Mišljenje Europskog odbora regija o temi „Uloga lokalnih i regionalnih vlasti u borbi protiv dezinformacija, manipulacije informacijama i upletanja iz inozemstva”

(C/2023/247)

Izvjestitelj:	Gustaw Marek BRZEZIN (PL/EPP), predsjednik Varminsko-mazurskog vojvodstva
Referentni dokument:	Zahtjev za savjetovanje švedskog predsjedništva Vijeća

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA,

Uvod

napominje da je dezinformiranje uslijed manipuliranja informacijama i upletanja iz inozemstva trenutačno jedan od najvećih izazova s kojima se suočavaju vlasti na svim razinama. Pandemija bolesti COVID-19, ruska agresija na Ukrajinu, najveća izbjeglička kriza u Europi od Drugog svjetskog rata i s time povezani ekonomski troškovi samo su neka od pitanja koja odnedavno dominiraju političkim diskursom. U takvim okolnostima strani državni i nedržavni akteri još više iskorištavaju priliku za ostvarivanje političke, ekonomske ili društvene koristi manipuliranjem europskim informacijskim prostorom;

napominje da se te aktivnosti odvijaju u različitim oblicima u okviru ciljanih kampanja, čije je počinitelje često teže otkriti i pratiti te koje doprinose postizanju ciljeva trećih zemalja, koji uključuju slabljenje, destabilizaciju, polarizaciju i razbijanje jedinstva Europske unije ili potkopavanje vrijednosti i načela na kojima se ona temelji;

napominje da se pokretači dezinformacija iz inozemstva sve više koriste lokalnim akterima, iskorištavaju društvene probleme i napetosti te upotrebljavaju govor mržnje. Promjene u taktici dezinformiranja također znače da je počinitelje lokalnih operacija pod stranim utjecajem teže otkriti i pratiti. Takvo iskorištavanje podjela u regionalnim i lokalnim zajednicama može dovesti do veće radikalizacije, a napetosti se s interneta mogu prenijeti na ulice naših gradova i sela;

prepoznaje prijetnje koje predstavlja razvoj umjetne inteligencije, koja donosi nove izazove, ali istodobno može biti alat za brže suočavanje s raznim oblicima dezinformacija na internetu. Odbor stoga naglašava važnost potpune provedbe etičkih smjernica primjenjivih na umjetnu inteligenciju, uključujući obvezu potpune transparentnosti korištenih algoritama;

Mjere na razini EU-a

pozdravlja činjenicu da se taj sve veći problem razmatra u okviru ključnih strategija i djelovanja institucija i tijela EU-a, uključujući Strateški kompas, preporuke s Konferencije o budućnosti Europe i Posebni odbor Europskog parlamenta za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje. U svojem završnom izvješću Posebni odbor poziva, među ostalim, na uključivanje lokalnih i regionalnih donositelja odluka odgovornih za strateške odluke u okviru svojih nadležnosti (npr. infrastruktura, kibersigurnost, kultura i obrazovanje) te naglašava da lokalne i regionalne vlasti u mnogim slučajevima mogu prepoznati pojave već u ranoj fazi i da je za utvrđivanje i provedbu odgovarajućih protumjera često potrebno lokalno znanje (1);

posebno pozdravlja donošenje i stupanje na snagu Akta o digitalnim uslugama i ojačanog Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, koji čine pravnu okosnicu za borbu protiv relevantnih prijetnji. Oni su važni u kontekstu osiguravanja transparentnosti izbora i ograničavanja financijskih poticaja za širenje dezinformacija, kao i zaštite transparentnosti političkog oglašavanja na internetu;

cijeni opsežan rad Europske službe za vanjsko djelovanje na suzbijanju dezinformacija, posebno putem svoje radne skupine East StratCom i internetske stranice EU vs Disinfo;

prepoznavši taj problem, Odbor je naručio priručnik s primjerima dobre prakse u suzbijanju dezinformacija na lokalnoj i regionalnoj razini. Primjeri koje on sadržava mogu poslužiti kao model, nadahnuće ili širi izvor rješenja. Regije i gradovi s iskustvom mogu biti mentori, dok se primjeri nacionalnih i međunarodnih projekata mogu koristiti i za dobivanje financijskih sredstava (2);

Prijedlozi mjera na regionalnoj i lokalnoj razini

Povećanje financijskih sredstava

ponovno poziva na to da se diljem Europe stave na raspolaganje financijska sredstva kako bi se poboljšale vještine lokalnih i regionalnih vlasti u borbi protiv dezinformacija te kako bi im se osiguralo kvalificirano osoblje i odgovarajući alati, posebno u regijama uz vanjske granice Europske unije, a pogotovo u onima koje se nalaze u područjima koja se geografski i geopolitički nalaze izvan Europe;

10.

ujedno napominje da se nedostatak vlastitih sredstava može nadoknaditi i suradnjom s organizacijama civilnog društva i njihovim predstavnicima, lokalnim medijima, istraživačkim centrima, novinarima i provjeravateljima činjenica;

11.

smatra da je prijeko potrebno da nacionalna tijela i tijela EU-a pružaju potporu financiranjem, programima i inicijativama kako bi se lokalnim i regionalnim vlastima pomoglo u radu na suzbijanju dezinformacija na terenu;

12.

stoga potiče:

a.	redovitu i strukturiranu suradnju s lokalnim i regionalnim organizacijama i predstavnicima civilnog društva, istraživačima, edukatorima, novinarima i provjeravateljima činjenica;

b.	transparentnu uspostavu lokalnih i regionalnih fondova, kojima bi upravljala javna tijela, u cilju suzbijanja dezinformacija i promicanja medijskog obrazovanja, iskorištavanjem privatnih financijskih sredstava, uključujući iz djelovanja povezanih s društveno odgovornim poslovanjem;

c.	poduzimanje mjera za iskorištavanje sredstava i mogućnosti u okviru programa EU-a kao što su CERV i Obzor Europa. Odbor će u tom pogledu podupirati lokalne i regionalne vlasti te poziva i druge europske i nacionalne institucije da im pružaju potporu i smjernice u tom području;

d.	razvoj mrežnog pristupa koji bi, putem ad hoc ili trajne suradnje između regionalnih i lokalnih vlasti u zemlji i inozemstvu, mogao biti koristan za one s ograničenim resursima i riješiti problem nedostatka kapaciteta i stručnosti;

e.	provedbu trajne analize najboljih praksi i uzajamnog učenja, uključujući primjere navedene u priručniku o dobroj praksi koji je naručio Odbor;

jačanje napora za poboljšanje kapaciteta predviđanja i otpornosti na kibernapade uvođenjem odgovarajućih alata za kibersigurnost za sve lokalne i regionalne vlasti, koji bi bili interoperabilni na razini EU-a, kao i strateških javnih i privatnih usluga (kao što su usluge povezane sa zdravljem, vodom, energijom itd.);

Bolja informiranost o stanju stvari i izgradnja otpornosti

13.

kako bi se poboljšala informiranost o stanju stvari, preporučuje:

osnivanje europske radne skupine za pružanje smjernica lokalnim i regionalnim vlastima, ili unutar mreže tih vlasti, za razmjenu iskustava o prijetnjama koje proizlaze iz dezinformacija. Time bi se omogućilo bolje prepoznavanje kampanja dezinformiranja i incidenata te mogućih poveznica između lokalnih i regionalnih incidenata u raznim državama članicama EU-a;

imenovanje stručnih i savjetodavnih tijela i savjetnika za društvene medije radi borbe protiv rizika od dezinformiranja u državama članicama na razini udruženja lokalnih vlasti, uz istodobno sudjelovanje predstavnika ključnih skupina samouprava i nevladinih organizacija, sigurnosnih službi, edukatora, novinara i psihologa;

c.	proširenje opsega analiza lokalnih i regionalnih kampanja dezinformiranja i incidenata u bazi podataka EU vs Disinfo te odgovarajuću prilagodbu filtera za pretraživanje takvih događanja;

d.	integriranje razmjene informacija, analiza i preporuka o lokalnim i regionalnim kampanjama dezinformiranja i incidentima u EU-ov sustav upozoravanja (RAS);

e.	uvođenje cikličkih sjednica vijećâ lokalnih vlasti posvećenih raspravama o prijetnjama koje proizlaze iz dezinformacija;

f.	tekuću analizu lokalnog informacijskog prostora i „raspoloženja na internetu” uz pomoć lokalnih aktivista, novinara, provjeravatelja činjenica ili volontera;

14.

kad je riječ o izgradnji otpornosti, preporučuje:

a.	razvoj periodičnih (godišnjih) akcijskih planova za borbu protiv dezinformiranja u regijama, županijama i općinama u kojima se uzimaju u obzir načela strateške komunikacije, čime se rješavaju pitanja kibersigurnosti;

b.	uspostavljanje programa osposobljavanja za izabrane predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti i dužnosnike, kao i programa vježbi, simulacije rizika i pružanja odgovora;

c.	uz potporu institucija EU-a i nacionalnih institucija, razvoj i pokretanje pilot-modela za sustavne odgovore na kampanje dezinformiranja i incidente u regijama, županijama i općinama, a osobito u onima koje su najizloženije dezinformacijama;

d.	testiranje komercijalno dostupnih mobilnih aplikacija i aplikacija koje se podupiru umjetnom inteligencijom radi suzbijanja dezinformacija;

e.	prevođenje dostupnih nacionalnih i međunarodnih vodiča za borbu protiv dezinformacija na sve službene jezike EU-a;

f.	prevođenje rubrike „Learn” na internetskoj stranici EU vs Disinfo na sve službene jezike EU-a, koja sadržava i bazu podataka o slučajevima dezinformiranja, redovite biltene i izvješća te bazu znanja u vezi s kampanjama podizanja svijesti o opasnostima koje proizlaze iz dezinformiranja;

g.	korištenje usluga Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji (Hybrid CoE) u Helsinkiju, njegova stručnog znanja i praktičnih materijala o suzbijanju dezinformacija;

Učinkovitija strateška komunikacija

15.

naglašava važnost strateške komunikacije lokalnih i regionalnih vlasti zasnovane na transparentnosti, odgovornosti i sudjelovanju javnosti, kojom bi se jačalo povjerenje javnosti i koja bi služila kao protuteža aktivnostima dezinformiranja;

16.

napominje da je povjerenje javnosti ključan element i da bi njegova izgradnja trebala biti prioritet. U tu bi se svrhu javna komunikacija trebala upotrebljavati za borbu protiv dezinformacija, produbljivanje razumijevanja načina na koji se dezinformacije šire te suradnju s priznatim i uglednim institucijama i stručnjacima radi pružanja podataka i promicanja pouzdanih informacija za razotkrivanje diskursa dezinformacija;

17.

smatra da je korisno:

a.	da lokalne i regionalne vlasti razviju komunikacijske strategije s ciljem izgradnje povjerenja građana i jačanja demokratskih vrijednosti;

b.	da se pri komunikaciji na lokalnoj i regionalnoj razini vodi računa i o zajednicama koje govore druge jezike;

c.	da lokalne i regionalne vlasti koriste alate koji građanima omogućuju jednostavan pristup informacijama i sudjelovanje u izvršavanju službenih ovlasti, što je primjer otvorenosti i odgovornosti vlasti;

d.	pružati jasne i redovite informacije o aktivnostima lokalnih i regionalnih vlasti te osigurati alate za jednostavan pristup informacijama i podacima i njihovo korištenje;

e.	organizirati participativne aktivnosti kako bi se podigla razina osviještenosti građana o prijetnjama koje proizlaze iz dezinformacija;

f.	uspostaviti protokole za suzbijanje mogućih prijetnji, među ostalim i u izbornom razdoblju;

g.	uvesti praksu upozoravanja na dezinformacije, uključujući posebno osmišljene aplikacije za komunikaciju s lokalnim i regionalnim vlastima, kao u slučaju drugih prijetnji kao što su ekstremne vremenske nepogode;

Medijsko obrazovanje i kritičko razmišljanje kao prioritet

18.

napominje da bi, u slučaju da je obrazovanje u nadležnosti podnacionalnih tijela, lokalne i regionalne vlasti trebale uvrstiti medijsko obrazovanje i kritičko razmišljanje u kurikulume već od osnovne škole. Također bi trebale aktivno podupirati takvo obrazovanje promicanjem izrade materijala za nastavnike kako bi se obrazovne aktivnosti prilagodile lokalnim okolnostima;

19.

snažno naglašava da bi inicijative za medijsku pismenost i obrazovanje trebale dopirati do što šire publike i da bi se trebale provoditi i u urbanim i u ruralnim područjima. Lokalne i regionalne vlasti također mogu promicati medijsku pismenost građana pružanjem obrazovanja i resursa o kritičkom razmišljanju, kao i vještina u području provjere činjenica, kako bi se građanima pomoglo da razviju vještine koje su potrebne za ocjenjivanje informacija i prepoznavanje lažnih vijesti;

20.

naglašava da je za medijsku pismenost potrebno kritičko razmišljanje, koje je ključno za ocjenu istinitosti i pouzdanosti informacija. Ponovna izgradnja povjerenja u znanstvene dokaze i omogućivanje ravnopravnog pristupa pouzdanim informacijama utemeljenim na činjenicama uspješno su sredstvo za suzbijanje dezinformacija i teorija zavjere;

21.

potiče na:

izradu (uz potporu lokalnih i regionalnih vlasti i stručnjaka za medije) radnih listova o digitalnom obrazovanju i medijskoj pismenosti koje bi nastavnici mogli preuzimati. Također je vrlo važno pružati potporu lokalnim medijima, među ostalim putem financijskih sredstava i drugih mjera, kako bi se ojačala njihova sposobnost za borbu protiv manipulacije informacijama;

b.	organiziranje inicijativa „povratka u školu” koje bi novinarima omogućile da razgovaraju o svojem radu, ulozi medija i prijetnjama povezanima s dezinformacijama;

c.	provođenje dodatnih programa osposobljavanja o medijskoj pismenosti za školsku djecu i starije građane uz korištenje usluga edukatora i knjižnica, kulturnih centara, nevladinih organizacija i lokalnih medija;

d.	osmišljavanje namjenskih stručnih pilot-programa za medijsko obrazovanje i osposobljavanje školske djece koje provode specijalizirane obrazovne organizacije, među ostalim na komercijalnoj osnovi, uz potporu iz proračuna EU-a i nacionalnih proračuna;

e.	prevođenje udžbenika kojima se podupire razvoj aktivnosti medijske pismenosti u školama, osmišljenih na zahtjev Europske komisije i Vijeća Europe, (3) na sve službene jezike EU-a;

f.	prevođenje resursa Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO), koji služi kao repozitorij informacija i resursa povezanih s dezinformacijama i medijskom pismenošću, na sve službene jezike EU-a;

g.	korištenje prekograničnih partnerstava lokalnih i regionalnih vlasti koje posjeduju posebno znanje i iskustvo u medijskom obrazovanju u svrhu osposobljavanja;

Pružanje potpore lokalnim medijima

22.

napominje da su lokalni mediji posebno važni za razotkrivanje dezinformacija i pružanje konteksta nacionalnim vijestima na lokalnoj razini. Stoga države članice moraju istinski ispuniti svoju obvezu i odgovornost da zajamče medijski pluralizam i osiguraju da se poštuje načelo neovisnosti medija i da mediji ne budu pod političkim nadzorom;

23.

stoga poziva na:

povećanje financijske potpore iz proračuna EU-a i nacionalnih proračuna te regionalnih i lokalnih izvora koja se dodjeljuje lokalnim medijima i novinarima radi zaštite medijskog pluralizma, kao i organizacijama za provjeru činjenica i inicijativama za medijsku pismenost, uz istodobno osiguravanje transparentnosti, nepristranosti i neovisnosti tih aktera;

b.	pružanje smjernica lokalnim i regionalnim medijima za razvoj njihove prisutnosti na internetu, npr. provođenjem studije na osnovi iskustava u zemljama EU-a i primjera medija koji su postigli profesionalni i tržišni uspjeh;

Transparentniji izbori

24.

pozdravlja to što je Europska komisija uspostavila Europsku mrežu za suradnju u području izbora i što njome upravlja te ponovno naglašava da bi se briga o slobodnim i demokratskim izborima trebala jednako voditi o europskim, nacionalnim, regionalnim i lokalnim izborima;

25.

stoga preporučuje:

a.	uključivanje predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti u rad spomenute mreže u što većoj mjeri;

b.	poboljšanje praćenja transparentnosti izbora, oslanjajući se na iskustva postojećih organizacija i projekata (4);

c.	zabranu financiranja političkih stranaka od strane zemalja koje nisu članice EU-a i utvrđivanje zajedničkih pravila EU-a o političkim kampanjama i financiranju političkih stranaka. To se ne odnosi samo na nacionalne nego i na regionalne i lokalne izbore;

d.	angažiranje osposobljenih lokalnih volontera za praćenje transparentnosti izbornih kampanja, uključujući financiranje putem interneta;

Koordinacija među raznim razinama vlasti

26.

naglašava kako je potrebno:

a.	da nacionalna tijela podupiru lokalna i regionalna tijela uspostavom kontaktne točke koja bi tim tijelima redovito pružala informacije o najnovijim tendencijama i diskursima dezinformiranja. Ta kontaktna točka mogla bi djelovati i kao poveznica s poduzećima u području društvenih medija;

b.	pružati informacije o provedbi Akta o digitalnim uslugama i drugog zakonodavstva EU-a i nacionalnog zakonodavstva o suzbijanju dezinformacija;

c.	razmotriti mogućnost sudjelovanja predstavnika lokalnih vlasti u savjetodavnim tijelima nacionalnih koordinatora digitalnih usluga, ako su takva tijela osnovana;

Zaključak

27.

na koncu poziva Europsku uniju da intenzivira napore kako bi zaštitila europska prava i vrijednosti, koji su ugroženi više no ikad zbog interesa trećih zemalja koje nezabilježenu moć kampanja u digitalnim i društvenim medijima iskorištavaju kao sredstvo propagande, među ostalim i tako što u te napore uključuju snažnu podnacionalnu sastavnicu; naglašava da su lokalne i regionalne vlasti ključan element europske demokratske strukture.

Bruxelles, 5. srpnja 2023.

Predsjednik Europskog odbora regija

Vasco ALVES CORDEIRO

(1) Rezolucija Europskog parlamenta od 9. ožujka 2022. o vanjskom upletanju u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (SL C 347, 9.9.2022., str. 61.)..

(2) Developing a handbook on good practice in countering disinformation at local and regional level (Izrada priručnika o dobroj praksi u suzbijanju dezinformacija na lokalnoj i regionalnoj razini), Europski odbor regija.

(3) „Podučavanje o medijskoj pismenosti i borba protiv dezinformacija uz eTwinning”, Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije (https://op.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/b851cd16-3d1c-11ec-89db-01aa75ed71a1), Digital citizenship education handbook (Priručnik za edukaciju o digitalnom građanstvu), Vijeće Europe (https://rm.coe.int/16809382f9).

(4) Npr. „Who Targets Me” (https://whotargets.me/en/); „Memo 98” (https://memo98.sk/).