P9_TA(2023)0330

Parlamentarizam, europsko građanstvo i demokracija

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2023. o parlamentarizmu, europskom građanstvu i demokraciji (2023/2017(INI))

(C/2024/1769)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članke 9., 10., 11., 15. i članak 17. stavak 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te članke 15., 20. i 24. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva (1) (Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva),

—	uzimajući u obzir svoje stajalište od 14. veljače 2023. o Prijedlogu direktive Vijeća o detaljnim aranžmanima za ostvarivanje aktivnog i pasivnog biračkog prava na izborima za Europski parlament za građane Unije koji borave u državi članici čiji nisu državljani (2),

—	uzimajući u obzir svoje stajalište od 14. veljače 2023. o Prijedlogu direktive Vijeća o utvrđivanju detaljnih aranžmana za ostvarivanje aktivnog i pasivnog biračkog prava na lokalnim izborima za građane Unije koji borave u državi članici čiji nisu državljani (3),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2022. o pravu inicijative Parlamenta (4),

—

uzimajući u obzir svoje stajalište od 3. svibnja 2022. o Prijedlogu uredbe o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima, stavljanju izvan snage Odluke Vijeća (76/787/EZUČ, EEZ, Euratom) i Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima priloženog toj Odluci (5),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. veljače 2019. o provedbi odredbi Ugovora u vezi s građanstvom EU-a (6) i Rezoluciju od 9. ožujka 2022. s preporukama Komisiji o programima stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem (7),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o mogućim promjenama i prilagodbama aktualnog institucijskog ustroja Europske unije (8),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o poboljšanju funkcioniranja Europske unije korištenjem potencijala Ugovora iz Lisabona (9),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. svibnja 2022. o daljnjem postupanju nakon zaključaka Konferencije o budućnosti Europe (10),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. travnja 2022. o provedbi mjera u području građanskog odgoja (11),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o učenju o EU-u u školama (12),

—	uzimajući u obzir svoje stajalište od 16. travnja 2014. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta o detaljnim odredbama o izvršavanju prava Europskog parlamenta na istragu i o stavljanju izvan snage Odluke 95/167/EZ, Euratom, EZUČ Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (13),

—	uzimajući u obzir zaključke predsjedništva nakon Konferencije predsjednika parlamenata Europske unije održane u Pragu 24. i 25. travnja 2023. (14),

—	uzimajući u obzir zaključke plenarne sjednice Konferencije parlamentarnih odbora za europske poslove LXIX održane u Stockholmu od 14. do 16. svibnja 2023. (15),

—	uzimajući u obzir Deklaraciju iz Léona o parlamentarizmu donesenu na Konferenciji za obilježavanje Međunarodnog dana parlamentarizma: Jačanje parlamenata radi jačanja demokracije, održanoj u Léonu od 30. lipnja do 1. srpnja 2023. (16),

—	uzimajući u obzir Izvješće o konačnom ishodu Konferencije o budućnosti Europe (17),

—	uzimajući u obzir prijedlog Manifesta za saveznu Europu: suverena, socijalna i ekološka, koji je Skupina Spinelli donijela 29. kolovoza 2022. (18),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja (A9-0249/2023),

budući da se EU i njegovi parlamenti suočavaju sa zajedničkim, dosad nezabilježenim i složenim izazovima koje uzrokuju, s jedne strane, vanjski čimbenici kao što su ruska ratna agresija na Ukrajinu, pandemija bolesti COVID-19, klimatska i energetska kriza, dezinformacije, vanjsko upletanje i digitalizacija te, s druge strane, unutarnji čimbenici kao što su sve veći ekstremi i jačanje političkih aktera kojima su polarizacija, populizam, nacionalizam, okrivljavanje i sukobi važniji od traženja zajedničkih rješenja; budući da se u tom kontekstu narušava povjerenje građana u politiku i donositelje političkih odluka;

B.	budući da je hitno potrebno usuglasiti se oko definicije i shvaćanja liberalne parlamentarne demokracije te jačati političku volju kako bi ona postala otpornija radi funkcioniranja diobe vlasti i poticanja građana da iskoriste svoje pravo glasa na svim izborima;

budući da europska demokracija može dodatno pridonijeti legitimnosti putem promjena i prilagodbe na trenutačni razvoj događaja; budući da Europa hitno treba održavati, jačati i dalje razvijati liberalnu parlamentarnu demokraciju, uključujući parlamentarizam, europsko građanstvo i participativne elemente europske demokracije, koristeći se svim instrumentima obuhvaćenima Ugovorima; budući da je potrebna reforma demokratskih temelja Unije, po potrebi izmjenom Ugovora;

budući da se odluke ne bi smjele donositi bez demokratskog legitimiteta putem parlamentarnog odobrenja; budući da Europski parlament, unatoč tome što je jedina izravno izabrana institucija EU-a i stoga u središtu europske liberalne demokracije, još nema opće izravno pravo inicijative koje bi osnažilo njegovu sposobnost da zastupa građane i promišlja o dvojbama koje ističu civilno društvo i socijalni partneri;

budući da je u članku 15. UEU-a utvrđeno da Europsko vijeće ne smije izvršavati zakonodavne ni izvršne funkcije; budući da određeni aspekti sustava rotirajućeg predsjedništva Vijeća, kao i uloga Vijeća za opće poslove, ometaju njihovo učinkovito funkcioniranje i da ih je potrebno reformirati s ciljem poboljšanja zakonodavnog postupka unutar dvodomnog sustava;

budući da je potrebno ispraviti institucijske neravnoteže koje su se pojavile i povećati odgovornost izvršne vlasti prema zakonodavnoj vlasti, posebice kako bi se Parlamentu dodijelile ovlasti nadzora nad Europskim vijećem te poboljšala politička odgovornost Komisije prema Parlamentu; budući da odnos između Parlamenta i Vijeća, koji se često prikazuje kao dvodomni zakonodavni sustav, ne odražava uvijek stvarnu praksu te nije institucionaliziran;

G.	budući da je postojanost jednoglasnog odlučivanja u Vijeću postala de facto prepreka napretku europskog programa i daljnjem razvoju i reformi europske demokracije jer omogućuje jednoj vladi države članice da blokira donošenje odluka u EU-u, često na štetu europskih interesa;

H.	budući da je važno da institucije EU-a bolje uzmu u obzir ulogu Odbora regija (OR) i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) u zakonodavnom okviru jer je riječ o predstavnicima lokalnih i regionalnih tijela i organiziranog civilnog društva;

budući da je u zaključcima predsjedništva Konferencije predsjednika parlamenata Europske unije (EUSC), održane u Pragu 24. i 25. travnja 2023., pozdravljena inicijativa Europskog parlamenta na Konferenciji parlamentarnih odbora za europske poslove (COSAC) da se „zajednički radi na ulozi parlamenata u funkcionalnoj demokraciji i razmotre mogući načini za jačanje modernog parlamentarizma, s ciljem da se time sljedeći EUSC u Madridu obavijesti o rezultatima povezanima s tim pitanjem” (19); budući da je COSAC LXIX, održan u Stockholmu od 14. do 16. svibnja 2023., primio na znanje te zaključke EUSC-a, a posebice poziv COSAC-u da predloži razmjenu najboljih praksi i razmotri moguće načine za jačanje modernog parlamentarizma (20);

budući da je na Globalnoj konferenciji za obilježavanje Međunarodnog dana parlamentarizma, održanoj u Leónu 30. lipnja i 1. srpnja 2023., donesena Deklaracija iz Léona o parlamentarizmu; budući da se tom izjavom podupire inicijativa Europskog parlamenta čiji je cilj sastaviti povelju o ulozi parlamentarizma u djelotvornoj demokraciji; budući da se očekuje da će se ta povelja konačno donijeti na EUSC-u u Madridu od 21. do 23. travnja 2024. (21);

budući da se u zaključcima Konferencije o budućnosti Europe poziva na jačanje europske demokracije, poboljšanje postupka donošenja odluka u EU-u kako bi se osigurala sposobnost djelovanja EU-a te na dopunjavanje i jačanje predstavničke demokracije povećanjem sudjelovanja građana i njihova pristupa informacijama i uključenosti mladih; budući da se u zaključcima Konferencije o budućnosti Europe također poziva na jačanje europskog građanstva, primjerice izradom statuta o europskom građanstvu kojim se utvrđuju posebna prava i slobode;

budući da su Konferencija o budućnosti Europe i drugi postojeći uspješni projekti za sudjelovanje građana pokazali da su građani zainteresirani za redovito uključivanje u demokratski život Unije; budući da će se Konferencijom o budućnosti Europe steći dragocjeno iskustvo u interakciji s građanima u velikom opsegu iz kojeg će se morati izvući pouke za budućnost;

M.	budući da su građanstvo EU-a i s njim povezana prava, koja su uvedena Ugovorom iz Maastrichta i dodatno ojačana Ugovorom iz Lisabona, samo djelomično provedeni; budući da mnogi europski građani često nisu u potpunosti upoznati sa svojim pravima koja proizlaze iz građanstva Unije;

N.	budući da se građanstvo EU-a trenutačno dodjeljuje zajedno s državljanstvom države članice, uz ograničen nadzor samog EU-a;

O.	budući da neke države članice i dalje nude takozvane zlatne vizne programe i programe za ulagače za stjecanje državljanstva, a time i građanstva EU-a;

budući da se, unatoč aranžmanima iz Direktive Vijeća 93/109/EZ (22) i Direktive Vijeća 94/80/EZ (23) u pogledu sudjelovanja građana Unije nedržavljana u Europskom parlamentu i na lokalnim izborima u njihovoj zemlji boravišta, građani Unije nedržavljani i dalje suočavaju s brojnim preprekama u ostvarivanju svojih biračkih prava na izborima za Europski parlament;

budući da se u članku 10. stavku 3. UEU-a navodi da građani imaju pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije i da se odluke moraju donositi na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima; budući da se participativna demokracija smatra jednim od načina za poboljšanje političke svijesti i dijaloga sa svim građanima Unije;

budući da građani i dalje nisu dovoljno informirani o postojećim participativnim instrumentima, kao što su europska građanska inicijativa, predstavke Europskom parlamentu, pritužbe Europskom ombudsmanu, javna savjetovanja i dijalozi s građanima; budući da na participativnu demokraciju u EU-u utječe velika rascjepkanost participativnih instrumenata i nedostatak daljnjih mjera, što ograničava njihov uspjeh te ih sprečava da grade sveobuhvatnu i učinkovitu participativnu infrastrukturu;

S.	budući da se u okviru mjera za jačanje sudjelovanja građana i demokracije moraju riješiti problem digitalnog jaza u EU-u i poteškoće koje to stvara za djelotvornost takvog sudjelovanja;

T.	budući da su novi paneli građana koje je Komisija predložila kao nastavak Konferencije o budućnosti Europe ograničenog opsega i ne ispunjavaju očekivanja građana izražena na Konferenciji o budućnosti Europe;

budući da referendum kao instrument izravne demokracije trenutačno nije dostupan na razini EU-a; budući da je Europski parlament u više navrata pozivao da se ocijeni primjena referenduma na razini EU-a o temeljnim pitanjima koja bi promijenila paradigmu u djelovanju i politikama EU-a, kao što je reforma Ugovora;

budući da se odvija revolucija u navikama potrošača kad je riječ o medijima, posebice među mladima, što može negativno utjecati na pristup dobro istraženim informacijama koje se temelje na činjenicama, te se istodobno povećava dostupnost nekvalitetnih i polariziranih sadržaja, što može dovesti do fragmentacije društava i potkopavanja demokracija; budući da je pristup neovisnim, pluralističkim i kvalitetnim medijskim uslugama temelj demokracije koja dobro funkcionira;

Parlamentarizam

uviđa da trenutačni zajednički i dosad nezabilježeni izazovi stavljaju pritisak na liberalnu parlamentarnu demokraciju i da se ona mora hitno održati, ojačati i dalje razvijati; naglašava ključnu ulogu parlamenata u središtu europske demokracije kao izravno izabranih domova građana, zakonodavaca i nadzornika izvršne vlasti; priznaje da liberalna demokracija može biti uspješna samo ako parlamentarizam napreduje i funkcionira; ističe potrebu za zajedničkim razumijevanjem, temeljnim načelima i definicijom liberalne parlamentarne demokracije; u tom kontekstu pozdravlja inicijativu Europskog parlamenta da zajedno s parlamentima EU-a izradi zajedničku „Povelju o ulozi parlamenata u funkcionalnoj liberalnoj demokraciji”;

smatra da trenutačni trend prelaska s „parlamentarne” demokracije na „vladinu” demokraciju u EU-u oslabljuje sve parlamente u postupku donošenja odluka; sa žaljenjem primjećuje da je moć sve neravnomjernije raspodijeljena i usmjerena prema Vijeću i Europskom vijeću, čime se narušava institucijska struktura EU-a utvrđena Ugovorima; smatra da bi u tom kontekstu trebalo ponovno uspostaviti ravnotežu u korist demokratskog legitimiteta dodjelom jednakih prava Parlamentu; smatra da praksa Europskog vijeća da „nalaže” zadaće Vijeću i Komisiji nadilazi njegovu ulogu davanja strateških smjernica koja mu je dodijeljena Ugovorima te je stoga u suprotnosti s tekstom i duhom Ugovora; smatra da je potrebno poštovati podjelu nadležnosti i načelo supsidijarnosti kako je utvrđeno u Ugovorima;

čvrsto vjeruje da u demokraciji parlamenti moraju sudjelovati u svakom postupku donošenja odluka; naglašava da bi Europskom parlamentu, kao jedinoj izravno izabranoj instituciji EU-a, trebalo dodijeliti izravno pravo na zakonodavnu inicijativu, pravo na istragu i potpunu nadležnost nad proračunom te da bi kao dom građana EU-a trebao biti pokretač strateških prioriteta europskog zakonodavnog programa; u tom pogledu poziva na izmjenu članaka 225. i 226. UFEU-a;

ponovno predlaže da se Vijeće odlukom Europskog vijeća preobrazi u istinski zakonodavni dom smanjenjem broja sastava Vijeća, čime bi se stvorio pravi dvodomni zakonodavni sustav koji uključuje Europski parlament i Vijeće, dok bi Komisija imala ulogu izvršne vlasti; smatra da bi sustav rotirajućeg predsjedništva Vijeća EU-a trebalo reformirati kako bi se povećala učinkovitost zakonodavnog postupka u dvodomnom sustavu; predlaže da Vijeće za opće poslove postane javna sjednica zakonodavnog vijeća, slično kao i Europski parlament na plenarnoj sjednici, dok bi svi drugi sastavi Vijeća trebali postati transparentne pripremne strukture s redovitim javnim sjednicama koje bi funkcionirale na sličan način kao i odbori Europskog parlamenta;

ponavlja svoje dugogodišnje pozive Vijeću da prijeđe s jednoglasnog odlučivanja na glasovanje kvalificiranom većinom kad god je to moguće u skladu s Ugovorima u kratkoročnom razdoblju, na primjer aktiviranjem različitih prijelaznih klauzula u Ugovorima, kao i na trajnoj osnovi putem izmjena Ugovora, kako bi se prevladale zakonodavne blokade, poboljšala sposobnost EU-a da djeluje i kako bi donošenje odluka u EU-u postalo učinkovitije, djelotvornije i demokratskije;

smatra da Parlament treba ojačati svoje funkcije političkog nadzora nad Komisijom, uključujući uvođenje mogućnosti pokretanja prijedloga za izglasavanje nepovjerenja pojedinačnim povjerenicima;

ističe da bi posebni zakonodavni postupci u kojima je pravo na zakonodavnu inicijativu dodijeljeno Parlamentu na temelju Ugovora trebali uključivati uzajamnu razmjenu informacija o utvrđivanju zakonodavnog kalendara za predmetne inicijative kako bi se osiguralo poštovanje načela lojalne suradnje među svim trima institucijama; s obzirom na to očekuje da će međuinstitucijski razgovori Parlamenta i Vijeća o prijeko potrebnoj reformi europskog izbornog zakona, kao i o pravu Europskog parlamenta na istragu dobiti novi poticaj;

poziva Europski parlament, Vijeće i Komisiju da i dalje poboljšavaju načine suradnje s Odborom regija i Europskim gospodarskim i socijalnim odborom, među ostalim i u fazi koja prethodi zakonodavnoj, kako bi se zajamčilo da se njihova mišljenja i procjene mogu uzeti u obzir tijekom cijelog zakonodavnog postupka; posebno predlaže jačanje neformalnih razmjena na razini odbora i političkih klubova između relevantnih aktera triju institucija, kao i da se izvjestitelje OR-a i EGSO-a pozove da sudjeluju u razmatranju nacrta izvješća na sastancima parlamentarnog odbora i odbora za izvješćivanje o međuinstitucijskim pregovorima, ako je to primjenjivo;

naglašava ključnu ulogu parlamenata u središtu demokracije i potrebu poštovanja jasne podjele nadležnosti među različitim razinama europske liberalne demokracije, tj. lokalnom, regionalnom, nacionalnom i europskom razinom, u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a, kako bi se osigurao demokratski legitimitet i učinkovit postupak donošenja odluka te povećalo povjerenje i suradnja među parlamentima na različitim razinama; ističe da je u tom pogledu prvenstveno zadaća nacionalnih parlamenata da daju ovlasti svojim vladama i nadziru njihovo djelovanje u području europskih poslova, dok bi Europski parlament trebao jamčiti demokratsku odgovornost i legitimitet europskih izvršnih vlasti; ističe potrebu za redovitim političkim dijalogom i razmjenom među parlamentima kako bi se podigla razina osviještenosti o parlamentarnom radu i odlukama te njihovo razumijevanje, primjerice u okviru EUSC-a i COSAC-a;

10.

podsjeća da je potrebno poboljšati primjenu načela supsidijarnosti i proporcionalnosti u radu institucija EU-a, posebice suradnjom s nacionalnim parlamentima u skladu s ovlastima koje su već uključene u postojeće Ugovore, te osnažiti ulogu predstavnika na nacionalnoj i lokalnoj razini u tom postupku kako bi se postigla „aktivna supsidijarnost”, s ciljem promicanja većeg stupnja odgovornosti za politike EU-a; nadalje predlaže da se „aktivna supsidijarnost” ojača postupkom kojim se nacionalnim parlamentima daje pravo na podnošenje prijedloga Europskom parlamentu; u tom kontekstu podržava program „Gradimo Europu s lokalnim dionicima” kojim se stvara europska mreža političara izabranih na lokalnoj razini s ciljem komuniciranja o Europskoj uniji;

11.

ističe da parlamentarne aktivnosti koje se odvijaju uživo podrazumijevaju dinamičnu parlamentarnu demokraciju; ističe da su digitalizacija i pandemija pridonijele digitalnoj transformaciji parlamenata i omogućile članovima koji bi inače bili isključeni da sudjeluju u parlamentarnom životu; ističe da digitalizirani postupci ne bi trebali zamijeniti glasovanje, rasprave i pregovore uživo, osim u posebnim okolnostima; naglašava da poboljšana upotreba digitalnih mogućnosti može pridonijeti boljem političkom razumijevanju među parlamentima na nacionalnoj, regionalnoj i europskoj razini, povećati komunikaciju, razmjenu informacija i osviještenost, smanjiti emisije iz prometa i putovanja te ojačati kontakt s građanima;

12.

iznimno je zabrinut zbog brzog i opsežnog razvoja ciljanih kampanja dezinformiranja i zlouporabe generativne umjetne inteligencije s namjerom da se građane spriječi u donošenju informiranih odluka i u konačnici naruše demokratski postupci u Uniji; poziva nacionalne parlamente država članica da s Europskim parlamentom u okviru međuparlamentarne suradnje COSAC-a uspostave redovite razmjene informacija o zaštiti njihovih demokracija od vanjskog upletanja i manipulacije informacijama; poziva na koordiniranu strategiju EU-a kako bi se uklonile prijetnje neovisnosti medija i uspostavio značajan i trajan fond EU-a za potporu uredničkim i informativnim medijima;

13.

ističe potrebu za jačanjem povjerenja biračkog tijela u izborne postupke osiguravanjem da svi izbori budu slobodni i pošteni; u tom pogledu poziva Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju da organizira misije za promatranje izbora tijekom izbora za Europski parlament u lipnju 2024.; ponovno potiče države članice da iskoriste tu mogućnost;

Europsko građanstvo

14.

poziva na izradu Statuta EU-a o građanstvu kojim će se pojasniti i konsolidirati prava i slobode koje sa sobom donosi građanstvo EU-a i koji povezuju građane u Uniji; poziva Vijeće i Komisiju da poduzmu konkretne korake prema proširenju prava i sloboda specifičnih za građane u skladu s postupkom iz članka 25. UFEU-a; ističe da će Statut pridonijeti tomu da načela i vrijednosti Unije budu konkretniji, a građanima će se pružiti nova sredstva za njihovu zaštitu i očuvanje;

15.

ističe da su učinkoviti dijalozi s građanima i aktivno sudjelovanje građana snažno povezani s europskom dimenzijom građanskog obrazovanja; stoga naglašava potrebu za jačanjem europske dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima kako bi građani bili aktivni i informirani te mogli u potpunosti sudjelovati u građanskom i društvenom životu i na europskoj razini i na razini država članica, kao i u demokratskom životu Unije; poziva Komisiju da razvije sveobuhvatnu europsku strategiju za jačanje građanskih kompetencija u EU-u i da razvije mjere potpore usmjerene na osiguravanje jednakog pristupa građanskom odgoju; ističe da bi civilno društvo, sveučilišta i druge istraživačke organizacije trebali imati važnu ulogu u takvoj strategiji;

16.

poziva Komisiju i države članice da bolje informiraju građane Unije koji nisu državljani neke od država članica (tj. građane Unije koji borave u državi članici čiji nisu državljani) o njihovu pravu da glasuju ili da se kandidiraju na lokalnim i europskim izborima; naglašava da bi trebalo razmotriti proširenje takvog prava „mobilnih” građana EU-a na glasovanje i kandidiranje na regionalnim i nacionalnim izborima u državama članicama; ističe da Vijeće i Komisija mogu uvesti ta prava postupkom opisanim u članku 25. UFEU-a, dok bi se on dugoročno trebao temeljiti na članku 22. UFEU-a izmjenom Ugovora; ističe da je potrebno organizirati kampanje za podizanje razine osviještenosti o tim pravima uz sudjelovanje civilnog društva; naglašava da se sve administrativne prepreke i diskriminacija koje i dalje postoje moraju ukloniti kako bi svi mobilni građani Unije, posebice ranjive i marginalizirane skupine, imali jednake mogućnosti;

17.

ponavlja svoj poziv da se uskladi dob za aktivno i pasivno biračko pravo u svim državama članicama kako bi se izbjegla diskriminacija; preporučuje da se uvede dobna granica od najmanje 16 godina za glasovanje, ne dovodeći u pitanje postojeće ustavne poretke, kako bi se odrazila trenutačna prava i obveze koje mladi u Europi već imaju u nekim državama članicama;

18.

podsjeća na to da je Europski parlament u više navrata izrazio svoju zabrinutost u pogledu toga da svaki nacionalni program koji uključuje izravnu ili neizravnu prodaju građanstva EU-a ugrožava sam koncept europskog građanstva; poziva dotične države članice da stanu na kraj takvim praksama;

19.

iznimno je zabrinut zbog prakse određenih država članica da svojim državljanima uskraćuju pravo glasovanja na nacionalnim parlamentarnim izborima kada žive u inozemstvu; apelira na te države članice da ukinu taj oblik oduzimanja glasačkog prava;

Doprinos predstavničkoj demokraciji boljim sudjelovanjem građana

20.

ponavlja da su se u skladu s osnivačkim tekstom Konferencije o budućnosti Europe Europski parlament, Vijeće i Komisija obvezali na djelotvorno daljnje postupanje nakon zaključaka Konferencije, svatko u okviru svojih nadležnosti i u skladu s Ugovorima; poziva na brzu i dosljednu provedbu rezultata Konferencije o budućnosti Europe, koja obuhvaća 49 prijedloga i 326 konkretnih mjera koje su donijeli paneli europskih građana u okviru Konferencije o budućnosti Europe; ponavlja poziv na sazivanje konvencije radi revizije Ugovora;

21.

smatra da se na očekivanja europskih građana u pogledu redovitijeg i smislenijeg sudjelovanja u demokratskom životu Unije (24) može odgovoriti, među ostalim, poboljšanjem i razvojem participativnih mehanizama u EU-u;

22.

ističe da je potrebno poboljšati i stvoriti sveobuhvatnu infrastrukturu za sudjelovanje u EU-u, uz bolju povezanost i integraciju postojećih participativnih instrumenata te bolje načine za trajno sudjelovanje; ističe da je potrebno riješiti problem rascjepkanosti infrastrukture sudjelovanja u EU-u stvaranjem jedinstvene kontaktne točke za sve europske participativne instrumente s institucijskim okvirom uspostavljenim za upravljanje središnjim čvorištem i njegovim odnosima s građanima;

23.

ističe da mehanizmi i instrumenti izravne ili participativne demokracije mogu dopuniti, ali ne i zamijeniti predstavničku liberalnu parlamentarnu demokraciju u sve složenijem svijetu u kojem je potrebno tražiti održive i demokratske kompromise; napominje da mehanizmi izravne ili participativne demokracije mogu biti korisni instrumenti ako se ispune određeni zahtjevi; posebno predlaže da se učinkovitost postojećih europskih participativnih instrumenata poboljša putem obveznog smislenog praćenja;

24.

podsjeća da će poboljšano i povećano sudjelovanje biti moguće samo rješavanjem problema diskriminacije, posebice one koja proizlazi iz digitalnog jaza i poteškoća koje to stvara za djelotvorno sudjelovanje u demokratskom životu Unije; ponavlja da bi digitalne aplikacije za promicanje sudjelovanja građana trebale biti jednostavne i intuitivne;

25.

predlaže institucionalizaciju reprezentativnih savjetodavnih postupaka sudjelovanja na temelju modela europskih panela građana u okviru Konferencije o budućnosti Europe; smatra da „mini-publike” s nasumično odabranim sudionicima koji predstavljaju podskupove socioekonomske strukture Unije, a time i cijeli spektar društva, treba organizirati tako da se spriječi nejednak pristup sudjelovanju u demokratskom životu Unije nudeći građanima koji inače ne bi imali tu priliku da izraze svoje stajalište;

26.

smatra da je važno ojačati aktivno građanstvo i djelotvorno sudjelovanje građana na razini EU-a stjecanjem posebnog znanja o EU-u i europskoj dimenziji tema o kojima se raspravlja; ističe da je potrebno riješiti problem nedovoljnog poznavanja politika EU-a i donošenja odluka u široj javnosti tako da se osigura bolje obrazovanje o EU-u u školama; posebno poziva na namjensko osposobljavanje i kontinuirani savjetodavni postupak u kojem se građanima na panelima građana pružaju potrebne informacije, ako je to potrebno, uz potporu stručnjaka, kako bi se mogli uključiti u otvorene rasprave koje mogu rezultirati preporukama i zaključcima;

27.

posebno predlaže uspostavu mehanizma strukturiranog sudjelovanja, u skladu s pravnom stečevinom EU-a, pod nazivom Europska agora, koji bi trebao djelovati na godišnjoj osnovi, razmatrajući prioritete EU-a za sljedeću godinu, pri čemu će rezultati rasprava biti predstavljeni 9. svibnja 2023. kao doprinos postupku savjetovanja o godišnjem programu rada Komisije; napominje da bi ti ishodi također trebali uključivati prijedlog posebne teme kojoj će biti posvećena europska godina u sljedećem godišnjem ciklusu; predlaže da se predstavnici Europskog parlamenta redovito obavješćuju o napretku tih rasprava kako bi ih uzeli u obzir u parlamentarnom radu;

28.

naglašava da će tijekom godine građani u Europskoj agori raspravljati o sadržaju povezanom s posebnom temom kojoj će biti posvećena europska godina te da će njihovi prijedlozi i zaključci biti predstavljeni krajem godine; smatra da bi trebalo utvrditi različite opcije za daljnje postupanje Parlamenta ovisno o tome kolika je većina koja podržava te zaključke u panelu te da bi takvo daljnje postupanje moglo uključivati rasprave, saslušanja, parlamentarna pitanja ili izvješća;

29.

predlaže da omladinska komponenta Agore oformi Europsku skupštinu mladih, koja bi mogla pratiti provedbu „provjere zakonodavstva s obzirom na njegov utjecaj na mlade” u cijelom zakonodavnom postupku EU-a, u skladu sa zahtjevom Konferencije o budućnosti Europe; predlaže da Europski parlament surađuje s Odborom regija i Europskim gospodarskim i socijalnim odborom kako bi se uspostavio mehanizam s predstavnicima kao što su mladi lokalni izabrani političari, predstavnici civilnog društva mladih i socijalni partneri, koji bi trebali blisko surađivati sa Skupštinom mladih u provedbi provjere zakonodavstva s obzirom na njegov utjecaj na mlade; u tom pogledu naglašava posebnu potrebu da se u političku raspravu o budućnosti Europe uključi mlade, s obzirom na to da će današnje odluke odrediti njihovu budućnost;

30.

ponavlja svoj dugogodišnji poziv da se ocijeni mogućnost izmjene Ugovora EU-a kako bi se omogućili referendumi na razini EU-a o temeljnim pitanjima kojima se pokreću promjene paradigme u djelovanju i politikama Europske unije kao što je reforma Ugovora EU-a; u tom kontekstu ističe da bi se rezultat referenduma trebao usvojiti samo ako postoji dvostruka većina glasova, koja predstavlja većinu država članica i većinu glasača koji izađu na glasovanje; predlaže da se takav referendum na razini EU-a organizira tijekom izbora za Europski parlament tako da se omogući dodatno glasovanje o temeljnom ustavnom pitanju; ističe da bi se europski referendum u idealnom slučaju trebao provoditi istog dana u cijeloj Uniji;

31.

predlaže uvođenje paneuropskih internetskih savjetovanja s građanima koje organizira Europski parlament; smatra da će se pružanjem mogućnosti svim građanima da izraze svoja stajališta o aktualnim europskim pitanjima povećati njihovo povjerenje u europski postupak donošenja odluka i razumijevanje tog postupka; smatra da se tim novim participativnim mehanizmom jača uloga Europskog parlamenta u odnosu na druge institucije;

32.

napominje potencijal za ostvarivanje europskog građanstva s pomoću internetskih alata kao što su internetska savjetovanja i internetsko prikupljanje potpisa za europske građanske inicijative; napominje da elektronička osobna iskaznica može olakšati upotrebu takvih alata na europskoj razini te pružiti niz mogućnosti za pristup javnim uslugama; poziva države članice da uvedu alate e-demokracije na lokalnoj i nacionalnoj razini te da ih na odgovarajući način integriraju u politički postupak;

33.

poziva na to da se u ciljeve programa Digitalna Europa (DIGITAL) i druge programe usmjerene na promicanje digitalne transformacije u EU-u uvrsti jednostavniji pristup upravama putem različitih usluga ili upotrebe aplikacija za sudjelovanje građana; poziva na uspostavu linija istraživanja i ulaganja usmjerenih na olakšavanje takvog pristupa kako bi se digitalni jaz sveo na najmanju moguću mjeru te kako bi se povećala socijalna i demokratska kvaliteta;

o o

34.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću Europske unije, Komisiji, Agenciji Europske unije za temeljna prava i Vijeću Europe.

(1) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0037.

(3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0038.

(4) SL C 493, 27.12.2022., str. 112.

(5) SL C 465, 6.12.2022., str. 171.

(6) SL C 449, 23.12.2020., str. 6.

(7) SL C 347, 9.9.2022., str. 97.

(8) SL C 449, 23.12.2020., str. 6.

(9) SL C 252, 18.7.2018., str. 215.

(10) SL C 465, 6.12.2022., str. 109.

(11) SL C 434, 15.11.2022., str. 31.

(12) SL C 58, 15.2.2018., str. 57.

(13) SL C 443, 22.12.2017., str. 39.

(14) https://parleu2022.cz/wp-content/uploads/2023/04/EUSC-Prague-Presidency-Conclusions-final-EN-1.pdf.

(15) https://secure.ipex.eu/IPEXL-WEB/download/file/8a8629a88827df1e018828991e660000/Contribution%20adopted%20by%20the%20LXIX%20COSAC.pdf.

(16) https://www.congreso.es/backoffice_doc/prensa/notas_prensa/ 99181_1688138271277.pdf.

(17) https://conference-delegation.europarl.europa.eu/cmsdata/267120/Report_HR.pdf.

(18) https://thespinelligroup.eu/wp-content/uploads/2022/10/20220912_Proposal-Manifesto-for-a-Federal-Europe-political-social-and-ecological.pdf.

(19) https://parleu2022.cz/wp-content/uploads/2023/04/EUSC-Prague-Presidency-Conclusions-final-EN-1.pdf.

(20) https://secure.ipex.eu/IPEXL-WEB/conferences/cosac.

(21) https://www.congreso.es/backoffice_doc/prensa/notas_prensa/ 99181_1688138271277.pdf.

(22) Direktiva Vijeća 93/109/EZ od 6. prosinca 1993. o utvrđivanju detaljnih aranžmana za ostvarivanje aktivnog i pasivnog biračkog prava na izborima za Europski parlament za građane Unije koji borave u državi članici čiji nisu državljani (SL L 329, 30.12.1993., str. 34.).

(23) Direktiva Vijeća 94/80/EZ od 19. prosinca 1994. o utvrđivanju detaljnih aranžmana za ostvarivanje aktivnog i pasivnog biračkog prava na lokalnim izborima za građane Unije koji borave u državi članici čiji nisu državljani (SL L 368, 31.12.1994., str. 38.).

(24) BertelsmannStiftung, „ Sljedeća razina sudjelovanja građana u EU-u. Institucionalizacija europske skupštine građana („Next level citizen participation in the EU. Institutionalising European Citizens’ Assemblies”) ”, 2022.