KOMUNIKACIJA KOMISIJE

o europskoj građanskoj inicijativi pod nazivom „Stop Finning – Stop the trade” (Stop rezanju peraja – stop trgovini)

(2023/C 275/01)

1.   UVOD: GRAĐANSKA INICIJATIVA

Putem europske građanske inicijative, na temelju članka 11. stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji, milijun ili više državljana najmanje sedam država članica može pozvati Europsku komisiju da u okviru svojih ovlasti podnese odgovarajući prijedlog o pitanju za koje građani smatraju da je potreban pravni akt Unije u svrhu provedbe Ugovorâ.

Stop Finning – Stop the Trade (Stop rezanju peraja – stop trgovini) (1) osma je europska građanska inicijativa koja je dosegnula pragove iz Ugovora i Uredbe (EU) 2019/788 o europskoj građanskoj inicijativi (2). Njome se Komisiju poziva da poduzme mjere za zaustavljanje trgovine odrezanim perajama morskih pasa u EU-u, uključujući uvoz, izvoz i provoz peraja, pod sljedećim uvjetima:

Iako je uklanjanje peraja na plovilima i u vodama EU-a zabranjeno i obvezno je iskrcavati morske pse s perajama prirodno pričvršćenima uz tijelo, EU je jedan od najvećih izvoznika peraja i važno tranzitno čvorište svjetske trgovine perajama. EU je bitan akter u iskorištavanju morskih pasa te se zbog nedovoljne učestalosti inspekcijskih pregleda na moru peraje i dalje nezakonito zadržavaju, prekrcavaju ili iskrcavaju u EU-u. Cilj nam je zaustaviti trgovinu perajama u EU-u, uključujući uvoz, izvoz i provoz peraja koje nisu prirodno pričvršćene uz tijelo životinje. Budući da rezanje peraja sprječava djelotvornu provedbu mjera očuvanja morskih pasa, tražimo da se područje primjene Uredbe (EU) br. 605/2013 proširi na trgovinu perajama, tj. da Komisija predloži novu uredbu u kojoj će se izraz „s perajama prirodno pričvršćenima” odnositi i na sve oblike trgovine morskim psima i ražama u EU-u.

Komisija je registrirala tu europsku građansku inicijativu 17. prosinca 2019 (3). Budući da su se izjave o potpori za inicijativu prikupljale tijekom pandemije bolesti COVID-19, razdoblje prikupljanja produljeno je za dodatnih 12 mjeseci nakon propisanog razdoblja prikupljanja od 12 mjeseci (tj. potpisi su se mogli prikupljati od 31. siječnja 2020. do 31. siječnja 2022.) (4). Nakon što su tijela država članica provjerila prikupljene potpise, organizatori su 11. siječnja 2023. inicijativu podnijeli Komisiji.

Organizatori su detaljno objasnili ciljeve inicijative na sastanku s nadležnim članom Komisije 6. veljače 2023. i na javnoj raspravi u Europskom parlamentu 27. ožujka 2023.

Europski parlament o njoj je 11. svibnja 2023. raspravljao na plenarnoj sjednici. Tijekom rasprave Komisija je potvrdila da dijeli zabrinutost građana i da je vrlo aktivna, unutar i izvan EU-a, u zaštiti i održivom ribolovu morskih pasa. Komisija je podsjetila na međunarodni kontekst, odnosno činjenicu da EU aktivno promiče očuvanje i održivo upravljanje morskim psima u relevantnim međunarodnim forumima, te na važeća pravila EU-a za provedbu politike „s perajama prirodno pričvršćenima”.

U ovoj Komunikaciji Komisija iznosi pravnu i političku ocjenu inicijative, mjere koje namjerava poduzeti, razloge za te mjere i predviđeni vremenski okvir u skladu s člankom 15. stavkom 2. Uredbe o europskoj građanskoj inicijativi.

2.   KONTEKST

2.1.   Pregled globalne situacije

Postoji oko 500 različitih vrsta morskih pasa, s različitim ekološkim i biološkim značajkama. Oni su bitan element morske bioraznolikosti i kao vršni predatori imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže morskih ekosustava, što je bitno za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. S obzirom na njihov uglavnom dug životni vijek i nisku stopu razmnožavanja, morski psi osjetljivi su na ljudsko djelovanje, posebno ribolov i gubitak staništa.

Kao i druge ribe, i morski psi su izvor hrane i o njima ovisi egzistencija mnogih ljudi. Ljudi love i konzumiraju morske pse već stotinama godina, ali posljednjih desetljeća sve veća potražnja i ekonomska globalizacija stvorile su istinski globalno tržište za ribolov i konzumaciju morskih pasa. Danas flote za industrijski i artizanalni ribolov iz cijelog svijeta opskrbljuju tradicionalna azijska tržišta perajama morskih pasa, dok se meso tih ulovljenih morskih pasa sve više preusmjerava zasebnim opskrbnim kanalima na rastuća tržišta, kao što je Brazil.

Unatoč naporima uloženima posljednjih godina u poboljšanje očuvanja morskih pasa, mnoge su populacije morskih pasa u kritičnoj situaciji. Teško je dati globalne procjene s obzirom na velik broj vrsta morskih pasa i jer se populacije razlikuju u različitim regijama. Međutim, procjene populacija morskih pasa za mnoge regije sve su pouzdanije. Prema najnovijoj globalnoj procjeni Crvenog popisa ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN)™ više od trećine vrsta morskih pasa u opasnosti je od izumiranja (tj. smatraju se kritično ugroženima, ugroženima ili osjetljivima) (5).

Stoga organizatori navedene europske građanske inicijative s pravom ističu važnost hitnog rješavanja zabrinjavajućeg stanja morskih pasa na globalnoj razini i ulogu koju potražnja za perajama morskih pasa ima u povećanju ribolovnog pritiska i ugrožavanju napora za očuvanje njegovih vrsta.

2.2.   Ribolov i trgovina perajama morskih pasa

Prema podacima FAO-a (6), globalni ulov morskih pasa od 1950. se utrostručio, a 2000. je dosegnuo rekordnu razinu od 868 000 tona. Od tada se ulovi smanjuju i 2020. su pali na 665 622 tone. Prema istim podacima vrijednost globalne trgovine približila se iznosu od milijardu američkih dolara godišnje za proizvode od morskih pasa, uključujući oko 7 100 tona peraja morskih pasa u 2021.

Kad je riječ o EU-u, od 2017. do 2021. uvoz peraja morskih pasa nije bio znatan, ali je njihov izvoz iz EU-a bio znatan, u prosjeku oko 2 300 tona odnosno 170 milijuna EUR godišnje (7). Prosječna izvozna cijena peraja morskih pasa 2021. iznosila je 16 EUR po kilogramu, a mesa morskog psa 1,43 EUR po kilogramu (8). Među državama članicama EU-a Španjolska je neupitno glavni uvoznik i izvoznik peraja, s udjelom od više od 99 % u ukupnom izvozu peraja iz EU-a, od čega su oko 96 % smrznute peraje morskih pasa (9).

U istom su razdoblju glavne odredišne zemlje za izvoz peraja morskih pasa iz EU-a (10), u godišnjem prosjeku, bile Singapur (985 tona, 13 milijuna EUR), Kina (893 tone, 11 milijuna EUR) i Hong Kong (194 tone, 7 milijuna EUR). Oko 82 % izvoza EU-a otpada na Singapur i Kinu, a bitni su i trgovinski tokovi s Hong Kongom i odnedavno s Japanom. Oko 85 % izvoza smrznutih peraja morskih pasa otpada na Singapur i Kinu.

Kad je riječ o ribolovu u EU-u, od 2019. do 2021. plovila EU-a prijavila su ukupni ulov od 248 392 tone morskih pasa (11), što je prosječno 82 797 tona godišnje. Najvažnija pojedinačna vrsta bio je pas modrulj (Prionace glauca), koji je činio 56 % ulova u tom razdoblju. Slijedili su mačka bljedica sa 7 %, raža kamenica sa 6 % i kučak (Isurus oxyrinchus) s 3 % ukupnog ulova. Za mnoge druge vrste ukupni ulov u tom razdoblju bio je manji od 100 kg, što upućuje na to da je njihov ulov bio samo usputan.

Većina ulova ostvaruje se plovilima EU-a s parangalima u međunarodnim vodama u svim oceanima, posebice južnom Atlantiku i južnom Pacifiku. Ulov u međunarodnim vodama čini 60 % količine ulova. Pas modrulj i kučak gotovo se isključivo (87 % odnosno 88 % ulova) love u međunarodnim vodama u nadležnosti regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom (RFMO) (12).

Morski psi koje ulove plovila EU-a ili koji se ulove u vodama EU-a moraju se iskrcati s perajama pričvršćenima uz tijelo (vidjeti odjeljak 2.3.). Obrađuju se na kopnu i, kako pokazuju prethodno navedeni statistički podaci, peraje i trupovi potom se otpremaju na različita tržišta. Velika većina peraja morskih pasa namijenjena je za konzumaciju u zemljama istočne i jugoistočne Azije, dok se meso i ostali dijelovi trupa konzumiraju u EU-u, a dio se izvozi u treće zemlje, posebno u zemlje Latinske Amerike.

2.3.   Sadašnja europska i međunarodna politika i pravni okviri

Europskom građanskom inicijativom izričito se zahtijeva da se područje primjene Uredbe (EU) br. 605/2013 proširi na trgovinu perajama. Stoga se od Komisije traži da proširi zahtjev „s perajama prirodno pričvršćenima” na sve oblike trgovine morskim psima i ražama u EU-u. Organizatori inicijative tvrde da se morske pse lovi prvenstveno zbog njihovih peraja s obzirom na njihovu vrijednost na azijskom tržištu. Nadalje tvrde da su u cijelom svijetu (uključujući EU) sustavi za osiguranje provedbe i sukladnosti s propisima preslabi jer instrumenti kontrole i korišteni resursi, kao i osposobljavanje i koordinacija relevantnih tijela, nisu dostatni za identifikaciju vrsta samo na temelju njihovih peraja i osiguranje sukladnosti s relevantnim propisima u cijelom vrijednosnom lancu. Stoga, kako bi se olakšale carinske provjere i pridonijelo odvraćanju trgovine perajama morskih pasa, predlagatelji inicijative traže da se trguje samo cijelim morskim psima, čime bi se de facto zabranila trgovina pojedinačnim dijelovima morskih pasa (perajama ili trupovima) u EU-u.

EU ima dobro razvijenu politiku i pravni okvir za trgovinu morskim psima i ribolov morskih pasa.

Cilj je Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) zaštititi divlje životinje i biljke od pretjeranog iskorištavanja uzrokovanog međunarodnom trgovinom. EU je stranka CITES-a i aktivno promiče zaštitu morskih vrsta. Na posljednjoj konferenciji stranaka u studenome 2022. gotovo 100 novih vrsta morskih pasa i raža dodano je u dodatke CITES-u. Kad je riječ o morskim psima, EU je podržao prijedlog Paname da se psine (porodica Carcharhinidae) uvrste u Dodatak II. CITES-u, uključujući psa modrulja. To će uvrštenje stupiti na snagu 25. studenoga 2023. Ukupno su trenutačno 174 vrste morskih pasa i raža navedene u CITES-u, većina njih u Dodatku II., što znači da se njihova trgovina mora kontrolirati kako bi se izbjegla razina iskorištenja koja je nespojiva s njihovim preživljavanjem.

U EU-u je trgovina zaštićenim i ugroženim vrstama, uključujući trgovinu morskim vrstama, regulirana nizom propisa kojima se provodi CITES. Uredbom (EZ) br. 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima (13) utvrđuje se skup odredaba o uvozu, izvozu i ponovnom izvozu primjeraka vrsta (uključujući njihove dijelove i derivate) navedenih u njezina četiri priloga. Prilozi toj uredbi uključuju sve vrste s popisa CITES-a, ali i vrste koje nisu navedene u CITES-u.

Rezanje peraja morskih pasa (14) među glavnim je prijetnjama njihovu očuvanju, a EU ga je prvi proglasio neprihvatljivom ribolovnom praksom. Uredbom (EZ) br. 1185/2003 (Uredba o rezanju peraja morskih pasa) (15) iz 2003. zabranjuje se rezanje peraja morskih pasa na svim ribarskim plovilima u vodama EU-a i u svim vodama na plovilima koja plove pod zastavom države članice EU-a. Ta je uredba ojačana strogom politikom „s perajama prirodno pričvršćenima” (FNAP) uvedenom Uredbom (EU) br. 605/2013 (16). Njome se zabranjuje uklanjanje peraja morskog psa na plovilu te zadržavanje na plovilu, prekrcavanje ili iskrcavanje peraja morskih pasa. To znači da se peraje mogu ukloniti tek nakon iskrcavanja.

Države članice EU-a provode aktivnosti praćenja i kontrole kako bi osigurale punu provedbu Uredbe o rezanju peraja morskih pasa. Usto su dužne izvješćivati o praćenju svoje sukladnosti s tom uredbom u vodama EU-a i vodama izvan EU-a. Izvješće mora sadržavati sljedeće informacije: i. broj iskrcaja morskih pasa, ii. broj, datum i mjesto obavljenih inspekcijskih pregleda, iii. broj i narav otkrivenih slučajeva nesukladnosti, uključujući potpunu identifikaciju takvih plovila i kaznu koja je primijenjena u svakom pojedinačnom slučaju nesukladnosti, i iv. ukupne iskrcaje prema vrsti (težina/broj) i prema luci.

Komisija je 2016. izvijestila o provedbi Uredbe o rezanju peraja morskih pasa (17). Zaključila je da je broj prekršaja vrlo ograničen, da je provedba politike „s perajama prirodno pričvršćenima” uzrokovala dodatne troškove za dotična plovila te da je važno nastaviti sa zagovaranjem te politike u međunarodnim forumima. Zadnju reviziju Uredbe o rezanju peraja morskih pasa i Akcijskog plana EU-a za morske pse proveo je 2019. Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) na zahtjev Komisije (18). STECF je zaključio da je nesukladnost država članica koje su podnijele izvješća niska i da je postignut napredak u provedbi mjera za očuvanje morskih pasa i upravljanje njima. Ipak je istaknuo da su potrebne kvalitetnije informacije o aktivnostima flota EU-a u vodama izvan EU-a.

EU aktivno promiče politiku „s perajama prirodno pričvršćenima” na međunarodnoj razini i općenito se zalaže za smanjenje utjecaja ribarstva na morske pse. S godinama su regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom (RFMO), čiji je EU član, uvele posebne obvezujuće mjere za očuvanje i upravljanje vrstama morskih pasa.

Rezanje peraja morskih pasa prvotno je bilo regulirano uvođenjem omjera peraje prema trupu: peraje na plovilu do točke prvog iskrcaja ne smiju činiti više od 5 % cijelog iskrcanog trupa. S godinama su znanstvena osnova i učinkovitost tog omjera dovedeni u pitanje i EU se ustrajno zalagao za uvođenje politike „s perajama prirodno pričvršćenima” u svim regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom čiji je član jer smatra da je to najučinkovitiji način za zaustavljanje rezanja peraja. Zahvaljujući tim nastojanjima neke regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom uvele su politiku „s perajama prirodno pričvršćenima” kao jedinu opciju (19) ili kao jednu od opcija (20) za provedbu zabrane rezanja peraja. EU se nastavlja zalagati za ukidanje omjera peraje prema trupu tamo gdje se on još primjenjuje (21) i njegovu zamjenu politikom „s perajama prirodno pričvršćenima” u svim regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom.

Dok mnoge vrste morskih pasa zahtijevaju strogu zaštitu, uključujući zabranu zadržavanja, druge se mogu loviti u skladu s međunarodno dogovorenim pravilima, posebno s pravilima koja su donijele regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom. Regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom poduzimaju mjere upravljanja, primjerice utvrđuju ukupno dopuštene ulove, na temelju procjene stanja stokova i znanstvenih savjeta svojih znanstvenih tijela, a plovila prijavljuju svoje ulove. Ribolovne aktivnosti koje uključuju interakcije s morskim psima moraju se prijaviti u skladu s odgovarajućim postupcima izvješćivanja regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom (uključujući dostavu procjena odbačenog ulova uginule ribe i učestalosti veličine). Ti su podaci dostupni u bazama podataka raznih regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom i služe kao osnova za znanstvene savjete na kojima se temelje odluke o upravljanju koje se donose za različite vrste. Međutim, zahtjevi različitih regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom nisu ujednačeni i postoje nedostaci u izvješćivanju o usputnom ulovu neciljanih morskih pasa, posebno kad je riječ o podacima koji se odnose na pojedine vrste.

Radi poboljšanja znanstvenog savjetovanja u regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom, EU podupire znanstveni rad dobrovoljnim financijskim doprinosima za razvoj odgovarajućih metoda za procjenu statusa očuvanosti glavnih vrsta morskih pasa i poboljšanje regulatornog okvira za očuvanje morskih pasa.

3.   EVALUACIJA PRIJEDLOGA IZNESENOG INICIJATIVOM

3.1.   Odgovor na inicijativu

Predmetnom europskom građanskom inicijativom upozorava se na bitna pitanja koja su relevantna za politiku EU-a u području zaštite morskog okoliša, zaštite i očuvanja ribolovnih resursa te osiguranja održivog ribolova u EU-u i u cijelom svijetu. Održavanje statusa quo rezultiralo bi nastavkom trgovanja istim proizvodima i očuvanjem aktivnosti flote i subjekata iz EU-a. Međutim, time se ne bi ostvario još jedan bitan pomak u obnovi globalnih populacija morskih pasa, a posebno u ublažavanju negativnih posljedica koje trgovina perajama morskih pasa ima za populacije morskih pasa.

Zabrana trgovine odrezanim perajama morskih pasa u EU-u primjenjivala bi se na one vrste koje lovi flota EU-a u skladu s međunarodno dogovorenim pravilima, posebno s pravilima koja su donijele regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom. Trgovina perajama morskih pasa glavna je djelatnost flote EU-a koja lovi morske pse u međunarodnim vodama, a EU je važan akter na globalnoj razini. Zabrana trgovine odrezanim perajama mogla bi dovesti do toga da flota EU-a lovi manje morskih pasa u međunarodnim vodama, što bi moglo imati negativne socioekonomske posljedice. Osim toga, zbog prirode odvojenih tržišta za peraje i meso morskih pasa te logističkih problema, s obzirom na to da flota EU-a te vrste uglavnom lovi u međunarodnim vodama koje su u nadležnosti regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom, takvo smanjenje aktivnosti moglo bi dovesti i do smanjenja održivosti ribolovnih praksi izvan EU-a. Stoga bi svaku mjeru poduzetu na razini EU-a trebalo dopuniti mjerom na međunarodnoj razini kako bi se osigurali jednaki uvjeti i pozitivni učinci na okoliš.

EU-ova zabrana trgovine odrezanim perajama morskih pasa mora biti u skladu s međunarodnim obvezama EU-a, uključujući pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO). WTO ne dovodi u pitanje pravo zemalja da poduzimaju mjere u vezi s očuvanjem neobnovljivih prirodnih resursa ili dobrobiti životinja, ako su ispunjeni određeni uvjeti. Konkretno, takve bi mjere trebale (a) doista nastojati ostvariti jedan od ciljeva iz članka XX. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994., (b) zadovoljiti takozvani kriterij nužnosti, što znači da se predmetni cilj ne može ostvariti mjerom koja bi u manjoj mjeri ograničila trgovinu i (c) biti nepristrane i ne uzrokovati neopravdanu ili proizvoljnu diskriminaciju ili prikriveno ograničenje međunarodne trgovine.

U skladu s Uredbom o europskoj građanskoj inicijativi Komisija je dužna u roku od šest mjeseci od dana primitka inicijative iznijeti svoje pravne i političke zaključke te mjere koje namjerava poduzeti. U tom roku Komisija nije uspjela prikupiti sve potrebne podatke i provesti sve odgovarajuće analize kako bi u potpunosti procijenila relevantnost donošenja mjere kao što je ona koja se traži u europskoj građanskoj inicijativi. Osim toga, svakom zakonodavnom prijedlogu trebala bi prethoditi procjena njegova učinka na okoliš, društvo i gospodarstvo.

Stoga će Komisija do kraja 2023. pokrenuti procjenu učinka kako bi procijenila okolišne, društvene i gospodarske učinke primjene politike „s perajama prirodno pričvršćenima” pri stavljanju morskih pasa na tržište u EU-u za potrošnju u EU-u ili za međunarodnu trgovinu (uvoz i izvoz). Na temelju te procjene u budućnosti će se moći donijeti utemeljene mjere potkrijepljene činjenicama (22). Analizirat će se gospodarske, okolišne i društvene učinci na dionike EU-a i treće zemlje na koje bi mjera mogla utjecati, potencijalne promjene u dinamici globalnog tržišta, okolišne i socioekonomske koristi od bolje zaštićenih populacija morskih pasa te mogući alternativni načini ostvarenja željenog cilja, kao i detaljno ocijeniti najprikladniju pravnu osnovu i instrumente. Procjena učinka trebala bi omogućiti Komisiji da osmisli buduće mjere u skladu sa svojim prioritetima, posebno u pogledu europskog zelenog plana, gospodarstva u interesu građana, snažnije Europe u svijetu i europskog načina života.

Komisija priznaje da je praćenje komercijalnih ruta i čvorišta teško zbog nedovoljne raščlanjenosti podataka o iskrcajima i trgovini mesom i perajama morskih pasa na razini pojedinačnih vrsta. Budući da taksonomija nije standardizirana, teško je analizirati globalne trendove u dinamici ulova i trgovine. Komisija smatra da bi trebalo dopuniti podatke o izvozu i uvozu koje subjekti dostavljaju nacionalnim carinskim sustavima. Informacije iz carinskih deklaracija omogućile bi detaljniju analizu trendova u dinamici ulova i trgovine i istraživanje navodno brojnih prijevara na koje upozoravaju organizatori inicijative.

Stoga će Komisija do kraja 2023. ispitati najbolja pravna sredstva za zahtijevanje detaljnijih informacija radi identifikacije vrsta morskih pasa i njihovih proizvoda pri uvozu i izvozu. Komisija će donijeti odluku koja bi trebala stupiti na snagu najkasnije do 1. siječnja 2025.

3.2.   Popratne mjere na razini EU-a i na međunarodnoj razini

EU provodi brojne mjere koje su izravno ili neizravno usmjerene na očuvanje morskih pasa i održivo upravljanje njima. U tom smislu, u europskoj građanskoj inicijativi upozorilo se na neka bitna pitanja koja se mogu riješiti ulaganjem dodatnih napora u provedbu prava Unije i odlučnijim djelovanjem na međunarodnoj razini.

3.2.1.   Provedba postojećeg prava Unije

Zajednička ribarstvena politika (ZRP) nudi alate i okvir za donošenje znanstveno utemeljenih mjera za smanjenje negativnog učinka ribolovnih aktivnosti na morske vrste i staništa (23). ZRP mora biti u skladu (24) s ciljem Okvirne direktive o morskoj strategiji (25), a to je postizanje dobrog stanja okoliša u morima EU-a, što uključuje osiguranje zdravih razina brojnosti i dopuštenog usputnog ulova svih morskih vrsta (26), pa tako i ribe koja se ne iskorištava u komercijalne svrhe, kao što su prečnouste. Komisija prati stanje morskih pasa i, u skladu s ciljevima ZRP-a, osigurava usklađenost unutarnje i vanjske ribarstvene politike za morske pse.

Akcijski plan EU-a za očuvanje morskih pasa i upravljanje njima (27) iz 2009., inspiriran Međunarodnim akcijskim planom za očuvanje morskih pasa i upravljanje njima (vidjeti odjeljak 3.2.2.), ima za cilj proširiti znanje o ribolovu morskih pasa i vrstama morskih pasa te o njihovoj ulozi u ekosustavu kako bi se osigurala održivost ribolova morskih pasa i pravilno reguliranje usputnog ulova morskih pasa u drugim vrstama ribolova. Na njemu se temelje mjere koje se poduzimaju i na razini EU-a (ribolovne mogućnosti, tehničke mjere, ograničenja napora i kapaciteta, prikupljanje podataka) i na međunarodnoj razini (regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom, CITES, CMS, regionalne konvencije o moru).

Za nekoliko vrsta morskih pasa čak i ograničena ribolovna aktivnost mogla bi ozbiljno ugroziti njihovo očuvanje. Te su vrste zaštićene mjerama EU-a. Uzastopnim godišnjim uredbama o ribolovnim mogućnostima, kao što je Uredba (EU) br. 2023/194, ribarskim plovilima EU-a i plovilima trećih zemalja koja obavljaju ribolov u vodama EU-a zabranjuje se ribolov, zadržavanje na plovilu, prekrcavanje ili iskrcavanje vrsta koje su navedene kao zabranjene, uključujući vrste morskih pasa (28). Ulovljene primjerke mora se odmah pustiti, neozlijeđene, čime se sprečava da peraje ugroženih vrsta završe na tržištu. Iste odredbe vrijede za dubokomorske morske pse.

Dok je nekim vrstama morskih pasa potrebna stroga zaštita, neke se mogu održivo loviti ako tome idu u prilog znanstveni podaci. Za te se stokove iskrcajima upravlja s pomoću skupa ukupnih dopuštenih ulova (TAC) u skladu s propisima o godišnjim ribolovnim mogućnostima u vodama EU-a i za plovila EU-a u vodama izvan EU-a. Ukupni dopušteni ulovi, koje predlaže Komisija, a donosi Vijeće, temelje se na znanstvenim savjetima i načelu predostrožnosti, pri čemu se vodi računa o biološkim i socioekonomskim aspektima.

Uredbom (EU) br. 2019/1241 o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera (Uredba o tehničkim mjerama) (29) uvedena je opća zabrana ribolova određenih rijetkih/osjetljivih morskih pasa i raža (članak 10. stavak 2. i Prilog I.) (30) i ograničena je upotreba mreža stajaćica i lebdećih (plovućih) mreža u lovu nekoliko vrsta ili porodica morskih pasa (članak 9. stavak 4. i Prilog III.).

Organizatori europske građanske inicijative istaknuli su poteškoće u praćenju morskih pasa i proizvoda od morskih pasa na razini pojedinačnih vrsta u trgovinskim i tržišnim lancima. Sljedivost proizvoda od morskih pasa i transparentne informacije za potrošače ključni su elementi politike EU-a o morskim psima. Kako bi se osigurala sljedivost, Uredbom (EZ) br. 1224/2009 (31) uspostavljen je sustav kontrole Zajednice za ribarstvo, kojim se utvrđuju pravila o sljedivosti za subjekte iz EU-a. Svaka serija proizvoda ribarstva koju iskrcaju plovila EU-a mora sadržavati sljedeće minimalne informacije za potrebe sljedivosti: i. identifikacijski broj, vanjski identifikacijski broj i ime ribarskog plovila; ii. FAO-vu troslovnu šifru za svaku vrstu; iii. trgovački naziv i latinski naziv vrste; te iv. odgovarajuće zemljopisno područje, metodu proizvodnje, datum ulova i količinu svake vrste. Te bi informacije u svakoj fazi vrijednosnog lanca trebale biti dostupne tijelima nadležnima za kontrolu i provedbu te poslovnim subjektima. Tekuća revizija sustava kontrole ribarstva EU-a (32), o kojoj je u svibnju 2023. postignut politički dogovor između Europskog parlamenta i Vijeća, uključuje dodatne odredbe o informacijama za potrebe sljedivosti. Njome se predviđaju poboljšanja u izvješćivanju o ulovima, ribolovnim aktivnostima i provjerama lanca opskrbe, među ostalim i kad je riječ o konzerviranim i pripremljenim proizvodima te uvezenim proizvodima, odnosno: elektroničko bilježenje podataka o ulovu, uključujući prijavu odbačenog ulova osjetljivih vrsta, i praćenje ribolovnih aktivnosti korištenjem elektroničkih sredstava za daljinsko praćenje, uključujući CCTV.

Kad je riječ o informiranju potrošača, Uredbom (EZ) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani (33) propisuje se da informacije o hrani ne smiju biti obmanjujuće. Osim toga, posebne odredbe u sektoru ribarstva omogućuju visok stupanj informiranosti potrošača. Uredbom (EU) br. 1379/2013 o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture (34) propisuje se da se proizvodi od morskih pasa koji nisu pripremljeni ili konzervirani, uključujući filete i peraje, mogu stavljati na tržište samo s trgovačkim nazivom vrste i njezinim znanstvenim nazivom. Postoje naznake koje upućuju na neujednačenu provedbu zahtjeva za obvezne informacije na temelju članka 35. Uredbe o ZOT-u, kako je izvijestila Komisija nakon otvorene javne rasprave o provedbi Uredbe o ZOT-u (35). To se odnosi na utvrđivanje znanstvenog i trgovačkog naziva vrste. Taj potencijalni problem nije izravno relevantan u kontekstu rezanja peraja, ali poboljšanja u provedbi zahtjeva za označivanje mogla bi doprinijeti tome da se proizvodi od morskih pasa općenito bolje identificiraju.

Predmetnom europskom građanskom inicijativom upozorava se na postojanje nezakonite trgovine. Osim ograničenih podataka o zapljenama vrsta s popisa CITES-a (36), Komisija nije prikupila dokaze o razmjerima navodne nezakonite trgovine ugroženim vrstama u EU-u. Unatoč tome, priznaje da je trgovina divljom faunom i florom velik problem i iznijela je novi Akcijski plan EU-a za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom (37) kako bi ojačala djelovanje EU-a protiv te raširene pojave.

Općenito, u europskoj građanskoj inicijativi upućuje se na činjenicu da je za poboljšanje sljedivosti ulova, iskrcavanja, uvoza i izvoza morskih pasa i peraja na razini EU-a i na međunarodnoj razini u cijelom vrijednosnom lancu potrebno sljedeće:

1)

stroža provedba prava Unije u vezi sa sljedećim: i. praćenjem ribolovnih i tržišnih aktivnosti, ii. mjerama kontrole u vezi s preradom, stavljanjem na tržište, prijevozom i skladištenjem, iii. uvozom i izvozom proizvoda od morskih pasa, a posebno peraja, za predmetne vrste morskih pasa te iv. postojećim pravilima osljedivosti i označivanju u svim državama članicama; i

2)	prikupljanje potpunih i pouzdanih informacija o ribarstvu i trgovini.

Komisija će u tu svrhu:

—

pozvati države članice da osiguraju odgovarajuću kontrolu dozvola i potvrda izdanih na temelju CITES-a te izgrade dostatne kapacitete u području kontrole i sljedivosti zaštićenih morskih pasa i proizvoda od morskih pasa, što uključuje: i. osposobljavanje za identifikaciju relevantnih vrsta morskih pasa i proizvoda od morskih pasa; ii. razvoj i upotrebu tehnologija, alata (među ostalim digitalnih) i protokola za analizu DNK-a za identifikaciju vrsta morskih pasa; iii. odgovarajuće sustave sljedivosti; i iv. razmjenu primjera dobre prakse (38),

—	do kraja 2023. poslati zahtjev za uzajamnu pomoć državama članicama u skladu s Uredbom (EZ) br. 1005/2008 za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (39) kako bi im skrenula pozornost na proizvode od morskih pasa,

—	do kraja 2023. uspostaviti suradnju s Europolom radi ispitivanja opsega nezakonite trgovine perajama morskih pasa u EU i iz EU-a,

—	brzo početi raditi na provedbi revidirane uredbe o kontroli, odmah nakon njezina donošenja, kako bi se poboljšanja koja se njome uvode što prije počela primjenjivati,

—

pozvati države članice da pojačaju praćenje i provedbu propisa EU-a o kontroli i rezanju peraja morskih pasa te pravila regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom, pri čemu je ključni korak poboljšanje bilježenja i izvješćivanja o ulovima i slučajnim ulovima morskih pasa. To se jednako odnosi na plovila EU-a koja love u vodama EU-a i na plovila EU-a koja love u međunarodnim vodama,

—

pozvati države članice (40) da do kraja 2023. utvrde granične vrijednosti za maksimalne razine usputnog ulova ribe koja se ne iskorištava u komercijalne svrhe, kao što su prečnouste, u vodama EU-a u skladu s Okvirnom direktivom o morskoj strategiji, te da donesu odgovarajuće mjere upravljanja ribarstvom kako bi se uskladile s tim graničnim vrijednostima,

—	od 2024. uvesti mjere kontrole kvalitete podataka i usporedbe mjesečnih izvješća o ulovu koje šalju države članice u skladu s Uredbom o kontroli, s jedne strane, i godišnjih podataka o iskrcavanju morskih pasa i informacija propisanih Uredbom o rezanju peraja morskih pasa, s druge strane i

—	do kraja 2023. analizirati odgovore država članica na nedavno pokrenutu anketu o provedbi zahtjeva za označivanje u skladu s Uredbom o ZOT-u, obraćajući posebnu pozornost na problem pogrešnog navođenja trgovačkog naziva vrste.

I druge tekuće inicijative i mjere bitno doprinose poboljšanju politike EU-a o morskim psima.

U „Akcijskom planu za mora” u okviru Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. (41), koji je Komisija donijela 21. veljače 2023., države članice poziva se da poduzmu mjere za poboljšanje zaštite osjetljivih vrsta, među ostalim određenih osjetljivih vrsta morskih pasa, i to smanjenjem usputnog ulova u ribarstvu, zaštitom njihovih hranilišta i rastilišta te poboljšanjem sustava praćenja radi utvrđivanja opsega i raspodjele usputnih ulova.

Cilj je Komisijina Prijedloga uredbe o obnovi prirode (42), donesenog u lipnju 2022., među ostalim, obnova narušenih morskih staništa i staništa prepoznatljivih morskih vrsta, kao što su dupini i pliskavice, morski psi i morske ptice. Popis dotičnih vrsta morskih pasa nalazi se u Prilogu III. Prijedlogu i temelji se na Prilogu I. (Popis zabranjenih vrsta) Uredbi (EU) 2019/1241 o tehničkim mjerama.

Cilj je misije EU-a „Obnova naših oceana i voda” (43) zaštititi i obnoviti zdravlje naših oceana i voda do 2030. Njezin prvi stup, zaštita i obnova, usredotočen je na obnovu staništa i podržavanje skupina povezanih vrsta, uključujući njihove predatore, kao što su morski psi. Posebna istraživanja za bržu i jeftiniju identifikaciju vrsta prema perajama morskih pasa na temelju DNK-a nužna su za provedbu kontrola, a projekt u okviru programa Obzor Europa (44) o borbi protiv nezakonitog ribolova i odbačenog ulova već uključuje brzi test na temelju DNK-a za kontrolu ribarstva.

U strategiji „od polja do stola” u okviru europskog zelenog plana prepoznata je čvrsta veza između zdravlja ljudi, zdravlja društava i zdravlja planeta te potreba za osiguranjem održivih izvora prihoda za primarne proizvođače radi uspješnog prelaska na održivi prehrambeni sustav u EU-u.

3.2.2.   Jačanje mjera na globalnoj razini

Trgovina perajama morskih pasa globalno je pitanje, kao i izlov morskih pasa i drastično smanjenje populacija morskih pasa. Zbog toga je 1999. pod pokroviteljstvom Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) donesen Međunarodni akcijski plan za očuvanje morskih pasa i upravljanje njima (IPOA – Morski psi (45)). Njegov je glavni cilj održivo očuvanje morskih pasa i upravljanje njima. Međunarodni akcijski plan za očuvanje morskih pasa i upravljanje njima okvir je koji pomaže u izradi nacionalnih, podregionalnih i regionalnih akcijskih planova za očuvanje morskih pasa i upravljanje njima. Njime je prvi put zabranjeno rezanje peraja morskih pasa i poslužio je kao model za druge međunarodne akcijske planove, kao što je onaj europski.

Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (CMS) ugovor je Ujedinjenih naroda o zaštiti okoliša. Sadržava odredbe o očuvanju migratornih vrsta, njihovih staništa i njihovih migracijskih ruta te o upravljanju njima. Ugovorne strane CMS-a obvezuju se da će poštovati načela te konvencije (tj. priznaju važnost migratornih vrsta i rade na očuvanju takvih vrsta i njihovih staništa) i poduzimati hitne mjere za zaštitu vrsta potpisivanjem međunarodnih sporazuma ili memoranduma o razumijevanju. EU je potpisnik Memoranduma o razumijevanju o očuvanju migratornih morskih pasa i zalaže se za istraživanje, održivi ribolov, zaštitu staništa i međunarodnu suradnju u tom kontekstu.

Dok EU izvozi peraje morskih pasa dobivene ribolovom morskih pasa kojim se upravlja, to često nije slučaj kad je riječ o mnogim perajama koje druge zemlje izvoze na najveća potrošačka tržišta. Iako su većina regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom i mnoge zemlje donijele i provele mjere za očuvanje morskih pasa i upravljanje njima, ipak su potrebna mnoga poboljšanja kako trgovinske prakse ne bi ugrozile napore i napredak koji je postignut u očuvanju nekoliko vrsta morskih pasa. Stoga treba dodatno promicati djelotvornu zabranu rezanja peraja morskih pasa u cijelom svijetu, osigurati učinkovitu kontrolu trgovine proizvodima od morskih pasa na globalnoj razini i nastojati suzbiti potražnju za tim proizvodima.

U tu će svrhu Komisija tijekom 2023. i nakon toga:

—

poticati relevantne treće zemlje na učinkovitu provedbu ograničenja povezanih s morskim psima uvrštenima na popis nakon nedavnih odluka donesenih na 19. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES CoP19) o uključivanju gotovo 100 dodatnih vrsta morskih pasa i raža (i proizvoda od njih) u Dodatak II. CITES-u,

—	podržati tajništvo CITES-a u izgradnji kapaciteta država rasprostranjenja (46) za primjenu CITES-ova popisa morskih pasa i drugih morskih vrsta,

—

pojačati napore EU-a u regionalnim tijelima za upravljanje ribarstvom radi donošenja novih i/ili jačanja i učinkovite provedbe postojećih mjera za očuvanje vrsta morskih pasa i upravljanje njima te radi procjene učinkovitosti donesenih mjera i jačanja mjera kontrole kako bi se postojeća pravila pravilno primjenjivala i provodila. To uključuje donošenje politike „s perajama prirodno pričvršćenima” kao najučinkovitijeg sredstva za zaustavljanje rezanja peraja,

—

u svim ostalim relevantnim međunarodnim tijelima i organizacijama predložiti državama članicama da pokrenu raspravu o novim i/ili pojačanim postojećim mjerama za očuvanje vrsta morskih pasa i upravljanje njima, kao i njihovoj učinkovitoj provedbi jačanjem kontrola. Komisija će državama članicama predložiti da otvore to pitanje na 19. sjednici Pododbora FAO-a za trgovinu ribom koja će se održati u rujnu 2023. u Norveškoj i

—	surađivati s trećim zemljama kako bi se (npr. financiranjem projekata) potaknulo smanjenje potražnje za nezakonito nabavljenim perajama morskih pasa te podržati ključne treće zemlje u izgradnji kapaciteta za borbu protiv trgovine divljom faunom i florom.

4.   ZAKLJUČAK I IZGLEDI ZA BUDUĆNOST

Europska građanska inicijativa Stop Finning – Stop the Trade (Stop rezanju peraja – stop trgovini) ukazuje na društvene i okolišne posljedice zabrinjavajućeg stanja morskih pasa u svijetu i ulogu koju u tome ima potražnja za perajama morskih pasa. Komisija je smatra relevantnom za politiku EU-a o zaštiti morskog okoliša, zaštiti i očuvanju ribolovnih resursa i osiguranju održivog ribolova u EU-u i u cijelom svijetu. Inicijativa je usklađena s europskim zelenim planom i predanošću EU-a zaštiti morskih ekosustava i ugroženih vrsta na globalnoj razini te promicanju međunarodnog upravljanja oceanima.

EU je prvi proglasio rezanje peraja morskih pasa neprihvatljivom ribolovnom praksom. Prema pravu EU-a morski psi koje ulove plovila EU-a ili koji se ulove u vodama EU-a moraju se iskrcati s perajama pričvršćenima uz tijelo.

Zabrana trgovine odrezanim perajama mogla bi dovesti do toga da flota EU-a lovi manje morskih pasa u međunarodnim vodama, što bi moglo imati negativne socioekonomske posljedice. Osim toga, s obzirom na to da flota EU-a te vrste uglavnom lovi u međunarodnim vodama koje su u nadležnosti regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom, takvo smanjenje aktivnosti moglo bi dovesti i do smanjenja održivosti ribolovnih praksi izvan EU-a. Međutim, potrebna je daljnja procjena širih gospodarskih, društvenih i okolišnih posljedica za dionike EU-a i treće zemlje na koje bi mjera mogla utjecati. Za donošenje utemeljenih odluka Komisiji je potreban skup potpunijih i detaljnijih podataka (uključujući statističke podatke) radi analize trendova u dinamici ulova i trgovine.

Stoga će Komisija:

—	odmah započeti pripreme kako bi se do kraja 2023. pokrenula procjena učinka o okolišnim, društvenim i gospodarskim posljedicama primjene politike „s perajama prirodno pričvršćenima” pri stavljanju morskih pasa na tržište u EU-u, za potrošnju u EU-u ili za međunarodnu trgovinu (uvoz i izvoz),

—	do kraja 2023. ispitati najbolja pravna sredstva za zahtijevanje detaljnijih informacija za identifikaciju vrsta morskih pasa i njihovih proizvoda pri uvozu i izvozu te donijeti odluku koja bi trebala stupiti na snagu najkasnije do 1. siječnja 2025.

Europskom građanskom inicijativom upozorilo se i na neka bitna pitanja koja se mogu riješiti daljnjom ulaganjem dodatnih napora u provedbu prava Unije i odlučnijim djelovanja na međunarodnoj razini. Stoga će Komisija istodobno:

—	ojačati način na koji se provodi pravo Unije u pogledu praćenja ribolovnih i tržišnih aktivnosti, mjera kontrole u vezi s preradom i stavljanjem na tržište, uvozom i izvozom proizvoda od morskih pasa te pravila o sljedivosti i označivanju,

—

poduzeti daljnje mjere na međunarodnoj razini i zalagati se za poduzimanje dodatnih mjera kako bi se zaštitili ugroženi morski psi i osiguralo zdravlje komercijalnih populacija morskih pasa. Cilj je djelotvorna zabrana rezanja peraja u cijelom svijetu, osiguranje učinkovitih kontrola trgovine proizvodima od morskih pasa na globalnoj razini te suzbijanje potražnje za proizvodima od morskih pasa koji potječu iz neodrživog ribolova.

---

(1)  Registarski broj koji je dodijelila Komisija ECI(2020)000001 (https://europa.eu/citizens-initiative/initiatives/details/2020/000001_hr).

(2)  Uredba (EU) 2019/788 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o europskoj građanskoj inicijativi (SL L 130, 17.5.2019., str. 55.).

(3)  Odluka Komisije (EU) 2019/2252 od 17. prosinca 2019. o predloženoj građanskoj inicijativi pod nazivom „Stop Finning – Stop the trade” (Stop rezanju peraja – stop trgovini) (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 9203) (SL L 336, 30.12.2019., str. 312.).

(4)  Uredba (EU) 2020/1042 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2020. o utvrđivanju privremenih mjera koje se odnose na rokove za faze prikupljanja, provjere i ispitivanja predviđene u Uredbi (EU) 2019/788 o europskoj građanskoj inicijativi s obzirom na izbijanje bolesti COVID-19 (SL L 231, 17.7.2020., str. 7.); Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/2200 od 17. prosinca 2020. o produljenju rokova za prikupljanje izjava o potpori za određene europske građanske inicijative u skladu s Uredbom (EU) 2020/1042 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 434, 23.12.2020., str. 56.); Provedbena odluka Komisije (EU) 2021/360 od 19. veljače 2021. o produljenju rokova za prikupljanje izjava o potpori za određene europske građanske inicijative u skladu s Uredbom (EU) 2020/1042 Europskog parlamenta i Vijeća (priopćeno pod brojem dokumenta C(2021) 1121) (SL L 69, 26.2.2021., str. 9.).

(5)  Crveni popis ugroženih vrsta IUCN-a

(6)  Morski psi | Međunarodni akcijski plan za očuvanje morskih pasa i upravljanje njima | Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (fao.org)

(7)  Vidjeti Prilog.

(8)  Izvor: Europski tržišni opservatorij za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA).

(9)  Izvor: Europski tržišni opservatorij za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA).

(10)  Izvor: Europski tržišni opservatorij za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA).

(11)  Izvor: statistički podaci Eurostata o ribolovu.

(12)  Izvor: izvješća država članica Komisiji. Na raže se ne primjenjuje Uredba o rezanju peraja morskih pasa; one se love gotovo isključivo u vodama EU-a.

(13)  Uredba Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima (SL L 61, 3.3.1997., str. 1.).

(14)  „Rezanje peraja morskih pasa” je praksa kojom se morskim psima na ribarskim plovilima uklanjaju peraje, a ostatak morskog psa odbacuje se u more.

(15)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1185/2003 od 26. lipnja 2003. o uklanjanju peraja morskih pasa na plovilima (SL L 167, 4.7.2003., str. 1.).

(16)  Uredba (EU) br. 605/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1185/2003 o uklanjanju peraja morskih pasa na plovilima (SL L 181, 29.6.2013., str. 1.).

(17)  Izvješće Komisije Parlamentu i Vijeću o primjeni Uredbe o rezanju peraja morskih pasa (COM(2016) 207 final).

(18)  ZNANSTVENI, TEHNIČKI I GOSPODARSKI ODBOR ZA RIBARSTVO (STECF), Review of the implementation of the shark finning regulation and assessment of the impact of the 2009 European Community Action Plan for the Conservation and Management of Sharks (CPOA) (STECF-19-17)

(19)  Komisija za ribarstvo sjeveroistočnog Atlantika (NEAFC), Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM), Organizacija za ribarstvo sjeverozapadnog Atlantika (NAFO).

(20)  Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT), Komisija za tunu u Indijskom oceanu (IOTC), Međuamerička komisija za tropsku tunu (IATTC), Organizacija za ribarstvo jugoistočnog Atlantika (SEAFO), CCSBT, Komisija za ribarstvo zapadnog i središnjeg Pacifika (WCPFC), Komisija za ribarstvo sjevernog Pacifika (NPFC).

(21)  Regionalna organizacija za upravljanje ribarstvom u južnom Pacifiku (SPRFMO), Sporazum o ribarstvu u južnom Indijskom oceanu (SIOFA), Konvencija o očuvanju antarktičkih morskih živih resursa (CCAMLR).

(22)  Vidjeti radni dokument službi Komisije: Smjernice za bolju regulativu, SWD(2021) 305 final.

(23)  Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.). ZRP-om se nastoji osigurati da ribolovne aktivnosti budu ekološki održive i da se njima upravlja u skladu s gospodarskim i društvenim ciljevima te ciljevima u pogledu zapošljavanja (članak 2. stavak 1.). Primjenjuje se predostrožni pristup upravljanju ribarstvom i pristup upravljanju ribarstvom temeljen na ekosustavu (članak 2. stavak 2. i članak 2. stavak 3.).

(24)  Članak 2. stavak 5. točka (j) Uredbe o ZRP-u.

(25)  Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).

(26)  U skladu s Okvirnom direktivom o morskoj strategiji, deskriptor D1C1 iz Odluke Komisije 2017/848, koji se odnosi na stopu smrtnosti po vrsti kao rezultat usputnog ulova.

(27)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o Akcijskom planu Europske zajednice za očuvanje morskih pasa i upravljanje njima (COM/2009/0040 final).

(28)  Uvodne izjave 19. i 20. Uredbe Vijeća (EU) 2023/194 od 30. siječnja 2023. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2023. za određene riblje stokove koje se primjenjuju u vodama Unije te, za ribarska plovila Unije, u određenim vodama izvan Unije, kao i o utvrđivanju takvih ribolovnih mogućnosti za 2023. i 2024. za određene dubokomorske riblje stokove (SL L 28, 31.1.2023., str. 1.).

(29)  Uredba (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera, o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EU) br. 1380/2013, (EU) 2016/1139, (EU) 2018/973, (EU) 2019/472 i (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005 (SL L 198, 25.7.2019., str. 105.).

(30)  Vrste u odnosu na koje postoji zabrana ulova, zadržavanja na plovilu, prekrcavanja, iskrcavanja, pohrane, izlaganja ili nuđenja na prodaju.

(31)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).

(32)  Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o izmjeni uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i o izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1005/2008 i Uredbe (EU) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu kontrole ribarstva (COM(2018) 368 final).

(33)  Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22.11.2011., str. 18.).

(34)  Uredba (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (SL L 354, 28.12.2013., str. 1.).

(35)  Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću – Provedba Uredbe (EU) br. 1379/2013 o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture (COM(2023) 101 final), Revizija akcijskog plana EU-a za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom (COM(2022) 581 final).

(36)  Države članice EU-a prijavile su 2021. tri zapljene (ukupno osam peraja ili njihovih dijelova).

(37)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Revizija akcijskog plana EU-a za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom (COM(2022) 581 final).

(38)  Vidjeti Identification materials on sharks | CITES

(39)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje, o izmjeni uredaba (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1936/2001 i (EZ) br. 601/2004 i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1093/94 i (EZ) br. 1447/1999 (SL L 286, 29.10.2008., str. 1.).

(40)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Akcijski plan EU-a: Zaštita i obnova morskih ekosustava za održivo i otporno ribarstvo (COM(2023) 102 final).

(41)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Akcijski plan EU-a: Zaštita i obnova morskih ekosustava za održivo i otporno ribarstvo (COM(2023) 102 final).

(42)  Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o obnovi prirode (COM(2022) 304 final).

(43)  Obnova naših oceana i voda (europa.eu).

(44)  CL6-2023-FARM2FORK-01-8.

(45)  1. MEĐUNARODNI AKCIJSKI PLAN – MORSKI PSI (fao.org)

(46)  Država čije je državno područje unutar prirodnog područja rasprostranjenosti vrste.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.11202 – FORTUM MARKETS / TELGE ENERGI)

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 275/02)

Dana 31. srpnja 2023. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (https://competition-cases.ec.europa.eu/search). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32023M11202. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.11137 – EMIL FREY FRANCE / SACAPUCE / JAM PROD / GROUPE KERTRUCKS FINANCE)

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 275/03)

Dana 3. srpnja 2023. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na francuskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (https://competition-cases.ec.europa.eu/search). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32023M11137. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.11181 – MACQUARIE / BCI / ENDEAVOUR ENERGY)

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 275/04)

Dana 26. srpnja 2023. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (https://competition-cases.ec.europa.eu/search). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32023M11181. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.11096 – MAPFRE / VAS / JV)

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 275/05)

Dana 28. srpnja 2023. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (https://competition-cases.ec.europa.eu/search). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32023M11096. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Obavijest namijenjena određenim osobama i subjektima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene Odlukom Vijeća (ZVSP) 2016/849 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1509 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje

(2023/C 275/06)

O sljedećim informacijama obavješćuju se PAK Jae-gyong (br. 4), KIM Yong Chol (br. 7), HONG Sung-Mu (br. 10), JO Kyongchol (br. 11), PAK Jong-chon (br. 17), Kim Su Gil (br. 28), JON Il Ho (br. 29), YU Jin (br. 31), Nuklearni istraživački centar u Yongbyonu (br. 4), osobe i subjekt navedeni u odjeljku I. Priloga II. Odluci (ZVSP) 2016/849 (1) i u Prilogu XV. Uredbi (EU) 2017/1509 (2), kao i KIM Chang Hyok, također poznat kao James Kim (br. 8), RYANG Su Nyo (br. 10), PYON Won Gun (br. 11), PAE Won Chol (br. 12), RI Sin Song (br. 13), KIM Sung Su (br. 14), KIM Pyong Chol (br. 15), O Yong Ho (br. 31), Pan Systems Pyongyang, također poznat kao Wonbang Trading Co., Glocom, International Golden Services, International Global System (br. 4), Eritech Computer Assembly & Communication Technology PLC (br. 5), Korea General Corporation for External Construction (drugi nazivi: KOGEN, GENCO) (br. 6), osobe i subjekti navedeni u Prilogu III. Odluci Vijeća (ZVSP) 2016/849 i Prilogu XVI. Uredbi (EU) 2017/1509.

Vijeće namjerava zadržati mjere ograničavanja protiv navedenih osoba i subjekata s novim obrazloženjima. Te se osobe obavješćuju da do 11. kolovoza 2023. na sljedeću adresu mogu podnijeti zahtjev Vijeću kako bi dobile predviđena obrazloženja za njihovo uvrštenje na popis:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1

Rue de la Loi 175/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

---

(1)  SL L 141, 28.5.2016., str. 79.

(2)  SL L 224, 31.8.2017., str. 1.

ODLUKA VIJEĆA

od 25. srpnja 2023.

o imenovanju izvršnog direktora Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo

(2023/C 275/07)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije (1), a posebno njezin članak 158. stavak 2.,

budući da:

(1)	Mandat sadašnjeg izvršnog direktora Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) istječe 30. rujna 2023. Stoga je potrebno imenovati novog izvršnog direktora EUIPO-a.

(2)	Dopisom od 6. lipnja 2023. Upravni odbor EUIPO-a podnio je Vijeću popis kandidata za radno mjesto izvršnog direktora EUIPO-a,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

---

(1)  SL L 154, 16.6.2017., str. 1.

ODLUKA VIJEĆA

od 14. srpnja 2023.

o izmjeni Odluke 98/481/EZ o odobravanju vanjskih revizora Europske središnje banke

(2023/C 275/08)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Protokol o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 27.1.,

uzimajući u obzir Preporuku ESB/2023/15 Europske središnje banke od 6. lipnja 2023. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima Europske središnje banke (1),

budući da:

(1)	Reviziju financijskih izvještaja Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro obavljaju neovisni vanjski revizori koje preporuči Upravno vijeće ESB-a i odobri Vijeće Europske unije.

(2)	U 2017. ESB odabrao je društvo Baker Tilly GmbH & Co. KG Wirtschaftsprüfungsgesellschaft za svoje vanjske revizore za financijske godine od 2018. do 2022., s mogućnošću produljenja mandata na financijske godine 2023. i 2024 (2)..

(3)	Mandat društva Baker Tilly GmbH & Co. KG Wirtschaftsprüfungsgesellschaft završio je nakon revizije za financijsku godinu 2022. Stoga je potrebno imenovati vanjske revizore od financijske godine 2023.

(4)	ESB namjerava produljiti mandat društva Baker Tilly GmbH & Co. KG Wirtschaftsprüfungsgesellschaft na financijske godine 2023. i 2024. To je produljenje moguće u skladu s ugovornim aranžmanima između ESB-a i društva Baker Tilly GmbH & Co. KG Wirtschaftsprüfungsgesellschaft.

(5)	Upravno vijeće ESB-a preporučilo je da se društvo Baker Tilly GmbH & Co. KG Wirtschaftsprüfungsgesellschaft imenuje vanjskim revizorima ESB-a za financijske godine 2023. i 2024.

(6)	Primjereno je slijediti preporuku Upravnog vijeća ESB-a te na odgovarajući način izmijeniti Odluku Vijeća 98/481/EZ (3),

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

---

(1)  SL C 208, 15.6.2023., str. 1.

(2)  Preporuka ESB/2017/42 Europske središnje banke od 15. prosinca 2017. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima Europske središnje banke (SL C 444, 23.12.2017., str. 1).

(3)  Odluka Vijeća 98/481/EZ od 20. srpnja 1998. o odobravanju vanjskih revizora Europske središnje banke (SL L 216, 4.8.1998., str. 7.).

Obavijest namijenjena fizičkim i pravnim osobama, subjektima i tijelima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene u Odluci Vijeća 2012/642/ZVSP, kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2023/1592, i Uredbi Vijeća (EZ) br. 765/2006, kako se provodi Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2023/1591, o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Bjelarusu i sudjelovanje Bjelarusa u ruskoj agresiji prema Ukrajini

(2023/C 275/09)

Osobama, subjektima i tijelima navedenima u Prilogu Odluci Vijeća 2012/642/ZVSP (1), kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2023/1592 (2), i u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EZ) br. 765/2006 (3), kako se provodi Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2023/1591 (4), o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Bjelarusu i sudjelovanje Bjelarusa u ruskoj agresiji prema Ukrajini skreće se pozornost na informacije u nastavku.

Vijeće Europske unije odlučilo je da bi te osobe, subjekte i tijela trebalo uvrstiti na popis osoba, subjekata i tijela na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene u Odluci 2012/642/ZVSP i Uredbi (EZ) br. 765/2006 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Bjelarusu i sudjelovanje Bjelarusa u ruskoj agresiji prema Ukrajini. Razlozi za uvrštenje tih osoba, subjekata i tijela na popis navedeni su u relevantnim unosima u tim prilozima.

Tim osobama, subjektima i tijelima skreće se pozornost na mogućnost podnošenja zahtjeva nadležnim tijelima relevantne države članice ili država članica, kako su navedena na internetskim stranicama iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 765/2006, radi pribavljanja odobrenja za upotrebu zamrznutih sredstava za osnovne potrebe ili posebna plaćanja (usp. članak 3. Uredbe).

Dotične osobe, subjekti i tijela mogu do 30. studenoga 2023. Vijeću podnijeti zahtjev, zajedno s popratnom dokumentacijom, za ponovno razmatranje odluke o njihovu uvrštenju na navedeni popis i poslati ga na sljedeću adresu:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1

Rue de la Loi 175/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

Dotičnim osobama, subjektima i tijelima ujedno se skreće pozornost na mogućnost osporavanja odluke Vijeća pred Općim sudom Europske unije, u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 275. drugom stavku i članku 263. četvrtom i šestom stavku Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

---

(1)  SL L 285, 17.10.2012., str. 1.

(2)  SL L 195 I, 3.8.2023., str. 31..

(3)  SL L 134, 20.5.2006., str. 1.

(4)  SL L 195 I, 3.8.2023., str. 1..

Obavijest namijenjena ispitanicima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene u Odluci Vijeća 2012/642/ZVSP i Uredbi Vijeća (EZ) br. 765/2006 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Bjelarusu i sudjelovanje Bjelarusa u ruskoj agresiji prema Ukrajini

(2023/C 275/10)

U skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (1) ispitanicima se skreće pozornost na informacije u nastavku.

Pravne osnove za taj postupak obrade čine Odluka Vijeća 2012/642/ZVSP (2), kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2023/1592 (3), i Uredba (EZ) br. 765/2006 (4), kako se provodi Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2 2023/1591 (5).

Voditelj tog postupka obrade jest Vijeće Europske unije koje zastupa glavni direktor Glavne uprave za vanjske odnose (RELEX) Glavnog tajništva Vijeća, a služba zadužena za postupak obrade jest RELEX.1, s kojom se može stupiti u kontakt na adresi:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1

Rue de la Loi 175/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

Sa službenikom GTV-a za zaštitu podataka može se stupiti u kontakt putem e-adrese:

Službenik za zaštitu podataka

data.protection@consilium.europa.eu

Svrha je postupka obrade uspostava i ažuriranje popisa osoba na koje se primjenjuju mjere ograničavanja u skladu s Odlukom 2012/642/ZVSP, kako je izmijenjena odlukom (ZVSP) 2023/1592, i Uredbom (EZ) br. 765/2006, kako se provodi Provedbenom uredbom (EU) 2023/1591.

Ispitanici su fizičke osobe koje ispunjavaju kriterije za uvrštenje na popis navedene u Odluci 2012/642/ZVSP i Uredbi (EZ) br. 765/2006.

Prikupljeni osobni podaci obuhvaćaju podatke potrebne za ispravno utvrđivanje identiteta dotične osobe, obrazloženje i sve druge podatke povezane s razlozima uvrštenja na popis.

Pravne osnove za obradu osobnih podataka čine odluke Vijeća donesene na temelju članka 29. UEU-a i uredbe Vijeća donesene na temelju članka 215. UFEU-a u kojima se određuju fizičke osobe (ispitanici) i nalažu zamrzavanje imovine i ograničenja putovanja.

Obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (a) i za poštovanje pravnih obveza utvrđenih u prethodno navedenim pravnim aktima kojima voditelj obrade podliježe u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) 2018/1725.

Obrada je nužna zbog znatnog javnog interesa u skladu s člankom 10. stavkom 2. točkom (g) Uredbe (EU) 2018/1725.

Vijeće može dobiti osobne podatke ispitanika od država članica i/ili Europske službe za vanjsko djelovanje. Primatelji su osobnih podataka države članice, Europska komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje.

Svi osobni podaci koje Vijeće obrađuje u kontekstu samostalnih mjera ograničavanja EU-a ostat će pohranjeni pet godina od trenutka brisanja ispitanika s popisa osoba na koje se primjenjuje zamrzavanje imovine ili od trenutka isteka valjanosti mjere ili, ako je pokrenut sudski postupak pred Sudom, do donošenja konačne presude. Osobne podatke sadržane u dokumentima koje je registriralo Vijeće čuva Vijeće u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u smislu članka 4. stavka 1. točke (e) Uredbe (EU) 2018/1725.

Vijeće će možda morati razmijeniti osobne podatke o ispitaniku s trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom u kontekstu prijenosa uvrštenja na popis UN-a od strane Vijeća ili u kontekstu međunarodne suradnje u vezi s politikom mjera ograničavanja EU-a.

Ako ne postoji odluka o primjerenosti ili odgovarajuće zaštitne mjere, prijenos osobnih podataka trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji temelji se na sljedećem uvjetu ili više njih, u skladu s člankom 50. Uredbe (EU) 2018/1725:

—	prijenos je nužan iz važnih razloga od javnog interesa,

—	prijenos je nužan za postavljanje, ostvarivanje ili obranu pravnih zahtjeva.

U obradu osobnih podataka ispitanika nije uključeno automatizirano donošenje odluka.

Ispitanici imaju pravo na informacije i pravo pristupa svojim osobnim podacima. Također imaju pravo na ispravak i dopunu svojih podataka. U određenim okolnostima mogu imati pravo na brisanje svojih osobnih podataka ili pravo prigovora na obradu svojih osobnih podataka ili mogu zatražiti njezino ograničenje.

Ispitanici mogu ostvariti ta prava slanjem e-poruke voditelju obrade, uz kopiju službeniku za zaštitu podataka, kako je prethodno navedeno.

Uz svoj zahtjev ispitanici moraju dostaviti presliku identifikacijske isprave kako bi potvrdili svoj identitet (osobna iskaznica ili putovnica). Ta isprava treba sadržavati identifikacijski broj, državu izdavanja, razdoblje valjanosti, ime, adresu i datum rođenja. Svi drugi podaci koje sadržava preslika identifikacijske isprave, poput fotografije ili osobnih obilježja, mogu se zacrniti.

Ispitanici imaju pravo podnijeti pritužbu Europskom nadzorniku za zaštitu podataka u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 (edps@edps.europa.eu).

Prije toga preporučuje se da ispitanici prvo pokušaju iskoristiti pravni lijek tako da se obrate voditelju obrade i/ili službeniku Vijeća za zaštitu podataka.

Ne dovodeći u pitanje bilo koji pravni lijek u sudskom, upravnom ili izvansudskom postupku, ispitanici imaju pravo podnijeti pritužbu Europskom nadzorniku za zaštitu podataka u skladu s Uredbom (EU) br. 2018/1725 (edps@edps.europa.eu).

---

(1)  SL L 295, 21.11.2018., str. 39.

(2)  SL L 285, 17.10.2012., str. 1.

(3)  SL L 195 I, 3.8.2023., str. 31..

(4)  SL L 134, 20.5.2006., str. 1.

(5)  SL L 195 I, 3.8.2023., str. 1..

Tečajna lista eura (1)

3. kolovoza 2023.

(2023/C 275/11)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0932
JPY	japanski jen	156,24
DKK	danska kruna	7,4517
GBP	funta sterlinga	0,86468
SEK	švedska kruna	11,7415
CHF	švicarski franak	0,9579
ISK	islandska kruna	144,70
NOK	norveška kruna	11,2765
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	24,034
HUF	mađarska forinta	390,85
PLN	poljski zlot	4,4598
RON	rumunjski novi leu	4,9390
TRY	turska lira	29,4774
AUD	australski dolar	1,6748
CAD	kanadski dolar	1,4619
HKD	hongkonški dolar	8,5331
NZD	novozelandski dolar	1,7985
SGD	singapurski dolar	1,4678
KRW	južnokorejski von	1 422,79
ZAR	južnoafrički rand	20,3700
CNY	kineski renminbi-juan	7,8397
IDR	indonezijska rupija	16 582,02
MYR	malezijski ringit	4,9795
PHP	filipinski pezo	60,744
RUB	ruski rubalj
THB	tajlandski baht	37,852
BRL	brazilski real	5,2996
MXN	meksički pezo	18,8294
INR	indijska rupija	90,4965

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Novi nacionalni motiv na kovanicama eura namijenjenima optjecaju

(2023/C 275/12)

Nacionalni motiv nove prigodne kovanice od 2 eura namijenjene optjecaju koju izdaje Hrvatska

Kovanice eura namijenjene optjecaju zakonsko su sredstvo plaćanja u cijelom europodručju. Komisija objavljuje opis izgleda svih novih kovanica kako bi obavijestila širu javnost i sve osobe koje rukuju kovanicama (1). U skladu sa zaključcima Vijeća od 10. veljače 2009 (2)., državama članicama koje pripadaju europodručju i zemljama koje su s Europskom unijom potpisale monetarni sporazum o izdavanju kovanica eura dopušteno je izdavati prigodne kovanice eura namijenjene optjecaju uz određene uvjete, a osobito uz uvjet da je riječ isključivo o kovanicama od 2 eura. Te kovanice imaju iste tehničke značajke kao ostale kovanice od 2 eura, ali je na njihovoj nacionalnoj strani prikazan prigodan motiv koji ima izrazitu simboličku vrijednost na nacionalnoj ili europskoj razini.

Zemlja izdavanja: Hrvatska

Prigoda: uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj 1. siječnja 2023.

Opis motiva: dizajn sadržava horizontalno postavljen naziv zemlje izdavanja „HRVATSKA” i godinu izdavanja „2023.” kao i natpis „ČLANICA EUROPODRUČJA” ispisan uz vanjski rub središnjeg dijela kovanice. Ti natpisi skupa čine stilizirani simbol eura „€”. Drugi središnji motiv na kovanici prepoznatljivi je simbol Hrvatske, hrvatska šahovnica, koja je dio grba Republike Hrvatske.

U vanjskom prstenu kovanice nalazi se 12 zvijezda europske zastave.

Očekivana naklada: 250 000 kovanica

Datum izdavanja: rujan 2023.

---

(1)  Za nacionalne motive svih kovanica izdanih 2002. vidjeti SL C 373, 28.12.2001., str. 1.

(2)  Vidjeti zaključke Vijeća za ekonomske i financijske poslove od 10. veljače 2009. i Preporuku Komisije od 19. prosinca 2008. o zajedničkim smjernicama za nacionalne motive i izdavanje kovanica eura namijenjenih optjecaju (SL L 9, 14.1.2009., str. 52.).

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

od 28. srpnja 2023.

o objavi zahtjeva za registraciju naziva iz članka 49. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u Službenom listu Europske unije, za „Irish Grass Fed Beef” (ZOZP)

(2023/C 275/13)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 50. stavak 2. točku (a),

budući da:

(1)	U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Irske za registraciju naziva „Irish Grass Fed Beef” kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla objavljen je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)

Komisija je 21. veljače 2022. zaprimila prigovor, uključujući povezanu obrazloženu izjavu o prigovoru, od Ujedinjene Kraljevine (Sjeverna Irska). Prigovor je ocijenjen prihvatljivim. Irska i Ujedinjena Kraljevina (Sjeverna Irska) provele su odgovarajuća savjetovanja i postigle dogovor o znatnoj izmjeni jedinstvenog dokumenta.

(3)

U skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Irska je Komisiji dostavila dokumente i informacije relevantne za dogovor postignut s Ujedinjenom Kraljevinom (Sjeverna Irska) u postupku prigovora na zahtjev za registraciju naziva „Irish Grass Fed Beef” kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, uključujući znatno izmijenjen jedinstveni dokument.

(4)	U skladu s člankom 50. i člankom 51. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Komisija je ispitala taj zahtjev i zaključila da ispunjava uvjete utvrđene u toj uredbi.

(5)

Kako bi se omogućilo podnošenje prigovora u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, jedinstveni dokument i upućivanje na objavu specifikacije proizvoda iz članka 50. stavka 2. točke (a) te uredbe koji se odnose na naziv „Irish Grass Fed Beef” trebalo bi objaviti u Službenom listu Europske unije,

ODLUČILA JE:

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL C 492, 8.12.2021., str. 12.

Objava zahtjeva za izmjenu tradicionalnog izraza u sektoru vina u skladu s člankom 28. stavkom 3. i člankom 34. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za zaštitu oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih izraza u sektoru vina, postupka podnošenja prigovora, ograničenja upotrebe, izmjena specifikacija proizvoda, poništenja zaštite te označivanja i prezentiranja

„Vino generoso”

(2023/C 275/14)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 22. stavkom 1. i člankom 27. stavkom 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/34 (1). Prigovori se moraju dostaviti Komisiji u roku od dva mjeseca od datuma objave ove obavijesti.

ZAHTJEV ZA IZMJENU TRADICIONALNOG IZRAZA

„Vino generoso”

Datum primitka: 5. svibnja 2023.

Broj stranica (uključujući ovu stranicu): 4

Jezik na kojem se podnosi zahtjev za izmjenu: Španjolski

Broj predmeta: Ares(2023)3171190.

Tradicionalni izraz za koji se zahtijeva izmjena: Vino generoso

Podnositelj zahtjeva: Glavna uprava za prehrambenu industriju, španjolsko Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i prehrane

Puna adresa (ulica i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država):

Po Infanta Isabel, 1

28071 Madrid

ESPAÑA

Zemlja porijekla: Španjolska

Telefon, faks, e-adresa:

Tel. +34 913475397

Faks +34 913475410

E-pošta: dgia@mapa.es; sgccala@mapa.es

Opis izmjene:

U sažetku definicije / uvjeta uporabe tradicionalnog izraza „vino generoso” u sustavu eAmbrosia navedeno je sljedeće:

„[Dio B točka 8. Priloga III. Uredbi Komisije (EZ) br. 606/2009] ili vino sa ZOI-jem ‚Montilla-Moriles’, pod uvjetom da se tijekom proizvodnog procesa ne dodaje alkohol, te je stvarna alkoholna jakost od najmanje 15 % vol. postignuta prirodno.”

Ta definicija / ti uvjeti uporabe povezani su s Uredbom Komisije (EZ) br. 606/2009, koja je stavljena izvan snage Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/934, kojom se utvrđuju pravila za tradicionalni izraz „vino generoso” u Prilogu III. dijelu B točki 8.:

„U slučaju likerskih vina posebni tradicionalni izraz ‚vino generoso’ upotrebljava se samo za suha likerska vina koja nose zaštićenu oznaku izvornosti i u cijelosti ili djelomično zriju uz površinsko djelovanje kvasca ‚flor’ i:

—	koja se proizvode samo od bijeloga grožđa sorti Palomino de Jerez, Palomino fino, Pedro Ximénez, Verdejo, Zalema i Garrido Fino,

—	koja se stavljaju na tržište nakon dozrijevanja u hrastovim bačvama u trajanju od prosječno dvije godine.

Dozrijevanje uz površinsko djelovanje kvasca ‚flor’ iz prvog podstavka znači biološki postupak do kojega dolazi kada se na slobodnoj površini vina nakon potpune alkoholne fermentacije mošta spontano razvije sloj tipičnih kvasaca, što proizvodu daje posebna analitička i organoleptička svojstva.”

Definicija / uvjeti uporabe zamijenjeni su sljedećim:

„Naziv ‚vino generoso’ upotrebljava se samo za vina i suha likerska vina iz kategorije proizvoda od vinove loze 1. i 3. iz dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013., sa zaštićenim oznakama izvornosti ‚Condado de Huelva’, ‚Jerez-Xérès-Sherry’, ‚Lebrija’, ‚Málaga’, ‚Manzanilla-Sanlúcar de Barrameda’, ‚Montilla-Moriles’ i ‚Rueda’:

1.	Proizvedeno samo od bijeloga grožđa dobivenog od sorti vinove loze odobrenih za svaku od prethodno navedenih zaštićenih oznaka izvornosti;

2.	Stavljaju se na tržište nakon dozrijevanja u hrastovim bačvama najmanje dvije godine;

3.	Spontano razvijaju sloj tipičnih kvasaca (poznatih kao ‚flor’) na slobodnoj površini vina nakon potpune alkoholne fermentacije mošta koji proizvodu daju specifična analitička i organoleptička svojstva. To se ne odnosi na tradicionalna suha vina sa ZOI-jem ‚Málaga’;

4.	S najmanjom stvarnom alkoholnom jakosti od 14 % za kategoriju 1. i 15 % vol. za kategoriju 3., osim iznimaka utvrđenih u propisima EU-a koji su trenutačno na snazi;

5.

S najvećim sadržajem reducirajućih šećera (glukoza i fruktoza) od: a) 4 grama po litri; b) ili 9 grama po litri, pod uvjetom da ukupna kiselost izražena kao vinska kiselina u gramima po litri nije za više od 2 grama manja od udjela neprevrela šećera; c) ili, isključivo za likerska vina, razina u specifikaciji utvrđena za ‚suho’.”

Objašnjenje razloga za izmjenu

Vina s tradicionalnim izrazom „vino generoso” među vinima su s najvećim ugledom i tradicijom u Andaluziji. Navode se u različitim pravnim tekstovima u kojima se priznaju ZOI-ji.

Tradicionalni izraz trenutačno je zaštićen na razini Europske unije, a njegovu uporabu regulira na temelju članka 112. točke (a) i članka 113. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007.

Definiran je i u dijelu B točki 8. Priloga III. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/934 оd 12. ožujka 2019. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu vinogradarskih područja u kojima se može povećati alkoholna jakost, odobrenih enoloških postupaka i ograničenja primjenjivih na proizvodnju i čuvanje proizvoda od vinove loze, najmanjeg postotka alkohola za nusproizvode i njihova odlaganja te objave zapisa OIV-a. Osim toga, taj je pojam izvorno bio uključen u elektroničku bazu podataka Europske komisije „e-Bacchus”, koja je zamijenjena elektroničkim registrom „eAmbrosia”. Upotrijebljena definicija temelji se na upućivanju u dijelu B točki 8. Priloga III. Uredbi Komisije (EZ) br. 606/2009 od 10. srpnja 2009. o utvrđivanju određenih detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 u pogledu kategorija proizvoda od vinove loze, enoloških postupaka i primjenjivih ograničenja, koja je kasnije stavljena izvan snage Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/934 od 12. ožujka 2019., pri čemu su zadržane definicije iz Uredbe Komisije (EZ) br. 606/2009 od 10. srpnja 2009.

Radi jasnoće, transparentnosti i pravne sigurnosti određeni tradicionalni izrazi za vina sa zaštićenim oznakama izvornosti iz Andaluzije uređeni su Uredbom Regionalnog ministarstva poljoprivrede, ribarstva, vode i ruralnog razvoja od 22. veljače 2023., objavljenom u Andaluzijskom službenom listu (BOJA) br. 42 od 3. ožujka 2023. Ta je uredba primjeren pravni instrument za odobravanje tradicionalnih izraza i za njihovu naknadnu izmjenu u registru EU-a. Definicija je utvrđena i objavljena kako bi se osigurao pravni prijelaz s postojećeg zakonodavnog okvira tradicionalnog izraza „vino generoso” i povezanih zaštićenih tradicionalnih izraza. U definiciji se uporabom tradicionalnog izraza opisuju svojstva i zajednička obilježja zaštićenih oznaka izvornosti. Time se omogućuje pošteno tržišno natjecanje među proizvođačima, a potrošačima se pružaju jasne informacije. Jedna od novih značajki nove definicije jest da se njome utvrđuju posebne zaštićene oznake izvornosti koje imaju pravo koristiti taj tradicionalni izraz. Osim šest oznaka izvornosti iz Andaluzije, navodi se i „Rueda” jer je njezina specifikacija uvijek uključivala upotrebu tradicionalnog izraza.

Ime potpisnika: Direktor Glavne uprave za prehrambenu industriju

---

(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 46.

Objava odobrene standardne izmjene specifikacije proizvoda zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla u sektoru poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz članka 6.b stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014

(2023/C 275/15)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 6.b stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE SPECIFIKACIJE PROIZVODA ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI ILI ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA IZ DRŽAVE ČLANICE

(Uredba (EU) br. 1151/2012)

„Volailles de Licques”

EU br.: PGI-FR-0162-AM01 – 11.5.2023.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1.   Naziv proizvoda

„Volailles de Licques”

2.   Država članica u kojoj se nalazi zemljopisno područje

Francuska

3.   Tijelo države članice koje dostavlja obavijest o standardnoj izmjeni

Ministarstvo poljoprivrede i sigurnosti opskrbe hranom

–

4.   Opis odobrenih izmjena

1.   Nadležna služba države članice

Dodani su podaci Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu (Institut national de la qualité et de l’origine – INAO) kao nadležne službe države članice.

Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

2.   Skupina koja podnosi zahtjev

Navedeni su podaci društva QUALICNOR.

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

3.   Opis proizvoda

Za proizvode obuhvaćene ZOZP-om, izmjenom se predviđa proizvodnja sljedećih dodatnih vrsta:

—	tovljena kokoš,

—	uškopljeni mužjak biserke.

Skupina koja podnosi zahtjev uzgaja te dvije vrste na zemljopisnom području već dugi niz godina. Tovljene kokoši stekle su ugled 1987., dok su ga uškopljeni mužjaci biserke stekli 2010.

Rubrika je dopunjena kriterijima sukladnosti i organoleptičkim opisom svake vrste.

Dodano je duboko zamrzavanje i različiti mogući načini pakiranja. Prerađivačima se omogućuju raznovrsniji načini prezentacije kako bi ispunili očekivanja potrošača i istodobno osigurali kvalitetu proizvodâ.

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

4.   Zemljopisno područje

Do izmjene područja došlo je zbog upravnih promjena nakon spajanjâ općinâ iz definicije područja iz važeće specifikacije.

Tim se izmjenama ne dovodi u pitanje prvotno zemljopisno područje.

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

5.   Podaci koji dokazuju podrijetlo proizvoda iz zemljopisnog područja

Dodani su sljedeći dijelovi:

—	kategorija poslovnih subjekata koji posluju na zemljopisnom području,

—	identifikacijska prijava u svrhu akreditacije poslovnih subjekata prije početka predmetne aktivnosti.

Dodana je tablica uzlazne i silazne sljedivosti.

Izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

6.   Metoda proizvodnje

Podrubrika 5.2. „Korištene pasmine”

Utvrđeni su kriteriji za odabir pasmina ili križanih pasmina.

Sve su pasmine spororastuće i prilagođene uzgoju na otvorenom. Uvjeti hranjenja i uzgoja koji su utvrđeni u specifikaciji trebaju omogućiti da upotrijebljene pasmine i križane pasmine dosegnu najmanju težinu trupa u trenutku najranije dobi za klanje. Osim toga, dodana je tablica sa sažetkom fenotipa za svaku vrstu.

Podrubrika 5.3. „Način uzgoja”

Dodana su posebna pravila za uzgoj kopuna i uškopljenih mužjaka biserki. Tako se kopuni uškopljuju u roku od najviše 63 dana, a uškopljeni mužjaci biserke u roku od 91 dana. Kopuni se zatim tijekom razdoblja tova drže u objektu, najranije od 125. dana uzgoja i najdulje četiri tjedna. U objektima je uspostavljen sustav rasvjete.

Podrubrika 5.4. „Prehrana”

Postotak žitarica smanjen je sa 75 % mase hrane za životinje na 70 %.

Dodan je popis sirovina koje se mogu upotrebljavati u hrani koja se daje peradi.

Podrubrika 5.5. „Objekti i pašnjaci za uzgoj”

U važećoj specifikaciji nije bio naveden opis pašnjakâ. Na pašnjacima u pravilu trebaju biti posađena stabla. Navedene su pojedinosti u pogledu nasada na prostorima (vrste i broj stabala). Za svaku je vrstu navedena najmanja površina pašnjaka po jedinki, pri čemu se za tovljene kokoši i kopune površina mijenja od dana djelomičnog odvođenja na klanje. Dodaje se razdoblje mirovanja za objekte koje treba provesti između dva jata i obveza održavanja pašnjakâ.

Kad je riječ o biserkama, dodani su posebni kriteriji te obveza uspostave vanjskog avijarija i postavljanja prečki u objekte.

Nadalje, navode se kriteriji za uzgoj u objektima. Pravilo o uzgoju u fiksnom ili pokretnom objektu i u jednom jatu po objektu vrijedi za svu perad. Maksimalna veličina svakog objekta iznosi 400 m2 za fiksne objekte i 150 m2 za pokretne objekte. Rubrika je dopunjena tablicom u kojoj se prikazuje najveća gustoća životinja po objektu.

Podnaslov 5.6. „Minimalno trajanje razdoblja mirovanja u objektu”

Čim perad napusti gospodarstvo, dodaje se obveza čišćenja i dezinfekcije te razdoblje mirovanja za objekte.

Podrubrika 5.7. „Uvjeti za odvođenje na klanje, prijevoz i klanje”

Dodaje se obveza uskraćivanja hrane peradi najmanje pet sati prije odvođenja na klanje.

Dodaje se rok za prijevoz od najviše tri sata i vrijeme za oporavak u klaonici od 30 minuta.

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

7.   Povezanost

Poglavlje važeće specifikacije „Povezanost sa zemljopisnim podrijetlom” znatno je izmijenjeno. Podijeljeno je u tri dijela kako bi se zasebno opisale posebnosti zemljopisnog područja, obilježja proizvoda i uzročna povezanost. Tekst je sažetiji, a izbrisane su brojne ilustracije i povijesna upućivanja.

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

8.   Označivanje

Ovaj je odjeljak izbrisan i zamijenjen rečenicom u kojoj se navode obvezni elementi.

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

9.   Nadzorno tijelo

Odsad se navode podaci o francuskim nadležnim tijelima u području nadzora: Nacionalni institut za podrijetlo i kvalitetu (INAO) i Glavna uprava za tržišno natjecanje, potrošačka pitanja i sprečavanje prijevara (Direction générale de la concurrence, de la consommation et de la répression des fraudes, DGCCRF). Naziv i podaci za kontakt certifikacijskog tijela dostupni su na internetskim stranicama INAO-a te u bazi podataka Europske komisije.

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

10.   Nacionalni zahtjevi

Rubrika je prikazana je u obliku tablice s glavnim predmetima nadzora i načinom njihova ocjenjivanja.

Izmjena utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Volailles de Licques”

EU br.: PGI-FR-0162-AM01 – 11.5.2023.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1.   Naziv(i) (ZOI-ja ili ZOZP-a)

„Volailles de Licques”

2.   Država članica ili treća zemlja

Francuska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda (vidjeti Prilog XI.)

Razred 1.1. Svježe meso (i nusproizvodi klanja)

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Volailles de Licques” ptice su iz reda Galliformes. Potječu od otpornih spororastućih pasmina pogodnih za dugotrajan uzgoj i klanje u dobi blizu spolne zrelosti.

Perad „Volailles de Licques” ima sljedeća obilježja:

—	dobra konformacija,

—	trupovi koji su dobro prekriveni masnim tkivom i mesnati, s čvrstim mesom,

—	dobar mišićni razvoj fileâ i bataka.

Perad „Volailles de Licques” uključuje sljedeće vrste životinja:

Pilad: uzgajaju se tijekom razdoblja od najmanje 81 dana. Masa trupa iznosi najmanje 1,30 kg u slučaju pakiranja bez debelog crijeva i 0,95 kg u slučaju pakiranja bez unutarnjih organa s oznakom „spremno za kuhanje”.

Biserke: uzgajaju se tijekom razdoblja od najmanje 94 dana. Masa trupa iznosi najmanje 1,10 kg u slučaju pakiranja bez debelog crijeva i 0,85 kg u slučaju pakiranja bez unutarnjih organa s oznakom „spremno za kuhanje”.

Purani: uzgajaju se tijekom razdoblja od najmanje 140 dana. Masa trupa iznosi najmanje 2,70 kg u slučaju pakiranja bez debelog crijeva i 2,30 kg u slučaju pakiranja bez unutarnjih organa s oznakom „spremno za kuhanje”.

Kopuni: uzgajaju se tijekom razdoblja od najmanje 150 dana. Masa trupa iznosi najmanje 2,90 kg u slučaju pakiranja bez debelog crijeva i 2,50 kg u slučaju pakiranja bez unutarnjih organa s oznakom „spremno za kuhanje”.

Tovljene kokoši: uzgajaju se tijekom razdoblja od najmanje 120 dana. Masa trupa iznosi najmanje 1,95 kg u slučaju pakiranja bez debelog crijeva i 1,65 kg u slučaju pakiranja bez unutarnjih organa s oznakom „spremno za kuhanje”.

Uškopljeni mužjaci biserke: uzgajaju se tijekom razdoblja od najmanje 150 dana. Masa trupa iznosi najmanje 1,80 kg u slučaju pakiranja bez debelog crijeva i 1,40 kg u slučaju pakiranja bez unutarnjih organa s oznakom „spremno za kuhanje”.

Proizvod „Volailles de Licques” može se stavljati na tržište kao cijeli trup ili u komadima, svjež ili duboko zamrznut (osim peradi bez debelog crijeva). Trupovi trebaju ispunjavati kriterije pakiranja za razred A. Komadi trebaju biti u skladu s kriterijima pakiranja za razred A i dobivaju se od trupova odgovarajuće najmanje težine s oznakom „spremno za kuhanje”. Proizvod „Volailles de Licques” prodaje se nezapakiran ili zapakiran u foliju, u vakumiranom pakiranju ili pakiranju u kontroliranim uvjetima.

Postoje pakiranja sa sljedećim oznakama:

—	„spremno za kuhanje”,

—	„bez debelog crijeva”,

—	u komadima.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Dopuštena količina krmnog obroka u fazi tova sadržava, prema ponderiranom prosjeku konzumacije, najmanje 70 % žitarica i proizvoda dobivenih od žitarica.

Postotak proizvoda dobivenih od žitarica ne smije biti veći od 15 % ukupne mase krmnog obroka.

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Uzgoj peradi od trenutka smještanja mladih životinja u objekte.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

–

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Etiketa sadržava naziv „Volailles de Licques” i simbol ZOZP-a Europske unije u istom vidnom polju.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje u potpunosti se nalazi u departmanu Pas-de-Calais i uključuje sljedeće upravne jedinice:

Cjelokupni okruzi: Boulogne-sur-Mer, Calais, Montreuil i Saint-Omer

I sljedeće cjelokupne općine: Anvin, Aubrometz, Auchy-au-Bois, Aumerval, Auxi-le-Château, Bailleul-lès-Pernes, Beauvoir-Wavans, Bergueneuse, Blessy, Boffles, Bonnières, Boubers-sur-Canche, Bourecq, Bouret-sur-Canche, Bours, Boyaval, Buire-au-Bois, Conchy-sur-Canche, Conteville-en-Ternois, Eps, Equirre, Erin, Estrée-Blanche, Fiefs, Fleury, Floringhem, Fontaine-l'Etalon, Fontaine-lès-Boulans, Fontaine-lès-Hermans, Fortel-en-Artois, Frévent, Gennes-Ivergny, Ham-en-Artois, Haravesnes, Hestrus, Heuchin, Huclier, Isbergues, Lambres, Le Ponchel, Liettres, Ligny-lès-Aire, Ligny-sur-Canche, Linghem, Lisbourg, Marest, Mazinghem, Monchel-sur-Canche, Monchy-Cayeux, Nédon, Nédonchel, Noeux-lès-Auxi, Norrent-Fontes, Pernes, Prédefin, Pressy, Quoeux-Haut-Maînil, Quernes, Rely, Rombly, Rougefay, Sachin, Sains-lès-Pernes, Saint-Hilaire-Cottes, Tangry, Teneur, Tilly-Capelle, Tollent, Vacquerie-le-Boucq, Valhuon, Vaulx, Villers-l'Hôpital, Westrehem, Willencourt, Witternesse.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Povezanost ZOZP-a „Volailles de Licques” s podrijetlom temelji se na prirodnim i ljudskim čimbenicima na području oko pokrajine Licques koji uvjetuju proizvodnju peradi s posebnim obilježjima, koja su omogućila stvaranje ugleda tijekom vremena.

Zemljopisno područje zauzima velik dio departmana Pas-de-Calais koji se nalazi na sjeveru Francuske. Područje je na zapadu omeđeno kanalom La Manche (od granice departmana Somme do grada Calaisa) i Sjevernim morem (od grada Calais do granice sa departmanom Nord), a na istoku se pruža prema poljoprivrednim zemljištima.

Prevladava oceanska klima. Temperaturni je raspon neznatan, s blagim zimama i umjereno toplim ljetima, zbog utjecaja morskih povjetaraca i redovitih padalina (600 do 800 milimetara godišnje). Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 11 °C.

Ta blaga klima bez vršnih temperatura omogućuje da perad redovito izlazi na otvoreno.

S topografskog gledišta, područje je smješteno na oko 0 do 200 metara nadmorske visine, s mješovitim reljefom u kojem se izmjenjuju visoravni i doline. Poljoprivredna i prirodna područja su raznolika, sa šumarcima i brojnim livadama te velikom hidrografskom mrežom koja uključuje, među ostalim, rijeke Authie, Canche, Ternoise, Liane, Scarpe, Lys i Aa.

Zemljopisno područje je regija mješovite poljoprivrede i uzgoja na kojem se i dalje uvelike poštuju tradicije uzgoja peradi i žitarica. Te djelatnosti oblikuju raznolike krajolike u kojima se izmjenjuju prirodna područja, poljoprivredna područja različitih namjena i šumska područja.

Prisutni su brojni travnati i šumoviti pašnjaci na otvorenom na kojima se perad može slobodno kretati.

Perad „Volailles de Licques” potječe od otpornih spororastućih pasmina pogodnih za dugotrajan uzgoj i klanje u dobi blizu spolne zrelosti. Prilagođena je životu na otvorenom, što omogućuje slobodnu ispašu na šumovitim livadama.

Perad „Volailles de Licques” stoga ima sljedeća obilježja:

—	dobra konformacija,

—	trupovi koji su dobro prekriveni masnim tkivom i mesnati, s čvrstim mesom,

—	dobar mišićni razvoj fileâ i bataka.

Blaga klima i niska nadmorska visina parametri su zbog kojih je zemljopisno područje izrazito pogodno za uzgoj peradi, osobito na travnatim pašnjacima. Utjecaj oceanske klime, koju među ostalim čine redovite padaline, pogoduje stalnom rastu trave i trajnih biljaka na pašnjacima. Neznatan temperaturni raspon i blage temperature znatno pridonose izlasku peradi na te pašnjake tijekom cijele godine. Stoga perad može pronaći dodatke prehrani na pašnjacima. Usto, ti su uvjeti povoljni i za redovitu proizvodnju žitarica, koja je kroz povijest činila temelj ishrane peradi.

Dugogodišnje znanje i iskustvo uzgajivača, koje je posljedica prilagodbe sredini, uključuje:

—	upotrebu spororastućih pasmina,

—	nadziranje puštanja peradi na otvoreno,

—	ishranu na bazi žitarica.

Na tim se tradicionalnim metodama, koje su prisutne i danas, temeljio ugled peradi „Volailles de Licques”.

Podrijetlo proizvoda „Volailles de Licques” neodvojivo je povezano s opatijom Abbaye de Licques, osnovanom 1051., kojom su u 13. stoljeću upravljali redovnici premonstratenškog reda koji su iskrčili šume i razvili uzgoj peradi, uključujući purana, proizvoda s povijesnom vrijednosti, te uzgoj žitarica.

U 17. i 18. stoljeću 90 % stanovništva činili su mali poljoprivrednici koji su se bavili proizvodnjom za vlastite potrebe. Perad je omogućavala da se zadovolje potrebe obitelji te je služila i kao sredstvo za razmjenu. U djelu La vie agricole sous l’Ancien Régime dans le Nord de la France (Poljoprivredni život na sjeveru Francuske tijekom starog poretka) Albérica de Callonea navodi se da bi, „kad bi se u drugim zemljama u jednoj godini pobio isti broj kopuna, kokoši i pilića kao ovdje u jednom danu, postojala bojazan da bi ta vrsta mogla izumrijeti”.

Razvoj uzgoja peradi „Volailles de Licques” tijekom 19. i 20. stoljeća povezan je s poboljšanjem usjeva žitarica (pšenica, ječam), čime se omogućila bolja ishrana i završna faza uzgoja peradi. Ugled peradi „Volailles de Licques” nadilazi granice pokrajine Licques i proteže se sve do Engleske, kao što to ističe Jean Tribondeau u svojoj poljoprivrednoj monografiji L’agriculture du Pas-de-Calais (Poljoprivreda na području Pas-de-Calais): „Uzgoj purana iznimno se cijeni u pokrajini Boulonnais i također je značajno sredstvo u trgovini s Engleskom”.

Međutim, proizvodnja peradi zadržala je svoja tradicionalna i obiteljska obilježja te čini povijesni temelj uzgoja na tom području.

Od 1950-ih strukturne promjene u ruralnim područjima dovele su do postupne izmjene u načinu uzgoja. Proizvođači peradi „Volailles de Licques” željeli su zadržati ekstenzivni uzgoj. Već 1965. okupili su se u Sindikat uzgajivača iz pokrajine Licques kako bi održali tradicionalnu proizvodnju peradi.

Proizvodnja peradi „Volailles de Licques” i danas predstavlja izvor diversifikacije u proizvodnji te dodatnog dohotka za uzgajivače.

Upućivanje na objavu specifikacije

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-070fab1c-4223-4f7f-bacb-2218e19ecec7

---

(1)  SL L 179, 19.6.2014., str. 17.

Objava zahtjeva za izmjenu tradicionalnog izraza u sektoru vina u skladu s člankom 28. stavkom 3. i člankom 34. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za zaštitu oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih izraza u sektoru vina, postupka podnošenja prigovora, ograničenja upotrebe, izmjena specifikacija proizvoda, poništenja zaštite te označivanja i prezentiranja

„Vino generoso de licor”

(2023/C 275/16)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 22. stavkom 1. i člankom 27. stavkom 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/34 (1). Prigovori se moraju dostaviti Komisiji u roku od dva mjeseca od datuma objave ove obavijesti.

ZAHTJEV ZA IZMJENU TRADICIONALNOG IZRAZA

„Vino generoso de licor”

Datum primitka: 5. svibnja 2023.

Broj stranica (uključujući ovu stranicu): 4

Jezik na kojem se podnosi zahtjev za izmjenu: španjolski

Broj predmeta: Ares(2023)3171348.

Tradicionalni izraz za koji se zahtijeva izmjena: Vino generoso de licor

Podnositelj zahtjeva: Glavna uprava za poljoprivredno-prehrambenu industriju, inovacije i lanac opskrbe hranom andaluzijskog Ministarstva poljoprivrede, ribarstva, vode i ruralnog razvoja

Puna adresa (ulica i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država):

C/Tabladilla, s/n,

41071 Seville

ESPAÑA

Zemlja porijekla: Španjolska

Telefon, faks, e-adresa:

Tel. +34 955032278;

Faks +34 955032460;

E-pošta: dgiica.capadr@juntadeandalucia.es

Opis izmjene:

U sažetku definicije / uvjeta uporabe tradicionalnog izraza „vino generoso de licor” u sustavu eAmbrosia navedeno je sljedeće:

Ta definicija / ti uvjeti uporabe povezani su s Uredbom Komisije (EZ) br. 606/2009, koja je stavljena izvan snage Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/934, kojom se utvrđuju pravila za tradicionalni izraz „vino generoso de licor” u Prilogu III. dijelu B točki 10.:

„Poseban tradicionalni naziv ‚vino generoso de licor’ koristi se samo za likerska vina koja nose zaštićenu oznaku izvornosti:

—

dobiveno od vina ‚vino generoso’, kako je navedeno u točki 8., ili od vina sa slojem kvasca (flor) od kojeg se može proizvesti ‚vino generoso’, kojemu je dodan mošt od prosušenoga grožđa kojem je dodan neutralni alkohol vinskog podrijetla kako bi se spriječila fermentacija ili rektificirani koncentrirani mošt od grožđa ili ‚vino dulce natural’;

—	koja se stavljaju na tržište nakon dozrijevanja u hrastovim bačvama u trajanju od prosječno dvije godine.”

Definicija / uvjeti uporabe zamijenjeni su sljedeći:

„Naziv ‚vino generoso de licor’ upotrebljava se samo za likerska vina koja nose zaštićenu oznaku izvornosti ‚Condado de Huelva’, ‚Jerez-Xérès-Sherry’, ‚Lebrija’, ‚Málaga’ i ‚Montilla-Moriles’:

1.

Dobivena od: a) vina ‚vino generoso’; b) ili vina sa slojem kvasca koje može proizvesti vino ‚vino generoso’; c) ili vina sa ZOI-jem ‚Málaga’ od kojeg se može proizvesti vino ‚vino generoso’ kojem se dodaje jedan ili više sljedećih proizvoda, pod uvjetom da je njihovu upotrebu, prema potrebi, odobrila Europska komisija: — ‚vino dulce natural’, — vino obuhvaćeno odstupanjem iz dijela II. točke 1. podtočke (b) Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013., lokalno poznato kao ‚vino tierno’, — djelomično fermentirani mošt od grožđa, — mošt od prosušenoga grožđa kojem je dodan vinski alkohol ili alkohol od prosušenoga grožđa čija stvarna alkoholna jakost nije manja od 95 % vol. ni veća od 96 % vol. ili neutralni alkohol vinskog podrijetla sa stvarnom alkoholnom jakosti ne manjom od 96 % vol., — koncentrirani mošt od grožđa, — rektificirani mošt od grožđa, — koncentrirani mošt dobiven izravnim zagrijavanjem, u skladu s definicijom koncentriranog mošta, uz iznimku navedenog postupka.

2.	Koja se stavljaju na tržište nakon dozrijevanja u hrastovim bačvama u trajanju od prosječno dvije godine.”

Objašnjenje razloga za izmjenu

Vina s tradicionalnim izrazom „vino generoso de licor” među vinima su s najvećim ugledom i tradicijom u Andaluziji. Navode se u različitim pravnim tekstovima u kojima se priznaju ZOI-ji.

Tradicionalni izraz trenutačno je zaštićen na razini Europske unije, a njegovu uporabu regulira na temelju članka 112. točke (a) i članka 113. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007.

Definiran je i u dijelu B točki 10. Priloga III. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/934 оd 12. ožujka 2019. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu vinogradarskih područja u kojima se može povećati alkoholna jakost, odobrenih enoloških postupaka i ograničenja primjenjivih na proizvodnju i čuvanje proizvoda od vinove loze, najmanjeg postotka alkohola za nusproizvode i njihova odlaganja te objave zapisa OIV-a. Osim toga, taj je pojam izvorno bio uključen u elektroničku bazu podataka Europske komisije „e-Bacchus”, koja je zamijenjena elektroničkim registrom „eAmbrosia”. Upotrijebljena definicija temelji se na upućivanju u dijelu B točki 10. Priloga III. Uredbi Komisije (EZ) br. 606/2009 od 10. srpnja 2009. o utvrđivanju određenih detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 u pogledu kategorija proizvoda od vinove loze, enoloških postupaka i primjenjivih ograničenja, koja je kasnije stavljena izvan snage Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/934 od 12. ožujka 2019., pri čemu su zadržane definicije iz Uredbe Komisije (EZ) br. 606/2009 od 10. srpnja 2009.

Radi jasnoće, transparentnosti i pravne sigurnosti određeni tradicionalni izrazi za vina sa zaštićenim oznakama izvornosti iz Andaluzije uređeni su Uredbom Regionalnog ministarstva poljoprivrede, ribarstva, vode i ruralnog razvoja od 22. veljače 2023., objavljenom u Andaluzijskom službenom listu (BOJA) br. 42 od 3. ožujka 2023. Ta je uredba primjeren pravni instrument za odobravanje tradicionalnih izraza i za njihovu naknadnu izmjenu u registru EU-a.

Definicija je utvrđena i objavljena kako bi se osigurao pravni prijelaz s postojećeg zakonodavnog okvira tradicionalnog izraza „vino generoso de licor”. U definiciji se uporabom tradicionalnog izraza opisuju svojstva i zajednička obilježja zaštićenih oznaka izvornosti. Time se omogućuje pošteno tržišno natjecanje među proizvođačima, a potrošačima se pružaju jasne informacije.

Ime potpisnika: Direktor Glavne uprave za poljoprivredno-prehrambenu industriju, inovacije i lanac opskrbe hranom

---

(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 46.

Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2023/C 275/17)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Ayaş Domatesi”

EU br.: PDO-TR-02883 – 9.1.2023.

ZOI (x) ZOZP ( )

1.   Naziv

„Ayaş Domatesi”

2.   Država članica ili treća zemlja

Turska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.6. Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Ayaş Domatesi” je vrlo sočna rajčica tanke kože uzgojena iz sjemena i sadnica lokalnog ekotipa u okrugu Ayaş u pokrajini Ankara. Rajčica „Ayaş Domatesi” velika je i mesnata, mase 250–300 g, a koža joj je zagasite ružičasto-crvene boje. Na površini rajčice nalaze se mali grebeni. Kada se rajčica raspolovi na pulpi se vidi bijela mrlja. Zbog visoke kiselosti ima blago slankastu aromu odnosno aromu koja podsjeća na limun. Rajčica „Ayaş Domatesi” ima visok sadržaj likopena, približno 5916 mg/100 g.

Fizikalna i kemijska svojstva rajčice „Ayaş Domatesi”
Suha tvar topiva u vodi (°Bx)		Najmanje 4,20
pH-vrijednost		4,20 –4,70
Ukupna kiselost (% limunska kiseline)		Najmanje 0,40  %
Parametri boje po Hunteru (min-maks)	*L	28,0 –29,0
	*a	14,0 –17,0
	*b	8,0 –12,0

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Svi proizvodni postupci moraju se provesti na definiranom zemljopisnom području.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja.

Razgraničeno zemljopisno područje jest okrug Ayaş u pokrajini Ankara u središnjoj Anatoliji u Turskoj.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Zahtjev za registraciju oznake izvornosti „Ayaş Domatesi” temelji se isključivo na posebnoj kvaliteti i svojstvima proizvoda koji proizlaze iz prirodnih čimbenika prisutnih na tom zemljopisnom području.

Rajčica „Ayaş Domatesi” uzgaja se u regiji Ayaş od šezdesetih godina 20. stoljeća. „Ayaş Domatesi” je vrlo sočna rajčica tanke kože uzgojena iz sjemena i sadnica lokalnog ekotipa. Rajčica „Ayaş Domatesi” velika je i mesnata, mase 250–300 g, a koža joj je zagasite ružičasto-crvene boje. Na površini rajčice nalaze se mali grebeni. Kada se rajčica raspolovi na pulpi se vidi bijela mrlja. Zbog visoke kiselosti ima blago slankastu aromu odnosno aromu koja podsjeća na limun. Oblik i struktura ploda rajčice „Ayaş Domatesi” ovise o lokalnom sjemenu i sadnicama koje se na tom zemljopisnom području prenose s koljena na koljeno. Lišće je usko, a biljka je patuljasta. Visina biljke iznosi oko 120 cm, a razvija se u kasnoj sezoni. Listovi rajčice prekriveni su dlačicama koje imaju intenzivnu aromu rajčice, baš kao i stabljika. Listovi su složeni i veliki. Iako je insolacija u regiji visoka, na plodovima „Ayaş Domatesi” ne pojavljuje se opaljenost suncem zahvaljujući bujnosti lišća i velikoj površini listova.

Okrug Ayaş, koji se nalazi u regiji Središnja Anatolija, razlikuje se od klimatskih značajki te regije i ima specifične mikroklimatske karakteristike. Ta klima utječe na svojstva proizvoda.

Ayaş ima kontinentalnu klimu, s hladnim zimama te vrućim i suhim ljetima. Nadmorska visina iznosi 910 m. Godišnji temperaturni prosjek iznosi 11,4 °C, a prosječna relativna vlažnost zraka 54 %. Najniža prosječna temperatura, od 0,5 °C, bilježi se u siječnju, a najviša, od 22,2 °C, u srpnju i kolovozu.

Najveća količina padalina, od 57,2 mm, bilježi se u prosincu, a najniža, od 9,6 mm, u kolovozu. Rajčica „Ayaş Domatesi” oprašuje se prirodno i pokazuje kasni razvoj. Za uspješno oprašivanje rajčice „Ayaş Domatesi” potrebna je temperatura od 10 °C ili više, a postotak zametanja plodova smanjuje se ako temperatura tijekom zrenja padne ispod 15 °C. Za klijanje peludi i zametanje plodova optimalna temperatura iznosi 18–26 °C, a optimalna relativna vlažnost zraka 50–80 %. Na niskim temperaturama nastaje vrlo malo peludi te se pojavljuju djelomično oplođeni amorfni plodovi. Tijekom procesa dozrijevanja plodova temperatura bi trebala biti 18–26 °C. Na toj se temperaturi najbolje sintetiziraju i tvari koje daju boju, dakle i likopen. Rajčica „Ayaş Domatesi” ima visok sadržaj likopena, približno 5916 mg/100 g.

Klima okruga Ayaş pruža najpovoljnije uvjete za oprašivanje i razvoj plodova. Sadnice se sade s razmakom od 50–60 cm za konzumnu rajčicu odnosno 25–30 cm ako je proizvod namijenjen industriji, a razmak između redova iznosi 1,8–2,0 m. Ta rijetka sadnja koju proizvođači koriste i tlo na definiranom zemljopisnom području koje ima visok sadržaj kalija i željeza povećavaju prinose, a time i veličinu plodova, i to zahvaljujući cirkulaciji zraka i izloženosti suncu.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.