Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o uključivim društvima za mlade

(C/2024/3808)

VIJEĆE I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA, KOJI SU SE SASTALI U OKVIRU VIJEĆA,

PODSJEĆAJUĆI NA SLJEDEĆE:

Europska unija temelji se na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca. Unija usto nastoji promicati mir i dobrobit svojih naroda, boriti se protiv socijalne isključenosti i diskriminacije, promicati socijalnu pravdu i zaštitu, poštovati svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost, voditi računa o najboljim interesima djeteta i štititi prava djece i mladih (1),

djelovanje Unije usmjereno je na poticanje razvoja razmjena mladih i razmjena osoba koje rade s mladima te poticanje sudjelovanja mladih u demokratskom životu Europe, kao i olakšavanje pristupa strukovnom osposobljavanju i poticanje mobilnosti i nastavnika i polaznika, a osobito mladih ljudi (2),

europski stup socijalnih prava uključuje pravo na „obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje” (1. načelo), „jednake mogućnosti” (3. načelo), „skrb o djeci i potporu djeci” (11. načelo) i „uključenost osoba s invaliditetom” (17. načelo). Kako bi se ta prava i načela proveli, utvrđeni su glavni ciljevi EU-a u pogledu zapošljavanja, vještina i smanjenja siromaštva koje treba ostvariti do 2030.;

PODSJEĆAJUĆI NA POLITIČKU POZADINU IZ PRILOGA PRILOGU, A POSEBNO NA SLJEDEĆE:

strategijom Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027. nastoji se doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva mladih i svih oblika diskriminacije, promicati socijalnu uključenost mladih i poboljšati odluke o politikama u pogledu njihova učinka na mlade u svim sektorima, a posebno u pogledu socijalne uključenosti,

jedanaest europskih ciljeva za mlade odražava stajališta mladih iz Europe, a to posebno vrijedi za europski cilj za mlade br. 3, kojim se nastoji omogućiti i osigurati uključenost svih mladih u društvo, europski cilj za mlade br. 5, kojim se želi postići bolju mentalnu dobrobit i okončati stigmatizaciju problema s mentalnim zdravljem, čime se promiče socijalna uključenost svih mladih, i europski cilj za mlade br. 9, kojim se nastoji ojačati demokratsko sudjelovanje i autonomiju mladih te osigurati namjenske prostore za mlade u svim područjima društva,

borba protiv socijalne isključenosti jedno je od ključnih područja rada Europske unije i njezinih država članica (3). Socijalna isključenost narušava dobrobit građana i otežava njihovu sposobnost izražavanja i sudjelovanja u društvu;

POZDRAVLJAJUĆI:

usklađene napore EU-a za promicanje kohezije, otpornosti i vrijednosti putem programa i inicijativa kao što su Erasmus+ (među ostalim putem dijaloga EU-a s mladima), Europske snage solidarnosti, Provedbena odluka Komisije o okviru za mjere uključivanja u programima Erasmus+ i Europske snage solidarnosti 2021. – 2027., Europski socijalni fond+, uključujući, ako je primjenjivo, inicijativu „Aim, Learn, Master, Achieve” (ALMA), program Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti, inicijativa novi europski Bauhaus, Konferencija o budućnosti Europe (2021. – 2022.), Europska godina mladih (2022.) i njezino nasljeđe (4) te Europska godina vještina (2023.), čiji je cilj doprinijeti socijalnoj koheziji, socijalnoj uključenosti te angažmanu i sudjelovanju mladih na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini,

deseti ciklus dijaloga EU-a s mladima pod vodstvom trija predsjedništava Španjolske, Belgije i Mađarske, koji je usmjeren na europski cilj za mlade br. 3 o uključivim društvima, pod geslom „Potrebni su nam mladi” (engl. We need youth), kao i ishode Konferencije EU-a za mlade koja je održana od 2. do 5. ožujka 2024. u Gentu,

da daljnji razvoj uključivih prostora za mlade doprinosi uključivim društvima, čime se potiče provođenje odobrenih zaključaka Vijeća u djelo (5);

UZIMAJUĆI U OBZIR SLJEDEĆE:

10.

zajednički suživot u miroljubivim i uključivim društvima jedan je od prioriteta Strategije Vijeća Europe za sektor mladih do 2030.,

11.

u UN-ovu Programu održivog razvoja do 2030. ponovno je naglašena predanost tome da nitko ne bude zapostavljen;

PRIMAJU NA ZNANJE:

12.

relevantne politike EU-a i povezane strategije i preporuke: Europsku strategiju za bolji internet za djecu (BIK+) (2022.), Strategiju EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021. – 2030.), Akcijski plan EU-a za antirasizam (2020. – 2025.), Strategiju o ravnopravnosti LGBTIQ osoba (2020. – 2025.), Strategiju za rodnu ravnopravnost (2020. – 2025.), Strateški okvir EU-a za Rome (2020. – 2030.), Strategiju za jačanje primjene Povelje o temeljnim pravima u EU-u (2020.), Strategiju EU-a o pravima djeteta (2021. – 2024.), Strategiju EU-a o pravima osoba s invaliditetom (2021. – 2030.), Preporuku Vijeća o uspostavi europskog jamstva za djecu (2021.) i Preporuku Vijeća o jačanju Garancije za mlade (2020.) te sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju (2023.);

UJEDNO UVAŽAVAVAJUĆI SLJEDEĆE:

13.

mladi nisu homogena skupina i stoga imaju različite identitete, potrebe, resurse, podrijetla, životne okolnosti i interese te su pred njima različiti izazovi i prilike. U tom bi pogledu politiku i mjere za mlade trebalo dodatno razviti imajući u vidu sve mlade, primjenom uključivog, intersekcijskog pristupa u kojem se uzima u obzir raznolikost (6),

14.

mladi su jedan od stupova našeg društva te nositelji prava pojedinaca i pokretači promjena. Mnogi mladi pokazuju snažnu otpornost i nastavljaju se mobilizirati u svrhe do kojih im je stalo. Na taj način doprinose pozitivnim promjenama u društvu. Mlade bi trebalo poticati, podupirati i osnaživati u tom angažmanu,

15.

mladi uvelike doprinose utemeljenijem donošenju odluka i jačanju demokracije. Prepoznavanje i poticanje njihova potencijala te osiguravanje njihova smislenog sudjelovanja na svim razinama i u svim fazama oblikovanja politika koje utječu na njih mogu im pomoći u tome. Trebalo bi prepoznati i potpornu ulogu osoba koje rade s mladima i organizacija mladih u tome, čemu svjedoči dijalog EU-a s mladima, i donijeti odgovarajuće mjere za potporu tim akterima u tu svrhu,

16.

globalna klimatska kriza, gubitak bioraznolikosti (7), pandemija bolesti COVID-19, agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, sukob na Bliskom istoku i sukobi u drugim dijelovima svijeta, energetska kriza i kriza inflacije koje su uslijedile, kao i gospodarska i socijalna kriza do koje je došlo posljednjih godina, te negativne posljedice ubrzavanja digitalne revolucije neki su od čimbenika koji utječu na mentalno zdravlje i dobrobit djece i mladih. Te okolnosti i pojave, uključujući migracijske pojave, snažno su obilježile europska društva na početku ovog desetljeća i razotkrile povećane nejednakosti i polarizaciju u našim društvima,

17.

ta društvena kretanja i višestruke krize različito utječu na pojedine skupine mladih, a na neke imaju nerazmjeran utjecaj. Zbog toga su socijalna, građanska i ljudska prava mladih, posebno ona povezana s rodnom ravnopravnošću, zaštitom manjina i pristupom uslugama i resursima potrebnima za život, razvoj i emancipaciju (8), dovedena u pitanje. Neke skupine usto nemaju ravnopravan pristup tim pravima i resursima. Povrh toga, sve veći društveni pritisak, primjerice u pogledu postizanja izvrsnih rezultata, sve više utječe na mentalno zdravlje i dobrobit mladih (9),

18.

mladi s manje mogućnosti nerazmjerno su pogođeni društvenim kretanjima i krizama, što bi moglo dovesti do intersekcijske diskriminacije, isključenosti ili neravnopravnog postupanja (10). Osim toga, za sve veći broj mladih postoji rizik da će završiti u nepovoljnom položaju (11). Budući da su socioekonomska, demokratska i digitalna isključenost često povezane, ta situacija može utjecati na aktivno građanstvo i povjerenje u institucije,

19.

mladi kojima prijeti opasnost od socijalne isključenosti ili koji su u ranjivom položaju izloženiji su riziku od problema i poteškoća s mentalnim zdravljem. Izloženost diskriminaciji i neravnopravnosti šteti njihovu mentalnom zdravlju, posebno kada su mladi višestruko diskriminirani ili su u nepovoljnom položaju na više načina. Promicanje ravnopravnosti, tolerancije, solidarnosti i dijaloga u našim društvima jedna je od ključnih preventivnih mjera za rješavanje tih problema i poteškoća s mentalnim zdravljem (12),

20.

prostori mladih u društvu dovedeni su u pitanje. Smanjenje prostora za mlade koči ih u osobnom i građanskom razvoju, kao i u sposobnosti da definiraju svoj prostor u društvu. Strukturne prepreke na različitim razinama otežavaju njihov pristup različitim prostorima, pravima i uslugama te njihovo ravnopravno sudjelovanje u društvu. Pluralističko društvo koje obilježavaju pravičnost, solidarnost te uvažavanje, poštovanje i priznavanje raznolikosti svih vrsta potrebno je kako bi se podupiralo, poticalo i osnažilo mlade, posebno one s manje mogućnosti, i kako bi se stvorilo pravedno i pravično društvo za sve,

21.

vladine i nevladine strukture, uključujući lokalne zajednice, rad s mladima (13) i volontiranje mogu imati važnu ulogu u promicanju pravičnosti, tolerancije, solidarnosti i dijaloga te u olakšavanju aktivnog sudjelovanja i uključivanja mladih u njihove zajednice i u donošenje odluka. Rad s mladima omogućuje mladima da kritički razmišljaju o društvu i postanu pokretači promjena te ih u tome podupire i osnažuje. Djelotvornom provedbom rada s mladima i njegovim konkretnim rezultatima promiče se socijalna uključenost. Takvi napori često uključuju proaktivne mjere, eksperimentalne pristupe i širenje najbolje prakse (14);

U TOM POGLEDU NASTOJE:

22.

osigurati ciljane mjere za promicanje pravičnosti, uključenosti i podupiranja mladih u definiranju i zauzimanju njihova položaja u društvu, posebno radom s mladima i razvojem transverzalne i uključive perspektive mladih u svim relevantnim područjima politika, što može doprinijeti tome. Osim toga, mogu se uspostaviti mehanizmi za smisleno i uključivo sudjelovanje mladih različitog podrijetla u donošenju odluka, kao što su vijeća mladih i organizacije mladih, i istodobno promicati sudjelovanje mladih izvan tih organizacija,

23.

osigurati aktivno, smisleno, pravično i ravnopravno sudjelovanje mladih i dati im konstruktivnu ulogu u prostorima koji se na njih odnose te, prema potrebi, stvarati, dodatno razvijati, prilagođavati i štititi emancipativne prostore za mlade i njihove potrebe kako bi ih se osnažilo u razvoju, neovisno o njihovu podrijetlu, i kako bi se njihov glas i doprinos uvažili, priznali i proveli u djelo,

24.

nastaviti međusobno povezivati mlade, osigurati i olakšati njihova iskustva i interakcije, uz raznolikost svih vrsta, primjerice putem mobilnosti u svrhu učenja ili prekograničnih aktivnosti solidarnosti,

25.

ojačati potporne mehanizme za rad s mladima i druge relevantne strukture i usluge za potporu mladima u razvoju, mentalnom zdravlju i dobrobiti, učenju i eksperimentiranju kako bi se prevladale prepreke s kojima se mladi suočavaju na različitim razinama, posebno za mlade koji su izloženi riziku od isključenosti;

PRIMAJU NA ZNANJE:

26.

ideje i mišljenja koje su mladi iznijeli na belgijskoj Konferenciji EU-a za mlade u ožujku 2024. o načinima za postizanje uključivih društava za mlade, kao i njihove preporuke Europskoj uniji i državama članicama za provedbu tih ideja, kako je navedeno u Prilogu III. ovim zaključcima:

bolje podupirati mlade koji žive u siromaštvu ili su izloženi riziku od siromaštva i financijske isključenosti u njihovu prijelazu na financijsku neovisnost i sigurnost, i to poduzimanjem koraka za promicanje cjenovno pristupačnog stanovanja, povećanjem pristupa kvalitetnom radu i zapošljavanju, uklanjanjem prepreka mobilnosti i osiguravanjem financijske pismenosti mladih,

b)	osigurati mladima pristup cjenovno pristupačnim i personaliziranim kvalitetnim sustavima zdravstvene skrbi i potpore mentalnom zdravlju koji su prilagođeni mladima. Osim toga, stvoriti sigurna i otvorena okruženja u kojima se mladi mogu slobodno izražavati i učiti o zdravlju i mentalnoj dobrobiti,

promicati obrazovanje i rad s mladima i ulagati u njih kako bi okruženja za učenje postala pristupačnija i uključivija za mlade s manje mogućnosti, prilagođavajući ih potrebama mladih, te unaprijediti suradnju između formalnog obrazovanja, neformalnog obrazovanja i informalnog učenja te među drugim sektorima,

povećati financiranje, izgradnju kapaciteta i druge oblike potpore kako bi edukatori mogli sudjelovati u cjeloživotnom učenju o uključivanju mladih s manje mogućnosti, iskorištavanju raznolikosti među mladima, stvaranju sigurnih prostora za dijeljenje i učenje s mladima različitog podrijetla i za njih te o personaliziranim pristupima poučavanju i učenju usmjerenima na mlade,

poboljšati sposobnost osoba koje rade s mladima i za njih da učinkovito šire informacije prilagođene mladima kako bi mladi imali pristup informacijama o svojim pravima i mogućnostima. Osim toga, ojačati medijsku i informacijsku pismenost mladih kako bi mogli prepoznati pouzdane informacije i sigurno se snaći među informacijama,

uspostaviti politike kojima se uklanjaju sustavna diskriminacija, nesvjesna pristranost i neprijateljski stavovi te kojima se potiče kontinuirano učenje o svim vrstama raznolikosti, kao i ispravljanje internaliziranih predrasuda. Takve bi politike trebalo razvijati u suradnji s mladima koji imaju relevantna životna iskustva u svim područjima;

POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE DA NA ODGOVARAJUĆIM RAZINAMA:

27.

primijene intersekcijski pristup (15) kao metodu za utvrđivanje i razumijevanje prepreka i izazova s kojima se suočavaju mladi, posebno oni s manje mogućnosti, te poduzmu mjere za prepoznavanje, reguliranje i prevladavanje tih prepreka. Mjere i djelovanja u okviru politike trebali bi biti prilagođeni raznolikim identitetima mladih na koje se odnose kako bi se bolje uklonile prepreke i izazovi s kojima se suočavaju, posebno prilikom pristupa svojim pravima i njihovu ostvarivanju te pristupa uslugama koje su im namijenjene i njihovu korištenju.

28.

poboljšaju životne uvjete i mentalnu dobrobit svih mladih, pa tako i onih s manje mogućnosti, i to podizanjem razine osviještenosti javnih tijela o specifičnim potrebama mladih s manje mogućnosti,

29.

razmotre načine za jamčenje i zaštitu pristupa relevantnim pravima i javnim, socijalnim, političkim i kulturnim uslugama te da prioritet posebno daju uslugama koje su relevantne za rješavanje problema siromaštva i beskućništva mladih, kao i uslugama koje omogućuju pristup dostojanstvenim životnim uvjetima i cjenovno pristupačnom stanovanju, obrazovanju, rekreativnim aktivnostima i zdravstvenoj skrbi za sve mlade,

30.

osiguraju pristupačne usluge informiranja, uključujući usluge savjetovanja, te informiranje i komunikaciju prilagođene mladima kako bi se osiguralo da su svi mladi svjesni svojih prava i mogućnosti i da ih iskorištavaju te da mogu razmatrati mogućnosti i zamisliti potencijalni smjer svojeg života. Mladima s manje mogućnosti trebalo bi pružiti dostatnu potporu kako bi mogli učinkovito pristupiti svojim pravima i ostvarivati ih,

31.

svim mladima olakšaju pristup digitalnim prostorima i uslugama, što obuhvaća i materijalni pristup – među ostalim internetskoj povezivosti i prema potrebi uređajima – i stjecanje digitalnih kompetencija te digitalne i medijske pismenosti kako bi se mogli snaći u izazovima i mogućnostima koji proizlaze iz internetskih prostora,

32.

pri uključivanju pitanja mladih promiču i podupiru međusektorska partnerstva i inicijative, posebno između subjekata koji pružaju rad s mladima, ustanova za obrazovanje i osposobljavanje ako je to relevantno, socijalnih službi i službi za zapošljavanje, sustava socijalne zaštite i sigurnosti te socijalnih partnera, za pomoć svim mladima u njihovu razvoju, posebno promicanjem zajedničkih diskursa koji doprinose tome da se u rad različitih uključenih dionika integrira „uključiva perspektiva mladih”,

33.

olakšaju održivu mobilnost mladih, među ostalim onih koji žive u ruralnim, udaljenim, perifernim ili manje razvijenim područjima i najudaljenijim regijama, i to uklanjanjem prepreka mobilnosti, kao što su problemi povezani s javnim prijevozom,

34.

prepoznaju i potiču sposobnost kritičkog razmišljanja kod mladih, kao i da prepoznaju različite oblike angažmana mladih kao pokretača promjena, kako bi društva postala povezanija, i to ponajprije tako da omoguće, podupiru i osnažuju mlade da postanu pozitivni uzori u pogledu društvenog sudjelovanja i sudjelovanja u postupcima odlučivanja, primjerice putem vijeća mladih, organizacija mladih, inicijativa mladih, projekata sudjelovanja ili projekata solidarnosti,

35.

stvore nove i očuvaju postojeće sigurne, otvorene i pristupačne emancipativne fizičke i virtualne prostore i usluge, bez društvenih pritisaka, pritisaka u pogledu postizanja izvrsnih rezultata i moralnih prosudbi, u kojima se svi mladi mogu sastajati i povezivati,

36.

jačaju ulogu mladih, a posebno onih s manje mogućnosti, u stvaranju, razvijanju, osmišljavanju, izgradnji, oblikovanju i prilagodbi prostora koji se na njih odnose, što uključuje i javni prostor,

37.

uklone preostale prepreke sudjelovanju u radu s mladima, posebno za mlade s manje mogućnosti, i to aktivnim informiranjem, pružanjem dodatne potpore, prilagodbom aktivnosti njihovim različitim potrebama i suradnjom s relevantnim dionicima iz drugih područja koji rade s mladima s manje mogućnosti i organizacijama koje ih predstavljaju,

38.

potiču i podupiru inicijative kojima se olakšava sudjelovanje i aktivna uloga mladih, posebno onih s manje mogućnosti, u radu s mladima,

39.

promiču različite vrste održive potpore za rad s mladima kako bi se radilo s mladima s manje mogućnosti, s pomoću, primjerice, odgovarajućeg kratkoročnog i dugoročnog financiranja, resursa i infrastrukture kako bi se stvorili povoljni uvjeti za uključiv i uspješan kvalitetan rad s mladima;

POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE I EUROPSKU KOMISIJU DA U SVOJIM PODRUČJIMA NADLEŽNOSTI I NA ODGOVARAJUĆIM RAZINAMA, PRIDRŽAVAJUĆI SE NAČELA SUPSIDIJARNOSTI:

40.

dodatno promiču uključivu perspektivu mladih u relevantnim politikama, primjerice tako da uspostave, uključe ili nastave primjenjivati regulatorni mehanizam procjene učinka na mlade, čiji je cilj bolje razumjeti i ukloniti prepreke i izazove s kojima se suočavaju mladi, ako je to relevantno. Na taj se način može poboljšati uključivanje dimenzije mladih u sva područja politike, a to može obuhvaćati moguću primjenu provjere usklađenosti zakonodavstva s pravima mladih ili ocjenu učinka EU-a iz perspektive mladih,

41.

podupiru oblikovatelje politika na svim razinama i u svim sektorima tako da im pruže relevantne informacije i znanja o dobrim praksama u pogledu uključivih društava, uključivog rada s mladima u kojem se uzima u obzir raznolikost, uključivih i emancipativnih prostora za mlade te zajedničkog stvaranja kako bi se, prema potrebi, promicala transverzalna i uključiva perspektiva mladih u svim relevantnim područjima politika,

42.

ojačaju dijalog i sinergiju između organizacija mladih, rada s mladima, politike za mlade i istraživanja o mladima te promiču koordinaciju između lokalne, regionalne, nacionalne i europske razine s ciljem olakšavanja suradnje, izgradnje kapaciteta, uzajamnog učenja, umrežavanja i razmjene iskustava u pogledu:

—	rada s mladima s manje mogućnosti,

—	stvaranja sigurnih, uključivih i emancipativnih prostora (u svim dimenzijama) za mlade,

—	osnaživanja mladih i omogućivanja mladima da stječu dodatne vještine kako bi im se pomoglo da zagovaraju i podupiru uključenost i raznolikost u svojim zajednicama,

—	stvaranja i promicanja podržanih i olakšanih prilika za mlade da dožive raznolikost svih vrsta i nauče se ophoditi s njome,

—	podupiranja i poštovanja mladih, posebno u vezi s njihovim pravom na samoodređenje i sudjelovanje, kako bi se povećao njihov osjećaj pripadnosti i važnosti. To su preduvjeti koji su potrebni za poboljšanje mentalnog zdravlja i dobrobiti mladih;

43.

poduzmu mjere za otklanjanje problema s mentalnim zdravljem i čimbenika koji ih uzrokuju stvaranjem okruženja u kojima se podupire socioekonomska, fizička i psihološka dobrobit svake mlade osobe, poduzmu višesektorske mjere kojima se promiče mentalno zdravlje mladih i potiču poboljšanje ravnopravnog i cjenovno pristupačnog pristupa zdravstvenim uslugama u vezi s mentalnim zdravljem, prije svega provedbom Zaključaka Vijeća o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju mladih u Europskoj uniji (16),

44.

utvrde kompetencije koje su mladima, plaćenim osobama i volonterima koji rade s mladima i drugim edukatorima potrebne kako bi bili svjesni raznolikosti, intersekcijske diskriminacije, čimbenika isključenosti, stereotipa, pristranosti, diskriminacije i povlastica u društvu, među ostalim u obrazovanju i na tržištu rada, te da razviju mogućnosti i module učenja kojima će se doprinijeti radu s mladima u kojem se uzimaju u obzir raznolikost i diskriminacija i koji je socijalno uključiv kako bi se olakšala iskustva i interakcije sa svim vrstama raznolikosti i stvorili sigurni, emancipativni i uključivi fizički i virtualni prostori,

45.

ističu da je rad s mladima pokretač uključenosti kojim se potiču veze među različitim skupinama mladih i različitim sektorima, i to poticanjem, podupiranjem, izgradnjom i očuvanjem znanja o raznolikosti te demonstriranjem raznolikosti u radu s mladima i raznolikosti njegovih sudionika, uzimajući u obzir da mladi nisu homogena skupina te da stoga imaju različite identitete, potrebe, resurse, podrijetla, životne okolnosti i interese,

46.

nastave podupirati istraživanja o socijalnoj isključenosti, kao i analiziranje, praćenje i prikupljanje raščlanjenih podataka o tom pitanju, ističu učinak isključenosti na mlade i mjere uključivanja koje se mogu primijeniti u radu s mladima, podupiru stvaranje uključivih društava i prostora te osiguraju da rezultati budu lako čitljivi i dostupni, iskorištavajući pritom u najvećoj mogućoj mjeri postojeće programe i istraživačke inicijative, kao što su Obzor Europa i mreža RAY,

47.

osiguraju istinski dijalog između mladih i oblikovatelja politika u Europi kako bi se održala predanost Europske unije mladima u Europi tako da uvedu sredstva za praćenje daljnjeg postupanja i ocjenjivanje ishoda dijaloga EU-a s mladima te za pružanje povratnih informacija mladima o tom daljnjem postupanju;

POZIVAJU EUROPSKU KOMISIJU DA U SKLADU S NAČELOM SUPSIDIJARNOSTI:

48.

nastavi mobilizirati programe EU-a za koheziju, otpornost i vrijednosti kako bi se ojačala socijalna uključenost i socijalna kohezija tako da u svim programima EU-a osigura transverzalnu dimenziju uključivanja mladih, kao i da nastavi naglašavati da su mladi pozitivni pokretači promjena kad je riječ o uključivanju, raznolikosti i povezanim društvima tako da te programe EU-a usmjeri na potporu uključivim mjerama i inicijativama usmjerenima na mlade,

49.

podupire razvoj uključivih projekata i projekata namijenjenih uključivanju u kojima aktivno sudjeluju mladi s manje mogućnosti i kojima se jača njihova mobilnost, i to s pomoću različitih programa, inicijativa i, ako je to moguće, održivih resursa EU-a, što uključuje ključne programe u području mladih, kao što su Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, te njihov nastavak,

50.

nastavi ulagati napore kako bi programi EU-a za mlade bili uključiviji i kako bi se u njima bolje uzimala u obzir raznolikost, posebno primjenom mjera koje su prilagođene potrebama mladih s manje mogućnosti i organizacijama koje ih predstavljaju ili rade s njima, osobito u pogledu socioekonomske pristupačnosti, razdoblja trajanja aktivnosti, osobne i prilagođene potpore te administrativnih zahtjeva i zahtjeva u vezi s izvješćivanjem,

51.

dodatno poveća pristup svih mladih programima EU-a za mlade kao što su Erasmus+ i Europske snage solidarnosti tako da:

—

pristupačno i na način prilagođen mladima te na jednostavnom jeziku informira i komunicira o mogućnostima, uključivim mjerama i uslugama potpore u okviru programâ, primjerice putem Europskog portala za mlade, te tako da razglašava postojeće informacije, kao što su mjere iz dokumenta naslovljenog „Smjernice za provedbu – Strategija za uključivanje i raznolikost programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti”,

—	pojednostavi i prilagodi propise i postupke, među ostalim u okviru postupaka zajedničkog osmišljavanja s korisnicima programa,

—	procijeni moguću provedbu pečata izvrsnosti za Europske snage solidarnosti (17) kako bi se unaprijedila socijalna kohezija putem aktivnosti solidarnosti usmjerenih na mlade;

52.

podupire i uključi uključivu perspektivu mladih u programe i inicijative EU-a kojima se nastoje ostvariti kohezija, otpornost i vrijednosti, što uključuje inicijativu novi europski Bauhaus i njezin nastavak, te potiče sinergiju među njima kako bi se nastavili napori za eksperimentiranje, uspostavu i podupiranje inicijativa usmjerenih na razvoj uključivih, sigurnih i emancipativnih prostora za mlade koji doprinose ostvarenju povezanih društava,

53.

osigura dodatne poticaje za stvaranje više prostora za smisleno sudjelovanje u okviru dijaloga EU-a s mladima. To se može postići podupiranjem nacionalnih radnih skupina u razmjeni primjera najbolje prakse o informiranju mladih s manje mogućnosti i radu s njima te podizanjem svijesti o dijalogu EU-a s mladima u svim sektorima i u svim politikama i programima EU-a. To bi se posebno moglo postići namjenskim mjerama za uključivanje i sudjelovanje mladih u relevantnim inicijativama i programima EU-a, čime bi se dodatno podržao dvojaki pristup iz strategije EU-a za mlade i ambicija da se pitanja mladih uključe u sve politike,

54.

potiče pojačanu suradnju između koordinatora EU-a za mlade i koordinatora Europske komisije za prava djeteta, kao i s drugim relevantnim koordinatorima Europske komisije koji se bave poticanjem uključivanja i borbom protiv diskriminacije, primjerice tako da potiče razmjenu iskustava, čestu komunikaciju i suradnju,

55.

potiče sinergiju između dijaloga EU-a s mladima, Europskog portala za mlade i platforme EU-a za sudjelovanje djece,

56.

potiče da se sve navedeno provede u okviru spomenutih strategija EU-a primjenom dvojakog pristupa iz strategije EU-a za mlade (18);

POTIČU CIVILNO DRUŠTVO AKTIVNO U PODRUČJU MLADIH DA:

57.

nastavi otklanjati strukturne prepreke i izazove s kojima se suočavaju mladi, a posebno oni s manje mogućnosti; zagovara prava mladih, sudjeluje u relevantnim postupcima odlučivanja i bude poveznica između oblikovatelja politika i mladih u svoj njihovoj raznolikosti,

58.

nastavi stvarati i promicati podržane sigurne i emancipativne fizičke i virtualne prostore i povećavati njihovu vidljivost kako bi se mladima pomoglo da dožive raznolikost svih vrsta i nauče se ophoditi s njome te kako bi se osobama koje rade s mladima, edukatorima i drugima, primjerice osobama u socijalnim službama i službama za zapošljavanje ili onima koji rade s mladima, posebno mladima s manje mogućnosti, omogućilo stjecanje potrebnog znanja i kompetencija u tu svrhu,

59.

osigura veću vidljivost i prepoznavanje rada s mladima tako što će zagovarati zajedničko stvaranje pozitivnih diskursa za mlade, posebno one s manje mogućnosti, i sudjelovati u tom zajedničkom stvaranju,

60.

olakšava, promiče i podupire mobilni rad s mladima kako bi se povećalo dopiranje do mladih koji nisu obuhvaćeni drugim oblicima rada s mladima,

61.

razmjenjuje informacije i dobre prakse, surađuje i umrežava se na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini kako bi se unaprijedila uključiva društva za mlade i s mladima.

(1) Vrijednosti Europske unije sadržane u članku 2. i članku 3. stavcima 1. i 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), člancima 8., 9. i 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te članku 21. i članku 24. stavku 2. Povelje o temeljnim pravima.

(2) Članak 165. stavak 2. i članak 166. stavak 2. UFEU-a.

(3) Kako je istaknuto u članku 3. stavcima 1. i 3. UEU-a te u člancima 8., 9. i 10. UFEU-a; „Danas se mladi diljem Europe suočavaju s različitim izazovima, kao što su poteškoće pri pristupanju svojim socijalnim pravima, socijalna isključenost i diskriminacija te prijetnje koje proizlaze iz lažnih vijesti i propagande.” Rezolucija o okviru za europsku suradnju u području mladih: strategija Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027. (2018/C 456/01, str. 5).

(4) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Europskoj godini mladih 2022. (COM/2024/1 final).

(5) Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o zaštiti i stvaranju građanskih prostora za mlade kojima se olakšava smisleno sudjelovanje mladih (2021/C 501 I/04); Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o socijalnoj dimenziji održive Europe za mlade (2023/C 185/06); Zaključci Vijeća o doprinosu kvalitetnog rada s mladima razvoju, dobrobiti i socijalnoj uključenosti mladih (2013/C 168/03); Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća o jačanju višerazinskog upravljanja pri promicanju sudjelovanja mladih u procesima donošenja odluka (2021/C 241/03); Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o digitalnom radu s mladima (2019/C 414/02); Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju mladih u Europskoj uniji (C/2023/1337); Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o promicanju međugeneracijske dimenzije u području mladih radi poticanja dijaloga i socijalne kohezije (2022/C 495/03), među ostalim.

(6) U Rezoluciji o okviru za europsku suradnju u području mladih: strategija Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027. (2018/C 456/01) opisuje se vodeće načelo uključenosti i navodi se sljedeće: „uvažavajući činjenicu da mladi nisu homogena skupina te stoga imaju različite potrebe, podrijetlo, životne situacije i interese, strategijom EU-a za mlade trebalo bi promicati aktivnosti i politike uključive za sve mlade, a posebno one s manje mogućnosti i/ili one čije je glasove moguće prečuti”; točka 6. Zaključaka Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o socijalnoj dimenziji održive Europe za mlade (2023/C 185/01, str. 6).

(7) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljena „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote”.

(8) Usluge i resursi kao što su osnovna skrb, zdravstvo, obrazovanje, odmor i slobodno vrijeme te pristup informacijama.

(9) Europski cilj za mlade br. 5: „Značajan i sve veći broj mladih diljem Europe izražava zabrinutost zbog raširenosti među vršnjacima problema u vezi s mentalnim zdravljem kao što su visoka razina stresa, tjeskoba, depresija i druge mentalne bolesti. Mladi to obrazlažu ogromnim društvenim pritiscima s kojima se danas suočavaju i izražavaju potrebu za boljim pružanjem usluga zaštite mentalnog zdravlja za mlade.” Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju mladih u Europskoj uniji (C/2023/1337).

(10) Eurostat, Mladi u Europi: statistički sažetak, 2022. Prema podacima Eurostata četvrtina (25,3 %) mladih u EU-u 2021. bila je izložena riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Taj je udio bio niži kad je riječ o osobama svih dobnih skupina, a iznosio je nešto više od jedne petine (21,7 %).

(11) Europska komisija, Zaposlenost i socijalna kretanja u Europi – Mladi Europljani: zaposlenost i socijalni izazovi koji su pred njima, 2022.

(12) Točke 10. i 18 Zaključaka Vijeća i predstavnika vlada država članica o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju mladih u Europskoj uniji (C/2023/1337).

(13) Rad s mladima kako je opisan u Preporuci Vijeća Europe CM/Rec(2017)4 i Rezoluciji Vijeća i predstavnikâ vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o okviru za uspostavu Europske agende za rad s mladima (2020/C 415/01), SL C 415, 1.12.2020., str. 1–8.

(14) Točke 3. i 4. Zaključaka Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o promicanju međugeneracijske dimenzije u području mladih radi poticanja dijaloga i socijalne kohezije (2022/C 495/03); točka 10. Zaključaka Vijeća o doprinosu kvalitetnog rada s mladima razvoju, dobrobiti i socijalnoj uključenosti mladih (2013/C 168/03).

(15) „Intersekcionalnost” se može opisati kao analitički instrument za proučavanje i razumijevanje načina na koje se osobna obilježja i identiteti preklapaju te načina na koje ta preklapanja mogu doprinijeti jedinstvenim iskustvima diskriminacije, kao i za odgovaranje na te načine. Vidjeti i 16. bilješku u dokumentu Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma za razdoblje 2020. – 2030.

(16) Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju mladih u Europskoj uniji (C/2023/1337).

(17) Članak 29. stavak 5. Uredbe (EU) 2021/888 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Europske snage solidarnosti i o stavljanju izvan snage uredaba (EU) 2018/1475 i (EU) br. 375/2014, SL L 202, 8.6.2021., str. 32–54.

(18) „Dvojak pristup: Politike kojima se nastoji poboljšati život mladih ne mogu se ni u kojem slučaju ograničiti na samo područje mladih. Stoga je dvojak pristup, dogovoren u prethodnom okviru suradnje za razdoblje 2010. – 2018., i dalje neophodan s obzirom na to da se njime nastoje riješiti pitanja važna za mlade, i to uključivanjem inicijativa u različita područja politika s jedne strane te konkretnim inicijativama u sektoru mladih s druge strane.” (Rezolucija o okviru za europsku suradnju u području mladih: strategija Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027. (2018/C 456/01, str. 3)).

PRILOG I.

Politička pozadina

Pri usvajanju ovih zaključaka Vijeće i predstavnici vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, primili su na znanje sljedeće dokumente:

—	Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Europskoj godini mladih 2022. (COM/2024/1 final),

—	Zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju mladih u Europskoj uniji (C/2023/1337),

—	Zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o promicanju uključivanja mladih u procese donošenja odluka o politikama u Europskoj uniji (C/2023/1342),

—	Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju (COM/2023/298 final),

—	Zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o socijalnoj dimenziji održive Europe za mlade (2023/C 185/06),

—	Odluku (EU) 2023/936 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o Europskoj godini vještina (Tekst značajan za EGP) (PE/12/2023/REV/1),

—	Zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o promicanju međugeneracijske dimenzije u području mladih radi poticanja dijaloga i socijalne kohezije (2022/C 495/03),

—	komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Digitalno desetljeće za djecu i mlade: nova Europska strategija za bolji internet za djecu (BIK+)” (COM/2022/212 final),

—	Zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća – Poticanje angažmana mladih kao nositelja promjena radi zaštite okoliša (2022/C 159/07),

—	Odluku (EU) 2021/2316 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. prosinca 2021. o Europskoj godini mladih (2022.) (Tekst značajan za EGP) (PE/81/2021/REV/1),

—	komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Strategija EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021. – 2030.)” (COM/2021/615 final),

—	Zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o zaštiti i stvaranju građanskih prostora za mlade kojima se olakšava smisleno sudjelovanje mladih (2021/C 501 I/04),

—	Preporuku Vijeća (EU) 2021/1004 od 14. lipnja 2021. o uspostavi europskog jamstva za djecu (ST/9106/2021/INIT),

—	Zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća o jačanju višerazinskog upravljanja pri promicanju sudjelovanja mladih u procesima donošenja odluka (2021/C 241/03),

—	komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Strategija EU-a o pravima djeteta” (COM/2021/142 final),

—	komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava” (COM/2021/102 final),

—	komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. (COM/2021/101 final),

—	Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.,

—	komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Strategija za jačanje primjene Povelje o temeljnim pravima u EU-u” (COM/2020/711 final),

—	komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. – 2025.” (COM/2020/698 final),

—	Preporuku Vijeća od 30. listopada 2020. o lakšem prelasku u svijet rada – jačanje Garancije za mlade te o zamjeni Preporuke Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade (2020/C 372/01),

—	komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću naslovljenu „Unija jednakosti: strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma” (COM/2020/620 final),

—	komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020. – 2025. (COM/2020/565 final),

—	Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024. (JOIN/2020/5 final),

—	komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.” (COM/2020/152 final),

—	Zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o digitalnom radu s mladima (2019/C 414/02),

—	Rezoluciju Vijeća Europske unije i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o okviru za europsku suradnju u području mladih: strategija Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027. (2018/C 456/01),

—	Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava (2017/C 428/09),

—	Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, od 20. svibnja 2014. o pregledu procesa strukturiranog dijaloga, uključujući socijalno uključivanje mladih (2014/C 183/01),

—	Zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o promicanju poduzetništva mladih u svrhu jačanja socijalne uključenosti mladih (2014/C 183/04),

—	Zaključke Vijeća o povećanju socijalne uključenosti mladih ljudi koji nisu u radnom odnosu, obrazovnom sustavu ili na stručnom usavršavanju (2014/C 30/03),

—	Zaključke Vijeća o doprinosu kvalitetnog rada s mladima razvoju, dobrobiti i socijalnoj uključenosti mladih (2013/C 168/03),

—	Zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, od 27. studenoga 2012. o sudjelovanju i socijalnoj uključenosti mladih s naglaskom na onima s migrantskim podrijetlom (2012/C 393/05),

—	Povelju Europske unije o temeljnim pravima (2012/C 326/02),

—	Rezoluciju Vijeća od 27. studenoga 2009. o obnovljenom okviru za europsku suradnju u području mladih (2010. – 2018.) (2009/C 311/01).

PRILOG III.

ISHODI KONFERENCIJE EU-A ZA MLADE U GENTU (OŽUJAK 2024.)

U okviru desetog ciklusa dijaloga EU-a s mladima, koji je predvodio trio predsjedništava Španjolske, Belgije i Mađarske, tematski naglasak stavljen je na europski cilj za mlade br. 3 – Uključiva društva, čiji je cilj omogućiti i osigurati uključenost svih mladih u društvo, pod geslom „Potrebni su nam mladi” (engl. We need youth).

U okviru tih aktivnosti belgijsko predsjedništvo organiziralo je Konferenciju EU-a za mlade koja se održala u Gentu od 2. do 5. ožujka 2024. Na Konferenciji je deset radnih skupina raspravljalo o šest tema povezanih s uključivim društvima, a to su: 1. strukturne prepreke, 2. uloga informacija, 3. zdravlje i mentalna dobrobit, 4. uključiva okruženja za formalno učenje, 5. uključiva okruženja za neformalno i informalno učenje i 6. suočavanje s diskriminirajućim stavovima i kulturama.

Cilj Konferencije bio je postaviti čvrste temelje za političko djelovanje, a ishodi rasprava bili su namijenjeni daljnjem usmjeravanju razvoja politika. Ishodi Konferencije uključuju šest preporuka i trideset i četiri provedbene mjere.

Preporuke: Na temelju rasprava u okviru radnih skupina na Konferenciji izrađeno je šest preporuka u vezi sa šest tema koje se odnose na uključiva društva. Poseban urednički tim, koji se sastoji od predstavnika belgijskih nacionalnih vijeća mladih, predstavnika Europskog foruma mladih, istraživača uključenih u analizu ishoda postupka savjetovanja, stručnjaka iz resursnog centra za uključivanje i raznolikost SALTO te predstavnika predsjedništva, sastavio je i doradio te preporuke na temelju doprinosa i povratnih informacija sudionika Konferencije, uz potporu stručnog znanja predstavnika ministarstava. Te su preporuke formulirane u točki 26. ovih zaključaka Vijeća.

Moguće provedbene mjere: Predložene su trideset i četiri moguće provedbene mjere koje izravno proizlaze iz rasprava u okviru radnih skupina na Konferenciji, uz potporu stručnog znanja predstavnika ministarstava. Cilj je tih mjera prenijeti ideje mladih iz šest preporuka u konkretna djelovanja, poštujući pritom načelo supsidijarnosti, odgovarajuća područja nadležnosti, odgovarajuće razine i uključene aktere. U svakoj predloženoj mjeri navodi se razina politike na kojoj bi se mjera mogla provesti.

Europski cilj za mlade br. 3 o uključivim društvima – moguće provedbene mjere

1. PROMJENA SUSTAVA: STRUKTURNE PREPREKE SOCIJALNOJ UKLJUČENOSTI

1.1. Istraživanje o tome kako potaknuti mobilnost mladih u pograničnim regijama

Europska komisija trebala bi provesti istraživanje o prekograničnom prijevozu u ruralnim područjima i mjerama koje treba poduzeti kako bi se olakšala suradnja u području regionalnog prijevoza. Poseban naglasak trebalo bi staviti na učinak stvaranja veće kohezije među prekograničnim sustavima određivanja cijena u čijem su središtu mladi s manje mogućnosti.

Potrebno je izraditi paket odgovarajućih mjera.

Tom bi se mjerom trebale smanjiti cijene i stvoriti cjenovno pristupačniji sustav izdavanja karata za potrošače.

RAZINA:

regionalna,

1.2. Neovisni mladi: stambene subvencije za mlade

Ta je mjera usmjerena na sve mlade u dobi od 16 do 30 godina, uključujući studente, zaposlene mlade i mlade koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (NEET) itd., tako što im se pružaju stambene subvencije na temelju njihova društvenog i ekonomskog položaja i statusa. Provedbom te mjere osiguravaju se pravedne i poštene subvencije.

Tom bi se mjerom trebala ostvariti neovisnost i dobrobit mladih u svim aspektima društvenog sudjelovanja.

RAZINA:

1.3. Digitalno osnaživanje mladih u Europi u ruralnim i najudaljenijim područjima

Europska komisija trebala bi poticati države članice da mladima diljem Europe osiguraju jednak digitalni pristup. To podrazumijeva osiguravanje široke dostupnosti bežičnog interneta u ruralnim područjima i osiguravanje pristupa prijenosnim računalima za slabije opskrbljene zajednice. Davanjem prednosti digitalnoj uključenosti osnažujemo mlade pružajući im alate koji su im potrebni za rad na daljinu, razvoj vještina i pristup digitalnim uslugama.

Tom bi se mjerom trebala povećati zapošljivost i ostvariti bolji pristup informacijama.

RAZINA:

1.4. Besplatan javni prijevoz za sve mlade

Osigurati besplatan javni prijevoz za sve mlade, poboljšati pristup školama, radnim mjestima i socijalnim mogućnostima te omogućiti područjima u nepovoljnom položaju da rastu oko glavnih čvorišta javnog prijevoza. Ta inicijativa odražava činjenicu da EU prepoznaje probleme mladih i nastoji ih djelotvorno riješiti.

To bi trebalo dovesti do održivog međusektorskog smanjenja nejednakosti.

RAZINA:

nacionalna

1.5. Porez na prazne objekte namijenjen financijskim poticajima za socijalno stanovanje mladih

Stambeni objekti u kojima nitko ne stanuje više od dvije godine (u kojima netko stanuje manje od mjesec dana godišnje) ispunjavaju uvjete za porez na prazne objekte. Sredstva prikupljena tim porezom upotrebljavaju se za poticanje najmodavaca da svoje stambene objekte stave na raspolaganje na tržištu socijalnog stanovanja, osobito za mlade s manje mogućnosti.

Tom bi se mjerom trebalo potaknuti najmodavce da sudjeluju u programima stanovanja mladih i proširiti mogućnosti za mlade.

RAZINA:

nacionalna

1.6. Visokokvalitetni standardi financijske pismenosti za sve mlade u EU-u

Dobro razumijevanje financija (financijska pismenost) osnažuje mlade i daje im samopouzdanje za suočavanje sa životnim izazovima i rad na ostvarenju svojih dugoročnih ciljeva. Za provedbu sveobuhvatnog programa financijske pismenosti potreban je integrirani pristup u kojem bi sudjelovao širok raspon dionika kao što su škole, poduzeća, banke i neprofitne organizacije.

Tom bi se mjerom trebali osnažiti mladi i poboljšati njihova financijska pismenost i cjeloživotno planiranje projekata.

RAZINA:

nacionalna

2. ZDRAVLJE I MENTALNA DOBROBIT

2.1. Pristup psihologu u svim školama

Države članice i zemlje kandidatkinje trebale bi osigurati dostupnost psihologa u svim fazama formalnog obrazovanja. Uključivanjem psihologa u škole može se poboljšati pristup skrbi za mentalno zdravlje i pomoći u ranom smanjenju stigmatizacije. Od ključne je važnosti aktivna suradnja s cijelom školskom zajednicom u preventivnim praksama. Ti psiholozi, neovisni o nastavnom osoblju, trebali bi imati ovlast preporučiti dodatnu stručnu potporu učeniku bez potrebe za pristankom roditelja.

Tom bi se mjerom trebao ostvariti lakši pristup psiholozima i sprečavanje problema s mentalnim zdravljem.

RAZINA:

nacionalna

2.2. Uključivanje različitih istraživačkih skupina u kriterije za dodjelu sredstava za zdravstvena istraživanja

Europska komisija trebala bi uključiti različite skupine u kriterije za dodjelu sredstava za istraživanje u području medicine. Na temelju istraživanja koje je proveo McKinsey & Company o uklanjanju nedostataka u podacima u području zdravlja žena ustanovljeno je da u medicinskim istraživanjima postoji rodna pristranost. To dovodi do isključivanja većine stanovništva iz zdravstvene skrbi koja djelotvorno funkcionira. Taj problem posebno pogađa mlade žene jer je manja vjerojatnost da će im se postaviti odgovarajuća dijagnoza.

Tom bi se mjerom trebala postići niža stopa smrtnosti i jednak pristup mladih zdravstvenim sustavima.

RAZINA:

2.3. Potpora obrazovanju i inicijativama za mentalnu dobrobit mladih

Europska komisija i države članice trebale bi na temelju strategije za mentalno zdravlje iz 2023. podupirati programe kojima se povećava osviještenost mladih o dobrobiti i mentalnom zdravlju putem neformalnog obrazovanja, razmjene dobre prakse i informacija utemeljenih na istraživanju. Razmjena, promicanje i popularizacija postojećih metodologija i programa trebali bi se provoditi putem različitih platformi unutar država članica. Države kandidatkinje za članstvo u EU-u također se potiču na provedbu te mjere.

Tom bi se mjerom trebao povećati kapacitet dionika i ojačati mentalna otpornost mladih.

RAZINA:

2.4. Uključivanje zdravlja kao osnove za diskriminaciju u zakonodavstvu

Države članice trebale bi na popis osnova za diskriminaciju uključiti zdravlje, što uključuje mentalno zdravlje i fizičko stanje; kako bi se pojedinci zaštitili od diskriminacije, na primjer na radnom mjestu i u obrazovanju. Pravnim okvirom trebali bi se štititi svi građani, uključujući učenike i zaposlenike, sa zdravstvenim problemima i trebalo bi im osigurati potrebna sredstva kako bi jednako napredovali u svojim okruženjima.

Tom bi se mjerom trebao ostvariti jednak pristup obrazovanju i zaposlenju za sve ljude.

RAZINA:

2.5. Program osposobljavanja za edukatore i osobe koje rade s mladima u području mentalne dobrobiti

Edukatori i osobe koje rade s mladima trebali bi proći obvezno, početno i trajno osposobljavanje u području empatije i životnih vještina kako bi djelotvorno komunicirali, pružali potporu u vezi s mentalnom dobrobiti i potaknuli podizanje svijesti među mladima, prilagođeno njihovim potrebama. Osim toga, relevantna tijela trebala bi redovito ažurirati materijale, koristeći se postojećim alatima i programima EU-a. To bi na odgovarajući način trebala financirati nadležna tijela. Države kandidatkinje za članstvo u EU-u također se potiču na provedbu te mjere.

Tom bi se mjerom trebalo omogućiti da mladi imaju pristup osoblju osposobljenom za potporu mentalnom zdravlju.

RAZINA:

3. UKLJUČIVA OKRUŽENJA ZA UČENJE – FORMALNO OBRAZOVANJE I ŠKOLE

3.1. Integriranje neformalnog obrazovanja koje vode nevladine organizacije u formalno građansko obrazovanje

Trebalo bi poticati škole da u suradnji s osobama koje rade s mladima uključe nevladine organizacije pod vodstvom mladih u provedbu kurikuluma građanskog obrazovanja primjenom neformalnih metoda. Tu bi inicijativu trebale podupirati institucije EU-a. Program bi se trebao temeljiti na nacionalnom kurikulumu i biti pripremljen u suradnji s osobama koje rade s mladima i nastavnicima. Predavanja u organizaciji nevladinih organizacija pod vodstvom mladih omogućit će mladima da uče o civilnom društvu, pružit će im više prilika za uključivanje i povećati socijalnu uključenost pružanjem iskustva praktičnog uzajamnog učenja.

Tom bi se mjerom trebalo pružiti prilike za uključivanje i učenje praktičnih vještina putem građanskog obrazovanja.

RAZINA:

lokalna,

nacionalna,

3.2. Uspostava pravnih okvira za uključiva regionalna predstavnička tijela studenata na nacionalnoj razini

Države članice trebale bi provesti te pravne okvire kako bi definirale studentsko samoupravljanje, promicale građanski angažman i odredile određeni stupanj deliberativne moći u upravljanju, čime bi se studentima omogućilo da postanu važni dionici u postupcima donošenja odluka na svim razinama. Te strukture moraju dati prednost intersekcionalnosti u svojim aktivnostima i u cijeloj svojoj strukturi te u njima moraju postojati službenici za uključivost i raznolikost. Pravnim okvirom mora se zaštititi sloboda studenata da izražavaju svoje zabrinutosti i povratne informacije.

To bi trebalo dovesti do jačanja predstavljanja studenata, studentskog samoupravljanja i sudjelovanja te demokratskog povjerenja.

RAZINA:

lokalna,

regionalna,

nacionalna

3.3. Poboljšanje antidiskriminacijskih praksi u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO)

Trebalo bi uspostaviti sustave potpore za studente koji traže stručnu praksu i olakšati procedure za primanje na naukovanje putem sljedećeg:

—	provedbe pravno obvezujućih antidiskriminacijskih politika koje treba uključiti u sporazume između institucija za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i korporacija koje nude naukovanje,

—	uvođenja obveze za poslodavce da registriraju naučnike u svrhu osiguranja od odgovornosti na radnom mjestu,

—	anonimizacije procedura podnošenja zahtjeva za naučnike koji traže stručnu praksu kako bi se osiguralo da njihov identitet (npr. spol, dob, etničko podrijetlo, invaliditet) nije uzrok diskriminacije.

Tom bi se mjerom trebala smanjiti vjerojatnost diskriminacije naučnika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u postupku zapošljavanja i tijekom stručne prakse.

RAZINA:

regionalna,

nacionalna,

3.4. Zajedničke obrazovne inicijative s učenicima različitog podrijetla

Mladi iz različitih sredina, uključujući one s manje mogućnosti, trebali bi surađivati na zajedničkim inicijativama u neformalnim okruženjima (npr. u suradnji između škola za učenike s posebnim potrebama i drugih škola). Škole bi trebale organizirati zajedničke aktivnosti s jednim ciljem, usredotočujući se na uzajamno učenje u tom procesu. Takvim se aktivnostima uklanjaju prepreke za mlade kako bi mogli međusobno komunicirati i obogaćivati se. Financiranje je ključno kako bi svi mladi imali pravednu priliku za sudjelovanje.

Tom bi se mjerom trebala potaknuti razmjena iskustava te bolje poznavanje i razumijevanje među različitim skupinama mladih.

RAZINA:

lokalna, nacionalna

3.5. Pojednostavnjeno financiranje za mlade s manje mogućnosti u obrazovanju

Trebalo bi dodijeliti posebna sredstva za uspostavu programa potpore u obrazovnim ustanovama za učenike s različitim oblicima nepovoljnog položaja u svim fazama obrazovanja. Ta će sredstva biti namijenjena prilagođenim potpornim uslugama, uključujući pružanje pomoćnih tehnologija i razvoj infrastrukture kako bi se zadovoljile različite potrebe tih učenika u pogledu pristupa.

Tom bi se mjerom trebao poboljšati pristup marginaliziranih učenika obrazovanju i njihov uspjeh u obrazovanju.

RAZINA:

lokalna, nacionalna, EU

3.6. Cjeloživotno osposobljavanje učitelja i nastavnika u području uključenosti

U okviru programa Erasmus+ trebalo bi izraditi posebne projekte za osposobljavanje instruktora o uključenosti i raznolikosti za učitelje i nastavnike, koji će zatim dijeliti svoja znanja i vještine s kolegama u svojoj školi ili školama. Razviti nacionalne/regionalne programe za škole radi razmjene i evaluacije praksi u pogledu uključenosti i raznolikosti. Tom bi se mjerom školama trebalo omogućiti da poboljšaju svoj pristup uključivosti i raznolikosti te olakšati kontinuirano promišljanje o vlastitim praksama.

Tom bi se mjerom trebalo postići da nastavnici bolje razumiju uključivost i relevantne vještine.

RAZINA:

regionalna, nacionalna, EU

4. UKLJUČIVA OKRUŽENJA ZA UČENJE: NEFORMALNO I INFORMALNO OBRAZOVANJE I RAD S MLADIMA

4.1. Promicanje profesionaliziranog rada s mladima diljem Europe strukturnim ulaganjima i osposobljavanjem

Trebalo bi prepoznati važnost neformalnog učenja i rada s mladima u stvaranju uključivih prostora. Trebalo bi poticati akademsko istraživanje utemeljeno na dokazima kako bi se podržao učinak rada s mladima. Financiranje bi trebalo biti održivo i strukturno te osigurati bolje usluge za mlade i osposobljavanje u području uključenosti. Trebalo bi ojačati priznavanje stručnog znanja osoba koje rade s mladima putem zajedničkih standarda.

Tom bi se mjerom trebala zaštiti prava mladih u nepovoljnom položaju.

RAZINA:

nacionalna,

4.2. Osiguravanje izgradnje kapaciteta i kontinuiranog dijaloga između osoba koje rade s mladima i dionika

Ta bi se mjera trebala ostvariti u tri faze: 1. faza savjetovanja, tijekom koje će osobe koje rade s mladima te neformalni i informalni edukatori sudjelovati u dijalogu s oblikovateljima politika kako bi se izradio pregled njihovih potreba; 2. faza izrade akcijskog plana, tijekom koje se donositelji odluka dogovaraju o nizu mjera za teme usmjerene na ciljeve definirane u prethodnoj fazi; 3. faza provedbe i evaluacije, tijekom koje se mjere provode i procjenjuje se njihov učinak.

Tom bi se mjerom trebalo zajamčiti ispunjavanje potreba osoba koje rade s mladima i provedba trajnog dijaloga.

RAZINA:

nacionalna

4.3. Povećani pristup mogućnostima financiranja na lokalnoj razini

Trebalo bi uvesti lokalizirani i pojednostavnjeni okvir za financiranje neformalnog obrazovanja i osnaživanja mladih. Ta bi se mjera trebala financirati namjenskim proračunima iz postojećih programa na europskoj i nacionalnoj razini. Tim bi se financiranjem trebalo omogućiti provođenje inicijativa zajednice za mlade u nepovoljnom položaju. Informacije o okviru trebale bi biti lako dostupne putem različitih i relevantnih komunikacijskih kanala i struktura. Za pristup financiranju potreban je jednostavan postupak prijave putem platformi prilagođenih korisnicima.

Tom bi se mjerom trebalo omogućiti da mladi u nepovoljnom položaju imaju pristup kvalitetnom neformalnom obrazovanju i imaju koristi od njega.

RAZINA:

lokalna

4.4. Participativna izrada proračuna usmjerena na mlade

Neformalnim pristupima, rezultatima koji se temelje na podacima i participativnim strukturama mladi na lokalnoj razini osnažuju se da sudjeluju u participativnoj izradi proračuna s raznim dionicima. Tom se mjerom potiče socijalna uključenost, uklanjaju prepreke i promiče pismenost među mladima. Nadalje, poboljšat će se znanje o neformalnom obrazovanju.

Tom bi se mjerom trebalo povećati sudjelovanje mladih, ojačati kohezija zajednice i poboljšati gospodarske prilike.

RAZINA:

lokalna,

regionalna

4.5. Mobilni rad s mladima

Kako bi se doprlo do mladih s manje mogućnosti, države članice trebale bi predvidjeti sredstva za mobilni rad s mladima. Mobilnim radom s mladima, zajednički s lokalnim dionicima, pružit će se potpora, informacije i programi mladima koji se suočavaju sa socijalnom isključenošću. Tom će se mjerom ojačati suradnja između osoba koje rade s mladima i lokalnih dionika, a usmjerena je na pružanje jednakog pristupa neformalnom obrazovanju mladima koji se suočavaju sa socijalnom isključenošću.

Tom bi se mjerom trebao osigurati jednak pristup neformalnom obrazovanju.

RAZINA:

lokalna,

nacionalna

4.6. Formalno priznavanje volonterskog rada s mladima

Trebalo bi osigurati besplatno osposobljavanje volontera koji rade s mladima kako bi u suradnji s organizacijama mladih kontinuirano stjecali i unaprjeđivali znanja i kompetencije potrebne za stvaranje uključivih i sigurnih prostora za mlade. Na kraju osposobljavanja volonteri dobivaju certifikate kojima ostvaruju koristi kao što su sveučilišni bodovi, prijevoz, popusti na kulturne sadržaje itd. Tim će se osposobljavanjem osigurati potrebno znanje i svijest o diskriminaciji, (socijalnoj) isključenosti i mentalnom zdravlju.

Tom bi se mjerom trebao povećati broj volontera koji rade s mladima i njihovo znanje.

RAZINA:

nacionalna

5. ULOGA INFORMACIJA I SOCIJALNE UKLJUČENOSTI

5.1. Provođenje radionica za informiranje mladih i kritičko razmišljanje u školama

Organizacije mladih u školama bi trebale provoditi neformalne radionice, kreirane u suradnji s mladima, koje su usmjerene na učenike, a posebno na one s manje mogućnosti, kako bi se borilo protiv dezinformiranja. Države članice potiču se da te interaktivne radionice uključe u formalno obrazovanje. Provedba tih radionica od strane organizacija mladih trebala bi se financirati inicijativama Europske komisije.

Tom bi se mjerom trebalo postići da mladi steknu dugoročne vještine kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti.

RAZINA:

lokalna,

5.2. Istraživanje pouzdanih vijesti, izvora i provjerljivih informacija

Trebalo bi uspostaviti neovisnu platformu za uključivanje na kojoj se mogu provjeriti činjenice. Platforma pruža uključive alate za obrazovanje i poboljšanje u području medijske pismenosti. Imajući u vidu da platforma već djelomično postoji u nekim državama članicama, potičemo aktivnost uzajamnog učenja radi razmjene primjera dobre prakse, s posebnim naglaskom na mladima s manje mogućnosti. Kako bi se osigurala ispravna uključiva provedba, potičemo mlade iz različitih sredina da se uključe u izradu platforme.

Tom bi se mjerom trebalo ukloniti predrasude i osnažiti mlade s manje mogućnosti.

RAZINA:

5.3. Kampanja za kvalitetne informacije i medijsku pismenost za osnaživanje mladih

Institucije EU-a trebale bi u suradnji s državama članicama pokrenuti kampanju s dugotrajnim učincima osiguravanjem sredstava za društvene, obrazovne i informacijske inicijative i programe usmjerene na mlade. Njome se podiže svijest o kvaliteti konzumacije informacija i medija među mladima kao snažnom čimbeniku socijalne uključenosti. Stvara snažniju medijsku izloženost u Europi, pri čemu je UN-ov tjedan globalne medijske i informacijske pismenosti moguća središnja točka.

Tom bi se mjerom trebalo postići da mladi mogu prepoznati kvalitetne informacije i boriti se protiv dezinformacija.

RAZINA:

nacionalna,

5.4. Uspostava uključivih prostora za mlade koji djeluju kao informativni centri

Države članice trebale bi podupirati općine u uspostavi lokalnih prostora za mlade koji su im privlačni, koji pružaju eksperimentalne prostore za učenje i koji su dobro opremljeni za mlade i osobe koje rade s mladima. Ti bi prostori trebali imati dostatna sredstva i opremu, i u pogledu financija i ljudskih resursa. Osobe koje rade s mladima trebale bi biti dobro informirane i obrazovane, trebale bi moći usmjeravati mlade prema pouzdanim izvorima informacija i stvarati kvalitetne programe.

Tom bi se mjerom trebalo postići da mladi budu dobro informirani, osnaženi i aktivni.

RAZINA:

lokalna,

regionalna

5.5. EU jednostavan za razumijevanje: sustavno uključive informacije za sve

Institucije EU-a trebale bi imati sustavan pristup kako bi sve informacije o EU-u, kao što su internetske stranice, mjere politike i programi relevantni za mlade, bile dostupne na lako čitljivom i pristupačnom jeziku putem audiovizualnih formata, znakovnog jezika i na svim europskim jezicima. To bi se trebalo postići utvrđivanjem kriterija i smjernica za oblikovanje tih informacija i upotrebom fokusnih skupina kako bi se prije objavljivanja provjerila njihova pristupačnost.

Tom bi mjerom trebalo mladima omogućiti da se osnaže, da iskoriste nove mogućnosti i da imaju više povjerenja u EU.

RAZINA:

6. SUOČAVANJE S DISKRIMINIRAJUĆIM STAVOVIMA I KULTURAMA

6.1. Upotreba uključivog jezika u dokumentima o politikama EU-a

EU bi trebao preispitati važeće dokumente o politikama i, prema potrebi, zamijeniti diskriminirajuće rečenice, pojmove ili riječi uključivim alternativama. Svi novi politički okviri trebali bi biti formulirani na uključivom jeziku i procijenjeni kako bi u njima bila zastupljena sva ljudska bića, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, etničku pripadnost, podrijetlo i invaliditet. Te bi smjernice trebalo slijediti pri prevođenju politika na druge službene jezike kako bi se osiguralo poštovanje uključivosti.

Tom bi se mjerom trebalo osigurati da se sve osobe na koje se ti dokumenti odnose osjećaju zastupljenima i uključenima.

RAZINA:

nacionalna,

6.2. Kontinuirano učenje usmjereno na prihvaćanje raznolikosti i svijest o njima

Kako bi se borilo protiv diskriminirajućih stavova i kultura, trebalo bi promicati kontinuirano učenje s naglaskom na prihvaćanju raznolikosti i svijesti o njima u svim fazama života građana. U nastavnim materijalima trebalo bi naglasiti kulturnu razmjenu, uključivost, intersekcionalnost i miješanje društvenih skupina. Trebalo bi biti dostupno (na internetu / izvan interneta) i lako prenosivo na različita područja društva, uključujući obvezno obrazovanje za djecu i sektor zapošljavanja.

Tom bi se mjerom trebala razviti svijest o različitostima, što će utjecati na opću prihvaćenost ljudi.

RAZINA:

nacionalna,

6.3. Usvajanje intersekcijskog i reprezentativnog pristupa svim strategijama

Države članice trebale bi usvojiti intersekcijski pristup u svim područjima politike pri provedbi mehanizama i strategija (npr. uključiviji dijalog EU-a s mladima, izrada ili pravilna provedba nacionalnih planova) kako bi se suzbili diskriminirajući stavovi i kulture. To se mora postići uključivanjem osoba s iskustvom i predstavničkih struktura u održiv participativni proces, uz brigu za pogođene osobe i u skladu s Konvencijom UN-a o pravima djeteta i drugim konvencijama o ljudskim pravima.

Tom bi se mjerom trebalo stvoriti društvo u kojem se jamči potpuno poštovanje potreba pojedinca.

RAZINA:

nacionalna

6.4. Jamčenje jednakih prava: širenje odgovarajućih procjena učinka iz perspektive mladih na svim razinama

Tijekom procesa donošenja politika ne uzimaju se u obzir sve potrebe mladih, što stvara poteškoće u potpunom ostvarivanju njihovih gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava. Odgovarajuća procjena učinka iz perspektive mladih, koja se smatra alatom za procjenu učinka, trebala bi imati dvije faze: fazu predevaluacije mogućeg učinka predloženog zakona na mlade i fazu praćenja kratkoročnih i dugoročnih učinaka koji proizlaze iz donesenog zakona.

Tom bi se mjerom trebalo ostvariti poštovanje potreba i poteškoća mladih.

RAZINA:

lokalna,

regionalna,

nacionalna,

6.5. Financijska sredstva EU-a za međugeneracijske prostore u europskim općinama

Organizirane, neorganizirane skupine i/ili pojedinci i lokalne vlasti trebali bi se moći prijaviti za financiranje sigurnih i slobodnih prostora za povezivanje ljudi/skupina. Zajednice bi trebale imati priliku okupiti se i učiti cijeniti jedne druge.

Prostori bi trebali biti besplatni, pristupačni i sigurni te bi trebali osigurati sudjelovanje različitih skupina.

Krajnji korisnici trebali bi sudjelovati u (pre)oblikovanju neiskorištenih prostora, od njihova opremanja do upravljanja i rada.

Tom bi se mjerom trebalo postići (pre)oblikovanje 1 500 prostora unutar EU-a.

RAZINA:

lokalna,

nacionalna,

6.6. Sprečavanje predrasuda prihvaćanjem manjinskih skupina i obrazovanjem o samoprocjeni

—	Trebalo bi promicati prihvaćanje manjinskih skupina njihovom povećanom zastupljenošću u različitim oblicima medija kao što su udžbenici i filmovi. Trebalo bi podupirati proizvodnju filmova koji točno prikazuju manjinske skupine i osigurati prikazivanje tih filmova na nacionalnoj televiziji.

—	Trebalo bi promicati formalno obrazovanje podupiranjem nastavnika da pohađaju nastavne programe za samoprocjenu, koji se ne odvijaju za vrijeme školskih praznika. Trebalo bi osigurati bespovratna sredstva za olakšavanje sudjelovanja i integraciju podučavanja o samoprocjeni u učionice.

—	Cilj nam je pružati stalnu potporu aktivnostima za obrazovanje o samoprocjeni, kao i prilagođenu potporu za inicijative u području studentskih domova.

Tom bi se inicijativom trebalo potaknuti uzajamno razumijevanje, borba protiv predrasuda i osnaživanje edukatora.

RAZINA:

lokalna,

regionalna,

nacionalna,