Sadržaj

POKRATE

3

DEFINICIJE

3

UVOD

4

I.

GLAVNI PROPISI EU-A POVEZANI S ASK-om

4

II.

DRŽANE SVINJE

5

1.

Opće odredbe

5

2.

Dodatne mjere za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje ASK-a kod držanih svinja

5

2.1.

Informiranje

6

2.2.

Biosigurnosne mjere

6

2.3.

Držanje svinja na otvorenom u zonama ograničenja II i III

6

2.4.

Redoviti posjeti službenih veterinara

6

2.5.

Procjena rizika kad je riječ o hrani za životinje

6

2.6.

Uzorkovanje i testiranje

7

III.

DIVLJE SVINJE

7

1.

Opće odredbe

7

2.

Dodatne mjere za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje ASK-a kod divljih svinja

8

2.1.

Upotreba mamaca

8

2.2.

Biosigurnosne mjere u pogođenim područjima i tijekom lova

8

2.3.

Prikupljanje ključnih podataka

9

2.4.

Suradnja

9

2.5.

Usmrćivanje

9

2.6.

Uspostava „bijelih zona”

9

2.7.

Ograđivanje

9

2.8.

Lov

10

2.9.

Pasivno nadziranje, uključujući traženje uginulih divljih svinja i postupanje s tijelima uginulih divljih svinja

10

2.10.

Ograničen pristup zaraženim zonama

10

2.11.

Ograničenja kontinuirane hranidbe

10

2.12.

Uzorkovanje i testiranje

11

2.13.

Postavljanje klopki

11

3.

Primjena mjera na različitim područjima i u zonama ograničenja.

11

3.1.

Mjere koje se mogu poduzeti na područjima na kojima ASK nije prisutan i koja ne graniče sa zonama ograničenja

11

3.2.

Mjere koje se mogu poduzeti na područjima na kojima ASK nije prisutan (uključujući zone ograničenja I) koje graniče sa zonama ograničenja povezanima s ASK-om navedenima u Prilogu I. ili II. Uredbi o ASK-u

12

3.3.

Mjere koje bi se mogle poduzeti u novozaraženim zonama u cilju iskorjenjivanja ASK-a

12

3.4.

Mjere koje bi se mogle poduzeti na velikim zaraženim područjima u cilju kontrole nad ASK-om

14

IV.

Načela i kriteriji za geografsko definiranje regionalizacije ASK-a u EU-u.

14

PRILOZI

Prilog I. –

Ključne poruke za kampanje za informiranje javnosti u državama članicama

18

Prilog II. –

Biosigurnosne mjere za lovce i osoblje koje traži tijela divljih svinja i rukuje njima

21

Prilog III. –

Uzorkovanje divljih svinja i uklanjanje tijela divljih svinja u dotičnim državama članicama

22

Prilog IV.

Sažetak preporuka u vezi s divljim svinjama iz poglavlja III.

23

POKRATE

ZZŽ	Uredba (EU) 2016/429
ASK	Afrička svinjska kuga
Smjernice za ASK	Smjernice za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje afričke svinjske kuge u Uniji
VASK	Virus afričke svinjske kuge
Uredba o ASK-u	Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/594 (1) o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2021/605
EFSA	Europska agencija za sigurnost hrane
ELISA	Imunoenzimski test (Enzyme-linked immunosorbent assay)
EU	Europska unija
EURL	Referentni laboratorij EU-a za ASK (2)
EUVET	Veterinarski tim EU-a za hitne intervencije (3)
FAO	Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda
GF-TAD	Globalni okvir za progresivnu kontrolu prekograničnih bolesti životinja (Global Framework for the Progressive Control of Transboundary Animal Diseases)
IPT	Imunoperoksidazni test
NAP-ovi	Nacionalni akcijski planovi za divlje svinje kako bi se izbjeglo širenje afričke svinjske kuge u Uniji, kako je utvrđeno u članku 56. i Prilogu IV. Uredbi o ASK-u.
WOAH	Svjetska organizacija za zdravlje životinja (World Organisation for Animal Health)
PAFF (Standing Committee on Plants, Animals, Food and Feed)	Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje
PCR	Lančana reakcija polimerazom

DEFINICIJE

Za potrebe ovih smjernica koriste se sljedeće definicije:

Upotreba mamaca: znači praksa korištenja određenih količina hrane za životinje (npr. kukuruz) ili drugih atraktanata kako bi se divlje svinje namamile na određeno područje (određeno područje na kojem se ostavlja hrana za životinje ili drugi atraktanti) na kojem ih se može loviti ili uhvatiti.

Usmrćivanje: znači usmrćivanje divljih svinja radi uklanjanja tijela bez obrade.

Postavljanje klopki: znači hvatanje divljih svinja u klopke.

Kontinuirana hranidba divljih svinja: znači praksa davanja hrane divljim svinjama na određenom području tijekom duljeg razdoblja s namjerom podupiranja opstanka ili umjetnog rasta populacije tih životinja.

UVOD

Smjernice za ASK izrađuju Komisija i države članice, no njima se ne dovode u pitanje relevantni propisi Unije. Za mjerodavno tumačenje prava Unije nadležan je isključivo Sud EU-a.

Cilj je ovog dokumenta državama članicama i/ili dionicima dati smjernice o dostupnim alatima za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje ASK-a kao odgovor na epidemiološku situaciju u pogledu te bolesti u EU-u i svijetu.

Na ove se smjernice za ASK upućuje u Uredbi o ASK-u:

—	uvodna izjava 5. (u vezi s načelima i kriterijima za geografsko definiranje regionalizacije ASK-a u EU-u);

—	članak 59. stavak 3. točka (b) (u vezi s posebnim obvezama informiranja svih država članica u vezi s ASK-om);

—	točka (c) Priloga IV. (u vezi s minimalnim zahtjevima za nacionalne akcijske planove za divlje svinje za izbjegavanje širenja ASK-a u Uniji).

Smjernice za ASK:

—	pružanje informacija o postojećim odredbama prava EU-a;

—	prikaz i poticanje odabira najboljih praksi u upravljanju ASK-om;

—	pružanje savjeta o specifičnim mjerama (koje nisu utvrđene u propisima EU-a) za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje ASK-a u Uniji;

—	pružanje načela i kriterija za geografsko definiranje regionalizacije ASK-a u EU-u.

Smjernice za ASK mogu se prilagoditi potrebama država članica i regija, kako bi se uzele u obzir različite razine rizika definirane u procjenama rizika (4) koje provodi svaka država članica a uzimajući u obzir strukturu nadležnih veterinarskih i drugih tijela, nacionalno zakonodavstvo i druge posebnosti na nacionalnoj ili lokalnoj razini.

Smjernice za ASK izrađene su i prema potrebi ažurirane na temelju:

—	međunarodnih normi (5);

—	znanstvenih procjena (prvenstveno kako ih je predstavila EFSA (6));

—	primjerâ najbolje prakse i iskustava iz država članica i drugih zemalja te misija i preporuka EUVET-a;

—	drugih relevantnih podataka.

I.   GLAVNI PROPISI EU-A POVEZANI S ASK-om

Najrelevantniji propisi Unije koji se odnosi na sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje ASK-a sažeti su u tablici u nastavku:

Br.	Naslov	Glavni cilj pravnog akta	Napomene
1.	Uredba (EU) 2016/429  (7) Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”)	Horizontalni pravni okvir za zdravlje životinja u Uniji.	„Zakon o zdravlju životinja” (ZZŽ) Poveznica s više informacija na internetskim stranicama Komisije: https://ec.europa.eu/food/animals/health/regulation_en Komisija je donijela nekoliko delegiranih i provedbenih akata (8) radi primjene novih pravila.
2.	Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/687  (9) od 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila za sprečavanje i kontrolu određenih bolesti s popisa	U njoj su utvrđene mjere u slučaju službene sumnje ili potvrde bolesti, uspostava zona ograničenja (zona zaštite/nadzora) i zaraženih zona te zabrane i uvjeti za odobrena premještanja iz tih zona.	Dopuna pravila o sprečavanju i suzbijanju bolesti. Poveznica s više informacija na internetskim stranicama Komisije: https://ec.europa.eu/food/animals/animal-diseases/diseases-and-control-measures_en
3.	Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/594 (10) od 16. ožujka 2023. o utvrđivanju posebnih mjera za kontrolu afričke svinjske kuge i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2021/605	Njome su utvrđene posebne mjere kontrole bolesti za ASK (mjere EU-a za zoniranje povezane s ASK-om), popisi na razini Unije zona ograničenja I, II i III (Prilog I.) i zona ograničenja, koje obuhvaćaju zone zaštite i zone nadziranja te zaražene zone (Prilog II.) te su utvrđene usklađene biosigurnosne mjere za određene objekte (Prilog III.) i minimalni zahtjevi za NAP-ove (Prilog IV.).	Posebne mjere kontrole ASK-a (mjere Unije za zoniranje ASK-a). Poveznica s više informacija na internetskim stranicama Komisije: https://ec.europa.eu/food/animals/animal-diseases/control-measures/asf_en

II.   DRŽANE SVINJE

1.   Opće odredbe

Mjere koje je potrebno poduzeti za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje ASK-a kod držanih svinja utvrđene su u propisima EU-a iz odjeljka I.

2.   Dodatne mjere za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje ASK-a kod držanih svinja

U smjernicama za ASK navode se upute o tome kako bolje provesti mjere za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje ASK-a kod držanih svinja koje bi se prema potrebi trebale uzeti u obzir.

2.1.   Informiranje

Osim općih obveza utvrđenih u ZZŽ-u, Uredbom o ASK-u predviđene su sljedeće posebne obveze:

—	posebne obveze informiranja i osposobljavanja u predmetnim državama članicama (članci 57. i 58. Uredbe o ASK-u);

—	posebne obveze svih država članica u pogledu informiranja (članak 59. Uredbe o ASK-u).

U Prilogu I. Smjernicama predviđene su ključne poruke i komunikacijske strategije prilagođene različitim ciljnim skupinama. Mogle bi poslužiti kao osnova za pokretanje nacionalnih kampanja za informiranje javnosti u svim državama članicama.

Zbirka komunikacijskog materijala o ASK-u koji se upotrebljava u različitim zemljama dostupna je i na internetskim stranicama (11)Stalne skupine stručnjaka za afričku svinjsku kugu u Europi (inicijativa GF-TAD-a).

2.2.   Biosigurnosne mjere

Uredbom (EU) 2016/429 utvrđen je opći koncept i definicija biosigurnosti i određene horizontalne odredbe (12) u vezi s biosigurnošću.

Člankom 16. stavkom 1. točkom (b) podtočkom i. Uredbi o ASK-u i njezinim Prilogom III. predviđene su pojačane biosigurnosne mjere za objekte u kojima se drže svinje koji se nalaze u zonama ograničenja I, II i III u predmetnim državama članicama za premještanja određenih pošiljaka odobrena od strane nadležnog tijela u skladu s Uredbom o ASK-u.

Biosigurnosne mjere predviđene u Prilogu III. Uredbi o ASK-u trebalo bi promicati i u svim državama članicama te se mogu primjenjivati u drugim objektima u kojima se drže svinje (koji nemaju obveze u skladu s Uredbom o ASK-u) (osim klaonica, ako je to relevantno) radi sprečavanja, kontrole i iskorjenjivanja afričke svinjske kuge.

2.3.   Držanje svinja na otvorenom u zonama ograničenja II i III

Zbog rizika od prijenosa VASK-a preporučuje se ograničiti držanje svinja na otvorenom barem u zonama ograničenja II i III. Nakon procjene rizika koju je provelo nadležno tijelo, ono bi na pojedinačnoj osnovi (13) moglo odlučiti o držanju svinja na otvorenom u zonama ograničenja II i III na temelju:

—	odgovarajućih biosigurnosnih mjera (npr. dvostruka ograda ili jednostruka čvrsta ograda)

—	redovitih neovisnih i objektivnih procjena biosigurnosti na poljoprivrednim gospodarstvima ili u drugim objektima (npr. zatvoreni objekti, uključujući zoološke vrtove) primjenom sveobuhvatnih standardnih protokola;

—	moguće procjene ili odobrenja, prema potrebi, farmi za uzgoj svinja na otvorenom na temelju rizika za biološku sigurnost u službenom sustavu kojim upravljaju nadležna tijela.

2.4.   Redoviti posjeti službenih veterinara

Člankom 16. stavkom 1. točkom (a) Uredbe o ASK-u utvrđena je učestalost redovitih posjeta objektima koji podliježu odobravanju premještanja određenih pošiljaka unutar i izvan zona ograničenja. Objekti u kojima se svinje drže samo za vlastitu potrošnju također bi trebali podlijegati redovitim posjetima službenih veterinara na temelju procjene rizika od ASK-a koju provodi nadležno tijelo predmetne države članice i u skladu s relevantnim propisima EU-a.

2.5.   Procjena rizika kad je riječ o hrani za životinje

Smatra se da je rizik od zaraze hranom za životinje manji (14) od rizika od zaraze drugim putevima (npr. kontakt sa zaraženim živim životinjama i napoj). Iako je EFSA utvrdila određene vrste hrane za životinje koje mogu predstavljati rizik od prijenosa ASK-a u objekt za uzgoj svinja, posebno u regijama u kojima je zaraza prisutna kod divljih svinja, upravljanje rizikom vjerojatno je potrebnije za druge putove zaraze, kao što su premještanje živih domaćih svinja, napoj koji sadržava sastojke svinjskog podrijetla ili omogućavanje kontakta između divljih i držanih svinja.

Lokalno proizvedeno sijeno, slama ili žitarice, dobiveno na području na kojem je ASK prisutan kod divljih svinja, upotreba poljoprivredne opreme sa sličnog područja ili opskrba svinja svježim krmnim biljem utvrđeni su kao mogući izvori zaraze ASK-om za domaće svinje, prvenstveno u objektima u kojima se drže svinje za vlastitu potrošnju.

Subjekti u poslovanju s hranom za životinje trebali bi pravilno primjenjivati učinkovite sustave sljedivosti i biosigurnosne mjere kako bi se osigurala opskrba sastojcima hrane za životinje i uklonili rizici od prijenosa VASK-a.

Prema potrebi, skladištenje prije upotrebe (na temperaturama iznad 0 °C) hrane za životinje i materijala za obogaćivanje ili stelja podrijetlom s područja pogođenih ASK-om smanjit će rizik od preživljavanja VASK-a u matrici. U posebnim situacijama nadležno tijelo trebalo bi razmotriti relevantne postupke dekontaminacije i skladištenja (npr. vrijeme skladištenja, obrada, temperatura) koji bi doveli do smanjenja mogućnosti kontaminacije virusom u hrani za životinje koja se transportira s područja pogođenih ASK-om na nezahvaćena područja.

Ako se smatra da upotreba žitarica, trave i slame s lokalnog područja predstavlja rizik (nakon procjene rizika koju je provelo nadležno tijelo predmetne države članice) u uvjetima koji prevladavaju na tom području (prije svega za objekte u kojima se svinje drže samo za vlastitu potrošnju), nadležno tijelo trebalo bi razmotriti sljedeće mjere:

a)	zabrana hranidbe držanih svinja svježom travom ili žitaricama (15), osim ako su tretirane radi inaktivacije VASK-a ili skladištene izvan dosega divljih svinja najmanje 30 dana prije upotrebe.

b)	zabrana upotrebe slame (16) za stelju za držane svinje, osim ako je tretirana radi inaktivacije VASK-a ili skladištena izvan dosega divljih svinja najmanje 90 dana prije upotrebe.

2.6.   Uzorkovanje i testiranje

Zahtjevi za uzorkovanje i testiranje na ASK kod držanih svinja utvrđeni su u propisima EU-a iz odjeljka I.

U slučaju klanja držanih svinja za vlastitu potrošnju u istom objektu uzorkovanje i testiranje na ASK trebalo bi provoditi prema uputama nadležnog tijela, barem unutar zona ograničenja.

Prikupljanje uzoraka te tehnike, validaciju i tumačenje dijagnostičkih metoda trebalo bi provoditi u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/689 (17) te bi, prema potrebi, trebalo uzeti u obzir i sljedeće:

—	smjernice su dostupne na internetskim stranicama EURL-a (18); i

—	Priručnik o dijagnostičkim testovima i cjepivima za kopnene životinje Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH) (19).

III.   DIVLJE SVINJE

1.   Opće odredbe

Mjere koje je potrebno donijeti za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje ASK-a kod divljih svinja utvrđene su u propisima EU-a iz odjeljka I.

Naime, divlje svinje ključne su u širenju i održavanju ASK-a. Primjereno gospodarenje (20) divljim svinjama, kako je preporučeno u ovim Smjernicama, trebalo bi se odnositi na:

—	područja koja nisu pogođena bolešću – gdje je naglasak na prevenciji, ranom otkrivanju i pripravnosti na moguću pojavu ASK-a; i

—	područja koja su već pogođena bolešću – gdje je cilj suzbijanje i iskorjenjivanje.

Gustoća divljih svinja smatra se najvažnijim čimbenikom rizika za pojavu ASK-a kod tih životinja. Preventivne mjere za smanjenje i stabilizaciju populacija divljih svinja prije pojave ASK-a korisne su i za smanjenje i. vjerojatnosti izloženosti te populacije ASK-u i ii. napora potrebnih za moguće hitne mjere (tj. manje uklanjanja tijela) u slučaju zaraze ASK-om.

Države članice trebale bi razmotriti dugoročni pristup gospodarenju divljim svinjama na temelju NAP-ova.

2.   Dodatne mjere za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje ASK-a kod divljih svinja

U smjernicama za ASK navode se dodatne upute o tome kako bolje provesti mjere za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje ASK-a kod divljih svinja, koje bi trebalo uzeti u obzir ako su relevantne.

Mjere za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje afričke svinjske kuge mogle bi se razlikovati (u granicama koje dopuštaju propisi, kad je to relevantno) od područja do područja ili zone te bi trebale biti prilagođene svakom području ili zoni. Trebale bi se temeljiti na:

—	vremenu razvoja bolesti na određenom području ili u određenoj zoni (različite faze zaraze mogu se utvrditi putem kontinuiranog sustava pasivnog nadziranja za rano otkrivanje ASK-a kod divljih svinja uz testiranje odstrijeljenih divljih svinja);

—	dinamici postojeće populacije divljih svinja, njezinoj rasprostranjenosti i gustoći;

—	postojanju prirodnih i umjetnih prepreka;

—	okolišnim i klimatskim razlikama;

—	poljoprivrednim praksama.

Smjernice za ASK obuhvaćaju mjere za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje ASK-a kod divljih svinja kako je detaljno opisano u točkama 4.1. do 4.14. tih smjernica. Te su mjere sažete u Prilogu IV. Smjernicama za ASK.

2.1.   Upotreba mamaca

Mamci ne bi trebali biti izvor hranidbe divljih svinja za održavanje njihove populacije (npr. zimi).

Nadležno tijelo države članice moglo bi, nakon provedbe procjene rizika od mogućeg unošenja ili širenja ASK-a i uzimajući u obzir mogućnost primjene dodatnih mjera za umanjivanje rizika, odlučiti o dopuštenim količinama hrane za životinje za mamce, uzimajući u obzir:

—	epidemiološku situaciju u pogledu ASK-a u određenoj državi članici ili zoni;

—	poznavanje postojeće populacije divljih svinja u određenoj državi članici ili zoni; i

—	lovačke prakse u određenoj državi članici ili zoni.

2.2.   Biosigurnosne mjere u pogođenim područjima i tijekom lova

Biosigurnosne mjere za divlje svinje trebalo bi poboljšati u državama članicama i slijediti priručnik izrađen u okviru inicijative GF-TAD-a „ Afrička svinjska kuga kod divljih svinja – ekologija i biosigurnost ”  (21), konkretno:

—	Poglavlje 5. „Biosigurnost u pogođenim šumama” i

—	poglavlje 6. „Biosigurnost tijekom lova”.

Minimalni biosigurnosni zahtjevi za lovce i osoblje koje traži tijela uginulih divljih svinja i njima rukuje također su navedeni u Prilogu II. smjernicama za ASK.

2.3.   Prikupljanje ključnih podataka

Testiranje divljih svinja na ASK u državama članicama omogućuje dobivanje vrijednih informacija o epidemiološkoj situaciji u pogledu ASK-a i razvoju te bolesti. Zajedno s drugim relevantnim podacima, omogućuje prilagodbu konkretnih mjera za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje ASK-a.

Nadležna tijela država članica trebala bi prikupljati epidemiološke podatke o ASK-u i druge relevantne informacije o toj bolesti te ih prema potrebi dostavljati EFSA-i (22). Takva razmjena informacija omogućuje dobivanje znanstvenih spoznaja o ASK-u (23) kako bi se osmislio pristup temeljen na procjeni rizika i odluke o upravljanju.

2.4.   Suradnja

Za gospodarenje divljim svinjama potrebna je suradnja nadležnih tijela i dionika kao što su tijela za upravljanje šumama, tijela za zaštitu okoliša i lovci. Učinkovita suradnja ključna je za sprečavanje, rano otkrivanje, kontrolu i iskorjenjivanje ASK-a. Mjere poduzete na temelju ovih smjernica trebale bi biti kompatibilne s relevantnim propisima EU-a i/ili nacionalnim zakonodavstvom o okolišu, lovu i veterinarstvu, uključujući zahtjeve u pogledu zaštite prirode i biološke raznolikosti te biti primjereno ocijenjene u smislu znanstvene osnove, učinka i učinkovitosti.

Zbirka relevantnog informativnog materijala o ASK-u s najboljim praksama koje se primjenjuju u različitim zemljama dostupan je i na internetskim stranicama (24) Stalne skupine stručnjaka za ASK u Europi (inicijativa GF-TAD-a).

2.5.   Usmrćivanje

Trebalo bi razmotriti usmrćivanje radi smanjenja populacije divljih svinja, prije svega u novozaraženim zonama i na ugroženim područjima.

2.6.   Uspostava „bijelih zona”

Kontrola ASK-a obuhvaća mjere za smanjenje populacije divljih svinja, kao što su preventivno usmrćivanje i, prema potrebi, lov, u omeđenim zonama koje se nazivaju „bijele zone”  (25). Prethodna iskustva određenih država članica potvrđuju da bi uspostava takvih bijelih zona mogla biti učinkovit alat za ograničavanje širenja bolesti u populaciji divljih svinja. Te „bijele zone” mogle bi se uspostaviti na području koje zemljopisno graniči s relevantnom zonom ograničenja ili unutar nje ako u njoj VASK cirkulira kod divljih svinja. Da bi se zaustavilo širenje afričke svinjske kuge, u „bijelim zonama” trebalo bi primjenjivati kombinacije različitih mjera (npr. ograde, znatna i brza depopulacija divljih svinja itd.).

2.7.   Ograđivanje

Ograde bi se prema potrebi mogle koristiti za ograđivanje divljih svinja s ciljem sprečavanja, kontrole i iskorjenjivanja ASK-a, posebno u novozaraženim zonama (s ciljem iskorjenjivanja ASK-a). Ograde bi trebalo primjenjivati na malim središnjim zaraženim područjima kako bi se uspostavilo preventivno usmrćivanje divljih svinja u omeđenoj zoni („bijela zona”) s ciljem ograničenja ili usporavanja kretanja divljih svinja iz novozaraženih zona u nezaražene te u kombinaciji s drugim mjerama (npr. lov, „bijele zone”, klopke itd.) za zaustavljanje ili usporavanje širenja ASK-a. Mogu se upotrebljavati različite vrste ograda (npr. čvrste, električne) u skladu s lokalnim uvjetima i epidemiološkom situacijom u pogledu ASK-a na određenom području te uzimajući u obzir sljedeće (26):

—	nijedan model električne ograde ne može se smatrati stopostotnom zaštitom od divljih svinja tijekom duljeg razdoblja;

—	EFSA je već zaključila da nema dokaza da su velike ograde učinkovite u ograničavanju kretanja divljih svinja. Međutim, mogla bi se uzeti u obzir nova iskustva država članica s ograđivanjem malih središnjih zaraženih područja (kao mjera za ograničavanje ili zaustavljanje širenja ASK-a);

—	u nekoliko studija o upotrebi mirisnih repelenata kako bi se spriječilo približavanje divljih svinja dobiveni su različiti rezultati (nekoliko ispitivanja navedenih u relevantnom izvješću EFSA-e nije moglo dokazati nikakav učinak repelenta na divlje svinje ili oštećenje usjeva).

Prirodne prepreke kao što su velike rijeke i tjesnaci mogu biti korisne za razgraničenje zona ograničenja jer su se u određenim situacijama pokazale učinkovitima za smanjenje premještanja divljih svinja, ali ga ne sprečavaju u potpunosti.

2.8.   Lov

Lovci u svim državama članicama trebali bi biti upoznati s rizicima koje predstavlja ASK te poznavati najbolje prakse u slučaju pronalaska uginulih divljih svinja ili bilo kojeg drugog sumnjivog slučaja ASK-a.

Lovačke prakse trebalo bi prilagoditi epidemiološkom razvoju bolesti jer utječu na populacije divljih svinja. U skladu s propisima EU-a i nacionalnim zakonodavstvom, dodatna tehnička oprema za lov može se upotrijebiti za postizanje ciljeva utvrđenih u ovim smjernicama za ASK te u NAP-ovima.

Trebalo bi osigurati blisku suradnju između relevantnih tijela i dionika, prema potrebi (27), posebno ako upravljanje lovom u kontekstu ASK-a nije u nadležnosti veterinarskog tijela države članice.

2.9.    Pasivno nadziranje, uključujući traženje uginulih divljih svinja i postupanje s tijelima uginulih divljih svinja  (28)

Pasivno nadziranje (i ako se podupire aktivnom potragom za uginulim divljim svinjama) najučinkovitiji je alat za otkrivanje ASK-a i praćenje njegova širenja. Stoga bi trebalo poticati uzorkovanje i testiranje tijela uginulih divljih svinja. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti pronalasku tijela u novozaraženim zonama te u blizini tih zona.

Prva pronađena tijela obično nisu nužno prvi slučajevi bolesti na tom području. Stoga bi trebalo poboljšati pasivno nadziranje (kako bi se identificirala i locirala najstarija tijela) i testiranje svih tijela, posebno u novozaraženim zonama i u blizini tih područja.

2.10.   Ograničen pristup zaraženim zonama

Pristup zaraženim zonama (posebno u novozaraženim zonama u kojima je cilj iskorijeniti ASK što je prije moguće) trebalo bi na odgovarajući način ograničiti zbog rizika od prijenosa ASK-a putem ljudi, opreme, vozila itd. Nadležno tijelo trebalo bi ta ograničenja odrediti na temelju procjene rizika i uzimajući u obzir specifične lokalne uvjete i okolnosti.

2.11.   Ograničenja kontinuirane hranidbe

Kontinuiranu hranidbu divljih svinja u državama članicama trebalo bi ograničiti kako bi se ograničilo ili smanjilo, prema potrebi, preživljavanje i umjetni rast populacije divljih svinja.

Mjesta ili uređaji za hranidbu drugih vrsta divljači (npr. divlji preživači) ne bi trebali biti dostupni divljim svinjama, a hrana koja se u njima upotrebljava ne bi trebala biti privlačna divljim svinjama (npr. sijeno).

U posebnim situacijama, nakon procjene rizika, nadležno tijelo moglo bi razmotriti mogućnost dopuštanja kontinuirane hranidbe divljih svinja tijekom ograničenog razdoblja kako bi se divlje svinje zadržalo u novozaraženoj zoni pri čemu je kratkoročni odnosno srednjoročni cilj iskorjenjivanje ASK-a u toj zoni.

2.12.   Uzorkovanje i testiranje

Uzorkovanje i testiranje divljih svinja koje su pronađene uginule trebalo bi se temeljiti na:

—	procjeni rizika koju je provelo nadležno tijelo i

—	pasivnom nadziranju.

Prema potrebi, pronađena tijela, usmrćene (npr. u novozaraženoj zoni ili u „bijeloj zoni”) i bolesne divlje svinje trebalo bi testirati na ASK primjenom PCR testa. Uzorke za laboratorijsko ispitivanje trebalo bi dostaviti laboratoriju što je prije moguće (barem unutar 72 sata od uzorkovanja, osim u zonama koje su već zone ograničenja, u kojima je cilj kontrola ASK-a).

U obzir bi trebalo uzeti sljedeće aspekte:

—	u područjima u kojima ASK nije prisutan i u zonama ograničenja trebalo bi primjenjivati PCR test (otkrivanje virusa);

—	pozitivan serološki test samo po sebi nije nužno pokazatelj cirkulacije virusa;

—

Otkrivanje antitijela ne bi se trebalo upotrebljavati za rano otkrivanje VASK-a, već kao alat (kao dopuna PCR testu) za bolje razumijevanje razvoja epidemiološke situacije u pogledu ASK-a na određenim područjima i/ili posebnim situacijama kao što su i. testiranje divljih svinja u zoni ograničenja I (koja graniči sa zaraženim zonama); seropozitivna životinja može biti pokazatelj razvoja situacije u pogledu bolesti, kao što je širenje VASK-a izvan zona ograničenja II ili III; ii. područja na kojima je bolest prisutna duže vrijeme.

Dodatne smjernice o uzorkovanju divljih svinja i uklanjanju tijela u predmetnim državama članicama (države članice koje su navedene ili imaju područja navedena u prilozima I. i II. Uredbi o ASK-u) navedene su u Prilogu III. smjernicama za ASK.

2.13.   Postavljanje klopki

Postavljanje klopki trebalo bi smatrati učinkovitom mjerom za ograničavanje ili smanjenje populacije divljih svinja u kontekstu ASK-a na ograničenom području (npr. u „bijeloj zoni”) u kombinaciji s drugim mjerama, u cilju iskorjenjivanje ASK-a, posebno u novozaraženim zonama.

3.   Primjena mjera na različitim područjima i u zonama ograničenja.

Dodatne mjere za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje ASK-a kod divljih svinja predviđene u poglavlju III. točki 2. trebale bi se temeljiti na epidemiološkoj situaciji i prilagoditi različitim područjima i zonama ograničenja (kako su definirane u Uredbi o ASK-u) kategoriziranima za potrebe smjernica za ASK kako slijedi:

3.1.	područja na kojima ASK nije prisutan i koja ne graniče sa zonama ograničenja;

3.2.	područja na kojima nema ASK-a (uključujući zone ograničenja I) koja graniče sa zonama ograničenja navedenima u Prilogu I. (osim za zone ograničenja I) i Prilogu II. Uredbi o ASK-u;

3.3.	Male zone ograničenja koje odgovaraju novozaraženim zonama u kojima je ASK relativno kratko vrijeme prisutan kod divljih svinja (npr. uzimajući u obzir epidemiološki razvoj bolesti) i u kojima je glavni cilj kratkoročno iskorjenjivanje ASK-a;

3.4.

Velike zone ograničenja koje odgovaraju velikim zaraženim zonama (npr. cijelo državno područje ili njegov znatan dio u državi članici) ako je ASK relativno dugo prisutan kod divljih svinja i ako je glavni cilj u toj zoni kontrola bolesti (jer iskorjenjivanje ASK-a možda neće biti izvedivo kratkoročno i srednjoročno).

Opće preporuke o različitim mjerama za različita područja i zone ograničenja navedene su u točkama od 3.1. do 3.4. i sažete u Prilogu IV.

3.1.   Mjere koje se mogu poduzeti na područjima na kojima ASK nije prisutan i koja ne graniče sa zonama ograničenja

Za potrebe sprečavanja ASK-a trebalo bi uzeti u obzir sljedeće:

a)	mamljenje s ograničenim količinama hrane za životinje trebalo bi biti dopušteno samo za privlačenje divljih svinja radi lova, hvatanja u klopke i, ako je potrebno, usmrćivanja;

b)	biosigurnosne mjere tijekom lova trebalo bi promicati i primjenjivati;

c)

visoka gustoća populacije divljih svinja može dovesti do povećanog rizika od pojave ASK-a i, ako se VASK pojavi, do brzog prijenosa i dugotrajne postojanosti ASK-a na pogođenim područjima. Stoga bi, kako bi se osigurala učinkovita pripravnost na ASK, nadležna tijela država članica trebala prvenstveno nastojati prema potrebi (29) znatno smanjiti gustoću populacije divljih svinja. Lov bi trebao biti usmjeren na postizanje kontinuiranog smanjenja populacije divljih svinja. Stoga bi trebalo poticati ciljani lov (ili prema potrebi usmrćivanje) odraslih i poluodraslih ženki divljih svinja. Udjeli mužjaka i ženki u ukupnoj količini ulova trebali bi biti uravnoteženi (50 % svake kategorije);

d)	nadziranje: uzorkovanje bi se trebalo temeljiti na pasivnom nadziranju; pronađena tijela i bolesne divlje svinje trebalo bi testirati na ASK primjenom PCR testa;

e)	potrebno je ograničiti kontinuiranu hranidbu divljih svinja.

3.2.   Mjere koje se mogu poduzeti na područjima na kojima ASK nije prisutan (uključujući zone ograničenja I) koje graniče sa zonama ograničenja povezanima s ASK-om navedenima u Prilogu I. ili II. Uredbi o ASK-u

Osim mjera predviđenih u odjeljku 3.1., zbog povećanog rizika od ASK-a trebalo bi provesti dodatne mjere s ciljem sprečavanja unosa ASK-a, osiguravanja brzog otkrivanja, ako je to relevantno, i učinkovite pripravnosti za ASK.

a)	mamljenje s ograničenim količinama hrane za životinje trebalo bi biti dopušteno samo za privlačenje divljih svinja radi lova, hvatanja u klopke i, ako je potrebno, usmrćivanja;

b)	trebalo bi provoditi intenzivan lov (mogu se dopustiti hajke i pojedinačni lov) kako bi se smanjila gustoća populacije divljih svinja, što bi, nakon moguće pojave zaraze, omogućilo obuzdavanje VASK -a i znatno usporilo širenje ASK-a;

c)	trebalo bi razmotriti dugoročnu strategiju gospodarenja divljim svinjama i poticati je (uključujući javni i privatni sektor) kako bi se postigli ciljevi smanjenja populacije; lovce bi trebalo smatrati dijelom te strategije;

d)	nadležno tijelo trebalo bi upravljati usmrćivanjem, lovom i hvatanjem u suradnji s drugim relevantnim tijelima i dionicima;

e)	prema potrebi, nadležno tijelo trebalo bi razmotriti postavljanje ograda u suradnji s drugim relevantnim tijelima i dionicima;

f)

nadziranje: i. prema potrebi, trebalo bi provesti aktivnu ophodnju (koju po mogućnosti provodi osposobljeno osoblje) kako bi se pronašla tijela i pojačalo pasivno nadziranje kako bi se prisutnost ASK-a otkrila što prije; ii. uzorkovanje bi se trebalo temeljiti na procjeni rizika i pojačanom pasivnom nadziranju; pronađena tijela i bolesne divlje svinje trebalo bi prema potrebi testirati na ASK primjenom PCR testa;

g)	sve pronađene uginule divlje svinje trebale bi biti uklonjene, kako je predvidjelo nadležno tijelo.

3.3.   Mjere koje bi se mogle poduzeti u novozaraženim zonama u cilju iskorjenjivanja ASK-a

Zbog prisutnosti ASK-a glavni je cilj obuzdati bolest na ograničenom području, osigurati precizno razgraničenje zaražene zone i što prije provesti mjere iskorjenjivanja ASK-a.

U EU-u postoji nekoliko primjera (30) uspješnog iskorjenjivanja ASK-a kod divljih svinja i trebalo bi ih koristiti kao temelj za razvoj prilagođenih mjera za iskorjenjivanje te bolesti. U obzir bi trebalo uzeti sljedeće aspekte:

a)	upotreba mamaca trebala bi biti dopuštena samo za hvatanje u klopke i za usmrćivanje:

b)

nadziranje: i. pasivno nadziranje trebalo bi koristiti kao osnovu za određivanje faze epidemije bolesti (npr. manje tijela novouginulih divljih svinja moglo bi biti pokazatelj opadanja epidemijske faze ASK-a); ii. kako bi se pojačalo pasivno praćenje, trebalo bi provoditi aktivnu ophodnju radi pronalaženja tijelâ i to s pomoću stručnog osoblja, pasa ili bespilotnih letjelica; iii. uzorkovanje bi se trebalo temeljiti na pojačanom pasivnom nadziranju: sva pronađena tijela i bolesne divlje svinje trebalo bi testirati na ASK primjenom PCR-a; iv. osim testiranja svih pronađenih uginulih divljih svinja na VASK, i ulovljene ili usmrćene divlje svinje trebalo bi testirati na VASK primjenom PCR-a (uključujući, prema potrebi, utvrđivanje prisutnosti antitijela);

c)

Nadležno tijelo trebalo bi razmotriti zabranu lova (sve životinjske vrste) i drugih aktivnosti u šumi, ako su relevantne, kao mjeru za sprečavanje širenja ASK-a, barem do opadanja epidemijske faze. Operativna stručna skupina (31) trebala bi pomoći nadležnom tijelu u procjeni epidemiološke situacije i definiranju završetka faze epidemije koristeći rezultate kontinuiranog pasivnog nadzora;

d)	Hajke ne bi trebalo provoditi, osim u opravdanim situacijama nakon što su provedene relevantne mjere (npr. ograđivanje) kako bi se spriječilo kretanje divljih svinja;

e)	sve osobe koje traže tijela divljih svinja i njima rukuju trebale bi primjenjivati biosigurnosne mjere kako bi se izbjegla moguća kontaminacija vozilâ, dvorištâ i kućâ;

f)	prema potrebi, pristup zaraženoj zoni trebalo bi ograničiti, osim za ovlašteno osoblje ili na temelju odstupanjâ koja je odobrilo nadležno tijelo;

g)	trebalo bi provesti posebno osposobljavanje lovaca kako bi se smanjila vjerojatnost daljnjeg širenja virusa u okolišu i izvan zaraženog područja;

h)

trebalo bi osigurati spremnike za skladištenje tijela divljih svinja barem unutar zaražene zone, ako ne postoji alternativni sustav za prikupljanje uginulih životinja; sredstva za čišćenje i dezinfekciju trebala bi biti dostupna u svakom skladištu; sve pronađene uginule divlje svinje trebale bi biti uklonjene, kako je predvidjelo nadležno tijelo;

i)	može se dopustiti hvatanje u klopke radi usmrćivanja (i ispitivanje nakon toga);

j)

moglo bi se dopustiti usmrćivanje (tako da ga provode osposobljeni lovci) u cilju iskorjenjivanja (ili barem znatnog smanjenja) populacije divljih svinja, ali samo nakon što se dosegne endemska faza (poslije epidemijske faze) ili ako su provedene druge mjere (npr. ograđivanje) kako bi se spriječilo kretanje divljih svinja, i pod nadzorom nadležnog tijela;

k)	ne smije se provoditi obrada divljih svinja (evisceracija); odstrijeljene divlje svinje trebalo bi staviti u spremnike ili nepropusne vreće kako bi se minimizirao rizik od širenja tekućina životinje;

l)

ograde (32) mogu ograničiti kretanje divljih svinja i tako pridonijeti obuzdavanju ili barem usporavanju širenja bolesti. Ograđivanje bi se trebalo provoditi u točno određenim područjima. Ograde bi trebalo izgraditi pravodobno (i u kombinaciji s drugim mjerama) kako bi se usporilo širenje virusa ASK-a i spriječio epidemijski val bolesti.

3.4.   Mjere koje bi se mogle poduzeti na velikim zaraženim područjima u cilju kontrole nad ASK-om

Glavni je cilj kontrolirati ASK u zoni, osigurati da se bolest ne širi dalje na područja na kojima još nije prisutna ili, ako to nije izvedivo, u najvećoj mogućoj mjeri ograničiti brzinu širenja ASK-a na druga područja.

Zbog prisutnosti ASK-a u zaraženim zonama tijekom duljeg razdoblja (33) i na velikom, širokom području, trebalo bi razmotriti sljedeće mjere za kontrolu ASK-a:

a)	mamljenje s ograničenim količinama hrane za životinje trebalo bi biti dopušteno samo za privlačenje divljih svinja radi lova, hvatanja u klopke i, ako je potrebno, usmrćivanja;

b)

nadziranje: i. uzorkovanje bi se trebalo temeljiti na pojačanom pasivnom nadziranju: sva pronađena tijela i bolesne divlje svinje trebalo bi testirati na ASK primjenom PCR-a; ulovljene ili usmrćene divlje svinje trebale bi se testirati prema uputama nadležnog tijela na temelju konkretne epidemiološke situacije i uzimajući u obzir relevantno zakonodavstvo EU-a (kao što su članci 51. i 52. Uredbe o ASK-u; ii. obučeno osoblje trebalo bi provoditi aktivnu ophodnju radi pronalaženja tijelâ kako bi se pojačalo pasivno nadziranje;

c)	lov i hvatanje u klopke trebali bi biti usmjereni na prikupljanje uzoraka za ispitivanje;

d)	tijekom lova, hvatanja u klopke i uklanjanja tijela trebalo bi primjenjivati minimalne biosigurnosne zahtjeve;

e)	usmrćivanje divljih svinja trebali bi provoditi obučeni lovci;

f)	sve pronađene uginule divlje svinje, kao i tijela ulovljenih divljih svinja ili divljih svinja uhvaćenih u klopke, za koje je utvrđeno da su pozitivne na ASK trebalo bi ukloniti, kako je predvidjelo nadležno tijelo;

g)	općenito, ograđivanje na velikim područjima ne bi trebalo razmatrati (34). Međutim, u specifičnim situacijama strateško ograđivanje moglo bi se razmotriti i provesti na temelju procjene rizika koju provodi nadležno tijelo.

IV.   Načela i kriteriji za geografsko definiranje regionalizacije ASK-a u EU-u.

Uredbom o ASK-u utvrđena su pravila o uvrštavanju zona ograničenja na razini Unije na popise u prilozima I. i II. nakon izbijanja te bolesti. Te zone ograničenja trebale bi biti navedene u prilozima I. i II. Uredbi o ASK-u uzimajući u obzir informacije koje su dostavila nadležna tijela predmetnih država članica o situaciji u pogledu te bolesti i ove Smjernice, kao i razinu rizika od širenja ASK-a i opću epidemiološku situaciju u pogledu ASK-a u predmetnoj državi članici i u susjednim državama članicama ili trećim zemljama, ako je to relevantno (kako je predviđeno u uvodnoj izjavi 5. Uredbe o ASK-u).

1.

Propisi EU-a Pravila o uvrštavanju zona ograničenja na popis nakon izbijanja ASK-a i mjere koje se primjenjuju u relevantnim zonama ograničenja utvrđeni su u propisima EU-a na koje se upućuje u poglavlju I. Smjernica za ASK. Uredbom o ASK-u utvrđene su posebne mjere kontrole bolesti za ASK, koje su povezane sa zonama ograničenja navedenima u njezinim prilozima I. i II. Uredbom o ASK-u predviđena je i regionalizacija kao pristup koji se primjenjuje dodatno uz mjere kontrole bolesti utvrđene u Uredbi (EU) 2016/429 i Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687. U Uredbi o ASK-u navedene su zone ograničenja država članica koje su pogođene izbijanjem ASK-a ili su u opasnosti zbog svoje blizine takvim izbijanjima.

2.

Kriteriji za zemljopisno razgraničenje zona ograničenja povezanih s ASK-om, za njihovo uvrštavanje na popis, izmjenu i brisanje s popisa u Prilozima I. ili II. Uredbi o ASK-u. Zone ograničenja povezane s ASK-om razlikuju se s obzirom na epidemiološku situaciju ASK-a i razinu rizika od širenja bolesti. Razvrstane su kao i. zone ograničenja I, II i III, pri čemu zona ograničenja III znači najvišu razinu rizika od širenja ASK-a i najdinamičniju situaciju u pogledu te bolesti kod držanih svinja, i, nakon izbijanja ASK-a u državi članici ili zoni koja je prethodno bila slobodna od bolesti, kao ii. zone ograničenja, koje obuhvaćaju zone zaštite i zone nadziranja (u slučaju izbijanja ASK-a kod držanih svinja) i zaražene zone (u slučaju izbijanja te bolesti kod divljih svinja). Osim toga, te zone ograničenja trebalo bi navesti, izmijeniti ili izbrisati s popisa u prilozima I. ili II. Uredbe o ASK-u uzimajući u obzir, ako je relevantno, sljedeće: 2.1. informacije i obrazloženje koje je dostavilo nadležno tijelo dotične države članice o situaciji u pogledu te bolesti i poduzetim mjerama; 2.2. znanstveno utemeljena načela i kriterije za zemljopisno razgraničenje regionalizacije vezane uz ASK te postojeće smjernice za ASK; 2.3. postojeće mjere nadziranja i njihove rezultate; 2.4. razinu rizika za širenje ASK-a; 2.5. opću epidemiološku situaciju u pogledu ASK-a, njezin razvoj i dodatne čimbenike rizika u dotičnoj državi članici i državama članicama ili trećim zemljama s kojima graniči; 2.6. povijesnu i aktualnu prisutnost ASK-a kod držanih i divljih svinja, prema rezultatima učinkovitog nadziranja; 2.7. veličinu epidemiološke jedinice koja izaziva zabrinutost, teritorijalni i geografski kontinuitet sa susjednim područjima, tipologiju prisutnog biotopa; 2.8. zemljopisne aspekte povezane s mjestom izbijanjâ bolesti; 2.9. ekološke čimbenike (npr. vodni putovi, šume) i postojanje prirodnih i umjetnih prepreka (npr. ograđene autoceste ili željezničke pruge ili „bijela područja”); 2.10. prisutnost i distribuciju divljih svinja; 2.11. epidemiologiju bolesti; 2.12. rezultate posebnih epidemioloških procjena provedenih od strane EFSA-e ili nadležnih tijela; 2.13. stečena povijesna iskustva u pogledu širenja ASK-a; 2.14. podjelu na upravna područja, teritorijalni kontinuitet; 2.15. provedivost mjera kontrole bolesti; 2.16. distribuciju i profil objekata u kojima se drže svinje (npr. vrsta proizvodnje u objektima (sa ili bez aktivnosti na otvorenom)) te postojanje zona zaštite i zona nadziranja; 2.17. lovačke prakse i druga pitanja povezana s upravljanjem divljom florom i faunom.

3.

Na temelju analize epidemioloških podataka dobivenih od država članica pogođenih genotipom II virusa ASK-a EFSA u svojim izvješćima (35) o ASK-u iznosi sljedeće nalaze relevantne za regionalizaciju: 3.1. infekcija se nastavila sporo širiti u populacijama divljih svinja (procijenjena srednja brzina širenja infekcije ASK-om na određenim područjima iznosila je između 8 i 17 km godišnje (36)); 3.2. Afrička svinjska kuga unesena je u nekoliko država članica EU-a putem dva različita kanala širenja: 3.2.1. relativno sporo i kontinuirano širenje posredstvom populacija divljih svinja i metapopulacija: 3.2.2. premještanja uzrokovana ljudskim djelovanjem koja dovode do nastanka novih klastera ASK-a udaljenih od područja njegove prethodne pojave.

4.

Vremenski okvir ograničenja. Područja navedena u Prilogu I. ili Prilogu II. Uredbi o ASK-u trebala bi se zadržati pod ograničenjima sve dok epidemiološka situacija ne ispuni kriterije za izmjenu zona ograničenja povezanih s ASK-om ili njihovo brisanje s popisa. Načela WOAH-ova Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja (37), zajedno s epidemiološkim razmatranjima o bolesti, pružaju određene smjernice o vremenskim okvirima i kriterijima koje treba ispuniti da bi se povratio status područja slobodnog od bolesti za područje koje je bilo ograničeno zbog pojave ASK-a.

5.

Glavni opći kriteriji za razgraničenje zona ograničenja povezanih s ASK-om navedenih u Prilogu I. ili II. Uredbi o ASK-u. Kako bi se spriječilo širenje ASK-a i zaštitilo unutarnje tržište EU-a i međunarodna trgovina, radi izmjene navedenih zona ograničenja trebalo bi primijeniti oprezan i znanstveno utemeljen pristup. Uzimajući u obzir WOAH-ov Kodeks o zdravlju kopnenih životinja i najbolje dostupno znanje, prije izmjene zona ograničenja navedenih u Prilogu I. ili Prilogu II. Uredbi o ASK-u trebalo bi uzeti u obzir sljedeće: 5.1. smanjenje ili potpuno brisanje navedenih zona ograničenja I i II ne bi se smjelo provoditi tijekom: 5.1.1. sezonskih vrhunaca razdobljâ pojačanog širenja bolesti koje je opisala EFSA; 5.1.2. drugih razdobljâ pojačanog širenja bolesti u blizini relevantnih zona ograničenja; 5.1.3. negativne opće epidemiološke situacije u pogledu ASK-a u predmetnoj državi članici. Međutim, pozitivna ukupna epidemiološka situacija u pogledu ASK-a u državi članici i obrazloženja koja je dostavilo nadležno veterinarsko tijelo mogu se uzeti u obzir za smanjenje i potpuno brisanje zona ograničenja s popisa i tijekom sezonskih vrhunaca iz točke 5.1.1.; 5.2. u relevantnoj zoni ograničenja i okolnim područjima na državnom području države članice trebalo je biti uspostavljeno odgovarajuće nadziranje ASK-a s povoljnim rezultatima tijekom dovoljno dugog vremenskog razdoblja relevantnog za epidemiologiju ASK-a; 5.3. opću epidemiološku situaciju u pogledu ASK-a u zemlji, obrazloženja koja je dostavilo nadležno tijelo i zaključke revizija Komisije, ako su relevantni; 5.4. nadležno tijelo trebalo bi procijeniti rizike koji proizlaze iz izmjene zona ograničenja, a u procjeni bi trebalo biti navedeno da je rizik od širenja ASK-a zanemariv za relevantnu zonu ograničenja.

6.

Glavni posebni kriteriji za smanjenje i potpuno brisanje zone ograničenja III i povratak, ako je relevantno, na status zone ograničenja II (u slučaju prisutnosti virusa ASK-a kod divljih svinja u toj zoni) ili zone ograničenja I (u slučaju prisutnosti virusa ASK-a u neposrednoj blizini bilo kod držanih bilo kod divljih svinja) ili na status područja na kojem se ne primjenjuju ograničenja: 6.1. u toj zoni nije bilo slučajeva infekcije virusom ASK-a tijekom protekle tri godine; to se razdoblje može skratiti na 12 mjeseci ako je nadziranjem u zemlji ili zoni ili znanstvenom procjenom provedenom na razini EU-a ili nacionalnoj razini dokazano da nema pokazatelja prisutnosti ili uključenosti krpelja Ornithodoros; 6.2. u slučaju samo jednog ili ograničenih izbijanja ASK-a grupiranih u prostoru i vremenu (tijekom razdoblja od 30 dana od prvog izbijanja u toj zoni) u objektima u kojima se drže svinje na dovoljno velikom području bez izbijanja ASK-a kod držanih svinja u posljednjih 12 mjeseci – razdoblje od tri godine ili 12 mjeseci iz točke 6.1. može se skratiti na tri mjeseca pod uvjetom da: 6.2.1. preliminarno čišćenje i dezinfekcija te, prema potrebi, kontrola kukaca i glodavaca obavljeni su u skladu s člankom 15. Delegirane uredbe (EU) 2020/687 (odmah nakon dovršetka mjera iz članka 12. i, ako je relevantno, članka 14. te uredbe) u svim zahvaćenim objektima; 6.2.2. provode se mjere iz članaka 26. i 41. (posjeti službenih veterinara te klinička i, prema potrebi, laboratorijska ispitivanja) iz Delegirane uredbe (EU) 2020/687; i 6.2.3. nadziranjem u zemlji ili zoni ili znanstvenom procjenom provedenom na razini EU-a ili nacionalnoj razini dokazano je da nema pokazatelja prisutnost ili uključenost krpelja Ornithodoros;

7.

Glavni posebni kriteriji za smanjenje ili potpuno brisanje zone ograničenja II s popisa i povratak na status zone ograničenja I ili na status područje na kojem se ne primjenjuju ograničenja: 7.1. u posljednjih 12 mjeseci nije bilo izbijanja ASK-a kod divljih svinja; 7.2. posebne situacije (38) u vezi sa skraćivanjem razdoblja od 12 mjeseci iz točke 7.1. mogu se uzeti u obzir na temelju opće epidemiološke situacije u pogledu ASK-a u državi članici i obrazloženja koja je dostavilo relevantno nadležno tijelo; 7.3. u slučaju ukupno povoljne epidemiološke situacije u dotičnoj državi članici: dokazano je da u utvrđenom zemljopisnom kontekstu nema cirkulacije virusa ASK-a, što je potkrijepljeno pozitivnim zaključcima o provedbi izlazne strategije EFSA-e (39)(pristup u dvije faze: kombinacija primjerenog trajanja razdoblja praćenja („faza provjere”) nakon kojeg slijedi odgovarajuće razdoblje „faze potvrde”).

8.

Smanjenje ili potpuno brisanje zone ograničenja I s popisa trebalo bi se temeljiti na: 8.1. procjeni rizika u vezi s ASK-om; 8.2. činjenici da u prošlosti nije bilo izbijanja ASK-a kod držanih ili divljih svinja tijekom proteklih: 8.2.1. 12 mjeseci; 8.2.2. ili tri mjeseca, ako se kriterij iz točke 6.2. upotrebljava za povratak sa statusa zone ograničenja III s relevantnom zonom ograničenja I; 8.3. cijelom skupu epidemioloških podataka u širem geografskom i vremenskom kontekstu, uključujući epidemiološku situaciju u pogledu ASK-a u susjednim zonama ograničenja II i/ili III; 8.4. epidemijskoj fazi ASK-a u dotičnoj zoni i, ako je relevantno, u cijeloj državi članici; brisanje zone ograničenja I s popisa ne bi se smjelo provoditi u ranoj fazi epidemije.

---

(1)   SL L 129, 15.4.2021., str. 1.

(2)  https://asf-referencelab.info/asf/en/

(3)  https://food.ec.europa.eu/animals/animal-diseases/veterinary-emergency-team_en

(4)  EFSA Journal 2018;16(11):5494

(5)  https://www.woah.org/en/what-we-do/standards/codes-and-manuals/

(6)  https://www.efsa.europa.eu/en/topics/topic/african-swine-fever

(7)   SL L 84, 31.3.2016., str. 1.

(8)  https://food.ec.europa.eu/animals/animal-health/animal-health-law/delegated-and-implementing-acts_en

(9)   SL L 174, 3.6.2020., str. 64.

(10)   SL L 79, 17.3.2023., str. 65.

(11)  https://rr-europe.woah.org/en/Projects/gf-tads-europe/standing-groups-of-experts-on-african-swine-fever-in-europe/depository-on-african-swine-fever/

(12)  Na primjer, članci 10., 55., 65. itd.

(13)  EFSA Journal 2021;19(6):6639

(14)  EFSA Journal 2021;19(4):6558

(15)  Podrijetlom s područja na kojima je prijavljen ASK.

(16)  Podrijetlom s područja na kojima je prijavljen ASK.

(17)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/689 od 17. prosinca 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila o nadziranju, programima iskorjenjivanja i statusu „slobodno od bolesti” za određene bolesti s popisa i emergentne bolesti ( SL L 174, 3.6.2020., str. 211.).

(18)  https://asf-referencelab.info/asf/en/

(19)  https://www.woah.org/en/what-we-do/standards/codes-and-manuals/

(20)  EFSA Journal 2018;16(11):5494.

(21)  https://www.woah.org/app/uploads/2022/07/asf-in-wild-boar-ecology-and-biosecurity-2nd-ed.pdf

(22)  Na temelju zahtjeva EFSA-e.

(23)  https://www.efsa.europa.eu/en/topics/topic/african-swine-fever

(24)  https://rr-europe.woah.org/en/Projects/gf-tads-europe/standing-groups-of-experts-on-african-swine-fever-in-europe/depository-on-african-swine-fever/

(25)  EFSA Journal 2021;18(5):EN-6573.

(26)  EFSA Journal 2018;16(7):5344.

(27)  EFSA Journal 2018;16(11):5494.

(28)  U smjernicama za ASK pojam „tijelo” obuhvaća i. divlje svinje koje su pronađene uginule (uključujući pregažene divlje svinje na cesti) i ii. odstrijeljene divlje svinje.

(29)  Na novozaraženim područjima gospodarenje divljim svinjama trebalo bi pažljivo razmotriti u cilju sprečavanja daljnjeg širenja ASK-a.

(30)  Češka: https://ec.europa.eu/food/system/files/2019-02/ad_control-measures_asf_presentation-wild-boar-czech-rep.pdf; Belgija https://ec.europa.eu/food/system/files/2020-11/ad_control-measures_asf_erad-eu-bel.pdf

(31)  Kako je navedeno u članku 43. Uredbe (EU) 2016/429 i članku 66. Delegirane uredbe (EU) 2020/687.

(32)  Znanstveno izvješće EFSA-e: Epidemiološke analize afričke svinjske kuge u Europskoj uniji (studeni 2017. do studenoga 2018.).

(33)  Dulje od 24 do 36 mjeseci, uzimajući u obzir konkretnu situaciju u toj zoni.

(34)  Trenutačno nema dokaza da su velike ograde bile učinkovite u ograničavanju kretanja divljih svinja (EFSA, doi: 10.2903/j.efsa.2018.5344).

(35)  https://www.efsa.europa.eu/en/topics/topic/african-swine-fever

(36)  Srednja brzina širenja zaraze u Belgiji, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvi i Poljskoj, prema procjeni na temelju analize mreže, iznosila je između 2,9 i 11,7 km godišnje (Epidemiološke analize afričke svinjske kuge u Europskoj uniji (studeni 2018. – listopad 2019.). EFSA Journal: Svezak 18., 1. siječnja 2020.

(37)  https://www.woah.org/en/what-we-do/standards/codes-and-manuals/terrestrial-code-online-access/?id=169&L=1&htmfile=chapitre_asf.htm

(38)  Na primjer, posljednji potvrđeni slučaj ASK-a pripisuje se PCR-pozitivnom raspadnutom ili skeletiziranom tijelu divlje svinje, što ukazuje na smrt te životinje mjesecima prije datuma potvrde.

(39)  EFSA Journal 2021: Svezak 19., 3. ožujka 2021.