P9_TA(2023)0219

Vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje

Rezolucija Europskog parlamenta od 1. lipnja 2023. o vanjskom upletanju u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (2022/2075(INI))

(C/2023/1226)

Europski parlament

—

uzimajući u obzir svoju Odluku od 10. ožujka 2022. o osnivanju Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE 2) njegovim ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata (1) i svoju Odluku od 14. veljače 2023. o izmjeni spomenute odluke od 10. ožujka te o prilagodbi njegova naziva i odgovornosti (2),

—	uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. ožujka 2022. o vanjskom upletanju u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (3) (dalje u tekstu „izvješće odbora INGE 1),

—	uzimajući u obzir postupanje Komisije na preporuke Parlamenta dane u njegovoj rezoluciji od 9. ožujka 2022.,

—	uzimajući u obzir „Strateški kompas za sigurnost i obranu – za Europsku uniju koja štiti svoje građane, vrijednosti i interese te doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti”, koji je Vijeće odobrilo 21. ožujka 2022., a Europsko vijeće prihvatilo 24. ožujka 2022.,

—	uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o novoj strategiji EU-a za proširenje od 23. studenoga 2022. (4).,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. srpnja 2022. naslovljenu „Izvješće o vladavini prava za 2022. – Stanje vladavine prava u Europskoj uniji” (COM(2022)0500),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2022. o smanjenju prostora za djelovanje civilnog društva u Europi (5),

—	uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. prosinca 2022. o sumnjama na korupciju od strane Katara i većoj potrebi za transparentnošću i odgovornošću u europskim institucijama (6),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. studenoga 2016. o strateškoj komunikaciji Europske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće zemlje (7),

—

uzimajući u obzir Preporuku Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o analizi popratnih mjera koje je ESVD poduzeo dvije godine nakon izvješća Europskog parlamenta o strateškoj komunikaciji Europske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće zemlje (8),

—	uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 20. listopada 2021. naslovljenu „Europski mediji u digitalnom desetljeću: akcijski plan za potporu oporavku i transformaciji” (9),

—	uzimajući u obzir članke o odgovornosti država za međunarodno protupravne akte,

—	uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

—	uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, posebno njegov članak 20.,

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/692 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EU) br. 390/2014 (10),

—	uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2022. o zaštiti osoba uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja”) (COM(2022)0177),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. prosinca 2020. o akcijskom planu za europsku demokraciju (COM(2020)0790),

—	uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2022. o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu (Europski akt o slobodi medija) i izmjeni Direktive 2010/13/EU (COM(2022)0457),

—	uzimajući u obzir završno izvješće Konferencije o budućnosti Europe, a posebno njegove prijedloge 27. i 37.,

—	uzimajući u obzir poboljšani Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz 2022.,

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (11),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ (12) (Direktiva CER);

—	uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog preporuke Vijeća od 18. listopada 2022. o koordiniranom pristupu Unije jačanju otpornosti kritične infrastrukture (COM(2022)0551),

—	uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe od 25. studenoga 2021. o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju (COM(2021)0731) i njegove izmjene, koje je Parlament usvojio 2. veljače 2023. (13),

—	uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada (COM(2021)0734) koji je Komisija podnijela 25. studenoga 2021.,

—	uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (COM(2020)0823) (Direktiva NIS2),

—	uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 05/2022 Europskog revizorskog suda od 29. ožujka 2022. naslovljeno „Kibersigurnost institucija, tijela i agencija EU-a: razina pripravnosti općenito nije razmjerna prijetnjama”,

—	uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 22. ožujka 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije (COM(2022)0122),

—	uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 20. svibnja 2021. Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o obveznom registru transparentnosti (14),

—	uzimajući u obzir zajedničku izjavu SAD-a i EU-a Vijeća za trgovinu i tehnologiju od 5. prosinca 2022.,

—	uzimajući u obzir godišnje izvješće Europskog revizorskog suda o agencijama EU-a za financijsku godinu 2021.,

—	uzimajući u obzir Europski kodeks standarda za neovisne organizacije za provjeru činjenica, koji je objavila Europska mreža za provjeru činjenica u kolovozu 2022.,

—	uzimajući u obzir članke 54. i 207. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir (srednjoročno) izvješće Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformacije, te za jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u Europskom parlamentu (ING2) (A9-0187/2023),

budući da je Parlament 9. ožujka 2022. donio rezoluciju u kojoj je iznio preporuke temeljene na izvješću prvog Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje; budući da se u, uz njegove preporuke, u tom izvješću poziva na donošenje koordinirane strategije protiv vanjskog upletanja; budući da je Komisija izradila dokument na temelju tih preporuka, u kojem je među ostalim stvarima sugerirala da takva strategija već de facto postoji u obliku raznih vrsta međuinstitucionalne koordinacije;

Budući da je Europski parlament jedino tijelo među institucijama EU-a koje se izravno bira i da predvodi političke rasprave EU-a o borbi protiv vanjskog upletanja, manipuliranja informacijama i hibridnih prijetnji u našim demokracijama, uključujući institucije EU-a; budući da su nedavni događaju pokazali da je Parlament meta različitih i agresivnih kampanja vanjskog upletanja;

budući da je predsjednica Komisije u svojem govoru o stanju Unije u rujnu 2022. najavila da će Komisija predstaviti paket mjera za obranu demokracije čije je donošenje predviđeno u drugom tromjesečju 2023.; budući da bi taj paket uključivao zakonodavni prijedlog za zaštitu demokracija od subjekata trećih zemalja koji obavljaju djelatnost u EU-u koja bi mogla utjecati na javno mišljenje i demokratsku sferu, preispitivanje mjera iz akcijskog plana za europsku demokraciju i mjere za sigurne i otporne izbore, uključujući, među ostalim, mjere kibersigurnosti u izbornim postupcima;

D.	budući da su Vijeće Europske unije, Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje upravljali zajedničkom vježbom naziva „EU Integrated Resolve 2022”, kojom se ispitivao odgovor EU-a na hibridne kampanje;

budući da je ruski agresivni rat protiv Ukrajine započeo pomno planiranim i agresivno izvedenim informacijskim ratom, nakon kojeg je uslijedila potpuna vojna invazija 24. veljače 2022.; budući da Rusija primjenjuje niz različitih metoda upletanja u okviru veće strategije kojoj je cilj nanošenje štete, zbunjivanje, prestrašivanje, slabljenje i podjela država članica EU-a i svojeg susjedstva; budući da su prije ruske potpune invazije na Ukrajinu Sjedinjene Američke Države i Ujedinjena Kraljevina vodile učinkovite komunikacijske kampanje predviđanja i suzbijanja dezinformiranja, uključujući dosad neviđenu javnu upotrebu dostupnih pouzdanih obavještajnih podataka kako bi se suprotstavile narativu Kremlja i razotkrilo laži ruske vlade i povezanih aktera; budući da je Rusija godinama vodila kampanje dezinformiranja, kipernapade, vrbovala elite i vršila napade s ciljem prepravljanja povijesti u pokušaju da pripremi teren za svoju invaziju na Ukrajinu te u potporu njoj;

budući da se od službi Parlamenta očekuje da ulažu znatan trud u provedbu preporuka donesenih 9. ožujka 2022., posebno u pogledu pripreme izbora za Europski parlament 2024.; budući da je radna skupina Parlamenta za dezinformacije dobila zadaću da koordinira rad više glavnih uprava Europskog parlamenta i surađuje s drugim institucijama EU-a u pogledu niza djelovanja koja se poduzimaju, posebno u sljedećim područjima: informiranost o stanju, izgradnja otpornosti, predviđanje i suzbijanje dezinformiranja te doprinos zdravom informacijskom prostoru i ublažavanje;

G.	Budući da Parlament proaktivno podupire parlamentarnu demokraciju u brojnim trećim zemljama, uključujući i djelovanjem Skupine za potporu demokraciji i koordinaciju izbora (DEG); budući da je u tom pogledu posebno važno neposredno susjedstvo EU-a;

budući da se zemlje pristupnice EU-a suočavaju s izazovima koji proizlaze iz zlonamjernog vanjskog upletanja i kampanja dezinformiranja; budući da je dosadašnji razvoj događaja pokazao da bez proširenja dolazi do ozbiljnih strateških troškova; budući da je zapadni Balkan područje strateškog i geopolitičkog natjecanja i da su neke od njegovih zemalja sklone destabilizaciji, čime se ugrožava sigurnost i stabilnost našega kontinenta; budući da treće zemlje iskorištavaju te ranjivosti, među ostalim strateškim ulaganjima i kampanjama dezinformiranja; budući da su stabilnost, sigurnost i demokratska otpornost zemalja pristupnica neodvojivo povezane sa sigurnošću, stabilnošću i demokratskom otpornošću samog EU-a;

budući da je cilj tih kampanja upletanja na zapadnom Balkanu negativno utjecati na rastuću euroatlantsku orijentaciju i stabilnost pojedinih zemalja te tako promijeniti orijentaciju regije u cjelini; budući da Rusija upotrebljava svoj utjecaj u Srbiji u pokušaju da destabilizira susjedne suverene države i upliće se u njih: u Bosni posredstvom Republike Srpske; U Crnoj Gori pomoću prosrpskih stavova u zemlji i Srpske pravoslavne crkve; i na Kosovu iskorištavanjem i raspirivanjem postojećih sporova na sjeveru Kosova; budući da Rusija stoga još uvijek ima znatan utjecaj na zapadnom Balkanu i moć upletanja u regionalne pokušaje pomirenja, integracije i reforme za demokratizaciju;

budući da se inicijativama kao što je projekt „RADAR”, financiran sredstvima EU-a, organizacije Trans European Policy Studies Association (TEPSA, paneuropski konzorcij vodećih istraživačkih instituta i sveučilišta), nastoji podići razina osviještenosti građana o dezinformacijama i pružiti platforma za javnu raspravu te je taj projekt posebno usmjeren na mlade kako bi ih se osnažilo i potaklo na izražavanje mišljenja, ojačao njihov angažman u civilnom društvu i poboljšalo njihovo obrazovanje u pogledu kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti;

budući da je u obrazovanju i osposobljavanju potreban holistički pristup koji obuhvaća naša društva u cjelini, uključujući posebno osposobljavanje za radno sposobne ljude i u školama, kako bi europski građani svih dobnih skupina mogli otkriti moguće operacije dezinformiranja i biti otporni na njih i manipulaciju informacijama; budući da bi trebalo uspostaviti strategiju kojom bi se internetskim korisnicima preventivno pokazivali videozapisi i sadržaji o taktikama na kojima počiva dezinformiranje, što bi moglo podići razinu svijesti i otpornost na pogrešne informacije i dezinformacije i povećati otpornost ranjivih skupina stanovništva; budući da su informiranost javnosti i stalan dijalog s medijima ključni u tom pogledu; budući da je glavno obilježje uspješne komunikacije u borbi protiv dezinformiranja povjerenje u institucije koje komuniciraju;

budući da suvremeni antisemitizam poprima brojne oblike, kao što su govor mržnje na internetu i (ponovna) pojava novih teorija zavjere; budući da je EU u okviru Strategije EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021.–2030.) utvrdio svoju predanost budućnosti bez antisemitizma u EU-u i izvan njegovih granica;

budući da organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u praćenju i sprečavanju povreda vladavine prava, da su ključne za izgradnju demokratske otpornosti iznutra i potporu zaštiti demokracije od takvih povreda te da aktivno pridonose poticanju vladavine prava, demokracije i temeljnih prava na terenu; budući da organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju vanjskog upletanja u demokratske procese; budući da organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u razvoju samoregulacije, čime se omogućuje izrada standarda za borbu protiv dezinformiranja, osobito u područjima u kojima svako djelovanje države može izazvati nepovjerenje; budući da se dodatnim jačanjem sudjelovanja građana i civilnog društva u demokratskim procesima cjelokupna demokracija bolje priprema za borbu protiv rizika vanjskog upletanja;

budući da organizacije civilnog društva, skupine za strateško promišljanje, zaklade i poduzeća i sami mogu biti predmetom takvog upletanja, a u nekim slučajevima mogu poslužiti i kao sredstvo za upletanje, alat ili prenositelj utjecaja zlonamjernih aktera, uključujući dionike trećih zemalja, izravnim promicanjem ili poticanjem vanjskog uplitanja i utjecajem na tvorce politika; budući da je transparentnost ključna kako bi se osiguralo da ti dionici ne postanu i ne koriste se kao instrumenti vanjskog uplitanja te je stoga nužno poštovati i pažljivo nadzirati jasna pravila u pogledu njihova utjecaja; budući da su neke države članice EA-a pokušale uvesti mehanizme za pregledavanje financijskih sredstava koje strane vlade daju organizacijama civilnog društva, osobito iz Rusije i Kine;

budući da EU pruža potporu organizacijama civilnog društva u okviru programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti (CERV), čime je ta potpora dodatno unaprijeđena, posebno za manje, lokalne organizacije koje se suočavaju s posebnim ograničenjima; budući da su određene države članice i kroz Nacionalne programe oporavka i otpornosti osigurale financiranje jačanja kapaciteta za provjeru činjenica i borbu protiv dezinformacija;

budući da je, unatoč dostupnosti određenih financijskih resursa, uključujući uspješne projekte iz fondova i programa EU-a, financiranje organizacija civilnog društva i medija općenito fragmentirano, provodi se na osnovi projekata i često dolazi iz trećih zemalja; budući da bi postupci prijave za financiranje trebali biti transparentni i pristupačni; budući da je Revizorski sud zaključio da nepostojanje koherentne strategije EU-a za medijsku pismenost, koja bi uključivala borbu protiv dezinformiranja i rascjepkanosti djelovanja EU-a, oslabljuje učinak projekata povezanih s medijskom pismenošću te da mnogi od tih projekata nemaju dovoljan opseg ni doseg;;

budući da novinarstvo koje se temelju na činjenicama ima važnu ulogu u demokratskom društvu, poštujući postulate istinitosti, točnosti, nepristranosti, poštenja i neovisnosti; budući da su sloboda izražavanja i informiranja temeljna prava zajamčena Europskom konvencijom o ljudskim pravima i priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima kao i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima; budući da tabloidizacija medija ima štetan učinak na pouzdanost javno dostupnih informacija i medijski prostor;

budući da se zviždači, novinari, organizacije civilnog društva, aktivisti i borci za ljudska prava sve češće suočavaju sa zastrašivanjem, nametljivim nadzorom i hakiranjem te uznemiravanjem i prijetnjama, uključujući pravne prijetnje i zlouporabu sudskih postupaka; budući da bi im EU i njegove institucije trebali pružiti potporu; budući da su strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja (SLAPP), uključujući one koje podnose tijela iz trećih zemalja protiv državljana EU-a ili subjekata sa sjedištem u EU-u, ozbiljna prijetnja demokraciji i temeljnim pravima, kao što su sloboda izražavanja i informiranja, budući da predstavljaju sredstva kojima se novinare i aktiviste, kao i aktiviste šireg civilnog društva nastoji spriječiti da izražavaju svoja stajališta o pitanjima od javnog interesa ili ih se kažnjava za to, te stoga imaju odvraćajući učinak na sve stvarne ili potencijalne kritičare;

budući da u EU postoje slučajevi novinara čiji su egzistencija i život ugroženi zbog njihova istraživanja tema od javnog interesa; budući da se sumnja da se strane sile upleću u Uniju i da šire represivne mjere na područja Unije kako bi ušutkale novinare koji izvješćuju o kaznenim djelima i osuđuju ih; budući da je primjer toga strategija sudskog uznemiravanja koju provodi Kraljevina Maroko protiv španjolskog novinara Ignacija Cembrera; budući da su neki novinari i borci za ljudskih prava koji su dobili azil u EU-u još uvijek meta progona, uznemiravanja, nasilja i pokušaja ubojstva; budući da bi države članice trebale osigurati njihovu sigurnost i mogućnost da nastave svoj rad;

budući da je smanjenje djelotvornosti manipuliranja zlonamjernim informacijama, a osobito njegovih učinaka na funkcioniranje demokratskih procesa, u javnom interesu; budući da dezinformacije smanjuju sposobnost građana da donose informirane odluke i slobodno sudjeluju u demokratskim procesima; budući da brz razvoj novih vrsta medija još više pojačava takvu situaciju; budući da prema rezultatima alata za praćenje medijskog pluralizma 2022. nijedna zemlja nije u kategoriji niskog rizika s obzirom na pokazatelj „opstojnosti medija”, što odražava postojeće ekonomske prijetnje medijskom pluralizmu; budući da se informativni mediji koji posluju na manjim tržištima, uključujući lokalne i regionalne medije i medijske niše, suočavaju s dodatnim izazovima jer imaju ograničene prihode, te je upitan njihov opstanak na temelju sadašnjih komercijalnih poslovnih modela i, za razliku od medija na većim tržištima, ne mogu na isti način prihvaćati nove poslovne modele; budući da su, osim toga, neke države članice koje Rusija smatra svojom sferom utjecaja izloženije geopolitičkim rizicima koji proizlaze iz upletanja Kremlja u njihov informacijski prostor;

budući da je promicanje neovisnosti i pluralizma medija te medijske pismenosti u suzbijanju dezinformacija jedan od prijedloga građana koji se nalazi u završnom izvješću Konferencije o budućnosti Europe, objavljenom 9. svibnja 2022., u kojem su građani posebno pozvali EU da suzbije prijetnje neovisnosti medija utvrđivanjem minimalnih standarda na razini EU-a, te da brani i podupire slobodne, pluralističke i neovisne medije, pojača borbu protiv dezinformiranja i vanjskog upletanja te osigura zaštitu novinara; budući da je u završnom izvješću Konferencije o budućnosti Europe naveden i poziv na uspostavu tijela EU-a koje bi bilo zaduženo za rješavanje i borbu protiv ciljanog dezinformiranja i upletanja, jačanje suradnje nacionalnih tijela za kibersigurnost te zakonodavstvo i smjernice za internetske platforme i poduzeća koja se bave društvenim medijima u pogledu rješavanja izloženosti dezinformiranju;

budući da pružatelji medijskih usluga koji su sustavno uključeni u dezinformiranje, uključujući manipulaciju informacijama i upletanje pružatelja medijskih usluga pod državnom kontrolom trećih zemalja, kao što su Kina, Rusija i Turska, mogu ugroziti cjelovitost unutarnjeg tržišta za medijske usluge i poticati polarizaciju u društvu; budući da visokokoncentrirano medijsko okruženje pod kontrolom vlade može dovesti do informacijske autokracije u kojoj država ili zlonamjerni vanjski akteri mogu lako utjecati manipuliranjem informacijama;

budući da je Kina uložila gotovo 3 milijarde EUR u europska medijska poduzeća u posljednjih 10 godina, bez odgovarajuće reakcije EU-a i njegovih država članica; budući da bi primjer Kine mogle slijediti druge zemlje sa sličnim autoritarnim političkim ideologijama, što sa sobom nosi znatne rizike za integritet europskih demokracija i upletanje drugih zemalja u unutarnje poslove EU-a; budući da određeni broj kineskih Konfucijevih instituta, kojima upravlja država, te koji šire propagandu i upliću se u akademske ustanove, još uvijek djeluje u EU-u; budući da kineski radiodifuzijski mediji predstavljaju i šire ideologiju Komunističke partije Kine (KPK); budući da su, kineski botovi, ispunjavajući potrebe kineskih vlasti, sve aktivniji u društvenim medijima i na društvenim mrežama;

X.	budući da je EU DisinfoLab nedavno otkrio veliku operaciju u službi indijskih interesa usmjerenu na međunarodne institucije, posebice u Bruxellesu i Ženevi, koje uključuje stotine lažnih medijskih kuća i desetke nevladinih organizacija kojima upravljaju vlade;

Y.	budući da samo neke države članice EU-a imaju uspostavljene mehanizme za provjeru stranih ulaganja u medije; budući da je u interesu javnost imati saznanja o stvarnim vlasničkim strukturama medijskih kuća;

budući da i dalje postoje znatni strukturni nedostaci koji olakšavaju manipulaciju putem internetskih platformi; budući da se poslovni modeli internetskih platformi temelje na osobnim podacima, na algoritmima kojima se potiču ekstremni i disruptivni sadržaji i oglasi, pri čemu više aktivnosti znači više prihoda od oglasa, a želja za aktivnošću ide u prilog disruptivnim i ekstremnim mišljenjima nauštrb informacija utemeljenih na činjenicama; budući da su internetske platforme stoga osmišljene na način koji podupire širenje teorija zavjere i dezinformacija; budući da te globalne internetske platforme osim toga imaju golem razorni učinak na ekonomsku održivost europskog medijskog sektora jer dominiraju tržištem oglašavanja i tako utječu na medijske poslovne modele;

AA.	budući da unatoč jačem Kodeksu dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i dalje postoje mnogi strukturni problemi, kao što su nedostatak obvezujućih pravila i odredba prema kojoj poduzeća mogu birati vlastite obveze, što u konačnici onemogućuje uspjeh Kodeksa dobre prakse kao alata;

AB.

budući da bi brzo razvijajuće tehnologije generativne umjetne inteligencije (AI) mogle imati ozbiljne posljedice koje bi mogle omogućiti zlonamjernim akterima jeftinije i brže stvaranje i širenje više dezinformirajućeg sadržaja; budući da bi zemlje diljem svijeta koje nemaju sredstva za rješavanje ovog izazova mogle biti suočene s posebno razornim učincima;

AC.	budući da je cilj prijedloga Komisije o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju rješavanje tih strukturnih problema u kontekstu političkog oglašavanja;

AD.

budući da su platforme razvile nekoliko inicijativa za borbu protiv dezinformacija na internetu, osmišljavanjem kampanja predviđanja i suzbijanja dezinformiranja kako bi informirao korisnike o opasnostima dezinformacija preventivnim upozoravanjem i opovrgavanjem lažnih tvrdnji iznesenih u kampanjama dezinformiranja koje provode zlonamjerni akteri; budući da se učinak tih inicijativa ne može u potpunosti procijeniti zbog nepostojanja neovisnih ili institucionaliziranih analiza koje bi provodili istraživači s punim pristupom podacima;

AE.

budući da se sadržaj koji nije na engleskom jeziku i dalje u velikoj mjeri ne nadzire jer platforme još uvijek ne zapošljavaju dovoljan broj ispitivača i provjeravatelja činjenica koji mogu obavljati svoje zadatke na drugim jezicima, a pogotovo za manje jezike u zemljama koje su snažno pogođene dezinformacijama; budući da bi internetske platforme trebale jamčiti temeljna prava građanima, kao što su sloboda izražavanja i informiranja;

AF.

budući da je kompanija Twitter, otkako ju je preuzeo Elon Musk, donijela kriznu politiku za dezinformacije, prema kojoj bi trebala poduzeti mjere protiv objava („tweetova”) koje sadržavaju lažne i obmanjujuće navode o upotrebi sile i oružja te bi trebala odgovoriti tako da prednost da objavama s medijskih profila koji su u državnoj nadležnosti i istaknuti upozorenje da je objava prekršila kriznu politiku kompanije za dezinformacije, ali se od tog pristupa djelomično odustalo 23. studenoga 2022.; budući da je kompanija opustila osoblje svih odjela odgovornih za otkrivanje i klasificiranje dezinformacija ili odgovaranje na njih, uključujući većinu moderatora sadržaja i timove za pojedine zemlje te ponovno aktivirao više od 60 000 računa za koje je ranije utvrđeno da su prekršili pravila platforme dijeljenjem dezinformacija te sudjelovanjem u uznemiravanju ili zlostavljanju ili prijevarama; budući da je od preuzimanja došlo do povećanja uvredljivog sadržaja za oko 40 %; budući da je došlo do opetovanih i nedopustivih suspenzija računa novinara i medijskih kuća bez konkretnog obrazloženja;

AG.

budući da su medijska izvješća o internim dokumentima potaknula pitanja o političkoj neutralnosti njegovih nastojanja da provede svoju politiku protiv vanjskog upletanja i dezinformiranja za vrijeme predsjedničkih izbora u SAD-u 2020. i o tome jesu li i ta nastojanja predstavljala oblik upletanja u političku i širu društvenu rasprava o izborima, s obzirom da su deseci poruka e-pošte otkrili da su glavne stranke u Sjedinjenim Državama primjenjivale metode protiv dezinformiranja i govor mržnje radi kontroliranja biračkog tijela; budući da je i dalje nejasno kako će se Twitter razvijati u bliskoj budućnosti zbog zabrinjavajućih izjava i odluka njegovog novog višeg rukovodstva;

AH.

budući da su pogrešne informacije i dezinformacije o zdravlju ozbiljna prijetnja javnom zdravlju jer potkopavaju povjerenje u znanost, javne ustanove i medicinsko osoblje te potiču neprijateljstvo prema njima i potiču stvaranje teorija urote; budući da takve dezinformacije mogu biti opasne po život kad odvraćaju ljude od traženja medicinski preporučenog liječenja, uključujući cijepljenje, ili promiču lažne oblike liječenja; budući da je tijekom pandemije bolesti COVID-19 količina sadržaja povezanih s bolešću COVID-19 koji nije bio obrađen nakon provjere činjenica i za koji je utvrđeno da sadrži pogrešne informacije ili dezinformacije iznosila 20 % na njemačkom i španjolskom, 47 % na francuskom i 84 % na talijanskom jeziku; budući da je u slučaju manjih jezika situacija bila još gora;

AI.

budući da mreže botova i lažnih računa na platformama društvenih medija koriste zlonamjerni akteri kako bi potkopavali demokratske procese; budući da je Meta uklonila dvije mreže porijeklom iz Kine i Rusije zbog kršenja politike koordiniranog neautentičnog ponašanja; budući da se mreža porijeklom iz Rusije, koja se sastoji od više od 60 internetskih stranica, lažno predstavljala kao legitimne internetske stranice novinskih organizacija u Europi i objavljivala vlastite članke u kojima je kritizirala Ukrajinu, podupirala Rusiju i iznosila da će sankcije zapadnih zemalja Rusiji imati posljedice za njih; budući da je EU DisinfoLab došao do sličnih zaključaka u svojoj istrazi „Doppelgänger”; budući da je to samo vrh sante leda i da internetske platforme moraju stalno biti na oprezu i poboljšavati svoju politike moderiranja sadržaja;

AJ.

budući da postoji nedostatak nadzora nad platformama kao što su Reddit i Telegram na kojima se dezinformacije šire uglavnom nekontrolirano; budući da Spotify emitira podcaste koji sadržavaju pogrešne informacije i dezinformacije, osobito dezinformacije u pogledu cjepiva; budući da neki od njih imaju do 11 milijuna slušatelja po epizodi; budući da je kompanija odbila poduzeti bilo kakve mjere protiv računa s kojih se emitiraju ti podcasti jer nema politiku za dezinformacije; budući da je EU pokrenuo više istraga o TikToku u pogledu prijenosa podataka građana EU-a Kini i ciljanog oglašavanja usmjerenog na maloljetnike;

AK.

budući da je Akt o digitalnim uslugama (15) stupio na snagu 16. studenoga 2022. i primjenjivat će se od 17. veljače 2024.; budući da on u potpunosti usklađuje pravila primjenjiva na posredničke usluge na unutarnjem tržištu te sadržava posebne odredbe primjenjive na vrlo velike internetske platforme (VLOP) i vrlo velike internetske tražilice (VLOSE) kad je riječ o sistemskim rizicima kao što su dezinformacije i manipulacija;

AL.

budući da su u skladu s Aktom o digitalnim uslugama vrlo velike internetske platforme (VLOP) i vrlo velike internetske tražilice (VLOSE) obvezne provoditi godišnje procjene rizika i poduzimati mjere za ublažavanje rizika koji proizlaze iz dizajna i upotrebe njihovih usluga; budući da bi neke odredbe Akta o digitalnim uslugama trebalo proširiti na manje platforme na kojima se dezinformacije šire neometano;

AM.	budući da su prema Aktu o digitalnim uslugama dezinformacije i manipulacija na izborima sistemski rizici;

AN.

budući da algoritmi osmišljeni da pogoduju poslovnim modelima platformi imaju ključnu ulogu u širenju tih lažnih i obmanjujućih narativa, stvarajući korisničke mjehure kreirane filtrima koji ograničavaju ili iskrivljuju informacije dostupne pojedinačnim korisnicima; budući da platforme još uvijek nisu učinile dovoljno da se tome suprotstave; budući da razvoj, testiranje i funkcioniranje algoritama još uvijek nisu transparentni;

AO.

Budući da se platforme društvenih medija koriste kao sredstvo, primjerice za širenje ruske propagande koja nastoji opravdati invaziju Vladimira Putina na Ukrajinu, i za poticanje antidemokratskih političkih pokreta na Balkanu; budući da umjetna inteligencija, upotrebom velikih jezičnih modela (LLM), kao što je ChatGPT, postaje sve važniji alat za širenje propagande i dezinformacija, ali će isto tako biti ključna za djelotvornije otkrivanje lažnih narativa i njihovo suzbijanje; budući da je potrebno razvijati digitalne tehnologije uz poštovanje prema ljudskim pravima i vladavini prava;

AP.	budući da je Komisija uspostavila Europski centar za transparentnost algoritama, koji je dio Komisijina Zajedničkog istraživačkog centra te se sastoji većinom od inženjera i podatkovnih znanstvenika koji su zaduženi za proučavanje algoritama;

AQ.	budući da koordinatori digitalnih usluga, odnosno neovisna tijela koja imenuje svaka država članica, imaju važnu ulogu i funkciju te su odgovorni za nadgledanje i provedbu Akta o digitalnim uslugama u državama članicama;

AR.

budući da postoji rizik od ekonomske ovisnosti, ali i od špijunaže i sabotaže, u slučaju da strana poduzeća steknu utjecaj nad kritičnom infrastrukturom EU-a; budući da su kineska brodarska poduzeća stekla većinski udio u više od 20 europskih luka, na primjer China Merchants u Francuskoj i COSCO u lukama Pirej, Antwerpenu Bilbao, Genova, Hamburgu Rotterdamu Valencija i Zeebrugge; budući da je posebni odbor INGE 1 u svojem izvješću pozvao na jači regulatorni i provedbeni okvir kako bi se osiguralo da se blokiraju izravna strana ulaganja koja imaju štetan učinak na sigurnost u EU-u;

AS.

budući da se strani akteri, prije svega Kina i Rusija, ali i Iran, aktivno nastoje infiltrirati u europsku kritičnu infrastrukturu i lance opskrbe kako bi krali informacije i/ili znanje i iskustvo špijuniranjem, kako bi stekli konkurentsku prednost ili sabotirali dijelove te infrastrukture u svrhu ugrožavanja njezina funkcioniranja; budući da je isto zlonamjerno ponašanje povezano s gospodarskim i infrastrukturnim projektima u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU-u; budući da sve veća opasnost za europske građane dolazi i iz mogućnosti špijunaže i prikupljanja informacija putem uređaja u svakodnevnoj uporabi u kućanstvu;

AT.

budući da je energetska ovisnost EU-a o Rusiji stvorila ogromne poteškoće za energetsku sigurnost EU-a nakon što je Rusija započela svoj agresivni rat protiv Ukrajine; budući da postoji rizik da će projekti „korozivnog kapitala” koje u državama članicama provode strani akteri, kao što je nuklearna elektrana Paks u Mađarskoj, utjecati na političke odluke; budući da su, unatoč ruskoj nezakonitoj okupaciji i aneksiji dijelova Ukrajine 2014., brojne zemlje EU-a povećale svoju ovisnost o ruskom plinu; budući da su neke od tih zemalja nedavno svoju ovisnost smanjile na gotovo 0 %;

AU.

budući da bi programi ulaganja za uvođenje 5G tehnologije, kao što je CEF2 u digitalnom sektoru te program 6G Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge, mogli podupirati tehnološku suverenost i smanjiti ovisnosti o stranim dobavljačima u tom području jer će izgraditi sigurnu 5G infrastrukturu te tehničke kapacitete za 6G; budući da bi razvoj kritične tehnološke infrastrukture za europsko gospodarstvo trebao biti rezerviran za europske proizvođače i developere te na one iz zemalja sličnih stavova;

AV.	budući da su nacionalna tijela nekih država članica poboljšala svoje pristupe borbi protiv stranih prijetnji kritičnoj infrastrukturi, kao što su špijunaža i sabotaža;

AW.

budući da dezinformacije i ostale manipulacije informacijama zahvaćaju javnu raspravu o izborima i drugim demokratskim procesima te mogu onemogućiti građanima da donesu informirane odluke ili ih potpuno odvratiti od političkog sudjelovanja; budući da su dezinformacije u političkim kampanjama izravna ugroza pravednog demokratskog političkog natjecanja; budući da ta pitanja predstavljaju izazov za europske izbore 2024.;

AX.

budući da se uoči europskih izbora 2024. Očekuje povećano upletanje i manipulacija informacijama; budući da su europski izbori ključni za funkcioniranje demokratskih procesa Europske, jačajući njezinu stabilnost i njezin legitimitet; budući da se stoga se mora braniti demokratski integritet Unije među ostalim sprečavanjem širenja dezinformacija i nedopuštenog vanjskog upletanja u europske izbore; budući da bi prijedlog o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju mogao dati doprinos uvođenjem zabrane za sponzore političkog oglašavanja zemalja izvan EU-a;

AY.

budući da su slobodni i pošteni izbori temelj demokratskih zemalja te da su neovisni i transparentni izborni postupci potrebni za poticanje konkurentnog izbornog okruženja i povjerenja građana u integritet izbora; budući da integritet sustava izbornih postupaka ugrađena i u pravni i institucionalni okvir kojim je uređen način odvijanja izbora, uključujući tijela za upravljanje izborima; budući da su kvaliteta i snaga tih okvira i demokratskih institucija ključne za izborni integritet svake zemlje; budući da su internetske društvene platforme sve važniji instrumenti u donošenju izbornih odluka;

AZ.

budući da se upletanje u izborni postupak može provoditi na različite načine, izravno ili neizravno, kao što su, prijevare s glasačkim listićima, blokiranje ulaza na biračka mjesta ili fizička prisila na glasovanje, širenje iskrivljenih informacija o kandidatima, manipulacija ili promjena datuma izbora, kampanje odnosno dezinformiranja na društvenim medijima itd.;

BA.

budući da su autoritarni režimi postali djelotvorniji u kooptiranju ili zaobilaženju normi i institucija koje podupiru temeljne slobode te u pružanju pomoći drugima koji žele učiniti isto; budući da takvi režimi potiču i polarizaciji, preko posrednika u trećim zemljama i u EU-u, te pokušavaju iskriviti nacionalne politike kako bi promicali mržnju, nasilje i neobuzdanu moć; budući da vanjsko upletanje u izborne postupke često nije usmjereno isključivo na utjecaj na određene izborne rezultate, već na potkopavanje i uništavanje dugoročnog povjerenja građana u legitimitet njihovih demokratskih institucija i demokratskih procesa;

BB.	budući da Tijelo za europske političke stranke i europske političke zaklade pridonosi zaštiti integriteta izbora za Europski parlament;

BC.	budući da europska mreža za suradnju u području izbora ima ključnu ulogu u osiguravanju integriteta izbora u Europskoj uniji; budući da su tu mrežu uspostavile Komisijine službe zajedno s relevantnim službama država članica;

BD.

budući da novinari i stručnjaci i dalje otkrivaju da se političko djelovanje i političari u Europskoj uniji financiraju sredstvima izvan EU-a prije i nakon 24. veljače 2022. te da to ugrožava integritet demokratskog funkcioniranja država članica EU-a i zahtijeva temeljitu istragu kako bi se pozvalo sudionike na odgovornost; budući da je El País otkrio umiješanost Iranskog nacionalnog vijeća otpora u financiranje krajnje desnih političkih pokreta u EU; budući da Rusija i Iran, zajedno s drugim zemljama poput Venezuele, imaju zajednički cilj slabljenja demokratskih država;

BE.

budući da zakonodavci trenutačno pregovaraju o prijedlogu o političkom oglašavanju čiji je cilj nadopuniti Akt o digitalnim uslugama, riješiti štetnu rascjepkanost koja trenutno postoji u ovom području i doprinijeti jačanju naših demokracija u Europi i naših demokratskih procesa, omogućiti građanima da donesu informiranu odluku tijekom izbora ili referenduma kroz otvoreni postupak i zaštititi građane EU-a od dezinformacija, lažnih vijesti, netransparentnih tehnika političkog oglašavanja i općenito stranog upletanja; budući da bi zakonodavci trebali što prije postići dogovor o prijedlogu kako bi se osiguralo da nova pravila budu na snazi prije europskih izbora 2024.;

BF.

budući da se samo u prvoj polovini 2021. dogodio jednak broj kibernapada na institucije EU-a koliko u cijeloj 2020. (16); budući da se broj slučajeva napada na EU i nacionalne institucije povećao nakon ruske agresije u Ukrajini, poput kibernapada na Europski parlament tijekom plenarne sjednice u studenom 2022., kojim je srušena njegova internetska stranica nakon glasovanja o Rezoluciji o proglašenju Ruske Federacije državom pokroviteljicom terorizma;

BG.

budući da je EU znatno pojačao svoje aktivnosti i ulaganja u pogledu razvoja kapaciteta kibersigurnosti, među ostalim u okviru programa Obzor Europa i Digitalna Europa; budući da još uvijek postoji potreba za učinkovitijom kibersigurnošću podržanom odgovarajućim financiranjem; budući da bi snažna kibersigurnosna infrastruktura mogla smanjiti troškove uzrokovane kiberincidentima; budući da se u procjeni učinka predloženog akta o kiberotpornosti navodi da bi takva inicijativa mogla dovesti do smanjenja troškova prouzročenih incidentima koji pogađaju poduzeća za otprilike 180 do 290 milijardi EUR (17); budući da Komisija sporo poduzima mjere protiv hakiranja koje špijunskim softverom u EU-u provode treće zemlje, usmjerenog protiv građana EU-a, uključujući od istaknute osobe kao što su čelnici država ili povjerenici; budući da u trenutačno ne postoji akcijski plan za sprečavanje hakiranja usmjerenog građana EU-a koje provode osobe koje djeluju izvan EU-a;

BH.

budući da je Vijeće nedavno donijelo Direktivu NIS2 kako bi se osigurala visoka zajednička razina kibersigurnosti širom Unije; budući da je u Direktivi NIS2 uspostavljena Europska mreža organizacija za vezu za kiberkrize (EU-CyCLONe), koja će ojačati otpornost informacijskih sustava; budući da se odgovarajuća razina kibersigurnosti može postići samo suradnjom više aktera iz javnog i privatnog sektora; budući da se EU još uvijek suočava s velikim ovisnostima u području kibersigurnosti;

BI.

budući da kibernetička obrana Ukrajine zahtijeva djelovanje i suradnju svih partnera; budući da su zapadne informatičke korporacije pružile pomoć Ukrajini u prepoznavanju ranjivosti u njezinoj infrastrukturi; budući da u EU-u nedostaje tehničkih sposobnosti za utvrđivanje ranjivosti i njegovoj kritičnoj infrastrukturi; budući da je suradnja i razmjena informacija s ciljanim partnerima, kao što su SAD, Ujedinjena Kraljevina, Ukrajina i Tajvan, ključna za poboljšanje naše sposobnosti pripisivanja odgovornosti za napade;

BJ.

budući da je 2021. uspostavljeno Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge kako bi se Europskim akterima omogućilo da oblikuju globalne standarde za mrežu 6G; budući da Komisija i tijela država članica aktivno surađuju na provedbi paketa instrumenata za kibersigurnost 5G tehnologije u okviru Skupine za suradnju u području mrežnih i informacijskih sustava (NIS); budući da je Europski revizorski sud zaključio da je od donošenja paketa instrumenata za kibersigurnost 5G tehnologije postignut napredak u jačanju sigurnosti 5G mreža, pri čemu većina država članica primjenjuje ili je u postupku primjene ograničenja za visokorizične dobavljače, ali da nijedna od predloženih mjera nije pravno obvezujuća, što znači da Komisija nema ovlasti za njihovu provedbu;

BK.

budući da je bilo slučajeva da su treće zemlje prevozile migrante i tražitelje azila do vanjske granice EU-a, kao dio njihovih hibridnih strategija stranog upletanja kako bi izazvale EU i njegove države članice, kao što je u jesen 2021. učinila Bjelorusija protiv Poljske, Litve i Latvije; budući da ovu hibridni pokušaji upletanja također dolaze u obliku širenja dezinformacija polarizacijom društava EU-a i potkopavanja europskih vrijednosti i temeljnih prava;

BL.

budući da strane kampanje dezinformiranja koje provode strani akteri često upotrebljavaju migrante, manjine i dijasporu kako bi se iskoristile i pojačale negativne predrasude o migraciji radi povećanja napetosti unutar europskih društava, kao što je to slučaj s ukrajinskom dijasporom koja je žrtva ruskih kampanja dezinformiranja; budući da platforme imaju ključnu ulogu u širenju takvih informaciju;

BM.

budući da u Europi raste broj pokreta protiv jednakosti spolova, koji su osobito usmjereni na seksualno i reproduktivno zdravlje, prava žena i LGBTIQ+ osoba; budući da takvi pokreti šire dezinformacije kako bi se poništio napredak u pravima žena i rodna ravnopravnost; budući da je prijavljeno da takve pokrete milijunima eura financiraju javni ili privatni strani akteri, među ostalim iz Rusije i SAD-a;

BN.	budući da ta instrumentalizacija migranata i manjina na vanjskim granicama EU-a naglašava važnost postojanja djelotvornog i integriranog sustava upravljanja granicama te primjene operativnih, financijskih i diplomatskih mjera za zadržavanje otpornosti;

BO.	budući da Parlament podržava prijedlog Komisije da se odredbe o instrumentalizaciji migranata uvrste u Zakonik o schengenskim granicama, čime će se državama članicama omogućiti djelotvornije i koordiniranije postupanje;

BP.

budući da ruske kampanje dezinformiranja i propagande neizravno utječu i na formiranje mišljenja u Europi jer su usmjerene na dijasporu u Europi i susjednim zemljama koja govori ruski; budući da bi države članice trebale imati ključnu ulogu u stvaranju izvora informacija koji se temelje na činjenicama, a bili bi dostupni skupinama stanovništva koje govore ruski kako bi se suprotstavile narativu kojim se podupire Kremlj; budući da su ruske kampanje dezinformiranja i propagande također raširene u brojnim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, pa i u Srednjoj Aziji;

BQ.

budući da je Ured saveznog glavnog državnog odvjetnika u Belgiji otvorio istragu zbog sumnji na pranje novca, korupciju i sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji porijeklom iz trećih zemalja; budući da je od 9. prosinca 2022. provedeno nekoliko uhićenja i pretresa koji su obuhvaćali i sadašnje i bivše zastupnike u Europskom parlamentu, kao i članove osoblja; budući da nakon takvih optužbi moraju uslijediti djelotvorne mjere Parlamenta i drugih institucija EU-a kako bi se zatvorile sve rupe u zakonu u pogledu vanjskog upletanja, te kako bi se povećale transparentnost i odgovornosti radi zaštite integriteta institucija;

BR.

budući da je povjerenje u integritet Parlamenta i u vladavinu prava od presudne važnosti za funkcioniranje europske demokracije; budući da je ključno osigurati da demokratski procesi ne budu podvrgnuti privatnim i vanjskim interesima i da se prava građana u potpunosti poštuju; budući da je sposobnost predstavnika interesnih skupina da na temelju argumenata utječu na donošenje odluka u Parlamentu bitan dio europske demokracije;

BS.

budući da je u izvješću posebnog odbora INGE I već istaknuto da postoji ozbiljan nedostatak pravno obvezujućih pravila i provedbe registra lobiranja u EU-u, da bivše europske političare i državne službenike na visokoj razini angažiraju ili kooptiraju strana autoritarna nacionalna ili privatna poduzeća pod kontrolom države; budući da je zbog toga praktički nemoguće pratiti lobiranje koje dolazi izvan EU-a;

BT.

budući da je vrbovanje elita za strane interese, olakšano činjenicom da se ne ograničavaju „rotirajuća vrata” između institucija EU-a i autokratskih zemalja s visokim rizikom od štetnog upletanja u demokratske interese Unije, i dalje značajan oblik vanjskog upletanja u demokratsko funkcioniranje Europske unije te se može smatrati problemom povezanim s korupcijom;

BU.	budući da su Kina i Rusija uvele sankcije protiv europskih istraživača i istraživačkih ustanova zbog njihovih pisanih izjava ili izražavanja stajališta;

BV.

budući da je potrebna veća jasnoća u pogledu stranog upletanja preko predstavnika interesnih skupina na razini EU-a, osobito u suradnji s nevladinim organizacijama, društvima za savjetovanje, zakladama, skupinama za strateško promišljanje i privatnim poduzećima; budući da to ne bi trebalo spriječiti uobičajene aktivnosti informiranja koje provode veleposlanstava; budući da se broj članova osoblja ruskih veleposlanstava smanjuje diljem Europe, dok raste u Budimpešti, što dokazuje da je Mađarska podložna ruskim obavještajnim aktivnostima;

BW.

budući da lobiranje u ime stranih interesa, osobito kada je riječ o poduzećima u strateškim sektorima i njihovim vladama, može otvoriti vrata vanjskom upletanju u naše institucije; budući da je registar transparentnosti EU-a znatno ojačan nakon međuinstitucionalnog sporazuma; budući da bi jačanje zahtjeva za transparentnost za organizacije civilnog društva, društva za savjetovanje, zaklade, skupine za strateško promišljanje i privatna poduzeća moglo poslužiti otkrivanju vanjskog upletanja;

BX.

budući da se pojavilo nekoliko slučajeva neprijateljskih kampanja zastrašivanja i uznemiravanja protiv zastupnika u Europskom parlamentu koje su organizirale i koordinirale treće zemlje; budući da su zemlje kao što su Rusija, Kina i Iran uvele zabrane i sankcije pojedinim članovima i tijelima Europskog parlamenta i parlamenata država članica zbog njihova kritiziranja politika u pogledu ljudskih prava vlada tih zemalja;

BY.

budući da neke zemlje lažno optužuju europske građane za kaznena djela i zločine te ih zadržavaju u zatvoru kako bi utjecale na odluke država članica EU-a; budući da su građani trenutačno zatvoreni i osuđeni bez ikakve osnove u Iranu, švedskog državljanina Ahmadreze Djalalie i sedam drugih francuskih državljana;

BZ.

budući da je u ožujku 2022. EU nametnuo sankcije ruskim propagandnim medijskim kućama Russia Today (RT) i Sputnik i privremeno zabranio njihovo emitiranje te naredio pružateljima pristupa internetu i tražilicama da blokiraju pristup njihovu sadržaju i njegovu deindeksaciju; budući da su od usvajanja devetog paketa sankcija satelitski operateri, kao što su francuski Eutelsat i luksemburški SES, prestali pružati usluge emitiranja u EU-u RT-u i Sputniku; budući da Eutelsat 3B i dalje emitira programe ruskih operatera Trikolor i NTV plus na ukrajinskim teritorijima pod ruskom okupacijom; budući da SES i dalje emitira RT News u Indiji, Meksiku i Južnoj Africi; budući da drugi nacionalni satelitski operateri, kao što su Hellas Sat i Hispasat, kao i mađarski nacionalni programi, i dalje emitiraju program sankcioniranih TV kanala; budući da su RT France i RT News još uvijek dostupni na internetu; budući da rusku propagandu često pojačavaju različite međunarodne medijske kuće s vrlo širokim dosegom u određenim regijama svijeta;

CA.

budući da je Srbija, zemlja kandidatkinja za članstvo u EU-u, u jasnoj suprotnosti sa sankcijama koje je uveo EU, postala sigurno utočište za neka ruska poduzeća koja nastoje zaobići ili prebroditi sankcije koje je nametnuo EU, s obzirom da od srpnja 2022. Beograd je domaćin brojnim uredima RT-a (bivši Russiy Today), koji na internetu objavljuje vijesti na srpskom jeziku;

CB.

budući da bi kriminalizacija vanjskog upletanja bila usmjerena na takvo zlonamjerno ponašanje i njegovu stigmatizaciju; budući da trenutačno ne postoji opća zabrana vanjskog upletanja u EU, što znači da ga počinitelji mogu provoditi bez straha od kazne, osim ako njihovo ponašanje ne predstavlja postojeće kazneno djelo; budući da u skladu s člankom 83. stavkom 1. trećim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), s obzirom na razvoj kriminaliteta, Vijeće može usvojiti odluku kojom se utvrđuju ostala područja osobito teškog kriminaliteta s prekograničnim elementima; budući da počiniteljima vanjskog upletanja treba nametnuti sankcije te uvesti ograničenja kojima bi se spriječilo njihovo buduće djelovanje;

CC.	budući da je Komisija predložila da se usklade kaznena djela i kazne za kršenje sankcija EU-a; budući da nekoliko država članica razmatra proširenje nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja kako bi se obuhvatila ta kršenja;

CD.

budući da je EU već osmislio nekoliko važnih zakonodavnih akata za borbu protiv zlonamjerne vanjske manipulacije informacijama i upletanja (FIMI); budući da postoji opasnost da bi se zakonodavni okviri EU-a za borbu protiv dezinformacija mogli kopirati i upotrebljavati selektivno u drugim (autoritarnim) zemljama kako bi se ograničila sloboda medija i sloboda govora; budući da procjena djelotvornosti i učinka postojećih instrumenata na jačanje od društvene otpornosti nije pravilno provedena na razini EU-a; budući da bi se takvom procjenom dodatno poboljšala usmjerenost budućih politika i alata za rješavanje vanjskog upletanja i hibridnih prijetnji;

CE.

budući da Kina, slijedom gospodarskog rasta i širenja politike na svjetskoj pozornici, pokušava maksimalno širenje svoje propagande u inozemstvu širenjem pozitivnih diskursa o zemlji te istodobno pokušava potiskivati kritičare; budući da Kina preuzima kontrolu nad svim tradicionalnim medijskim informacijskim kanalima u Africi, koji su još uvijek najčešće korišteni alat za pristup informacijama na tom kontinentu; budući da se i ruske aktivnosti dezinformiranja razvijaju u Africi; budući da je grupa Wagner izravno uključena u te aktivnosti; budući da te aktivnosti mogu ugroziti sigurnost europskih građana i uspostavu suradnje s afričkim partnerskim zemljama;

CF.	budući da EU preuzima vodeću ulogu u radu ad hoc odbora UN-a o kiberkriminalu u okviru Trećeg odbora UN-a s ciljem zaštite temeljnih i postupovnih prava osumnjičenika;

CG.

budući da se opća informiranost o opasnostima manipuliranja informacijama i upletanja u drugim zemljama u svijetu povećala od pandemije bolesti COVID-19; budući da su Ujedinjeni narodi predložili nekoliko inicijativa za poboljšanje upravljanja u digitalnoj sferi i stvaranje veće usklađenosti među državama članicama UN-a, kao što su „Globalni kodeks ponašanja za promicanje integriteta javnih informacija” i Global Digital Compact;

CH.	budući da su u dijalogu s Posebnim odborom ING2 predstavnici određenih platformi i drugi dionici pozitivno reagirali na uspostavu globalnih standarda, a posebno europskih i, po mogućnosti, transatlantskih standarda, za borbu protiv vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja (FIMI);

CI.	budući da su uspješne misije i operacije zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) / zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) i delegacija EU-a u trećim zemljama među najboljim strateškim komunikacijskim kampanjama koje EU provodi u trećim zemljama;

CJ.

budući da je Vijeće u ožujku 2022. odobrilo Strateški kompas; budući da je Strateškim kompasom određeno da bi do 2024. sve misije i operacije ZSOP-a/ZVSP-a trebale biti opremljene dovoljnim alatima za stratešku komunikaciju i resursima za borbu protiv vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja (FIMI); budući da je potrebno modernizirati i profesionalizirati komunikaciju u pogledu misija, među ostalim podupiranjem inicijativa za borbu protiv izloženosti dezinformiranju; budući da je Radna skupina za stratešku komunikaciju Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) pojačala suradnju s misijama i operacijama ZSOP-a kako bi im pomogao u otkrivanju, analizi i razumijevanju kampanja vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja;

Koordinirana strategija EU-a protiv vanjskog upletanja

ističe da je ruska agresija na Ukrajinu istaknula poveznice između vanjskih pokušaja manipulacije informacijama i prijetnji EU-u i njegovim susjednim zemljama, zemljama zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva te globalnoj sigurnosti i stabilnosti; napominje da je ruski potpuni rat u Ukrajini imao učinke na upletanje Rusije u demokratske procese, koje je počelo davno prije invazije i temelji se na povijesnom revizionizmu, koji je sad još očitiji;

naglašava potrebu za razvojem otvorene strateške neovisnosti EU-a kako bi se ograničile mogućnosti za upletanje zbog ovisnosti EU-a u strateškim sektorima kao što su energetika, informatički sektor i zdravstvo; podupire napore Europske komisije, Vijeća i drugih institucija u tom pogledu, posebno u kontekstu plana REPowerEU i inicijative Digitalna agenda za Europu;

prima na znanje postupanje Komisije na prve preporuke koje je Parlament usvojio 9. ožujka 2022.; Međutim, poziva na koordiniranu strategiju EU-a za borbu protiv vanjskog upletanja, uzimajući u obzir složenost, ali i višedimenzionalnost prijetnji, koje se temelje na artikuliranoj i višepolarnoj geopolitičkoj analizi; smatra da bi ta strategija, usmjerena na cijelo društvo, trebala uključivati mjere za bolju provedbu postojećih odredbi o vanjskom upletanju, uspostaviti kontaktnu točku za istragu vanjskog upletanja i osigurati izvore financiranja aktivnosti koje su usmjerene jačanju kapaciteta za borbu protiv dezinformacija i očuvanje demokratskih procesa; smatra ta bi strategija trebala objediniti izolirane napore, strategije, akcijske planove, planove djelovanja, osnovne projekte i tokove financiranja te stvoriti sinergije među njima; smatra da bi u njoj bi trebalo utvrditi strateške ciljeve, potrebne mandate i operativne sposobnosti, kao što su razmjena informacija o prijetnjama i utvrđivanje tehničke odgovornosti, zakonodavne i diplomatske alate, kao što su novi zakoni, norme, pakete instrumenata, utvrđivanje političke odgovornosti, sankcije i druge protumjere te zahtjeve za izgradnju kapaciteta, kao što je dodatno financiranje agencija EU-a i organizacija civilnog društva koje doprinose tim naporima s ključnim pokazateljima uspješnosti kako bi se osiguralo postizanje dovoljno velikog opsega i dosega rezultata;

u tom pogledu pozdravlja najavu predsjednice Komisije o paketu mjera za obranu demokracije; Podsjeća na izjave Komisije da će pažljivo razmotriti preporuke odbora INGE i ING2 da bi trebalo razviti snažan paket mjera za obranu demokracije, zajedno sa zakonodavstvom o suzbijanju hibridnih prijetnji u EU-u;

poziva Komisiju i države članice da zajamče da sve mjere koje se provode za zaštitu EU-a od vanjskog upletanja i manipulacije informacijama uključuju čvrste i odlučne zaštitne mjere u pogledu temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja i slobodu mišljenja;

smatra da bi se trebao pažljivo razmotriti prelazak s pristupa kojim se jednako postupa prema svim zemljama i kojim se sva nastojanja stranog utjecaja tretiraju na isti način, bez obzira iz koje zemlje potječu, prema pristupu kojim se na temelju objektivnih kriterija uzimaju u obzir rizici, slično kao što je to učinjeno u Direktivi (EU) 2015/849 (18), i izvlače pouke iz iskustva drugih zemalja; vjeruje da bi pristup koji se temelji na riziku bio jedan od sastavnih dijelova višerazinskog pristupa kojim se osiguravaju informacije za politike i protumjere u pogledu vanjskog upletanja, uklanja nepotrebna pravna složenost i učinkovitije iskorištavaju ograničene mogućnosti i resursi, od operativne do političke razine, uzimajući u obzir najvažniji faktor u procjeni stranog utjecaja i odgovoru na njega, a to je zemlja iz koje potječe; također smatra da bi taj pristup uključivao jasan skup mogućih sankcija i prema tome djelovao odvraćajuće na prekršitelje i kao sredstvo utjecaja na nove zlonamjerne aktere koji bi se mogli dodati na popis; smatra da potencijalni kriteriji mogu uključivati:

(a)	Sudjelovanje u aktivnostima vanjskog upletanja,

(b)	program krađe intelektualnog vlasništva usmjeren protiv EU-a i njegovih država članica,

(c)	zakonodavstvo kojim se prisiljava nacionalne nedržavne aktere da sudjeluju u obavještajnim aktivnostima,

(d)	dosljedno kršenje ljudskih prava,

(e)	revizionističku politiku u pogledu postojećeg međunarodnog pravnog poretka,

(f)	izvanteritorijalno provođenje autoritarne ideologije; poziva Komisiju i ESVD pa predstave posebne preporuke za uvođenje ovog pristupa i da ih podnesu Vijeću na odobrenje;

smatra da bi EU trebao, u suradnji s državama članicama, poboljšati svoju stratešku komunikaciju o suzbijanju i razotkrivanju manipulacija informacijama, općim izvješćivanjem o tekućim operacijama dok se one odvijaju (razotkrivanje), osobito na globalnom jugu; poziva na jačanje kapaciteta EU-a za prepoznavanje („prebunking”) i daljnje ulaganje u njih; podsjeća na primjere Ukrajine i Tajvana u pogledu prepoznavanja i razotkrivanja manipulacija informacijama te na potrebu da se polazi od njihova iskustva; slično tome, podsjeća da je potreban okvir za brzu razmjenu informacija koje potječu od civilnog društva i privatnih poduzeća radi prepoznavanja ili brzog razotkrivanja manipulacija informacijama;

podržava javni poziv koji je potpredsjednica Věra Jourová uputila u Tallinn u siječnju 2023. (19) da se prošire neovisni komunikacijski kanali za govornike ruskog jezika se na proširenje; poziva Komisiju i ESVD da sukladno tome poduzmu daljnje korake u obliku konkretnih prijedloga i mjera;

osuđuje opasnu pojavu plaćenih dezinformacija kojom pružatelji vladinim i nevladinim akterima nude usluge dezinformiranja, na primjer na mračnom internetu, uz popis usluga i cijena; žali što se takva vrsta usluge koristi za potkopavanje izbornih postupaka, uz mnoge druge svrhe;

10.

poziva na uspostavu strukture EU-a čija bi zadaća bila analiza podataka, koordinacija istraživačkih projekata i sastavljanje izvješća za poboljšanje informiranosti o stanju i razmjena obavještajnih podataka o prijetnjama, pripisivanje odgovornosti i protumjere u pogledu vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja (FIMI), uključujući službu za vanjsko djelovanje EU-a, a koja služi kao referentna točka i specijalizirani centar znanja za olakšavanje i poticanje operativne razmjene između tijela država članica, institucija EU-a i agencija EU-a; smatra da bi se ta struktura trebala financirati iz proračuna EU-a i trebala imati oblik centra za integritet informacija koji surađuje sa svim institucijama EU-a, uz upotrebu svih dostupnih alata kako bi se izbjeglo udvostručavanje;

11.

poziva države članice da priznaju činjenicu da je vanjsko upletanje, uključujući dezinformiranje, prijetnja nacionalnoj i prekograničnoj sigurnosti; potvrđuje potrebu za solidarnošću među državama članicama kako bi se one mogle učinkovito boriti protiv te vrste djelovanja; poziva na izmjenu članka 222. UFEU-a kako bi uključivao vanjsko upletanje;

12.

poziva nacionalne parlamente država članica EU-a da razmotre uspostavu vlastitih parlamentarnih tijela čiji bi zadatak bio nadgledanje djelovanja povezanih sa zaštitom njihove demokracije od vanjskog upletanja i manipulacije informacijama te da provode redovite razmjene o tim temama;

13.

sa zanimanjem prima na znanje zaključak zajedničke vježbe „EU Integrated Resolve 2022.”, čiji je cilj bio poboljšati sposobnost EU-a da odgovori na složenu, hibridnu krizu koja ima i unutarnju i vanjsku dimenziju; no žali zbog toga što Parlament nije bio uključen u ovu vježbu te poziva ostale institucije Unije da uključe Parlament u strukturu svih takvih vježbi;

14.

potiče sve vrste suradnje među službama različitih institucija Unije zaduženima za operativne aktivnosti nadziranja i suzbijanja dezinformacija, kao što je postojeća suradnja radne skupine Europskog parlamenta za dezinformacije, službi Komisije i odjela Stratcom ESVD-a, koji ima Sustav brzog uzbunjivanja; pozdravlja suradnju ESVD-a i Komisije s Parlamentom u njegovu redovitom obavještavanju o značajnim kretanjima u području prijetnji povezanih s vanjskim manipuliranjem informacijama i upletanjem, osobito kad se radi o europskim izborima; predlaže uspostavu sustava brzog uzbunjivanja za zastupnike u Europskom parlamentu i zastupnike u nacionalnim parlamentima s ciljem suzbijanja dezinformiranja na internetskim platformama i sprečavanja razmjene dezinformacija;

15.

pozdravlja što je ESVD omogućio uspostavu Centra za razmjenu i analizu informacija (ISAC), koji će razviti zajedničku metodologiju i okvir za prikupljanje i razmjenu sustavnih obavještajnih podataka i dokaza o prijetnji i u konačnici pružiti bolju informiranost o stanju; ističe napredak koji je ostvario ESVD u zajedničkom analitičkom okviru i metodologiji u pogledu vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja, kako je opisan u EDAP-u, i naglašava da, kao dio ISAC-a, takav suradnički i interoperabilni protokol otvorenog koda za potporu informiranost o stanju može doprinijeti tješnjoj suradnji između institucija, tijela i agencija EU-a, država članica, platformi društvenih medija, novinskih agencija i dionika civilnog društva; poziva da se usmjere dostatna financijska sredstva na trajni razvoj, sudjelovanje društva i izgradnju kapaciteta koji bi doprinijeli širokom prihvaćanju tog modela sa značajnim dosegom i opsegom u cijeloj Uniji;

16.

poziva na osnivanje stalnog tijela u Europskom parlamentu kako bi se osigurao transverzalni pristup djelotvornom praćenju vanjskog upletanja i borbi protiv njega;;

Otpornost

17.

poziva na zajednički rad na društvenom i institucionalnom informiranju i ulaganju u obrazovanje o dezinformiranju, manipuliranju informacijama i vanjskom upletanju i tome kako ga suzbiti na sveobuhvatan način, u kojemu će sudjelovati institucije Europske unije, države članice, partnerske zemlje, civilno društvo, gospodarski sektor i neovisni mediji;

18.

ističe da EU mora naučiti učiti iz iskustva Ukrajine, Tajvana i drugih zemalja te njihova znanja o suzbijanju vanjskog upletanja i agresije te nastaviti blisko surađivati s tim zemljama u tom pogledu; primjećuje, međutim, drugačiji kontekst u kojem djeluje Tajvan;

19.

pozdravlja činjenicu da će Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO), neovisna mreža za provjeravatelje činjenica, akademske istraživače i druge dionike, uskoro imati centre koji će pokrivati sve države članice, što će osnažiti misiju otkrivanja i analiziranja kampanji dezinformiranja, pogrešnih informacija i drugo sadržaja koji stvaraju treće zemlje s jasnom propagandističkom namjerom, te organiziranja aktivnosti u području medijske pismenosti i drugih aktivnosti kojima se podupire borba protiv dezinformiranja; naglašava potencijalnu potrebu za pravnim okvirom u EU-u ili državama članicama kako bi se osigurala kvalitetna provjera činjenica;

20.

ponovno poziva države članice da uključe medijsku i digitalnu pismenost, građanski odgoj, zajedničku europsku povijest, poštovanje temeljnih prava, kritičko razmišljanje i promicanje javnog sudjelovanja u školske i visokoškolske kurikulume te istovremeno općenito nastoje podići razinu informiranosti među odraslima, uključujući starije osobe, uz napore da se premoste digitalne podjele na temelju dobi, rodne pripadnosti i socio-ekonomskog statusa; poziva na donošenje koherentne strategije EU-a za medijsku pismenost s projektima koji daju konkretne rezultate sa značajnom opsegom i dosegom u cijeloj Uniji; potiče na dijeljenje smjernica EU-a za medijsku pismenost sa zemljama kandidatkinjama, prevedenih na nacionalni jezik, radi borbe protiv dezinformiranja i promicanja digitalne pismenosti obrazovanjem i osposobljavanjem; u tom pogledu traži od država članica da unutar obrazovnih ustanova razmotre izradu i distribuciju obrazovnih materijala namijenjenih različitim dobnim kategorijama iz kojih djeca i mladi mogu naučiti kako se na odgovarajući način informirati i na koji način mogu provjeriti točnost informacija; poziva na uspostavu opservatorija za strane utjecaje i njihov učinak na visoko obrazovanje i istraživanje;

21.

naglašava važnost prisjećanja povijesti i istraživanja o totalitarnim režimima, kao što je sovjetski režim, i transparentne javne debate koja se temelji na činjenicama o zločinima takvih režima kako bi se osnažila otpornost naših društava na iskrivljavanje i manipuliranje poviješću; ponovno ističe važnost organizacija civilnog društva, kao što je Memorial, koje rade u području prisjećanja povijesti, posebice u pogledu nedavne europske povijesti koja je meta ruskog sustavnog dezinformiranja i revizionizma čiji je cilj opravdati njezino aktualno upletanje i agresiju;

22.

poziva Komisiju da osmisli učinkovit paket mjera za obranu demokracije, uzimajući u obzir jedinstveno iskustvo Konferencije o budućnosti Europe i završne prijedloge, uključujući inicijative za jačanje naše demokracije iznutra, njegovanjem građanske kulture demokratskog angažmana i aktivnog sudjelovanja građana u svakom trenutku, uključujući izvan izbornog razdoblja;

23.

naglašava da sve razine javne uprave trebaju imati posebno osposobljavanje za otkrivanje i suzbijanje manipulacije informacijama i upletanja i naglašavajući da to osposobljavanje treba biti osjetljivo na rod; ponovno poziva institucije tijela i agencije EU-a te nacionalna tijela da nastave i pojačaju slična osposobljavanja i akcije za povećanje informiranosti o aktualnom stanju jer su hibridne prijetnje neprestane i raširene te sve češće usmjerene na utjecanje na politike i zakonodavstvo EU-a; poziva institucije, tijela i agencije EU-a da osmisle međuinstitucijsko osposobljavanje kako bi promicali sveukupnu otpornost institucija, tijela i agencija EU-a kao cjeline;

24.

poziva institucije, tijela i agencije EU-a te nacionalna tijela da donesu namjenski komunikacijski okvir koji sadržava mjere za brzo otkrivanje vanjskog upletanja i pokušaja manipulacije informacijskom sferom kako bi se ti pokušaji spriječili i suzbili; pozdravlja ulogu ESVD-a, Strateškog komunikacijskog centra izvrsnosti NATO-a (StratCom CoE) i Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji (Hybrid CoE) u razvoju povećane informiranosti o stanju i dodatnih odgovora za suzbijanje vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja (FIMI);

25.

ponovno poziva ESVD da uspostavi svoju stručnost u području strateške komunikacije i javne diplomacije, za što je potreban osnažen mandat i više resursa dodijeljenih posebice njegovu Odjelu za stratešku komunikaciju i njegovim radnim skupinama, u skladu s pristupom temeljenom na riziku te uzimajući u obzir aktualni agresorski rat Rusije protiv Ukrajine i hibridno ratovanje i propagandu ruskih državnih i nedržavnih aktera, kao i utjecaj tog hibridnog ratovanja na zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u na zapadnom Balkanu te na Republiku Moldovu i ostale zemlje Istočnog partnerstva; naglašava da je dijalog s građanima nužan kako bi se povećala razina osviještenosti o prioritetima vanjske i sigurnosne politike EU-a; prima na znanje i hvali rad na internetskoj stranici i bazi podataka EUvsDisinfo te poziva na daljnje širenje ove platforme, uz odgovarajuća financijska sredstva;

26.

primjećuje žurnu potrebu za pojačavanjem napora za suzbijanje zlonamjernih kampanja vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja čiji je cilj ograničiti sposobnosti zemalja kandidatkinja potencijalnih kandidatkinja za članstvo u EU-u da se postupno usklade sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP) EU-a; pozdravlja doprinos ESVD-a u podupiranju institucionalnog kapaciteta i transparentnosti vlasništva nad medijima, osobito na zapadnom Balkanu, uzimajući u obzir krhko sigurnosno stanje i opasnost od prelijevanja; ističe potrebu za proaktivnom borbom protiv propagande zlonamjernih aktera u regiji, kojom se nastoje podrivati interesi i vrijednosti EU-a;

27.

poziva EU i države članice da pojačaju potporu naporima organizacija civilnog društva u suzbijanju kampanja vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja jer su se pokazali učinkovitima za podizanje razine informiranosti o rizicima povezanima s informacijama i dezinformacijama, posebno onima koje se prenose na društvenim mrežama, te su se pokazali djelotvornima i u slučaju tradicionalnih medija, budući da brojne organizacije civilnog društva djeluju na lokalnoj razini, te su stoga bliže metama dezinformiranja i znaju bolje komunicirati s njima; vjeruje da bi tehnološka i medijska poduzeća trebala surađivati s organizacijama civilnog društva jer potonja mogu pružiti stručno znanje o političkom i kulturnom kontekstu kako bi se osmislile strategije za ublažavanje upletanja u izborne procese;

28.

poziva na to da se istraživačkim novinarima i organizacijama civilnog društva na jasan i transparentan način omogući dovoljno i održivo financiranje koje odgovara njihovim naporima u pogledu povećanja informiranosti, otkrivanja pokušaja upletanja u demokratske procese i neutraliziranja njihova učinka;

29.

poziva na to da se izdvoje, povećaju i iskoriste javni izvori za relevantne organizacije civilnog društva i na ulaganje napora za povećanje razine privatnog financiranja, kao što je omogućavanje donatorske konferencije; poziva na pokretanje zajedničke inicijative fondova i programa EU-a, uključujući predstojeći paket mjera za obranu demokracije, zajedno s financijskim organizacijama, bilateralnim donatorima i korisnicima kako bi se poboljšala usklađenost i suradnja u pogledu ulaganja u demokratsku otpornost i suzbijanje vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja, te na to da taj okvir za ulaganje osigurava bespovratna sredstva po mjeri, na temelju objektivnih, transparentnih i kontroliranih kriterija, za neovisne provjeravatelje činjenica, članove akademske zajednice, skupine za strateško promišljanje i organizacije civilnog društva uključene u poboljšanje informiranosti o stanju (kao što je istraživanje, istraga i utvrđivanje podrijetla manipulacije informacijama i upletanja, razvoj suradnje u tom području te razvoj i operacionalizacija metodologija ISAC-a i alata otvorenog koda za rješavanje tog problema) te uključuje mjere za promicanje medijske, digitalne i informacijske pismenosti te druge aktivnosti za izgradnju otpornosti i potporu za borce za ljudska prava u okviru godišnjih ili polugodišnjih poziva na podnošenje prijedloga koji bi obuhvaćali višegodišnje dugoročno financiranje;

30.

naglašava da je nužno da se zviždačima, novinarima i drugim medijskim djelatnicima zajamče potrebni uvjeti kako bi mogli pridonositi otvorenoj, slobodnoj, nepristranoj i pravednoj javnoj raspravi, koja je od vitalnog značaja za demokraciju i koja je ključan aspekt podupiranja društva u suzbijanju dezinformacija, manipulacija informacijama i upletanja; naglašava potrebu za sigurnom opremom i snažnim šifriranjem otvorenog koda s kraja na kraj kako bi se zaštitila povjerljivost i cjelovitosti komunikacije između novinara i njihovih izvora;

31.

pozdravlja prijedlog (20) protiv strateških tužbi protiv javnog djelovanja (SLAPP), koji se sastoji od prijedloga direktive i preporuke, kako bi se poboljšala zaštita novinara, boraca za ljudska prava i organizacija civilnog društva od zlonamjernih sudskih postupaka; nadalje pozdravlja analizu postojećih prijetnji sigurnosti novinara u EU-u i pravnih prijetnji te zlonamjernih sudskih postupaka protiv javnog djelovanja koju je Komisija provela u svojem „Izvješću o vladavini prava za 2022.”; ističe porast nadzora novinara i organizacija civilnog društva u EU-u špijunskim softverima u cilju njihova zastrašivanja i uznemiravanja; naglašava potrebu da se ta dimenzija uključi u procjenu vladavine prava Komisije;

32.

podsjeća da su neovisne, pluralističke, kvalitetne medijske usluge snažan protuotrov za vanjsko manipuliranje informacijama i upletanje (FIMI); u tom pogledu podsjeća na inicijativu Journalism Trust koju su pokrenuli Reporteri bez granica, a čiji je cilj uspostavljanje industrijskih standarda; ponavlja svoj poziv na stvaranje stalnog programa EU-a za informativne medije i časopise; smatra da se sloboda i pluralizam medija moraju zaštititi i promicati i u internetskom okruženju, posebice u pogledu dostupnosti novinarskog sadržaja na internetskim platformama;

33.

napominje da je potrebno zajamčiti da su u borbi protiv dezinformacija obuhvaćene i tradicionalne novine i kanali koji su posvećeni vijestima; posebno poziva informativne kanale da budu transparentniji u pogledu profila stručnjaka koje pozivaju na svoje setove;

34.

pozdravlja Komisijin prijedlog Europskog akta o slobodi medija (21) (EMFA) kojim se nastoji uspostaviti zajednički okvir na razini EU-a kako bi se osigurali pluralizam i neovisnost za medijske usluge na unutarnjem tržištu donošenjem posebnih odredaba protiv političkog upletanja u uredničke odluke i nadziranja te osiguravanjem odgovarajućeg financiranja javnih medija i transparentnosti vlasništva nad medijima i zaštitom internetskog medijskog sadržaja; traži da se uspostave zaštitne mjere i za medije i medijske djelatnike, posebice kada su izloženi stranim silama koje nastoje podrivati pravo na informacije; ističe da je i dalje posebno potrebno znatno poboljšati odredbe o nadzoru kako bi se zajamčilo da se njima ne ozakonjuje upotreba špijunskih softvera protiv pojedinaca, prvenstveno novinara, čime bi se podrivala temeljna prava, umjesto da ih se ojača;

35.

pozdravlja prijedlog za stvaranje, u okviru Europskog akta o slobodi medija, novog europskog odbora za medijske usluge koji bi okupljao nacionalna medijska tijela i koji bi trebao imati značajnu ulogu u borbi protiv dezinformiranja, uključujući vanjsko upletanje i manipulaciju informacijama; napominje posebno da je jedna od predloženih zadaća tog odbora koordinacija nacionalnih mjera povezanih s pružanjem medijskih usluga pružatelja s poslovnim nastanom izvan EU-a koji su usmjereni na publiku u EU-u i koji mogu ugroziti javnu sigurnost; preporučuje da zemlje zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva budu uključene u nadležnost odbora u tom pogledu; traži da Europski odbor za medijske usluge bude neovisan od Komisije i vlada država članica, u smislu organizacije i financiranja, kako bi funkcionirao objektivno i bio politički neovisan;

36.

pozdravlja, u vezi s Europskim aktom o slobodi medija, prijedloge za neovisno nadziranje unutarnjeg tržišta medijskih usluga, koji bi uključivao detaljnu analizu podataka i kvalitativnu analizu otpornosti medijskih tržišta država članica, posebno u pogledu opasnosti od vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja (FIMI); pozdravlja prijedlog za organiziranje strukturiranog dijaloga između platformi i medijskog sektora radi praćenja usklađenosti platformi sa samoregulacijskim inicijativama; naglašava da je važno osigurati da Europski akt o slobodi medija ili svi drugi važeći ili budući zakoni o medijima ili tehnologiji ne sadržavaju posebna izuzeća od horizontalnih pravila o moderiranju sadržaja, čime bi se pružila prilika onima koji šire dezinformacije;

37.

poziva na donošenje zrcalnih klauzula na temelju kojih bi otvorenost europskog informacijskog prostora prema trećim zemljama bila razmjerna pristupu koji europske medijske kuće imaju u tim zemljama; potiče Komisiju da razvije regulatorni sustav na razini EU-a kojim bi se medijska poduzeća koja su pod uredničkom visokorizičnih stranih vlada ili u vlasništvu visokorizičnih trećih zemalja spriječilo da steknu vlasništvo nad europskim medijskim poduzećima; to bi se prvenstveno trebalo odnositi na nedemokratske ili visokorizične zemlje u kojima europskim medijskim organizacijama nije dopušteno slobodno poslovati ili se nad njima vrši pritisak da im sadržaj bude naklonjen nacionalnim vladama; ta bi se djelovanja trebala temeljiti na zajedničkoj bazi podataka kako bi se olakšalo usklađeno sprečavanje i/ili kazneni progon diljem Europske unije; predlaže da se takav regulatorni sustav može temeljiti na postojećim mehanizmima za provjeru izravnih stranih ulaganja kako bi se spriječila udvostručenja; potiče da se u Europski akt o slobodi medija uključe odredbe o transparentnosti vlasništva nad medijima koje su trenutno sadržane u preporukama;

38.

ističe da se sve češće poricanje klimatskih promjena može povezati sa širim prihvaćanjem teorija zavjere u javnom diskursu koje se temelje na namjernom stvaranju suprotne stvarnosti i odbacivanju znanosti, a koja uključuje pogrešne ideje svemu, od ruske ratne agresije na Ukrajinu do cjepiva protiv bolesti COVID-19; naglašava ulogu stranih aktera u širenju dezinformacija o klimatskim promjenama i klimatskoj politici EU-a, čime se podriva potpora javnosti, a koristi se i u narativima domaćih aktera koji te dezinformacije o klimi upotrebljavaju za vlastite političke ciljeve;

39.

podupire poziv koji su vodeći stručnjaci za klimu na 27. zasjedanju Konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (COP 27) uputili tehnološkim poduzećima da suzbiju sve veći problem dezinformiranja, a posebno da prihvate opću definiciju pogrešnih informacija i dezinformacija o klimi koja obuhvaća pogrešno tumačenje znanstvenih dokaza i promicanje pogrešnih rješenja, da se obvežu da neće objavljivati oglase koji sadrže pogrešne informacija i dezinformacije o klimi i manipulativni zeleni marketing te da dijele interna istraživanja o širenju pogrešnih informacija i dezinformacija o klimi te manipulativnog zelenog marketinga na svojim platformama;

40.

poziva platforme da poduzmu mjere za povećanje transparentnosti i zabranu objave oglasa kojima se promiče poricanje klimatskih promjena te da se isto primjenjuje na teorije zavjere i dezinformiranje; prepoznaje da postoji hitna potreba za demonetizaciju širenja ekonomije dezinformacija o klimatskim promjenama;

41.

sa zabrinutošću primjećuje da mnogi od najpoznatijih promicatelja poricanja klimatskih promjena i napada na djelovanja u području klime imaju „provjereni” status na raznim platformama društvenih medija, uključujući Twitter, što im omogućava širenje pogrešnih informacija i dezinformacija pod tim privilegiranim statusom milijunima sljedbenika te da takvi promicatelji često imaju sjedište izvan Europske unije; poziva Twitter da uvede strože provjere pri prodaji svojih „plavih kvačica”;

Upletanje preko internetskih platformi

42.

podsjeća da se poslovni model internetskih platformi i dalje oslanja na oglašavanje temeljeno na osobnim podacima i netransparentnim algoritmima, što znači da veći angažman podrazumijeva veći prihod od oglašavanja, i da se taj angažman stvara putem algoritama koji nagrađuju polarizirana i ekstremna mišljenja nauštrb informacija temeljenih na činjenicama, što dovodi do značajnih rizika od manipulacije podacima; naglašava da Opća uredba o zaštiti podataka (22), Akt o digitalnim uslugama, Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i predstojeća uredba o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju stvaraju dodatne zaštitne mjere protiv takve zlouporabe i manipulativnih praksi; podsjeća na podršku svim mjerama za zabranu mikrociljanja u svrhu političkog oglašavanja, posebno, ali ne ograničavajući se na one koja se temelje na osjetljivim osobnim podacima;

43.

poziva Komisiju, države članice i tehnološka poduzeća na suradnju i ulaganje više resursa u razvoj regulatornih i tehnoloških rješenja za dezinformiranje koje se temelji na umjetnoj inteligenciji;

44.

žali zbog toga što veće platforme, kao što su Meta, Google, YouTube ili TikTok, još uvijek ne čine dovoljno za aktivnu borbu protiv dezinformacija, pa čak i otpuštaju osoblje, unatoč stalnim zahtjevima regulatora, civilnog društva, pa čak i internog osoblja u poduzeću zaduženog za integritet; podsjeća da platforme moraju imati dovoljno osoblja kako bi osigurale redovita ažuriranja alata za moderiranje kako bi se spriječilo da štetni sadržaj zaobiđe njihovu politiku moderiranja; podsjeća da se kampanje dezinformiranja i upletanja snažno oslanjaju na koordinaciju dezinformacija i mikrociljanja na više platformi; žali zbog činjenice da je EU ovisan o poduzećima trećih zemalja kako bi se očuvala cjelovitost europskih izbora; budući da samoregulurajući pristup Kodeksa dobre prakse nije uspio, potiče sve platforme, uključujući one male, da poboljšaju svoju koordinaciju kako bi bolje prepoznale kampanje i spriječile njihovo širenje;

45.

žali zbog toga što poduzeća u sektoru društvenih medija ne poštuju svoje obaveze i da nisu učinkovite u prepoznavanju pogrešnih informacija i dezinformacija na svojim platformama te da i kad ih uklanjaju, to čine sporo; žali što je takva neaktivnost internetskih platformi znak nedostatka obvezujućih pravila u europskom regulatornom okviru; podsjeća da poslovni model platformi podrazumijeva da imaju pristup relevantnim podacima; žali što često djeluju tek kada građani, istraživači ili mediji upozore na određeni sadržaj; poziva platforme da prednost daju informacijama temeljenima na činjenicama koje dolaze iz pouzdanih izvora;

46.

poziva platforme da osiguraju više kvalificiranog osoblja, resursa i kapaciteta za praćenje i moderiranje štetnog sadržaja i ponašanja na svim službenim jezicima EU-a, na lokalnim jezicima i dijalektima te potiče platforme da povećaju financijska sredstva i poboljšaju integraciju akreditiranih provjeravatelja činjenica treće strane na svim jezicima EU-a; ističe hitnu potrebu za rješavanje štetnog sadržaja;

47.

napominje da je velika šteta i da velike tehnološke platforme u većini država članica EU-a ne nude korisničku podršku koju pružaju stvarne osobe;

48.

osuđuje korake unatrag Twittera u borbi protiv dezinformacija otkad je došlo do promjene njegova vlasništva; osobito žali zbog činjenice što je Twitter znatno smanjio broj članova osoblja odgovornih za suzbijanje dezinformacija, uključujući one odgovorne za moderiranje globalnog sadržaja, govor mržnje i uznemiravanje na internetu; žali zbog toga što su nedavno bez odgovarajuće procjene vraćeni suspendirani profili i posebice zbog toga što su vraćeni nasilni desničarski i otvoreno fašistički računi, uključujući one koji negiraju ishod američkih predsjedničkih izbora 2020.; snažno osuđuje Twitterovu odluku da prestane provoditi svoju politiku protiv dezinformacija o bolesti COVID-19;

49.

napominje da je ruski agresorski rat u Ukrajini naglasio nedostatak kontaktnih točaka za tijela za prijavu dezinformacija i nezakonitog sadržaja; žali što su upravitelji platforme Meta često prebacivali odgovornost za moderiranje sadržaja na sigurnosni tim sa sjedištem u Sjedinjenim Državama; izražava zabrinutost zbog činjenice u baltičkim zemljama postoje samo dva predstavnika platforme Meta, što znači da nema dovoljno resursa za moderiranje sadržaja, što dovodi do grešaka kao što su zabrane legitimnih računa;

50.

smatra zabrinjavajućim što je skupinama koje šire dezinformacije u području zdravlja, političkim ekstremistima i vjerskim fundamentalistima poput talibana omogućeno da dobiju „provjereni” status s kvačicom jer su se pretplatili na „Twitter Blue”; poziva Twitter da izmijeni svoju politiku kako bi se spriječilo lažno predstavljanje, lažiranje ili obmanjujuće tvrdnje o stručnosti;

51.

podsjeća da je Twitter potpisao poboljšani Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i da promjena vlasništva ne bi trebala utjecati na obveze platforme u skladu s Kodeksom; podsjeća Twitter da kao poduzeće mora poštovati sve relevantne propise Europske unije, uključujući Akt o digitalnim uslugama; poziva Komisiju i nadležna nacionalna tijela da osiguraju da se Twitter pridržava standarda i pravila Unije te da primjenjuje odgovarajuće sankcije ako se tehnološka poduzeća ne pridržavaju standarda Unije;

52.

poziva platforme da olakšaju potpuni pristup podacima, osobito istraživačima, na kojima se temelje zaključci te da vode registar uklonjenog sadržaja kako bi istraživačima pomogli u budućim istraživanjima te kako bi pomogli drugim tehnološkim poduzećima, demokratskim vladama i tijelima kaznenog progona da poduzmu odgovarajuće mjere; poziva Komisiju da osigura da se to odvija u okviru Akta o digitalnim uslugama i Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i da zahtijeva od platformi da objasne zašto smatraju da nije tehnički izvedivo osigurati pristup podacima;

53.

pozdravlja odredbe Akta o digitalnim uslugama kojima se od vrlo velikih internetskih platformi (VLOP) i vrlo velikih internetskih tražilica (VLOSE) zahtijeva da pruže informacije o algoritmima, te se traži da objasne kako ono djeluju kako bi se mogao procijeniti njihov učinak na izbore i druge demokratske procese te kako bi se poduzele potrebne mjere za smanjenje rizika; poziva potpisnike Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija da potpuno poštuju svoje obveze; žali zbog nedostatka obvezujućih obveza za potpisnike Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija; poziva na brzo usvajanje Kodeksa dobre prakse kao kodeksa ponašanja u okviru Akta o digitalnim uslugama, uključujući revizije kojima bi se ocjenjivala sukladnost propisana člankom 28., a Komisiju poziva da razmotri koji su novi zakonodavni prijedlozi ili ažuriranja potrebni kako bi se riješilo pitanje nedovoljne usklađenosti, te da osigura mogućnost privremenog ili trajnog suspendiranja platformi koje sustavno ne ispunjavaju svoje obveze na temelju Kodeksa dobre prakse;

54.

zabrinut je zbog toga što neki akteri čije usluge znatno pridonose širenju dezinformacija nisu potpisnici Kodeksa dobre prakse, kao što su Apple, Amazon, Odysee, Patreon, GoFundMe i Telegram; poziva Komisiju da potakne preostale relevantne dionike da potpišu i potpuno poštuju Kodeks dobre prakse i da sudjeluju u njezinoj radnoj skupini; poziva na uspostavu pravnog okvira kako bi se osigurala najmanja moguća razina obveza za borbu protiv dezinformacija na tim uslugama; zabrinut je zbog činjenice da Telegram uopće ne surađuje s oblikovateljima politika u demokratskim zemljama i da odbija suradnju s organizacijama civilnog društva;

55.

pozdravlja činjenicu da su se svi sudionici u ekosustavu internetskog oglašavanja obvezali kontrolirati i ograničiti oglašavanje na računima i internetskim stranicama koji šire dezinformacije ili oglašavanje uz dezinformirajući sadržaj te ograničiti širenje oglašavanja koje sadržava dezinformacije i da se ta obveza odnosi i na političko oglašavanje; ističe, međutim, da još uvijek nema dovoljno podataka na temelju kojih bi se provjerilo daju li poduzete mjere ikakve rezultate; žali što su ovaj poslovni model i algoritmi za preporučivanje na kojima se temelji i dalje ključni pokretači širenja dezinformacija i lažnog, obmanjujućeg i kontroverznog sadržaja; izražava zabrinutost zbog spremnosti platformi da iskoriste izgovor „osnaživanja” korisnika kao način na njih prebace odgovornost za ograničavanje objave oglasa na računima i internetskim stranicama koje šire dezinformacije; budući da bi ta odgovornost trebala biti na platformama jer imaju relevantne podatke i stručni kadar, sve dok njihove radnje ostanu transparentne i dok se podaci stavljaju na raspolaganje istraživačima; izražava zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti na tržištu alata za zaštitu robnih marki od rizika povezanih s njihovim ugledom jer se često ti alati oslanjaju na algoritme za koje je utvrđeno da pogrešno označavaju legitimne i pouzdane izvore vijesti;

56.

izražava zabrinutost zbog upotrebe snimki izrađenih s pomoću videoigara radi širenja dezinformacija o ruskoj invaziji na Ukrajinu i drugim oružanim sukobima; poziva medijske kuće da budu opreznije u pogledu takvog sadržaja i da potpredsjednici razviju učinkovite alate za njegovo uklanjanje sa svojih platformi; zabrinut je zbog činjenice da poduzeća za videoigre i internetske igre sa sjedištem u Rusiji, uključujući poduzeća koja proizvode mobilne igre, još uvijek slobodno posluju na europskim tržištima i da bi se mogla upotrebljavati za širenje dezinformacija i propagande;

57.

poziva na brzo usvajanje Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija kao Kodeksa ponašanja u okviru mehanizma za zajedničku regulaciju Akta o digitalnim uslugama, imajući na umu da će njegov uspjeh ovisiti o strogoj provedbi u slučaju potpisnika koji ne poštuju obveze putem obveznih revizija u skladu s člankom 28. Akta o digitalnim uslugama; poziva na usklađivanje različitih žalbenih mehanizama za korisnike i obveza povezanih s prekomjernim i nedovoljnim moderiranjem;

58.

podsjeća da državna tijela imaju računa na platformama društvenih medija, uključujući račune koji se koriste u svrhe nadziranja i praćenje trendova dezinformiranja; napominje da bi se ti računi, dok god ne stupaju u interakciju s drugim korisnicima, trebali smatrati sigurnima i da ih platforme ne bi smjele uklanjati;

59.

poziva da se pojedincima ili pravnim subjektima omogući da tuže platforme zbog neaktivnosti u uklanjanju pogrešnih informacija ili dezinformacija, posebice kada su meta takvih dezinformacija;

60.

podržava osnivanje neovisnih agencija za ocjenjivanje platformi koje bi obavještavale javnost o praksama tih platformi, kako bi ljudi mogli donijeti informirane odluke pri registraciji na njih;

Kritična infrastruktura i strateški sektori

61.

pozdravlja Direktivu o otpornosti kritičnih subjekata (Direktiva CER) o kojoj je nedavno postignut dogovor, preporuke Vijeća za jačanje kritičke infrastrukture i Direktivu NIS2; pozdravlja njezino proširenje na kritičnu infrastrukturu za proizvodnju, preradu i distribuciju hrane; smatra da su nedavni napadi, kao što je sabotaža kritične infrastrukture i češći kibernapadi, pokazali da je potrebno ocijeniti postojeće zakonodavstvo nakon njegove provedbe u državama članicama te poziva Komisiju da, ako je potrebno, predstavi dodatne poboljšane prijedloge koji bi trebali obuhvaćati izgradnju otpornosti organizacija civilnog društva koje rade na suzbijanju stranog upletanja i dezinformacija; osim toga, poziva sve države članice da brzo ažuriraju svoje nacionalne sigurnosne strategije i ispitaju otpornost na stres svoje kritične infrastrukture kako bi utvrdile slabe točke; ponovno preporučuje da se popis kritičnih subjekata proširi na digitalnu izbornu infrastrukturu i obrazovne sustave;

62.

zabrinut je zbog ovisnosti Unije o stranim akterima i tehnologijama u kritičnim infrastrukturama i lancima opskrbe; ukazuje na to da se kao geopolitički alat upotrebljavaju ranjivosti nastale zbog izravnih stranih ulaganja; ponovno poziva Komisiju da razvije ambiciozno obvezujuće zakonodavstvo o sigurnosti lanca opskrbe IKT-a koje obuhvaća čimbenike rizika koji ne pripadaju tehničkom području kako je predložilo Vijeće, te snažniji regulatorni okvir za Uredbu o provjeri izravnih stranih ulaganja (23); smatra da bi snažniji regulatorni okvir sa smjernicama za dodatno usklađivanje nacionalnih praksi provjere izravnih stranih ulaganja trebao uključivati sprečavanje da inozemne strane koje su pod izravnom ili neizravnom kontrolom visokorizičnih zemalja preuzimaju kritična poduzeća u ključnim sektorima ili medijska poduzeća te da je potrebno uzeti u obzir dodavanje ulaganja u inozemstvo kako bi se to uključilo u područje primjene instrumenta; poziva države članice na uspostavu registara o transparentnosti vlasništva; smatra da bi Komisija, pod nadzorom Vijeća, trebala moći blokirati izravna strana ulaganja koja bi mogla biti štetna za projekte i programe EU-a ili druge interese EU-a ili protivna njima; ističe da bi na zapadnom Balkanu ovakva ulaganja mogla gurnuti zemlje u dužničko ropstvo, čime bi se dodatno destabilizirala regija;

63.

napominje da su, unatoč takvim mehanizmima za provjeru izravnih stranih ulaganja, kineskim poduzećima kao što je Nuctech dodijeljeni ugovori za europske kritične infrastrukture, što je dovelo do sigurnosnih rizika; stoga poziva Vijeće i Komisiju da prekinu upotrebu opreme i softvera proizvođača iz visokorizičnih zemalja, osobito Kine i Rusije, kao što su TikTok, ByteDance Huawei, ZTE, Kaspersky, NtechLab ili Nuctech; poziva ključne sektore i druge osjetljive sektore da prekinu upotrebu hardvera i softvera iz visokorizičnih zemalja koji se mogu upotrijebiti za ugrožavanje povjerljivosti, integriteta i dostupnosti podataka i usluga; podsjeća da svaki softver koji funkcionira u zatvorenoj petlji ostaje ranjiv kada se provode rutinske provjere ili nakon njegova ažuriranja; smatra da aplikacija TikTok, koja je u vlasništvu kineskog konglomerata ByteDance, krši europski okvir o privatnosti podataka, što predstavlja potencijalan rizik i izvor je dezinformacija koje podržava Kina; pozdravlja odluku institucija EU-a da ograniče upotrebu aplikacije TikTok na korporativnim uređajima; preporučuje zabranu aplikacije TikTok na svim razinama nacionalnih vlada i u institucijama EU-a;

64.

naglašava potrebu za uspostavljanjem i osmišljavanjem tehničkih udruženja s demokratskim partnerima kako bi se pojačala strateška autonomija i smanjila ovisnost EU-a o visokorizičnim stranim akterima i njihovim tehnologijama te kako bi se ojačale industrijske mogućnosti Unije u ključnim tehnološkim područjima, kao što su umjetna inteligencija, poluvodiči, oblak i druge najsuvremenije tehnologije;

65.

zabrinut je zbog ranjivosti i sve češćih napada na podmorske kabele i plinovode i posebno ističe sabotažu plinovoda Sjeverni tok u rujnu 2022.; smatra da izravna strana ulaganja u podmorske kabele i cjevovode stvaraju dodatni sigurnosni rizik; pozdravlja Strategiju pomorske sigurnosti EU-a (EMSA) i poziva Komisiju da obavještava Parlament o napretku kako bi se pojačalo razumijevanje i otpornost zaštite podmorske infrastrukture, poboljšala koordinacija i dijeljenje informacija, unaprijedile mogućnosti praćenja zajedno s industrijom, ojačali mehanizmi odgovora te kako bi se to pitanje uključilo u sve aspekte vanjskog djelovanja;

66.

zabrinut je zbog otkrića da su političke elite u državama članica EU-u, primjerice u Njemačkoj, podupirale agendu Gazproma i izražavale prednost stalnoj potpori isporukama plina iz Rusije; sa zabrinutošću primjećuje utjecaj pokušaja lobiranja stranih zemalja i korporativnih aktera na postupke za oblikovanje politika, koji imaju veliki interes za nastavak proizvodnje i upotrebu fosilnih goriva u Europskoj uniji; u tom pogledu podsjeća na svoje nalaze u izvješću INGE 1; pozdravlja Komisijin prijedlog REPowerEU za transformaciju energetskog sustava EU-a i okončanje njegove ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima; poziva države članice EU-a i Komisiju da prekine sav uvoz fosilnih goriva iz autokratskih režima u EU te da se okrenu suverenosti pomoću održive energije;

67.

izražava zabrinutost zbog bliskih veza između Mađarske i Rusije, čime Rusija ostvaruje svoj utjecaj putem poluge u energetskom sektoru; žali zbog toga što Mađarska nije poduzela nikakve znatne korake za smanjenje energetske ovisnosti o Rusiji; smatra da je potrebno uložiti više truda kako bi se zajamčila otvorena i strateška autonomija u energetskom sektoru; poziva na ubrzanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora, uz smanjivanje bilo kakve daljnje ovisnosti o Kini;

68.

pozdravlja nedavni prijedlog akta EU-a o kritičnim sirovinama (24); smatra da je predloženi akt ključan za osiguravanje europskih lanaca opskrbe koji su potrebni kako bi Europski akt o čipovima (25) bio uspješan; naglašava potrebu za nastavkom sklapanja sporazuma o trgovini s demokratskim zemljama sličnih stavova osiguravajući opskrbu strateškim resursima;

Upletanje za vrijeme izbornih postupaka

69.

pozdravlja rad APPF-a u tom području, posebno u sprečavanju i suzbijanju zabranjenih financijskih plaćanja iz trećih zemalja u politički sustav EU-a; poziva Komisiju i suzakonodavce da ojačaju paket instrumenata APPF-a i da omoguće učinkovito praćenje donacija do krajnjeg platitelja, izbjegavajući zaobilaženje zabrane putem posrednika, posebice davanjem ovlasti APPF-u da prikupi informacije izravno od bankovnih institucija donatora te osiguravanjem sustava automatskih obavijesti o sumnjivim transakcijama iz financijsko-obavještajnih jedinica u državama članicama u APPF; nadalje poziva države članice da ojačaju pravne zaštitne mjere kojima se sprečava da nacionalne stranke članice europskih političkih stranaka primaju uplate koje dolaze izvan EU-a na nacionalnoj razini, a koje se zatim upotrebljavaju kao doprinosi europskim političkim strankama i zakladama; također pozdravlja operativne kontakte koje je APPF već uspostavio s nadležnim institucijama i agencijama EU-a kao i s državama članicama u cilju učinkovite borbe protiv pokušaja upotrebe osobnih podataka u izborne svrhe; poziva države članice da dodatno pojačaju suradnju s APPF-om tako da stave na raspolaganje specijalizirane operativne kontaktne točke u nadležnim tijelima za zaštitu podataka i kibersigurnost tijekom provedbe izbora;

70.

pozdravlja inicijative poduzete u okviru europske mreže za suradnju u području izbora, uključujući zajedničke planove za otpornost; poziva Komisiju da u potpunosti uključi Parlament u aktivnosti te mreže, kao i APPF; smatra da bi slične mreže trebalo uspostaviti s nacionalnim parlamentima u državama članicama; također smatra da bi parlamenti država članica i izborna tijela trebali bolje informirati javnost o rizicima upletanja u nacionalne izborne postupke; Poziva Komisiju da sastavi Kodeks dobre prakse o društvenim medijima koji bi bio primjenjiv na predstavnike javnosti i tijela, a čija bi svrha bila uspostavljanje zajedničkih standarda ponašanja, budući da političari i vlade ponekad pribjegavaju dezinformiranju kako bi potaknuli ideološko neprijateljstvo;

71.

napominje da je Europski parlament utvrdio strategiju za europske izbore 2024., s posebnim naglaskom na sprečavanje i suzbijanje manipulacije informacijama uoči izbora bez uplitanja u političke ili šire društvene rasprave, uz potpuno poštovanje neovisnosti mandata zastupnika; naglašava da bi se ta strategija trebala temeljiti na intenziviranju već postojećih mjera Parlamenta, uz mjere koji uključuju radnu skupinu Europskog parlamenta za dezinformacije te stoga poziva na dodjeli dodatnih sredstava za provedbu različitih mjera;

72.

naglašava da je od najveće važnosti zaštititi sigurnost, otpornost i pouzdanost izborne infrastrukture, uključujući, među ostalim, informatičke sustave, uređaje i opremu za glasanje, mreže i postupke izbornih ureda, baze podataka o registraciji birača i prostore za pohranu; ističe da informacijske i komunikacijske tehnologije sve više prevladavaju u upravljanju izborima i demokratskim procesima; ističe da, kako bi se djelotvorno odgovorilo na nove izborne izazove, izborna tijela moraju uspostaviti nove radne obrasce kojima se povećava njihova sposobnost sprečavanja ostvarivanja rizika i pokazuje otpornost, također i u složenom digitalnom okruženju; poziva da se državama članicama EU-a i lokalnim vlastima osigura paket alata i usluga za borbu protiv vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja; napominje da bi tijekom izbora glasački listići trebali imati papirnati trag koji se može provjeriti i biti podložni nezavisnom revizijama kako bi se zajamčilo da su rezultati točni; ističe ključnu ulogu promatranja izbora i neovisnih promatrača izbora;

Prikriveno financiranje političkih aktivnosti koje provode strani akteri i donatori

73.

ponavlja svoju zabrinutost zbog toga što se redovito otkriva masovno rusko financiranje političkih stranaka, političara i bivših političara i službenih osoba u nizu demokratskih zemalja u pokušaju upletanja u njihove domaće procese i stjecanja utjecaja nad njima; izražava zabrinutost zbog ruske povezanosti s nekolicinom političkih stranaka i političara u EU-u te širokog upletanja Rusije u secesionističke pokrete na europskim teritorijima i u EU-u, kao što je Katalonija, gdje se relevantna tijela predlažu na provedbu sveobuhvatne istrage i poziva Europski centar izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji (Hybrid CoE) u Helsinkiju da provede studiju tog posebnog slučaja;

74.

prima na znanje da Europska mreža za suradnju u području izbora mapira inozemno financiranje u države članice EU-a i izražava interes za informiranje o tim naporima; poziva na zabranu financiranja iz inozemstva iz zemalja izvan EU-a; poziva mrežu da utvrdi zajednička pravila EU-a o političkim kampanjama i financiranju političkih stranaka, uključujući iz trećih zemalja, posebno standarde kojima se uklanjaju nedostaci utvrđeni u preporukama izvješća INGE 1 od 9. ožujka 2022. koji bi se primjenjivali na nacionalne izborne zakone u svim državama članicama, uključujući provedbene mehanizme; poziva države članice da hitno riješe pitanje donacija trećih zemalja nacionalnim političkim strankama kako bi se uklonili svi postojeći nedostaci u državama članicama koji omogućuju upletanje;

75.

prima na znanje tekuće zakonodavne pregovore o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i zaklada; očekuje da će se tim pregovorima osnažiti mandat APPF-a, posebno kako bi se zajamčilo da su financijske transakcije iz zemalja koje nisu članice EU-a u politički sustav EU-a ograničene, transparentne i podložne strožim kontrolama te da će rezultirati ažuriranim okvirom, koji bi trebao ojačati ulogu političkih stranaka EU-a u europskoj demokratskoj sferi te ograničiti upletanje stranih snaga; ponavlja potrebu za uravnoteženim i razmjernim pristupom kako bi se omogućilo političkim strankama iz trećih zemalja sličnih stavova, uključujući zemlje članice Vijeća Europe, pod uvjetom da imaju sva prava zastupanja unutar njega, da sudjeluju putem članstva i doprinosa, uz dodatno povećanje transparentnosti financiranja i donošenja odluka i istodobno ograničavanje rizika od upletanja nedemokratskih stranih subjekata ili visokorizičnih država;

76.

podsjeća da bi APPF-u trebalo osigurati potrebne resurse, posebno ljudske i informatičke resurse, kako bi mu se omogućilo da ispuni svoje trenutačne zadaće i sve nove zadaće predviđene u zakonodavstvu, koje se mogu učinkovito provoditi samo uz odgovarajuće dodatno osoblje;

77.

prima na znanje tekući zakonodavni rad na transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju; naglašava važnost ovog prijedloga uredbe koja će suzbiti netransparentne tehnike političkog oglašavanja i ističe potrebu da je suzakonodavci pravodobno usvoje prije europskih izbora 2024.; u tom pogledu podsjeća na svoju želju da se zabrane oglasi koje su kupili akteri koji nisu iz EU-a ili Europskog gospodarskog prostora (EGP) te zajamči transparentnost i nediskriminacija, s pomoću odgovarajućeg označivanja, u pogledu kupnje političkih oglasa na internetu koju provode akteri iz EU-a; naglašava da je potrebno europskim političkim strankama omogućiti provođenje kampanja na internetu i na razini cijele Unije uoči europskih izbora, uz istodobno ograničavanje rizika od stranog uplitanja;

Kibersigurnost i otpornost od kibernapada povezanih s demokratskim procesima

78.

zabrinut je zbog ozbiljnog povećanja broja kibernapada, posebno zbog nedavnog raspodijeljenog napada uskraćivanjem usluge (DDoS) na internetsku stranicu Parlamenta 23. studenoga 2022., za koji je odgovornost preuzela hakerska skupina koja podupire Kremlj i mogućeg hakiranja triju članova Europskog parlamenta i više od pedeset dužnosnika Komisije softverom Pegasus; stoga poziva na jačanje otpornosti i sposobnosti zaštite institucija EU-a u digitalnom području, osobito uoči europskih parlamentarnih izbora;

79.

pozdravlja dogovor o Direktivi NIS2 i smatra da se njime rješavaju pitanja koordinacije među državama članicama; poziva države članice da osiguraju pojačanu suradnju i razmjene najbolje prakse u Skupini za suradnju u području mrežnih i informacijskih sustava (NIS), posebice o kibersigurnosti za izbore; traži da se izborna infrastruktura smatra kritičnom infrastrukturom; smatra da je potrebno dodatno zakonodavstvo kako bi se sigurnost europskog lanca opskrbe IKT-a učinkovito zaštitila od rizičnih trećih dobavljača i od kibernetičke krađe intelektualnog vlasništva;

80.

pozdravlja prijedlog Komisije o novim pravilima za uspostavu zajedničke kibersigurnosti i informacijske sigurnosti u svim institucijama, tijelima i agencijama EU-a; pozdravlja, u skladu s Tematskim izvješćem Europskog revizorskog suda iz ožujka 2022., osnivanje novog međuinstitucijskog Odbora za kibersigurnost, povećanje kapaciteta u području kibersigurnosti i poticanje redovitih procjena razvijenosti i bolje kiberhigijene; naglašava potrebu za učinkovitom, pravodobnom i bliskom koordinacijom institucija, tijela i agencija EU-a u okviru postojećih struktura, kao što su tim za hitne računalne intervencije europskih institucija, tijela i agencija (CERT-EU) i Agencija Europske unije za kibersigurnost (ENISA); smatra da bi te strukture trebalo podupirati i da je potrebna učinkovitija koordinacija; poziva ta tijela, agencije i Komisiju da redovito obavještavaju Parlament, a posebice članove odbora ING2, o budućim zaključcima i rezultatima o kibersigurnosti i informacijskoj sigurnosti u EU-u; poziva na potpunu reviziju kibersigurnosti kako bi se utvrdilo imaju li institucije, tijela i agencije EU-a dovoljnu kontrolu nad sigurnosti svojih IKT sustava i uređaja, između ostaloga na procjenu rizika, ranjivosti i prijetnje te testiranje na probijanje, koje treba izvršiti vodeća i provjerena vanjska treća strana kada ta uredba stupi na snagu i svake sljedeće godine, uzimajući u obzir zahtjeve za informacijsku sigurnost institucija; smatra da prijavljene rizike i ranjivosti treba ublažiti u kibersigurnosnim ažuriranjima, a preporuke iz procjene treba provesti putem odgovarajućih politika o kibersigurnosti;

81.

poziva Komisiju i ENISA-u da mapiraju postojeća i planirana tijela, agencije i druge europske organizacije koje se bave kibersigurnosti te da predlože rješenja za potencijalne nedostatke;

82.

poziva Vijeće, Komisiju i ESVD da ojačaju kiberkontrole strateških komunikacijskih kanala (npr. vojnih kanala u vrijeme rata i misija ZSOP-a);

83.

priznaje da je, kad je riječ o kibernapadima, prevencija nužna, ali nije dovoljna; smatra da je precizno usmjeren odgovor ključan u borbi protiv kibernapada; smatra da bi se EU trebao boriti protiv kibernapada uzimajući u obzir sljedeće aspekte:

(a)	potrebu za većom sposobnošću odgovora na kibernapade i otpornosti na njih,

(b)	potrebu za fleksibilnošću u kritičnim situacijama, uz poštovanje vladavine prava i temeljnih prava,

(c)	potrebu za zajedničkim propisima kako bi se osigurala učinkovita koordinacija, stoga poziva države članice da ubrzaju provedbu direktiva CER i NIS2,

(d)	potrebu za razmjenom informacija među državama članicama i unutar njih, posebice što se tiče sigurnosnih ranjivosti, uzimajući u obzir potrebu za skrivanjem kritične razine zaštite od javne razmjene informacija,

(e)	potrebu za istraživanjem novih tehnologija koje bi povećale kiberotpornost te za ulaganjem u njih,

(f)	potrebu za uključivanjem aktera, kao što su organizacije civilnog društva, privatni sektori i partneri, na siguran i održiv način,

(g)	stoga poziva države članice da zauzmu proaktivnije stajalište i prošire svoje sposobnosti u kiberprostoru na temelju načela „trajne suradnje” i „obrane prema naprijed”, u tijesnoj suradnji među državama članicama i uz savjetovanje s relevantnim partnerima EU-a;

Utjecaj upletanja na prava manjina i drugih ranjivih skupina

84.

podsjeća da je strano upletanje često povezano s političkim ciljevima su suprotnosti s Unijom i njezinim demokratskim vrijednostima, s prikrivenim očitim kršenjima ljudskih prava, ograničavanjem prava žena i zajednica LGBTI+ te poticanjem mržnje prema manjinama, migrantima i najranjivijim osobama;

85.

žali zbog političke instrumentalizacije pitanja migracija i njegove upotrebe u kampanjama dezinformiranja; poziva na učinkovito upravljanje vanjsko granicom EU-a, uz potpuno poštovanje temeljnih prava;

86.

izražava zabrinutost da je zajednica LGBTIQ+ i dalje meta stranog upletanja i kampanja dezinformiranja; zabrinut je zbog položaja zajednice LGBTIQ+ u nekoliko zemalja članica EU-a poput Slovačke, Mađarske i Poljske, i dezinformacija koje o toj temi šire mediji u državnom vlasništvu i krajnje desne organizacije; žali zbog toga što su dezinformacije i govor mržnje protiv LGBTIQ+ osoba bili primarni motiv koji je doveo do ubojstva dvoje mladih ljudi u Slovačkoj u listopadu 2022.; poziva na razvoj dugoročnih programa kojima se podupiru lokalne organizacije i građanske inicijative za pružanje pomoći u razvoju otpornosti stanovništva na desničarski ekstremizam;

87.

zabrinut je zbog pokušaja ruskih dezinformacija da potkopaju potporu europskog društva ukrajinskim izbjeglicama; poziva institucije, tijela i agencije EU-a te nacionalna tijela da prate i razotkriju ruske dezinformacije o ukrajinskim izbjeglicama i ratu u Ukrajini;

88.

poziva Komisiju i države članice da ojačaju partnerstva s nevladinim organizacijama i međunarodnim organizacijama koje rade na terenu kako bi nadzirale rad djece i usporile širenje dezinformacija o tom pitanju (npr. djeca u oružanim sukobima);

89.

ponovno poziva na uspostavu sustava za olakšavanje razmjene materijala na regionalnim i manjinskim jezicima; u tom pogledu pozdravlja potporu koju Komisija pruža pilot-aktivnosti pod nazivom „European Language Equality” (Europska jezična ravnopravnost, ELE); smatra da je potrebno poduzeti dodatne mjere kako bi se osigurao učinkovit odgovor na upletanje usmjereno na manjine; također poziva EU i države članice da provedu pristupačnu provjeru činjenica kako bi se borili protiv dezinformacija i osigurali pristup informacijama u svim mogućim formatima za osobe s invaliditetom;

90.

ponovno ističe potrebu za ciljanim djelovanjem putem usklađenog pravnog okvira EU-a protiv širenja dezinformacija i govora mržnje o pitanjima povezanima s rodom, pripadnicima zajednice LGBTIQ+, Romima, ostalim manjinama, imigrantima i izbjeglicama i osobama s invaliditetom kao i vjerskim zajednicama; ponovno poziva Komisiju da razvije i provede strategije za sprečavanje financiranja antirodnih skupina, pokreta i pojedinaca koji aktivno šire dezinformacije ili sudjeluju u manipuliranju informacijama usmjeravajući se na pripadnike zajednice LGBTIQ+, prava žena, manjine, izbjeglice, osobe s invaliditetom te pitanja koja su s njima povezana kako bi se podijelilo društvo;

91.

izražava zabrinutost zbog činjenice da su žene posebno izložene dezinformacijama, osobito pogrešnim informacijama o zdravlju, i stranom upletanju; poziva na provedbu temeljite istrage izvora financiranja kampanja rodno utemeljenog dezinformiranja; ponavlja poziv na stvaranje sustava ranog upozoravanja putem kojeg se kampanje rodno utemeljenog dezinformiranja mogu prijaviti i prepoznati;

92.

poziva Komisiju i države članice da donesu mjere za jačanje neovisnih medija koji se služe ruskim jezikom i koji su lako dostupni populaciji koja govori ruski; poziva Komisiju i države članice da pružaju podršku osobama koje zastupaju neovisna mišljenja kako bi se spriječio utjecaj propagande trećih zemalja na manjine u Europi;

Upletanje globalnih aktera vrbovanjem elita, nacionalnih dijaspora, sveučilišta i kulturnih događaja

93.

snažno osuđuje pokušaje stranih država, uključujući Katar i Maroko, da korupcijom utječu na zastupnike, bivše zastupnike i osoblje Europskog parlamenta, što podrazumijeva ozbiljno vanjsko upletanje u demokratske procese EU-a; ističe da je potrebno pojačati napore za povećanje transparentnosti i integriteta institucija EU-a i za borbu protiv korupcije, utjecaja i kampanja upletanja; ponovno poziva na ažuriranje pravila o transparentnosti i etičkih pravila, evidentiranje stranih financijskih sredstava za lobiranje povezano s EU-om, uključujući financiranje neprofitnih organizacija, te odgovarajuću regulaciju i praćenje skupina prijateljstva; ponovno ističe potrebu da se odmah obustavi sav rad na zakonodavnim spisima koji se odnose na Katar i Maroko te da se predstavnicima interesnih skupina obiju zemalja oduzmu iskaznice za pristup dok sudske istrage ne rezultiraju relevantnim informacijama i pojašnjenjima i ocijene koji su dosjei potencijalno ugroženi kao posljedica navedenog vanjskog upletanja;

94.

pozdravlja produljenje i ažuriranja mandata Posebnog odbora ING2, te očekuje da će odbor ING2 pripremiti učinkovito izvješće s utvrđenim nedostacima Poslovnika Europskog parlamenta u pogledu transparentnosti, etike, integriteta i korupcije i da će iznijeti prijedloge za reformu kojom će se učinkovito suzbiti korupcija i druga sredstva kojima se strani akteri služe kako bi utjecali na europske procese donošenja odluka, uzimajući u obzir da bi sve potencijalne zahtjeve za povećanim objavljivanjem trebalo procijeniti u odnosu na potrebu za zaštitom određenih ranjivih pojedinaca i skupina;

95.

žali što još uvijek nisu provedene preporuke iz Izvješća Posebnog odbora INGE 1 o uvođenju strožih pravila o transparentnosti, evidentiranju inozemnih financijskih sredstava za lobiranje povezano s EU-om i jamčenju da je upisom u registar moguće identificirati financijska sredstva inozemnih vlada;

96.

podsjeća na obveze koje je predsjednica Komisije preuzela u svojem govoru o stanju Unije u pogledu potrebe za ažuriranjem zakonodavnog okvira EU-a za borbu protiv korupcije; smatra da bi takvo ažuriranje trebalo posebno biti usmjereno na pitanje vrbovanja elita za strane interese, rotirajućih vrata i trgovine utjecajem kako bi se spriječilo da se strani agenti upleću u politički sustav EU-a; također poziva Komisiju da postroži svoja pravila kako bi spriječila takvo vrbovanje koje provode autokratske ili visokorizične vlade ili subjekti pod njihovom kontrolom, da se pozabavi pitanjem vrbovanja elita u godišnjim izvješćima o vladavini prava; podsjeća da je Parlament više puta pozivao na uvođenje novog stalnog sustava sankcija namijenjenih pojedincima i subjektima odgovornima za opsežnu korupciju;

97.

prima na znanje presudu Suda Europske unije od 22. studenoga 2022. u predmetu C-37/2013 (26), kojom se poništava odredba Pete direktive o sprečavanju pranja novca (27), prema kojoj su države članice morale osigurati da informacije o stvarnom vlasništvu poduzeća u svim slučajevima budu javno dostupne; ističe da su registri informacija o stvarnom vlasništvu ključno sredstvo s pomoću kojeg organizacije civilnog društva, istraživači, istražitelji i novinari mogu otkriti navodnu korupciju i nezakonite interese poduzeća te da ograničavanje pristupa tim registrima registru znatno ograničava buduće praćenje stvarnog vlasništva od strane javnosti; smatra da to poništenje ograničava rad širokog spektra stručnjaka koji se bore protiv korupcije i pranja novca; poziva Komisiju da pronađe odgovarajuće načine kojima bi se jamčilo da informacije o stvarnom vlasništvu poduzeća budu javno dostupne; poziva Komisiju da predloži mjere u sklopu Direktive o sprečavanju pranja novca, s ciljem ograničavanja upotrebe gotovine kako bi se obeshrabrila upotreba nezakonitog novca i time spriječila korupcija; žali zbog toga što su pojedine države članice iskoristile presudu kao izgovor da odmah obustave pristup registru;

98.

smatra da bi podaci o stranom utjecaju preko predstavnika interesnih skupina na razini EU-a trebali biti široko dostupni i jasno prikazani; pozdravlja izmjene koje su u tom pogledu uvedene međuinstitucijskim sporazumom od 20. svibnja 2021. o registru transparentnosti (28); međutim, preporučuje da se u registar transparentnosti EU-a umetne poseban odjeljak o stranom utjecaju ili da se uspostavi registar stranih utjecaja; smatra da registar transparentnosti EU-a mora uključivati popis visokorizičnih zemalja; preporučuje snažnije zahtjeve i poticaje za upis stranih tijela u registar; smatra da su pojačani zahtjevi u pogledu registracije i otkrivanja potrebni za organizacije civilnog društva, društva za savjetovanje, zaklade, skupine za strateško promišljanje i privatna poduzeća koji primaju inozemna sredstva;

99.

poziva tajništvo registra transparentnosti EU-a da suspendira sve subjekte s izravnim ili neizravnim odnosima s vladom Rusije u skladu s Odlukom Vijeća od 3. lipnja 2022. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (29); poziva na primjenu istih mjera na Bjelarus;

100.

ponavlja svoju zabrinutost zbog partnerstava sveučilišta i kineskih subjekata, uključujući Konfucijeve institute i posebno one istraživačke ustanove povezane s kineskim vojnim kompleksom, te rizika koji bi mogla predstavljati za akademsku slobodu i zaštitu intelektualnog vlasništva; zabrinut je zbog nedavnih saznanja (30) da velik broj europskih istraživača koji rade na umjetnoj inteligenciji, kvantnoj tehnologiji, integriranim sklopovima, istraživanju svemira, istraživanju novih materijala, neuroznanosti i biotehnologiji, izravno financira Narodna Republika Kina; ponavlja svoj poziv tijelima država članica i istraživačkim institutima da, ako se jasnim dokazima potkrijepi navodna špijunaža ili upletanje, poduzmu mjere za provedbu i zaštitu europskog gospodarskog i političkog suvereniteta, među ostalim uskraćivanjem financijskih sredstava ili oduzimanjem licencija povezanim institutima; ponavlja da je akademska sloboda temeljna vrijednost svakog demokratskog društva; potiče države članice da bolje iskoriste postojeće mehanizme za zaštitu znanstvenog, industrijskog i tehničkog znanja i njegovo proširenje na humanističke i društvene znanosti; poziva na povećanu transparentnost u pogledu financiranja istraživačkih aktivnosti i financijske potpore koju primaju, osobito uspostavljanjem postupaka dubinske analize za procjenu predstavlja li inozemno financiranje projekata sigurnosnu prijetnju;

101.

ističe da Kina nastoji spojiti civilno i vojno znanstveno istraživanje u okviru programa civilno-vojne integracije; zahtijeva da se smjesta raskine postojeća suradnja s istraživačkim institucijama koje izravno primaju financijska sredstva od kineskih oružanih snaga ili s njima povezane, te da se razmotri koje je znanstveno znanje moglo postati dostupno kineskoj strani; pozdravlja objavu smjernica o rješavanju pitanja vanjskog upletanja u istraživanje i inovacije od strane Europske komisije, ali predlaže primjenu proporcionalnih mjera na akademske i istraživačke ustanove te da se osigura veća transparentnost u inozemnim partnerstvima; izražava zabrinutost zbog kineskog Zakona o obavještajnim informacijama, prema kojem kineski istraživači na sveučilištima zapadnih zemalja moraju dijeliti svoje znanje s državom te zbog oslanjanja Kine na špijuniranje kao sredstva za stjecanje znanja u svrhu postizanja njezinih gospodarskih i vojnih ciljeva; poziva na obvezno pridavanje veće pažnje i usklađenost u okviru akademske suradnje s kineskim sveučilištima i istraživačima te da svaka suradnja s kineskim sveučilištima bude predmet opsežne procjene sigurnosnog rizika;

102.

izražava zabrinutost zbog aktualnih aktivnosti uredâ Ruskog doma (Russkiy Dom) koje financira ruska savezna agencija Rossotrudnichestvo koja je pod sankcijama EU-a, a čiji obmanjujući projekti šire dezinformacije, propagandu i agendu Kremlja među civilnim društvom EU-a;

103.

pozdravlja činjenicu da je Komisija objavila skup alata o tome kako ublažiti strano upletanje u istraživanje i inovacije kako bi se europskim sveučilištima i istraživačkim organizacijama pomoglo da otkriju i spriječe strano upletanje, a da i dalje sklapaju potrebna partnerstva; poziva Komisiju da uključi akademske i istraživačke institucije u paket mjera za obranu demokracije; poziva Komisiju i države članice da nastave koordinirati mjere u tom području, osobito da pojačaju ulogu službenika za etiku i sigurnost u ustanovama visokog obrazovanja; poziva Komisiju da dodatno razvije smjernice za sigurnost pouzdanog istraživanja i znanja u svrhu podupiranja integriteta međunarodne suradnje europskih organizacija u području istraživanja; ističe potencijal registra ili baze podataka za agente spavače ili strane agente iz visokorizičnih zemalja na europskim sveučilištima i u istraživačkim organizacijama;

104.

izražava zabrinutost zbog najnovijih izvješća o uspostavi kineskih prekomorskih policijskih postaja u EU-u; poziva države članice i tijela EU-a da istraže navodno postojanje tih postaja i da poduzmu usklađene mjere protiv nezakonitih aktivnosti povezanih s kineskom Ujedinjenom frontom rada u Europi; ponavlja da su takve postaje prijetnja nacionalnoj sigurnosti država članica i Unije općenito te da ih stoga treba zabraniti; poziva države članice da ih bez odlaganja zatvore; Osuđuje praksu upućivanja prijetnji ljudima koji žive u Europskoj uniji, a posebno kineskoj dijaspori i političkim disidentskim skupinama, kao i zatvaranje članova njihovih obitelji u Kini kako bi se osobe koje žive u inozemstvu prisilile da se vrate u Kinu;

105.

zabrinut je zbog tvrdnji o nezakonitim policijskim postupanjima na stranom tlu čime se izbjegava službena bilateralna suradnja policije i sudova; poziva Komisiju da ispita takozvane kineske prekomorske policijske postaje u EU-u koje su navodno uvjerile tisuće osumnjičenih bjegunaca da se vrate u Kinu i da poduzme odgovarajuće mjere u tom pogledu; zahtijeva od kineskih vlasti i kineskih veleposlanstava u državama članicama EU-a da se pridržavaju međunarodnih standardnih procedura;

106.

osuđuje znakove turskog upletanja i progon političkih aktivista, vođa oporbe i manjina u EU-u; osuđuje novi prijedlog zakona o dezinformacijama Turske koji predstavlja prijetnju slobodi govora u zemlji;

107.

žali zbog širenja dezinformacija i ugnjetavajućeg korištenja interneta koje provodi iranski režim kako bi se prikrila teška kršenja ljudskih prava, nasilje nad prosvjednicima i zlouporaba vlasti; zabrinut je zbog upletanja islamističkih organizacija nadahnutih stranim zemljama;

108.

zabrinut je zbog sve većeg utjecaja stranih obavještajnih agencija iz autoritarnih zemalja unutar EU-a, a posebno u Bruxellesu; ponovno poziva nacionalna tijela da preispitaju i ažuriraju svoje okvire za borbu protiv špijunaže; u tom pogledu pozdravlja najavljenu modernizaciju okvira za borbu protiv špijunaže belgijske vlade i poziva na povećani kapacitet Obavještajnog i situacijskog centra EU-a (INTCEN) u provedbi njegova protuobavještajnog mandata i produbljenja suradnje s nacionalnim tijelima; poziva tijela nadležna za imigraciju da budu opreznija pri provjeri osoblja stranih poduzeća, kao što su TASS i COSCO, iz visokorizičnih zemalja kad podnose zahtjeve za radne vize; nadalje poziva tijela nadležna za imigraciju da pojačaju koordinaciju kako bi se stranim obavještajnim službenicima koji upotrebljavaju lažne identitete otežala putovanja;

109.

izražava zabrinutost zbog nedavne istrage New York Timesa u okviru koje je Ruski carski pokret, skupina koja zagovara bjelačku nadmoć, optužen da je organizirao kampanju slanja pisama bombi istaknutim španjolskim građanima krajem 2022., uz pomoć GRU-a, obavještajne službe ruskih oružanih snaga; upozorava na rizik od špijunaže u francuskim zračnim lukama kao što Strasbourg, Bordeaux, Brest, Quimper i Toulouse koje se koriste opremom kineskog poduzeća Nuctech, povezanog s kineskim režimom i njegovim vojno-industrijskim kompleksom, za pregled prtljage; ističe da je Nuctech prisutan u 26 od 27 država članica EU-a i podsjeća da su mu Litva, Sjedinjene Američke Države i Kanada zabranile da sudjeluje u njihovim javnim ugovorima;

110.

poziva političke stranke EU-a da snažno odgovore na kampanje govora mržnje i uznemiravanja protiv zastupnika u Parlamentu; poziva administraciju Parlamenta da razvije institucionalizirani postupak koji će se uspostaviti u slučaju provedbe takvih kampanja protiv izabranih predstavnika EU-a;

Odvraćanje, pripisivanje odgovornosti i kolektivne protumjere, uključujući sankcije

111.

pozdravlja sankcije na razini EU-a i sposobnost donositelja odluka u EU-u da brzo djeluju privremenim ograničavanjem emitiranja određenih propagandnih kanala nakon neopravdanog i nezakonitog ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine te naglašava potrebu da se osigura dosljedna provedba i neizbjegavanje tih sankcija; pozdravlja činjenicu da su određene zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje EU-a u tom pogledu uskladile s tim mjerama; poziva Komisiju da bliže surađuje s državama članicama na nametanju i provedbi sankcija; pozdravlja presudu Općeg suda od 27. srpnja 2022. u predmetu T-125/22 RT France (31), u kojoj je Sud odbio argument RT-a da je zabrana emitiranja nezakonita te je stoga potvrdio zabranu emitiranja sadržaja nametnutu društvu RT France; poziva Komisiju i Vijeće da uključe satelitsko emitiranje u pakete sankcija protiv Rusije, „novinske agencije” InfoRos koju se povezuje s GRU-om, kako je navedeno u rezoluciji iz svibnja 2022. (32) i da sve istaknute propagandiste Kremlja uvrste popise EU-a sankcioniranih pojedinaca; žali što se tim kanalima još uvijek mogu širiti njihovi narativi pod lažnim imenima ili kroz druge kanale u Europskoj uniji; osobito oštro osuđuje otvaranje podružnice televizijske postaje RT (prethodno Russia Today) u Beogradu te pokretanje njezine službe za novosti na srpskom jeziku putem interneta, na taj način omogućujući tom zlonamjernom akteru da širi svoje dezinformacije u cijeloj regiji; potiče u tom kontekstu srbijanske vlasti da postupaju u skladu s odlukom Vijeća o suspenziji aktivnosti emitiranja postaja Sputnik i RT;

112.

pozdravlja Komisijin prijedlog direktive o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja (COM(2022)0684) i poziva Komisiju da ocijeni mogućnost da se Ured europskog javnog tužitelja zaduži za osiguravanje dosljednog i ujednačenog istraživanja i progona takvih zločina diljem EU-a; poziva da se centru EU INTCEN osiguraju veći resursi kako bi mogao informirati o sankcijama EU-a i provoditi ih te poboljšati razmjenu forenzičnih informacija i djelotvornije koordinirati politiku pripisivanja;

113.

izražava zabrinutost zbog porasta manipulacije sustava automatske identifikacije (AIS) radi ugrožavanja GPS podataka i manipulacije položaja plovila, omogućujući određenim akterima da izbjegnu sankcije; poziva Komisiju da uvede strože sigurnosne protokole za sustav automatske identifikacije (AIS) i poziva na uključivanje tehnologije zavaravanja AIS-a u sustav EU-a za kontrolu izvoza robe s dvojnom namjenom;

114.

ponovno poziva na nametanje troškova počiniteljima vanjskog upletanja pomoću snažnog kapaciteta pripisivanja odgovornosti; prima na znanje aktualno promišljanje na temelju zaključaka Vijeća iz lipnja 2022. o pripremi paketa instrumenata kao nadopunu EU-ovog paketa instrumenata protiv hibridnih prijetnji i paket instrumenata za kibersigurnost, koji posebno obuhvaća aktivnosti koje uključuju vanjsko manipuliranje informacijama i upletanje; napominje da se očekivalo da će paket instrumenata FIMI biti donesen u jesen 2022.; duboko je uvjeren da bi taj paket instrumenata trebao uključivati poseban režim sankcija za FIMI kao i mjere za jačanje kapaciteta pripisivanja odgovornosti europskih institucija i nacionalnih vlada; napominje da bi te mjere trebale sadržavati smjernice za nacionalne sankcije protiv vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja te da bi ih države članice trebale usklađeno primjenjivati; poziva države članice da rasprave o mogućnosti većinskog glasovanja pri sankcioniranju visokorizičnih zemalja; napominje da će se dodana vrijednost paketa instrumenata protiv hibridnih prijetnji i paketa instrumenata FIMI, u usporedbi s paketom instrumenata za kibersigurnost, nalaziti u dogovoru oko normi odgovornog državnog ponašanja koje nude bolje tumačenje toga što predstavlja kršenje načela međunarodnog prava, kao što su suverenitet i neuplitanje u unutarnja pitanja države članice;

115.

ponavlja važnost kapaciteta EU-a da se obrani od napada kroz dezinformacije i suzbije vanjsko upletanje; poziva u tom smislu na dostatna financijska sredstva i rješavanje pitanja mogućih investicijskih i zakonodavnih praznina; poziva države članice da po potrebi ažuriraju svoje zakonske okvire te da uvedu zakonsku osnovu na temelju koje će se kažnjavati strano upletanje visokorizičnih zemalja; pozdravlja uvođenje takve zakonske osnove u nacrt belgijskog kaznenog zakonika, koji će omogućiti bolju zaštitu europskih institucija na njezinu području;

116.

poziva države članice i Komisiju na razmatranje načina borbe protiv dezinformacija od pojedinačnih aktera unutar EU-a, kao što su utjecajne osobe na društvenim mrežama ili političari koji promiču dezinformacije u ime visokorizičnih zemalja itd.; ističe potencijalnu potrebu za razvoj sustava sankcija protiv počinitelja vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja unutar EU-a;

Susjedstvo, globalna suradnja i multilateralizam

117.

zabrinut je zbog pokušaja Rusije da manipulira diskursom o globalnoj sigurnosti u pogledu hrane i energije, a koji su preuzeti na drugim komunikacijskim kanalima uključujući uglavnom kineske medijske kuće i u nekim slučajevima kanal Al Jazeera, kriveći Zapad za porast cijena hrane zbog sankcija uvedenih Rusiji; naglašava da su se ti manipulirani diskursi prilično raširili, prvenstveno na globalnom jugu i u određenim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama; podsjeća da je isključivo Rusija odgovorna za poremećaj ukrajinske poljoprivredne proizvodnje i trgovine zbog agresivnog rata koji je pokrenula protiv te zemlje; stoga poziva ESVD da poduzme dodatne mjere za suzbijanje širenja manipuliranog diskursa na globalnom jugu, koje provode Rusija i Kina, među ostalim jačanjem alata i resursa svojeg odjela StratCom i svojih misija i operacija ZSOP-a/ZVSP-a te pojačanom suradnjom i koordinacijom sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim partnerima sličnih stavova; smatra da bi EU trebao tijesno surađivati s Ukrajinom u suzbijanju manipuliranih narativa koji dolaze iz Rusije; Stoga poziva institucije EU-a da pruže potporu ukrajinskom diplomatskom djelovanju na globalnom jugu; poziva na jačanje suradnje s regionalnim organizacijama s globalnog juga, kao što su Afrička unija i ASEAN, kako bi razmjenjivali dobre prakse u pogledu suzbijanja vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja;

118.

podsjeća da su mnoge kampanje manipuliranja informacijama i propaganda koju financira država usmjerene na zemlje koje donose strateške odluke o svojim procesima demokratske reforme i okretanju njihovih zemalja prema Europi; ističe važnost proaktivne, učinkovite i transparentne komunikacije i poziva na još bližu suradnju u pogledu strateške komunikacije s partnerskim organizacijama i zemljama u suzbijanju vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja u zemljama pristupnicama EU-a i strateški važnim područjima kao što su zapadni Balkan i zemlje Istočnog partnerstva; smatra da bi EU trebao više surađivati s SAD-om u vezi sa susjednim zemljama kako bi se izgradila otporna demokratska društva; podsjeća da o stabilnosti tih zemalja ovise mir i sigurnost;

119.

poziva na donošenje strateških i proaktivnih mjera za suzbijanje hibridnih prijetnji i sprečavanje upletanja trećih zemalja u političke, izborne i ostale demokratske procese zemalja pristupnica; poziva na napore u povećanju otpornosti tih zemalja na kampanje vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja te na poticanje zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja da poduzmu odlučne korake u borbi protiv manipulativnih dezinformacija, zlonamjerne propagande i drugih hibridnih prijetnji;

120.

žali zbog nedostatka napretka i nastavka sporog tempa procesa proširenja zapadnog Balkana, što je dovelo do smanjenja potpore EU-u i nezadovoljstva među stanovništvom te regije; osuđuje nastavak ruskih pokušaja vršenja utjecaja na zapadnom Balkanu, što treba biti shvaćeno kao dio šire strategije promicanja autoritarnosti u Europi; nadalje primjećuje da se proruske poruke se šire medijima u vlasništvu Srbije i Mađarske na zapadnom Balkanu; zabrinut je zbog nedavnih saznanja da je Srbija zemlja zapadnog Balkana koja je najviše podložna stranom zlonamjernom utjecaju, posebice iz Rusije i Kine, i da se Srbija još uvijek nije uskladila s vanjskom politikom EU-a;

121.

poziva Komisiju da u nadolazećoj ocjeni Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka razjasni utječe li i na koji način Opća uredba o zaštiti podataka na razmjenu informacija radi borbe protiv manipulacije informacijama između javnih, privatnih i akademskih aktera u Uniji i u suradnji s partnerima sličnih stavova;

122.

smatra da će strategija Global Gateway biti važan geopolitički alat u povećanju pozitivnog angažmana EU-a i poslovnim odnosima s partnerima s globalnog juga, kao odgovor na utjecaj Kine koji ona provodi putem svoje inicijative „Jedan pojas, jedan put”, te drugih zemalja izvan EU-a kao što su Rusija i Kina, izgradnji povjerenja sa zemljama koje nisu članice EU-a te osnaživanju povjerenja u zemljama kandidatkinjama kako bi se poboljšao ugled EU-a u odnosu na Rusiju i Kinu; smatra da bi se tome trebalo pristupiti kao geopolitičkom projektu koji provodi strateška ulaganja na temelju potreba Europe za digitalnom i zelenom tranzicijom, kroz snažnu povezanost s Aktom o kritičnim sirovinama i Aktom o čipovima, i poziva Komisiju razjasni prioritete inicijative Global Gateway; smatra da je iznimno važno djelovati kao „Tim Europa” u provedbi te strategije i osigurati odgovarajući demokratski nadzor, potpuno sudjelovanje Europskog parlamenta i koordinirano djelovanje svih institucija EU-a, država članica EU-a kao i europskog privatnog sektora; poziva Komisiju i ESVD da blisko surađuju i koordiniraju se s drugim inicijativama za povezivost koje uključuju partnere sličnih stavova, kao što su SAD, Japan, Južna Koreja i Tajvan, kako bi se zajamčila zaštita temeljnih prava;

123.

snažno podupire rad Radne skupine za stratešku komunikaciju Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i Odjela za analizu informacija i njegovih radnih skupina; smatra da treba posvetiti više pozornosti izradi pregleda stanja prijetnji u kontekstu aktera povezanih s kineskim tijelima vlasti, kao i u istočnom i južnom susjedstvu pa i šire; u tom kontekstu pozdravlja rad ESVD-a na jačanju kapaciteta delegacija EU-a i misija i operacija ZSOP-a kao odgovor na vanjsko manipuliranje informacijama i upletanje, u uskoj suradnji s međunarodnim parterima; no smatra da bi se više resursa trebalo dodijeliti za poboljšanje njihova rada, kako u sjedištu ESVD-a tako i na terenu; poziva na daljnju izgradnju kapaciteta, uključujući prilagođeno osposobljavanje osoblja ZSOP-a, pojačanu razmjenu znanja i koordinaciju s drugim misijama, operacijama i delegacijama EU-a, bolju interakciju s lokalnim medijima i društvom te proaktivnu i reaktivnu komunikaciju na lokalnim jezicima;

124.

pozdravlja mehanizme suradnje uspostavljene s SAD-om, kao što je aktualna suradnja EU-a i SAD-a u okviru Vijeća za trgovinu i tehnologiju (TTC); sa zanimanjem prima na znanje zajedničku izjavu nakon sastanka TTC-a od 5. prosinca 2022. u kojoj se posebno navodi da se radna skupina br. 5 za upravljanje podacima i tehnološke platforme i radna skupina br. 6 za zlouporabu tehnologije koja ugrožava sigurnost i ljudska prava „koordiniraju radi razumijevanja i suzbijanja širenja ruske manipulacije informacijama i upletanja, posebno u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i njezina učinka na zemlje izvan EU-a, osobito u Africi i Latinskoj Americi”; pozdravlja predanost Komisije da redovito obavješćuje Parlament o radu TTC-a i poziva na nastavak rada na rješavanju zajedničkih problema u tim područjima; osim toga, poziva Komisiju i ESVD da dodatno pojačaju suradnju s SAD-om na razmjeni najboljih praksi i operativnog znanja, kao i na razvoju zajedničkih definicija i pristupa;

125.

smatra da su inicijative kao što su TTC i mehanizam za brzi odgovor skupine G7 važne platforme za suradnju među partnerima sličnih stavova u razvoju alata i razmjeni najboljih praksi za borbu protiv vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja (FIMI); poziva EU da preuzme vodeću ulogu u tim inicijativama za suradnju kako bi se zajamčio razvoj globalnih standarda u skladu s europskim vrijednostima; poziva Komisiju i ESVD da putem svoje administracije redovito uključuju Parlament u rasprave s partnerima sličnih stavova i da utvrde područja u kojima bi potpora Parlamenta mogla osigurati dodanu vrijednost tom procesu; poziva na pojačanu suradnju između demokratskih partnera, kao što je SAD, i promicanje akademske suradnje u svrhu izbjegavanja situacije u kojoj Kina dominira u razvoju umjetne inteligencije;

126.

poziva na pojačan i izravan kontakt između specijaliziranih parlamentarnih odbora u transatlantskim odnosima kroz Transatlantski dijalog zakonodavaca;

127.

pozdravlja Globalni kodeks ponašanja UN-a; potiče ESVD da i dalje bude usko uključen u taj proces i da apelira na druge države članice UN-a ističući važnost zajedničke osviještenosti o globalnim izazovima i potrebu za intenzivnom suradnjom; smatra da Kodeks ne bi trebao biti usmjeren samo na platforme, već i na druge državne i nedržavne aktere; poziva platforme da osiguraju više resursa i kapaciteta za praćenje štetnog sadržaja na lokalnim jezicima ili dijalektima; poziva platforme da uvedu pristupe za ublažavanje rizika koje podrazumijevaju umjetna inteligencija i druge tehnologije; ponavlja potrebu za zaštitom temeljnih prava u okviru Kodeksa; smatra da će izmjena međunarodnog prava biti iznimno teška i stoga predlaže da EU blisko surađuje s partnerima sličnih stavova na razvoju međunarodnih odgovora na vanjsko manipuliranje informacijama i upletanje (FIMI);

128.

zabrinut je zbog zaštite temeljnih prava u UN-ovu postupku izrade nacrta za Globalnu konvenciju o kiberkriminalu; poziva Komisiju i ESVD da osigura poštovanje europskih normi, prava i vrijednosti u tom procesu, uključujući promicanjem Konvencije o kibernetičkom kriminalu kao globalnog standarda; podsjeća da postoji opasnost da se postupci za borbu protiv dezinformiranja koriste kao izgovor za ograničavanje slobode medija;

129.

podsjeća da bi svi napori za suzbijanje vanjskog upletanja trebali što je više moguće poštovati organizacije civilnog društva, postojeće odluke Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije kao i Povelju EU-a o temeljnim pravima i da ih se ne bi trebalo zloupotrebljavati kako bi se opravdale i legitimizirale restriktivne politike, što je pitanje koje zabrinjava i kad je riječ o državama članicama EU-a; poziva na strožu primjenu kriterija za obustavu ili opoziv ugovora s trećim zemljama u slučaju kršenja ljudskih prava, s obzirom da sadašnja primjena tih kriterija izlaže EU vanjskom utjecaju;

130.

osuđuje pokušaje privatnih vojnih poduzeća, kao što su skupina Wagner i druge oružane skupine, paravojne postrojbe i posrednici, uključujući Kadirovite i skupinu Night Wolves, da utječu na demokratske procese u nekoliko zemalja diljem svijeta; osuđuje nedavne poruke prijetnji i zastrašivanja koje je Europskom parlamentu poslala skupina Wagner; poziva Vijeće i države članice da uključe ruska privatna vojna poduzeća na EU-ov popis terorističkih organizacija; poziva ESVD da s partnerima sličnih stavova pokrene inicijativu za borbu protiv zlonamjernih skupina nedržavnih aktera, kao što je Wagner; naglašava da bi postojeći EU paketi instrumenata trebali uključivati odgovore, kao što su sankcije, na financiranje ili suradnju država koje nisu članice EU-a s privatnim vojnim poduzećima u ranjivim regijama;

131.

ističe važnost bliske i trajne suradnje sa zemljama Istočnog partnerstva, posebice Ukrajinom i drugim zemljama kandidatkinjama, za izgradnju otpornosti na hibridne napade; vjeruje da bi potencijalna suradnja mogla biti u obliku „Informacije Ramstein”, po uzoru na Kontaktnu skupinu za obranu Ramstein, koja bi okupila medijske stručnjake iz Ukrajine, EU-a i šire, kako bi raspravljali o iskustvima stečenima iz ukrajinskog otpora ruskom informacijskom ratovanju i razvijali zajedničke operacije; potiče EU i njegove države članice da dodatno prodube suradnju s Tajvanom u borbi protiv kampanja dezinformiranja i operacija upletanja;

132.

poziva Komisiju i ESVD da pojačaju suradnju s drugim partnerima sličnih stavova u razvoju mehanizama za rješavanje problema upletanja u izbore, primjerice s izbornim tijelima Tajvana, Kanade, Australije i Brazila; poziva na pojačanu suradnju s NATO-om u izgradnji otpornosti država članica EU-a i NATO-a; poziva delegacije EU-a i veleposlanstva država članica u trećim zemljama da u zemljama u kojima rade stalno prate i mapiraju tehnike i aktere dezinformiranja, za što bi trebali dobiti potrebna sredstva, te da pomažu partnerskim zemljama u razvoju i jačanju njihovih kritičnih izbornih infrastruktura i da postavljaju ambiciozne standarde koji pružaju bolje tumačenje postojećeg međunarodnog prava; smatra da je potrebno obnoviti osposobljavanje službenika i diplomata EU-a o vanjskom manipuliranju informacijama i upletanju;

133.

ponavlja svoju preporuku da se uspostave regionalni centri za stratešku komunikaciju izvan EU-a, koje bi pokrenuo ESVD, i s dostatnim sredstvima; smatra da bi ti višejezični centri trebali ojačati glas EU-a u prioritetnim regijama (odnosno na zapadnom Balkanu, u indo-pacifičkoj regiji, regiji Bliskog istoka i sjeverne Afrike (MENA), Latinskoj Americi i zapadnoj i istočnoj Africi), unaprijediti dopiranje do regionalnih medija i opovrgnuti manipulaciju informacijama financiranu izvana i kampanje dezinformiranja usmjerene prema vrijednostima i interesima EU-a; ističe da bi aktivnosti centara također trebale pružati potporu delegacijama EU-a i diplomatskim misijama država članica, nuditi sinergije s pružateljima medijskih usluga EU-a koji se nalaze u tim regijama i dati prednost interakciji s lokalnim medijima i utjecajnim osobama koje utječu na formiranje mišljenja;

134.

poziva ESVD i države članice da nastave blisko surađivati s partnerima sličnih stavova na utvrđivanju zajedničkih normi odgovornog državnog ponašanja i definicija te razvoju alata i zakonodavstva za suzbijanje vanjske manipulacije informacijama i upletanja; poziva ESVD da ojača multilateralnu i višedioničku suradnju sa zemljama koje nisu članice EU-a, civilnim društvom i industrijom u borbi protiv vanjske manipulacije informacijama i upletanja u okviru partnerstava sličnih stavova i kroz diplomatske dijaloge i forume, osiguravajući zaštitu temeljnih prava pri razvoju alata za borbu protiv vanjske manipulacije informacijama i upletanja; žali što određene države EU članice još uvijek nisu popunile slobodna mjesta za nacionalne stručnjake u okviru Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji (Hybrid CoE); poziva države članice da imenuju nacionalne predstavnike i stručnjake za Centar izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji (CoE);

135.

naglašava važnost parlamentarne diplomacije i misija za širenje napora EU-a o otkrivanju istine i strateških interesa EU-a i za djelotvornu komunikaciju sa zemljama koje nisu članice EU-a, posebno u Africi i regiji Bliskog istoka i sjeverne Afrike; ističe velik doprinos inicijativa koje su poduzeli Parlament i njegove službe u podupiranju parlamentarne demokracije u zemljama koje nisu članice EU-a jačanjem demokratskog funkcioniranja parlamenata, parlamentarnog posredovanja i dijaloga promatranjem izbora i sudjelovanjem u raspravama s civilnim društvom;

136.

ističe potencijal EU-a da pridonese uspostavi globalne zajednice za provjeravatelje činjenica i globalnih standarda kvalitete za provjeravanje činjenica po uzoru na Europski kodeks standarda za neovisne organizacije za provjeravanje činjenica; uz to smatra potrebnim da EU podrži napore u provjeravanju činjenica u zemljama kandidatkinjama i zemljama proširenja;

137.

pozdravlja potporu koju pruža Europska zaklada za demokraciju (EED), ali smatra da je potrebno daljnje djelovanje kako bi se poduprlo neovisno novinarstvo na područjima pod utjecajem zlonamjernih stranih aktera, kao što su Rusija i Kina, te pružanje strateške potpore i strukturnih fondova za lokalne nevladine organizacije, organizacije civilnog društva, provjeravatelje činjenica i medije izvan EU-a, uključujući visokorizične zemlje, zemlje proširenja i zemlje kandidatkinje; stoga ponovno poziva na uspostavu posebnog europskog demokratskog medijskog fonda za potporu novinarstvu u zemljama proširenja i europskog susjedstva te u zemljama kandidatkinjama; napominje da mnogi novinari iz Ukrajine dolaze u EU zajedno sa sve većim brojem ratnih izbjeglica te poziva na prilagođenu potporu ukrajinskom medijskom okruženju, kojem je ruska invazija nanijela veliku štetu; poziva ESVD da uključi parlamentarnu dimenziju u svoje inicijative za informiranje i izgradnju kapaciteta u zemljama europskog susjedstva kako bi se podupirale organizacije civilnog društva i neovisni mediji;

138.

smatra da je EU postao značajan centar za neovisne novinske redakcije iz Rusije i Bjelarusa, budući da su te zemlje iskorijenile neovisne medije sa svojeg područja; smatra da neovisni mediji mogu doprinijeti borbi protiv dezinformacija koje širi Kremlj i dugoročno oblikovanju Rusije kao demokratskije zemlje koja živi u miru sa svojim susjedima; stoga poziva Komisiju da razvije dugoročan strukturirani pristup, uključujući uvođenje dostatno financirane politike koja će osigurati dugoročnu osnovnu potporu neovisnim ruskim i bjeloruskim medijima i novinarima u progonstvu;

139.

poziva Komisiju i ESVD da prijeđu s pristupa kojim se jednako postupa prema svim zemljama na pristup temeljen na procjeni rizika i da se u međunarodnim forumima, kao što je UN, ne ustručavaju identificirati i imenovati zemlje koje su pokušale provesti vanjsko upletanje, kako bi druge zemlje bile upoznate s rizicima koje to pitanje predstavlja;

o o

140.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0070.

(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0030.

(3) SL C 347, 9.9.2022., str. 61.

(4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0406.

(5) SL C 347, 9.9.2022., str. 2.

(6) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0448.

(7) SL C 224, 27.6.2018., str. 58.

(8) SL C 23, 21.1.2021., str. 152.

(9) SL C 184, 5.5.2022., str. 71.

(10) SL L 156, 5.5.2021., str. 1.

(11) SL L 277, 27.10.2022., str. 1.

(12) SL L 333, 27.12.2022., str. 164.

(13) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2023)0027.

(14) SL L 207, 11.6.2021., str. 1.

(15) Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama). SL L 277, 27.10.2022., str. 1.

(16) Izvješće o analizi učinka priloženo Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o informacijskoj sigurnosti u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije (SWD(2022)0066). https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52022SC0066.

(17) Sažetak izvješća o procjeni učinka priložen Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o horizontalnim kibersigurnosnim zahtjevima za proizvode s digitalnim elementima i o izmjeni Uredbe (EU) 2019/1020 (SWD(2022)0282).

(18) Direktiva (EU) 2015/849 od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

(19) Govor potpredsjednice Jourove o zaštiti vrijednosti EU-a u vrijeme rata.

(20) Prijedlog direktive o zaštiti osoba uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja”)(COM(2022)0177.

(21) Prijedlog uredbe o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu (Europski akt o slobodi medija) i izmjeni Direktive 2010/13/EU (COM(2022)0457).

(22) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1).

(23) Uredba (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji (SL L 79 I, 21.3.2019., str. 1.).

(24) Prijedlog uredbe o uspostavi okvira za sigurnu i održivu opskrbu kritičnim sirovinama i o izmjeni uredbi (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1724 i (EU) 2019/1020 (COM(2023)0160).

(25) Prijedlog uredbe o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava poluvodiča (Akt o čipovima) (COM(2022)0046).

(26) Presuda od 22. studenoga 2022., Luxembourg Business Registers, C-37/20, ECLI:EU:C:2022:912.

(27) Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 43.).

(28) Međuinstitucijski sporazum od 20. svibnja 2021. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o obveznom registru transparentnosti (SL L 207, 11.6.2021., str. 1.).

(29) Odluka Vijeća (ZVSP) 2022/884 od 3. lipnja 2022. o izmjeni Odluke 2014/512/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini.(SL L 153, 3.6.2022., str. 128.).

(30) Studija naslovljena „How to Do Trusted Research: China-Specific Guidelines for European Stakeholders” (Kako provoditi pouzdana istraživanja: Smjernice posebno usmjerene na Kinu za europske dionike), objavljena u rujnu 2022.

(31) Presuda od 27. srpnja 2022., RT France protiv Vijeća, T-125/22, ECLI:EU:T:2022:483.

(32) Rezolucija Europskog parlamenta od 19. svibnja 2022. o društvenim i gospodarskim posljedicama ruskog rata u Ukrajini na EU – jačanje sposobnosti EU-a za djelovanje (SL C 479, 16.12.2022., str. 75.).