9.6.2023

Službeni list Europske unije

C 202/2

Komunikacija Komisije o dijelu B Priloga Uredbi Komisije (EU) br. 284/2013 o utvrđivanju zahtjeva u pogledu podataka o sredstvima za zaštitu bilja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 202/02)

Ove su smjernice izrađene u suradnji s državama članicama. Nemaju pravno obvezujuće učinke i po prirodi ne mogu utjecati ni na koju mjeru koju poduzme država članica pri provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 ni na sudsku praksu razvijenu u vezi s tom odredbom. Samo je Sud ovlašten za vjerodostojno tumačenje i primjenu prava Unije.

Ovom se Komunikacijom Komisije ispunjava zahtjev iz točke 6. u uvodu Priloga Uredbi (EU) br. 284/2013, prema kojem se za potrebe informiranja i usklađivanja u Službenom listu Europske unije objavljuje popis metoda istraživanja i smjernica bitnih za provedbu te uredbe. Popis u nastavku odnosi se na dio B Priloga Uredbi (EU) br. 284/2013, kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2022/1440 (1), i redovito se ažurira.

Ako se odredbama iz dijela B Priloga Uredbi (EU) br. 284/2013 propisuje dobivanje podataka na temelju zahtjeva utvrđenih u dijelu A Priloga Uredbi (EU) br. 284/2013, odgovarajuće metode istraživanja i smjernice navedene su u Komunikaciji Komisije relevantnoj za provedbu dijela A Priloga Uredbi (EU) br. 284/2013 (tj. u vezi sa sredstvima za zaštitu bilja koja sadržavaju kemijske aktivne tvari).

Ako je dokument naveden na popisu za određeni odjeljak, relevantan je za sve pododjeljke. Ako za odjeljak nije naveden nijedan dokument, trenutačno nisu dostupne dogovorene metode istraživanja ili smjernice. U tim slučajevima potencijalni podnositelji zahtjeva o prijedlozima trebaju raspraviti na sastanku prije podnošenja s državom članicom izvjestiteljicom i Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), npr. na temelju nacrta metoda istraživanja.

Metode istraživanja

Ako se Uredbom Komisije (EZ) br. 440/2008 (2) predviđa unakrsno upućivanje na smjernicu OECD-a za ispitivanje (uz naznaku da metoda istraživanja odgovara smjernici OECD-a za ispitivanje ili da joj je istovjetna ili ekvivalentna), navedena je samo smjernica OECD-a za ispitivanje kako bi se izbjeglo dvostruko upućivanje.

Navedene su samo metode istraživanja koje su validirane (tj. za koje je OECD ili ekvivalentna međunarodna organizacija provela prstenasti test). Nisu uključene metode istraživanja koje su samo opisane u znanstvenim publikacijama.

Navedena se metoda istraživanja odnosi na najnoviju inačicu te ispitne metode koja je dostupna u vrijeme započinjanja studije.

Za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju aktivnu tvar koja je mikroorganizam mogu biti potrebni ad hoc protokoli istraživanja kako bi se ispunili neki od zahtjeva u pogledu podataka. U fazi prije podnošenja zahtjeva (3) podnositelji zahtjeva, država članica izvjestiteljica i EFSA mogu raspravljati o toj vrsti ad hoc protokola istraživanja, posebno ako se protokoli istraživanja navedeni u Komunikaciji Komisije relevantni za provedbu dijela A Priloga Uredbi (EU) br. 284/2013 mogu iskoristiti kao zamjena ili se mogu prilagoditi kako bi bili prikladniji za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju aktivnu tvar koja je mikroorganizam.

Kako bi se pokusi na kralježnjacima sveli na najmanju mjeru, ispitivanja koja su već provedena na temelju starijih metoda istraživanja trebalo bi smatrati dijelom procjene rizika, kako je predviđeno člankom 62. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. Međutim, na sastanku prije podnošenja zahtjeva podnositelji zahtjeva, država članica izvjestiteljica i EFSA mogu razmotriti je li potrebno novo ispitivanje prema novijim metodama istraživanja ako je to znanstveno opravdano.

U svim slučajevima, u skladu s Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (4), Uredbom (EZ) br. 1107/2009 (uvodne izjave 11. i 40., članak 8. stavak 1. točka (d), članak 18. točka (b), članak 33. stavak 3. točka (c) i članak 62. stavak 1.) i Uredbom Komisije (EU) br. 283/2013 (5), moraju se izbjegavati nepotrebni pokusi na životinjama. Točnije, člankom 62. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 propisuje se da se pokusi na kralježnjacima u svrhu odobrenja aktivnih tvari za sredstva za zaštitu bilja provode samo ako na raspolaganju nema drugih metoda. Alternativne metode uključuju in vitro istraživanje, in silico metode ili druge pristupe kao što je analogijski (engl. read-across), kao što je primjerice opisano u izvješćima EURL ECVAM-a Status Report on the Development, Validation and Regulatory Acceptance of Alternative Methods and Approaches (Izvješće o stanju razvoja, potvrđivanja i regulatorne prihvatljivosti alternativnih metoda i pristupa) te Status Report on Non-animal Methods in Science and Regulation (Izvješće o stanju metoda koje ne uključuju životinje u području znanosti i zakonodavstva) (6). Nadalje, raspoloživost smjernica o istraživanjima koja se ne provode na životinjama te validiranih i pouzdanih protokola in vitro istraživanja treba smatrati valjanim znanstvenim obrazloženjem u smislu točke 1.5. u uvodu Priloga Uredbi (EU) br. 283/2013.

Ako je raspoloživo više metoda istraživanja za ispunjavanje zahtjeva u pogledu podataka, redoslijed metoda istraživanja navedenih na popisu ukazuje na preferenciju ako je potrebno novo istraživanje. Prednost se daje metodama u kojima nisu potrebne pokusne životinje ili ih je potrebno manje i/ili metodama koje su povezane s manjim trpljenjem pokusnih životinja. Međutim, na sastanku prije podnošenja, prema savjetu EFSA-e i države članice izvjestiteljice, redoslijed prioriteta može se promijeniti kad je to znanstveno opravdano (npr. zbog ograničenja područja primjene nekih metoda) kako bi se osigurala znanstvena kvaliteta procjene.

Smjernice

Smjernice se mogu uvrstiti na popis u sljedećim slučajevima:

—	odobrio ih je Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje (SCoPAFF) prije objave ove Komunikacije,

—	izrađene su pod pokroviteljstvom službenog tijela (npr. EFSA, Komisija, nacionalna tijela) za određeno područje procjene rizika ili postupovna pitanja nakon provedenog savjetovanja s relevantnim dionicima, ili

—	odobrila ih je međuvladina organizacija (kao što je OECD, FAO, SZO ili EPPO) u kojoj države članice sudjeluju u postupku odobravanja.

Sljedeće su vrste smjernica razmotrene za uvrštavanje na popis:

—	tehničke smjernice, uključujući smjernice koje su horizontalne i relevantne za nekoliko odjeljaka ili sve odjeljke zahtjeva u pogledu podataka, uključujući provedbu točke 1.5. u uvodu Priloga Uredbi (EU) br. 284/2013,

—	administrativne/postupovne smjernice ako su relevantne za provedbu zahtjeva u pogledu podataka,

—	modeli ili alati za izračun, ako su relevantni za zahtjeve u pogledu podataka i mogu se povezati sa smjernicama ili ih nadopunjuju,

—	znanstvena mišljenja EFSA-inih povjerenstava i smjernice međuzonskog upravljačkog odbora koji su relevantni za sve države članice navedeni su nakon pojedinačnog razmatranja, ako su relevantni za provedbu posebnih zahtjeva u pogledu podataka.

Dokumenti kao što su zonske smjernice, izjave EFSA-e, stručno recenzirane publikacije, tehnička izvješća, znanstvena izvješća i strategije općenito nisu uvršteni na popis u nastavku, osim nekih koji su bili predmetom javne rasprave.

Navedene se smjernice odnose na najnoviju inačicu tih smjernica koja je dostupna u vrijeme započinjanja studije.

Kad je riječ o seriji normi EPPO-a za ocjenjivanje djelotvornosti sredstava za zaštitu bilja, najrelevantnije su navedene na popisu u nastavku. Međutim, popis nije iscrpan jer se globalna baza podataka EPPO-a redovito ažurira te u pojedinim slučajevima mogu biti potrebne druge norme. Stoga su na popis uvrštene i EPPO-ova globalna baza podataka, opće norme iz EPPO-ove serije normi PP1 i posebne norme iz EPPO-ove serije normi PP1.

Upućivanje na dio B Priloga Uredbi (EU) br. 284/2013

Metode istraživanja (7)

Smjernice (8)

Opće metode istraživanja i smjernice

EFSA Guidance on the use of the weight of evidence approach in scientific assessments (EFSA Journal 2017;15(8):4971)

Opće metode istraživanja i smjernice

ECHA Guidance on the Application of the CLP Criteria

Opće metode istraživanja i smjernice

OECD Guidance Document for the Use of Adverse Outcome Pathways in Developing Integrated Approaches to Testing and Assessment (IATA) No. 260

Opće metode istraživanja i smjernice

OECD Guidance Document on Good In Vitro Method Practices (GIVIMP)

1.	Identitet podnositelja zahtjeva, identitet sredstva za zaštitu bilja i informacije o proizvodnji

EU Guidance document for the assessment of the equivalence of technical grade active ingredients for identical microbial strains or isolates approved under Regulation (EC) No. 1107/2009 (SANCO/12823/2012)

1.4.	Detaljne kvantitativne i kvalitativne informacije o sastavu pripravka

OECD Issue Paper on Microbial Contaminants Limits for Microbial Pest Control Products No. 65

1.4.	Detaljne kvantitativne i kvalitativne informacije o sastavu pripravka

EU Guidance document on significant and non-significant changes of the chemical composition of authorised plant protection products under Regulation (EC) No 1107/2009 of the EU Parliament and Council on placing of plant protection products on the market and repealing Council Directives 79/117/EEC and 91/414/EEC (SANCO/12638/2011)

2.6.	Stabilnost tijekom skladištenja i rok uporabe

OECD Issue Paper on Microbial Contaminants Limits for Microbial Pest Control Products No. 65.

2.6.	Stabilnost tijekom skladištenja i rok uporabe

OECD Guidance document on storage stability of microbial pest control products. Series on Pesticides No. 85 (ENV/JM/MONO(2016)54)

2.6.2.

Učinci temperature i ambalaže

CIPAC MT 39 Stability of liquid formulations at 0°C

2.6.2.

Učinci temperature i ambalaže

CIPAC MT 46 Accelerated storage procedure

2.7.1.

Močivost

CIPAC MT 53 Wettability

2.7.2.

Trajnost pjene

CIPAC MT 47 Persistent foaming

2.7.3.

Suspenzibilnost, spontanost disperzije i stabilnost disperzije

CIPAC MT 41 Dilution stability of herbicide aqueous solutions

2.7.3.

Suspenzibilnost, spontanost disperzije i stabilnost disperzije

CIPAC MT 160 Spontaneity of dispersion of suspension concentrates

2.7.3.

Suspenzibilnost, spontanost disperzije i stabilnost disperzije

CIPAC MT 174 Dispersibility of water dispersible granules

2.7.3.

Suspenzibilnost, spontanost disperzije i stabilnost disperzije

CIPAC MT 179 Dissolution degree and solution stability

2.7.3.

Suspenzibilnost, spontanost disperzije i stabilnost disperzije

CIPAC MT 180 Dispersion stability Suspo-emulsions

2.7.3.

Suspenzibilnost, spontanost disperzije i stabilnost disperzije

CIPAC MT 184 Suspensibility of formulations forming suspensions on dilution with water

2.7.3.

Suspenzibilnost, spontanost disperzije i stabilnost disperzije

CIPAC MT 196 Solution Properties of Water Soluble Tablets

2.7.4.

Test prosijavanja suhim i mokrim postupkom

CIPAC MT 170 Dry sieve analysis of water dispersible granules

2.7.4.

Test prosijavanja suhim i mokrim postupkom

CIPAC MT 187 Particle size analysis by laser diffraction

2.7.4.

Test prosijavanja suhim i mokrim postupkom

CIPAC MT 185 Wet sieve test

2.7.5.

Granulometrijska struktura (prašiva za zaprašivanje i močivi prah, granule), udio prašine/finih čestica (granula), lomljivost i drobljivost (granula)

CIPAC MT 170 Dry sieve analysis of water dispersible granules

2.7.5.

Granulometrijska struktura (prašiva za zaprašivanje i močivi prah, granule), udio prašine/finih čestica (granula), lomljivost i drobljivost (granula)

CIPAC MT 171 Dustiness of granular products

2.7.5.

Granulometrijska struktura (prašiva za zaprašivanje i močivi prah, granule), udio prašine/finih čestica (granula), lomljivost i drobljivost (granula)

CIPAC MT 178 Attrition resistance of granules

2.7.5.

Granulometrijska struktura (prašiva za zaprašivanje i močivi prah, granule), udio prašine/finih čestica (granula), lomljivost i drobljivost (granula)

CIPAC MT 185 Wet sieve test

2.7.5.

Granulometrijska struktura (prašiva za zaprašivanje i močivi prah, granule), udio prašine/finih čestica (granula), lomljivost i drobljivost (granula)

CIPAC MT 187 Particle size analysis by laser diffraction

2.7.5.

Granulometrijska struktura (prašiva za zaprašivanje i močivi prah, granule), udio prašine/finih čestica (granula), lomljivost i drobljivost (granula)

CIPAC MT 193 Attrition of tablets

2.7.5.

Granulometrijska struktura (prašiva za zaprašivanje i močivi prah, granule), udio prašine/finih čestica (granula), lomljivost i drobljivost (granula)

CIPAC MT 197 Disintegration of Tablets

2.7.6.

Sposobnost emulgiranja, sposobnost ponovnog emulgiranja i stabilnost emulzije

CIPAC MT 36 Emulsion characteristics of emulsifiable concentrates

2.7.7.

Sipkost, tečenje (ispiranje) i prašljivost

CIPAC MT 148 Pourability of suspension concentrates

2.7.7.

Sipkost, tečenje (ispiranje) i prašljivost

CIPAC MT 171 Dustiness of granular products

2.7.7.

Sipkost, tečenje (ispiranje) i prašljivost

CIPAC MT 172 Flowability of water dispersible granules after heat test under pressure

2.8.	Fizikalna i kemijska kompatibilnost s drugim sredstvima za zaštitu bilja, uključujući sredstva za zaštitu bilja za uporabu s kojima se treba odobriti

ASTM E1518 – 05 Standard Practice for Evaluation of Physical Compatibility of Pesticides in Aqueous Tank Mixtures by the Dynamic Shaker Method

2.9.	Prianjanje i raspodjela na sjemenu

CIPAC MT 194 Adhesion to Treated Seed

2.9.	Prianjanje i raspodjela na sjemenu

CIPAC MT 175 Seed treatment formulations, liquid, determination of seed-seed uniformity of distribution

2.9.	Prianjanje i raspodjela na sjemenu

European Seed Association, 2011. Assessment of free floating dust and abrasion particles of treated seeds as a parameter of the quality of treated seeds: Heubach test. ESA STAT Dust Working Group

3.	Podaci o primjeni

EPPO Global Database (9)

3.3.	Namjena, ciljani organizmi i bilje ili biljni proizvodi koji se štite i moguće mjere za smanjenje rizika

EPPO PP 1/248 Harmonized classification and coding of the uses of plant protection products (10)

3.4.	Doza primjene

EPPO PP1/239 Dose expression of plant protection products

4.1.	Postupci čišćenja i dekontaminacije uređaja za primjenu

EPPO PP1/292 Cleaning pesticide application equipment (PAE) – efficacy aspects

5.1.	Metode za analizu pripravka

EU Guidance document: Technical Active Substance and Plant protection products: Guidance for generating and reporting methods of analysis in support of pre- and post-registration data requirements for Annex (Section 4) of Regulation (EU) No 283/2013 and Annex (Section 5) of Regulation (EU) No 284/2013 (SANCO/3030/99)

5.1.	Metode za analizu pripravka

OECD Issue Paper on Microbial Contaminants Limits for Microbial Pest Control Products No. 65

5.2.	Metode za određivanje i kvantifikaciju ostataka

Residues Analytical Methods for Risk Assessment and Post-approval Control and Monitoring Purposes (SANTE/2020/12830)

6.	Podaci o učinkovitosti

Posebne norme iz EPPO-ove serije normi PP1 (11)

6.	Podaci o učinkovitosti

EU guidance document on data requirements on efficacy for the dossier to be submitted for the approval of new active substances contained in plant protection products. (SANCO/10054/2013)

6.	Podaci o učinkovitosti

EU Guidance document on the efficacy composition of core dossier and national addenda submitted to support the authorization of plant protection products under regulation (EC) No 1107/2009 of the EU parliament and council on placing of plant protection products on the market. (SANCO/10055/2013)

6.	Podaci o učinkovitosti

Opće norme iz EPPO-ove serije normi PP1 (12) (ocjenjivanje učinkovitosti sredstava za zaštitu bilja), konkretno: EPPO PP1/276 Principles of efficacy evaluation for microbial plant protection products, EPPO PP1/296 principles of efficacy evaluation for low-risk plant protection products, and, EPPO PP1/319 General principles for efficacy evaluation of plant protection products with a mode of action as plant defence inducers.

6.6.1.

Utjecaj na kulture u plodoredu

OECD Guidelines for Testing of Chemicals No. 208 „Terrestrial Plant Test: Seedling Emergence and Seedling Growth Test” (2006)

6.6.1.

Utjecaj na kulture u plodoredu

EPPO PP1/207 Effects on succeeding crops

6.6.2.

Utjecaj na drugo bilje, uključujući susjedne kulture

EPPO PP1/256 Effects on adjacent crops

6.6.2.

Utjecaj na drugo bilje, uključujući susjedne kulture

OECD (2006) Guidelines for the Testing of Chemicals No. 227 „Terrestrial Plant Test: Vegetative Vigour Test”

6.6.2.

Utjecaj na drugo bilje, uključujući susjedne kulture

OECD (2006) Guidelines for Testing of Chemicals No. 208 „Terrestrial Plant Test: Seedling Emergence and Seedling Growth Test”

7.2.	Procjena moguće toksičnosti sredstva za zaštitu bilja

EFSA Guidance on the assessment of exposure of operators, workers, residents and bystanders in risk assessment for plant protection products (EFSA Journal 2022;20(1):7032)

7.3.	Akutna toksičnost

OECD (2016) Guidance Document on Considerations for Waiving or Bridging of Mammalian Acute Toxicity Tests Series on Testing & Assessment No. 237

7.3.1.

Akutna oralna toksičnost

OECD Test Guideline 423: Acute Oral toxicity - Acute Toxic Class Method

7.3.1.

Akutna oralna toksičnost

OECD Test Guideline 420: Acute Oral Toxicity - Fixed Dose Procedure

7.3.2.

Akutna dermalna toksičnost

OECD Test Guideline 402: Acute Dermal Toxicity - Fixed Dose Procedure

7.3.3.

Akutna inhalacijska toksičnost

OECD Test Guideline 436: Acute Inhalation Toxicity – Acute Toxic Class Method

7.3.3.

Akutna inhalacijska toksičnost

OECD Test Guideline 403: Acute Inhalation Toxicity

7.3.4.

Nadraživanje kože

OECD Test Guideline 439: In vitro Skin Irritation: Reconstructed Human Epidermis Test Method

7.3.4.

Nadraživanje kože

OECD Test Guideline 404: Acute Dermal Irritation/Corrosion

7.3.4.

Nadraživanje kože

OECD Test Guideline 430: In Vitro Skin Corrosion: Transcutaneous Electrical Resistance Test Method (TER)

7.3.4.

Nadraživanje kože

OECD Test Guideline 431: In vitro skin corrosion: reconstructed human epidermis (RHE) test method

7.3.4.

Nadraživanje kože

OECD Test Guideline 435: In vitro Membrane Barrier Test Method for Skin Corrosion

7.3.4.

Nadraživanje kože

OECD Guidance Document on an Integrated Approach on Testing and Assessment (IATA) for Skin Corrosion and Irritation, No. 203

7.3.5.

Nadraživanje očiju

OECD Test Guideline 437: Bovine Corneal Opacity and Permeability Test Method for Identifying i) Chemicals Inducing Serious Eye Damage and ii) Chemicals Not Requiring Classification for Eye Irritation or Serious Eye Damage

7.3.5.

Nadraživanje očiju

OECD Test Guideline 438: Isolated Chicken Eye Test Method for Identifying i) Chemicals Inducing Serious Eye Damage and ii) Chemicals Not Requiring Classification for Eye Irritation or Serious Eye Damage

7.3.5.

Nadraživanje očiju

OECD Test Guideline 460: Fluorescein Leakage Test Method for Identifying Ocular Corrosives and Severe Irritants

7.3.5.

Nadraživanje očiju

OECD Test Guideline 491: Short Time Exposure In Vitro Test Method for Identifying i) Chemicals Inducing Serious Eye Damage and ii) Chemicals Not Requiring Classification for Eye Irritation or Serious Eye Damage

7.3.5.

Nadraživanje očiju

OECD Test Guideline 492: Reconstructed human Cornea-like Epithelium (RhCE) test method for identifying chemicals not requiring classification and labelling for eye irritation or serious eye damage

7.3.5.

Nadraživanje očiju

OECD Test Guideline 405: Acute eye irritation/corrosion

7.3.6.

Preosjetljivost kože

OECD Test Guideline 442A: Skin Sensitisation – Local Lymph Node Assay: DA

7.3.6.

Preosjetljivost kože

OECD Test Guideline 442B: Skin Sensitisation - Local Lymph Node Assay: BrdU-ELISA or –FCM

7.3.6.

Preosjetljivost kože

OECD Test Guideline 442C: In Chemico Skin Sensitisation

7.3.6.

Preosjetljivost kože

OECD Test Guideline 442D: In Vitro Skin Sensitisation

7.3.6.

Preosjetljivost kože

OECD Test Guideline 442E: In Vitro Skin Sensitisation: In Vitro Skin Sensitisation Assays Addressing the Key Event on Activation of Dendritic Cells on the Adverse Outcome Pathway for Skin Sensitisation

7.3.6.

Preosjetljivost kože

OECD Guideline No. 497: Defined Approaches on Skin Sensitisation

7.3.6.

Preosjetljivost kože

OECD Test Guideline 406: Skin Sensitisation Guinea Pig Maximisation Test and Buehler Test

7.3.6.

Preosjetljivost kože

OECD Test Guideline 429: Skin Sensitisation – Local Lymph Node Assay

7.5.	Podaci o izloženosti

OECD Test Guideline 428: Skin Absorption: In Vitro Method

7.5.	Podaci o izloženosti

OECD Test Guideline 427: Skin Absorption: In Vivo Method

7.5.	Podaci o izloženosti

EU Guidance on dermal absorption (SANTE/2018/10591)

7.5.	Podaci o izloženosti

EU Guidance document on the risk assessment of metabolites produced by microorganisms used as plant protection active substances (SANCO/2020/12258)

7.5.	Podaci o izloženosti

EFSA Guidance on the assessment of exposure of operators, workers, residents and bystanders in risk assessment for plant protection products (SANTE-10832-2015)

7.5.	Podaci o izloženosti

EFSA Guidance on dermal absorption (EFSA Journal 2017;15(6):4873)

7.5.	Podaci o izloženosti

FAO Operator exposure models and local risk assessment (13)

8.	Ostaci u ili na tretiranim proizvodima, hrani i hrani za životinje

EU Guidance document on the risk assessment of metabolites produced by microorganisms used as plant protection active substances (SANCO/2020/12258)

8.	Ostaci u ili na tretiranim proizvodima, hrani i hrani za životinje

EFSA Guidance on the establishment of the residue deﬁnition for dietary risk assessment (EFSA Journal 2016;14(12):4549)

8.	Ostaci u ili na tretiranim proizvodima, hrani i hrani za životinje

EFSA Reporting data on pesticide residues in food and feed according to Regulation (EC) No 396/2005 (2018 data collection) (EFSA Journal 2019;17(4):5655)

10.	Utjecaj na neciljane organizme

Metode istraživanja navedene u Komunikaciji Komisije za provedbu dijela B Priloga Uredbi (EU) br. 283/2013 ili u Komunikaciji relevantnoj za provedbu dijela A Priloga Uredbi Komisije (EU) br. 284/2013 mogu se upotrijebiti kao osnova i ponovno prilagoditi. Primjenjivost odabranih metoda ili njihovih prilagodbi mora biti opravdana s obzirom na posebnosti predmetnog slučaja i o tome se može raspravljati na sastancima prije podnošenja zahtjeva.

10.	Utjecaj na neciljane organizme

EU Guidance document on the risk assessment of metabolites produced by microorganisms used as plant protection active substances (SANCO/2020/12258)

10.	Utjecaj na neciljane organizme

OECD Guidance to the environmental safety evaluation of microbial biocontrol agents, Series on Pesticides No. 67 (ENV/JM/MONO(2012)1)

(1) Uredba Komisije (EU) 2022/1440 od 31. kolovoza 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 284/2013 u pogledu informacija koje treba dostaviti za sredstva za zaštitu bilja i posebnih zahtjeva u pogledu podataka o sredstvima za zaštitu bilja koja sadržavaju mikroorganizme (SL L 227, 1.9.2022., str. 38.).

(2) Uredba Komisije (EZ) br. 440/2008 od 30. svibnja 2008. o utvrđivanju ispitnih metoda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) (SL L 142, 31.5.2008., str. 1.).

(3) Članak 32.a Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 031, 1.2.2002., str. 1.).

(4) SL L 276, 20.10.2010., str. 33.

(5) SL L 93, 3.4.2013., str. 1.

(6) Dostupno na stranici https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/

(7) Uz iznimku metoda opisanih u Uredbi (EZ) br. 440/2008, većina navedenih metoda istraživanja dostupna je samo na engleskom jeziku, a neke i na francuskom. Detaljne informacije o metodama istraživanja:

—	CIPAC http://www.cipac.org/

—	ASTM http://www.astm.org/Standard/index.shtml

—	ISO http://www.iso.org/iso/home/store/catalogue_ics.htm

—	OECD http://www.oecd.org/env/chemicalsafetyandbiosafety/testingofchemicals/

—	EPPO http://www.eppo.int/STANDARDS/standards.htm

(8) Većina navedenih smjernica dostupna je samo na engleskom jeziku. Detaljne informacije o smjernicama:

—	Europska komisija: https://food.ec.europa.eu/plants/pesticides/approval-active-substances/guidelines-active-substances-and-plant-protection-products_en

—	OECD http://www.oecd.org/env/chemicalsafetyandbiosafety/testingofchemicals/

—	EPPO: http://www.eppo.int/STANDARDS/standards.htm

—	ECHA: https://echa.europa.eu/hr/support/guidance

—	EFSA: http://www.efsa.europa.eu/en/publications.htm

—	FOCUS: https://esdac.jrc.ec.europa.eu/projects/focus-dg-sante

(9) https://gd.eppo.int/

(10) U obzir treba uzeti samo primjene koje se smatraju relevantnima za područje primjene Uredbe (EZ) br. 1107/2009, a ne one u dokumentu EPPO-a PP 1/248 koje se odnose na tvrdnje o biostimulansima koji su definirani i unutar područja primjene Uredbe (EU) br. 2019/1009 i tehničkih specifikacija CEN/TS 17724, CEN/TS 17700-1, CEN/TS 17700-2, CEN/TS 17700-3, CEN/TS 17700-4, CEN/TS 17700-5, čak i ako su ti biostimulansi utvrđeni kao regulatori rasta bilja u dokumentu EPPO-a PP1/248.

(11) EPPO-ove norme dostupne su na stranici http://pp1.eppo.org/ – u EPPO-ovim normama iz serije PP1 opisuje se ocjenjivanje djelotvornosti sredstava za zaštitu bilja. Serija obuhvaća opće norme i posebne norme. Posebne norme trebaju se primjenjivati zajedno s relevantnim općim normama i obrnuto.

(12) https://pp1.eppo.int/standards/general

(13) http://www.fao.org/pesticide-registration-toolkit/registration-tools/assessment-methods/method-detail/en/c/1187029/

9.6.2023

Službeni list Europske unije

C 202/14

Komunikacija Komisije o dijelu B Priloga Uredbi Komisije (EU) br. 283/2013 o utvrđivanju zahtjeva u pogledu podataka o aktivnim tvarima, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 202/03)

Ovom se Komunikacijom Komisije ispunjava zahtjev iz točke 6. u uvodu Priloga Uredbi (EU) 283/2013, prema kojem se za potrebe informiranja i usklađivanja u Službenom listu Europske unije mora objaviti popis metoda istraživanja i smjernica bitnih za provedbu te uredbe. Popis u nastavku odnosi se na dio B Priloga Uredbi (EU) 283/2013, kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2022/1439 (1), i redovito se ažurira.

Ako se odredbama iz dijela B Priloga Uredbi (EU) br. 283/2013 propisuje dobivanje podataka na temelju zahtjeva utvrđenih u dijelu A Priloga Uredbi (EU) br. 283/2013, odgovarajuće metode istraživanja i smjernice navedene su u Komunikaciji Komisije relevantnoj za provedbu dijela A Priloga Uredbi (EU) br. 283/2013 (tj. u vezi s kemijski aktivnim tvarima).

Ako je dokument naveden na popisu za određeni odjeljak, relevantan je za sve pododjeljke. Ako za određeni odjeljak nije naveden nijedan dokument, trenutačno nisu dostupne dogovorene metode istraživanja ili smjernice. U tim slučajevima potencijalni podnositelji zahtjeva o prijedlozima trebaju raspraviti na sastanku prije podnošenja s državom članicom izvjestiteljicom i Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), npr. na temelju nacrta metoda istraživanja.

Metode istraživanja

Navedena se metoda istraživanja odnosi na najnoviju inačicu te metode istraživanja koja je dostupna u vrijeme započinjanja studije.

Za aktivne tvari koje su mikroorganizmi mogu biti potrebni ad hoc protokoli istraživanja kako bi se ispunili neki od zahtjeva u pogledu podataka. U fazi prije podnošenja zahtjeva (2) podnositelji zahtjeva, država članica izvjestiteljica i EFSA mogu raspravljati o toj vrsti ad hoc protokola istraživanja, posebno ako se protokoli istraživanja navedeni u Komunikaciji Komisije relevantni za provedbu dijela A Priloga Uredbi (EU) br. 283/2013 mogu iskoristiti kao zamjena ili se mogu prilagoditi kako bi bili prikladniji za aktivne tvari koje su mikroorganizmi.

U svim slučajevima, u skladu s Direktivom 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (3), Uredbom (EZ) br. 1107/2009 (uvodne izjave 11. i 40., članak 8. stavak 1. točka (d), članak 18. točka (b), članak 33. stavak 3. točka (c) i članak 62. stavak 1.) i Uredbom Komisije (EU) br. 283/2013 (4), nepotrebni pokusi na životinjama moraju se izbjegavati. Točnije, člankom 62. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 propisuje se da se pokusi na kralježnjacima u svrhu odobrenja aktivnih tvari za sredstva za zaštitu bilja provode samo ako na raspolaganju nema drugih metoda. Alternativne metode uključuju in vitro istraživanje, in silico metode ili druge pristupe kao što je analogijski (engl. read-across), kao što je primjerice opisano u izvješćima EURL ECVAM-a Status Report on the Development, Validation and Regulatory Acceptance of Alternative Methods and Approaches (Izvješće o stanju razvoja, potvrđivanja i regulatorne prihvatljivosti alternativnih metoda i pristupa) te Status Report on Non-animal Methods in Science and Regulation (Izvješće o stanju metoda koje ne uključuju životinje u području znanosti i zakonodavstva) (5). Nadalje, raspoloživost smjernica o istraživanjima koja se ne provode na životinjama te validiranih i pouzdanih protokola in vitro istraživanja treba smatrati valjanim znanstvenim obrazloženjem u smislu točke 1.5. u uvodu Priloga Uredbi (EU) br. 283/2013.

Smjernice

Smjernice se mogu uvrstiti na popis u sljedećim slučajevima:

—	odobrio ih je Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje (SCoPAFF) prije objave ove Komunikacije,

—	izrađene su pod pokroviteljstvom službenog tijela (npr. EFSA, Komisija, nacionalna tijela) za određeno područje procjene rizika ili postupovna pitanja nakon provedenog savjetovanja s relevantnim dionicima, ili

—	odobrila ih je međuvladina organizacija (kao što je OECD, FAO, SZO ili EPPO), u kojoj države članice sudjeluju u postupku odobravanja.

Sljedeće su vrste smjernica razmotrene za uvrštavanje na popis:

—	tehničke smjernice, uključujući smjernice koje su horizontalne i relevantne za nekoliko ili sve odjeljke zahtjeva u pogledu podataka, uključujući provedbu točke 1.5. u uvodu Priloga Uredbi (EU) br. 283/2013,

—	administrativne/postupovne smjernice ako su relevantne za provedbu zahtjeva u pogledu podataka,

—	modeli ili alati za izračun, ako su relevantni za zahtjeve u pogledu podataka i mogu se povezati sa smjernicama ili ih nadopunjuju,

—	znanstvena mišljenja EFSA-inih povjerenstava i smjernice međuzonskog upravljačkog odbora koji su relevantni za sve države članice navedeni su nakon pojedinačnog razmatranja, ako su relevantni za provedbu posebnih zahtjeva u pogledu podataka.

Navedene se smjernice odnose na najnoviju inačicu tih smjernica koja je dostupna u vrijeme započinjanja studije.

Kad je riječ o seriji normi EPPO-a za ocjenjivanje djelotvornosti sredstava za zaštitu bilja, najrelevantnije su navedene na popisu u nastavku. Međutim, popis nije iscrpan jer se globalna baza podataka EPPO-a redovito ažurira te u pojedinim slučajevima mogu biti potrebne druge norme. Stoga je i globalna baza podataka EPPO-a uvrštena u tablicu u nastavku.

Upućivanje na dio B Priloga Uredbi (EU) br. 283/2013

Metode istraživanja (6)

Smjernice (7)

Opće metode istraživanja i smjernice

EFSA Guidance on submission of scientific peer-reviewed open literature for the approval of pesticide active substances under Regulation (EC) No 1107/2009 (EFSA Journal 2011;9(2):2092)

Opće metode istraživanja i smjernice

EFSA Guidance on the use of the weight of evidence approach in scientific assessments (EFSA Journal 2017;15(8):4971)

Opće metode istraživanja i smjernice

EU Guidance document on the assessment of new isolates of baculovirus species already included in Annex I of Council Directive 91/414/EEC (SANCO/0253/2008)

Opće metode istraživanja i smjernice

EFSA Statement on the requirements for whole genome sequence analysis of microorganisms intentionally used in the food chain (EFSA Journal 2021;19(7):6506)

Opće metode istraživanja i smjernice

OECD Guidance Document on Good In Vitro Method Practices (GIVIMP)

Opće metode istraživanja i smjernice

OECD Guidance Document for the Regulatory Framework for the Microorganism Group: Bacteriophages

Series on Pesticides No. 108

1.	Identitet podnositelja zahtjeva, identitet aktivne tvari i informacije o proizvodnji

EU Guidance Document for the assessment of the equivalence of technical grade active ingredients for identical microbial strains or isolates approved under Regulation (EC) No 1107/2009 (SANCO/12823/2012)

1.4.2.2.

Identitet i udio relevantnih kontaminirajućih mikroorganizama

OECD Issue Paper on Microbial Contaminants Limits for Microbial Pest Control Products No. 65

2.7.	Genska stabilnost i čimbenici koji na nju utječu

EFSA Statement on the requirements for whole genome sequence analysis of microorganisms intentionally used in the food chain (EFSA Journal 2021;19(7):6506)

2.8.	Informacije o metabolitima koji izazivaju zabrinutost

EU Guidance document on the risk assessment of metabolites produced by microorganisms used as plant protection active substances (SANCO/2020/12258)

2.8.	Informacije o metabolitima koji izazivaju zabrinutost

EFSA Statement on the requirements for whole genome sequence analysis of microorganisms intentionally used in the food chain (EFSA Journal 2021;19(7):6506)

2.9.	Prisutnost prenosivih gena za antimikrobnu otpornost

EU Guidance document on the approval and low-risk criteria linked to „antimicrobial resistance” applicable to microorganisms used for plant protection in accordance with Regulation (EC) No 1107/2009 (SANTE/2020/12260)

3.1.	Namjena i ciljani organizam

EPPO PP1/248 Harmonized classification and coding of the uses of plant protection products (8)

3.3.	Kulture ili proizvodi koji se tretiraju ili štite

EPPO Global database (9)

3.3.	Kulture ili proizvodi koji se tretiraju ili štite

EPPO PP1/248 Harmonized classification and coding of the uses of plant protection product (10)

3.4.	Informacije o mogućem razvoju otpornosti kod ciljanih organizama

EPPO PP1/213: Resistance risk analysis

3.5.	Podaci iz literature

EFSA Guidance on submission of scientific peer-reviewed open literature for the approval of pesticide active substances under Regulation (EC) No 1107/2009 (EFSA Journal 2011;9(2):2092 - including appendix (11))

4.1.	Metode za analizu MPCA-a kako je proizveden

4.1.	Metode za analizu MPCA-a kako je proizveden

OECD Issue Paper on Microbial Contaminants Limits for Microbial Pest Control Products No. 65

4.2.	Metode za određivanje gustoće mikroorganizma i kvantificiranje ostataka

Residues Analytical Methods for Risk Assessment and Post-approval Control and Monitoring Purposes (SANTE/2020/12830) (12)

5.1.3.

Informacije o preosjetljivosti i alergenosti

US EPA OPPTS 885.3400 hypersensitivity Incidents

5.3.1.1.

Oralna infektivnost i patogenost

US EPA OPPTS 885.3050 Acute Oral Toxicity/ Pathogenicity

5.3.1.2.

Intratrahealna/intranazalna infektivnost i patogenost

US EPA OPPTS 885.3150 Acute pulmonary toxicity/ pathogenicity

5.3.1.3.

Intravenska, intraperitonealna ili supkutana jednokratna izloženost

US EPA OPPTS 885.3200 Microbial pesticide test guidelines. Acute injection toxicity/pathogenicity

5.3.2.

Studija na kulturama stanica

US EPA OPPTS 885.3500 Cell culture

5.4.	Specifične studije infektivnosti i patogenosti mikroorganizma

US EPA OPPTS 885.3600 Subchronic Toxicity/Pathogenicity

5.4.	Specifične studije infektivnosti i patogenosti mikroorganizma

US EPA OPPTS 885.3650 Reproductive/fertility effects

5.5.	Informacije o metabolitima i studije toksičnosti metabolita

European Commission draft guidance document Guidance for the setting of an acute reference dose (ARfD) (7199/VI/99)

5.5.	Informacije o metabolitima i studije toksičnosti metabolita

ECHA Guidance on the application of the CLP criteria. Guidance to Regulation (EC) No 1272/2008 on classification, labelling and packaging (CLP) of substances and mixtures

5.5.	Informacije o metabolitima i studije toksičnosti metabolita

EFSA Guidance on the use of the Threshold of Toxicological Concern approach in food safety assessment (EFSA Journal 2019;17(6):5708)

5.5.	Informacije o metabolitima i studije toksičnosti metabolita

OECD Series on Testing and Assessment No. 124, Guidance for the Derivation of an Acute Reference Dose. (ENV/JM/MONO(2010)15)

6.1.	Procjena izloženosti potrošača ostacima

EFSA Guidance on the use of the Threshold of Toxicological Concern approach in food safety assessment (EFSA Journal 2019;17(6):5708)

7.1.1.

Predviđena gustoća mikroorganizma u okolišu

EFSA Guidance document on clustering and ranking of emissions of active substances of plant protection products and transformation products of these active substances from protected crops (greenhouses and crops grown under cover) to relevant environmental compartments, Section 2 (EFSA Journal 2014;12(3):3615)

7.1.1.1.

Tlo

EU Working document to the Environmental Safety Evaluation of Microbial Biocontrol Agents, section 3.1.2 (SANCO/12117/2012)

7.1.1.1.

Tlo

EFSA Guidance document for predicting environmental concentrations of active substances of plant protection products and transformation products of these active substances in soil, section 2.7 „Applicability of the tiered assessment scheme for microbial actives substances” (EFSA Journal 2017;15(10):4982)

7.1.1.2.

Voda

EU Working document to the Environmental Safety Evaluation of Microbial Biocontrol Agents, section 3.2.1 (SANCO/12117/2012)

7.2.1.

Predviđena koncentracija u okolišu

Generic Guidance for Estimating Persistence and Degradation Kinetics from Environmental Fate Studies in Pesticides in EU Registration (based on –among others- Guidance Document on Estimating Persistence and Degradation Kinetics from Environmental Fate Studies on Pesticides in EU Registration - Final Report of the Work Group on Degradation Kinetics of FOCUS (Sanco/10058/2005); Guidance Document for evaluating laboratory and field dissipation studies to obtain DegT50 values of active substances of plant protection products and transformation products of these active substances in soil (SANCO/12117/2014))

7.2.1.

Predviđena koncentracija u okolišu

Generic guidance for Tier 1 FOCUS Ground water assessments (based on –among others-the European Commission (2014) Assessing Potential for Movement of Active Substances and their Metabolites to Ground Water in the EU - Final Report of the Ground Water Work Group of FOCUS (Sanco/13144/2010); FOCUS (2000) „FOCUS groundwater scenarios in the EU review of active substances” Report of the FOCUS Groundwater Scenarios Workgroup (Sanco/321/2000); Scientific Opinion of the Panel on Plant Protection Products and their Residues on a request from EFSA related to the default Q10 value used to describe the temperature effect on transformation rates of pesticides in soil.(doi: 10.2903/j.efsa.2008.622); Generic Guidance for Estimating Persistence and Degradation Kinetics from Environmental Fate Studies in Pesticides in EU Registration (including Guidance Document on Estimating Persistence and Degradation Kinetics from Environmental Fate Studies on Pesticides in EU Registration - Final Report of the Work Group on Degradation Kinetics of FOCUS (Sanco/10058/2005); Guidance Document for evaluating laboratory and field dissipation studies to obtain DegT50 values of active substances of plant protection products and transformation products of these active substances in soil (SANCO/12117/2014)); section 3.3.1 of European Food Safety Authority. Guidance Document for predicting environmental concentrations of active substances of plant protection products and transformation products of these active substances in soil (doi:10.2903/j.efsa.2017.4982); section 3.3 of Scientific report of EFSA on the „repair action” of the FOCUS surface water scenarios (doi:10.2903/j.efsa.2020.6119))

8.	Ekotoksikološke studije

Relevantne metode navedene u ovom dijelu možda će trebati prilagoditi u pojedinom slučaju. Stoga se primjenjivost odabranih metoda ili njihovih prilagodbi mora opravdati s obzirom na biološka i ekološka svojstva aktivne tvari koja se procjenjuje i o tome se može raspravljati na sastancima prije podnošenja zahtjeva.

8.	Ekotoksikološke studije

EU Working document to the Environmental Safety Evaluation of Microbial Biocontrol Agents (SANCO/12117/2012)

8.	Ekotoksikološke studije

US EPA 885.4000 (1996) Background for non-target organism testing of microbial pest control agents

8.	Ekotoksikološke studije

Environment and Climate Change Canada (2016), guidance document for testing the pathogenicity and toxicity of new microbial substances to aquatic and terrestrial organisms (EPS1/RM/44)

8.1.	Učinci na kopnene kralježnjake

Environment and Climate Change Canada (2016) Guidance document for testing the pathogenicity and toxicity of new microbial substances to aquatic and terrestrial organisms (EPS1/RM/44), 14.1 Birds

8.1.	Učinci na kopnene kralježnjake

Environment and Climate Change Canada (2016) Guidance document for testing the pathogenicity and toxicity of new microbial substances to aquatic and terrestrial organisms (EPS 1/RM/44), 14.2 Small Mammals

8.2.	Učinci na vodene organizme

8.2.1.

Učinci na ribe

OECD Test No. 203 (2019) Fish, Acute Toxicity Test

8.2.1.

Učinci na ribe

OECD Test No. 210 (2013) Fish, Early-life Stage Toxicity Test

8.2.1.

Učinci na ribe

US EPA OCSPP 885.4200 freshwater fish Tier I

8.2.1.

Učinci na ribe

8.2.2.

Učinci na vodene beskralježnjake

OECD Test No. 233 (2010) Sediment-Water Chironomid Life-Cycle Toxicity Test Using Spiked Water or Spiked Sediment

8.2.2.

Učinci na vodene beskralježnjake

US EPA OCSPP 885.4240 Freshwater invertebrate Tier I

8.2.2.

Učinci na vodene beskralježnjake

8.2.3.

Učinci na alge

OECD Test No. 201 (2011) Freshwater Alga and Cyanobacteria, Growth Inhibition Test

8.2.3.

Učinci na alge

US EPA OCSPP 885.4300 Non target plant studies Tier I

8.2.3.

Učinci na alge

8.2.4.

Učinci na vodene makrofite

OECD Test No. 221 (2006): Lemna sp. Growth Inhibition Test

8.2.4.

Učinci na vodene makrofite

OECD Test No. 239 (2014): Water-Sediment Myriophyllum Spicatum Toxicity Test

8.2.4.

Učinci na vodene makrofite

OECD Test No. 238 (2014): Sediment-Free Myriophyllum Spicatum Toxicity Test

8.3.	Učinci na pčele

OECD Test Guideline 213 Honeybees, Acute Oral Toxicity Test

8.3.	Učinci na pčele

OECD Test Guideline 214 Honeybees, Acute Contact Toxicity Test.

8.3.	Učinci na pčele

OECD Test Guideline 245 Honey Bee, Chronic Oral Toxicity Test

8.3.	Učinci na pčele

OECD guidance document 239 Honey Bee Larval Toxicity Test, Repeated Exposure

8.3.	Učinci na pčele

OECD guidance document 75: Honey Bee Brood Test Under Semi-Field Conditions

8.3.	Učinci na pčele

EPPO Bulletin (2019) 49 Oomen Bee Brood Feeding Test

8.3.	Učinci na pčele

EPPO Bulletin (2010) 40 Side-Effects On Honeybees

8.3.	Učinci na pčele

OECD Test No. 247 (2017) Bumblebee, Acute Oral Toxicity Test

8.3.	Učinci na pčele

8.3.	Učinci na pčele

US EPA OCSPP 885.4380 Honey bee Tier I

8.4.	Učinci na neciljane člankonošce osim pčela

US EPA OCSPP 885.4340 Non-target Insect Tier I

8.4.	Učinci na neciljane člankonošce osim pčela

8.5.	Učinci na neciljane mezoorganizme i makroorganizme u tlu

OECD Test No. 222 (2016): Earthworm Reproduction Test (Eisenia fetida/Eisenia andrei)

8.5.	Učinci na neciljane mezoorganizme i makroorganizme u tlu

OECD Test No. 232 (2016): Collembolan Reproduction Test in Soil

8.5.	Učinci na neciljane mezoorganizme i makroorganizme u tlu

OECD Test No. 226 (2016): Predatory mite (Hypoaspis (Geolaelaps) aculeifer) reproduction test in soil

8.5.	Učinci na neciljane mezoorganizme i makroorganizme u tlu

8.5.	Učinci na neciljane mezoorganizme i makroorganizme u tlu

8.6.	Učinci na neciljano kopneno bilje

OECD Test No. 227 (2006): Terrestrial Plant Test: Vegetative Vigour Test

8.6.	Učinci na neciljano kopneno bilje

OECD Test No. 208 (2006): Terrestrial Plant Test: Seedling Emergence and Seedling Growth Test

8.6.	Učinci na neciljano kopneno bilje

(1) Uredba Komisije (EU) 2022/1439 od 31. kolovoza 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 283/2013 u pogledu informacija koje treba dostaviti za aktivne tvari i posebnih zahtjeva u pogledu podataka o mikroorganizmima (SL L 227, 1.9.2022., str. 8.).

(2) Članak 32.a Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).

(3) SL L 276, 20.10.2010., str. 33.

(4) SL L 93, 3.4.2013., str. 1.

(5) Dostupno na stranici https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/

(6) Većina navedenih metoda istraživanja dostupna je samo na engleskom jeziku. Detaljne informacije o metodama istraživanja:

—	ISO http://www.iso.org/iso/home/store/catalogue_ics.htm,

—	OECD http://www.oecd.org/env/chemicalsafetyandbiosafety/testingofchemicals/

—	EPPO http://www.eppo.int/STANDARDS/standards.htm

—	US EPA OCSPP https://www.epa.gov/

(7) Većina navedenih smjernica dostupna je samo na engleskom jeziku. Detaljne informacije o smjernicama:

—	Europska komisija: https://food.ec.europa.eu/plants/pesticides/approval-active-substances/guidelines-active-substances-and-plant-protection-products_en

—	OECD http://www.oecd.org/env/chemicalsafetyandbiosafety/testingofchemicals/

—	EPPO: http://www.eppo.int/STANDARDS/standards.htm

—	ECHA: http://echa.europa.eu/support/guidance-on-reach-and-clp-implementation

—	EFSA: http://www.efsa.europa.eu/en/publications.htm

(8) U obzir treba uzeti samo primjene koje se smatraju relevantnima za područje primjene Uredbe (EZ) br. 1107/2009, a ne one u dokumentu EPPO-a PP 1/248 koje se odnose na tvrdnje o biostimulansima koji su definirani i unutar područja primjene Uredbe (EU) br. 2019/1009 i tehničkih specifikacija CEN/TS 17724, CEN/TS 17700-1, CEN/TS 17700-2, CEN/TS 17700-3, CEN/TS 17700-4, CEN/TS 17700-5, čak i ako su ti biostimulansi utvrđeni kao regulatori rasta bilja u dokumentu EPPO-a PP 1/248.

(9) https://gd.eppo.int/

(10) U obzir treba uzeti samo primjene koje se smatraju relevantnima za područje primjene Uredbe (EZ) br. 1107/2009, a ne one u dokumentu EPPO-a PP 1/248 koje se odnose na tvrdnje o biostimulansima koji su definirani unutar područja primjene Uredbe (EU) br. 2019/1009 i tehničkih specifikacija CEN/TS 17724, CEN/TS 17700-1, CEN/TS 17700-2, CEN/TS 17700-3, CEN/TS 17700-4, CEN/TS 17700-5, čak i ako su utvrđeni kao regulatori rasta bilja u dokumentu EPPO-a PP1/248.

(11) https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/action/downloadSupplement?doi=10.2903/j.efsa.2011.2092&file=efs22092-sup-0001-Appendix.pdf

(12) Ako je relevantno za ostatke metabolita koji izazivaju zabrinutost.

9.6.2023

Službeni list Europske unije

C 202/25

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Obavijest dionicima o povlačenju Ujedinjene Kraljevine i propisima EU-a o državnoj potpori

(2023/C 202/04)

Ujedinjena Kraljevina napustila je 1. veljače 2020. Europsku uniju i postala „treća zemlja” (1). Sporazumom o povlačenju (2) predviđeno je prijelazno razdoblje koje je završilo 31. prosinca 2020. Sporazumom o povlačenju u nekim su slučajevima predviđene i odredbe o razdvajanju na kraju prijelaznog razdoblja.

Sve zainteresirane strane podsjeća se na pravnu situaciju koja je mjerodavna od isteka prijelaznog razdoblja (dio A u nastavku). U ovoj se obavijesti objašnjavaju i propisi koji će se nakon isteka prijelaznog razdoblja primjenjivati u vezi sa Sjevernom Irskom (dio B u nastavku).

A. Pravna situacija od isteka prijelaznog razdoblja

1. Postupci dodjele državne potpore

Po isteku prijelaznog razdoblja kontrola državne potpore EU-a prestala se primjenjivati na sve državne potpore koje je od tog datuma dodijelila Ujedinjena Kraljevina, osim ako utječu na trgovinu između Sjeverne Irske i Europske unije koja podliježe Protokolu o Irskoj/Sjevernoj Irskoj („Protokol”) (3)/„Windsorskom okviru” (4). Stoga, osim u slučaju posebnih odredbi Windsorskog okvira (vidjeti u nastavku), Europska komisija više nema ovlasti istraživati i donositi odluke o mogućim mjerama državne potpore koje je Ujedinjena Kraljevina dodijelila nakon tog datuma. Slijedom toga, dionici Europskoj komisiji više ne mogu podnositi službene pritužbe na takve mjere.

Kad je riječ o državnoj potpori koju je Ujedinjena Kraljevina dodijelila prije isteka prijelaznog razdoblja, primjenjuju se pravila navedena u nastavku.

Na temelju članka 92. stavka 1. Sporazuma o povlačenju, Europska komisija i dalje je nadležna za nastavak provođenja svih postupaka u tijeku (5) koji se odnose na državnu potporu koju dodjeljuje Ujedinjena Kraljevina.

Jednako tako, prema članku 93. stavku 1. Sporazuma o povlačenju, Europska komisija i dalje je nadležna za pokretanje novih upravnih postupaka koji se odnose na državne potpore koje je Ujedinjena Kraljevina dodijelila prije isteka prijelaznog razdoblja ako takve postupke pokrene unutar četiri godine od isteka prijelaznog razdoblja.

U skladu s člankom 95. stavkom 1. Sporazuma o povlačenju odluke Europske komisije u tim su slučajevima obvezujuće i izvršive za Ujedinjenu Kraljevinu.

Nadalje, Europska komisija zadržava pravo pokrenuti postupak pred Sudom Europske unije („Sud”) u slučaju nepridržavanja tih odluka u razdoblju od četiri godine nakon isteka prijelaznog razdoblja ili datuma predmetne odluke, što god nastupi kasnije (6). Presude Suda o tim pitanjima ostaju obvezujuće i izvršive za Ujedinjenu Kraljevinu.

Zbog toga dionici i dalje mogu obavještavati Europsku komisiju – službenim pritužbama ili na drugi način – o svim potencijalno nezakonitim državnim potporama koje Ujedinjena Kraljevina dodijeli prije isteka prijelaznog razdoblja. To uključuje slučajeve kada se takva potpora isplaćuje tek kasnije, pod uvjetom da je zakonsko pravo na primanje te potpore dodijeljeno korisniku prije isteka prijelaznog razdoblja.

2. Materijalne odredbe o državnoj potpori

U iznimnim slučajevima određeni kriteriji spojivosti iz smjernica Europske komisije o državnoj potpori odnose se na suradnju među državama članicama EU-a i/ili na određenu dimenziju EU-a ili EGP-a (7). Nakon isteka prijelaznog razdoblja više se ne smatra da je Ujedinjena Kraljevina obuhvaćena tim kriterijima, a države članice moraju to uzeti u obzir za bilo koju novu potporu dodijeljenu u skladu s mjerodavnim odredbama.

B. Pravila koja se primjenjuju u vezi sa Sjevernom Irskom

1. Primjena pravila o državnim potporama na temelju članka 10. Windsorskog okvira

Od isteka prijelaznog razdoblja primjenjuje se Protokol, koji se sada naziva Windsorski okvir (8). Windsorski okvir podliježe periodičnoj suglasnosti Zakonodavne skupštine Sjeverne Irske, a početno razdoblje primjene traje četiri godine nakon isteka prijelaznog razdoblja (9).

Člankom 10. stavkom 1. Windsorskog okvira propisano je sljedeće: „Odredbe prava Unije navedene u Prilogu 5. ovom Protokolu primjenjuju se na Ujedinjenu Kraljevinu, uključujući u pogledu mjera kojima se podupire proizvodnja i trgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda u Sjevernoj Irskoj, u odnosu na mjere koje utječu na tu trgovinsku razmjenu između Sjeverne Irske i Unije na koju se primjenjuje ovaj Protokol”.

Drugim riječima, pravila o državnoj potpori EU-a i dalje se primjenjuju na države članice EU-a i Ujedinjenu Kraljevinu kad je riječ o potpori koja utječe na trgovinu između Sjeverne Irske i Europske unije koja podliježe Windorskom okviru. Iz drugih odredbi Windorskog okvira, a osobito iz njegovih članaka 5. i 9., proizlazi da trgovina robom i veleprodaja električne energije podliježu Windsorskom okviru (10).

Kad je riječ o proizvodnji poljoprivrednih i ribarskih proizvoda i trgovini tim proizvodima u Sjevernoj Irskoj, člankom 10. stavkom 2. Windsorskog okvira predviđa se izuzeće od primjene prava Unije do utvrđene maksimalne ukupne godišnje razine potpore, pod uvjetom da je utvrđeni minimalni postotak te izuzete potpore u skladu s odredbama Priloga 2. Sporazumu Svjetske trgovinske organizacije o poljoprivredi. Navedenu maksimalnu razinu i minimalni postotak odredio je Zajednički odbor (Europska unija i Ujedinjena Kraljevina) Odlukom br. 5/2020 od 17. prosinca 2020 (11). Sve mjere kojima se podupire proizvodnja poljoprivrednih i ribarskih proizvoda i trgovina tim proizvodima u Sjevernoj Irskoj koje nisu obuhvaćene izuzećem, a utječu na predmetnu trgovinu između Sjeverne Irske i Unije obuhvaćene su člankom 10. stavkom 1. Windsorskog okvira.

Europska komisija te Sud Europske unije i Opći sud („sudovi Unije”) i dalje su nadležni za takvu potporu jer je obuhvaćena područjem primjene članka 10. stavka 1. Windsorskog okvira (12).

EU je 17. prosinca 2020. objavio jednostranu izjavu u Zajedničkom odboru, zaduženom za nadzor provedbe Sporazuma o povlačenju. Izjava glasi kako slijedi: Pri primjeni članka 107. UFEU-a na situacije iz članka 10. stavka 1. Protokola, Europska komisija uzet će u obzir ključni položaj Sjeverne Irske na unutarnjem tržištu Ujedinjene Kraljevine. Europska unija naglašava da u svakom slučaju učinak na trgovinu između Sjeverne Irske i Unije koja podliježe ovom Protokolu ne može biti samo hipotetski, pretpostavljen ili bez stvarne i izravne veze sa Sjevernom Irskom. Mora se utvrditi zašto bi mjera mogla imati takav učinak na trgovinu između Sjeverne Irske i Unije na temelju stvarnih predvidivih učinaka mjere.

Tom se izjavom pojašnjava primjena članka 10. stavka 1. Protokola, koji se sada naziva Windsorski okvir. Međutim, njome se ne dovodi u pitanje način na koji sudovi Unije tumače pojam „utjecaja na trgovinu”.

Uvjeti za postojanje stvarne i izravne veze sa Sjevernom Irskom, na temelju stvarnih predvidivih učinaka mjere, dodatno su objašnjeni u Zajedničkoj izjavi Unije i Ujedinjene Kraljevine u Zajedničkom odboru osnovanom Sporazumom o povlačenju od 24. ožujka 2023. o primjeni članka 10. stavka 1. Windsorskog okvira kako slijedi:

„Ova Zajednička izjava o primjeni članka 10. stavka 1. Windsorskog okvira temelji se na toj jednostranoj izjavi Unije i njome se potvrđuje položaj Sjeverne Irske na unutarnjem tržištu Ujedinjene Kraljevine, a istodobno osigurava zaštita unutarnjeg tržišta Unije. U njoj se objašnjavaju uvjeti primjene članka 10. stavka 1. Windsorskog okvira i navode konkretne okolnosti u kojima će se ta odredba vjerojatno primjenjivati pri dodjeli subvencija u Ujedinjenoj Kraljevini te može poslužiti za njezino tumačenje.

Kako bi se smatralo da postoji stvarna i izravna veza između određene mjere i Sjeverne Irske i da stoga mjera utječe na trgovinu između Sjeverne Irske i Unije na koju se primjenjuje Windsorski okvir, ta mjera mora imati stvarne predvidive učinke na tu trgovinu. Relevantni stvarni predvidivi učinci trebali bi biti bitni, a ne samo hipotetski ili pretpostavljeni.

Za mjere odobrene svakom korisniku koji se nalazi u Velikoj Britaniji čimbenici koji su relevantni kad se procjenjuje jesu li njezini učinci bitni mogu uključivati veličinu poduzetnika, iznos subvencije i tržišnu prisutnost poduzetnika na relevantnom tržištu u Sjevernoj Irskoj. Premda samo stavljanje robe na tržište Sjeverne Irske nije samo po sebi dovoljno da bi predstavljalo izravnu i stvarnu vezu koja pokreće primjenu članka 10. stavka 1. Windsorskog okvira, vjerojatnije je da će mjere odobrene korisnicima koji se nalaze u Sjevernoj Irskoj imati bitne učinke.

Za mjere odobrene bilo kojem korisniku koji se nalazi u Velikoj Britaniji koje imaju bitan učinak mora se dokazati da bi se gospodarska korist od subvencije u cijelosti ili djelomično prenijela na poduzetnika u Sjevernoj Irskoj ili putem relevantne robe stavljene na tržište u Sjevernoj Irskoj, na primjer prodajom po cijeni nižoj od tržišne, kako bi postojala izravna i stvarna veza koja pokreće primjenu članka 10. stavka 1. Windsorskog okvira.”

Kako je potvrđeno u Zajedničkoj izjavi, članak 10. stavak 1. Windsorskog okvira primjenjuje se na mjere koje utječu na relevantnu trgovinu između Sjeverne Irske i Unije, neovisno o tome nalazi li se korisnik u Sjevernoj Irskoj i/ili se bavi relevantnom trgovinom.

Na Europskoj komisiji je da utvrdi postojanje dovoljno stvarne i izravne veze između mjere i Sjeverne Irske na temelju stvarnih predvidivih učinaka te mjere kako bi ona bila obuhvaćena područjem primjene članka 10. stavka 1. Windsorskog okvira. U tom smislu Europska komisija uzet će u obzir razmatranja navedena u nastavku.

Vjerojatnije je da će stvarna i izravna veza sa Sjevernom Irskom postojati u slučaju mjera odobrenih korisnicima koji se nalaze u Sjevernoj Irskoj i da će se stoga na njih primjenjivati članak 10. stavak 1. Windsorskog okvira.

Za mjere odobrene korisnicima koji se nalaze u dijelovima Ujedinjene Kraljevine osim Sjeverne Irske Europska komisija mora dokazati stvarnu i izravnu vezu sa Sjevernom Irskom na temelju stvarnih predvidivih učinaka mjere:

—

Europska komisija smatra da učinci mjere moraju biti dovoljno bitni kako bi se dokazali stvarni predvidivi učinci na relevantnu trgovinu između Sjeverne Irske i Unije. Kako bi procijenila je li to slučaj, Europska komisija upotrijebit će skup pokazatelja koji se temelje prije svega na veličini poduzetnika, veličini subvencije i tržišnoj prisutnosti poduzetnika u Sjevernoj Irskoj.

—

Europska komisija usto mora dokazati da bi se gospodarska korist od mjere u cijelosti ili djelomično prenijela na poduzetnika u Sjevernoj Irskoj ili putem relevantne robe stavljene na tržište u Sjevernoj Irskoj, na primjer prodajom po cijeni nižoj od tržišne. U tom će pogledu Europska komisija uzeti u obzir i sve uvjete ili obilježja mjere oblikovane kako bi se izbjeglo takvo prenošenje gospodarske koristi.

U slučaju mjera u korist pružatelja usluga, Europska komisija mora utvrditi da se prednost prenosi na poduzetnike koji se bave relevantnom trgovinom robom između Sjeverne Irske i Unije. Takva neizravna prednost obično je prisutna samo ako je mjera oblikovana na način da prenosi svoje sekundarne učinke na poduzetnike ili grupe poduzetnika čiji je identitet moguće utvrditi (13).

Nekoliko primjera kojima se objašnjava navedeno:

—	Program subvencija za pružanje potpore proizvođačima robe koji se nalaze u Sjevernoj Irskoj obično će biti obuhvaćen područjem primjene članka 10. stavka 1. Windsorskog okvira u mjeri u kojoj se smatra državnom potporom.

—

Subvencija u ograničenom iznosu dodijeljena malom poduzeću koje se nalazi izvan Sjeverne Irske i nema znatnu prisutnost na tržištu Sjeverne Irske obično neće proizvesti dovoljno bitne učinke koji bi upućivali na postojanje stvarne i izravne veze sa Sjevernom Irskom na temelju stvarnih predvidivih učinaka.

—

Kad je riječ o znatnim subvencijama za velike proizvođače koji se nalaze u dijelovima Ujedinjene Kraljevine osim Sjeverne Irske, Europska komisija procijenit će postoji li bitan učinak na trgovinu sa Sjevernom Irskom na temelju niza parametara, kao što je prisutnost korisnika na tržištu u Sjevernoj Irskoj. Ako uz to postoji stvaran rizik od mogućnosti prenošenja gospodarske koristi tako da utječe na tržište u Sjevernoj Irskoj, Europska komisija vjerojatno će smatrati da se članak 10. stavak 1. Windsorskog okvira primjenjuje. Europska komisija obično neće donijeti takav zaključak ako je mjera oblikovana tako da se izbjegne stvarni rizik od prenošenja gospodarske koristi koje bi utjecalo na tržište u Sjevernoj Irskoj.

—

Program subvencija za pokrivanje određenih troškova osposobljavanja pružatelja usluga obično neće biti obuhvaćen područjem primjene članka 10. stavka 1. Windsorskog okvira jer nije oblikovan za prenošenje sekundarnih učinaka na poduzetnike ili grupe poduzetnika koji se bave relevantnom trgovinom između Sjeverne Irske i Unije i čiji je identitet moguće utvrditi. Međutim, program subvencija usmjeren na pružanje financijskih poticaja pružateljima usluga (npr. u financijskom sektoru) osmišljen kako bi se smanjio trošak usluga za poduzetnike koji se nalaze u Sjevernoj Irskoj i bave se trgovinom robom između Sjeverne Irske i Unije mogao bi uključivati neizravnu prednost koja se prenosi na te poduzetnike.

2. Članak 5. stavak 6. Windsorskog okvira

Carine koje Ujedinjena Kraljevina naplati u skladu s člankom 5. stavkom 3. Windsorskog okvira ne doznačuju se Uniji. U članku 5. stavku 6. Windsorskog okvira navodi se da Ujedinjena Kraljevina u određenim okolnostima može otpustiti carinski dug ili nadoknaditi carinu trgovcima (14). Te mjere, u mjeri u kojoj predstavljaju državnu potporu i utječu na relevantnu trgovinu između Sjeverne Irske i Unije, podliježu odredbama članka 10. Windsorskog okvira o državnim potporama. U slučaju da bude pozvana procijeniti spojivost takvih mjera, Europska komisija po potrebi će uzeti u obzir okolnosti u Sjevernoj Irskoj (15).

Navedena objašnjenja nisu iscrpna. Njihova je svrha sudovima i tijelima država članica EU-a i Ujedinjene Kraljevine koja dodjeljuju potporu dati smjernice za primjenu pojma utjecaja na trgovinu između Sjeverne Irske i Unije. Ova obavijest zamjenjuje prethodnu obavijest dionicima objavljenu 10. veljače 2021.

Internetske stranice Europske komisije o pravilima EU-a o državnoj potpori (https://competition-policy.ec.europa.eu/state-aid_hr) sadržavaju općenite informacije u vezi sa zakonodavstvom Unije o državnoj potpori. Te će se stranice prema potrebi ažurirati.

(1) Treća zemlja je zemlja koja nije država članica Europske unije.

(2) Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (SL L 29, 31.1.2020., str. 7) („Sporazum o povlačenju”).

(3) Dodatne pojedinosti o odredbama Windsorskog okvira koje se odnose na državnu potporu potražite u dijelu B ove obavijesti.

(4) U skladu sa Zajedničkom izjavom br. 1/2023 Unije i Ujedinjene Kraljevine u Zajedničkom odboru osnovanom Sporazumom o povlačenju od 24. ožujka 2023., uzimajući u obzir aranžmane utvrđene u Odluci br. 1/2023 Zajedničkog odbora, Protokol, kako je izmijenjen tom odlukom Zajedničkog odbora, odsad bi trebalo nazivati „Windsorski okvir”. Stoga će se, kad god to bude relevantno u odnosima između Unije i Ujedinjene Kraljevine na temelju Sporazuma o povlačenju, Protokol, kako je izmijenjen Odlukom Zajedničkog odbora br. 1/2023, u skladu sa zahtjevima pravne sigurnosti nazivati „Windsorski okvir”. Protokol, kako je izmijenjen Odlukom Zajedničkog odbora br. 1/2023, može se nazivati „Windsorski okvir” i u domaćem pravu Unije i Ujedinjene Kraljevine.

(5) Pojam „postupci u tijeku” označava postupke kojima je dodijeljen interni broj predmeta prije isteka prijelaznog razdoblja (vidjeti članak 92. stavak 3. točku (a) Sporazuma o povlačenju).

(6) Vidjeti članak 87. stavke 1. i 2. Sporazuma o povlačenju.

(7) Primjerice, određenim instrumentima predviđen je veći intenzitet potpore u slučaju prekogranične suradnje među državama članicama EU-a i/ili s ugovornim strankama EGP-a.

(8) Članak 185. Sporazuma o povlačenju.

(9) Članak 18. Windsorskog okvira.

(10) Za detaljno objašnjenje o tome koja je trgovina obuhvaćena Windsorskim okvirom vidjeti njegove članke od 5. do 9. U svrhu ove Obavijesti upućivanje na robu obuhvaćat će, prema potrebi, tržište električne energije.

(11) Odluka br. 5/2020 Zajedničkog odbora osnovanog Sporazumom o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju od 17. prosinca 2020. o utvrđivanju početne maksimalne ukupne godišnje razine izuzete potpore i početnog minimalnog postotka iz članka 10. stavka 2. Protokola o Irskoj / Sjevernoj Irskoj uz Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (SL L 443, 30.12.2020., str. 13).

(12) Vidjeti članak 12. stavak 4. Windsorskog okvira.

(13) Za pojam neizravne prednosti upućuje se na točke 115. i 116. Obavijesti Komisije o pojmu državne potpore iz članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL C 262, 19.7.2016., str. 1).

(14) Ujedinjena Kraljevina može nadoknaditi carine na robu koja se unosi u Sjevernu Irsku, otpustiti carinski dug za robu koja se unosi u Sjevernu Irsku, predvidjeti okolnosti za nadoknadu carine na robu „za koju se može dokazati da nije ušla u Uniju” i „poduzećima nadoknaditi učinak” primjene tih odredbi.

(15) Članak 5. stavak 6. Windsorskog okvira.

9.6.2023

Službeni list Europske unije

C 202/33

Ažurirani popis graničnih prijelaza iz članka 2. točke 8. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (1)

(2023/C 202/08)

Objavljivanje popisa graničnih prijelaza iz članka 2. točke 8. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (2) temelji se na podacima koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s člankom 39. Zakonika o schengenskim granicama.

Osim u Službenom listu, ažurirani su podaci dostupni na internetskim stranicama Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove.

POPIS GRANIČNIH PRIJELAZA

NJEMAČKA

Zamjena podataka objavljenih u SL C 286, 27.7.2022., str. 33.

Luke na sjevernom moru

(1)

Borkum

(2)

Brake

(3)	Brunsbüttel

(4)

Büsum

(5)	Bützflether Sand

(6)

Bremen

(7)	Bremerhaven

(8)

Cuxhaven

(9)	Eckwarderhörne

(10)

Elsfleth

(11)

Emden

(12)	Fedderwardersiel

(13)	Glückstadt

(14)

Hamburg

(15)	Hamburg-Neuenfelde

(16)

Helgoland

(17)	Horumersiel

(18)

Husum

(19)

Leer

(20)

Lemwerder

(21)

List/Sylt

(22)

Norddeich

(23)

Nordenham

(24)

Norderney

(25)

Papenburg

(26)	Stadersand

(27)	Wangerooge

(28)

Wedel

(29)	Wewelsfleth

(30)	Wilhelmshaven

Baltičke luke

(1)	Eckernförde (lučki objekti njemačke mornarice)

(2)	Flensburg-Hafen

(3)	Greifswald-Ladebow Hafen

(4)	Jägersberg (lučki objekti njemačke mornarice)

(5)

Kiel

(6)	Kiel (lučki objekti njemačke mornarice)

(7)	Kiel-Holtenau

(8)

Lubmin

(9)

Lübeck

(10)	Lübeck-Travemünde

(11)

Mukran

(12)

Neustadt

(13)	Puttgarden

(14)

Rendsburg

(15)	Rostock (spoj luke Warnemünde i dubokomorske luke Rostock)

(16)

Sassnitz

(17)

Stralsund

(18)	Surendorf (lučki objekti njemačke mornarice)

(19)

Vierow

(20)

Wismar

(21)

Wolgast

ODERHAFF

(1)	Ueckermünde

Zračne luke, aerodromi, zračna pristaništa

U SAVEZNOJ ZEMLJI BADEN-WÜRTTEMBERGU

(1)	Aalen-Heidenheim-Elchingen

(2)	Zračna luka Baden Karlsruhe Baden-Baden

(3)	Donaueschingen-Villingen

(4)	Freiburg/Brg.

(5)	Friedrichshafen-Löwental

(6)	Heubach (Krs. Schwäb. Gmünd)

(7)

Lahr

(8)

Laupheim

(9)	Leutkirch-Unterzeil

(10)	Mannheim-City

(11)

Mengen

(12)	Niederstetten

(13)	Schwäbisch Hall

(14)

Stuttgart

U SAVEZNOJ ZEMLJI BAVARSKOJ

(1)	Aschaffenburg

(2)	Augsburg-Mühlhausen

(3)	Bayreuth – Bindlacher Berg

(4)	Coburg-Brandebsteinsebene

(5)	Giebelstadt

(6)	Hof-Plauen

(7)	Ingolstadt

(8)	Landshut-Ellermühle

(9)

Lechfeld

(10)	Memmingerberg

(11)	München „Franz Joseph Strauß”

(12)

Neuburg

(13)

Nürnberg

(14)	Oberpfaffenhofen

(15)

Roth

(16)	Straubing-Wallmühle

U SAVEZNOJ ZEMLJI BERLINU

(1)	Berlin-Tegel

U SAVEZNOJ ZEMLJI BRANDENBURGU

(1)	Berlin Brandenburg „Willy Brandt”

(2)	Schönhagen

U SAVEZNOJ ZEMLJI BREMENU

(1)

Bremen

U SAVEZNOJ ZEMLJI HAMBURGU

(1)

Hamburg

U SAVEZNOJ ZEMLJI HESSENU

(1)	Allendorf/Eder

(2)

Egelsbach

(3)	Frankfurt na Majni

(4)

Fritzlar

(5)	Kassel-Calden

(6)	Reichelsheim

U SAVEZNOJ ZEMLJI MECKLENBURG-VORPOMMERNU

(1)	Neubrandenburg-Trollenhagen

(2)	Rostock-Laage

U SAVEZNOJ ZEMLJI DONJOJ SASKOJ

(1)

Borkum

(2)	Braunschweig-Waggum

(3)	Bückeburg-Achum

(4)

Celle

(5)	Damme/Dümmer-See

(6)

Diepholz

(7)

Emden

(8)

Fassberg

(9)	Ganderkesee

(10)

Hannover

(11)	Leer-Nüttermoor

(12)

Nordholz

(13)	Osnabrück-Atterheide

(14)	Wangerooge

(15)	Wilhelmshaven-Mariensiel

(16)	Wittmundhafen

(17)

Wunstorf

U SAVEZNOJ ZEMLJI SJEVERNOJ RAJNI-VESTFALIJI

(1)	Aachen-Merzbrück

(2)

Arnsberg

(3)	Bielefeld-Windelsbleiche

(4)	Bonn-Hardthöhe

(5)	Dortmund-Wickede

(6)	Düsseldorf

(7)	Essen-Mülheim

(8)	Bonn Hangelar

(9)

Köln/Bonn

(10)	Marl/Loemühle

(11)	Mönchengladbach

(12)	Münster-Osnabrück

(13)

Nörvenich

(14)	Paderborn-Lippstadt

(15)	Porta Westfalica

(16)	Rheine-Bentlage

(17)	Siegerland

(18)	Stadtlohn-Wenningfeld

(19)	Weeze-Lahrbruch

U SAVEZNOJ ZEMLJI PORAJNJU-FALAČKOJ

(1)

Büchel

(2)

Föhren

(3)

Hahn

(4)	Koblenz-Winningen

(5)	Mainz-Finthen

(6)	Pirmasens-Pottschütthöhe

(7)	Ramstein (US-Air Base)

(8)

Speyer

(9)	Spangdahlem (US-Air Base)

(10)	Zweibrücken

U SAVEZNOJ ZEMLJI SAARLANDU

(1)	Saarbrücken-Ensheim

(2)	Saarlouis/Düren

U SAVEZNOJ ZEMLJI SASKOJ

(1)

Dresden

(2)	Leipzig-Halle

(3)	Rothenburg/Oberlausitz

U SAVEZNOJ ZEMLJI SASKOJ-ANHALTU

(1)

Cochstedt

(2)

Magdeburg

U SAVEZNOJ ZEMLJI SCHLESWIG-HOLSTEINU

(1)	Helgoland-Düne

(2)

Hohn

(3)	Kiel-Holtenau

(4)	Lübeck-Blankensee

(5)	Schleswig/Jagel

(6)	Westerland/Sylt

U SAVEZNOJ ZEMLJI TIRINGIJI

(1)	Altenburg-Nobitz

(2)	Erfurt-Weimar

ŠPANJOLSKA

Zamjena podataka objavljenih u SL C 420, 22.11.2014., str. 9.

Zračne granice

(1)

Albacete

(2)

Alicante

(3)

Almería

(4)

Asturias

(5)

Badajoz

(6)

Barcelona

(7)

Bilbao

(8)

Burgos

(9)

Castellón

(10)	Ciudad Real

(11)	Fuerteventura

(12)

Gerona

(13)	Gran Canaria

(14)

Granada

(15)	Huesca-Pirineos

(16)

Ibiza

(17)	Jerez de la Frontera

(18)

La Coruña

(19)

La Palma

(20)

Lanzarote

(21)

León

(22)	Lleida-Alguaire

(23)	Logroño-Agoncillo

(24)	Madrid-Barajas

(25)

Málaga

(26)	Matacán (Salamanca)

(27)

Menorca

(28)

Murcia

(29)	Palma de Mallorca

(30)

Pamplona

(31)

Reus

(32)	San Sebastián

(33)

Santander

(34)

Santiago

(35)

Sevilla

(36)	Tenerife sjever

(37)	Tenerife jug

(38)

Teruel

(39)

Valencia

(40)	Valladolid

(41)

Vigo

(42)

Vitoria

(43)

Zaragoza

Sea borders

(1)	Algeciras (Cádiz)

(2)

Alicante

(3)

Almería

(4)	Arrecife (Lanzarote)

(5)	Avilés (Asturias)

(6)

Barcelona

(7)

Bilbao

(8)

Cádiz

(9)	Cartagena (Murcia)

(10)

Castellón

(11)

Ceuta

(12)	Ferrol (La Coruña)

(13)

Gijón

(14)

Huelva

(15)

Ibiza

(16)

La Coruña

(17)	La Línea de la Concepción

(18)	La Luz (Las Palmas)

(19)

Mahón

(20)

Málaga

(21)

Melilla

(22)	Motril (Granada)

(23)	Palma de Mallorca

(24)	Puerto del Rosario (Fuerteventura)

(25)	Puerto de Santa Cruz de La Palma (La Palma)

(26)	Sagunto (Provincia de Valencia)

(27)	San Sebastian

(28)	Santa Cruz de Tenerife

(29)

Santander

(30)

Sevilla

(31)

Tarifa

(32)

Tarragona

(33)

Valencia

(34)

Vigo

Kopnene granice

(1)

Ceuta

(2)

Melilla

(3)	La Seo de Urgel

(4)	La Línea de la Concepción (*)

(*)	Carinska postaja i policijska kontrolna točka na prijelazu „La Línea de la Concepción” ne odgovaraju nacrtu granice koji je priznala Španjolska u Ugovoru iz Utrechta.

FRANCUSKA

Zamjena podataka objavljenih u SL C 229, 14.6.2022., str. 8.

Zračne granice

(1)	Ajaccio-Napoléon-Bonaparte

(2)	Albert-Bray

(3)	Angers-Marcé

(4)	Angoulême-Brie-Champniers

(5)	Annecy-Methet

(6)	Auxerre-Branches

(7)	Avignon-Caumont

(8)	Bâle-Mulhouse

(9)	Bastia-Poretta

(10)	Beauvais-Tillé

(11)	Bergerac-Dordonge-Périgord

(12)	Béziers-Vias

(13)	Biarritz-Pays Basque

(14)	Bordeaux-Mérignac

(15)	Brest-Bretagne

(16)	Brive-Souillac

(17)	Caen-Carpiquet

(18)	Calais-Dunkerque

(19)	Calvi-Sainte-Catherine

(20)	Cannes-Mandelieu

(21)	Carcassonne-Salvaza

(22)	Châlons-Vatry

(23)	Chambéry-Aix-les-Bains

(24)	Châteauroux-Déols

(25)	Cherbourg-Mauperthus

(26)	Clermont-Ferrand-Auvergne

(27)	Colmar-Houssen

(28)	Deauville-Normandie

(29)	Dijon-Longvic

(30)	Dinard-Pleurtuit-Saint-Malo

(31)	Dôle-Tavaux

(32)	Epinal-Mirecourt

(33)	Figari-Sud Corse

(34)	Grenoble-Alpes-Isère

(35)	Hyères-le Palivestre

(36)	Istres-Le-Tubé

(37)	La Môle-Saint-Tropez, (godišnje otvoren od 1. srpnja do 15. listopada)

(38)	La Rochelle-Ile de Ré

(39)	La Roche-sur-Yon

(40)	Laval-Entrammes

(41)	Le Castellet (godišnje otvoren od 1. lipnja do 31. srpnja, iznimno otvoren od 22. do 31. listopada 2022.)

(42)	Le Havre-Octeville

(43)	Le Mans-Arnage

(44)	Le Touquet-Côte ďOpale

(45)	Lille-Lesquin

(46)	Limoges-Bellegarde

(47)	Lorient-Lann-Bihoué

(48)

Lyon-Bron

(49)	Lyon-Saint Exupéry

(50)	Marseille-Provence

(51)	Metz-Nancy-Lorraine

(52)	Monaco-Héliport

(53)	Montpellier-Méditérranée

(54)	Nantes-Atlantique

(55)	Nice-Côte d’Azur

(56)	Nîmes-Garons

(57)	Orléans-Bricy

(58)	Orléans-Saint-Denis-de-l’Hôtel

(59)	Paris-Charles de Gaulle

(60)	Paris-Issy-les-Moulineaux

(61)	Paris-le Bourget

(62)	Paris-Orly

(63)	Pau-Pyrénées

(64)	Perpignan-Rivesaltes

(65)	Poitiers-Biard

(66)	Quimper-Pluguffan (otvoren od početka svibnja do početka rujna)

(67)	Rennes Saint-Jacques

(68)	Rodez-Aveyron

(69)	Rouen-Vallée de Seine

(70)	Saint-Brieuc-Armor

(71)	Saint-Etienne Loire

(72)	Saint-Nazaire-Montoir

(73)	Salon de Provence (10. svibnja 2023.–27. svibnja 2023.)

(74)	Strasbourg-Entzheim

(75)	Tarbes-Lourdes-Pyrénées

(76)	Toulouse-Blagnac

(77)	Toulouse-Francazal

(78)	Tours-Val de Loire

(79)	Troyes-Barberey

(80)	Valence – Chabeuil (od 1. lipnja 2021.)

(81)	Vélizy-Villacoublay

Morske granice

(1)

Ajaccio

(2)

Bastia

(3)

Bayonne

(4)

Bordeaux

(5)

Boulogne

(6)

Brest

(7)	Caen-Ouistreham

(8)

Calais

(9)	Cannes-Vieux Port

(10)

Carteret

(11)

Cherbourg

(12)

Dieppe

(13)

Douvres

(14)

Dunkerque

(15)

Granville

(16)

Honfleur

(17)	La Rochelle-La Pallice

(18)

Le Havre

(19)	Les Sables-d’Olonne-Port

(20)

Lorient

(21)

Marseille

(22)	Monaco-Port de la Condamine

(23)	Nantes-Saint-Nazaire

(24)

Nice

(25)	Port-de-Bouc-Fos/Port-Saint-Louis

(26)	Port-la-Nouvelle

(27)	Port-Vendres

(28)

Roscoff

(29)

Rouen

(30)	Saint-Brieuc

(31)	Saint-Malo

(32)

Sète

(33)

Toulon

Kopnene granice

(1)	Željeznički kolodvor Bourg Saint Maurice (otvoren od početka prosinca do sredine travnja)

(2)	Željeznički kolodvor Moûtiers (otvoren od početka prosinca do sredine travnja)

(3)	Željeznički kolodvor Ashford International

(4)	Cheriton/Coquelles

(5)	Željeznički kolodvor Chessy-Marne-la-Vallée

(6)	Željeznički kolodvor Fréthun

(7)	Željeznički kolodvor Lille-Europe

(8)	Željeznički kolodvor Paris-Nord

(9)	Željeznički kolodvor Saint-Pancras

(10)	Željeznički kolodvor Ebbsfleet

(11)	Pas de la Case-Porta

(12)	Željeznički kolodvor TGV Roissy – zračna luka

HRVATSKA

Zamjena podataka objavljenih u SL C 242, 23.8.2013., str. 2.

REPUBLIKA HRVATSKA - BOSNA I HERCEGOVINA

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba s inspekcijskim službama u cestovnom prometu su (3):

1.	Stara Gradiška,

2.	Nova Sela.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu su:

Županja,

Gunja,

3.	Slavonski Šamac,

4.	Slavonski Brod,

5.	Jasenovac,

Maljevac,

7.	Ličko Petrovo Selo,

Strmica,

Kamensko,

10.	Vinjani Gornji,

11.	Vinjani Donji,

12.	Gornji Brgat,

13.

Klek,

14.	Zaton Doli.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u željezničkom prometu su:

Drenovci,

Volinja,

3.	Ličko Dugo Polje,

4.	Slavonski Šamac,

Metković.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu su:

1.	Hrvatska Kostajnica,

Užljebić,

Aržano,

Orah,

Čepikuće,

Prud,

Metković,

8.	Mali Prolog,

Dvor.

Stalni granični prijelazi za pogranični promet su (4):

1.	Pašin Potok,

2.	Bogovolja,

3.	Kordunski Ljeskovac,

4.	Lička Kaldrma,

5.	Bili Brig,

6.	Aržano Pazar,

Dvorine,

Cera,

9.	Jovića Most,

10.

Sebišina,

11.

Slivno,

12.	Podprolog,

13.

Unka,

14.	Vukov Klanac,

15.

Imotica,

16.

Slano,

17.	Hrvatska Dubica,

18.	Gabela Polje.

REPUBLIKA HRVATSKA - CRNA GORA

Stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba s inspekcijskim službama u cestovnom prometu je (5):

1.	Karasovići.

Stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu je:

1.	Vitaljina.

REPUBLIKA HRVATSKA - REPUBLIKA SRBIJA

Stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba s inspekcijskim službama u cestovnom prometu je (6):

Bajakovo.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu su:

Batina.

Erdut,

Ilok,

4.	Principovac,

Tovarnik,

6.	Principovac II,

Ilok II.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u željezničkom prometu su:

Tovarnik,

Erdut.

Granični prijelazi u riječnom prometu

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u riječnom prometu su:

Osijek,

2.	Slavonski Brod,

Sisak,

Vukovar.

Granični prijelazi u pomorskom prometu

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba s inspekcijskim službama u pomorskom prometu su (7):

Rijeka,

Ploče.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u pomorskom prometu su:

Zadar,

Šibenik,

Split,

4.	Dubrovnik,

5.	Raša-Bršica.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u pomorskom prometu su:

Umag,

Pula,

3.	Mali Lošinj,

Vis,

Cavtat,

Ubli.

Sezonski granični prijelazi za međunarodni promet putnika u pomorskom prometu su:

Granični prijelazi u zračnom prometu

Stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba s inspekcijskim službama u zračnom prometu je (8):

Zagreb.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u zračnom prometu su:

Pula,

Rijeka,

Zadar,

Split,

5.	Dubrovnik,

Osijek.

Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u zračnom prometu su:

1.	Mali Lošinj,

Brač.

Napomena:

—	Stalni granični prijelaz: granični prijelaz otvoren 24 sata na dan

—	Sezonski granični prijelaz: granični prijelaz otvoren od 1. travnja do 31. listopada (kada uskrsni blagdani počinju prije 1. travnja, navedeni granični prijelaz mora biti otvoren sedam dana prije uskrsnih blagdana).

Popis prethodnih objava

SL C 247, 13.10.2006., str. 25.

SL C 77, 5.4.2007., str. 11.

SL C 153, 6.7.2007., str. 22.

SL C 164, 18.7.2008., str. 45.

SL C 316, 28.12.2007., str. 1.

SL C 134, 31.5.2008., str. 16.

SL C 177, 12.7.2008., str. 9.

SL C 200, 6.8.2008., str. 10.

SL C 331, 31.12.2008., str. 13.

SL C 3, 8.1.2009., str. 10.

SL C 37, 14.2.2009., str. 10.

SL C 64, 19.3.2009., str. 20.

SL C 99, 30.4.2009., str. 7.

SL C 229, 23.9.2009., str. 28.

SL C 263, 5.11.2009., str. 22.

SL C 298, 8.12.2009., str. 17.

SL C 74, 24.3.2010., str. 13.

SL C 326, 3.12.2010., str. 17.

SL C 355, 29.12.2010., str. 34.

SL C 22, 22.1.2011., str. 22.

SL C 37, 5.2.2011., str. 12.

SL C 149, 20.5.2011., str. 8.

SL C 190, 30.6.2011., str. 17.

SL C 203, 9.7.2011., str. 14.

SL C 210, 16.7.2011., str. 30.

SL C 271, 14.9.2011., str. 18.

SL C 356, 6.12.2011., str. 12.

SL C 111, 18.4.2012., str. 3.

SL C 183, 23.6.2012., str. 7.

SL C 313, 17.10.2012., str. 11.

SL C 394, 20.12.2012., str. 22.

SL C 51, 22.2.2013., str. 9.

SL C 167, 13.6.2013., str. 9.

SL C 242, 23.8.2013., str. 2.

SL C 275, 24.9.2013., str. 7.

SL C 314, 29.10.2013., str. 5.

SL C 324, 9.11.2013., str. 6.

SL C 57, 28.2.2014., str. 4.

SL C 167, 4.6.2014., str. 9.

SL C 244, 26.7.2014., str. 22.

SL C 332, 24.9.2014., str. 12.

SL C 420, 22.11.2014., str. 9.

SL C 72, 28.2.2015., str. 17.

SL C 126, 18.4.2015., str. 10.

SL C 229, 14.7.2015., str. 5.

SL C 341, 16.10.2015., str. 19.

SL C 84, 4.3.2016., str. 2.

SL C 236, 30.6.2016., str. 6.

SL C 278, 30.7.2016., str. 47.

SL C 331, 9.9.2016., str. 2.

SL C 401, 29.10.2016., str. 4.

SL C 484, 24.12.2016., str. 30.

SL C 32, 1.2.2017., str. 4.

SL C 74, 10.3.2017., str. 9.

SL C 120, 13.4.2017., str. 17.

SL C 152, 16.5.2017., str. 5.

SL C 411, 2.12.2017., str. 10.

SL C 31, 27.1.2018., str. 12.

SL C 261, 25.7.2018., str. 6.

SL C 264, 26.7.2018., str. 8.

SL C 368, 11.10.2018., str. 4.

SL C 459, 20.12.2018., str. 40.

SL C 43, 4.2.2019., str. 2.

SL C 64, 27.2.2020., str. 17.

SL C 231, 14.7.2020., str. 2.

SL C 58, 18.2.2021., str. 35.

SL C 81, 10.3.2021., str. 27.

SL C 184, 12.5.2021., str. 8.

SL C 219, 9.6.2021., str. 9.

SL C 279, 13.7.2021., str. 4.

SL C 290, 20.7.2021., str. 10.

SL C 380, 20.9.2021., str. 3.

SL C 483, 1.12.2021., str. 19.

SL C 201, 18.5.2022., str. 82.

SL C 229, 14.6.2022., str. 8.

SL C 241, 24.6.2022., str. 6.

SL C 286, 27.7.2022., str. 33.

SL C 335, 2.9.2022., str. 15.

(1) Vidjeti popis ranijih objava na kraju ažuriranog popisa.

(2) SL L 77, 23.3.2016., str. 1.

(3) Granična inspekcijska postaja

(4) Otvoreni svaki dan od 06:00 do 22:00

(5) Granična inspekcijska postaja

(6) Granična inspekcijska postaja

(7) Granična inspekcijska postaja

(8) Granična inspekcijska postaja

9.6.2023

Službeni list Europske unije

C 202/53

Objava zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda koja nije manja u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2023/C 202/13)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE KOJA NIJE MANJA U SPECIFIKACIJI PROIZVODA ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI/ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Zahtjev za odobrenje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

„PARMIGIANO REGGIANO”

EU br.: PDO-IT-0016-AM06 – 2.12.2021.

ZOI (X) ZOZP ( )

1. Skupina koja podnosi zahtjev i legitimni interes

Consorzio del Formaggio Parmigiano-Reggiano (Konzorcij za sir „Parmigiano Reggiano”)

Sjedište: Via J.F. Kennedy, 18

42124 Reggio Emilia (RE)

ITALIJA

Tel. +39 0522307741

Faks +39 0522307748

E-pošta: staff@parmigianoreggiano.it

Konzorcij za sir „Parmigiano Reggiano” okuplja proizvođače sira „Parmigiano Reggiano”. Ima pravo podnijeti zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 13. stavkom 1. Uredbe Ministarstva za poljoprivrednu, prehrambenu i šumarsku politiku br. 12511 od 14. listopada 2013.

2. Država članica ili treća zemlja

Italija

3. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

☐	Naziv proizvoda

☒	Opis proizvoda

☐	Zemljopisno područje

☐	Dokaz podrijetla

☒	Metoda proizvodnje

☐	Povezanost

☒	Označivanje

☒	Ostalo: pakiranje, Pravila o hranidbi krava

4. Vrsta izmjene

☒	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012.

☐	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nije objavljen jedinstveni dokument (ili istovrijedan dokument) koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

5. Izmjene

Odlomak Standard proizvodnje sira dijeli se na članke radi bolje strukture i preglednosti te kako bi se uskladio s odlomcima Pravila o označivanju i Pravila o hranidbi krava, koji su već strukturirani u članke.

Rubrika „Opis proizvoda”

Standard proizvodnje sira

— Članak 1.

Talijanska riječ koja znači „obrano” u prvom se odlomku mijenja iz scremato u decremato.

Ta se izmjena unosi u točku 3.2. jedinstvenog dokumenta.

Pojam iz prethodne verzije, parzialmente scremato, znači „poluobrano”, što bi moglo upućivati na određeni postotak sadržaja masti, no postupak obiranja vrhnja s mlijeka za proizvodnju sira „Parmigiano Reggiano” temelji se na iskustvu i vještini, a ne na određenoj vrijednosti.

Riječ „krave” u prvom odlomku mijenja se u riječi „mliječne krave”.

Ta se izmjena unosi u točke 3.2. i 3.3. jedinstvenog dokumenta.

Cilj je uskladiti terminologiju s člankom 1. u Pravilima o hranidbi krava, koji se odnosi na mliječno stado koje obuhvaća sve krave muzare, zasušene krave i junice od šestog mjeseca gestacije.

Sljedeća rečenica iz prvog odlomka: Mlijeko se ne smije podvrgnuti nikakvoj toplinskoj obradi niti se u njega smiju dodati aditivi.

mijenja se i glasi:

Mlijeko se ne smije podvrgnuti nikakvoj toplinskoj obradi ni fizičkim ili mehaničkim obradama kao što su centrifugiranje, baktofugacija i mikrofiltracija niti se u njega smiju dodati aditivi.

Ta se izmjena djelomično unosi u točku 3.2. jedinstvenog dokumenta.

Cilj je pojasniti da se mlijeko ne smije podvrgnuti nikakvoj toplinskoj, fizičkoj ili mehaničkoj obradi uz izričito spominjanje fizičke i mehaničke obrade te navođenje primjera zabranjenih postupaka kako bi se naglasilo da mlijeko mora biti sirovo i neprerađeno.

— Članak 4.

U prvom odlomku:

—

Sljedeća rečenica: Sir „Parmigiano Reggiano” ima sljedeća svojstva:

mijenja se i glasi:

Sir „Parmigiano Reggiano” ne smije se podvrgnuti nikakvoj obradi koja narušava njegova kemijska/fizikalna ili organoleptička svojstva, a ima sljedeća svojstva:

Ta se izmjena unosi u točku 3.2. jedinstvenog dokumenta.

Verbalna ili grafička upućivanja na ZOI „Parmigiano Reggiano” ili zaštićeni naziv „parmezan” (Sud Europske unije, predmet C-132/05, 26. veljače 2008.) mogu se naći u označivanju, prezentiranju i oglašavanju mnogih primjera unaprijed pakirane složene, pripremljene i prerađene hrane koja se trenutačno nalazi na tržištu, osobito u EU-u. Upotreba takvih upućivanja znatno je učestalija zbog ugleda naziva „Parmigiano Reggiano” (ili „parmezan”) i zato što je sir „Parmigiano Reggiano” toliko svestran sastojak da se može upotrebljavati u pripremi razne hrane. Takvi proizvodi često uključuju nekoliko problema, posebno zato što sastojak koji se naziva „Parmigiano Reggiano” ili „parmezan” zapravo nije „Parmigiano Reggiano”, već polugotov proizvod proizveden od sira „Parmigiano Reggiano” koji više nema svojstva koja se zahtijevaju u specifikaciji proizvoda jer je sir podvrgnut posebnim obradama kao što su dehidracija ili sušenje zamrzavanjem ili je pomiješan s drugim sastojcima.

Nužno je spriječiti iskorištavanje ugleda sira „Parmigiano Reggiano” upotrebom naziva isključivo zato da bi se gotovom proizvodu koji sadržava polugotovi proizvod od sira „Parmigiano Reggiano” dodala vrijednost. Međutim, uz važeća pravila nije moguće zaustaviti upotrebu ZOI-ja „Parmigiano Reggiano” ili zaštićenog naziva „parmezan” za proizvode na tržištu EU-a koji, unatoč tome što su proizvedeni od sira „Parmigiano Reggiano”, više nisu u skladu sa specifikacijom proizvoda. Zbog toga se u tekstu sad izričito navodi da se „Parmigiano Reggiano” ne smije podvrgnuti nikakvoj obradi koja narušava njegova kemijska/fizikalna ili organoleptička svojstva kako bi se pojasnilo da se proizvod dobiven uz primjenu takvih obrada više ne može nazivati ZOI-jem „Parmigiano Reggiano”.

Ta izmjena unosi se zbog konkretnih poteškoća u rješavanju prethodno navedenih problema jer ne postoji jasna odredba u specifikaciji proizvoda za ZOI „Parmigiano Reggiano”. Izmjena je nužna zbog brojnih nezakonitih upotreba ZOI-ja „Parmigiano Reggiano” na tržištu EU-a koje se temelje na ugledu proizvoda. Dakle, svrha te izmjene jest osigurati zaštitu autentičnosti i ugleda ZOI-ja „Parmigiano Reggiano” na tržištu EU-a.

U prvom odlomku unose se izmjene svojstava sira „Parmigiano Reggiano”:

—	sljedeća rečenica: promjer kolutova preko plosnate površine iznosi od 35 do 45 cm, a visina od 20 do 26 cm; mijenja se i glasi: promjer kolutova preko plosnate površine iznosi od 35 do 43 cm, a visina od 20 do 26 cm;

—	sljedeća rečenica: vanjski izgled: kora prirodne boje slame; mijenja se i glasi: boja kore: prirodna boja slame, koja se s vremenom može promijeniti, Te se izmjene unose u točku 3.2. jedinstvenog dokumenta.

Prosječna masa proizvedenih kolutova sira godinama je iznosila oko 40 kg, što je odgovaralo promjeru od 40 cm preko plosnate površine, a te su se vrijednosti rijetko približile najvećoj dopuštenoj. Međutim, posljednjih godina postupno se proizvode sve veći sirevi, koji u nekim slučajevima dosežu najveći dopušteni promjer od 45 cm. Iako su unutar ograničenja iz specifikacije proizvoda, sirevi tih dimenzija mogu imati masu od oko 50 kg, što uzrokuje ozbiljne probleme u premještanju, čišćenju i rezanju, s obzirom na to da je mehanizacija za te postupke obično predviđena za prosječne dimenzije. Dakle, najveći promjer preko plosnate površine smanjuje se s 45 na 43 cm kako bi se izbjegli problemi pri takvim postupcima ako se promjer sireva približi važećem najvećem dopuštenom promjeru iz specifikacije proizvoda. Tom izmjenom smanjit će se masa koluta sira „Parmigiano Reggiano” za oko 4 kg, pa će ukupna masa iznositi oko 46 kg, što neće negativno utjecati na svojstva kvalitete.

Iako je kora obično prirodne boje slame, zbog fluktuacije uvjeta okoline za vrijeme dozrijevanja (vlažnost, temperatura) i tehnika čišćenja sira te učestalosti čišćenja boja kore tijekom najkraćeg razdoblja dozrijevanja od 12 mjeseci može se mijenjati. To znači da boja možda neće biti jednolika i da može imati prirodne varijacije, što je jasno iz te izmjene.

Sljedeći tekst umeće se kao drugi odlomak: Za svojstva teksture sira valja uputiti na kategorije proizvoda iz Pravila o označivanju.

Radi sustavnijeg čitanja specifikacije proizvoda u tekstu se navodi da, osim svojstava sira „Parmigiano Reggiano” opisanih i navedenih u članku 5. Standarda proizvodnje sira, valja uzeti u obzir i svojstva teksture (uz sve dopuštene nedostatke) definirana i razvrstana u odlomku Pravila o označivanju specifikacije proizvoda i posebno u prilogu Kategorije proizvoda.

— Članak 5.

Prvi odlomak: Ribani sir „Parmigiano Reggiano” i komadi sira (s korom ili bez nje) moraju se pakirati unutar područja podrijetla kako bi se osigurale kvaliteta, sljedivost i kontrola.

mijenja se i glasi:

Ribanje, rezanje te pakiranje ribanog sira „Parmigiano Reggiano” i komada sira (s korom ili bez nje) moraju se odvijati unutar područja podrijetla kako bi se osigurale kvaliteta, sljedivost i kontrola.

Odlomak se mijenja radi usklađivanja s već upotrijebljenim pojmovima u drugom odlomku točke 3.5. jedinstvenog dokumenta.

Treći odlomak: Kako je već utvrđeno Uredbom premijera od 4. studenoga 1991., oznaka izvornosti „Parmigiano Reggiano” može se upotrebljavati i za ribani sir dobiven isključivo od cijeloga sira koji smije nositi tu oznaku izvornosti, pod uvjetom da se ribanje odvija unutar područja proizvodnje sira i da se ribani sir zatim odmah pakira bez ikakve obrade i bez dodavanja bilo kakvih tvari koje bi mogle izmijeniti njegov rok trajanja ili izvorna organoleptička svojstva.

mijenja se i glasi:

Kako je već utvrđeno Uredbom premijera od 4. studenoga 1991., oznaka izvornosti „Parmigiano Reggiano” može se upotrebljavati i za ribani sir dobiven isključivo od cijeloga sira koji smije nositi tu oznaku izvornosti, pod uvjetom da se ribanje odvija unutar područja proizvodnje sira i da se ribani sir zatim odmah pakira bez ikakve obrade i bez dodavanja bilo kakvih tvari.

Ta se izmjena unosi u točku 3.5. jedinstvenog dokumenta.

Dio rečenice „bez dodavanja bilo kakvih tvari koje bi mogle izmijeniti njegov rok trajanja ili izvorna organoleptička svojstva” u tekstu o pakiranju ribanog sira „Parmigiano Reggiano” mijenja se u „bez dodavanja bilo kakvih tvari”. Cilj je da iz teksta bude nedvojbeno jasno da je zabranjeno dodavanje svih tvari.

Dodaje se novi odlomak koji glasi: Međutim, dopuštena je i upotreba ostataka od rezanja pod prethodno navedenim uvjetima.

Ta se izmjena unosi u točku 3.5. jedinstvenog dokumenta.

Sad se jasno navodi mogućnost upotrebe „ostataka od rezanja”, jednako kao i cijelih sireva, za ribani „Parmigiano Reggiano”.

Tržište se godinama mijenjalo u skladu s promjenjivim zahtjevima potrošača, pa sad postoji mnogo više formata i vrsta komada sira „Parmigiano Reggiano” dostupnih na tržištu. Na primjer, prije je sir od 1 kg bio gotovo jedina dostupna veličina, no zbog promjena u navikama potrošača traže se sve manji formati (fiksna masa od 150/200 g, mali komadi bez kore za užinu itd.). Da bi se ti formati dobili od cijelih sireva „Parmigiano Reggiano”, potrebno je mnogo više odrezaka (na primjer, ravne površine kolutova sira, središnji dio koluta ili komadi koji su ispod ili iznad fiksne mase) kakvi nisu ostajali nakon pripreme velikih formata.

Ti odresci ili „ostatci od rezanja” ne pakiraju se kao komadi, već ih subjekti ponovno upotrebljavaju unutar sustava kontrole kako bi pripremili druge formate, osobito ribani „Parmigiano Reggiano”, kao što se navodi u članku 8. Dakle, tom izmjenom pojašnjava se da se ribani sir može dobiti od „ostataka od rezanja” jednako kao od cijelih sireva.

U petom odlomku unose se izmjene svojstava ribanog sira „Parmigiano Reggiano”:

—

sljedeća rečenica: udio kore ne veći od 18 %;

mijenja se i glasi:

—	udio kore ne veći od 18 % mase;

—

sljedeća rečenica: ujednačen, nepraškast izgled, a udio čestica promjera manjeg od 0,5 mm nije veći od 25 %.

mijenja se i glasi:

—	ujednačen, nepraškast izgled, a udio čestica promjera manjeg od 0,5 mm nije veći od 35 %.

Prva izmjena unosi se u točku 3.5. jedinstvenog dokumenta.

Riječ „mase” dodaje se kako bi se definirao način izračuna tog postotka.

To ograničenje količine „sitnih” čestica u ribanom siru prvotno je uvedeno prije više godina, i to ne kao parametar kvalitete proizvoda, već zbog rizika od toga da se ribani sir sa ZOI-jem „Parmigiano Reggiano” djelomično ili potpuno priprema od sušenog sira (koji je sam po sebi fin i praškast). Stoga je utvrđeno ograničenje za čestice promjera manjeg od 0,5 mm.

Na veličinu čestice utječu brojni čimbenici (vlažnost, dozrijevanje, vrsta ribeža, pritisak pri ribanju), pa je izrazito promjenjiva.

Posljednjih godina promijenili su se tržište i proizvodna tehnologija. Raste potražnja za sitnijim, ujednačenijim ribanim sirom, osobito ako je predviđen za miješanje s drugim sastojcima. Osim toga, sve su popularniji sirevi koji su dugo dozrijevali (više od 30 mjeseci) i mali formati (kockice veličine zalogaja i mali komadi). Pripremom tih malih formata nastaje mnogo odrezaka od sira (uključujući male odreske) i oni su podložniji sušenju, a ako se riba sir koji je dugo dozrijevao, to ga čini još otpornijim, što znači da jednakim pritiskom na sir nastaju ribane čestice manje veličine. Zbog toga se postotak čestica promjera manjeg od 0,5 mm mijenja s najmanje 25 % na najmanje 35 %, što preciznije odražava ribani sir „Parmigiano Reggiano” kakav se trenutačno proizvodi, a ne utječe na svojstva kvalitete.

— Članak 7.

Dodaje se novi odlomak koji glasi: Odresci od sira „Parmigiano Reggiano” koje će subjekti unutar sustava kontrole upotrebljavati za pripremu drugih formata nazivaju se „ostatci od rezanja”.

Ta posljednja izmjena unosi se u točku 3.5. jedinstvenog dokumenta.

Kao što se već navodi u članku 5. i iz istih razloga, objašnjava se koncept „ostataka od rezanja”.

Rubrika „Metoda proizvodnje”

Standard proizvodnje sira

— Članak 3.

Sljedeće pravilo uklanja se iz trećeg odlomka: Mlijeko se ne smije podvrgnuti postupcima centrifugiranja. Razlog je taj što se premješta u članak 1. i mijenja te glasi: Mlijeko se ne smije podvrgnuti nikakvoj toplinskoj obradi ni fizičkim ili mehaničkim obradama kao što su centrifugiranje [...]. Razlozi za tu izmjenu jednaki su razlozima za izmjenu članka 1. u rubrici Opis proizvoda.

Peti odlomak: Mlijeko dobiveno za vrijeme večernje mužnje djelomično se obire [upotrijebljen je talijanski pojam scremato] na način da se vrhnju omogući da prirodno izbije na površinu u otvorenim čeličnim spremnicima. Kad stigne u mljekaru, mlijeko dobiveno za vrijeme jutarnje mužnje miješa se s djelomično obranim [scremato] mlijekom od prethodne večeri. I ono se može djelomično obrati [scrematura] na način da se vrhnju omogući da prirodno izbije na površinu.

mijenja se i glasi:

Mlijeko dobiveno za vrijeme večernje mužnje djelomično se obire [upotrijebljen je talijanski pojam decremato] na način da se vrhnju omogući da prirodno izbije na površinu u otvorenim, prirodno prozračenim čeličnim spremnicima. Kad stigne u mljekaru, mlijeko dobiveno za vrijeme jutarnje mužnje miješa se s djelomično obranim [decremato] mlijekom od prethodne večeri. I ono se može djelomično obrati [decrematura] na način da se vrhnju omogući da prirodno izbije na površinu.

U točki 3.4. jedinstvenog dokumenta riječ „prethodne” umeće se ispred „večeri” radi jasnoće.

Spremnici su tradicionalno bili otvoreni, a mlijeko se u njima ostavljalo da odstoji kako bi vrhnje izbilo na površinu. Tijekom godina razvijene su nove tehnologije radi uštede prostora te čišćih i učinkovitijih postrojenja, pa su ti spremnici zamijenjeni instalacijama na više razina s poklopcima koji se mogu otvoriti, stoga se opis „otvorenih” čeličnih spremnika mijenja u „otvorene, prirodno prozračene”.

Talijanske riječi za obrano mlijeko i postupak obiranja, scremato i scrematura, zamjenjuju se riječima decremato i decrematura u skladu s izmjenom članka 1. u rubrici Opis proizvoda.

Ta posljednja izmjena unosi se u točku 3.4. jedinstvenog dokumenta.

Šesti odlomak: Omjer masti i kazeina u mlijeku u spremnicima za zagrijavanje izračunava se kao ponderirani prosjek svih serija proizvodnje određenog dana, a ne smije biti veći od 1,1 + 12 %.

mijenja se i glasi:

Omjer masti i kazeina u mlijeku u spremnicima za zagrijavanje izračunava se kao ponderirani prosjek svih serija proizvodnje određenog dana, a ne smije biti veći od 1,10 + 10 %.

Ta posljednja izmjena unosi se u točku 3.4. jedinstvenog dokumenta.

Dopušteno odstupanje za omjer masti i kazeina smanjuje se s 12 % na 10 %, a „1,1” mijenja se u „1,10” radi jasnoće.

Na temelju raznih statistika i znanstvenih studija utvrđeno je da prosječna referentna vrijednost omjera masti i kazeina u siru „Parmigiano Reggiano” iznosi oko 1,1, a s obzirom na to da tehnike izrade tog sira i razlike u udjelu masti u upotrijebljenom mlijeku, koji ovisi o godišnjem dobu i načinu uzgoja, mogu uzrokovati fluktuacije u tom omjeru, prvo je utvrđeno dopušteno odstupanje od oko 10 %.

Dodatnih 2 % (s 10 na 12 %) dodano je kako bi se uzele u obzir nesigurnost u mjerenju i uzorkovanju te prethodno navedene fluktuacije, stoga je predložen omjer od 1,1 + 12 % kad je odobrena manja izmjena specifikacije proizvoda (SL C 132, 13.4.2018., str. 7.).

Nakon tog odobrenja, a pri izradi plana kontrole, ovlašteno kontrolno tijelo (OCQPR Soc. Coop.) poslalo je 23. svibnja 2018. zahtjev Ministarstvu poljoprivredne, prehrambene i šumarske politike radi pojašnjenja omjera masti i kazeina potrebnog za sir „Parmigiano Reggiano” uz upit je li u zahtjevu prema kojem „omjer masti i kazeina u mlijeku u spremnicima za zagrijavanje [...] ne smije biti veći od 1,1 + 12 %”, kako je navedeno u tekstu, uključena nesigurnost u mjerenju.

Ministarstvo poljoprivredne, prehrambene i šumarske politike odgovorilo je da vrijednost od 1,1 + 12 % sama po sebi ne obuhvaća nesigurnost u mjerenju, pa se dopušteno odstupanje treba smanjiti za dva postotna boda kako bi se pravilo iz specifikacije proizvoda uskladilo s načelom izvorne odluke.

Sedmi odlomak: Najviše 15 % mlijeka dobivenog ujutro može se odvojiti za proizvodnju sira sljedećeg dana. U tom se slučaju mlijeko mora držati u mljekari u odgovarajućim čeličnim spremnicima na temperaturi od najmanje 10 °C i mora se, zajedno s mlijekom dobivenim uvečer, ostaviti u spremnicima za odvajanje kako bi se omogućilo da vrhnje izbije na površinu.

mijenja se i glasi:

Najviše 15 % mlijeka dobivenog ujutro može se odvojiti za proizvodnju sira sljedećeg dana. Više od 15 % može se odvojiti samo ako se od te količine može proizvesti najviše jedan kolut sira. To se mlijeko mora držati u mljekari u čeličnim spremnicima na temperaturi od najmanje 10 °C i mora se, zajedno s mlijekom dobivenim uvečer, ostaviti u spremnicima za odvajanje kako bi se omogućilo da vrhnje izbije na površinu.

U tekstu se sad dopušta odvajanje više od 15 % mlijeka dobivenog ujutro za proizvodnju sira sljedećeg dana, pod uvjetom da je veći postotak potreban za proizvodnju najviše jednog koluta sira. Tom izmjenom trebalo bi se omogućiti malim sirarima dovoljno mlijeka u spremniku za zagrijavanje u određenim dijelovima godine za proizvodnju cijelog sira.

Osmi odlomak: U mlijeko se dodaje kontinuirana starter-kultura sirutke, prirodna kultura mliječnih fermenata koja se dobiva tako da se sirutka preostala od proizvodnje sira prethodnog dana ostavi da se spontano ukiseli.

mijenja se i glasi:

U mlijeko se dodaje kontinuirana starter-kultura sirutke, prirodna kultura bakterija mliječne kiseline koja se dobiva tako da se „slatka” sirutka preostala od prethodne proizvodnje sira ostavi da spontano fermentira u uvjetima kontrolirane temperature.

Ta se izmjena unosi u točku 3.4. jedinstvenog dokumenta.

Sljedeći tekst dodaje se u isti odlomak: Kontinuiranoj starter-kulturi sirutke ne smiju se dodati kulture bakterija mliječne kiseline za prilagođavanje ili jačanje ni hranjivi dodaci koji potiču razvoj mliječne flore. Dopušteno je dodati samo jednu porciju mlijeka.

„Mliječni fermenti” iz opisa svojstava kontinuirane starter-kulture sirutke zamjenjuju se tehnički točnijim pojmom „bakterije mliječne kiseline”. Izričito se navodi i zabrana određenih praksi, točnije dodavanje kultura bakterija mliječne kiseline ili hranjivih dodataka koji potiču razvoj prirodnih bakterija mliječne kiseline. Cilj je pojasniti da je kontinuirana starter-kultura sirutke prirodni sastojak i istaknuti njezinu ulogu u proizvodnji sira „Parmigiano Reggiano”, a to je sljedeće: snažna veza područja i proizvoda. Zato se kontinuirana starter-kultura sirutke može dobivati samo fermentacijom slatke sirutke preostale od prethodne proizvodnje sira. Uklanja se riječ „dan” kako bi sirari, uzimajući u obzir kemijska, fizikalna i mikrobiološka svojstva mlijeka, mogli dodati male količine kontinuirane starter-kulture sirutke, koja će se sljedećeg dana dodati i mlijeku u spremniku za zagrijavanje, u mlijeko dobiveno za vrijeme večernje mužnje koje je ostavljeno u spremnicima kako bi vrhnje izbilo na površinu. Svrha te prakse doprinijeti je mliječnoj flori i blago ukiseliti mlijeko preko noći kako bi bilo prikladnije za proizvodnju sira sljedećeg jutra.

Na kraju, izričito se pojašnjava da se može dodati jedna porcija mlijeka iz mljekare, što je autentična i nepromijenjena tradicionalna lokalna praksa. Tom praksom omogućuju se hranjive tvari za razvoj bakterija mliječne kiseline u starter-kulturi sirutke.

Na kraju trinaestog odlomka dodaje se sljedeća rečenica: Sirevi mogu dozrijevati na stalcima s drvenim policama.

Ta se izmjena djelomično unosi u točku 3.4. jedinstvenog dokumenta.

Radi transparentnosti pojašnjava se da sirevi mogu dozrijevati na stalcima s drvenim policama jer je upotreba drva u podrumima u kojima se čuva sir „Parmigiano Reggiano” već ukorijenjena tradicija koju nije moguće promijeniti. Posljednjih godina na nekim je stranim tržištima (osobito u Sjedinjenim Američkim Državama) upotreba drva dovedena u pitanje iz zdravstvenih ili higijenskih razloga, pa se smatra važnim istaknuti u specifikaciji proizvoda da je drvo ključan materijal i da nikad nije prouzročio zdravstvene probleme upravo zato što je dio ustaljene tradicije.

Rubrika „Označivanje”

Standard proizvodnje sira

— Članak 8.

Dodaje se sljedeći odlomak:

Odresci s gornje i donje strane te bočnih strana kolutova sira (komadi s više od 18 % kore) ne mogu nositi naziv „Parmigiano Reggiano” osim ako se upotrebljavaju kao „ostatci od rezanja”.

Ta se izmjena unosi u točku 3.6. jedinstvenog dokumenta.

Svojstva kvalitete sira „Parmigiano Reggiano” dobro su definirana u specifikaciji proizvoda i obuhvaćaju posebne navode o tijestu sira:

—	karakterističan miris i okus tijesta: mirisan, nježan i aromatičan, ali ne jak,

—	tekstura tijesta: sitnozrnata i slojevita.

Osim toga, količina kore u ribanom siru ograničena je specifikacijom proizvoda od 1991. na 18 % (Uredba premijera od 4. studenoga 1991.). Dodavanje tog zahtjeva odnosilo se samo na ribani sir jer kora uvijek čini manje od 18 % na formatima sira s korom (cijeli sirevi i komadi s korom). Kao što je prethodno opisano u vezi s „ostatcima od rezanja”, odresci s gornje i donje strane te bočnih strana kolutova sira (komadi s više od 18 % kore) ostatci su od pripreme formata za prodaju. Ti se odresci mogu prodavati ako se neće upotrebljavati za pripremu ribanog sira „Parmigiano Reggiano”, a u tom slučaju dodavanjem tijesta sira ispravlja se omjer tijesta i kore. Međutim, takvi odresci imaju veliku količinu kore i prema tome ne sadržavaju dovoljno tijesta sira da bi mogli biti u skladu s definicijom tipičnih svojstava sira „Parmigiano Reggiano”. Sukladno tome, više se ne mogu prodavati kao sir „Parmigiano Reggiano” jer nisu u skladu sa specifikacijom proizvoda.

Iz navedenih razloga te kako bi potrošači dobili točne informacije i kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje gospodarskih subjekata, odresci s gornje i donje strane te bočnih strana kolutova sira (komadi s više od 18 % kore) ne mogu nositi naziv ZOI-ja „Parmigiano Reggiano” osim ako se upotrebljavaju kao „ostatci od rezanja”.

— Članak 9.

Sljedeći tekst iz prvog odlomka: [...] logotip prikazan u nastavku, koji prikazuje komad i kolut sira „Parmigiano Reggiano” te mali nož iznad riječi „PARMIGIANO REGGIANO”, mora se nalaziti na svakom pakiranju. Logotip se mora tiskati u bojama CMYK prema tehničkim specifikacijama utvrđenima relevantnim sporazumom Konzorcija.

mijenja se i glasi:

[...] logotip prikazan u nastavku, koji sadržava stilizirani prikaz komada i koluta sira „Parmigiano Reggiano” iznad riječi „PARMIGIANO REGGIANO”, mora se nalaziti na svakom pakiranju. Logotip se mora tiskati u boji prema tehničkim specifikacijama utvrđenima relevantnim sporazumom Konzorcija.

Ta se izmjena djelomično unosi u točku 3.6. jedinstvenog dokumenta.

Logotip se mijenja kako bi se stilski modernizirao i osuvremenio. I to se unosi u točku 3.6. jedinstvenog dokumenta.

Drugi odlomak: Radi informiranja potrošača o trajanju dozrijevanja sira „Parmigiano Reggiano”, najkraće vrijeme dozrijevanja mora se navesti na oznaci svih unaprijed pakiranih komada mase veće od 15 g koji se stavljaju na tržište.

mijenja se i glasi:

Radi informiranja o trajanju dozrijevanja sira „Parmigiano Reggiano”, najkraće vrijeme dozrijevanja mora se navesti na etiketi svih unaprijed pakiranih komada mase veće od 15 g koji se stavljaju na tržište.

Ta se izmjena unosi u točku 3.6. jedinstvenog dokumenta.

Briše se riječ „potrošači” jer se obveza navođenja najkraćeg dozrijevanja sira mora odnositi na sve unaprijed pakirane sireve u komadima većima od 15 g, što uključuje i slučajeve prodaje komercijalnim subjektima (poduzeća za preradu, velika ugostiteljska poduzeća kao što su restorani itd.), a ne samo krajnjim potrošačima. To se pojašnjava tom izmjenom. Na temelju definicija iz članka 2. stavka 2. točaka (i) i (j) Uredbe (EU) br. 1169/2011 riječ „oznaka” zamjenjuje se riječju „etiketa” jer se najkraće vrijeme dozrijevanja mora navesti na pakiranju ili spremniku, a ne u dokumentima.

Sljedeći tekst dodaje se kao treći odlomak:

Budući da se miris i okus tijesta sira „Parmigiano Reggiano” mijenjaju za vrijeme procesa dozrijevanja, sljedeći opisni pridjevi mogu se dodati na etiketu uz vrijeme dozrijevanja za određene razrede zrelosti kako bi se opisala organoleptička svojstva:

—	delicato (blag) (12–19 mjeseci),

—	armonico (skladan) (približno 20–26 mjeseci),

—	aromatico (aromatičan) (približno 27–34 mjeseca),

—	intenso (intenzivan) (približno 35–45 mjeseci).

Ta se izmjena unosi u točku 3.6. jedinstvenog dokumenta.

Uvođenjem zahtjeva za navođenje najkraćeg razdoblja dozrijevanja sira „Parmigiano Reggiano” koji se na tržište stavlja u komadima većima od 15 g pojavila se potreba za izražavanjem organoleptičke ocjene upotrebom „opisnih” pridjeva koji ovise o zrelosti. Budući da sir „Parmigiano Reggiano” dugo dozrijeva, od 12 do više do 40 mjeseci, mijenjaju se njegovi mirisi i okusi, stoga se dodaje mogućnost upotrebe „opisnih” pridjeva na etiketama kako bi potrošači lakše odabrali proizvod.

Četvrti odlomak: Registracijski broj ili naziv mljekare obvezno je navesti na oznaci samo ako je riječ o ribanom siru ili komadima sira s oznakom „Premium” u skladu s člankom 15. „Pravila o označivanju”.

mijenja se i glasi:

Registracijski broj ili naziv mljekare obvezno je navesti na etiketi samo ako je riječ o ribanom siru ili komadima sira s oznakom „Premium” u skladu s člankom 15. „Pravila o označivanju”.

Na temelju definicija iz članka 2. stavka 2. točaka (i) i (j) Uredbe (EU) br. 1169/2011 riječ „oznaka” zamjenjuje se riječju „etiketa” jer se registracijski broj ili naziv mljekare mora navesti na pakiranju ili spremniku, a ne u dokumentima.

Pravila o označivanju

— Članak 1.: „Oznake”

Drugi odlomak: 2. Sir se u svakoj mljekari mora označiti podacima o podrijetlu na sljedeći način:

(a)	tako da se na svaki kolut sira pričvrsti kazeinska pločica s identifikacijskim šiframa;

(b)	tako da se istočkanim slovima ispišu riječi „Parmigiano Reggiano” (vidjeti sliku 1), registracijski broj mljekare te godina i mjesec proizvodnje oko bočnih strana koluta s pomoću traka za šablone.

mijenja se i glasi:

Sir se u svakoj mljekari mora označiti podacima o podrijetlu na sljedeći način:

(a)	tako da se na svaki kolut sira pričvrsti kazeinska pločica ili upotrijebi istovrijedan sustav kojim se jamči jedinstvena identifikacija svakog sira (dalje u tekstu „pločica” ili „pločice”);

(b)	tako da se istočkanim slovima ispišu riječi „Parmigiano Reggiano” (vidjeti sliku 1 i sliku 1.a), registracijski broj mljekare, godina i mjesec proizvodnje te akronim „DOP” [ZOI] oko bočnih strana koluta s pomoću traka za šablone.

Te se izmjene unose u točku 3.6. jedinstvenog dokumenta.

Budući da se s vremenom mogu razviti novi načini jedinstvene identifikacije sireva „Parmigiano Reggiano”, u tekstu se sad navodi mogućnost upotrebe drugih sustava uz kazeinske pločice.

Dodaje se upućivanje na „sliku 1.a”, koja se dodaje u odjeljak „Primjeri slika”.

U tekstu se sad navodi da trake za šablone kojima se na sireve otiskuju oznake podrijetla moraju imati i akronim DOP (ZOI) jer se isti već nalazi na šablonama koje se trenutačno upotrebljavaju.

Treći odlomak: 3. Oznake izbora izrađuje Konzorcij za sir „Parmigiano Reggiano” u skladu s čl. 4., 5., 6., 7. i 8. u nastavku nakon što ovlašteno kontrolno tijelo obavi provjere.

mijenja se i glasi:

Oznake izbora izrađuje Konzorcij za sir „Parmigiano Reggiano” kako se navodi u člancima 4., 5., 6., 7. i 8. u nastavku nakon što ovlašteno kontrolno tijelo obavi provjere.

Riječ „članci” navodi se cijela i zamjenjuje kraticu „čl.”.

— Članak 3.: „Obveze mljekara”

Prvi odlomak: 1. Najmanje četiri mjeseca prije početka aktivnosti mljekare koje će proizvoditi sir „Parmigiano Reggiano” moraju podnijeti zahtjev Konzorciju i navesti da su uključene u sustav kontrole kako bi dobile registracijski broj i zatražile trake za šablone i kazeinske pločice potrebne za oznake podrijetla.

mijenja se i glasi:

Prije početka aktivnosti mljekare koje će proizvoditi sir „Parmigiano Reggiano” moraju podnijeti zahtjev Konzorciju i navesti da su uključene u sustav kontrole kako bi dobile registracijski broj i zatražile trake za šablone i pločice potrebne za oznake podrijetla.

Riječi „četiri mjeseca” brišu se jer se to smatra predugim vremenskim okvirom. Riječ „kazeinske” briše se u skladu s izmjenom članka 1.

Drugi odlomak: 2. Mljekare su odgovorne za ispravnu upotrebu i čuvanje traka za šablone i kazeinskih pločica koje dobivaju na temelju povjerenja.

mijenja se i glasi:

Mljekare su odgovorne za čuvanje i ispravnu upotrebu traka za šablone i pločica koje dobivaju na temelju povjerenja.

Tom izmjenom dio rečenice o čuvanju i ispravnoj upotrebi traka za šablone i pločica dobiva logičniji redoslijed.

Peti odlomak: 5. [...] U slučaju neusklađenosti Konzorcij će naložiti povlačenje traka za šablone i pločica i/ili nametanje kazne prema postupcima utvrđenima u planu kontrole.

mijenja se i glasi:

[...] U slučaju neusklađenosti Konzorcij će naložiti povlačenje traka za šablone i pločica i/ili nametanje kazne u skladu s važećim zakonodavstvom.

Pojašnjava se da svako povlačenje traka za šablone ili pločica i/ili nametanje kazni koje naloži Konzorcij mora biti u skladu s važećim zakonodavstvom.

— Članak 6.: „Razvrstavanje sireva”

Drugi odlomak: 2. Kako bi postupak kontrole kvalitete bio što objektivniji, inspekcijski paneli moraju zarezati najmanje jedan kolut sira po šarži i nikad manje od jednog sira na tisuću ili dio toga kako bi ocijenio svojstva teksture i organoleptička svojstva. [...]

mijenja se i glasi:

Kako bi pomogli inspektorima u ocjenjivanju sireva, inspekcijski paneli moraju zarezati najmanje jedan kolut sira po šarži i u svakom slučaju onoliko sireva koliko je potrebno da bi se ocijenila svojstva teksture i organoleptička svojstva. [...]

Ocjenjivanje sira „Parmigiano Reggiano” koje provode inspektori sad se opisuje točnije jer se navodi da se zarezivanjem sireva olakšava postupak ocjene kvalitete. Osim toga, umjesto navođenja najmanjeg broja sireva koje inspekcijski paneli moraju zarezati, u tekstu se sad zahtijeva da zarežu onoliko sireva koliko je potrebno za najbolje ocjenjivanje svojstava teksture i organoleptičkih svojstava tijesta sira, čime se poboljšava ocjenjivanje.

— Članak 7.: „Pečatiranje tintom”

Prvi odlomak: Za vrijeme kontrola kvalitete iz članka 6. sirevi se pečatiraju neizbrisivom tintom, čime dobivaju privremenu oznaku jedne od sljedećih kategorija kako su definirane u Prilogu:

mijenja se i glasi:

Za vrijeme kontrola kvalitete iz članka 6. sirevi se pečatiraju neizbrisivom tintom ili istovrijednim sustavom, čime dobivaju privremenu oznaku jedne od sljedećih kategorija kako su definirane u Prilogu:

Trenutačna je praksa da inspektori nakon kontrole kvalitete i razvrstavanja označe sireve pečatom s tintom, čime privremeno dobivaju kategoriju kvalitete koja im je dodijeljena (prva, druga ili treća) dok ne budu podvrgnuti postupku označivanja koji se može provesti sedam dana nakon inspekcije prema uputama kontrolnog tijela. Budući da tehnologija napreduje, tom izmjenom nastoji se omogućiti upotreba različitih mehanizama za tu privremenu identifikaciju sireva.

— Članak 9.: „Odstranjivanje oznaka”

Sljedeći odlomak: Osoblje Konzorcija [...] uklonit će oznake sa sireva treće kategorije [...].

mijenja se i glasi:

Osoblje Konzorcija [...] uklonit će oznake podrijetla s bočnih strana sireva treće kategorije [...].

Oznake podrijetla na sirevima jesu: riječi „Parmigiano Reggiano” ispisane istočkanim slovima (uz registracijski broj mljekare, godinu i mjesec proizvodnje te kraticu DOP (ZOI)) oko bočnih strana koluta s pomoću trake za šablone i kazeinska pločica u svrhe sljedivosti, koja se obično pričvršćuje na plosnatu stranu koluta. Ako sir ne ispunjava zahtjeve za upotrebu ZOI-ja, oznake podrijetla na bočnim stranama, uključujući riječi „Parmigiano Reggiano” ispisane istočkanim slovima, uklanjaju se kako se sir više ne bi prezentirao potrošačima kao „Parmigiano Reggiano”, dok se kazeinska pločica, koja se obično nalazi na jednoj od plosnatih strana koluta sira i koja mora ostati radi sljedivosti, ostavlja pričvršćena. Tom izmjenom nastoji se pojasniti da se odstranjivanje oznaka podrijetla odnosi samo na oznake na bočnim stranama koluta sira.

— Članak 11.: „Žalbe”

Prvi odlomak: 1. Mljekare mogu uložiti žalbu na odluku o provedenoj kontroli kvalitete slanjem pisanog dopisa Konzorciju preporučenom poštom najkasnije četiri dana nakon svakog pojedinačnog dijela kontrole kvalitete.

mijenja se i glasi:

Mljekare mogu uložiti žalbu na odluku o provedenoj kontroli kvalitete slanjem pisanog dopisa Konzorciju najkasnije dva (2) dana nakon svakog pojedinačnog dijela kontrole kvalitete.

Vremenski okvir za ulaganje žalbe na odluku o provedenoj kontroli kvalitete skraćuje se s četiri na dva dana. Kako bi se pojednostavnio administrativni postupak, u tekstu se sad navodi da se žalbe moraju uložiti pisanim putem, ali ne nužno preporučenom poštom.

— Članak 12.: „Zahtjev za ispravak oznaka podrijetla”

Taj članak, koji sad glasi: Ako je na dijelu kore na kojem se nalazi pločica potrebno ispraviti nedostatke nastale za vrijeme dozrijevanja, mljekara će od Konzorcija zatražiti da se pločica zamijeni neizbrisivim pečatom. Mljekare moraju sačuvati uklonjene pločice i predati ih Konzorciju.

mijenja se i glasi:

Ako pločica više ne prianja ispravno na sir nakon dozrijevanja ili ako je na dijelu kore na kojem se nalazi pločica potrebno ispraviti nedostatke nastale za vrijeme dozrijevanja, mljekara će hitno od Konzorcija zatražiti da se pločica zamijeni neizbrisivim pečatom. Mljekare moraju sačuvati uklonjene pločice i predati ih Konzorciju.

U tekstu se sad zahtijeva i da mljekare zatraže od Konzorcija da pločice zamijeni neizbrisivim pečatima ako pločica više ne prianja ispravno na sir te se navodi da taj zahtjev treba hitno uputiti.

— Članak 13.: „Zahtjev za odstranjivanje oznaka podrijetla”

Taj članak, koji sad glasi: Ako za vrijeme dozrijevanja nastanu nedostatci koji su toliko ozbiljni da se postupak dozrijevanja ne može nastaviti, mljekare imaju pravo prije kontrole kvalitete zatražiti od Konzorcija da odstrani oznake podrijetla za predmetni sir ili da se sir preda u skladu s člankom 9.

mijenja se i glasi:

Ako za vrijeme dozrijevanja nastanu nedostatci koji su toliko ozbiljni da se postupak najkraćeg dozrijevanja ne može nastaviti, mljekare imaju pravo prije kontrole kvalitete zatražiti od Konzorcija da odstrani oznake podrijetla na bočnim stranama predmetnog sira ili da se sir preda u skladu s člankom 9.

Dodaje se riječ „najkraćeg” kako bi se pojasnilo da mljekare mogu zatražiti odstranjivanje oznaka tijekom najkraćeg razdoblja dozrijevanja od 12 mjeseci. Osim toga, u skladu s izmjenom članka 9. i odredbama istog članka navodi se da se odstranjivanje oznaka podrijetla odnosi isključivo na one koje se nalaze na bočnim stranama koluta sira.

— Članak 16.: „Troškovi”

Treći odlomak: Od mljekara će se tražiti da nadoknade trošak zamjene prerano istrošenih traka za šablone ili traka za šablone koje su oštećene na neki drugi način.

mijenja se i glasi:

Od mljekara se može tražiti da nadoknade trošak zamjene prerano istrošenih traka za šablone ili traka za šablone koje su oštećene na neki drugi način.

Riječ „će” zamijenjena je riječju „može” jer je zahtjev za plaćanje tih troškova opcija, a ne obveza.

Prilog

Kategorije proizvoda

Sljedeća rečenica iz točke 3. o siru „Parmigiano Reggiano”mezzano (srednji): odgovarajući ispravci na bočnim ili plosnatim stranama koluta koji su dovoljno neznatni da bi se izbjeglo narušavanje vanjskog izgleda sira bez olfaktornih nedostataka.

mijenja se i glasi:

ispravci na bočnim ili plosnatim stranama koluta koji su dovoljno neznatni da bi se izbjeglo narušavanje vanjskog izgleda sira bez olfaktornih nedostataka.

U običajima i praksi relevantnima za definiciju komercijalnih kategorija sira „Parmigiano Reggiano”, kako je navedeno u članku 6. Pravila o označivanju, točnije u točki (b) (Kategorije odabira tržišta 0–1) rubrike Razvrstavanje sireva u četvrtom odjeljku (Sir Parmigiano Reggiano) Pokrajinske zbirke običaja Trgovačke, obrtničke i poljoprivredne komore pokrajine Reggio Emilia iz 1990., sir „kategorije 0” može imati „određene odgovarajuće manje ispravke ili manje probleme koji čekaju na ispravak, a koji ne deformiraju kolut sira”. Koncept „ispravka” obuhvaća estetske nedostatke koji su i dalje prisutni na kori sira i koji variraju u smislu veličine, dubine, a moguće i sadržaja vlage („problem koji čeka na ispravak”) te rezultat ispravka estetskog nedostatka, obično kauterizacijom, kako bi se otklonio ili smanjio problem ili uklonila vlažnost („provedeni ispravak”).

U točki 2. (Kategorija 0 i kategorija 1 sira „Parmigiano Reggiano”) stavci (a) (kategorija 0) u prilogu Kategorije proizvoda Pravila o označivanju ne razlikuju se „provedeni ispravci” i „problemi koji čekaju na ispravak”, već se samo navodi da svaki ispravak mora biti mali i da se njime ne smije deformirati sir.

U današnje vrijeme mljekare obično prijavljuju „probleme koji čekaju na ispravak” panelu za kontrolu kvalitete, a u tom slučaju sirevi dobivaju kategoriju proizvoda koja odgovara veličini nedostatka.

Budući da je zbog riječi „odgovarajući” taj odlomak obuhvaćao samo „provedene ispravke”, ta se riječ uklanja, čime se otvara mogućnost podnošenja sireva druge kategorije na kontrolu s „provedenim ispravcima” i „problemima koji čekaju na ispravak”.

PRIMJERI SLIKA

U ilustrativne svrhe dodaje se slika riječi „Parmigiano Reggiano” ispisane istočkanim slovima oko bočne strane koluta sira „Parmigiano Reggiano”.

Rubrika „Ostalo”

Podrubrika „Pakiranje”

Standard proizvodnje sira

— Članak 6.

Sljedeći odlomak: Komadi sira „Parmigiano Reggiano” mogu se pakirati za neposrednu prodaju u istom poduzeću koje je odrezalo komad.

mijenja se i glasi:

Ribanje, rezanje i prethodno pakiranje za izravnu prodaju mogu se provoditi u maloprodajnoj trgovini isključivo u svrhu prodaje krajnjem kupcu.

Ta se izmjena unosi u točku 3.5. jedinstvenog dokumenta.

U važećoj verziji specifikacije proizvoda predviđa se mogućnost rezanja i pakiranja sira „Parmigiano Reggiano” za neposrednu prodaju u maloprodajnoj trgovini u kojoj se sir reže. Ta mogućnost dodana je na temelju načela koja je izrazio Sud Europske unije (točka 62. presude od 20. svibnja 2003. u predmetu C-469/00). Zahvaljujući tome poduzeća mogu ponuditi uslugu krajnjim kupcima jer rezanje komada iz kolutova ili dijelova kolutova sira traje dugo, pa bi rezanje isključivo na zahtjev kupca predstavljalo poteškoće za prodajna mjesta, posebno u vrijeme gužvi.

Budući da se u presudi Suda navodi i ribanje, iz istih prethodno navedenih razloga ta izmjena obuhvaća izričitu mogućnost ribanja i pakiranja također u maloprodajnoj trgovini za izravnu prodaju krajnjem kupcu. To pojašnjenje nužno je i zbog čestih prigovora koji su posljednjih godina uloženi tijelima zaduženima za kontrole u vezi s mogućnošću ribanja i pakiranja sira „Parmigiano Reggiano” u maloprodajnim trgovinama za izravnu prodaju.

Rubrika „Pravila o hranidbi krava”

Pravila o hranidbi krava

— Članak 1.: „Područje primjene”

U članak 1. dodaju se drugi, treći i četvrti odlomak.

Drugi odlomak glasi:

Mlijeko se mora proizvoditi na gospodarstvima koja se nalaze na području podrijetla i koja su uključena u sustav kontrole.

Ta rečenica umeće se u točku 3.3. jedinstvenog dokumenta, a brišu se sljedeće: rečenica iz točke 3.3. koja je glasila Mlijeko se dobiva od krava koje se uzgajaju na definiranom zemljopisnom području; rečenica iz točke 3.4. koja je glasila Gospodarstva koja uzgajaju mliječne krave od čijeg će se mlijeka proizvesti sir „Parmigiano Reggiano” moraju se nalaziti na definiranom zemljopisnom području; i upućivanje na mlijeko koje se proizvodi iz točke 3.4. jedinstvenog dokumenta.

Pojašnjava se da se kravlje mlijeko kao sirovina mora proizvoditi na definiranom zemljopisnom području na gospodarstvima koja podliježu službenim kontrolama usklađenosti sa specifikacijom proizvoda.

Treći odlomak glasi:

Uzgoj zamjenskih mliječnih krava („obnavljanje populacije”) mora se provoditi na području podrijetla i mora biti obuhvaćen sustavom kontrole kao konkretna djelatnost mliječnog gospodarstva. Pravila navedena u članku 9. odnose se na stoku koja potječe iz drugih proizvodnih sektora.

Ta se izmjena unosi u točku 3.3. jedinstvenog dokumenta.

U tekstu se sad izričito navodi uzgoj zamjenskih mliječnih krava („obnova populacije”), tj. uzgoj ženske teladi i junica koje će se poslije pridružiti mliječnom stadu, te se navodi da je to konkretna djelatnost mliječnog gospodarstva. S obzirom na tu strukturnu i funkcionalnu vezu s mliječnim gospodarstvom, u tekstu se sad zahtijeva da se populacija obnavlja na definiranom zemljopisnom području i da podliježe službenim kontrolama usklađenosti sa specifikacijom proizvoda.

Na kraju, upućuje se na članak 9. Pravila o hranidbi krava, kojim se uređuje ulazak stoke iz drugih proizvodnih lanaca koji nisu lanac proizvodnje sira „Parmigiano Reggiano” na mliječna gospodarstva ili u jedinice za obnovu populacije.

Četvrti odlomak glasi:

Mliječna gospodarstva, čija se populacija obnavljala izvan područja podrijetla na dan 5. siječnja 2021., mogu tu aktivnost nastaviti izvan područja podrijetla pod uvjetom da je uključeno u sustav kontrole.

Ta se izmjena unosi u točku 3.3. jedinstvenog dokumenta.

Tom izmjenom uzimaju se u obzir očitovanja nekih poduzeća koja uzgajaju stoku i proizvode mlijeko za sir „Parmigiano Reggiano” te koja, kako je dopušteno važećom verzijom specifikacije proizvoda, već dugo upravljaju vlastitim proizvodnim ciklusima tako što koriste jedinicu za obnovu populacije smještenu izvan definiranog zemljopisnog područja. Jedina je svrha te aktivnosti uzgoj ženske teladi i junica koje će, kad dosegnu zrelost, zamijeniti mliječne krave na mliječnim gospodarstvima u vlasništvu istih poduzeća unutar definiranog zemljopisnog područja. Dakle, tom izmjenom omogućuje se nastavak tako organiziranog poslovnog modela, no obnova populacije tih poduzeća izvan definiranog zemljopisnog područja podliježe osnovnim zahtjevima iz članaka 5. i 9. Pravila o hranidbi krava te službenim kontrolama usklađenosti sa specifikacijom proizvoda, pod uvjetom da su se te aktivnosti već odvijale kad je zahtjev za izmjenu objavljen u Službenom listu Talijanske Republike.

— Članak 4.: „Dopušteno krmivo”

Druga točka prvog odlomka: Mliječne krave mogu se hraniti:

—

[...]

—	krmnim ljuljem, krmnom raži, krmnom zobi, krmnim ječmom, krmnom pšenicom, krmnim kukuruzom [...];

mijenja se i glasi:

Mliječne krave mogu se hraniti:

—

[...]

—	krmnim ljuljem, krmnom raži, krmnom zobi, krmnim ječmom, krmnom pšenicom, krmnom pšenoraži, krmnim kukuruzom [...];

Na popis dopuštenog krmiva dodaje se krmna pšenoraž koja ima slične karakteristike kao već dopušteni krmni usjevi (ječam, pšenica, raž itd.). Budući da se svježa ili sušena krmna pšenoraž može upotrebljavati na brdovitijim dijelovima definiranog zemljopisnog područja, na kojima posebno prevladava, u tekstu se sad izričito dodaje mogućnost njezine upotrebe kako bi se maksimalno iskoristila mogućnost upotrebe lokalnog krmiva.

— Članak 5.: „Zabranjeno krmno bilje i nusproizvodi”

Prva dva odlomka:

Kako se okolina stočnih nastambi u kojima borave ženska telad, junice do šestog mjeseca gestacije i mliječne krave ne bi kontaminirala silažom, što uključuje kontaminaciju putem tla i krmiva, zabranjena je upotreba i posjedovanje bilo kakve silaže.

Gospodarstva na kojima se uzgajaju mliječne krave moraju osigurati odvojene objekte za sve ostale poljoprivredne aktivnosti (stoka za proizvodnju govedine, digestori itd.). Silirane žitarice i nusproizvodi mogu se čuvati i upotrebljavati za te ostale poljoprivredne aktivnosti.

mijenjaju se i glase:

Kako se okolina stočnih nastambi ne bi kontaminirala silažom, što uključuje kontaminaciju putem tla i krmiva, te kako bi se burazi životinja fiziološki prilagodili prehrani bez silaže, mliječnim gospodarstvima i jedinicama za obnovu populacije zabranjena je upotreba i posjedovanje bilo kakve silaže.

Gospodarstva na kojima se uzgajaju mliječne krave i jedinice za obnovu populacije moraju osigurati odvojene objekte za sve ostale poljoprivredne aktivnosti (stoka za proizvodnju govedine, digestori itd.). Silirane žitarice i nusproizvodi mogu se čuvati i upotrebljavati za te ostale poljoprivredne aktivnosti.

Izmjena prvog odlomka unosi se u točku 3.3. jedinstvenog dokumenta.

Cilj te izmjene je, prvo, prilagoditi članak zbog izmjena članka 1. Pravila o hranidbi krava, uključujući usklađivanje terminologije, te utvrditi da je, osim mliječnim gospodarstvima, upotreba i posjedovanje bilo kakve silaže zabranjena i jedinicama za obnovu populacije. Drugo, izmjenom se izričito navodi drugi temeljni razlog za zabranu posjedovanja i upotrebe silaže osim sprečavanja kontaminacije nastambi: potreba za fiziološkom prilagodbom buraga životinja na prehranu bez silaže (od rane dobi). Za taj drugi aspekt vidjeti razloge za izmjene članka 9. Pravila o hranidbi krava.

Slično tome, i drugi odlomak mijenja se radi usklađivanja tog članka s izmjenama članka 1. Pravila o hranidbi krava.

Briše se šesta stavka s popisa u točki (b) četvrtog odlomka, odnosno upotreba tekuće melase (osim ako je dopuštena na temelju članka 6.).

Uklanja se potpuna zabrana upotrebe melase (iako je i dalje regulirana člankom 6.), prvotno uvedena zbog česte loše kvalitete i vrlo promjenjivih karakteristika tog proizvoda jer je melasa sad potpuno pouzdana zahvaljujući modernoj tehnologiji proizvodnje koja se zahtijeva zakonom. Upotreba melase čak se preporučuje u određenim obrocima, primjerice baziranima na sijenu, koji imaju manje šećera od svježe trave jer se pretvorbom trave u sijeno blagom fermentacijom gubi određeni sadržaj šećera.

Stočne nastambe danas se uređuju znatno drukčije, pa se rizik od zaprljanja koritâ i poljoprivredne opreme, što je bio jedan od glavnih razloga za izniman oprez u upotrebi melase u nastambama, sad lako rješava.

— Članak 6.: „Sirovine u nekrmnoj stočnoj hrani”

Sljedeći odlomci: Sljedeće se isto tako može upotrebljavati u dopunskoj složenoj hrani za životinje:

—	rogač do najviše 3 %,

—	melasa do najviše 3 %.

Davanje stočne hrane u obliku blokova melase, uključujući i zdrobljene, dopušteno je do najviše 1 kg po grlu dnevno. Međutim, upotreba blokova melase nije kompatibilna s upotrebom stočne hrane koja sadržava melasu.

Dopušteni su i proizvodi na bazi šećera i/ili proizvodi na bazi propilen glikola i glicerola, u tekućem stanju ili izmiješani s hranom, do najviše 300 g po grlu dnevno.

mijenjaju se i glase:

Melasa od rogača, repe i šećerne trske, ekstrakt slada, propilen glikol i glicerol također se mogu upotrebljavati u dopunskoj složenoj hrani do najviše 6 % ukupne količine.

Upotreba proizvoda na bazi šećera, među ostalim u tekućem stanju ili u obliku na bazi melase (melasa od šećerne trske ili repe), ekstrakta slada, propilen glikola i glicerola u prehrani krava muzara ograničena je na 800 g po grlu dnevno, bez obzira na to daje li se pojedinačnim kravama ili se dodaje u ukupan miješani obrok. Ti se proizvodi ne smiju davati u vodi za piće.

U članku se spajaju ograničenja za rogač i melasu (te slične proizvode sa šećerom) u jedinstveno ukupno ograničenje od 6 %, koje je prethodno bilo podijeljeno na 3 % melase i 3 % rogača.

Upotreba proizvoda sa šećerom, uključujući melasu koja je prethodno bila zabranjena člankom 5., proširuje se s blokova melase na širu skupinu sličnih proizvoda i regulira utvrđivanjem najvećeg dnevnog ograničenja koje se smatra primjerenim za nadopunu obroka bogatih vlaknima koji su tipični za proizvodni lanac sira „Parmigiano Reggiano”.

Upotreba tih proizvoda osobito je prikladna danas u usporedbi s vremenom kad je sastavljena prethodna verzija specifikacije proizvoda jer se ukupan miješani obrok danas često upotrebljava, a mogu imati i korisnu funkciju: povezuju obrok i čine ga manje praškastim, pa je smjesa homogenija, a nastamba čišća.

Peti odlomak: Ne dovodeći u pitanje članak 8., ostali proizvodi i stočna hrana koji su važećim zakonodavstvom dopušteni za mliječne krave isto se tako mogu upotrebljavati, pod uvjetom da ih ispita Konzorcij za sir „Parmigiano Reggiano”, koji će obavijestiti nadležna tijela nakon što provjeri kompatibilnost takvih proizvoda i stočne hrane.

sad je četvrti odlomak i mijenja se te glasi:

Ne dovodeći u pitanje članak 8., ostali proizvodi i stočna hrana koji su važećim zakonodavstvom dopušteni za mliječne krave isto se tako mogu upotrebljavati, pod uvjetom da ih ocijeni Konzorcij za sir „Parmigiano Reggiano”, koji će obavijestiti nadležna tijela nakon što provjeri kompatibilnost takvih proizvoda i stočne hrane s načelima iz članka 2.

Pojam „ispitivanje” zamjenjuje se pojmom „ocjenjivanje” kad je riječ o zabrani upotrebe određenih sirovina u nekrmnoj stočnoj hrani i proizvoda za hranidbu mliječnih krava. Sad se navodi da se kompatibilnost mora provjeriti prema „Općim načelima za hranidbu” utvrđenima u članku 2. Pravila o hranidbi krava.

— Članak 7.: „Upotreba pojačane i nepojačane jednostavne i složene dopunske hrane za životinje”

Briše se četvrti odlomak. Glasio je: Ukupna količina sirove masti iz proizvoda i nusproizvoda soje, lana, suncokreta, kukuruznih klica i pšeničnih klica ne smije premašiti 300 g po grlu dnevno.

Bez izmjene razloga za taj konkretan zahtjev ili ukupnog pristupa upotrebi masti u specifikaciji proizvoda, koja se mora strogo regulirati, prethodno navedena metoda određivanja udjela masti u određenim sastojcima od kojih se proizvodi nekrmna stočna hrana zamjenjuje se metodom opisanom u posljednjem odlomku kako bi kontrole bile jednostavnije. Naime, iznimno je teško razlikovati masti iz „proizvoda i nusproizvoda soje, lana, suncokreta, kukuruznih klica i pšeničnih klica”, no mnogo je jednostavnije provjeriti ukupnu količinu masti koja se daje kravama, i kad je riječ o dokumentaciji (na temelju obrazaca s podacima o hrani ili sastojaka koji se stavljaju u miješalicu za ukupni miješani obrok) i iz analitičke perspektive.

Sljedeća rečenica, prethodno drugi odlomak u članku 8., premješta se ovamo i postaje četvrti odlomak: Mliječne krave ne mogu se hraniti sapunom ili masti životinjskog ili biljnog podrijetla (ulje, loj, salo, maslac), izravno ili kao sastojak u hrani.

Treći odlomak članka 8.: Masti biljnog podrijetla mogu se upotrebljavati za prijenos i zaštitu mikrohranjiva do najviše 100 g po grlu dnevno.

sad je peti odlomak članka 7. i mijenja se kako slijedi:

Biljna ulja i masti bilo koje vrste i u bilo kojem obliku mogu se upotrebljavati tek kao prijenosnici premiksa i zaštita za aminokiseline, vitamine, minerale i druge hranjive tvari do najviše 50 g po grlu dnevno.

U tekstu koji se nalazio u članku 8. „masti biljnog podrijetla” i „mikrohranjiva” zamjenjuju se „biljnim uljima i mastima” odnosno „aminokiselinama, vitaminima, mineralima i drugim hranjivim tvarima” jer su ti pojmovi sveobuhvatniji.

Ograničenje za biljna ulja i masti bilo koje vrste i u bilo kojem obliku koji se dodaju „u stanju u kakvom jesu” smanjuje se sa 100 g na 50 g po grlu dnevno jer je njihova jedina svrha zaštititi aminokiseline, vitamine, minerale i druge hranjive tvari. Time se izbjegava njihova upotreba za prikriveno dodavanje inače zabranjenih masti, što smanjenjem ukupne količine postaje besmislena praksa, no zadržava se njihova uloga prijenosnika aminokiselina kao što je metionin ili vitamina kao što je kolin.

Sljedeći tekst dodaje se kao šesti odlomak: Kako bi se izbjegle negativne posljedice za fermentaciju preživača i pogoršanje kvalitete mlijeka, dnevna količina masti (ocijenjena kao ekstrakt etera) koja se daje kravama muzarama:

—	ne smije premašiti 4,0 % ukupne suhe tvari,

—	ne smije premašiti 700 g u smislu količine koja se daje putem nekrmne stočne hrane kako je definirano u članku 2. ovih Pravila.

Najveća dnevna količina masti koja se može dati kravama muzarama putem dopuštenih proizvoda iznosi 4 % ukupne suhe tvari u obroku. To ukupno ograničenje zadovoljava se ograničenjem za mast koja se daje putem nekrmne stočne hrane. Umjesto ograničenja od 300 g za mast koja se može davati putem uljnih sjemenki (soja, lan, suncokret, kukuruzne klice i pšenične klice), što je bilo iznimno teško provjeriti, utvrđuje se ograničenje od 700 g za masti koje se mogu davati u nekrmnoj stočnoj hrani putem prirodno prisutnih masti u hrani za životinje (dakle, uključujući na primjer i kukuruz).

— Članak 8.: „Zabranjena hrana za životinje i zabranjeni proizvodi”

Sljedeći tekst iz prve točke prvog odlomka: sva hrana životinjskog podrijetla: riblje brašno, meso, krv, plazma, perje, razni nusproizvodi klanja i nusproizvodi prerade mlijeka i jaja u prahu;

mijenja se i glasi:

sva hrana životinjskog podrijetla: riblje brašno, meso, krv, plazma, perje, razni nusproizvodi klanja kao i nusproizvodi prerade mlijeka i jaja u prahu;

U tekstu se veznik i zamjenjuje veznikom kao i.

U osmoj točki prvog odlomka uzgojene alge zamjenjuju se samo algama zato što se njihovo podrijetlo ne može provjeriti i zato što proizvodi koji se trenutačno nalaze na tržištu i koji podliježu važećim pravilima jamče dovoljne razine ukupne sigurnosti.

Sljedeći tekst iz druge točke četvrtog odlomka: antioksidansi butilirani hidroksianisol, butilirani hidroksitoluen i etoksikvin.

sad je druga točka drugog odlomka i mijenja se kako slijedi:

antioksidansi butilirani hidroksianisol, butilirani hidroksitoluen i etoksikvin, osim ako se daju s vitaminima u tehnološke svrhe kao stabilizatori.

Dodaje se dio rečenice „osim ako se daju s vitaminima u tehnološke svrhe kao stabilizatori” jer se navedeni antioksidansi oduvijek upotrebljavaju u hrani za životinje na takav način. Nalaze se u premiksima vitamina od kojih tvornice za proizvodnju stočne hrane proizvode stočnu hranu radi osiguranja stabilnosti i kvalitete vitamina topivih u masti, na primjer vitamina A (koji lako oksidira, pa se ne može upotrebljavati bez stabilizatora). Međutim, zbog nedavnih izmjena zakonodavstva potrebno je navesti sastojke na krajnjem proizvodu, što znači da se mogu pojaviti na informativnim letcima i dovesti do očite nesukladnosti iako se u stvarnosti ništa ne mijenja.

Stoga se tekst prilagođava kako bi odrazio činjenicu da se zakonom zahtijeva navođenje tih proizvoda u informativnim letcima ako se upotrebljavaju u premiksima. Međutim, na snazi ostaje zabrana upotrebe tih proizvoda kao samostalnih sastojaka u stočnoj hrani jer je cilj tim pravilom spriječiti njihovu upotrebu kao rješenje za probleme koji nastaju upotrebom sastojaka hrane za životinje loše kvalitete.

— Članak 9.: „Stoka koja potječe iz drugih proizvodnih sektora”

Prva dva odlomka članka 9.:

Mliječne krave iz proizvodnih lanaca koji nisu proizvodni lanac sira „Parmigiano Reggiano” ne mogu se uključiti u okruženja u kojima se drže krave muzare i zasušene krave dok ne proteknu najmanje četiri mjeseca od njihova dolaska na gospodarstvo.

Za vrijeme tog razdoblja mliječne krave hrane se u skladu s ovim Pravilima, a mlijeko koje proizvedu ne dostavlja se u mljekare za proizvodnju sira.

mijenjaju se i glase:

Uključivanje stoke iz proizvodnih lanaca koji nisu proizvodni lanac sira „Parmigiano Reggiano”, što znači da nisu uključeni ni u sustav kontrole, na mliječna gospodarstva ili u jedinice za obnovu populacije mora se provesti najkasnije na dan kad životinja navrši 10 mjeseci.

Ta se izmjena unosi u točku 3.3. jedinstvenog dokumenta.

Ključni elementi po kojima je sir „Parmigiano Reggiano” jedinstven mogu se sažeti kako slijedi:

—

Područje: obuhvaća tlo, zrak i vodu i ključno je za mogućnost proizvodnje hrane za stoku i održavanja aktivne „dobre” mikroflore, koja je temelj za proizvodnju i dozrijevanje sira. Zabrana upotrebe bilo kakve silaže za mliječne krave i uloga krme s pašnjaka kao što su trajni i privremeni travnjaci prepoznati su kao ključni elementi za očuvanje tog područja. Krhka mikrobiološka ravnoteža potrebna za proizvodnju sira može se sačuvati samo pažljivim upravljanjem tlom, stočnim nastambama i mljekarama za proizvodnju sira.

—

Stoka: način uzgoja stoke, a posebice odgovarajuća prehrana, pogoduje sposobnosti životinja za pretvorbu obroka u mlijeko, njihovoj produktivnosti, zdravlju i dugovječnosti. Stoga ima smisla da se u specifikaciji proizvoda posebno istaknu ta pitanja, što uključuje i nove informacije kad postanu dostupne.

—	„Dobri” mikroorganizmi u proizvodnji sira: oni se oduvijek smatraju ključnim elementom u stvaranju jedinstvenosti sira „Parmigiano Reggiano”.

Sva pravila iz važeće specifikacije proizvoda osmišljena su tako da potaknu pogodno mikrobiološko stanište od polja do gospodarstva i mljekare. Prije svega, zabrana silaže u uzgoju ženske teladi, junica do šestog mjeseca gestacije i mliječnih krava te prehrana na bazi sijena čine osnovu pristupa odabiru „dobre” i „loše” flore specifične za područje proizvodnje sira „Parmigiano Reggiano”.

Na temelju tih kratkih osnova smatra se važnim mijenjati specifikaciju proizvoda i utvrđivati pravila o uzgoju ženske teladi i junica koje će, kad dosegnu zrelost, proizvoditi mlijeko za sir. Pravila o hranidbi krava muzara iz specifikacije proizvoda dugo su se primjenjivala i na zasušene krave i junice od šestog mjeseca gestacije. Ta su pravila usmjerena na sprečavanje pogoršanja kvalitete mlijeka, s obzirom na to da posljednje dvije kategorije ne daju mlijeko, ali i na (prije svega) usmjeravanje proizvođača na model uzgoja usklađen s osnovama: zabranom upotrebe silaže, obrocima na bazi sijena, sposobnosti preživača da probave vlakna te usredotočenosti na svu stoku na gospodarstvu. Kao što je već spomenuto, važećom specifikacijom proizvoda proširuje se zabrana upotrebe i posjedovanja silaže za uzgoj ženske teladi i junica do šestog mjeseca gestacije.

Glavni cilj zahtjeva za izmjenu u skladu s kojom se uključivanje stoke iz drugih proizvodnih lanaca na mliječno gospodarstvo ili u jedinice, navedene u sustavu kontrole, na kojima se provodi konkretna obnova populacije mliječnog gospodarstva mora provesti do dobi od 10 mjeseci, jest da se poboljša i poveća sposobnost prilagodbe krava na tipičnu prehranu na gospodarstvima uključenima u sustav kontrole ZOI-ja „Parmigiano Reggiano”, koja se već upotrebljava za krave koje se uzgajaju izravno na području proizvodnje, uz upotrebu krme i zabranu hranidbe silažom.

Iako bi, teoretski gledano, bilo idealno dovesti te životinje na gospodarstva čim se odbiju od sise kako bi se mogle prilagoditi na tipičnu prehranu na gospodarstvima uključenima u sustav kontrole za ZOI „Parmigiano Reggiano”, dob od 10 mjeseci smatra se dovoljno ranom za postizanje jasnog poboljšanja situacije prema važećoj specifikaciji proizvoda. Taj je prijedlog razuman kompromis jer se njime sprečava veliko gospodarsko opterećenje onih koji trenutačno uzgajaju mladu stoku izvan proizvodnog lanca ZOI-ja „Parmigiano Reggiano”.

Osim toga, s obzirom na opću tendenciju oplodnje junica u sve mlađoj dobi, u nekim slučajevima u dobi od oko 12 mjeseci, zahtjevom za uključivanje životinja do dobi od 10 mjeseci osiguralo bi se provođenje oplodnje na gospodarstvima unutar proizvodnog lanca ZOI-ja radi genetskog poboljšanja.

Zahtjevom za hranidbu stoke prehranom bez silaže od 10. mjeseca života nastoji se osigurati razvoj njihova buraga sijenom, što znači da se može očekivati razvoj anatomskih i histoloških karakteristika koje su bolje prilagođene za sljedeću fazu proizvodnje mlijeka i da će krave bolje funkcionirati na toj vrsti prehrane. Smatra se da hranidba ženske teladi i junica prehranom koja se uglavnom bazira na upotrebi suhe krme umjesto silaže ima pozitivan utjecaj na njihov morfološki razvoj i produbljenje abdomena te povećan kapacitet unosa te da smanjuje rizik od prekomjerne prekrivenosti masnim tkivom (što posebno uzrokuje zloupotreba kukuruzne silaže).

Nedavno istraživanje pokazalo je da hranidba junica sijenom ima prednosti u smislu unosa suhe tvari i rasta te da konzumacija sijena umjesto silaže pozitivno utječe na kapacitet iskorištavanje krme, pretpostavlja se zbog boljeg morfološko-funkcionalnog razvoja buraga junice. Treba dodati i da upotreba obroka koji su acidogeni zbog neravnoteže uzrokovane velikom količinom škroba, tipične za obroke bazirane na siliranim žitaricama (i posebno kukuruznoj silaži), mogu uzrokovati oštećenje tkiva u sluznici buraga (erozija) i jetrima (apscesi). To nepovratno oštećenje čini životinje podložnijima drugim bolestima i manje sposobnima probaviti obroke bogate vlaknima, krupnu krmu, kao što su obroci bazirani na sijenu, koji su tipični za gospodarstva uključena u sustav kontrole ZOI-ja „Parmigiano Reggiano”. To oštećenje vrlo je rijetko kod životinja čija se prehrana temelji na nesiliranoj krmi, a osobito sijenu.

Za razliku od upotrebe silaže hranidba junica svježom krmom i sijenom drastično smanjuje i rizik od unosa mikotoksina, koji potencijalno mogu ugroziti imunitet životinje i učiniti je podložnijom bolestima te joj skratiti dugovječnost.

Tom izmjenom nastoje se poboljšati i kontrole u certificiranom sustavu proizvodnje sira „Parmigiano Reggiano” kako bi krajnji kupac bio još sigurniji da je proizvod u skladu sa specifikacijom proizvoda.

Specifikacijom proizvoda trenutačno se zabranjuje upotreba i posjedovanje bilo kakve silaže u uzgoju ženske teladi, junica do šestog mjeseca gestacije i mliječnih krava. Zahtjevom o „karanteni” iz članka 9. Pravila o hranidbi krava u važećoj specifikaciji proizvoda posebno se nastoji smanjiti rizik od kontaminacije sporama u okruženju u kojem obitava mliječna stoka od čijeg se mlijeka proizvodi „Parmigiano Reggiano”. Zato se od subjekata zahtijeva da za razdoblja „karantene” na odgovarajući način odvoje krave iz proizvodnih lanaca koji nisu proizvodni lanac sira „Parmigiano Reggiano”, da njihovo mlijeko čuvaju zasebno te da vode relevantnu evidenciju poljoprivrednog gospodarstva.

Kontrole koje se provode kako bi se osiguralo poštovanje pravila o „karanteni” u skladu s važećom specifikacijom proizvoda tijekom vremena otkrile su brojne propuste u pridržavanju zahtjeva o „karanteni” kako je naveden u planu kontrole za ZOI „Parmigiano Reggiano”.

Točnije, od 2012. do 2017. ovlašteno kontrolno tijelo za ZOI „Parmigiano Reggiano” pronašlo je 12 slučajeva „znatne neusklađenosti” prilikom provjera usklađenosti sa zahtjevom o „karanteni”. Slučajevi „znatne neusklađenosti” doveli su do posljedica navedenih u „tablici kontrola” u vezi s postupanjem sa sirovinama, a posebno do isključivanja proizvoda iz ZOI-ja te korektivnih mjera koje su predmetni subjekti proveli kako bi uklonili uzrok(e). U istom razdoblju ovlašteno kontrolno tijelo pronašlo je 639 slučajeva „manje neusklađenosti”, zbog čega su predmetni subjekti uveli korektivne mjere kako bi uklonili uzrok(e).

Osim toga, slučajevi „znatne neusklađenosti” zabilježeni 2018. (5) i 2019. (4) pokazuju proporcionalni rast u odnosu na prethodno razdoblje (2012. – 2017.), što znači da problem postaje češći.

Zahtjev za uključenje krava u lanac do dobi od 10 mjeseci olakšao bi, prije svega, provjeru ovlaštenom kontrolnom tijelu jer se dob životinje (od rođenja) može jednostavno pronaći u bazama podataka, dok su postojeće provjere „karantene” usmjerene na fazu života krave (šesti mjesec gestacije, mužnja ili suho razdoblje) koja varira ovisno o tome kad je došlo do oplodnje.

Osim toga, „karantena” u sadašnjem smislu više ne bi bila potrebna jer bi, kako je već navedeno, krave u dobi od 10 mjeseci imale dovoljno vremena za prilagodbu na tipičnu prehranu (jer će u prosjeku tek nakon 12–14 mjeseci početi proizvoditi mlijeko), pa ne bi postojao rizik od neodgovarajućeg odvajanja životinja u „karanteni” i njihova mlijeka, a što bi moglo dovesti do problema sa sirom (to bi se sad moglo dogoditi ako se na gospodarstvo dovede krava koja već daje mlijeko).

— Članak 10.: „Uključivanje novih poljoprivrednih gospodarstava u proizvodni lanac”

Treći odlomak članka 9.: Poljoprivrednim gospodarstvima koja ne pripadaju proizvodnom lancu sira „Parmigiano Reggiano” nije dopušteno da daju mlijeko dok ne proteknu najmanje četiri mjeseca od inspekcijskog posjeta.

sad je članak 10. pod naslovom „Uključivanje novih poljoprivrednih gospodarstava u proizvodni lanac” i mijenja se kako slijedi:

Poljoprivrednim gospodarstvima koja ne pripadaju proizvodnom sustavu sira „Parmigiano Reggiano” nije dopušteno da daju mlijeko dok ne proteknu najmanje četiri mjeseca od inspekcije ovlaštenog kontrolnog tijela.

U tekstu se sad navodi da je za provjeru usklađenosti s tim zahtjevima odgovorno kontrolno tijelo.

— Članak 11.

Članak 10. sad je članak 11. s istim naslovom „Hranidba ukupnim miješanim obrokom”.

— Članak 12.: „Novi proizvodi i tehnologija”

Članak 11.: Svaka upotreba stočne hrane koja nije obuhvaćena ovim Pravilima, izmjene propisanih količina ili uvođenje metoda pripreme i davanje hrane koji nisu ovdje navedeni podliježu pozitivnom rezultatu na testovima i studijama koje ocjenjuje Konzorcij za Parmigiano Reggiano. U slučaju pozitivnog rezultata može se podnijeti zahtjev za izmjenu specifikacije proizvoda u skladu s time.

sad je članak 12. i mijenja se kako slijedi:

Svaka upotreba stočne hrane koja nije obuhvaćena ovim Pravilima, izmjene propisanih količina ili uvođenje metoda pripreme i davanje hrane koji nisu ovdje navedeni podliježu pozitivnom rezultatu na testovima i studijama koje ocjenjuje Konzorcij za sir Parmigiano Reggiano. U slučaju pozitivnog rezultata i njihova donošenja na temelju odredbi članka 6. moraju se dodati u specifikaciju proizvoda prilikom sljedeće izmjene.

Navodi se da svaka upotreba hrane za životinje i tehnologije koja nije obuhvaćena Pravilima o hranidbi krava, izmjene propisanih količina ili uvođenje metoda pripreme i davanje hrane prvo moraju ostvariti pozitivan rezultat na testovima i studijama koje ocjenjuje Konzorcij. U slučaju pozitivnog rezultata i njihova donošenja na temelju odredbi članka 6. moraju se (umjesto „mogu se”) dodati u specifikaciju proizvoda prilikom sljedeće izmjene.

Na kraju, umeće se riječ „sir” kako bi se naveo točan naziv Konzorcija.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„PARMIGIANO REGGIANO”

EU br.: PDO-IT-0016-AM06 – 2.12.2021.

ZOI (X) ZOZP ( )

1. Naziv(i)

Parmigiano Reggiano

2. Država članica ili treća zemlja

Italija

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.3. Sirevi

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Parmigiano Reggiano” tvrdi je sir od kuhanog gruša koji sporo dozrijeva, a proizvodi se od sirovog kravljeg mlijeka koje je djelomično obrano na način da je vrhnju omogućeno da izbije na površinu. Mlijeko se ne smije podvrgnuti nikakvoj toplinskoj, fizičkoj ili mehaničkoj obradi, a potječe od mliječnih krava hranjenih prije svega krmivom s područja podrijetla. Sir mora dozrijevati najmanje 12 mjeseci. Sir „Parmigiano Reggiano” može se prodavati u cijelim kolutovima, rezan na komade ili u ribanom obliku.

Sir „Parmigiano Reggiano” ne smije se podvrgnuti nikakvoj obradi koja narušava njegova kemijska/fizikalna ili organoleptička svojstva, a ima sljedeća svojstva:

—	kolutovi sira s blago ispupčenim ili gotovo ravnim stranama s blago podignutim rubom na plosnatim stranama,

—	dimenzije: promjer kolutova preko plosnate površine iznosi od 35 do 43 cm, a visina od 20 do 26 cm,

—	najmanja masa: 30 kg po kolutu,

—	boja kore: prirodna boja slame, koja se s vremenom može promijeniti,

—	debljina kore: oko 6 mm,

—	boja tijesta sira: od svijetle boje slame do boje slame,

—	karakterističan miris i okus tijesta: mirisan, nježan i aromatičan, ali ne jak,

—	tekstura tijesta: sitnozrnata i slojevita,

—	najmanji udio masti u suhoj tvari: 32 %,

—	bez aditiva,

—	omjer ciklopropanskih masnih kiselina: manji od 22 mg u 100 g masti (uzimajući u obzir nesigurnost mjerenja koju određuje plinska kromatografija-masena spektrometrija (CG-MS)).

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Uzgoj zamjenskih mliječnih krava („obnavljanje populacije”) mora se provoditi na definiranom zemljopisnom području i mora biti obuhvaćen sustavom kontrole kao konkretna djelatnost mliječnog gospodarstva. Zabranjena je upotreba i posjedovanje bilo kakve silaže.

Uključivanje stoke iz proizvodnih lanaca koji nisu proizvodni lanac sira „Parmigiano Reggiano”, što znači da nisu uključeni ni u sustav kontrole, na mliječna gospodarstva ili gospodarstva za obnovu populacije mora se provesti najkasnije na dan kad životinja navrši 10 mjeseci.

Mliječna gospodarstva, čija se populacija obnavljala izvan definiranog zemljopisnog područja na dan 5. siječnja 2021., mogu tu aktivnost nastaviti izvan područja podrijetla pod uvjetom da je uključeno u sustav kontrole.

Prehrana mliječnih krava temelji se na krmivu s definiranog zemljopisnog područja, koje se određuje količinom i kvalitetom.

Najmanje 75 % suhe tvari u krmivu mora se proizvesti unutar zemljopisnog područja.

Hrana za životinje koja nije krmivo može činiti najviše 50 % suhe tvari u obroku.

Zabranjena je upotreba i posjedovanje bilo kakve silaže.

Kravlje mlijeko, sol, teleće sirilo.

Mlijeko se mora proizvoditi na gospodarstvima koja se nalaze na definiranom zemljopisnom području i koja su uključena u sustav kontrole.

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Mlijeko se prerađuje u sir unutar definiranog zemljopisnog područja. Mlijeko dobiveno za vrijeme večernje i jutarnje mužnje dostavlja se u mljekaru sirovo i neobrađeno, u skladu sa specifikacijama proizvoda. Mlijeko dobiveno za vrijeme jutarnje mužnje premješta se u bakrene spremnike i miješa s mlijekom od prethodne večeri, koje je djelomično obrano na način da je vrhnju omogućeno da izbije na površinu. Omjer masti i kazeina u mlijeku u spremnicima za zagrijavanje izračunava se kao ponderirani prosjek svih serija proizvodnje određenog dana, a ne smije biti veći od 1,10 + 10 %. U mlijeko se dodaje kontinuirana starter-kultura sirutke, prirodna kultura bakterija mliječne kiseline koja se dobiva tako da se „slatka” sirutka preostala od prethodne proizvodnje sira ostavi da spontano fermentira u uvjetima kontrolirane temperature. Nije dopuštena upotreba komercijalnih starter-kultura. Nakon koagulacije, za koju se smije upotrijebiti isključivo teleće sirilo, gruš se drobi i zagrijava. Kad sirna masa potone na dno spremnika, stavlja se u kalupe. Sirevi se zatim označuju. Nakon nekoliko dana sireve se namače u salamuri, a zatim dozrijevaju najmanje 12 mjeseci. Sirevi mogu dozrijevati na stalcima s drvenim policama.

Razdoblje dozrijevanja od najmanje 12 mjeseci mora se odvijati na definiranom zemljopisnom području.

Nakon najkraćeg razdoblja dozrijevanja provodi se provjera kvalitete kako bi se provjerila usklađenost sa specifikacijom proizvoda.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Sir „Parmigiano Reggiano” može se prodavati u cijelim kolutovima, rezan na komade ili u ribanom obliku.

Radi zaštite potrošača i kako bi se zajamčila autentičnost unaprijed pakiranog, ribanog ili rezanog sira „Parmigiano Reggiano” koji se stavlja na tržište, ribanje, rezanje i pakiranje moraju se provesti na definiranom zemljopisnom području. To je obvezno jer se identifikacijske oznake na cijelim sirevima kao što je „Parmigiano Reggiano” izgube ili nisu vidljive na ribanom siru ili komadima, pa je potrebno zajamčiti podrijetlo unaprijed pakiranog proizvoda. Potrebno je i jer sir treba pakirati neposredno nakon rezanja na komade, primjenjujući pritom postupke kojima se sprečava njegova dehidracija ili oksidacija ili gubitak izvornih organoleptičkih svojstava sira „Parmigiano Reggiano”. Zarezivanjem koluta siru se oduzima prirodna zaštita koju mu jamči kora koja je iznimno dehidrirana i vrlo dobro izolira sir od vanjskih utjecaja.

Ribati se smiju samo cijeli sirevi koji nose zaštićenu oznaku izvornosti „Parmigiano Reggiano”. Mora se pakirati neposredno nakon ribanja i ne smije se podvrgnuti nikakvoj obradi niti se u njega smiju dodati bilo kakve tvari. Međutim, dopuštena je i upotreba ostataka od rezanja pod prethodno navedenim uvjetima. Udio kore u ribanom siru „Parmigiano Reggiano” ne smije iznositi više od 18 % mase.

Odresci od sira „Parmigiano Reggiano” koje će subjekti unutar sustava kontrole upotrebljavati za pripremu drugih formata nazivaju se „ostatci od rezanja”.

Ribanje, rezanje i prethodno pakiranje za izravnu prodaju mogu se provoditi u maloprodajnoj trgovini isključivo u svrhu prodaje krajnjem kupcu.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Oznake na svakom siru „Parmigiano Reggiano” sastoje se od riječi „Parmigiano Reggiano” ispisanih istočkanim slovima, registracijskog broja mljekare koja ga je proizvela, godine i mjeseca proizvodnje te kratice DOP (ZOI) ispisanih oko bočnih strana koluta sira s pomoću trake za šablone, ovalnog pečata s riječima Parmigiano Reggiano Consorzio Tutela („Konzorcij za zaštitu sira Parmigiano Reggiano”), kazeinske pločice ili istovrijednog sustava kojim se jamči jedinstvena identifikacija svakog sira te pečata „druge kategorije” za sireve te kategorije.

Unaprijed pakirani, ribani i narezani sir „Parmigiano Reggiano” koji se stavlja na tržište prepoznaje se po logotipu koji sadržava stilizirani prikaz komada i koluta sira „Parmigiano Reggiano” iznad riječi „PARMIGIANO REGGIANO”.

Logotip, koji je obvezna sastavnica oznake, mora se tiskati u boji prema tehničkim specifikacijama utvrđenima relevantnim sporazumom Konzorcija.

—	delicato (blag) (12–19 mjeseci),

—	armonico (skladan) (približno 20–26 mjeseci),

—	aromatico (aromatičan) (približno 27–34 mjeseca),

—	intenso (intenzivan) (približno 35–45 mjeseci). Odresci s gornje i donje strane te bočnih strana kolutova sira (komadi s više od 18 % kore) ne mogu nositi naziv „Parmigiano Reggiano” osim ako se upotrebljavaju kao „ostatci od rezanja”.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Definirano zemljopisno područje obuhvaća dio pokrajine Bologna s lijeve strane rijeke Reno, dio pokrajine Mantova s desne strane rijeke Po te pokrajine Modena, Parma i Reggio Emilia.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Najvažniji prirodni čimbenici svojstva su tla na definiranom zemljopisnom području, koje se proteže od apeninskog lanca do rijeke Po, te klimatski uvjeti koji izravno utječu na sastav prirodne flore i fermentacijske procese u proizvodu. Kad je riječ o ljudskim čimbenicima, kao i povijesnoj važnosti sira za lokalno gospodarstvo, treba napomenuti da su se složeni postupci uključeni u proizvodnju sira „Parmigiano Reggiano” razvijali tijekom stoljećâ primjene tradicionalnih praksi proizvodnje sira na području proizvodnje, a te su se prakse prenosile s generacije na generaciju poštujući autentične i nepromjenjive lokalne prakse.

Sitnozrnata i slojevita tekstura, mirisna aroma, blagi aromatičan okus te laka topljivost i probavljivost prepoznatljive su značajke sira „Parmigiano Reggiano”.

U tim se značajkama odražavaju jedinstvena svojstva mlijeka koje se upotrebljava za proizvodnju sira (sirovo mlijeko svakodnevno se prerađuje u bakrenim spremnicima te koagulira s pomoću telećeg sirila s visokim udjelom renina) i kriteriji za odabir tog mlijeka, kao i praksa natapanja sira u snažnoj salamuri te produljeno razdoblje dozrijevanja.

Posebna fizikalna, kemijska i mikrobiološka svojstva mlijeka kojima se jamče posebna svojstva i kvaliteta sira „Parmigiano Reggiano” posljedica su prehrane mliječnih krava, koja se sastoji od krmiva s područja podrijetla te uz strogu zabranu upotrebe bilo kakve silaže. Najkraće razdoblje dozrijevanja od 12 mjeseci, koje se zbog posebnih klimatskih uvjeta mora odvijati unutar definiranog zemljopisnog područja, važna je faza za pokretanje posebnih enzimskih procesa zahvaljujući kojima proizvod dobiven preradom mlijeka može dobiti svojstva jedinstvena za sir „Parmigiano Reggiano”.

Upućivanje na objavu specifikacije

http://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/3335

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

9.6.2023

Službeni list Europske unije

C 202/76

Objava jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te upućivanja na objavu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina

(2023/C 202/14)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od dva mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Terres du Midi”

PGI-FR-02484

Datum podnošenja zahtjeva: 28.9.2018.

1. Naziv koji je potrebno upisati u registar

Terres du Midi

2. Država članica

Francuska

3. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOZP – zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

4. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

5. Opis vina

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Terres du Midi” obuhvaća mirna crna, ružičasta i bijela vina.

Ta se vina odlikuju voćnim aromama, čiji intenzitet i karakter variraju ovisno o sortama grožđa i primijenjenim tehnologijama.

U crnim vinima tamne boje (od boje maline do granatnocrvene boje), koja se miješaju kako bi se dobila intenzivna, meka i skladna struktura, obično se otkrivaju note crvenog ili začinjenog voća.

Bijela su vina od zelenkastožute do zlatnožute boje. Također se dobivaju miješanjem različitih sorti i imaju svježinu voća s bijelim mesom s notama agruma.

Ružičasta vina iznimno su uravnotežena jer se proizvode od mješavine sorti Grenache, Syrah i ponekad Cinsault i Carignan, pa se dobiva tamnija boja u rasponu od boje breskve do ružičaste boje maline. U tim svježim ružičastim vinima razvijaju se arome crvenog voća i cvijeća.

Kad je riječ o enološkim postupcima, vina moraju biti usklađena sa svim zahtjevima iz zakonodavstva EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	10
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

6. Postupci proizvodnje vina

a. Osnovni enološki postupci

Kad je riječ o enološkim postupcima, vina moraju biti usklađena sa zahtjevima iz zakonodavstva EU-a i nacionalnog zakonodavstva.

b. Najveći prinosi

Crna, ružičasta i bijela vina sa ZOZP-om „Terres du Midi”

120 hektolitara po hektaru

7. Razgraničeno zemljopisno područje

Branje grožđa i proizvodnja vina od tog grožđa sa ZOZP-om „Terres du Midi” moraju se odvijati na zemljopisnom području unutar teritorija sljedećih općina:

—	sve općine u departmanima Aude, Hérault, Gard i Pyrénées-Orientales,

—	u departmanu Lozère: Gorges du Tarn Causses, Ispagnac, La Malène, Massegros Causses Gorges, samo za područje delegirane općine Les Vignes.

8. Glavna sorta (sorte) grožđa

Alicante Henri Bouschet N

Alphonse Lavallée N

Altesse B

Alvarinho – Albariño

Aramon N

Aramon blanc B

Aramon gris G

Aranel B

Arinarnoa N

Arvine B – Petite Arvine

Aubun N – Murescola

Auxerrois B

Baco blanc B

Bourboulenc B – Doucillon blanc

Cabernet franc N

Cabernet-Sauvignon N

Caladoc N

Cardinal Rg

Carignan N

Carignan blanc B

Carmenère N

Chambourcin N

Chardonnay B

Chasan B

Chasselas B

Chasselas rose Rs

Chenanson N

Chenin B

Cinsaut N – Cinsault

Clairette B

Clairette rose Rs

Colombard B

Côt N – Malbec

Couderc noir N

Counoise N

Danlas B

Egiodola N

Fer N – Fer Servadou, Braucol, Mansois, Pinenc

Gamay N

Gamay de Chaudenay N

Gewürztraminer Rs

Grenache N

Grenache blanc B

Grenache gris G

Gros Manseng B

Jurançon blanc B

Landal N

Listan B – Palomino

Lival N

Lledoner pelut N

Macabeu B – Macabeo

Marsanne B

Marselan N

Mauzac B

Merlot N

Meunier N

Mondeuse N

Morrastel N – Minustellu, Graciano

Mourvèdre N – Monastrell

Muscadelle B

Muscat d'Alexandrie B – Muscat, Moscato

Muscat de Hambourg N – Muscat, Moscato

Muscat à petits grains blancs B – Muscat, Moscato

Muscat à petits grains roses Rs – Muscat, Moscato

Muscat à petits grains rouges Rg – Muscat, Moscato

Nielluccio N – Nielluciu

Négrette N

Parrellada B

Petit Manseng B

Petit Verdot N

Pinot gris G

Pinot noir N

Portan N

Ravat blanc B

Riesling B

Rivairenc N – Aspiran noir

Rivairenc blanc B – Aspiran blanc

Roussanne B

Sauvignon B – Sauvignon blanc

Sauvignon gris G – Fié gris

Savagnin rose Rs

Sciaccarello N

Semillon B

Servant B

Seyval B

Sylvaner B

Syrah N – Shiraz

Tannat N

Tempranillo N

Terret blanc B

Terret gris G

Terret noir N

Ugni blanc B

Verdelho B

Vermentino B – Rolle

Villard blanc B

Villard noir N

Viognier B

9. Opis povezanosti

9.1. Posebnosti zemljopisnog područja

Smješteno na mediteranskoj obali južne Francuske, područje ZOZP-a „Terres du Midi” obuhvaća departmane Gard, Hérault, Aude i Pyrénées-Orientales te nekoliko općina u departmanu Lozère. Bas Languedoc, točnije departmani Gard, Hérault i Aude, područje je u sredozemnom luku poznato kao „vinogradi Midi”, koje je otpočetka 19. stoljeća gotovo u potpunosti posvećeno vinogradarstvu.

Na tom zemljopisnom području razlikuju se uvjeti tla, a najreprezentativniji su kiseli škriljavac na visokim padinama, vapnenačka tla na vinorodnim visoravnima i ravnicama te stjenovite aluvijalne terase. Sva su tla suha i slabo plodna te su pogodna za vinovu lozu jer omogućuju duboko korijenje. Od planina Cévennes, Montagne Noire i podnožja Pireneja do obala lagune područje ZOZP-a „Terres du Midi” ispresijecano je rijekama Aude, Orb, Hérault, Vidourle i Gardon te čini veliki amfiteatar s kojeg se pruža pogled na Sredozemlje.

Tom području pogoduje sredozemna klima idealna za uzgoj vinove loze zahvaljujući vrućim i suhim ljetima te blagim zimama, kao i dvama kišnim godišnjim dobima, proljeću i jeseni.

Na tom području puše nekoliko vjetrova. „Morski vjetar” redovito i ponekad snažno puše u Lionskom zaljevu, naročito za vrijeme dozrijevanja grožđa, te ublažava visoke temperature. Suhi i snažni sjeverni ili zapadni vjetrovi (tramontana, cers i mistral) stvaraju uvjete koji pridonose dobrom zdravstvenom stanju vinograda. Ti su klimatski čimbenici pogodni za sadnju sorti grožđa u tri različita okoliša: planinama i gorju, podnožjima brežuljaka i srednjim ravnicama te obalnim ravnicama. Vinova loza monokultura je od delte Rhône do granice sa Španjolskom.

9.2. Posebnosti proizvoda

ZOZP „Terres du Midi” proizvod je povezan s poviješću vinorodnog juga Francuske. Vina se na tom području proizvode od vremena sadnje prvih vinograda u zapadnoj Europi u okolici Agda oko 600. g. pr. Kr.

Vrhunac krize u vinogradarskom sektoru povezan s proizvodnjom vina, društvenim problemima i ekonomijom vinogradarskih poduzeća zbio se 1907. Višestruki porezi, prekomjerna proizvodnja i prijevare djelovali su kao katalizator nezadovoljstva. Cijene su pale, a s njima i kvaliteta vina. Suočeni s nepopustljivošću nadležnih tijela, vinogradari Languedoca osnovali su brojne odbore za zaštitu vina s delegacijama u većini općina na jugu Francuske. Oni su se ubrzo okupili u organizaciji Confédération Générale des Vignerons du Midi (Opći savez vinogradara Midija). Ideja o „vinogradarskom Midiju” („Midi Viticole”) počela je nastajati nakon što je država priznala taj Savez. Priznanje je omogućilo nastavak dijaloga i pronalazak rješenja za krizu (smanjenje poreza, sprečavanje prijevara, pravila o deklaraciji i premještanju vina, amnestija). U dokumentu o osnivanju tog pokreta jasno se navode obrisi područja „Midi Viticole”, koji obuhvaća četiri vinorodna departmana Pyrénées-Orientales, Aude, Hérault i Gard. To je područje gotovo isključivo posvećeno vinogradarstvu.

Pojam „vin de canton” (kantonalno vino) precizno je i zakonski definiran 1964. te se odnosi na vina koja se proizvode na administrativnom području proizvodnje posebnih pedoklimatskih obilježja. Dekretom iz 1968. taj je pojam promijenjen u „vin de pays” (regionalno vino). Regionalna vina u početku su se prepoznavala prema nazivu departmana u kojem su se proizvodila i morala su zadovoljiti određene kriterije proizvodnje kojima se zahtijevala veća razina kvalitete. U toj je fazi vinima Midija omogućeno posebno priznanje koje je dovelo do nastanka ZOZP-a „Terres du Midi”.

Oko 100 000 hektolitara vina u tri boje proizvodi se pod ZOZP-om „Terres du Midi”. Crvena vina čine većinu (55 % proizvodnje). Ružičastih je sve više (35 %), dok ostatak čine bijela vina.

ZOZP „Terres du Midi” svoj izraz pronalazi uglavnom u miješanju sorti grožđa koje se tradicionalno uzgajaju u toj regiji ili su onamo donesene iz drugih vinogradarskih regija.

Te se sorte mogu utvrditi zahvaljujući stručnosti vinogradara u uzgoju vinove loze, točnije iskorištavanju različitih uvjeta tla na tom zemljopisnom području kako bi se dobilo kvalitetno grožđe. Vruća i suha sredozemna klima ključna je za potpuno dozrijevanje grožđa na svim područjima i u svim sortama te za očuvanje, pa čak i jačanje primarnih aroma. Proizvedena vina imaju karakterističnu aromatičnost kvalitetu (voćna i cvjetna), čiji intenzitet i priroda variraju ovisno o pomiješanim sortama.

Mješavina sorti u crnim vinima daje voćna, meka vina zrelih i skladnih tanina karakterističnih za vina s tim ZOZP-om. Miješanje sorti u bijelim i ružičastim vinima omogućuje održavanje izvrsne ravnoteže te čuva svježinu vina i njihove aromatičnosti kvalitete, koja je obično voćna kod bijelih vina, ali i cvjetna kod ružičastih.

9.3. Uzročna povezanost posebnosti zemljopisnog područja i posebnosti proizvoda

Povezanost s podrijetlom proizvoda temelji se na svojstvima proizvoda. Proizlazi iz međudjelovanja posebnih čimbenika tla i klime te odabranih sorti grožđa, što snažno utječe na ta svojstva.

Zahvaljujući ključnom utjecaju vruće, suhe i vjetrovite sredozemne klime na sorte tog ZOZP-a grožđe u potpunosti dozrijeva na svim područjima i poznato je po svojim aromama.

U nazivu „Terres du Midi” odražavaju se karakteristike tog područja i njegovih mediteranskih uvjeta tla i klime, koji pridonose dozrijevanju pojedinih sorti i nastanku njihovih primarnih aroma. Vinogradari dijele taj naziv i nude aromatična vina ugodnog gurmanskog profila tog područja, uglavnom posvećenog vinogradarstvu.

Od planina Cévennes, Montagne Noire i podnožja Pireneja do obala lagune područje ZOZP-a „Terres du Midi” ispresijecano je rijekama Aude, Orb, Hérault, Vidourle i Gardon te čini veliki amfiteatar s kojeg se pruža pogled na Sredozemlje.

Iako to zemljopisno područje ima različite uvjete tla, ipak postoje određene zajedničke značajke. Ona su suha i slabo plodna, pa omogućuju dubok rast korijenja i sadnju mnogih sorti. Stoga je snaga rasta vinove loze postojana i omogućuje redovite prinose mesnatoga grožđa. Od planina do osunčane obale, reljef tog vjetrovitog područja, koji ublažava prekomjernu vrućinu, jamči dobre uvjete za razvoj i dozrijevanje raznih sorata vinove loze te tako čuva svježinu i aromatski potencijal grožđa, što je obilježje vina s tim ZOZP-om. Pozitivan utjecaj vjetrova na sorte bijeloga grožđa koje se uzgaja uglavnom na ravnici štiti ga od suhoće, pa su vina svježa i voćnog okusa. Za crna vina, karakteristična po aromama crvenog ili začinjenog voća, s dobrom ravnotežom tanina i alkohola, zaslužan je utjecaj suhe, sunčane i vjetrovite klime na sorte grožđa. Ružičasta vina, koja su ovisno o mješavini svježa, voćna ili cvjetna, svoju strukturu u ravnoteži aromatičnosti i svježine duguju utjecaju kombinacije sunca i morskog vjetra.

Vještim miješanjem primarnih svojstava sorti (boja, arome, tanini, živahnost) izraženih teroarom vinogradari čuvaju ta prepoznatljiva i nepromjenjivo aromatična, meka i svježa obilježja u organoleptičkom profilu proizvedenih vina svake boje. Crna vina, koja se proizvode od snažnih, šarolikih sorti, tamna su, a boja im je u rasponu od boje maline do granatne boje. Buke im se sastoji od nota crvenog ili začinjenog voća. U okusu se otkrivaju meke i skladne note tanina. Boja bijelih vina u rasponu je od zelenkastožute do zlatnožute. Budući da se proizvode od aromatičnih i kiselih sorti, imaju svježinu voća s bijelim mesom s notama agruma. Ružičasta vina proizvode se od sorti dobrog intenziteta boje i voćnih svojstava i daju svježa vina s natruhama crvenog voća i cvijeća.

Ti su aspekti, uz stručnost u miješanju i organizaciju područja „Midi Viticole” u kolektivne vinogradarske strukture koje blisko surađuju, karakteristični za ZOZP „Terres du Midi”.

To su čvrsti temelji za razvoj vinogradarstva u toj regiji. Uzgoj vinove loze i proizvodnja vina glavne su gospodarske djelatnosti u tri četvrtine sela u departmanima na jugu Francuske.

10. Osnovni dodatni uvjeti

Označivanje

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

strogo je zabranjeno navođenje jedne ili više sorata grožđa.

Ako se riječi „Indication Géographique Protégée” („Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla”) zamjenjuju tradicionalnim izrazom „Vin de Pays”, na etiketi se mora nalaziti logotip ZOZP-a Europske unije.

Područje u neposrednoj blizini

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

„područje u neposrednoj blizini”, definirano odstupanjem za proizvodnju i razvoj vina koja ispunjavaju uvjete za ZOZP „Terres du Midi”, obuhvaća kantone koji graniče s departmanima Aude, Hérault, Gard i Pyrénées-Orientales:

Arles, Avignon (br. 1, br. 2, br. 3), Haute-Ariège (općine Ax-les-Thermes, Artigues, Ascou, Carcanières, Ignaux, Mérens-les-Vals, Mijanès, Montaillou, Orgeix, Orlu, Ornolac-Ussat-les-Bains, Perles-et-Castelet, Le Pla, Prades, Le Puch, Quérigut, Rouze, Savignac-les-Ormeaux, Sorgeat, Tignac i Vaychis), Collet de Dèze (općine Le Collet-de-Dèze, Barre-des-Cévennes, Bassurels, Cassagnas, Cans i Cévennes samo za područje Saint-Julien-d’Arpaon, Fraissinet-de-Fourques, Gabriac, Moissac-Vallée-Française, Molezon, Le Pompidou, Saint-André-de-Lancize, Saint-Etienne-Vallée-Française, Saint-Germain-de-Calberte, Saint-Hilaire-de-Lavit, Saint-Julien-des-Points, Saint-Martin-de-Boubaux, Saint-Martin-de-Lansuscle, Saint-Michel-de-Dèze, Saint-Privat-de-Vallongue, Sainte-Croix-Vallée-Française i Ventalon en Cévennes), Bollène, Bourg-Saint-Andéol (općine Bourg-Saint-Andéol, Bidon, Gras, Larnas, Saint-Just-d’Ardèche, Saint-Marcel-d’Ardèche, Saint-Martin-d’Ardèche i Saint-Montan), Causses-Rougiers (općine La Cavalerie, Arnac-sur-Dourdou, Brusque, Camarès, Le Clapier, Cornus, La Couvertoirade, Fayet, Fondamente, Gissac, L’Hospitalet-du-Larzac, Lapanouse-de-Cernon, Marnhagues-et-Latour, Mélargues, Montagnol, Peux-et-Couffouleux, Saint-Beaulize, Saint-Jean-et-Saint-Paul, Sainte-Eulalie-de-Cernon, Sauclières, Sylvanès, Tauriac-de-Camarès i Viala-du-Pas-de-Jaux), Tarn et Causses (općine Campagnac, La Capelle-Bonance, La Cresse, Mostuéjouls, Peyreleau, Rivière-sur-Tarn, La Roque-Sainte-Marguerite, Saint-André-de-Vézines, Saint-Laurent-d’Olt, Saint-Martin-de-Lenne, Saint-Saturnin-de-Lenne i Veyreau), Châteaurenard (općine Châteaurenard, Barbentane, Boulbon, Eyragues, Graveson, Saint-Pierre-de-Mézorgues, Noves, Rognonas i Tarascon), Haute-Ardèche (općine Coucouron, Issanlas, Issarlès, Le Lac-d’Issarlès, Lachapelle-Graillouse, Lanarce, Lavillatte i Lespéron), La Montagne Noire, Le Pastel (općine Garrevaques, Palleville, Soual i Viviers-lès-Montagnes), Hautes Terres d’Oc (općine Lacaune, Anglès, Barre, Berlats, Escroux, Espérausses, Gijounet, Lamontélarié, Lasfaillades, Moulin-Mage, Murat-sur-Vèbre, Nages, Senaux i Viane), Pays d’Olmes (općine Lavelanet, L’Aiguillon, Bélesta, Bénaix, Carla-de-Roquefort, Dreuilhe, Fougax-et-Barrineuf, Ilhat, Lesparrou, Leychert, Lieurac, Montferrier, Montségur, Nalzen, Péreille, Raissac, Roquefixade, Roquefort-les-Cascades, Saint-Jean-d’Aigues-Vives, Sautel i Villeneuve-d’Olmes), Saint-Etienne-du-Valdonnez (općine Altier, Pied-de-Borne, Pont-de-Montvert-Sud Mont Lozère, Pourcharesses, Prévenchère, Saint-André-Capcèze, Vialas i Villefort), Le Pontet (općine Le Pontet i Vedéne), Cévennes Ardéchoises (općine Les Vans, Les Assions, Banne, Beaumont, Berrias-et-Casteljau, Chambonas, Dompnac, Gravières, Laboule, Loubaresse, Malarce-sur-la-Thines, Malbosc, Montselgues, Saint-André-de-Cruzières, Saint-Mélany, Saint-Paul-le-Jeune, Saint-Pierre-Saint-Jean, Saint-Sauveur-de-Cruzières, Sainte-Marguerite-Lafigère, Les Salelles i Valgorge), Mazamet-1, Mazamet-2 Vallée du Thoré, Castres (općina Saint-Salvy-de-la-Balme), Florac (općine Gatuzières, Hures-la-Parade, Meyrueis, Le Rozier i Saint-Pierre-des-Tripiers), Mirepoix, Escalquens (općine Auragne, Caignac, Calmont, Gibel, Mauvaisin, Monestrol, Montgeard, Nailloux, Saint-Léon i Seyre), Millau-2 (općine Nant i Saint-Jean-du-Bruel), Orange, Revel (općine Revel, Avignon-et-Lauragais, Beauteville, Bélesta-en-Lauragais, Cessales, Falga, Folcarde, Gardouch, Juzes, Lagarde, Lux, Mauremont, Maurens, Montclair-Lauragais, Montégut-Lauragais, Montesquieu-Lauragais, Montgaillard-Lauragais, Mourvilles-Hautes, Nogaret, Renneville, Rieumajou, Roumens, Saint-Félix-Lauragais, Saint-Germier, Saint-Julia, Saint-Rome, Saint-Vincent, Trébons-sur-la-Grasse, Vallègue, Vaudreuille, Vaux, Vieillevigne, Villefranche-de-Lauragais i Villenouvelle), Les Portes d’Ariège (općine Saverdun, La Bastide-de-Lordat, Brie, Canté, Esplas, Gaudiès, Justiniac, Labatut, Lissac, Mazères, Montaut, Saint-Quirc, Trémoulet i Le Vernet), Sorgues, Salon de Provence-1 (općine Mas-Blanc-des-Alpilles i Saint-Etienne-du-Grès), Vallon-Pont-d’Arc (općine Vallon-Pont-d’Arc, Balazuc, Bessas, Labastide-de-Virac, Lagorce, Organc-d’Aven, Pradons, Ruoms, Saint-Remèze, Salavas, Sampzon i Vagnas), Vaison-la-Romaine (općine Camaret-sur-Aigues, Travaillan i Violès).

Upućivanje na objavu specifikacije

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-e251ee13-3a0d-45e8-a272-733874b7a36a

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 202

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 66. 9. lipnja 2023.

Sadržaj		Stranica
	I. Rezolucije, preporuke i mišljenja
	PREPORUKE
	Europska središnja banka
2023/C 202/01	Preporuka Europske središnje banke od 2. lipnja 2023. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima središnje banke Banca d’Italia (ESB/2023/14)	1

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2023/C 202/05	Tečajna lista eura – 8. lipnja 2023.	30
	OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA
2023/C 202/06	Objava u skladu s člankom 13. Direktive 2001/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o restrukturiranju i likvidaciji kreditnih institucija u pogledu likvidacije društva Baltic International Bank SE [latvijska kreditna institucija u likvidaciji]	31
2023/C 202/07	Informacije koje su dostavile države članice u vezi sa zabranom ribolova	32
2023/C 202/08	Ažurirani popis graničnih prijelaza iz članka 2. točke 8. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama)	33
2023/C 202/09	Informativna obavijest Komisije u skladu s člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici – Uvođenje obveza javnih usluga za obavljanje redovitog zračnog prijevoza ( 1 )	47
2023/C 202/10	Informativna obavijest Komisije u skladu s člankom 17. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici – Javni natječaj za obavljanje redovitog zračnog prijevoza u skladu s obvezama javnih usluga ( 1 )	48

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0737
JPY	japanski jen	149,98
DKK	danska kruna	7,4498
GBP	funta sterlinga	0,86113
SEK	švedska kruna	11,6480
CHF	švicarski franak	0,9751
ISK	islandska kruna	149,50
NOK	norveška kruna	11,7580
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	23,625
HUF	mađarska forinta	368,65
PLN	poljski zlot	4,4788
RON	rumunjski novi leu	4,9530
TRY	turska lira	25,0875
AUD	australski dolar	1,6061
CAD	kanadski dolar	1,4342
HKD	hongkonški dolar	8,4126
NZD	novozelandski dolar	1,7696
SGD	singapurski dolar	1,4460
KRW	južnokorejski von	1 399,86
ZAR	južnoafrički rand	20,3284
CNY	kineski renminbi-juan	7,6541
IDR	indonezijska rupija	15 979,46
MYR	malezijski ringit	4,9589
PHP	filipinski pezo	60,228
RUB	ruski rubalj
THB	tajlandski baht	37,408
BRL	brazilski real	5,2866
MXN	meksički pezo	18,6188
INR	indijska rupija	88,6170

Datum i vrijeme zabrane	18.5.2023.
Trajanje	18.5.2023.–31.12.2023.
Država članica	Portugal
Stok ili skupina stokova	JAX/08C (uključujući posebni uvjet za JAX/*09)
Vrsta	Šaruni (Trachurus spp.)
Zona	8c
Vrste ribarskih plovila	—
Referentni broj	01/TQ194

	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2023/C 202/02	Komunikacija Komisije o dijelu B Priloga Uredbi Komisije (EU) br. 284/2013 o utvrđivanju zahtjeva u pogledu podataka o sredstvima za zaštitu bilja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja ( 1 )	2
2023/C 202/03	Komunikacija Komisije o dijelu B Priloga Uredbi Komisije (EU) br. 283/2013 o utvrđivanju zahtjeva u pogledu podataka o aktivnim tvarima, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja ( 1 )	14
2023/C 202/04	Komunikacija Komisije – Obavijest dionicima o povlačenju Ujedinjene Kraljevine i propisima EU-a o državnoj potpori	25

	V. Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2023/C 202/11	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.11078 – CONTARGO / ZIEGLER / SCHMID / JV) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	49
2023/C 202/12	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10920 – AMAZON / IROBOT) ( 1 )	51
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2023/C 202/13	Objava zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda koja nije manja u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	53
2023/C 202/14	Objava jedinstvenog dokumenta iz članka 94. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te upućivanja na objavu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina	76

	Ispravci
	Ispravak Objave obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 ( SL C 104, 4.3.2022. )	84


	(1) Tekst značajan za EGP.