Tečajna lista eura (1)

6. ožujka 2023.

(2023/C 84/01)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0646
JPY	japanski jen	144,64
DKK	danska kruna	7,4423
GBP	funta sterlinga	0,88630
SEK	švedska kruna	11,1590
CHF	švicarski franak	0,9947
ISK	islandska kruna	149,70
NOK	norveška kruna	11,1109
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	23,545
HUF	mađarska forinta	377,00
PLN	poljski zlot	4,7090
RON	rumunjski novi leu	4,9205
TRY	turska lira	20,1236
AUD	australski dolar	1,5807
CAD	kanadski dolar	1,4493
HKD	hongkonški dolar	8,3570
NZD	novozelandski dolar	1,7188
SGD	singapurski dolar	1,4324
KRW	južnokorejski von	1 381,49
ZAR	južnoafrički rand	19,3688
CNY	kineski renminbi-juan	7,3802
IDR	indonezijska rupija	16 326,06
MYR	malezijski ringit	4,7673
PHP	filipinski pezo	58,510
RUB	ruski rubalj
THB	tajlandski baht	36,761
BRL	brazilski real	5,5356
MXN	meksički pezo	19,1419
INR	indijska rupija	87,1445

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Sažetak mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o prijedlozima uredbi o prikupljanju i prijenosu unaprijed dostavljenih informacija o putnicima (API)

(2023/C 84/02)

(Cjeloviti tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na mrežnom mjestu EDPS-a)https://edps.europa.eu)

Europska komisija izdala je 13. prosinca 2022. dva zakonodavna prijedloga o prikupljanju i prijenosu unaprijed dostavljenih informacija o putnicima (API): Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prikupljanju i prijenosu unaprijed dostavljenih informacija o putnicima (API podatci) radi poboljšanja i olakšavanja nadzora vanjskih granica (Prijedlog uredbe o upravljanju API podatcima na granicama) i Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prikupljanju i prijenosu unaprijed dostavljenih informacija o putnicima u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela (Prijedlog uredbe o izvršavanju zakonodavstva u pogledu API podataka), (zajedno: prijedlozi uredbi).

Cilj je Prijedloga uredbe o upravljanju API podatcima na granicama poboljšati i olakšati djelotvornost i učinkovitost graničnih kontrola na vanjskim granicama te suzbijati nezakonitu imigraciju i zamijeniti postojeću Direktivu Vijeća 2004/82/EZ (1) (Direktiva o API podatcima). Cilj je Prijedloga uredbe o izvršavanju zakonodavstva u pogledu API podataka utvrditi bolja pravila za prikupljanje i prijenos API podataka koje pružaju zračni prijevoznici u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela, čime se nadopunjuje postojeća Direktiva (EU) 2016/681 Europskog parlamenta i Vijeća (2) (Direktiva o PNR-u).

Uzimajući u obzir to da postupci obrade podataka koji bi proizašli iz prijedlogâ odgovaraju već postojećim podatcima ili dopunjuju već postojeće postupke obrade podataka predviđene pravom Unije, mišljenje je prvenstveno usmjereno na nužnost i proporcionalnost predviđene obrade API podataka na letovima unutar EU-a i na njezinu usklađenost s Direktivom o PNR-u, kako se tumači u presudi Suda EU-a u Predmetu C-817/19 (3).

Iako EDPS smatra da je predloženo rješenje za letove unutar EU-a općenito dovoljno za osiguravanje usklađenosti s presudom Suda EU-a o članku 2. Direktive o PNR-u, ipak poziva suzakonodavce da razmotre donošenje usklađenih kriterija za odabir letova unutar EU-a s kojih bi se trebali prikupljati API podatci u skladu s uvjetima koje je utvrdio Sud. Nadalje, EDPS preporučuje daljnje jačanje sigurnosti obrade API podataka u usmjerivaču s dodatnim postupovnim jamstvima, kao što su pseudonimizacija i/ili šifriranje API podataka, ako je to tehnički i operativno izvedivo.

U Mišljenju se navode i druge posebne preporuke, kao što je potreba za izričitim pojašnjenjem u prijedlozima da bi, u slučaju tehničke nemogućnosti usmjerivača da proslijedi API podatke koje zračni prijevoznici prenose nadležnim nacionalnim tijelima, podatke trebalo automatski izbrisati.

1.   UVOD

1.

Europska komisija izdala je 13. prosinca 2022. dva zakonodavna prijedloga o prikupljanju i prijenosu unaprijed dostavljenih informacija o putnicima (prijedlog uredbi): — Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prikupljanju i prijenosu unaprijed dostavljenih informacija o putnicima (API podatci) radi poboljšanja i olakšavanja nadzora vanjskih granica, izmjeni Uredbe (EU) 2019/817 i Uredbe (EU) 2018/1726 te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2004/82/EZ (4) i — Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prikupljanju i prijenosu unaprijed dostavljenih informacija o putnicima u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela te o izmjeni Uredbe (EU) 2019/818 (Prijedlog uredbe o izvršavanju zakonodavstva u pogledu API podataka) (5).

2.	Cilj je Prijedloga uredbe o upravljanju API podatcima na granicama poboljšati i olakšati djelotvornost i učinkovitost graničnih kontrola na vanjskim granicama te suzbijati nezakonitu imigraciju (6), i zamijeniti postojeću Direktivu 2004/82/EZ.

3.

Cilj je Prijedloga uredbe o izvršavanju zakonodavstva u pogledu API podataka utvrditi bolja pravila za prikupljanje i prijenos API podataka koje pružaju zračni prijevoznici u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela (7), čime se nadopunjuje postojeća Direktiva (EU) 2016/681.

4.

Prijedlozi su u skladu sa Šengenskom strategijom iz lipnja 2021., predstavljenom u Komunikaciji Komisije „Strategija za potpuno funkcionalno i otporno [š]engensko područje”, u kojoj je posebno naglašena potreba za većom uporabom podataka iz API sustava u kombinaciji s PNR podatcima kako bi se znatno poboljšala unutarnja sigurnost, u skladu s temeljnim pravom na zaštitu osobnih podataka i temeljnim pravom na slobodu kretanja (8). Nadalje, na međunarodnoj razini, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) također su u više navrata pozivali na uspostavu i globalnu primjenu API i PNR sustava za potrebe izvršavanja zakonodavstva (9).

5.

EDPS donosi ovo Mišljenje kao odgovor na savjetovanje s Europskom komisijom od 14. prosinca 2022., u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe EUDPR (10). EDPS pozdravlja upućivanje na to savjetovanje u uvodnoj izjavi 44. Prijedloga uredbe o upravljanju API podatcima na granicama i uvodnoj izjavi 29. Prijedloga uredbe o izvršavanju zakonodavstva u pogledu API podataka. U tom pogledu EDPS također s odobravanjem primjećuje da je s njim prethodno provedeno neformalno savjetovanje u skladu s uvodnom izjavom 60. Uredbe EUDPR.

6.	S obzirom na tematsku bliskost prijedloga (11), uključujući brojna unakrsna upućivanja između njih, čini se najprikladnijim da ih EDPS ocijeni u jednom mišljenju.

9.   ZAKLJUČCI

45.

S obzirom na prethodno navedeno, EDPS suzakonodavcima preporučuje da: (1) razmotre donošenje usklađenih kriterija i metodologiju za odabir letova unutar EU-a s kojih bi se trebali prikupljati API podatci (2) predvide posebne mjere u Prijedlogu uredbe o izvršavanju zakonodavstva u pogledu API podataka kojima se osigurava sigurnost API podataka koji se obrađuju u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela ili alternativno, da upute na relevantna pravila o sigurnosti u Prijedlogu uredbe o upravljanju API podatcima na granicama (3) u članku 12. Prijedloga uredbe o upravljanju API podatcima na granicama pojasne da, u slučajevima tehničke nemogućnosti usmjerivača da naknadno prenese API podatke nadležnim nacionalnim tijelima, te podatke treba automatski izbrisati (4) u Prijedlogu uredbe o upravljanju API podatcima na granicama pojasne raspodjelu obveze prijenosa podataka iz API sustava u slučajevima u kojima nekoliko zračnih prijevoznika dijeli isti broj leta.

---

(1)  Direktiva Vijeća 2004/82/EZ od 29. travnja 2004. o obavezi prijevoznika da saopće podatke o putnicima (SL L 261, 6.8.2004., str. 24).

(2)  Direktiva (EU) 2016/681 Evropskog parlamenta i Vijeća od 27. aprila 2016. o korištenju podataka iz evidencije imena putnika (PNR) za sprječavanje, otkrivanje, istragu i krivično gonjenje terorističkih i teških zločina (SL L 119, 4.5.2016, str.132).

(3)  ECLI:EU:C:2022:491.

(4)  COM(2022) 729 final.

(5)  COM(2022) 731 final.

(6)  Vidjeti članak 1. Prijedloga uredbe o upravljanju API podatcima na granicama

(7)  COM(2022) 731 final, Obrazloženje Prijedloga uredbe o izvršavanju zakonodavstva u pogledu API podataka, str. 3.

(8)  COM(2021) 277 final.

(9)  Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2178 (2014.), 2309 (2016.), 2396 (2017.), 2482 (2019.) i Odluka Vijeća ministara OESS-a 6/16 od 9. prosinca 2016. o boljem korištenju unaprijed dostavljenih informacija o putnicima.

(10)  Uredba (EU) 2018/1725 Evropskog parlamenta i Vijeća od 23. oktobra 2018. o zaštiti fizičkih osoba u pogledu obrade ličnih podataka od strane institucija, tijela, ureda i agencija Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka i stavlja van snage Uredbu (EZ) br. 45/2001 i Odluku br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39).

(11)  Vidjeti uvodnu izjavu 11. Prijedloga uredbe o izvršavanju zakonodavstva u pogledu API podataka.

Podaci koji se dostavljaju u skladu s člankom 5. stavkom 2.

Osnivanje Europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS)

(Uredba (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. (SL L 210, 31.7.2006., str. 19.))

(2023/C 84/03)

II.   CILJEVI

Ciljevi suradnje EGTS-a Eurocidade Porta da Europa su:

a)

osmisliti zajedničke prijedloge u kojima bi se utvrdili glavni problemi i ograničenja gospodarskog razvoja i odgovorilo na njih novim mjerama za promicanje gospodarske aktivnosti, otvaranje radnih mjesta i borbu protiv depopulacije na teritorijalnom području EGTS-a osiguravanjem gospodarske i socijalne kohezije. O tim bi se prijedlozima obavještavale vlade obiju zemalja kako bi zajedno radile na definiranju i provedbi javnih politika i dobivanju potpore EU-a;

b)	poticati institucionalnu, gospodarsku, socijalnu, kulturnu i ekološku konvergenciju na području obuhvaćenom EGTS-om korištenjem granice kao prilike za teritorijalni i društveno-gospodarski razvoj, poštujući pritom ciljeve održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030.;

c)	uspostaviti mehanizme za upravljanje predmetnim područjem i njegovu valorizaciju kako bi se stanovništvo zadržalo i privuklo, stvoriti i konsolidirati dinamiku zapošljavanja i osigurati održivost ulaganja u proizvodni sektor gospodarstva;

d)	poticati lokalno poduzetništvo i teritorijalne inovacije kao temelj za integrirani teritorijalni razvoj, čime će se poticati gospodarska konkurentnost, okolišna održivost, blagostanje povezano sa socijalnom kohezijom, a time i osnivanje poduzeća, stvaranje radnih mjesta i privlačenje ulaganja;

e)	provoditi mjere za uklanjanje ili smanjenje kontekstualnih troškova kojima se penaliziraju poduzeća i građani na tom području;

f)	razvijati mehanizme kojima se promiče kružno gospodarstvo, stalna integracija novih znanja u gospodarski sustav, konkurentna integracija u globalno gospodarstvo i upotreba digitalnih sredstava;

g)	poticati odnose među svojim članovima na temelju komplementarnosti, endogenih resursa i stoljetne povijesti suživota promicanjem modela europskog građanstva usmjerenog na kolektivnu korist i socijalnu pravdu;

h)	udružiti napore i resurse zajedničkim planiranjem i upravljanjem postojećom ili budućom opremom, uslugama i infrastrukturom na području koje EGTS pokriva, promičući pritom njihovu upotrebu kao sredstvo kojim se potiče suživot u zajednici;

i)	provoditi programe i projekte teritorijalne suradnje koje sufinancira Europska unija i upravljati njima; provoditi druge ugovore i sporazume za razvoj svih aktivnosti koje mogu imati koristi od financijskih instrumenata koje su donijele i predvidjele obje zemlje i upravljati njima;

j)	poticati, promicati i stimulirati potencijal industrijskih zona i privlačnost za poduzeća;

k)	revitalizirati tradicionalna trgovinska područja EGTS-a pomoću lokalnih službi za potporu trgovini i razvoja trgovačkih centara na otvorenom;

l)	nastojati poboljšati usluge lokalnog javnog prijevoza među glavnim centrima EGTS-a, čime bi se mobilnost promicala kao mjera održivog korištenja postojećih resursa;

m)	razmotriti mogućnost uspostave i priznavanja statusa „prekograničnog radnika”;

n)	provoditi zajedničke mehanizme i programe za modernizaciju uprave i infrastrukture u prekograničnim područjima;

o)	promicati stvaranje dvojezičnog sadržaja na području EGTS-a Eurocidade, posebno kad je riječ o pružanju usluga;

p)

provoditi – putem sporazuma i protokola sa subjektima u znanstvenom i tehnološkom sustavu, tijelima za osposobljavanje i drugim relevantnim tijelima – zajedničke programe osposobljavanja za postojeće poduzetnike i poduzeća s ciljem podupiranja provedbe inovativnih projekata, stjecanja novih vještina i kvalifikacija ljudskih resursa, usmjerenih i na nezaposlene i na radno aktivne ili samozaposlene osobe;

q)	poticati partnerstva između različitih centara za osposobljavanje i obrazovanje koji se nalaze na području EGTS-a, u bliskoj suradnji s drugim lokalnim vlastima, s ciljem razvoja zajedničkih projekata;

r)

ojačati koordinaciju pograničnih resursa povezanih s civilnom zaštitom i sigurnošću promicanjem i olakšavanjem kontakata između nadležnih tijela na španjolskoj i portugalskoj strani, a radi zajedničkog planiranja i upravljanja ljudskim i materijalnim resursima za sprečavanje rizika te provedbe zajedničkih djelovanja u hitnim slučajevima ili katastrofama;

s)	surađivati s upravama u objema zemljama kako bi se poboljšala zdravstvena skrb;

t)	uspostaviti zajedničke programe za poticanje gospodarske aktivnosti, ojačane odnosima između Portugala i Španjolske te sudjelovanjem profesionalnih organizacija u EGTS-u;

u)	organizirati ponudu javnih usluga na temelju uvođenja „iskaznice eurograđanina” kao glavnog instrumenta za širenje prednosti koje donosi suživot u predmetnoj zajednici;

v)	promicati razvoj plana za poticanje turizma s kriterijima za suradničko upravljanje, osmišljenog kako bi EGTS Eurocidade Porta da Europa postao turističko odredište izvrsnosti, iskorištavajući njegove zajedničke posebnosti i zajedničku povijest;

w)	razviti integrirani plan tematskih i specijaliziranih sajmova kako bi se zajednički promicali postojeći autohtoni proizvodni resursi s ciljem ostvarivanja povećanja koristi na temelju razmjera;

x)	organizirati godišnje i zajedničke izvannastavne aktivnosti te sportska i kulturna događanja kako bi se potaknulo formiranje mladih u ostvarivanju eurograđanstva;

y)	promicati razvoj iberijskih događanja na zemljopisnom području EGTS-a s potencijalom privlačenja turista, posjetitelja i ulaganja te poticanja dijaloga i trgovine, kulturne razmjene i razmjene među poduzećima;

z)	svi ciljevi relevantni za prekograničnu i međuregionalnu suradnju, uz poštovanje nadležnosti svakog člana EGTS-a Eurocidade Porta da Europa, u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe o EGTS-u (1).

III.   DODATNI PODACI O NAZIVU GRUPACIJE

IV.   ČLANOVI

IV.1.

Ukupan broj članova grupacije: 4

IV.2.

Matične zemlje članova grupacije: Španjolska i Portugal

IV.3.

Podaci o članovima (2) Službeni naziv: Município de Almeida Poštanska adresa:Praça da Liberdade, no 8, Almeida, 6355-130 Portugal Internetske stranice: https://www.cm-almeida.pt/ Kategorija člana: tijelo lokalne vlasti Službeni naziv: Ayuntamiento de Fuentes de Oñoro Poštanska adresa:Plaza España, 1, Fuentes de Oñoro, 37480 España Internetske stranice: https://ayuntamientofuentesdeonoro.com/ Kategorija člana: tijelo lokalne vlasti Službeni naziv: Ayuntamiento de Ciudad Rodrigo Poštanska adresa:Plaza Mayor, 27, Ciudad Rodrigo, 37500 España Internetske stranice: https://www.ciudadrodrigo.es/ Kategorija člana: tijelo lokalne vlasti Službeni naziv: Freguesia de Vilar Formoso Poštanska adresa:Rua do Externato, no 11, Vilar Formoso, 6355-265 Portugal Internetske stranice: http://www.jf-vilarformoso.pt/ Kategorija člana: tijelo lokalne vlasti

---

(1)  Uredba (EZ) br. 1082/2006 Evropskog parlamenta i Vijeća od 5. jula 2006. o Evropskoj grupi za teritorijalnu saradnju (EGTC) (SL L 210, 31.7.2006., str. 19).

(2)  Molimo unijeti podatke za svakog člana.

Objava slobodnog radnog mjesta glavnog ekonomista za tržišno natjecanje (razred AD 14)

Glavna uprava za tržišno natjecanje (GU COMP)

Zapošljavanje člana privremenog osoblja u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije

COM/2023/10427

(2023/C 84/04)

Europska komisija objavila je oglas (referentni broj COM/2023/10427) za slobodno radno mjesto glavnog ekonomista za tržišno natjecanje u Glavnoj upravi za tržišno natjecanje (razred AD 14).

Tekst oglasa za slobodno radno mjesto na 24 jezika dostupan je na posebnoj internetskoj stranici Komisije, na kojoj možete i podnijeti svoju prijavu: https://europa.eu/!v63qnF

Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2023/C 84/05)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Varaždinsko bučino ulje”

EU br.: PGI-HR-02632 — 11.9.2020.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1.   Naziv (nazivi) [ZOI-ja ili ZOZP-a]

„Varaždinsko bučino ulje”

2.   Država članica ili treća zemlja

Republika Hrvatska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.5. Ulja i masnoće (maslac, margarin, ulje itd.)

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Varaždinsko bučino ulje” je djevičansko jestivo ulje dobiveno prženjem i mehaničkim prešanjem sjemenki buče golice (Cucurbita pepo L.).

„Varaždinsko bučino ulje” je tamnozelene do crne boje s crvenkastim odsjajem. U aromi dominira osjet prženosti protkan specifičnim orašastim okusom bez stranog ili užeglog mirisa i okusa. „Varaždinsko bučino ulje” je aromatično te ima uglađen, suptilan okus i jasno prepoznatljiv miris prženih bučinih sjemenki. Karakteriziraju ga mirisne, pikantne note i dobro uravnotežen buke. „Varaždinsko bučino ulje” minimalno sadrži 70 % nezasićenih masnih kiselina, udio slobodnih masnih kiselina (izraženo kao oleinska) ≤ 1 %, dok je peroksidni broj ≤ 4 mmol O2/kg. Tekstura „Varaždinskog bučinog ulja” je zaokružena i profinjena, dobrog viskoziteta, vizualno privlačna i sjajnog odsjaja. „Varaždinsko bučino ulje” puni se u staklenu ambalažu čija zapremina ne prelazi 1 l.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

„Varaždinsko bučino ulje” proizvodi se od suhih sjemenki buče golice (Cucurbita pepo L.).

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sve faze proizvodnje „Varaždinskog bučinog ulja” od uzgoja buče, berbe i prerade sjemenki buče u ulje moraju se provoditi u definiranom zemljopisnom području iz točke 4.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

–

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

–

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje proizvodnje „Varaždinskog bučinog ulja”, od sadnje buča do dobivanja ulja, obuhvaća zemljopisno područje cijele Varaždinske županije. Varaždinska županija na sjeverozapadu graniči s Republikom Slovenijom, na sjeveru s Međimurskom županijom, istočno s Koprivničko-križevačkom županijom, na jugu sa Zagrebačkom županijom te na jugozapadu s Krapinsko-zagorskom županijom.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Uzročno-posljedična povezanost proizvoda „Varaždinsko bučino ulje” i područja na kojem se proizvodi temelji se na njegovu ugledu, koji proizlazi iz duge tradicije proizvodnje ulja u Varaždinskoj županiji.

Posebnost zemljopisnog područja

Na području Varaždinske županije prevladavaju oranične površine zbog kojih se stanovništvo od davnina bavilo poljoprivredom. Ovo zemljopisno područje ima odgovarajuće klimatsko-pedološke uvjete za uzgoj buča golica. Prema Köppenovoj klasifikaciji, Varaždinska županija ima umjereno toplu i umjereno hladnu klimu. Klimatski uvjeti u razdoblju kada se odvija cvatnja te berba buče, mjereni u višegodišnjem prosjeku pokazuju da prosječna temperatura iznosi od 14,9 do 20,1 °C, relativna vlaga od 78,3 do 85 %, dok je prosječna količina mjesečnih oborina od 73 do 100 mm. Najkišovitija su ljetna tri mjeseca (lipanj–kolovoz), u kojima padne oko 33 % godišnjih oborina, u svakom prosječno više od 90 mm. Za vrijeme vegetacijskog razdoblja padne oko 60 % oborina. Takav je raspored oborina povoljan za uzgoj bundeva i bučinih sjemenki od kojih se dobiva „Varaždinsko bučino ulje”. Tlo i mikroklima imaju značajnu ulogu u uzgoju buča, zbog čega i u konačnici „Varaždinsko bučino ulje” postiže posebnu kvalitetu u takvim klimatskim i pedološkim uvjetima.

Proizvodnja „Varaždinskog bučinog ulja” na području Varaždinske županije ima višestoljetnu tradiciju. U starijim povijesnim zapisima navedeno je kako su se još prije 150 godina u selu Biškupec pokraj Varaždina lokalni stanovnici bavili uzgojem buča te proizvodnjom bučinog ulja. Manufakturna proizvodnja bučinog ulja započela je polovicom 19. stoljeća te su proizvođači počeli ovo bučino ulje predstavljati i na raznim gospodarskim izložbama. Već na Prvoj dalmatinsko-hrvatsko-slavonskoj gospodarskoj izložbi, koja se održavala tijekom kolovoza, rujna i listopada 1864. godine u Zagrebu, jedina bučina ulja koja su bila izložena proizvedena su upravo u Varaždinskoj županiji. Proizvođači su bili barun Metel Barlabaševečki Ožegović iz sela Bela te barun Juraj Rauch iz sela Martijanec, oboje iz Varaždinske županije (Šuhaj & Devide, 1864., Prva izložba dalmatinsko-hrvatsko-slavonska mjeseca kolovoza, rujna i listopada 1864 obdržavana u Zagrebu, Brzotisak A. Jakić).

Industrijska proizvodnja „Varaždinskog bučinog ulja” započela je 1917. godine, kada u Varaždinu počinje s radom Prva varaždinska hidraulička proizvodnja ulja. Povećana proizvodnja „Varaždinskog bučinog ulja” bila je moguća zbog korištenja strojeva – ljuštilica, kojima je dokinut dugotrajan postupak ljuštenja bučinih sjemenki prije prerade, a tvornica je otkupljivala cjelokupnu proizvodnju bučinih sjemenki s područja Varaždinske županije.

U djelu „Monografija Općine Vidovec”„Varaždinsko bučino ulje” navodi se kao jedan od simbola ovog kraja. U Općini Vidovec pokraj Varaždina proizvodnja sjemenki od buče te proizvodnja bučinog ulja traje više od 100 godina, a od 1936. godine u tom području otvorena je i prva uslužna uljara koja se bavila preradom bučinih sjemenki u bučino ulje. Zahvaljujući dugoj tradiciji, velikom trudu i znanju u obradi tla, proizvodnji i preradi sjemenki te stalnim ulaganjima u znanje i tehnologiju stanovnici županije već desetljećima proizvode „Varaždinsko bučino ulje” vrhunske kvalitete.

Za svojstva „Varaždinskog bučinog ulja” zaslužne su lokalne prakse koje se primjenjuju u njegovoj proizvodnji. Na temelju iskustava i znanja proizvođača, prerada sjemenki u „Varaždinsko bučino ulje” provodi se na nižim temperaturama, zbog čega se otpuštaju slađe mirisne note nego što bi se to postiglo pri uobičajenim temperaturama prženja. Osim toga, prilikom pripreme tijesta od mljevenih bučinih koštica dodaju se manje količine kuhinjske soli, što doprinosi posebnoj kvaliteti „Varaždinskog bučinog ulja” (Martinec Nenad, Balbino Sandra, Dobša Jasminka, Šimunić-Mežnarić Vesna, Legen Saša: Macro and microelements in pumpkin seed oils: Effect of processing, crop season, and country of origin, 2019., Food Science & Nutrition, str. 1–11.).

Posebnost proizvoda

U odnosu na proizvodnju drugih biljnih ulja, prerada bučinih sjemenki u „Varaždinsko bučino ulje” specifična je i različita jer se dobiva mehaničkim procesom i uz upotrebu topline, bez dodatka aditiva, što rezultira uljem visoke kvalitete, odnosno specifičnih senzorskih svojstava.

„Varaždinsko bučino ulje” je aromatično te uglađenog, suptilnog okusa i mirisa. Ulje karakteriziraju mirisne, pikantne note i jasno prepoznatljiv miris prženih bučinih sjemenki. U okusu „Varaždinsko bučino ulje” sadrži dobro uravnotežen buke u kojem pržene sjemenke buče pridonose ugodnom i skladnom okusu.

I znanstvena zajednica pokazuje sve veći interes za „Varaždinsko bučino ulje”, koje je sve češće tema radova u kojima se analiziraju svojstva ovog ulja i uspoređuju ga s drugim bučinim uljima. Istraživanja su pokazala kako se „Varaždinsko bučino ulje” ističe osnovnim standardnim parametrima kvalitete. Pa tako „Varaždinska bučina ulja” proizvođača s područja Varaždinske županije u komparaciji s bučinim uljima proizvođača s drugih područja Hrvatske imaju najniže višegodišnje prosječne vrijednosti za udjel slobodnih masnih kiselina (izraženo kao oleinska kiselina ≤ 1 %) i peroksidni broj (≤ 4 mmol O2/kg), odnosno bolje su kvalitete (Sandra Balbino: Vrhunska kvaliteta bučinog ulja – izazovi i mogućnosti, I. Znanstveni skup – Varaždinsko bučino ulje, 2020., sažetak). „Varaždinsko bučino ulje” sadrži visoki udio nezasićenih masnih kiselina poput esencijalne linolne i oleinske kiseline (minimalno 70 % nezasićenih masnih kiselina).

Sastav masnih kiselina svrstava „Varaždinsko bučino ulje” među najznačajnije izvore omega-3 nezasićenih masnih kiselina, čiji je učinak na zdravlje i znanstveno dokazan. (Delaš, Ivančica, 2010.: Zaboravljene vrijednosti – bučino ulje, str. 38–42., Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam 5 (1–2)).

Varaždinska županija ponosi se „Varaždinskim bučinim uljem”, o kojem pišu u informativnoj brošuri „Katalog poljoprivrednih proizvoda i proizvođača Varaždinske županije”, a isto tako u promotivnim materijalima koje županija izdaje u suradnji s proizvođačima i kuharima, promičući ugled tradicionalnih proizvoda. Uz to postoji i informativni letak naziva „Varaždinsko bučino ulje” te dječje edukativne slikovnice naziva „Šetnja varaždinskim krajem” i „Dobrodošli u Bučograd”, a koje su posvećene upravo „Varaždinskom bučinom ulju”. Sve navedeno jasno ukazuje na ugled koji proizvod „Varaždinsko bučino ulje” ima na području Varaždinske županije, ali i cijele Hrvatske.

Proizvodnja „Varaždinskog bučinog ulja” na definiranom području ima bogatu tradiciju i ugled, a upotreba i zadržavanje naziva „Varaždinsko bučino ulje” dokazana je i danas jer se upotrebljava u svakodnevnom govoru (Račun-otpremnica, 2018., Uslužna uljara Patrčević).

Uzročno-posljedična povezanost zemljopisnog područja i proizvoda

Uzročno-posljedična povezanost „Varaždinskog bučinog ulja” i Varaždinske županije temelji se na stoljetnoj tradiciji njegove proizvodnje, čime je ovaj proizvod stekao prepoznatljiv ugled tijekom vremena.

„Varaždinsko bučino ulje” sastavni je dio gastronomske baštine varaždinskog kraja. Zbog svojih gastronomskih karakteristika – specifičnog orašastog okusa (Regović Petra, Diplomski rad, 2013., str. 1. i 53.) te mirisa na pržene bučine sjemenke, „Varaždinsko bučino ulje” je više od stotinu godina nezaobilazan proizvod u tradicionalnoj pripremi jela Varaždinskog kraja.

Putem raznih publikacija o pripremanju delicija i objavljenih recepata te u turističkim vodičima, proizvod „Varaždinsko bučino ulje” opisuje se kao tipičan proizvod varaždinskog kraja koji brojni potrošači smatraju varaždinskim specijalitetom (Čuvari tradicije, okusa i mirisa varaždinskog kraja, 2016.; Varaždinsko bučino ulje, deplijan).

Jedinstvene recepte za pripremu raznih jela u kojima je glavni sastojak „Varaždinsko bučino ulje” osmislio je i napisao poznati chef Damir Crleni te ih je sabrao u kuharicu koju je izdala Varaždinska županija (Crleni, D., 2018., Varaždinsko bučino ulje, Knjiga recepata), a njegova „Tradicijska kuharica” varaždinskog kraja cijela je posvećena buči i „Varaždinskom bučinom ulju” (Crleni D. 2019., Tradicijska kuharica, knjiga recepata).

Činjenica da se „Varaždinsko bučino ulje” redovito izlaže na festivalima, izložbama i manifestacijama u Varaždinskoj županiji svjedoči također o ugledu ovog proizvoda. Od 2011. godine održava se manifestacija „Izložba bučinog ulja” kako bi se podigla svijest proizvođača i potrošača o važnosti konzumiranja ovog proizvoda. Izložba se održava svake godine, a od 2018. godine ima i međunarodni karakter sa sudjelovanjem proizvođača bučinog ulja iz Austrije, Slovenije i Mađarske. Osim degustacije bučinog ulja, provodi se i ocjenjivanje njegove kvalitete te se najboljim proizvođačima dodjeljuju diplome i priznanja. U tom intervalu od više desetaka godina „Varaždinsko bučino ulje” i dalje na izložbama izvan Hrvatske osvaja svojom kvalitetom, o čemu svjedoče i mnoge nagrade i priznanja zadnjih godina u Parizu, Belgiji i Austriji (Monde Selection, GOLD QUALITY AWARD on the 59th World Selection 2020 of Food Products; Agence pour la Valorisation des Produits Agricoles, 18ème Concours International „Les Huiles du Monde” AVPA-Paris 2020; 3. Alpe-Adria Ölprämierung, Austria, 2020).

U turističkoj promociji Varaždinske županije posebno mjesto pored ostalih tradicionalnih proizvoda ima i „Varaždinsko bučino ulje”, pa se u promotivnim materijalima „Varaždinska županija: Put kroz vrijeme”, ističe kako je „Varaždinsko bučino ulje” od pamtivijeka nezaobilazan začin jelima na ovdašnjim trpezama koji se poslužuje gostima kako bi ih se upoznalo s tradicijom i njegovim „okusom” (Turistička zajednica varaždinske županije, 2014., Skromni i svečani objed, Na seljačkim kolima, str. 14.).

Svi dostupni pisani tragovi o povezanosti proizvoda „Varaždinsko bučino ulje” i zemljopisnog područja objavljeni su i u monografiji koja nudi pregled tradicijske proizvodnje, najnovijih dostignuća te znanstvenih spoznaja o nutritivnoj i zdravstvenoj vrijednosti ovog ulja (Roman Ozimec, Dragutin Vincek, Sandra Balbino, Mara Bogović, Davor Hostić, Damir Crleni, Ivan Goričanec: Varaždinsko bučino ulje – monografija, 2020., str. 1.–208.)

Ugled proizvoda „Varaždinsko bučino ulje” uspio se sačuvati upravo zahvaljujući malim lokalnim proizvođačima koji su taj naziv oduvijek isticali u svojem svakodnevnom govoru te pri prodaji proizvoda na lokalnim tržnicama (Varaždinske vijesti, 1982., Potvrda dobrog ugleda, str. 12.; Varaždinske vijesti, 1984., Bogata i raznovrsna zimnica, str. 10.).

Upućivanje na objavljenu specifikaciju

https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/hrana/proizvodi_u_postupku_zastite-zoi-zozp-zts/Varazdinsko_bucino_ulje_specifikacija_14092022.pdf

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.