P9_TA(2023)0115

Represija u Rusiji, posebno slučajevi Vladimira Kara-Murze i Alekseja Navaljnog

Rezolucija Europskog parlamenta od 20. travnja 2023. o represiji u Rusiji, posebno slučajevima Vladimira Kara-Murze i Alekseja Navaljnog (2023/2657(RSP))

(C/2023/450)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji,

—	uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.	budući da je Vladimir Kara-Murza, rusko-britanski novinar i oporbeni aktivist, 17. travnja 2023. osuđen na 25 godina zatvora zbog kritiziranja režima Vladimira Putina i njegove ratne agresije na Ukrajinu;

B.	budući da je sve jača represija ruskog režima nad svojim stanovništvom i političkim protivnicima dosegla razine koje podsjećaju na montirane sudske procese iz Staljinovog doba na temelju zloglasnog članka 58. Kaznenog zakona;

C.	budući da je Aleksej Navaljni, istaknuta ruska politička ličnost i dobitnik Nagrade Saharov za 2021., i dalje zatvoren u kažnjeničkoj koloniji, gdje je izložen zlostavljanju, uključujući mučenje, proizvoljno kažnjavanje i psihološki pritisak;

D.	budući da se zdravlje Vladimira Kara-Murze i Alekseja Navaljnog ubrzano pogoršava zbog zlostavljanja i nedostatka odgovarajuće zdravstvene skrbi, pri čemu je Kara-Murzi dijagnosticirana polineuropatija, a Navaljni trpi bolove za koje se sumnja da su posljedica trovanja;

E.	budući da grubo postupanje kremaljskog režima s ruskim građanima predstavlja kaznenu povredu ljudskih prava, kako je utvrđeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, te da se može smatrati zločinom protiv čovječnosti;

oštro osuđuje politički motiviranu presudu ruskih vlasti protiv Vladimira Kara-Murze i zahtijeva trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu njega i Alekseja Navaljnog kao i puštanje na slobodu svih drugih političkih zatvorenika;

izražava ozbiljnu zabrinutost zbog brzog pogoršanja zdravlja Vladimira Kara-Murze i Alekseja Navaljnog te podsjeća Rusiju na njezine međunarodne obveze, posebno u pogledu pristupa liječenju, odvjetnicima i komunikaciji s njihovim obiteljima;

izražava solidarnost s Vladimirom Kara-Murzom, njegovom suprugom Evgenijom, njegovom obitelji te sa svim drugim hrabrim Rusima koji unatoč raširenoj represiji i ozbiljnim osobnim posljedicama i dalje imaju hrabrosti reći istinu i braniti ljudske vrijednosti;

pozdravlja osnivanje Zaklade 30. listopada, neprofitne organizacije za pomoć ruskim političkim zatvorenicima i njihovim obiteljima, koja nastavlja rad fonda Jelene Bonner za pomoć djeci političkih zatvorenika i ruskog javnog fonda Aleksandra Solženjicina za pomoć političkim zatvorenicima i njihovim obiteljima, koji su oba osnovana 1970-ih u cilju pružanja potpore osobama koje su trpjele pod sovjetskom represijom;

potiče Vijeće da usvoji stroge sankcije u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) protiv ruskih sudaca, tužitelja i drugih pojedinaca odgovornih za proizvoljne kaznene progone, pritvaranja i mučenja u kontekstu politički motiviranih suđenja;

apelira na Vijeće da usvoji restriktivne mjere protiv osoba odgovornih za proizvoljno uhićenje i pritvaranje Vladimira Kara-Murze, Alekseja Navaljnog, Ilije Jašina, Alekseja Gorinova i drugih, uključujući suce Sergeja Podoprigorova, Elenu Lenskaju, Dianu Miščenko, Iliju Kozlova, Andreja Seduševa, Olesju Mendeljejevu, Oksanu Gorjunovu, Margaritu Kotovu, Mariju Dovženko, Mariju Larkinu, Ilnara Basirova, Nataliju Vlasenko, Igora Čapligina, Ekaterinu Pirožkovu, Aleksandra Kolišnjicina, državne odvjetnike i osobe koje ih podupiru, uključujući Olega Alipova, Veru Červonovu, Svetlanu Žuravlevu, Borisa Loktionova, Anatolija Razinkina, Nadeždu Tihonovu, Danila Mihejeva i Sergeja Belova, člana istražnog odbora Andreja Zadačina, čelnika policije okruga Hamovniki Mihajla Smirnova te voditelja istražnog zatvora SIZO-5 Dmitrija Komnova;

osuđuje eskalaciju povreda ljudskih prava od strane ruskog režima te aktualnu represiju nad kritičarima vlade, borcima za ljudska prava i neovisnim novinarima; poziva Vijeće UN-a za ljudska prava da odmah provede istragu o neljudskim zatvorskim uvjetima, mučenju i ubojstvima političkih protivnika;

potiče Europsku uniju i Ujedinjenu Kraljevinu da ulažu koordinirane napore za puštanje Vladimira Kara-Murze na slobodu;

ponavlja svoj poziv diplomatskim predstavništvima EU-a i njegovih država članica da nastave pomno pratiti sudske postupke protiv političkih protivnika i njihove zatvorske uvjete;

10.

potiče države članice da daju humanitarne vize i pruže druge oblike potpore ruskim disidentima kojima prijeti politički progon;

11.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije, državama članicama, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju i ruskim vlastima te da je stavi na raspolaganje na ruskom jeziku.