P9_TA(2023)0473

Provedba Uredbe o geografskom blokiranju iz 2018. na jedinstvenom digitalnom tržištu

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2023. o provedbi Uredbe o geografskom blokiranju iz 2018. na jedinstvenom digitalnom tržištu (2023/2019(INI))

(C/2024/4175)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/302 od 28. veljače 2018. o rješavanju pitanja neopravdanoga geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravka ili mjesta poslovnog nastana klijenata (1) (Uredba o geografskom blokiranju),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2006/123/EZ od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (2) (Direktiva o uslugama),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2009/22/EZ od 23. travnja 2009. o sudskim nalozima za zaštitu interesa potrošača (3),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2010/13/EU od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (4) (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/789 od 17. travnja 2019. o utvrđivanju pravila o ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava koja se primjenjuju na određene internetske prijenose organizacija za radiodifuziju i reemitiranja televizijskih i radijskih programa (5),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/1128 od 14. lipnja 2017. o prekograničnoj prenosivosti usluga internetskog sadržaja na unutarnjem tržištu (6) (Uredba o prenosivosti),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/2394 od 12. prosinca 2017. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisâ o zaštiti potrošača (7) (Uredba o suradnji u zaštiti potrošača),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/782 od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu (8),

—	uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 30. studenoga 2020. o prvom kratkoročnom preispitivanju Uredbe o geografskom blokiranju (COM(2020)0766) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2020)0294),

—

uzimajući u obzir studiju Komisije iz 2020. pod naslovom „The impacts of the extension of the scope of the geo-blocking regulation to audiovisual and non-audiovisual services giving access to copyright protected content” (Utjecaji proširenja područja primjene Uredbe o geografskom blokiranju na usluge kojima se omogućuje pristup sadržaju zaštićenom autorskim pravom koji jest i onom koji nije audiovizualne prirode),

—

uzimajući u obzir studiju Komisije iz svibnja 2016. pod naslovom „Mystery shopping survey on territorial restrictions and geo-blocking in the European Digital Single Market” (Istraživanje o teritorijalnim ograničenjima i ograničenjima pristupa na temelju lokacije na europskom jedinstvenom digitalnom tržištu, provedeno u obliku tajnog kupovanja),

—

uzimajući u obzir studiju Komisije iz 2019. pod naslovom „Flash Eurobarometer 477 on Accessing Content Online and Cross-border Portability of Online Content Services, Cross-border Access to Content Online, and Intra-EU Calls” (Flash Eurobarometar br. 477 o pristupu sadržaju na internetu i prekograničnoj prenosivosti usluga internetskog sadržaja, prekograničnom pristupu sadržaju na internetu i pozivima u EU-u),

—

uzimajući u obzir studiju Komisije iz svibnja 2020. pod naslovom „Mystery shopping survey on territorial restrictions and geo-blocking in the European Digital Single Market” (Istraživanje o teritorijalnim ograničenjima i ograničenjima pristupa na temelju lokacije na europskom jedinstvenom digitalnom tržištu, provedeno u obliku tajnog kupovanja),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, članak 1. stavak 1. točku (e) Odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

—	uzimajući u obzir mišljenja Odbora za kulturu i obrazovanje i Odbora za pravna pitanja,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A9-0335/2023),

budući da je cilj Uredbe o geografskom blokiranju poboljšati pristup robi i uslugama za klijente i spriječiti neopravdanu diskriminaciju klijenata na jedinstvenom tržištu slijedeći četiri specifična cilja, a to su poboljšanje transparentnosti za klijente omogućavanjem pristupa internetskim stranicama ili aplikacijama na cijelom jedinstvenom tržištu, sprečavanje neopravdane razlike u postupanju u smislu pristupa robi i uslugama za klijente na cijelom jedinstvenom tržištu, poboljšanje javnog izvršavanja u vezi s neopravdanim geografskim blokiranjem i bilo kojom drugom diskriminacijom na temelju mjesta boravka, poslovnog nastana ili državljanstva klijenta, uz istodobno povećanje pravne sigurnosti za poduzeća koja obavljaju prekogranične transakcije;

B.	budući da je opći cilj Uredbe o geografskom blokiranju osigurati da se gospodarski subjekti prema klijentima u EU-u (uključujući potrošače i druge krajnje korisnike) odnose na isti način, bez obzira na njihov geografski položaj, državljanstvo ili mjesto prebivališta;

budući da je Parlament zatražio da Komisija pažljivo procijeni moguće uključivanje elektronički isporučenih usluga, čija je glavna značajka omogućavanje pristupa i korištenja djelima zaštićenim autorskim pravom ili drugim zaštićenim sadržajima, u područje primjene Uredbe o geografskom blokiranju; budući da je Komisija u skladu s člankom 9. Uredbe o geografskom blokiranju bila obvezna provesti takvu procjenu do 23. ožujka 2020.; budući da se u izvješću Komisije o prvoj kratkoročnoj reviziji Uredbe o geografskom blokiranju u pogledu audiovizualnog sadržaja navodi da europski potrošači u prosjeku imaju pristup samo 14 % filmova dostupnih na internetu u EU-27 (9); budući da se pristup znatno razlikuje među državama članicama jer potrošači u Grčkoj imaju pristup 1,3 % svih naslova dostupnih u svim državama članicama EU-a, dok potrošači u Njemačkoj imaju pristup 43,1 % svih filmskih naslova dostupnih u svim državama članicama;

budući da je Europski parlament na plenarnoj sjednici u ožujku 2021. održao raspravu o evaluaciji Uredbe o geografskom blokiranju na kojoj je više puta upućen poziv Komisiji na donošenje zakonodavnog prijedloga za uključivanje audiovizualnih usluga u područje primjene te uredbe; budući da je Komisija tijekom te rasprave najavila da planira pokrenuti dijalog s dionicima kako bi se utvrdilo kako potaknuti veće širenje audiovizualnog sadržaja diljem EU-a te da se obvezala procijeniti napredak postignut do kraja 2022. i zatim odlučiti o sljedećim koracima i razmotriti različite opcije, uključujući zakonodavne intervencije;

budući da broj potrošača koji žele pristupiti audiovizualnim sadržaju koji je dostupan u drugim državama članicama kontinuirano raste; budući da Komisija stoga namjerava pokrenuti dijalog s dionicima u cilju poticanja širenja kvalitetnog sadržaja diljem EU-a; budući da je taj dijalog uvršten u Akcijski plan za medijski i audiovizualni sektor (10) kao mjera br. 7; budući da je tijekom dijaloga s dionicima istaknuta središnja uloga teritorijalnog funkcioniranja audiovizualnog sektora, koji je od izuzetne važnosti za EU i na gospodarskoj i na kulturnoj razini te ključan za očuvanje kulturne i jezične raznolikosti EU-a te medijskog pluralizma;

budući da je građanima koji žive u pograničnim regijama ili pripadaju jezičnim manjinama katkad onemogućen pristup sadržajima na njihovim materinjim jezicima zbog geografskog blokiranja, što može ograničiti njihov pristup kulturnim sadržajima; budući da bi porast sadržaja na zahtjev i promjena obrazaca korištenja audiovizualnih sadržaja mogli potaknuti preispitivanje Unijina pristupa licenciranju sadržaja;

G.	budući da su se države članice suočile s poteškoćama i kašnjenjima u prenošenju Uredbe o geografskom blokiranju;

budući da se Uredba o geografskom blokiranju mora razmatrati u kontekstu cjelokupnog paketa mjera za e-trgovinu te u svjetlu drugog povezanog zakonodavstva, posebno u pogledu usluga prekogranične dostave paketa, Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača i Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, uzimajući u obzir njezin potencijal za poticanje prekogranične e-trgovine u Europi, koja je preduvjet za potpuno funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta;

I.	budući da je zadržavanje geografskog blokiranja za djela zaštićena autorskim pravima i zaštićene sadržaje jedan od glavnih alata za jamčenje kulturne raznolikosti;

uviđa neiskorišteni potencijal za prekogranične gospodarske aktivnosti i ističe da bi se te aktivnosti mogle potaknuti uklanjanjem preostalih prepreka u vidu geografskog blokiranja, čime bi se osiguralo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta i zajamčilo da svi europski građani imaju jednak pristup robi i uslugama bez obzira na njihovu lokaciju, uz dodatno promicanje slobodnog kretanja proizvoda i usluga u skladu s načelima Uredbe o geografskom blokiranju; naglašava potrebu za podizanjem razine osviještenosti potrošača jer mnogi građani i dalje nisu svjesni postojećih pravila, zbog čega imaju nisku razinu povjerenja u prekograničnu internetsku kupovinu; poziva na dodatne mjere s ciljem uklanjanja prepreka i smanjivanja opterećenja za pružanje prekograničnih usluga kako bi se ostvario puni potencijal jedinstvenog tržišta za potrošače i poduzeća te na bolju provedbu mjera na nacionalnoj razini kako bi se osigurala učinkovitost Uredbe o geografskom blokiranju;

naglašava važnost Uredbe o geografskom blokiranju u izgradnji snažnijeg, dosljednijeg, pristupačnijeg i pravednijeg unutarnjeg tržišta za sve građane i poduzeća u EU-u, bez diskriminacije ili bilo kakvih neopravdanih prepreka te bez obzira na njihovo državljanstvo, mjesto boravka ili poslovnog nastana; ističe da je potrebno poduzeti daljnje korake kako bi se ostvario puni potencijal Uredbe, među ostalim jačanjem pravnog okvira koji podupire prekograničnu razmjenu robe i usluga;

primjećuje da je Komisija objavila prvo kratkoročno preispitivanje Uredbe o geografskom blokiranju (COM(2020)0766) sedam mjeseci nakon roka utvrđenog u Uredbi; prepoznaje da je to prvo preispitivanje provedeno prije početka pandemije bolesti COVID-19, što znači da se promjene ponašanja potrošača i trgovaca koje je uzrokovala pandemija ne odražavaju u izvješću Komisije za 2020.; podsjeća na promjene u navikama potrošača i sve veću sklonost internetskoj kupovini robe i usluga, što je dodatno pojačano učincima pandemije bolesti COVID-19; uviđa porast aktivnosti na internetu, uključujući e-trgovinu, digitalne usluge i rad na daljinu, iz čega je vidljiva potreba za stabilnim i uključivim jedinstvenim digitalnim tržištem koje zadovoljava potrebe potrošača koje se stalno mijenjaju; stoga naglašava da je potrebno donijeti daljnje zaključke na temelju novih podataka iz tog područja i razmotriti uvođenje dopunskih mjera za smanjenje fragmentacije tržišta i uklanjanje neopravdanih prepreka, uzimajući pritom u obzir da je 12 % poduzeća u EU-u (11) započelo ili povećalo napore u prodaji robe ili usluga putem interneta kao odgovor na pandemiju, te poboljšati prava i iskustvo potrošača; naglašava potrebu za sveobuhvatnom ponovnom evaluacijom Uredbe o geografskom blokiranju u kontekstu ubrzane digitalne transformacije, među ostalom i njezine učinkovitosti, uzimajući pritom u obzir i promjene ponašanja potrošača i trgovaca uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19;

poziva države članice da u potpunosti primjenjuju i provode Uredbu o geografskom blokiranju te da odlučno djeluju protiv subjekata koji potrošačima uskraćuju sve pogodnosti koje nudi jedinstveno tržište, među ostalim osiguravanjem odgovarajućih alata za provedbu i jačanjem prekogranične suradnje, među ostalim putem ojačane mreže za suradnju u području zaštite potrošača (CPC); potiče Komisiju da ojača provedbu kako bi se izbjegla rascjepkanost pravila; poziva Komisiju da to omogući tako što će procijeniti različite mjere provedbe koje su do sada koristile države članice kako bi se utvrdilo koje su mjere najproporcionalnije i najučinkovitije te da to podijeli kao najbolju praksu kako bi se potaknuo usklađeni pristup država članica;

prepoznaje da postoji širok raspon primjenjivih minimalnih i maksimalnih novčanih kazni među državama članicama i unutar njih; poziva Komisiju da pomnije prati bi li takva odstupanja mogla ugroziti učinkovitost i usklađenu primjenu Uredbe;

naglašava potrebu za čvršćim okvirom za prikupljanje i analizu podataka kako bi se bolje razumjeli utjecaj i učinkovitost Uredbe o geografskom blokiranju, među ostalim i njezini učinci na ponašanje potrošača i dinamiku tržišta; napominje da sve veća digitalizacija trgovine robom i uslugama pruža izvrsne prilike za olakšavanje prekograničnog pristupa i promicanje tržišnog natjecanja među različitim poduzećima u EU-u na korist potrošača;

prepoznaje potrebu za dodatnim dokazima o djelotvornosti, proporcionalnosti i odvraćajućem učinku različitih provedbenih mjera u državama članicama u kontekstu transakcija između poduzeća; poziva Komisiju da provede sveobuhvatnu studiju utjecaja Uredbe o geografskom blokiranju na transakcije između poduzeća, uz poseban naglasak na malim i srednjim poduzećima (MSP);

napominje da jedna trećina svih pritužbi koje su primila ispitana nadležna tijela zapravo nije obuhvaćena Uredbom, uključujući, među ostalim, sadržaj zaštićen autorskim pravima i usluge osiguranja, što ukazuje na to da potrošači doživljavaju geografsko blokiranje u tim područjima osobito problematičnim; ističe da je važno razmotriti potencijalne koristi od proširenja područja primjene Uredbe na nova područja i uvesti mjere za podizanje razine osviještenosti o toj uredbi i svom drugom primjenjivom zakonodavstvu; poziva Komisiju da procjeni bi li propusti u provedbi drugog primjenjivog zakonodavstva nehotice mogli dovesti do pritužbi ili problema u vezi s tom uredbom;

napominje da su blokiranje pristupa internetskim sučeljima i preusmjeravanje bili najčešći razlozi za pritužbe u većini država članica; podsjeća da je nova Uredba o suradnji u zaštiti potrošača namijenjena jačanju suradnje u okviru mreže za suradnju u području zaštite potrošača jer predviđa nove postupke i pojačanu uzajamnu pomoć i mehanizme upozoravanja; poziva na ocjenjivanje učinkovitosti tih novih postupaka i mehanizama, ulaganje većih napora u području koordinacije te razvoj strategija usmjerenih na rješavanje najčešćih osnova za pritužbe; naglašava da je potrebno uložiti veće napore u kampanje za podizanje osviještenosti i trgovaca i potrošača;

10.

podsjeća na to da se Uredbom o geografskom blokiranju zabranjuje cjenovna diskriminacija na temelju državljanstva, mjesta boravka ili poslovnog nastana potrošača; poziva Komisiju da kontinuirano procjenjuje učinak upotrebe umjetne inteligencije i njezin mogući utjecaj na osviještenost klijenata o praksama geografskog blokiranja, primjerice tako da se takve prakse čine manje vidljivima potrošačima;

11.

uviđa da za prekogranične klijente i dalje mogu postojati određene razlike u cijenama, koje se mogu opravdati čimbenicima kao što su različite stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) i viši troškovi prekogranične dostave; no vjeruje da se potrošačima ne bi trebao onemogućiti pristup kompetitivnim ponudama koje isti ili drugi pružatelji usluga stavljaju na raspolaganje na jedinstvenom tržištu;

12.

priznaje da bi mogli postojati praktični, organizacijski i financijski problemi, posebno za mala i srednja poduzeća, u vezi s uvođenjem potencijalne obveze za trgovce da dostave proizvode u zemlju boravišta klijenta; žali zbog toga što neki trgovci u svojim uvjetima zabranjuju uporabu metoda samostalnog preuzimanja ili samoorganizacije dostave ili odbijaju poslati proizvode prijevozničkim tvrtkama specijaliziranim za prekograničnu dostavu paketa, što je u suprotnosti s načelima Uredbe o geografskom blokiranju; ističe da ograničenja dostave u prekograničnoj internetskoj prodaji i dalje utječu na više od 50 % pokušaja kupnje, čime se narušavaju očekivanja potrošača; poziva Komisiju i države članice da poduzmu daljnje korake kako bi se olakšao pristup uslugama prekogranične dostave paketa i rad službi za prekograničnu dostavu paketa; podsjeća na to da trgovci ne bi trebali sprečavati prijevozničke tvrtke treće strane da omoguće prekograničnu dostavu proizvoda potrošačima, osobito u slučajevima u kojima trgovac nije pružio takvu mogućnost ili kada trgovci zabranjuju samostalno preuzimanje u trgovini; stoga poziva Komisiju da procijeni u kojoj je mjeri utvrđivanje cjenovno prihvatljivih usluga prekogranične dostave paketa i dalje problem za internetske prodavatelje; smatra da bi Komisija trebala razmotriti mogućnost da u Uredbu uključi još jasnije upućivanje na te usluge dostave paketa koje provode treće strane; poziva Komisiju i države članice da poduzmu daljnje korake kako bi se olakšao pristup uslugama prekogranične dostave paketa i rad službi za prekograničnu dostavu paketa;

13.

potvrđuje potrebu za dodatnim razvojem standardizacije i interoperabilnosti i važnost podržavanja postojećih aktivnosti u svrhu poboljšanja standardizacije i općenite kvalitete usluge u području sustava prekogranične dostave paketa te poziva Komisiju da razmotri moguće daljnje korake kojima bi se poduprlo smanjenje troškova otpreme u prekograničnim situacijama;

14.

prima na znanje reviziju Uredbe o vertikalnom skupnom izuzeću (12); poziva Komisiju da se pobrine za to da se sporazumi o selektivnoj distribuciji i sporazumi o isključivim pravima ne zloupotrebljavaju, da ne ugrožavaju pravo na pasivnu prodaju niti ograničavaju slobodan protok robe i usluga preko državnih granica i da ne sprečavaju potrošače da kupe robu i usluge dostupne u drugim državama članicama te preporučuje širu i detaljniju analizu s posebnim naglaskom na učinku tih sporazuma na mala i srednja poduzeća; u tom kontekstu poziva Komisiju da prikladno procijeni učinkovitost članka 6. Uredbe o geografskom blokiranju u kojem je riječ o sporazumima o pasivnoj prodaji te da razmotri uvođenje dodatnih mjera kojima bi se osiguralo da ugovori kojima se ograničava pasivna prodaja ne ugrožavaju konkurentnost, mogućnosti izbora potrošača ili raznolikost tržišta;

15.

prima na znanje da u nekim sektorima u EU-u postoje trajna teritorijalna ograničenja u opskrbi, kao što su prepreke koje nameću privatni subjekti (dobavljači) u lancu opskrbe, što može utjecati na trgovce na malo ili trgovce na veliko, a koje mogu otežati ili ograničiti mogućnost trgovaca na malo ili trgovaca na veliko da nabavljaju robu u drugim državama članicama EU-a osim one u kojoj imaju sjedište i/ili ih spriječiti da distribuiraju (tj. preprodaju) robu u drugim zemljama EU-a osim one u kojoj imaju sjedište i da to može doprinijeti višim potrošačkim cijenama; poziva Komisiju da nastavi savjetovanja s dionicima u cijelom EU-u; ponavlja poziv Komisiji da riješi problem negativnog učinka koji teritorijalna ograničenja u opskrbi imaju na tržišno natjecanje kako bi se postiglo potpuno funkcionalno jedinstveno tržište i iskoristile njegove potencijalne koristi za potrošače;

16.

žali zbog činjenice da i dalje postoje neke neopravdane prepreke kad je riječ o registraciji i načinima plaćanja na internetu; podsjeća da se zbog toga prekogranični klijenti često ne mogu registrirati na internetskim stranicama koje zahtijevaju registraciju ili platiti zatraženu uslugu bez predočenja podataka kao što su lokalna adresa ili poseban način plaćanja u toj državi ili čak telefonski broj u toj državi, čime se potkopava cilj Uredbe da se omogući „kupovanje kao lokalno stanovništvo”; poziva Komisiju da surađuje s državama članicama i dionicima kako bi se riješile te prepreke i da provede sveobuhvatnu analizu radi predlaganja mjera za njihovo uklanjanje, u skladu s načelima Direktive o uslugama, osiguravajući pritom potpunu provedbu načela Uredbe o geografskom blokiranju u korist potrošača i klijenata;

17.

podsjeća da, prema članku 1. stavku 5. Uredbe, ona ne bi trebala utjecati na pravo o autorskom pravu; naglašava da je Parlament, u skladu s klauzulom o preispitivanju Uredbe, zatražio da Komisija ocijeni treba li se Uredba primjenjivati i na elektronički pružene usluge čija je glavna značajka omogućavanje pristupa i korištenja djelima zaštićenima autorskim pravom ili drugim zaštićenim sadržajima, uključujući prodaju djela zaštićenih autorskim pravom ili zaštićenih sadržaja u nematerijalnom obliku, pod uvjetom da trgovac ima potrebna prava za relevantna područja (13); podsjeća na zaključke prvog kratkoročnog preispitivanja Uredbe o geografskom blokiranju u kojima je navedeno da bi se proširenjem ponude audiovizualnih djela, među ostalim kao odgovor na samoinicijativne zahtjeve pojedinačnih potrošača bez potrebe za dodatnim licencijama, potaknula prekogranična potražnja za audiovizualnim sadržajem, a time i kulturna raznolikost i širenje sadržaja novoj publici preko granica te je stoga potrebna daljnja analiza;

18.

smatra da bi trebalo učiniti više kako bi se osigurali širenje i dostupnost djela i programa u EU-u, uključujući postojeće i nove kinematografske i audiovizualne sadržaje, čime bi se odrazilo bogatstvo i raznolikost kulture u Europi preko državnih granica; u tom pogledu prepoznaje iznimnu važnost podupiranja europskih koprodukcija, sinkroniziranja ili titlovanja na 24 službena jezika EU-a te prikazivanja djela na međunarodnoj razini; poziva Komisiju da u partnerstvu s industrijom predloži inicijativu kojom bi se osiguralo da nagrađeni europski filmovi, kao što su dobitnici Nagrade publike LUX, budu dostupni diljem EU-a;

19.

pozdravlja napredak postignut u pogledu dostupnosti glazbe, e-knjiga, videoigara i softverskih proizvoda i usluga u više kataloga, kako u modelima pretplate tako i u modelima koji se temelje na transakcijama; podsjeća da geografsko blokiranje u sektoru knjiga ne predstavlja problem za veliku većinu potrošača; žali zbog tek ograničenih poboljšanja dostupnosti audiovizualnog sadržaja i sportskih događanja uživo u više različitih kataloga, što pridonosi percepciji potrošača da sektor audiovizualnih usluga primjenjuje najvišu razinu geografskog blokiranja; prepoznaje osobito negativan učinak praksi geografskog blokiranja na građane koji žive u prekograničnim regijama ili pripadaju jezičnim manjinama;

20.

ističe popularnost različitih alata koje potrošači upotrebljavaju za izbjegavanje ograničenja geografskog blokiranja, uključujući alate kojima se pruža neovlašteni pristup sadržaju zaštićenom autorskim pravom, posebno za audiovizualni sadržaj; smatra da je važno prepoznati da kontinuirana modernizacija i prilagodba poslovnih modela u sektoru audiovizualnih usluga novim očekivanjima potrošača u smislu cjenovne pristupačnosti, fleksibilnosti i kvalitete sadržaja može biti učinkovitija od potkopavanja stvarne uporabe takvih alata;

21.

uviđa da dva propisa već predstavljaju iznimku u pogledu teritorijalne ekskluzivnosti u audiovizualnom sektoru, a to su Uredba o prenosivosti, kojom se predviđa prenosivost pretplate na uslugu internetskog sadržaja u svim državama članicama, te Direktiva (EU) 2019/789 o ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava koja se primjenjuju na određene internetske prijenose, kojom se omogućava pristup vijestima i informativnim programima te vlastitim produkcijama organizacija za radiodifuziju na području Europske unije koje one u potpunosti financiraju; vjeruje da je osobito Uredba o prenosivosti donijela značajne koristi potrošačima koji očekuju kontinuirani pristup svojim uslugama kada su privremeno prisutni u drugoj državi članici; prima na znanje izvješće Komisije iz lipnja 2022. o primjeni Uredbe o prenosivosti u kojem se objašnjava da je pravna fikcija utvrđena u članku 4. te uredbe omogućila prevladavanje teritorijalnih ograničenja autorskih prava i srodnih prava bez znatnoga gubitka prihoda nositelja prava; poziva Komisiju da procijeni mogućnost primjenjivanja sličnog pristupa u Uredbi o geografskom blokiranju;

22.

pozdravlja činjenicu da je Komisija konačno pokrenula dijalog s dionicima o pristupu audiovizualnom sadržaju i njegovoj dostupnosti diljem EU-a, kako je najavljeno u prvom kratkoročnom preispitivanju Uredbe o geografskom blokiranju i Akcijskom planu za medijski i audiovizualni sektor iz prosinca 2020.; podsjeća da je svrha dijaloga bila uspostaviti posebne mjere za poboljšanje prekograničnog pristupa audiovizualnom sadržaju i njegove dostupnosti te utvrditi posebne ciljeve u tom pogledu; žali zbog toga što dijalog s dionicima dosad nije pružio jasan plan s detaljnim koracima za poboljšanje prekograničnog pristupa audiovizualnom sadržaju i njegove prekogranične dostupnosti;

23.

naglašava da je potrebno razviti daljnje radnje u pogledu međukataloške dostupnosti i lakoće pronalaženja sportskih događanja putem usluga internetskog prijenosa, kao što su tržišne inicijative i partnerstva u industriji s ciljem daljnjeg unapređenja i povećanja pristupa i dostupnosti sadržaja diljem EU-a; stoga poziva Komisiju i države članice da pažljivo procijene sve opcije koje će smanjiti neopravdane prepreke geografskog blokiranja za pristup audiovizualnim uslugama i sportskim događajima te da istovremeno uzme u obzir mogući učinak na raznolikost poslovnih modela i dostupno financiranje kreativnog sektora; ističe da financiranje audiovizualnih i kinematografskih djela uključuje vrlo velika ulaganja; poziva Komisiju da Parlamentu predstavi detaljan ishod svojeg dijaloga s dionicima o mogućem proširenju područja primjene Uredbe o geografskom blokiranju na audiovizualni sadržaj, uključujući konkretne korake i posebne ciljeve za poboljšanje lakoće pronalaženja prekograničnog audiovizualnog sadržaja i njegove prekogranične dostupnosti, čime bi se odrazilo bogatstvo i raznolikost kulture u Europi;

24.

smatra da bi uključivanje audiovizualnih usluga u područje primjene Uredbe o geografskom blokiranju dovelo do znatnog gubitka prihoda, čime bi se ugrozila ulaganja u nove sadržaje, uz istodobno narušavanje ugovorne slobode i smanjenje kulturne raznolikosti u proizvodnji, distribuciji, promociji i prikazivanju sadržaja; naglašava da bi takvo uključivanje dovelo do manjeg broja distribucijskih kanala, što bi u konačnici dovelo do povećanja cijena za potrošače;

25.

u tom kontekstu poziva Komisiju da predloži konkretna rješenja kojima će se potrošačima, a posebno građanima koji žive u prekograničnim regijama ili koji pripadaju jezičnim manjinama, omogućiti zakonit prekogranični pristup različitom sadržaju iz više kataloga; podsjeća na obvezu Komisije da izvješćuje o evaluaciji Uredbe o geografskom blokiranju; istodobno uviđa potrebu za daljnjom procjenom mogućeg učinka na sveukupnu dinamiku audiovizualnog sektora kako bi se osigurali održivi poslovni modeli za gospodarske subjekte; preporučuje da bi zbog složenosti tog sektora kao rezultat čimbenika kao što su raznolikost sadržaja, pružatelja usluga, poslovnih modela, preferencija potrošača i modela licenciranja te složeni lanci vrijednosti, Komisija trebala razmotriti postupan pristup usmjeren na posebne vrste i modele distribucije u audiovizualnom sektoru te prikupiti dodatne dokaze prije poduzimanja daljnjih koraka; preporučuje da je potrebno istodobno osigurati realistične vremenske okvire za sve potencijalne promjene koje će pružateljima audiovizualnih usluga omogućiti da svoje poslovne modele na odgovarajući način prilagode novim pravilima i osiguraju očuvanje kulturne raznolikosti i kvalitete sadržaja;

26.

podsjeća na važnost podupiranja politike europskih koprodukcija, kojima se odražava bogatstvo i raznolikost europske kulture, te na važnost intenzivnije međunarodne distribucije djela; poziva Komisiju da financira više projekata za sinkroniziranje i titlovanje audiovizualnih djela u okviru programa MEDIA te da se posveti poboljšanju pristupa djelima filmske baštine;

27.

napominje da su internetske glazbene usluge (internetskim prijenosom ili na zahtjev) široko dostupne diljem EU-a te da je većina glavnih usluga internetskog prijenosa glazbe dostupna u svim državama članicama EU-a, što se odražava u sve većem interesu potrošača za prekogranični pristup glazbi; zabrinut je zbog toga što i dalje postoje prepreke za potrošače u pristupu uslugama internetskog prijenosa glazbe u drugoj državi članici, posebno u pogledu automatske promjene primjenjivih uvjeta ili prihvaćanja metoda plaćanja;

28.

poziva Komisiju i države članice da nastave usklađivati relevantno zakonodavstvo te da predlože upotrebu načela uzajamnog priznavanja u okviru strategije za jedinstveno digitalno tržište kako bi se smanjili rizici i troškovi za trgovce koji posluju prekogranično i kako bi ih se potaknulo da u većoj mjeri prekogranično isporučuju robu ili usluge;

29.

poziva Komisiju da nastavi pratiti tržišna kretanja u vezi s pristupom klijenata ponudama proizvoda i usluga na jedinstvenom tržištu, pri čemu bi poseban naglasak trebala staviti na utjecaj praksi geografskog blokiranja na prijevozne, financijske i zdravstvene usluge te telekomunikacije, među ostalim kako bi se zaustavilo blokiranje usluga koje pružaju operateri mobilnih mreža u pograničnim regijama EU-a, te na potencijalne koristi njihova uključivanja u Uredbu; naglašava da bi Komisija u analiziranju potencijalnog proširenja Uredbe na te sektore trebala razmotriti njihove posebne značajke i regulatorne okvire kako bi se osiguralo da predložene promjene budu izvedive i korisne; potiče Komisiju da pokrene postupak sveobuhvatnog savjetovanja s dionicima iz tih sektora te predstavnicima potrošača i akademskom zajednicom kako bi se dobio njihov uvid i prikupile povratne informacije o potencijalnom proširenju Uredbe na te usluge;

30.

poziva države članice i Komisiju da redovito ažuriraju i dopunjavaju statistike o pritužbama koje su primila nacionalna provedbena tijela kako bi se bolje utvrdila moguća problematična područja za potrošače; ističe da bi, u tom kontekstu, redovite provedbe tajnog kupovanja i usporedba s akcijama tajnog kupovanja iz 2015. i 2019. mogle pomoći u utvrđivanju trajnih problema;

31.

poziva na cjelokupnu procjenu mogućih sinergija s drugim mjerama strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, kao što su promjene u području PDV-a za prekograničnu e-trgovinu koje su stupile na snagu 1. srpnja 2021. i koje bi trebale smanjiti troškove usklađenosti za trgovce s prekograničnim poslovanjem i stoga potaknuti više trgovaca na dostavu robe ili usluga preko granice, te s Uredbom (EU) 2018/644 (14) o uslugama prekogranične dostave paketa koja bi trebala pomoći u povećanju transparentnosti prekograničnih tarifa;

32.

poziva države članice da pojačaju napore koje ulažu u potpunu primjenu Uredbe i da se uključe u veću suradnju u okviru mreže za suradnju u području zaštite potrošača;

33.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 60 I, 2.3.2018., str. 1.

(2) SL L 376, 27.12.2006., str. 36.

(3) SL L 110, 1.5.2009., str. 30.

(4) SL L 95, 15.4.2010., str. 1.

(5) SL L 130, 17.5.2019., str. 82.

(6) SL L 168, 30.6.2017., str. 1.

(7) SL L 345, 27.12.2017., str. 1.

(8) SL L 172, 17.5.2021., str. 1.

(9) COM(2020)0766.

(10) COM(2020)0784.

(11) Eurostat, „Online sales efforts on the rise due to the pandemic” (Povećanje internetske prodaje zbog pandemije), 11. travnja 2022.

(12) Uredba Komisije (EU) 2022/720 od 10. svibnja 2022. o primjeni članka 101. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na kategorije vertikalnih sporazuma i usklađenih djelovanja (VBER) (SL L 134, 11.5.2022., str. 4.).

(13) Europska Komisija, „Study on the impacts of the extension of the scope of the geo-blocking regulation to audiovisual and non-audiovisual services giving access to copyright protected content” (Studija o utjecajima proširenja područja primjene Uredbe o geografskom blokiranju na usluge kojima se omogućuje pristup sadržaju zaštićenom autorskim pravom koji jest i onom koji nije audiovizualne prirode), 2020.

(14) Uredba (EU) 2018/644 od 18. travnja 2018. o uslugama prekogranične dostave paketa (SL L 112, 2.5.2018., str. 19.).