Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(C/2024/2509)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Landwein der Mosel”

PGI-DE-A1283-AM01

Datum obavijesti: 7.2.2024.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Opis izmjene

(a)

Opis vina / proizvoda od vinove loze i analitička i/ili organoleptička svojstva

Najmanja prirodna alkoholna jakost i najmanja prirodna masa mošta za „Landwein der Mosel” navode se u zasebnoj točki. Sadržaj ostaje isti. Radi pojašnjenja umeće se sljedeća rečenica o računovodstvu podruma: „Potrebno je zabilježiti masu mošta u spremniku za fermentaciju.”

Navodi se i organoleptički opis raznih proizvoda.

(b)

Razgraničenje područja

Mijenja se razgraničenje područja ZOZP-a „Landwein der Mosel”.

Navode se pojedinačne općine, uključujući katastarske jedinice.

Točno razgraničenje može se vidjeti na kartama koje prikazuju vinograde u navedenim općinama s granicama parcela. Karte se mogu vidjeti na poveznici www.ble.de/eu-qualitaetskennzeichen-wein.

Mijenja se područje na kojem se može proizvoditi Landwein. Dosad je „Landwein der Mosel” bilo moguće proizvoditi samo na području Mosela. Pravila za to usklađuju se s pravnim zahtjevima i sad omogućuju proizvodnju ZOZP-a „Landwein der Mosel” na drugom području u istoj ili susjednoj saveznoj državi:

„Landwein se može proizvoditi i izvan regije proizvodnje u kojoj se bere grožđe i koja se navodi na oznaci, pod uvjetom da se područje proizvodnje nalazi u istoj ili susjednoj saveznoj državi.”

(c)

Sorte vinove loze

Sljedeće sorte grožđa dosad su bile navedene u točki 7. (koja će postati točka 8.) specifikacije proizvoda:

Bijela vina

Arnsburger, Auxerrois, Bacchus, Bronner, Cabernet Blanc (samo Saarland), Chardonnay, Ehrenbreitsteiner, Ehrenfelser, Faberrebe, Findling, Gelber Muskateller, Goldriesling, Grauer Burgunder, Grüner Veltliner, Huxelrebe, Johanniter, Juwel, Kerner, Kernling, Merzling, Morio-Muskat, Müller Thurgau, Muskat-Ottonel, Optima, Ortega, Perle, Phoenix, Prinzipal, Regner, Reichensteiner, Rieslaner, Roter Elbling, Roter Muskateller, Roter Traminer, Saphira, Sauvignon Blanc, Scheurebe, Schönburger, Solaris, Weißer Burgunder, Weißer Elbling, Weißer Riesling.

Crna i ružičasta vina

Accent, Acolon, Blauer Frühburgunder, Blauer Limberger, Blauer Portugieser, Blauer Spätburgunder, Bolero, Cabernet Cortis, Cabernet Cubin, Cabernet Dorio, Cabernet Dorsa, Cabernet Mitos, Cabernet Sauvignon, Dakapo, Domina, Dornfelder, Dunkelfelder, Merlot, Müllerrebe, Prior, Regent, Rondo, Rubinet, Saint-Laurent, Syrah.

IZMJENE

Ubuduće će rubrike glasiti „Sorte bijeloga grožđa” i „Sorte crnoga grožđa” umjesto „Bijela vina” i „Crna i ružičasta vina”.

Dodaju se sljedeće sorte:

Sorte bijeloga grožđa:

„Adelfränkisch, Albalonga, Arinto, Calardis Blanc, Chardonnay Rosé, Chenin Blanc, Donauriesling, Felicia, Fernão Pires, Fidelio, Gelber Kleinberger, Gelber Orleans, Gm 4-46, Gm 6414-17, Gm 9224-2, Gm 9337-1, Gm 9620-5, Goldmuskateller, Grüner Silvaner, Grünfränkisch, Gutenborner, Helios, Hibernal, Muscaris, Pamina, Rinot, Roter Gutedel, Roter Müller-Thurgau, Roter Riesling, Roter Veltliner, Sauvignac, Sauvignon Gris, Sauvitage, Savagnin Blanc, Siegerrebe, Souvignier Gris, Viognier, Weißer Gutedel, Weißer Heunisch, We 86-708-86 (trenutačno Veritage).”

Uzgoj sorte Cabernet Blanc sad je odobren na cijelom vinogradarskom području.

Sorte crnoga grožđa:

„Allegro, Baron, Blauer Affenthaler, Blauer Elbling, Blauer Trollinger, Blauer Zweigelt, Cabernet Bordo, Cabernet Franc, Cabernet Jura, Cabertin, Divico, Gamay Noir, Grenache Noir, Hartblau, Kleiner Fränkischer Burgunder, Lagrein, Laurot, Monarch, Nebbiolo, Palas, Pinotin, Pinot Nova, Piroso, Primitivo, Reberger, Satin Noir, Schwarzer Elbling, Schwarzer Urban, Süßschwarz, Tempranillo, Touriga nacional, VB 91-26-5.”

Uklanjaju se sljedeće sorte:

Bijelo vino:

„Merzling.”

(d)

Ostali zahtjevi koje utvrđuje organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om

Čak i nakon izmjene zakonodavstva zadržat će se sljedeća odredba usklađena s važećim zakonodavstvom: 100 % grožđa koje se koristi u proizvodnji mora potjecati s područja po kojem je nazvan Landwein, a sadržaj neprevrelog šećera ne smije premašiti najveće dopuštene vrijednosti za „polusuho” vino. Ta se pravila sad navode kao zahtjev koji utvrđuje organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om (udruženje za zaštitu), a ne kao zahtjev iz nacionalnog prava. Postotak od 100 % sad se izričito navodi i spominje na popisu razgraničenog područja i sorti grožđa u specifikaciji proizvoda.

Tekst: „ ‚Landwein der Mosel’ može se proizvoditi isključivo od grožđa koje potječe iz odobrenih vinograda s vinogradarskog područja i od odobrenih sorti vinove loze.”

zamjenjuje se sljedećim: „100 % grožđa koje se koristi za proizvodnju ZOZP-a ‚Landwein der Mosel’ mora potjecati iz općina ili s katastarskih jedinica navedenih u točki 4. specifikacije proizvoda te od odobrenih sorti vinove loze iz točke 8. specifikacije proizvoda.”

U pravilu o sadržaju neprevrelog šećera riječ „Landwein” samo je promijenjena u „Landwein der Mosel”.

(e)

Nadzorna tijela

U točki 10. (koja će postati točka 11.) specifikacije proizvoda mijenjaju se broj telefaksa Poljoprivredne komore savezne pokrajine Porajnje-Falačka i podaci za kontakt Poljoprivredne komore savezne pokrajine Saarland. Osim toga, unose se dva ispravka zadaća nadzornih tijela jer je odgovornost za izdavanje odobrenja za novu sadnju prenesena s Poljoprivredne komore savezne države Porajnje-Falačka na Savezni ured za poljoprivredu i hranu, a za izjavu o berbi s Poljoprivredne komore savezne države Porajnje-Falačka na poljoprivrednu komoru predmetne savezne države (Poljoprivredna komora savezne države Porajnje-Falačka i Poljoprivredna komora savezne države Saarland).

(f)	Ostalo Uredničke izmjene u skladu sa zahtjevima EU-a, koje obuhvaćaju sve izmjene u skladu s važećim zakonodavstvom. Unesena su upućivanja na važeće zakonodavstvo ili je izbrisan odgovarajući odlomak.

2. Obrazloženje izmjene

(a)

Opis vina / proizvoda od vinove loze i analitička i/ili organoleptička svojstva

Najmanja prirodna alkoholna jakost i najmanja prirodna masa mošta navode se u zasebnoj točki kako bi specifikacija proizvoda bila jasnija. Budući da se izostavlja tablica za preračunavanje, više ne postoji pravna osnova za navođenje najmanjeg prirodnog sadržaja šećera u moštu. No s obzirom na to da se proizvođači u praksi ipak služe Oechslovim stupnjevima, ova se jedinica i dalje zadržava u specifikaciji proizvoda. Stoga će najmanja prirodna alkoholna jakost i najmanja prirodna masa mošta biti povezane veznikom „i”. To jasno pokazuje da proizvođači, kako bi ZOZP „Landwein der Mosel” mogli stavljati na tržište, moraju paziti na vrijednost najmanje prirodne alkoholne jakosti i vrijednost najmanje prirodne mase mošta. Kako bi se izbjegli nesporazumi u vezi s računovodstvom podruma, udruženje za zaštitu odlučilo je umetnuti rečenicu kojom će se objasniti da u evidenciji vinarije treba zabilježiti samo najmanju masu mošta.

Opisima organoleptičkih svojstava dodaje se više detalja kako bi bolje odražavali različite proizvode.

(b)

Razgraničenje područja

Ova izmjena u pogledu razgraničenja područja nije arbitrarna, već je neophodna kako bi se spriječile znatne štete za vinogradarstvo, poljoprivredu, stanovništvo i prirodni okoliš te kultivirani krajolik regije Mosel koji se razvio tijekom vremena.

Razlozi razgraničenja područja detaljnije su objašnjeni u nastavku.

Budući da mjere zaštite bilja u vinogradarstvu nisu uvijek kompatibilne s drugim kulturama, neprekidni vinogradi nužni su radi osiguranja kvalitete.

Mjere zaštite bilja neophodne u vinogradarstvu nisu uvijek kompatibilne sa zahtjevima za druge kulture. Kad se vinogradi nalaze pored zemljišta drugih namjena (npr. travnjaci, ratarstvo, voćarstvo ili povrtlarstvo), to često stvara probleme koje bi trebalo izbjeći koliko je to moguće.

Što je vinograd neprekidniji i što je manje dodirnih točaka između vinograda i zemljišta drugih namjena (ratarstvo, voćarstvo, travnjaci itd.), manje je povezanih negativnih učinaka na uzgoj i kvalitetu grožđa. Razlog su tomu specifični zahtjevi za gospodarenje u vinogradarstvu, posebno kad je riječ o zaštiti bilja. Na mnogim tradicionalnim vinogradarskim obroncima zaštita bilja provodi se prskanjem iz helikoptera, pri čemu iz tehničkih i fizikalnih razloga postoji veći rizik od raznošenja nego kad je riječ o prizemnoj primjeni. Kako bi prskanje iz helikoptera bilo djelotvorno, dobro je da površine na kojima se provodi imaju geometrijski oblik dugih, ravnih traka duž obronaka. Za to je neophodna neprekidna vinogradarska površina.

Poljoprivrednici i vinogradari obvezni su spriječiti širenje sredstava za zaštitu bilja na druge kulture i neciljana područja, a to uključuje i ispunjavanje zahtjeva za udaljenost. Stoga je nemoguće prskati vinovu lozu koja se nalazi blizu granice vinograda, a to onemogućuje uzgoj. Isto vrijedi i za oranice, pašnjake i voćnjake koji graniče s vinogradima. Raštrkanost vinograda stoga dovodi do financijskih gubitaka za sve poljoprivrednike. Problem je osobito izražen na mjestima gdje se provodi prskanje iz helikoptera jer se helikopteri moraju pridržavati posebno strogih zahtjeva za udaljenost zbog povećanog rizika od raznošenja. Premjeste li se vinogradi iz tih područja, bivši vinogradi postaju neciljana područja na koja se primjenjuju zahtjevi za udaljenost.

Preostali vinogradi zbog toga dolaze u ekonomski nepovoljan položaj.

Čak i kad se sredstva za zaštitu bilja propisno primjenjuju, može doći do raznošenja na susjedne parcele druge namjene i time do neželjene štete na vegetaciji na neciljanim područjima te do umanjenja kvalitete/utrživosti proizvoda zbog prisutnosti određenih rezidua. Proizvodi za zaštitu bilja koji se upotrebljavaju u vinogradarstvu, ratarstvu i voćarstvu ponekad se znatno razlikuju, osobito prema vrsti primjene, odobrenju koje je ograničeno na određene kulture i trajanju karence. Čak i kad se slijedi dobra profesionalna praksa, proizvodi se zbog raznošenja mogu proširiti na susjedne kulture za koje nisu odobreni. U takvim se slučajevima u ispitivanjima na rezidue na temelju precizne analize i niskih najvećih dopuštenih količina rezidua može otkriti da proizvodi nisu prikladni za stavljanje na tržište. Takvi su slučajevi u praksi česti.

Iako se onečišćivače može proglasiti odgovornima za tu štetu, vinogradar te probleme može izbjeći tako da držanjem neprekidnih površina pod vinovom lozom što više smanji periferna područja.

Zaštita stanovništva i prirodnog okoliša obrađivanjem strmih obronaka

—

Strmi obronci danas imaju ključnu ulogu u sprečavanju erozije i ispiranja tla. Terasasti vinogradi i njihovi zidovi sprečavaju otjecanje površinskih voda. Vinova loza i zeleni pokrov stabiliziraju tlo i održavaju se stalnim radom. Pravilno gospodarenje tlom osigurava dobru strukturu tla i dobru infiltraciju vode u tlo. Sve u svemu, erozija je svedena na najmanju moguću mjeru, u slučaju jakih kiša voda je puferirana, a spriječeno je i ispiranje hranjivih tvari (uglavnom fosfata) u površinske vode. Bez aktivnog gospodarenja terase i zidovi bi propadali. Tlo bi zaraslo u šikaru te izgubilo plodnost i strukturu. Posljedice jakih kiša bili bi erozija, ispiranje tla i hranjivih tvari te pojava klizišta, što bi ugrozilo stanovništvo i promet te uzrokovalo štetu.

Mnoge metode gospodarenja i zaštite u vinogradarstvu moguće su i djelotvorne samo ako se primjenjuju u okrupnjenim vinogradima.

—	Strategije zaštite bilja koje imaju ograničene negativne učinke te kvalitativne, okolišne i ekonomske prednosti važne su za osiguravanje održive proizvodnje visokokvalitetnih vina.

—

Neke često korištene metode koje postoje godinama, kao što je upotreba feromona za suzbijanje grozdovih moljaca, učinkovite su samo u velikim, okrupnjenim vinogradima. Samo se u njima tom tehnikom ometanja parenja može spriječiti razmnožavanje štetnih organizama izvan vinograda i njihovo ulijetanje u vinograd. To je i jedini način da se izbjegne skupa praksa dvostrukog postavljanja ampula uz rubove (granice s drugim kulturama, primjenama ili vegetacijom). Osim toga, u saveznoj pokrajini Porajnje-Falačka za potporu u okviru razvojnog programa „EULLE” (okolišne mjere, ruralni razvoj, poljoprivreda i hrana), koji uključuje potporu za biotehničke postupke zaštite bilja u vinogradarstvu, prihvatljive su neprekidne vinogradarske površine od najmanje 2 ha. Međutim, ako zbog pretvaranja pojedinih vinograda u oranice veličina parcela padne ispod 2 ha, preostali vinogradi više ne ispunjavaju kriterije za potporu za feromonske ampule RAK, što stavlja poljoprivrednike u financijski nepovoljan položaj. Biotehnička zaštita bilja trenutačno nije isplativa bez financijske potpore. Rezultat je povećana upotreba insekticida, što pak negativno utječe na prirodni okoliš.

—	I za zaštitu zrelog grožđa od ptica koje se njime hrane neophodne su neprekidne površine pod vinovom lozom jer je to, i iz tehničkih i iz ekonomskih razloga, jedini način da se osigura djelotvorna zaštita.

—

Neprekidni vinogradi pomažu i u sprečavanju štete koju izaziva divljač. Ograničavanje populacije divljači nužno je s vinogradarskog stajališta jer se u saveznoj pokrajini Porajnje-Falačka naknada za štetu u vinogradima koju izazovu te životinje ne dobiva automatski. Neprekidni vinogradi smanjuju i rizik od izbijanja afričke svinjske kuge, koja se mora obvezno prijaviti i koja za stočarstvo u Njemačkoj predstavlja znatan rizik. Kretanje divljih svinja jednostavnije je i jeftinije regulirati u neprekidnim vinogradima nego na područjima na kojima se uzgajaju različite kulture (npr. grožđe, ratarske kulture i voće) i na kojima divlje svinje imaju više mjesta za zaklon i izvore hrane.

—

Sve je važnije navodnjavanje vinograda kap po kap, koje se posebice u mladim vinogradima upotrebljava za uzgoj vinove loze, a neprekidni vinogradi u povoljnom su položaju za izgradnju potrebne infrastrukture i upravljanje njome (bunari, cijevi itd.). Oni omogućuju učinkovitiju i financijski povoljniju upotrebu kolektivnih izvora vode i zajedničku upotrebu prijevoznih i distribucijskih kanala.

—

Zahtjevi gospodarenja u vinogradarstvu različiti su od onih u, primjerice, ratarstvu, naročito na strmim obroncima. Kad se te površine više ne bi upotrebljavale za uzgoj vinove loze, prijetilo bi zarastanje zemljišta u šikaru s obzirom na to da ti obronci nisu prikladni za ratarske kulture ni pašnjake. Na neobrađenim površinama mogle bi spontano početi rasti biljke koje su domaćini neželjenim štetnim organizmima kao što je octena mušica ploda (npr. kupine), što bi ugrozilo zdravlje i kvalitetu grožđa u susjednim vinogradima.

Kultivirani krajolik nastao tijekom povijesti i tradicionalni pejzaž s vinogradima bitni su za regiju proizvodnje ZOZP-a Landwein i njegov ugled.

—	Neprekidne vinogradarske površine, koje već stoljećima slijede tok rijeke i prirodnu topografiju, karakteristične su za prirodni pejzaž, a lokalno stanovništvo, dionici u sektoru vinarstva tog područja, stručnjaci i potrošači smatraju ih bitnim čimbenikom karaktera vinske regije.

—	Iskorištavanjem zemlje za tradicionalno ratarstvo promijenio bi se prirodni pejzaž, a time i kultivirani krajolik, koji su se stoljećima razvijali.

—

Taj kultivirani krajolik služi kao kulisa za reklamiranje vina i kao turistička atrakcija. Stoga pruža gospodarski temelj za mnoga poduzeća iz turističkog sektora, kao što su restorani i hoteli. Kad se u specifikaciji proizvoda ne bi utvrdilo razgraničenje područja, to bi omogućilo iskorištavanje zemljišta za ratarstvo. To bi, kako je već objašnjeno, značilo opasnost da mnoge površine koje su tradicionalno pod vinovom lozom zarastu u šikaru jer zbog svoje veličine, obilježja i često loše pristupačnosti nisu prikladne za druge namjene osim vinogradarstva. Osim posljedica za okoliš, zarastanje u šikaru imalo bi i ekonomske posljedice jer bi takvi krajolici većini turista bili vizualno neprivlačni.

—

Zahvaljujući obilježjima te vinske regije ZOZP „Landwein der Mosel” izaziva pozitivnu emocionalnu reakciju među trgovcima na malo i potrošačima. Kupovina i konzumacija vinâ „Mosel” u mislima potrošača oživljava slike tog kultiviranog krajolika. Neki će se pritom možda prisjetiti odmora i prekrasnog krajolika. To ZOZP „Landwein der Mosel” čini iznimnim i jedinstvenim.

Iz navedenih razloga jasno je da uzgoj vinove loze na okrupnjenoj površini ima mnogo različitih prednosti za vlasnike i upravitelje vinograda kao i za okoliš i stanovništvo. S obzirom na prethodno navedene brojne nedostatke ne bi se trebao povećati ionako mali udio vinograda koji su raspršeni na nekoliko lokacija.

Stoga područje na kojem se „Landwein der Mosel” može proizvoditi neće biti uže definirano u specifikaciji proizvoda nego što je to dopušteno zakonom.

(c)

Sorte vinove loze

Na popisu sorti grožđa trebaju se nalaziti sve dosad razvrstane sorte koje se uzgajaju na tom području jer su već dokazale svoju vrijednost. Vina proizvedena od tih sorti ispunjavaju zahtjeve iz specifikacije proizvoda.

Budući da činjenica može li se sorta uzgajati ovisi o popisu sorti u specifikaciji proizvoda, a ne o krajnjem proizvodu, sorte grožđa ubuduće će biti navedene u rubrikama „Sorte bijeloga grožđa” i „Sorte crnoga grožđa”, a ne u rubrikama „Bijela vina” i „Crna i ružičasta vina”.

Sinonimi se brišu jer je popis sorti grožđa u specifikaciji proizvoda zapravo „dozvola za sadnju”, a ne zahtjev za označivanje.

(d)

Ostali zahtjevi koje utvrđuje organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om

U nacionalnom zakonodavstvu više se ne nalazi pravilo o 100 % ni pravilo o sadržaju neprevrelog šećera. Ona se stoga navode kao zahtjev koji utvrđuje organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om (udruženje za zaštitu). Tekst se mijenja (npr. izričito navođenje postotka od 100 %) kako bi se pojasnila suština izvorne odredbe. Izmjene nisu suštinske.

(e)	Nadzorna tijela Mijenja se broj telefaksa Poljoprivredne komore savezne pokrajine Porajnje-Falačka. Mijenjaju se podaci za kontakt Poljoprivredne komore savezne pokrajine Saarland. Ispravak novog odobrenja i izjave o berbi usklađuje se s važećim zakonodavstvom.

(f)	Ostalo Uredničke izmjene unose se radi usklađenosti sa zahtjevima EU-a.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Landwein der Mosel

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla:

ZOZP – zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

4. Opis vina

1. Vino, bijelo

KRATAK OPIS

Ovisno o sorti grožđa ili sastavu u mješavini sorti grožđa, bijelo vino obično ima voćne note lokalnog jezgričavog i koštuničavog voća te agruma. Raspon se može širiti na zelene, travnate i biljne note s cvjetnim natruhama, medom i sušenim voćem ovisno o sorti grožđa. Spektar boja vina obično je u rasponu od bljedožute sa zelenim nijansama do zlatnožute. Bijela vina proizvedena fermentacijom kaše osobito mogu poprimiti narančastu boju s crvenkastim i smeđim nijansama. Kod bijelih vina moguća je i stabilna ili, nakon protresanja, zamjetljiva prirodna zamućenost (npr. od kvasca, taloga mošta ili tanina i vinskog kamena). Međutim, nije dopuštena zamućenost umjetno stvorena dodavanjem pomoćnih tvari u postupku proizvodnje ili uzrokovana nedostacima vina. Bijela vina općenito su laganog do srednje punog okusa koji odlikuju kiselost i slatkoća u skladu sa stilom. Ovisno o stilu vina, moguće je pronaći i trpka i blago kisela vina. Buke može imati manje tipičnih obilježja sorti i manje izražen voćni karakter. Mogu biti prisutne i namjerne oksidativne, fenolne ili reduktivne note slabog do umjerenog intenziteta.

Prirodna alkoholna jakost pojačavanjem ne smije premašiti ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 11,5 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.):

—	Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.):

—	Najmanja ukupna kiselost:

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

—	Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

2. Ružičasta vina, Blanc de Noir

KRATAK OPIS

Ružičasta vina i vina Blanc de Noir proizvode se od nježno prešanih sorti crnoga grožđa. Boja ružičastih vina obično varira od svjetloružičaste do ružičaste i jarkocrvene s mogućim smeđim nijansama, dok su vina Blanc de Noir bijela. S obzirom na sličnost s proizvodnjom bijelog vina, posebno prevladavaju voćne note bobičastog voća i agruma. Ružičasta vina okusom su sličnija bijelim vinima zbog općenito veće kiselosti, nježnih tanina, manjeg sadržaja alkohola i blage preostale slatkoće. Moguća je veća raznolikost aroma i boja te stabilna ili, nakon protresanja, zamjetljiva prirodna zamućenost (npr. od kvasca, taloga mošta ili tanina i vinskog kamena). Međutim, nije dopuštena zamućenost umjetno stvorena dodavanjem pomoćnih tvari u postupku proizvodnje ili uzrokovana nedostacima vina.

Prirodna alkoholna jakost pojačavanjem ne smije premašiti ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 11,5 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.):

—	Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.):

—	Najmanja ukupna kiselost:

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

—	Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

3. Vino, crno

KRATAK OPIS

Ovisno o sorti grožđa ili sastavu u mješavini sorti grožđa, bukeom crnog vina uglavnom dominiraju voćne note lokalnog koštuničavog i bobičastog voća te konzerviranog i sušenog voća. Moguće su i natruhe zelenog i začina. Spektar boja u rasponu je od svijetle do srednje intenzivne crvene i tamnoljubičaste s ponekim intenzivnim smeđim nijansama. Vina mogu imati i stabilnu ili, nakon protresanja, zamjetljivu prirodnu zamućenost (npr. od kvasca, taloga mošta ili tanina i vinskog kamena). Međutim, nije dopuštena zamućenost umjetno stvorena dodavanjem pomoćnih tvari u postupku proizvodnje ili uzrokovana nedostacima vina. Vina su obično laganog do punog okusa i općenito blage do zamjetne kiselosti. Tanini su u rasponu od jedva primjetnih do iznimno dominantnih u kojima može biti i natruha zelene.

Prirodna alkoholna jakost pojačavanjem ne smije premašiti ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 12 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.):

—	Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.):

—	Najmanja ukupna kiselost:

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

—	Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

4. Rotling

KRATAK OPIS

Ovisno o odabiru sorte grožđa, vina Rotling uglavnom imaju blijedu do intenzivnu svjetlocrvenu boju. Općenito su njihove arome pretežno voćne, ponekad nježno začinjene. Voćni se karakter može razlikovati ovisno o sorti grožđa. Općenito imaju nježan do bogat okus i uglavnom svježu strukturu kiselosti. Moguća je veća raznolikost aroma i boja te stabilna ili, nakon protresanja, zamjetljiva prirodna zamućenost (npr. od kvasca, taloga mošta ili tanina i vinskog kamena). Međutim, nije dopuštena zamućenost umjetno stvorena dodavanjem pomoćnih tvari u postupku proizvodnje ili uzrokovana nedostacima vina.

Prirodna alkoholna jakost pojačavanjem ne smije premašiti ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 11,5 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.):

—	Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.):

—	Najmanja ukupna kiselost:

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

—	Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

5. Postupci proizvodnje vina

5.1. Posebni enološki postupci

1.	Svi proizvodi Poseban enološki postupak Primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

2.	Svi proizvodi Relevantna ograničenja u proizvodnji vina Primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

3.	Svi proizvodi Postupci uzgoja Primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

5.2. Najveći prinosi

1.	Svi proizvodi 150 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Proizvodi koji mogu nositi zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Landwein der Mosel” moraju potjecati iz vinograda na području sljedećih općina i općinskih okruga: Alf (1599), Alken (1375), Ayl, Bausendorf (Bausendorf (2476), Olkenbach (2477)), Beilstein (1509), Bekond (2609), Bengel (2474), Bernkastel-Kues (Andel (2431), Bernkastel (2433), Kues (2432), Wehlen (2434)), Brauneberg (Brauneberg (2429), Filzen (2428)), Bremm (1516), Briedel (1601), Briedern (1510), Brodenbach (1373), Bruttig-Fankel (Bruttig (1506), Fankel (1507)), Bullay (1596), Burg (Mosel) (2460), Burgen (Landkreis Bernkastel-Wittlich) (2425), Burgen (Landkreis Mayen-Koblenz) (1371), Cochem (Cochem (1531), Cond (1533), Sehl (1532)), Detzem (2602), Dieblich (1378), Dreis (Landkreis Bernkastel-Wittlich) (2540), Ediger-Eller (Ediger (1514), Eller (1515)), Ellenz-Poltersdorf (1508), Enkirch (2459), Ensch (2605), Erden (2440), Ernst (1505), Esch (Landkreis Bernkastel-Wittlich) (2562), Fell (Fastrau (2619), Fell (2622)), Fisch (2735), Flußbach (2478), Föhren (2610), Graach an der Mosel (2437), Hatzenport (1370), Hetzerath (2559), Hockweiler (2787), Hupperath (2542), Igel (Igel (2788), Liersberg (2789)), Kenn (2614), Kesten (2427), Kinderbeuern (2475), Kinheim (2473), Kirf (Kirf (2717), Meurich (2718)), Klausen (Krames-Klausen (2563), Pohlbach (2564)), Klotten (1502), Klüsserath (2608), Kobern-Gondorf (Gondorf (1364), Kobern (1363)), Koblenz (Güls (1405), Koblenz (1401), Lay (1403), Metternich (1407), Moselweiß (1402)), Köwerich (2607), Kröv (2472), Langsur (Grewenich (2793), Langsur (2790), Metzdorf (2794)), Lehmen (Lehmen (1366), Moselsürsch (1367)), Leiwen (2601), Lieser (2436), Löf (Kattenes (1368), Löf (1369)), Lösnich (2441), Longen (2616), Longuich (2615), Maring-Noviand (2435), Mehring (Lörsch (2617), Mehring (2621)), Merzkirchen (2724), Mesenich (1511, 2791), Minheim (2576), Moselkern (1558), Müden (Mosel) (1557), Mülheim (Mosel) (2430), Neef (1597), Nehren (1513), Neumagen-Dhron (Dhron (2579), Neumagen (2580)), Niederfell (1377), Nittel (Köllig (2761), Nittel (2763), Rehlingen (2762)), Oberbillig (2767), Oberfell (1376), Ollmuth (2675), Onsdorf (2760), Osann-Monzel (Monzel (2566), Osann (2565)), Palzem (Esingen (2728), Helfant (2732), Kreuzweiler (2729), Palzem (2730), Wehr (2731)), Piesport (Niederemmel (2578), Piesport (2577)), Platten (2536), Pluwig (2670), Pölich (2603), Pommern (1546), Pünderich (1600), Ralingen (Edingen (2804), Godendorf (2803), Ralingen (2802), Wintersdorf (2799)), Reil (2471), Riol (2618), Rivenich (2561), Sankt Aldegund (1598), Schleich (2604), Schweich (Issel (2613), Schweich (2612)), Sehlem (2560), Senheim (1512), Starkenburg (2458), Tawern (Fellerich (2766), Tawern (2759)), Temmels (2765), Thörnich (2606), Traben-Trarbach (Traben (2452), Trarbach (2453), Wolf (2451)), Treis-Karden (Karden (1555), Treis (1556)), Trier (Biewer (2857), Filsch (2866), Irsch (2867), Kernscheid (2868), Kürenz (2864), Olewig (2863), St. Matthias (2861), Tarforst (2865), Trier (2856), Zewen (2860)), Trittenheim (2581), Ürzig (2439), Valwig (1504), Veldenz (2423), Wasserliesch (2768), Wellen (2764), Wincheringen (Bilzingen (2723), Söst (2734), Wincheringen (2733)), Winningen (1362), Wintrich (2426), Wittlich (Lüxem (2522), Neuerburg (2524), Wittlich (2521)), Zell (Mosel) (Kaimt (1594), Merl (1595), Zell (1593)), Zeltingen-Rachtig (2438).

Saarland

Područje zaštićene oznake izvornosti sastoji se od vinograda u sljedećim općinama/okruzima: Perl (3570), Oberperl (3560), Perl/Nennig (3540), Perl/Sehndorf (3580).

Točno razgraničenje može se vidjeti na kartama koje prikazuju vinograde u navedenim općinama s granicama parcela. Karte se mogu vidjeti na poveznici www.ble.de/eu-qualitaetskennzeichen-wein.

Landwein se može proizvoditi i izvan regije proizvodnje u kojoj se bere grožđe i koja se navodi na oznaci, pod uvjetom da se područje proizvodnje nalazi u istoj ili susjednoj saveznoj državi.

7. Sorte vinove loze

Accent

Acolon

Adelfränkisch – Grüner Adelfränkisch

Albalonga

Allegro

Arinto

Arnsburger

Auxerrois – Auxerrois Blanc, Pinot Auxerrois

Bacchus

Baron

Blauer Affenthaler

Blauer Elbling – Willbacher

Blauer Frühburgunder – Pinot Noir Précoce, Pinot Madeleine, Madeleine Noir, Frühburgunder, Pinot Madelaine

Blauer Limberger – Lemberger, Blaufränkisch, Limberger

Blauer Portugieser

Blauer Spätburgunder

Blauer Trollinger – Trollinger, Vernatsch

Blauer Zweigelt – Zweigeltrebe, Rotburger, Zweigelt

Bolero

Bronner

Cabernet Blanc

Cabernet Bordo

Cabernet Cortis

Cabernet Cubin

Cabernet Dorio

Cabernet Dorsa

Cabernet Franc

Cabernet Jura

Cabernet Mitos

Cabernet Sauvignon

Cabertin

Calardis Blanc

Chardonnay

Chenin Blanc

Dakapo

Divico

Domina

Donauriesling

Dornfelder

Dunkelfelder

Ehrenbreitsteiner

Ehrenfelser

Faberrebe

Felicia

Fernao Pires

Fidelio

Findling

Gamay Noir

Gelber Kleinberger

Gelber Muskateller

Gelber Orleans – Orleans

Gm 4-46

Gm 6414-17

Gm 9224-2

Gm 9337-1

Gm 9620-5

Goldmuskateller – Muskateller

Goldriesling

Grenache Noir – Grenache

Grüner Silvaner – Silvaner, Sylvaner

Grüner Veltliner – Veltliner

Grünfränkisch

Gutenborner

Hartblau

Helios

Hibernal

Huxelrebe – Huxel

Johanniter

Juwel

Kerner

Kernling

Kleiner Fränkischer Burgunder – Burgunder fränkisch Kleiner

Lagrein – Blauer Lagrein, Lagrain

Laurot

Merlot

Monarch

Morio Muskat

Muscaris

Muskat Ottonel – Muskat-Ottonel

Müller Thurgau – Rivaner

Müllerrebe – Schwarzriesling, Pinot Meunier

Nebbiolo

Optima 113 – Optima

Ortega

Palas

Pamina

Perle

Phoenix – Phönix

Pinot Nova

Pinotin

Piroso

Primitivo – Zinfandel, Blaucher Scheuchner

Prinzipal

Prior

Reberger

Regent

Regner

Reichensteiner

Rieslaner

Rinot

Rondo

Rosé Chardonnay – Chardonnay, Rosa Chardonnay, Chardonnay Rosé

Roter Elbling – Elbling Rouge

Roter Gutedel – Chasselas Rouge, Fendant Rouge

Roter Muskateller – Muskateller, Muscat, Moscato

Roter Müller-Thurgau

Roter Riesling

Roter Traminer – Clevner, Traminer

Roter Veltliner

Rubinet

Ruländer – Pinot Grigio, Grauburgunder, Grauer Burgunder, Pino Gris

Saint Laurent – St. Laurent, Sankt Laurent

Saphira

Satin Noir

Sauvignac

Sauvignon Blanc – Muskat Silvaner

Sauvignon Gris

Sauvitage

Savagnin Blanc – Weißer Traminer

Scheurebe

Schwarzer Elbling – Pinot Salomon

Schwarzer Urban

Schönburger

Siegerrebe

Solaris

Souvignier Gris

Syrah

Süßschwarz

Tempranillo

Touriga nacional

VB 91-26-5

Veritage

Viognier

Weißer Burgunder – Pinot Bianco, Weißburgunder, Pinot Blanc

Weißer Elbling – Elbling, Kleinberger

Weißer Gutedel – Chasselas Blanc, Fendant Blanc, Fendant

Weißer Heunisch – Heunisch

Weißer Riesling – Riesling renano, Rheinriesling, Klingenberger, Riesling

8. Opis povezanosti

Landwein

Vinogradarska regija obuhvaća nekoliko fiziografskih područja. Od jugozapada do sjeveroistoka mogu se razlikovati sljedeća područja: gornja dolina rijeke Mosel (od Perla do Konza), dolina grada Triera (od Konza do Schweicha), srednja dolina rijeke Mosel (od Schweicha do Moselkerna) i donja dolina rijeke Mosel (od Moselkerna do Koblenza). Regija Mosel morfološki se može okvirno podijeliti u dvije podregije. U fiziografskim područjima Gornji Mosel i dolina grada Triera rijeka Mosel teče kroz vrlo mekane mezozoičke stijene (išarani vapnenac, školjkasti vapnenac i Keuper) uvale grada Triera. U fiziografskim područjima Srednji Mosel i Donji Mosel rijeka pak krivuda u uskoj dolini u obliku slova „V” urezanoj u devonske stijene Rajnskog škriljavoga gorja. Područja vinogradarske regije koja se koriste za vinogradarstvo nalaze se na nadmorskim visinama od otprilike 65 m do 375 m. Prosječna nadmorska visina vinogradâ iznosi 180 m. Okrenuti su uglavnom prema jugoistoku, jugu i jugozapadu.

U vinogradarskom području prevladavaju devonske stijene. Tijekom devona sedimenti su se nataložili u morskom bazenu. Na obalnim područjima sedimenti su bili pijesak, a u unutrašnjosti mulj i glina. Ti su se depoziti stvrdnuli i u karbonu oblikovali u planine (Rajnsko škriljavo gorje). Danas na područjima s devonskim stijenama pronalazimo većinom kvarcne pješčenjake, kvarcite i (glinene) škriljavce. U razdoblju Buntsandstein nataložili su se depoziti iz rijeka i vjetra u današnju uvalu grada Triera. Danas se ti depoziti javljaju u obliku pješčenjaka. Tijekom narednih razdoblja – Muschelkalk i Keuper – oblikovali su se morski depoziti s vapnencem u uvali grada Triera. Na nekim se mjestima pojavljuju u kombinaciji s naslagama terasa i/ili eolskim muljem. Stijene iz razdoblja Keuper i Muschelkalk pojavljuju se samo u Gornjem Moselu.

Prema meteorološkim podacima, prosječna godišnja dnevna temperatura iznosi 9,7 °C, a prosječna temperatura u razdoblju rasta 14,1 °C. Prosječna godišnja količina oborina iznosi 760 mm, od čega 60 % oborina padne tijekom sezone rasta. Vinova loza u prosjeku dobiva 652 000 Wh/m2 izravnog sunčeva zračenja tijekom sezone rasta. Najveće vrijednosti sunčeva zračenja zabilježene su na strmim i vrlo strmim padinama.

Geologija, klimatski uvjeti i orijentacija vinograda daju Landweinu njegova karakteristična svojstva.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Dodatni uvjeti u pogledu prezentiranja i označivanja te svi ostali osnovni zahtjevi

Pravni okvir:

Donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om ako je tako propisala država članica.

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe o označivanju

Opis uvjeta:

100 % grožđa koje se koristi za proizvodnju ZOZP-a „Landwein der Mosel” mora potjecati iz općina ili s katastarskih jedinica navedenih u točki 4. specifikacije proizvoda te od odobrenih sorti vinove loze iz točke 8. specifikacije proizvoda.

Udio neprevrelog šećera u vinu koje se stavlja na tržište kao „Landwein der Mosel” ne smije premašiti najveću dopuštenu vrijednost za vina s oznakom „polusuho”.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

www.ble.de/eu-qualitaetskennzeichen-wein

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.