—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. svibnja 2021. o strateškim smjernicama za održiviju i konkurentniju akvakulturu u EU-u za razdoblje od 2021. do 2030. (COM(2021)0236),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 25. ožujka 2021. o akcijskom planu za razvoj ekološkog sektora (COM(2021)0141),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” (COM(2020)0381), i Rezoluciju Parlamenta od 20. listopada 2021. (1) o toj strategiji,

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380), i Rezoluciju Parlamenta od 9. lipnja 2021. (2) o toj strategiji,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu (COM(2019)0640) i Rezoluciju Parlamenta od 15. siječnja 2020. (3) o istoj temi,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (4),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o uspostavi Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1004 (5),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (6),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (7) (Direktiva o pticama),

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1099/2009 od 24. rujna 2009. o zaštiti životinja u trenutku usmrćivanja (8),

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1/2005 od 22. prosinca 2004. o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka (9),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (10),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 22. rujna 2021. o strateškim smjernicama za održivi razvoj akvakulture EU-a,

—

uzimajući u obzir nacrt mišljenja o održivom plavom gospodarstvu i akvakulturi, koji je Europski odbor regija sastavio od 1. do 3. prosinca 2021.,

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 17. prosinca 2015. o budućnosti europske akvakulture,

—

uzimajući u obzir strategiju za održivo ribarstvo i akvakulturu u Sredozemnom i Crnome moru do 2030., koju je donijela Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja pri Organizaciji UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO),

—

uzimajući u obzir privremenu evaluaciju otvorene metode koordinacije u akvakulturi EU-a (11),

—

uzimajući u obzir Posebno istraživanje Eurobarometra br. 515 iz 2021. o potrošačkim navikama u EU-u u pogledu proizvoda ribarstva i akvakulture,

—

uzimajući u obzir studiju o učincima pandemije bolesti COVID-19 na ribarstvo i akvakulturu koju je zatražio njegov Odbor za ribarstvo (PECH), objavljenu 7. srpnja 2021.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. lipnja 2018. naslovljenu „Ususret održivom i konkurentnom europskom sektoru akvakulture: sadašnje stanje i budući izazovi” (12),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. prosinca 2008. o donošenju europskog plana za upravljanje populacijama kormorana u cilju smanjenja sve većeg utjecaja kormorana na riblje stokove, ribarstvo i akvakulturu (13),

—

uzimajući u obzir članke 3., 4., 38. I 43. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A9-0215/2022),

A.

budući da je u zajedničkoj ribarstvenoj politici navedeno da bi akvakultura trebala doprinijeti očuvanju potencijala za proizvodnju hrane na održivoj osnovi u cijeloj Uniji, tako da jamči dugoročnu sigurnost opskrbe hranom, uključujući i zalihe hrane, rast i zaposlenost za građane Unije, i da doprinese namirivanju rastuće svjetske potražnje za hranom akvatičnog podrijetla; budući da u okviru zajedničke ribarstvene politike treba obratiti punu pažnju na zdravlje i dobrobit životinja te na zdravstvenu ispravnost hrane i hrane za životinje; smanjenju administrativnih opterećenja i provedbi prava Unije učinkovitijom i u skladu s potrebama dionika.

B.

budući da sektor ribarstva i sektor uzgoja školjki imaju važnu i vrijednu ulogu u EU-u u gospodarskom, društvenom i okolišnom smislu te da doprinose boljoj kvaliteti života na obalnim i unutarnjim područjima Unije te u najudaljenijim regijama;

C.

budući da su sigurnost opskrbe hranom i sredstva za život od ribolova i akvakulture od temeljne važnosti u brojnim obalnim, riječnim, otočnim, kopnenim i lagunarnim regijama;

D.

budući da se europskim zelenim planom, strategijom za bioraznolikost i strategijom „od polja do stola” nastoje postići ugljično neutralna Europa do 2050. te pravedni, zdravi i ekološki prihvatljivi prehrambeni sustavi u cijeloj Uniji; budući da akvakultura može osigurati zdravu hranu s manjim klimatskim i ekološkim otiskom od nevodene kopnene poljoprivrede;

E.

budući da se u Deklaraciji FAO-a o održivom ribarstvu i akvakulturi navodi da je akvakultura u posljednjih pet desetljeća najbrže rastuća industrija proizvodnje hrane u svijetu, da je zahvaljujući njoj udvostručena globalna potrošnja ribe po stanovniku od 1960. i da se njome sve više osiguravaju hrana i sredstva za život sve brojnijeg stanovništva;

F.

budući da su u strateškim smjernicama EU-a za održiviju i konkurentniju akvakulturu u EU-u, Šangajskoj deklaraciji FAO-a iz rujna 2021. o akvakulturi za hranu i održivi razvoj te Kodeksu o zdravlju akvatičnih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja iz 2021. utvrđeni ciljevi u području dobrobiti životinja u akvakulturi kako bi se pružila potpora proizvođačima i potrošačima;

G.

budući da akvakulturna proizvodnja Unije čini samo 1,15 % svjetske proizvodnje prema najnovijim podacima iz 2018. (14);

H.

budući da pokretanje ili širenje akvakulturnog uzgoja u Uniji zahtijeva ishođenje raznih dozvola i ovlaštenja te da je postupak izdavanja tih službenih dokumenata katkad općenito spor, složen i neizvjestan u smislu pravne sigurnosti i gospodarske predvidivosti; budući da takvo stanje sprječava razvoj sektora, odvraća od poslovnih ulaganja te uzrokuje prekomjerne troškove u sektoru, a usto i potiče uvoz iz trećih zemalja;

I.

budući da se u izvješću FAO-a o stanju u području ribarstva i akvakulture za 2020. navodi da je na globalnoj razini udio žena u ukupnoj radnoj snazi u akvakulturi (19 %) veći od njihova udjela u ribarstvu (12 %) i da žene općenito imaju ključnu ulogu u cijelom vrijednosnom lancu ribarstva i akvakulture te osiguravaju radnu snagu i u općem komercijalnom sektoru i u artizanalnom sektoru; budući da je u EU-u u sektoru akvakulture izravno zasposleno ukupno više od 74 000 osoba u više od 12 000 poduzeća (15);

J.

budući da svaki četvrti morski prehrambeni proizvod koji se konzumira u Europi potječe iz akvakulture; budući ja između 2018. i 2019. zabilježeno povećanje potrošnje uzgojenih proizvoda od 2 % po stanovniku;; budući da je 2019. samodostatnost EU-a u pogledu ribe i drugih morskih prehrambenih proizvoda iznosila 41,12 %, a samo 10 % morskih prehrambenih proizvoda koji se konzumiraju u EU-u potječe iz akvakulture EU-a, što je manje od 2 % ukupne svjetske proizvodnje;

K.

budući da je gotovo 70 % proizvodnje u akvakulturi u EU-u koncentrirano u četiri države članice (Španjolska, Francuska, Italija i Grčka), s velikom većinom proizvodnje dagnji, pastrve, morske pange, kamenica, lubina, šarana i ladinka; budući da i dalje postoji velik potencijal za daljnji rast i diversifikaciju u pogledu zemalja proizvodnje i vrsta koje se uzgajaju;

L.

budući da, iako je 2021. gotovo dvije trećine Europljana jelo proizvode ribarstva ili akvakulture kod kuće barem jednom mjesečno, to je silazni trend u usporedbi s 2018.; budući da su potrošači 2021. bili podijeljeni u pogledu svoje sklonosti divljim ili uzgojenim proizvodima, pri čemu je oko trećina prednost davala divljim proizvodima, trećina proizvodima iz uzgoja, a sličan udio nije imao preferenciju;

M.

budući da neke početne procjene upućuju na smanjenje obujma prodaje za 17 % i smanjenje ukupnih prihoda za 18 %, a utjecaj je posebno znatan na sektor školjkaša;

N.

budući da se proizvodnja školjkaša u Uniji sastoji prvenstveno od školjaka, konkretno dagnji, kamenica i ladinki, te da je općenito riječ o tradicionalnoj akvakulturnoj djelatnosti obiteljske prirode i s velikim intenzitetom radne snage, koja se u potpunosti uklapa u lokalni krajolik;

O.

budući da je u strategiji za održivo ribarstvo i akvakulturu u Sredozemnom i Crnome moru do 2030., koju je donijela Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja, utvrđeno da akvakulturna proizvodnja mora zadovoljiti potražnju, održivo rasti, iskoristiti inovacije, digitalizaciju i razmjenu znanja te povećati svoju privlačnost za ulaganja; budući da se u strategiji nadalje navodi da su praćenje i smanjenje ekološkog otiska sektora, rješavanje problema klimatskih promjena i onečišćenja te osiguravanje zdravlja i dobrobiti životinja ključni za postizanje održivosti sektora;

P.

budući da se u gospodarskom izvješću o sektoru akvakulture EU-a za 2020. koje je objavio Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo navodi da gotovo 80 % svih poduzeća iz područja akvakulture u EU-u čine mikropoduzeća s manje od 10 zaposlenika;

Q.

budući da je u privremenoj evaluaciji otvorene metode koordinacije zaključeno da države članice moraju uložiti dodatan napor kako bi se postigao otporan i konkurentan rast sektora akvakulture EU-a, a posebno osigurati pristup prostoru i vodi te transparentan i učinkovit regulatorni i administrativni okvir;

R.

budući da razvoj akvakulture u najudaljenijim regijama i dalje znatno zaostaje unatoč potencijalu tog sektora;

S.

budući da se u izvješću Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture o ribljem brašnu i ribljem ulju iz rujna 2021. navodi da se većina ribljeg brašna za hranidbu akvakulturnih vrsta koristi u Aziji i da je 2019. godine 34 % ribljeg brašna upotrijebljeno u Kini, 35 % u drugim azijskim zemljama, a 9 % u Europi; budući da se godišnje ulovi 20 milijuna tona ribe za potrebe hranidbe životinja; budući da na globalnim tržištima hrane za životinje postoji sve veće tržišno natjecanje u pogledu ribljeg brašna između proizvođača iz sektora akvakulture i onih iz sektora stočarstva; budući da zbog viših cijena hrane za životinje dolazi do povećanja potrebe za daljnjim razvojem alternativne hrane za životinje kao i za visokom učinkovitošću hrane za životinje kako bi se osigurala profitabilnost visokovrijednih proizvoda akvakulture;

T.

budući da tehnički dokument FAO-a od 19. veljače 2019. o ribarstvu i akvakulturi naslovljen „A third assessment of global marine fisheries discards” (Treća procjena odbačenog ulova u globalnom morskom ribarstvu) pokazuje da odbačeni ulov iznosi ukupno 9,1 milijun tona, što predstavlja 10,8 % prosječnoga godišnjeg ulova između 2010. i 2014.;

U.

budući da se u izvješću o ekološkoj akvakulturi u EU-u koje je u svibnju 2017. objavio Europski tržišni opservatorij za proizvode ribarstva i akvakulture navodi da se ekološka akvakulturna proizvodnja u nekim državama članicama znatno povećava, dok su druge još uvijek u ranim fazama razvoja te metode proizvodnje;

V.

budući da je akvakultura posebno osjetljiva na ekstremne vremenske uvjete u riječnim koritima i obalnim područjima, koji su sve češći zbog globalnog zatopljenja, uključujući suše, poplave, oluje i valove, koji nanose ozbiljnu štetu infrastrukturi i vrstama koje se uzgajaju;

W.

budući da se Direktivom 2014/89/EU o prostornom planiranju morskog područja zahtijeva od svih obalnih država članica da dostave Komisiji nacionalne prostorne planove „što je prije moguće, a najkasnije 31. ožujka 2021.”.

X.

budući da su najudaljenije regije posebno izložene nestabilnim klimatskim uvjetima i teškim vremenskim prilikama, što može ugroziti potencijal tog sektora u tim regijama;

Y.

budući da se populacija kormorana znatno povećala; budući da to povećanje uzrokuje ozbiljnu štetu brojnim morskim sektorima, uključujući akvakulturu;

Z.

budući da je svojoj u Rezoluciji o donošenju europskog plana za upravljanje populacijama kormorana u cilju smanjenja sve većeg utjecaja kormorana na riblje stokove, ribarstvo i akvakulturu, koja je donesena prije 13 godina, Parlament predložio nekoliko mogućih mjera za rješavanje problema kormorana, koji je još uvijek prisutan;

AA.

budući da je u Rezoluciji naslovljenoj „Ususret održivom i konkurentnom europskom sektoru akvakulture: sadašnje stanje i budući izazovi” među ostalim istaknuta važnost smanjenja sve većeg utjecaja kormorana na akvakulturu;

AB.

budući da je subjektima u akvakulturi i ribarstvu dostupna financijska naknada za gubitke koji proizlaze iz interakcije kormorana s ribarstvom;

AC.

budući da će povećanje troškova električne energije i plina negativno utjecati na cijeli sektor akvakulture u Europi, s još lošijim predviđanjima u pogledu povećanja troškova proizvodnje i nesigurnosti trgovanja, među ostalim i zbog krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19;

AD.

budući da veliki proizvođači ribe i ribljih proizvoda u susjedstvu EU-a planiraju do 2030. udvostručiti svoju proizvodnju u akvakulturi u odnosu na razine iz 2020., što bi moglo povećati pritisak na proizvodnju EU-a;

AE.

budući da neke države članice ne posvećuju dovoljno pozornosti potencijalu razvoja akvakulture ili njegovim mogućim društveno-gospodarskim i ekološkim učincima;

AF.

budući da se godišnja potrošnja ribljih proizvoda po stanovniku u EU-u znatno razlikuje, od oko 6 kg do približno 60 kg; budući da bi stoga potražnja za proizvodima akvakulture u EU-u mogla porasti u doglednoj budućnosti;

AG.

budući da je mnogim poduzećima teško zadržati tržišne udjele bilo na domaćem bilo na inozemnom tržištu;

AH.

budući da je prema najnovijim podacima Eurostata i FAO-a oko 76 % ribe koja se konzumirala u EU-u 2019. bilo divlje, a 24 % uzgojeno;

AI.

budući da su samo 62 proizvoda sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP) registrirana u razredu 1.7. – Svježa riba, mekušci i rakovi te proizvodi dobiveni od njih od ukupno 1 382 proizvoda sa ZOZP-om; budući da su u tijeku postupci zaštite za 14 drugih proizvoda; budući da registar zajamčeno tradicionalnih specijaliteta (ZTS) sadržava samo četiri proizvoda u tom razredu; budući da su neke od uspješnih registracija bili proizvodi akvakulture;

AJ.

budući da su fondovi EU-a za ribarstvo (Europski fond za ribarstvo (EFR), Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) i Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPR)) pružili financijsku potporu sektoru akvakulture EU-a;

AK.

budući da prebjezi iz akvakulturnih uzgajališta mogu uzrokovati genetske promjene u divljim populacijama;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. srpnja 2020. naslovljenu „Akcijski plan za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka” (COM(2020)0312),

—

uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 24. rujna 2020. o uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o tržištima kriptoimovine (COM(2020)0593),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 24. rujna 2020. o strategiji za digitalne financije za EU (COM(2020)0591),

—

uzimajući u obzir izvješće Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) od 12. listopada 2020. naslovljeno „Taxing Virtual Currencies: An Overview of Tax Treatments and Emerging Tax Policy Issues” (Oporezivanje virtualnih valuta: pregled poreznih tretmana i novonastalih pitanja porezne politike),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. svibnja 2021. naslovljenu „Oporezivanje poslovanja za 21. stoljeće” (COM(2021)0251),

—

uzimajući u obzir radni dokument Zajedničkog istraživačkog centra Komisije iz 2021. o oporezivanju i strukturnim reformama naslovljen „Cryptocurrencies: an empirical view from a tax perspective” (Kriptovalute: empirijsko stajalište s poreznog aspekta),

—

uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 20. srpnja 2021. o uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine (COM(2021)0422),

—

uzimajući u obzir radni dokument Svjetske banke naslovljen „Crypto-Assets Activity around the World: Evolution and Macro-Financial Drivers” (Aktivnost kriptoimovine diljem svijeta: razvoj i makrofinancijski pokretači), objavljen 8. ožujka 2022.,

—

uzimajući u obzir dokument o javnom savjetovanju OECD-a objavljen 22. ožujka 2022. naslovljen „Crypto-Asset Reporting Framework and Amendments to the Common Reporting Standard” (Okvir za izvješćivanje o kriptoimovini i izmjene zajedničkog standarda izvješćivanja),

—

uzimajući u obzir svoju studiju od 15. listopada 2018. naslovljenu „Prijevare povezane s PDV-om: gospodarski učinak, izazovi i politička pitanja”, studiju iz srpnja 2018. naslovljenu „Kriptovalute i lanac blokova – Pravni kontekst i posljedice u pogledu financijskog kriminala, pranja novca i utaje poreza” te studiju od 15. veljače 2018. naslovljenu „Utjecaj digitalizacije na međunarodna porezna pitanja”,

—

uzimajući u obzir svoju studiju od 21. listopada 2021. naslovljenu „Istraživanje mogućnosti i izazova novih tehnologija za poreznu upravu i poreznu politiku EU-a”,

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0204/2022),

A.

budući da se zbog primjene novih tehnologija na jedinstvenom tržištu EU-a i digitalizacije poreznih uprava diljem Europe preobražavaju odnosi između poreznih obveznika, to jest građana i poduzeća, s jedne strane i nacionalnih poreznih tijela s druge strane; budući da bi EU mogao imati vodeću ulogu u koordinaciji postupovnih i tehničkih aspekata digitalizacije poreznih uprava kako bi se izbjegle prepreke koje stoje na putu interoperabilnosti nacionalnih tehničkih platformi;

B.

budući da bi različita obilježja različitih vrsta kriptoimovine i granice između različitih vrsta kriptoimovine mogli biti relevantni za utvrđivanje njihova poreznog tretmana;

C.

budući da je iz tržišne dinamike kriptoimovine razvidno da je potrebno izraditi jasan, stabilan i transparentan pravni okvir;

D.

budući da se porezna tijela u današnje vrijeme suočavaju s brojnim izazovima u pogledu djelotvorne provedbe oporezivanja, posebno prekogranične suradnje, s obzirom na ubrzavanje digitalnih transakcija, sve veću mobilnost poreznih obveznika, broj prekograničnih transakcija i internacionalizaciju ekonomskih transakcija i poslovnih modela, kao i rizike od dvostrukog oporezivanja ili složenih agresivnih poreznih sustava;

E.

budući da porezna tijela moraju biti u toku s potencijalnim rizicima za održivost poreznih sustava i njihovu sposobnost provedbe nacionalnih i europskih pravnih okvira u pogledu oporezivanja;

F.

budući da porezne uprave mogu upotrebljavati nova tehnološka rješenja kao što je lanac blokova za bolje ispunjavanje potreba poreznih obveznika, razmjenu informacija između nadležnosti, različite vrste vođenja evidencije i odvraćanje i/ili suzbijanje korupcije, ali se takve tehnologije mogu i zloupotrebljavati i služiti kao sredstva za nezakonite aktivnosti, uz kriminalnu namjeru da se izbjegne plaćanje poreza; budući da bi povećana vidljivost transakcija lanca blokova posebno mogla olakšati nastojanja poreznih uprava za borbu protiv porezne prijevare;

G.

budući da nekoliko poreznih uprava diljem Europe već poduzima važne korake usmjerene na digitalizaciju postupaka, iako to čine u različitoj mjeri, zahvaljujući čemu porezna disciplina postaje jednostavnija, brža i djelotvornija; budući da među državama članicama i dalje postoje znatne razlike u primjeni novih tehnologija; budući da je nacionalnim poreznim upravama uglavnom potrebna dodatna stimulacija kako bi uvele više poticaja i mjera za podizanje razine osviještenosti s ciljem ostvarivanja potencijala u području tehnološke i digitalne transformacije; budući da tehnologija može poslužiti za olakšavanje suradnje između različitih vladinih tijela, konkretno na pitanjima povezanim s oporezivanjem;

H.

budući da su porezne uprave zbog porasta upotrebe kriptoimovine primorane prilagoditi aktualne porezne prakse na jedinstvenom tržištu; budući da je utvrđivanje aktivnosti relevantnih za oporezivanje na tržištu kriptoimovine složeno jer se u manjoj mjeri oslanja na tradicionalne financijske posrednike koji obično dostavljaju informacije za porezne svrhe;

I.

budući da pet od 27 država članica ima posebne zakonske odredbe o oporezivanju kriptoimovine; budući da 19 država članica ima administrativne smjernice o oporezivanju kriptoimovine;

J.

budući da se zahvaljujući zajedničkom standardu izvješćivanja OECD-a poboljšala međunarodna porezna transparentnost jer se od nadležnosti zahtijeva pribavljanje informacija o imovini u inozemstvu koja se drži u financijskim institucijama te automatska godišnja razmjena tih informacija s nadležnostima čiji su porezni obveznici rezidenti; budući da kriptoimovina, međutim, u većini slučajeva nije obuhvaćena područjem primjene zajedničkog standarda izvješćivanja, koji se primjenjuje na tradicionalnu financijsku imovinu i fiducijarne valute;

K.

budući da se na međunarodnoj razini nastoji bolje urediti pošteno oporezivanje digitalnog gospodarstva; budući da bi se kriptoimovina mogla iskoristiti za podrivanje postojećih međunarodnih inicijativa za poreznu transparentnost, što je prepoznao OECD; budući da je u tom kontekstu ključno da EU preuzme vodeću ulogu, posebno kroz blisku suradnju među državama članicama s ciljem poštenog i transparentnog oporezivanja kriptoimovine;

L.

budući da se globalna ekonomija mijenja i postupno postaje digitalizirana te da načela na kojima se temelji aktualni međunarodni porezni okvir postupno zastarijevaju i njima se više ne može zajamčiti oporezivanje dobiti na mjestu obavljanja gospodarskih djelatnosti kojima je ta dobit ostvarena i na mjestu gdje je stvorena vrijednost;

M.

budući da ne postoji međunarodni instrument za oporezivanje kriptoimovine i da se pristupi različitih država tom pitanju veoma razlikuju; budući da EU mora biti predvodnik u nastojanjima da se ostvari uključivije financijsko sudjelovanje građana unutar njegovih granica i izvan njih u okviru odgovarajućih međunarodnih platformi;

N.

budući da OECD u svojem izvješću iz 2020. o oporezivanju virtualnih valuta utvrđuje niz značajnih pitanja koja je potrebno rješavati, konkretno definiciju oporezivih događaja, oblike prihoda koji se povezuju s virtualnim valutama i načine na koje se oporezivanje može prilagoditi karakteru i dinamici kriptoimovine kako bi se pošteno i učinkovito obuhvatila dobit, među ostalim aspektima;

O.

budući da je Unija već poduzela važne korake usmjerene na jasno definiranje određene kriptoimovine i pružatelja usluga kriptoimovine te općenitije na uspostavu odgovarajućeg regulatornog okvira za kriptoimovinu – Uredba o tržištima kriptoimovine (MiCA); budući da će se tim okvirom i definicijama olakšati pošteno i jednostavno oporezivanje navedenih oblika imovine; budući da definicije te kriptoimovine moraju biti usklađene s međunarodnim normama, konkretno normama koje su izradili OECD i Stručna skupina za financijsko djelovanje;

P.

budući da definicije kriptoimovine moraju biti usklađene u cijelom EU-u i usklađene s međunarodnim normama; budući da ista kriptoimovina može biti kategorizirana kao „predmet oporezivanja” na brojne različite načine diljem EU-a, što može dovesti do različitih poreznih tretmana;

Q.

budući da su određena područja porezne politike u nacionalnoj nadležnosti i da je suradnja među državama članicama i dalje neophodna i potrebna kako bi se odgovorilo na izazove u pogledu integriteta jedinstvenog tržišta i održivosti poreznih sustava, među ostalim na povećanu upotrebu kriptoimovine; budući da bi okvir od 27 znatno različitih pristupa oporezivanju kriptoimovine mogao dovesti do velikih prepreka za ispunjavanje ciljeva digitalnog jedinstvenog tržišta; budući da stoga postoje jasni argumenti koji govore u prilog koordinaciji i suradnji na razini EU-a;

R.

budući da EU i njegovo jedinstveno tržište moraju osigurati poduzećima (posebno malim i srednjim poduzećima (MSP) te start-up poduzećima) okruženje pogodno za inovacije u pogledu novih tehnologija u području financijskih usluga i kriptoimovine; budući da taj glavni cilj iziskuje snažnu opredijeljenost država članica u njihovim politikama, konkretno u području oporezivanja, kako bi se zajamčio stabilan, jasan i siguran regulatorni okvir u kojem će poduzeća napredovati i doprinositi gospodarskom rastu; naposljetku, budući da taj napor iziskuje snažnu predanost zaštiti prava građana kao poreznih obveznika i korisnika financijskih usluga;

S.

budući da su neophodne jasne smjernice za pošten i djelotvoran sustav oporezivanja kojim bi se, ako ga države članice djelotvorno provedu, mogle ostvariti korisne reforme u smislu smanjenja administrativnih troškova i vremena, smanjenja prepreka za ulazak i jamčenja sigurnosti i stabilnosti, što su preduvjeti za konkurentnost i premošćivanje jazova među poduzećima, posebno za MSP-ove;

T.

budući da se okruženje kriptoimovine brzo razvija i donositelji politika moraju održavati jednak tempo; budući da još uvijek treba pomno razmotriti implikacije za poreznu politiku i utaju poreza jer su to važni aspekti ukupnog regulatornog okvira;

U.

budući da je Parlament već istaknuo da „u kontekstu digitalizacije i globalizacije gospodarstva trenutačna međunarodna pravila o porezu na dobit više nisu prikladna” i da „razvoj digitalizacije i veće oslanjanje na nematerijalnu imovinu te njihovo povećanje u lancima vrijednosti stvaraju izglede i izazove u pogledu sljedivosti gospodarskih operacija i oporezivih događaja, uključujući omogućivanje praksi izbjegavanja plaćanja poreza, posebno kada su te operacije prekogranične ili se odvijaju izvan Unije”; (1)

V.

budući da je organizacija kripto svijeta, za razliku od tradicionalnih financija, katkad decentralizirana, što otežava oslanjanje na posrednike za pomoć poreznim tijelima; budući da ti posrednici često služe kao pružatelji relevantnih informacija u tradicionalnim sustavima poreznog izvješćivanja treće strane; budući da se na sjecištu kripto sektora i tradicionalnog financijskog sustava često nalazi posrednik kao što je burza;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

—

uzimajući u obzir članak 2. Ugovora o Europskoj uniji,

—

uzimajući u obzir članke 19., 48., članak 67. stavak 4., članke 153., 165., 168. i 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 3., 21., 24., 26., 34., 35., 41. i 47.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) i njezino stupanje na snagu 21. siječnja 2011. u skladu s Odlukom Vijeća 2010/48/EZ od 26. studenoga 2009. o sklapanju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom od strane Europske zajednice (1),

—

uzimajući u obzir opće napomene uz Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koje je sastavio Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom i koje služe kao mjerodavne smjernice za njezino uvođenje, a posebno opću napomenu br. 2 o članku 9.: Pristupačnost, usvojenu 11. travnja 2014.,

—

uzimajući u obzir Kodeks ponašanja sklopljen između Vijeća, država članica i Komisije kojim se uspostavljaju interni mehanizmi u Europskoj uniji za provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i zastupanja EU-a u vezi s tom konvencijom (2),

—

uzimajući u obzir zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom od 2. listopada 2015. o početnom izvješću Europske unije,

—

uzimajući u obzir stratešku istragu Europskog ombudsmana o tome kako Europska komisija prati potrošnju sredstava EU-a za promicanje prava osoba s invaliditetom i starijih osoba na neovisan život,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2021. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030.” (COM(2021)0101),

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Vijeća o provedbi načela jednakoga postupanja prema osobama bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili spolnu orijentaciju (COM(2008)0426, Direktiva o borbi protiv diskriminacije) i stajalište Parlamenta o tom prijedlogu od 2. travnja 2009. (3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. lipnja 2020. o europskoj strategiji za osobe s invaliditetom za razdoblje nakon 2020. (4),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/782 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu (5),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (6) (Europski akt o pristupačnosti),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (7),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (8),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2022/612 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (preinaka) (9),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” (COM(2021)0118),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (10),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti” (COM(2020)0789),

—

uzimajući u obzir Novu strategiju za potrošače (COM(2020)0696), u kojoj se u pet prioriteta ubrajaju posebne potrebe određenih skupina potrošača, među kojima su i osobe s invaliditetom,

—

uzimajući u obzir Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (11) (Direktiva o javnoj nabavi),

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. (12),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2018/254 od 15. veljače 2018. o sklapanju, u ime Europske unije, Marakeškog ugovora o olakšanju pristupa objavljenim djelima za osobe koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih poteškoća u korištenju tiskanim materijalima (13),

—

uzimajući u obzir standarde pristupačnosti koji proizlaze iz mandata Komisije 376, 554, 420 i 473,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravima putnika u autobusnom prijevozu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (14),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1177/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (15),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o pravima osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti u zračnom prijevozu (16);

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 261/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta u polasku te o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 295/91 (17),

—

uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) br. 1300/2014 od 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s pristupačnošću željezničkog sustava Unije osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću (18);

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A9-0209/2022),

A.

budući da osobe s invaliditetom imaju jednaka prava na jednakoj osnovi kao i ostale osobe u svim područjima života i budući da imaju neotuđiva prava na dostojanstvo, jednako postupanje, neovisan život, autonomiju i potpuno sudjelovanje u društvu, što je korisno za sve razine društva;

B.

budući da više od 87 milijuna osoba u Uniji ima neki oblik invaliditeta i budući da se mora voditi računa o demografskom trendu starenja stanovništva u Uniji;

C.

budući da je pristupačnost ključan preduvjet kako bi osobe s invaliditetom mogle u potpunosti uživati ljudska prava i temeljne slobode; budući da se u članku 9. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom o pristupačnosti navodi da, kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo da žive samostalno i u potpunosti sudjeluju u svim aspektima života, države stranke Konvencije moraju poduzeti primjerene mjere kako bi tim osobama osigurale, na ravnopravnoj osnovi s drugima, pristup fizičkom okruženju, prijevozu, informacijama i komunikaciji, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) i sustave, te ostalim objektima i uslugama otvorenima za javnost ili namijenjenima javnosti, kako u urbanim, tako i u ruralnim područjima;

D.

budući da države članice moraju osigurati da pristupačnost postane integrirana na svim razinama, ne samo u javnim zgradama i prometu, već i u zdravstvu i obrazovanju, te da se poveća mobilnost i integracija osoba s invaliditetom;

E.

budući da je u Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom „univerzalni dizajn” definiran kao dizajn proizvoda, okruženja, programa i usluga koji je takav da ih mogu koristiti svi ljudi u najvećoj mogućoj mjeri, bez potrebe prilagođavanja ili posebnog oblikovanja i bez isključivanja pomoćnih uređaja za određene skupine osoba s invaliditetom; budući da je pristupačnost jedno od općih načela Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i budući da su EU i države članice zakonski obvezane tom Konvencijom na temelju Odluke 2010/48/EZ; budući da se u općoj napomeni br. 2 o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom navodi obveza država stranaka Konvencije da usvoje akcijske planove i strategije kako bi se utvrdile postojeće prepreke pristupačnosti, postavili vremenski okviri s konkretnim rokovima i osigurali ljudski i materijalni resursi potrebni za uklanjanje tih prepreka; budući da je pristupačnost ključna kako bi osobe s invaliditetom mogle ostvarivati prava na privatnost, nediskriminaciju, zapošljavanje, uključivo obrazovanje, političko sudjelovanje i druga prava sadržana u Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom;

F.

budući da lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u pružanju potpore državama članicama u razvoju socijalnih politika, što uključuje politike u području invaliditeta i pristupačnosti, i to kroz analizu potreba na terenu i provedbu konkretnih mjera;

G.

budući da će se osiguravanjem visokokvalitetnih i cjenovno pristupačnih pomoćnih tehnologija poticati potpuno uključivanje osoba s invaliditetom u društvo te će to biti korisno kako i osobama s invaliditetom tako i pružateljima tih tehnologija, kao i društvu u cjelini; budući da će pomoćne tehnologije pomoći u smanjenju nejednakosti među državama članicama i budući da te tehnologije mogu funkcionirati samo u pristupačnim okruženjima;

H.

budući da više stope zaposlenosti osoba s invaliditetom, veća pristupačnost i veća uključenost te skupine u radnu snagu imaju jasan gospodarski potencijal;

I.

budući da je Unija uspostavila sveobuhvatan pravni okvir za pristupačnost na unutarnjem tržištu, konkretno donošenjem posebnog zakonodavstva o pristupačnosti, kao što je Europski akt o pristupačnosti, te uključivanjem obveza u pogledu pristupačnosti u raznom sektorskom zakonodavstvu, među ostalim u uredbama o fondovima EU-a; budući da će se Europskim aktom o pristupačnosti, koji će se početi primjenjivati 28. lipnja 2025., uvesti znatni novi zahtjevi u pogledu pristupačnosti proizvoda i usluga;

J.

budući da će stvarna provedba politika povezanih s invaliditetom pozitivno doprinijeti konkurentnosti unutarnjeg tržišta EU-a te stoga predstavlja ključan resurs za gospodarstvo EU-a;

K.

budući da je evaluacija Europske strategije za osobe s invaliditetom 2010. – 2020. pokazala da je ona doprinijela poboljšanju situacije u nizu područja, ali je također istaknuta činjenica da se osobe s invaliditetom i dalje suočavaju sa znatnim preprekama u pristupu zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, prometu, izgrađenom okolišu, informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, zapošljavanju i rekreativnim aktivnostima, kao i sudjelovanju u političkom životu i drugim područjima života;

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

—

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), Ugovor o funkcioniranju Europske unije i Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

—

uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju,

—

uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima,

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

—

uzimajući u obzir pravni okvir Vijeća Europe za zaštitu manjina, sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, posebno u pogledu očito diskriminirajućih praksi segregacije romske djece u obrazovanju, te sudsku praksu Suda Europske unije,

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (1) (Direktiva o rasnoj jednakosti),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (2),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (3) (Okvirna direktiva o otpadu),

—

uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima (4),

—

uzimajući u obzir Program UN-a za održivi razvoj do 2030.,

—

uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava i komunikaciju Komisije od 4. ožujka 2021. naslovljenu „Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava” (COM(2021)0102),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. veljače 2011. o strategiji EU-a za uključivanje Roma (5),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. prosinca 2013. o rodnim aspektima europskog okvira za nacionalne strategije uključivanja Roma (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. veljače 2019. o potrebi za jačim strateškim okvirom EU-a za nacionalne strategije integracije Roma nakon 2020. i o osnaživanju borbe protiv anticiganizma (7),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. lipnja 2020. o Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom nakon 2020. (8),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. rujna 2020. o provedbi nacionalnih strategija integracije Roma: borba protiv negativnih stavova prema osobama romskog podrijetla u Europi (9),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o pristupu pristojnim i cjenovno pristupačnim mogućnostima stanovanja za sve (10),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2021. o pravima djece u pogledu strategije EU-a o pravima djeteta (11),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. travnja 2022. o zaštiti koju EU pruža djeci i mladima koji bježe od rata protiv Ukrajine (12),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. prosinca 2018. naslovljenu „Izvješće o evaluaciji okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020.” (COM(2018)0785),

—

uzimajući u obzir Drugo istraživanje Europske unije o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II.) koje je objavila Agencija Europske unije za temeljna prava,

—

uzimajući u obzir okvir Agencije Europske unije za temeljna prava za praćenje strateškog okvira EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma,

—

uzimajući u obzir bilten Agencije Europske unije za temeljna prava od 29. rujna 2020. naslovljen „Pandemija koronavirusa u EU-u – utjecaj na Rome i Putnike”,

—

uzimajući u obzir izjavu FEANTSA-e (Europska federacija nacionalnih organizacija za rad s beskućnicima) od 26. listopada 2020. naslovljenu „Stambena situacija Roma u EU-u i dalje je teška”,

—

uzimajući u obzir brifing Europske mreže za apatridnost od 10. ožujka 2022. naslovljen „Apatridi i osobe izložene riziku od apatridnosti koje su prisilno raseljene iz Ukrajine”,

—

uzimajući u obzir dokument o stajalištu Unicefa iz lipnja 2012. naslovljen „Pravo romske djece na obrazovanje”,

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 14/2016 od 28. lipnja 2016. naslovljeno „Političke inicijative i financijska potpora EU-a za integraciju Roma: tijekom posljednjeg desetljeća postignut je znatan napredak, ali potrebni su dodatni napori na terenu”,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. rujna 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020. – 2025.” (COM(2020)0565),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. listopada 2020. naslovljenu „Unija jednakosti: strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma” (COM(2020)0620),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. studenoga 2020. naslovljenu „Akcijski plan za integraciju i uključivanje za razdoblje” (COM(2020)0758),

—

uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 12. ožujka 2021. o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma (13),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. ožujka 2021. naslovljenu „Strategija EU-a o pravima djeteta” (COM(2021)0142) ,

—

uzimajući u obzir Preporuku Vijeća (EU) 2021/1004 od 14. lipnja 2021. o uspostavi europskog jamstva za djecu (14),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija jednakosti: Strategija za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025.” (COM(2020)0152),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2021. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030.” (COM(2021)0101),

—

uzimajući u obzir prijedlog Komisije za Direktivu Vijeća o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovu vjeroispovijest ili uvjerenje, invaliditet, dob ili spolnu orijentaciju (COM(2008)0426),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (15) (Direktiva o privremenoj zaštiti),

—

uzimajući u obzir pitanja upućena Vijeću i Komisiji o položaju Roma koji žive u naseljima u EU-u (O-000022/2022 – B9-0018/2022 i O-000023/2022 – B9-0019/2022),

—

uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

A.

budući da u društvu koje poštuje raznolikost, pluralizam, nediskriminaciju, toleranciju, pravdu, solidarnost i rodnu ravnopravnost prevladavaju vrijednosti EU-a; budući da države članice imaju posebnu odgovornost zajamčiti te vrijednosti svima, uključujući Rome;

B.

budući da su „Romi” krovni pojam koji obuhvaća širok raspon različitih osoba romskog podrijetla kao što su Romi, Sinti, Kale, Romaničeli i Bojaši/Rudari; budući da taj pojam obuhvaća i skupine kao što su Aškali, Egipćani, Jeniši, Domi, Lomi, Romi i Abdali te populacije koje putuju, uključujući etničke Putnike i stanovništvo koje se označuje administrativnim izrazom „gens du voyage”, kao i osobe koje se izjašnjavaju kao Cigani, Tsigani ili Tzigani, pri čemu se ne negiraju njihova specifična obilježja;

C.

budući da su Romi najveća etnička manjina u Europi; budući da neprihvatljivo velik broj Roma u Europi i dalje živi u siromaštvu i da su socijalno isključeni, zbog čega trpe iznimno prekarne, nesigurne i prenapučene životne uvjete u segregiranim ruralnim i urbanim područjima; budući da pitanje Roma koji žive u naseljima nije ograničeno na jednu zemlju i da je to stoga europski problem koji kao takav treba i riješiti; budući da prostorna segregacija predstavlja ključan uzrok nejednakog pristupa zdravstvenoj skrbi, ranoj skrbi za djecu i obrazovanju, zapošljavanju i osnovnim uslugama, uključujući pristup cestama, opskrbi vodom, sanitarnim i kanalizacijskim objektima, električnoj energiji i prikupljanju otpada i da se ti fenomeni uzajamno osnažuju; budući da posljedica toga nisu samo fizičke i gospodarske, već i psihološke i sociološke, kako na pojedince tako i na zajednice; budući da je međugeneracijsko siromaštvo u romskim naseljima po prirodi socioekonomsko s ozbiljnim posljedicama za fizičko i mentalno zdravlje i dobrobit Roma, njihove životne prilike i uživanje njihovih temeljnih prava;

D.

budući da se Romi suočavaju s višim stopama niskog intenziteta rada, nesigurnosti radnih mjesta i nezaposlenosti te često rade na netipičnim ili nesigurnim radnim mjestima, čime im se otežava pristup sustavima za nezaposlenost i mirovinskim pravima; budući da Romi nemaju mreže zapošljavanja i da trpe diskriminaciju u pristupu zapošljavanju i na radnom mjestu, a usto su koncentrirani u regijama u nepovoljnom socioekonomskom položaju; budući da 6 milijuna Roma koji borave u EU-u predstavlja znatan i rastući dio stanovništva EU-a koji ima golem potencijal, koji će moći ostvariti samo ako se poboljša njihovo zapošljavanje i socijalna uključenost;

E.

budući da je prema Drugom istraživanju o manjinama i diskriminaciji u EU-u (EU-MIDIS II) samo svaki četvrti Rom u dobi od 16 ili više godina za svoju glavnu djelatnost prijavio da je zaposlen ili samozaposlen i budući da su Romkinje prijavile znatno niže stope zaposlenosti od Roma – 16 % u odnosu na 34 %; budući da je situacija u kojoj se nalaze mladi bila posebno zabrinjavajuća s prosječnom stopom od 63 % Roma koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, u usporedbi s prosjekom EU-a od 12 %; budući da su rezultati za tu dobnu skupinu također pokazali znatnu razliku među spolovima, pri čemu je 72 % mladih Romkinja svrstano u skupinu NEET, u usporedbi s 55 % mladih Roma; budući da su te brojke u oštrom kontrastu s ostatkom stanovništva (35 %); budući da je prijavljeno da čak 80 % Roma živi ispod praga rizika od siromaštva svoje zemlje; budući da svaki treći Rom živi u stambenom prostoru bez vode iz slavine te da svaki deseti Rom živi u stambenom prostoru bez električne energije; budući da je svako treće romsko dijete barem jednom mjesečno iskusilo da je jedan od članova njegove obitelji u krevet išao gladan, a gotovo polovica Roma u dobi od 6 do 24 godine nije pohađala školu;

F.

budući da nedostatak značajnih političkih mjera ili ulaganja, ograničena dostupnost i niska kvaliteta socijalnog stanovanja, diskriminacija na tržištu stambenih nekretnina i segregacija održavaju jaz u pristupu stanovanju između Roma i neromskog stanovništva na mrtvoj točki (16);

G.

budući da bi Romi koji žive u naseljima trebali imati pristup pristojnim stambenim prostorima koje je pristupačno, povoljno, okolišno sigurno, zdravo i desegregirano;

H.

budući da duboko ukorijenjeni strukturni i institucionalni anticiganizam i dalje postoji na svim razinama europskog društva te je velika prepreka Romima da u potpunosti uživaju svoja temeljna prava kao građani EU-a u svim područjima života, uključujući zapošljavanje, stanovanje, obrazovanje, zdravstvenu skrb, osobnu skrb, socijalnu zaštitu i druge ključne javne usluge; budući da se 41 % Roma u devet država članica EU-a obuhvaćenih istraživanjem za EU-MIDIS II osjećalo diskriminirano zbog romskog podrijetla u barem jednom području svakodnevnog života, kao što je traženje posla, rad, stanovanje, zdravstvo i obrazovanje; budući da integracija Roma zahtijeva osjetljivost na lokalne kontekste, na etničku i socioekonomsku raznolikost unutar romske zajednice i prepreke socijalnoj mobilnosti te na isprepletene oblike diskriminacije, posebno u pogledu roda, dobi i invaliditeta; budući da su rodna ravnopravnost i položaj romske djece i mladih dva ključna područja intervencije za socijalnu uključenost Roma kojima se ne posvećuje dovoljno pozornosti na europskoj i nacionalnoj razini;

I.

budući da stanje u romskim naseljima predstavlja kršenje ljudskih i temeljnih prava utvrđenih u Ugovorima EU-a, Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, Povelji EU-a o temeljnim pravima, Europskoj socijalnoj povelji, Konvenciji UN-a o pravima djeteta i Međunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, kao i načela priznata u europskom stupu socijalnih prava; budući da je zabrinjavajuće da se ta prava Roma koji žive u naseljima u praksi ne poštuju;

J.

budući da je začarani krug međugeneracijskog siromaštva u marginaliziranim romskim naseljima složen fenomen koji treba rješavati horizontalno u različitim međusobno povezanim područjima politika, na sveobuhvatan način i uz blisku suradnju svih relevantnih dionika; budući da učinkovita rješenja zahtijevaju potpunu suradnju na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u suradnji s inicijativama civilnog društva, uključujući dobrotvorne organizacije i crkvene organizacije, socijalne partnere i privatne aktere, te učenje iz najboljih praksi i inovativnih rješenja u državama članicama i njihovo reproduciranje na široj razini;

K.

budući da mnoge lokalne i regionalne vlasti i predstavnici civilnog društva već duže vrijeme aktivno surađuju s Romima koji žive u naseljima s dokazanim i inovativnim pristupima i projektima, ali se često ne koriste dostupnim europskim strukturnim i investicijskim fondovima (ESIF) jer su ti procesi vrlo opterećujući i složeni; budući da su najčešće utvrđene prepreke pristupu europskim strukturnim i investicijskim fondovima nepostojanje partnerskog pristupa i kašnjenje u isplati nadoknade troškova, isplata sredstava iz ESIF-a korisniku na temelju sustava za nadoknadu troškova kao najčešća opcija, zbog čega korisnik ovisi o vlastitim sredstvima; dugotrajne i opetovane provjere javne nabave, nedosljednosti među zaključcima provjera, što dovodi do toga da se korisnike optužuje za pogreške zbog kojih se od njih može zahtijevati povrat sredstava, čime dolazi do opasnosti da se sredstva preraspodjeljuju iz drugih područja, pa čak i insolventnosti, slaba uključenost i suradnja kontrolora iz upravljačkih ili posredničkih tijela s korisnicima tijekom postupka nabave te postavljanje proizvoljnih ograničenja i zahtjeva za različite aspekte projekata;

L.

budući da se Romi suočavaju s nerazmjernim preprekama u pristupu zdravstvenim uslugama, što je dodatno pogoršano neposjedovanjem dokumenata o osiguranju ili osobnim identifikacijskim dokumentima, diskriminacijom od strane zdravstvenih djelatnika i segregacijom u zdravstvenim ustanovama; budući da su zbog trajnih nejednakosti u području zdravstva, uključujući specifični učinak prostorne segregacije i prenapučenosti stambenih prostora na zdravlje, Romi u ranjivom položaju;

M.

budući da se svih 27 država članica obvezalo raditi na iskorjenjivanju beskućništva do 2030. potpisivanjem Lisabonske deklaracije iz lipnja 2020. i uspostaviti Europsku platformu za borbu protiv beskućništva, čiji je cilj promicanje politika koje se temelje na integriranom pristupu usmjerenom na pojedinca i predvođenom stambenim politikama;

N.

budući da EU pruža znatnu financijsku potporu za mjere socijalnog uključivanja, među ostalim za mjere kojima se promiče uključivanje Roma, posebno najpotrebitijih; budući da se u dokumentima za planiranje država članica navodi da je za socioekonomsku integraciju ranjivih skupina pojedinaca tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. izdvojeno 1,5 milijardi EUR (17);

O.

budući da i dalje postoji jaz između romskog i neromskog stanovništva na svim razinama obrazovanja; budući da je prema EU-MIDIS-u II 2018. samo 53 % romske djece u dobi od 4 do 6 godina sudjelovalo u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju; budući da je segregacija romskih učenika u školama raširena unatoč zakonskoj zabrani takvih praksi i njihovoj neusklađenosti sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava; budući da takva segregacija u obrazovanju obično ima tri različita oblika: nerazmjeran broj romske djece u „posebnim” školama za djecu s intelektualnim teškoćama, segregirani razredi ili odjeli za romske učenike u „mješovitim” školama i raširenost „geto-škola”; budući da se romska djeca suočavaju s dodatnim preprekama ravnopravnom sudjelovanju u obrazovanju, uključujući nepodmirivanje troškova povezanih s obrazovanjem (uključujući rani i predškolski odgoj i obrazovanje), prostornu segregaciju, nedostatak ustanova za skrb o djeci u blizini ili nejednak ili nepostojeći pristup učenju na internetu i/ili učenju na daljinu; budući da siromaštvo i nedostatak pristupa osnovnim uslugama imaju znatan utjecaj na fizički, mentalni i emocionalni razvoj djece te povećavaju njihove izglede da zaostanu u svim aspektima života u odrasloj dobi;

P.

budući da je niska stopa pohađanja predškolskog obrazovanja glavna odrednica stope prijevremenog napuštanja školovanja među Romima, što je dodatno pogoršano kasnim započinjanjem i neredovitim pohađanjem škole; budući da do ranog napuštanja školovanja dolazi uglavnom u trenutku prijelaza iz jedne u drugu vrstu škole; budući da sudjelovanje u srednjoškolskom obrazovanju ometaju čimbenici kao što su putovanje, segregacija u stanovanju i loše funkcioniranje usluga usmjeravanja; budući da se jaz u obrazovanju dodatno pogoršava zbog sve većeg digitalnog jaza između romske i neromske djece;

Q.

budući da su se tijekom pandemije Romi suočili s većim rizikom od zaraze bolešću COVID-19 zbog ukorijenjenih zdravstvenih i socijalnih nejednakosti te su nerazmjerno pogođeni mjerama poduzetima za suzbijanje virusa; budući da su negativne socijalne i gospodarske posljedice pandemije posebno štetne za romsko stanovništvo u EU-u zbog velikog udjela Roma koji sudjeluju u neformalnoj ekonomiji i sezonskom radu te zbog nedostatka mjera prilagođenih njihovoj specifičnoj situaciji u politikama za ublažavanje posljedica zdravstvene krize; budući da je pandemija u javnosti dovela do prebacivanja krivnje na Rome i govora mržnje protiv njih; budući da je zdravstvena kriza ponovno otkrila kritičnu razliku između potreba na lokalnoj razini i kapaciteta za njihovo rješavanje te je istaknula potrebu za hitnim i dugoročnim političkim mjerama, posebno u području zapošljavanja, obrazovanja i stanovanja (18);

R.

budući da se prikupljanje podataka o jednakosti odnosi na prikupljanje svih vrsta raščlanjenih podataka koji se upotrebljavaju za procjenu usporednog položaja određenih skupina kojima prijeti rizik od diskriminacije, oblikovanje javnih politika koje doprinose promicanju jednakosti i procjenu njihove provedbe te se provodi na temelju dokaza, a ne pukih pretpostavki; budući da su planiranje, provedba, praćenje i evaluacija mjera EU-a i nacionalnih mjera za socijalno uključivanje Roma otežani zbog nedostatka sveobuhvatnih kvalitetnih podataka razvrstanih prema etničkoj pripadnosti;

S.

budući da mnogi Romi žive u područjima u kojima su nerazmjerno izloženi propadanju okoliša i onečišćenju koje dolazi od odlagališta otpada ili onečišćenih lokacija te im je uskraćen pristup osnovnim uslugama zaštite okoliša i javnim komunalnim uslugama;

T.

budući da su Romkinje izložene višestrukim i intersekcijskim oblicima diskriminacije zbog kombinacije njihove etničke pripadnosti, roda i društvenog statusa te rodno uvjetovanog nasilja, što je bilo posebno vidljivo tijekom pandemije bolesti COVID-19; budući da se ravnopravnost žena i muškaraca mora zajamčiti i poticati u svim područjima, uključujući sudjelovanje na tržištu rada, uvjete zapošljavanja, uključujući plaće, obrazovanje i osposobljavanje te promjene i napredovanje u karijeri;

U.

budući da oko 10 – 20 % od procijenjenih 400 000 Roma koji žive u Ukrajini nema državljanstvo ili im prijeti apatridnost (19); budući da su u posebno osjetljivoj situaciji romske izbjeglice koje bježe od rata u Ukrajini i koje a nemaju dokumente kojima se potvrđuje njihovo ukrajinsko državljanstvo ili njihov boravišni status;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

—

uzimajući u obzir globalno izvješće o procjeni Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) iz 2019. o bioraznolikosti i uslugama ekosustava,

—

uzimajući u obzir izvješće Programa UN-a za zaštitu okoliša i Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu naslovljeno „Stanje svjetskih šuma 2020.”, u kojem se naglašava ključna uloga šuma koje su stanište za više od 80 % svjetske kopnene biološke raznolikosti i koje pružaju brojne usluge ekosustava i osiguravaju sredstva za život mnogim zajednicama, uključujući autohtono stanovništvo,

—

uzimajući u obzir morsku i obalnu biološku raznolikost,

—

uzimajući u obzir predstojeći 19. sastanak Konferencije stranaka Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES), koji će se održati u Panami od 14. do 25. studenoga 2022.,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju br. 75/311 Opće skupštine UN-a od 26. srpnja 2021. o suzbijanju nezakonitog trgovanja divljom faunom i florom,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Konferencije CITES-a 12.10 (Rev.CoP15) o registraciji procesa u kojima se životinjske vrste navedene u Dodatku I. uzgajaju u zatočeništvu i u komercijalne svrhe,

—

uzimajući u obzir odluke CITES-a 18.226 i 18.227 o trgovini azijskim slonovima (Elephas maximus),

—

uzimajući u obzir odluke CITES-a 18.81-18.85 o kriminalu u području divlje faune i flore povezanim s internetom,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380), i Rezoluciju Parlamenta od 9. lipnja 2021. o toj strategiji (1),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (2), čiji je cilj promicanje održavanja biološke raznolikosti i koja predstavlja temelj EU-ove politike očuvanja prirode,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o biološkoj raznolikosti i 15. sastanak Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti, koji će se održati od 7. do 19. prosinca 2022. u Montrealu, Kanada,

—

uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti okoliša putem kaznenog prava i zamjeni Direktive 2008/99/EZ (COM(2021)0851), koji je podnijela Komisija,

—

uzimajući u obzir pitanja upućena Vijeću i Komisiji o ključnim ciljevima Konferencije stranaka CITES-a u Panami od 14. do 25. studenoga 2022. (O-000038/2022 – B9-0023/2022 i O-000039/2022 – B9-0024/2022),

—

uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.

budući da je dosad nezabilježen gubitak biološke raznolikosti u svijetu, koji se trenutačno odvija brzinom koja je desetke do stotine puta veća od prirodne stope izumiranja vrsta, izravna posljedica ljudskog djelovanja i zbog kojega oko milijunu životinjskih i biljnih vrsta prijeti izumiranje; budući da dostupni dokazi upućuju na to da nije prekasno da se zaustave i preokrenu trenutačni trendovi gubitka biološke raznolikosti;

B.

budući da biološka raznolikost pozitivno doprinosi zdravlju ljudskog stanovništva; budući da je do 80 % lijekova koje koriste ljudi prirodnog podrijetla;

C.

budući da su oceani, koji čine 95 % biosfere, jedan od najvažnijih ponora ugljika jer reguliraju klimu i apsorbiraju CO2 iz atmosfere;

D.

budući da je važno zaštititi morsku i obalnu biološku raznolikost i uhvatiti se u koštac s prijetnjama koje za nju predstavlja neregulirano ili nedovoljno regulirano iskorištavanje živih morskih resursa; budući da je također važno zaštititi slatkovodnu biološku raznolikost, koja se smanjuje u većoj mjeri nego što je to slučaj s morskim i kopnenim ekosustavima, pri čemu se broj slatkovodnih populacija smanjio za 83 % između 1970. i 2014.;

E.

budući da velika većina vrsta kojima se trguje nije zaštićena CITES-om; budući da je međunarodna trgovina takvim vrstama i dalje neregulirana i uvelike doprinosi izumiranju divljih populacija;

F.

budući da je CITES najveći svjetski sporazum o očuvanju divljih vrsta, sa 184 stranaka potpisnica, uključujući EU i njegovih 27 država članica; budući da se njime uviđa da je divlja fauna i flora u svojim mnogostrukim jedinstvenim i raznovrsnim oblicima nezamjenjivi dio Zemljinih prirodnih sustava i da ju je potrebno štititi za buduće generacije;

G.

budući da je cilj CITES-a osigurati da međunarodna trgovina divljim životinjama i biljkama ne predstavlja prijetnju za opstanak tih vrsta u divljini;

H.

budući da nezakonita i zakonita trgovina divljom faunom i florom i njihova upotreba te uništavanje prirodnih staništa znatno doprinose smanjenju biološke raznolikosti, potkopavaju globalne napore u borbi protiv klimatskih promjena te su uzrok i posljedica korupcije;

I.

budući da Dodatak I. CITES-u obuhvaća sve vrste kojima prijeti izumiranje, a koje jesu ili bi mogle biti pogođene trgovinom; budući da Dodatak II. obuhvaća sve vrste kojima bi moglo zaprijetiti izumiranje ako trgovina primjercima tih vrsta ne bude podlijegala strogim propisima kako bi se izbjeglo njihovo iskorištavanje koje nije kompatibilno s njihovim preživljavanjem i ako se njihova trgovina ne bude efektivno kontrolirala;

J.

budući da se zbog trgovine divljom faunom i florom povećava kontakt između ljudi i divlje faune i flore te stvara potencijalno visok rizik od pojave i širenja zoonoza; budući da je 70 % svih novih zaraznih bolesti kod ljudi zoonotskog podrijetla, da trgovina divljom faunom i florom predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje životinja i ljudi; budući da postoji potreba za boljom i iscrpnijom kontrolom trgovine mesom i trgovine živim životinjama; budući da stručnjaci preporučuju ograničavanje zoonotskih rizika na način da se riješi problem tržnica sa živim životinjama i da se izradi „pozitivan popis” životinjskih vrsta za koje je dozvoljen međunarodni prijevoz, uzimajući u obzir zoonotske rizike i druge aspekte kao što su dobrobit životinja, stanje očuvanosti i trendovi u pogledu populacije;

K.

budući da se trošak globalnih strategija za sprečavanje pandemija smanjenjem nezakonite trgovine divljom faunom i florom, izbjegavanjem prenamjene zemljišta i povećanjem nadzora procjenjuje na između 22 milijarde USD i 31 milijardu USD (3), što predstavlja tek mali dio troškova uzrokovanih pandemijom;

L.

budući da je 19 država članica podržalo dokument o stajalištu ciparske vlade o novom zakonodavnom okviru EU-a za pozitivan popis EU-a za držanje kućnih ljubimaca, koji je predstavljen na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo 24. svibnja 2022.;

M.

budući da je EU glavno čvorište, tranzitna točka i odredište za zakonito i nezakonito stečene žive ili mrtve primjerke divlje faune i flore, njihove dijelove ili od njih dobivene proizvode; budući da su 2019. prijavljene transakcije uvoza divlje faune i flore zaštićene CITES-om u EU činile 36 % ukupnih uvoznih transakcija;

N.

budući da je između 2014. i 2018. EU bio na drugom mjestu, odmah nakon SAD-a, po uvozu lovačkih trofeja od divljih vrsta navedenih u CITES-u; budući da sve veći broj europskih zemalja poduzima ili razmatra poduzimanje mjera zabrane uvoza lovačkih trofeja;

O.

budući da međunarodna trgovina divljom faunom i florom svake godine dosegne vrijednost mjerljivu u milijardama eura i uključuje milijune primjeraka takvih biljaka i te faune, budući da je nezakonita trgovina divljom faunom četvrto najveće crno tržište, nakon tržišta droge, trgovine ljudima i oružjem; budući da se kaznena djela nezakonite trgovine divljom faunom i florom često ne kažnjavaju dovoljno strogo da bi to djelovalo kao sredstvo odvraćanja te da se aktere na srednjim i visokim razinama rijetko kazneno goni;

P.

budući da internet ima ključnu ulogu u olakšavanju nezakonite trgovine divljom faunom i florom;

Q.

budući da su pojačani napori za poboljšanje transparentnosti i djelotvornog sudjelovanja civilnog društva u donošenju odluka ključni;

R.

budući da EU ima jasnu ulogu u uspostavi konstruktivne suradnje i razmjene između vladinih i nevladinih utočišta i centara za spašavanje kako bi se u slučajevima zaplijenjenih divljih vrsta osigurala dugoročna rješenja prilagođena tim vrstama;

S.

budući da su tradicionalni lijekovi među glavnim uzrocima kada je riječ o zapljenama robe povezanima s CITES-om koje su prijavile države članice; budući da upotreba divljih životinja u proizvodnji tradicionalnih lijekova šteti biološkoj raznolikosti, posebno kada je riječ o vrstama s crvenog popisa; budući da potražnja za tradicionalnim lijekovima sa životinjskim sastojcima dovodi do povećane nezakonite trgovine divljim životinjama;

T.

budući da su se populacije pelagičnih morskih pasa smanjile za 71 % od 1970. i da izumiranje prijeti ili gotovo prijeti više od 50 % svih vrsta morskih pasa (4) te da je trgovina njihovim dijelovima tijela jedan od glavnih uzroka tog smanjenja; budući da je 20 % populacija grebenskih morskih pasa proglašeno funkcionalno izumrlim; budući da su 2020. države članice EU-a bile izvor više od 45 % svih proizvoda povezanih s perajama morskih pasa uvezenih u tri glavna trgovinska centra: Hong Kong, Singapur i Tajvan;

U.

budući da je 2021. nakon što je u Africi došlo do smanjenja populacije afričkog savanskog slona (Loxodonta africana) za više od 60 % i afričkog šumskog slona (Loxodonta cyclotis) za 86 % tijekom tri generacije, Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) podigla razinu prijetnje za afričkog savanskog slona s razine „ranjivi” na „ugroženi” te je zasebno navela afričkog šumskog slona kao kritično ugroženog (5);

V.

budući da je krivolov u svrhu trgovanja bjelokosti glavni uzrok smanjenja broja jedinki afričkih slonova; budući da nezakonita trgovina bjelokosti šteti gospodarskom razvoju, potiče organizirani kriminal, promiče korupciju i potiče sukobe; budući da se trgovina bjelokosti znatno povećala nakon što je uvedena zakonita prodaja;

W.

budući da je trgovina divljim tigrovima zabranjena; budući da se, međutim, propisima EU-a o trgovini divljom faunom i florom ne sprečava trgovina tigrovima iz uzgoja u zatočeništvu i njihovim dijelovima, iako se Odluka 14.69 CITES-a protivi komercijalnom uzgoju tigrova i trgovini njihovim dijelovima; budući da države članice i dalje uvoze i izvoze žive tigrove i dijelove tigrova registrirane pod CITES-ovom oznakom komercijalne trgovine;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

90.

91.

92.

93.

94.

95.

96.

97.

98.

99.

100.

101.

102.

103.

104.

105.

106.

107.

108.

—

uzimajući u obzir Rezoluciju 64/292 Opće skupštine UN-a od 28. srpnja 2010., u kojoj se priznaje ljudsko pravo na čistu vodu za piće i sanitarne uvjete,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju 68/157 Opće skupštine UN-a od 18. prosinca 2013. naslovljenu „Ljudsko pravo na zdravstveno ispravnu vodu za piće i sanitarne uvjete”,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju 45/8 Vijeća UN-a za ljudska prava od 6. listopada 2020. naslovljenu „Ljudsko pravo na zdravstveno ispravnu vodu za piće i sanitarne uvjete”,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju 48/13 Vijeća UN-a za ljudska prava od 8. listopada 2021. naslovljenu „Ljudsko pravo na čist, zdrav i održiv okoliš”,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju 71/222 Opće skupštine UN-a od 21. prosinca 2016. naslovljenu „Međunarodno desetljeće za djelovanje, ‚Voda za održivi razvoj’ 2018. – 2028.”,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju 75/212 Opće skupštine UN-a od 21. prosinca 2020. o Konferenciji Ujedinjenih naroda o sveobuhvatnom preispitivanju provedbe ciljeva Međunarodnog desetljeća za djelovanje „Voda za održivi razvoj” u sredini programskog razdoblja 2018. – 2028. (Konferencija UN-a o vodama 2023.),

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

—

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

—

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te opće napomene Odbora UN-a za gospodarska, socijalna i kulturna prava,

—

uzimajući u obzir Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), Konvenciju o pravima djeteta i Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom,

—

uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, koji su 17. studenoga 2017. zajedno proglasili Europski parlament, Vijeće i Komisija,

—

uzimajući u obzir Opći komentar br. 15 (2002.) Odbora UN-a za gospodarska, socijalna i kulturna prava o pravu na vodu,

—

uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a o pravima autohtonih naroda i Konvenciju Međunarodne organizacije rada o autohtonim narodima i plemenima iz 1989. (br. 169),

—

uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera iz 1992. (Konvencija o vodama), koja je prvotno dogovorena kao regionalni instrument te je 2016. otvorena za pristupanje svim državama članicama UN-a,

—

uzimajući u obzir Konvenciju o pravu uporabe međunarodnih vodotoka za neplovidbene svrhe iz 1997. (Konvencija o vodotocima),

—

uzimajući u obzir Protokol UNECE-a i WHO-a o vodi i zdravlju iz 1999. uz Konvenciju o vodama, koji pruža okvir za provedbu ljudskih prava na vodu i sanitarne uvjete u praksu,

—

uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja, a posebno cilj br. 6 o sigurnoj vodi za piće i sanitarnim uvjetima te Program održivog razvoja do 2030.,

—

uzimajući u obzir izvješće UN-a od 19. ožujka 2019. o razvoju svjetskih vodnih resursa naslovljeno „Nitko ne smije biti zapostavljen”,

—

uzimajući u obzir izvješća Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu iz 2020. i 2021. naslovljena „Stanje hrane i poljoprivrede u svijetu”,

—

uzimajući u obzir izvješće posebnog izvjestitelja za ljudska prava na zdravstveno ispravnu vodu za piće i sanitarne uvjete od 16. srpnja 2021. o rizicima i učincima komodifikacije i financijalizacije vode na ljudska prava na zdravstveno ispravnu vodu za piće i sanitarne uvjete te njegovo izvješće od 21. srpnja 2020. o ljudskim pravima i privatizaciji usluga povezanih s vodom i sanitarnim uvjetima,

—

uzimajući u obzir Izvješće UN-a o razvoju svjetskih voda za 2021.: Vrednovanje vode,

—

uzimajući u obzir Smjernice EU-a o ljudskim pravima od 17. lipnja 2019. u pogledu zdravstveno ispravne vode za piće i sanitarnih uvjeta,

—

uzimajući u obzir Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice na području vodne politike (1) (Okvirna direktiva o vodama),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (2),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja (3),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (4),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. ožujka 2014. o europskoj građanskoj inicijativi „Voda i odvodnja su ljudsko pravo! Voda je javno dobro, a ne roba!” (COM(2014)0177),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava (5),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. studenoga 2018. o diplomaciji u području voda, od 17. lipnja 2019. o Smjernicama EU-a o ljudskim pravima u pogledu zdravstveno ispravne vode za piće i sanitarnih uvjeta te od 19. studenoga 2021. o pitanju vode u vanjskom djelovanju EU-a,

—

uzimajući u obzir europsku građansku inicijativu Right2Water (Pravo na vodu) i Rezoluciju Europskog parlamenta od 8. rujna 2015. o praćenju europske građanske inicijative Right2Water (Pravo na vodu) (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote (7),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2021. s preporukama Komisiji o korporativnoj dužnoj pažnji i korporativnoj odgovornosti (8),

—

uzimajući u obzir postojeće uspješne metode prekogranične suradnje, kao što su razmjena mišljenja među komunalnim službama za vodu i otpadne vode u nordijskim zemljama još tijekom osamdesetih godina 20. stoljeća i osnivanje zajedničkog Nordijskog udruženja za hidrologiju 1970., godišnji sastanak nordijskih savjetnika za vodu, nordijski forumi o vodama i opsežna nordijska suradnja u području upravljanja vodama,

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za razvoj,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0231/2022),

A.

budući da je Opća skupština UN-a u svojoj Rezoluciji 64/292 priznala prava na zdravstveno ispravnu vodu za piće i sanitarne uvjete kao „ljudsko pravo od ključne važnosti za potpuno uživanje života i svih ljudskih prava”; budući da je nedostatak vode nespojiv sa životom i da su ta dva prava međusobno ovisna te ključna za dostojanstven život; budući da ne može postojati održiv i univerzalan pristup čistoj vodi bez funkcionalnih sanitarnih lanaca; budući da voda i vodni putovi imaju i snažnu kulturnu, duhovnu i vjersku dimenziju koja proizlazi iz njihove temeljne uloge u životu društva;

B.

budući da se u 20. načelu europskog stupa socijalnih prava o pristupu osnovnim uslugama izričito spominje pravo građana na vodu i sanitarne uvjete;

C.

budući da uskraćivanje ljudskog prava na vodu utječe na uživanje prava na život i zdravlje s obzirom na to da su kontaminirana voda, neodgovarajuće upravljanje otpadnim vodama te loši sanitarni uvjeti povezani s prijenosom teških bolesti, pa čak i smrću; budući da su usluge vodoopskrbe i odvodnje među temeljima javnog zdravlja; budući da su dijarealne bolesti četvrti uzrok smrti djece mlađe od pet godina te vodeći uzrok kronične pothranjenosti; budući da je pristup čistoj vodi, sanitarnim uvjetima i higijeni nužan za osiguravanje globalne otpornosti na pandemije i druge zarazne bolesti te za borbu protiv sve veće prijetnje antimikrobne otpornosti;

D.

budući da je pandemija bolesti COVID-19 najteže pogodila najranjivije osobe te je ponovno istaknula potrebu za čistom i dostatnom vodom i sanitarnim uvjetima na globalnoj razini; budući da su dostupnost usluga u području vodoopskrbe, sanitarnih uvjeta i higijene (tzv. usluge WASH) i pristup njima, među ostalim za ranjive ili marginalizirane osobe, ključni za borbu protiv bolesti COVID-19;

E.

budući da se 80 – 90 % otpadnih voda u zemljama u razvoju ispušta izravno u rijeke, jezera i mora, što uzrokuje bolesti koje se prenose vodom i ozbiljno šteti okolišu; budući da životi milijuna siromašnih ljudi ovise o dobrom stanju izvora vode, ne samo za opskrbu vodom za piće, već i za proizvodnju hrane putem poljoprivrede, stočarstva i ribarstva;

F.

budući da nedostatak poštovanja, zaštite i provedbe ljudskog prava na vodu i sanitarne uvjete često ugrožava pravo na obrazovanje; budući da djeca, a u velikom broju slučajeva djevojčice, moraju hodati u prosjeku šest kilometara svaki dan kako bi donijela vodu, što ih sprječava da pohađaju školu; budući da su oportunitetni troškovi prikupljanja vode visoki i imaju dalekosežne učinke jer znatno skraćuju raspoloživo vrijeme za druge važne aktivnosti;

G.

budući da mnoga djeca prestaju pohađati nastavu zbog bolesti povezanih s vodom koja nije sigurna za piće ili loših higijenskih praksi; budući da svako treće dijete nema odgovarajući pristup vodi i sanitarnim uvjetima u školi; budući da se u Izvješću UN-a o ciljevima održivog razvoja za 2021. navodi da na globalnoj razini više od petine osnovnih škola nije imalo pristup osnovnoj pitkoj vodi ili odvojenim sanitarnim čvorovima za djevojčice i dječake, a više od trećine nije imalo osnovne objekte za pranje ruku; budući da su isto tako mnoge djevojčice prisiljene napustiti školu kad nemaju pristup odvojenim sanitarnim čvorovima i ne mogu na dostojanstven način održavati higijenu tijekom menstruacije;

H.

budući da djeca s invaliditetom također imaju poteškoća u pristupu obrazovanju zbog nedostatka prilagođenih sanitarnih čvorova i objekata; budući da UNESCO izvješćuje da više od 90 % sve djece s invaliditetom ne pohađa školu te da je mnogo vjerojatnije da će djevojčice s invaliditetom napustiti školovanje nego dječaci s invaliditetom; budući da je voda za piće ključna za koncentraciju pri učenju;

I.

budući da se poteškoće s kojima se mnoge žene i djevojčice, osobe s određenim vrstama invaliditeta i starije osobe suočavaju u pogledu vode, sanitarnih uvjeta i higijene manifestiraju na različite načine koji utječu na njihovo opće zdravlje, dobrobit i dostojanstvo, reproduktivno zdravlje, obrazovanje, prehranu, sigurnost te sudjelovanje u gospodarskom i političkom životu; budući da su uglavnom majke djece s invaliditetom prisiljene napustiti svoja radna mjesta kako bi se brinule o sanitarnim potrebama svoje djece i njihovu školovanju kod kuće kad u školama nema pristupačnih sanitarnih čvorova;

J.

budući da su u mnogim zemljama globalnog juga žene i djevojčice tradicionalno odgovorne za opskrbu kućanstva vodom te da su zbog tih odgovornosti osjetljivije na bolesti i nasilje; budući da su žene i djevojčice izloženije napadima, seksualnom i rodno uvjetovanom nasilju, uznemiravanju i drugim prijetnjama svojoj sigurnosti dok prikupljaju vodu za kućanstvo i kada pristupaju sanitarnim čvorovima izvan svojih domova;

K.

budući da, kako je prepoznato u Smjernicama EU-a o ljudskim pravima u pogledu zdravstveno ispravne vode za piće i sanitarnih uvjeta, ljudsko pravo na vodu i sanitarne uvjete uključuje dimenzije dostupnosti, pristupačnosti, prihvatljivosti, kvalitete i cjenovne pristupačnosti te načela pristupa temeljenog na ljudskim pravima (nediskriminacija, odgovornost, transparentnost, sudjelovanje itd.);

L.

budući da je UN-ov cilj održivog razvoja br. 6 osigurati da cjelokupno svjetsko stanovništvo do 2030. ima univerzalan i jednak pristup zdravstveno ispravnoj vodi za piće i sanitarnim uvjetima; budući da, prema najnovijem izvješću međuagencijskog mehanizma UN Water o stanju vode, i dalje postoje veliki izazovi u pogledu ostvarivanja tog cilja, kao i rješavanja velikih nejednakosti među zemljama i unutar njih u pogledu pristupa osnovnim uslugama vodoopskrbe i odvodnje;

M.

budući da se u Izvješću UN-a o ciljevima održivog razvoja za 2021. navodi da 2020. godine dvije milijarde ljudi nisu imale pristup uslugama vodoopskrbe kojima se sigurno upravlja, 3,6 milijardi ljudi nije imalo pristup uslugama odvodnje kojima se sigurno upravlja, a 2,3 milijarde ljudi nisu imale pristup osnovnim higijenskim potrepštinama, pri čemu 129 zemalja još nije bilo na putu prema ostvarivanju održivog upravljanja vodnim resursima 2030.; budući da pristup vodi stvara povoljne uvjete za gospodarski razvoj i da će ti uvjeti ranjivim osobama omogućiti stjecanje financijske neovisnosti;

N.

budući da bi ostvarenje univerzalne vodoopskrbe i odvodnje uz sigurno upravljanje u razdoblju od 2021. do 2040. rezultiralo neto dohotkom od između 37 i 86 milijardi USD godišnje;

O.

budući da je voda ograničen resurs; budući da se dostupnost slatke vode po osobi drastično smanjila tijekom posljednja dva desetljeća; budući da neuravnotežena rasprostranjenost rasta stanovništva i depopulacije ruralnih područja, intenziviranje poljoprivrede, učinci klimatskih promjena i degradacije okoliša, kao i određene nezakonite prakse u pogledu korištenja vodnih resursa koje uzrokuju zagađenje izazivaju sve veće probleme u pristupu vodi u mnogim regijama te će u budućnosti prouzročiti još više problema u pogledu pristupa;

P.

budući da će se velik udio neto rasta svjetskoga stanovništva do 2050. odvijati u gradovima u zemljama u razvoju, zbog čega će se povećati urbana potražnja za vodom i hranom; budući da ćemo, prema podacima iz Izvješća UN-a o razvoju svjetskih voda za 2019., do 2050. koristiti 20 do 30 % više vode nego danas i budući da se prema navodima Svjetske banke predviđa da će se potražnja za vodom u gradovima povećati za 50 do 70 % u sljedeća tri desetljeća;

Q.

budući da je 125 od 154 zemalja u razvoju u svoje nacionalne planove prilagodbe klimatskim promjenama kao prioritetna područja uključilo slatkovodne resurse te kopnene i močvarne ekosustave, u skladu s ciljem održivog razvoja br. 13;

R.

budući da je globalno zatopljenje važan uzrok nestašice vode; budući da trenutačna klimatska kriza, s izraženijim sušama, poplavama i obilnim kišama, produbljuje nejednakosti u distribuciji vode; budući da je oko 90 % svih prirodnih katastrofa i 70 % svih smrtnih slučajeva povezanih s prirodnim katastrofama povezano s vodom; budući da su, prema Atlasu smrtnosti i gospodarskih gubitaka zbog vremenskih, klimatskih i vodnih ekstrema (1970. – 2019.) Svjetske meteorološke organizacije, od deset najvećih katastrofa u tom razdoblju suše, oluje i poplave bile nepogode koje su dovele do najvećih gubitaka ljudskih života; budući da će prema podacima OECD-a 2050. gotovo 20 % svjetskog stanovništva biti izloženo riziku od poplava;

S.

budući da bi nestašica vode, koju UN definira kao točku kada potražnja za vodom premaši dostupnu količinu vode ili kada je njezina upotreba ograničena niskom kvalitetom, u nekim slučajevima mogla biti pokretač raseljavanja i migracija; budući da se prema izvješćima UN-a o razvoju voda pet od jedanaest svjetskih regija trenutačno suočava s nestašicom vode, što predstavlja dvije trećine svjetskog stanovništva; budući da bi prema Izvješću UN-a o ciljevima održivog razvoja za 2020. nestašica vode mogla do 2030. prouzročiti raseljavanje oko 700 milijuna ljudi;

T.

budući da krčenje šuma, jagma za zemljištem te prekomjerno iskorištavanje i vađenje prirodnih resursa, koje među ostalim provode organizirane kriminalne skupine, znatno utječu na vodostaj rijeka i jezera, mijenjaju hidrološki ciklus i doprinose isušivanju rijeka i jezera te zagađenju iskorištavanih područja;

U.

budući da u slatkovodnim ekosustavima, iako pokrivaju manje od 1 % površine Zemlje, živi više od 10 % svih vrsta i da oni sadržavaju osjetljivu biološku raznolikost; budući da se otprilike 70 % slatke vode u svijetu iskorištava u poljoprivredi, dok se ostatak dijeli na upotrebu u industriji (19 %), uglavnom u prehrambenom, tekstilnom, energetskom, industrijskom, kemijskom, farmaceutskom i rudarskom sektoru, i upotrebu u kućanstvu (11 %), uključujući ljudsku potrošnju;

V.

budući da zdravi ekosustavi doprinose poboljšanju količine i kvalitete vode te istodobno povećavaju otpornost na klimatske promjene;

W.

budući da je poljoprivreda najveći svjetski potrošač slatkovodnih resursa; budući da se trećina obradivog zemljišta u svijetu koristi za prehranu stoke; budući da se u izvješću Organizacije za hranu i poljoprivredu iz 2020. naslovljenom „The State of Food and Agriculture, Overcoming water challenges in agriculture” (Stanje hrane i poljoprivrede – Prevladavanje izazova u području vode u poljoprivredi) sugerira da se proizvodnja hrane i ruralni dohoci mogu znatno povećati ulaganjem u nove sustave navodnjavanja ili prilagodbom i modernizacijom postojećih, a to bi se trebalo kombinirati s poboljšanim praksama upravljanja vodnim resursima, uključujući poboljšane poljoprivredne prakse; budući da jagma za zemljištem negativno utječe na dostupnost i kvalitetu vode, oduzima izvore vode lokalnim zajednicama te krši njihovo ljudsko pravo na zdravstveno ispravnu vodu za piće;

X.

budući da je energetski sektor trenutačno odgovoran za 10 % crpljenja vode u svijetu i da se procjenjuje da će do 2040. potrošnja vode u energetskom sektoru porasti za gotovo 60 %;

Y.

budući da određene ekstraktivne industrije u kojima dolazi do zlouporabe, i koje su u velikom broju slučajeva nezakonite, znatno utječu na površinske i podzemne vodne resurse, onečišćenje i uništavanje ledenjaka, šuma, močvara, rijeka i drugih izvora vode ključnih za ljudsku potrošnju;

Z.

budući da je tekstilna industrija jedan od sektora s najvećom potrošnjom vode u svijetu te da se odjeća i tekstil proizvode u nekima od vodom najsiromašnijih svjetskih regija; budući da je ta industrija druga u svijetu po zagađivanju i da velik dio tog onečišćenja završava u vodi; budući da Europska komisija u prvom tromjesečju 2022. planira donijeti „Strategiju EU-a za održivi tekstil”, čiji je cilj pomoći EU-u da prijeđe na kružno gospodarstvo u kojem su tekstilni proizvodi osmišljeni tako da budu trajniji i energetski učinkoviti, da ih se može ponovno upotrijebiti, popraviti i reciklirati;

AA.

budući da sve veća potražnja za vodom dovodi do prekomjernog iskorištavanja vodnih resursa i da je zbog nestašice voda postala sporan resurs; budući da se prema podacima UN-a predviđa da će u tristotinjak područja u svijetu do 2025. izbiti sukobi povezani s vodom;

AB.

budući da je očuvanje vodnih resursa ugroženo i da se narušavanje kvalitete vode u mnogim zemljama smatra kaznenim djelom; budući da su posljednjih godina borci za prava okoliša i prava na vodu izloženi sve većem broju napada, uključujući ubojstva, otmice, mučenja, rodno uvjetovano nasilje, prijetnje, uznemiravanje, zastrašivanje, kampanje ocrnjivanja, kriminalizaciju, sudsko uznemiravanje, prisilne deložacije i raseljavanje te da je hitno potrebno proaktivno ih podupirati i zaštititi njihove živote i sigurnost; budući da se nekoliko finalista u izboru za nagradu „Saharov” za slobodu mišljenja suočava s napadima zbog svoje uloge u obrani vode i općih dobara; budući da su aktivisti koji su se zalagali za obranu rijeke Guapinol proveli više od dvije godine u pritvoru prije nego što su pušteni na slobodu; budući da se Lolita Chávez četiri godine nalazi u egzilu zbog svoje borbe za zaštitu teritorija od aktivnosti hidroelektrana u Iximulewu u Gvatemali; budući da je Berta Cáceres 2016. ubijena zbog svojeg aktivizma u cilju zaštite rijeka Blanco i Gualcarque te da osobe koje stoje iza tog zločina još nisu osuđene;

AC.

budući da je prema podacima organizacije Global Witness više od trećine boraca za zaštitu zemlje i okoliša ubijenih u svijetu od 2015. do 2019. pripadalo autohtonim zajednicama, čije su vještine upravljanja zemljom i vodom ključne za borbu protiv klimatske krize i gubitka biološke raznolikosti;

AD.

budući da su okupatorske sile koristile uskraćivanje pristupa vodi i uništenje vodoopskrbne infrastrukture kao ključnu taktiku za pripajanje okupiranih teritorija i raseljavanje ljudi s njihova zemljišta;

AE.

budući da je u Okvirnoj direktivi EU-a o vodama priznato da „[v]oda nije kao drugi komercijalni proizvodi, već je naslijeđe koje treba čuvati, zaštititi i postupati s njome kao takvom”;

AF.

budući da se od 6. prosinca 2020. vodom trguje na tržištu budućnosnica Wall Streeta; budući da, prema Pedru Arroju, posebnom izvjestitelju UN-a za ljudska prava na zdravstveno ispravnu vodu za piće i sanitarne uvjete, „voda ima niz ključnih vrijednosti za naše društvo koje tržišna logika ne prepoznaje i stoga ne može njima pravilno upravljati, osobito u financijskom području tako sklonom špekulacijama”; budući da se, prema mišljenju nekoliko stručnjaka UN-a, primjenom spekulativne logike na upravljanje dobrima koja su ključna za život i dostojanstvo pojedinaca krše ljudska prava siromašnih osoba, pogoršava rodna neravnopravnost i povećava ugroženost marginaliziranih zajednica;

AG.

budući da vlade imaju obvezu osigurati osnovne minimalne razine vodoopskrbe i odvodnje za sve; budući da se u izvješću posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava na zdravstveno ispravnu vodu za piće i sanitarne uvjete od 16. srpnja 2021. ističe da bi vodu trebalo smatrati javnim dobrom te da bi se njome trebalo upravljati u okviru pristupa temeljenog na ljudskim pravima kojim se jamči pravo na vodu i sanitarne uvjete i osigurava održivost vodnih ekosustava; budući da su vodoopskrba i sanitarni uvjeti usluge od općeg interesa i da bi se prihodima od sustava upravljanja vodom trebali financirati svi povezani izdaci i troškovi poboljšanja, pod uvjetom da se sačuva javni interes;

AH.

budući da su države, kako je prepoznato u Smjernicama EU-a o ljudskim pravima u pogledu zdravstveno ispravne vode za piće i sanitarnih uvjeta, obvezne poštovati, štititi i ispunjavati ta prava te da bi se treće strane trebale strogo suzdržavati od uplitanja u uživanje prava na vodu i sanitarne uvjete;

AI.

budući da se radnici koji rade u sanitarnom lancu suočavaju s mnogim rizicima, uključujući zdravstvene rizike koji proizlaze iz nesigurnih radnih uvjeta; budući da je tu često riječ o neformalnim radnicima koji nisu zaštićeni zakonima o radu; budući da uživanje prava na vodu i sanitarne uvjete ne bi smjelo ugrožavati sigurnost, dostojanstvo i dobrobit sanitarnih radnika;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.