Izvjestitelj:

Christian MOOS

Suizvjestitelj:

José Antonio MORENO DÍAZ

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 25.1.2024. Vijeće Europske unije, 24.1.2024.
Pravna osnova:	članci 114. i 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	12.4.2024.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	24.4.2024
Plenarno zasjedanje br.:	587
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	206/1/7

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Liberalna demokracija u Europi ugrožena je, a napadi dolaze i iz inozemstva i iz same Europske unije. Posljednjih je godina ostvaren znatan napredak u povećanju otpornosti europske demokracije na te prijetnje, no potrebno je učiniti mnogo više kako bi se zaštitili EU, njegova demokracija i, konkretnije, predstojeći europski izbori (1).

1.2.

Organizirano civilno društvo, građani i socijalni partneri imaju ključnu ulogu u zaštiti i osiguravanju europske demokracije. Stoga je potrebno dodatno intenzivirati njihovo sudjelovanje u politici na europskoj i nacionalnoj razini, mjerama koje i nadilaze prijedloge Komisije, kako preporučujemo u ovom mišljenju.

1.3.

Upravo je zato šteta što je paket mjera za obranu demokracije predložen prekasno da bi se osigurala njegova propisna provedba prije europskih izbora 2024. i što u njemu nisu uzeti u obzir prijedlozi EGSO-a u vezi s akcijskim planom za europsku demokraciju (2).

1.4.

Vanjsko upletanje u demokratske procese EU-a stvarna je prijetnja europskoj demokraciji i treba ga suzbiti. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) stoga u potpunosti podržava ciljeve predložene direktive, ali se nikako ne slaže s predloženim načinima da se oni ostvare. Kako bi se izbjegli narušavanje tržišta i regulatorna fragmentacija, poziva na sveobuhvatan pristup na razini EU-a koji ne bi podrazumijevao dodatne troškove ili rizike i kojim se ne bi stigmatiziralo pružatelje usluga zastupanja interesa, sužavao prostor za građansko djelovanje u EU-u, smanjivao opseg postojećih registara transparentnosti na nacionalnoj razini ni narušavala vjerodostojnost EU-a kao međunarodnog aktera.

1.5.

Takav sveobuhvatan pristup na razini EU-a u pogledu suzbijanja vanjskog upletanja u demokratske procese EU-a mora biti jasan i lako primjenjiv na sve aktere koji podliježu predmetnom zakonodavstvu, uključujući fizičke osobe, male nevladine organizacije i poduzeća. Konkretno, u zakonodavstvu se moraju jasno definirati upotrijebljeni pojmovi, posebno „aktivnost zastupanja interesa”, moraju se utvrditi jasni kriteriji za procjenu toga koji strani subjekti podliježu zakonodavstvu, obuhvatiti svi podugovaratelji u EU-u i ukloniti postojeći nedostaci u pogledu određenih oblika financiranja.

1.6.

EGSO smatra da ne postoji adekvatan napredak u jačanju europske dimenzije na europskim izborima i stoga poziva na to da se izborni postupak uskladi u svim državama članicama i postane uključiviji i otporniji te dostupan svim građanima EU-a s invaliditetom. Prvi korak na tom putu moglo bi biti donošenje nedavnih reformi europskog izbornog zakona, veće ulaganje u političko obrazovanje i informiranje javnosti o sljedećim europskim izborima te olakšavanje političke integracije svih ljudi koji žive u EU-u.

1.7.

EGSO poziva na jačanje participativne demokracije i inovativnih oblika građanskog angažmana, koji nadopunjuju predstavničku demokraciju, na europskoj i nacionalnoj razini. Te nove mogućnosti političkog sudjelovanja moraju biti lako razumljive i uključive i ne smiju utvrđivanjem nepotrebnih pragova isključivati građane, posebno skupine u najnepovoljnijem položaju. Ujedno moraju biti transparentne u pogledu utjecaja koji mogu imati na zakonodavstvo EU-a i ograničenja tog utjecaja. Predloženi opći okviri za učinkovito sudjelovanje na nacionalnoj razini i prijedlog da se Internet: „Iznesite svoje mišljenje” pretvori u jedinstvenu kontaktnu točku za uključivanje građana prijedlozi su kojima bi se promicao napredak. Međutim, potrebni su daljnji koraci, kao što su reforma europske građanske inicijative i okvir za učinkovito sudjelovanje na razini EU-a.

1.8.

Najbolji način za obranu demokracije jest zaštita temeljnih vrijednosti i uključivanje skupina u nepovoljnom položaju.

2.   Opće napomene

2.1.

Zbog geopolitičkih napetosti i višestrukih kriza prikriveno vanjsko upletanje sve je veća prijetnja demokratskim procesima u Europskoj uniji i liberalnoj demokraciji kao takvoj.

2.2.

EGSO pozdravlja napredak postignut u okviru akcijskog plana za europsku demokraciju kojim bi se ona trebala učiniti otpornijom i naglašava ključnu ulogu civilnog društva u osiguravanju funkcioniranja demokratskih država i njihove otpornosti. Međutim, napominje da ključni prijedlozi iz mišljenja EGSO-a o akcijskom planu za europsku demokraciju još nisu realizirani i poziva na njihovu brzu provedbu.

2.3.

EGSO pozdravlja konkretne napore uložene u poboljšanje uključenosti građana i organizacija civilnog društva. Međutim, ponovno poziva na daljnji razvoj okvira na razini EU-a za deliberativne formate i strategije za dijalog s organiziranim civilnim društvom (što bi rezultiralo akcijskim planom) te na jačanje socijalnog dijaloga (3).

2.4.

Nazadovanje demokracije izrazito je prisutno i u EU-u. Prijetnja europskim demokracijama ne dolazi samo iz inozemstva već i iz same Unije i iziskuje sveobuhvatan pristup na razini EU-a kako bi se europske demokracije zaštitilo od unutarnjih i vanjskih prijetnji.

2.5.

EU je ostvario dobar napredak u poboljšanju demokracije na nadnacionalnoj razini, međutim hitno je potrebno uložiti veći trud u tom pogledu. U vezi s tim je tijekom Konferencije o budućnosti Europe izražena zabrinutost, koju treba otkloniti prije mogućeg proširenja EU-a.

2.6.

Europski izbori 2024. poslužit će kao test otpornosti europske demokracije. EGSO poziva sve nacionalne i europske aktere da očuvaju demokratski legitimitet svih institucija i da brane demokraciju i temeljna prava kao međuovisne temelje EU-a i njegovih država članica.

3.   Napomene o Direktivi o utvrđivanju usklađenih zahtjeva u pogledu zastupanja interesa koje se provodi u ime trećih zemalja

3.1.

EGSO u potpunosti podržava cilj predloženog zakonodavstva da zastupanje interesa u ime trećih zemalja u EU-u bude transparentno, ali ne i predloženu direktivu za postizanje tog cilja. Stoga poziva na sveobuhvatniji pristup rješavanju hitnog problema vanjskog upletanja.

3.2.

Trenutačno 15 država članica EU-a ima nacionalne registre za pružatelje usluga zastupanja interesa, dok druge države članice rade na novom zakonodavstvu. EGSO je stoga zabrinut da bi ta regulatorna rascjepkanost i predloženo zakonodavstvo mogli dovesti do novog narušavanja tržišta i dodatnih troškova za pružatelje usluga zastupanja interesa.

3.3.

EGSO naglašava potrebu za borbom protiv korupcije da bi se spriječilo nezakonito vanjsko upletanje i poziva na jačanje Ureda europskog javnog tužitelja i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) kako bi se spriječila inozemna korupcija među europskim donositeljima odluka i onima koji su uključeni u pripremu tih odluka.

3.4.

EGSO je zabrinut i zbog toga što bi odredbe predložene direktive o usklađivanju u okviru njezina trenutačnog područja primjene mogle smanjiti područje primjene postojećih nacionalnih registara transparentnosti na način da ih ograniče na usluge zastupanja koje se obavljaju u ime treće zemlje. Trenutačno obuhvaćaju sve usluge zastupanja interesa na unutarnjem tržištu.

3.5.

EGSO se slaže s kritikom nacionalnih vlada u EU-u i ključnih aktera civilnog društva kao što je mreža „Civilno društvo Europe” da bi predloženo zakonodavstvo moglo stigmatizirati pružatelje usluga koji zastupaju interese u ime trećih zemalja, zbog čega postoji rizik od smanjenja prostora za građansko djelovanje u EU-u i ugrožavanja vjerodostojnosti EU-a kao međunarodnog aktera koji promiče europske vrijednosti.

3.6.

EGSO je također duboko zabrinut zbog toga što bi predloženo zakonodavstvo moglo negativno utjecati na organizacije i imati odvraćajući učinak na poštene aktere i njihovo pravo na privlačenje financijskih sredstava u okviru slobode udruživanja.

3.7.

EGSO stoga poziva Europsku komisiju da izradi novi zakonodavni prijedlog koji bi imao sveobuhvatan pristup na razini EU-a kojim bi se spriječila regulatorna rascjepkanost i uklonilo narušavanje unutarnjeg tržišta, a pritom izbjegla stigmatizacija i dodatni troškovi i rizici za pružatelje usluga zastupanja interesa, uključujući poduzeća i nevladine organizacije aktivne u raznim državama članicama EU-a.

3.8.

EGSO smatra da bi zakonodavstvo o zajedničkim standardima transparentnosti i odgovornosti za zastupanje interesa moglo poslužiti kao dopuna Direktivi o borbi protiv korupcije (4). Standardi transparentnosti i odgovornosti za zastupanje interesa mogli bi biti korisni za bolje razlikovanje zakonite aktivnosti i nezakonitog utjecaja i za utvrđivanje slučajeva sukoba interesa.

3.9.

Takav bi pristup bio u skladu s ciljevima iz predložene direktive i pritom rizik od stigmatizacije aktera koji zastupaju interese u ime trećih zemalja sveo na najmanju moguću mjeru ili bi pak nekim trećim zemljama mogao poslužiti kao izgovor za donošenje restriktivnijih propisa o stranom utjecaju kojima bi se moglo ograničiti i djelovanje civilnog društva u tim zemljama.

3.10.

Definicija „aktivnosti zastupanja interesa” i dalje je nejasna. Iako određene aktivnosti (npr. one povezane s utvrđivanjem dnevnog reda) nisu izričito navedene, i dalje nije jasno jesu li obuhvaćene neke druge aktivnosti, kao što je primijenjeno istraživanje (koje pomaže u preporukama politike). Ta nejasnoća u definicijama u cijelom dokumentu stvara nesigurnost i u drugim područjima, kao što su aktivnosti povezane s civilnim dijalogom.

3.11.

Ako Komisija namjerava nastaviti s radom na predloženoj direktivi umjesto izrade novog zakonodavnog prijedloga kako je zatražio Odbor, EGSO poziva zakonodavce da pruže jasniju definiciju „aktivnosti zastupanja interesa” kako bi se fizičkim osobama i manjim pravnim subjektima omogućilo da bez opterećujućih pravnih savjetovanja procijene podliježu li njihove aktivnosti tom zakonodavnom aktu.

3.12.

EGSO zahtijeva jasne kriterije kako bi se pružateljima usluga zastupanja interesa i njihovim podugovarateljima omogućilo da lako procijene mogu li se djelovanja javnog ili privatnog subjekta iz članka 2. stavka 4. točke (b) pripisati subjektu iz članka 2. stavka 4. točke (a).

3.13.

EGSO smatra da je potrebno pojasniti da se zakonodavstvo primjenjuje i na fizičke i na sve pravne osobe.

3.14.

EGSO smatra da činjenica da zakonodavstvo ne obuhvaća institucionalnu potporu i financiranje projekata za organizacije, čak i ako se ta sredstva zapravo koriste za aktivnosti zastupanja interesa, predstavlja opasnu rupu u zakonu. Za njezino je uklanjanje potrebno rješenje kojim se civilno društvo ne bi pretjerano opteretilo administrativnim obvezama.

3.15.

EGSO pozdravlja činjenicu da informacije koje će se objaviti u registru o glavnim pružateljima usluga zastupanja interesa sadržavaju sve pojedinosti o svim podugovarateljima koji pružaju usluge zastupanja, uključujući „opis aktivnosti zastupanja interesa i njezino predviđeno trajanje”.

3.16.

Rok za brisanje pružatelja usluga zastupanja interesa za treće zemlje iz registra u roku od pet radnih dana od obavijesti da se više ne smatraju subjektima u skladu s člankom 3. stavkom 1. ozbiljno ugrožava mogućnost ex post javnog nadzora aktivnosti zastupanja interesa. EGSO stoga predlaže da se informacije o takvim subjektima pohranjuju u registru najmanje četiri godine nakon podnošenja zahtjeva, uz jasno navođenje datuma završetka posljednje aktivnosti obuhvaćene područjem primjene uredbe.

4.   Napomene o Preporuci o uključivim i otpornim izbornim postupcima

4.1.

EGSO kritizira objavu Preporuke samo šest mjeseci uoči sljedećih europskih izbora. Prekasno je da bi se svim adresatima omogućilo da se pridržavaju danih preporuka.

4.2.

Stoga poziva sljedeći Europski parlament i Vijeće da pokrenu sveobuhvatniju inicijativu za daljnje usklađivanje postupaka za europske izbore u svim državama članicama i nastave s inicijativom za poboljšanje biračkih prava mobilnih građana EU-a znatno prije europskih izbora 2029., uzimajući u obzir Preporuku, predstojeće izvješće Komisije o europskim izborima 2024. i izvješće o građanstvu EU-a za 2026.

4.3.

EGSO izražava žaljenje zbog toga što od usvajanja informativnog izvješća „Stvarna prava osoba s invaliditetom da glasaju na izborima za Europski parlament” (5) u ožujku 2019. i mišljenja „Potreba da se osobama s invaliditetom zajamči stvarno pravo glasanja na izborima za Europski parlament” (6) u prosincu 2020. nije došlo do značajnog poboljšanja u mogućnosti osoba s invaliditetom da glasaju na izborima za Europski parlament. Zbog pravnih ili tehničkih prepreka tisuće ljudi u svim državama članicama EU-a i dalje nemaju stvarnu priliku glasati. EGSO ponavlja svoj poziv Europskom parlamentu, Europskom vijeću i državama članicama da „hitno izmijene Izborni akt iz 1976., [...] čime bi se omogućila provedba standarda diljem EU-a kojima bi se jamčila stvarna biračka prava osobama s invaliditetom”.

4.4.

EGSO prima na znanje činjenicu da je više država članica snizilo dob za glasanje na 16 godina. S tim u vezi poziva sve države članice da usklade dob za glasanje na europskim izborima kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje mladih na razini EU-a.

4.5.

EGSO naglašava iznimnu važnost političkog obrazovanja i digitalne pismenosti za sve građane EU-a i ponavlja svoj prijedlog da se osnuje europska agencija za jačanje medijskih vještina građana EU-a putem obrazovnih programa (7).

4.6.

Ističe činjenicu da pošteni izbori više nisu zajamčeni u svim državama članicama (8) i stoga poziva sve nacionalne vlade da poštuju i standarde iz točke 11. podtočke (b) Preporuke. Isto tako poziva Komisiju da u svojem predstojećem izvješću o europskim izborima 2024. ocijeni njihovu usklađenost.

4.7.

EGSO smatra da bi, s obzirom na to da su nacionalna tijela zadužena za organizaciju europskih izbora, osposobljavanje promatrača izbora trebalo osigurati i na nacionalnoj i na europskoj razini. Time bi se osigurali veći stupanj neovisnosti promatrača i standardi procjene koji vrijede za cijeli EU.

4.8.

Iako naglašava potrebu za zaštitom informacijskog okruženja oko izbora, EGSO smatra da postoji opasnost da bi neke vlade to mogle iskoristiti kao izgovor za manipuliranje javnim raspravama i ograničavanje poštenog natjecanja sviju demokratskih stranaka. Stoga naglašava iznimnu važnost slobode i raznolikosti medija i civilnog društva u nadziranju informacijskog okruženja i poštenog izbornog natjecanja i ponavlja svoj poziv svim demokratskim akterima da dodatno poboljšaju stanje u EU-u (9).

4.9.

EGSO preporučuje da se financiranje državljana trećih zemalja ili pravnih subjekata koji nisu registrirani u državi članici, kako je opisano u točki 28. Preporuke, ograniči na određeni maksimalan iznos godišnje i da podliježe potpunoj transparentnosti.

4.10.

EGSO se zajedno sa svim svojim članovima i članicama obvezuje da će informirati građane o sljedećim europskim izborima i povećati odaziv birača, s posebnim naglaskom na glasače koji prvi put glasaju i skupine koje su nedovoljno zastupljene u političkom sudjelovanju.

4.11.

EGSO preporučuje da se na glasačkim listićima istaknu logotipi europskih političkih stranaka i da političke stranke te logotipe prikazuju na svim svojim promidžbenim materijalima.

4.12.

Kako bi se ojačala europska dimenzija europskih izbora, EGSO podržava reformu europskog izbornog zakona koju je usvojio Europski parlament te poziva Vijeće i sve države članice da usvoje reforme.

5.   Napomene o Preporuci o promicanju angažmana i djelotvornog sudjelovanja građana i organizacija civilnog društva

5.1.

EGSO pozdravlja rad na poboljšanju sudjelovanja građana, ali ponavlja da je za jačanje demokracije presudna njihova zastupljenost putem organizacija civilnog društva.

5.2.

EGSO ponavlja svoje stajalište da „inicijative na lokalnoj razini i osobe koje su iskusile siromaštvo moraju zauzimati središnje mjesto u demokratskoj obrani ljudskih prava. Ne postoji bolji način za obranu ljudskih, a posebno socijalnih prava, nego da se glas osoba koje su najviše pogođene nejednakostima, siromaštvom i socijalnom isključenošću čuje u javnom prostoru i raspravama o politikama.” (10)

5.3.

EGSO ponovno ističe da su predstavnička demokracija i izborni procesi i dalje okosnica demokracije i participativne demokracije EU-a i da su inovativni oblici građanskog angažmana dopunska sredstva za pozivanje izabranih predstavnika i predstavnica na odgovornost.

5.4.

EGSO pozdravlja preporuku državama članicama da uspostave prilagođene nacionalne okvire za sudjelovanje građana i organizacija civilnog društva, koji bi trebali obuhvaćati cijeli ciklus oblikovanja politika od utvrđivanja programa do evaluacije postojećih zakona i političkih inicijativa.

5.5.

EGSO izražava žaljenje zbog toga što Komunikacija o akcijskom planu za europsku demokraciju ne uključuje mjere za daljnji razvoj sudjelovanja građana i civilnog društva na razini EU-a, uzimajući u obzir rezultate radionica organiziranih kao nastavak na izvješće o provedbi Povelje o temeljnim pravima za 2022. i temeljitu procjenu primjerenosti postojećih mehanizama, uključujući europsku građansku inicijativu.

5.6.

EGSO naglašava da su u nekim državama članicama adresati Preporuke velika prijetnja prostoru za građansko djelovanje i jednakom sudjelovanju u oblikovanju politika; neke su vlade koristile izravnu demokraciju kako bi ugrozile europsku demokraciju. Stoga Komisija mora nastaviti sa svojim aktivnostima za izravno osnaživanje građana, posebno u okviru njihova kolektivnog angažmana putem organizacija civilnog društva i društvenih pokreta koji žele obraniti demokraciju i zaštititi prostor za građansko djelovanje.

5.7.

EGSO smatra da je od ključne važnosti nediskriminirajući pristup sudjelovanju, s posebnim naglaskom na prava mladih građana, građana s invaliditetom i manjina. Kako bi se potaknulo široko sudjelovanje, mogućnosti za angažman moraju biti što jednostavnije i ne smiju uključivati pragove koji bi građanima onemogućili taj angažman.

5.8.

EGSO dijeli zabrinutost zbog toga što neke organizacije pokušavaju ugroziti demokraciju i ograničiti javne prostore te poziva na donošenje mjera u okviru nacionalnih okvira kako bi se organizacije koje se aktivno bore protiv demokracije i europskih vrijednosti isključile iz sudjelovanja u oblikovanju politika.

5.9.

EGSO poziva na jasne definicije ciljeva svih instrumenata unutar nacionalnih okvira i odgovarajućih mehanizama povratnih informacija. Mogući učinak tih instrumenata na oblikovanje politika mora biti transparentan jer će u suprotnom građani dodatno izgubiti povjerenje u demokraciju ako odgovori javnih tijela na doprinose ne budu u skladu s očekivanjima građana i organizacija civilnog društva.

5.10.

EGSO poziva Komisiju i države članice da, uz deliberativne forume, ojačaju i dijalog s organiziranim civilnim društvom i ulogu civilnog društva u oblikovanju politika EU-a.

5.11.

EGSO pozdravlja cilj Komisije da internetsku stranicu „Iznesite svoje mišljenje” pretvori u jedinstvenu kontaktnu točku za sudjelovanje građana na internetu i poziva države članice da unutar svojih nacionalnih okvira uspostave odgovarajuće platforme namijenjene mogućnostima sudjelovanja na internetu i izvan njega.

5.12.

EGSO poziva Europsku komisiju da reformira Uredbu o europskoj građanskoj inicijativi kako bi se minimalna dob za potpisivanje europske građanske inicijative u svim državama članicama smanjila na 16 godina i kako bi se produljilo razdoblje prikupljanja potpisa. Nakon Brexita podupire i reformu Ugovorâ EU-a kako bi se smanjio prag potrebnih potpisa, koji trenutačno iznosi milijun potpisa.

5.13.

Sve dok registri transparentnosti nisu obvezni u svim državama članicama, EGSO preporučuje da se registar transparentnosti uspostavi na dobrovoljnoj osnovi u svim državama članicama kako bi se osiguralo i promicalo transparentno i etičko zastupanje interesa, što je ključno za učinkovito sudjelovanje organizacija civilnog društva i drugih dionika.

---

(1)  Kad spominje „demokraciju”, EGSO uvijek misli na „liberalnu demokraciju”.

(2)   SL C 341, 24.8.2021., str. 56.

(3)   SL C, C/2024/2481, 23.4.2024., točka 1.5., ELI: https://eur-lex.europa.eu/eli/C/2024/2481/oj.

(4)   SL C, C/2024/886, 6.2.2024., točka 5.2., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/886/oj.

(5)  Informativno izvješće EGSO-a „Stvarno pravo osoba s invaliditetom da glasaju na izborima za Europski parlament”: https://www.eesc.europa.eu/en/our-work/opinions-information-reports/information-reports/real-right-persons-disabilities-vote-european-parliament-elections-information-report..

(6)   SL C 56, 16.2.2021., str. 36.

(7)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Osiguravanje slobode i raznolikosti medija u Europi” (samoinicijativno mišljenje) ( SL C 517, 22.12.2021., str. 9.).

(8)  Ured OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava, Mađarska. Parlamentarni izbori i referendum, 3. travnja 2022. Misija Ureda za demokratske institucije i ljudska prava za promatranje izbora. Završno izvješće, Varšava, 29. srpnja 2023.

(9)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Osiguravanje slobode i raznolikosti medija u Europi” (samoinicijativno mišljenje) ( SL C 517, 22.12.2021., str. 9.).

(10)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora „Komuniciranje o temeljnim pravima i vladavini prava” (samoinicijativno mišljenje) ( SL C 100, 16.3.2023., str. 25.).