7.6.2023

Službeni list Europske unije

C 199/4

Tečajna lista eura (1)

6. lipnja 2023.

(2023/C 199/03)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0683
JPY	japanski jen	149,09
DKK	danska kruna	7,4494
GBP	funta sterlinga	0,86103
SEK	švedska kruna	11,6215
CHF	švicarski franak	0,9698
ISK	islandska kruna	151,10
NOK	norveška kruna	11,8775
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	23,520
HUF	mađarska forinta	368,63
PLN	poljski zlot	4,4915
RON	rumunjski novi leu	4,9592
TRY	turska lira	22,9762
AUD	australski dolar	1,6038
CAD	kanadski dolar	1,4342
HKD	hongkonški dolar	8,3777
NZD	novozelandski dolar	1,7579
SGD	singapurski dolar	1,4411
KRW	južnokorejski von	1 388,93
ZAR	južnoafrički rand	20,5593
CNY	kineski renminbi-juan	7,6040
IDR	indonezijska rupija	15 891,22
MYR	malezijski ringit	4,9222
PHP	filipinski pezo	60,064
RUB	ruski rubalj
THB	tajlandski baht	37,161
BRL	brazilski real	5,2538
MXN	meksički pezo	18,6436
INR	indijska rupija	88,2295

(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

7.6.2023

Službeni list Europske unije

C 199/5

Sažetak mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja

(2023/C 199/04)

(Cjeloviti tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na mrežnom mjestu EDPS-a)https://edps.europa.eu)

U ovom Mišljenju, donesenom u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (1), Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) iznosi preporuke o prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (2), uzimajući u obzir temeljna prava na privatnost i na zaštitu osobnih podataka („Prijedlog”).

Europski nadzornik za zaštitu podataka pozdravlja ciljeve koji se žele postići prijedlogom, posebno kako bi se osiguralo da porezne uprave imaju pristup informacijama koje su potrebne za učinkovito obavljanje svojih dužnosti i kako bi se ojačala opća usklađenost s odredbama Direktive 2011/16/EU. U tom kontekstu Europski nadzornik za zaštitu podataka daje niz preporuka čiji je cilj osigurati potpunu usklađenost prijedloga s primjenjivim pravnim okvirom za zaštitu podataka.

Nadležnom tijelu države članice može se dopustiti ponovna uporaba osobnih podataka u drugu svrhu samo ako se temelji na pravu Unije ili pravu države članice te je na osnovu toga daljnja obrada zakonito odobrena, što predstavlja nužnu i proporcionalnu mjeru u demokratskom društvu za zaštitu ciljeva iz članka 23. stavka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka. Kako bi se osigurala viša razina usklađenosti i pravne sigurnosti, EDPS smatra da bi prijedlog trebao sadržavati (iscrpan) popis svrha za koje bi se osobni podatci mogli dalje obrađivati.

Kad je riječ o pristupu Komisije informacijama zabilježenima u središnjem direktoriju o administrativnoj suradnji u području oporezivanja, EDPS preporučuje da se pojasni koje posebne obveze Komisije na temelju Direktive jamče pristup informacijama zabilježenima u središnjem direktoriju te da se jasno odredi svrha takvog pristupa.

EDPS u načelu pozdravlja činjenicu da je cilj prijedloga dodatno pojasniti uloge i odgovornosti država članica i Komisije u smislu prava o zaštiti podataka. Europski nadzornik za zaštitu podataka istodobno napominje da se člankom 25. stavkom 3. Direktive 2011/16/EU (u njegovu sadašnjem obliku i obliku koji bi bio izmijenjen prijedlogom) na horizontalan način definiraju odgovarajuće uloge država članica i Komisije u smislu prava o zaštiti podataka. Kako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručavanje, EDPS preporučuje brisanje posljednjih dviju rečenica članka 8.ad stavka 10. kako je predviđeno člankom 1. stavkom 6. prijedloga. Kad je riječ o članku 25. stavku 3. kako bi bio izmijenjen prijedlogom, EDPS preporučuje da se jasno navede u kojim se slučajevima subjekti uključeni u obradu podataka smatraju voditeljem obrade (samostalnim) te kada se smatraju zajedničkim voditeljem obrade.

Naposljetku, EDPS smatra da bi se prijedlogom trebalo predvidjeti ne samo najkraće razdoblje pohrane, nego i najdulje. Osim toga, u prijedlogu bi trebalo navesti da se evidencije o informacijama primljenima razmjenom informacija moraju izbrisati nakon isteka najduljeg razdoblja zadržavanja podataka ili ranije ako više nisu potrebne.

1. UVOD

Europska komisija objavila je 8. prosinca 2022. prijedlog direktive Vijeća (EU) o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja („Prijedlog”) (3).

Ciljevi su prijedloga sljedeći (4):

—	uvesti odredbe za izvješćivanje, dubinsku analizu i razmjenu informacija o određenoj kriptoimovini i elektroničkom novcu

—	uvesti obvezu razmjene informacija za nadležna tijela država članica o poreznim mišljenjima s prekograničnim elementom u vezi s imućnim pojedincima

—	uvesti odredbe o sankcijama koje će se primjenjivati zbog povrede nacionalnih odredaba kojima se prenosi Direktiva 2011/16/EU („Direktiva”).

EDPS donosi ovo Mišljenje kao odgovor na savjetovanje s Europskom komisijom od 9. veljače 2023., u skladu s člankom 42. stavkom 1. EUDPR-a. EDPS pozdravlja upućivanje na to savjetovanje u uvodnoj izjavi 43. prijedloga. Europski nadzornik za zaštitu podataka također s odobravanjem primjećuje da je s njim prethodno provedeno neformalno savjetovanje u skladu s uvodnom izjavom 60. EUDPR-a.

4. ZAKLJUČCI

32.

S obzirom na prethodno navedeno, EDPS daje sljedeće preporuke:

(1)	naznačiti da se prijedlogom osigurava potpuno poštovanje prava na zaštitu osobnih podataka utvrđenog u članku 8. Povelje i podsjetiti na primjenjivost GDPR-a i EUDPR-a pri obradi osobnih podataka u kontekstu prijedloga

(2)

pojasniti da se nadležnom tijelu svake države članice može dopustiti ponovna uporaba osobnih podataka samo ako se temelji na pravu Unije ili pravu države članice kojim se utvrđuje popis svrha za koje se daljnja obrada može zakonito odobriti, što predstavlja nužnu i proporcionalnu mjeru u demokratskom društvu za zaštitu ciljeva iz članka 23. stavka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka te u samom prijedlogu navesti (iscrpan) popis svrha za koje bi se osobni podatci mogli dalje obrađivati

(3)	izmijeniti normativni dio prijedloga kako bi se pojasnilo koje posebne obveze Komisije u skladu s Direktivom jamče pristup informacijama zabilježenima u središnjem direktoriju

(4)	izbrisati posljednje dvije rečenice članka 8.ad stavka 10. kako je predviđeno člankom 1. stavkom 6. prijedloga

(5)	u pogledu članka 25. stavka 3. Direktive, kako bi bio izmijenjen prijedlogom, jasno naznačiti u kojim se slučajevima subjekti uključeni u obradu smatraju voditeljem obrade (samostalnim) te kada se smatraju zajedničkim voditeljima obrade

(6)	predvidjeti najdulje razdoblje pohrane i navesti da se evidencije o informacijama primljenima razmjenom informacija moraju izbrisati nakon isteka najduljeg razdoblja čuvanja podataka ili ranije ako više nisu potrebne.

Bruxelles, 3. travnja 2023

Wojciech Rafał WIEWIÓROWSKI

(1) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(2) Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

(3) COM(2022) 707 final.

(4) COM(2022) 707 final, str. 1.

7.6.2023

Službeni list Europske unije

C 199/7

Sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o pregovaračkom mandatu za sklapanje međunarodnog sporazuma o razmjeni osobnih podataka između Europola i tijela za izvršavanje zakonodavstva u Ekvadoru

(2023/C 199/05)

(Cjeloviti tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na mrežnom mjestu EDPS-a)https://edps.europa.eu)

Europska komisija objavila je 22. veljače 2023. Preporuku za odluku Vijeća o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu između Europske unije i Republike Ekvadora o razmjeni osobnih podataka između Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i ekvadorskih tijela nadležnih za borbu protiv teških kaznenih djela i terorizma,

Cilj je prijedloga otvoriti pregovore s Republikom Ekvadorom u svrhu potpisivanja i sklapanja međunarodnog sporazuma kojim se omogućuje razmjena osobnih podataka između Europola i ekvadorskih tijela nadležnih za borbu protiv teških kaznenih djela i terorizma. U Prilogu prijedlogu utvrđuju se pregovaračke smjernice Vijeća Komisiji, odnosno ciljevi koje Komisija treba nastojati ispuniti u ime EU-a tijekom pregovora.

Prijenosi osobnih podataka prikupljenih u kontekstu kaznenih istraga koje je dodatno obradio Europol kako bi dobio obavještajne podatke o kaznenim djelima mogu značajno utjecati na živote pojedinaca na koje se odnose. Stoga se ovim međunarodnim sporazumom mora osigurati da se ograničenja prava na privatnost i zaštitu podataka u kontekstu borbe protiv teških kaznenih djela i terorizma primjenjuju samo u onoj mjeri u kojoj je to nužno potrebno.

Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) sa zadovoljstvom primjećuje da je, također na temelju niza preporuka iz prethodnih mišljenja EDPS-a o tom pitanju, Komisija dosad utvrdila dobro strukturiran skup ciljeva (pregovaračkih smjernica) koji uključuju temeljna načela zaštite podataka, a koje Komisija namjerava ostvariti u ime EU-a tijekom međunarodnih pregovora o sklapanju sporazuma o razmjeni osobnih podataka između Europola i tijela za izvršavanje zakonodavstva trećih zemalja.

U tom je pogledu cilj preporuka iz ovog Mišljenja pojasniti i, prema potrebi, nastaviti razvijati zaštitne mjere i kontrole u budućem Sporazumu između EU-a i Ekvadora s obzirom na zaštitu osobnih podataka. U tom kontekstu, EDPS preporučuje da se u budućem Sporazumu izričito utvrdi popis kaznenih djela u vezi s kojima bi se osobni podatci mogli razmjenjivati; da se predvidi povremeno preispitivanje potrebe za pohranom prenesenih osobnih podataka, kao i druge odgovarajuće mjere kojima se osigurava poštovanje rokova; da se osiguraju dodatne zaštitne mjere u pogledu prijenosa posebnih kategorija podataka; da se osigura da ne dođe do automatiziranog odlučivanja koje se temelji na primljenim podatcima u skladu sa Sporazumom bez mogućnosti intervencije čovjeka na učinkovit i smislen način; da se utvrde jasna i detaljna pravila u pogledu informacija koje bi trebale biti dostupne ispitanicima.

EDPS podsjeća da je, u skladu s člankom 8. stavkom 3. Povelje, nadzor koji provodi neovisno tijelo ključan element prava na zaštitu osobnih podataka. EDPS stoga preporučuje Komisiji da tijekom pregovora posebnu pozornost posveti nadzoru koji provode neovisna javna tijela odgovorna za zaštitu podataka sa stvarnim ovlastima u odnosu na tijela za izvršavanje zakonodavstva i druga nadležna tijela Republike Ekvadora koja će upotrebljavati prenesene osobne podatke. Osim toga, kako bi se osigurala pravilna provedba Sporazuma, EDPS također predlaže da stranke redovito razmjenjuju informacije o ostvarivanju prava ispitanika, kao i relevantne informacije o upotrebi mehanizama nadzora i pravne zaštite povezanih s primjenom Sporazuma.

1. UVOD

Europska je komisija 22. veljače 2023. donijela Preporuku za odluku Vijeća o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu između Europske unije i Republike Ekvadora o razmjeni osobnih podataka između Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i ekvadorskih tijela nadležnih za borbu protiv teških kaznenih djela i terorizma (1) (dalje u tekstu „prijedlog”). Prijedlogu je priložen odgovarajući Prilog.

U obrazloženju prijedloga Komisija procjenjuje da skupine organiziranog kriminala u Latinskoj Americi predstavljaju ozbiljnu prijetnju unutarnjoj sigurnosti EU-a jer su njihove aktivnosti sve više povezane s nizom kaznenih djela u Uniji, posebno u području nezakonite trgovine drogom (2). U procjeni prijetnje teškog i organiziranog kriminala u EU-u (SOCTA) iz 2021. koju je proveo Europol ističe se da se u EU iz Latinske Amerike krijumčare dosad najveće količine nedopuštenih droga, čime se ostvaruje dobit u iznosu od više milijardi eura koja se upotrebljava za financiranje raznih kriminalnih organizacija (međunarodnih organizacija i organizacija sa sjedištem u EU-u) te za slabljenje vladavine prava u EU-u (3).

Većina droga zaplijenjenih u EU-u prevozi se morem, prvenstveno u kontejnerima za pomorski prijevoz (4), i otprema se u EU izravno iz zemalja proizvodnje te iz susjednih zemalja otpreme u Latinskoj Americi, uključujući Republiku Ekvador (5). Na temelju količina kokaina zaplijenjenog u europskim lukama i drugim lukama preko kojih je trebao stići u Europu, Ekvador je (uz zapljenu kokaina od oko 67,5 tona) bio jedna od glavnih polazišnih točaka 2020., a to je već nekoliko godina (6).

U svojem Programskom dokumentu za razdoblje 2022. – 2024. Europol je istaknuo da, među ostalim, sve veća potražnja za drogama i sve veći broj ruta za krijumčarenje droge u EU opravdavaju potrebu za pojačanom suradnjom sa zemljama Latinske Amerike (7). U tom je smislu u prosincu 2022. Republika Ekvador uvrštena na Europolov popis prioritetnih partnera s kojima ta agencija može sklopiti radne dogovore. Isto tako, Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) imenovao je Ekvador jednim od ključnih međunarodnih partnera za smanjenje globalne opskrbe kokainom (8).

EDPS donosi ovo Mišljenje kao odgovor na savjetovanje s Europskom komisijom od 22. veljače 2023, u skladu s člankom 42. stavkom 1. EUDPR-a. EDPS pozdravlja činjenicu da je uključen u savjetovanje o prijedlogu Komisije i očekuje da će upućivanje na ovo Mišljenje biti uvršteno u preambulu Odluke Vijeća. Osim toga, EDPS pozdravlja upućivanje u uvodnoj izjavi 4. prijedloga na uvodnu izjavu 35. Uredbe (EU) 2016/794 Evropskog parlamenta i Vijeća (9) („Uredba o Europolu”), kojom je određeno da bi se Komisija trebala moći savjetovati s EDPS-om i tijekom pregovora o Sporazumu, a u svakom slučaju prije sklapanja Sporazuma.

11. ZAKLJUČCI

38.

S obzirom na navedeno, Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje:

(1)	da se u budućem Sporazumu izričito isključuju prijenosi osobnih podataka dobivenih očitim kršenjem ljudskih prava

(2)	da se u budućem Sporazumu izričito utvrdi popis kaznenih djela u vezi s kojima bi se osobni podatci mogli razmjenjivati te da se preneseni osobni podatci trebaju odnositi na pojedinačne slučajeve

(3)	da budući Sporazum predviđa povremeno preispitivanje potrebe za pohranom prenesenih osobnih podataka, kao i druge odgovarajuće mjere kojima se osigurava poštovanje rokova

(4)	da se u budućem Sporazumu predvide zaštitne mjere iz članka 30. Uredbe o Europolu

(5)	da sigurnosne mjere obuhvaćaju podatke koji se obrađuju na mjestu odredišta, kao i u tranzitu

(6)	da se osigura da ne dođe do automatiziranog odlučivanja koje se temelji na primljenim podatcima u skladu sa Sporazumom bez mogućnosti intervencije čovjeka na učinkovit i smislen način

(7)	da se budućim Sporazumom utvrde jasna i detaljna pravila u pogledu informacija koje bi trebale biti dostupne ispitanicima

(8)

da Komisija treba obratiti posebnu pozornost, tijekom pregovora, na nacrt smjernice 3. točke (k) o nadzoru koji provode neovisna javna tijela odgovorna za zaštitu podataka s učinkovitim ovlastima u odnosu na tijela za izvršavanje zakonodavstva i druga nadležna tijela Republike Ekvadora koja će upotrebljavati prenesene osobne podatke

(9)	za potrebe ovog preispitivanja Sporazuma, da stranke redovito razmjenjuju informacije o ostvarivanju prava ispitanika i relevantne informacije o upotrebi mehanizama nadzora i pravne zaštite u vezi s primjenom Sporazuma.

Bruxelles, 19. travnja 2023.

Wojciech Rafał WIEWIÓROWSKI

(1) COM(2023) 97 final

(2) Vidjeti točku 2. prijedloga.

(3) Procjena prijetnje teškog i organiziranog kriminala u Europskoj uniji: Štetni utjecaj: infiltriranje i potkopavanje europskog gospodarstva i društva organiziranim kriminalom.

(4) Europol i globalna trgovina kokainom, dostupno na https://www.emcdda.europa.eu/publications/eu-drug-markets/cocaine/europe-and-global-cocaine-trade_en

(5) Europol i globalna trgovina kokainom, dostupno na https://www.emcdda.europa.eu/publications/eu-drug-markets/cocaine/europe-and-global-cocaine-trade_en

(6) Tržište droga u EU-u: Kokain, str. 24., dostupno na: Tržište droga u EU-u: Kokain | www.emcdda.europa.eu

(7) Programski dokument Europola za razdoblje 2022. – 2024., str. 150.

(8) Tržište droga u EU-u: Kokain, dostupno na: Tržište droge u EU-a: Kokain, www.emcdda.europa.eu

(9) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53).

7.6.2023

Službeni list Europske unije

C 199/10

Sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o pregovaračkom mandatu za sklapanje međunarodnog sporazuma o razmjeni osobnih podataka između Europola i brazilskih tijela za izvršavanje zakonodavstva

(2023/C 199/06)

(Cjeloviti tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na mrežnom mjestu EDPS-a)https://edps.europa.eu)

Europska komisija objavila je 22. veljače 2023. Preporuku za odluku Vijeća o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu između Europske unije i Savezne republike Brazila o razmjeni osobnih podataka između Europola i brazilskih tijela nadležnih za borbu protiv teških kaznenih djela i terorizma.

Cilj je Preporuke otvoriti pregovore s Brazilom u svrhu potpisivanja i sklapanja međunarodnog sporazuma kojim se omogućuje razmjena osobnih podataka između Europola i brazilskih tijela nadležnih za borbu protiv teških kaznenih djela i terorizma. U Prilogu Preporuci utvrđuju se pregovaračke smjernice Vijeća Komisiji, odnosno ciljevi koje Komisija treba nastojati ispuniti u ime EU-a tijekom tih pregovora.

Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) sa zadovoljstvom primjećuje da je, također na temelju niza preporuka iz prethodnih mišljenja EDPS-a o tom pitanju, Komisija dosad utvrdila dobro strukturiran skup ciljeva (pregovaračkih smjernica), koji uključuju temeljna načela zaštite podataka koje Komisija namjerava ostvariti u ime EU-a tijekom međunarodnih pregovora, radi sklapanja sporazuma o razmjeni osobnih podataka između Europola i tijela za izvršavanje zakonodavstva trećih zemalja.

U tom je pogledu cilj preporuka iz ovog Mišljenja pojasniti i, prema potrebi, nastaviti razvijati zaštitne mjere i kontrole u budućem Sporazumu između EU-a i Brazila s obzirom na zaštitu osobnih podataka. U tom kontekstu EDPS preporučuje da se u budućem Sporazumu izričito utvrdi popis kaznenih djela u vezi s kojima bi se osobni podatci mogli razmjenjivati; da se predvidi povremeno preispitivanje potrebe za pohranom prenesenih osobnih podataka, kao i druge odgovarajuće mjere kojima se osigurava poštovanje rokova; da se osiguraju dodatne zaštitne mjere u pogledu prijenosa posebnih kategorija podataka; da se osigura da ne dođe do automatiziranog odlučivanja koje se temelji na primljenim podatcima u skladu sa Sporazumom bez mogućnosti ljudske intervencije na učinkovit i smislen način; da se utvrde jasna i detaljna pravila u pogledu informacija koje bi trebale biti dostupne ispitanicima.

EDPS podsjeća da je, u skladu s člankom 8. stavkom 3. Povelje, nadzor koji provodi neovisno tijelo ključan element prava na zaštitu osobnih podataka. U tom kontekstu EDPS sa zadovoljstvom primjećuje nedavno osnivanje neovisnog tijela za zaštitu podataka u Brazilu, brazilskog Nadzornog tijela za zaštitu podataka (Autoridade Nacional de Proteção de Dados – ANPD). Osim toga, kako bi se osigurala pravilna provedba Sporazuma, EDPS također predlaže da stranke redovito razmjenjuju informacije o ostvarivanju prava ispitanika, kao i relevantne informacije o upotrebi mehanizama nadzora i pravne zaštite povezanih s primjenom Sporazuma.

1. UVOD

Europska je komisija 9. ožujka 2023. donijela Preporuku za odluku Vijeća o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu između Europske unije i Savezne republike Brazila o razmjeni osobnih podataka između Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i brazilskih tijela nadležnih za borbu protiv teških kaznenih djela i terorizma (1) („Preporuka”). Preporuci je priložen odgovarajući Prilog.

Cilj je Preporuke otvoriti pregovore sa Saveznom republikom Brazilom (dalje u tekstu „Brazil”) u svrhu potpisivanja i sklapanja međunarodnog sporazuma kojim se omogućuje razmjena osobnih podataka između Europola i brazilskih tijela za izvršavanje zakonodavstva nadležnih za borbu protiv teških kaznenih djela i terorizma. U Prilogu Preporuci utvrđuju se pregovaračke smjernice Vijeća Komisiji, odnosno ciljevi koje Komisija treba nastojati ispuniti u ime EU-a tijekom tih pregovora.

U obrazloženju Preporuke Komisija procjenjuje da skupine organiziranog kriminala u Latinskoj Americi predstavljaju ozbiljnu prijetnju unutarnjoj sigurnosti EU-a jer su njihove aktivnosti sve više povezane s nizom kaznenih djela u Uniji, posebno u području trgovine drogom (2). U procjeni prijetnje teškog i organiziranog kriminala u EU-u (SOCTA) iz 2021. koju je proveo Europol ističe se da se u EU iz Latinske Amerike krijumčare dosad neviđene količine nedopuštenih droga, čime se ostvaruje dobit u iznosu od više milijardi eura koja se upotrebljava za financiranje raznih kriminalnih organizacija (međunarodnih organizacija i organizacija sa sjedištem u EU-u) te za slabljenje vladavine prava u EU-u (3). Organizirane kriminalne skupine sa sjedištem u Latinskoj Americi aktivne su i u drugim područjima kriminala koja su u nadležnosti Europola, kao što su kiberkriminalitet, pranje novca i kaznena djela protiv okoliša.

Većina droga zaplijenjenih u EU-u prevozi se morem, prvenstveno u kontejnerima za pomorski prijevoz (4), i otprema se u EU izravno iz zemalja proizvodnje te iz susjednih zemalja otpreme u Latinskoj Americi, uključujući Brazil (5). Brazilske organizirane kriminalne skupine postale su partneri kolumbijskih kriminalnih mreža, a kupuju i kokain proizveden u Boliviji i Peruu. Osim aktivnosti trgovanja ljudima, te su mreže pružatelji usluga za globalne kriminalne mreže koje upotrebljavaju brazilske luke za krijumčarenje kokaina (6). Na temelju količina kokaina zaplijenjenog u europskim lukama i drugim lukama preko kojih je trebao stići u Europu, Brazil je, uz zapljenu kokaina od oko 71 tone, bio jedna od glavnih polazišnih točaka 2020., a to traje već nekoliko godina (7).

U svojem Programskom dokumentu za razdoblje 2022. – 2024. Europol je istaknuo da, među ostalim, sve veća potražnja za drogama i sve veći broj ruta za trgovinu drogom u smjeru EU-a opravdavaju potrebu za pojačanom suradnjom sa zemljama Latinske Amerike (8). Isto tako, Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) prepoznao je Brazil kao jedan od ključnih međunarodnih partnera za smanjenje globalne opskrbe kokainom (9). Suradnja između Europola i Brazila trenutačno se temelji na Sporazumu o strateškoj suradnji potpisanom u travnju 2017 (10)., koji ne pruža valjanu pravnu osnovu u skladu s pravom Unije za razmjenu osobnih podataka.

EDPS donosi ovo Mišljenje kao odgovor na savjetovanje s Europskom komisijom od 9. ožujka 2023., u skladu s člankom 42. stavkom 1. EUDPR-a. EDPS pozdravlja činjenicu da se s njime savjetovalo o Preporuci i očekuje da će upućivanje na ovo Mišljenje biti uvršteno u preambulu Odluke Vijeća. Osim toga, EDPS pozdravlja upućivanje u uvodnoj izjavi 4. Preporuke na uvodnu izjavu 35. Uredbe (EU) 2016/794 Evropskog parlamenta i Vijeća (11) („Uredba o Europolu”), kojom je određeno da bi se Komisija trebala moći savjetovati s EDPS-om i tijekom pregovora o Sporazumu, a u svakom slučaju prije sklapanja Sporazuma.

EDPS podsjeća da je već 2018. i 2020. imao priliku iznijeti primjedbe o razmjeni osobnih podataka između Europola i tijela za izvršavanje zakonodavstva trećih zemalja na temelju Uredbe o Europolu (12).

EDPS sa zadovoljstvom primjećuje da je, također na temelju niza preporuka iz prethodnih mišljenja EDPS-a o tom pitanju, Komisija dosad utvrdila dobro strukturiran skup ciljeva (pregovaračkih smjernica) koji uključuju temeljna načela zaštite podataka, koje Komisija namjerava ostvariti u ime EU-a tijekom međunarodnih pregovora, radi sklapanja sporazuma o razmjeni osobnih podataka između Europola i tijela za izvršavanje zakonodavstva trećih zemalja.

U tom je pogledu cilj preporuka iz ovog Mišljenja pojasniti i, prema potrebi, nastaviti razvijati zaštitne mjere i kontrole u budućem Sporazumu između EU-a i Brazila s obzirom na zaštitu osobnih podataka. Njima se ne dovode u pitanje bilo kakve dodatne preporuke koje bi EDPS mogao iznijeti na temelju dodatnih dostupnih informacija i odredaba nacrta sporazuma tijekom pregovora.

11. ZAKLJUČCI

37.

S obzirom na navedeno, Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje:

(1)	da se u budućem Sporazumu izričito isključe prijenosi osobnih podataka dobivenih očitim kršenjem ljudskih prava

(2)	da se u budućem Sporazumu izričito utvrdi popis kaznenih djela u vezi s kojima bi se osobni podatci mogli razmjenjivati te da se preneseni osobni podatci trebaju odnositi na pojedinačne slučajeve

(3)	da budući Sporazum predviđa povremeno preispitivanje potrebe za pohranom prenesenih osobnih podataka, kao i druge odgovarajuće mjere kojima se osigurava poštovanje rokova

(4)	da se u budućem Sporazumu predvide zaštitne mjere iz članka 30. Uredbe o Europolu

(5)	da sigurnosne mjere obuhvaćaju podatke koji se obrađuju na mjestu odredišta, kao i u tranzitu

(6)	da se osigura da ne dođe do automatiziranog odlučivanja koje se temelji na primljenim podatcima u skladu sa Sporazumom bez mogućnosti ljudske intervencije na učinkovit i smislen način

(7)	da se budućim Sporazumom utvrde jasna i detaljna pravila u pogledu informacija koje bi trebale biti dostupne ispitanicima

(8)	za potrebe ovog preispitivanja Sporazuma, da stranke redovito razmjenjuju informacije o ostvarivanju prava ispitanika i relevantne informacije o upotrebi mehanizama nadzora i pravne zaštite povezanih s primjenom Sporazuma.

Bruxelles, 3. svibnja 2023.

Wojciech Rafał WIEWIÓROWSKI

(1) COM(2023) 132 final.

(2) Vidjeti 2. stranicu obrazloženja Preporuke.

(3) Procjena prijetnje teškog i organiziranog kriminala u Europskoj uniji:Štetni utjecaj:infiltriranje i potkopavanje europskog gospodarstva i društva putem organiziranog kriminala, str. 12.

(4) Europol i globalna trgovina kokainom, dostupno na https://www.emcdda.europa.eu/publications/eu-drug-markets/cocaine/europe-and-global-cocaine-trade_en

(5) Europol i globalna trgovina kokainom, dostupno na https://www.emcdda.europa.eu/publications/eu-drug-markets/cocaine/europe-and-global-cocaine-trade_en

(6) „Tržište droga u EU-u: kokain”, str. 47., dostupno u izvješću „Tržište droga u EU-u: kokain” | www.emcdda.europa.eu

(7) Tržište droga u EU-u: kokain, str. 24., dostupno u izvješću „Tržište droga u EU-u: kokain”. | www.emcdda.europa.eu

(8) Programski dokument Europola za razdoblje 2022. – 2024., str. 150.

(9) „Tržište droga u EU-u: kokain”, dostupno u izvješću „Tržište droga u EU-u: kokain”, www.emcdda.europa.eu

(10) https://www.europol.europa.eu/partners-agreements/strategic-agreements

(11) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP, SL L 135, 24.5.2016., str. 53.

(12) Vidjeti Mišljenje EDPS-a br. 2/2018 o osam pregovaračkih mandata za sklapanje međunarodnih sporazuma kojima se omogućava razmjena podataka između Europola i trećih zemalja, doneseno 14. ožujka 2018., https://edps.europa.eu/sites/edp/files/publication/18-03-19_opinion_international_agreements_europol_en.pdf i Mišljenje EDPS-a br. 1/2020 o pregovaračkom mandatu za sklapanje međunarodnog sporazuma o razmjeni osobnih podataka između Europola i tijela za izvršavanje zakonodavstva Novog Zelanda, objavljeno 31. siječnja 2020. https://edps.europa.eu/sites/default/files/publication/20-01-31_opinion_recommendation_europol_en.docx.pdf

7.6.2023

Službeni list Europske unije

C 199/13

Sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o vozačkim dozvolama, izmjeni Direktive (EU) 2022/2561 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2006/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EU) br. 383/2012

(2023/C 199/07)

(Cjeloviti tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na mrežnom mjestu EDPS-a)https://edps.europa.eu)

Europska komisija donijela je 1. ožujka 2023. Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o vozačkim dozvolama, izmjeni Direktive (EU) 2022/2561 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2006/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EU) br. 383/2012 (1) (Prijedlog).

Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) uvažava činjenicu da su ciljevi koji se Prijedlogom nastoje ostvariti, a posebice promicanje sigurnosti na cestama i olakšavanje slobodnog kretanja pojedinaca, legitimne svrhe koje se smatraju zadaćama od javnog interesa. Istodobno je važno osigurati da predviđene mjere predstavljaju prikladan alat s obzirom na ciljeve koji se žele postići Prijedlogom.

EDPS pozdravlja namjeru da se Prijedlog uskladi sa zakonodavstvom Unije o zaštiti podataka. EDPS pozdravlja i dodatne zaštitne mjere predviđene Prijedlogom kako bi se osigurala zaštita osobnih podataka tijekom provjere vozačkih prava imatelja vozačke dozvole. Pozitivnim smatra i pojašnjenje da se Prijedlogom ne bi pružala pravna osnova za uspostavu ili održavanje baza podataka na razini EU-a / nacionalnoj razini za pohranu biometrijskih podataka.

Istodobno EDPS izražava žaljenje zbog izostanka posebne procjene nužnosti i proporcionalnosti proširenja upotrebe mreže za razmjenu informacija o vozačkim dozvolama među nacionalnim tijelima (RESPER) u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istrage kaznenih djela te preporučuje ograničavanje obrade podataka o vozačkim dozvolama na prekršaje povezane s cestovnim prometom.

Nadalje, EDPS smatra da bi, kad je riječ o upotrebi elektroničkih aplikacija za provjeru mobilnih vozačkih dozvola, trebalo osigurati da se u tu svrhu ne upotrebljavaju nikakvi osobni podatci osim onih koji su potrebni za provjeru vozačkih prava imatelja mobilne vozačke dozvole. Naposljetku, EDPS preporučuje uporabu europske lisnice za digitalni identitet u svrhu primjene aplikacije, pri čemu uporaba digitalne dozvole ne bi bila obvezna.

1. UVOD

Prijedlog je dio većeg zakonodavnog paketa koji se naziva „paket mjera za sigurnost na cestama” i koji obuhvaća i sljedeće:

a.	Prijedlog direktive o izmjeni Direktive (EU) 2015/413 o olakšavanju prekogranične razmjene informacija o prometnim prekršajima protiv sigurnosti prometa na cestama (3)

b.	Prijedlog direktive o učinku nekih zabrana vožnje na razini Unije (4).

Prijedlog je najavljen u Programu rada Komisije za 2022., Prilogu II. (inicijative u okviru programa REFIT), pod naslovom „Novi poticaj za europsku demokraciju” (5).

Opći su ciljevi Prijedloga, kako ih je navela Komisija, poboljšanje sigurnosti na cestama, olakšavanje slobodnog kretanja i odgovor na potrebu za povećanom održivošću i digitalnom transformacijom cestovnog prometa (6). U tom se pogledu u Prijedlogu utvrđuju mjere za poboljšanje vozačkih vještina, znanja i iskustva te suzbijanje i kažnjavanje opasnog ponašanja, osiguravanje odgovarajuće fizičke i mentalne sposobnosti vozača u cijelom EU-u, uklanjanje neprimjerenih ili nepotrebnih prepreka koje utječu na podnositelje zahtjeva i imatelje vozačkih dozvola.

Prijedlog je povezan s ciljevima politike nekoliko strateških dokumenata, a to su:

a.	Strateški akcijski plan za sigurnost na cestama (7)

b.	Okvir politike EU-a o sigurnosti na cestama za razdoblje 2021. – 2030. – sljedeći koraci prema „nultoj viziji” (8)

c.	Izjava iz Vallette o poboljšanju sigurnosti na cestama (9)

d.	Strategija za održivu i pametnu mobilnost iz 2020 (10).

e.	Globalni plan UN-a za desetljeće djelovanja za sigurnost na cestama za razdoblje 2021. – 2030 (11).

EDPS donosi ovo Mišljenje kao odgovor na savjetovanje s Europskom komisijom od 1. ožujka 2023., u skladu s člankom 42. stavkom 1. EUDPR-a (12). EDPS pozdravlja upućivanje na to savjetovanje u uvodnoj izjavi 42. Prijedloga.

6. ZAKLJUČCI

27.

S obzirom na prethodno navedeno, EDPS daje sljedeće preporuke:

(1)	pojasniti odnos između Prijedloga i postojećeg pravnog okvira za zaštitu podataka u EU-u te Direktive o e-privatnosti

(2)	izmijeniti članak 19. stavak 2. točku (c) kako bi se ograničila upotreba sustava RESPER za omogućavanje pristupa podatcima o vozačkim dozvolama u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istrage kaznenih djela povezanih s cestovnim prometom

(3)	uključiti odredbu kojom se osigurava da se u tu svrhu ne obrađuju nikakvi osobni podatci osim onih koji su potrebni za provjeru vozačkih prava imatelja mobilne vozačke dozvole u kontekstu elektroničke aplikacije za digitalne vozačke dozvole

(4)	upotrebljavati europsku lisnicu za digitalni identitet u svrhu primjene aplikacije kako digitalna dozvola ne bi bila obvezna.

Bruxelles, 25. travnja 2023.

Wojciech Rafał WIEWIÓROWSKI

(1) COM(2023) 127 final.

(2) COM(2023) 127 final.

(3) COM(2023) 126 final.

(4) COM(2023) 128 final.

(5) COM(2021) 645 final, Prilog II., str. 11.

(6) COM (2022) 127 final, str. 4.

(7) COM(2018) 293 final, Prilog I., Europa u pokretu. Održiva mobilnost za Europu: sigurna, povezana i čista.

(8) SWD(2019) 283 final.

(9) Zaključci Vijeća o sigurnosti na cestama kojima se podupire Izjava iz Vallette (Valletta, 28. i 29. ožujka 2017.) 9994/17.

(10) COM(2020) 789 final.

(11) https://cdn.who.int/media/docs/default-source/documents/health-topics/road-traffic-injuries/global-plan-for-road-safety.pdf?sfvrsn=65cf34c8_35&download=true

(12) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

7.6.2023

Službeni list Europske unije

C 199/16

Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2023/C 199/08)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Meso turopoljske svinje”

EU br.: PDO-HR-02858 — 2.8.2022.

ZOI (X) ZOZP ( )

1. Naziv [ZOI-ja ili ZOZP-a]

„Meso turopoljske svinje”

2. Država članica ili treća zemlja

Republika Hrvatska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.1. Svježe meso (i nusproizvodi klanja)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Meso turopoljske svinje” je svježe meso i ostali jestivi dijelovi svinjskog trupa muških kastrata i ženskih životinja autohtone turopoljske pasmine turopoljska svinja, koje su rođene, uzgojene i zaklane u zemljopisnom području definiranom u točki 4.

„Meso turopoljske svinje” na tržište se stavlja svježe ili zamrznuto kao klaonički obrađene svinjske polovice, dijelovi polovica s kostima (osnovni dijelovi) te kao iskošteno meso bez kosti (komadno ili narezano, u rinfuzi ili zapakirano).

Dob svinja pri klanju iznosi najmanje 12 mjeseci. Mogu se koristiti samo klaonički obrađeni svinjski trupovi T1 (utovljene svinje) i T2 (utovljene svinje većih završnih masa) kategorije. Minimalna debljina leđne slanine izmjerena iznad m. gluteus medius prema ZP-metodi dvije točke mora iznositi 30 mm.

pH vrijednost mesa (mjereno u m. longissimus dorsi) nalazi se u granicama normalne kakvoće svinjskog mesa (pH1 > 6,0 i pH2 između 5,5 i 6,1), uz boju mesa CIE L* < 50 i a* > 15.

„Meso turopoljske svinje” je tamnije i crvenije boje, kompaktnije mišićne teksture i s manje površinskog sekreta nego kod standardno proizvedene svinjetine. Prirođeno ima veći stupanj nakupljanja masnog tkiva, posebice u potkožnom dijelu te između mišića. Ohlađeno masno tkivo je čvrsto, sjajno-bijele boje.

Termički obrađeno meso je pri konzumaciji elastično-sočne konzistencije, punog okusa i specifične arome koju daju otopljene masnoće mesa.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

U razdoblju sisanja prasad je dozvoljeno dohranjivati gotovim krmnim smjesama za odojke s minimalno 18 % sirovih bjelančevina, od trećeg tjedna starosti pa do 10-ak dana iza odbića, odnosno s minimalno 16 % sirovih bjelančevina do ulaska u tov. Nakon odbića do početka tova u hranidbi prasadi mogu se koristiti i krmne mješavine proizvedene na gospodarstvu, čiju osnovu (minimalno 70 %) čine žitarice (kukuruz, ječam, pšenica, tritikale) uz dodatak proteinskih i vitaminsko-mineralnih krmiva nužnih za balansirani obrok. Hranidba je obročna, a prasad mora uvijek na raspolaganju imati dovoljne količine svježe i pitke vode. Tijekom uzgoja prasadi treba osigurati pristup voluminozinim krmivima.

Tov započinje od 4. mjeseca do 6. mjeseca starosti. Svinje u tovu hrane se djelomično travom i drugim lokalno dostupnim prirodnim izvorima hrane (zeljasto bilje, plodovi drveća, divlje voće, korijenje, gomolji, gljive, kukci, gliste, pužići, školjke i dr.) koje pronalaze na ispaši i rovanjem, uz dnevni dodatak krmiva za dopunu tova. Koncentratnu dopunu minimalno 75 % moraju činiti žitarice uz dodatak proteinskih i vitaminsko-mineralnih krmiva nužnih za balansirani obrok (min. 12 % sirovih bjelančevina). Maksimalni dnevni unos ovakve prihrane ograničen je na 2 % žive mase životinje, ili iznimno do 3 % u slučajevima elementarnih nepogoda (suše, poplave, tuče i sl.) kada nije moguće napasivanje. Tovljenicima na raspolaganju mora biti dopunska voluminozna krma (svježa lucerna i sijeno lucerne, djetelinsko-travne smjese, sjenaže, bundeva, repa, kupusnjače, krumpir, koprive, voće i povrće, pšenične posije, repini rezanci) koja se daje do sitosti.

Sva krmiva za prihranu, izuzev onih za koje se zbog lokalnih ograničenja ne može osigurati dovoljna količina (dodatni proteini, minerali i vitamini), ili ih zbog elementarnih nepogoda nije moguće lokalno proizvesti, moraju potjecati iz zemljopisnog područja proizvodnje. Iznimno, ukoliko dođe do elementarnih nepogoda (suše, poplave, tuče) zbog kojih na definiranom području nije moguće proizvesti potrebna krmiva, dozvoljena je kupnja istovrsne hrane i iz drugih područja, što posjednik mora dokazati odgovarajućom dokumentacijom. Maksimalna količina hrane koja može potjecati izvan zemljopisnog područja navedenog u točki 4. ne smije iznositi više od 50 % suhe tvari na godišnjoj razini.

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Unutar zemljopisnog područja navedenog u točki 4. moraju se odvijati sve faze proizvodnje proizvoda „Meso turopoljske svinje” uključujući prasenje, uzgoj, tov i klanje svinja.

Rasplodna grla iznimno mogu potjecati i izvan navedenog područja kada za to postoje opravdani zootehnički zahtjevi (npr. osvježavanje krvi).

Svi registrirani odnosno odobreni objekti koji sudjeluju u lancu proizvodnje proizvoda „Meso turopoljske svinje” (farme i klaonice) moraju se nalaziti unutar navedenog zemljopisnog područja.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

„Meso turopoljske svinje” može se prodavati kao ohlađeno (svježe) ili smrznuto meso, komadno ili narezano, u rinfuzi ili zapakirano.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Pri stavljanju u promet u obliku svinjskih polovica i osnovnih dijelova, kao i svih vrsta maloprodajnih pakovina, oznaka proizvoda mora, osim podataka određenih zakonskom regulativom, sadržavati i naziv oznake izvornosti i zajednički znak „Meso turopoljske svinje”.

Grafički prikaz zajedničkog znaka:

Pravo na uporabu zajedničkog znaka „Meso turopoljske svinje” pod jednakim uvjetima imaju svi korisnici oznake koji na tržište stavljaju proizvod koji je sukladan specifikaciji proizvoda.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje proizvodnje proizvoda „Meso turopoljske svinje” ograničeno je na područje kontinentalne Hrvatske, koje obuhvaća 13 županija i grad Zagreb. Nalazi se isključivo unutar administrativnih granica gradova i općina slijedećih županija: Zagrebačka, Sisačko-moslavačka, Varaždinska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Krapinsko-zagorska, Karlovačka te grada Zagreba.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Posebnosti zemljopisnog područja

Turopoljska svinja potječe iz područja Turopolja, koje u reljefno-geografskom pogledu predstavlja ravnicu smještenu na aluvijalnoj ploči između Posavine (močvarne nizine uz rijeku Savu) na sjeveru i Vukomeričkih gorica (niskog uravnjenog gorja) na jugu. Turopoljskom nizinom teče rijeka Odra i njezine pritoke koje zbog nepropusnosti okolnih terena (teška minerogeno-močvarna glejna tla) za visokih proljetnih i jesenjih vodostaja redovito poplavljuju depresije.

Od biljnih zajednica na ovom području najznačajnije su sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur) i močvarne livade busike (Deschampsietum caespitosae).

Kao i najveći dio kontinentalne Hrvatske tako i ovo područje ima umjereno toplu vlažnu klimu. Središnja godišnja temperatura zraka iznosi 10,2 °C, godišnje padne 893 mm oborina, a prosječna relativna vlaga zraka iznosi 78,6 %. Prosječna temperatura zraka tijekom vegetacijskog razdoblja (travanj–rujan) iznosi 16,7 °C. Za šumsku vegetaciju značajno je da je raspored oborina ravnomjeran tijekom godine te da tijekom vegetacijskog razdoblja padne preko 50 % oborina. Zima je oborinama najsiromašnija. Slične klimatske i reljefne značajke koje oblikuju velika šumska područja i pašnjačke površine u naplavnim nizinama uz rijeke karakteristične su i za ostala područja kontinentalne Hrvatske u koja se proširio uzgoj turopoljske svinje.

Bogatstvo šume, naročito hrasta, brojni vodotoci i umjerena klima Turopolja oduvijek su pogodovali razvoju svinjogojstva. Uzgoj turopoljskih svinja stoljećima je bio značajan za egzistenciju lokalnih stanovnika, od pamtivijeka vrsnih svinjogojaca. Dugu tradiciju uzgoja svinja na ovim prostorima dokazuje bogata pisana građa, poglavito razne naredbe, odluke i zapisi u kojima se spominju istaknuti uzgajivači svinja, uvjeti držanja svinja u šumi, reguliraju naknade za tov ili propisuju kazne za krađu svinja, a koje već od 1352. godine u kontinuitetu nalazimo u općinskim registrima, povijesnim zapisima i drugim lokalnim literaturnim izvorima.

U drugoj polovici IX. stoljeća i prvoj polovici XX. stoljeća uzgojno područje turopoljske svinje proširilo se iz Turopolja prema Sisku i Draganiću, a kasnije i na dio Slavonije i Podravine dospjevši sve do granica Mađarske i time je turopoljska svinja postala najraširenija pasmina svinje u Hrvatskoj. Primjerice, 1921. godine uzgajalo se oko 85 000 grla turopoljske svinje, od čega se dio izvozio.

Tranzicijom iz ekstenzivnog u intenzivno svinjogojstvo sredinom 20. stoljeća turopoljska pasmina gubi gospodarski značaj te gotovo izumire. Revitalizacija uzgoja započinje 1996. godine, od kada se pasmina nalazi u državnom programu obnove i in situ zaštite.

Zbog inferiornih proizvodnih svojstava u odnosu na druge pasmine, autohtona turopoljska svinja danas je rijetka te se gotovo isključivo uzgaja u zemljopisnom području definiranom u točki 4. U navedenom području uzgoj se i dalje provodi tradicionalnom lokalnom tehnologijom niskog inputa, koja je razvijena u prošlosti držanjem turopoljskih svinja na otvorenom u ekosustavu poplavnih šuma i močvarnih livada. Pri ovakvom uzgoju svinje sporo rastu te se slobodno kreću i hrane travom i drugim dostupnim prirodnim krmivima (zeljasto bilje, žir i drugi plodovi drveća, divlje voće, korijenje, gomolji, gljive, kukci, gliste, pužići, školjke i dr.) koje same pronalaze na ispaši i rovanjem, uz minimalnu prihranu koncentriranim krmivima.

Tehnologija niskog inputa u uzgoju turopoljskih svinja na otvorenom svojstvena je samo za zemljopisno područje definirano u točki 4., gdje se primjenjuje već stoljećima. Izvan navedenog područja uzgoj svinja je intenzivniji uz veći udio krmnih smjesa u hranidbi, manjak kretanja i nedostatak prirodnih izvora hrane, što se nepovoljno odražava na karakteristike mesa turopoljskih svinja, poglavito boju i strukturu, te okus i aromu mesa.

Posebnosti proizvoda

Smatra se da je turopoljska svinja nastala tijekom ranog srednjeg vijeka križanjem lokalno udomaćene svinje čiji je izvorni oblik bio sredozemna divlja svinja (Sus mediteraneus) i šiške – izravnog potomka europske divlje svinje (Sus scrofa ferus), koju u ove krajeve sa sobom dovode novopridošla slavenska plemena. Nastala svinja bila je prilagodljiva i otporna na vremenske uvijete i bolesti te se odlično uklopila u ekosistem Turopolja. Razvoj pasmine tekao je lokalno bez značajnijih vanjskih upliva, zbog čega turopoljska pasmina danas pokazuje jasnu genetsku distancu u odnosu na pasmine svinja iz bližeg i daljeg okruženja.

Tovljenike turopoljske pasmine karakterizira sporija brzina rasta i kraći trup s manjim udjelom mesa u usporedbi s drugim pasminama svinja, dok je nakupljanje masnog tkiva, posebice potkožno te između mišića, znatno veće. (Karolyi i suradnici, 2019.: Turopolje Pig (Turopoljska svinja). U: European Local Pig Breeds - Diversity and Performance. A study of project TREASURE (Čandek-Potokar M., Nieto Linan R. (ur.), IntechOpen, str. 271.–274.).

Zbog više dobi pri klanju te veće fizičke aktivnosti svinja tijekom boravka na otvorenom meso je tamnije i crvenije boje, kompaktnije mišićne teksture s manje površinskog sekreta nego kod standardno proizvedene svinjetine i bez tzv. „BMV” (blijedo, meko, vodenasto) karakteristika koje se često pojavljuju kod stresno osjetljivih genotipova uslijed genskih mutacija, dok u ove pasmine nisu zabilježene. Navedeno potvrđuju provedena istraživanja koja su pokazala da se pH vrijednost mesa (mjereno u m. longissimus dorsi) nalazi u granicama normalne kakvoće svinjskog mesa (pH1 > 6,0 i pH2 između 5,5 i 6,1), uz boju mesa CIE L* < 50 i a* > 15.

Meso turopoljske svinje oduvijek je bilo posebno cijenjeno i često smatrano boljim od mesa drugih pasmina svinja, a bolju kvalitetu, finije vlakno i svojstvenu boju i okus mesa turopoljske svinje, Ritzoffy (1931.) pripisuje uplivu mediteranske krvi. Novija znanstvena istraživanja potvrdila su finoću (manji promjer) mišićnih vlakana u mesu turopoljskih svinja u odnosu na industrijske križance svinja (Đikić i suradnici, 2010.: Biological characteristics of Turopolje pig breed as factors in renewing and preservation of population. Stočarstvo 64 (2–4), str. 86.).

Zanimanje javnosti za turopoljskom svinjom prisutno je i danas, o čemu svjedoče brojni tiskani i elektronički mediji, a provedeno istraživanje potrošačkih preferencija potvrdilo je da domaći potrošači mahom poznaju turopoljsku svinju (89,5 % ispitanika) i prepoznaju kvalitetu njezina mesa i proizvoda te ih gotovo polovina (47 %), a na lokalnoj razini i većina (55–57 % ispitanika), smatra boljim od mesa i proizvoda od modernih pasmina svinja (Prilog 5.4., Cerjak 2019.: Znanje i preferencije potrošača prema turopoljskoj svinji i proizvodima od turopoljske svinje, Agronomski fakultet Zagreb, str. 1.–40.).

Uzročno-posljedična povezanost zemljopisnog područja i proizvoda

Zaštita proizvoda „Meso turopoljske svinje” temelji se na specifičnoj kvaliteti mesa koja je rezultat genetske osnove te načina držanja i hranidbe svinja, kao i dobi svinja pri klanju.

Reljefno-geografski, klimatski i biotički čimbenici nizinskih šumskih ekosustava Pokuplja i Posavine pogodovali su ranom razvoju svinjogojstva na području Turopolja, čiji su stanovnici od pamtivijeka vrsni svinjogojci. Razvitak turopoljske svinje, kao jedne od najstarijih europskih pasmina svinja, tekao je bez značajnijih vanjskih upliva kroz dugi vremenski period u kojem je kontinuirana interakcija genotipa i okoliša pasminu prilagodila iskorištavanju prirodnih resursa. Otporna na vremenske nepogode i bolesti, skromnih zahtjeva i sposobna za samostalno pronalaženje hrane, oduvijek je mogla preživjeti na otvorenom, zbog čega su svinje veći dio godine provodile u šumi na paši, gdje su kao glavni energetski izvor hrane imale pašu i žir, dok su sva bjelančevinasta krmiva nalazile rovanjem. Tehnologija niskog inputa (prihrana i smještajni kapaciteti) uz iskorištavanje prirodnih resursa održala se u uzgoju ove pasmine do danas.

Način uzgoja, koji uključuje slobodno napasivanje po šumama i pašnjacima i hranidbu prirodno dostupnim izvorima hrane, te prirođene pasminske odlike poput robusnosti, sporog prirasta i sposobnosti kompenzatornog rasta i nakupljanja masti, kao i izostanak intenzivne selekcije i većeg križanja s drugim pasminama, zajednički oblikuju značajke rasta turopoljskih svinja koje izravno utječu na razvoj tjelesnih tkiva i posebne karakteristike „Mesa turopoljske svinje”. Tako boravak na otvorenom i veća aktivnost mišića uz višu dob tovljenika pri klanju uzrokuju jače nakupljanje mišićnog pigmenta, što ima za posljedicu razvoj tamnije i crvenije boje mesa. Boja mesa i slanine ujedno je i održivija zbog raznovrsnijeg izbora hrane i unosa prirodnih antioksidanta i drugih tvari koje pomažu stabilizaciju tkiva. Manji promjer mišićnih vlakana uvjetuje finiju teksturu mesa, koje je pritom kompaktno i bez površinskog iscjetka. Istodobno, kompenzatorni rast prisutan u završnim fazama uzgoja u doba jesenje energetski bogate prehrane nakon slabijeg rasta tijekom proljeća i ljeta, kod pasmina s niskim potencijalom za rast mišića kakva je turopoljska, vodi ka brzom razvoju adipoznog tkiva. Stoga meso turopoljskih svinja prirođeno ima veći stupanj nakupljanja masnog tkiva, posebice u potkožnom dijelu te među-mišićno, zbog čega je termički obrađeno meso pri konzumaciji elastično-sočne konzistencije, punog okusa i specifične arome koju daju otopljene masnoće mesa.

Zbog uzgoja na otvorenom i kvalitete mesa većina današnjih potrošača, posebice onih lokalnih, smatra meso turopoljske svinje boljim i tržišno vrjednijim u odnosu na standardnu svinjetinu.

Upućivanje na objavu specifikacije

https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/hrana/proizvodi_u_postupku_zastite-zoi-zozp-zts/Specifikacija_Meso_turopoljske%20svinje.pdf

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

7.6.2023

Službeni list Europske unije

C 199/21

(2023/C 199/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Allåkerbär från Norrland”

EU br.: PDO-SE-02494 — 11.4.2019

ZOI (X) ZOZP ( )

1. Naziv [ZOI-ja ili ZOZP-a]

„Allåkerbär från Norrland”

2. Država članica ili treća zemlja

Švedska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.6. Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Allåkerbär från Norrland” naziv je za arktičke maline (Rubus arcticus L. subsp. x stellarcticus G. Larsson) koje se uzgajaju na otvorenim poljima u okruzima Norrbotten i Västerbotten u Švedskoj. Trenutačno postoji sedam sorti bobica „allåkerbär”, od kojih se četiri mogu uvrstiti u „Allåkerbär från Norrland” – „Anna”, „Linda”, „Sofia” i „Beata”. Uvijek se moraju uključiti barem dvije sorte jer su potrebne različite sorte da bi biljke rodile.

Oblik bobica sličan je obliku maline, s više malih koštunica koje čine zbirni plod veličine 8 – 20 mm. Bobice imaju masu od do 10 g svaka, a boja im je od jarko crvene do tamnocrvene. Obično dozrijevaju od sredine srpnja do kraja kolovoza. Sadržaj šećera je u rasponu od 3 – 10 % i sastoji se uglavnom od saharoze, kao i glukoze i fruktoze. Udio šećera u bobicama povećava se zahvaljujući velikim količinama dnevnog svjetla. Šećer pojačava kompleksan okus tog voća. Kiselost iznosi 1 – 3 %, a proizlazi uglavnom iz sadržaja limunske i jabučne kiseline. Proizvod se prezentira svjež ili zamrznut. Zamrzavanje ne narušava organoleptička svojstva tog proizvoda.

„Allåkerbär” pripada rodu Rubus, koji obuhvaća i bobice kao što su maline i kupine. Sličnosti s tim bobicama postoje, ali okus bobica „alåkerbär” ima niz posebnih karakteristika. Okus potpuno zrelih bobica kompleksan je, s notama brusnice, crvenog ribiza, šerija, zemljanog podruma, vučjeg trna i kupine. Riječ je o jedinstvenom okusu visokog intenziteta. „Allåkerbär” je samosterilna biljka pa usjev mora uključivati različite sorte, a unakrsno oprašivanje pridonosi kompleksnom okusu. Zemljopisno područje s velikim brojem sati dnevnog svjetla u kombinaciji s blagim klimatskim uvjetima tijekom sezone rasta omogućuje potpuno dozrijevanje bobica prije berbe, a lokalno znanje o bobicama znači i da se bobice beru tek nakon što potpuno dozriju.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Bobice „Allåkerbär från Norrland” moraju biti uzgojene, ubrane, očišćene i prerađene na definiranom zemljopisnom području.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Pakiranja bobica „Allåkerbär från Norrland” označena su posebnim logotipom kako bi se osigurala sljedivost.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja.

Zemljopisno područje na kojem se proizvode bobice „Allåkerbär från Norrland” obuhvaća švedske okruge Norrbotten (BD) i Västerbotten (AC).

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Definirano područje obuhvaća najsjevernije dijelove Švedske. Arktički krug presijeca to područje.

U tablici 1. prikazani su klimatski podaci za razdoblje od 1991. do 2020. (Švedski meteorološki i hidrološki institut, SMHI) za Boden, grad smješten otprilike na središnjoj točki definiranog zemljopisnog područja za „Allåkerbär från Norrland”.

Tablica 1

Klimatski podaci za Boden, 1991. – 2020. Mjesečni prosjek

	Svibanj	Lipanj	Srpanj	Kolovoz
Temperatura (°C)	7,7	13,4	16,3	14,2
Oborine (mm)	40,9	60,4	70,0	68,2
Ukupno Sunčevo zračenje (kWh/m2)	155,9	169,9	162,4	118,6
Broj sati dnevnog svjetla na dan (h)	19,12	23,19	20,44	16,38

Ljeto obično počinje između 26. svibnja i 1. lipnja. Prvi mraz pojavljuje se oko 1. rujna. Za klimu su karakteristične obilne padaline, blage temperature, visoka razina Sunčevog zračenja i ekstremno velik broj sati dnevnog svjetla. Broj sati dnevnog svjetla izravna je posljedica sjeverne zemljopisne širine. Područje sjeverno od geografske širine 65.73 tijekom dijela sezone rasta ima ponoćno sunce. Blage temperature na toliko sjevernoj zemljopisnoj širini jedinstveno su obilježje tog područja i izravna posljedica Golfske struje uz obalu Norveške. Ta kombinacija velikog broja sati dnevnog svjetla i ipak blagih temperatura stvara dobre uvjete za uzgoj visokokvalitetnog bobičastog voća. Količina dnevnog svjetla povećava sadržaj šećera u bobicama i one se posebno brzo razvijaju. Šećer pojačava kompleksan okus tog voća. Vrlo hladne zime na tom području također su važan čimbenik jer smanjuju izloženost biljaka štetočinama. To zajedno rezultira dobrim uvjetima za uzgoj bobica „Allåkerbär från Norrland”.

Allåkerbär je hibrid nastao namjernom selekcijom provedenom 1950-ih i 1960-ih godina, prvenstveno u istraživačkoj postaji Öjebyn kod Piteå u okrugu Norrbotten. Rad koji je rezultirao razvojem tog hibridnog voća započeo je 1930-ih godina u mjestu Vilhelmina (koje se nalazi unutar tog zemljopisnog područja), gdje su se uzgajale divlje arktičke maline. Sorta Allåkerbär stvorena je 1960-ih hibridizacijom divlje nordijske arktičke maline (Rubus arcticus arcticus) i arktičke maline s Aljaske (Rubus arcticus stellatus) pod vodstvom znanstvenice Gunny Larsson. Ona je svoju disertaciju na tu temu predstavila 1970., a zatim je nastavila s praktičnim radom na daljnjem razvoju i komercijalizaciji bobica allåkerbär. Istraživačka stanica u Röbäcksdalenu u Umei u okrugu Västerbotten također je imala važnu ulogu u komercijalizaciji tih bobica. Od 1970-ih do sredine 2000-ih provodila su se dodatna istraživanja usmjerena na bobice allåkerbär, posebno u pogledu tehnika berbe i čišćenja kao i bolesti i lijekova za njih. Danas se u južnoj Švedskoj, a također i u drugim zemljama, u privatnim vrtovima i na drugim sličnim mjestima mogu naći pojedinačni primjerci te biljke, ali komercijalni uzgoj tog voća ograničen je na okruge Norrbotten i Västerbotten. Tri poljoprivredna gospodarstva koja trenutačno uzgajaju te bobice u komercijalne svrhe nalaze se u općinama Umeå (AC), Boden (BD) i Jokkmokk (BD).

Posebno stručno znanje stečeno tijekom godina na tom zemljopisnom području u vezi s uzgojem, berbom i pripremom tog bobičastog voća obuhvaća pitanja kao što su učinkovita kontrola korova (što je važno za kulturu izloženu konkurenciji, kao što je alåkerbär), kontrola bolesti i optimalno vrijeme berbe. Potonje je ključno jer se aroma ploda u potpunosti razvija tek nakon što se pojedinačne koštunice razviju i postanu potpuno zrele i vrlo sočne. Zemljopisno područje također omogućuje da se ta faza dosegne tijekom sezone rasta. Optimizacija vremena berbe znači i berbu bobica alåkerbär u nekoliko faza baš zato da bi se maksimalno povećao intenzitet arome bobica.

Prirodni uvjeti na tom zemljopisnom području omogućili su razvoj biljke allåkerbär. Oni su zaslužni i za nisku izloženost štetočinama, koja je neophodna za uzgoj, i daju bobicama posebnu slatkoću. Dominacija crnogoričnog drveća, posebno smreke, na tom zemljopisnom području također znači da velike površine zemljišta imaju niske pH vrijednosti, što je preduvjet da bi allåkerbär uspijevao.

Na definiranom zemljopisnom području nalazimo kombinaciju optimalnih prirodnih uvjeta i stručnog znanja o uzgoju bobica allåkerbär, kao i posebnu kulturu konzumacije tih bobica. Bobice „Allåkerbär från Norrland” neizostavan su dio posebnih prigoda za mnoge ljude na tom zemljopisnom području. Jedu se svježe ili, češće, u obliku džema, koji se poslužuje s vaflima, sladoledom od vanilije ili malom količinom tučenog slatkog vrhnja. U drugim dijelovima Švedske konzumacija tih bobica nije toliko uvriježena.

Upućivanje na objavu specifikacije

https://www.livsmedelsverket.se/globalassets/foretag-regler-kontroll/livsmedelsinformation-markning-halsopastaenden/skyddade-beteckningar/sub-ansokan-allakerbar-fran-norrland_230314.pdf

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 199

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 66. 7. lipnja 2023.

Sadržaj		Stranica
	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2023/C 199/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.11099 – CINVEN / MBCC DIVESTMENT BUSINESS) ( 1 )	1

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Vijeće Europske unije
2023/C 199/02	Odluka Vijeća оd 1. lipnja 2023. o imenovanju člana Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu za Irsku	2
	Europska komisija
2023/C 199/03	Tečajna lista eura – 6. lipnja 2023.	4
	Europski nadzornik za zaštitu podataka
2023/C 199/04	Sažetak mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (Cjeloviti tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na mrežnom mjestu EDPS-a)https://edps.europa.eu)	5
2023/C 199/05	Sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o pregovaračkom mandatu za sklapanje međunarodnog sporazuma o razmjeni osobnih podataka između Europola i tijela za izvršavanje zakonodavstva u Ekvadoru (Cjeloviti tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na mrežnom mjestu EDPS-a)https://edps.europa.eu)	7
2023/C 199/06	Sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o pregovaračkom mandatu za sklapanje međunarodnog sporazuma o razmjeni osobnih podataka između Europola i brazilskih tijela za izvršavanje zakonodavstva (Cjeloviti tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na mrežnom mjestu EDPS-a)https://edps.europa.eu)	10
2023/C 199/07	Sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o vozačkim dozvolama, izmjeni Direktive (EU) 2022/2561 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2006/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EU) br. 383/2012 (Cjeloviti tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na mrežnom mjestu EDPS-a)https://edps.europa.eu)	13

Država članica	Član
Irska	Gđa Adrienne DUFF

	V. Objave
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2023/C 199/08	Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	16
2023/C 199/09	Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	21


	(1) Tekst značajan za EGP.