ISSN 1977-1088

Službeni list

Europske unije

C 65

European flag  

Hrvatsko izdanje

Informacije i objave

Godište 66.
22. veljače 2023.


Sadržaj

Stranica

 

IV.   Obavijesti

 

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

 

Europska komisija

2023/C 65/01

Tečajna lista eura – 21. veljače 2023.

1

 

Europski nadzornik za zaštitu podataka

2023/C 65/02

Sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa u poduzećima koja traže uvrštenje svojih dionica za trgovanje na rastućem tržištu MSP-ova (Cjeloviti tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na mrežnom mjestu EDPS-a)https://edps.europa.eu)

2


 

V.   Objave

 

POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA

 

Europska komisija

2023/C 65/03

Odluka o zaključenju službenog istražnog postupka nakon povlačenja prijave države članice – Državne potpore — Poljska (članci od 107. do 109. Ugovora o funkcioniranju Europske unije) – Obavijest Komisije u skladu s člankom 108. stavkom 2. UFEU-a – povlačenje prijave – SA.46981 2018/C (ex 2016/N) – Poljska – Paušalni porez na promet u sektoru brodogradnje ( 1 )

4

 

DRUGI AKTI

 

Europska komisija

2023/C 65/04

Objava zahtjeva u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća o definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda, zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića, upotrebi etilnog alkohola i destilata poljoprivrednog podrijetla u alkoholnim pićima te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 110/2008

5

2023/C 65/05

Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

12


 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

 


IV. Obavijesti

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

Europska komisija

22.2.2023   

HR

Službeni list Europske unije

C 65/1


Tečajna lista eura (1)

21. veljače 2023.

(2023/C 65/01)

1 euro =


 

Valuta

Tečaj

USD

američki dolar

1,0664

JPY

japanski jen

143,76

DKK

danska kruna

7,4456

GBP

funta sterlinga

0,87925

SEK

švedska kruna

11,0098

CHF

švicarski franak

0,9853

ISK

islandska kruna

154,10

NOK

norveška kruna

10,9468

BGN

bugarski lev

1,9558

CZK

češka kruna

23,730

HUF

mađarska forinta

382,19

PLN

poljski zlot

4,7478

RON

rumunjski novi leu

4,9188

TRY

turska lira

20,1223

AUD

australski dolar

1,5517

CAD

kanadski dolar

1,4351

HKD

hongkonški dolar

8,3645

NZD

novozelandski dolar

1,7092

SGD

singapurski dolar

1,4272

KRW

južnokorejski von

1 387,03

ZAR

južnoafrički rand

19,4579

CNY

kineski renminbi-juan

7,3372

IDR

indonezijska rupija

16 194,81

MYR

malezijski ringit

4,7268

PHP

filipinski pezo

58,684

RUB

ruski rubalj

 

THB

tajlandski baht

36,897

BRL

brazilski real

5,5110

MXN

meksički pezo

19,6085

INR

indijska rupija

88,2835


(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.


Europski nadzornik za zaštitu podataka

22.2.2023   

HR

Službeni list Europske unije

C 65/2


Sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa u poduzećima koja traže uvrštenje svojih dionica za trgovanje na rastućem tržištu MSP-ova

(2023/C 65/02)

(Cjeloviti tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na mrežnom mjestu EDPS-a)https://edps.europa.eu)

Europska komisija objavila je 7. prosinca 2022. Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa u poduzećima koja traže uvrštenje svojih dionica za trgovanje na rastućem tržištu MSP-ova (1).

Prijedlogom se nastoji postići minimalno usklađivanje nacionalnih zakona o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa u poduzećima uvrštenima na rastućim tržištima malih i srednjih poduzeća, ostavljajući pritom državama članicama dovoljnu fleksibilnost za njegovu provedbu. Nadalje, Prijedlog je dio paketa Akta o uvrštenju, koji se sastoji od skupa mjera za povećanje privlačnosti javnih tržišta kapitala za poduzeća iz EU-a i olakšavanje pristupa kapitalu za MSP-ove.

Kad je riječ o objavi osobnih podataka iz članka 6. Prijedloga, Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) podsjeća da bi svaki zahtjev za objavljivanje osobnih podataka trebao, osim što je predviđen zakonom, ispunjavati i druge zahtjeve koji proizlaze iz Povelje i Opće uredbe o zaštiti podataka (2), a posebno mora ispunjavati cilj od javnog interesa i biti razmjeran legitimnom cilju koji se želi postići.

EDPS se pita je li objavljivanje identiteta imatelja dionica s višestrukim pravom glasa ili osoba koje imaju pravo ostvarivati glasačka prava u njihovo ime ili imatelja vrijednosnih papira s posebnim pravima kontrole zaista nužno potrebno kako bi se ojačalo povjerenje ulagatelja i olakšalo donošenje informiranih odluka o ulaganju. U svakom slučaju, EDPS smatra da bi ciljevi od javnog interesa koji opravdavaju dostupnost tih podataka javnosti trebali biti jasno navedeni u normativnom dijelu Prijedloga. Osim toga, Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje da se razmotri mogućnost uspostave mehanizma kojim bi se pristup omogućio strankama koje mogu dokazati legitimni interes povezan s ciljevima Prijedloga, čime bi se osiguralo da je pristup tim podatcima ograničen na svrhe povezane s ulaganjima.

1.   UVOD

1.

Europska komisija je 7. prosinca 2022. objavila Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa u poduzećima koja traže uvrštenje svojih dionica za trgovanje na rastućem tržištu MSP-ova (u daljnjem tekstu: Prijedlog).

2.

Cilj je Prijedloga postići minimalno usklađivanje nacionalnih zakona o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa u poduzećima uvrštenima na rastućim tržištima malih i srednjih poduzeća („MSP-ovi”), ostavljajući pritom državama članicama dovoljnu fleksibilnost za njegovu provedbu.

3.

Prijedlog je dio paketa Akta o uvrštenju, koji se sastoji od skupa mjera za povećanje privlačnosti javnih tržišta kapitala za poduzeća iz EU-a i olakšavanje pristupa kapitalu za MSP-ove (3). Paketom Akta o uvrštenju nastoji se: i. smanjiti regulatorno opterećenje ako se smatra prekomjernim (tj. ako bi regulativa mogla doprinijeti zaštiti ulagatelja/integritetu tržišta na troškovno učinkovitiji način za dionike); i ii. povećati fleksibilnost koja je pravom trgovačkih društava omogućena osnivačima društava / dioničarima s kontrolnim udjelom u načinu raspodjele glasačkih prava nakon uvrštenja dionica za trgovanje (4).

4.

Europski nadzornik za zaštitu podataka donosi ovo Mišljenje kao odgovor na savjetovanje s Europskom komisijom od 14. prosinca 2022., u skladu s člankom 42. stavkom 1. Europske uredbe o zaštiti podataka (5). Europski nadzornik za zaštitu podataka pozdravlja upućivanje na to savjetovanje u uvodnoj izjavi 17. Prijedloga.

4.   ZAKLJUČCI

16.

S obzirom na prethodno navedeno, Europski nadzornik za zaštitu podataka daje sljedeće preporuke:

(1)

dodati uvodnu izjavu kojom se potvrđuje primjenjivost Opće uredbe o zaštiti podataka na obradu osobnih podataka koja se provodi u kontekstu Prijedloga

(2)

izbrisati upućivanje na „krajnje vlasnike” u uvodnoj izjavi 13. Prijedloga jer to ne odgovara svrsi i sadržaju informacija koje treba pružiti

(3)

u normativnom dijelu Prijedloga jasno navesti ciljeve od javnog interesa kojima bi se opravdalo objavljivanje i dostupnost osobnih podataka javnosti

(4)

razmotriti mogućnost uspostave mehanizma kojim bi se pristup omogućio strankama koje mogu dokazati legitimni interes povezan s ciljevima Prijedloga, čime bi se osiguralo da je pristup tim podatcima ograničen na svrhe povezane s ulaganjima.

Bruxelles, 6. veljače 2023.

Wojciech Rafał WIEWIÓROWSKI


(1)  COM(2022) 761 final.

(2)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(3)  https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_22_7348

(4)  COM(2022) 174 final str. 1.

(5)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).


V. Objave

POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA

Europska komisija

22.2.2023   

HR

Službeni list Europske unije

C 65/4


ODLUKA O ZAKLJUČENJU SLUŽBENOG ISTRAŽNOG POSTUPKA NAKON POVLAČENJA PRIJAVE DRŽAVE ČLANICE

Državne potpore — Poljska

(članci od 107. do 109. Ugovora o funkcioniranju Europske unije)

Obavijest Komisije u skladu s člankom 108. stavkom 2. UFEU-a – povlačenje prijave

SA.46981 2018/C (ex 2016/N) – Poljska – Paušalni porez na promet u sektoru brodogradnje

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 65/03)

Komisija je odlučila zaključiti službeni istražni postupak na temelju članka 108. stavka 2. UFEU-a koji je pokrenut 15. siječnja 2018 (1). u vezi s prethodno navedenom mjerom nakon što je primila na znanje da je Poljska povukla svoju prijavu 23. ožujka 2021. i neće nastaviti provoditi dotični projekt potpore.


(1)  SL C 80, 2.3.2018., str. 9.


DRUGI AKTI

Europska komisija

22.2.2023   

HR

Službeni list Europske unije

C 65/5


Objava zahtjeva u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća o definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda, zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića, upotrebi etilnog alkohola i destilata poljoprivrednog podrijetla u alkoholnim pićima te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 110/2008

(2023/C 65/04)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 2019/787 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„CUBA”

PGI-CU-2768

Datum zahtjeva: 8.4.2021.

1.   Naziv (nazivi) koje je potrebno upisati u registar:

Cuba

2.   Treće zemlje u kojima se nalazi zemljopisno područje:

Republika Kuba

3.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla:

Oznaka zemljopisnog podrijetla

4.   Kategorija ili kategorije jakog alkoholnog pića:

Rum (kategorija 1. Priloga I. Uredbi (EU) 2019/787)

5.   Opis svojstava jakog alkoholnog pića:

Alkoholno piće koje se proizvedi iz destilata dobivenih iz melase ekstrahirane iz šećerne trske koja se uzgaja i prerađuje u Kubi i iz mješavina takvih destilata, dozrelih u bačvama od bijelog hrasta. Alkoholna jakost dobivenih destilata iznosi manje od 96 % vol.

Glavna fizikalno-kemijska svojstva

Svojstva

Najmanje

Najviše

Etilni alkohol, izražen kao % volumena pri temperaturi od 20 °C.

37,5

41,0

Ukupna kiselost, izražena u gramima octene kiseline po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

2

100

Aldehidi, izraženi u gramima acetaldehida po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

-

30

Esteri, izraženi u gramima etil acetata po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

1

90

Viši alkoholi, izraženi u gramima viših alkohola po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

8

400

Metanol, izražen u gramima acetaldehida po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

-

10

Boja, izražena kao jedinice optičke gustoće. Za mjerenje se mogu upotrijebiti standardni uzorci.

-

1,3

S obzirom na svojstva njihova tehnološkog dizajna i činjenicu da se upotrebljavaju osobito zrele baze, rumovi u kategoriji „Extra” mogu prelaziti najviša ograničenja navedena u specifikacijama osim ograničenja za sadržaj metanola.

Glavna organoleptička svojstva

Izgled: prozirno, sjajno piće punog okusa bez plutajućih čestica. Boja varira od vrlo svijetle jantarne boje do tamne jantarne boje, ovisno o starenju.

Miris: blag miris po alkoholu. Ističu se njegova voćna složenost, uravnoteženost aroma prisutnih u početnim destilatima i note dobivene procesom starenja, ne prevladavaju nerazvijene drvenaste arome te je zadržan ujednačen osjetilni profil. Ta je aromatska ravnoteža u bijelim rumovima slična početnim destilatima, koji su svježiji, biljni i blago voćni, dok je u tamnim rumovima bliža notama zrelosti, vanilije, sušenog voća, kakaa i duhana.

Okus: ugodan osjet u ustima. Okusi se otvaraju i pojačavaju u ustima te nakon gutanja. Ovisno o tome je li riječ o bijelom ili tamnom rumu, okusi se u ustima razvijaju i podsjećaju na med, voće, kavu, kakao, duhan i sušene začine. Retronazalni okus asocira na izvorno jako alkoholno piće pri čemu nije agresivan, oštar, trpak, gorak te u njemu ne prevladavaju drvenaste arome.

Rumovi obuhvaćeni oznakom zemljopisnog podrijetla „Cuba” razvrstavaju se prema sljedećim nazivima i osjetilnim profilima:

Dozreli bijeli rum: sjajan, proziran i vrlo svijetle jantarne boje. Odiše blagim notama dobivenima prirodnim starenjem, koje su uravnotežene slatkim, biljnim notama izvornog jakog alkoholnog pića. Primjenom tehnike „copa seca”, u kojoj se iz netom ispražnjene čaše udišu arome, moguće je osjetiti note dobivene starenjem, koje se zadržavaju neko vrijeme. U ustima se osjeti tipičan okus bijelog ruma, blago pikantan s dobrom ravnotežom među razvijenim aromama dobivenima destilacijom i starenjem, dobro uravnoteženim notama slatkoće i gorčine, laganim tijelom te čistim, blagim i toplim naknadnim okusom u grlu nakon gutanja.

Rum s bijelom etiketom ili dozreli rum jantarne boje: sjajan, proziran i svijetle jantarne boje. Intenzivne je arome s uravnoteženim biljnim notama i jasnim nijansama vanilije. Primjenom tehnike „copa seca” moguće je osjetiti note dobivene prirodnim starenjem, koje se zadržavaju neko vrijeme. U ustima se osjeti tipičan okus bijelog ruma, blago do umjereno pikantan s dobro razvijenim aromama dobivenima destilacijom i starenjem. Prisutne su blage slatko-voćne i citrusne note koje su dobro uravnotežene umjerenim notama gorčine. Tijelo je puno, a naknadni je okus bogat i nježno zagrijava grlo nakon gutanja.

Rum sa zlatnom etiketom: sjajan, proziran i svijetle jantarne boje. Intenzivne je i skladne arome s blagim slatko-voćnim notama u kojima prevladava voće i notama umjerenog dobro razvijenog starenja. Primjenom tehnike „copa seca” moguće je osjetiti aromu dobivenu prirodnim starenjem s brzim prijelazom iz drva u fenolne spojeve koja završava slatkim notama badema kad je čaša potpuno suha. U ustima pikantnost varira od blage do umjerene s blagom slatkoćom uravnoteženom laganom gorčinom, dobro razvijenim aromama dobivenima destilacijom i starenjem, bogatim tijelom i osjećajem blage topline u grlu nakon gutanja te čistim naknadnim okusom uz donekle postojanu notu trpkosti.

Dozreli rum „Reserva”: sjajan, proziran i jantarne boje. Robusne je arome sa skladnom ravnotežom između umjerenih nota dobivenih starenjem i dobro razvijenih blago voćnih nota. Primjenom tehnike „copa seca” moguće je osjetiti postojanu aromu koja prelazi iz drva u fenolne spojeve i završava slatkom notom badema. U ustima pikantnost varira od blage do umjerene uz blagu slatkoću uravnoteženu umjerenom gorčinom i s dobro razvijenim umjerenim notama dobivenima starenjem, bogatim tijelom i osjećajem blage topline u grlu nakon gutanja te čistim, dugotrajnim naknadnim okusom sa slatkim notama dobivenima procesom prirodnog starenja.

Dozreli rum: sjajan, proziran i jantarne boje. Intenzivne je i suhe arome sa snažnim notama dobivenima starenjem i prevladavajućim natruhama vanilije i kokosa. Primjenom tehnike „copa seca” moguće je osjetiti note dobivene procesom prirodnog starenja koje se zadržavaju i prelaze iz drva u fenolne spojeve te završavaju slatkim notama badema. U ustima se osjećaju blaga pikantnost i lagana slatkoća koje su dobro uravnotežene umjerenom postojanom gorčinom i snažnim, dobro razvijenim notama dobivenima starenjem. Tijelo je robusno sa znatnim intenzitetom okusa i osjećajem blage topline (bez nadraživanja) u grlu nakon gutanja te dugim, bogatim naknadnim okusom sa slatko-gorkim notama.

Vrlo suhi rum: sjajan i proziran rum svijetle jantarne boje, ponekad s vrlo svijetlim zelenim tonovima. Intenzivne je i suhe arome s jasnim notama koje podsjećaju na melasu šećerne trske i uravnotežene su voćnim notama te završava intenzivnim notama dobivenima starenjem. Primjenom tehnike „copa seca” moguće je osjetiti snažne i dobro razvijene note dobivene procesom prirodnog starenja koje variraju od drvenih nota do osjećaja suhoće. U ustima se osjećaju blaga pikantnost te robusno tijelo i okusi dozrelog jakog alkoholnog pića, prevladavaju drvene note uravnotežene notama slatkog voća. Blaga toplina u grlu nakon gutanja popraćena čistim, dugotrajnim naknadnim okusom s postojanim notama dobivenima starenjem i blagom trpkošću potpuno ispunjavaju nepce.

Dozreli rum Extra: sjajan, proziran i tamne jantarne boje. Odiše dugotrajnom, intenzivnom aromom dobivenom starenjem sa složenim notama vanilije i kokosa/slatkog karamela. Primjenom tehnike „copa seca” moguće je osjetiti dugotrajne i vrlo jasne note dobivene starenjem, koje su snažnog karaktera i brzo prelaze u fenolne spojeve, a prate ih primjetne i postojane note badema. U ustima je na početku prisutna blaga pikantnost uz puni zaokruženi okus koji svojim intenzitetom potpuno ispunjava nepce, a blaga slatkoća uravnotežena je postojanom, umjerenom gorčinom i dobro razvijenim aromama dobivenima destilacijom i starenjem s ugodno uravnoteženim notama dobivenim starenjem i notama vanilije i čokolade te s robusnim karakterom i uočljivom postojanošću. Blaga toplina (bez nadraživanja) u grlu nakon gutanja s čistim, dugotrajnim naknadnim okusom i notom gorčine dobivenom starenjem koja se zadržava i potpuno ispunjava nepce.

6.   Definicija zemljopisnog područja

Predmetno zemljopisno područje je državno područje Republike Kube u arhipelagu Antila, koje se nalazi na 23,2–19,9o sjeverne geografske širine i 84,8–74,2o zapadne geografske dužine.

7.   Metoda proizvodnje

Metoda proizvodnje sastoji se od sljedećih faza, koje se moraju odvijati na definiranom zemljopisnom području:

Uzgoj šećerne trske

Različite biljne sorte (koje su lokalno poznate kao „klonovi”) siju se na plodnom tlu u Kubi, u pravilu na visini koja je jednaka razini mora ili blizu razine mora. Korištene sorte potječu gotovo isključivo iz Kube.

Dobivanje melase iz šećerne trske.

Fermentacija

Dva su glavna čimbenika u fermentaciji melase za proizvodnju jakih alkoholnih pića koja se upotrebljavaju za dobivanje ruma:

1)

Posebna kvalitete melase pri čemu niska razina kiseline pridonosi kvaliteti fermentacije i ruma. Stoga melasa koja se upotrebljava za proizvodnju ruma „Cuba” ne sadržava sumporne spojeve u koncentracijama koje bi mogle uzrokovati stvaranje nepoželjnih spojeva.

2)

Posebna svojstva kvasca koji se upotrebljava u postupku fermentacije za dobivanje jakih alkoholnih pića od svježe šećerne trske za rum „Cuba” moraju biti takva da koncentracija izoamilnog alkohola zajedno s koncentracijom korištenih hranjivih soli i stupnjem sekundarne fermentacije nikad nije više od 2,5 puta veća od zbroja koncentracija izobutilnog alkohola i n-propilnog alkohola.

Vrijeme fermentacije relativno je kratko (od 24 sata do 26 sati).

Destilacija

Jaka alkoholna pića destiliraju se posebnim postupkom koji se razlikuje od postupka u drugim zemljama i ima sljedeća tehnička svojstva:

površinska brzina para u destilacijskoj koloni;

vrijeme mirovanja tekućine u svakoj plitici u zoni obogaćivanja;

mora se osigurati potreban kontakt između para i bakra u destilacijskoj koloni;

poseban omjer volumena tekućine u dodiru s bakrenom površinom;

destilacijske plitice koje su posebno izrađene za sprečavanje visoke temperature u izmjenjivaču topline, a time i izgaranje jakih alkoholnih pića;

djelomična kondenzacija koja se upotrebljava za odabir strujanja koja će u konačnici činiti jaka alkoholna pića. To znači da postoji poseban omjer kondenzacijskih površina u svakom kondenzatoru i da se osjetilni profil mješavine koja je prihvaćena kao tradicionalno jako alkoholno piće za rum „Cuba” stalno poboljšava i kontrolira.

Jaka alkoholna pića dobivena destilacijom moraju sadržavati mješavine djelomičnih kondenzata s volumnim udjelom alkohola od 74 % do 76 % i mogu se dobiti samo kontinuiranom, izravnom destilacijom mošta od fermentirane melase šećerne trske.

Starenje

Potrebne su barem dvije faze starenja. Prva odgovara izvornim jakim alkoholnim pićima. Druga odgovara „osnovnom rumu”, koji se sastoji od mješavine dozrelih jakih alkoholnih pića s destilatom za rum (pri čemu se oba filtriraju kroz aktivni ugljen) i pročišćenom vodom ili samo s pročišćenom vodom. U konkretnom slučaju dozrelog ruma Extra mora se upotrijebiti određeni udio „osnovnog ruma” koji je prošao treću fazu starenja. Uključivanje dodatnih faza starenja nije obvezno i ostavljeno je na izbor kubanskim majstorima proizvodnje ruma.

Proces starenja je prirodan, tj. nastaje kad destilat dolazi u dodir s drvenim bačvama koje uvijek moraju biti izrađene od bijelog hrasta.

Miješanje

Miješanje je umjetnost miješanja jakih alkoholnih pića i različitih vrsta osnovnog ruma proizvedenih u svakoj od triju faza starenja bez razlike s obzirom na proizvoda i brend, što dovodi do nastanka gotovog ruma ili mješavina koje će prijeći u treću fazu ili u daljnje faze. Može se dodati destilat za rum kako bi se naglasila lakoća.

Objekti za starenje ruma „Cuba” sadržavaju rumove u vrlo različitim fazama starenja i prerade. S obzirom na praksu naknadnog starenja nekih gotovih proizvoda sadržavaju rumove koje su proizvele različite generacije kubanskih majstora ruma i koje majstori smatraju pravom arhivom kubanskog ruma.

Filtriranje

Dopuštene su različite vrste filtriranja: mehaničkim postupcima, filtriranje aktivnim ugljenom i filtriranje pločastim (odnosno „papirnatim”) filtrom.

Silikatni kamen i pijesak koji se upotrebljavaju kao mediji za aktivni ugljen u filtrima u proizvodnji ruma „Cuba” vade se iz kubanskih rudnika.

8.   Posebna pravila za pakiranje:

9.   Posebna pravila za označivanje:

10.   Opis povezanosti između jakog alkoholnog pića i njegova zemljopisnog podrijetla, uključujući, prema potrebi, posebne elemente opisa proizvoda ili metode proizvodnje kojima se obrazlaže ta povezanost:

Povezanost jakog alkoholnog pića i njegova zemljopisnog podrijetla temelji se na ugledu naziva „Cuba” i određenim posebnim svojstvima koja su uglavnom posljedica kombinacije prirodnih i ljudskih čimbenika prisutnih na području.

Posebna svojstva

Kubanska klima razlikuje se od klime u drugim dijelovima Kariba i Srednje Amerike u kojima se isto tako proizvodi rum. U Kubi su temperature zimi niže i stoga je manje oborina nego na ostalom području. Zahvaljujući tome uvjeti za uzgoj šećerne trske vrlo su povoljni, posebno za porast koncentracija saharoze u vrijeme žetve.

S druge strane, ljeti (doba godine kad šećerna trska raste i razvija se) slabiji utjecaj atlantske anticiklone uzrokuje obilnije i stalne oborine.

Gotovo sve zasađene sorte šećerne trske potječu iz Kube i dio su jedinstvenog genetskog naslijeđa.

Ti prirodni čimbenici pogoduju nastanku melase sa sljedećim posebnim svojstvima, što s druge strane utječe na posebna svojstva konačnog proizvoda:

niska viskoznost i kiselost, što pogoduje postupku fermentacije i, naposljetku, kvaliteti arome ruma jer koncentracija sumpora u melasi nije dovoljno visoka da uzrokuje nepoželjne arome tijekom fermentacije ili destilacije,

visoki ukupni sadržaj šećera i izvrstan omjer fermentabilnih i nefermentabilnih šećera, što pridonosi kratkoj, učinkovitoj fermentaciji i time omogućuje održavanje tipične ravnoteže u aromi jakog alkoholnog pića,

prisutna je i prirodna mikroflora, poznata kao bezopasna prirodna mikroflora sastavljena od mezofilnih i termofilnih mikroorganizama, uključujući bakterije, kvasce i gljivice, koja također ima ulogu u oblikovanju arome konačnog proizvoda u fazi fermentacije,

prisutnost odgovarajuće koncentracije dušičnih spojeva, posebno aminokiselina, koji pogoduju stvaranju viših alkohola, spojeva koji su bitni sastavni dijelovi tipičnog osjetilnog profila jakog alkoholnog pića i koji se na kraju prenose u rum.

Naposljetku, važno je naglasiti da zahvaljujući kubanskoj klimi destilati i kupaže dozrijevaju u prirodnim uvjetima temperature i vlažnosti cijele godine. Time se osigurava pravilna provedba postupka bez neravnoteže u stvaranju spojeva u dugom razdoblju starenja.

Kad je riječ o metodi proizvodnje, upotreba posebne kulture kvasca u postupku fermentacije, što isto tako ima presudan utjecaj u postupcima destilacije i kondenzacije koji se provode nakon fermentacije, pridonosi jedinstvenosti metode proizvodnje ruma „Cuba” i osigurava poseban aromatski profil dobivenog destilata.

Drugi je važan korak u postupku proizvodnje filtriranje dozrelih jakih alkoholnih pića i destilata za rum aktivnim ugljenom kako bi se dobila tipična osjetilna svojstva pri proizvodnji osnovnih rumova koji naknadno dozrijevaju i znatno pridonose osjetilnom profilu gotovih rumova.

Naposljetku, rum „Cuba” ne može se razumjeti bez kubanskih majstora ruma, koji su poznati kao bitan ljudski čimbenik i ključna sastavnica stručnog znanja o proizvodnji ruma, finesama starenja i izrazu njegovih mješavina. Kubanski majstori ruma odgovorni su za prenošenje kubanskih vrijednosti, identiteta i karaktera. Dužni su i osigurati da je njihov rad, koji se prenosi s generacije na generaciju, prepoznatljiv i autentičan te omogućuje povijesni kontinuitet.

Stručno znanje kubanskih majstora ruma, bez kojih rum „Cuba” ne bi odlikovao specifični aromatski profil, upotrebljava se u cijelom postupku proizvodnje, a posebno u fazama starenja i miješanja:

u fazi starenja kubanski majstori ruma posvećuju posebnu pažnju osjetilnoj vrijednosti korištenog jakog alkoholnog pića jer su svjesni da je to odlučujući element u određivanju osjetilnog profila budućeg ruma. Među ostalim aspektima moraju odabrati obilježja korištene bačve (bijeli hrast, veličina i duljina upotrebe) u svakoj fazi procesa starenja (najmanje dvije) kako bi se u svakoj fazi postigao tipičan osjetilni profil;

kupaže jakih alkoholnih pića i različiti osnovni rumovi upotrijebljeni u svakoj fazi procesa starenja, koja se provodi pod vodstvom majstora, odlučujući su za dobivanje gotovog ruma koji je dozrijevao do zrelosti, a u kojem ne prevladavaju drvo ili njegovi nedostaci te ima karakterističnu ravnotežu mirisa.

Ugled

Neosporan ugled ruma „Cuba” povezan je s njegovim zemljopisnim podrijetlom. Iako rum kao generički proizvod ne potječe iz Kube, opće je prihvaćeno da je Kuba rodno mjesto pojma i okusa koji se povezuju s bijelim rumom, uključujući njegovu pitkost i profinjene arome. Kuba je upoznala ostatak svijeta s tim proizvodom.

Postoji duga povijest proizvodnje jakih alkoholnih pića u Kubi. Podaci ukazuju na to da su uređaji za destiliranje bili u funkciji već početkom 16. stoljeća i da su se jaka alkoholna pića na bazi šećerne trske proizvodila u gotovo svim pogonima za preradu šećerne trske.

Proizvodnja kvalitetnog ruma kakvog poznajemo danas započela je u 19. stoljeću u Kubi istovremeno s povećanjem izvoza.

U Santiagu de Cubi se od 1862. proizvodio rum vrhunske kvalitete: lagani, prozirni proizvod bez nepoželjnih aroma. Vrlo suhi rum, koji će poslije dobiti naziv „White Label Rum”, počeo se vaditi se iz bačava 1873. Iako njegovi tvorci toga tada nisu bili svjesni, upravo su bili izumili izvorni kubanski rum.

Kubanska industrija ruma se do 1876. toliko razvila da je prvi put sudjelovala na međunarodnoj izložbi koja je povodom stote obljetnice SAD-a održana u Philadelphiji. Program izložbe sadržava opis četiriju rumova i triju jakih alkoholnih pića, od kojih je jednom dodijeljena „medalja časti”. Godinu dana poslije Kuba je na Svjetskoj izložbi (sic) u Madridu osvojila „zlatnu medalju”. Kubanski rumovi osvojili su medalje na Svjetskoj izložbi u Barceloni (1888.), Međunarodnoj izložbi u Bruxellesu (1888.), Međunarodnoj izložbi u Parizu (1889.), Svjetskoj kolumbijskoj izložbi održanoj 1893. u Chicagu u Illinoisu, Izložbi bordoških vina u Francuskoj (1895.), Međunarodnoj izložbi u Bruxellesu u Belgiji (1897.), izložbi u Parizu (1898.), izložbi Exposition Universelle u Parizu (1900.), Panameričkoj izložbi u Buffalu (1901.), izložbi u Charlestonu u Južnoj Karolini (1902.) itd.

Kubanski rumovi otada su nastavili osvajati nagrade na najvažnijim međunarodnim natjecanjima. Najnovije nagrade uključuju, među ostalim: zlatnu medalju koju je „Ron Eminente Reserva” osvojio u lipnju 2021. na najprestižnijem natjecanju vina i jakih alkoholnih pića u Kini, China W&S Awards; dvije zvijezde koje je Međunarodni institut za okus i kvalitetu (ITQI) dodijelio rumu „Ron Cubay 1870” u Bruxellesu u lipnju 2021.; medalju Master dodijeljenu rumu „Havana Club Tributo 2021” i nekoliko zlatnih medalja dodijeljenih drugim rumovima brenda „Havana Club” na događanju SB & DB Autumn Blind Tasting 2021.; tri zlatne medalje koje su osvojili rumovi brenda „Havana Club” na natjecanju International Spirits Challenge 2021.; medalje Master i Master & Taste Master dodijeljene rumovima „Havana Club Professional Edition C” i „Havana Club Maximo Extra Añejo” na natjecanju Rum Masters 2021. itd.

Neosporan ugled tog proizvoda povezan je s njegovim zemljopisnim podrijetlom tako da je danas Kuba u široj javnosti neraskidivo povezana s rumom. Upućivanja na rum „Cuba” mogu se pronaći u turističkim vodičima i drugim javnim publikacijama o toj zemlji, među ostalim u časopisima Cuba Plus, Excelencias, Buen Viaje, Lugares de América, Travel Trade Center, Guía de Turismo Nacional ili vodiču za Kubu izdavača Lonely Planet. Knjiga El Sabor Líquido de lo Cubano, koja je posvećena isključivo koktelima na bazi kubanskog ruma, osvojila je četvrtu nagradu u kategoriji jakih alkoholnih pića među nagradama Gourmand Best Cookbook Awards, koje se smatraju najprestižnijom nagradom u prehrambenoj industriji.

Upućivanje na objavljenu specifikaciju proizvoda

https://mega.nz/file/ChtRnajR#UdugXESNVEo7DaAPZXaUwgVB2UpfWrSSe_t9LKZYQPo


(1)  (SL L 130, 17.5.2019., str. 1.).


22.2.2023   

HR

Službeni list Europske unije

C 65/12


Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2023/C 65/05)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Çağlayancerit Cevizi”

EU br.: PDO-TR-02608 – 18.5.2020.

ZOI (X) ZOZP ( )

1.   Naziv(i) [ZOI-ja ili ZOZP-a]

„Çağlayancerit Cevizi”

2.   Država članica ili treća zemlja

Turska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.6. Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Çağlayancerit Cevizi” je orah srednje veličine, pojedinačne mase od 16 g, s jezgrom koja ispunjava 99 % ljuske. Omjer mase jezgre i mase ploda iznosi 53–54 %. Širina oraha iznosi približno 33–35 mm, duljina oraha 40–44 mm, a debljina ljuske 1–1,10 mm. Ljuska se lako lomi, a jezgru oraha lako se može izvaditi u jednom komadu. Prodaje se u suhom obliku, s ljuskom ili bez nje.

Fizička svojstva

Masa ploda s ljuskom: 16 g

Masa jezgre: 8–9 g

Udio jezgre: 53–54 %

Debljina ljuske: 1,00–1,10 mm

Boja jezgre: svjetložuta (bijela)

Dužina: Gornji je dio krošnje ravan, promjera 15–20 m.

Usporedba s domaćim i stranim sortama oraha:

Domaće sorte oraha

Svojstva oraha

Çağlayancerit Cevizi

Yalova-1

Kaman-1

Bilecik

Şebin

Sütyemez-1

Plodovi s ljuskom Masa (g)

16

15,20

12

10,40

11,40

25,80

Masa jezgre (g):

8 –9

7,60

6,30

5,20

7,20

12,94

Udio jezgre (%):

53 –54

50,30

54

50

63

50,15


Strane sorte oraha

Svojstva oraha

Çağlayancerit Cevizi

Franquette

Pedro

Chandler

Plodovi s ljuskom Masa (g)

16,00

10,75

15,06

13,26

Masa jezgre (g):

8 –9

4,78

6,88

6,50

Udio jezgre (%):

53 –54

44,46

43,68

49,02

Kemijska svojstva:

Sastav 100 g jezgre oraha „Çağlayancerit Cevizi”:

Parametri

Jedinice

Prosječna vrijednost

Minimalna vrijednost

Maksimalna vrijednost

Ukupne masti

%

62,33

52,00

72,00

Zasićene masne kiseline

%

5,86

5,00

7,00

Nezasićene masne kiseline

%

56,47

49,00

65,00

Bjelančevine

%

13,99

11,00

15,00

Vlaga

%

3,09

2,50

3,50

Ukupni pepeo

%

1,95

1,50

2,20

Ugljikohidrati

%

18,63

11,00

27,00

Energetska vrijednost

kcal

691,55

620,00

750,00

Energetska vrijednost

kJ

2 891,72

2 590,00

3 150,00


Sastav masnih kiselina:

Prosječna vrijednost

Minimalna vrijednost

Maksimalna vrijednost

Miristinska kiselina (C14:0)

0,02

0,00

0,05

Palmitinska kiselina (C16:0)

6,40

5,00

7,00

Palmitoleinska kiselina (C16:1)

0,07

0,03

0,10

Heptadekanska kiselina (C17:0)

0,05

0,03

0,08

Cis-10-heptadekanska kiselina (C17:0)

0,02

0,00

0,05

Stearinska kiselina (C18:0)

2,88

2,50

3,30

Oleinska kiselina (C18:1n9c)

23,68

20,00

29,00

Linolna kiselina (C18:2n6c)

55,65

50,00

60,00

Arahinska kiselina (C20:0)

0,08

0,03

0,10

Gama-linolenska kiselina (C18:3n6)

0,04

0,00

0,07

Eikozenska kiselina (C20:1c11)

0,16

0,10

0,20

Linolenska kiselina (C18:3n3)

10,92

9,00

12,00

Cis-11,14-eikosadienska kiselina (C20:2)

0,02

0,00

0,03

Behenska kiselina (C22:0)

0,02

0,00

0,03

Organoleptička svojstva:

„Çağlayancerit Cevizi” je orah punog okusa, pravilnog ovalnog oblika, sa svijetlom korom, srednje hrskavom svjetložutom jezgrom i unutarnjom kožicom srednje debljine. Okus je srednje sladak, blage gorčine, s izraženom uljastom aromom.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sve faze proizvodnje moraju se odvijati na određenom zemljopisnom području navedenom u točki 4.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Granice zemljopisnog područja proizvodnje oraha „Çağlayancerit Cevizi” obuhvaćaju središnji okrug Çağlayancerit, sela Boylu, Bölükdamlar, Emiruмağı, Kale, Küçükcerit, Soğukpınar, Oruçpınar, ZeynepUğı i Küçükünült te gradske općine Bozlar i Helete.

Koordinate zemljopisne širine i dužine okruga Çağlayancerit jesu: 37° 45′ 0.5904″ N, 37° 17′ 35.5524″ E.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Prirodni i ljudski čimbenici

Prirodni čimbenici

Ta regija zimi nije izravno izložena suncu, a sunčana razdoblja nastupaju od travnja. Zbog toga orah kasno cvjeta, što mu omogućuje da izbjegne kasni proljetni mraz. Usto, zahvaljujući sustavu navodnjavanja i prirodno niskim temperaturama orasi ne poprimaju tamniju boju. Iako su otporni na zimske temperature do -20 °C, dovoljno je da 2–3 tjedna budu na temperaturi ispod 7 °C, a ljeti temperature ne bi smjele prelaziti 35 °C. Klima okruga Çağlayancerit zadovoljava te uvjete. Padovi temperature nisu nagli i drastični, što pogoduje uzgoju oraha.

Prirodni čimbenici okruga Çağlayancerit vrlo su pogodni za rast oraha. Razina podzemnih voda ne prelazi 2,5–3 metra i retencijski kapacitet tla za vodu nije velik, a rahlo aluvijalno tlo i njegova vlažnost, dubina i mekoća omogućuju da orah pusti duboko korijenje. Ovisno o nadmorskoj visini, stopa cijepljenja u okrugu Çağlayancerit iznosi 95 %. Nadmorska visina u središtu okruga iznosi 1 150 metara. Orah ne uspijeva u vlažnim područjima, a kako ne bi potamnio, nadmorska visina mora iznositi 1 000–1 500 m. Suhi hladni vjetar koji puše duž doline sa zapada prema istoku zaslužan je za uravnoteženu vlažnost u regiji koja pogoduje uzgoju oraha. Zahvaljujući zemljopisnim uvjetima, klimi, nadmorskoj visini i svojstvima vode za navodnjavanje u okrugu Çağlayancerit, orah „Çağlayancerit Cevizi” nije sklon bolestima koje su česte kod drugih sorti oraha, a vrlo je otporan i na antraknozu i crvotočinu. Osim toga, u okrugu je rašireno pčelarstvo, a to snažno utječe na kvalitetu oprašivanja oraha u razdoblju cvatnje.

Prilagodba oraha „Çağlayancerit Cevizi” regionalnim uvjetima povećala je njegovu otpornost na bolesti i nametnike i omogućila uzgoj bez kemijskih pesticida.

Ljudski čimbenici

Uzgoj i kultura oraha postali su važna tradicija u okrugu Çağlayancerit. „Çağlayancerit Cevizi” već godinama ima status simbola u pokrajini Kahramanmaraş. Najbolji pokazatelj povijesne važnosti i trenutačnog opsega proizvodnje oraha u regiji stabla su oraha stara 400 do 500 godina.

U prošlosti je svaka obitelj u okrugu Çağlayancerit uzgajala orahe za vlastite potrebe, a ta se tradicija održala do danas. Uzgoj oraha tradicija je koja se prenosi s generacije na generaciju. Danas 80 % stanovništva okruga Çağlayancerit živi od uzgoja oraha.

U okrugu Çağlayancerit održavaju se festivali i radionice za promicanje kulture uzgoja oraha. Lokalno stanovništvo orah naziva „koz”. „Koz” je regionalni izraz i koristi se kao sinonim za riječ orah. Međutim, orah koji se uzgaja u toj regiji naziva se „Çağlayancerit Cevizi”. Prije 1930. orah se uzgajao proizvodnjom sadnica ili sjetvom vlastitog sjemenja bez upotrebe cijepljenja. Zbog velikog broja stabala uzgojenih iz sjemena ta je regija postala centar za uzgoj oraha. Zbog toga orah ima stratešku važnost u gospodarskom životu okruga Çağlayancerit. U jesen su stanovnici okruga Çağlayancerit potpuno zaokupljeni radom na proizvodnji oraha, koji je njihov glavni izvor prihoda. Već dugi niz godina orasi s oznakom „Çağlayancerit Cevizi” prodaju se i prije same berbe i skladištenja, što dokazuje njihovu kvalitetu. Orasi se beru starinskim metodama koristeći štapove duge od 4 do 5 metara. Svake godine tijekom berbe oraha glave kuće iz svake obitelji štapovima udaraju po stablima kako bi orasi pali s grana, a žene i djeca ih skupljaju s tla. Nakon 3 do 5 dana članovi obitelji ručno gule zelene ljuske oraha i ostavljaju ih da se suše. Nakon 3 do 5 dana držanja oraha u vrećama, svi članovi kućanstva nožem gule zelenu koru sa svakog pojedinačnog oraha. Za guljenje i sušenje oraha ne koriste se nikakve kemijske metode. Obitelji koje trguju velikim količinama oraha danas koriste i uređaje za mehaničko guljenje, ali je ručno guljenje najzdravije. Naime, tijekom mehaničkog guljenja drobljenjem ljuske ispušta se mala količina vode, što može negativno utjecati na kvalitetu jezgre oraha. Može doći do lomljenja oraha ili viška vlage. Zahvaljujući bogatom znanju i iskustvu stabla se sade na većoj udaljenosti nego kod drugih sorti oraha, čime se smanjuje opterećenje stabala, poboljšava kvaliteta plodova i smanjuju populacije štetnih organizama, što su velike prednosti u odnosu na druge sorte oraha. Tehnike proizvodnje i pripreme tradicionalno se prenose s generacije na generaciju. U toj su regiji voćnjaci oraha i bogato iskustvo uzgoja najveće naslijeđe koje djedovi prenose na unuke.

Iako u 20. stoljeću službeno nije postojala nikakva institucija, trgovina orasima odvijala se putem sustava razmjene s godišnjim dogovorima između poljoprivrednika i trgovaca u drugim pokrajinama. Najveću ulogu u širenju divljeg uzgoja oraha imao je İbrahim KÖŞKER. On je 1930. počeo koristiti metodu razmnožavanja oraha Çağlayancerit cijepljenjem, a zatim je svoje znanje proširio po selima. Tu su metodu ubrzo prihvatili svi stanovnici sela. Naziv „Çağlayancerit Cevizi” službeno je prihvaćen kao oznaka zemljopisnog podrijetla 2012. i registriran u Poljoprivrednoj komori okruga Çağlayancerit kako bi se zaštitio. Poljoprivredna zadruga „Çağlayancerit Cevizcilik”, službeno osnovana 2019., okuplja 1500 poljoprivrednika i sve proizvođače. Postrojenje za preradu i pakiranje oraha u okrugu Çağlayancerit, čija je izgradnja započela 2019. i uskoro će biti završena, poljoprivrednicima će pružiti nove mogućnosti za razvoj.

Obitelji taj orah obično jedu zimi kao grickalicu, u kombinaciji s lokalnim proizvodom tarhana, a takva je konzumacija oraha dio kulture u okrugu Çağlayancerit. Orasi se upotrebljavaju i u proizvodnji lokalnih proizvoda kao što su samsa i sucuk. Jedan od najstarijih umjetničkih zanata u pokrajini Kahramanmaraş rezbarenje je drva. Najvažnija sirovina za rezbarenje stablo je oraha od kojeg se proizvodi 80 % izrezbarenih predmeta. Proizvodi izrađeni od orahova drveta, kao što su svadbena škrinja, izrezbarena šifrirana kutija za nakit, ukrasni sanduk cemekan, stolci, garnitura niskih stolića ili pladanj, prodaju se u cijeloj zemlji.

Posebnosti proizvoda

Regija Çağlayancerit postala je prirodno stanište oraha s mnoštvom povoljnih uvjeta za njegov uzgoj. Iako je uzgoj oraha raširen i u okolici pokrajine Kahramanmaraş, orah s oznakom „Çağlayancerit Cevizi” superioran je u pogledu arome, veličine i kvalitete zahvaljujući zemljopisnom položaju okruga Çağlayancerit, u kojem je i opseg proizvodnje najveći.

Širina oraha iznosi približno 33–35 mm, duljina oraha 40–44 mm, a debljina ljuske 1–1,10 mm. Ljuska se lako lomi, a jezgru oraha lako se može izvaditi u jednom komadu. Okus je srednje sladak, blage gorčine, s izraženom uljastom aromom. „Çağlayancerit Cevizi” je orah punog okusa, pravilnog ovalnog oblika, sa svijetlom korom, srednje hrskavom svjetložutom jezgrom i unutarnjom kožicom srednje debljine.

Uzročna veza

Okrug Çağlayancerit može se nazvati gradskim vrtom oraha koji nudi odgovarajuće uvjete za uzgoj oraha s obzirom na svoj položaj, klimu, geografsku strukturu te znanje i iskustvo stanovnika, a svi ti faktori zaslužni su za njegovu kvalitetu i ugled.

U studijama koje je provela naša pokrajinska uprava za poljoprivredu ustanovljeno je da orasi koji se uzgajaju na visokim nadmorskim visinama imaju deblje zelene ljuske od onih koji se uzgajaju na niskim nadmorskim visinama. Utvrđeno je i da debljina zelene ljuske oraha utječe na boju unutrašnjosti i okus ploda. Deblja zelena ljuska omogućuje veću opskrbu ploda hranjivim tvarima te ga čini masnijim, punijim i aromatičnijim. Zbog visokog prinosa plodova i većeg udjela jezgre vanjska ljuska oraha „Çağlayancerit Cevizi” postala je tanja. Stanjivanje unutarnje ljuske oraha olakšalo je odvajanje jezgre od ljuske, što je povećalo njegovu popularnost.

„Çağlayancerit Cevizi” superioran je u odnosu na orahe proizvedene u drugim regijama u pogledu bjeline ljuske, punoće jezgre, uljaste arome i intenziteta okusa. Jedna od najvažnijih značajki oraha „Çağlayancerit Cevizi” mogućnost je odvajanja jezgre od ljuske u jednom ili dva komada.

Upućivanje na objavu specifikacije


(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.