OBAVIJEST KOMISIJE

Pitanja i odgovori o provedbi novih odredaba EU-a o označivanju vina nakon izmjene Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(C/2023/1190)

Ovaj dokument sastoji se od tehničkih odgovora na pitanja koja su primile službe Komisije i o kojima se raspravljalo sa stručnjacima iz država članica u vezi s primjenom pravila o označivanju vina uvedenih Uredbom (EU) 2021/2117 Europskog parlamenta i Vijeća (1) o izmjeni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2) (dalje u tekstu „izmijenjena Uredba o ZOT-u”).

Ovaj dokument namijenjen je nacionalnim tijelima i poduzećima kao pomoć u provedbi tog zakonodavstva EU-a. Za tumačenje prava Unije na pravno obvezujući način nadležan je samo Sud Europske unije.

Sadržaj

Općenita pitanja

Popis sastojaka

Nutritivna deklaracija

Elektroničko označivanje

Općenita pitanja

1) Koja je veza između Uredbe (EU) br. 1308/2013 i Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (3) kad je riječ o označivanju popisa sastojaka i nutritivne deklaracije?

Člankom 118. Uredbe o ZOT-u o primjenjivosti horizontalnih pravila propisuje se da se Uredba (EU) br. 1169/2011 (dalje u tekstu „Uredba o informiranju potrošača o hrani”) primjenjuje na označivanje i prezentiranje u sektoru vina, osim ako je drukčije predviđeno Uredbom o ZOT-u. To znači da se primjenjuju opća pravila o označivanju i prezentiranju iz Uredbe o informiranju potrošača o hrani ako u sektorskom zakonodavstvu o vinu nisu utvrđena posebna pravila. Jednako tako, Uredba o informiranju potrošača o hrani sadržava isto pravilo u članku 1., u kojem se navodi da se ta uredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje zahtjeve u vezi s označivanjem iz posebnih odredaba Unije koje se primjenjuju na određenu hranu.

Dakle, kad je riječ o nutritivnoj deklaraciji, primjenjuju se odredbe iz Uredbe o informiranju potrošača o hrani, posebno relevantne odredbe iz članaka 30. do 35., osim posebnog pravila utvrđenog u izmijenjenoj Uredbi o ZOT-u kojim se dopušta ograničenje nutritivne deklaracije na ambalaži ili oznaci na energetsku vrijednost i pružanje potpune nutritivne deklaracije elektroničkim putem.

Kad je riječ o popisu sastojaka, primjenjuju se i pravila iz Uredbe o informiranju potrošača o hrani, a posebno relevantne odredbe iz članaka 18. i 20., članka 21. stavka 1. i članka 22. te priloga od VI. do VIII., osim posebnih pravila koja su utvrđena u izmijenjenoj Uredbi o ZOT-u, a kojima se dopušta prezentiranje popisa sastojaka elektroničkim putem, te iz Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (4), posebno članka 40. (prezentiranje na oznaci), članka 41. (označivanje tvari koje mogu izazvati alergije), članka 48.a (navođenje sastojaka vina i izraza koje treba upotrijebiti) te Priloga I. (izrazi za tvari koje mogu izazvati alergije).

2) Kako treba navoditi nove obvezne podatke na oznaci?

Kao obvezni podaci utvrđeni u članku 119. izmijenjene Uredbe o ZOT-u, nutritivna deklaracija i popis sastojaka moraju se navesti u skladu s člankom 40. stavkom 1. Delegirane uredbe (EU) 2019/33, tj. neizbrisivim tiskom u istom vidnom polju na posudi kao i ostali obvezni podaci, tako da ih je moguće istodobno pročitati bez okretanja posude te se moraju jasno razlikovati od okolnog teksta ili slika.

Ako se svi obvezni podaci navode na ambalaži ili pričvršćenoj oznaci, u istom vidnom polju moraju se nalaziti sljedeći obvezni podaci: i. naziv kategorije proizvoda od vinove loze (uključujući relevantni izraz „dealkoholizirano”/„djelomično dealkoholizirano”) uz iznimku navedenu u članku 119. stavku 2. Uredbe o ZOT-u za određena vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla; ii. izraz „zaštićena oznaka izvornosti” (ZOI) ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” (ZOZP) i njezin naziv za vina sa ZOI-jem/ZOZP-om; iii. stvarna volumna alkoholna jakost; iv. oznaka podrijetla; v. naziv punionice ili, za određene kategorije proizvoda (4., 5., 6., 7.), naziv proizvođača ili prodavača, prema potrebi; vi. neto sadržaj; vii. sadržaj šećera ako je riječ o kategorijama pjenušavih vina (4., 5., 6., 7.); viii. nutritivna deklaracija; ix. popis sastojaka; x. najkraći rok trajanja za proizvode od vinove loze koji su podvrgnuti dealkoholizaciji.

Ako se nutritivna deklaracija i/ili popis sastojaka pružaju elektroničkim putem, poveznicu (QR kod ili slično) na nutritivnu deklaraciju i/ili popis sastojaka treba prezentirati na oznaci u istom vidnom polju kao i ostale obvezne podatke.

Ako se potpuna nutritivna deklaracija pruža elektroničkim putem, energetsku vrijednost treba prezentirati na ambalaži ili oznaci u istom vidnom polju kao i ostale obvezne podatke.

Ako se cijeli popis sastojaka pruža elektroničkim putem, tvari koje mogu izazvati alergije ili netolerancije treba navesti na ambalaži ili oznaci, ali ne nužno u istom vidnom polju kao i ostale obvezne podatke (primjenjuje se odstupanje od članka 40. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2019/33).

Odstupanje za određene obvezne sastojke prema kojem se oni mogu nalaziti izvan istog vidnog polja utvrđeno u članku 40. stavku 2. Delegirane uredbe (EU) 2019/33 primjenjuje se i na navođenje uvoznika, broja serije te najkraći rok trajanja (u slučaju dealkoholiziranih vina).

3) Koja vina i u kojoj fazi stavljanja na tržište moraju imati nutritivnu deklaraciju i popis sastojaka na datum početka primjene novih odredaba o označivanju? Na primjer, vina u spremniku/bačvama ili samo vina u bocama?

Novi obvezni podaci u načelu se primjenjuju na vina koja su stavljena na tržište od datuma početka primjene utvrđenog u Uredbi (EU) 2021/2117, tj. od 8. prosinca 2023. Međutim, vina „proizvedena” prije tog datuma mogu se stavljati na tržište do isteka zaliha u skladu sa zahtjevima za označivanje primjenjivima do 8. prosinca 2023.

U skladu s člankom 2. Uredbe o informiranju potrošača o hrani „obvezne informacije o hrani” znači podaci koje je potrebno pružiti krajnjem potrošaču. To se primjenjuje bez obzira na posudu u kojoj se hrana stavlja na tržište, a ista se odredba primjenjuje i na vina. Odgovornost subjekata u lancu opskrbe za označivanje i prezentiranje objašnjava se u članku 8., a posebno u stavku 7. Uredbe o informiranju potrošača o hrani.

4) Kad se vino može smatrati proizvedenim?

Prema zakonodavstvu EU-a proizvodnja vina obuhvaća alkoholnu fermentaciju, ali potencijalno i provedbu nekih enoloških postupaka. U članku 80. Uredbe o ZOT-u navode se enološki postupci koji se upotrebljavaju „za proizvodnju i konzerviranje proizvoda navedenih u Prilogu VII. dijelu II.” te da se enološki postupci koriste samo u svrhu osiguravanja odgovarajuće vinifikacije, odgovarajućeg čuvanja ili odgovarajućeg usavršavanja proizvoda. U Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/934 (5) navode se i proizvodnja i čuvanje (članak 1. Područje primjene i članak 3. Odobreni enološki postupci).

U tom se kontekstu proizvod od vinove loze smatra „proizvedenim” kad postigne svojstva i zahtjeve utvrđene za predmetnu kategoriju vina u dijelu II. Priloga VII. Uredbi o ZOT-u, što uključuje i provedbu odobrenih enoloških postupaka, prema potrebi, na temelju pravila utvrđenih u članku 80. i Prilogu VIII. toj uredbi.

Na primjer, „vino” (kategorija 1) znači proizvod dobiven isključivo potpunom ili djelomičnom alkoholnom fermentacijom izmuljanog ili cijelog svježeg grožđa ili mošta. Osim toga, vino mora imati potrebnu alkoholnu jakost i sadržaj kiselosti kako je navedeno u točki 1. dijelu II. Prilogu VII. Uredbi o ZOT-u.

„Pjenušava vina” (kategorija 4) proizvedena sekundarnom alkoholnom fermentacijom mogu se smatrati „proizvedenima” samo nakon sekundarne fermentacije i nakon što proizvod postigne alkoholnu jakost i natpritisak navedene u dijelu II. Prilogu VII. Uredbi o ZOT-u. Vinifikacija osnovnih vina ili priprema kupaže („cuvée”) prije 8. prosinca 2023. nisu razlozi za odstupanje od zahtjeva za označivanje hranjivih vrijednosti.

U skladu s člankom 80. Uredbe o ZOT-u nakon proizvodnje mogu se provesti ostali enološki postupci radi osiguravanja odgovarajućeg čuvanja ili odgovarajućeg usavršavanja proizvoda od vinove loze.

5) Kako će se provjeravati pravila o označivanju, posebno kad je riječ o „proizvedenom” vinu?

Provedba pravila o označivanju vina u nadležnosti je tijela država članica.

Sva domaća ili uvozna vina koja se na tržište EU-a stavljaju nakon 8. prosinca 2023. u načelu moraju ispunjavati nove zahtjeve za označivanje. Međutim, vina proizvedena prije 8. prosinca 2023. (za „proizvedena” vidjeti 4. pitanje) mogu se stavljati na tržište do isteka zaliha u skladu sa zahtjevima za označivanje koji su se primjenjivali prije tog datuma. Smatra se da su uvozna vina uvezena prije tog datuma proizvedena ranije, pa se na njih primjenjuje to odstupanje.

Popis sastojaka

6) U kojem se obliku navodi popis sastojaka?

S obzirom na to da za vina nisu utvrđena posebna pravila, na način prikazivanja popisa sastojaka primjenjuju se opća pravila iz Uredbe o informiranju potrošača o hrani. Ta su pravila utvrđena u člancima od 18. do 22. Uredbe o informiranju potrošača o hrani (vidjeti odgovor na 1. pitanje). Kad je riječ o prezentiranju popisa:

—	popisu sastojaka mora prethoditi naslov koji sadržava riječ „sastojci”,

—	popis mora uključivati sastojke navedene silaznim redoslijedom prema masi koja je utvrđena u vrijeme njihove upotrebe u proizvodnji hrane, sastojci koji čine manje od 2 % gotovog proizvoda mogu se navesti različitim redoslijedom nakon drugih sastojaka,

—	sastojci se navode pod njihovim specifičnim nazivom, osim iznimaka predviđenih u Uredbi o informiranju potrošača o hrani i Delegiranoj uredbi (EU) 2019/33 (npr. „grožđe” kao sirovina).

7) Kako navesti aditive i pomoćne tvari u postupku proizvodnje koji se upotrebljavaju u proizvodnji vina? Treba li aditive navoditi zajedno s njihovom tehnološkom funkcijom?

U skladu s dijelom C Prilogom VII. Uredbi o informiranju potrošača o hrani aditivi na popisu sastojaka moraju biti označeni nazivom funkcionalne kategorije, nakon koje se navodi njihov specifičan naziv ili, prema potrebi, E broj. U odredbama o označivanju vina nisu utvrđeni dodatni zahtjevi za prezentiranje u tom smislu.

U tablici 2. dijelu A Prilogu I. Delegiranoj uredbi (EU) 2019/934 navodi se cijeli popis aditiva i pomoćnih tvari u postupku proizvodnje koje se mogu upotrebljavati u proizvodnji vina. Grupirane su u relevantne funkcionalne kategorije (regulatori kiselosti, konzervansi/antioksidansi, stabilizirajuća sredstva itd.) i uz to se navode izrazi koje treba upotrebljavati za funkcionalne kategorije i tvari koje treba navesti na popisu sastojaka koristeći navedene nazive (stupac 1) ili E brojeve aditiva (stupac 2).

U članku 48.a stavku 5. Delegirane uredbe (EU) 2019/33 predviđa se mogućnost navođenja aditiva koji pripadaju kategorijama „regulatori kiselosti” i „stabilizirajuća sredstva” koji su slični ili međusobno zamjenjivi upotrebom izraza „sadržava... i/ili”, nakon čega slijedi najviše tri aditiva, ako je najmanje jedan od njih prisutan u gotovom proizvodu.

8) Treba li na popisu sastojaka navesti samo aditive i pomoćne tvari u postupku proizvodnje koje mogu izazvati alergije?

Kako se navodi u Uredbi o informiranju potrošača o hrani (članak 2. stavak 2. točka (f)), prehrambeni aditivi smatraju se sastojkom u skladu s općenitom definicijom „sastojka” te su stoga svi aditivi koji se koriste u proizvodnji vina sastavni dio popisa sastojaka. U skladu s člankom 20. točkom (b) Uredbe o informiranju potrošača o hrani prehrambene aditive i enzime koji se koriste kao pomoćne tvari u postupku proizvodnje ne treba navoditi na popisu sastojaka. Međutim, u članku 9. stavku 1. točki (c) te uredbe predviđeno je obvezno navođenje svih sastojaka ili pomoćnih tvari u postupku proizvodnje koji uzrokuju alergije ili netolerancije, a koji se koriste u proizvodnji proizvoda i prisutni su u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku.

Svi aditivi i pomoćne tvari u postupku proizvodnje koji su dopušteni u proizvodnji vina u EU-u navedeni su u tablici 2. dijelu A Prilogu I. Delegiranoj uredbi (EU) 2019/934.

Ukratko, na popisu sastojaka treba navesti sve aditive i pomoćne tvari u postupku proizvodnje koji mogu izazvati alergije ili netolerancije, a koji se koriste u proizvodnji označenog vina i koji su prisutni u gotovom proizvodu.

9) Kako na oznaci navoditi tvari koje mogu izazvati alergije?

Na oznaci treba navesti sve tvari koje mogu izazvati alergije ili netolerancije, a koje su prisutne u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku. Dvije su mogućnosti njihova prezentiranja na oznaci:

u skladu s člankom 21. stavkom 1. Uredbe o informiranju potrošača o hrani sve tvari koje uzrokuju alergije ili netolerancije treba navesti kao sastojke na popisu sastojaka ako se popis sastojaka navodi na oznaci. Naziv tvari ili proizvoda treba biti naglašen uporabom vrste pisma koje se jasno razlikuje od vrste pisma kojim je pisan ostatak popisa sastojaka, na primjer različitim slovima, stilovima ili bojama u pozadini.

Ako se popis sastojaka navodi elektroničkim putem, sve tvari koje uzrokuju alergije ili netolerancije treba navesti na ambalaži ili oznaci pričvršćenoj na ambalažu. Nakon riječi „sadržava” treba navesti naziv odgovarajuće ili odgovarajućih tvari ili proizvoda u skladu s člankom 41., člankom 48.a stavkom 4. i Prilogom I. Delegiranoj uredbi (EU) 2019/33. U tom slučaju cijeli popis sastojaka koji je naveden elektroničkim putem treba slijediti ista pravila opisana u odjeljku a).

10) Ako se popis sastojaka s tvarima koje mogu izazvati alergije navodi na oznaci, mogu li se informacije o alergenima ponoviti u obliku „sadržava...” ili s pomoću piktograma?

Informacije o tvarima koje mogu izazvati alergije ili netolerancije ne treba ponavljati, ne dovodeći u pitanje važeće odredbe Unije koje se primjenjuju na određenu hranu (6). U Uredbi o informiranju potrošača o hrani izričito se zahtijeva da informacije o tvarima koje uzrokuju alergije ili netolerancije treba navesti na popisu sastojaka. Ako nema popisa sastojaka, takve tvari treba navesti koristeći riječ „sadržava”, nakon koje slijedi naziv tvari ili proizvoda.

Za vina se može ponoviti samo upotreba piktograma kao neobveznih informacija uz obvezne podatke u skladu s člankom 41. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2019/33.

11) Koja su pravila za navođenje tvari koje mogu izazvati alergije ili netolerancije na oznaci?

U članku 41. Delegirane uredbe (EU) 2019/33 navode se izrazi koje treba koristiti za označivanje određenih tvari ili proizvoda koji mogu izazvati alergije ili netolerancije kako je navedeno u članku 21. Uredbe o informiranju potrošača o hrani kad je riječ o sulfitima, jajima i proizvodima dobivenima od jaja te mlijeku i proizvodima dobivenima od mlijeka. Ti se izrazi navode u dijelu A Priloga I. toj uredbi.

Te izraze treba i dalje koristiti i na popisu sastojaka radi dosljednosti i zbog činjenice da su potrošači upoznati s njima.

U članku 48.a stavku 4. Delegirane uredbe (EU) 2019/33 navode se tvari koje uzrokuju alergije ili netolerancije osim onih koje su navedene u članku 41. jer neke poznate tvari koje mogu izazvati alergije nisu obuhvaćene člankom 41. U takvim vrlo rijetkim slučajevima tvari koje uzrokuju alergije ili netolerancije treba navesti u skladu s njihovim specifičnim nazivom kako je utvrđeno u stupcu 1. tablice 2. dijela A Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2019/934 (npr. pšenične bjelančevine).

12) Treba li na popisu sastojaka navesti tvari koje se koriste za pojačavanje?

Da, tvari koje se koriste za pojačavanje smatraju se sastojcima u smislu članka 2. stavka 2. točke (f) Uredbe o informiranju potrošača o hrani ako se dodaju tijekom proizvodnje i ako su prisutne u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku, pa se trebaju navesti na popisu sastojaka.

13) Kako na popisu sastojaka navesti šećer za pojačavanje?

Dopušteni postupci i tvari za pojačavanje opisuju se u dijelu I. Priloga VIII. Uredbi o ZOT-u. U skladu s pravilima utvrđenima za popis sastojaka za proizvode od vinove loze u članku 48.a stavku 2. Uredbe (EU) 2019/33 koncentrirani mošt i rektificirani koncentrirani mošt mogu se zamijeniti izrazom „koncentrirani mošt” ili se mogu grupirati i navesti na popisu sastojaka samo kao „koncentrirani mošt”. Saharoza kao druga tvar dopuštena za pojačavanje treba se navesti zasebno. U dijelu B Priloga VII. Uredbi o informiranju potrošača o hrani dopušta se navođenje „svih vrsta saharoze” neobveznim nazivom „šećer”.

14) Treba li kvasce navesti kao sastojke?

Kvasce koji se upotrebljavaju u proizvodnji vina ne treba navesti kao sastojke. Prema tablici 2. u dijelu A Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2019/934, oni se koriste kao pomoćne tvari u postupku proizvodnje. U skladu s člankom 20. točkom (b) podtočkom ii. Uredbe o informiranju potrošača o hrani aditive koji se koriste kao pomoćne tvari u postupku proizvodnje ne treba navoditi na popisu sastojaka. Ostali sastavni dijelovi ili dijelovi kvasaca koji se koriste s posebnom funkcijom u proizvodnji vina također se smatraju pomoćnim tvarima u postupku proizvodnje, pa se i na njih primjenjuje ta iznimka. Jedini spoj iz kvasca koji treba navesti na popisu sastojaka je manoprotein kvasca jer se koristi kao aditiv kako je navedeno u tablici 2. u dijelu A Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) 2019/934.

15) Ako su na oznaci navedene sve moguće alternativne tvari u skupini regulatora kiselosti i stabilizirajućih sredstava, trebaju li biti navedene određenim redoslijedom?

Ne. Jedini zahtjev koji se odnosi na redoslijed navođenja sastojaka opisan je u članku 18. stavku 1. u vezi s dijelom A Priloga VII. Uredbi o informiranju potrošača o hrani. Osim toga, sve sastojke koji čine manje od 2 % gotovog proizvoda ne treba navoditi određenim redoslijedom u skladu s točkom 6. dijelom A Priloga VII. Uredbi o informiranju potrošača o hrani.

16) Treba li nakon izraza „punjeno u kontroliranoj atmosferi” ili „punjenje se može odvijati u kontroliranoj atmosferi” navesti plin koji se koristi za pakiranje ili, kao druga mogućnost, treba li navesti moguće alternativne tvari plinova za pakiranje?

U članku 48.a stavku 6. Delegirane uredbe (EU) 2019/33 jasno se navodi da se umjesto aditiva koji pripadaju kategoriji „plinovi za pakiranje” na popisu sastojaka može navesti poseban podatak „punjeno u kontroliranoj atmosferi” ili „punjenje se može odvijati u kontroliranoj atmosferi”. Ako se koristi jedan od tih posebnih podataka, konkretne plinove koji se koriste ne treba navesti zasebno ni na popisu sastojaka niti ih dodati posebnom podatku. Ako se koriste plinovi za pakiranje, treba ih navesti uz navedene posebne podatke u istom vidnom polju kao i popis sastojaka.

Plinove za pakiranje koji se navode na popisu sastojaka (tj. ako se posebni podatak ne koristi) treba navesti u skladu s istim pravilima kao za druge aditive (tj. funkcionalna kategorija, nakon koje slijedi naziv ili, prema potrebi, E broj).

17) Ako se koriste alternativne tvari plinova za pakiranje, treba li plinove za pakiranje navesti određenim redoslijedom?

Prema Delegiranoj uredbi (EU) 2019/33 nije dopušteno navođenje alternativnih plinova za pakiranje. Konkretan plin koji se koristi za pakiranje treba navesti na popisu sastojaka uz njegov specifičan naziv ili ga treba zamijeniti jednim od dvaju podataka, „punjeno u kontroliranoj atmosferi” ili „punjenje se može odvijati u kontroliranoj atmosferi”.

18) Kako treba navesti glavni sastojak vina na etiketi? Prema definiciji vino se proizvodi od cijelog ili izmuljanog grožđa ili mošta. Mošt je prirodni međuproizvod koji se dobiva izravno od grožđa. Dakle, u kojim se slučajevima mošt treba navesti kao sastojak, a u kojim se slučajevima grožđe treba navesti kao sastojak?

Kako se navodi u članku 48.a stavku 1. Delegirane uredbe (EU) 2019/33, sirovine koje čine „glavni sastojak” vina mogu se navesti kao grožđe, izmuljano grožđe i/ili mošt ili se mogu zamijeniti jednim izrazom, „grožđe”. Prema toj odredbi subjekti mogu pojednostavniti navođenje ako žele.

Nutritivna deklaracija

19) U kojem se obliku prezentira nutritivna deklaracija? Može li biti u obliku tablice ili u nekom drugom obliku?

Prezentiranje nutritivne deklaracije uređuje se člankom 34. Uredbe o informiranju potrošača o hrani.

Nutritivna deklaracija mora se prezentirati u tabličnom obliku s brojevima ako je prostorno to moguće. Ako prostorno to nije moguće, prezentira se u linijskom obliku. Ako se nutritivna deklaracija pruža elektroničkim putem, uvijek se treba prezentirati u tabličnom obliku s brojevima jer ne postoje prostorna ograničenja.

Redoslijed prezentiranja pojedinih elemenata nutritivne deklaracije definiran je u Prilogu XV. Uredbi o informiranju potrošača o hrani. Redoslijed obveznih elemenata: energetska vrijednost, masti (od kojih zasićene masne kiseline,...); ugljikohidrati (od kojih šećeri,...); bjelančevine, sol. Ili u tabličnom obliku:

Postoje i posebna pravila o redoslijedu ostalih elemenata koji se mogu dodati na nutritivnu deklaraciju u skladu s člankom 30. stavkom 2. Uredbe o informiranju potrošača o hrani (npr. polioli), no oni nisu obvezni.

Ako se na nutritivnoj deklaraciji na ambalaži i oznaci navodi samo energetska vrijednost, tj. ako se potpuna nutritivna deklaracija pruža elektroničkim putem, u novom članku 119. stavku 4. izmijenjene Uredbe o ZOT-u izričito se dopušta navođenje energetske vrijednosti simbolom „E” nakon kojeg slijedi vrijednost.

20) Osim energetske vrijednosti, Uredbom o informiranju potrošača o hrani predviđeno je navođenje količine masti, zasićenih masnih kiselina, ugljikohidrata, šećera, bjelančevina i soli. Ako takvog sadržaja nema u vinu (npr. masti ili zasićene masne kiseline), treba li sadržaj prikazati kao „0” ili nema potrebe da se masti navode na oznaci?

U članku 34. stavku 5. Uredbe o informiranju potrošača o hrani navodi se da ako su energetska vrijednost ili količina hranjivih tvari u proizvodu zanemarivi, informacije o tim elementima mogu se zamijeniti izjavom, kao na primjer: „Sadržava zanemarive količine …”, koja se navodi u neposrednoj blizini nutritivne deklaracije.

Inače se svi obvezni elementi moraju navesti redoslijedom propisanim u članku 34. Uredbe o informiranju potrošača o hrani, uključujući i vrijednosti nula za sadržaj.

21) Treba li nutritivna deklaracija sadržavati druge sastavne dijelove osim masti, zasićenih masnih kiselina, ugljikohidrata, šećera, bjelančevina i soli?

U skladu s člankom 30. stavkom 1. Uredbe o informiranju potrošača o hrani obvezna nutritivna deklaracija mora sadržavati energetsku vrijednost te količinu masti, zasićenih masnih kiselina, ugljikohidrata, šećera, bjelančevina i soli. U skladu s člankom 30. stavkom 2. te uredbe obvezni sadržaj može biti dopunjen navođenjem količine jedne ili više sljedećih hranjivih tvari, prema potrebi: jednostruko nezasićenih masnih kiselina; višestruko nezasićenih masnih kiselina; poliola; škroba; vlakana; bilo kojeg vitamina ili minerala iz točke 1. dijela A Priloga XIII. koji su prisutni u većim količinama, kako je utvrđeno u točki 2. dijelu A Prilogu XIII. toj uredbi.

22) Kako se utvrđuju vrijednosti pojedinih nutritivnih elemenata? Je li potrebna analiza za svako vino i svaku berbu ili se vrijednosti mogu i izračunati (npr. za kalorije putem sadržaja alkohola i neprevrelog šećera)?

Na označivanje vrijednosti nutritivne deklaracije primjenjuju se relevantni članci Uredbe o informiranju potrošača o hrani.

Točnije, u skladu s člankom 31. (Izračun) vrijednosti na nutritivnoj deklaraciji su prosječne, a temelje se na: a) proizvođačevoj analizi hrane; b) poznatim ili stvarnim prosječnim vrijednostima upotrijebljenih sastojaka; ili c) opće utvrđenim i prihvaćenim podacima.

Energetsku vrijednost treba izračunati s pomoću faktora pretvorbe iz Priloga XIV. Uredbi o informiranju potrošača o hrani i navesti prvo u kilodžulima (kJ), a zatim u kilokalorijama (kcal), kako je navedeno u Prilogu XV. toj uredbi.

Treba navesti energetske vrijednosti i nutritivne vrijednosti na 100 g ili 100 ml (članak 32. stavak 2. Uredbe o informiranju potrošača o hrani).

23) Zbog načina na koji se vino proizvodi pojedine serije mogu se međusobno razlikovati. Koje je dopušteno odstupanje za razliku između podataka na oznaci i stvarnog sadržaja energije i hranjivih tvari u vinu?

Dopuštena odstupanja za nutritivnu deklaraciju vina utvrđena su u Uredbi o informiranju potrošača o hrani, u kojoj se navodi da energetsku vrijednost i količinu hranjivih tvari treba navesti kao „prosječnu vrijednost”, koja se definira kao vrijednost koja najbolje predstavlja količinu hranjive tvari koju sadržava određena hrana te odražava odstupanja uzrokovana prirodnom promjenjivošću hrane, sezonskim promjenama, načinima prehrane i drugim čimbenicima koji mogu dovesti do promjene stvarne vrijednosti (vidjeti točku 13. Priloga I. Uredbi o informiranju potrošača o hrani).

Službe Komisije objavile su dokument sa smjernicama (7) za nadležna tijela država članica o utvrđivanju dopuštenih vrijednosti za nutritivne vrijednosti navedene na oznaci. Službe Komisije objavile su i sažetu tablicu (8) u kojoj se daje pregled pojedinih vrijednosti dopuštenih odstupanja iz dokumenta sa smjernicama.

U dokumentu sa smjernicama navodi se da subjekti u poslovanju s hranom trebaju djelovati u dobroj vjeri kako bi osigurali visoku točnost nutritivne deklaracije. Točnije, navedene vrijednosti trebaju približno odgovarati prosječnim vrijednostima u više serija i ne smiju biti utvrđene kao krajnje vrijednosti raspona odstupanja.

Međutim, za navođenje sadržaja alkohola primjenjuju se pravila iz članka 44. Delegirane uredbe (EU) 2019/33.

24) Koja su dopuštena odstupanja za vrijednosti prikazane na oznaci i stvaran sadržaj vina ako se prikazane vrijednosti promijene tijekom razdoblja starenja vina?

U skladu s člankom 31. stavkom 3. Uredbe o informiranju potrošača o hrani energetska vrijednost i količine hranjivih tvari iz članka 30. stavaka od 1. do 5. odgovaraju onima u hrani u prodaji, uzimajući u obzir i dopuštena odstupanja navedena u prethodnom pitanju.

25) Koje veličine trebaju biti slova?

Opća pravila o prezentiranju obveznih podataka o proizvodima od vinove loze iz članka 119. Uredbe o ZOT-u utvrđena su u članku 40. Delegirane uredbe (EU) 2019/33. U skladu s člankom 40. stavkom 3. veličina slova obveznih podataka, uključujući slova upotrijebljena za prezentiranje nutritivne deklaracije i popisa sastojaka, mora biti 1,2 mm ili veća, neovisno o upotrijebljenom formatu slova.

Elektroničko označivanje

26) Hoće li biti obvezan poseban sustav/softver za pružanje informacija elektroničkim putem? Mogu li se potpune nutritivne informacije pružene elektroničkim putem na ambalaži navoditi manje uobičajenim 2D kodovima?

U izmijenjenoj Uredbi o ZOT-u ne navodi se kojim se elektroničkim putem pružaju nutritivna deklaracija i popis sastojaka koji se ne nalaze na oznaci, kao ni posebne vrste elektroničkog pristupa takvim informacijama. Jedini uvjet utvrđen u izmijenjenoj Uredbi o ZOT-u jest da sustav koji se upotrebljava ne smije prikupljati ni pratiti korisničke podatke. Komisija nema odgovarajuće ovlasti za utvrđivanje dodatnih pravila o e-označivanju ili konkretnim elektroničkim sredstvima koja će se upotrebljavati.

Informacije se u načelu mogu pružati bilo kojim elektroničkim putem, elektroničkim označivanjem ili e-označivanjem koje je javnosti dostupno putem crtičnog koda bilo koje vrste (QR, 2D osim QR, 1D, čip) koji sadržava poveznicu na internetske informacije, koja se može otvoriti univerzalnim sredstvima pristupa (tj. pametnim telefonom).

Prikaz poveznice na elektroničke informacije na ambalaži ili oznaci treba biti usklađen sa zahtjevima iz članaka 12. i 13. Uredbe o informiranju potrošača o hrani za prezentiranje obveznih podataka. Točnije, moraju se nalaziti izravno na ambalaži ili oznaci, označeni na vidljivom mjestu tako da budu lako uočljivi, jasno čitljivi i, prema potrebi, neizbrisivi. Ni u kojem slučaju ne smiju biti skriveni, prekriveni ili prekinuti drugim pisanim ili slikovnim prikazima ili drugim materijalom.

Osim toga, trebaju pružati jednostavan, izravan i univerzalan pristup informacijama na način usporediv s podacima na ambalaži ili pričvršćenoj oznaci. Pružanje visokospecijaliziranih ili neuobičajenih načina pristupa informacijama ne ispunjava ciljeve e-označivanja i bilo bi neprimjereno kao alat za pružanje informacija potrošačima.

27) Mogu li se puna nutritivna deklaracija i popis sastojaka dostupni elektroničkim putem pružiti putem QR koda na etiketi vina koji je poveznica na elektroničku oznaku s potpunom nutritivnom deklaracijom i popisom sastojaka?

U izmijenjenoj Uredbi o ZOT-u navodi se da se nutritivna deklaracija i popis sastojaka mogu pružiti „elektroničkim putem naznačenim na ambalaži ili na oznaci koja je na nju pričvršćena”. QR kodovi na oznaci ili ambalaži jedan su od načina kako potrošači mogu pristupiti prethodno navedenim elektroničkim informacijama.

28) Može li se QR kod dodati kao „dodatna” naljepnica uz originalnu oznaku na boci ili se mora nalaziti na originalnoj oznaci proizvođača?

U odjeljku 2.2. Obavijesti Komisije o pitanjima i odgovorima o primjeni Uredbe o informiranju potrošača o hrani (9) navodi se da „etikete ne smiju biti lako uklonjive jer bi to ugrozilo raspoloživost ili dostupnost obveznih informacija o hrani za potrošače”.

Osim toga, pružanje detaljnih informacija elektroničkim putem koje su relevantne za popis sastojaka i nutritivnu deklaraciju ne znači da relevantne informacije ne treba navoditi u skladu sa zakonodavstvom EU-a, bez obzira na to nalazi li se QR kod na naljepnici. Konkretno, treba osigurati da se, u skladu s člankom 40. stavkom 1. Delegirane uredbe (EU) 2019/33, obvezni podaci relevantni za popis sastojaka i nutritivnu deklaraciju (članak 119. izmijenjene Uredbe o ZOT-u) navode neizbrisivim tiskom u istom vidnom polju na posudi kao i ostali obvezni podaci, i to tako da ih je moguće istodobno pročitati bez okretanja posude, te se moraju jasno razlikovati od okolnog teksta ili slika.

29) Je li dizajn nutritivne deklaracije i njezina elektroničkog prikaza propisan ili je ga je moguće prilagoditi?

Pravila o prezentiranju nutritivne deklaracije utvrđena su u članku 34. Uredbe o informiranju potrošača o hrani koja su opisana i u prethodnom odjeljku, posebno u 19. pitanju (vidjeti i odjeljak 3. Obavijesti Komisije o pitanjima i odgovorima o primjeni Uredbe o informiranju potrošača o hrani8). Ta se pravila primjenjuju na nutritivnu deklaraciju, bez obzira na to je li navedena na fizičkoj oznaci ili se pruža elektroničkim putem.

30) Je li „elektroničku oznaku” koja predstavlja potpunu nutritivnu deklaraciju i popis sastojaka moguće povezati s početnom stranicom proizvođača kao dijelom internetskih stranica putem QR koda ili sličnog?

Ne. U članku 119. stavku 5. izmijenjene Uredbe o ZOT-u navodi se da se informacije o potpunoj nutritivnoj deklaraciji i popisu sastojaka ne prikazuju s drugim informacijama namijenjenima za prodaju ili stavljanje na tržište te da se korisnički podaci ne prikupljaju niti se prate. Prema mišljenju službi Komisije prezentiranje tih obveznih informacija kao dijela internetskih stranica proizvođača nije u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 119. stavku 5. jer internetske stranice proizvođača vina obično sadržavaju komercijalne informacije relevantne za stavljanje na tržište i/ili prodaju. Osim toga, internetske stranice obično prate informacije o korisnicima.

Elektroničko sredstvo/platforma na koje se postavljaju informacije trebaju pružati ista jamstva kao i ona koja vrijede kad se informacije navode na ambalaži ili na pričvršćenoj oznaci kad je riječ o čitljivosti, stabilnosti, pouzdanosti, trajnosti i točnosti informacija tijekom čitavog vijeka trajanja proizvoda. Jamstvo tih uvjeta dovodi se u pitanje ako se informacije postavljaju na internetske stranice proizvođača koje se mogu u bilo kojem trenutku mijenjati, čak i kad se proizvod već nalazi na tržištu.

31) Smiju li proizvođači navoditi dodatne QR kodove na oznakama uz kodove koji su elektroničko sredstvo za prikazivanje informacija o stavljanju na tržište?

Pružanje dodatnih informacija na oznaci, kao što je dodatni QR kod, uređeno je člankom 118. Uredbe o ZOT-u, prema kojem se označivanje proizvoda od vinove loze ne može dopuniti nikakvim podacima osim ako ti podaci ispunjavaju zahtjeve Uredbe o informiranju potrošača o hrani.

U članku 36. stavku 2. Uredbe o informiranju potrošača o hrani navodi se da informacije o hrani koje se pružaju dobrovoljno ne dovode potrošača u zabludu; nisu dvosmislene ili zbunjujuće za potrošača; i temelje se, prema potrebi, na odgovarajućim znanstvenim podacima. U članku 37. te uredbe propisuje se da takve informacije ne smiju zauzimati prostor namijenjen obveznim informacijama o hrani.

Upotreba dodatnih QR kodova ne smije dovoditi u zabludu ili zbunjivati potrošače te ne smije zauzimati prostor namijenjen obveznim podacima, što uključuje kodove za pristup obveznim informacijama elektroničkim putem.

32) Je li moguće izraditi jedinstveni QR kod koji će ujedno biti EAN kod i kod za pristup obveznim podacima kao što su popis sastojaka i nutritivne vrijednosti?

Pri navođenju informacija nije glavno pitanje jesu li informacije obvezne, već komu su upućene i koji je cilj pojedinih informacija.

Kad je riječ o obveznim informacijama koje se pružaju elektroničkim putem (popis sastojaka i nutritivna deklaracija), ciljna publika su potrošači koji moraju imati neposredan pristup točnim informacijama koje ih ne dovode u zabludu. Informacije EAN nisu namijenjene potrošačima, već subjektima (proizvođači, prodavači, dobavljači) olakšavaju identifikaciju robe i nadzor postupaka stavljanja na tržište.

Upotreba jedinstvenog QR koda dopuštena je ako se njegovim skeniranjem osigurava jasno razlikovanje informacija namijenjenih potrošačima od onih namijenjenih komercijalnim subjektima. Drugim riječima, trebalo bi onemogućiti pružanje irelevantnih informacija potrošačima pri skeniranju jedinstvenog koda.

33) Ispunjava li taj zahtjev internetska adresa ispisana na oznaci na kojoj potrošač može naći relevantne informacije?

Internetska adresa ispisana na oznaci ne ispunjava zahtjeve za označivanje kad je riječ o pružanju obveznih podataka elektroničkim putem. Relevantne informacije moraju biti izravno dostupne putem strojno čitljivog koda koji pruža izravan pristup relevantnim informacijama. Univerzalni uređaj za pristup, kao što je pametni telefon, mora moći očitati/skenirati kod na oznaci i odmah usmjeriti korisnika na relevantne informacije.

34) Mogu li oznake različitih vina istog proizvođača sadržavati dodatne informacije na istim internetskim stranicama ili svaka vrsta vina treba imati zasebnu poveznicu na internetske stranice?

Obvezne informacije (popis sastojaka, nutritivna deklaracija) različitih vina koje se pružaju elektroničkim putem mogu se navoditi na istim internetskim stranicama, ali poveznica na pojedinoj oznaci mora nedvosmisleno usmjeriti potrošače na prikaz posebnih informacija o jednoj ili više serija jednog proizvoda od vina, i to na jasan način i uz jednostavan pristup točnim informacijama koje potrošače ne dovode u zabludu, jednako kao što pojedina papirnata oznaka označuje određeni prehrambeni proizvod.

35) Bi li prikupljanje podataka bilo legitimno uz privolu ispitanika?

U izmijenjenoj Uredbi o ZOT-u navodi se da se informacije o potpunoj nutritivnoj deklaraciji i popisu sastojaka ne prikazuju s drugim informacijama namijenjenima za prodaju ili stavljanje na tržište te da se korisnički podaci ne prikupljaju niti se prate. Ne postoje iznimke od tog pravila, pa se od korisnika ne smije tražiti privola za praćenje njegovih podataka. Usto, pristup potrošača/korisnika obveznim informacijama treba biti izravan i bez posrednih koraka kao što je ispunjavanje obrazaca ili upita ili putem posrednih internetskih stranica. Službe Komisije očekuju da se očitanjem/skeniranjem koda izravno vodi korisnika na obavezne informacije.

36) Kako Europska komisija tumači pojam „stavljanje na tržište”? U kojoj se mjeri uvrštenje tvrdnje na elektroničkoj oznaci (npr. o održivosti, izvornost proizvoda ili certifikacija itd.) može smatrati neobveznim informacijama koje se mogu dodati na oznaku? I kad se takva tvrdnja može smatrati „stavljanjem na tržište”?

U članku 119. stavku 5. točki (b) izmijenjene Uredbe o ZOT-u spominju se „informacije namijenjene za prodaju ili stavljanje na tržište”. To treba tumačiti kao iznošenje obveznih informacija u neutralnom okruženju kojima se osigurava da se čitatelja ne potiče na kupnju proizvoda, izravno (npr. putem poveznica na internetske stranice, promocije, upućivanja na prodajna mjesta itd.) ili neizravno (npr. putem vizualno ili zvučno privlačnog dizajna, rečenica ili izjava koje mogu biti privlačne potrošaču, komercijalnog jezika ili drugih komercijalnih strategija čiji je cilj utjecati na potrošačko ponašanje i odluku potrošača).

Pružanje drugih dodatnih informacija na oznaci (uključujući e-oznake) uređeno je člankom 118. Uredbe o ZOT-u, prema kojem se označivanje proizvoda od vinove loze ne može dopuniti nikakvim podacima osim ako ti podaci ispunjavaju zahtjeve Uredbe o informiranju potrošača o hrani. Točnije, u članku 36. stavku 2. Uredbe o informiranju potrošača o hrani navodi se da informacije o hrani koje se pružaju dobrovoljno ne dovode potrošača u zabludu, kako je navedeno u članku 7. te uredbe; nisu dvosmislene ili zbunjujuće za potrošača; i temelje se, prema potrebi, na odgovarajućim znanstvenim podacima. Osim toga, u članku 37. te uredbe propisuje se da takve informacije ne smiju zauzimati prostor namijenjen obveznim informacijama o hrani.

37) Bi li se poveznica na internetske stranice e-trgovine vinarije na oznaci mogla smatrati informacijama namijenjenima za stavljanje na tržište?

Internetske stranice e-trgovine ili vinarije nedvojbeno se smatraju informacijama namijenjenima „za stavljanje na tržište”.

38) Kako na etiketi treba označiti informacije koje se pružaju elektroničkim putem? Može li se QR označiti simbolom (npr. slovom „i” koje označava „informacije za potrošače”) ili tekstom treba izričito upućivati na obvezne informacije koje se nalaze na poveznici QR koda? Bi li tekst predstavljao preveliko opterećenje i rizik od fragmentacije unutarnjeg tržišta?

U članku 13. stavku 1. Uredbe o informiranju potrošača o hrani navodi se da „obvezne informacije o hrani moraju biti označene na vidljivom mjestu tako da budu lako uočljive, jasno čitljive i, prema potrebi, neizbrisive. Te informacije ni u kojem slučaju ne smiju biti skrivene, prekrivene ili prekinute drugim pisanim ili slikovnim prikazima, ili drugim materijalom.” Ako oznaka ne upućuje jasno na sadržaj informacija koje se pružaju elektroničkim putem, potrošači ne mogu jednostavno tumačiti ni razumjeti informacije sadržane na poveznici (bez obzira na to jesu li obvezne). Zato se može smatrati da su obvezne informacije skrivene, nevidljive i teško uočljive.

Dakle, prezentiranje QR koda treba biti jasno potrošačima kad je riječ o njegovu sadržaju, tj. obveznim informacijama koje se prezentiraju elektroničkim putem. Generički izrazi ili simboli (kao što je slovo „i”) ne ispunjavaju zahtjeve te odredbe. Ako se popis sastojaka pruža elektroničkim putem (i označen je, na primjer, QR kodom), mora biti naslovljen, kako se navodi u članku 18. stavku 1. Uredbe o informiranju potrošača o hrani, na isti način kao i na papirnatim oznakama drugih prehrambenih proizvoda (tj. mora uključivati riječ „sastojci”).

Korišteni izrazi podliježu istim pravilima kao i drugi obvezni podaci iz članka 119. Uredbe o ZOT-u, tj. pravila definiranih kao lex specialis u članku 121. te uredbe.

39) Koji je subjekt odgovoran za provjeru da se korisnički podaci ne prikupljaju i ne prate ili da se informacije ne navode zajedno s ostalim informacijama namijenjenima za prodaju ili stavljanje na tržište?

Odredbe iz članka 119. stavaka 4. i 5. izmijenjene Uredbe o ZOT-u, kojima se utvrđuju zahtjevi primjenjivi pri pružanju nutritivne deklaracije i popisa sastojaka elektroničkim putem, odnose se na dva obvezna podatka za proizvode od vinove loze kako je utvrđeno u članku 119. stavku 1. Uredbe o ZOT-u.

Članak 90.a izmijenjene Uredbe o ZOT-u odnosi se na provjere i kazne povezane s pravilima o stavljanju na tržište. U stavku 1. tog članka navode se odgovornosti država članica za stavljanje proizvoda na tržište iz članka 119. stavka 1. Uredbe o ZOT-u koji nisu označeni u skladu s tom uredbom. U stavku 3. tog članka navode se provjere koje provode države članice kako bi provjerile jesu li određeni proizvodi, među ostalim i vino, u skladu s pravilima o stavljanju na tržište utvrđenima u Uredbi o ZOT-u.

Dakle, provjeru ispunjenja prethodno navedenih odredbi provode ista tijela država članica koja su odgovorna za provjeru označivanja i prezentiranja proizvoda od vinove loze.

40) Ima li potrošač pravo pristupati odredišnoj stranici QR koda tijekom produljenog razdoblja? Hoće li Komisija objaviti preporuku o vremenskoj dostupnosti QR koda nakon prodaje vina?

U članku 12. Uredbe o informiranju potrošača o hrani zahtijeva se da obvezne informacije o hrani budu raspoložive i lako uočljive za svu hranu. Obvezne informacije koje se pružaju elektroničkim putem (npr. QR kod) trebaju ostati raspoložive na isti način kao i informacije pružene na fizičkoj oznaci, tj. trebaju biti dostupne barem tijekom razdoblja u kojem je određena kategorija proizvoda od vina prikladna za konzumaciju u uobičajenim uvjetima skladištenja, kako bi potrošači mogli pristupiti obveznim informacijama u svakom trenutku tijekom očekivanog vijeka trajanja proizvoda. U skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe o informiranju potrošača o hrani za prisutnost i točnost informacija o hrani odgovoran je subjekt u poslovanju s hranom. Osim toga, subjekti u poslovanju s hranom odgovorni su za sve promjene informacija koje prate hranu u skladu s člankom 8. stavkom 4. te uredbe.

(1) Uredba (EU) 2021/2117 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije (SL L 435, 6.12.2021., str. 262.).

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32021R2117&qid=1698221319565

(2) Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R1308

(3) Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22.11.2011., str. 18.).

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32011R1169&qid=1698221836778

(4) Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/33 od 17. listopada 2018. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za zaštitu oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih izraza u sektoru vina, postupka podnošenja prigovora, ograničenja upotrebe, izmjena specifikacija proizvoda, poništenja zaštite te označivanja i prezentiranja (SL L 9, 11.1.2019., str. 2.).

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32019R0033

(5) Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/934 od 12. ožujka 2019. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu vinogradarskih područja u kojima se može povećati alkoholna jakost, odobrenih enoloških postupaka i ograničenja primjenjivih na proizvodnju i čuvanje proizvoda od vinove loze, najmanjeg postotka alkohola za nusproizvode i njihova odlaganja te objave zapisa OIV-a (SL L 149, 7.6.2019., str. 1.).

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32019R0934&qid=1698230457362

(6) Obavijest Komisije od 13. srpnja 2017. o pružanju informacija o tvarima ili proizvodima koji uzrokuju alergije ili intolerancije navedenima u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o informiranju potrošača o hrani (SL C 428, 13.12.2017., str. 1.). https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52017XC1213(01)

(7) https://food.ec.europa.eu/system/files/2016-10/labelling_nutrition-vitamins_minerals-guidance_tolerances_1212_en.pdf

(8) https://food.ec.europa.eu/system/files/2016-10/labelling_nutrition-vitamins_minerals-guidance_tolerances_summary_table_012013_en.pdf

(9) Obavijest Komisije o pitanjima i odgovorima o primjeni Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o informiranju potrošača o hrani (SL C 196, 8.6.2018., str. 1.).

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52018XC0608(01)