Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Abricot des Baronnies”

EU broj: PGI-FR- 02866 – 9.9.2022.

ZOI ( ) ZOZP (x)

1.   Naziv [ZOI-ja ili ZOZP-a]

„Abricot des Baronnies”

2.   Država članica ili treća zemlja

Francuska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.6.: voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Oznakom „Abricot des Baronnies” označava se cijeli svježi plod vrste Prunus armeniaca L. uzgajane u podnožju Alpa.

Voće je vrlo slatko te pri otpremi ima sadržaj šećera od najmanje 12 stupnjeva po Brixu, osim tradicionalne sorte Bergeron, za koju je granična vrijednost utvrđena na 11,5 stupnjeva po Brixu.

Ta vrsta marelice može biti narančasta, dvobojna, crvena ili svjetložuta. Bere se kad je potpuno zrela. Osnovna boja ploda mora biti u skladu barem s razredom boje koji je definirao centar Centre Interprofessionnel des Fruits et Légumes (Međustrukovni tehnički centar za voće i povrće) (CTIFL) radi određivanja najboljeg vremena za berbu pojedine sorte. U trenutku otpreme najviše 20 % plodova po seriji smije pripadati neposredno nižem razredu boje.

Marelica „Abricot des Baronnies” prekrivena je crvenom bojom („crvenilo”), koja mora činiti najmanje 15 % ukupne površine kože kod najmanje 50 % plodova.

Svježe voće namijenjeno za prodaju potrošačima mora ispunjavati kriterije navedene u klasifikaciji klase „ekstra” i klase I. norme Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) koja se odnosi na stavljanje marelica na tržište.

Marelice imaju promjer od 40 mm ili više ako se prodaju svježe odnosno 35 mm ako je riječ o voću za preradu. Udio plodova manje veličine smije iznositi najviše 10 %.

Voće se pakira u sanduke ili kutije s krutim dnom i stranicama, a masa ne smije prelaziti 10 kg ako se prodaje svježe, a ako služi za preradu, hrpa na koju se slaže ne smije biti viša od 60 cm.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sve faze, od sadnje do berbe.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Voće se pakira u sanduke ili kutije s krutim dnom i stranicama, a masa ne smije prelaziti 10 kg ako se prodaje svježe, a ako služi za preradu, hrpa na koju se slaže ne smije biti viša od 60 cm.

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Svaki pojedinačni sanduk ili kutija sadržava sljedeće informacije:

—	naziv zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, „Abricot des Baronnies”,

—	oznaku Europske unije za „ZOZP” u istom vidnom polju i blizu naziva ZOZP-a.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje obuhvaća sljedećih 87 općina. Taj je popis sastavljen u skladu sa službenim zemljopisnim šifrarnikom iz veljače 2021.

Departman Drôme (69 općina):

Arnayon, Arpavon, Aubres, Aulan, Beauvoisin, Bellecombe-Tarendol, Bénivay-Ollon, Bésignan, Buis-les-Baronnies, La Charce, Châteauneuf-de-Bordette, Chaudebonne, Chauvac-Laux-Montaux, Condorcet, Cornillac, Cornillon-sur-l'Oule, Curnier, Eygaliers, Eyroles, Lemps, Mérindol-les-Oliviers, Mévouillon, Mirabel-aux-Baronnies, Mollans-sur-Ouvèze, Montauban-sur-l'Ouvèze, Montaulieu, Montbrison-sur-Lez, Montbrun-les-Bains, Montferrand-la-Fare, Montguers, Montjoux, Montréal-les-Sources, Nyons, Le Pègue, Pelonne, La Penne-sur-l'Ouvèze, Piégon, Pierrelongue, Les Pilles, Plaisians, Le Poët-en-Percip, Le Poët-Sigillat, Pommerol, Propiac, Reilhanette, Rémuzat, Rioms, Rochebrune, Roche-Saint-Secret-Béconne, La Roche-sur-le-Buis, La Rochette-du-Buis, Rousset-les-Vignes, Roussieux, Sahune, Saint-Auban-sur-l'Ouvèze, Saint-Ferréol-Trente-Pas, Saint-May, Saint-Pantaléon-les-Vignes, Saint-Sauveur-Gouvernet, Sainte-Euphémie-sur-Ouvèze, Sainte-Jalle, Teyssières, Valouse, Venterol, Verclause, Vercoiran, Vers-sur-Méouge, Villeperdrix i Vinsobres.

Departman Hautes-Alpes (tri općine):

Rosans, Saint-André-de-Rosans i Valdoule.

Departman Vaucluse (15 općina):

Le Barroux, Beaumont-du-Ventoux, Brantes, Crestet, Entrechaux, Faucon, Malaucène, Puyméras, Saint-Léger-du-Ventoux, Saint-Marcellin-lès-Vaison, Saint-Romain-en-Viennois, Savoillan, Suzette, Vaison-la-Romaine i Villedieu.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Marelice „Abricot des Baronnies” poznate su po visokom sadržaju šećera i boji, koji proizlaze iz prirodnih obilježja područja na kojem se uzgajaju i stručnog znanja uzgajivača.

5.1.   – Posebnosti zemljopisnog područja

Zemljopisno područje proizvodnje ZOZP-a „Abricot des Baronnies”, koje se nalazi na jugoistoku Francuske, uglavnom u južnom dijelu departmana Drôme i susjednim općinama u departmanima Vaucluse i Hautes-Alpes, određeno je uzimajući u obzir povijesne, zemljopisne i geomorfološke kriterije karakteristične za područje Baronnies. Pri utvrđivanju područja uzeta je u obzir i zona u kojoj se proizvodnja marelica „Abricot des Baronnies” razvijala kroz povijest. Sve faze, od sadnje do berbe, odvijaju se unutar tog područja koje obuhvaća 87 općina.

S povijesnog aspekta „Baronnies” je ponajprije srednjovjekovna cjelina pod utjecajem baruna de Mévouillon, koji su ondje vladali od 13. do 15. stoljeća.

Naziv „Baronnies” u zemljopisnom se smislu odnosi na južni dio podnožja Alpa, tj. slivna područja rijeka Aigues i Ouvèze. To malo zemljopisno područje čini sjeverni dio Provanse. Nalazi se na kopnu između područja Pays de Bouvière i Diois na sjeveru i Rosanais na istoku. Okruženo je planinama Ventoux i Lure zbog kojih se ne može širiti dalje prema jugu. Naposljetku, njegove zapadne granice odgovaraju granici podnožja Alpa, osim doline rijeke Rhône.

Zemljopisno područje obuhvaća brdsko područje srednje visine i brežuljkasto područje na zapadu, osim doline rijeke Rhône. Brda su različite nadmorske visine, a mogu dosegnuti i do 1 600 m. Planine „Baronnies Provençales” dio su južnih Alpa.

U geomorfološkom smislu planine „Baronnies Provençales” uglavnom se sastoje od lapora i vapnenca, a na zapadnim rubovima nalaze se brda. Geološka povijest tog područja uglavnom je povezana s razdobljem krede i sedimentnim naslagama (lapor i vapnenac) Vokontijskog bazena, a na najzapadnijim dijelovima ima i kobaltne rude iz miocena.

To krševito planinsko područje odlikuje se posebnim klimatskim obilježjima, ponajprije u pogledu temperature i sunčeve svjetlosti. Na području „Baronnies” prevladava sredozemna klima s planinskim utjecajem, koju karakteriziraju velike razlike u dnevnoj temperaturi. Tako dnevna temperatura u Nyonsu u prosjeku iznosi oko 10 °C, a u Saint-Auban-sur-Ouvèzeu 13,5 °C. Ljeta su vruća i suha, a često puše suhi sjeverni vjetar mistral. To je područje usto vrlo osunčano, pa Nyons tako ima oko 2 500 sunčanih sati godišnje. Intenzivnu svjetlost dodatno pojačava svjetlo koje se odbija od planina.

Na području „Baronnies” voće se uzgaja već odavno, a stručno znanje tamošnjih uzgajivača temelji se na dugoj tradiciji. Stabla marelice uzgajala su se na području „Baronnies” i prije 1880., ali voće se tada često prodavalo samo lokalno. Njegovu je prodaju zauvijek promijenila izgradnja željezničke pruge, a u Nyonsu su otvoreni pogoni za preradu. U razdoblju od pedesetih do sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća proizvodnja marelica na tom se području povećala čak deset puta te su one zamijenile druge voćne kulture i raširile se prema njegovu istočnom dijelu. Marelice su tad postale najvažnija kultura tog područja zauzevši 8 % korištene poljoprivredne površine. Od osamdesetih godina prošlog stoljeća neka su poljoprivredna gospodarstva čak prešla na uzgoj jedne kulture. Područje „Baronnies” ubrzo je postalo najveći proizvodni centar za marelice u departmanu Drôme. U 1988. ukupno 72 % voćnjaka marelica u departmanu Drôme nalazilo se upravo na tom području (izvor: Opći popis poljoprivrednih gospodarstava).

Devedesetih godina prošlog stoljeća u voćnjacima su se uzgajale različite sorte, što pokazuje da je utjecaj područja na svojstva proizvoda, sadržaj šećera i boju vidljiv i kod novijih sorti (npr. Orangered, Bergarouge), koje su se pridružile starijim sortama kao što su Provence Orangé i Bergeron te (u manjem opsegu) Rosé de Provence.

Zahvaljujući dugoj tradiciji uzgoja voća, posebice marelica, na tom planinskom području uzgajivači su uspješno prilagodili svoje metode proizvodnje:

—	odabir kvalitetnih sorti prilagođenih lokalnim uvjetima s pomoću strogog protokola odabira na temelju boje voća i sadržaja šećera,

—	manja gustoća sadnje prilagođena potencijalu okoliša,

—

gospodarenje voćnjacima na način primjeren njihovoj okolini, zimski pokrov tla, zabrana potpunog kemijskog uništavanja korova te frakcioniranje i ograničavanje unosa mineralnih gnojiva na poljoprivrednim gospodarstvima na kojima agroekološka infrastruktura zauzima više od 10 % poljoprivrednog zemljišta,

—	godišnja rezidba stabala,

—	prinosi ograničeni na 25 tona po hektaru,

—	odabir mjesta berbe na temelju optimalne zrelosti ploda, koja se određuje prema osnovnoj boji,

—	otprema voća u malim sanducima ili kutijama,

—	kontrola uvjeta u kojima se marelice skladište prije otpreme: plodovi koji nisu namijenjeni za brzu prodaju stavljaju se u hladnjaču najkasnije 12 sati nakon berbe. Između berbe i konačne otpreme iz postrojenja za sortiranje / razvrstavanje po veličini / pakiranje smije proći najviše 14 dana.

Marelice „Abricot des Baronnies” uzgojene na taj način kupci smatraju posebno kvalitetnima.

5.2.   – Posebnosti proizvoda

Svojstva marelice „Abricot des Baronnies” jesu prvenstveno:

—	visok sadržaj šećera od najmanje 12 stupnjeva po Brixu, osim za tradicionalnu sortu Bergeron (najmanje 11,5 stupnjeva po Brixu),

—	poželjna osnovna boja koja bi trebala odgovarati optimalnoj fazi berbe za pojedinu sortu,

—	crvenilo na dijelu ploda.

5.3.   – Uzročna povezanost

Svojstva marelica „Abricot des Baronnies” proizlaze iz međudjelovanja agronomskih i klimatskih potreba stabla marelice (koje određuju rast, prinos plodova i kvalitetu tog voća), prirodnih uvjeta na zemljopisnom području i stručnog znanja uzgajivača.

Marelice „Abricot des Baronnies” izložene su velikoj količini sunčeve svjetlosti (trajanje i jačina) te znatnim temperaturnim razlikama koje su karakteristične za to područje. Intenzivna svjetlost zadovoljava potrebe odabranih sorti te potiče cvatnju cvjetova marelice i razvoj dobre boje u fazi dozrijevanja. Uzgajivači marelica nastoje potaknuti taj prodor svjetla godišnjom rezidbom. Nagle promjene dnevne temperature pridonose boji marelica i crvenilu ploda.

Marelice se uzgajaju na tlima izvan vrlo plodnih zona riječnih dolina. Moguće razine proizvodnje stoga su niže, što je jedan od čimbenika (uz sunčevu svjetlost i proizvodne tehnike kojima je cilj ograničiti količinu voća) za dobivanje velikog udjela šećera. Mjerenja na terenskim postajama CTIFL-a omogućuju praćenje tih razlika u sadržaju šećera i boji, a posebice izraženijeg crvenila marelica „Abricot des Baronnies” u usporedbi s marelicama iz nižih područja.

Uzgajivači svojim praksama čuvaju tu vezu između proizvoda i područja. Odabirom kvalitetnih sorti moguće je dobiti voće idealne boje, velikog sadržaja šećera i priznate organoleptičke kvalitete. Zahvaljujući uzgoju u voćnjacima s manjom gustoćom nasada i godišnjoj rezidbi voće dobiva dovoljno svjetla i hrane, a ograničavanje prinosa i berba marelica u optimalnom stupnju zrelosti pogoduju razvoju sadržaja šećera i boje ploda. Naposljetku, organoleptička svojstva ploda prema potrebi se čuvaju skladištenjem u utvrđenim uvjetima i u ograničenom razdoblju.

Marelice „Abricot des Baronnies” ugled su stekle pedesetih godina prošlog stoljeća zahvaljujući povećanju površine zemljišta koje se obrađuje i poboljšanju načina isporuke, koji su omogućili da se voće prodaje barem regionalno. Nakon toga je izgrađena tržnica marelica u Buis-les-Baronniesu, pojavili su se specijalizirani trgovci marelica, a u Nyonsu je uspostavljen pogon za preradu.

Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća skupine lokalnih proizvođača odlučile su upotrebljavati zajednički naziv „Abricot des Baronnies”, koji proizvođači/otpremnici, trgovci i zadruge koriste i danas. Ugled marelice „Abricot des Baronnies” zabilježen je u tiskovinama, među kupcima te u turističkim materijalima regije Drôme Provençale. Marelice „Abricot des Baronnies” zbog svoje se priznate kvalitete redovito razlikuju od ostalih marelica. Tako je, primjerice, ocjenjivačka skupina potrošača uspoređivala marelice različitog podrijetla i upravo uzorke marelice „Abricot des Baronnies” svrstala među omiljene (izvor: projekt CTIFL MICMAC, 2020.).

Marelica „Abricot des Baronnies” smatra se najboljom svježa, ali i u obliku nektara, džemova, kompota, pa čak i kozmetičkih proizvoda, što omogućuje uživanje u tom voću tijekom cijele godine.

Upućivanje na objavu specifikacije

https://extranet.inao.gouv.fr/fichier/CDC-Abricot-Baronnies-08022022v3.pdf

---

(1)   SL L 343, 14.12.2012., str. 1.