P9_TA(2023)0192

Izvješće o Srbiji za 2022.

Rezolucija Europskog parlamenta od 10. svibnja 2023. o izvješću Komisije o Srbiji za 2022. (2022/2204(INI))

(C/2023/1065)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Srbije, s druge strane (1), koji je stupio na snagu 1. rujna 2013.,

—	uzimajući u obzir Briselski sporazum od 27. veljače 2023. i Ohridski sporazum od 18. ožujka 2023. te njegov Prilog o provedbi,

—	uzimajući u obzir zahtjev Srbije od 19. prosinca 2009. za članstvo u EU-u,

—

uzimajući u obzir mišljenje Komisije od 12. listopada 2011. o zahtjevu Srbije za članstvo u Europskoj uniji (COM(2011)0668), odluku Europskog vijeća od 1. ožujka 2012. o dodjeli statusa zemlje kandidatkinje Srbiji te odluku Europskog vijeća od 27. i 28. lipnja 2013. o otvaranju pregovora o pristupanju EU-u sa Srbijom,

—	uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća u Solunu od 19. i 20. lipnja 2003.,

—	uzimajući u obzir Izjavu iz Sofije donesenu na sastanku na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana održanom 17. svibnja 2019.,

—	uzimajući u obzir Izjavu iz Zagreba donesenu na sastanku na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana održanom 6. svibnja 2020.,

—	uzimajući u obzir Izjavu iz Tirane donesenu na sastanku na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana održanom 6. prosinca 2022.,

—	uzimajući u obzir Berlinski proces pokrenut 28. kolovoza 2014. i osmi sastanak na vrhu Berlinskog procesa od 5. srpnja 2021.,

—	uzimajući u obzir sastanak na vrhu održan u Sofiji 10. studenoga 2020., uključujući Izjavu o zajedničkom regionalnom tržištu i Izjavu o zelenom programu za zapadni Balkan,

—	uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Energetske zajednice od 20. srpnja 2006. (2) i Odluku Vijeća od 29. svibnja 2006. o sklapanju Ugovora o Energetskoj zajednici od strane Europske zajednice (3),

—	uzimajući u obzir Izjavu o energetskoj sigurnosti i zelenoj tranziciji na zapadnom Balkanu i sporazume o slobodi kretanja i priznavanju profesionalnih kvalifikacija i kvalifikacija visokog obrazovanja koji su 3. studenoga 2022. doneseni na sastanku na vrhu Berlinskog procesa za zapadni Balkan,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, usvojenu 25. lipnja 1998., na četvrtoj ministarskoj konferenciji u procesu „Okoliš za Europu”, koju je Europska zajednica ratificirala 17. veljače 2005., a Republika Srbija 31. srpnja 2009.,

—	uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a od 26. srpnja 2022. o ljudskom pravu na čist, zdrav i održiv okoliš,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 1244 (1999) od 10. lipnja 1999., savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda od 22. srpnja 2010. o sukladnosti jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova s međunarodnim pravom te Rezoluciju Opće skupštine UN-a 64/298 od 9. rujna 2010. u kojoj je potvrđen sadržaj mišljenja Međunarodnog suda i pozdravljena spremnost EU-a da posreduje u dijalogu između Srbije i Kosova,

—	uzimajući u obzir prvi sporazum o načelima kojima se uređuje normalizacija odnosa između vlada Srbije i Kosova od 19. travnja 2013., sporazume od 25. kolovoza 2015. te aktualni dijalog uz posredovanje EU-a za normalizaciju odnosa,

—	uzimajući u obzir sporazum o slobodi kretanja između vlada Srbije i Kosova od 27. kolovoza 2022. i sporazum o registarskim pločicama od 23. studenoga 2022. te plan provedbe energetskih sporazuma u dijalogu uz posredovanje EU-a od 21. lipnja 2022.,

—	uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 9. veljače 2023. o dijalogu između Beograda i Prištine uz pomoć EU-a,

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 5. veljače 2020. naslovljenu „Unapređenje pristupnog procesa – Vjerodostojna perspektiva EU-a za zapadni Balkan” (COM(2020)0057),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1529 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. rujna 2021. o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) (4),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. listopada 2020. naslovljenu „Gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan” (COM(2020)0641) i radni dokument službi Komisije od 6. listopada 2020. naslovljen „Smjernice za provedbu zelenog plana za zapadni Balkan” (SWD(2020)0223),

—	uzimajući u obzir Komisijinu procjenu programa gospodarske reforme Srbije za razdoblje 2021. – 2023. (SWD(2021)0096) od 22. travnja 2022. i zajedničke zaključke ekonomskog i financijskog dijaloga između EU-a i zapadnog Balkana i Turske koje je Vijeće usvojilo 24. svibnja 2022.,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. listopada 2022. naslovljenu „Politika proširenja EU-a za 2022.” (COM(2022)0528) i priloženi radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o Srbiji za 2022.” (SWD(2022)0338),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. travnja 2020. naslovljenu „Potpora zapadnom Balkanu u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19 i za oporavak nakon pandemije” (COM(2020)0315),

—	uzimajući u obzir 12. i 13. sastanak Konferencije o pristupanju sa Srbijom na ministarskoj razini koji su održani 22. lipnja i 14. prosinca 2021. i iz kojih je proizišlo otvaranje četvrtog klastera (o zelenom programu i održivoj povezivosti),

—	uzimajući u obzir šesti sastanak Vijeća Europske unije i Srbije za stabilizaciju i pridruživanje održan 25. siječnja 2022.,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. prosinca 2022. o proširenju te procesu stabilizacije i pridruživanja,

—	uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda 01/2022 od 10. siječnja 2022. naslovljeno „Potpora EU-a vladavini prava na zapadnom Balkanu: unatoč nastojanjima temeljni problemi ostaju neriješeni”,

—	uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda 09/2021 od 3. lipnja 2021. naslovljeno „Dezinformacije koje utječu na EU: poduzeti su određeni koraci, ali problem nije riješen”,

—	uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Srbiji,

—	uzimajući u obzir svoju preporuku od 19. lipnja 2020. Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o zapadnom Balkanu, nakon sastanka na vrhu 2020. (5),

—	uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 6. srpnja 2022. o Izvješću Komisije o Srbiji za 2021. (6),

—	uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. prosinca 2021. o suradnji u borbi protiv organiziranog kriminala na zapadnom Balkanu (7),

—	uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 16. prosinca 2021. o prisilnom radu u tvornici Linglong i prosvjedima za zaštitu okoliša u Srbiji (8),

—	uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. ožujka 2022. o vanjskom upletanju u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (9),

—	uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 23. i 24. lipnja 2022. o Ukrajini, zahtjevima Ukrajine, Republike Moldove i Gruzije za članstvo, zapadnom Balkanu i vanjskim odnosima,

—	uzimajući u obzir završno izvješće misije za promatranje izbora Organizacije za europsku sigurnost i suradnju / Ureda za demokratske institucije i ljudska prava o prijevremenim parlamentarnim i predsjedničkim izborima održanima 3. travnja 2022. u Srbiji objavljeno 19. kolovoza 2022.,

—	uzimajući u obzir pet krugova evaluacije Srbije koje je provela Skupina država protiv korupcije pri Vijeću Europe (GRECO),

—	uzimajući u obzir globalni Indeks percepcije korupcije za 2022. koji je 31. siječnja 2023. objavila organizacija Transparency International,

—	uzimajući u obzir zaključke Međustranačkog dijaloga u nacionalnoj skupštini Republike Srbije o poboljšanju uvjeta za održavanje parlamentarnih izbora, uz pomoć Europskog parlamenta,

—	uzimajući u obzir svoju preporuku od 23. studenoga 2022. Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o novoj strategiji EU-a za proširenje (10),

—	uzimajući u obzir izjavu i preporuke usvojene na 14. sjednici Parlamentarnog odbora Europske unije i Srbije za stabilizaciju i pridruživanje održane 23. i 24. studenoga 2022.,

—	uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 23. studenoga 2022. o proglašenju Ruske Federacija državom pokroviteljicom terorizma (11),

—	uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a od 2. ožujka 2022. o agresiji na Ukrajinu,

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom,

—	uzimajući u obzir zajedničku izjavu s drugog sastanka na vrhu Europskog parlamenta i predsjednika parlamenata zemalja zapadnog Balkana održanog 28. lipnja 2021., koji je sazvao njegov predsjednik s čelnicima parlamenata zemalja zapadnog Balkana,

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0172/2023),

budući da je proširenje u prošlosti bilo najučinkovitiji instrument vanjske politike EU-a, jedna od najuspješnijih politika EU-a za poticanje i ohrabrenje temeljnih reformi, među ostalim u području vladavine prava, i geostrateško ulaganje u dugoročni mir, stabilnost i sigurnost na cijelom kontinentu;

budući da je Europska unija budućnost zapadnog Balkana; budući da je novi zamah proširenja potaknut zahtjevom zemalja Istočnog partnerstva za članstvo u EU-u potaknuo EU da ubrza odavno dospjele isporuke zapadnom Balkanu donošenjem odluka o početku pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom te dodjelom statusa zemlje kandidatkinje Bosni i Hercegovini;

C.	budući da je sporiji tempo proširenja EU-a stvorio uvjete za djelovanje zlonamjernih aktera iz trećih zemalja u regiji zapadnog Balkana, osobito Rusije i Kine;

budući da bi se Srbija kao zemlja kandidatkinja u pregovaračkom procesu koji je prihvatila trebala ocjenjivati na temelju vlastitih postignuća, koja uključuje poštovanje i nepokolebljivu predanost europskim zajedničkim pravima i vrijednostima te usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a; budući da put Srbije prema članstvu u EU-u ovisi i o normalizaciji odnosa s Kosovom;

budući da je za provođenje temeljnih reformi potrebna istinska politička volja političkih čelnika zemalja kandidatkinja; budući da EU i politički čelnici država članica te zemalja pristupnica moraju dokazati svoju istinsku predanost proširenju (i povezana obećanja) putem konkretnih koraka i napretka, osiguravajući njegov kontinuitet, dosljednost, vjerodostojnost i učinkovitost;

F.	budući da je tijekom vremena vladajuća većina stalno podrivala neka politička prava i građanske slobode, stvarajući pritisak na neovisne medije, političku oporbu i organizacije civilnog društva;

G.	budući da je Srbija najveći korisnik pretpristupne pomoći EU-a na zapadnom Balkanu i to u vrijednosti od 1,404 milijarde EUR u okviru financiranja iz instrumenta IPA II od 2014.;

H.	budući da je EU najveći ulagač u Srbiju i najveći trgovinski partner i vodeći donator Srbije te da je 2021. uloženo 1,85 milijardi EUR u izravnim ulaganjima;

I.	budući da će u sljedećih sedam godina EU u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama mobilizirati do 30 milijardi EUR u okviru Gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan pokrenutog 2020.;

J.	budući da je Srbija ratificirala sve temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada;

K.	budući da su ruski agresivni rat protiv Ukrajine i rastuća ruska prijetnja europskoj sigurnosti dodatno istaknuli važnost usklađivanja zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) u procesu proširenja;

L.	budući da je u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda Srbija glasovala za rezolucije u kojima se osuđuje ruska agresija u Ukrajini te se podupire poštovanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Ukrajine u skladu s međunarodnim pravom;

M.	budući da Srbija nije uvela sankcije Rusiji nakon ničim izazvane i nezakonite ruske invazije na Ukrajinu; budući da se stopa usklađenosti Srbije s europskom zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom od 2021. do 2022. smanjila sa 64 % na 45 %;

budući da Rusija upotrebljava svoj utjecaj u Srbiji kako bi pokušala destabilizirati susjedne suverene države, utjecati na njih i prijetiti im; budući da je Srbija postala utočište za ruska poduzeća, kao što su velika komunikacijska i medijska poduzeća, uključujući Russia Today (RT); budući da su platforme društvenih medija postale alati za poticanje antidemokratskih političkih pokreta na zapadnom Balkanu;

budući da se prema izvješću organizacije Balkan Free Media Initiative u Srbiji dezinformacije šire mnogo brže nego što neovisni provjeravatelji činjenica mogu dokumentirati, što potpiruje podjele i protueuropsko raspoloženje te dovodi do sve većih sigurnosnih problema u regiji; budući da dezinformacije često potječu iz lažnih ili obmanjujućih izjava političke ličnosti, o kojima zatim izvještavaju mediji povezani s državom, a potom ih se dijeli na društvenim medijima;

Predanost pristupanju EU-u

pozdravlja činjenicu da je članstvo u EU-u i dalje strateški cilj Srbije i u tom kontekstu pozdravlja imenovanje novog ministra za europske integracije; ističe činjenicu da će napredak u području vladavine prava i temeljnih prava, funkcioniranja demokratskih institucija, predanosti zajedničkim europskim pravima i vrijednostima te u normalizaciji i smirivanju odnosa s Kosovom odrediti dinamiku pristupnog procesa, kako je utvrđeno u pregovaračkom okviru; u tom kontekstu ističe da je usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, posebno s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu, i dalje od ključne važnosti;

očekuje osnivanje pouzdanog novog pregovaračkog tima Srbije za pristupanje EU-u; poziva vlasti da utvrde planove za izgradnju kapaciteta kako bi se ojačali kapaciteti Srbije za provedbu procesa pristupanja EU-u;

žali zbog kontinuirano niske razine usklađenosti Srbije sa ZVSP-om, koja se sa 64 % 2021. smanjila na 45 % u kolovozu 2022., posebno u kontekstu ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine; naglašava da je Srbija jedna od rijetkih europskih zemalja koja nije usklađena sa sankcijama EU-a protiv Rusije; poziva relevantne vlasti da pokažu nedvosmislenu predanost međunarodnom pravu i vrijednostima EU-a te da se usklade s mjerama ograničavanja EU-a protiv Rusije; ponovno ističe svoj stav da bi pristupni pregovori sa Srbijom trebali napredovati samo ako se ta zemlja uskladi sa sankcijama EU-a protiv Rusije i ostvari znatan napredak u reformama povezanima s EU-om; apelira na Srbiju da osigura učinkovitu primjenu sankcija koje je EU donio protiv Rusije i Bjelarusa suzbijanjem svih zaobilaženja ili pokušaja zaobilaženja;

žali zbog toga što je Komisija 2022. zamijetila nazadovanje u jednom od pregovaračkih poglavlja, odnosno u Poglavlju 31. o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici; ističe činjenicu da Srbija kao zemlja kandidatkinja mora poštovati načela i politike EU-a te da se mora prestati povezivati s ratnohuškačkim autokratskim režimom;

prima na znanje usklađivanje Srbije s EU-om u pogledu glasovanja za relevantne rezolucije Opće skupštine UN-a i rusku suspenziju iz Vijeća za ljudska prava; pozdravlja potporu Srbije teritorijalnoj cjelovitosti i suverenitetu Ukrajine; međutim, žali zbog činjenice da Srbija ustrajno ne postupa u skladu s mjerama ograničavanja EU-a i većinom izjava Visokog predstavnika u ime Europske unije protiv Rusije, koja je agresor na Ukrajinu; pozdravlja usklađivanje Srbije s mjerama ograničavanja EU-a protiv Bjelarusa zbog njegove uloge u ruskoj invaziji na Ukrajinu i mjerama protiv nekadašnjeg ukrajinskog vodstva, kao i potporu u području energetike i obnove koju je Srbija pružila Ukrajini te korake poduzete da se Ukrajini isporuči humanitarna pomoć, međutim, žali zbog toga što vlada Srbije često odlučuje da neće javno objaviti svoju odluku o usklađivanju s tim mjerama;

izražava žaljenje zbog kontinuiranog bliskog odnosa i partnerstva Srbije s Rusijom, zbog čega se otvaraju pitanja o strateškom usmjerenju Srbije te ometa njezin gospodarski i politički razvoj; zabrinut je zbog mjere u kojoj ruski dužnosnici utječu na neke odluke srbijanskih javnih institucija; osuđuje kampanju državnih dužnosnika i utjecajnih medija kojom se nastoji podrivati proces integracije u EU;

duboko žali zbog činjenice da su neke ključne sastavnice srbijanske vanjske politike proturječne stajalištima EU-a, uključujući potpisivanje plana savjetovanja između Ministarstva vanjskih poslova Srbije i Ministarstva vanjskih poslova Rusije za razdoblje 2023. – 2024. te sastanke s višim dužnosnicima iz Rusije koji su na popisu sankcija EU-a; zabrinut je zbog imenovanja Aleksandra Vulina, koji je poznat po svojoj protueuropskoj i proruskoj retorici te je u prošlosti s ruskim vlastima dijelio informacije o sastancima ruske oporbe u egzilu, uključujući o sastancima na kojima je sudjelovao Vladimir Kara-Murza, kojeg je ruski sud kasnije osudio na 25 godina zatvora; izražava zabrinutost zbog navoda da su srbijanske vlasti prisluškivale pripadnike ruske oporbe u Beogradu;

ističe da bi svaka suradnja koja pridonosi autoritarnim i antidemokratskim praksama u Rusiji i Srbiji štetila budućim odnosima EU-a i Srbije te naglašava da su uzajamno povjerenje između Srbije i EU-a te istinska predanost Srbije integraciji u EU ključni u kontekstu aktualne ruske agresije protiv Ukrajine; ponovno poziva srbijanske vlasti da osiguraju veću transparentnost uloge i aktivnosti takozvanog Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu te da odmah okončaju svu suradnju s Rusijom, a posebice vojnu suradnju;

žali zbog suradnje Srbije s autoritarnim režimom u Iranu i ugošćivanja njegovih predstavnika na visokoj razini u Beogradu u isto vrijeme kada iranski režim brutalno suzbija masovne prosvjede svojih građana; poziva Srbiju da se vjerodostojno distancira od antidemokratskih režima;

10.

podsjeća da se proces pristupanja EU-u prvenstveno temelji na stvarnoj spremnosti zemlje kandidatkinje da se pridržava vrijednosti i načela EU-a; izražava zabrinutost zbog nedavnog smanjenja javne potpore članstvu Srbije u EU-u koja se ove godine spustila na najnižu razinu dosad i rastuće potpore ruskom režimu, što je izravna posljedica dugogodišnje protueuropske/proruske političke retorike koju su širili mediji pod kontrolom vlade, kao i vladini dužnosnici, te teškog neuspjeha sa službene strane u suočavanju s prošlošću Srbije; osuđuje napade političara i javnih dužnosnika na EU i određene države članice, posebno Francusku i Njemačku; napominje da je to smanjenje potpore izravno povezano s povećanjem prisutnosti drugih međunarodnih aktera; poziva srbijanske vlasti da promiču otvorenu raspravu o pristupanju Europskoj uniji temeljenu na činjenicama; žali zbog toga što su najviši srbijanski dužnosnici opisali pozive EU-a Srbiji da poštuje obveze kao zemlja kandidatkinja kao ucjenu; potiče dužnosnike Srbije i EU-a da kao prioritet postave aktivno obavještavanje o koristima članstva u EU-u;

11.

zabrinut je zbog toga što je javna potpora članstvu u EU-u u Srbiji bila znatno niža nego u ostatku regije, uključujući ankete koje pokazuju da bi se većina građana Srbije mogla protiviti pristupanju Europskoj uniji; žali zbog toga što su mnoge medijske kuće snažno pristrane protiv EU-a i u korist Rusije u svojem izvještavanju; i dalje je zabrinut zbog toga što javno financirane medijske kuće, često citirajući dužnosnike, pridonose širenju retorike protiv EU-a u Srbiji;

12.

podsjeća da je EU glavni politički i gospodarski partner Srbije i daleko najveći donator; poziva EU da ponovno razmotri opseg financijske pomoći koju EU pruža Srbiji u slučaju da se nastavi potpora antidemokratskim režimima i neusklađenost s mjerama ograničavanja EU-a i ZVSP-om; poziva Komisiju da osigura da svi rashodi EU-a budu u potpunosti u skladu sa strateškim ciljevima i interesima EU-a;

13.

poziva srbijansku vladu, Komisiju, države članice EU-a i Delegaciju EU-a u Srbiji da provode aktivniju i učinkovitiju komunikacijsku strategiju radi promicanja uloge i koristi pristupanja EU-u te projekata i reformi koje financira EU među srbijanskim stanovništvom, uključujući izvan većih gradova, te da poduzmu mjere za suzbijanje dezinformacija o EU-u; poziva srbijanske političke čelnike da koriste jasnu i nedvosmislenu komunikaciju o europskom putu Srbije i bliskom odnosu s EU-om; poziva nacionalnu skupštinu da podrži europsku budućnost Srbije; ponovno ističe spremnost Europskog parlamenta da zajedno sa srbijanskim parlamentarnim zastupnicima sudjeluje u komunikacijskim aktivnostima radi međusobnog približavanja EU-a i Srbije;

14.

sa zabrinutošću napominje da od objave Izvješća Europske komisije o Srbiji za 2020. nije bilo poboljšanja u procjeni ukupnog stanja u 33 pregovaračka poglavlja i da Komisija 2022. nije zamijetila „dobar napredak” ni u jednom poglavlju;

Demokracija i vladavina prava

15.

pozdravlja korake koje je Srbija poduzela kako bi se uskladila s EU-ovim popisom trećih zemalja čijim je državljanima potrebna viza za EU te poziva na hitno daljnje usklađivanje, posebno kad je riječ o onim trećim zemljama koje predstavljaju rizik od nezakonitih migracija ili rizik za sigurnost EU-a; podsjeća da je takvo usklađivanje od ključne važnosti za cjelokupne odnose EU-a i Srbije, među ostalim u pogledu upravljanja migracijama i održivosti bezviznog režima; napominje da je Srbija od jeseni 2022. ukinula bezvizni režim sa šest zemalja, uključujući one za koje je utvrđeno da su prioritetne (Indija, Tunis, Burundi i Kuba), što je dovelo do smanjenja broja državljana tih zemalja koji nezakonito ulaze u države članice EU-a i podnose zahtjev za azil; poziva Srbiju da nastavi doprinositi upravljanju tokovima mješovitih migracija prema EU-u na način da učinkovito surađuje sa svojim susjedima, uključujući s Kosovom i državama članicama EU-a, uz potpuno poštovanje ljudskih prava i međunarodnih normi;

16.

pohvaljuje dobru suradnju Srbije s EU-om u upravljanju nezakonitim migracijama, uključujući kontinuiranu dobru suradnju s Frontexom i otvaranje pregovora za sklapanje šireg sporazuma;

17.

pozdravlja stalno aktivno sudjelovanje i pozitivan doprinos Srbije u misijama i operacijama EU-a u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP);

18.

prima na znanje odobrenje izmjena srbijanskog ustava nakon referenduma u siječnju 2022., kojima se nastoji ojačati neovisnost pravosuđa i povećati transparentnost i učinkovitost srbijanskih institucija pravne države; pozdravlja to što je nacionalna skupština Srbije 9. veljače 2023. donijela nove pravosudne zakone; naglašava da bi se proces reformiranja trebao nastaviti donošenjem relevantnog provedbenog zakonodavstva u skladu s najboljim europskim praksama, potpunom provedbom preporuka Venecijanske komisije i u skladu s ustavnim rokovima; napominje da je potrebno aktivno uključiti stanovništvo u proces reformi kako bi se povećala njegova demokratska legitimnost; izražava zabrinutost zbog predmeta Elektroprivrede Srbije, s kojeg su tužitelji uklonjeni nakon što su započeli s istragom slučaja korupcije;

19.

napominje da, prema navodima brojnih organizacija civilnog društva i neovisnih pravnih stručnjaka, zakoni o pravosuđu i dalje ostavljaju prostor za neprimjeren utjecaj izvršne vlasti na njegov rad te da Nacionalna konvencija o Europskoj uniji navodi da stajališta civilnog društva možda nisu u dovoljnoj mjeri uzeta u obzir; poziva javne institucije Srbije da prioritetno ojačaju zaštitne mjere za neovisnost i djelotvornost pravosuđa; poziva na potpuno usklađivanje s mišljenjima Venecijanske komisije o skupu pravosudnih zakona i na jamčenje provedbe rješenja kojima se uklanja svaki neprimjeren utjecaj na sudstvo; podsjeća srbijanske vlasti da će biti potreban znatan i konkretan napredak koji se mjeri u odnosu na rezultate i stvarnu provedbu reformi vladavine prava, pravosudne prakse, poštovanja temeljnih prava i rada Ureda javnog tužitelja;

20.

pozdravlja donošenje mjera za poboljšanje izbornih uvjeta uoči izbora u travnju 2022. koje su proizišle iz Međustranačkog dijaloga uz pomoć Europskog parlamenta; sa žaljenjem prima na znanje usporedni dijalog o izbornim uvjetima „bez vanjskog posredovanja” koji bi mogao ugroziti Međustranački dijalog uz pomoć Europskog parlamenta;

21.

pozdravlja spremnost svih konstruktivnih snaga, a posebno opozicije, da sudjeluju u radu nacionalne skupštine i spremnost nacionalne skupštine da nastavi taj dijalog; podupire uspostavu parlamentarnog dijaloga uz pomoć Europskog parlamenta u Srbiji; naglašava da je cilj dijaloga poboljšati rad nacionalne skupštine Srbije i da su sve stranke pozvane da doprinesu tom cilju;

22.

podsjeća na važnost pridržavanja poslovnika u nacionalnoj skupštini, uključujući pravodobnu organizaciju parlamentarnih rasprava i održavanje reda u skupštini tijekom ključnih političkih rasprava, uključujući posebnu parlamentarnu sjednicu o Kosovu; žali zbog toga što se tijekom parlamentarnih rasprava i dalje čuje provokativan jezik protiv političkih protivnika, civilnog društva, medija i predstavnika drugih institucija, među ostalim i iz usta vladinih dužnosnika; još jednom poziva novu nacionalnu skupštinu da ne tolerira takve prakse i da učinkovito provodi svoj Kodeks ponašanja; ponavlja važnost praćenja postupaka skupštine i održavanja ugleda najvišeg zastupničkog doma; poziva predsjednika nacionalne skupštine da se pridržava postupaka skupštine;

23.

prima na znanje zaključke završnog izvješća misije za promatranje izbora Organizacije za europsku sigurnost i suradnju / Ureda za demokratske institucije i ljudska prava u skladu s kojim su na parlamentarnim izborima održanima 3. travnja 2022. predstavljene različite političke opcije, no zbog brojnih propusta došlo je do neravnopravnih uvjeta, što je pogodovalo sadašnjoj vlasti; žali zbog činjenice da su dugogodišnji problemi neuravnoteženog medijskog izvještavanja, pritiska na birače, uključujući na primatelje socijalnih naknada i subvencija, te zlouporabe javnih dužnosti bili prisutni za vrijeme cijele izborne kampanje; žali zbog ozbiljnih navoda o manipulaciji s registrom birača i izostanka primjerenog institucijskog odgovora; izražava političku zabrinutost zbog toga što su trebala 93 dana da se utvrde konačni rezultati prijevremenih parlamentarnih izbora; potiče srbijanske vlasti da osiguraju da se izborni rezultati u budućnosti utvrđuju učinkovito i transparentno;

24.

pozdravlja izmjenu pravnog okvira za financiranje izbornih kampanja u skladu s prethodnim preporukama Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i poziva srbijanske vlasti da u cijelosti uzmu u obzir neprovedene preporuke, a posebno o pristupu kandidata medijima, većoj transparentnosti financiranja kampanja i odgovornosti za njihovo financiranje te mjerama za rješavanje problema pritiska na glasače i zlouporabe administrativnih resursa puno prije sljedećih izbora, uz savjetovanje sa stručnim organizacijama civilnog društva, kako bi se spriječile nepravilnosti i prijevare te zajamčilo demokratsko funkcioniranje zemlje;

25.

pozdravlja sudjelovanje svih relevantnih političkih aktera u prijevremenim parlamentarnim izborima, iz čega proizlazi pluralističniji parlament; međutim, izražava žaljenje zbog kašnjenja u finaliziranju izbornih rezultata te u formiranju novog parlamenta i vlade, što je dovelo do kašnjenja u donošenju važnih odluka, među ostalim o reformama povezanima s EU-om;

26.

pozdravlja pravednu raspodjelu dužnosti potpredsjednikâ i predsjednikâ odborâ u novoj skupštini, koja odražava njezin sastav; međutim, žali zbog ponovnog javljanja neželjenih praksi u radu parlamenta, uključujući izostanak sjednica vlade za pitanja opozicije, nedostatak rasprave o izvješćima neovisnih institucija i češću primjenu hitnih postupaka, čime se napredak postignutog reformiranjem parlamenta posljednjih godina poništava; izražava zabrinutost zbog povremene napete atmosfere u parlamentu te zbog slučajeva ometanja rada nekih parlamentarnih odbora; poziva na jednako postupanje prema oporbenim zastupnicima, dosljednu i učinkovitu provedbu parlamentarnog Kodeksa ponašanja i nepristrano sankcioniranje kršenja parlamentarnog integriteta;

27.

ponovno poziva nacionalnu skupštinu da prestane upotrebljavati uvredljiv provokativni jezik i da se suprotstavlja govoru mržnje i seksizmu prema ženama u parlamentarnim raspravama; poziva vodstvo srbijanskog parlamenta, uključujući Žensku parlamentarnu mrežu skupštine, da preuzmu proaktivnu ulogu u tom pogledu;

28.

pozdravlja imenovanje novog srbijanskog izaslanstva u Parlamentarnom odboru EU-a i Srbije za stabilizaciju i pridruživanje; potiče srbijanske zastupnike i zastupnike u Europskom parlamentu da nastave konstruktivnu suradnju;

29.

napominje da su svi sazivi srbijanskog parlamenta u posljednjih deset godina osim jednog raspušteni ranije te da daljnji nepotrebni prijevremeni izbori ne bi doprinijeli političkoj stabilnosti; naglašava da česti prijevremeni izbori, stanje trajne kampanje i duga kašnjenja u formiranju vlada ne pridonose učinkovitom demokratskom upravljanju zemljom, već oslabljuju Parlament i uzrokuju nedostatak parlamentarnog zakonodavnog nadzora i legitimnosti;

30.

primjećuje određeni napredak u borbi protiv korupcije; ponavlja svoj poziv Srbiji da ostvari uvjerljive rezultate u slučajevima od velikog javnog interesa, uključujući slučajeve Krušik, Jovanjica i Belivuk; izražava zabrinutost zbog slabog napretka u tim slučajevima od prošlogodišnjeg izvješća te zbog navoda da je Darko Šarić vodio međunarodnu zločinačku organizaciju dok je bio u zatvoru u Srbiji; ističe činjenicu da su potrebni veći dokazivi napori i više političke volje za ostvarenje opipljivih rezultata, posebno u pogledu teškog i organiziranog kriminala, te uvjerljivi rezultati i učinkovite istrage, kazneni progoni i pravomoćne presude, uključujući zamrzavanje i oduzimanje imovine stečene kaznenim djelima;

31.

ponavlja svoj poziv da se zadovolji pravda u pogledu nezakonitog uništenja privatne imovine u beogradskom naselju Savamala; prima na znanje da je osuđeni policajac preuzeo isključivu odgovornost za cijeli slučaj; potiče vlasti da u potpunosti istraže taj slučaj i bez odgode kazneno gone sve odgovorne osobe; žali zbog činjenice da visoki dužnosnici srbijanske vlade u javnosti i dalje trivijaliziraju i ismijavaju slučaj Savamala, unatoč ozbiljnosti kršenja vladavine prava;

32.

sa zabrinutošću primjećuje da je novi pučki pravobranitelj ponovno izabran tek nakon što mu je istekao petogodišnji mandat; žali zbog toga što srbijanska vlada nije popunila slobodna radna mjesta u Vijeću za borbu protiv korupcije; poziva Srbiju da provede preporuke GRECO-a iz petog kruga evaluacija za sprečavanje korupcije i promicanje integriteta u središnjim državnim upravama i službama za izvršavanje zakonodavstva, posebno za uspostavu javne strategije za sprečavanje korupcije;

33.

naglašava da IPA III omogućuje modulaciju ili čak obustavu sredstava u slučaju znatnog nazadovanja ili trajnog nedostatka napretka u temeljnim pitanjima, uključujući borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i slobodu medija; u tom kontekstu poziva EU i zemlje zapadnog Balkana da uspostave okvir za uspješnu suradnju između Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) i njegovih ekvivalenata na zapadnom Balkanu kako bi se zajamčilo da Ured europskog javnog tužitelja može učinkovito izvršavati svoje nadležnosti u pogledu sredstava iz instrumenta IPA III u zemljama zapadnog Balkana; ponovno poziva Komisiju da provede preporuke iz tematskog izvješća Europskog revizorskog suda br. 01/2022, posebno izradom smjernica o primjeni odredaba instrumenta IPA III o modulaciji/uvjetovanosti;

34.

poziva vlasti da poštuju temeljne europske vrijednosti i načela, osiguravajući prvenstvo demokracije, temeljnih prava, vrijednosti i vladavine prava, uključujući funkcioniranje demokratskih institucija i podjelu vlasti, u skladu s Izjavom iz Tirane od 6. prosinca 2022.;

35.

prima na znanje donošenje programa za reformu sustava lokalnih vlasti za razdoblje 2021. – 2025., čiji je cilj rješavanje nedostataka u funkcioniranju lokalnih vlasti, te naglašava da je provedba ključna; žali zbog toga što su lokalne vlasti i dalje slabe; žali zbog činjenice da zakon o financijskim sredstvima Vojvodine još nije usvojen unatoč tome što je predviđen Ustavom;

Temeljne slobode i ljudska prava

36.

naglašava da je poštovanje ljudskih prava ključan element demokracije i napretka na europskom putu; napominje da treba uvesti u praksu odgovarajući zakonodavni i institucijski okvir Srbije za poštovanje temeljnih prava; poziva srbijanske vlasti da pojačaju svoje napore u zaštiti i promicanju ljudskih prava, posebno kad je riječ o određenim ranjivim skupinama, među ostalim jačanjem institucija za ljudska prava te istragama i kaznenim progonom počinitelja kršenja ljudskih prava; potiče Srbiju da potiče okruženje u kojem se podupiru europske vrijednosti i pristupi koji se mogu ukorijeniti u širem srbijanskom društvu, što može pomoći u ispunjavanju europskih težnji tog naroda;

37.

najoštrije osuđuje djela masovne pucnjave u Srbiji u svibnju 2023., žaluje i solidaran je s obiteljima žrtava te narodom Srbije, poziva na temeljitu istragu svih ubojstava te potpuno izvršenje pravde;

38.

pohvaljuje vladu za konstruktivan postupak javnog savjetovanja s civilnim društvom i organizacijama za ljudska prava o povlačenju Nacrta zakona o unutarnjim poslovima u prosincu 2022. nakon snažne reakcije društva; napominje da je to drugi put da je vlada uvela vrlo kontroverzne odredbe, uključujući legalizaciju upotrebe biometrijskih kamera za prepoznavanje lica kupljenih od Kine; potiče vladu Srbije da uspostavi moratorij na biometrijski nadzor na javnim mjestima i masovnu obradu biometrijskih podataka građana dok to pitanje ne bude usklađeno na razini EU-a;

39.

izražava žaljenje zbog daljnjeg pogoršanja u području slobode izražavanja, slučajeva govora mržnje i klevetničkih kampanja te sve većeg broja strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja u toj zemlji; ponavlja da su pritisak, zastrašivanje, uznemiravanje, govor mržnje i napadi na aktiviste, novinare i medijske kuće neprihvatljivi; potiče vlasti da istraže i kazneno gone sva takva kaznena djela, uključujući ona protiv istraživačke medijske kuće KRIK i dnevnih novina Danas te da stvori okruženje u kojemu sloboda izražavanja može uistinu napredovati;

40.

primjećuje kontinuirano nekažnjavanje u slučajevima ubojstva Slavka Ćuruvije, napada na Milana Jovanovića i na TV ekipu i novinare koji se bave temama okoliša, kao i napada na lokalne medije; zabrinut je zbog izvješća o zloupotrebi javnog novca za stjecanje vlasništva nad medijskim kućama i njihovu navodnom korištenju kao alata za zarobljavanje medija u Srbiji;

41.

ponavlja da je stanje slobode izražavanja i neovisnosti medija i dalje ozbiljan problem kojem treba pristupiti kao najvećem prioritetu; u tom je pogledu zabrinut zbog neravnoteže između članova vlade i oporbe u izvješćivanju na nacionalnim televizijskim kanalima izvan razdoblja izborne kampanje; potiče Srbiju da poboljša i zaštiti medijsku profesionalnost, raznolikost i pluralizam te da promiče kvalitetno istraživačko novinarstvo i medijsku pismenost; poziva na veću transparentnost javnog financiranja medija i njegovu raspodjelu na temelju zasluga; poziva na hitno ukidanje svih javnih sredstava za medije koji plasiraju dezinformacije;

42.

žali zbog načina na koji vladajuća većina zloupotrebljava medije kako bi stekla nepravednu političku prednost, napadala političku oporbu i širila dezinformacije; poziva na veću transparentnost vlasništva nad medijima i njihova financiranja te stavljanje tih informacija na raspolaganje javnosti, kao i stvaranje okruženja koje neovisnim i istraživačkim medijima omogućuje pristup financiranju i sigurno djelovanje;

43.

osuđuje otvaranje podružnice televizijske postaje RT (prethodno Russia Today) u Beogradu te pokretanje njezine službe za novosti na srpskom jeziku putem interneta, uz već dostupno međunarodno emitiranje na engleskom; potiče srbijanske vlasti da se bore protiv hibridnih prijetnji i da postupaju u potpunosti u skladu s odlukom Vijeća o suspenziji aktivnosti emitiranja postaja Sputnik i RT; poziva na ukidanje proruskog izvješćivanja u cijelom medijskom spektru u duhu predanosti Srbije integraciji u EU;

44.

izražava duboku zabrinutost zbog širenja dezinformacija o ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu; poziva srbijanske vlasti da zauzmu aktivan stav protiv dezinformacija i da ne sudjeluju u širenju dezinformacija, kao i da se bore protiv lažnih vijesti koje se najviše šire; iznimno je zabrinut zbog toga što su zemlje pristupnice EU-u na zapadnom Balkanu posebno teško pogođene napadima u obliku stranog upletanja i kampanja dezinformiranja koje dolaze iz Rusije i Kine; izražava zabrinutost zbog toga što Mađarska i Srbija pomažu Kini i Rusiji u ostvarivanju njihovih geopolitičkih ciljeva; poziva Srbiju da se bori protiv dezinformacija, uključujući manipulativne protueuropske narative i kampanje dezinformiranja koje sponzorira država u cilju promjene političkih preferencija; poziva EU da poveća suradnju sa Srbijom s ciljem jačanja demokratske otpornosti i borbe protiv hibridnih prijetnji, uključujući u području kibersigurnosti, zaštite ključne infrastrukture te sigurnosti opskrbe hranom i energijom;

45.

napominje da su neki od medija, posebno privatne radiotelevizijske kuće koje su bliske vladi glavni izvor protueuropskog i proruskog diskursa u Srbiji te da su doprinijeli smanjenju javne potpore pristupanju Srbije EU-u; naglašava da tolerantni stav prema zlonamjernim vanjskim utjecajima može imati ozbiljne negativne posljedice na izglede Srbije za integraciju u EU; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje da ojača svoj angažman u suzbijanju stranog upletanja i prijetnji manipulacijama informacijama te da dodatno ojača svoj rad na izgradnji otpornosti regije poticanjem profesionalnosti medija i medijske pismenosti koji bi također pridonijeli povećanju učinka strateške komunikacije o odnosima EU-a i zapadnog Balkana, a posebno o procesu proširenja; poziva srbijanske vlasti da se pridruže tim naporima koje predvodi EU;

46.

duboko je zabrinut zbog prijavljenih pokušaja skupine Wagner da pokrene kampanje regrutiranja u Srbiji; napominje da Kazneni zakon Srbije građanima zabranjuje sudjelovanje u stranim ratovima; primjećuje da srbijanske vlasti osuđuju takve pokušaje i poziva ih da nadziru i sprečavaju srbijanske državljane u pridruživanju skupini Wagner i sudjelovanju u ruskom agresivnom ratu protiv Ukrajine;

47.

potiče vlasti da riješe problem nedostatka političkog pluralizma na javnoj radioteleviziji, kao i u cijelom medijskom spektru; žali zbog činjenice da je pluralizam bio prisutan samo tijekom izborne kampanje; izražava zabrinutost zbog zakašnjele provedbe medijske strategije i povezanog akcijskog plana; potiče njihovu brzu provedbu; potiče vladu da poveća transparentnost vlasništva nad medijima i njihova financiranja te da osigura neovisnost regulatornog tijela za elektroničke medije; ponovno ističe da bi informacije o vlasništvu nad medijima trebale biti izložene javnom nadzoru i poziva na neovisno istraživanje financiranja medija;

48.

naglašava važnost poboljšanja funkcioniranja i neovisnosti regulatornog tijela za elektroničke medije u skladu s Međustranačkim dijalogom; poziva nacionalnu skupštinu Srbije da zajamči da su neovisna regulatorna tijela ovlaštena učinkovito izvršavati svoje nadzorne uloge podupiranjem i praćenjem provedbe nalaza i preporuka neovisnih regulatornih tijela;

49.

primjećuje da je regulatorno tijelo za elektroničke medije dodijelio četiri nacionalne frekvencije za kanale koji su prethodno kršili novinarske standarde, koristili govor mržnje i obmanjivali javnost, posebice Happy TV, i koji se nisu pridržavali upozorenja regulatornog tijela te su širili dezinformacije i podržali narativ Kremlja o ruskom ratu u Ukrajini; prima na znanje nedavni natječaj za dodjelu nacionalnih televizijskih frekvencija i licencija i poziva na dodjelu pete licencije putem transparentnog i nepristranog postupka bez nepotrebnog odgađanja i u skladu s međunarodnim standardima slobode medija;

50.

ponavlja svoju zabrinutost zbog dominantnog tržišnog položaja Telekoma Srbije koji je u većinskom vlasništvu države i zbog navoda da ga vladajuća stranka koristi za povećanje svojeg utjecaja na medijsko tržište u Srbiji; također je zabrinut zbog ravnopravnosti uvjeta u pogledu konkurentnog okruženja medijskog tržišta; u tom kontekstu naglašava važnost napretka u području politike tržišnog natjecanja EU-a; zabrinut je zbog državnog financiranja Telekoma Srbije, kojim se tom poduzeću daje nepoštena konkurentska prednost i doprinosi pogoršavanju stanja neovisnih medija u Srbiji; potiče Komisiju da razmotri zajam Europske investicijske banke Telekomu Srbija u iznosu od 70 milijuna EUR s obzirom na navodnu zlouporabu vladajućeg položaja na tržištu;

51.

potiče Srbiju da osigura potpunu financijsku i operativnu neovisnost regulatornih tijela za elektroničke komunikacije i poštanske usluge (RATEL) te za elektroničke medije kako bi se povećao njihov kapacitet za proaktivno djelovanje; poziva Srbiju da se uskladi s Europskim zakonikom elektroničkih komunikacija i zajamči konkurentnost i pristup tržišnih operatera elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi;

52.

ističe važnost okvira kojim se organizacijama civilnog društva omogućuje da slobodno djeluju i da sudjeluju u oblikovanju politika na uključiv i smislen način; pohvaljuje rad Nacionalne konvencije kao učinkovitog instrumenta u tom pogledu; pozdravlja donošenje Nacionalne strategije za poticajno okruženje za razvoj civilnog društva i popratnog akcijskog plana za provedbu te strategije za stvaranje povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva te poziva na njezinu provedbu bez odgode;

53.

pozdravlja aktivno i pluralističko civilno društvo Srbije; pohvaljuje vladu za usvajanje „Smjernica o uključivanju organizacija civilnog društva u postupke donošenja odluka”; poziva srbijansku vladu da poboljša suradnju javnih tijela i civilnog društva te da istinski uključi civilno društvo u transparentan zakonodavni postupak od rane faze nadalje;

54.

oštro osuđuje kampanje ocrnjivanja i napade na organizacije civilnog društva u kojima se prikazuju kao izdajnici i državni neprijatelji; također žali zbog verbalnih napada i kampanja ocrnjivanja političke oporbe; ponovno izražava zabrinutost zbog nedostatka napretka u slučaju „Spisak” i poziva Upravu za sprečavanje pranja novca Ministarstva financija Srbije da u potpunosti razjasni te istrage i riješi situaciju za obuhvaćene organizacije civilnog društva i medijske kuće;

55.

zabrinut je zbog neosnovanih napada povezanih s tekućim pregovorima o ovoj rezoluciji;

56.

pozdravlja veću zastupljenost nacionalnih manjina u novom parlamentu; poziva sve novoizabrane zastupnike u parlamentu da osiguraju zaštitu prava nacionalnih manjina i provedbu relevantnog zakonodavstva u praksi; pozdravlja imenovanje ministara koji pripadaju nacionalnim manjinama i održavanje redovnih izbora za vijeća nacionalnih manjina u studenome 2022.;

57.

ponovno izražava zabrinutost zbog nasilja ekstremističkih skupina i potiče srbijanske vlasti da pojačaju napore kako bi se osiguralo nediskriminirajuće postupanje prema etničkim, vjerskim i seksualnim manjinama i drugim ranjivim skupinama te kako bi se osigurala brza istraga i kazneni progon u slučajevima zločina iz mržnje te diskriminacije žena, etničkih manjina, LGBTIQ zajednice, izbjeglica, raseljenih osoba i osoba s invaliditetom;

58.

poziva srbijansku vladu da poštuje prava nacionalnih manjina u potpunosti u skladu s načelima i propisima EU-a te da osigura pravilnu upotrebu njihovih jezika i ispuni njihove obrazovne potrebe; smatra da je potrebno učiniti više za aktivnu provedbu antidiskriminacijskog zakonodavstva;

59.

poziva Srbiju da osigura poštovanje prava nacionalnih manjina, uključujući pristup obrazovanju, informacijama i vjerskim obredima na jezicima manjina, kao i odgovarajuću zastupljenost u javnoj upravi, u skladu s relevantnim europskim standardima; poziva Srbiju da zaštiti i promiče kulturnu baštinu i običaje svojih nacionalnih manjina, posebice da stvori pozitivno ozračje za obrazovanje na jezicima manjina te žali zbog kršenja prava manjina u tom području; pozdravlja nastavak provedbe zakona o povratu židovske imovine bez nasljednika kao i povrat imovine crkvama i vjerskim zajednicama;

60.

ponovno poziva na provedbu neovisne i temeljite istrage o navodima o zloupotrebi zakona o prebivalištu građana i „pasivizaciji” adresa prebivališta građana albanske etničke pripadnosti u središnjoj i južnoj Srbiji te poziva srbijanske vlasti da prestanu sa svim diskriminacijskim praksama i ciljanim mjerama;

61.

poziva srbijansku vladu da se više zalaže za zaštitu i promicanje kulturne baštine; zabrinut je zbog neprikladnih i neodrživih razvojnih projekata koji utječu na cijeli zaštićeni kompleks beogradske tvrđave, koji je već uvršten na popis najugroženijih lokaliteta kulturne baštine Europa Nostra te poziva vladu na njegovu brzu i sveobuhvatnu zaštitu;

62.

pozdravlja donošenje Nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost i Strategije prevencije i zaštite od diskriminacije, ali primjećuje da je potrebno dodatno se posvetiti rješavanju problema rodno uvjetovane diskriminacije i nasilja, uključujući verbalno nasilje u nacionalnoj skupštini; poziva vladu da donese zakašnjeli akcijski plan i namijeni financiranje za strategiju u pogledu nasilja nad ženama i nasilja u obitelji; potiče Srbiju da imenuje članove vladina tijela za rodnu ravnopravnost na temelju vjerodostojnih rezultata;

63.

poziva na sveobuhvatniji odgovor na sve vrste nasilja nad ženama kako je obuhvaćeno Istanbulskom konvencijom;

64.

pozdravlja organizaciju prve povorke EuroPride u jugoistočnoj Europi, koja se održala u Beogradu; no izražava žaljenje zbog proturječne i nejasne komunikacije srbijanskih vlasti, uključujući prvotnu zabranu održavanja te povorke; osuđuje klevetanje organizatora EuroPridea i sudionika od strane određenih članova vlade i medija koji su naklonjeni vladi; žali zbog svih verbalnih napada i prijetnji protiv organizatora EuroPridea i sudionika u tjednima koji su prethodili manifestaciji; sa zabrinutošću napominje da su istrage i sankcije za govor mržnje, prijetnje i napade na pripadnike LGBTIQ zajednice često nedostatne i poziva na pojačane mjere za borbu protiv zločina iz mržnje protiv pripadnika LGBTIQ zajednice; poziva da se nacrt zakona o istospolnim zajednicama podnese parlamentu;

65.

ponavlja svoj poziv na jačanje napora kako bi se manjinskim skupinama pružile jednake mogućnosti i osigurala bolja zaštita prava pripadnika LGBTIQ zajednice; poziva vladu da podrži Paradu ponosa u Beogradu 2023. i da osigura neometano planiranje i organizaciju, kao i sigurnost i dobrobit sudionika svih budućih Parada ponosa u Beogradu;

66.

primjećuje potrebu za daljnjim naporima Srbije za iskorjenjivanje trgovine ljudima; potiče vladu da donese nacionalni akcijski plan za razdoblje 2021. – 2022. za provedbu strategije za sprečavanje i suzbijanje trgovanja ljudima; ponavlja da Srbija mora poboljšati usklađenost s propisima EU-a o radu, među ostalim u svjetlu navoda o prisilnom radu, kršenju ljudskih prava i trgovanju ljudima u kineskoj tvornici Linglong;

67.

pozdravlja donošenje novog općeg protokola za zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja; potiče Srbiju da poboljša situaciju sve djece, posebno one iz ranjivih skupina i s invaliditetom; poziva na donošenje nacionalnog akcijskog plana za prava djeteta s obzirom na to da je prethodni istekao 2015. i na izmjenu Obiteljskog zakona kako bi se izričito zabranilo tjelesno kažnjavanje djece u obitelji i sklapanje braka s djetetom;

68.

zabrinut je zbog kršenja prava djece u velikim institucijama za djecu s invaliditetom unatoč relativno malom broju djece smještene u institucionalnu skrb; osuđuje to što se žene s invaliditetom u smještajnim institucijama i dalje suočavaju s određenim oblicima nasilja; pozdravlja činjenicu da je Srbija usvojila strategiju o deinstitucionalizaciji u siječnju 2022. i poziva na brzu provedbu i dovršetak deinstitucionalizacije;

69.

pozdravlja donošenje zakona o privremenim korisnicima socijalne skrbi u Srbiji, čime se njezino zakonodavstvo dodatno usklađuje s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

70.

pozdravlja donošenje novih strategija za borbu protiv diskriminacije i uključivanje Roma kao i akcijskih planova za rodnu ravnopravnost i uključivanje Roma te poziva na njihovu djelotvornu provedbu; izražava žaljenje zbog instrumentalizacije i kršenja građanskih prava ranjivih skupina, posebno romske zajednice, u predizbornom razdoblju i tijekom izbora;

Pomirenje i dobrosusjedski odnosi

71.

ponavlja da su dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja i dalje osnovni elementi procesa proširenja; primjećuje angažiranost Srbije u inicijativama za regionalnu suradnju i napore uložene u poboljšanje dobrosusjedskih odnosa; izražava zabrinutost zbog neuključivih regionalnih inicijativa kao što je inicijativa „Otvoreni Balkan”; naglašava važnost provedbe bilateralnih sporazuma i rješavanja otvorenih bilaterlanih prijepora te potiče Srbiju da pojača svoje napore u pogledu pomirenja te da usvoji i provede mjere koje će aktivno pridonijeti rješavanju otvorenih bilateralnih prijepora; oštro osuđuje rašireno javno poricanje međunarodnih presuda za ratne zločine i naglašava da u zemlji kandidatkinji nema mjesta poricanju genocida, uključujući poricanje genocida u Srebrenici, kao ni veličanju ratnih zločinaca te ističe da takve prakse ne vode napretku Srbije na europskom putu; žali što su brojne srbijanske političke stranke, među ostalim na ministarskoj razini, nastavile pružati potporu i javni prostor osuđenim ratnim zločincima, uključujući Veselina Šljivančanina, Dragoljuba Ojdanića i Nikolu Šainovića, koji su bliski vladajućim strankama u Srbiji;

72.

pozdravlja sudjelovanje Srbije na inauguracijskom sastanku na vrhu europske političke zajednice u Pragu 6. listopada 2022.; međutim, žali zbog njezina nesudjelovanja na Platformi za Krim;

73.

ističe važnost regionalne suradnje u pogledu ratnih zločina i nestalih osoba te potiče Srbiju da riješi pitanje nestalih osoba i ostvari uvjerljive rezultate u kaznenom progonu počinitelja ratnih zločina, povratu ukradenog kulturnog blaga i identifikaciji masovnih grobnica te da usvoji novu nacionalnu strategiju za kazneni progon počinitelja ratnih zločina; poziva srbijanske vlasti da žrtvama pruže pravdu priznavanjem i poštovanjem sudskih presuda o ratnim zločinima te da se bore protiv nekažnjavanja zločina počinjenih tijekom rata; pozdravlja Deklaraciju o nestalim osobama donesenu 2. svibnja 2023. u kontekstu dijaloga Beograda i Prištine te poziva na njezinu provedbu; poziva na transparentnost i uključivost u izvješćivanju o provedbi; poziva na pridržavanje uspostavljene prakse i pravila međunarodnog prava, uključujući pokušaje da se srbijanskim sudovima dodijeli univerzalna nadležnost za slučaje ratnih zločina na području bivše Jugoslavije;

74.

ponovno izražava svoju potporu inicijativi za uspostavu regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenima u bivšoj Jugoslaviji (REKOM);

75.

ponavlja da Srbija mora poštovati puni integritet i suverenitet svih susjednih zemalja i da se mora suzdržati od utjecaja na njihovu unutarnju politiku; oštro osuđuje opetovanu prisutnost visokih dužnosnika srbijanske vlade na nezakonitim proslavama Dana Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, kojima se nastoji ugroziti državnost te zemlje;

76.

poziva vlasti u Beogradu da slijede pozitivan primjer susjednih zemalja koje su članice EU-a i naglašava napredak koji su te nacije postigle od ostvarenja punopravnog članstva u Uniji jer to može biti poticajno za produbljivanje suradnje; pozdravlja nedavan napredak u bilateralnih odnosima Srbije i Hrvatske te imenovanje ministra za ljudska i manjinska prava i socijalni dijalog iz hrvatske manjine;

77.

poziva na povijesno pomirenje i prevladavanje diskriminacije i predrasuda iz komunističke prošlosti; ponovno poziva vlasti da riješi pitanje ostavštine bivših jugoslavenskih tajnih službi tako da njihovi arhivi budu javno dostupni, osobito oni bivše jugoslavenske tajne službe (UDBA) i bivše jugoslavenske kontraobavještajne službe Jugoslavenske narodne armije (KOS); poziva na to da se ti arhivi vrate vladama država nasljednica ako one to zatraže;

78.

ponovno ističe svoju punu potporu posebnom predstavniku EU-a za dijalog između Beograda i Prištine, Miroslavu Lajčáku; poziva Srbiju i Kosovo da se posvete tom dijalogu u dobroj vjeri i u duhu kompromisa kako bi se bez daljnje odgode postigao sveobuhvatan, pravno obvezujući sporazum o normalizaciji njihovih odnosa na temelju uzajamnog priznanja, u skladu s međunarodnim pravom; poziva obje strane na potpunu i pravodobnu provedbu svih relevantnih sporazuma u dobroj vjeri, uključujući osnivanje udruženja / zajednice općina s većinskim srpskim stanovništvom; vjeruje da će konačno i sveobuhvatno rješenje poboljšati suradnju, stabilnost i blagostanje u široj regiji;

79.

poziva obje strane da pokažu vodstvo i budu spremne na donošenje odluka potrebnih za napredak dijaloga i pomirenje među njihovim društvima; naglašava da je u trenutačnom geopolitičkom okruženju još važnije prevladati nasljeđe prošlosti i uključiti se u konstruktivne pregovore;

80.

ističe da je normalizacija njihovih odnosa prioritet i preduvjet za pristupanje obiju zemalja EU-u; primjećuje pojačani angažman obiju zemalja te potiče vlade Srbije i Kosova da se suzdrže od bilo kakvog djelovanja koje bi moglo narušiti međusobno povjerenje i ugroziti konstruktivan nastavak dijaloga; podsjeća da je suzdržavanje od ratoborne retorike i agresivnog vanjskopolitičkog pristupa susjednim zemljama preduvjet za normalizaciju regionalnih odnosa;

81.

prima na znanje neke pozitivne signale u pogledu smanjenja napetosti s obiju strana; pozdravlja pozitivne korake prema prihvaćanju prijedloga EU-a, koji je dobar temelj za napredovanje u normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova; potiče Srbiju da ne blokira Kosovo u nastojanjima da postane redovita članica međunarodnih organizacija i poziva obje strane da prihvate prijedlog EU-a i ulože sve napore kako bi se napokon pronašlo održivo, dugoročno rješenje; u tom kontekstu duboko žali zbog toga što je Srbija u Odboru ministara Vijeća Europe glasovala protiv odluke koja se odnosi na zahtjev Kosova za članstvo, čime se krši Ohridski sporazum od 18. ožujka 2023., kao i zbog bojkota lokalnih izbora u općinama na sjeveru Kosova 23. travnja 2023. koji je organizirao Beograd i zastrašivanja srpskih oporbenih političara u tom kontekstu; ponavlja svoj poziv na poboljšanje kvalitete procesa dijaloga uključivanjem svih sektora društva i sudjelovanjem žena, kao i većom transparentnošću prema javnosti i smislenim uključivanjem civilnog društva;

82.

najoštrije osuđuje neke postupke koji ugrožavaju stabilnost i proces pomirenja; duboko je zabrinut zbog napetosti na sjeveru Kosova i neprihvatljive pucnjave na pravoslavni Badnjak i nekoliko drugih nasilnih incidenata usmjerenih protiv Srba na Kosovu; osuđuje proizvoljno pritvaranje kosovske srpske političarke Rade Trajković na graničnom prijelazu Merdare u prosincu 2022.; poziva na transparentne i temeljite istrage tih incidenata i privođenje svih počinitelja pravdi; podsjeća na zajedničku odgovornost za mir i vladavinu prava za sve ljude na Kosovu; zabrinut je zbog uloge organiziranih kriminalnih skupina na sjeveru Kosova i njihove navodne povezanosti s državnim strukturama u Srbiji; naglašava da neuspjeh u učinkovitom rješavanju napetosti u odnosima između Srbije i Kosova povećava rizik od destabilizacije u regiji; pozdravlja predanost Srbije procesu normalizacije;

83.

poziva pregovaračke strane da obnove potpuno funkcioniranje svih institucija i omoguće provedbu sporazuma postignutih u okviru dijaloga; poziva srbijanske vlasti da se uključe u konstruktivan dijalog sa svojim kosovskim kolegama uz uzajamno poštovanje;

84.

poziva srbijanske i kosovske vlasti da promiču međuljudske kontakte između lokalnih zajednica kako bi se poboljšali dijalog i pomirenje, među ostalim i na nevladinoj razini; u tom kontekstu pohvaljuje inicijative u području kulture i inicijative za mlade, primjerice godišnji prekogranični umjetnički festival „Mirëdita, dobar dan!”, kojima se promiče suradnja između umjetnika i aktivista s Kosova i iz Srbije; pozdravlja stalno djelovanje organizacija civilnog društva koje povezuju mlade osobe, aktiviste, mlade političke čelnike i novinare te utiru put dugoročnom pomirenju i boljem uzajamnom razumijevanju dvaju društava; potiče vlade Kosova i Srbije da ulože više sredstava u tečajeve jezika i prijevod kulturnog sadržaja, čime bi se bolje povezale srpska i albanska zajednica; osuđuje nastavak ruskih pokušaja utjecanja na zapadni Balkan iskorištavanjem i raspirivanjem kulturnih, etničkih i vjerskih podjela te destabiliziranjem prodemokratskih snaga;

85.

pozdravlja nedavne sporazume u okviru Berlinskog procesa o slobodi kretanja s osobnim iskaznicama, o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, stomatologa i arhitekata; potiče srbijanski parlament da ratificira te sporazume što je prije moguće i poziva na njihovu brzu provedbu;

86.

naglašava potrebu za jačanjem inicijativa EU-a za tu regiju i pronalaženjem sinergija među njima, primjerice Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju i drugih multilateralnih inicijativa, kao što su Jadransko-jonska inicijativa, Srednjoeuropska inicijativa i Berlinski proces;

Socioekonomske reforme

87.

pozdravlja stalni napredak Srbije u razvoju funkcionalnog tržišnog gospodarstva i privlačenju znatnih izravnih stranih ulaganja, no ističe činjenicu da gospodarstvo te zemlje zaostaje zbog dugotrajnih strukturnih izazova, uključujući nedostatke u vladavini prava; ponavlja da su reforme u tim temeljnim područjima, kao i napori u borbi protiv korupcije, povećanju transparentnosti te jačanju institucija i socijalnog dijaloga i dalje ključni za gospodarski razvoj;

88.

naglašava potrebu za poštovanjem okolišnih, radnih i socijalnih standarda za sva ulaganja; poziva Srbiju da poboljša usklađenost s radnim pravom EU-a:

89.

pozdravlja sporazum sa sastanka na vrhu u Tirani o smanjenju troškova roaminga između EU-a i zapadnog Balkana od 1. listopada 2023. s ciljem njihova potpunog ukidanja u budućnosti; poziva tijela vlasti, privatne aktere i sve dionike da rade na ostvarenju dogovorenih ciljeva kako bi se postiglo znatno smanjenje naknada za roaming kad je riječ o podatkovnom prometu;

90.

poziva srbijanske vlasti da poduzmu mjere za suzbijanje depopulacije i emigracije, posebno ulaganjima u obrazovanje i zdravstvenu skrb kao i decentralizacijom zemlje ulaganjem u gradove srednje veličine;

91.

primjećuje rezultate popisa stanovništva iz 2022., koji su otkrili smanjenje broja stanovnika za 495 975 od 2011.; pozdravlja poticaje vođa manjina na sudjelovanje u njemu; potiče vlasti da dodijele prava relevantnim manjinskim zajednicama na temelju rezultata popisa stanovništva; pozdravlja osnivanje Ministarstva za brigu o porodici i demografiju;

92.

potiče Srbiju da za politike u području zapošljavanja i socijalne politike osigura odgovarajuća financijska i institucionalna sredstva; sa zabrinutošću konstatira da je potrebno uložiti dodatne napore u socioekonomski razvoj graničnih regija kako bi se spriječila depopulacija; podsjeća da bi se u tu svrhu mogli koristiti programi prekogranične suradnje instrumenta IPA III;

93.

duboko je zabrinut zbog ulaganja zlonamjernih trećih zemalja, uključujući Rusiju, u strateške sektore u Srbiji, posebice u energetskom sektoru, i nedavnih ulaganja Kine i njihovog rastućeg utjecaja na političke, gospodarske i okolišne procese u toj regiji kao i zbog većeg broja projekata koji se provode izvan redovnog sustava javne nabave kroz međuvladine sporazume; primjećuje sve veći udio Kine u ukupnim ulaganjima u Srbiji, povećanje uvoza iz Kine kao i planirani Sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom;

94.

izražava žaljenje zbog toga što su strani akteri, ponajviše kineska poduzeća, iskoristili niže socijalne i okolišne standarde na štetu sigurnosti lokalnog stanovništva; ponovno izražava zabrinutost zbog sve veće ovisnosti Srbije o obrambenoj opremi i tehnologiji iz Kine, uključujući sustav masovnog nadzora u Beogradu koji osigurava Huawei i zbog obujma zajmova koje će Srbija morati vraćati Kini; poziva Komisiju, Europsku banku za obnovu i razvoj i partnere u provedbi Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu da uspostave potrebne zaštitne mjere kako bi spriječili kineska poduzeća da zaobiđu pravila poštenog tržišnog natjecanja i standarde rada i zaštite okoliša te da provedu projekte koje podupire EU ili Europska investicijska banka; poziva EU i srbijanske vlasti da u potpunosti iskoriste Unijin Gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan kako bi pružili održivu alternativu kineskim ulaganjima;

95.

podsjeća da je EU najvažniji trgovinski partner Srbije i da bi svi projekti, bez obzira na njihovo podrijetlo, trebali podupirati napore Srbije da pristupi EU-u i poštovati europske politike i pravila u pogledu javne nabave, tržišnog natjecanja, okoliša, uključujući procjene utjecaja na okoliš, energije i prometa; potiče Srbiju da uloži više napora u uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta zapadnog Balkana na temelju pravila EU-a jer je to dio priprema Srbije za zahtjeve unutarnjeg tržišta EU-a;

96.

podsjeća na znatnu pomoć EU-a koja je pružena toj zemlji, posebno putem Instrumenta pretpristupne pomoći; potiče srbijanske vlasti da pojačaju stratešku komunikaciju i poboljšaju vidljivost financiranja EU-a; poziva Komisiju da nastavi pomno pratiti kako srbijanske vlasti i drugi korisnici koriste financijsku pomoć EU-a i da osigura da su svi rashodi EU-a u potpunosti u skladu sa strateškim ciljevima i interesima EU-a, kao i da se dodatno pojača potpora srbijanskim organizacijama civilnog društva i neovisnim kvalitetnim medijima;

97.

potiče srbijanske vlasti da ojačaju stratešku komunikaciju povezanu s pristupanjem EU-u i podsjeća da bi srbijanske vlasti trebale djelovati u skladu s izjavama sa sastanaka na vrhu u Brdu i Tirani, pozivajući na pluralističke medije kao ključne komponente svakog demokratskog sustava koji bi također točno odražavao potporu EU-a Srbiji i poboljšao vidljivost financiranja EU-a; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje da pojača svoje napore u strateškoj komunikaciji i prisutnost u regiji uspostavom regionalne postaje za stratešku komunikaciju koja bi pomogla Srbiji u suzbijanju stranog upletanja i manipulacije informacijama, uključujući dezinformacije kojima se želi narušiti stabilnost regije, njezine demokratske procese i njezinu perspektivu u EU-u;

Energija, okoliš, održivi razvoj i povezivost

98.

pozdravlja Komisijin paket potpore za energiju u iznosu od 1 milijarde EUR bespovratnih sredstava EU-a kako bi se zapadnom Balkanu pomoglo da prebrodi energetsku krizu i da izgradi otporan i ekološki prihvatljiv energetski sustav; pozdravlja potpisivanje proračunske potpore od 165 milijuna EUR za borbu protiv energetske krize u Srbiji; naglašava važnost usmjeravanja sredstava iz paketa potpore za energiju za potporu Srbiji u kretanju prema energetski učinkovitom gospodarstvu koje se temelji na obnovljivim izvorima energije; poziva srbijanske vlasti da sastave vjerodostojan plan za smanjenje ovisnosti te zemlje o ruskim fosilnim gorivima i kineskim ulaganjima u energetski sektor te za izgradnju ekološki prihvatljivog energetskog sustava u skladu s planom REpowerEU;

99.

pozdravlja najavu vlade da su nova energetska politika, zaštita okoliša i klimatske promjene među njezinih pet prioriteta; ponovno poziva srbijansku vladu da brzo donese i provede integrirani energetski i klimatski plan te da definira ambiciozne klimatske ciljeve i ciljeve postupnog ukidanja iskorištavanja ugljena u skladu s ciljevima EU-a u pogledu klimatske neutralnosti i Pariškim sporazumom; poziva srbijansku vladu da pojača napore u integraciji klimatskih promjena u druge sektorske politike i strategije;

100.

pozdravlja početak izgradnje spojnog plinovoda između Srbije i Bugarske i mjere kojima se nastoji poboljšati energetska sigurnost Srbije i otvoriti srbijansko tržište plina za diverzifikaciju; pozdravlja nedavno potpisani sporazum o Transbalkanskom koridoru za prijenos električne energije u Srbiji kao dio napora EU-a da poboljša energetsku sigurnost na zapadnom Balkanu i da se djelomično financira iz Gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan;

101.

žali zbog nedovoljnog djelovanja Srbije da razdvoji svoje operatere za plinski transport kako bi trećim stranama omogućila pristup spojnom plinovodu Horgoš unatoč svojim obvezama prema Energetskoj zajednici te zbog nedostatka predanosti u rješavanju pitanja korupcije i vladavine prava u području okoliša; poziva srbijanske vlasti da Zakon o procjeni utjecaja na okoliš usklade s Direktivom o procjeni utjecaja na okoliš iz 2014. (12); izražava zabrinutost zbog nepostojanja odgovarajućeg pravnog okvira za procjenu utjecaja na okoliš i poziva srbijanske vlasti da spriječe lošu praksu izdavanja građevinskih dozvola bez provedbe prethodnih procjena utjecaja na okoliš;

102.

izražava zabrinutost zbog stalnog onečišćenja zraka; pozdravlja novi plan o zaštiti od onečišćenja zraka i ponavlja svoj poziv srbijanskim vlastima da hitno započnu provedbu tih planova; ponovno izražava zabrinutost zbog toga što je nekoliko mjesta u Srbiji, posebno veći gradovi i industrijska područja poput Beograda, Smedereva, Bora te doline Kolubare i Tamnave, često na popisu najzagađenijih područja na svijetu u pogledu kvalitete zraka; potiče vlasti da brzo poduzmu mjere za poboljšanje kvalitete zraka, posebno u velikim gradovima i industrijskim područjima; naglašava da su fosilna goriva suvišna u ugljično neutralnom gospodarstvu i pozdravlja najavljene napore za diversifikaciju strukture izvora energije, poboljšanje energetske učinkovitosti i povećanje energetske neovisnosti; ponovno izražava zabrinutost zbog projekata za proizvodnju električne energije iz ugljena koje financira Kina i njihova utjecaja na okoliš i kvalitetu zraka;

103.

poziva srbijanske vlasti da uzmu u obzir sve opravdane zabrinutosti izražene u prosvjedima za zaštitu okoliša i zabrinutosti o učinku na okoliš novih infrastrukturnih konstrukcija i projekata srbijanskih i kineskih poduzeća u Srbiji, što također stvara strateške ovisnosti; poziva srbijanske vlasti da poboljšaju transparentnost i procjenu utjecaja na okoliš takvih projekata; poziva vlasti da osiguraju siguran prijevoz svih opasnih tvari, posebno s obzirom na nesreću vlaka blizu Pirota 2022.;

104.

poziva vladu da nastavi s ulaganjem napora u mjere u pogledu onečišćenja rijeka i da se bolje uskladi s pravnom stečevinom EU-a u pogledu kvalitete vode i zaštite prirode; pozdravlja uspostavljanje specijalizirane policijske jedinice za kaznena djela protiv okoliša, istovremeno pozivajući na povećanje njezinih resursa i kapaciteta; ponovno izražava žaljenje zbog nedostatka djelovanja u pogledu onečišćenja rijeka iz rudnika koji djeluju u regiji te zbog štetnog učinka na zdravlje lokalnog stanovništva i okoliš;

o o

105.

nalaže svojoj predsjednici da ovu rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te predsjedniku, Vladi i nacionalnoj skupštini Srbije.

(1) SL L 278, 18.10.2013., str. 16.

(2) SL L 198, 20.7.2006., str. 18.

(3) SL L 198, 20.7.2006., str. 15.

(4) SL L 330, 20.9.2021., str. 1.

(5) SL C 362, 8.9.2021., str. 129.

(6) SL C 47, 7.2.2023., str. 102.

(7) SL C 251, 30.6.2022., str. 87.

(8) SL C 251, 30.6.2022., str. 124.

(9) SL C 347, 9.9.2022., str. 61.

(10) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0406.

(11) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0405.

(12) Direktiva 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš, (SL L 124, 25.4.2014., str. 1.).