Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Pfälzer Landwein”

PGI-DE-A1294-AM01

Datum obavijesti: 8. siječnja 2024.

OPIS I RAZLOZI ZA ODOBRENU IZMJENU

1.   Opis izmjena

a)   Opis vina / proizvoda od vinove loze i analitička i/ili organoleptička svojstva

Najmanja prirodna alkoholna jakost i najmanja prirodna masa mošta za „Pfälzer Landwein” navode se u zasebnoj točki. Sadržaj ostaje isti. Radi pojašnjenja umeće se sljedeća rečenica o računovodstvu podruma: „Potrebno je zabilježiti masu mošta u spremniku za fermentaciju.”

Navodi se i organoleptički opis raznih proizvoda.

b)   Razgraničenje područja

Mijenja se razgraničenje područja ZOZP-a „Pfälzer Landwein”.

Navode se pojedinačne općine, uključujući katastarske jedinice.

Točno razgraničenje može se vidjeti na kartama koje prikazuju vinograde u navedenim općinama s granicama parcela. Karte se mogu vidjeti na poveznici www.ble.de/eu-qualitaetskennzeichen-wein.

Mijenja se područje na kojem se može proizvoditi Landwein. Dosad se ZOZP „Pfälzer Landwein” mogao proizvoditi samo na vinogradarskom području Pfalz. Relevantna pravila usklađena su sa zakonskim propisima te je proizvodnja vina „Pfälzer Landwein” sad dopuštena i na drugom području u istoj ili susjednoj saveznoj pokrajini:

„Landwein se može proizvoditi i izvan regije proizvodnje u kojoj se bere grožđe i koja se navodi na oznaci, pod uvjetom da se područje proizvodnje nalazi u istoj ili susjednoj saveznoj pokrajini.”

c)   Sorte vinove loze

Sljedeće sorte grožđa dosad su bile navedene u točki 7. (koja će postati točka 8.) specifikacije proizvoda:

Bijela vina   Albalonga, Auxerrois, Bacchus, Chardonnay, Ehrenbreitsteiner, Ehrenfelser, Faberrebe, Früher Malingre, Gelber Muskateller, Grauer Burgunder, Grüner Veltliner, Hölder, Huxelrebe, Johanniter, Juwel, Kanzler, Kerner, Kernling, Mariensteiner, Morio-Muskat, Müller-Thurgau, Muskat-Ottonel, Nobling, Optima, Orion, Ortega, Perle, Phoenix, Prinzipal, Regner, Reichensteiner, Rieslaner, Riesling, Roter Elbling, Roter Gutedel, Roter Muskateller, Roter Traminer, Saphira, Sauvignon Blanc, Scheurebe, Schönburger, Siegerrebe, Silvaner, Sirius, Solaris, Staufer, Weißer Burgunder, Weißer Elbling, Weißer Gutedel, Würzer.

Crna i ružičasta vina   Accent, Acolon, Allegro, Blauer Frühburgunder, Blauer Limberger, Blauer Portugieser, Blauer Spätburgunder, Blauer Trollinger, Blauer Zweigelt, Bolero, Cabernet Carbon, Cabernet Carol, Cabernet Cortis, Cabernet Cubin, Cabernet Dorio, Cabernet Dorsa, Cabernet Franc, Cabernet Mitos, Cabernet Sauvignon, Dakapo, Deckrot, Domina, Dornfelder, Dunkelfelder, Färbertraube, Früher Roter Malvasier, Helfensteiner, Heroldrebe, Merlot, Müllerrebe, Muskat Hamburg, Palas, Portugieser, Prior, Regent, Rondo, Saint Laurent, Syrah.

IZMJENE

Ubuduće će rubrike glasiti „Sorte bijeloga grožđa” i „Sorte crnoga grožđa” umjesto „Bijela vina” i „Crna i ružičasta vina”.

Dodaju se sljedeće sorte:

Sorte bijeloga grožđa:

Sorte crnoga grožđa:

Uklanjaju se sljedeće sorte:

Bijelo vino:

Crno i ružičasto vino:

„Früher Roter Malvasier” (pogrešan popis)

„Muskat Hamburg”

„Färbertraube”

d)   Ostali zahtjevi koje utvrđuje organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om

Čak i nakon izmjene zakonodavstva zadržat će se sljedeća odredba usklađena s postojećim zakonodavstvom: 100 % grožđa koje se koristi u proizvodnji mora potjecati s područja po kojem je nazvan Landwein. To se pravilo sad navodi kao zahtjev koji utvrđuje organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om (udruženje za zaštitu), a ne kao zahtjev iz nacionalnog prava. Vrijednost 100 % sad je izričito navedena i na nju se upućuje i na popisu razgraničenog područja i na popisu sorti grožđa u specifikaciji proizvoda.

Sljedeći tekst: „ZOZP ‚Pfälzer Landwein’ može se proizvoditi isključivo od grožđa koje potječe iz odobrenih vinograda i od dopuštenih sorti vinove loze” sada se zamjenjuje sljedećim: „100 % grožđa koje se koristi za proizvodnju ZOZP-a ‚Pfälzer Landwein’ mora potjecati iz općina ili katastarskih jedinica navedenih u točki 4. specifikacije proizvoda te od odobrenih sorti vinove loze iz točke 8. specifikacije proizvoda”.

e)   Kontrolno tijelo

U točki 11. specifikacije proizvoda mijenja se broj telefaksa kontrolnog tijela. Osim toga, ispravljaju se zadaće kontrolnog tijela jer je odgovornost za izdavanje odobrenja za nove nasade prenesena s Poljoprivredne komore savezne pokrajine Porajnje-Falačka na Savezni ured za poljoprivredu i hranu.

f)   Ostalo

Uredničke izmjene u skladu sa zahtjevima EU-a, koje obuhvaćaju sve izmjene u skladu s važećim zakonodavstvom. Unesena su upućivanja na važeće zakonodavstvo ili je izbrisan odgovarajući odlomak.

2.   Razlozi izmjene

a)   Opis vina / proizvoda od vinove loze i analitička i/ili organoleptička svojstva

Najmanja prirodna alkoholna jakost i najmanja prirodna masa mošta navode se u zasebnoj točki kako bi specifikacija proizvoda bila jasnija. Uklanja se tablica za konverziju, što znači da više nema pravne osnove za navođenje najmanje prirodne mase mošta, ali taj podatak ostaje u specifikaciji proizvoda jer proizvođači upotrebljavaju Oechsleovu moštnu vagu. Stoga će najmanja prirodna alkoholna jakost i najmanja prirodna masa mošta biti povezane veznikom „i”. To jasno pokazuje da proizvođači, kako bi ZOZP „Pfälzer Landwein” mogli stavljati na tržište, moraju paziti na vrijednost najmanje prirodne alkoholne jakosti i vrijednost najmanje prirodne mase mošta. Kako bi se izbjegli nesporazumi u vezi s računovodstvom podruma, udruženje za zaštitu odlučilo je umetnuti rečenicu kojom će se objasniti da u evidenciji vinarije treba zabilježiti samo najmanju masu mošta.

Opisima organoleptičkih svojstava dodaje se više detalja kako bi bolje odražavali različite proizvode.

b)   Razgraničenje područja

Izmjene područja razgraničenja dobro su promišljene i namjera je da se njima spriječe znatni nepovoljni uvjeti za vinogradarstvo, poljoprivredu i kultivirani krajolik regije Pfalz prema onom kako se razvila tijekom vremena. Tomu je tako jer se vinogradarstvo u Pfalzu razvijalo stoljećima unutar određenih zemljopisnih granica relevantnih katastarskih jedinica, kao što je to slučaj kod svih tradicionalnih vinogradarskih područja u Europi.

Razlozi razgraničenja područja detaljnije su objašnjeni u nastavku.

Neprekidni vinogradi nužni su za osiguravanje kvalitete, osobito u pogledu mjera zaštite bilja.

Mjere zaštite bilja koje se provode u vinogradarstvu nisu uvijek kompatibilne s drugim kulturama i obrnuto. Postavljanje vinograda uz zemljišta koja se koriste u druge svrhe dovodi do problema koje treba maksimalno izbjegavati.

—

Što je manje dodirnih točaka između vinograda i zemljišta koja se koriste u druge svrhe (ratarstvo, voćarstvo, travnjaci itd.), to je manje povezanih negativnih učinaka na vinogradarstvo i kvalitetu vina. Razlog tomu su specifični zahtjevi za gospodarenje u vinogradarstvu, posebno kad je riječ o zaštiti bilja. Sredstva za zaštitu bilja koja se upotrebljavaju ponekad se znatno razlikuju, osobito u pogledu zadanih ciljeva, odobrenja (koja su ograničena na određene kulture) i trajanja karence.

—

Čak i kad se sredstva za zaštitu bilja propisno primjenjuju, može doći do raznošenja na susjedne parcele druge namjene i time do neželjene štete na vegetaciji na neciljanim područjima ili do umanjenja kvalitete/utrživosti proizvoda zbog prisutnosti određenih rezidua. Na primjer, ako upotreba sustavnih herbicida na susjednim područjima dovede do neželjenog raznošenja, to može utjecati na zametanje plodova ako do kontaminacije dođe prije cvata vinove loze. Ako se upotrebljavaju kontaktni herbicidi, neželjeno raznošenje može dovesti do opeklina na pogođenim dijelovima listova/mladica. S druge strane, problemi mogu nastati ako se fungicidi upotrijebljeni u vinogradarstvu raznesu na susjedno ratarsko zemljište. To bi posebno bio problem u Pfalzu jer najveće njemačko neprekinuto područje s uzgojem povrća graniči s područjem ZOZP-a „Pfälzer Landwein”. Zbog tako visokog udjela specijaliziranih kultura još je više potrebno kao i dosad jasno razgraničiti vinograde i poljoprivredna područja. Budući da sredstva za zaštitu bilja nisu dopuštena za neke od kultura koje se uzgajaju na tom području, istraživanjima rezidua na temelju točne analize i niskih ograničenja maksimalne količine rezidua može se utvrditi da proizvod nije prikladan za stavljanje na tržište, osobito u slučaju svježeg povrća. Isto vrijedi i za pripravke na osnovi bakra koji se upotrebljavaju u ekološkoj proizvodnji vina. Takvi se slučajevi često događaju u praksi, pa ih treba izbjegavati.

Trenutačne mjere zaštite bilja usmjerene na kulture mogu prouzročiti štetu na ratarskom zemljištu i vinogradima.

Neprekidni vinogradi omogućuju djelotvorno gospodarenje i primjenu mjera zaštite u vinogradarstvu.

Strategije zaštite bilja koje imaju ograničene negativne učinke te kvalitativne, okolišne i ekonomske prednosti važne su za osiguravanje održive proizvodnje visokokvalitetnih vina.

—

Dobar primjer je upotreba feromona za suzbijanje grozdovih moljaca. Ta mjera zaštite učinkovita je jedino ako se feromonske ampule, koje su potrebne da bi se kod štetnih organizama izazvala konfuzija i ograničila reprodukcija, raspoređuju na cjelokupnoj površini pod vinovom lozom. U tom kontekstu znatno je jeftinije ako se izbjegava praksa dvostrukih ampula na rubovima (granice s ostalim kulturama, namjenama ili vegetacijom). Međutim, to se može postići samo u neprekidnom vinogradu.

—	I za zaštitu zrelog grožđa od ptica neophodne su neprekidne površine pod vinovom lozom jer je to, i iz tehničkih i iz ekonomskih razloga, jedini način da se osigura djelotvorna zaštita.

—	Neprekidni vinogradi pomažu i u sprečavanju štete koju izaziva divljač.

Ograničavanje populacije divljači iznimno je važno/potrebno iz vinogradarske perspektive, ponajviše zato što savezna pokrajina Porajnje-Falačka ne nadoknađuje automatski štetu koju prouzroče te životinje. Smanjenjem se smanjuje i rizik od izbijanja afričke svinjske kuge, koja se mora obvezno prijaviti i koja je za stočarstvo u Njemačkoj velika opasnost. Kretanje divljih svinja jednostavnije je i jeftinije regulirati u neprekidnim vinogradima nego na područjima na kojima se uzgajaju različite kulture (npr. grožđe, ratarske kulture i voće) i na kojima divlje svinje imaju više mjesta za zaklon i izvore hrane.

—

Praksa navodnjavanja vinograda kapanjem, koja se upotrebljava za uzgoj vinove loze, postaje sve važnija, naročito u mladim vinogradima. Kad je riječ o izgradnji i upravljanju potrebnom infrastrukturom (bunari, cijevi itd.), neprekidne površine pod vinovom lozom donose prednost. One omogućuju učinkovitiju i financijski povoljniju upotrebu kolektivnih izvora vode i zajedničku upotrebu prijevoznih i distribucijskih kanala.

—

Zahtjevi za mreže redova u vinogradima razlikuju se od onih za, na primjer, ratarstvo. Stoga će u bivšim vinogradima koji imaju strukturu redova namijenjenu uzgoju vinove loze možda biti nemoguće ili vrlo teško zemlju prenamijeniti za ratarstvo i/ili pašnjak. Tomu je tako jer vinogradi obično nisu projektirani tako da u njih mogu ući velika i teška vozila i mehanizacija; no oni su potrebni i koriste se za obradu zemlje pri proizvodnji ratarskih kultura. Kad bi sve te redove trebalo ojačati tako da mogu podnositi teži teret, to bi bilo veće financijsko opterećenje za vlasnike zemljišta na tom području.

Kultivirani krajolik nastao tijekom povijesti i tradicionalni pejzaž s vinogradima bitni su za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Pfälzer Landwein”.

—	Prema mišljenju lokalnih stanovnika, članova vinske industrije te regije, stručnjaka pa i potrošača, vinsku regiju Pfalz obilježava vinogradarstvo u tradicionalnim vinogradima koji oblikuju krajolik, ponajviše zato što ima najveće područje neprekinutih vinograda.

—	Upotrebom zemljišta za tradicionalno ratarstvo izmijenio bi se karakterističan prirodni krajolik i utjecalo na razvijeni kultivirani krajolik.

—	U kombinaciji s tradicionalnom vinogradarskom regijom i tradicionalnim vinogradima, vino isto tako ima važnu ulogu u turizmu.

—

Mnogi tradicionalni vinogradi našli bi se u opasnosti od prodora neželjene šikare jer nisu prikladni za druge namjene osim vinogradarstva zbog male veličine, svojih karakteristika i činjenice da je u njih često vrlo teško dovesti veće strojeve. Takav razvoj nepovoljno bi utjecao na vinogradarsko područje s estetskog stajališta pa tako i iz turističke i ekonomske perspektive. Osim toga, biljke domaćini štetnim organizmima (npr. kupine) mogle bi početi spontano rasti na tim neobrađenim područjima, što bi dovelo do toga da ih koloniziraju octena mušica ploda i ostali neželjeni štetni organizmi. Takvi štetni organizmi ugrozili bi zdravlje i kvalitetu grožđa u susjednim vinogradima.

Iz navedenih razloga jasno je da uzgoj vinove loze na okrupnjenoj i po mogućnosti neprekidnoj površini ima mnogo različitih prednosti za vlasnike i upravitelje vinograda kao i za okoliš. Dakle, s obzirom na mnoge navedene nedostatke, ne bi trebao rasti već mali broj vinograda raštrkanih na više lokacija.

Stoga područje na kojem se „Pfälzer Landwein” može proizvoditi neće biti uže definirano u specifikaciji proizvoda nego što je to dopušteno zakonom.

c)   Sorte vinove loze

Prethodni popis sorti grožđa bio je nepotpun. Na njega će se dodati sve sorte koje su dosad razvrstane i koje se uzgajaju na području uzgoja Pfalz jer su ondje već dokazale svoju vrijednost. Vina proizvedena od tih sorti ispunjavaju zahtjeve iz specifikacije proizvoda. Sorte bijeloga grožđa i sorta crnoga grožđa „Färbertraube” koje su uklonjene s popisa ne uzgajaju se u Pfalzu, pa ih zasad ne treba dodati na popis sorti za ZOZP „Pfälzer Landwein”. „Muskat Hamburg” je stolno grožđe te nije dopušteno. „Früher Roter Malvasier” uklanja se s popisa sorti crnoga grožđa jer se upotrebljava za proizvodnju bijelih vina. Budući da činjenica može li se sorta uzgajati ovisi o popisu sorti u specifikaciji proizvoda, a ne o krajnjem proizvodu, sorte grožđa ubuduće će biti navedene u rubrikama „Sorte bijeloga grožđa” i „Sorte crnoga grožđa”, a ne u rubrikama „Bijela vina” i „Crna i ružičasta vina”.

Sinonimi se brišu jer je popis sorti grožđa u specifikaciji proizvoda zapravo „dozvola za sadnju”, a ne zahtjev za označivanje.

d)   Ostali zahtjevi koje utvrđuje organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om

Nacionalno zakonodavstvo više ne sadržava pravilo o postotku od 100 %. Ono se stoga navodi kao zahtjev koji utvrđuje organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om (udruženje za zaštitu). Tekst se mijenja (npr. izričito navođenje postotka od 100 %) kako bi se objasnila bit izvorne odredbe. Izmjene nisu suštinske.

e)   Kontrolno tijelo

Mijenja se broj telefaksa.

Ispravak je u skladu s primjenjivim zakonodavstvom.

f)   Ostalo

Uredničke izmjene unose se radi usklađenosti sa zahtjevima EU-a.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv(i)

Pfälzer Landwein

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOZP – zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.   Opis vina

—

1.   Vino, bijelo

KRATAK OPIS

U regiji proizvodnje ZOZP-a „Pfälzer Landwein” tradicionalno se proizvode bijela, crna i ružičasta vina te u ograničenoj mjeri vina Rotling.

Arome bijelih vina obično su u rasponu od voćnih i svježih do voćnih i egzotičnih. Ovisno o sorti i postupcima u podrumu, mogu imati zelene arome, pikantne okuse i dimljene, mineralne note.

Karakterizira ih uravnoteženost kiselosti i slatkoće te izražena do umjerena kiselost.

Boja vina obično je u rasponu od bljedožute sa zelenim nijansama do slamnatožute i zlatnožute. Ovisno o sorti grožđa mogu imati i blage crvene nijanse. Bijela vina proizvedena fermentacijom kaše osobito mogu poprimiti narančastu boju s crvenkastim i smeđim nijansama. Kod bijelih vina moguća je i stabilna ili, nakon protresanja, zamjetljiva prirodna zamućenost (npr. od kvasca, taloga mošta ili tanina i vinskog kamena). Međutim, nije dopuštena zamućenost umjetno stvorena dodavanjem pomoćnih tvari u postupku proizvodnje ili uzrokovana nedostacima vina. U mirisu su prisutne i namjerne oksidativne, fenolne ili reduktivne note blagog do umjerenog intenziteta.

Prirodna alkoholna jakost može se pojačavanjem povećati do ukupne volumne alkoholne jakosti od 11,5 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

2.   Vino, crno

KRATAK OPIS

U regiji proizvodnje ZOZP-a „Pfälzer Landwein” tradicionalno se proizvode bijela, crna i ružičasta vina te u ograničenoj mjeri vina Rotling.

Crna vina naročito imaju arome bobičastog i crvenog voća. Mogu imati i zelene arome. Vina imaju blagu do izraženu kiselost.

Njihova crvena boja obično je u rasponu od bljedocrvene boje trešnje do tamnocrvene boje bazge.

Vina mogu imati i stabilnu ili, nakon protresanja, zamjetljivu prirodnu zamućenost (npr. od kvasca, taloga mošta ili tanina i vinskog kamena). Međutim, nije dopuštena zamućenost umjetno stvorena dodavanjem pomoćnih tvari u postupku proizvodnje ili uzrokovana nedostacima vina.

Prirodna alkoholna jakost može se pojačavanjem povećati do ukupne volumne alkoholne jakosti od 12 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

3.   Vino, ružičasto i Blanc de Noir

KRATAK OPIS

U regiji proizvodnje ZOZP-a „Pfälzer Landwein” tradicionalno se proizvode bijela, crna i ružičasta vina te u ograničenoj mjeri vina Rotling.

Te vrste vina proizvode se od nježno prešanih sorti crnoga grožđa. Obično su bljedoružičaste do intenzivno crvene boje. Vina Blanc de Noir imaju boju bijelog vina. Budući da mošt dozrijeva na isti način kao bijelo vino, ta vina obično imaju voćnu i svježu aromu bobičastog te crvenog i bijelog/žutog voća.

Ružičasta vina mogu imati znatnije izraženu kiselost. Moguća je veća raznolikost aroma i boja te stabilna ili, nakon protresanja, zamjetljiva prirodna zamućenost (npr. od kvasca, taloga mošta ili tanina i vinskog kamena). Međutim, nije dopuštena zamućenost umjetno stvorena dodavanjem pomoćnih tvari u postupku proizvodnje ili uzrokovana nedostacima vina.

Prirodna alkoholna jakost može se pojačavanjem povećati do ukupne volumne alkoholne jakosti od 11,5 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

4.   Vina Rotling

KRATAK OPIS

U regiji proizvodnje ZOZP-a „Pfälzer Landwein” tradicionalno se proizvode bijela, crna i ružičasta vina te u ograničenoj mjeri vina Rotling.

Ta vina proizvode se miješanjem sorti crnog i bijelog grožđa ili mošta. Sličnih su organoleptičkih svojstava kao ružičasta vina. Moguća je veća raznolikost aroma i boja te stabilna ili, nakon protresanja, zamjetljiva prirodna zamućenost (npr. od kvasca, taloga mošta ili tanina i vinskog kamena). Međutim, nije dopuštena zamućenost umjetno stvorena dodavanjem pomoćnih tvari u postupku proizvodnje ili uzrokovana nedostacima vina.

Prirodna alkoholna jakost može se pojačavanjem povećati do ukupne volumne alkoholne jakosti od 11,5 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5.   Postupci proizvodnje vina

5.1.   Posebni enološki postupci

1.   Svi proizvodi

Poseban enološki postupak

Primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

2.   Svi proizvodi

Relevantna ograničenja u proizvodnji vina

Primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

3.   Svi proizvodi

Postupci uzgoja

Primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

5.2.   Najveći prinosi

150 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Proizvodi koji mogu nositi zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Pfälzer Landwein” moraju potjecati iz vinograda na području sljedećih općina i općinskih okruga:

Albersweiler (5426), Albisheim (Pfrimm) (4555), Altdorf (5470), Annweiler am Trifels (Gräfenhausen (5424), Queichhambach (5421)), Bad Bergzabern (5372), Bad Dürkheim (Bad Dürkheim (4351), Grethen (4354), Leistadt (4356), Seebach (4353), Ungstein (4358)), Barbelroth (5360), Battenberg (Pfalz) (4396), Bellheim (5619), Billigheim-Ingenheim (Appenhofen (5383), Billigheim (5386), Ingenheim (5384), Mühlhofen (5385)), Birkweiler (5393), Bischheim (4571), Bissersheim (4404), Bobenheim am Berg (4379), Bobenheim-Roxheim (3951), Bockenheim an der Weinstraße (Großbockenheim (4414), Kleinbockenheim (4415)), Böbingen (5472), Böchingen (5399), Böhl-Iggelheim (Böhl (4006), Iggelheim (4007)), Bolanden (4573), Bornheim (Südliche Weinstraße) (5516), Bubenheim (Donnersbergkreis) (4550), Burrweiler (5491), Dackenheim (4375), Dannstadt-Schauernheim (Dannstadt (3994)), Deidesheim (4310), Dierbach (5358), Dirmstein (4408), Dörrenbach (5366), Ebertsheim (4420), Edenkoben (Edenkoben (5466), 4 Mittelhainger (5467)), Edesheim (Edesheim (5479), 3 Mittelhainger (5480)), Einselthum (4554), Ellerstadt (4339), Erpolzheim (4366), Eschbach (Südliche Weinstraße) (5390), Essingen (5517), Flemlingen (5483), Forst an der Weinstraße (4309), Frankweiler (Südliche Weinstraße) (5397), Freckenfeld (5676), Freimersheim (Pfalz) (5476), Freinsheim (4369), Freisbach (5601), Friedelsheim (4337), Fußgönheim (3978), Gauersheim (4567), Gerolsheim (4407), Gleisweiler (5493), Gleiszellen-Gleishorbach (5374), Göcklingen (5388), Gönnheim (4338), Gommersheim (5474), Großfischlingen (5478), Großkarlbach (4405), Großniedesheim (3962), Grünstadt (Asselheim (4426), Grünstadt (4427), Sausenheim (4428)), Hainfeld (5485), Haßloch (4301), Hergersweiler (5359), Herxheim am Berg (4373), Herxheim bei Landau/Pfalz (5527), Herxheimweyher (5526), Heßheim (3965), Heuchelheim bei Frankenthal (3963), Heuchelheim-Klingen (Heuchelheim (5381), Klingen (5382)), Hochdorf-Assenheim (Assenheim (3995), Hochdorf (3996)), Hochstadt (Pfalz) (Niederhochstadt (5519), Oberhochstadt (5518)), Ilbesheim bei Landau in der Pfalz (5389), Immesheim (4548), Impflingen (5387), Insheim (5529), Kallstadt (4371), Kandel (5671), Kapellen-Drusweiler (5363), Kapsweyer (5355), Kindenheim (4416), Kirchheim an der Weinstraße (4402), Kirchheimbolanden (4577), Kirrweiler (Pfalz) (5455), Kleinfischlingen (5477), Kleinkarlbach (4400), Kleinniedesheim (3961), Klingenmünster (5375), Knittelsheim (5618), Knöringen (5403), Lambsheim (3971), Landau in der Pfalz (Arzheim (5560), Dammheim (5555), Godramstein (5558), Landau (5551), Mörlheim (5553), Mörzheim (5562), Nußdorf (5556), Queichheim (5554), Wollmesheim (5561)), Laumersheim (4406), Leinsweiler (5391), Lingenfeld (5599), Lustadt (Niederlustadt (5597), Oberlustadt (5596)), Maikammer (5453), Marnheim (4572), Meckenheim (4306), Mertesheim (4418), Minfeld (5675), Morschheim (4570), Neuleiningen (4398), Neustadt an der Weinstraße (Diedesfeld (4254), Duttweiler (4252), Geinsheim (4251), Gimmeldingen (4259), Haardt (4258), Hambach (4256), Königsbach (4260), Lachen-Speyerdorf (4253), Mußbach (4261), Neustadt (4257)), Niederhorbach (5362), Niederkirchen bei Deidesheim (4308), Niederotterbach (5357), Oberhausen (Südliche Weinstraße) (5361), Oberotterbach (5364), Obersülzen (4409), Obrigheim (Pfalz) (Albsheim an der Eis (4411), Colgenstein- Heidesheim (4410), Mühlheim (4412), Obrigheim (4413)), Offenbach an der Queich (5515), Ottersheim (4549), Ottersheim bei Landau (5617), Pleisweiler-Oberhofen (5373), Ranschbach (5392), Rhodt unter Rietburg (Rhodt unter Rietburg (5487), 3 Mittelhainger (5488)), Rittersheim (4568), Rödersheim-Gronau (Alsheim-Gronau (3992), Rödersheim (3991)), Römerberg (Berghausen (4071), Heiligenstein (4072), Mechtersheim (4073)), Rohrbach (Südliche Weinstraße) (5530), Roschbach (5481), Rüssingen (4547), Ruppertsberg (4307), Sankt Martin (5451), Schwegenheim (5600), Schweigen-Rechtenbach (Rechtenbach (5353), Schweigen (5351)), Schweighofen (5354), Siebeldingen (5395), Speyer (4101), Steinfeld (5356), Steinweiler (5673), Stetten (4566), Venningen (5468), Vollmersweiler (5677), Wachenheim an der Weinstraße (4336), Walsheim (5401), Weingarten (Pfalz) (5602), Weisenheim am Berg (4377), Weisenheim am Sand (4367), Westheim (Pfalz) (5598), Weyher in der Pfalz (Weyher in der Pfalz (5489), 3 Mittelhainger (5490)), Winden (Germersheim) (5674), Zeiskam (5616), Zellertal (Harxheim (4551), Niefernheim (4552), Zell (4553)).

Točno razgraničenje može se vidjeti na kartama koje prikazuju vinograde u navedenim općinama s granicama parcela. Karte se mogu vidjeti na poveznici www.ble.de/eu-qualitaetskennzeichen-wein.

Landwein se može proizvoditi i izvan regije proizvodnje u kojoj se bere grožđe i koja se navodi na oznaci, pod uvjetom da se područje proizvodnje nalazi u istoj ili susjednoj saveznoj pokrajini.

7.   Sorte vinove loze

Accent

Acolon

Adelfränkisch – Grüner Adelfränkisch

Albalonga

Allegro

Alvarinho – Albarino

Arneis

Artaban

Auxerrois – Auxerrois Blanc, Pinot Auxerrois

Bacchus

Barbera

Blauer Frühburgunder – Pinot Noir Précoce, Pinot Madeleine, Madeleine Noir, Frühburgunder, Pinot Madelaine

Blauer Gänsfüßer

Blauer Limberger – Lemberger, Blaufränkisch, Limberger

Blauer Muskateller – Muskateller, Schwarzblauer Muskateller; Muscat Noir, Schwarzer Muskateller, Muscat A Petits Grains Noirs

Blauer Portugieser

Blauer Silvaner

Blauer Spätburgunder

Blauer Trollinger – Trollinger, Vernatsch

Blauer Zweigelt – Zweigeltrebe, Rotburger, Zweigelt

Blütenmuskateller

Bolero

Bronner

Cabernet Blanc

Cabernet Cantor

Cabernet Carbon

Cabernet Carol

Cabernet Cortis

Cabernet Cubin

Cabernet Dorio

Cabernet Dorsa

Cabernet Eidos

Cabernet Franc

Cabernet Jura

Cabernet Mitos

Cabernet Sauvignon

Cabertin

Calandro

Calardis Blanc

Calardis Musqué

Carignan Noir

Carménère

Chardonnay

Chenin Blanc

Cinsault

Dakapo

Deckrot

Divico

Dolcetto

Domina

Donauriesling

Dornfelder

Dunkelfelder

Ehrenfelser

Faberrebe

Felicia

Fer – Fer Servadou

Fernao Pires

Floreal

Früher Malingre – Malinger

Früher Roter Malvasier – Malvasier, Früher Malvasier, Malvoisie

Gamaret

Gelber Muskateller

Gelber Orleans – Orleans

Gf 2004-043-0010

Gf 2010-011-0048

Gf 84-58-988

Gf-Ga 52-42

Glera

Gm 674-1

Goldmuskateller – Muskateller

Grenache Blanc

Grenache Noir – Grenache

Grüner Silvaner – Silvaner, Sylvaner

Grüner Veltliner – Veltliner

Grünfränkisch

Helfensteiner

Helios

Heroldrebe

Hibernal

Huxelrebe – Huxel

Hölder

Johanniter

Juwel

Kanzler

Kerner

Kernling

Lagrein – Blauer Lagrein, Lagrain

Laurot

Malbec

Manzoni Bianco – Manzoni Bianco

Mariensteiner

Marsanne Blanche – Marsanne

Marselan

Merlot

Merlot Kanthus

Merlot Khorus

Monastrell – Mourvèdre

Morio Muskat

Muscaris

Muskat Ottonel – Muskat-Ottonel

Muskat Trollinger

Müller Thurgau – Rivaner

Müllerrebe – Schwarzriesling, Pinot Meunier

Nebbiolo

Nobling

Optima 113 – Optima

Ortega

Palas

Perle

Petit Manseng

Petit Verdot

Petite Syrah

Phoenix – Phönix

Pinot Nova

Pinotage

Pinotin

Piroso

Pollux

Primitivo – Zinfandel, Blaucher Scheuchner

Prior

Reberger

Regent

Reichensteiner

Rieslaner

Rinot

Roesler – Rösler

Rondo

Rosenmuskateller – Muskateller

Rosé Chardonnay – Chardonnay, Rosa Chardonnay, Chardonnay Rosé

Roter Elbling – Elbling Rouge

Roter Gutedel – Chasselas Rouge, Fendant Rouge

Roter Muskateller – Muskateller, Muscat, Moscato

Roter Müller-Thurgau

Roter Riesling

Roter Traminer – Clevner, Traminer

Roter Veltliner

Roussanne

Ruländer – Pinot Grigio, Grauburgunder, Grauer Burgunder, Pinot Gris

Saint Laurent – St. Laurent, Sankt Laurent

Sangiovese

Saphira

Satin Noir

Sauvignac

Sauvignon Blanc – Muskat Silvaner

Sauvignon Gris

Sauvignon Gryn

Sauvignon Nepis

Sauvignon Rytos

Sauvignon Sary

Sauvitage

Scheurebe

Schwarzblauer Riesling

Schwarzer Urban

Schönburger

Semillon

Siegerrebe

Solaris

Soreli

Souvignier Gris

Syrah

Tannat

Tauberschwarz

Tempranillo

VB 32-7

VB 91-26-5

VB 91-26-8

VB Cal 1-22

VB Cal 1-28

Verdicchio Bianco – Trebbiano Di Soave

Veritage

Vidoc

Villaris

Viognier

We 70-281-36

We 70-281-37

We 73-45-84

We 94-26-36

We 94-27-5

We 94-28-32

We S 509

Weißer Burgunder – Pinot Bianco, Weißburgunder, Pinot Blanc

Weißer Elbling – Elbling, Kleinberger

Weißer Gutedel – Chasselas Blanc, Fendant Blanc, Fendant

Weißer Heunisch – Heunisch

Weißer Lagler

Weißer Riesling – Riesling renano, Rheinriesling, Klingenberger, Riesling

Würzer

8.   Opis povezanosti

Svi proizvodi

Zemljopisni uvjeti

Krajolik i morfologija

Iz strukturne i geološke perspektive Haardtrand i nizine smještene u Vorderpfalzu pripadaju Gornjorajnskoj nizini, tektonskom rasjedu koji se proteže u smjeru SSI-JJZ. Vinogradarsko područje ograničeno je na Vorderpfalz/Rheinpfalz, tj. od planinskih rubova Falačke šume na zapadu preko Haardtranda do nizina Vorderpfalza koje zauzimaju središnji i istočni dio. Vinogradi se u prosjeku nalaze na otprilike 170 m nadmorske visine. Vinogradarstvo se pretežito odvija u Haardtrandu te na međurječjima i visoravnima prekrivenima lesom.

Geologija

Falačka šuma na istoku prelazi u rubove brežuljaka Haardtranda, stvarne rasjedne zone Gornjorajnske nizine. To područje široko tek nekoliko kilometara ima vrlo raznolik geološki sastav. Osim tercijarnih sedimenata mjestimično se mogu naći mezozojske stijene. Takve stijene često su potpuno prekrivene relativno debelim sedimentom iz kvartara. U toj vinogradarskoj regiji znatan dio trsova raste na lesu i derivatima lesa. Vinova loza raste i na kvartarnoj fluvijalnoj glini, pijesku i šljunku. Tercijarni vapnenac i lapor treća su najčešća vrsta tla prema površini koju zauzimaju. Vinova loza uzgaja se i na rotliegend pješčenjaku te išaranom pješčenjaku, ali u ograničenom opsegu. Vapnenac, lapor i dolomit iz trijasa, keupera i jure zapravo su egzotične stijene. Mogu se naći i potpuno izolirane naslage rotliegenda i tercijarnih vulkanskih stijena te stijena iz ranog paleozoika.

Kad je riječ o sastavu tla, les i derivati lesa čine primarni sediment u kojem su se razvili parasmeđe tlo, černozem i pararendzina. Najčešća tla u fluvijalnim sedimentima jesu rigolana tla i smeđa tla, dok na poplavnim područjima ima i vegena te glej-vegena. U tercijarnim sedimentima nastale su razne vrste tla, prije svega feralit, ferzijalit i Terrae calcis.

Prirodni čimbenici

Klima tog vinogradarskog područja ima sljedeće karakteristike. Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 10 °C, a prosječna temperatura tijekom razdoblja rasta 14,7 °C. Temperatura u načelu raste od zapada (Haardtrand) prema istoku (Rajnska nizina). Prosječna godišnja količina padalina na tom području iznosi približno 655 mm, a od toga 60 % (390 mm) u prosjeku pada tijekom sezone rasta. Padalina je najviše u jugozapadnom dijelu vinogradarskog područja, dok je prosječna godišnja količina padalina najmanja na krajnjem sjeveroistoku. Vinova loza u prosjeku dobiva približno 665 000 Wh/m2 izravnog sunčeva zračenja tijekom sezone rasta.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om ako je tako propisala država članica.

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

100 % grožđa koje se koristi za proizvodnju ZOZP-a „Pfälzer Landwein” mora potjecati iz odobrenih vinograda u općinama ili katastarskim jedinicama navedenima u točki 4. specifikacije proizvoda te od dopuštenih sorti grožđa iz točke 8. specifikacije proizvoda.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

www.ble.de/eu-qualitaetskennzeichen-wein

---

(1)   SL L 9, 11.1.2019., str. 2.