Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu direktive Vijeća o bržem i sigurnijem oslobođenju za preplaćeni porez po odbitku

(COM(2023) 324 final – 2023/0187 (CNS))

(C/2024/1580)

Izvjestitelj:

Benjamin RIZZO

Zahtjev za savjetovanje:	Vijeće Europske unije, 28.7.2023.
Pravna osnova:	članak 113. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	15.11.2023.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	13.12.2023.
Plenarno zasjedanje br.:	583
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	198/0/2

1. Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržava cilj Komisije da se izbjegnu dvostruko oporezivanje i složeni postupci za snižene stope koji bi bili na štetu ulagača koji drže vrijednosne papire u transnacionalnom kontekstu. Bržim i učinkovitijim postupcima podržat će se prekogranična ulaganja koja su u interesu unutarnjeg tržišta.

1.2.

EGSO cijeni dodanu vrijednost koju bi Prijedlog Komisije mogao imati u poticanju prekograničnih ulaganja u EU-u, posebno za male ulagače, zahvaljujući znatnom pojednostavljenju postupka. Prijedlog je tako u skladu s ciljem uspostave unije tržišta kapitala i jačanja ukupne konkurentnosti unutarnjeg tržišta.

1.3.

EGSO cijeni napore Komisije usmjerene na borbu protiv prijevara i zlouporaba poreza u vezi s mehanizmima povrata poreza po odbitku (prijevare Cum/Ex i Cum/Cum), koji će dovesti do uspostave pravednijeg sustava oporezivanja u svim državama članicama i bolje naplate poreznih prihoda te potaknuti bolju suradnju među poreznim tijelima.

1.4.

EGSO primjećuje da je Prijedlog Komisije u skladu s preporukama koje je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) iznijelo u Završnom izvješću o mehanizmima Cum/Ex, Cum/Cum i povrata poreza po odbitku, u kojem se poziva na posebne mjere na razini EU-a za borbu protiv prijevara i zlouporaba.

1.5.

EGSO pozdravlja uvođenje jedinstvene zajedničke digitalne potvrde EU-a o poreznoj rezidentnosti (eTRC) kao jedinstvenog dokumenta na razini EU-a kojim će se poboljšati rokovi povrata, od čega će koristi imati transnacionalni ulagači. EGSO predlaže da bi se eTRC mogao iskoristiti za pojednostavljenje dodatnih pitanja uz ona koja su već obuhvaćena Prijedlogom.

1.6.

EGSO naglašava da Komisija očekuje da će se Prijedlogom ostvariti znatne uštede troškova u usporedbi s aktualnim stanjem i potiče Komisiju da redovito provjerava jesu li takve uštede doista ostvarene.

1.7.

Financijske institucije moraju se registrirati u svakoj državi članici te Komisija stoga očekuje kratkoročno povećanje troškova usklađivanja. Ti bi se troškovi s vremenom trebali smanjiti, a registracijom bi se dugoročno ostvarile znatne prednosti. U tom pogledu EGSO preporučuje ciljane napore da se troškovi usklađivanja što više smanje u početnoj fazi provedbe novih pravila.

1.8.

EGSO se slaže s odlukom Komisije da utvrdi prag de minimis, što znači da se od ulagača s isplatama dividendi u iznosu manjem od 1 000 EUR ne traži dostava informacija o financijskim aranžmanima ili minimalno razdoblje držanja. Čini se da se tom odlukom uspostavlja ravnoteža između djelotvornosti novih pravila u korist unutarnjeg tržišta i ulagača s jedne strane te potrebe za pojednostavljenjem s druge strane, što će se postići izbjegavanjem pretjerano opterećujućih obveza na male iznose vrijednosnih papira.

1.9.

EGSO potiče države članice da Komisiji tijekom razdoblja provedbe brzo dostavljaju godišnja statistička izvješća o tome koliko je preplaćenog poreza po odbitku vraćeno/oslobođeno u roku i koliko je bilo slučajeva prekoračenja rokova kako bi se osiguralo da se zahtjevi za oslobođenje/povrat tog poreza s vremenom obrađuju u ambicioznom roku od najviše 25 dana, koji je utvrđen u Prijedlogu Komisije.

1.10.

EGSO primjećuje da se moguće sankcije protiv financijskih posrednika utvrđene u članku 17. Prijedloga delegiraju državama članicama. Sankcije bi trebale biti učinkovite, odvraćajuće, razmjerne i razumne kako bi se brza provedba novih pravila spojila s potrebom da se financijski posrednici prilagode novom regulatornom pristupu koji je Komisija odabrala.

2. Prijedlog Komisije

2.1.

Ulagači koji drže vrijednosne papire u prekograničnom kontekstu trenutačno se dvostruko oporezuju za dividende odnosno kamate koje proizlaze iz držanja vlasničkih vrijednosnih papira i obveznica. Porezi se najprije mogu naplatiti u državi u kojoj su vrijednosni papiri izdani (država izvora) u obliku poreza odbijenog na bruto iznos prihoda od vrijednosnih papira (porez po odbitku) i nakon toga u zemlji porezne rezidentnosti ulagača (zemlja rezidentnosti) u obliku poreza na dohodak.

2.2.

Da bi se izbjegla ta vrsta dvostrukog oporezivanja, sklapaju se ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kako bi se omogućila podjela prava na oporezivanje između države izvora i zemlje rezidentnosti. Nerezidentni ulagači tako mogu imati pravo na sniženu stopu poreza po odbitku ili na izuzeće od poreza u državi izvora. Osim toga, nacionalnim zakonodavstvom u nekim državama izvora može se predvidjeti snižena porezna stopa ili izuzeće od poreza. Ta snižena stopa ili izuzeće može se primijeniti izravno pri isplati dividendi/kamata (oslobođenje na izvoru) ili povratom preplaćenog iznosa poreza po odbitku na temelju zahtjeva ulagača (postupak povrata).

2.3.

Međutim, postupci poreza po odbitku koji se temelje na ugovorima o oporezivanju ili nacionalnim povlasticama koje se primjenjuju na nerezidentne ulagače često su opterećujući i dugotrajni jer se znatno razlikuju među državama članicama zbog razlika u stupnju digitalizacije i vrsti dokumenata koji se zahtijevaju u različitim jurisdikcijama. Osim toga, postupci poreza po odbitku sa sobom donose rizik od porezne prijevare i zlouporabe, što bi moglo dovesti do gubitaka prihoda za države članice, što je vidljivo iz nedavnih skandala (slučajevi Cum/Cum i Cum/Ex). U tim slučajevima ulagači su ostvarili prekomjerni povrat na koji nisu imali pravo.

2.4.

Opisana situacija zapravo odvraća ulagače, posebno male ulagače, od prekograničnih ulaganja u EU-u zbog dugih i skupih postupaka koji su u suprotnosti s ciljevima uspostave unije tržišta kapitala i općom konkurentnošću unutarnjeg tržišta. Uz te nedostatke prisutan je i spomenuti rizik od prijevara i zlouporaba, koje negativno utječu na porezne prihode država članica.

2.5.

U procjeni učinka koju je Komisija provela kako bi ocijenila moguća zakonodavna rješenja izdvojene su tri održive opcije politike: i. uspostava eTRC-a i zajedničkog izvješćivanja, ii. provedba sustava oslobođenja na izvoru i iii. provedba sustava brzog povrata u utvrđenom roku i/ili oslobođenja na izvoru. Najdjelotvornija i politički najizvedivija je treća opcija (brzina, jednostavnost i digitalizacija postupaka).

2.6.

Zakonodavnim Prijedlogom Komisije nastoji se poboljšati postupovni kontekst, pri čemu se nastoji ostvariti dvostruki cilj: s jedne strane pružanje potpore dobrom funkcioniranju unije tržišta kapitala kroz olakšavanje prekograničnih ulaganja i s druge strane osiguranje pravednog oporezivanja kroz smanjenje poreznih prijevara i zlouporaba. Prema procjenama Komisije ulagači bi zahvaljujući provedbi ovog novog Prijedloga uštedjeli oko 5,17 milijardi EUR godišnje.

2.7.

Prijedlog je podijeljen u dva glavna dijela (poglavlja 2. i 3.). U poglavlju 2. predviđa se izrada digitalne potvrde o poreznoj rezidentnosti na razini EU-a, dok je u poglavlju 3. naglasak na postupcima za oslobođenje za porez po odbitku. Prijedlog uključuje i postupak za uspostavu nacionalnih registara za određene financijske posrednike (ovlašteni financijski posrednici), standardiziranu obvezu izvješćivanja za takve posrednike i obvezu država članica da uspostave sustav oslobođenja od poreza na izvoru ili sustav brzog povrata ili njihovu kombinaciju.

2.8.

Sve države članice trebaju uvesti zajednički eTRC kojim će se zajamčiti brz i siguran administrativni postupak za potvrđivanje porezne rezidentnosti poreznih obveznika iz EU-a. Prema članku 4. eTRC će imati zajednički sadržaj neovisno o državi članici koja ga izdaje, tj. državi članici rezidentnosti. Nadalje, kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, predlaže se da se predvidi eTRC koji bi obuhvaćao kalendarsku godinu ako je zahtjev podnesen u tekućoj godini za tu poreznu godinu.

2.9.

Države članice morat će izdati eTRC u roku od jednog dana pod uvjetom da im se dostavi određen skup informacija i da ne dođe do iznimnih okolnosti koje bi uzrokovale kašnjenje. Ako se potvrda ne izda u roku od jednog dana, relevantna država članica trebala bi o tome obavijestiti podnositelja zahtjeva. Kako bi se mogao ispuniti zahtjev izdavanja eTRC-a u roku od jednog dana, države članice trebale bi razviti potpuno automatizirani sustav za njihovo izdavanje.

2.10.

Da bi mogli iskoristiti prednosti postupaka oslobođenja za porez po odbitku koji su u suštini Prijedloga direktive, ulagačima će morati moći surađivati s financijskim posrednicima koji su ovlašteni za pružanje tih usluga. Za dobivanje statusa ovlaštenog financijskog posrednika, a time i pristupa postupcima utvrđenima predmetnim prijedlogom, postoje dvije osnove: i. obvezno za velike institucije i ii. na dobrovoljnoj osnovi za sve ostale subjekte.

2.11.

Što se tiče obveze izvješćivanja, ona nastaje upisom u jedan od nacionalnih registara. Svi ovlašteni financijski posrednici upisani u jedan nacionalni registar ili više njih dužni su izvješćivati tijelo koje vodi registar i prema potrebi zastupnika za porez po odbitku neovisno o svojoj zemlji rezidentnosti (u EU-u ili izvan EU-a, u državi članici koja je uvela nacionalni registar ili u državi članici koja to nije učinila).

2.12.

Što se tiče sadržaja izvješćivanja, ovom direktivom utvrđuje se zajednički skup elemenata izvješćivanja (Prilog II.). Svaki ovlašteni financijski posrednik izvješćuje samo o dijelu transakcije koji mu je poznat, što znači da izvješćuje od koga prima dividendu/kamate i kome isplaćuje dividendu/kamate. Na taj će način primatelj potpunog izvješćivanja, bilo da se radi o poreznoj upravi izvora ili zastupniku za porez po odbitku imenovanom u njezino ime, imati sve informacije potrebne za rekonstrukciju financijskog lanca transakcije od ulagača do izdavatelja vrijednosnih papira.

2.13.

Informacije dostavljene poreznoj upravi omogućit će utvrđivanje identiteta krajnjeg ulagača i njegovog potencijalnog prava na sniženu stopu poreza po odbitku. Tako se ublažava rizik od dvostrukog povrata i ojačava kapacitet poreznih uprava za utvrđivanje i suzbijanje drugih praksi zlouporabe i prijevara.

2.14.

Izvješćivanje će se odvijati putem standardizirane sheme formata XML koju će Komisija utvrditi u provedbenom aktu. Automatizirani kanal kojim gospodarski subjekti dostavljaju informacije odgovarajućoj poreznoj upravi ili zastupniku za porez po odbitku koji djeluje u njezino ime standardizirat će se i utvrditi u tom aktu.

2.15.

Rok za dostavu informacija je najkasnije 25 dana od datuma utvrđivanja stanja. Izvješćivanje bi trebalo provesti što je prije moguće nakon datuma utvrđivanja stanja, osim ako na datum utvrđivanja stanja još nije donesena uputa o namiri za bilo koji dio transakcije, a u tom bi slučaju izvješćivanje o toj transakciji trebalo provesti što prije nakon namire.

2.16.

Prijedlogom se predviđaju: i. sustav oslobođenja na izvoru i ii. sustav brzog povrata. U okviru sustava oslobođenja na izvoru zastupnik za porez po odbitku primjenjuje točan iznos poreza u trenutku isplate dividende/kamate (članak 12.). U okviru sustava brzog povrata porez se naplaćuje po višoj stopi koja se primjenjuje u državi izvora, ali se preplaćeni porez zatim vraća u utvrđenom roku od najviše 25 dana od datuma podnošenja zahtjeva ili od datuma ispunjenja obveze izvješćivanja, ovisno o tome koji je datum kasniji.

2.17.

Radi pojednostavnjenja uvedeno je pravilo de minimis za obveze izvješćivanja i postupke dubinske analize, prema kojem se od ulagatelja kojima se isplaćuju dividende ispod praga od 1 000 EUR ne traže informacije o financijskim aranžmanima ili minimalno razdoblje držanja.

2.18.

Kako bi se zajamčila provedba povrata/oslobođenja za porez po odbitku u propisanom roku (najviše 25 dana), od država članica zahtijevat će se da Komisiji dostavljaju godišnja izvješća o statističkim podacima o tome koliko je preplaćenog poreza po odbitku vraćeno/oslobođeno u roku i koliko je bilo slučajeva prekoračenja rokova.

2.19.

Konačno, prema članku 17. Prijedloga „države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe”.

3. Opće i posebne napomene

3.1.

EGSO pozdravlja cilj Prijedloga Komisije da se izbjegnu dvostruko oporezivanje i pretjerano složeni postupci za snižene stope na štetu ulagača koji drže vrijednosne papire u transnacionalnom kontekstu. Bržim i učinkovitijim postupcima poreza po odbitku pružit će se potpora prekograničnim ulaganjima, čime će se izbjeći trenutačni nedostaci u punom interesu unije tržišta kapitala kao ključne sastavnice jedinstvenog tržišta EU-a.

3.2.

EGSO također cijeni nastojanja Komisije usmjerena na sprečavanje ili barem smanjivanje prijevara i poreznih zlouporaba koja će dovesti do pravednijeg sustava oporezivanja u svim državama članicama i povećanja naplate poreznih prihoda u državama članicama. Ti dodatni prihodi mogli bi se iskoristiti za poticanje rasta i javnih usluga u državama članicama te za doprinos usporednoj zelenoj i digitalnoj tranziciji u skladu s ciljevima EU-a.

3.3.

EGSO pozdravlja uvođenje potvrde eTRC, zajedničke digitalne potvrde o poreznoj rezidentnosti kojom će se poboljšati rokovi povrata i od koje će koristi imati odgovarajući ulagači. EGSO predlaže da bi se eTRC mogao iskoristiti za pojednostavljenje dodatnih pitanja uz ona koja su već obuhvaćena Prijedlogom. Informacije na eTRC-u trebale bi po potrebi biti dostupne na više jezika jer bi povrati tako bili učinkovitiji.

3.4.

EGSO se slaže s Komisijom da porezna tijela zbog stalno prisutnog rizika od prijevare ili zlouporabe troše znatna sredstva. Ona bi se nakon uvođenja propisno digitaliziranog i učinkovitog sustava, koji bi omogućio brzi povrat u zadanom roku, odnosno ako bi se od početka uveo sustav oslobađanja na izvoru, mogla uložiti u rješavanje drugih prioriteta.

3.5.

EGSO se slaže sa stajalištem Komisije da se pitanja povezana s oporezivanjem vrijednosnih papira u transnacionalnom kontekstu mogu bolje rješavati europskom zakonodavnom inicijativom nego pojedinačnim mjerama država članica. Direktiva EU-a najbolji je način za ostvarenje ravnopravnih uvjeta za domaće i strane ulagače te rezidentne i nerezidentne posrednike. Nacionalne inicijative mogle bi dovesti do neusklađenosti i troškova usklađivanja, dok se direktiva koja se temelji na članku 115. UFEU-a za usklađivanje nacionalnih zakona koji utječu na funkcioniranje jedinstvenog tržišta čini prikladnijom za postizanje ciljeva Komisije.

3.6.

EGSO cijeni opću potporu koje su države članice iskazale Prijedlogu Komisije. Istodobno valja napomenuti da u nekim državama članicama u kojima je nacionalna porezna stopa za nerezidentne ulagače niža ili jednaka stopi iz ugovora o oporezivanju postupci povrata možda ne postoje ili nisu potrebni. S druge strane, države članice u kojima je nacionalna stopa poreza po odbitku viša od primjenjivog ugovora o oporezivanju svakako su više zainteresirane za povećanje transparentnosti i standardizaciju postupaka.

3.7.

U tom pogledu Odbor primjećuje da će od Prijedloga Komisije koristi imati ulagači iz EU-a i nerezidentni ulagači izvan EU-a s raznolikim portfeljima diljem EU-a jer će im biti omogućen pristup sniženim stopama na koje imaju pravo pri prekograničnom ulaganju, čime će se potaknuti prekogranična ulaganja. U interesu jedinstvenog tržišta je da Prijedlog bude brzo odobren.

3.8.

EGSO napominje da je Prijedlog Komisije u skladu s prethodnim zakonodavstvom, a posebno s Direktivom o suzbijanju izbjegavanja poreza, Direktivom o administrativnoj suradnji i Direktivom o utvrđivanju pravila za sprečavanje zlouporabe fiktivnih subjekata, kojima je EGSO izrazio snažnu potporu u objavljenim mišljenjima. Predmetna inicijativa koja se odnosi na štetne porezne prakse u vezi s postupcima poreza po odbitku koji prethodno nisu bili obuhvaćeni u skladu je s postojećim pravnim okvirom i usto ga dopunjuje.

3.9.

EGSO cijeni činjenicu da se Prijedlogom Komisije odgovara na preporuke ESMA-e iz Završnog izvješća o mehanizmima Cum/Ex, Cum/Cum i povrata poreza po odbitku, u kojem se poziva na konkretno djelovanje u pogledu oporezivanja na razini EU-a radi djelotvorne borbe protiv prijevara i zlouporaba.

3.10.

EGSO smatra da je savjetovanje koje je provela Komisija, u kojem su sudjelovali brojni dionici (1 682 odgovora), povećalo transparentnost i demokratičnost postupka, bez obzira na izrazito tehničku prirodu tog pitanja. Države članice, ulagači, financijske institucije i porezna tijela bili su uključeni na odgovarajući način. Tijekom cijelog postupka do izražaja je došao opći konsenzus o problemima koji proizlaze iz različitih postupaka za porez po odbitku u državama članicama i o potrebi za djelovanjem EU-a kako bi se ispravilo takvo fragmentirano i neučinkovito stanje.

3.11.

EGSO naglašava da Komisija očekuje da će se provedbom Prijedloga ostvariti znatne uštede troškova u usporedbi s aktualnim stanjem i potiče Komisiju da, nakon što predložena direktiva stupi na snagu, redovito provjerava jesu li takve uštede doista ostvarene. Komisija očekuje da će doći do kratkoročnog povećanja troškova usklađivanja za financijske institucije. Oni bi se s vremenom trebali smanjiti, što će dugoročno dovesti do znatnih prednosti. EGSO preporučuje ciljane napore da se troškovi usklađivanja što više smanje u početnoj fazi provedbe novih pravila.

3.12.

EGSO se slaže s odlukom Komisije da uspostavi prag de minimis koji se sastoji od toga da se od ulagača kojima se isplaćuju dividende u iznosu ispod praga od 1 000 EUR ne traže informacije o financijskim aranžmanima ili minimalno razdoblje držanja. Čini se da se tom odlukom uspostavlja ravnoteža između djelotvornosti novih pravila (u korist unutarnjeg tržišta i ulagača) s jedne strane i potrebe za pojednostavnjenjem pretjerano opterećujućih obveza za male iznose vrijednosnih papira koji se drže s druge strane.

3.13.

EGSO primjećuje da se moguće sankcije protiv financijskih posrednika utvrđene u članku 17. Prijedloga delegiraju državama članicama. Sankcije bi trebale biti učinkovite, odvraćajuće, razmjerne i razumne kako bi se mogla uspostaviti ravnoteža između brze provedbe novog sustava i potrebe da se financijski posrednici prilagode novom regulatornom pristupu koji je prihvatila Komisija.

3.14.

EGSO preporučuje odgovarajući stupanj suradnje među nacionalnim poreznim tijelima te između nacionalnih tijela i Europske komisije, posebno u prvom razdoblju provedbe, kako bi se u razumnom roku uspostavio novi sustav kojim bi se osigurao povrat/oslobođenje poreza po odbitku u utvrđenom roku od 25 dana.

3.15.

EGSO ističe da će se, u svrhu provjere da li se na porezne obveznike primjenjuje ispravna stopa poreza po odbitku, obrađivati osobni podaci. Zbog toga naglašava da je potrebno ograničiti količinu osobnih podataka koji se obrađuju i prenositi samo one podatke koji su potrebni za otkrivanje nepotpunog izvješćivanja, neizvješćivanja ili porezne prijevare ili zlouporabe u skladu sa zahtjevima iz Opće uredbe o zaštiti podataka i načelom smanjenja količine podataka, prema kojem osobni podaci moraju biti „primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju”.

Bruxelles, 13. prosinca 2023.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Oliver RÖPKE