19.6.2023

Službeni list Europske unije

C 215/3

ADMINISTRATIVNA KOMISIJA ZA SOCIJALNU SIGURNOST RADNIKA MIGRANATA

Stope za pretvorbu valuta u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 574/72

(2023/C 215/03)

Članak 107. stavci 1., 2. i 4. Uredbe (EEZ) br. 574/72

Referentno razdoblje: Travnja 2023.

Razdoblje primjene: Srpnja, kolovoza i rujna 2023.

tra-23	EUR	BGN	CZK	DKK	HRK	HUF	PLN
1 EUR =	1	1,95580	23,4369	7,45179		375,336	4,63201
1 BGN =	0,511300	1	11,9833	3,81010		191,909	2,36835
1 CZK =	0,0426678	0,0834496	1	0,317952		16,0148	0,197638
1 DKK =	0,134196	0,262460	3,14513	1		50,3686	0,621597
1 HRK =
1 HUF =	0,00266428	0,00521080	0,0624424	0,019854		1	0,0123410
1 PLN =	0,215889	0,422236	5,05977	1,60876		81,0309	1
1 RON =	0,202573	0,396192	4,74768	1,50953		76,0329	0,938320
1 SEK =	0,088207	0,172515	2,06729	0,657299		33,1072	0,408575
1 GBP =	1,13488	2,21960	26,5981	8,45690		425,962	5,25678
1 NOK =	0,086816	0,169794	2,03469	0,646932		32,5850	0,402131
1 ISK =	0,00668350	0,0130716	0,156640	0,0498041		2,50856	0,030958
1 CHF =	1,015681	1,98647	23,8044	7,56865		381,222	4,70465

Izvor:

ESB

tra-23	RON	SEK	GBP	NOK	ISK	CHF
1 EUR =	4,93649	11,33699	0,881150	11,51867	149,622	0,98456
1 BGN =	2,52403	5,79660	0,450532	5,88949	76,5018	0,503406
1 CZK =	0,210629	0,483724	0,037597	0,491476	6,38405	0,0420090
1 DKK =	0,662457	1,52138	0,118247	1,54576	20,0787	0,132124
1 HRK =
1 HUF =	0,0131522	0,0302049	0,00234763	0,0306889	0,398635	0,00262315
1 PLN =	1,065735	2,44753	0,190231	2,48675	32,3018	0,212556
1 RON =	1	2,29657	0,178497	2,33337	30,3094	0,199445
1 SEK =	0,435432	1	0,0777234	1,01602	13,1977	0,086845
1 GBP =	5,60233	12,8661	1	13,0723	169,803	1,11736
1 NOK =	0,428565	0,984228	0,0764976	1	12,9895	0,085475
1 ISK =	0,032993	0,075771	0,00588917	0,0769850	1	0,00658031
1 CHF =	5,01390	11,51477	0,894967	11,69929	151,968	1

Izvor:

ESB

Napomena:

sve unakrsne stope koje uključuju ISK izračunavaju se prema podacima o stopama ISK/EUR Središnje banke Islanda

Referentno: tra-23	1 EUR u nacionalnoj valuti	1 jedinica N.V. u EUR
BGN	1,95580	0,51130
CZK	23,43689	0,04267
DKK	7,45179	0,13420
HRK
HUF	375,33611	0,00266
PLN	4,63201	0,21589
RON	4,93649	0,20257
SEK	11,33699	0,08821
GBP	0,88115	1,13488
NOK	11,51867	0,08682
ISK	149,62222	0,00668
CHF	0,98456	1,01568

Izvor:

ESB

Napomena:

stope ISK/EUR na osnovi podataka Središnje banke Islanda

Uredbom (EEZ) br. 574/72 utvrđuje se da stopa za pretvorbu u valutu iznosa navedenih u drugoj valuti ona je stopa koju odredi Komisija i koja se temelji na mjesečnoj srednjoj vrijednosti za vrijeme referentnog razdoblja određenog u stavku 2. o referentnim deviznim tečajevima valuta koje objavljuje Europska središnja banka.

Referentna su razdoblja sljedeća:

—	mjesec siječanj za stope pretvorbe koje se primjenjuju od 1. travnja,

—	mjesec travanj za stope pretvorbe koje se primjenjuju od 1. srpnja,

—	mjesec srpanj za stope pretvorbe koje se primjenjuju od 1. listopada,

—	mjesec listopad za stope pretvorbe koje se primjenjuju od 1. siječnja.

Stope pretvorbe valuta objavljuju se u Službenom listu Europske Unije (serija C) mjeseca veljače, svibnja, kolovoza i studenoga.

19.6.2023

Službeni list Europske unije

C 215/11

Objava zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

(2023/C 215/08)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od dva mjeseca od datuma ove objave.

ZAHTJEV ZA IZMJENU SPECIFIKACIJE PROIZVODA

„Tolna/Tolnai”

PDO-HU-A1353-AM01

Datum podnošenja zahtjeva: 25.1.2018.

1. Pravila koja se primjenjuju na izmjenu

Članak 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013 – izmjena koja nije manja

2. Opis i razlozi za izmjenu

2.1. Proširenje područja proizvodnje navedenog u specifikaciji proizvoda za ZOI Tolna/Tolnai

Proširenje područja proizvodnje na općine Cikó, Fürged, Németkér, Pálfa i Pári. U tim su općinama klimatski i zemljopisni uvjeti slični onima na razgraničenom području proizvodnje. Zbog svojstava tla i vina koja se proizvode u tim općinama, one zadovoljavaju parametre navedene u specifikaciji proizvoda za ZOI Tolna.

Navedene općine pripadaju istoj administrativnoj jedinici kao i razgraničeno područje.

Rubrike na koje to utječe: Razgraničeno zemljopisno područje

2.2. Povećanje broja vinograda zabilježenih u specifikaciji proizvoda za ZOI Tolna

Proširenje popisa manjih zemljopisnih jedinica koje se mogu navesti radi uvrštenja vinograda Ködmön-hegy. Budući da se taj vinograd nalazi na razgraničenom području proizvodnje, opravdana je upotreba tog naziva.

Rubrike na koje to utječe: Dodatni uvjeti

2.3. Dodavanje kategorije proizvoda gazirano biser vino

Proizvođači vina počeli su proizvoditi gazirana biser vina kako bi odgovorili na promjene u tržišnoj potražnji. Dostupne promjene u tehnologiji omogućile su daljnje poboljšanje kvalitete, što je dovelo do još veće potražnje i proizvodnje. Izvanredna vina sa ZOI-jem Tolna mogu se upotrebljavati i za proizvodnju homogenih i visokokvalitetnih proizvoda koji su usklađeni sa specifikacijom.

Rubrike na koje to utječe: „Kategorije proizvoda od vinove loze”, „Opis vina”, „Posebni enološki postupci”, „Najveći prinosi”, „Povezanost sa zemljopisnim područjem”, „Dodatni uvjeti”.

2.4. Dodavanje kategorije proizvoda pjenušavo vino

Tržišna potražnja i poduzetništvo proizvođača vina potaknuli su proizvodnju raznih pjenušavih vina. Bazna vina za pjenušava vina dugo se proizvode u vinskoj regiji. Postojeće obiteljske vinarije dodale su vlastita pjenušava vina u asortiman svojih proizvoda. Sorte grožđa navedene u specifikaciji proizvoda za vino sa ZOI-jem Tolna daju posebno kvalitetna pjenušava vina, što omogućuje postizanje ujednačene i bolje kvalitete.

2.5. Nove dopuštene sorte: Furmint

Obrasci potrošnje vina neprekidno se mijenjaju, a proizvođači im se nastoje prilagoditi. Na razgraničenom području raste udio bijelih i aromatičnih sorti. Vina pouzdane kvalitete dugo se proizvode od pojedinih sorti navedenih u ovom zahtjevu. Još jedan ključan čimbenik moglo bi biti i to što Furmint može biti mađarska sorta bijeloga grožđa na kojoj se može temeljiti jedinstvena marketinška kampanja za vina.

Rubrike na koje to utječe: Glavne sorte grožđa

2.6. Uvrštenje općina izvan razgraničenog područja proizvodnje: dodavanje Varsáda

U navedenoj se općini nalazi vinarija čiji vlasnik želi prerađivati grožđe koje potječe s razgraničenog područja ZOI-ja Tolna.

Rubrike na koje to utječe: Dodatni uvjeti

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Tolna/Tolnai

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

4.	Pjenušavo vino

9.	Gazirano biser vino

4. Opis vina

Kategorija 1: Vino – bijelo

Boja bijelih vina u rasponu je od svjetlozelene do intenzivnije slamnatožute. U mirisu su uglavnom note agruma i voća s bijelim mesom. Na nepcu se jasno osjete snažne kiseline i često prevladavaju srednja jačina alkohola te srednje pun okus u kombinaciji s diskretnom začinjenošću i laganim cvjetnim notama.

*	Analitički parametri koji nedostaju u skladu su s važećim zakonodavstvom.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja ukupna kiselost	4,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Kategorija 1: Vino – ružičasto

Boja ružičastih vina iznimno je raznolika: od svjetloružičaste, ljubičaste ili boje lososa do boje jagode ili maline. U mirisu prevladava bobičasto voće svjetlocrvene boje kao što su jagoda i malina. Vina su laganog okusa i svježe kiselosti u kojoj prevladavaju uobičajene note tog mirisa.

*	Analitički parametri koji nedostaju u skladu su s važećim zakonodavstvom.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja ukupna kiselost	4,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Kategorija 1: Vino – crno

Boja crnih vina u rasponu je od svijetle i intenzivnije rubin-crvene do granatno crvene. U mirisu se osjete note crvenog bobičastog voća, kao što su trešnja i jagoda, ali i kupina i šljiva, koje dopunjuju diskretne začinjene note te slatki začini koji potječu od drvenih bačava, primjerice vanilija i cimet. Na nepcu je laganog do srednje punog okusa, a karakteriziraju ga baršunasti tanini.

*	Analitički parametri koji nedostaju u skladu su s važećim zakonodavstvom.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja ukupna kiselost	4,5 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	20
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Kategorija 4: Pjenušavo vino – bijelo

Boja može biti u rasponu od blijedožute do zlatnožute. U mirisu se osjete primarne aromatične note agruma i koštuničavog voća, a tijekom starenja mogu se pojaviti i note keksa, peciva brioche i autolize. Tijekom postupka kušanja osjeti se nježna pjenušavost nastala ugljičnom kiselinom od druge alkoholne fermentacije.

*	Analitički parametri koji nedostaju u skladu su s važećim zakonodavstvom.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja ukupna kiselost	4 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Kategorija 4: Pjenušavo vino – ružičasto

Boja može biti u rasponu od svijetle boje ljuske luka do svjetlocrvene. U mirisu se osjeti crveno bobičasto voće, pa čak i diskretna začinjenost koju dopunjuju sekundarni mirisi i arome nastali tijekom starenja i popraćeni ugodnom, uravnoteženom kiselošću.

*	Analitički parametri koji nedostaju u skladu su s važećim zakonodavstvom.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja ukupna kiselost	4 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Kategorija 4: Pjenušavo vino – crno

Boja može biti u rasponu od rubin-crvene do tamnocrvene. U mirisu se uglavnom osjeti crveno bobičasto voće kao što su trešnja i šljiva te diskretni sekundarni mirisi i arome kao što su keksi.

*	Analitički parametri koji nedostaju u skladu su s važećim zakonodavstvom.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja ukupna kiselost	4 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Kategorija 9: Gazirano biser vino – bijelo

Njegova boja može biti u rasponu od zelenkastobijele do zlatnožute. U mirisu prevladavaju blagi agrumi i koštuničavo voće kao što su limeta i zelena jabuka. Karakteriziraju ga lagan okus te svježa, živahna kiselost.

*	Analitički parametri koji nedostaju u skladu su s važećim zakonodavstvom.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja ukupna kiselost	4 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Kategorija 9: Gazirano biser vino – ružičasto

Boja je u rasponu od svijetle boje ljuske luka do svjetlocrvene. U mirisu se osjeti crveno bobičasto voće kao što su malina i jagoda. Njegov se okus odlikuje svježom kiselošću i lakoćom.

*	Analitički parametri koji nedostaju u skladu su s važećim zakonodavstvom.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja ukupna kiselost	4 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

Kategorija 9: Gazirano biser vino – crno

Boja je u rasponu od crvene, rubin-crvene i ljubičaste do tamnocrvene. U mirisu se osjeti uglavnom svježe crveno bobičasto voće kao što su trešnja i jagoda. Njegov se okus odlikuje svježom kiselošću i lakoćom.

*	Analitički parametri koji nedostaju u skladu su s važećim zakonodavstvom.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja ukupna kiselost	4 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5. Postupci proizvodnje vina

a. Osnovni enološki postupci

Pravila o korištenju određenih izraza

Poseban enološki postupak

Pojačavanje prirodne alkoholne jakosti mošta i zaslađivanje zabranjeni su tijekom proizvodnje proizvoda sa ZOI-jem Tolna koji nose tradicionalni izraz „késői szüretelésű bor” (vino kasne berbe) ili „válogatott szüretelésű bor” (vino izborne berbe) ili ograničeni izraz „töppedt szőlőből készült bor” (vino proizvedeno od prosušenoga grožđa) ili naziv vinograda.

Vina iz odabranih vinograda moraju odležavati u hrastovim bačvama najmanje 6 mjeseci.

Pravila o proizvodnji grožđa

Postupak uzgoja

Metoda uzgoja vinove loze i razmaci:

Kad je riječ o vinogradima zasađenima prije 31. srpnja 2009., proizvodi sa zaštićenom oznakom izvornosti Tolna mogu se proizvoditi do vinske godine 2035./2036. od grožđa iz bilo kojeg vinograda u kojem su već dopuštene metoda uzgoja i gustoća sadnje.

Pravila o novim nasadima:

Ako su vinogradi zasađeni nakon 1. kolovoza 2009.:

—	Broj zasađenih trsova po hektaru mora iznositi najmanje 3 300.

—	Razmak između redova ne smije biti manji od 2 metra ni veći od 3,5 metara.

—	Razmak između trsova ne smije biti manji od 0,6 metara ni veći od 1,2 metra.

Način berbe:

Za proizvode sa zaštićenom oznakom izvornosti Tolna dopušteno je ručno i mehaničko branje. Iznimka je dopuštena za navedena vina Tolna koja nose izraze odabrani vinograd, izborna berba, kasna berba ili proizvedeno od prosušenoga grožđa i koja se mogu brati samo ručno.

Određivanje datuma berbe:

Odbor vijeća zajednice proizvođača vina nadležan je za određivanje datuma berbe. Poslovnik vinske regije sadržava pravila o načinu određivanja i objavljivanja datuma berbe.

Zahtjevi koji se odnose na kvalitetu grožđa

Postupak uzgoja

Najmanji sadržaj šećera u grožđu (g/l)

Vino

Bijelo: 151,5

Ružičasto: 151,5

Crno: 151,5

Pjenušavo vino

Bijelo: 151,5

Ružičasto: 151,5

Crno: 151,5

Gazirano biser vino

Bijelo: 151,5

Ružičasto: 151,5

Crno: 151,5

Najmanja potencijalna prirodna alkoholna jakost grožđa (% vol.)

Vino

Bijelo: 9,0

Ružičasto: 9,0

Crno: 9,0

Pjenušavo vino

Bijelo: 9,0

Ružičasto: 9,0

Crno: 9,0

Gazirano biser vino

Bijelo: 9,0

Ružičasto: 9,0

Crno: 9,0

b. Najveći prinosi

Vino: bijelo, ružičasto, crno

100 hl/ha

14 000 kg grožđa po hektaru

Vino: bijelo, ružičasto, crno: vina koja nose naziv vinograda i vina koja nose izraz vino kasne berbe

80 hl/ha

11 000 kg grožđa po hektaru

Pjenušavo vino: bijelo, ružičasto, crno

100 hl/ha

14 000 kg grožđa po hektaru

Gazirano biser vino: bijelo, ružičasto, crno

100 hl/ha

14 000 kg grožđa po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Definicija razgraničenog područja:

Područja sljedećih općina koja su razvrstana u razrede I. ili II. u katastru vinograda: Aba, Aparhant, Bátaapáti, Bikács, Bonyhád, Bonyhádvarasd, Bölcske, Cikó, Dunaföldvár, Dunaszentgyörgy, Dúzs, Fácánkert, Felsőnyék, Fürged, Grábóc, Gyönk, Györe, Györköny, Hidas, Hőgyész, Igar, Iregszemcse, Izmény, Kisdorog, Kismányok, Kisszékely, Kisvejke, Kölesd, Lengyel, Lajoskomárom, Madocsa, Magyarkeszi, Mezőkomárom, Mórágy, Mőcsény, Mucsfa, Mucsi, Nagydorog, Nagyszékely, Nagymányok, Nagyszokoly, Németkér, Ozora, Paks, Pálfa, Pári, Pincehely, Regöly, Sárszentlőrinc, Seregélyes, Simontornya, Szabadhidvég, Tamási, Tengelic, Tevel, Tolna, Tolnanémedi, Váralja i Závod.

7. Glavne sorte vinove loze

alibernet

blauburger

bíbor kadarka

cabernet franc – cabernet

cabernet sauvignon

chardonnay – kereklevelű

cserszegi fűszeres

dornfelder

ezerfürtű

ezerjó – kolmreifler

furmint – furmint bianco

hárslevelű – garszleveljü

irsai olivér – irsai

kadarka – fekete budai

királyleányka – erdei sárga

kékfrankos – blaufränkisch

kékoportó – blauer portugieser

leányka – leányszőlő

menoire

merlot

nektár

olasz rizling – olaszrizling

ottonel muskotály – muscat ottonel

pinot blanc – fehér burgundi

pinot noir – kék burgundi

rajnai rizling – riesling

rizlingszilváni – müller thurgau

sauvignon – sauvignon blanc

syrah – shiraz

szürkebarát – pinot gris

sárga muskotály – muscat lunel

tramini – traminer

zengő

zenit

zweigelt – blauer zweigeltrebe

zöld szagos – decsi szagos

zöld veltelíni – zöldveltelíni

8. Opis povezanosti

Opis prirodnih čimbenika zajedničkih vinu, pjenušavom vinu i gaziranom biser vinu

Vinska regija Tolna nalazi se na jugu Mađarske, uglavnom na području županije Tolna, no proteže se i na županije Baranya i Fejér. Vinogradi Tolne zasađeni su uglavnom na blagim, zaštićenim obroncima i padinama okrenutima na jug.

Najvažnija i prevladavajuća formacija u toj regiji te najčešća stijena u tlu je les. Na primjer, debljina sloja lesa u Hőgyészu doseže 70 metara. Manji dio vinograda (npr. na područjima Pincehely, Hőgyész, Dúzs) zasađen je na pijesku.

Na vinogradarskim područjima brežuljaka Tolna i Külső-Somogy prevladavaju smeđa (smeđa šumska tla vrste Ramann) i smeđa šumska tla s naslagama gline, no vinograda ima i na crnici obloženoj vapnom.

Brežuljkasto/planinsko područje vinske regije Tolna nalazi se uglavnom u umjereno toploj i vlažnoj klimatskoj zoni.

Mjesečna i godišnja količina sunčeva zračenja i sunčani sati na području vinske regije Tolna posebno pogoduju vinogradarstvu. Godišnje je 4 400 sati dnevnog svjetla, a sunčanih sati može biti i do 2 060 godišnje. U mađarskim vinogradarskim regijama prosječan godišnji broj sunčanih sati dugoročno iznosi od 1 800 do 2 070. Stoga je jasno da je vinska regija Tolna iznimno osunčana. Drugi važan čimbenik je temperatura. Prosječna dugoročna godišnja temperatura u toj regiji iznosi 11,8 °C, a u vegetacijskom razdoblju 15,8 °C. Ukupna suma temperatura izračunana na temelju toga iznosi 3 400 °C, dok suma aktivnih temperatura iznosi 1 300 °C. Najviše je padalina u svibnju i lipnju. Prevladava sjeverozapadni vjetar.

Zahvaljujući topografiji, tlu, klimi i hidrografiji vinska regija Tolna može se smatrati izvrsnim vinogradarskim područjem.

8.1. Vino

Opis razgraničenog područja: Ljudski čimbenici

Vinogradarstvo u vinskoj regiji Tolna prvi su utemeljili Kelti, a zatim Rimljani.

Mnoge opatije koje su osnovane u vrijeme vladavine Arpadovića posjedovale su vinograde koje su marljivo njegovali benediktinci i cisterciti.

Nijemci koji su u 18. stoljeću naselili županiju dodatno su razvili lokalno vinogradarstvo. Smatra se da su Srbi, koji su otprilike u isto vrijeme doselili u Völgység, uveli uzgoj Kadarke od koje su proizvodili crno vino novim postupkom: fermentacijom na kožicama.

Crna vina prevladavala su u proizvodnji grožđa i vina u ono vrijeme. Zapisi potvrđuju da je postojalo već šest varijanti najčešće sorte Kadarka. Pojava filoksere uzrokovala je veliku štetu u toj vinskoj regiji. Vinska regija Tolna stvorena je Zakonom o vinu iz 1998., no prvim Zakonom o vinu iz 1893. definirana je vinska regija Szekszárd koja je obuhvaćala cijelo područje županije Tolna, stoga regiju Tolna s pravom možemo nazvati povijesnom vinskom regijom.

To vinogradarstvo, koje se temelji na stoljetnim tradicijama, temelj je stručnosti lokalnih stanovnika.

Opis vina

Analitička svojstva vina proizvedenih u vinskoj regiji Tolna – njihova relativno visoka alkoholna jakost, povoljni udjeli raznih kiselina, stvaranje tvari koje vinu daju puninu – potječu od klimatskih uvjeta u toj vinskoj regiji.

Vina iz te vinske regije nose pečat proizvođača vina koji su stasali na stoljetnim vinogradarskim tradicijama i koji su stekli moderno znanje. Njihova organoleptička svojstva posebno su zamjetna u bogatstvu aroma.

Vina Tolna karakteristična su po voćnosti koja potječe od grožđa te skladnosti aroma i okusa koji potječu od finog starenja. Uravnotežene kiseline i ekstrakt.

Zbog svih tih kvaliteta vina Tolna tražena su izvan Mađarske, u Europskoj uniji, ali i šire.

Prezentacija i dokaz uzročne veze

Vinska regija Tolna sastoji se od većih obronaka i blago nagnutih dolina. Visina brežuljaka doseže 150–200 metara. Brežuljci su prekriveni lesom koji sadržava velike količine vapna, što je izvrsno tlo za vinovu lozu kad se spoji sa smeđim šumskim tlima. Dakle, time je ispunjen prvi uvjet za proizvodnju izvrsnoga grožđa.

Najniža globalna temperatura potrebna za vinogradarstvo iznosi 2 500 °C, dok najniža aktivna globalna temperatura iznosi 1 000 °C, a prosječna godišnja temperatura mora biti od 9 °C do 21 °C. Ti čimbenici temperature imaju dugotrajan koristan utjecaj na kvalitetu grožđa.

Treći je čimbenik količina padalina. Dugoročna prosječna godišnja količina padalina u toj regiji iznosi 590 mm, a tijekom razdoblja rasta trsova iznosi 450 mm. Više od toga nije potrebno.

O izvrsnim uvjetima koji prevladavaju u toj regiji, s obzirom i na materijalne dokaze, najbolje svjedoči činjenica da počeci vinogradarstva i vinarstva u toj vinskoj regiji sežu još u vrijeme Kelta.

Vina koja se proizvode od izvrsnoga grožđa u skladu s tradicijama vinarstva i novim znanjem, a koja se na tržište stavljaju iz vinarija te vinske regije, iznimno su utrživa i tražena u inozemstvu.

8.2. Pjenušavo vino

Opis razgraničenog područja: Ljudski čimbenici

Bazna vina za proizvodnju pjenušavih vina proizvode se u vinskoj regiji Tolna gotovo pola stoljeća.

Proizvođači iz te vinske regije ovladali su tradicijama proizvodnje pjenušavog vina i počeli proizvoditi pjenušava vina Tolna, a zatim ih stavljati na tržište.

Za uspjeh proizvoda zaslužni su tehničko znanje i ugled vinogradara i vinara s tog područja. Pjenušava vina Tolna zapravo se proizvode tradicionalnom metodom i fermentiraju u boci. Zahvaljujući tomu osim primarnih voćnih aroma dobro se razvijaju i sekundarni okusi i arome.

Opis vina

Zahvaljujući duljem starenju boja bijelih pjenušavih vina može biti u rasponu od svjetložute do zlatnožute, boja ružičastih pjenušavih vina može biti u rasponu od boje ljuske luka do ružičaste boje maline, a boja crnih pjenušavih vina od rubin-crvene do tamnocrvene. U okusu i mirisu pjenušavih vina Tolna prevladavaju intenzivni, voćni ili pikantni (ružičasto, crno) primarni okusi i arome karakteristične za grožđe, koje dopunjuju sekundarne arome. Pjenušava vina Tolna imaju svježu kiselost.

Prezentacija i dokaz uzročne veze

Klimu vinske regije određuju kontinentalni i sredozemni utjecaji. Isto tako, broj sunčanih sati veći je od nacionalnog prosjeka. Godišnja količina padalina i njezina relativno ravnomjerna raspodjela te tla s relativno dobrom sposobnošću zadržavanja vode pridonose odgovarajućoj opskrbi vodom tijekom razdoblja rasta, što je posebno važan čimbenik za pjenušava vina jer se tako sprečava nastanak biljnih, zagušljivih mirisa i nezrelih, sirovih kiselina koje bi naglasio ugljikov dioksid koji nastaje sekundarnom alkoholnom fermentacijom.

Dugo razdoblje rasta i visoka globalna temperatura pružaju optimalne uvjete za odgovarajuće dozrijevanje grožđa od kojeg se proizvodi bazno vino za pjenušava vina, pa čak i za zadržavanje svježih kiselina.

Položaj vinograda, uvjeti sredozemne klime, vapnenačka i laporasta, ilovasta tla bogata hranjivim tvarima te sorte koje su najbolje prilagođene području proizvodnje daju pjenušavim vinima Tolna jedinstven karakter i pridonose zadržavanju njihove bogate arome, složenih voćnih ili začinjenih aroma, svježeg karaktera i elegantne kiselosti unatoč podvrgavanju sekundarnoj alkoholnoj fermentaciji. Zahvaljujući duljem starenju u skladu s tradicionalnim metodama proizvodnje pjenušavog vina ona imaju elegantne, fine sekundarne arome.

8.3. Gazirano biser vino

Opis razgraničenog područja: Ljudski čimbenici

Kad je riječ o vinima Tolna, gazirana biser vina smatraju se novom kategorijom proizvoda koju su proizvođači počeli proizvoditi od grožđa koje se tradicionalno uzgaja u toj vinskoj regiji kako bi dobili bazno vino za pjenušava vina i koju su uspješno stavili na domaće tržište.

Za gospodarski i tržišni uspjeh proizvoda zapravo su zaslužni vinogradari i vinari s tog područja koji su pridonijeli svojim tehničkim znanjem i ugledom. Gazirana biser vina Tolna obično se proizvode od sorti uzgajanih u toj vinskoj regiji, a njihova kvaliteta postiže se određivanjem datuma berbe koja omogućuje zadržavanje prirodnih, primarnih okusa i aroma grožđa koje se dodatno ističu dodavanjem ugljikova dioksida prije punjenja u boce.

Opis vina

Bijela, ružičasta i crna gazirana biser vina Tolna obilježavaju skladna kiselost, svježina te živahne, složene voćne arome.

Prezentacija i dokaz uzročne veze

Riječ je o jednoj od južnih vinskih regija Mađarske. Lokalnu klimu određuju kontinentalni i sredozemni utjecaji. Riječ je od dijelu Mađarske u koji proljeće stiže najranije, a broj sunčanih sati veći je od nacionalnog prosjeka. Godišnja količina padalina i njezina relativno ravnomjerna raspodjela te tla s relativno dobrom sposobnošću zadržavanja vode pridonose odgovarajućoj opskrbi vodom tijekom razdoblja rasta, što je posebno važan čimbenik za gazirana biser vina jer se tako sprečava nastanak biljnih, zagušljivih mirisa i nezrelih, sirovih kiselina koje bi naglasio ugljikov dioksid prisutan u vinu.

Položaj vinograda, uvjeti sredozemne klime, vapnenačka i laporasta, ilovasta tla bogata hranjivim tvarima te sorte koje su najbolje prilagođene području proizvodnje daju jedinstven karakter proizvodu koji se odražava u složenim voćnim aromama, svježem karakteru i elegantnoj kiselosti.

9. Osnovni dodatni uvjeti

Manje zemljopisne jedinice koje se mogu navesti i pravila o njihovu navođenju

Pravni okvir:

Donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om ako je tako propisala država članica

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Okrug: Völgységi

Općine u okrugu: Aparhant, Bátaapáti, Bonyhád, Bonyhádvarasd, Cikó, Dúzs, Grábóc, Györe, Hidas, Hőgyész, Izmény, Kisdorog, Kismányok, Kisvejke, Lengyel, Mórágy, Mőcsény,

Mucsfa, Mucsi, Nagymányok, Tevel, Váralja i Závod

Kad je riječ o vinima Tolna s oznakom okruga, 100 % grožđa mora potjecati iz vinograda s područja navedenog okruga koja su razvrstana kao razred I. ili II. u skladu s katastrom vinograda.

Općine

Općine: Aba, Aparhant, Bátaapáti, Bikács, Bonyhád, Bonyhádvarasd, Bölcske, Cikó, Dunaföldvár, Dunaszentgyörgy, Dúzs, Fácánkert, Felsőnyék, Fürged, Grábóc, Gyönk, Györe, Györköny, Hidas, Hőgyész, Igar, Iregszemcse, Izmény, Kisdorog, Kismányok, Kisszékely, Kisvejke, Kölesd, Lengyel, Lajoskomárom, Madocsa, Magyarkeszi, Mezőkomárom, Mórágy, Mőcsény, Mucsfa, Mucsi, Nagydorog, Nagyszékely, Nagymányok, Nagyszokoly, Németkér, Ozora, Paks, Pálfa, Pári, Pincehely, Regöly, Sárszentlőrinc, Seregélyes, Simontornya, Szabadhidvég, Tamási, Tengelic, Tevel, Tolnanémedi, Váralja i Závod.

Za vina na kojima se navodi njihova općina najmanje 85 % proizvoda mora potjecati iz vinograda s područja navedene općine koja su razvrstana kao razred I. ili II. u skladu s katastrom vinograda, a najviše 15 % proizvoda može potjecati iz drugih dijelova razgraničenih područja vinske regije Tolna koja su razvrstana kao razred I. ili II. u skladu s katastrom vinograda.

Navedeni vinogradi:

Bonyhád: Aranybánya, Szőlő-domb

Bonyhádvarasd: Kereszt-dűlő

Lajoskomárom: Fülöp-hegy

Simontornya: Derék-hegy, Mózsé-hegy

Paks: Hideg-völgy, Sánc-hegy

Gyönk: Ködmön-hegy

Za vina na kojima se navodi naziv vinograda 95 % grožđa od kojeg se proizvodi vino mora potjecati s područja navedenog vinograda koja su razvrstana kao razred I. ili II. u skladu s katastrom vinograda.

Tradicionalni izrazi čija je upotreba dopuštena i izrazi čija je upotreba ograničena

Pravni okvir:

Donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om ako je tako propisala država članica

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Vino:

Bijelo: „Késői szüretelésű” (kasna berba), „válogatott szüretelésű” (izborna berba), „muskotály” (muškatno), „cuvée” ili „küvé” (cuvée), „szüretlen” (nefiltrirano), „töppedt szőlőből készült” (proizvedeno od prosušenoga grožđa), „primőr” (primeur) ili „újbor” (novo vino), „első szüret” (prva berba) ili „virgin vintage”, „barrique”, „barrique-ban erjesztett” (fermentirano u barrique bačvi) ili „hordóban erjesztett” (fermentirano u bačvi), „barrique-ban érlelt” (odležano u barrique bačvi) ili „hordóban érlelt” (odležano u bačvi)

Ružičasto: „Válogatott szüretelésű” (izborna berba), „cuvée” ili „küvé” (cuvée), „szüretlen” (nefiltrirano), primőr (primeur) ili újbor (novo vino), „első szüret” (prva berba) ili „virgin vintage”

Crno: „Siller”, „késői szüretelésű” (kasna berba), „válogatott szüretelésű” (izborna berba), „muskotály” (muškatno), „cuvée” ili „küvé” (cuvée), „szüretlen” (nefiltrirano), „töppedt szőlőből készült” (proizvedeno od prosušenoga grožđa), „primőr” (primeur) ili „újbor” (novo vino), „első szüret” (prva berba) ili „virgin vintage”, „barrique”, „barrique-ban erjesztett” (fermentirano u barrique bačvi) ili „hordóban erjesztett” (fermentirano u bačvi), „barrique-ban érlelt” (odležano u barrique bačvi) ili „hordóban érlelt” (odležano u bačvi)

Pjenušavo vino:

bijelo, ružičasto, crno: „Muskotály” (muškatno), „cuvée” ili „küvé” (cuvée), „első szüret” (prva berba) ili „virgin vintage”

Gazirano biser vino

bijelo, ružičasto, crno: „Muskotály” (muškatno), „cuvée” ili „küvé” (cuvée), „első szüret” (prva berba) ili „virgin vintage”

Dodatna pravila o označivanju

Pravni okvir:

Donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om ako je tako propisala država članica

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Budući da je upotreba izraza „muskotály” (muškatno) ograničena, na etiketama proizvoda može se navesti pod sljedećim uvjetima: Najmanje 85 % baznog vina mora se proizvesti od berbe najmanje jedne od sljedećih sorti grožđa: Cserszegi fűszeres, Irsai Olivér, Nektár, Ottonel muskotály, Sárga muskotály.

Na etiketi se ne smiju navesti nazivi sorti Alibernet i Bíborkadarka.

Navođenje godine berbe obvezno je na vinima Tolna iz zemljopisnih jedinica koje su manje od razgraničenog područja proizvodnje. Ako se navodi godina berbe, 85 % vina mora potjecati iz te godine berbe.

Ako je vino Tolna primeur ili novo vino, 100 % vina mora potjecati iz navedene godine berbe.

Dopušteni su navođenje bilo koje varijacije izraza „oltalom alatt álló eredetmegjelölés” (zaštićena oznaka izvornosti) koji uključuje izvedeni pridjev na mađarskom te navođenje tog izraza na bilo kojem službenom jeziku Europske unije.

Svaka varijacija naziva manje zemljopisne jedinice koja uključuje sufiks „-i” za izvedenicu pridjeva na mađarskom može se navesti kao oznaka.

Izrazi „termőhelyen palackozva” (punjeno u boce na području proizvodnje), „termelői palackozás” (punjeno u boce kod proizvođača) i „pinceszövetkezetben palackozva” (punjeno u boce u zadružnom vinskom podrumu) mogu se navesti na svim vinima Tolna.

Izraz „rozé” može se zamijeniti izrazom „rosé”, a izraz „küvé” izrazom „cuvée” ili „házasítás” (mješavina).

Pravila o prezentiranju

Pravni okvir:

Donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om ako je tako propisala država članica

Vrsta dodatnog uvjeta:

pakiranje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

prezentiranje

Vina kasne berbe Tolna, vina izborne berbe Tolna, vina proizvedena od prosušenoga grožđa Tolna i vina iz odabranih vinograda na tržište se mogu stavljati isključivo u staklenim bocama.

To se pravilo ne primjenjuje na vina koja na području proizvodnje u vlastitom podrumu proizvodi sâm proizvođač za potrošnju na mjestu proizvodnje.

Prethodna obavijest o prezentiranju:

Postrojenja za punjenje u boce izvan razgraničenog područja moraju obavijestiti tajništvo Vijeća zajednica proizvođača vina u vinskoj regiji Tolna o svakom punjenju u boce najkasnije osam dana prije početka prezentiranja proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti.

Proizvodnja vina izvan razgraničenog područja

Pravni okvir:

Donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om ako je tako propisala država članica

Vrsta dodatnog uvjeta:

odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Proizvodnja vina sa zaštićenom oznakom izvornosti Tolna izvan razgraničenog područja dopuštena je samo u sljedećim općinama u županijama navedenima u nastavku koje graniče s razgraničenim područjem.

Županija Tolna: Alsónána, Alsónyék, Báta, Bátaszék, Decs, Harc, Kakasd, Kéty, Medina, Őcsény, Sióagárd, Szálka, Szekszárd, Várdomb, Varsád, Zomba

Županija Baranya: Bisse, Csarnóta, Diósviszló, Harkány, Hegyszentmárton, Kistótfalu, Márfa, Nagytótfalu, Siklós, Szava, Túrony, Vokány, Kisharsány, Nagyharsány, Palkonya, Villány, Villánykövesd Helesfa, Kispeterd, Mozsgó, Nagypeterd, Nyugotszenterzsébet, Szigetvár, Boda, Cserkút, Hosszúhetény, Ivánbattyán, Keszü, Kiskassa, Kővágószőlős, Kővágótöttös, Mecseknádasd, Pécs, Pécsvárad, Szemely, Kisjakabfalva, Babarc, Bár, Bóly, Dunaszekcső, Hásságy, Lánycsók, Máriakéménd, Mohács, Monyoród, Nagynyárád, Olasz, Szajk, Szederkény, Versend

Županija Bács-Kiskun: Akasztó, Bócsa, Kecel, Kiskőrös, Soltvadkert i Borota

Fejér megye: Etyek, Dég

Županija Pest: Szigetcsép

Županija Somogy: Balatonboglár

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://boraszat.kormany.hu/download/0/92/f2000/TOLNA_termekleiras%204-v%C3%A1ltozat%20COM%20kn.pdf

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

19.6.2023

Službeni list Europske unije

C 215/25

Objava zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda na razini Unije za naziv u sektoru vina na temelju članka 97. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

(2023/C 215/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od dva mjeseca od dana ove objave.

ZAHTJEV ZA IZMJENU SPECIFIKACIJE PROIZVODA NA RAZINI UNIJE

„Ribera del Guadiana”

PDO-ES-A1295-AM04

Datum podnošenja zahtjeva: 26.3.2021.

1. Podnositelj zahtjeva i legitiman interes

CONSEJO REGULADOR DE LA DO RIBERA DEL GUADIANA REGULATORNI ODBOR ZA OZNAKU IZVORNOSTI „RIBERA DEL GUADIANA”

Tijelo zastupa gospodarski interes subjekata obuhvaćenih ZOI-jom.

2. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

☐	Naziv proizvoda

☒	Kategorija proizvoda od vinove loze

☒	Povezanost

☐	Ograničenja u pogledu stavljanja na tržište

3. Opis i razlozi za izmjenu

3.1. Uvrštavanje novih kategorija vina

Proteklih se godina međunarodno tržište za gazirana vina povećalo se za 32 % s obzirom na količinu i vrijednost, za razliku od umjerenog rasta na tržištu mirnih vina. Procjenjuje se da je stopa rasta u Španjolskoj približno 10 %.

Taj je trend nastavljen na najvažnijim tržištima, što znači da proizvodnja gaziranih vina nudi priliku za ulazak na nova tržišta.

Ta je kategorija vina poznata na području obuhvaćenom oznakom izvornosti „Ribera del Guadiana”, jer se tamo proizvodi od 80-ih godina prošlog stoljeća, a traže je i subjekti koji upotrebljavaju oznaku izvornosti i najpoznatije stručne udruge u tom sektoru.

Specifikacija je stoga izmijenjena kako bi se uključile sljedeće kategorije: pjenušavo vino, kvalitetno pjenušavo vino, kvalitetno aromatično pjenušavo vino, biser vino i gazirano biser vino.

Na temelju propisa EU-a, uključivanje novih kategorija izmjena je na razini Unije.

3.2. Opravdanje povezanosti sa zemljopisnim područjem za nove kategorije

Ovaj je odjeljak potrebno izmijeniti kako bi se opravdalo dodavanje novih kategorija. Pedoklimatski uvjeti, lokacija područja, stručnost proizvođača i sorte obuhvaćene oznakom podrijetla „Ribera del Guadiana” primjereni su za proizvodnju pjenušavih i biser vina.

3.3. Upućivanje na nove kategorije u zahtjevima za pakiranje i označivanje

Nove su kategorije navedene u ovom odjeljku i informacije su ažurirane u skladu s tim.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Ribera del Guadiana

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

4.	Pjenušavo vino

5.	Kvalitetno pjenušavo vino

6.	Kvalitetno aromatično pjenušavo vino

8.	Biser vino

9.	Gazirano biser vino

4. Opis vina

4.1. Bijelo vino

Izgled

Bistrina: bistro ili s malo tartarata

Nijansa: žute do zlatne nijanse

Olfaktivna svojstva

Miris: prisutnost voćnih mirisa i/ili cvjetnih mirisa i/ili mirisa nastalih fermentacijom i/ili mirisa drva i prepečenca

Okusna svojstva

Aroma: prisutnost voćnih aroma i/ili cvjetnih aroma i/ili aroma nastalih fermentacijom i/ili aroma drva i prepečenca

Uravnoteženost okusa: uravnotežen omjer alkohola i kiselosti, moguća slatkoća

Završni okus: dugi aromatični naknadni okus

*	Najveća dopuštena količina sumporova dioksida za vina s udjelom šećera od 5 g/l ili većim: 240 mg/l

Za bijela vina proizvedena uz upotrebu drvenih spremnika najveći je sadržaj hlapljivih kiselina, izraženo kao octena kiselina, 1 gram po litri do 10 % udjela alkohola po volumenu, plus dodatnih 0,06 grama po litri za svaki postotni bod alkoholne jakosti veće od 10 % vol., do najveće dopuštene količine od 1,08 grama po litri.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)	15
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja ukupna kiselost	4,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	10
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	180

4.2. Ružičasto vino

Izgled

Bistrina: bistro ili s malo tartarata

Nijansa: od ružičaste do narančaste, uključujući crvenkaste tonove

Olfaktivna svojstva

Miris: prisutnost voćnih mirisa i/ili cvjetnih mirisa i/ili mirisa nastalih fermentacijom i/ili mirisa drva i prepečenca

Okusna svojstva

Aroma: prisutnost voćnih aroma i/ili cvjetnih aroma i/ili aroma nastalih fermentacijom i/ili aroma drva i prepečenca

Uravnoteženost okusa: uravnotežen omjer alkohola i kiselosti, moguća slatkoća

Završni okus: dugi aromatični naknadni okus

*	Najveća dopuštena količina sumporova dioksida za vina s udjelom šećera od 5 g/l ili većim: 240 mg/l.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)	15
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja ukupna kiselost	4,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	10
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	180

4.3. Crno vino

Izgled

Bistrina: bistro ili s tartaratima ili tvarima za bojenje

Nijansa: ljubičaste do crvene boje opeke

Intenzitet boje: niski, srednji ili visoki.

Olfaktivna svojstva

Miris: prisutnost voćnih mirisa i/ili cvjetnih mirisa i/ili mirisa nastalih fermentacijom i/ili mirisa drva i prepečenca

Okusna svojstva

Aroma: prisutnost voćnih aroma i/ili cvjetnih aroma i/ili aroma nastalih fermentacijom i/ili aroma drva i prepečenca

Uravnoteženost okusa: uravnotežen omjer alkohola i kiselosti, moguća slatkoća

Završni okus: dugi aromatični naknadni okus

*	Najveća dopuštena količina sumporova dioksida za vina s udjelom šećera od 5 g/l ili većim: 190 mg/l

Za crna vina proizvedena uz upotrebu drvenih spremnika najveći je sadržaj hlapljivih kiselina, izraženo kao octena kiselina, 1 gram po litri do 10 % udjela alkohola po volumenu, plus dodatnih 0,06 grama po litri za svaki postotni bod alkoholne jakosti veće od 10 % vol., do najveće dopuštene količine od 1,2 grama po litri.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)	15
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	11
Najmanja ukupna kiselost	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	13,33
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	150

4.4. Pjenušavo vino, kvalitetno pjenušavo vino i kvalitetno aromatično pjenušavo vino

Izgled

Bistrina: bistro i svijetlo bez suspendiranih čestica

Nijansa/ton/intenzitet boje

Bijelo vino:

Nijansa: od žute do zlatne

Ružičasto vino: od ružičaste do narančaste, uključujući crvenkaste tonove

Crna vina: ljubičaste do crvene boje opeke

Intenzitet boje: niski, srednji ili visoki

Karbonizacija: vino se pjeni i kontinuirano ispušta ugljikov dioksid u obliku nanizanih malih do srednjih mjehurića, koji ponekad formiraju prsten oko ruba površine. Nastali mjehurići su postojani.

AROMA

Prisutnost voćnih aroma i/ili cvjetnih aroma i/ili aroma nastalih fermentacijom

OKUS

Aroma: prisutnost voćnih aroma i/ili cvjetnih aroma i/ili aroma nastalih fermentacijom

Uravnoteženost okusa: uravnotežen omjer alkohola i kiselosti, moguća slatkoća i/ili karbonizacija dugi aromatični naknadni okus

*	Najmanji udio ugljikova dioksida (nadtlak u barima): 3,0 za pjenušavo vino, 3,5 za kvalitetno pjenušavo vino i 3,0 za aromatično pjenušavo vino.

*	Najmanja stvarna alkoholna jakost (% vol.) u kvalitetnih aromatičnih pjenušavih vina: 6,0 % vol.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)	10
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	10
Najmanja ukupna kiselost	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	13,33
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	185

4.5. Biser vino, gazirano biser vino

Izgled

Bistrina: bistro i svijetlo bez suspendiranih čestica

Nijansa/ton/intenzitet boje

Bijelo vino: od žute do zlatne

Ružičasto vino: od ružičaste do narančaste, uključujući crvenkaste tonove

Crna vina: ljubičaste do crvene boje opeke

Intenzitet boje: niski, srednji ili visoki

Karbonizacija: prisutna

AROMA

Prisutnost voćnih aroma i/ili cvjetnih aroma i/ili aroma nastalih fermentacijom

OKUS

Aroma: prisutnost voćnih aroma i/ili cvjetnih aroma i/ili aroma nastalih fermentacijom

Uravnoteženost okusa: uravnotežen omjer alkohola i kiselosti, moguća slatkoća i/ili karbonizacija

Završni okus: dugi aromatični naknadni okus

*	Udio ugljikova dioksida (nadtlak u barima): 1–2,5

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (mg/l): 180–235 (i), 150–190 (ii). Najveća vrijednost za svaku kategoriju odnosi se na vina s udjelom neprevrelog šećera iznad 5 g/l, a najniža na vina s udjelom neprevrelog šećera koji je jednak ili manji od 5 g/l. Za biser vina, vrijednosti s (i) odnose se na bijela i ružičasta vina, a vrijednosti s (ii) na crna vina.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	7
Najmanja ukupna kiselost	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	13,33
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	180

5. Postupci proizvodnje vina

a) Posebni enološki postupci

Poseban enološki postupak

Pri ekstrakciji mošta/vina i odvajanju od komina potrebno je primijeniti odgovarajući pritisak kako bi se osiguralo da stopa ekstrakcije ne premaši 70 litara vina na 100 kilograma ubranog grožđa.

Bijela i crna vina fermentado en barrica moraju se fermentirati u hrastovim spremnicima zapremnine do 600 litara.

Vina Tinto roble moraju odležati 90 dana, od toga najmanje 60 dana u hrastovim spremnicima zapremnine do 600 litara.

Vina Vino de guarda moraju odležati 365 dana, od toga najmanje 60 dana u hrastovim spremnicima zapremnine do 600 litara.

Razdoblje odležavanja počinje 1. listopada u godini berbe.

b) Najveći prinosi

1. Bijele sorte

12 000 kilograma grožđa po hektaru

84 hektolitra po hektaru

3. Crne sorte

10 000 kilograma grožđa po hektaru

70 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

—

TIERRA DE BARROS: Aceuchal, Ahillones, Alange, Almendralejo, Arroyo de San Serván, Azuaga, Berlanga, Calamonte, Corte de Peleas, Entrín Bajo, Feria, Fuente del Maestre, Granja de Torrehermosa, Higuera de Llerena, Hinojosa del Valle, Hornachos, La Morera, La Parra, Llera, Llerena, Maguilla, Mérida (lijeva obala rijeke Guadiana), Nogales, Palomas, Puebla del Prior, Puebla de la Reina, Ribera del Fresno, Salvatierra de los Barros, Santa Marta de los Barros, Solana de los Barros, Torre de Miguel Sesmero, Torremegía, Valencia de las Torres, Valverde de Llerena, Villafranca de los Barros i Villalba de los Barros.

—	MATANEGRA: Bienvenida, Calzadilla, Fuente de Cantos, Medina de las Torres, Puebla de Sancho Pérez, Los Santos de Maimona, Usagre, Valencia del Ventoso i Zafra.

—

RIBERA ALTA: Aljucén, Benquerencia, Campanario, Carrascalejo, Castuera, La Coronada, Cristina, Don Álvaro, Don Benito, Esparragalejo, Esparragosa de la Serena, Higuera de la Serena, La Garrovilla, Guareña, La Haba, Magacela, Malpartida de la Serena, Manchita, Medellín, Mengabril, Mérida (desna obala rijeke Guadiana), Mirandilla, Monterrubio de la Serena, La Nava de Santiago, Navalvillar de Pela, Oliva de Mérida, Quintana de la Serena, Rena, San Pedro de Mérida, Santa Amalia, Trujillanos, Valdetorres, Valverde de Mérida, Valle de la Serena, Villagonzalo, Villanueva de la Serena, Villar de Rena, Zalamea de la Serena i Zarza de Alange.

—	RIBERA BAJA: La Albuera, Almendral, Badajoz, Lobón, Montijo, Olivenza, La Roca de la Sierra, Talavera de la Real, Torremayor, Valverde de Leganés i Villar del Rey.

—

MONTÁNCHEZ: Albalá, Alcuéscar, Aldea de Trujillo, Aldeacentenera, Almoharín, Arroyomolinos de Montánchez, Casas de Don Antonio, Escurial, Garciaz, Heguijuela, Ibahernando, La Cumbre, Madroñera, Miajadas, Montánchez, Puerto de Santa Cruz, Robledillo de Trujillo, Salvatierra de Santiago, Santa Cruz de la Sierra, Santa Marta de Magasca, Torre de Santa María, Torrecilla de la Tiesa, Trujillo, Valdefuentes, Valdemorales, Villamesías i Zarza de Montánchez.

—	CAÑAMERO: Alía, Berzocana, Cañamero, Guadalupe i Valdecaballeros.

7. Sorte vinove loze

CABERNET SAUVIGNON

CAYETANA BLANCA

GRACIANO

MACABEO - VIURA

MERLOT

PARDINA - JAÉN BLANCO

SYRAH

TEMPRANILLO - CENCIBEL

TEMPRANILLO - TINTO FINO

8. Opis povezanosti

8.1. Mirna vina (kategorija 1)

Zbog predominantne sredozemne klime na tom području, umjerenih prosječnih temperatura u cijeloj godini i niskih razina vlažnosti, uvjeti su primjereni za uzgoj grožđa uravnotežene kiselosti, alkoholne jakosti koja nije previsoka i odgovarajuće fenolne zrelosti.

Oskudne padaline u ključnim razdobljima ciklusa uzgoja grožđa su ključne jer uvelike smanjuju rizik od gljivičnih oboljenja, što izravno utječe na kvalitetu dobivenih vina.

Prevladavaju crvenkasta glinasta tla. Poznata su kao „barros” (blato), a sastoje se od miocenskih sedimenata sa znatnim udjelom vapnenca koji tlu na nekim područjima daje bjelkastu boju (poznato kao „caleños”, u odnosu na vapnenac u tlu).

U tim uvjetima nastaju vina bogata taninima i tvarima za bojenje, dobre alkoholne jakosti, odgovarajuće razine kiselosti i voćnog aromatičnog profila.

Bijela i ružičasta vina su glatka i uravnotežena, imaju prepoznatljiv voćni i aromatičan karakter te visoku prosječnu kiselost.

8.2. Pjenušava i biser vina (kategorije 4, 5, 6, 8 i 9)

Pedoklimatski uvjeti na tom području utjecali su na ljudske čimbenike u pogledu specifičnog načina rukovanja vinovom lozom, koja se tradicionalno uzgaja u račvastom sustavu uzgoja bez navodnjavanja, s niskom gustoćom sadnje i ograničenim brojem tretmana zaštite bilja.

Pjenušava i biser vina proizvode se od cuvée vina, uglavnom od sorti Macabeo, Parellada, Garnacha Tinta i Tempranillo, koje imaju karakteristike opisane u prethodnoj točki. To su blaga su i uravnotežena vina jakih aroma koja se obično proizvode „tradicionalnom metodom”.

9. Posebni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

sva pakiranja koja se upotrebljavaju za stavljanje na tržište vina s oznakom izvornosti „Ribera del Guadiana” moraju biti označena zaštićenim nazivom u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom EU-a.

—	PAKIRANJE VINA: Vina Crianza, Reserva i Gran Reserva mogu se stavljati na tržište samo u staklenim bocama.

—	SUSTAVI ZA ZATVARANJE: Odležana vina zatvaraju se čepovima od pluta. Vina koja nisu podvrgnuta postupku odležavanja mogu se zatvoriti čepovima koji nisu od pluta samo ako Regulatorni odbor smatra da to ne ugrožava kvalitetu ili ugled vina obuhvaćenih zaštićenom oznakom.

—	OZNAČIVANJE VINA Oznake „Premium” i „Riserva” mogu se koristiti za kvalitetna pjenušava vina.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://www.juntaex.es/documents/77055/621148/Pliego+de+Condiciones+Ed+8+Ver+03+Envio+para+Publicacion.pdf/7d03b40c-6f89-b936-079b-794a1ebdaa6b?t=1666866589413

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

19.6.2023

Službeni list Europske unije

C 215/32

Objava zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda na razini Unije za naziv u sektoru vina na temelju članka 97. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

(2023/C 215/10)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od dana ove objave.

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE NA RAZINI UNIJE

„La Mancha”

PDO-ES-A0045-AM05

Datum zahtjeva: 21.6.2022.

1. Izmjene

1.1. Podnositelj zahtjeva i legitiman interes

Asociación Interprofesional de la D.O. vitivinícola La Mancha

Zastupa sve gospodarske subjekte koji proizvode to zaštićeno vino.

1.2. Opis i razlozi

PAKIRANJE JE OGRANIČENO NA RAZGRANIČENO PODRUČJE.

OPIS:

Dodan je novi odlomak o pakiranju kako bi se utvrdilo da se ono mora odvijati unutar područja proizvodnje definiranog u točki 4. specifikacije proizvoda.

Izmjena se odnosi na točku 8. specifikacije proizvoda i točku 9. jedinstvenog dokumenta.

Stoga se smatra da je ta izmjena obuhvaćena kategorijama izmjena na razini Unije iz članka 14. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/33 i podrazumijeva daljnja ograničenja za stavljanje proizvoda na tržište.

RAZLOG:

U skladu s člankom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 razlog za uključivanje tog zahtjeva zaštita je kvalitete i ugleda vina sa ZOI-jem „La Mancha”, jamčenje njihova podrijetla te osiguravanje posebnih svojstava i kvalitete koji su povezani s područjem podrijetla.

Proizvodnja vina s oznakom izvornosti nije gotova nakon postupka pretvorbe mošta u vino alkoholnom fermentacijom i drugih dodatnih postupaka, nego nakon pakiranja. To se mora smatrati završnom fazom proizvodnje tih vina, s obzirom na to da su uključeni drugi enološki postupci koji bi mogli utjecati na posebna svojstva, konkretno: filtriranje, stabilizacija i različite vrste korektivnih mjera.

Tom se obvezom izbjegavaju mogući rizici pri prijevozu vina izvan područja na kojem se proizvode, uključujući oksidaciju i toplinski stres zbog visokih ili niskih temperatura i smanjenje kvalitete proizvoda, što bi štetno djelovalo na njegova fizikalno-kemijska (kiselost, polifenoli i bojila) i organoleptička svojstva (boja, miris, okus) i na njegovu stabilnost. Smanjuje se i rizik od mikrobiološke kontaminacije (bakterijima, virusima, gljivama, plijesni ili kvascima).

Slično tome, pakiranje na zemljopisnom području proizvodnje definiranom u odjeljku 4. specifikacije proizvoda omogućuje bolju kontrolu postupaka pakiranja.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

La Mancha

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

5.	Kvalitetna pjenušava vina

8.	Biser vino

4. Opis vina

1. Bijelo i ružičasto vino, mlada i tradicionalna vina te bijela vina dozrela u hrastovim bačvama

SAŽETI TEKSTUALNI OPIS

Niska alkoholna jakost. Nijanse bijelih vina u rasponu su od zelenkastih do žutih, ali ne i zlatnih. Primarne su arome jake i voćne, blago kiselkaste i uravnotežene.

Ako su odležala u bačvama, boja im je u rasponu od žute do zlatne ili slamnate, s prženim notama i pozadinskim notama vanilije te trajnim notama hrasta i voća.

Boja ružičastih vina varira od ružičaste do narančaste boje lososa, s jakim i primarnim aromama. Blago su kisela, uravnotežena i voćnog okusa.

Vina fermentirana u bačvi imaju arome i dugotrajan naknadni okus koji podsjeća na bačvu.

*	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina mladih vina: 8,33 miliekvivalenata po litri.

*	Najveći udio sulfita: 190 mg/l ako je šećer ≥ 5 g/l (osim vina dozrelih u hrastovim bačvama)

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja ukupna kiselost	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	10
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	140

2. Mlada i tradicionalna crna vina i crna vina dozrela u hrastovim bačvama

SAŽETI TEKSTUALNI OPIS

Od ljubičastocrvene do granatnocrvene boje, jaka i voćna vina, primarnih aroma. Okus tanina, uravnoteženog omjera alkohola i kiselosti, dugotrajnog voćnog okusa. Boja vina koje je dozrijevalo u bačvama varira od granatnocrvene do rubincrvene boje. Jaka su, voćna, primarnih aroma i arome vanilije. U ustima ostavljaju dugotrajan i uravnotežen okus s natruhama vanilije. Daljnjim starenjem mogu dobiti nijanse terakote ili naranče. Dugotrajna su okusa koji podsjeća na med. U ustima su blaga, skladna, zaokružena i strukturirana. Vina fermentiranima u bačvama imaju arome i naknadni okus koji podsjeća na bačvu.

*	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina mladih vina: 8,33 miliekvivalenata po litri.

*	Najveći udio sulfita: 180 mg/l ako je šećer ≥ 5 g/l (osim vina dozrelih u hrastovim bačvama)

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	11,5
Najmanja ukupna kiselost	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	10
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	130

3. Tradicionalno prirodno slatko vino

SAŽETI TEKSTUALNI OPIS

U skladu sa suhoćom (sic) bijelih vina i u rasponu od granatnocrvene do žutosmeđe kod crnih vina. Intenzivno aromatična, podsjećaju na voće i/ili džemove, uravnotežena i puna.

*	Najveća ukupna alkoholna jakost unutar je zakonskih ograničenja utvrđenih relevantnim propisima EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	13
Najmanja ukupna kiselost	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	20
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	250

4. Bijelo i crno vino pod nazivima „crianza”, „reserva” i „gran reserva”

SAŽETI TEKSTUALNI OPIS

Bijela vina variraju u rasponu od boje slame do zlatne boje, različitih su intenziteta, ovisno o starosti. Drvenaste i prepečene arome. Uravnotežena. Crna vina boje su od granatnocrvene do terakote, ovisno o starosti. Starenjem se aroma mijenja iz voćnog u drvenasti i/ili prepečeni. Uravnotežena i puna okusa.

*	Najveća ukupna alkoholna jakost unutar je zakonskih ograničenja utvrđenih relevantnim propisima EU-a.

**	Najmanja stvarna volumna alkoholna jakost određena je u specifikaciji ovisno o tome radi li se o bijelom ili crnom vinu.

***	Donje granice sadržaja hlapljivih kiselina ovisno o razini i trajanju starenja.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	20
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	150

5. Kvalitetna pjenušava vina

SAŽETI TEKSTUALNI OPIS

Boja pjenušavih bijelih vina varira od blijede do zlatne i svijetle, dok su nijanse ružičastih vina blijedoružičaste. Mjehurići su mali i postojani. Arome su čiste i izražene. Punog su i uravnoteženog okusa.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	11,66
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

6. Biser vino

SAŽETI TEKSTUALNI OPIS

Biser vina mogu biti bijela vina različitih nijansi žute, ružičasta vina različitih nijansi ružičaste i crna vina ljubičastocrvene boje. Bijela vina imaju primarne mirisne arome, dok su arome ružičastih i crnih vina intenzivne i podsjećaju na crveno voće. Riječ je o vinima punog, uravnoteženog okusa s istaknutim ugljikovim dioksidom.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	10
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5. Postupci proizvodnje vina

5.1. Posebni enološki postupci

Bijela, ružičasta i crna vina obuhvaćena [ovim ZOI-jem] moraju se proizvoditi isključivo od dopuštenih sorti. Nije dopušteno miješati sorte bijelog i crnog vina.

Maksimalna stopa konverzije iznosi 74 litre vina na svakih 100 kilograma ubranog grožđa.

Bijela i ružičasta vina proizvode se gnječenjem grozdova i cijeđenjem primjenom statičkog ili dinamičkog sustava. Grožđe se može unaprijed macerirati radi ekstrakcije aroma i boje, a obavezna je fermentacija na temperaturi od najviše 22 °C.

Za crna vina grožđe mora fermentirati s kožicom tijekom najmanje tri dana na temperaturi od najviše 28 °C.

5.2. Najveći prinosi

1.	Vinogradi s račvastim sustavom uzgoja 10 000 kilograma grožđa po hektaru

2.	Vinogradi s račvastim sustavom uzgoja 74 hektolitra po hektaru

3.	Vinogradi s brajdama 13 000 kilograma grožđa po hektaru

4.	Vinogradi s brajdama 96,2 hektolitra po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

La Mancha je prirodna i povijesna regija smještena u autonomnoj zajednici Kastilja-La Mancha u središtu Španjolske. Obuhvaća sjeverni dio pokrajine Albacete, južni i jugozapadni dio pokrajine Ciudad Real, istočni dio pokrajine Toledo i jugozapadni dio pokrajine Cuenca.

7. Sorte vinove loze

AIRÉN

BOBAL

CABERNET SAUVIGNON

GARNACHA TINTA

MACABEO - VIURA

SYRAH

TEMPRANILLO - CENCIBEL

VERDEJO

8. Opis povezanosti

8.1. Vino

Prema sastavu, tlo u nizini La Mancha produkt je sedimentacije vapnenca, lapora i pijeska u miocenu, zbog čega je zemlja smeđe ili crvenkastosmeđe boje. Zahvaljujući obilju vapnenačkih tala u La Manchi to je područje zaista idealno za proizvodnju punih crnih vina, pogodnih za dozrijevanje, dok pjeskoviti vapnenac vinu daje ugodnu jačinu.

Zbog izostanka padalina (od 300 do 350 mm godišnje) i velike izloženosti sunčevoj svjetlosti (3 000 sunčanih sati) dobivaju se vina intenzivnih boja primjetno jačeg aromatskog intenziteta.

Prosječni je prinos vinograda nizak, što isto tako pridonosi izvrsnoj uravnoteženosti vina.

8.2. Biser vino

Zbog ekstremne kontinentalne klime, sastava crvenkastosmeđeg tla i visokih temperatura biser vina odlikuju voćne arome i nijanse. Kao bazno vino za proizvodnju tih vina koriste se vina opisana u odjeljku o vinu. Stoga se sadržaj tog odjeljka odnosi i na biser vina.

8.3. Kvalitetna pjenušava vina

Zemljopisno okruženje omogućuje uzgoj sorti utvrđenih u specifikaciji, koje vinu daju puninu i uravnoteženost. Slično tome, zbog izostanka padalina i zbog sati sunčeve svjetlosti dobiva se prirodna alkoholna jakost koja omogućuje proizvodnja vina utvrđenih razina alkoholne jakosti. Za proizvodnju pjenušavih vina kao bazno vino upotrebljavaju se vina navedena u odjeljku o vinu. Stoga se sadržaj tog odjeljka primjenjuje i na pjenušava vina.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravni okvir

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta

dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

Kako bi se navela specifična, posebna sorta grožđa, najmanje 85 % upotrijebljenog grožđa mora pripadati toj sorti, što mora biti navedeno u evidenciji vinarije.

Na oznaci kvalitetnih pjenušavih vina sa ZOI-jem La Mancha mogu se navesti izrazi „Premium” i „Reserva”.

Pravni okvir

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta

Pakiranje na razgraničenom zemljopisnom području.

Opis uvjeta:

Mora se pakirati na razgraničenom području proizvodnje. Proizvodnja vina s oznakom izvornosti nije gotova nakon postupka pretvorbe mošta u vino alkoholnom fermentacijom i drugih dodatnih postupaka, nego nakon pakiranja. To se mora smatrati završnom fazom proizvodnje tih vina, s obzirom na to da su uključeni drugi enološki postupci koji bi mogli utjecati na posebna svojstva, konkretno: filtriranje, stabilizacija i različite vrste korektivnih mjera. Punjenje u boce na području proizvodnje omogućuje izravnu kontrolu postupka pakiranja i izbjegava moguće neželjene posljedice prijevoza, primjerice oksidacija i toplinski stres, koji bi oslabili fizikalno-kemijska i organoleptička svojstva vina i utjecali na njihovu stabilnost.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

http://pagina.jccm.es/agricul/paginas/comercial-industrial/consejos_new/pliegos/AM05_La_Mancha.pdf

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 215

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 66. 19. lipnja 2023.

Sadržaj		Stranica
	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2023/C 215/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.11072 – BLACKROCK / MUBADALA / GOLDMAN SACHS / EQUITIX / CALISEN / MAPLECO) ( 1 )	1

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2023/C 215/02	Tečajna lista eura – 16. lipnja 2023.	2
2023/C 215/03	Administrativna komisija za socijalnu sigurnost radnika migranata – Stope za pretvorbu valuta u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 574/72	3

	V. Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2023/C 215/04	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.11119 – GCA / STELLANTIS / ALD / LEASEPLAN) ( 1 )	5
2023/C 215/05	Prethodna prijava koncentracije (Premet M.11125 – NETCEED (FORMERLY ETC GROUP) / AMADYS) ( 1 )	7
2023/C 215/06	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.11106 – STELLANTIS / MICHELIN / FORVIA / SYMBIO) ( 1 )	8
2023/C 215/07	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.11183 – SSG / ORDINA) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	10
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2023/C 215/08	Objava zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća	11
2023/C 215/09	Objava zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda na razini Unije za naziv u sektoru vina na temelju članka 97. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća	25
2023/C 215/10	Objava zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda na razini Unije za naziv u sektoru vina na temelju članka 97. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća	32

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0966
JPY	japanski jen	154,65
DKK	danska kruna	7,4505
GBP	funta sterlinga	0,85428
SEK	švedska kruna	11,5925
CHF	švicarski franak	0,9770
ISK	islandska kruna	149,50
NOK	norveška kruna	11,5170
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	23,817
HUF	mađarska forinta	373,00
PLN	poljski zlot	4,4728
RON	rumunjski novi leu	4,9610
TRY	turska lira	25,9491
AUD	australski dolar	1,5941
CAD	kanadski dolar	1,4500
HKD	hongkonški dolar	8,5799
NZD	novozelandski dolar	1,7591
SGD	singapurski dolar	1,4647
KRW	južnokorejski von	1 397,67
ZAR	južnoafrički rand	19,9021
CNY	kineski renminbi-juan	7,8100
IDR	indonezijska rupija	16 387,75
MYR	malezijski ringit	5,0603
PHP	filipinski pezo	61,246
RUB	ruski rubalj
THB	tajlandski baht	37,953
BRL	brazilski real	5,2790
MXN	meksički pezo	18,7771
INR	indijska rupija	89,7953


	(1) Tekst značajan za EGP.