Izvjestitelj: Rafał TRZASKOWSKI (PL/EPP), gradonačelnik Varšave

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA (OR),

1.

zabrinut je zbog alarmantnih zaključaka Šestog objedinjenog izvješća o procjeni Međunarodnog panela o klimatskim promjenama (IPCC), u kojima se snažno podsjeća na to da će, čak i uz drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova, globalno zagrijavanje u ovom stoljeću vjerojatno premašiti prag od 1,5 oC;

2.

podsjeća da IPCC prepoznaje učinkovito višerazinsko upravljanje kao ključni pokretač djelovanja u području klime, zbog čega su nužni uključivi postupci odlučivanja u planiranju i provedbi, dodjela odgovarajućih resursa, institucionalna revizija, praćenje i evaluacija;

3.

pozdravlja odluku o uspostavi novih mehanizama financiranja u slučaju gubitka i štete donesenu na 27. zasjedanju Konferencije stranaka UNFCCC-a (COP 27); žali zbog toga što na konferenciji COP27 nije postignut konsenzus o jasnom i odlučnom putu prema ograničavanju porasta globalne temperature na 1,5 oC, uključujući cilj za dosezanje najviše razine globalnih emisija do 2025. i brzo ukidanje fosilnih goriva;

4.

ističe da svi scenariji po uzoru na globalno izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama kojima se zagrijavanje ograničava na 1,5 oC uključuju brzo i temeljito smanjenje emisija stakleničkih plinova u svim sektorima i da strategije ublažavanja za postizanje tih smanjenja uključuju prelazak s fosilnih goriva na izvore energije s niskim ili nultim emisijama ugljika, mjere na strani potražnje i poboljšanje učinkovitosti, smanjenje emisija koje nisu CO2 i uvođenje metoda uklanjanja ugljikova dioksida kako bi se kompenzirale preostale emisije stakleničkih plinova;

5.

izražava zabrinutost zbog činjenice da je na globalnoj razini 2023. zabilježeno povijesno najtoplije ljeto (1) i da su u mnogim regijama i gradovima temperature dosegle dosad nezabilježene razine, a ekstremni vremenski uvjeti uzrokovali razorne posljedice za zajednice i prirodne ekosustave; ističe da će se svakim kašnjenjem u provedbi djelotvornih mjera za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima dodatno povećati klimatski rizici, što će dovesti do sve većeg gubitka bioraznolikosti, zdravstvenih rizika i trajnih gubitaka i štete. Napominje da se u sažetku Šestog objedinjenog izvješća o procjeni IPCC-a za oblikovatelje urbanih politika naglašava da će gradovi i urbana područja trpjeti najveće posljedice klimatskih promjena, a lokalne i regionalne vlasti već se suočavaju s učestalijim i ozbiljnijim ekstremnim vremenskim uvjetima;

6.

ističe da su gradovi i regije ključni saveznici u daljnjem postavljanju ambicija, kako prije zasjedanjâ konferencije COP tako i u okviru tih zasjedanja, jer nacionalnim pregovaračima jamče da se ciljevi Pariškog sporazuma provode na terenu; podsjeća da su gradovi odgovorni za više od 70 % globalnih emisija stakleničkih plinova i da troše oko 80 % svjetske energije (2) te da su lokalne i regionalne vlasti razina najbliža građanima i osiguravaju vidljivost i vjerodostojnost djelovanja u području klime;

7.

naglašava da su gradovi i regije predvodnici u provođenju ambicioznih mjera protiv klimatskih promjena unatoč njihovim sve većim odgovornostima. To je vidljivo iz Izvješća o učinku Globalnog sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju (GCoM) za 2022., u kojem se navodi da se više od 12 500 potpisnika Globalnog sporazuma gradonačelnika iz 144 zemlje već bori protiv klimatskih promjena poboljšanjem energetske učinkovitosti i dostatnosti, ulaganjem u obnovljivu energiju, rješavanjem pitanja pristupa energiji i prilagodbom klimatskim promjenama;

8.

ističe da prvi globalni pregled stanja mora sve stranke i nestranačke dionike potaknuti na hitno i transparentno ubrzavanje djelovanja u području klime; smatra da globalni pregled stanja predstavlja priliku, koja se ne smije propustiti, za jačanje djelovanja u području klime djelovanjem na svim razinama upravljanja i u svim sektorima te poticanjem povjerenja, angažmana građana, transparentnosti i odgovornosti; naglašava da se, iako moramo biti ambiciozni u povećanju naših klimatskih ciljeva, poduzetim mjerama ne smiju ugroziti socijalna i gospodarska održivost, kvalitetna radna mjesta i industrija te da cilj mora biti otvaranje dodatnih zelenih radnih mjesta i revitalizacija lokalnih gospodarstava, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti regijama s velikom potrošnjom ugljena i visokim emisijama ugljika kako bi se osigurala pravedna tranzicija;

9.

prepoznaje hitnu potrebu za povećanjem ambicija nekih stranaka i rješavanjem posebnih izazova s kojima se suočavaju slabije razvijene regije u borbi protiv klimatskih promjena kako bi se zajamčila zelena i pravedna tranzicija. Poziva na pružanje ciljane potpore, izgradnju kapaciteta i ulaganja u te regije kako bi se osiguralo njihovo smisleno sudjelovanje u djelovanju u području klime i naporima usmjerenim na izgradnju otpornosti;

Prilika za EU: rad na daljnjoj suradnji prije, tijekom i nakon konferencije COP28

10.

pozdravlja uspješnu suradnju s Europskom komisijom i suzakonodavcima na konferenciji COP27 i ponovno potvrđuje svoju predanost jačanju sinergija i promicanju sudjelovanja lokalnih i regionalnih vlasti u procesima UNFCCC-a; poziva Europsku komisiju da dodatno podupre sudjelovanje ambasadora i ambasadorica za europski klimatski pakt na konferenciji COP28;

11.

poziva španjolsko predsjedništvo Vijeća EU-a da u zaključcima Vijeća o pripremama za konferenciju COP28 potvrdi vodeću ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u ubrzavanju i širenju mjera za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima, pri čemu one djelotvorno uključuju građane u transformativni proces prema održivom načinu života i obrascima potrošnje i proizvodnje, kao i da istakne potrebu za većim uključivanjem lokalnih i regionalnih vlasti u proces ažuriranja i provedbe nacionalno utvrđenih doprinosa, nacionalnih planova prilagodbe i dugoročnih strategija;

12.

pozdravlja priznavanje uloge podnacionalnih vlasti u Rezoluciji Europskog parlamenta o sastanku COP27 i potiče Europski parlament da dodatno poboljša te poruke u svojoj rezoluciji o sastanku COP28. Ističe važnost snažnog koordiniranog djelovanja izaslanstava Europskog parlamenta i OR-a na sastanku COP28 kako bi se osiguralo upućivanje na ulogu gradova i regija u završnim dokumentima konferencije COP28;

13.

prepoznaje predvodničku ulogu EU-a u nastojanju da postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. i napredak postignut donošenjem paketa „Spremni za 55 %” te uložene napore za jačanje cilja smanjenja emisija za najmanje 55 % do 2030.; naglašava važnost potpunog iskorištavanja postupka revizije nacionalnih energetskih i klimatskih planova kao učinkovitog instrumenta za provedbu ciljeva iz paketa „Spremni za 55 %”; spreman je aktivno doprinijeti uspostavi novog klimatskog cilja EU-a za 2040., koji bi bio u skladu s hitnim karakterom klimatske krize; ističe da mnogi gradovi i regije već imaju ambicioznije ciljeve za postizanje klimatske neutralnosti znatno prije 2040.; istodobno napominje da treba podupirati najranjivije građane pravednom i uključivom održivom tranzicijom kojom će se također nastojati drastično smanjiti energetsko siromaštvo;

14.

naglašava da bi klimatsku krizu trebalo uključiti u sve europske politike kako bi one bile otporne na klimatske promjene kako je navedeno u Europskom zakonu o klimi;

15.

ostaje predan pružanju doprinosa vodećoj ulozi EU-a u međunarodnim pregovorima o klimi jačanjem klimatske diplomacije na podnacionalnoj razini i uključivanju svih tijela OR-a za vanjske odnose (ARLEM, CORLEAP, zajednički savjetodavni odbori, istorazinska suradnja) kako bi se osiguralo da se obveze preuzete na globalnoj razini pretvore u konkretne mjere na terenu;

Promicanje lokalnih mjera ublažavanja i prilagodbe za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma

Mjere ublažavanja

16.

ističe da se cilj globalne energetske sigurnosti ne smije smatrati alternativom ciljevima Pariškog sporazuma i potiče stranke da te ciljeve ne dovode u pitanje i da ubrzaju prelazak na obnovljivu energiju i niskougljičnu sigurnu i održivu proizvodnju energije te da u konačnici postupno ukinu upotrebu fosilnih goriva, a da se pritom gradovima i regijama koji ovise o fosilnim gorivima ne nameću nerazmjerno visoki troškovi;

17.

ponovno potvrđuje načelo pravedne tranzicije i naglašava ključnu ulogu podnacionalnih vlasti u ubrzavanju pravedne i čiste energetske tranzicije koja je društveno kompatibilna s lokalnim i regionalnim okolnostima i potrebama i koja sprečava energetsko siromaštvo i siromaštvo u pogledu mobilnosti; naglašava iznimnu važnost prekvalifikacije i usavršavanja, posebno u sektorima radne snage koji su u tranziciji;

18.

ponovno ističe da se u Pariškom sporazumu navodi da se ne smije ugroziti sigurnost opskrbe hranom i da stranke tog sporazuma moraju uložiti napore u iskorjenjivanje siromaštva;

19.

poziva sve stranke da uzmu u obzir troškovnu učinkovitost i tehnološku neutralnost pri postizanju smanjenja i uklanjanja emisija stakleničkih plinova i povećanju otpornosti kako bi se osigurala najprimjerenija i najprikladnija tehnologija za njihove potrebe, uz istodobno održavanje stabilnog, pouzdanog i raznolikog energetskog sustava s troškovima prihvatljivima za građane;

20.

ponovno izražava čvrstu predanost lokalnih i regionalnih vlasti ubrzanju djelovanja u području klime, pri čemu one ponekad pokazuju veću ambicioznost od svojih nacionalnih vlada. (3) Tu su ambicioznost gradovi i regije pokazali inicijativama kao što su utrka prema nultoj stopi (engl. Race to Zero) i utrka prema otpornosti (engl. Race to Resilience), misija za inovacije u urbanoj tranziciji, planovi djelovanja u području klime, Globalni sporazum gradonačelnika, lokalni zeleni planovi i mreže kao što su ICLEI, Regions4, koalicija Under2, mreža C40 Cities, Savez za klimu i mnoge druge;

21.

ističe da unutar EU-a više od 11 000 općina potpisnica Sporazuma gradonačelnika radi na smanjenju emisija, povećanju otpornosti i borbi protiv energetskog siromaštva, a više od 100 gradova koji sudjeluju u misiji EU-a za 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova predano je postizanju klimatske neutralnosti do 2030.;

22.

ističe važnost vertikalne integracije u klimatskim politikama i potiče stranke da u svoje nacionalno utvrđene doprinose i nacionalne planove prilagodbe uključe podnacionalne klimatske obveze, mjere i postignuća. Naglašava da lokalne i regionalne vlasti imaju ovlasti i odgovornosti u ključnim sektorima koji proizvode emisije, kao što su promet i korištenje zemljišta, te da je praćenje napretka u tim sektorima potrebno kako bi se ispunili nacionalni ciljevi;

23.

ističe da bi doprinose lokalnih i regionalnih vlasti u postizanju nacionalnih ciljeva trebalo službeno priznati u EU-u uključivanjem poziva državama članicama EU-a u predstojećoj reviziji Uredbe o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime da kvantificiraju podnacionalne mjere;

24.

pozdravlja preporuke Stručne skupine na visokoj razini za obveze nedržavnih subjekata u pogledu nulte neto stope emisija (4), naglašavajući potrebu za razvojem strožih i jasnijih standarda za obveze poduzeća, financijskih institucija, gradova i regija u vezi s nultom neto stopom emisija; potiče stranke da olakšaju pristup podacima i podupru lokalne i regionalne vlasti alatima i kapacitetima za razvoj scenarija utemeljenih na podacima, praćenje napretka i provedbu znanstveno utemeljenih politika, čime se mogu djelotvornije uskladiti nacionalni ciljevi i lokalni planovi;

25.

ponovno ističe predanost lokalnih i regionalnih vlasti tome da u velikoj mjeri razmjenjuju svoje znanje, stručnost, stečena iskustva i inovacijsku moć u djelovanju u području klime kako bi doprinijele nacionalnim i međunarodnim naporima u postizanju ciljeva iz Pariza;

26.

naglašava važnost sveobuhvatnih programa za razvoj vještina i obrazovnih programa na lokalnoj razini kako bi se zajednicama, a osobito ranjivim skupinama, omogućilo stjecanje znanja i vještina potrebnih za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje. Potiče vlade i dionike da prednost daju inicijativama za prekvalifikaciju i usavršavanje u lokalnim zajednicama;

Prilagodba klimatskim promjenama,

27.

pozdravlja odluku donesenu na konferenciji COP27 o pokretanju izrade okvira za globalni cilj prilagodbe i ponovno ističe da su lokalne i regionalne vlasti najprikladniji dionici za definiranje ciljeva prilagodbe jer imaju znanje iz prve ruke i o potrebama u vezi s otpornošću i o rješenjima za njihovo stanovništvo i područja. Stoga snažno preporučuje da stranke izrade nacionalne planove prilagodbe koji bi se temeljili na podnacionalnim mjerama;

28.

podsjeća da su u EU-u prirodne katastrofe u razdoblju od 1980. do 2020. godine pogodile gotovo 50 milijuna ljudi i prouzročile u prosjeku 12 milijardi EUR gospodarskih gubitaka svake godine; (5) uviđa da su ti gubici nejednako raspodijeljeni i da su njima značajnije pogođeni gradovi i regije koji se već suočavaju s izazovima kao što su nizak gospodarski rast, demografski pad ili visoka nezaposlenost mladih;

29.

poziva na lokalne pristupe prilagodbi kojima bi se pogođenim zajednicama omogućilo da djeluju kao primarni pokretači promjena i ponavlja važnost smanjenja rizika i učinaka neprimjerene prilagodbe. Ističe da klimatske promjene nerazmjerno pogađaju najranjivije skupine, uključujući djecu, starije osobe, osobe s invaliditetom i autohtono stanovništvo te osobe koje žive u osjetljivim uvjetima (kao što su područja zahvaćena sukobima ili druga područja koja su nerazmjerno pogođena klimatskim promjenama);

30.

naglašava da se u izvješćima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama prepoznaje da su kapaciteti žena za prilagodbu klimatskim promjenama i borbu protiv njih često ograničeni zbog uloge žena u kućanstvu i društvu, institucionalnih prepreka i društvenih normi; potiče stranke da nastave unapređivati rodno osviještenu klimatsku politiku daljnjom provedbom Programa rada o rodnim pitanjima iz Lime i Akcijskog plana za rodnu ravnopravnost te osiguravanjem jednake zastupljenosti žena u postupcima donošenja odluka; čvrsto je uvjeren u to da žene ne bi trebalo smatrati ranjivim korisnicima, već aktivnim subjektima koji ublažavaju klimatske promjene i prilagođavaju im se;

31.

pozdravlja Opću napomenu br. 26 Odbora za prava djeteta Ujedinjenih naroda o pravima djece i okolišu s posebnim naglaskom na klimatske promjene; napominje da su lokalne i regionalne vlasti najprikladnija razina za rješavanje problema raznih učinaka klimatskih promjena na djecu i osiguravanje prava djece, podupiranje djelovanja u području klime kojim se uzimaju u obzir djeca i rodna pitanja te provedbu politika kojima se osigurava potpuno poštovanje i uživanje ljudskih prava djece;

32.

ističe da, unatoč napretku postignutom na konferenciji COP27, pokretanjem programa prilagodbe iz Šarm el-Šeika, tekući globalni financijski tokovi za prilagodbu nisu dovoljni te potiče stranke da pruže vjerodostojne ciljeve i planove za iskorištavanje tog kapitala;

33.

pozdravlja uključivanje bioraznolikosti kao jedne od tema koje se razmatraju za okvir za globalni cilj prilagodbe jer klimatske promjene ozbiljno štete bioraznolikosti i uništavaju je, dok zaštita i obnova bioraznolikosti doprinose prilagodbi klimatskim promjenama; u skladu s provedbenim planom iz Šarm el-Šeika, potiče stranke da razmotre prirodna rješenja kao ključne alate za potporu ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima, uz istodobno stvaranje znatnih dodatnih koristi u pogledu zdravlja i kvalitete života; u tom pogledu ističe razoran učinak koji nezakonita agresija Rusije na Ukrajinu ima na bioraznolikost, uništavajući ključne ekosustave, što ima znatan utjecaj na životinje i ljude;

34.

naglašava važnost razmatranja međusobne povezanosti klime, bioraznolikosti i ciljeva održivog razvoja. Predan je pružanju doprinosa aktualnim naporima za usklađivanje i koordinaciju postupaka među UNFCCC-om, Konvencijom UN-a o biološkoj raznolikosti i ciljevima održivog razvoja UN-a radi promicanja sinergije i usklađivanja;

Gubitak i šteta

35.

pozdravlja napredak u operacionalizaciji mreže iz Santiaga postignut na konferenciji COP27 i odluku o uspostavi novih mehanizama financiranja za odgovor na gubitke i štetu u zemljama u razvoju koje su posebno osjetljive i već suočene s nepovratnom štetom uzrokovanom klimatskim promjenama, koja će se pogoršati u predstojećim godinama. Podsjeća da su lokalne i regionalne vlasti pokazale spremnost za preuzimanje vodeće uloge u rješavanju problema gubitka i štete kao što je vidljivo iz financijskih obveza koje su preuzele Škotska i Valonija, pokazujući kako suradnja između globalnog sjevera i globalnog juga povećava ambicije;

36.

ističe da lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu ulogu u dijagnosticiranju, procjeni i oblikovanju odgovora na temelju najboljih dostupnih podataka o potrebama, rizicima i prijetnjama njihovu stanovništvu i području, kao što je istaknuto izvješću škotske vlade Practical Action for Addressing Loss and Damage (Praktično djelovanje u rješavanju gubitaka i štete);

37.

ističe da decentralizirano financiranje gubitaka i štete od strane lokalnih vlasti može jamčiti lakšu dostupnost financiranja na lokalnoj razini u slučaju iznenadnih poremećaja te da su ulaganja prilagođena lokalnim uvjetima i djelotvornije usmjerena na prioritete građana;

Od obveza do provedbe: premošćivanje nedostataka za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma ubrzanim lokalnim i podnacionalnim djelovanjem

38.

napominje da će ulaganje u lokalno djelovanje u području klime dovesti do otvaranja dodatnih zelenih radnih mjesta, revitalizacije lokalnih gospodarstava i smanjenja stopa nezaposlenosti, kao i do zdravijih zajednica i većih gospodarskih koristi povezanih sa zdravljem;

39.

ističe potrebu za provjerom otpornosti svih financijskih tokova na klimatske promjene i za prelaskom s preuzimanja financijske obveze na isplatu i odlučno poziva na izravan pristup lokalnih i regionalnih vlasti sredstvima za borbu protiv klimatskih promjena jer je to ključno za pružanje prilagođenih i djelotvornih rješenja za jedinstvene izazove s kojima se zajednice suočavaju na svojim područjima;

40.

snažno preporučuje povećanje izravne potpore i tehničke pomoći lokalnim i regionalnim vlastima. Ponovno ističe važnost pružanja potpore izgradnji kapaciteta i ciljanim programima osposobljavanja kako bi se olakšalo korištenje sredstava za borbu protiv klimatskih promjena i mogućnosti financiranja stvaranjem jasnih planova provedbe;

41.

pozdravlja misije EU-a za klimatski neutralne i pametne gradove i za prilagodbu klimatskim promjenama kao ponovljive modele koji bi se mogli proširiti ne samo unutar EU-a nego i u drugim regijama diljem svijeta; poziva Europsku komisiju da gradovima predloži izravno financiranje u okviru misije EU-a za klimatski neutralne i pametne gradove za provedbu projekata zelenog plana na terenu;

42.

ističe važnost mobilizacije financijskih sredstava iz svih izvora, uključujući privatni i javni sektor na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Prepoznaje ulogu međunarodnih financijskih institucija i multilateralnih razvojnih banaka u mobilizaciji financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena i poziva te institucije da osiguraju da lokalne i regionalne vlasti imaju jednostavniji pristup financiranju bez nepotrebnih birokratskih prepreka;

43.

ističe potrebu za užom suradnjom s lokalnim i regionalnim vlastima u definiranju relevantnih fiskalnih mjera u skladu s činjenicom da je u Pariškom sporazumu prepoznata „važnost integriranih, holističkih i uravnoteženih netržišnih pristupa koji su im [strankama] na raspolaganju kao pomoć koordiniranoj i učinkovitoj provedbi nacionalno utvrđenih doprinosa” (6) i ističe kako bi se time stranke, lokalne i regionalne vlasti, dionici iz privatnog sektora i organizacije civilnog društva potaknuli da aktivno sudjeluju u istraživanju, razvoju i provedbi netržišnih pristupa;

44.

poziva na veću koordinaciju u pružanju odgovora na pogrešne informacije i kampanje dezinformiranja s ciljem diskreditiranja lokalnog djelovanja u području klime te na dodjelu odgovarajućih sredstava za podizanje razine osviještenosti, izgradnju kapaciteta i uključivanje lokalnih zajednica u djelovanje u području klime;

Od priznavanja do partnerstva: poticanje podnacionalnih doprinosa procesima UNFCCC-a

45.

pozdravlja pokretanje inicijative za održivu otpornost gradova za sljedeću generaciju (SURGe) u okviru konferencije COP27, kao i organizaciju prvog ministarskog sastanka o urbanizaciji i klimi te poziva predsjedništvo Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) da te razgovore nastavi na ministarskom sastanku u okviru konferencije COP28 i da aktivno sudjeluje u inicijativi SURGe;

46.

pozdravlja činjenicu da se predsjedništvo konferencije COP28 obvezalo osigurati prvu globalnu delegaciju gradonačelnika na svjetskom sastanku na vrhu o djelovanju u području klime i uključiti lokalne klimatske prioritete i doprinose u program konferencije COP28;

47.

pozdravlja priopćenje ministara i ministrica klime, energetike i okoliša skupine G7 iz 2023. u kojem se prepoznaje ključna uloga podnacionalnih aktera u ostvarivanju prelaska na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija, gospodarstvo otporno na klimatske promjene, kružno gospodarstvo i gospodarstvo koje pozitivno utječe na prirodu, kao i uspostavu okruglog stola skupine G7 o podnacionalnom klimatskom djelovanju, koji će pružiti osnovne informacije za sastanak skupine G20 i konferenciju COP28;

48.

podržava inicijativu francuske vlade za uvođenje regionalnih COP-ova, što je preporuka OR-a od 2021. (7) Budući da regionalni COP-ovi osiguravaju da građani i poduzeća preuzmu odgovornost za zeleni plan i borbu protiv klimatskih promjena, ali i da omogućuju prikupljanje informacija na terenu koje bi se mogle prenijeti na nacionalnu i međunarodnu razinu, pružajući konkretna lokalna znanja i najbolje prakse, OR poziva druge države članice EU-a da razmotre uvođenje te prakse i na svojim teritorijima;

49.

ističe ključnu ulogu koju Skupina lokalnih vlada i općinskih vlasti ima u povezivanju glasa lokalnih i regionalnih vlasti na globalnoj razini i u stalnom jačanju svjetske mreže podnacionalnih vlasti koje su voljne boriti se protiv klimatskih promjena. Poziva stranke da pojačaju partnerstvo i suradnju s tom Skupinom i Partnerstvom iz Marakeša za globalno djelovanje u području klime, kao i s klimatskim predvodnicima na visokoj razini;

50.

poziva predvodnike na visokoj razini da istraže mogućnost proširenja regionalnih tjedana klimatske politike na Europu u bliskoj budućnosti;

51.

pozdravlja donošenje globalnog okvira za bioraznolikost nakon 2020. na 15. sastanku COP Konvencije o biološkoj raznolikosti i prihvaćanje ključne uloge lokalnih vlasti u doprinosu tom okviru, osobito formalnim uključivanjem podnacionalnih vlasti kao ključnih partnera za razvoj i provedbu nacionalnih strategija i akcijskih planova za bioraznolikost. Snažno potiče stranke Pariškog sporazuma da slijede taj primjer i usvoje slične odredbe;

52.

obvezuje se da će tijekom konferencije COP28 i nakon nje djelovati kao izravna poveznica te pružati pristup informacijama i redovito obavještavati članove i članice OR-a i lokalne i regionalne vlasti u Europi o pripremi i napretku pregovora. Pozdravlja partnerstvo i potporu drugih institucija EU-a u redovitom pružanju tih informacija, čime se lokalne i regionalne vlasti približavaju međunarodnim pregovorima o klimi.

---

(1)   Summer 2023: the hottest on record (Ljeto 2023.: najtoplije od početka mjerenja) | Copernicus.

(2)  Strateški plan programa UN-Habitat za razdoblje 2020. – 2023.

(3)  Primjerice, 75 % gradova iz mreže C40 Cities smanjuje emisije brže od svojeg nacionalnog prosjeka.

(4)  Izvješće Integrity matters: net zero commitments by businesses, financial institutions, cities and regions (Integritet je važan: obveze postizanja nulte neto stope emisija za poduzeća, financijske institucije, gradove i regije).

(5)   Overview of natural and man-made disaster risks the European Union may face (Pregled rizika od prirodnih i ljudskim djelovanjem uzrokovanih katastrofa s kojima bi se Europska unija mogla suočiti), izdanje 2020.

(6)  Člankom 6. Pariškog sporazuma zemljama se omogućuje da dobrovoljno surađuju kako bi postigle ciljeve smanjenja emisija utvrđene u njihovim nacionalno utvrđenim doprinosima. U skladu s člankom 6. zemlja može prenijeti ugljične kredite stečene smanjenjem emisija stakleničkih plinova kako bi pomogla jednoj zemlji ili više njih da ostvare klimatske ciljeve. U članku 6.stavku 8. priznaju se netržišni pristupi za promicanje ublažavanja i prilagodbe uvođenjem suradnje putem financiranja, prijenosa tehnologije i izgradnje kapaciteta, ako nije riječ o trgovanju smanjenjem emisija.

(7)  Mišljenje Europskog odbora regija – Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030. uoči konferencije COP-26 (SL C 440, 29.10.2021., str. 25.)..