—	privatno-javni sporazumi za ulaganja u obnovljive izvore energije,

—	instrumenti za kreditiranje za potporu MSP-ovima u određenim područjima politike kako bi se poboljšao pristup financiranju,

—	vlasnička ulaganja u poduzeća ili fondove vlasničkog kapitala kojima se podupire zelena tranzicija (17).

U Prilogu I. navedene su dodatne informacije o upotrebi financijskih instrumenata u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te o mogućnosti doprinosa jamstvu InvestEU s pomoću odjeljka „države članice” na temelju iskustva stečenog pripremom i provedbom početnih planova za oporavak i otpornost.

Zelena i digitalna dimenzija

Države članice trebale bi objasniti u kojoj će mjeri njihovi izmijenjeni planovi za oporavak i otpornost doprinijeti zelenoj tranziciji i ubrzavanju prelaska na čistu energiju, kao i digitalnoj tranziciji otpornoj na buduće promjene i snažnom jedinstvenom digitalnom tržištu, ili riješiti probleme koji iz njih proizlaze. To može uključivati istraživačke i inovacijske mjere s odgovarajućim vremenskim okvirom. Smatra se da se obje tranzicije međusobno nadopunjuju u skladu s konceptom usporedne tranzicije i Komisija će ih razmotriti zajedno.

Zelena dimenzija mjera iz plana za oporavak i otpornost i dalje će se ocjenjivati primjenom kvalitativnog pristupa (povezanost tih mjera i energetskih, klimatskih i okolišnih izazova svake države članice) i kvantitativnog pristupa (ukupni doprinos izmijenjenog plana za oporavak i otpornost klimatskim ciljevima, uključujući poglavlje o planu REPowerEU, te zasebni doprinos poglavlja o planu REPowerEU moraju činiti najmanje 37 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana).

Države članice pozivaju se da objasne kako će njihovi izmijenjeni planovi za oporavak i otpornost doprinijeti postizanju klimatskih ciljeva EU-a utvrđenih u Zakonu o klimi i kako će se uzeti u obzir paket „Spremni za 55 %” dogovoren za provedbu tih ciljeva. U paketu „Spremni za 55 %” utvrđeni su klimatski ciljevi EU-a i nacionalni klimatski ciljevi do 2030. te druge zakonodavne mjere za prilagodbu politika u području klime, energetike, upotrebe zemljišta, prometa i oporezivanja cilju smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. i cilju postizanja klimatske neutralnosti do 2050.

Digitalna dimenzija mjera iz plana za oporavak i otpornost nastavit će se ocjenjivati primjenom kvalitativnog i kvantitativnog pristupa. Europska komisija predstavila je 9. ožujka 2021. „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće”, strukturiran oko četiri glavne točke: vještine, sigurna i održiva digitalna infrastruktura, digitalna transformacija poduzeća i digitalizacija javnih usluga. Njime su utvrđeni ambiciozni ciljevi na razini EU-a za svaku od tih točaka s rokom do 2030. Zatim je slijedio Prijedlog odluke o programu politike do 2030. „Put prema digitalnom desetljeću”, koji je stupio na snagu 9. siječnja 2023. Na temelju tog programa uspostavila bi se upravljačka struktura u okviru koje bi države članice i Komisija strukturirano surađivale radi postizanja ciljeva i koja bi olakšala provedbu višedržavnih projekata. Države članice pozivaju se da navedu kako bi dodatne ili izmijenjene mjere koje se odnose na digitalnu tranziciju ili izazove koji iz nje proizlaze doprinijele četirima glavnim točkama i postizanju ciljeva za 2030.

Kad je riječ o kvantitativnom pristupu, ukupni doprinos izmijenjenog plana za oporavak i otpornost digitalnim ciljevima mora iznositi najmanje 20 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana, ne uzimajući u obzir mjere uključene u poglavlje o planu REPowerEU.

Praćenje klimatskih mjera i digitalno označivanje

Klimatski cilj od 37 % i digitalni cilj od 20 % utvrđeni u članku 19. stavku 3. točkama (e) i (f) Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost i dalje su obvezni u slučaju promjena plana za oporavak i otpornost, neovisno o razlozima za te promjene (ne uključujući trošak mjera uključenih u poglavlje o planu REPowerEU u pogledu digitalnog označivanja; mjere uključene u poglavlja o planu REPowerEU ne uzimaju se u obzir za izračun digitalnog cilja). Zato je važno da države članice pri revidiranju svojih planova za oporavak i otpornost uzmu u obzir ukupna sredstva dodijeljena u okviru plana za oporavak i otpornost.

Stoga bi države članice za svaku novu ili izmijenjenu mjeru trebale objasniti njezin doprinos klimatskom i digitalnom cilju prema smjernicama za pripremu planova za oporavak i otpornost iz 2021. U slučaju promjena ukupnog procijenjenog troška plana za oporavak i otpornost ili procijenjenog troška bilo koje mjere s klimatskom ili digitalnom oznakom označivanje će se morati ponovno ocijeniti kako bi se provjerilo ostvaruju li se ta dva cilja i dalje. Ocjenjivanje označivanja morat će se provesti i u slučaju bilo kakvih promjena prvotnog područja primjene, prirode ili strukture postojeće mjere.

Važno je napomenuti da se oba cilja izračunavaju za izmijenjeni plan za oporavak i otpornost u cjelini, koji se sastoji od prethodno donesenog plana za oporavak i otpornost i dopune i ne uključuje troškove mjera uključenih u poglavlje o planu REPowerEU u pogledu digitalnog cilja. Klimatski i digitalni doprinosi ponovno će se izračunati za izmijenjeni plan za oporavak i otpornost uzimajući u obzir promjene mjera u planu za oporavak i otpornost i ukupnih procijenjenih troškova.

Na temelju iskustva s 27 donesenih planova za mjere koje obuhvaćaju više područja, kao što su horizontalne mjere, potrebno je, ako je to primjereno, primijeniti praćenje klimatskih mjera i digitalno označivanje na razini podmjera (zasebni dio mjere koji se odnosi na određeno područje intervencije) upotrebom različitih područja intervencije (u skladu s prilozima VI. i VII. Uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost).

Nadalje, valja podsjetiti na to da su u članku 19. stavku 3. točkama (e) i (f) Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost i njezinim prilozima VI. i VII. utvrđeni primjenjivi koeficijenti za izračun potpore klimatskim i digitalnim ciljevima. U skladu s tim odredbama koeficijenti za potporu klimatskim ciljevima mogu se povećati (do ukupnog iznosa od 3 % za klimatsko označivanje) pod uvjetom da su popraćeni mjerama kojima se povećava njihov učinak. Države članice trebale bi upotrebu takvih odredaba prema potrebi dostatno opravdati.

Države članice trebale bi opisati poseban pristup koji predlažu za označivanje takvih mjera. Komisija može pomoći državama članicama da dobiju primjere kako su slične mjere označene u planovima za oporavak i otpornost koje je Vijeće prethodno donijelo.

Načelo nenanošenja bitne štete

Tehničke smjernice o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C 58/01, izmijenjene dokumentom C(2023) 6454 final), u kojima se utvrđuju vodeća načela i načini primjene načela nenanošenja bitne štete u kontekstu Mehanizma za oporavak i otpornost, i dalje se primjenjuju u potpunosti, uzimajući u obzir njegova posebna obilježja. Na prijenose iz plana za oporavak i otpornost u odjeljak „države članice” programa InvestEU primjenjuju se pojednostavnjene odredbe u skladu s odjeljkom 2.4. izmijenjenih Tehničkih smjernica o primjeni načela nenanošenja bitne štete. U njima je naveden i „kontrolni popis” koji treba slijediti pri samoprocjeni usklađenosti s načelom nenanošenja bitne štete koju za svaku mjeru treba uključiti u izmijenjeni plan za oporavak i otpornost. U ovom su odjeljku sažeti ključni elementi tih smjernica i objašnjena je njihova primjena na nove ili revidirane mjere. U njemu se navode i dodatna pojašnjenja na temelju iskustva s prethodno donesenim planovima za oporavak i otpornost.

Primjena načela nenanošenja bitne štete u kontekstu revizija planova za oporavak i otpornost

Države članice moraju dostaviti samoprocjenu usklađenosti s načelom nenanošenja bitne štete za svaku novu ili izmijenjenu mjeru uključenu u izmijenjeni plan za oporavak i otpornost (vidjeti i odjeljak 2.1. i Prilog I. Tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete), osim u slučaju predviđenom člankom 21.c stavkom 6. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost. Ako se izmjenom mjere ne mijenja učinak mjere na okoliš, države članice mogu se osloniti na svoju izvornu samoprocjenu. Države članice pozivaju se i da u okviru samoprocjene usklađenosti s načelom nenanošenja bitne štete, kad god je to relevantno i moguće, dostave kvantitativnu procjenu učinka reforme ili ulaganja na okoliš. Trebalo bi uzeti u obzir sljedeća međusektorska razmatranja:

—

Nova alternativna rješenja s malim učinkom na okoliš: načela iz odjeljka 2.4., uključujući bilješku 25. iz Tehničkih smjernica o primjeni načela nenanošenja bitne štete, nastavljaju se primjenjivati za ocjenjivanje novih ili revidiranih mjera. U ocjeni usklađenosti s načelom nenanošenja bitne štete za te mjere trebalo bi uzeti u obzir informacije o alternativnim rješenjima s malim učinkom na okoliš koje su dostupne u trenutku podnošenja izmijenjenog plana za oporavak i otpornost,

—

Promjene učinka izmijenjene mjere na okoliš: u slučaju izmjene postojeće mjere države članice trebale bi nastojati izbjeći povećanje učinaka izmijenjene mjere na okoliš. Ako izmijenjena mjera utječe na okoliš (npr. razmjer, priroda ili prostorni opseg učinka), država članica trebala bi dokazati da je mjera i dalje u skladu s načelom nenanošenja bitne štete.

Dokazivanje u planovima za oporavak i otpornost da su mjere u skladu s načelom nenanošenja bitne štete

U slučaju promjena mogla bi se predvidjeti dva glavna scenarija s različitim učinkom na postupak ocjene usklađenosti s načelom nenanošenja bitne štete:

—

uvođenje nove mjere: ako država članica odluči u svoj plan za oporavak i otpornost dodati novu mjeru, trebala bi slijediti isti postupak kao i za početno podnošenje plana za oporavak i otpornost. Država članica trebala bi ispuniti kontrolni popis iz Priloga I. Tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete kako bi potkrijepila svoju analizu toga utječe li nova mjera na okolišne ciljeve i u kojoj mjeri,

—

izmjena postojeće mjere: države članice možda će htjeti promijeniti strukturu, prirodu ili područje primjene postojeće mjere. Trebale bi dostaviti odgovarajuću ocjenu usklađenosti s načelom nenanošenja bitne štete i prema potrebi je izmijeniti kako bi se uključile izmjene mjere. Država članica trebala bi navesti upućivanje na odjeljak prethodno donesenog plana za oporavak i otpornost u kojem je navedena početna ocjena usklađenosti s načelom nenanošenja bitne štete.

III.   Ključne etape, ciljne vrijednosti i vremenski okvir

Pri izmjeni svojih planova za oporavak i otpornost države članice trebale bi voditi računa da je svaka nova ili izmijenjena mjera za koju se prima potpora u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost popraćena odgovarajućim skupom ključnih etapa i ciljnih vrijednosti. Države članice trebale bi pri utvrđivanju novih ili predlaganju bilo kakvih izmjena postojećih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti slijediti načela navedena u smjernicama za pripremu planova za oporavak i otpornost iz 2021., među ostalim u pogledu njihove specifičnosti i pouzdanosti.

Budući da se države članice potiču na sudjelovanje u prekograničnim ili višedržavnim projektima, pogotovo onima kojima se podupiru ciljevi plana REPowerEU i STEP-a, posebno treba voditi računa da se dobro definiraju povezane ključne etape i ciljne vrijednosti. S jedne strane, trebalo bi ih jasno podijeliti među državama članicama koje sudjeluju u takvim projektima kako bi se izbjegla preklapanja i kašnjenja u ocjeni i provedbi. Uspješan dovršetak jednog plana za oporavak i otpornost trebao bi biti neovisan o planu druge države članice. S druge strane, ključne etape i ciljne vrijednosti trebale bi biti dobro koordinirane kako bi se neizbježne međuovisnosti među državama članicama primjereno ocijenile i kako bi se postavili razboriti rokovi za provedbu. Komisija je spremna pomoći skupinama država članica koje sudjeluju u prekograničnim ili višedržavnim projektima kako bi se zajamčilo da su njihove ključne etape i ciljne vrijednosti primjereno osmišljene.

Razdoblje provedbe nekih nacionalnih ulaganja može trajati i nakon 2026. U takvim bi slučajevima povezane ključne etape i ciljne vrijednosti trebalo osmisliti tako da uključuju samo djelovanja koja se podupiru u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost za vrijeme trajanja tog mehanizma, dok bi pri osmišljavanju mjera trebalo jasno utvrditi koji će se koraci provedbe financirati nacionalnim sredstvima ili drugim sredstvima EU-a nakon 2026.

Ako država članica predloži izmjenu mjere u svojem planu za oporavak i otpornost na temelju članka 21. i dostavi odgovarajuće obrazloženje kako bi potkrijepila taj zahtjev (među ostalim dokazivanjem uzročno-posljedične veze objektivnih okolnosti i nemogućnosti da se mjera provede / potrebe za smanjenjem administrativnog opterećenja (18)), mogu se predložiti izmjene svih postojećih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti povezanih s revidiranom mjerom.

Ključne etape i ciljne vrijednosti trebale bi biti osmišljene tako da obuhvaćaju ključne korake u provedbi reformi i ulaganja. U svim bi slučajevima trebalo izbjegavati uključivanje neobvezujućih, pretjerano detaljnih ili nepotrebnih zahtjeva. Komisija će stoga pozitivno gledati i na zahtjeve za njihovo uklanjanje iz postojećih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, u skladu s odjeljkom II. ovih Smjernica.

Administrativne pogreške otkrivene u provedbenoj odluci Vijeća mogu se prijaviti Komisiji i Vijeću u bilo kojem trenutku provedbe planova za oporavak i otpornost. One će se uzeti u obzir u Komisijinu prijedlogu nove/izmijenjene provedbene odluke Vijeća ili u posebnom ispravku.

IV.   Financiranje i troškovi

Nove mjere: države članice dostavljaju procijenjene ukupne troškove predloženih novih reformi i ulaganja u dopuni.

Revidirane mjere: ako promjene utječu na procjene troškova, država članica dostavlja ažurirane procjene troškova za svaku revidiranu mjeru. Ako se promjena odnosi samo na opseg mjere, revizija procijenjenih troškova trebala bi se provesti razmjerno tomu.

Metodologija: pri izradi tih procjena troškova države članice trebale bi slijediti posebne upute iz smjernica za pripremu planova za oporavak i otpornost iz 2021. U pravilu se od država članica ne očekuje da dostave revidirane procjene troškova za mjere koje nisu ni nove ni izmijenjene. Države članice mogu dostaviti potvrdu procjene troškova koju je izdalo neovisno javno tijelo, što bi moglo povećati vjerodostojnost procjena.

V.   Komplementarnost i provedba planova za oporavak i otpornost

Usklađenost s drugim inicijativama

U skladu s člankom 17. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost svi planovi za oporavak i otpornost, uključujući dopune, moraju biti usklađeni s relevantnim preporukama za pojedinu zemlju, kao i s informacijama iz nacionalnih programa reformi, nacionalnih energetskih i klimatskih planova i njihovih ažuriranih verzija na temelju Uredbe (EU) 2018/1999, teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju u skladu s Uredbom o Fondu za pravednu tranziciju, planovima provedbe Garancije za mlade, sporazumima o partnerstvu i operativnim programima.

—	Za više informacija o usklađenosti s relevantnim preporukama za pojedinu zemlju i nacionalnim programima reformi / srednjoročnim fiskalno-strukturnim planovima vidjeti dio II. odjeljak I. ovih Smjernica o europskom semestru.

—	Dopune će morati biti usklađene i s aktivnostima za klimatski neutralno gospodarstvo koje će biti utvrđene u teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju.

—

Naposljetku, dopune će morati biti usklađene sa sporazumima o partnerstvu i operativnim programima koji su doneseni u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021. – 2027. nakon donošenja početnih planova za oporavak i otpornost. Budući da su sve države članice donijele sporazume o partnerstvu i gotovo sve programe kohezijske politike, trebale bi objasniti na koji način nove ili izmijenjene mjere iz plana za oporavak i otpornost dopunjuju provedbu programa u okviru Uredbe o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021. – 2027.

Komplementarnost financiranja i izbjegavanje dvostrukog financiranja

Države članice snose primarnu odgovornost za izbjegavanje dvostrukog financiranja sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i drugim sredstvima EU-a te su stoga dužne prije podnošenja zahtjeva za plaćanje provjeriti nepostojanje dvostrukog financiranja (na temelju članaka 9. i 22. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost). U svojim izmijenjenim planovima za oporavak i otpornost trebale bi navesti jesu li se promijenili načini za osiguravanje komplementarnosti financiranja i usklađenosti s člankom 9. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

U članku 9. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost jasno je utvrđeno da se financiranje sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost može kombinirati s drugim fondovima EU-a „[…] pod uvjetom da takva potpora ne pokriva iste troškove”. Budući da se financiranje sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost temelji na uspješnosti, potrebno je jasno ex ante razgraničenje aktivnosti i projekata koji se financiraju u okviru tog mehanizma te aktivnosti i projekata koji se financiraju iz drugih fondova EU-a, kako je pojašnjeno i u smjernicama za planove za oporavak i otpornost iz 2021. Takvo ex ante razgraničenje i dalje je zadani pristup u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

Ako se utvrdi da ex ante razgraničenje troškova nije izvedivo ili je pretjerano opterećujuće, radi zajedničkog cilja pojednostavnjenja provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost, smanjenja povezanog administrativnog opterećenja, poticanja komplementarnosti sredstava EU-a i sprečavanja dvostrukog financiranja, razmjerno kombiniranje potpore iz Mehanizma za oporavak i otpornost i drugih fondova EU-a moguće je kao krajnja mjera i u iznimnim slučajevima, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(i)	opis mjere u relevantnoj provedbenoj odluci Vijeća jasno upućuje na to da se sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost financira samo dio projekta u kombinaciji s drugim programima ili instrumentima Unije;

(ii)

u ex ante procjenama troškova koje je dostavila država članica za cijeli projekt navodi se koji se iznos financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost i uzima u obzir za izračun troškova plana za oporavak i otpornost, uz napomenu da bi se drugi troškovi mogli financirati iz drugih programa ili instrumenata Unije (po mogućnosti, uz navođenje okvirnog iznosa za te programe ili instrumente Unije);

(iii)

relevantne ključne etape / ciljne vrijednosti izrađene su tako da se njima mjeri samo doprinos Mehanizma za oporavak i otpornost, po mogućnosti na temelju ciljne vrijednosti za izvršenje proračuna;

(iv)	država članica izvješćuje krajnjeg primatelja o iznosu doprinosa iz Mehanizma za oporavak i otpornost, koji krajnji primatelj mora prijaviti subjektu koji provodi program ili instrument Unije kojim se dopunjuje potpora iz tog mehanizma;

(v)	subjekt koji provodi bilo koji drugi program ili instrument Unije kojim se dopunjuje potpora iz Mehanizma za oporavak i otpornost može na razini projekta provjeriti da krajnji primatelji sredstava u okviru tog mehanizma ne primaju potporu Unije za više od 100 % ukupnih prihvatljivih troškova (19).

Osim prethodno navedenih uvjeta, taj pristup mora biti u skladu s odredbama drugog predmetnog instrumenta financiranja EU-a i s pravilima o državnim potporama, uključujući odredbe o kumulaciji. Taj se pristup ne primjenjuje na fondove uređene Uredbom o zajedničkim odredbama jer je uvjet iz točke v. teško primijeniti u njihovu kontekstu.

Provedba

Provedbeni okvir ocijenjen je u okviru početnih planova za oporavak i otpornost te se pretpostavlja da će se države članice za provedbu izmijenjenih planova za oporavak i otpornost i dalje oslanjati na iste mehanizme. Ipak, potrebno je objasniti sve predložene izmjene provedbenog okvira.

U slučaju da su države članice dosad imale poteškoća u provedbi svojih planova za oporavak i otpornost (na primjer zbog nedostatka administrativnih kapaciteta, nerazvijenog IT sustava ili nedovoljno jasnih ovlasti nadležnih tijela), potiču se da proaktivno ponovno razmotre svoje postojeće mehanizme kako bi povećale njihovu učinkovitost. Države članice poziva se i da s Komisijom rasprave dosad stečeno iskustvo kako bi se utvrdilo bi li neke promjene provedbenog okvira mogle doprinijeti boljoj provedbi reformi i ulaganja.

Države članice trebale bi se pobrinuti da imaju dostatne administrativne kapacitete za provedbu reformi i ulaganja iz planova za oporavak i otpornost te stoga mogućnost da u troškove svojih ulaganja ili reformi uračunaju ograničene privremene administrativne troškove ako su oni povezani s provedbom tog ulaganja ili reforme.

Ako je država članica zatražila ili namjerava zatražiti horizontalnu potporu u okviru Instrumenta za tehničku potporu za provedbu plana za oporavak i otpornost, npr. za komunikacijske mjere, poziva se da to navede u ovom odjeljku.

Postupak savjetovanja

Države članice trebale bi dostaviti sažetak postupka savjetovanja, provedenog u skladu s njihovim nacionalnim pravnim okvirima, na temelju kojeg je podnesen izmijenjeni plan za oporavak i otpornost. Postupak savjetovanja trebao bi biti razmjeran opsegu promjena u planovima za oporavak i otpornost. Budući da se opseg savjetovanja u pripremi početnih planova za oporavak i otpornost razlikovao, posebno s obzirom na izvanrednu situaciju uzrokovanu bolešću COVID-19, države članice potiču se da pri izmjeni svojih planova za oporavak i otpornost taj postupak općenito poboljšaju. Trebale bi se pobrinuti da su dionici, uključujući lokalna i regionalna tijela, socijalne partnere, nevladine organizacije i prema potrebi dionike iz poljoprivrednog sektora, pravodobno i smisleno uključeni u osmišljavanje, provedbu i praćenje svih novih ili revidiranih mjera u skladu sa svojim nacionalnim pravnim okvirima.

Za provedbu relevantnih mjera može biti primjereno da države članice u ključne etape ili ciljne vrijednosti koje imaju geografsku dimenziju uključe uvjete povezane s regionalnim ili lokalnim aspektima (na primjer, dodavanjem posebnih uvjeta povezanih sa savjetovanjem s lokalnim i regionalnim tijelima). Mogu uključiti i slične uvjete za savjetovanje sa socijalnim partnerima i prema potrebi s dionicima iz poljoprivrednog sektora o provedbi relevantnih reformi ili ulaganja.

Usto, europski semestar bit će važan okvir za raspravu s dionicima o napretku provedbe planova za oporavak i otpornost u skladu s praksama i tradicijama svake države članice. Provedba planova za oporavak i otpornost bit će uspješna samo uz snažnu regionalnu i lokalnu odgovornost te potporu socijalnih partnera i civilnog društva.

Kontrole i revizija

Sustavi unutarnje kontrole u državama članicama ključni su za postizanje potpune usklađenosti planova za oporavak i otpornost s člankom 22. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost. Oni moraju biti pouzdani kako bi se zajamčilo da su financijski interesi Unije zaštićeni i da je upotreba sredstava EU-a u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom, osobito u pogledu sprečavanja, otkrivanja i ispravljanja prijevara, korupcije, sukoba interesa i dvostrukog financiranja. U tom kontekstu i s obzirom na izmjene koje proizlaze iz revizije plana za oporavak i otpornost bitno je da države članice precizno obrazlože da su uspostavljeni sustavi kontrole i dalje prikladni i, prema potrebi, kako će se ti sustavi ojačati da bi se zajamčila primjerenost resursa i strukture. Ključni zahtjevi sustava kontrole države članice dodatno su razrađeni u Prilogu I. sporazumu o financiranju i (prema potrebi) sporazumu o zajmu sklopljenom između Komisije i države članice. Naime, ako izmijenjeni plan za oporavak i otpornost sadržava nove ili revidirane mjere, država članica trebala bi objasniti i dokazati da su kontrolne strukture i dalje primjerene ili, ako je to relevantno, kako će se njihovi kapaciteti, uključujući osoblje i postupke, povećati razmjerno povećanju plana za oporavak i otpornost. Ako Komisija bude tražila dodatno jamstvo za usklađenost s obvezama iz članka 22. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost, ključne etape u pogledu revizije i kontrole bit će uključene u Komisijin prijedlog provedbene odluke Vijeća kojom se odobrava ocjena izmijenjenog plana za oporavak i otpornost.

Pri podnošenju zahtjeva za izmjenu svojih planova države članice trebaju dostaviti ažurirano objašnjenje kontrolnih mehanizama i sustava, među ostalim repozitorijskog sustava za podatke o krajnjim primateljima.

Komunikacija

Države članice trebale bi nastaviti provoditi i prema potrebi ažurirati svoju komunikacijsku strategiju kako bi obuhvatile nove reforme i ulaganja i time osigurale informiranost javnosti o financiranju sredstvima Unije u skladu s člankom 34. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost, člankom 10. sporazuma o financiranju i, prema potrebi, člankom 19. sporazuma o zajmu. Države članice pozivaju se da pri podnošenju izmijenjenih planova za oporavak i otpornost opišu mjere koje su poduzele za provedbu tih obveza kako bi Komisiji olakšale praćenje usklađenosti s navedenim odredbama.

Komunikacijske kampanje trebale bi biti usmjerene na informiranje o ključnim reformama i ulaganjima u okviru europskog odgovora, posebno u kontekstu plana REPowerEU, te o planovima za oporavak i otpornost i njihovoj svrsi. Države članice potiču se da u svojim komunikacijskim aktivnostima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost:

—	objasne i podsjete na ciljeve svojeg plana za oporavak i otpornost i njegove koristi za državu članicu,

—	objasne zašto su reforme i ulaganja korisni za društvo, oporavak Europe, zelenu i digitalnu tranziciju te energetsku sigurnost, i to potkrijepe konkretnim dokazima,

—	pobrinu se za dostatnu vidljivost političke potpore najviših razina planu za oporavak i otpornost,

—	komuniciraju o ključnim projektima i pripišu njihovu realizaciju Mehanizmu za oporavak i otpornost,

—	potiču potencijalne korisnike da se prijave za financiranje u okviru plana za oporavak i otpornost,

—	predstave ukupni napredak u provedbi reformi i ulaganja, posebno u kontekstu plana REPowerEU, među ostalim u okviru redovitih razmjena informacija sa socijalnim partnerima, zainteresiranim zajednicama i civilnim društvom u cjelini.

Usto, Komisija u okviru mreže Inform EU može pomoći državama članicama u provedbi njihovih nacionalnih komunikacijskih strategija, što uključuje i one koje se odnose na izmijenjene planove za oporavak i otpornost.

Transparentnost u pogledu krajnjih primatelja

Transparentnost u pogledu upotrebe sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost povećana je uključivanjem nove obveze transparentnosti u Uredbu o planu REPowerEU. Države članice trebaju uspostaviti javno dostupan i jednostavan portal na kojem će objavljivati podatke o 100 krajnjih primatelja koji primaju najveći iznos sredstava za provedbu mjera u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

Krajnjim primateljem trebao bi se smatrati posljednji subjekt koji prima sredstva za mjeru u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, a nije ugovaratelj ili podugovaratelj. Pritom ga je potrebno razlikovati od korisnika, koji su, prema sustavu izravnog upravljanja u okviru mehanizma, države članice. Definicija krajnjih primatelja izravno proizlazi iz članka 22. stavka 2. točke (d) Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Krajnji primatelj može biti fizička osoba (npr. građani) ili pravna osoba (npr. ministarstva, javne agencije, regionalna ili lokalna tijela, udruge, dobrotvorne organizacije ili poduzeća). Početni ili posrednički primatelji sredstava (npr. ministarstva ili agencije koji nisu javni naručitelj, već samo dalje raspodjeljuju sredstva drugim subjektima) ne bi se trebali smatrati posljednjim subjektom. Da bi se smatrao krajnjim primateljem, subjekt treba primiti novčana sredstva ili mu se trebaju dodijeliti proračunska odobrena sredstva za plaćanje za potrebe navedene u mjeri iz Mehanizma za oporavak i otpornost kako je opisano u provedbenoj odluci Vijeća. Ti bi podaci trebali uključivati pravno ime krajnjeg primatelja, uključujući ime i prezime ako je krajnji primatelj fizička osoba, iznos primljenih sredstava i povezane mjere u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost za koje su sredstva primljena. Za određivanje 100 najvećih krajnjih primatelja u obzir bi trebalo uzeti sva sredstva dodijeljena krajnjim primateljima za provedbu mjera u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost jer se neka ulaganja mogu djelomično financirati i iz drugih javnih sredstava.

Radi proporcionalnosti i zaštite privatnosti u slučajevima kad su krajnji primatelji fizičke osobe, sve osobne podatke trebalo bi izbrisati dvije godine nakon završetka financijske godine u kojoj su krajnjem primatelju posljednji put isplaćena sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Slično tomu, po analogiji se na Mehanizam za oporavak i otpornost primjenjuje nekoliko iznimaka od objave podataka predviđenih člankom 38. stavkom 3. Financijske uredbe. To se odnosi na sljedeće slučajeve:

—	potpore za obrazovanje isplaćene fizičkim osobama i sve druge izravne potpore isplaćene fizičkim osobama kojima je pomoć najpotrebnija, kao što su nezaposlene osobe i izbjeglice (članak 191. stavak 4. točka (b) Financijske uredbe),

—	ugovori vrlo male vrijednosti dodijeljeni stručnjacima odabranima na temelju njihove stručne sposobnosti (članak 237. stavak 2. Financijske uredbe) te ugovori vrlo male vrijednosti čiji je iznos manji od 15 000 EUR (iznos iz točke 14.4. Priloga I. Financijskoj uredbi),

—	financijska potpora iz financijskih instrumenata u iznosu manjem od 500 000 EUR,

—	ako se otkrivanjem podataka mogu ugroziti prava i slobode dotičnih osoba ili subjekata koji su zaštićeni Poveljom Europske unije o temeljnim pravima ili se može naštetiti komercijalnim interesima primatelja.

S obzirom na iznose obuhvaćene Mehanizmom za oporavak i otpornost, nije vjerojatno da će se iznimke utvrđene u prve tri točke primjenjivati na 100 najvećih primatelja. Ne očekuje se ni široka primjena četvrte iznimke. Budući da se objava podataka odnosi samo na velike primatelje, za koje se većinom očekuje da su pravne osobe, pitanje privatnosti fizičkih osoba trebalo bi odvagnuti u odnosu na potrebu za transparentnošću potrošnje sredstava EU-a. Treba napomenuti i da će upućivanje na članak 38. stavak 3. Financijske uredbe obuhvaćati sve buduće izmjene te odredbe.

Osim što se ti podaci objavljuju na portalima država članica, Komisija ih centralizira zajedno s poveznicama na portale država članica u tablici pokazatelja za oporavak i otpornost. Te će podatke trebati ažurirati dvaput godišnje, a Komisija će nastojati uskladiti vrijeme ažuriranja s postojećim polugodišnjim izvješćivanjem u travnju i listopadu. Komisija će objaviti i interaktivnu kartu s prikazom različitih mjera i njihovih lokacija u državama članicama.

---

(1)  Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (SL L 57, 18.2.2021., str. 17.).

(2)  Uredba (EU) 2023/435 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače 2023. o izmjeni Uredbe (EU) 2021/241 u pogledu poglavljâ o planu REPowerEU u planovima za oporavak i otpornost (SL L 63, 28.2.2023., str. 1.).

(3)  U cijenama iz 2022.

(4)  Novčanu ili u naravi.

(5)  Uredba (EU) 2024/795 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. veljače 2024. o uspostavi Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP) (SL L 2024/795, 29.2.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/795/oj).

(6)   https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-8868-2024-INIT/hr/pdf

(7)  Budući da Komisija provodi vrlo detaljno ocjenjivanje povezano s redovitim zahtjevima za plaćanje (koji se mogu podnijeti do dva puta godišnje), dodatni koraci za praćenje predviđeni u Prilogu II. nisu se pokazali značajnima za poboljšanje Komisijine kontrole nad provedbom instrumenta. Ako Prilog II. operativnim aranžmanima sadržava korake za praćenje koji se odnose na izvješćivanje o provedbi financijskih instrumenata (koji imaju koristi od područja intervencije u području klime), ti će se koraci uključiti u novu klauzulu u operativnim aranžmanima.

(8)  SWD(2021) 12 final, Smjernice za države članice, Planovi za oporavak i otpornost, dostupno na: https://commission.europa.eu/system/files/2021-01/document_travail_service_part1_v2_en.pdf

(9)  Obavijest Komisije, Smjernice za planove za oporavak i otpornost u kontekstu plana REPowerEU 2023/C 80/01 (SL C 80, 3.3.2023., str. 1.).

(10)  Primjeri služe isključivo za ilustraciju i ni na koji način ne prejudiciraju Komisijinu ocjenu obrazloženja države članice.

(11)  Ako država članica potpiše sporazum o doprinosu za potrebe prijenosa sredstava iz svojeg plana za oporavak i otpornost u odjeljak „države članice” programa InvestEU, na takvo se dodatno jamstvo osim zahtjeva u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost primjenjuju i pravila programa InvestEU. Konkretno, člankom 13. stavkom 7. Uredbe o programu InvestEU (Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU i izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017) utvrđuje se rok za potpisivanje temeljnih operacija do kraja 2028.

(12)  C(2024) 3148 final.

(13)  Obavijest Komisije, Smjernice za planove za oporavak i otpornost u kontekstu plana REPowerEU 2023/C 80/01 (SL C 80, 3.3.2023., str. 1.).

(14)  U okviru redovitog ciklusa europskog semestra Komisija obično predlaže preporuke za pojedinu zemlju krajem svibnja / početkom lipnja, Europsko vijeće ih potvrđuje i Vijeće ih konačno donosi početkom srpnja.

(15)   SEC(2022) 70 final – SWD(2022) 19 final – SWD(2022) 20 final.

(16)  Dostupne na poveznici: https://competition-policy.ec.europa.eu/state-aid/legislation/rrf-guiding-templates_en (ažurirane 2023. kako bi se uzele u obzir revizije Uredbe o općem skupnom izuzeću, Smjernica o potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju te privremenog okvira za državne potpore u kriznim situacijama i tranziciji).

(17)  Posebno za MSP-ove.

(18)  U skladu sa smjernicama iz dijela I. odjeljka II. to se odnosi na „utvrđivanje bolje alternative ili slučajeve kad su određeni zahtjevi u pogledu opisa ključne etape, ciljne vrijednosti ili mjere nepotrebno detaljni ili uzrokuju neopravdano administrativno opterećenje jer ne pridonose postizanju ciljeva mjere”.

(19)  Ako se drugim financijskim sredstvima EU-a ne nadoknađuju troškovi (Inovacijski fond), već se ona isto isplaćuju na temelju ex ante procjene troškova, ta se provjera zamjenjuje usporedbom dviju ex ante procjena troškova Mehanizma za oporavak i otpornost i drugog fonda EU-a kako bi se osiguralo da nije dodijeljeno više od 100 % ukupne ex ante procjene troškova.