(1)

Proizvode treba pakirati radi zaštite i jednostavnog prijevoza od mjesta proizvodnje do mjesta upotrebe ili potrošnje. Za funkcioniranje unutarnjeg tržišta za proizvode neophodno je spriječiti nastanak prepreka na unutarnjem tržištu za ambalažu. Rascjepkana pravila i nejasni dovode do dodatnih troškova za gospodarske subjekte.

(1)

Proizvode treba primjereno pakirati radi zaštite i jednostavnog prijevoza od mjesta proizvodnje do mjesta upotrebe ili potrošnje. Za funkcioniranje unutarnjeg tržišta za proizvode neophodno je spriječiti nastanak prepreka na unutarnjem tržištu za ambalažu. Rascjepkana pravila i nejasni zahtjevi dovode do nesigurnosti i dodatnih troškova za gospodarske subjekte.

(2)

Osim toga, u ambalaži se upotrebljavaju velike količine primarnih sirovina (40 % plastike i 50 % papira koji se koriste u Uniji namijenjeno je za ambalažu) te ona predstavlja 36 % krutog komunalnog otpada (30). Visoke razine proizvedene ambalaže, koje su uz to u stalnom porastu, i niske razine ponovne uporabe i recikliranja velike su prepreke postizanju niskougljičnog kružnog gospodarstva. Stoga bi u ovoj Uredbi usklađivanjem nacionalnih mjera trebalo utvrditi pravila za cijeli životni ciklus ambalaže koja pridonose učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i pritom spriječiti i smanjiti štetan učinak ambalaže i ambalažnog otpada na okoliš i zdravlje ljudi. Utvrđivanje mjera u skladu s hijerarhijom otpada trebalo bi pridonijeti prelasku na kružno gospodarstvo.

(2)

Osim toga, u ambalaži se upotrebljavaju velike količine primarnih sirovina (40 % plastike i 50 % papira koji se koriste u Uniji namijenjeno je za ambalažu) te ona predstavlja 36 % krutog komunalnog otpada (30). Visoke razine proizvedene ambalaže, koje su uz to u stalnom porastu, i niske razine ponovne uporabe , prikupljanja i recikliranja velike su prepreke postizanju niskougljičnog kružnog gospodarstva. Stoga bi u ovoj Uredbi usklađivanjem nacionalnih mjera trebalo utvrditi pravila za cijeli životni ciklus ambalaže koja pridonose učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i pritom spriječiti i smanjiti štetan učinak ambalaže i ambalažnog otpada na okoliš i zdravlje ljudi. Utvrđivanje mjera u skladu s hijerarhijom otpada trebalo bi pridonijeti prelasku na kružno gospodarstvo.

(5)

U skladu sa zelenim planom (33) u novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo (34) obvezuje se na jačanje osnovnih zahtjeva za ambalažu kako bi do 2030. sva ambalaža postala ponovno uporabljiva odnosno kako bi je se moglo reciklirati, kao i na razmatranje drugih mjera za smanjenje (prekomjerne) ambalaže i ambalažnog otpada, poticanje dizajna za ponovnu uporabu i mogućnost recikliranja ambalaže, smanjenje složenosti ambalažnih materijala i uvođenje zahtjeva u pogledu recikliranog sadržaja u plastičnoj ambalaži. Komisiju se obvezuje na ocjenjivanje izvedivosti označivanja na razini cijele Unije kojim se olakšava pravilno odvajanje ambalažnog otpada na izvoru.

(5)

U skladu sa zelenim planom (33) u novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo (34) obvezuje se na jačanje osnovnih zahtjeva za ambalažu kako bi do 2030. sva ambalaža postala ponovno uporabljiva odnosno kako bi je se moglo reciklirati, kao i na razmatranje drugih mjera za smanjenje (prekomjerne) ambalaže i ambalažnog otpada, poticanje dizajna za ponovnu uporabu i mogućnost recikliranja ambalaže, smanjenje složenosti ambalažnih materijala , uvođenje zahtjeva u pogledu recikliranog sadržaja u plastičnoj ambalaži i ocjenjivanje potrebe za zahtjevima u pogledu recikliranog sadržaja za ambalažu izrađenu od materijala koji nije plastika . Naglašava se i obveza smanjenja rasipanja hrane te potiče primjena kružnih pristupa upotrebi vode, a Komisiju se obvezuje na ocjenjivanje izvedivosti označivanja na razini cijele Unije kojim se olakšava pravilno odvajanje ambalažnog otpada na izvoru.

(9.a)

Ova je Uredba u skladu s ciljevima utvrđenima u ...[buduća direktiva o tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš (2023/0085(COD))] i ...[buduća direktiva o osnaživanju potrošača u zelenoj tranziciji (2022/0092(COD))]. Njome se nastoje promicati i podržati potkrijepljene alternative za održivija rješenja za ambalažu.

(11)

Predmet koji je sastavni dio proizvoda i nužan za držanje, podržavanje ili čuvanje tog proizvoda tijekom njegova životnog vijeka i ako je namjena da se svi elementi zajedno koriste, troše ili zbrinjavaju ne bi trebalo smatrati ambalažom jer je funkcija tog predmeta neodvojivo povezana s činjenicom da je on dio proizvoda. Međutim, s obzirom na ponašanje potrošača u pogledu zbrinjavanja filtar vrećica za čaj i kavu te pojedinačnih jedinica za automate za kavu ili čaj , koje se u praksi zbrinjavaju zajedno s ostacima proizvoda, što dovodi do kontaminacije tokova kompostiranja i recikliranja, te bi konkretne predmete trebalo smatrati ambalažom. To je u skladu s ciljem povećanja odvojenog skupljanja biootpada, kako je propisano člankom 22. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (41). Nadalje, kako bi financijske i operativne obveze koje se odnose na kraj životnog vijeka bile dosljedne, ambalažom bi trebalo smatrati i sve pojedinačne jedinice za automate za kavu ili čaj koje su nužne za držanje kave ili čaja.

(11)

Predmet koji je sastavni dio proizvoda i nužan za držanje, podržavanje ili čuvanje tog proizvoda tijekom njegova životnog vijeka i ako je namjena da se svi elementi zajedno koriste, troše ili zbrinjavaju ne bi trebalo smatrati ambalažom jer je funkcija tog predmeta neodvojivo povezana s činjenicom da je on dio proizvoda. Međutim, s obzirom na ponašanje potrošača u pogledu zbrinjavanja filtar vrećica za čaj i kavu ili sustava koji omekšaju poslije upotrebe , koji se u praksi zbrinjavaju zajedno s ostacima proizvoda, što dovodi do kontaminacije tokova kompostiranja i recikliranja, te bi konkretne predmete trebalo smatrati ambalažom. To je u skladu s ciljem povećanja odvojenog skupljanja biootpada, kako je propisano člankom 22. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (41). Nadalje, kako bi financijske i operativne obveze koje se odnose na kraj životnog vijeka bile dosljedne, ambalažom bi trebalo smatrati i sve pojedinačne jedinice za automate za kavu ili čaj koje su nužne za držanje kave ili čaja.

(12)

U skladu s hijerarhijom otpada utvrđenom u članku 4. stavku 2. Direktive 2008/98/EZ i na temelju razmatranja životnog ciklusa radi postizanja najboljeg ukupnog učinka na okoliš, cilj je mjera predviđenih ovom Uredbom smanjiti količinu ambalaže koja se stavlja na tržište u smislu njezina obujma i mase, spriječiti stvaranje ambalažnog otpada, osobito najvećim mogućim smanjenjem ambalaže, izbjeći upotrebu ambalaže kad ona nije potrebna i povećati ponovnu uporabu ambalaže. Osim toga, mjerama se želi povećati upotreba recikliranog sadržaja u ambalaži, osobito u plastičnoj ambalaži u kojoj se koristi vrlo malo recikliranog sadržaja, kao i stopa recikliranja za svu ambalažu i kvaliteta nastalih sekundarnih sirovina te ujedno smanjiti druge oblike oporabe i konačnog zbrinjavanja.

(12)

U skladu s hijerarhijom otpada utvrđenom u članku 4. stavku 2. Direktive 2008/98/EZ i na temelju razmatranja životnog ciklusa radi postizanja najboljeg ukupnog učinka na okoliš, cilj je mjera predviđenih ovom Uredbom smanjiti količinu ambalaže koja se stavlja na tržište u smislu njezina obujma i mase, spriječiti stvaranje ambalažnog otpada, osobito najvećim mogućim smanjenjem ambalaže, izbjeći upotrebu ambalaže kad ona nije potrebna i povećati ponovnu uporabu ambalaže. Osim toga, mjerama se želi povećati upotreba recikliranog sadržaja u ambalaži, osobito u plastičnoj ambalaži u kojoj se koristi vrlo malo recikliranog sadržaja, jačanjem sustava visokokvalitetnog recikliranja, čime će se povećati stopa recikliranja za svu ambalažu i poboljšati kvaliteta nastalih sekundarnih sirovina te ujedno smanjiti drugi oblici oporabe i konačnog zbrinjavanja.

(12.a)

U skladu s hijerarhijom otpada u kojoj je zbrinjavanje otpada na odlagalištima najnepovoljnija opcija, mjere predviđene ovom Uredbom trebalo bi dopuniti revizijom Direktive Vijeća 1999/31/EZ  (1a) kako bi se ubrzalo postupno ukidanje odlaganja ambalažnog otpada na odlagalištima.

(13)

Ambalažu bi trebalo dizajnirati, proizvoditi i komercijalizirati na način koji omogućava njezinu ponovnu uporabu ili visokokvalitetno recikliranje i što više smanjuje učinak na okoliš tijekom cijelog njezina životnog ciklusa i životnog ciklusa proizvoda za koje je dizajnirana.

(13)

Ambalažu bi trebalo dizajnirati, proizvoditi i komercijalizirati na način koji omogućava njezinu što veću ponovnu uporabu ili visokokvalitetno recikliranje i što više smanjuje učinak na okoliš tijekom cijelog njezina životnog ciklusa i životnog ciklusa proizvoda za koje je dizajnirana. Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kako bi se ova Uredba nadopunila utvrđivanjem najmanjeg broja ciklusa za ponovno upotrebljivu ambalažu za specifične kategorije ambalaže.

(15.a)

Perfluorirane i polifluorirane alkilne tvari (PFAS-i) velika su skupina kemikalija s više od 4 700 umjetnih kemikalija prema definicijama OECD-a iz 2018. PFAS-i se od njihove pojave krajem 1940-ih upotrebljavaju u sve većem broju potrošačkih proizvoda i industrijskih primjena, od ambalaže za hranu i odjeće do elektronike, zrakoplovstva i vatrogasnih pjena. Upotrebljavaju se zbog sposobnosti odbijanja masnoća i vode te visoke stabilnosti i otpornosti na visoke temperature, a ta obilježja imaju zahvaljujući vezi ugljika i fluora. No ta je veza isto tako uzrok njihove iznimne postojanosti u okolišu. Izloženost najčešće ispitivanim PFAS-ima povezana je s nizom štetnih utjecaja na zdravlje, uključujući bolesti štitnjače, oštećenja jetre, smanjenu težinu pri rođenju, pretilost, dijabetes, hiperkolesterolemiju i smanjenu učinkovitost rutinskog cijepljenja, kao i povećani rizik od raka dojke, bubrega i testisa.

(15.b)

Danska je 27. svibnja 2020. u svojem službenom listu (Lovtidende A) objavila Nalog br. 681 od 25. svibnja 2020. pod naslovom „Izvršni nalog o materijalima koji dolaze u dodir s hranom i Kaznenom zakoniku za kršenje povezanih propisa EU-a” o zabrani PFAS-a u papiru i kartonu koji dolaze u dodir s hranom. Po uzoru na tu mjeru, s obzirom na zdravstvenu i okolišnu krizu koju predstavljaju PFAS-i i dok se čeka ECHA-ino mišljenje o široj zabrani uporabe PFAS-a u ambalaži i u drugim sektorima, na tržište Unije ne bi trebalo stavljati papirnatu ili kartonsku ambalažu koja sadržava PFAS-e, a dolazi u dodir s hranom.

(15.c)

Bisfenol A (BPA) kemijski je spoj koji se upotrebljava u proizvodnji materijala koji dolaze u dodir s hranom, kao što su ponovno upotrebljivi plastični pribor za jelo ili obloge za limenke, uglavnom kao zaštitni sloj. Ostaci bisfenola A mogu migrirati u hranu i piće te ih potrošači mogu unijeti s hranom. Bisfenol A iz drugih izvora osim hrane, uključujući termalni papir, kozmetiku i prašinu, može se apsorbirati kroz kožu i udisanjem.

(15.d)

U znanstvenom mišljenju  (1a) objavljenom u siječnju 2015. i s obzirom na dostupnost novih podataka, stručne skupine EFSA-e navele su da izloženost bisfenolu A može imati štetne učinke na bubrege i jetru. Na temelju tih nalaza stručnjaci EFSA-e znatno su smanjili preporuke za sigurnu razinu bisfenola A – s 50 mikrograma po kilogramu tjelesne težine po danu (μg/kg tjelesne težine/dan) na 4 μg/kg tjelesne težine po danu.

(15.e)

S obzirom na opasnost koju predstavlja prisutnost bisfenola A i rizik od migracije u hranu, trebalo bi zabraniti prisutnost namjerno dodanog bisfenola A u ambalaži koja dolazi u dodir s hranom.

(19)

Budući da se ograničenja tvari na temelju razloga kemijske sigurnosti ili razloga povezanih sa sigurnošću hrane uređuju drugim zakonodavstvom Unije, ne bi ih trebalo omogućavati ovom Uredbom, osim kad je riječ o ograničenjima olova, kadmija, žive i šesterovalentnog kroma koja su već utvrđena na temelju Direktive 94/62/EZ te bi ih i dalje trebalo uređivati na temelju ove Uredbe. Međutim , trebalo bi se, ponajprije zbog razloga koji se ne odnose na kemijsku sigurnost ni sigurnost hrane, omogućiti ograničavanje tvari prisutnih u ambalaži i komponentama ambalaže ili tvari koje se upotrebljavaju u postupku njihove proizvodnje koje negativno utječu na održivost ambalaže, osobito u smislu njezine kružnosti, mogućnosti ponovne uporabe i recikliranja.

(19)

Budući da se ograničenja tvari na temelju razloga kemijske sigurnosti ili razloga povezanih sa sigurnošću hrane uređuju drugim zakonodavstvom Unije, ne bi ih trebalo omogućavati ovom Uredbom, ne dovodeći u pitanje ograničenje PFAS-a i bisfenola A, osim ako postoji neprihvatljiv rizik za zdravlje ljudi ili okoliš, uključujući, ali ne ograničavajući se na ograničenja olova, kadmija, žive i šesterovalentnog kroma koja su već utvrđena na temelju Direktive 94/62/EZ , te bi ih i dalje trebalo uređivati na temelju ove Uredbe. Osim toga , trebalo bi omogućiti ograničavanje tvari prisutnih u ambalaži i komponentama ambalaže ili tvari koje se upotrebljavaju u postupku njihove proizvodnje koje negativno utječu na održivost ambalaže, osobito u smislu njezine kružnosti, mogućnosti ponovne uporabe i postupaka recikliranja.

(23)

U svrhu poticanja inovacija u području ambalaže, primjereno je omogućiti dodatno razdoblje od pet godina da se ambalažu koja ima inovativne značajke koje znatno poboljšavaju osnovnu funkciju ambalaže i koja ima očigledne koristi za okoliš uskladi sa zahtjevima u pogledu mogućnosti recikliranja. Inovativne značajke trebalo bi objasniti u tehničkoj dokumentaciji priloženoj ambalaži.

(23)

U svrhu poticanja inovacija u području ambalaže, primjereno je omogućiti dodatno razdoblje od pet godina da se ambalažu koja ima inovativne značajke koje znatno poboljšavaju osnovnu funkciju ambalaže i koja ima očigledne koristi za okoliš uskladi sa zahtjevima u pogledu mogućnosti recikliranja. Inovativne značajke trebale bi biti opravdane, osobito s obzirom na uporabu novih ili inovativnih materijala, i trebalo bi ih objasniti u tehničkoj dokumentaciji priloženoj ambalaži.

(24)

Kako bi se zaštitili zdravlje i sigurnost ljudi i životinja, zbog prirode pakiranih proizvoda i povezanih zahtjeva primjereno je da se zahtjevi u pogledu mogućnosti recikliranja ne primjenjuju na unutarnje pakiranje kako je definirano u članku 1. Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (50) i članku 4. stavku 25. Uredbe (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća (51) koje je u izravnom dodiru s medicinskim proizvodom, kao ni na kontaktno osjetljivu plastičnu ambalažu medicinskih proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća (52) i in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EU) 2017/746 Europskog parlamenta i Vijeća (53). Ta bi se izuzeća trebala primjenjivati do 1. siječnja 2035.

(24)

Kako bi se zaštitili zdravlje i sigurnost ljudi i životinja, zbog prirode pakiranih proizvoda i povezanih zahtjeva primjereno je da se zahtjevi u pogledu mogućnosti recikliranja ne primjenjuju na unutarnje pakiranje kako je definirano u članku 1. Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (50) i članku 4. stavku 25. Uredbe (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća (51) koje je u izravnom dodiru s medicinskim proizvodom, kao ni na kontaktno osjetljivu plastičnu ambalažu medicinskih proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća (52) i in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EU) 2017/746 Europskog parlamenta i Vijeća (53) , kontaktno osjetljivu plastičnu ambalažu za hranu za dojenčad i malu djecu i hranu za posebne medicinske potrebe obuhvaćenu Uredbom (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća  (53a) , kao ni na ambalažu zaliha, sastavnih dijelova i sastavnih dijelova unutarnjeg pakiranja za proizvodnju lijekova na temelju Direktive 2001/83/EZ, ni na veterinarsko-medicinske proizvode na temelju Uredbe (EU) 2019/6 ako takvo pakiranje mora biti u skladu sa standardima kakvoće lijeka . Ta bi se izuzeća trebala primjenjivati do 1. siječnja 2035.

(25)

Neke države članice poduzimaju mjere za povećanje mogućnosti recikliranja ambalaže kroz modulaciju naknada za proširenu odgovornost proizvođača. Takve inicijative koje se poduzimaju na nacionalnoj razini mogu stvoriti regulatornu nesigurnost za gospodarske subjekte, osobito ako ambalažu isporučuju u nekoliko država članica. S druge strane, modulacija naknada za proširenu odgovornost proizvođača djelotvoran je ekonomski instrument za poticanje održivijeg dizajna ambalaže koji dovodi do bolje mogućnosti recikliranja ambalaže i istodobno poboljšava funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Stoga je nužno uskladiti kriterije za modulaciju naknada za proširenu odgovornost proizvođača na temelju razreda učinkovitosti recikliranja koji se dobiva ocjenjivanjem mogućnosti recikliranja, a da se pritom ne utvrde stvarni iznosi takvih naknada. Budući da bi ti kriteriji trebali biti povezani s kriterijima za mogućnost recikliranja ambalaže, primjereno je ovlastiti Komisiju da takve usklađene kriterije utvrdi zajedno s detaljnim kriterijima za dizajn za recikliranje prema kategorijama ambalaže.

(25)

Neke države članice poduzimaju mjere za povećanje mogućnosti recikliranja ambalaže kroz modulaciju naknada za proširenu odgovornost proizvođača. Takve inicijative koje se poduzimaju na nacionalnoj razini mogu stvoriti regulatornu nesigurnost za gospodarske subjekte, osobito ako ambalažu isporučuju u nekoliko država članica. S druge strane, modulacija naknada za proširenu odgovornost proizvođača djelotvoran je ekonomski instrument za poticanje održivijeg dizajna ambalaže koji dovodi do bolje mogućnosti recikliranja ambalaže i istodobno poboljšava funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Stoga je nužno uskladiti kriterije za modulaciju naknada za proširenu odgovornost proizvođača na temelju razreda učinkovitosti recikliranja koji se dobiva ocjenjivanjem mogućnosti recikliranja, a da se pritom ne utvrde stvarni iznosi takvih naknada , i osigurati da su takve naknade namijenjene financiranju neto troškova prikupljanja, razvrstavanja i recikliranja ambalaže . Budući da bi ti kriteriji trebali biti povezani s kriterijima za mogućnost recikliranja ambalaže, primjereno je ovlastiti Komisiju da takve usklađene kriterije utvrdi zajedno s detaljnim kriterijima za dizajn za recikliranje prema kategorijama ambalaže.

(28)

Kako bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi i životinja u skladu sa zahtjevima iz zakonodavstva Unije i izbjegao rizik za sigurnost opskrbe lijekovima i sigurnost medicinskih proizvoda, prikladno je predvidjeti izuzeće od obveze minimalnog udjela recikliranog sadržaja u plastičnoj ambalaži za unutarnje pakiranje kako je definirano u članku 1. točki 23. Direktive 2001/83/EZ i članku 4. točki 25. Uredbe (EU) 2019/6, kao i za kontaktno osjetljivu plastičnu ambalažu medicinskih proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EU) 2017/745 te kontaktno osjetljivu ambalažu in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EU) 2017/746. To bi se izuzeće trebalo primjenjivati i na vanjsko pakiranje lijekova i veterinarsko-medicinskih proizvoda kako je definirano u članku 1. točki 24. Direktive 2001/83/EZ i članku 4. točki 26. Uredbe (EU) 2019/6 u slučajevima u kojima mora ispuniti posebne zahtjeve kako bi se očuvala kvaliteta medicinskog proizvoda.

(28)

Kako bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi i životinja u skladu sa zahtjevima iz zakonodavstva Unije i izbjegao rizik za sigurnost opskrbe lijekovima i sigurnost medicinskih proizvoda, prikladno je predvidjeti izuzeće od obveze minimalnog udjela recikliranog sadržaja u plastičnoj ambalaži za unutarnje pakiranje kako je definirano u članku 1. točki 23. Direktive 2001/83/EZ i članku 4. točki 25. Uredbe (EU) 2019/6, kao i za kontaktno osjetljivu plastičnu ambalažu medicinskih proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EU) 2017/745 , kontaktno osjetljivu ambalažu in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EU) 2017/746 te kontaktno osjetljivu plastičnu ambalažu za hranu za dojenčad i malu djecu i hranu za posebne medicinske potrebe obuhvaćenu Uredbom (EU) br. 609/2013 . To bi se izuzeće trebalo primjenjivati i na vanjsko pakiranje lijekova i veterinarsko-medicinskih proizvoda kako je definirano u članku 1. točki 24. Direktive 2001/83/EZ i članku 4. točki 26. Uredbe (EU) 2019/6 u slučajevima u kojima mora ispuniti posebne zahtjeve kako bi se očuvala kvaliteta medicinskog proizvoda. Naposljetku, to bi se izuzeće trebalo primjenjivati na tinte, ljepila, boje i lakove koji se upotrebljavaju na ambalaži i na bilo koji plastični dio koji čini manje od 5 % ukupne mase cijele jedinice ambalaže.

(28.a)

Kako bi se ostvarili ciljevi za integraciju recikliranog sadržaja iz ove Uredbe, Komisija bi najkasnije do 31. prosinca 2025. trebala objaviti izvješće u kojem se procjenjuje mogućnost postavljanja ciljeva za upotrebu plastičnih sirovina na biološkoj osnovi u ambalaži kako bi se postigao cilj od najviše 50 %, na temelju zahtjeva u pogledu održivosti.

(29)

Kako bi se spriječio nastanak prepreka na unutarnjem tržištu, a obveze provodile učinkovito, gospodarski subjekti trebali bi osigurati da plastični dio svake jedinice ambalaže jedinice sadržava određeni minimalni postotak recikliranog sadržaja oporabljenog iz plastičnog otpada nakon potrošnje.

(29)

Kako bi se spriječio nastanak prepreka na unutarnjem tržištu, a obveze provodile učinkovito, gospodarski subjekti trebali bi osigurati da plastična ambalaža po obliku ambalaže te pogonu za proizvodnju i godini proizvodnje u prosjeku sadržava određeni minimalni postotak recikliranog sadržaja oporabljenog iz plastičnog otpada nakon potrošnje.

(31)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu pravila za izračun i provjeru, po jedinici plastičnog otpada nakon potrošnje u ambalaži, prisutnog udjela recikliranog sadržaja oporabljenog iz plastičnog otpada nakon potrošnje te pravila za utvrđivanje formata tehničke dokumentacije, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih odredbi, u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (55).

(31)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu pravila za izračun i provjeru, po obliku ambalaže te pogonu za proizvodnju i godini proizvodnje, plastičnog otpada nakon potrošnje u ambalaži, prisutnog udjela recikliranog sadržaja oporabljenog iz plastičnog otpada nakon potrošnje , s obzirom na učinak postupka recikliranja na okoliš, te pravila za utvrđivanje formata tehničke dokumentacije, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih odredbi, u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (55).

(33)

Kako bi se uzeli u obzir rizici povezani s mogućom nedostatnom opskrbom određenim plastičnim otpadom za recikliranje koji bi mogli dovesti do previsokih cijena ili negativnih učinaka na zdravlje, sigurnost i okoliš, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kad je riječ o privremenoj izmjeni ciljeva za obvezni reciklirani udio u plastičnoj ambalaži. Komisija bi u evaluaciji obrazloženja takvog delegiranog akta trebala ocijeniti dobro argumentirane zahtjeve fizičkih i pravnih osoba.

(33)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kad je riječ o izmjeni ciljeva za obvezni reciklirani udio u plastičnoj ambalaži. Komisija bi u evaluaciji obrazloženja takvog delegiranog akta trebala ocijeniti dobro argumentirane zahtjeve fizičkih i pravnih osoba.

(33.a)

Trebalo bi ojačati tržište reciklirane ambalaže u Uniji kako bi se poboljšala stopa recikliranja, izbjeglo odlaganje otpada na odlagališta i smanjio izvoz otpada u treće zemlje. Kapaciteti Unije za recikliranje trebali bi se razvijati u suradnji s dionicima i industrijama u tom sektoru te se temeljiti na reguliranom vrijednosnom lancu koji omogućuje provjere kvalitete, osiguranje kvalitete, certifikaciju, logistiku i određivanje cijena.

(35)

Tokovi biootpada često su kontaminirani konvencionalnom plastikom, dok su tokovi recikliranja materijala često kontaminirani plastikom koja se može kompostirati. Ta unakrsna kontaminacija dovodi do gubitka resursa i smanjenja kvalitete sekundarnih sirovina te bi je trebalo spriječiti na izvoru. Budući da ispravan način zbrinjavanja plastične ambalaže koja se može kompostirati sve više zbunjuje potrošače, opravdano je i potrebno utvrditi jasna zajednička pravila o upotrebi plastične ambalaže koja se može kompostirati, propisujući je samo kad ima očite koristi za okoliš ili zdravlje ljudi. To je osobito slučaj kad upotreba ambalaže koja se može kompostirati pridonosi prikupljanju ili zbrinjavanju biootpada.

(35)

Tokovi biootpada često su kontaminirani konvencionalnom plastikom, dok su tokovi recikliranja materijala često kontaminirani plastikom koja se može kompostirati. Ta unakrsna kontaminacija dovodi do gubitka resursa i smanjenja kvalitete sekundarnih sirovina te bi je trebalo spriječiti na izvoru. Budući da ispravan način zbrinjavanja plastične ambalaže koja se može kompostirati sve više zbunjuje potrošače, opravdano je i potrebno utvrditi jasna zajednička pravila o upotrebi plastične ambalaže koja se može kompostirati, propisujući je samo kad ima očite koristi za okoliš ili zdravlje ljudi. To je osobito slučaj kad upotreba ambalaže koja se može kompostirati pridonosi prikupljanju ili zbrinjavanju biootpada , primjerice za proizvode kod kojih je posebno teško odvojiti ambalažu od sadržaja, kao što su filtar vrećice za čaj ili kavu .

(36)

Kad je riječ o ograničenim primjenama ambalaže proizvedene od biorazgradivih plastičnih polimera, postoji jasna korist za okoliš ako se upotrebljava ambalaža koja se može kompostirati koja ulazi u kompostane, uključujući postrojenja za anaerobnu razgradnju, u kontroliranim uvjetima. Nadalje , kad su u državi članici dostupni odgovarajući programi prikupljanja otpada i infrastrukture za obradu otpada, trebalo bi ograničiti fleksibilnost pri odlučivanju hoće li se na njezinu državnom području uvesti obveza da se u laganim plastičnim vrećicama za nošenje koristi plastika koja se može kompostirati . Kako potrošači ne bi bili zbunjeni u pogledu ispravnog načina zbrinjavanja i s obzirom na ekološku korist kružnosti ugljika, sva ostala plastična ambalaža trebala bi se koristiti za recikliranje materijala, a njezin dizajn ne bi trebao utjecati na mogućnost recikliranja drugih tokova otpada .

(36)

Kad je riječ o ograničenim primjenama ambalaže proizvedene od biorazgradivih plastičnih polimera, postoji jasna korist za okoliš ako se upotrebljava ambalaža koja se može kompostirati koja ulazi u kompostane, uključujući postrojenja za anaerobnu razgradnju, u kontroliranim uvjetima. Osim toga , biorazgradivi otpad ne bi trebao dovesti do kontaminacije komposta. Kako bi se olakšala uporaba ambalaže koja se može kompostirati i koja pomaže u prikupljanju ili odlaganju biootpada, trebalo bi revidirati zahtjeve norme EN 13432 „Ambalaža – Zahtjevi za oporabivost ambalaže kompostiranjem i biorazgradnjom – Sheme ispitivanja i kriteriji prihvatljivosti ambalaže” s obzirom na vrijeme kompostiranja, dopuštene razine kontaminacije i ograničenja ispuštanja mikroplastike kako bi se omogućila odgovarajuća obrada tih materijala u postrojenjima za obradu biootpada. Osim toga, u Uniji bi trebalo uspostaviti sličan standard za kompostiranje kod kuće.

(40)

Ambalažu bi trebalo dizajnirati tako da joj masa i obujam budu što manji, a da se pritom očuvaju njezine funkcije ambalaže. Izrađivač ambalaže trebao bi ocijeniti ambalažu u odnosu na kriterije učinkovitosti, kako je navedeno u Prilogu IV. ovoj Uredbi. S obzirom na cilj ove Uredbe da se smanji količina ambalaže i ambalažnog otpada i poboljša kružnost ambalaže na cijelom unutarnjem tržištu, primjereno je dodatno pojasniti i postrožiti postojeće kriterije. Stoga bi trebalo izmijeniti popis kriterija učinkovitosti ambalaže, kako su navedeni u postojećoj usklađenoj normi EN 13428:2000 (57). Iako su stavljanje na tržište i prihvaćenost kod potrošača i dalje relevantni za dizajn ambalaže, oni ne bi trebali biti uključeni u kriterije učinkovitosti koji sami po sebi opravdavaju dodatnu masu i obujam ambalaže. Međutim, to ne bi smjelo utjecati na specifikacije zanatskih i industrijskih proizvoda ni prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda koji su na temelju EU-ova sustava zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla registrirani i zaštićeni Unijina cilja da zaštiti kulturnu baštinu i tradicionalna znanja i umijeća. S druge strane, mogućnost recikliranja, upotreba recikliranog sadržaja i ponovna uporaba mogu opravdati dodatnu masu ili obujam ambalaže te bi ih trebalo uključiti u kriterije učinkovitosti. Ambalaža s dvostrukom stijenkom, lažnim dnom i drugim značajkama čiji je jedini cilj povećati percipiranu veličinu proizvoda ne bi se smjela stavljati na tržište jer ne ispunjava zahtjev najvećeg mogućeg smanjenja ambalaže. Isto bi pravilo trebalo primjenjivati na suvišnu ambalažu koja nije nužna za osiguravanje funkcionalnosti ambalaže.

(40)

Ambalažu bi trebalo dizajnirati tako da joj masa i obujam budu što manji, a da se pritom očuvaju njezine funkcije ambalaže. Izrađivač ambalaže trebao bi ocijeniti ambalažu u odnosu na kriterije učinkovitosti, kako je navedeno u Prilogu IV. ovoj Uredbi. S obzirom na cilj ove Uredbe da se smanji količina ambalaže i ambalažnog otpada i poboljša kružnost ambalaže na cijelom unutarnjem tržištu, primjereno je dodatno pojasniti i postrožiti postojeće kriterije. Stoga bi trebalo izmijeniti popis kriterija učinkovitosti ambalaže, kako su navedeni u postojećoj usklađenoj normi EN 13428:2000 (57). Iako su stavljanje na tržište i prihvaćenost kod potrošača i dalje relevantni za dizajn ambalaže, oni ne bi trebali biti uključeni u kriterije učinkovitosti koji sami po sebi opravdavaju dodatnu masu i obujam ambalaže. Međutim, to ne bi smjelo utjecati na specifikacije zanatskih i industrijskih proizvoda ni prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda koji su na temelju EU-ova sustava zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla registrirani i zaštićeni u okviru Unijina cilja da zaštiti kulturnu baštinu i tradicionalna znanja i umijeća ili na dizajn ambalaže koja podliježe zakonskoj zaštiti Uredbe Vijeća (EZ) br. 6/2002  (57a). S druge strane, mogućnost recikliranja, upotreba recikliranog sadržaja i ponovna uporaba mogu opravdati dodatnu masu ili obujam ambalaže te bi ih trebalo uključiti u kriterije učinkovitosti. Ambalaža s dvostrukom stijenkom, lažnim dnom i drugim značajkama čiji je jedini cilj povećati percipiranu veličinu proizvoda ne bi se smjela stavljati na tržište jer ne ispunjava zahtjev najvećeg mogućeg smanjenja ambalaže. Isto bi pravilo trebalo primjenjivati na suvišnu ambalažu koja nije nužna za osiguravanje funkcionalnosti ambalaže.

(44)

Potrošače je potrebno informirati te im omogućiti odgovarajuće zbrinjavanje ambalažnog otpada , među ostalim laganih i vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje koje se mogu kompostirati . To se najbolje može postići uspostavom sustava usklađenog označivanja za razvrstavanje otpada na temelju sastava ambalažnog materijala i njegovim usklađivanjem s odgovarajućim oznakama na spremnicima za otpad.

(44)

Potrošače je potrebno informirati te im omogućiti odgovarajuće zbrinjavanje svih vrsta ambalažnog otpada. To se najbolje može postići uspostavom sustava usklađenog označivanja za razvrstavanje otpada na temelju sastava ambalažnog materijala i njegovim usklađivanjem s odgovarajućim oznakama na spremnicima za otpad. Nužno je da takav sustav usklađenog označivanja prepoznaju svi građani bez obzira na njihove okolnosti poput dobi i poznavanja jezika, što bi trebao biti vodeći čimbenik u njihovu dizajnu. To se može postići uporabom piktograma uz minimalnu uporabu jezika. Tako bi se i smanjili troškovi prijevoda jezika koji se koristi, koji bi inače bio potreban.

(44.a)

Razvrstavanje je ključan korak za poboljšanje kružnosti ambalaže. Trebalo bi poticati poboljšanje kapaciteta za razvrstavanje, posebno s pomoću tehnoloških inovacija, kako bi se poboljšala kvaliteta razvrstavanja, a time i kvaliteta sirovina za recikliranje.

(49)

Kako bi se poduprla provedba ciljeva ove Uredbe, potrošače bi trebalo zaštititi od obmanjujućih i zbunjujućih informacija o značajkama ambalaže i njezinoj primjerenoj obradi na kraju životnog vijeka, za koju se na temelju ove Uredbe utvrđuju usklađene oznake. Ambalažu obuhvaćenu programom proširene odgovornosti proizvođača trebalo bi moći prepoznati na temelju akreditacijskog simbola na cijelom području na kojem se taj sustav primjenjuje. Taj bi simbol potrošače i korisnike trebao jasno i nedvosmisleno informirati o mogućnosti recikliranja ambalaže. U tu bi se svrhu moglo smatrati da bi simbol zelene točke, koji se u nekim državama članicama upotrebljava kako bi se naznačilo da je proizvođač dao financijski doprinos nacionalnom sustavu oporabe ambalaže  (58) , potrošače pogrešno mogao navesti na zaključak da se ambalaža s takvim simbolom uvijek može reciklirati.

(49)

Kako bi se poduprla provedba ciljeva ove Uredbe, potrošače bi trebalo zaštititi od obmanjujućih i zbunjujućih informacija o značajkama ambalaže i njezinoj primjerenoj obradi na kraju životnog vijeka, za koju se na temelju ove Uredbe utvrđuju usklađene oznake.

(50.a)

Trebalo bi osnovati stručnu skupinu uz uravnoteženo sudjelovanje predstavnika država članica i svih strana koje se bave ambalažom. Skupina bi se trebala nazivati „Forum za ambalažu” i trebala bi posebno doprinijeti pripremi, razvoju i pojašnjenju zahtjeva u pogledu održivosti, preispitivanju učinkovitosti uspostavljenih mehanizama za nadzor tržišta i procjeni svih samoregulatornih mjera.

(60)

Problem prekomjernog stvaranja ambalažnog otpada ne može se u potpunosti riješiti utvrđivanjem obveza koje se odnose na dizajn ambalaže. Za određene bi vrste ambalaže gospodarskim subjektima trebalo propisati obveze smanjenja praznog prostora pri upotrebi takve ambalaže. U slučaju skupne i transportne ambalaže te ambalaže za e-trgovinu koja se koristi za isporuku proizvoda krajnjim distributerima ili krajnjem korisniku, udio praznog prostora ne bi smio premašiti 40 %. Prema hijerarhiji otpada trebala bi postojati mogućnost da se od te obveze izuzmu gospodarski subjekti koji prodajnu ambalažu koriste kao ambalažu za e-trgovinu.

(60)

Problem prekomjernog stvaranja ambalažnog otpada ne može se u potpunosti riješiti utvrđivanjem obveza koje se odnose na dizajn ambalaže. Za određene bi vrste ambalaže gospodarskim subjektima trebalo propisati obveze smanjenja praznog prostora pri upotrebi takve ambalaže. U slučaju skupne i transportne ambalaže te ambalaže za e-trgovinu koja se koristi za isporuku proizvoda krajnjim distributerima ili krajnjem korisniku, udio praznog prostora ne bi smio premašiti 40 %. Prema hijerarhiji otpada trebala bi postojati mogućnost da se od te obveze izuzmu gospodarski subjekti koji prodajnu ambalažu koriste kao ambalažu za e-trgovinu. Ta se obveza ne primjenjuje na ponovno upotrebljivu ambalažu.

(65)

Kako bi se potaknulo sprečavanje nastanka otpada, trebalo bi uvesti novi koncept „ponovnog punjenja”. Ponovno punjenje trebalo bi se smatrati posebnom mjerom za sprečavanje nastanka otpada koja pridonosi i potrebna je za ispunjavanje ciljeva ponovne uporabe i ponovnog punjenja. Međutim, spremnici u vlasništvu korisnika koji imaju funkciju ambalaže u kontekstu ponovnog punjenja, kao što su ponovno uporabljive čaše, šalice, boce ili kutije, nisu ambalaža u smislu ove Uredbe.

(65)

Kako bi se potaknulo sprečavanje nastanka otpada, trebalo bi uvesti novi koncept „ponovnog punjenja”. Ponovno punjenje trebalo bi se smatrati posebnom mjerom za sprečavanje nastanka otpada koja pridonosi i potrebna je za ispunjavanje ciljeva u pogledu sprečavanja nastanka otpada iz ove Uredbe.

(66)

Ako gospodarski subjekti nude mogućnost kupnje proizvoda kroz sustav ponovnog punjenja, trebali bi osigurati da njihove stanice za ponovno punjenje ispunjavaju određene zahtjeve u pogledu zaštite zdravlja i sigurnosti potrošača. Stoga bi gospodarski subjekti u tom kontekstu, kad potrošači koriste vlastite spremnike, trebali potrošače informirati o uvjetima za sigurno ponovno punjenje i uporabu tih spremnika. U svrhu poticanja ponovnog punjenja, gospodarski subjekti ne bi smjeli na stanicama za ponovno punjenje davati besplatnu ambalažu ni ambalažu koja nije obuhvaćena sustavom povratne naknade.

(66)

Ako gospodarski subjekti nude mogućnost kupnje proizvoda kroz sustav ponovnog punjenja, trebali bi osigurati da njihove stanice za ponovno punjenje ispunjavaju određene zahtjeve u pogledu zaštite zdravlja i sigurnosti potrošača. Stoga bi gospodarski subjekti u tom kontekstu, kad potrošači koriste vlastite spremnike, trebali potrošače informirati o uvjetima za sigurno ponovno punjenje i uporabu tih spremnika. U svrhu poticanja ponovnog punjenja, gospodarski subjekti ne bi smjeli na stanicama za ponovno punjenje davati besplatnu ambalažu ni ambalažu koja nije obuhvaćena sustavom povratne naknade. Gospodarski subjekti trebali bi biti izuzeti od odgovornosti za probleme povezane sa sigurnošću hrane koji bi mogli nastati zbog uporabe spremnika koje donesu potrošači.

(67)

Radi smanjenja sve većeg udjela jednokratne ambalaže i sve većih količina nastalog ambalažnog otpada, potrebno je utvrditi kvantitativne ciljeve za ponovnu uporabu i ponovno punjenje ambalaže u sektorima za koje je procijenjeno da imaju najveći potencijal za smanjenje ambalažnog otpada: sektorima hrane i napitaka za ponijeti, velike bijele tehnike i transportne ambalaže. Ta se procjena temelji na čimbenicima kao što su postojeći sustavi za ponovnu uporabu, nužnost korištenja ambalaže i mogućnost ispunjavanja funkcionalnih zahtjeva držanja, urednosti, zdravlja, higijene i sigurnosti. U obzir su uzete i razlike među proizvodima i sustavima njihove proizvodnje i distribucije. Očekuje se da će se utvrđivanjem tih ciljeva poduprijeti inovacije i povećati udio rješenja za ponovnu uporabu i ponovno punjenje. Upotreba jednokratne ambalaže za hranu i napitke koji se nude i konzumiraju u prostorijama ugostiteljskog sektora ne bi smjela biti dopuštena.

(67)

Radi smanjenja sve većeg udjela jednokratne ambalaže i sve većih količina nastalog ambalažnog otpada, potrebno je utvrditi kvantitativne ciljeve za ponovnu uporabu ambalaže u sektorima za koje je procijenjeno da imaju najveći potencijal za smanjenje ambalažnog otpada: sektorima hrane i napitaka za ponijeti, velike bijele tehnike i transportne ambalaže. Ta se procjena temelji na čimbenicima kao što su postojeći sustavi za ponovnu uporabu, nužnost korištenja ambalaže i mogućnost ispunjavanja funkcionalnih zahtjeva držanja, urednosti, zdravlja, higijene i sigurnosti. U obzir su uzete i razlike među proizvodima i sustavima njihove proizvodnje i distribucije. Očekuje se da će se utvrđivanjem tih ciljeva poduprijeti inovacije i povećati udio rješenja za ponovnu uporabu i ponovno punjenje. Jednokratna ambalaža za hranu i napitke koji se nude i konzumiraju u prostorijama ugostiteljskog sektora ne bi smjela biti dopuštena. Potrošači bi uvijek trebali imati mogućnost kupiti hranu i napitke za ponijeti u ponovno uporabljivim ili vlastitim spremnicima pod uvjetima koji nisu nepovoljniji od hrane i napitaka koji se nude u jednokratnoj ambalaži. Gospodarski subjekti koji prodaju hranu ili napitke za ponijeti trebali bi potrošačima ponuditi mogućnost kupnje hrane ili napitaka u spremnicima koje su donijeli i mogućnost kupnje napitaka u ambalaži koja se može ponovno upotrebljavati.

(68)

Kako bi se povećala djelotvornost gospodarskih subjekata i zajamčilo jednako postupanje prema njima, trebalo bi im postaviti ciljeve u pogledu ponovne uporabe i ponovnog punjenja. Ciljeve za napitke trebalo bi postaviti i izrađivačima jer oni mogu kontrolirati koji se oblici ambalaže upotrebljavaju za proizvode koje oni nude . Te bi ciljeve trebalo izračunati kao postotak od prodaje robe u ponovno uporabljivoj ambalaži obuhvaćenoj sustavom za ponovnu uporabu ili sustavom ponovnog punjenja ili, u slučaju transportne ambalaže, kao postotak broja upotreba. Ciljevi bi trebali biti neutralni s obzirom na materijale. Kako bi uvjeti za provedbu ciljeva u pogledu ponovne uporabe i ponovnog punjenja bili ujednačeni, Komisiji bi u skladu s člankom 291. Ugovora trebalo delegirati ovlast za donošenje provedbenog akta o metodologiji njihova izračuna.

(68)

Kako bi se povećala djelotvornost gospodarskih subjekata i zajamčilo jednako postupanje prema njima, krajnjim distributerima bi trebalo postaviti ciljeve u pogledu ponovne uporabe. Te bi ciljeve trebalo izračunati kao postotak od prodaje robe u ponovno uporabljivoj ambalaži obuhvaćenoj sustavom za ponovnu uporabu ili, u slučaju transportne ambalaže, kao postotak broja upotreba. Ciljevi bi trebali biti neutralni s obzirom na materijale. Kako bi uvjeti za provedbu ciljeva u pogledu ponovne uporabe i ponovnog punjenja bili ujednačeni, Komisiji bi u skladu s člankom 291. Ugovora trebalo dodijeliti ovlast za donošenje provedbenog akta o metodologiji njihova izračuna.

(71)

Kako bi se omogućila provjera sukladnosti s ciljevima u pogledu ponovne uporabe i ponovnog punjenja , predmetni gospodarski subjekti moraju podnositi izvješća nadležnim tijelima. Gospodarski subjekti trebali bi relevantne podatke dostavljati za svaku kalendarsku godinu, počevši od 1. siječnja 2030. Države članice trebale bi te podatke učiniti javno dostupnima.

(71)

Kako bi se omogućila provjera sukladnosti s ciljevima u pogledu ponovne uporabe, predmetni gospodarski subjekti moraju podnositi izvješća nadležnim tijelima. Gospodarski subjekti trebali bi relevantne podatke dostavljati za svaku kalendarsku godinu, počevši od 1. siječnja 2030. Države članice trebale bi te podatke učiniti javno dostupnima.

(73.a)

Budući da vrlo lagane plastične vrećice za nošenje ispod 15 mikrona imaju velik potencijal da postanu otpad i pridonesu onečišćenju mora, trebalo bi poduzeti mjere za ograničavanje njihova stavljanja na tržište, osim ako je njihovo korištenje neophodno. Te plastične vrećice ne bi se trebale stavljati na tržište kao ambalaža za hranu u rasutom stanju, osim zbog higijenskih razloga ili za pakiranje vlažne hrane u rasutom stanju kao što su sirovo meso, riba ili mliječni proizvodi.

(74.a)

Smanjenje uporabe plastičnih vrećica za nošenje ne bi smjelo dovesti do zamjene papirnatim vrećicama za nošenje. Komisija bi trebala pratiti uporabu papirnatih vrećica za nošenje i predložiti cilj te, ako je prikladno, mjere za smanjenje potrošnje papirnatih vrećica za nošenje.

(91)

Kako bi se postiglo ambiciozno i trajno smanjenje ukupno nastalog ambalažnog otpada, trebalo bi utvrditi ciljeve za smanjenje ambalažnog otpada po stanovniku koje treba ostvariti do 2030. Ostvarivanje cilja smanjenja za 5 % do 2030. u odnosu na 2018. trebalo bi uključivati ukupno apsolutno prosječno smanjenje za otprilike 19 % u cijeloj Uniji 2030. u odnosu na osnovni scenarij za 2030. Države članice trebale bi do 2035. smanjiti stvaranje ambalažnog otpada za 10 % u odnosu na 2018. Procjenjuje se da će se time ambalažni otpad smanjiti za 29 % u odnosu na osnovni scenarij za 2030. Kako bi se nastojanja u pogledu smanjenja nastavila i nakon 2030., za 2035. trebalo bi utvrditi cilj smanjenja za 10 % u odnosu na 2018., što bi značilo smanjenje za 29 % u odnosu na osnovni scenarij, dok bi za 2040. trebalo utvrditi cilj smanjenja za 15 % u odnosu na 2018., što znači smanjenje za 37 % u odnosu na osnovni scenarij.

(91)

Kako bi se postiglo ambiciozno i trajno smanjenje ukupno nastalog ambalažnog otpada, trebalo bi utvrditi ciljeve za smanjenje ambalažnog otpada po stanovniku koje treba ostvariti do 2030. Ostvarivanje cilja smanjenja za 5 % do 2030. u odnosu na 2018. trebalo bi uključivati ukupno apsolutno prosječno smanjenje za otprilike 19 % u cijeloj Uniji 2030. u odnosu na osnovni scenarij za 2030. Države članice trebale bi do 2035. smanjiti stvaranje ambalažnog otpada za 10 % u odnosu na 2018. Procjenjuje se da će se time ambalažni otpad smanjiti za 29 % u odnosu na osnovni scenarij za 2030. Kako bi se nastojanja u pogledu smanjenja nastavila i nakon 2030., za 2035. trebalo bi utvrditi cilj smanjenja za 10 % u odnosu na 2018., što bi značilo smanjenje za 29 % u odnosu na osnovni scenarij, dok bi za 2040. trebalo utvrditi cilj smanjenja za 15 % u odnosu na 2018., što znači smanjenje za 37 % u odnosu na osnovni scenarij. Države članice koje su uspostavile drukčiji sustav gospodarenja ambalažnim otpadom iz kućanstava, s jedne strane, i industrijskim i komercijalnim ambalažnim otpadom, s druge strane, trebale bi imati mogućnost da zadrže posebnosti svojih sustava.

(91.a)

U okviru svojeg akcijskog plana za kružno gospodarstvo Komisija je donijela Komunikaciju od 16. siječnja 2018. naslovljenu „Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu” za smanjenje onečišćenja mora, emisija stakleničkih plinova i naše europske ovisnosti o fosilnim gorivima. Budući da je potrošnja plastike sve veća, u strategiji se poziva na poboljšanje kružnosti plastike i uvođenje učinkovitih preventivnih mjera. U skladu s tom strategijom ova bi Uredba trebala biti instrument za borbu protiv površinske i nepotrebne plastike kako bi se preokrenuo trend proizvodnje i potrošnje plastike, osobito plastike za jednokratnu uporabu.

(92)

Države članice mogu ostvariti te ciljeve ekonomskim instrumentima i drugim mjerama za davanje poticaja za primjenu hijerarhije otpada, uključujući mjere koje treba provesti u okviru programa proširene odgovornosti proizvođača, te promicanjem uspostave i djelotvornog rada sustava za ponovnu uporabu i poticanjem gospodarskih subjekata da krajnjim korisnicima nude više mogućnosti ponovnog punjenja. Takve bi mjere trebalo donijeti kao dodatak i usporedno s drugim mjerama iz ove Uredbe kojima se nastoje smanjiti ambalaža i ambalažni otpad, kao što su zahtjevi najvećeg mogućeg smanjenja ambalaže, ciljevi ponovne uporabe i ponovnog punjenja, količinski pragovi i mjere za postizanje trajnog smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Uz poštovanje općih pravila propisanih Ugovorom i odredaba ove Uredbe, svaka država članica može donijeti i odredbe koje nadilaze minimalne ciljeve utvrđene u ovoj Uredbi.

(92)

Države članice mogu ostvariti te ciljeve ekonomskim instrumentima i drugim mjerama za davanje poticaja za primjenu hijerarhije otpada, uključujući mjere koje treba provesti u okviru programa proširene odgovornosti proizvođača, te promicanjem uspostave i djelotvornog rada sustava za ponovnu uporabu i poticanjem gospodarskih subjekata da krajnjim korisnicima nude više mogućnosti ponovnog punjenja. Takve bi mjere trebalo donijeti kao dodatak i usporedno s drugim mjerama iz ove Uredbe kojima se nastoje smanjiti ambalaža i ambalažni otpad, kao što su zahtjevi najvećeg mogućeg smanjenja ambalaže, ciljevi ponovne uporabe , obveze ponovnog punjenja, količinski pragovi i mjere za postizanje trajnog smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. Uz poštovanje općih pravila propisanih Ugovorom i odredaba ove Uredbe, svaka država članica može donijeti i odredbe koje nadilaze minimalne ciljeve utvrđene u ovoj Uredbi.

(96)

U skladu s načelom „onečišćivač plaća” navedenim u članku 191. stavku 2. Ugovora, ključno je da proizvođači koji na tržište Unije stavljaju ambalažu i pakirane proizvode preuzmu odgovornost za gospodarenje njima na kraju njihova životnog vijeka. Trebalo bi podsjetiti da programe proširene odgovornosti proizvođača treba uspostaviti, kako je predviđeno u Direktivi 94/62/EZ, do 31. prosinca 2024. jer je riječ o najprimjerenijem načinu da se to postigne i jer oni mogu pozitivno utjecati na okoliš tako što će smanjiti stvaranje ambalažnog otpada i povećati njegovo prikupljanje i recikliranje. Postoje velike razlike u načinu na koji su ti programi uspostavljeni, u njihovoj učinkovitosti i opsegu odgovornosti proizvođača. Pravila o proširenoj odgovornosti proizvođača iz Direktive 2008/98/EZ trebala bi se stoga općenito primjenjivati na programe proširene odgovornosti proizvođača za proizvođače ambalaže te bi ih trebalo dopuniti dodatnim posebnim odredbama kad je to potrebno i prikladno.

(96)

U skladu s načelom „onečišćivač plaća” navedenim u članku 191. stavku 2. Ugovora, ključno je da proizvođači , uključujući sudionike u e-trgovini, koji na tržište Unije stavljaju ambalažu i pakirane proizvode preuzmu odgovornost za gospodarenje njima na kraju njihova životnog vijeka. Trebalo bi podsjetiti da programe proširene odgovornosti proizvođača treba uspostaviti, kako je predviđeno u Direktivi 94/62/EZ, do 31. prosinca 2024. jer je riječ o najprimjerenijem načinu da se to postigne i jer oni mogu pozitivno utjecati na okoliš tako što će smanjiti stvaranje ambalažnog otpada i povećati njegovo prikupljanje i recikliranje. Postoje velike razlike u načinu na koji su ti programi uspostavljeni, u njihovoj učinkovitosti i opsegu odgovornosti proizvođača. Pravila o proširenoj odgovornosti proizvođača iz Direktive 2008/98/EZ trebala bi se stoga općenito primjenjivati na programe proširene odgovornosti proizvođača za proizvođače ambalaže te bi ih trebalo dopuniti dodatnim posebnim odredbama kad je to potrebno i prikladno.

(98)

Uredbom (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća (66) utvrđuju se pravila o sljedivosti trgovaca koja, konkretno, sadržavaju obveze za pružatelje internetskih platformi koje potrošačima omogućuju sklapanje ugovora na daljinu s proizvođačima koji ambalažu nude potrošačima u Uniji. Kako bi se spriječilo izbjegavanje obveza proširene odgovornosti proizvođača, trebalo bi pojasniti na koji bi način takvi pružatelji internetskih platformi trebali ispunjavati te obveze s obzirom na registre proizvođača ambalaže uspostavljene u skladu s ovom Uredbom. U tom bi kontekstu pružatelji internetskih platformi koje potrošačima omogućuju sklapanje ugovora na daljinu s proizvođačima, koji su obuhvaćeni područjem primjene poglavlja III. odjeljka 4. Uredbe (EU) 2022/2065, od tih proizvođača trebali prikupljati informacije o tome poštuju li pravila o proširenoj odgovornosti proizvođača utvrđena ovom Uredbom. Pravila o sljedivosti trgovaca koji ambalažu prodaju na internetu podliježu provedbenim pravilima iz Uredbe (EU) 2022/2065.

(98)

Uredbom (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća (66) utvrđuju se pravila o sljedivosti trgovaca koja, konkretno, sadržavaju obveze za pružatelje internetskih platformi koje potrošačima omogućuju sklapanje ugovora na daljinu s proizvođačima koji ambalažu nude potrošačima u Uniji. Kako bi se spriječilo izbjegavanje obveza proširene odgovornosti proizvođača, trebalo bi pojasniti na koji bi način takvi pružatelji internetskih platformi trebali ispunjavati te obveze s obzirom na registre proizvođača ambalaže uspostavljene u skladu s ovom Uredbom. U tom bi kontekstu pružatelji internetskih platformi koje potrošačima omogućuju sklapanje ugovora na daljinu s proizvođačima, koji su obuhvaćeni područjem primjene poglavlja III. odjeljka 4. Uredbe (EU) 2022/2065, trebali podlijegati određenim obvezama koje se primjenjuju na proizvođače, osim ako dokažu da je treća strana za koju obavljaju usluge povezane s prodajom na daljinu ili isporukom već ispunila te obveze. Nadalje, trebali bi od tih proizvođača prikupljati informacije o tome poštuju li pravila o proširenoj odgovornosti proizvođača utvrđena ovom Uredbom. Pravila o sljedivosti trgovaca koji ambalažu prodaju na internetu podliježu provedbenim pravilima iz Uredbe (EU) 2022/2065.

(101.a)

Odvojeno prikupljanje ambalaže ključan je korak za osiguravanje njezine kružnosti i snažnog tržišta sekundarnih sirovina. Utvrđivanje obvezne stope prikupljanja poticaj je za razvoj učinkovitih i ciljanih sustava prikupljanja na nacionalnoj razini, čime se povećava količina otpada koji se razvrstava i potencijalno reciklira.

(103.a)

U ovoj Uredbi trebalo bi uzeti u obzir raznolikost postojećih sustava povratne naknade u Uniji i osigurati da se ne otežavaju tehnološka unapređenja u tim sustavima ako ispunjavaju uvjete i kriterije za povećanje stopa prikupljanja i poboljšanje kvalitete recikliranja. Na primjer, digitalni sustav povratne naknade potrošačima nudi QR kod za povrat naknade kad odlože ambalažu na posebnom sabirnom mjestu kod kuće ili usputno negdje drugdje.

(107)

Države članice koje tijekom dvije uzastopne kalendarske godine koje prethode stupanju na snagu te obveze bez sustava povratne naknade ostvare stopu prikupljanja ciljanih oblika ambalaže od 90  % mogu zatražiti izuzeće od uspostave sustava povratne naknade.

(107)

Države članice koje tijekom dvije uzastopne kalendarske godine koje prethode stupanju na snagu te obveze bez sustava povratne naknade ostvare stopu prikupljanja ciljanih oblika ambalaže od barem 85  % mogu zatražiti izuzeće od uspostave sustava povratne naknade.

(108)

U okviru posebne mjere sprečavanja nastanka ambalažnog otpada države članice trebale bi aktivno poticati rješenja za ponovnu uporabu i ponovno punjenje. Trebale bi poduprijeti uspostavu sustava za ponovnu uporabu i ponovno punjenje te pratiti njihovo funkcioniranje i sukladnost s higijenskim standardima. Države članice potiče se da poduzimaju i druge mjere, kao što su uspostava sustava povratne naknade koji obuhvaćaju oblike ponovno uporabljive ambalaže, i pritom primjenjuju gospodarske poticaje ili da od krajnjih distributera zahtijevaju da određen postotak proizvoda koji nisu obuhvaćeni ciljevima u pogledu ponovne uporabe i ponovnog punjenja stave na raspolaganje u ponovno uporabljivoj ambalaži ili kroz sustav ponovnog punjenja, pod uvjetom da takvi zahtjevi ne dovedu do rascjepkanosti jedinstvenog tržišta i stvaranja prepreka trgovini.

(108)

U okviru posebne mjere sprečavanja nastanka ambalažnog otpada države članice trebale bi aktivno poticati rješenja za ponovnu uporabu i ponovno punjenje. Trebale bi poduprijeti uspostavu sustava za ponovnu uporabu i ponovno punjenje te pratiti njihovo funkcioniranje i sukladnost s higijenskim standardima. Države članice potiče se da poduzimaju i druge mjere, kao što su uspostava sustava povratne naknade koji obuhvaćaju oblike ponovno uporabljive ambalaže, i pritom primjenjuju gospodarske poticaje ili da od krajnjih distributera zahtijevaju da određen postotak proizvoda koji nisu obuhvaćeni ciljevima u pogledu ponovne uporabe i obvezama ponovnog punjenja stave na raspolaganje u ponovno uporabljivoj ambalaži ili kroz sustav ponovnog punjenja, pod uvjetom da takvi zahtjevi ne dovedu do rascjepkanosti jedinstvenog tržišta i stvaranja prepreka trgovini.

(113.a)

Važno je da Komisija pri izradi nacrta delegiranih akata kojima se utvrđuju kriteriji za recikliranje i kriteriji za mogućnost recikliranja u širim razmjerima uzme u obzir sve tehnologije prerađivanja, a ključno je da dodatno procijeni dodanu vrijednost kemijskog recikliranja za one frakcije koje se ne mogu obraditi tehnologijama mehaničkog recikliranja. U kontekstu ciljeva utvrđenih Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) Komisija bi trebala uzeti u obzir potrošnju energije novih tehnologija, potrošnju vode, gubitke materijala i, u kontekstu revizije zakonodavnog okvira Unije o tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš, izbjegavati obmanjujuće tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš ograničavanjem tih primjena na istinski kružni pristup, isključujući, na primjer, pristupe pretvaranja materijala u gorivo.

(113.b)

Gospodarski subjekt trebao bi moći iznositi tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš na ambalaži stavljenoj na tržište samo ako su te tvrdnje potkrijepljene u skladu s Direktivom o tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš. Kad je riječ o mogućnosti recikliranja, razini recikliranog sadržaja i mogućnosti ponovne uporabe, te bi tvrdnje trebale biti moguće samo za svojstva ambalaže koja premašuju primjenjive minimalne zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi.

(117.a)

Odvojeno prikupljanje izvan kuće važan je element za povećanje stope prikupljanja ambalaže i poboljšanje njezine kružnosti. Države članice i gospodarski subjekti trebali bi moći poduzeti posebne mjere za odvojeno prikupljanje izvan kuće prilagođeno lokaciji i navikama potrošača.

(123)

Djelotvorno izvršenje zahtjeva u pogledu održivosti ključno je za pošteno tržišno natjecanje kako bi se osiguralo ostvarenje očekivanih koristi za okoliš i doprinosa postizanju ciljeva Unije u području klime, energetike i kružnosti iz ove Uredbe. Stoga bi se Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća (73), kojom se uspostavlja horizontalni okvir za nadzor tržišta i kontrolu proizvoda koji ulaze na tržište Unije, trebala primjenjivati na ambalažu za koju su zahtjevi u pogledu održivosti utvrđeni u skladu s ovom Uredbom.

(123)

Djelotvorno izvršenje zahtjeva u pogledu održivosti ključno je za pošteno tržišno natjecanje kako bi se osiguralo ostvarenje očekivanih koristi za okoliš i doprinosa postizanju ciljeva Unije u području klime, energetike i kružnosti iz ove Uredbe. Stoga treba utvrditi minimalni broj provjera gospodarskih subjekata koji ambalažu stavljaju na tržište Unije, a Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća (73), kojom se uspostavlja horizontalni okvir za nadzor tržišta i kontrolu proizvoda koji ulaze na tržište Unije, trebala bi se primjenjivati na ambalažu za koju su zahtjevi u pogledu održivosti utvrđeni u skladu s ovom Uredbom.

(130)

Kad je riječ o ambalaži koja ulazi na tržište Unije, prednost bi se trebala dati suradnji na tržištu između tijela za nadzor tržišta i gospodarskih subjekata. Stoga bi, iako se mogu odnositi na bilo koju ambalažu koja ulazi na tržište Unije, intervencije tijela imenovanih u skladu s člankom 25. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/1020 trebale biti usmjerene prije svega na ambalažu koja podliježe mjerama zabrane koje provode tijela za nadzor tržišta. Ako provedu takve mjere zabrane i ako te mjere nisu ograničene na nacionalno područje, tijela za nadzor tržišta trebala bi tijelima imenovanima za kontrolu ambalaže koja ulazi na tržište Unije dostaviti pojedinosti potrebne za identifikaciju takve nesukladne ambalaže na granicama, uključujući informacije o pakiranim proizvodima i gospodarskim subjektima kako bi se za proizvode koji ulaze na tržište Unije omogućio pristup koji se temelji na riziku. U takvim će slučajevima carinska tijela nastojati identificirati i zaustaviti tu ambalažu na granicama.

(130)

Kako bi se zaštitilo funkcioniranje unutarnjeg tržišta i stvorili jednaki uvjeti tržišnog natjecanja, ambalaža iz trećih zemalja koja ulazi na tržište Unije mora biti u skladu s ovom Uredbom , neovisno o tome je li uvezena kao zasebna ambalaža ili kao dio pakiranog proizvoda. Konkretno, izrađivači su za tu ambalažu dužni provesti odgovarajuće postupke ocjenjivanja sukladnosti. Prednost bi se trebala dati suradnji na tržištu između tijela za nadzor tržišta i gospodarskih subjekata. Stoga bi, iako se mogu odnositi na bilo koju ambalažu koja ulazi na tržište Unije, intervencije tijela imenovanih u skladu s člankom 25. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/1020 trebale biti usmjerene prije svega na ambalažu koja podliježe mjerama zabrane koje provode tijela za nadzor tržišta. Ako provedu takve mjere zabrane i ako te mjere nisu ograničene na nacionalno područje, tijela za nadzor tržišta trebala bi tijelima imenovanima za kontrolu ambalaže koja ulazi na tržište Unije dostaviti pojedinosti potrebne za identifikaciju takve nesukladne ambalaže na granicama, uključujući informacije o pakiranim proizvodima i gospodarskim subjektima kako bi se za proizvode koji ulaze na tržište Unije omogućio pristup koji se temelji na riziku. U takvim će slučajevima carinska tijela nastojati identificirati i zaustaviti tu ambalažu na granicama.

(f)

filtar vrećice za čaj ili kavu koje su nužne za držanje proizvoda od čaja ili kave i predviđene za korištenje i zbrinjavanje zajedno s proizvodom;

(f)

propusne filtar vrećice za čaj ili kavu ili sustavi koji omekšaju poslije upotrebe i kapsule za jednu dozu koji drže proizvode od čaja ili kave i predviđeni su za korištenje i zbrinjavanje zajedno s proizvodom;

(g)

pojedinačne jedinice za automat za kavu ili čaj koje su nužne za držanje proizvoda od kave ili čaja i predviđene za korištenje i zbrinjavanje zajedno s proizvodom;

(g)

nepropusne pojedinačne jedinice za automat za kavu ili čaj koje su nužne za držanje proizvoda od kave ili čaja i predviđene za korištenje i zbrinjavanje zajedno s proizvodom;

(4)

„transportna ambalaža” znači ambalaža osmišljena tako da olakša rukovanje i prijevoz određenog broja prodajnih jedinica ili proizvoda u skupnoj ambalaži, što uključuje ambalažu za e-trgovinu, ali ne uključuje kontejnere za cestovni, željeznički, brodski i zračni prijevoz, u svrhu sprečavanja fizičkog dodira i oštećenja u prijevozu ;

(4)

„transportna ambalaža” znači ambalaža osmišljena tako da olakša rukovanje i prijevoz bilo kojeg broja prodajnih jedinica ili proizvoda u skupnoj ambalaži, što uključuje ambalažu za e-trgovinu, ali ne uključuje kontejnere za cestovni, željeznički, brodski i zračni prijevoz, u svrhu sprečavanja oštećenja proizvoda uslijed fizičkog dodira i prijevoza ;

(16)

„krajnji distributer” znači distributer koji krajnjem korisniku isporučuje pakirane proizvode ili proizvode koji se mogu kupiti kroz sustav ponovnog punjenja;

(16)

„krajnji distributer” znači distributer koji krajnjem korisniku isporučuje pakirane proizvode ili proizvode koji se mogu kupiti kroz sustav ponovnog punjenja ili ponovne uporabe ;

(19)

„višeslojna (kompozitna) ambalaža” znači jedinica ambalaže izrađena od dva ili više materijala, osim materijala za etikete, zatvarače i pečaćenje, koji se ne mogu odvojiti ručno i koji stoga čine jednu nedjeljivu cjelinu;

(19)

„višeslojna (kompozitna) ambalaža” znači jedinica ambalaže izrađena od dva ili više materijala, osim materijala za etikete, premaze, obloge, lakove, boje, tiskarske boje, ljepila, zatvarače i pečaćenje, koji se smatraju dijelom mase glavnog ambalažnog materijala i koji se ne mogu odvojiti ručno i koji stoga čine jednu nedjeljivu cjelinu , osim ako određeni materijal čini neznatan dio ambalažne jedinice, a u svakom slučaju najviše 10 % ukupne mase ambalažne jedinice ;

(22)

„ponovna uporaba” znači svaki postupak kojim se ponovno uporabljiva ambalaža ponovno koristi u istu svrhu za koju je izvorno predviđena;

(22)

„ponovna uporaba” znači svaki postupak kojim se ponovno uporabljiva ambalaža više puta koristi u istu svrhu za koju je izvorno predviđena , što je omogućeno odgovarajućom logistikom i prikladnim sustavima poticaja, obično sustavima povratnih naknada ;

(26)

„sustavi za ponovnu uporabu” znači organizacijski, tehnički ili financijski mehanizmi koji omogućuju ponovnu uporabu unutar sustava zatvorene ili otvorene petlje. Sustavi povratne naknade koji osiguravaju da se ambalaža prikuplja za ponovnu uporabu smatraju se dijelom „sustava za ponovnu uporabu”;

(26)

„sustavi za ponovnu uporabu” znači organizacijski, tehnički i/ ili financijski mehanizmi i poticaji koji omogućuju ponovnu uporabu unutar sustava zatvorene ili otvorene petlje. Sustavi povratne naknade koji osiguravaju da se ambalaža prikuplja za ponovnu uporabu smatraju se dijelom „sustava za ponovnu uporabu”;

(28)

„ponovno punjenje” znači postupak kojim krajnji korisnik vlastiti spremnik, koji služi kao ambalaža, puni proizvodom ili proizvodima koje krajnji distributer nudi u kontekstu komercijalne transakcije ;

(28)

„ponovno punjenje” znači postupak kojim krajnji korisnik vlastiti spremnik ili spremnik koji na prodajnom mjestu osigurava krajnji distributer , a koji služi kao ambalaža, puni proizvodom ili proizvodima kupljenima od krajnjeg distributera ;

(31)

„dizajn za recikliranje” znači dizajn ambalaže, uključujući pojedinačne komponente ambalaže, kojim se osigurava mogućnost njezina recikliranja u najsuvremenijim postupcima prikupljanja, razvrstavanja i recikliranja;

(31)

„dizajn za recikliranje” znači dizajn ambalaže, uključujući pojedinačne komponente ambalaže, kojim se osigurava mogućnost njezina recikliranja u najsuvremenijim postupcima prikupljanja, razvrstavanja i recikliranja , pri čemu se prednost daje postupcima mehaničkog recikliranja ;

(31.a)

„mogućnost recikliranja” znači kompatibilnost ambalaže s postupcima gospodarenja otpadom i njegove prerade, koja se temelji na odvojenom prikupljanju, razvrstavanju u zasebne tokove, recikliranju u širim razmjerima i uporabi recikliranih materijala umjesto primarnih sirovina u novoj ambalaži;

(32)

„recikliranje u širim razmjerima” znači prikupljanje, razvrstavanje i recikliranje u okviru instalirane najsuvremenije infrastrukture i postupaka koje obuhvaća najmanje 75 % stanovništva Unije i uključuje ambalažni otpad koji se izvozi iz Unije i ispunjava zahtjeve iz članka 47. stavka 5.;

(32)

„recikliranje u širim razmjerima” znači postojanje dostatnog kapaciteta za usmjeravanje prikupljenog ambalažnog otpada u definirane i priznate tokove otpada u okviru postojećih industrijskih postupaka za preradu u sustavima koji su stvarno dokazani u radnom okruženju i uključuje ambalažni otpad koji se izvozi iz Unije i ispunjava zahtjeve iz članka 47. stavka 5.;

(32.a)

„visokokvalitetno recikliranje” znači svaki postupak oporabe, kako je definiran u članku 3. točki 17. Direktive 2008/98/EZ, tijekom kojeg se čuva posebna kvaliteta prikupljenog i razvrstanog otpada, tako da su dobiveni reciklirani materijali dovoljno kvalitetni da zamijene primarne sirovine;

(34)

„integrirana komponenta” znači komponenta ambalaže koja se može razlikovati od glavnog dijela ambalažne jedinice i može biti od drugačijeg materijala, ali je sastavni dio ambalažne jedinice i njezine funkcionalnosti te je ne treba odvojiti od glavnog dijela ambalažne jedinice da bi se proizvod koristio , a obično se zbrinjava isto kad i ambalažna jedinica, iako ne nužno na isti način;

(34)

„integrirana komponenta” znači komponenta ambalaže koja se može razlikovati od glavnog dijela ambalažne jedinice i može biti od drugačijeg materijala, ali je sastavni dio ambalažne jedinice i njezine funkcionalnosti te je ne treba odvojiti od glavnog dijela ambalažne jedinice, a obično se zbrinjava isto kad i ambalažna jedinica, iako ne nužno na isti način;

(35)

„zasebna komponenta” znači komponenta ambalaže koja se razlikuje od glavnog dijela ambalažne jedinice i može biti od drugačijeg materijala te ju je potrebno u cijelosti i trajno odvojiti od glavnog dijela ambalažne jedinice da bi se pristupilo proizvodu te se obično odlaže prije ambalažne jedinice i odvojeno od nje;

(35)

„zasebna komponenta” znači komponenta ambalaže koja se razlikuje od glavnog dijela ambalažne jedinice i može biti od drugačijeg materijala te ju je potrebno u cijelosti i trajno odvojiti od glavnog dijela ambalažne jedinice te se obično odlaže prije ambalažne jedinice i odvojeno od nje;

(37)

„inovativna ambalaža” znači vrsta ambalaže koja se proizvodi od novih materijala primjenom postupaka oblikovanja ili proizvodnje koji dovode do znatnog poboljšanja funkcija ambalaže, kao što su držanje, zaštita, rukovanje , isporuka ili prezentiranje proizvoda, i do očiglednih koristi za okoliš, osim ambalaže koja je nastala izmjenom postojeće ambalaže isključivo radi boljeg prezentiranja proizvoda i marketinga;

(37)

„inovativna ambalaža” znači vrsta ambalaže koja se proizvodi od novih i inovativnih materijala primjenom postupaka oblikovanja ili proizvodnje koji dovode do znatnog poboljšanja funkcija ambalaže, kao što su držanje, zaštita, rukovanje i isporuka proizvoda, i do očiglednih ukupnih koristi za okoliš, osim ambalaže koja je nastala izmjenom postojeće ambalaže uglavnom radi boljeg prezentiranja proizvoda i marketinga;

(38)

„sekundarne sirovine” znači materijali koji su dobiveni postupkom recikliranja i mogu zamijeniti primarne sirovine;

(38)

„sekundarne sirovine” znači materijali koji su dobiveni postupkom recikliranja , prošli sve potrebne provjere i razvrstavanje i mogu zamijeniti primarne sirovine;

(40)

„kontaktno osjetljiva ambalaža” znači ambalaža koja je predviđena za sve primjene obuhvaćene uredbama (EZ) br. 1831/2003, (EZ) br. 1935/2004, (EZ) br. 767/2009, (EZ) br. 2009/1223, (EU) 2017/745, (EU) 2017/746, (EU) 2019/4, (EU) 2019/6, Direktivom 2001/83/EZ ili Direktivom 2008/68/EZ;

(40)

„kontaktno osjetljiva ambalaža” znači ambalaža koja je predviđena za sve primjene obuhvaćene uredbama (EZ) br. 1831/2003, (EZ) br. 1935/2004, (EZ) br. 767/2009, (EZ) br. 2009/1223, (EU) 2017/745, (EU) 2017/746, (EU) 2019/4, (EU) 2019/6, Direktivom 2001/83/EZ , Direktivom 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) ili Direktivom 2008/68/EZ;

(41)

„ambalaža koja se može kompostirati” znači ambalaža koja može proći fizikalnu, kemijsku, termičku ili biološku razgradnju tako da se najveći dio gotovog komposta na kraju razgrađuje na ugljikov dioksid, mineralne soli, biomasu i vodu, u skladu s člankom 47. stavkom  4 ., i ne otežava odvojeno prikupljanje ni postupak ili aktivnost kompostiranja u koju se unosi u kontroliranim industrijskim uvjetima;

(41)

„ambalaža koja se može kompostirati” znači ambalaža koja može proći fizikalnu, kemijsku, termičku ili biološku razgradnju tako da se najveći dio gotovog komposta na kraju razgrađuje na ugljikov dioksid, mineralne soli, biomasu i vodu, u skladu s člankom 47. stavkom  8 ., i ne otežava odvojeno prikupljanje ni postupak ili aktivnost kompostiranja ili anaerobne razgradnje u koju se unosi u kontroliranim industrijskim uvjetima u skladu s primjenjivim zahtjevima utvrđenima u usklađenoj europskoj normi EN 13432 ;

(41.a)

„kućna ambalaža koja se može kompostirati” znači ambalaža koja je biološki razgradiva i u nekontroliranim uvjetima, za razliku od industrijskih postrojenja za kompostiranje, i čiji postupak kompostiranja provode privatne osobe s ciljem proizvodnje komposta za vlastitu uporabu.

(41.b)

„plastika na biološkoj osnovi” znači plastika čije su sirovine proizvedene od biomase  (1a);

(50)

„povratna naknada” znači fiksni novčani iznos koji nije uključen u cijenu pakiranog ili napunjenog proizvoda, nego se krajnjem korisniku naplaćuje pri kupnji takvog pakiranog ili napunjenog proizvoda obuhvaćenog sustavom povratne naknade u određenoj državi članici, a njegov se povrat može tražiti kad krajnji korisnik ambalažu koja je označena kao povratna vrati na za to predviđeno sabirno mjesto;

(50)

„povratna naknada” znači definirani novčani iznos koji nije uključen u cijenu pakiranog ili napunjenog proizvoda, nego se krajnjem korisniku naplaćuje pri kupnji takvog pakiranog ili napunjenog proizvoda obuhvaćenog sustavom povratne naknade u određenoj državi članici, a njegov se povrat može tražiti kad krajnji korisnik ambalažu koja je označena kao povratna vrati na za to predviđeno sabirno mjesto;

(51)

„sustav povratne naknade” znači sustav u kojem se krajnjem korisniku pri kupnji pakiranog ili napunjenog proizvoda obuhvaćenog tim sustavom naplaćuje naknada koja mu se vraća kad ambalažu koja je označena kao povratna vrati na za to predviđeno sabirno mjesto;

(51)

„sustav povratne naknade” znači sustav u kojem se krajnjem korisniku pri kupnji pakiranog ili napunjenog proizvoda obuhvaćenog tim sustavom naplaćuje naknada koja mu se vraća kad ambalažu koja je označena kao povratna vrati na za to predviđeno sabirno mjesto ili kad je propisno odloži u poseban spremnik za otpad predviđen za tu svrhu bilo kod kuće bilo na javnim mjestima ;

(57)

„ambalaža koja predstavlja rizik” znači ambalaža koja zbog nesukladnosti s nekim od zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi ili u skladu s ovom Uredbom, osim nesukladnosti navedenih u članku 56. stavku 1., može štetno utjecati na okoliš ili druge javne interese zaštićene tim zahtjevom;

(57)

„ambalaža koja predstavlja rizik” znači ambalaža koja zbog nesukladnosti s nekim od zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi ili u skladu s ovom Uredbom, osim nesukladnosti navedenih u članku 56. stavku 1., može štetno utjecati na okoliš , zdravlje ili druge javne interese zaštićene tim zahtjevom;

(a)

osmišljena je za recikliranje;

(a)

osmišljena je za recikliranje , kako je utvrđeno u delegiranim aktima koje je donijela Komisija u skladu sa stavkom 4. ;

(d)

može se reciklirati tako da nastale sekundarne sirovine budu dovoljno kvalitetne da zamijene primarne sirovine;

(e)

može se reciklirati u širim razmjerima.

(e)

može se reciklirati u širim razmjerima na temelju metodologije utvrđene u delegiranim aktima koje je donijela Komisija u skladu sa stavkom 6 .

(a)

ispunjavati kriterije za dizajn za recikliranje kako su utvrđeni u delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 4. najkasnije 36 mjeseci nakon datuma objave delegiranih akata iz stavka 4.; i

(b)

ispunjavati zahtjeve u pogledu mogućnosti recikliranja u širim razmjerima utvrđene u delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 6. najkasnije 36 mjeseci nakon datuma objave delegiranih akata iz stavka 6., uz točku (a) ovog stavka.

(a)

način na koji se rezultat ocjenjivanja mogućnosti recikliranja izražava u razredima učinkovitosti recikliranja od A do E, kako je navedeno u tablici 3 u Prilogu II., na temelju postotka mase ambalažne jedinice koja se može reciklirati u skladu sa stavkom 1.;

(b)

detaljni kriteriji za dizajn za recikliranje, uključujući zahtjeve koji su specifični za visoku kvalitetu recikliranja i, ako je potrebno, za svaki ambalažni materijal i kategoriju ambalaže navedene u tablici 1 u Prilogu II.;

(c)

opis uvjeta za sukladnost svake kategorije ambalaže iz tablice 1 u Prilogu II. s odgovarajućim razredima učinkovitosti;

(d)

modulacija financijskih doprinosa koje proizvođači uplaćuju radi ispunjavanja svojih obveza proširene odgovornosti proizvođača iz članka 40., na temelju razreda učinkovitosti ambalaže;

(e)

način na koji se ocjenjuje mogućnost recikliranja u širim razmjerima za svaku kategoriju ambalaže iz tablice 1 u Prilogu II. kako bi se utvrdili ažurirani razredi učinkovitosti recikliranja.

(a)

za kategorije ambalaže navedene u tablici 1 u Prilogu II. utvrdila kriterije za dizajn za recikliranje i razrede učinkovitosti recikliranja na temelju kriterija i parametara iz tablica 2 i 2a u tom prilogu ; u kriterijima za dizajn za recikliranje moraju se uzeti u obzir najsuvremeniji postupci prikupljanja, razvrstavanja i recikliranja te se njima moraju obuhvatiti sve komponente ambalaže;

(b)

na temelju razreda učinkovitosti recikliranja ambalaže, uspostavila pravila o modulaciji financijskih doprinosa koje proizvođači uplaćuju radi ispunjavanja svojih obveza proširene odgovornosti proizvođača utvrđenih u članku 40. stavku 1. te, prema potrebi , postotka recikliranog sadržaja.

(b)

količini odvojeno prikupljenog ambalažnog otpada prema ambalažnom materijalu iz tablice 1 u Prilogu II., u cijeloj Uniji i svakoj državi članici;

(b)

količini odvojeno prikupljenog ambalažnog otpada prema ambalažnom materijalu iz tablice 1 u Prilogu II., u cijeloj Uniji i svakoj državi članici , uzimajući u obzir obveze država članica u skladu s člankom 43. ove Uredbe ;

(d)

instaliranom kapacitetu infrastrukture za razvrstavanje i recikliranje u cijeloj Uniji, za svaku vrstu ambalaže iz tablice 1 u Prilogu II.

(d)

instaliranom kapacitetu infrastrukture za razvrstavanje i recikliranje u cijeloj Uniji, za svaku vrstu ambalaže iz tablice 1 u Prilogu II , uzimajući u obzir obveze država članica u skladu s člankom 43. ove Uredbe .

(a)

način na koji se rezultat ocjenjivanja mogućnosti recikliranja izražava u razredima učinkovitosti recikliranja od A do E, kako je opisano u tablici 3 u Prilogu II., na temelju postotka mase ambalažne jedinice koja se može reciklirati u skladu sa stavkom 1.;

(b)

detaljni kriteriji za dizajn za recikliranje za svaki ambalažni materijal i kategoriju ambalaže navedene u tablici 1 u Prilogu II.;

(c)

opis uvjeta za sukladnost svake kategorije ambalaže iz tablice 1 u Prilogu II. s odgovarajućim razredima učinkovitosti;

(d)

modulacija financijskih doprinosa koje proizvođači uplaćuju radi ispunjavanja svojih obveza proširene odgovornosti proizvođača iz članka 40., na temelju razreda učinkovitosti ambalaže;

(e)

način na koji se ocjenjuje mogućnost recikliranja u širim razmjerima za svaku kategoriju ambalaže iz tablice 1 u Prilogu II. kako bi se od 2035. utvrdili ažurirani razredi učinkovitosti recikliranja.

(a)

ako jedinica ambalaže sadržava integrirane komponente, ocjenjivanje sukladnosti s kriterijima za dizajn za recikliranje i zahtjevima u pogledu mogućnosti recikliranja u širim razmjerima mora obuhvaćati sve integrirane komponente;

(b)

ako jedinica ambalaže sadržava zasebne komponente, ocjenjivanje sukladnosti sa zahtjevima za dizajn za recikliranje i zahtjevima u pogledu mogućnosti recikliranja u širim razmjerima provodi se zasebno za svaku zasebnu komponentu ; ako se integrirana komponenta ambalažne jedinice može jednostavno razdvojiti ručno i ako postoje jasne upute za potrošača, ukupna mogućnost recikliranja jest kombinacija procjena za svaku pojedinu komponentu;

(c)

sve komponente ambalažne jedinice moraju biti kompatibilne s najsuvremenijim postupcima prikupljanja, razvrstavanja i recikliranja i ne smiju umanjivati mogućnost recikliranja glavnog dijela ambalažne jedinice.

(b)

kontaktno osjetljivu plastičnu ambalažu medicinskih proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EU) 2017/745;

(b)

kontaktno osjetljivu ambalažu medicinskih proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EU) 2017/745;

(c)

kontaktno osjetljivu plastičnu ambalažu in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EU) 2017/746.

(c)

kontaktno osjetljivu ambalažu in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EU) 2017/746.

(ca)

kontaktno osjetljivu ambalažu za početnu i prijelaznu hranu za dojenčad, prerađenu hranu na bazi žitarica i dječju hranu te hranu za posebne medicinske potrebe kako je definirano u članku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 609/2013.

(a)

30 % u kontaktno osjetljivoj plastičnoj ambalaži izrađenoj od polietilen tereftalata (PET) kao glavne sastavnice;

(a)

30 % u kontaktno osjetljivoj plastičnoj ambalaži , osim boca za napitke za jednokratnu uporabu, izrađenoj od polietilen tereftalata (PET) kao glavne sastavnice;

(b)

10  % u kontaktno osjetljivoj plastičnoj ambalaži izrađenoj od ostalih plastičnih materijala koji nisu PET, osim plastičnih boca za napitke za jednokratnu uporabu;

(b)

7,5  % u kontaktno osjetljivoj plastičnoj ambalaži izrađenoj od ostalih plastičnih materijala koji nisu PET, osim plastičnih boca za napitke za jednokratnu uporabu;

(d)

35 % u ambalaži koja nije navedena u točkama (a), (b) i (c).

(d)

35 % u plastičnoj ambalaži koja nije navedena u točkama (a), (b) i (c).

(aa)

25 % u kontaktno osjetljivoj plastičnoj ambalaži izrađenoj od ostalih plastičnih materijala koji nisu PET.

(b)

kontaktno osjetljivu plastičnu ambalažu medicinskih proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EU) 2017/745;

(b)

kontaktno osjetljivu plastičnu ambalažu medicinskih proizvoda ili proizvoda isključivo namijenjenih za istraživačke svrhe i ispitnih uređaja obuhvaćenih Uredbom (EU) 2017/745;

(da)

kontaktno osjetljivu plastičnu ambalažu za hranu namijenjenu dojenčadi i maloj djeci, hranu za posebne medicinske potrebe i ambalažu za pića ili hranu koja se obično upotrebljava za malu djecu kako je definirana u članku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 609/2013;

(db)

ambalažu za zalihe, komponente, komponentne unutarnjeg pakiranja za proizvodnju lijekova u skladu s Direktivom 2001/83/EZ i za veterinarske lijekove u skladu s Uredbom (EU) 2019/6 za ako takva ambalaža treba biti u skladu sa standardima kvalitete za lijekove.

(a)

plastičnu ambalažu koja se može kompostirati;

(b)

tinte, ljepila, boje, premaze i lakove koji se upotrebljavaju na ambalaži;

(c)

bilo koji plastični dio koji čini manje od 5 % ukupne mase cijele ambalažne jedinice.

(a)

predvidjela odstupanja od područja primjene, vremenskog roka ili razine minimalnog postotka kako su u stavku  1 . točkama (b) i (d) utvrđeni za određenu plastičnu ambalažu te, po potrebi ;

(a)

predvidjela odstupanja od područja primjene, vremenskog roka ili razine minimalnog postotka kako su u stavku  2 .;

(aa)

izmijenila ciljeve utvrđene u stavcima 1. i 2.,

(a)

utvrdila ciljeve za uporabu plastičnih sirovina na biološkoj osnovi u ambalaži;

(b)

utvrdila zahtjeve održivosti kako bi plastične sirovine na biološkoj osnovi postale prihvatljive za doprinos ciljevima, uzimajući u obzir postojeće kriterije održivosti utvrđene u članku 29. Direktive (EU) 2018/2001;

(c)

uvela mogućnost da se upotrebom plastičnih sirovina na biološkoj osnovi postigne najviše 50 % ciljeva utvrđenih u članku 7. stavcima 1. i 2.

(a)

utvrdila zahtjeve održivosti za sirovine na biološkoj osnovi u plastičnoj ambalaži, uzimajući u obzir postojeće kriterije održivosti utvrđene u članku 29. Direktive (EU) 2018/2001;

(b)

utvrdila ciljeve za uporabu sirovina na biološkoj osnovi u plastičnoj ambalaži;

(c)

rezultate ispitivanja, studija ili drugih relevantnih izvora upotrijebljene za procjenu najmanjeg nužnog obujma ili mase ambalaže.

(c)

rezultate ispitivanja, studija ili drugih relevantnih izvora , kao što su modeli i simulacije, upotrijebljene za procjenu najmanjeg nužnog obujma ili mase ambalaže.

(a)

osmišljena je, dizajnirana i stavljena na tržište s ciljem ponovne uporabe ili ponovnog punjenja ;

(a)

osmišljena je, dizajnirana i stavljena na tržište s ciljem ponovne uporabe u više navrata ;

(b)

osmišljena je i dizajnirana tako da može izdržati što više putovanja ili ciklusa u normalnim predviđenim uvjetima uporabe;

(b)

osmišljena je i dizajnirana tako da može izdržati što više ciklusa u normalnim predviđenim uvjetima uporabe;

(ha)

u skladu je sa zahtjevom u pogledu zdravlja, sigurnosti i higijene potrošača.

(a)

odgovarajući, relevantni osobni podaci mogu se prikupljati samo u ograničenu svrhu pružanja korisničkog pristupa relevantnim informacijama o usklađenosti iz stavaka 2. i 3. ovog članka u odnosu na članak 5. stavak 1. Uredbe 2016/679/EU;

(b)

te informacije ne smiju se prikazivati s drugim informacijama namijenjenima za prodaju ili stavljanje na tržište.

(a)

potkrijepljene su u skladu s [člankom 3. Direktive o tvrdnjama o prihvatljivosti proizvoda za okoliš]; u njima se posebno navodi odnose li se na ambalažnu jedinicu, dio ambalažne jedinice ili na svu ambalažu koju proizvođač stavlja na tržište;

(b)

odnose se na svojstva ambalaže koja premašuju primjenjive minimalne zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi.

(ba)

u skladu s primjenjivim zahtjevima u pogledu higijene hrane i sigurnosti potrošača.