MIŠLJENJE KOMISIJE

оd 15. veljače 2023.

o planu zbrinjavanja radioaktivnog otpada nastalog rastavljanjem radnih područja reaktora R1 i R2 jedinice 2 nuklearne elektrane Ignalina u Litvi

(Vjerodostojan je samo tekst na litavskom jeziku)

(2023/C 60/01)

Procjena u nastavku provodi se u skladu s odredbama Ugovora o Euratomu, ne dovodeći u pitanje nikoje dodatne procjene koje se provode u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije te obvezama koje proizlaze iz njega i iz sekundarnog zakonodavstva (1).

Europska komisija je 22. lipnja 2022., u skladu s člankom 37. Ugovora o Euratomu, od litavske vlade zaprimila opće podatke o planu odlaganja radioaktivnog otpada (2) nastalog razgradnjom i uklanjanjem radnih područja reaktora R1 i R2 jedinice 2 nuklearne elektrane Ignalina.

Na temelju tih podataka i dodatnih informacija koje je Komisija zatražila 29. kolovoza 2022. i 26. listopada 2022., a litavska su ih nadležna tijela dostavila 3. listopada 2022. i 11. studenoga 2022., te nakon savjetovanja sa skupinom stručnjaka, Komisija je izradila mišljenje u nastavku.

1.	Udaljenost od lokacije do najbliže granice s drugom državom članicom, u ovom slučaju Latvijom, iznosi 8 km. Granica sa susjednom Republikom Bjelarusom udaljena je 5 km.

2.

Prilikom normalnog rada na uklanjanju neće doći do tekućih radioaktivnih ispusta. Ne očekuje se da će tijekom normalnih radova uklanjanja plinoviti radioaktivni ispusti uzrokovati izloženost koja bi znatno utjecala na zdravlje stanovništva u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, s obzirom na granice doza utvrđene u Direktivi o osnovnim sigurnosnim standardima (3).

3.

Kruti radioaktivni otpad prenijet će se do odgovarajućih postrojenja za obradu, skladištenje ili odlaganje na lokaciji elektrane Ignalina. Neradioaktivni kruti otpad i preostali materijali neće se podvrgavati regulatornoj kontroli za odlaganje kao konvencionalni otpad ili za ponovnu uporabu ili recikliranje u skladu s kriterijima za odobrenje utvrđenima u Direktivi o osnovnim sigurnosnim standardima.

4.

U slučaju neplaniranih radioaktivnih ispusta do kojih može doći nakon nesreća tipa i veličine razmotrenih u općim podacima, doze kojima bi stanovništvo u drugoj državi članici ili trećoj zemlji vjerojatno bilo izloženo ne bi znatno utjecale na zdravlje u odnosu na referentne razine utvrđene u Direktivi o osnovnim sigurnosnim normama. Zaključno, Komisija smatra da provedbom plana odlaganja radioaktivnog otpada u bilo kojem obliku nastalog uklanjanjem radnih područja reaktora R1 i R2 jedinice 2 nuklearne elektrane Ignalina u Litvi, tijekom uobičajenog rada te u slučaju nesreća tipa i veličine razmotrenih u općim podacima, neće doći do radioaktivne kontaminacije vode, tla ili zraka neke druge države članice ili treće zemlje koja bi znatno utjecala na zdravlje prema odredbama utvrđenima u Direktivi o osnovnim sigurnosnim normama.

---

(1)  Primjerice, u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije potrebno je dodatno analizirati aspekte povezane s okolišem. Komisija bi za primjer htjela skrenuti pozornost na odredbe Direktive 2011/92/EU o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš, kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU, Direktivu 2001/42/EZ o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš, Direktivu 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore te Direktivu 2000/60/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike.

(2)  Odlaganje radioaktivnog otpada u smislu točke 1. Preporuke Komisije 2010/635/Euratom od 11. listopada 2010. o primjeni članka 37. Ugovora o Euratomu (SL L 279, 23.10.2010., str. 36.).

(3)  Direktiva Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju, i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom (SL L 13, 17.1.2014., str. 1.).

Pokretanje postupka

(Predmet M.10807 – VIASAT / INMARSAT)

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 60/02)

Dana 13. veljače 2023. Komisija je odlučila pokrenuti postupak u navedenom predmetu nakon što je utvrdila da prijavljena koncentracija potiče ozbiljne sumnje povezane sa svojom sukladnosti s unutarnjim tržištem. Pokretanjem postupka otvara se druga faza istrage povezane s prijavljenom koncentracijom kojom se ne dovodi u pitanje konačna odluka o predmetu. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (c) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Kako bi Komisija za vrijeme postupka u potpunosti uzela u obzir očitovanja, treba ih dostaviti Komisiji najkasnije 15 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Komisiji porukom e-pošte na COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom, pri čemu je potrebno naznačiti referentni M.10807 – VIASAT / INMARSAT, na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

ODLUKA VIJEĆA

od 14. veljače 2023.

o produljenju mandata zamjenika izvršnog direktora Europola

(2023/C 60/03)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (1), a posebno njezin članak 54. stavke od 3. do 5. i članak 55.,

djelujući kao tijelo koje je ovlašteno za imenovanje izvršnog direktora i zamjenikâ izvršnog direktora Europola,

uzimajući u obzir prijedlog upravnog odbora Europola od 14. listopada 2022.,

budući da:

(1)	G. Jürgen EBNER imenovan je zamjenikom izvršnog direktora Europola Odlukom Vijeća od 24. listopada 2019 (2).. Mandat g. Jürgena EBNERA istječe 31. listopada 2023.

(2)	Zamjenici izvršnog direktora Europola imenuju se na razdoblje od četiri godine koje se može jedanput produljiti u skladu s člankom 54. stavkom 4. Uredbe (EU) 2016/794.

(3)	U odluci upravnog odbora Europola od 1. svibnja 2017. utvrđuje se postupak za produljenje mandata zamjenikâ izvršnog direktora Europola.

(4)	Upravni odbor obavijestio je Europski parlament o tome da namjerava predložiti Vijeću produljenje mandata g. Jürgena EBNERA, uzimajući u obzir procjenu iz članka 54. stavka 3. Uredbe (EU) 2016/794.

(5)	Dopisom od 24. siječnja 2023. Europski parlament obavijestio je Vijeće da ne namjerava pozvati g. Jürgena EBNERA na sjednicu svojeg nadležnog odbora na temelju članka 54. stavka 5. Uredbe (EU) 2016/794.

(6)	Upravni odbor predstavio je Vijeću mišljenje u kojem se predlaže da se mandat g. Jürgena EBNERA produlji i da se njegov razred promijeni u razred AD 15.

(7)	Na temelju prijedloga koji je podnio upravni odbor mandat g. Jürgena EBNERA kao zamjenika izvršnog direktora Europola trebalo bi produljiti i njegov razred promijeniti u razred AD15,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

---

(1)  SL L 135, 24.5.2016., str. 53.

(2)  Odluka Vijeća od 24. listopada 2019. o imenovanju zamjenika izvršnog direktora Europola (SL C 370, 31.10.2019., str 4.).

Obavijest određenim osobama i subjektima koji podliježu mjerama ograničavanja predviđenima Odlukom Vijeća 2011/235/ZVSP i Uredbom Vijeća (EU) br. 359/2011 o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s obzirom na stanje u Iranu

(2023/C 60/04)

O sljedećim informacijama obavješćuju se SOLTANI Hodjatoleslam Seyed Mohammad (br. 17), JAFARI-DOLATABADI Abbas (br. 19), MOHSENI-EJEI Gholam-Hossein (br. 21), SALAVATI Abdolghassem (br. 25), JAVANI Yadollah (br. 43), HAJMOHAM-MADI Aziz (također poznat kao Aziz Hajmohammadi, Noorollah Azizmohammadi) (br. 57), BAGHERI Mohammad-Bagher (br. 58), HOSSEINI Dr Seyyed Mohammad (također poznat kao HOSSEYNI Dr Seyyed Mohammad; Seyed, Sayyed i Sayyid) (br. 60), MIRHEJAZI Ali Ashgar (br. 66), MORTAZAVI Seyyed Solat (br. 69), JAFARI Reza (br. 77), MOUSSAVI Seyed Mohammad Bagher (također poznat kao MOUSAVI Sayed Mohammed Baqir) (br. 81), JAFARI Asadollah (br. 83), EMADI Hamid Reza (također poznat kao Hamidreza Emadi) (br. 84), ASHTARI Hossein (br. 92), VASEGHI Leyla (također poznata kao VASEQI Layla, VASEGHI Leila, VASEGHI Layla) (br. 95), zatvor Evin (br. 2), zatvor Fashafouyeh (također poznat kao središnji kazneni centar u Teheranu, zatvor Hasanabad-e Qom, Greater Tehran Prison) (br. 3), zatvor Rajaee Shahr (također poznat kao zatvor Rajai Shahr, Rajaishahr, Raja’i Shahr, Reja’i Shahr, Rajayi Shahr, zatvor Gorhardasht, zatvor Gohar Dasht) (br. 4), osobe i subjekti navedeni u Prilogu Odluci Vijeća 2011/235/ZVSP (1) i u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EU) br. 359/2011 (2) o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Iranu.

Vijeće namjerava zadržati mjere ograničavanja protiv navedenih osoba i subjekata s novim obrazloženjima. Te se osobe i subjekti obavješćuju da prije 24. veljače 2023. na sljedeću adresu mogu podnijeti zahtjev Vijeću radi dobivanja predviđenih obrazloženja za njihovo uvrštenje na popis:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1 „Globalna i horizontalna pitanja”

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

Sve primjedbe zaprimljene prije 10. ožujka 2023. razmotrit će se u svrhu periodičnog preispitivanja koje provodi Vijeće, u skladu s člankom 3. Odluke 2011/235/ZVSP i člankom 12. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 359/2011.

---

(1)  SL L 100, 14.4.2011., str. 51.

(2)  SL L 100, 14.4.2011., str. 1.

Obavijest osobama na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene u Odluci Vijeća 2014/119/ZVSP i Uredbi Vijeća (EU) br. 208/2014 o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Ukrajini

(2023/C 60/05)

O sljedećim informacijama obavješćuju se Viktor Ivanovych Ratushniak, Vitalii Yuriyovych Zakharchenko i Serhiy Vitalyovych Kurchenko, osobe navedene u Prilogu Odluci Vijeća 2014/119/ZSVP (1) te Prilogu I. Uredbi Vijeća (EU) br. 208/2014 (2) o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Ukrajini.

Vijeće je primilo informacije od ukrajinskih vlasti koje će se razmotriti u okviru godišnjeg preispitivanja mjera ograničavanja. Navedene osobe obavješćuju se da do 22. veljače 2023. Vijeću mogu podnijeti zahtjev za dobivanje elemenata koje Vijeće ima u spisu u vezi s njihovim uvrštenjem na popis, i to na sljedeću adresu:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1

Rue de la Loi 175/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

U tom pogledu pozornost dotičnih osoba skreće se na to da Vijeće redovito preispituje popis uvrštenih osoba iz Odluke Vijeća 2014/119/ZVSP i Uredbe Vijeća (EU) br. 208/2014.

---

(1)  SL L 66, 6.3.2014., str. 26.

(2)  SL L 66, 6.3.2014., str. 1.

Tečajna lista eura (1)

16. veljače 2023.

(2023/C 60/06)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0700
JPY	japanski jen	143,31
DKK	danska kruna	7,4490
GBP	funta sterlinga	0,88883
SEK	švedska kruna	11,1420
CHF	švicarski franak	0,9873
ISK	islandska kruna	154,30
NOK	norveška kruna	10,9513
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	23,685
HUF	mađarska forinta	382,65
PLN	poljski zlot	4,7765
RON	rumunjski novi leu	4,9009
TRY	turska lira	20,1685
AUD	australski dolar	1,5500
CAD	kanadski dolar	1,4334
HKD	hongkonški dolar	8,3985
NZD	novozelandski dolar	1,7033
SGD	singapurski dolar	1,4287
KRW	južnokorejski von	1 376,52
ZAR	južnoafrički rand	19,4066
CNY	kineski renminbi-juan	7,3351
IDR	indonezijska rupija	16 193,38
MYR	malezijski ringit	4,7123
PHP	filipinski pezo	59,011
RUB	ruski rubalj
THB	tajlandski baht	36,738
BRL	brazilski real	5,6090
MXN	meksički pezo	19,8720
INR	indijska rupija	88,4574

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Sažetak odluka Europske komisije o autorizacijama za stavljanje na tržište radi uporabe i/ili za uporabu tvari navedenih u Prilogu XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH)

(Objavljeno na temelju članka 64. stavka 9. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (1) )

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 60/07)

Odluka o davanju autorizacije

Upućivanje na odluku (2)	Datum odluke	Naziv tvari	Nositelj autorizacije	Broj autorizacije	Autorizirana uporaba	Datum isteka razdoblja preispitivanja	Obrazloženje odluke
C(2023) 882	10. veljače 2023.	Kromov trioksid EZ br. 215-607-8, CAS br. 1333-82-0	Steel Color S.p.A., Via Per Pieve Terzagni 15, 26033 Pescarolo Ed Uniti (CR), Italija	REACH/23/1/0	Kao sredstvo za bojenje i stvrdnjavanje ploča od nehrđajućeg čelika koje se primjenjuje u industriji čelika za proizvodnju hladnovaljanih visokokvalitetnih teksturiranih metalnih limova	31. prosinca 2028.	U skladu s člankom 60. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 socioekonomske koristi nadilaze rizik za zdravlje ljudi i okoliš koji proizlazi iz uporabe te tvari i ne postoje prikladne alternativne tvari odnosno tehnologije.

---

(1)  SL L 396, 30.12.2006., str. 1.

(2)  Odluka je dostupna na internetskim stranicama Europske komisije: Autorizacija (europa.eu)

Sažetak odluka Europske komisije o autorizacijama za stavljanje na tržište radi uporabe i/ili za uporabu tvari navedenih u Prilogu XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH)

(Objavljeno na temelju članka 64. stavka 9. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (1) )

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 60/08)

Odluka o davanju autorizacije

Upućivanje na odluku (2)	Datum odluke	Naziv tvari	Nositelj autorizacije	Broj autorizacije	Autorizirana uporaba	Datum isteka razdoblja preispitivanja	Obrazloženje odluke
C(2023) 884	10. veljače 2023.	Kromov trioksid EZ br. 215-607-8, CAS br. 1333-82-0	Husqvarna AB, EM-OFPM/ErK, 56182, Huskvarna, Švedska	REACH/23/2/0	Industrijska uporaba smjese koja sadržava kromov trioksid za tvrdo kromiranje lanaca pila kako bi se ispunili zahtjevi u pogledu zadržavanja oštrine i trajnosti za lančane pile	31. prosinca 2032.	U skladu s člankom 60. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 socioekonomske koristi nadilaze rizik za zdravlje ljudi i okoliš koji proizlazi iz uporabe te tvari i ne postoje prikladne alternativne tvari odnosno tehnologije.

---

(1)  SL L 396, 30.12.2006., str. 1.

(2)  Odluka je dostupna na internetskim stranicama Europske komisije: Autorizacija (europa.eu)

Tematsko izvješće 04/2023:

„Globalni savez za borbu protiv klimatskih promjena+ – Postignućima te inicijative nisu ostvareni zacrtani ciljevi”

(2023/C 60/09)

Europski revizorski sud objavio je tematsko izvješće 04/2023: „Globalni savez za borbu protiv klimatskih promjena+ – Postignućima te inicijative nisu ostvareni zacrtani ciljevi”.

Izvješće možete pregledati ili preuzeti na internetskim stranicama Europskog revizorskog suda: https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=63424

Sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 o trenutačnim kreditnim transferima u eurima

(2023/C 60/10)

(Cjeloviti tekst ovog mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na mrežnom mjestu EDPS-a)https://edps.europa.eu)

Europska komisija je 26. listopada 2022. donijela Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 o trenutačnim kreditnim transferima u eurima (1).

Cilj Prijedloga jest poboljšati nisku stopu prihvaćanja trenutačnih kreditnih transfera u eurima kako bi se ostvarile njihove prednosti, među kojima su povećanje učinkovitosti za potrošače, trgovce, korporativne korisnike, pružatelje platnih usluga, poduzeća koja se bave financijskom tehnologijom i javne uprave, uključujući porezna tijela. Drugi cilj je proširiti sredstva plaćanja na točkama interakcije, posebno za prekogranične transakcije. Krajem 2021. samo je 11 % kreditnih transfera u eurima poslanih u EU-u bilo u obliku trenutačnih plaćanja, premda struktura za trenutačna plaćanja u eurima već postoji, među ostalim s jedinstvenim područjem plaćanja u eurima (SEPA), shemom za trenutačne kreditne transfere iz 2017.

Od problema za koje se pokušava naći rješenje u Prijedlogu, dva su od posebnog značaja za zaštitu podataka: da bi se pružio odgovor na zabrinutosti platitelja o sigurnosti trenutačnih plaćanja, Prijedlogom bi se pružatelje platnih usluga obvezalo da provjere usklađenost između identifikacijske oznake računa za plaćanje i imena primatelja plaćanja koje je dostavio platitelj, prije autorizacije plaćanja koju vrši platitelj. Ako se ne podudaraju, pružatelj platnih usluga obavještava platitelja o svim otkrivenim odstupanjima i o stupnju takvog odstupanja. EDPS pozdravlja Prijedlog, a posebno predloženo usklađivanje kojim bi se platiteljima pružila mogućnost da usporede svoje podatke s odgovorom sustava i donesu informirane odluke o tome je li sigurno autorizirati plaćanje. Ako ta sigurnosna opcija nije potrebna, Prijedlogom se omogućuje platiteljima da je ne prihvate, čime bi se smanjila obrada osobnih podataka.

U skladu s trenutačnim zakonodavstvom, visoku stopu odbijenih trenutačnih plaćanja uzrokuje krivo identificiranje osoba uključenih u trenutačne kreditne transfere kao osoba na popisima sankcija EU-a. Prijedlogom se omogućuje zahtjev za provjerom sankcija u obliku vrlo česte provjere klijenata na popisima sankcija EU-a, a ne za svaku pojedinačnu transakciju, kako bi se izbjegla lažna podudaranja. EDPS pozdravlja činjenicu da bi Prijedlog usmjerio postojeću praksu prema metodi periodičke provjere koja se može izvršiti s dužnom pažnjom kako bi se izbjegla lažna podudaranja te kako ispitanici ne bi doživjeli neopravdana odbijanja plaćanja.

EDPS nema primjedbi u vezi s preostalim odredbama Prijedloga.

1.   UVOD

1.

Europska komisija je 26. listopada 2022. donijela Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 o trenutačnim kreditnim transferima u eurima.

2.

Cilj Prijedloga jest poboljšati nisku stopu prihvaćanja trenutačnih kreditnih transfera u eurima kako bi se ostvarile njihove prednosti, među kojima su povećanje učinkovitosti za potrošače, trgovce, korporativne korisnike, pružatelje platnih usluga, poduzeća koja se bave financijskom tehnologijom i javne uprave, uključujući porezna tijela. Drugi cilj je proširiti sredstva plaćanja na točkama interakcije, posebno za prekogranične transakcije.

3.

Dva pravna akta EU-a u području plaćanja, Direktiva o platnim uslugama na unutarnjem tržištu iz 2015. (Druga direktiva o platnim uslugama) (2) i Uredba o prekograničnim plaćanjima (3) već se primjenjuju na trenutačna plaćanja te će se nastaviti primjenjivati i nakon stupanja na snagu ovog Prijedloga. Međutim, Komisija je odlučila u Uredbu o SEPA-i (4) uvrstiti nove odredbe jer se navode tehnički i poslovni zahtjevi za sve kreditne transfere u eurima, a trenutačna plaćanja u eurima nova su kategorija kreditnih transfera u eurima.

4.

Europski nadzornik za zaštitu podataka donosi ovo mišljenje kao odgovor na savjetovanje s Europskom komisijom od 27. listopada 2022., u skladu s člankom 42. stavkom 1. EUDPR-a (5). EDPS također pozdravlja upućivanje na to savjetovanje u uvodnoj izjavi 23. Prijedloga.

5.   ZAKLJUČCI

17.

S obzirom na navedeno, EDPS pozdravlja mjere iz Prijedloga u svrhu provjere podataka primatelja plaćanja i suzdržavanje od provjere korisnika platnih usluga tijekom trenutačnog kreditnog transfera.

18.

Redovita kompenzacijska provjera na popisima sankcija EU-a, neovisno o konkretnoj transakciji, ne izaziva zabrinutosti.

---

(1)  COM(2022) 546 final.

(2)  Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35).

(3)  Uredba (EU) 2021/1230 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. srpnja 2021. o prekograničnim plaćanjima u Uniji (SL L 274, 30.7.2021., str. 20).

(4)  Uredba (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i o izmjenama i dopunama Uredbe (EZ) br. 924/2009 (SL L 94, 30.3.2012., str. 22).

(5)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39).

Sažetak mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Prijedlogu uredbe o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724

(2023/C 60/11)

(Cjeloviti tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na internetskim stranicama Europskog nadzornika za zaštitu podataka https://edps.europa.eu)

Europska komisija objavila je 7. studenoga 2022. Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (1).

Svrha Prijedloga jest usklađivanje sustavâ registracije i drugih zahtjeva u pogledu transparentnosti za usluge kratkoročnog iznajmljivanja smještaja te omogućivanje, putem obrade podataka povezanih s uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja, oblikovanja primjerenih odgovora politika prilikom rješavanja pitanja kao što su cjenovno pristupačno stanovanje ili zaštita urbanog okoliša. Europski nadzornik za zaštitu podataka u tom pogledu podsjeća da je, u mjeri u kojoj se obrada odnosi na osobne podatke, potrebno postići usklađenost s načelima nužnosti i proporcionalnosti.

Prijedlogom su utvrđena pravila o registraciji pružateljâ usluga kratkoročnog iznajmljivanja smještaja (iznajmljivača); navedene su informacije koje iznajmljivači moraju dostaviti kako bi dobili registracijski broj; utvrđena je obveza nadležnih tijela da provjere informacije koje su dostavili iznajmljivači, zatraže dodatne informacije od iznajmljivača i suspendiraju valjanost registracijskog broja. Prijedlog također sadržava pravila o obvezi internetskih platformi za kratkoročno iznajmljivanje smještaja da zajamče valjanost registracija iznajmljivača.

Nadalje, u Prijedlogu je utvrđen uvjet prema kojem će nadležna tijela od internetskih platformi za kratkoročno iznajmljivanje smještaja dobivati posebne informacije o aktivnostima iznajmljivačâ putem jedinstvene digitalne ulazne točke. Prijedlogom je također utvrđeno koja nadležna tijela mogu pristupati podatcima koje prikupljaju i dijele internetske platforme za kratkoročno iznajmljivanje smještaja.

Europski nadzornik za zaštitu podataka ovim Mišljenjem predlaže izmjenu članka 2. kako bi se u normativnom dijelu Prijedloga pojasnilo da nije obuhvaćena uporaba osobnih podataka obrađenih u skladu s Prijedlogom u svrhu kaznenog progona ili u porezne i carinske svrhe.

Kako proizlazi iz Prijedloga, od internetskih platformi za kratkoročno iznajmljivanje smještaja ne bi se trebalo zahtijevali da prijavljuju osobne podatke koji se odnose na goste. Kako je definirano u članku 3. stavku 11., „poda[t]ci o aktivnosti” koje internetske platforme za kratkoročno iznajmljivanje smještaja moraju dostavljati nadležnim tijelima odnose se samo na „broj noćenja za koje se smještajna jedinica iznajmljuje i broj gostiju koji su boravili u njoj po noćenju”. Europski nadzornik za zaštitu podataka smatra da je to ključni element Prijedloga u smislu potrebe za osiguranjem da obrada osobnih podataka bude ograničena na ono što je nužno i proporcionalno.

Europski nadzornik za zaštitu podataka također preporučuje utvrđivanje kategorija osobnih podataka koje iznajmljivači dostavljaju nadležnim tijelima država članica u skladu s člankom 5. stavkom 3. te pojašnjenje teksta koji se odnosi na najdulje razdoblje tijekom kojeg će se osobni podatci čuvati.

Što se tiče provjere informacija koje dostavljaju iznajmljivači koju provode nadležna tijela i internetske platforme za kratkoročno iznajmljivanje smještaja, Europski nadzornik za zaštitu podataka pozdravlja informacije koje će se dostavljati iznajmljivačima o ishodu te provjere, čime će se iznajmljivaču omogućiti da ospori ili ispravi takve podatke.

Europski nadzornik za zaštitu podataka također preporučuje da se utvrdi hoće li se osobni podatci čuvati u jedinstvenoj digitalnoj ulaznoj točki.

Konačno, Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje da se u članku 12. stavku 4. utvrdi da se te odredbe odnose na agregiranje neosobnih podataka.

1.   UVOD

1.

Europska komisija objavila je 7. studenoga 2022. Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 („Prijedlog”).

2.

Svrha Prijedloga jest usklađivanje i poboljšanje okvira za prikupljanje i razmjenu podataka o kratkoročnom iznajmljivanju smještaja u cijeloj Europskoj uniji te povećanje transparentnosti u sektoru kratkoročnog iznajmljivanja smještaja (2).

3.

Konkretno, Prijedlogom se želi uspostaviti sljedeće: i. usklađeni pristup sustavima registracije za iznajmljivače, uz obvezu javnih tijela da održavaju takve sustave ako žele prikupiti podatke za potrebe donošenja politika i provedbe (3); ii. obveza internetskih platformi da iznajmljivačima omoguće prikaz registracijskih brojeva (čime će se osigurati usklađenost iznajmljivača sa zahtjevima za registraciju) i da javnim tijelima dostave konkretne podatke o aktivnostima iznajmljivača i njihovim ponudama smještajnih jedinica; iii. posebni alati i postupci kako bi razmjena podataka bila sigurna, usklađena s Općom uredbom o zaštiti podataka i troškovno učinkovita za sve uključene strane (4).

4.

Europski nadzornik za zaštitu podataka donosi ovo Mišljenje kao odgovor na savjetovanje s Europskom komisijom od 7. studenoga 2022., u skladu s člankom 42. stavkom 1. Europske uredbe o zaštiti podataka (5). Europski nadzornik za zaštitu podataka također pozdravlja upućivanje na to savjetovanje u uvodnoj izjavi 38. Prijedloga. U tom pogledu EDPS također s odobravanjem primjećuje da je s njim prethodno provedeno neformalno savjetovanje u skladu s uvodnom izjavom 60. Europske uredbe o zaštiti podataka.

4.   ZAKLJUČCI

23.

S obzirom na prethodno navedeno, Europski nadzornik za zaštitu podataka daje sljedeće preporuke: (1) potrebno je izmijeniti članak 2. kako bi se u normativnom dijelu Prijedloga pojasnilo da se isključuje uporaba osobnih podataka obrađenih u skladu s Prijedlogom u svrhu kaznenog progona ili u porezne i carinske svrhe; (2) potrebno je izbrisati posljednju rečenicu uvodne izjave 37.; (3) potrebno je utvrditi kategorije osobnih podataka koje nadležna tijela država članica mogu naknadno zahtijevati u skladu s člankom 5. stavkom 3.; (4) potrebno je pojasniti tekst koji se odnosi na ograničenje razdoblja pohrane iz članka 5. stavka 5.; (5) potrebno je razmotriti mogućnost izmjene prve rečenice članka 10. stavka 4. s obzirom na činjenicu da bi se osobni podatci zapravo mogli čuvati u jedinstvenoj digitalnoj ulaznoj točki; (6) u članku 12. stavku 4. potrebno je utvrditi da se te odredbe odnose na agregiranje neosobnih podataka.

---

(1)  COM(2022) 571 final.

(2)  Vidjeti obrazloženje, str. 1.

(3)  Također valja primijetiti da članak 17. Prijedloga sadržava izmjene Uredbe (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (SL L 295, 21.11.2018., str. 1). Kako je utvrđeno uvodnom izjavom 32., Prijedlog sadržava postupke koji se odnose na registraciju iznajmljivača u Prilogu II. Uredbi (EU) 2018/1724, kojom je uspostavljen jedinstveni digitalni pristupni i kojom se utvrđuju opća pravila za pružanje informacija te za postupke i usluge podrške relevantne za funkcioniranje unutarnjeg tržišta putem interneta.

(4)  Vidjeti obrazloženje, str. 1.

(5)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39)

Sažetak mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Prijedlogu akta o interoperabilnoj Europi

(2023/C 60/12)

(Cjeloviti tekst ovog mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na mrežnom mjestu EDPS-a https://edps.europa.eu)

Europska komisija je 18. studenoga 2022. objavila Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju mjera za visoku razinu interoperabilnosti javnog sektora u Uniji (Akt o interoperabilnoj Europi) (1) („Prijedlog”). Cilj je Prijedloga promicati prekograničnu interoperabilnost mrežnih i informacijskih sustava koji se upotrebljavaju za pružanje javnih usluga u Uniji ili upravljanje njima utvrđivanjem zajedničkih pravila i okvira za koordinaciju interoperabilnosti u javnom sektoru radi poticanja razvoja interoperabilne transeuropske infrastrukture digitalnih javnih usluga.

Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) prepoznaje koristi koje mogu proizaći iz veće interoperabilnosti u javnom sektoru i pozdravlja napore koje je Komisija uložila u organizaciju i institucionalizaciju procesa za postizanje tog cilja. Međutim, EDPS podsjeća i na to da interoperabilnost mrežnih i informacijskih sustava u svim sektorima javne uprave i na svim razinama uprave utječe na jedno od temeljnih načela zaštite podataka, načelo ograničenja svrhe. Stoga je ključno da se u tom procesu dodatno razmotre rizici koji nastaju uklanjanjem tehničkih prepreka za razmjenu informacija. Zbog toga EDPS pozdravlja odredbu kojom se od Komisije zahtijeva da se savjetuje s EDPS-om prije odobravanja uspostave regulatornih izoliranih okruženja u slučajevima u kojima nijedna institucija, tijelo ili agencija EU-a ne sudjeluje u izoliranom okruženju te predlaže izmjenu teksta.

Prijedlogom bi se stvorila pravna osnova za obradu osobnih podataka u regulatornim izoliranim okruženjima predviđenima člancima 11. i 12. Prijedloga. Primjedbe EDPS-a stoga su usmjerene na te odredbe.

EDPS preporučuje da se razmotri postoje li mogući slučajevi upotrebe za regulatorna izolirana okruženja koji zadovoljavaju standard nužnosti te, ako se takvi slučajevi upotrebe ne mogu utvrditi, da se iz Prijedloga ukloni pravna osnova za obradu osobnih podataka. Nadalje, utvrđuje odredbe koje naizgled nemaju regulatoran sadržaj te predlaže njihovu izmjenu kako bi imale dodanu vrijednost. Osim toga, EDPS predlaže uvođenje dodatne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da podatci iz testiranja ne postanu ponovno podatci u proizvodnom okruženju, posebno ne nakon dopunjavanja podatcima drugih sudionika. EDPS dalje predlaže da se od sudionika u regulatornim izoliranim okruženjima traži da uz svoj zahtjev Komisiji za uspostavu izoliranog okruženja pruže potrebne bitne informacije za evaluaciju zaštite podataka koju provodi nadzorno tijelo te predlaže izmjene kako bi se bolje riješile situacije u kojima je nekoliko nadzornih tijela nadležno za procjenu predložene obrade u regulatornom izoliranom okruženju.

1.   UVOD

1.

Europska komisija je 18. studenoga 2022. objavila Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju mjera za visoku razinu interoperabilnosti javnog sektora u Uniji (Akt o interoperabilnoj Europi) („Prijedlog”).

2.

Cilj je Prijedloga promicati prekograničnu interoperabilnost mrežnih i informacijskih sustava koji se upotrebljavaju za pružanje javnih usluga u Uniji ili upravljanje njima utvrđivanjem zajedničkih pravila i okvira za koordinaciju interoperabilnosti u javnom sektoru radi poticanja razvoja interoperabilne transeuropske infrastrukture digitalnih javnih usluga. Njegovi su posebni ciljevi: — osigurati dosljedan i antropocentričan pristup EU-a interoperabilnosti od oblikovanja politika do njihove provedbe — uspostaviti strukturu upravljanja interoperabilnošću osmišljenu tako da omogući suradnju javnih uprava na svim razinama i iz svih sektora, kao i privatnih dionika, uz jasne ovlasti za dogovor o zajedničkim rješenjima za interoperabilnost (npr. okviri, otvorene specifikacije, otvoreni standardi, aplikacije ili smjernice) — zajednički stvoriti ekosustav rješenja za interoperabilnost namijenjenih javnom sektoru EU-a kako bi javne uprave na svim razinama u EU-u i drugi dionici mogli pridonijeti takvim rješenjima i ponovno ih upotrebljavati, zajedno razvijati inovacije i stvarati vrijednost od javnog interesa.

3.

Prepoznata je potreba za snažnijim djelovanjem u tom području i najavljeno je konkretno djelovanje u nekoliko komunikacija Komisije, među kojima su Komunikacija „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” (2), „Europska strategija za podatke” (3), „Utvrđivanje i uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu” (4) i „Digitalizacija pravosuđa u Europskoj uniji – Paket mogućih instrumenata” (5). Osim toga, Europsko vijeće pozvalo je na jačanje okvira za interoperabilnost u svojoj Komunikaciji delegacijama o zaključcima izvanrednog sastanka održanog 1. i 2. listopada 2020 (6). Ta je inicijativa uključena u program rada Komisije za 2022. (prilog o REFIT-u) (7).

4.

EDPS donosi ovo mišljenje kao odgovor na savjetovanje s Europskom komisijom od 18. studenoga 2022., u skladu s člankom 42. stavkom 1. Europske uredbe o zaštiti podataka. EDPS pozdravlja upućivanje na to savjetovanje u uvodnoj izjavi 40. Prijedloga (8). U tom pogledu EDPS također s odobravanjem primjećuje da je s njim prethodno provedeno neformalno savjetovanje u skladu s uvodnom izjavom 60. Europske uredbe o zaštiti podataka.

6.   ZAKLJUČCI

27.

S obzirom na prethodno navedeno, EDPS daje sljedeće preporuke: (1) da se razmotri postoje li mogući slučajevi upotrebe za regulatorna izolirana okruženja koji zadovoljavaju standard te, ako se takvi slučajevi upotrebe ne mogu utvrditi, da se iz Prijedloga ukloni pravna osnova za obradu osobnih podataka (2) da se dodatno definiraju relevantni ciljevi od javnog interesa u kontekstu buduće uredbe i da se preciznije odredi koji se konkretan cilj iz članka 23. stavka 1 (9). Opće uredbe o zaštiti podataka i članka 25. stavka 1. Europske uredbe o zaštiti podataka nastoji ostvariti (3) da se izmijeni članak 12. stavak 6. točka (f) Prijedloga tako da se njime od sudionika izoliranih okruženja traži da osiguraju učinkovite tehničke i organizacijske aranžmane za ostvarivanje prava ispitanika (4) da se izmijeni članak 12. stavak 6. kako bi se zabranila svaka naknadna izmjena svrhe, osiguralo da podatci iz testiranja ne postanu ponovno podatci u proizvodnom okruženju, posebno ne nakon dopunjavanja podatcima drugih sudionika (5) da se izmijeni članak 11. stavak 5. tako da se u zahtjevu moraju, u smislu članka 11. stavka 5. Prijedloga, navesti svrha obrade, uključeni akteri, njihove uloge, kategorije predmetnih podataka, njihov(i) izvor(i) i predviđeno razdoblje pohrane kao i da procjena učinka na zaštitu podataka treba biti u tijeku ili dovršena.

---

(1)  COM(2022) 720 final.

(2)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Izgradnja digitalne budućnosti Europe”, COM(2020) 67 final

(3)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Europska strategija za podatke”, 19. 2. 2020., COM(2020) 66 final

(4)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Utvrđivanje i uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu”, COM(2020) 93 final

(5)  Komunikacija Komisije „Digitalizacija pravosuđa u Europskoj uniji – Paket mogućih instrumenata”, COM(2020) 710 final

(6)  Komunikacija Glavnog tajništva Vijeća delegacijama o zaključcima izvanrednog sastanka Europskog vijeća (1. i 2. listopada 2020.) (EUCO 13/20)

(7)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Program rada Komisije za 2022. Zajedno do snažnije Europe”, COM(2021) 645 final

(8)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(9)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

Sažetak mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Prijedlogu uredbe Vijeća o pitanjima roditeljstva

(2023/C 60/13)

(Cjeloviti tekst ovog mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na mrežnom mjestu EDPS-a https://edps.europa.eu)

Europska komisija objavila je 7. prosinca 2022. Prijedlog uredbe Vijeća o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju odluka i prihvaćanju javnih isprava u pitanjima roditeljstva i o uspostavi europske potvrde o roditeljstvu.

Cilj Prijedloga je utvrditi zajednička pravila o nadležnosti i mjerodavnom pravu za utvrđivanje roditeljstva u državi članici u prekograničnim situacijama, zajednička pravila za priznavanje ili, ovisno o slučaju, prihvaćanje u državi članici sudskih odluka o roditeljstvu i izvornih isprava o roditeljstvu sastavljenih ili registriranih u drugoj državi članici te uspostaviti europske potvrde o roditeljstvu.

EDPS pozdravlja jasna upućivanja na primjenu OUZP-a (1), EUDPR-a (2) i Direktive o e-privatnosti (3), kao i utvrđivanje načina obrade u sklopu obrade osobnih podataka za potrebe Prijedloga i pojašnjenje u pogledu obrade posebnih kategorija osobnih podataka.

1.   UVOD

1.

Europska komisija objavila je 7. prosinca 2022. Prijedlog uredbe Vijeća o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju odluka i prihvaćanju javnih isprava u pitanjima roditeljstva i o uspostavi europske potvrde o roditeljstvu (Prijedlog) (4).

2.

Cilj Prijedloga je utvrditi zajednička pravila o nadležnosti i mjerodavnom pravu za utvrđivanje roditeljstva u državi članici u prekograničnim situacijama, zajednička pravila za priznavanje ili, ovisno o slučaju, prihvaćanje u državi članici sudskih odluka o roditeljstvu i izvornih isprava o roditeljstvu sastavljenih ili registriranih u drugoj državi članici te uspostaviti europske potvrde o roditeljstvu (5).

3.

Ova je inicijativa utvrđena kao ključna mjera u Strategiji EU-a o pravima djeteta (6) i Strategiji EU-a za ravnopravnost LGBTIQ osoba (7).

4.

EUDP donosi ovo mišljenje kao odgovor na savjetovanje s Europskom komisijom od 12. prosinca 2022., u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe EUDPR. EDPS pozdravlja upućivanje na to savjetovanje u uvodnoj izjavi 96. Prijedloga. U tom pogledu EDPS također s odobravanjem primjećuje da je s njim prethodno provedeno neformalno savjetovanje u skladu s uvodnom izjavom 60. EUDPR-a.

3.   ZAKLJUČCI

9.

U skladu s navedenim EDPS nema dodatnih primjedbi na Prijedlog.

---

(1)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1).

(2)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39).

(3)  Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37).

(4)  COM(2022) 296 final.

(5)  Članak 1.

(6)  Strategija EU-a o pravima djeteta, COM(2021) 142 final.

(7)  Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020.–2025., COM(2020) 698 final. Vidjeti obrazloženje, str. 2.

Popis luka u državama članicama EU-a u kojima se dopuštaju operacije iskrcaja i prekrcaja proizvoda ribarstva i u kojima ribarska plovila trećih zemalja imaju pristup lučkim uslugama, u skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008. Popis luka u Sjevernoj Irskoj u kojima se dopuštaju operacije iskrcaja i prekrcaja proizvoda ribarstva i u kojima ribarska plovila trećih zemalja imaju pristup lučkim uslugama, u skladu s Protokolom o Irskoj / Sjevernoj Irskoj uz Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju

(2023/C 60/14)

Objava ovog popisa u skladu je s člankom 5. stavkom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 (1).

Država članica	Određene luke
Belgija	Oostende Zeebrugge
Bugarska	Бургас (Burgas) Варна (Varna)
Danska	Aalborg Aarhus Esbjerg Fredericia Frederikshavn  ((2)) ,  ((15)) ,  ((16)) Hanstholm Hirtshals Hvide Sande  ((2)) ,  ((15)) ,  ((16)) Kopenhagen Skagen Strandby  ((2)) ,  ((15)) ,  ((16)) Thyborøn  ((2)) ,  ((15)) ,  ((16))
Njemačka	Bremerhaven Cuxhaven Rostock (prekrcaj nije dopušten) Sassnitz/Mukran (prekrcaj nije dopušten)
Estonija	Trenutačno ni jedna
Irska	Killybegs  ((2)) Castletownbere  ((2)) Burtonport  ((8)) ,  ((9)) Rathmullen  ((8)) ,  ((9)) Greencastle  ((8)) ,  ((9)) Howth  ((8)) ,  ((10)) Ros An Mhil  ((8)) ,  ((10)) Moville  ((8)) ,  ((11)) ,  ((12)) ,  ((13)) ,  ((14)) Quigley’s Point  ((8)) ,  ((11)) ,  ((12)) ,  ((13)) ,  ((14))
Grčka	Πειραιάς (Pirej) Θεσσαλονίκη (Solun)
Španjolska	A Coruña A Pobra do Caramiñal Algeciras Alicante Almería Arrecife Barbate ((2)) (prekrcaj i iskrcaj nisu dopušteni) Barcelona Bilbao Burela Cádiz Cartagena Castellón Celeiro Gijón Huelva Las Palmasa de Gran Canaria Málaga Marín Palma de Mallorca ((2)) Pasaia (Pasajes) Puerto del Rosario Ribeira Santa Cruz de Tenerife Santander Tarragona Valencia Vigo (Área Portuaria) Vilagarcía de Arousa
Francuska	Kontinentalna Francuska: Dunkerque Boulogne Le Havre Caen ((2)) Cherbourg en Cotentin ((2)) Barneville-Carteret Granville ((2)) Saint-Malo Roscoff ((2)) Brest Douarnenez ((2)) Concarneau ((2)) Lorient ((2)) Nantes - Saint-Nazaire ((2)) La Rochelle ((2)) Rochefort sur Mer ((2)) Port la Nouvelle ((2)) Sète Marseille Port Francuska prekomorska područja: Le Port (Réunion) Fort de France (Martinique)  ((2)) Port de Jarry (Guadeloupe)  ((2)) Port du Larivot (Francuska Gijana)  ((2))
Hrvatska	Ploče Rijeka Zadar – Gaženica Split – Sjeverna luka
Italija	Ancona Brindisi Civitavecchia Fiumicino ((2)) Genova Gioia Tauro La Spezia Livorno Napulj Olbia Palermo Ravenna Reggio Calabria Salerno Taranto Trapani Trst Venecija
Cipar	Λεμεσός (Limasol)
Latvija	Riga Ventspils
Litva	Klaipėda
Malta	Valletta (Deepwater Quay, Laboratory Wharf, Magazine Wharf) Marsaxlokk Port (MT DIS Malta Freeport Distripark, MT MAR Marsaxlokk)
Nizozemska	Vlissingen Scheveningen ((2)) Ijmuiden Harlingen Eemshaven Den Helder ((2)) Velsen ((6)) Amsterdam ((6)) Rotterdam ((6)) Stellendam ((7)) Den Oever ((7)) Oudeschild ((7)) Urk ((7)) Lauwersoog ((7)) Yerseke ((7))
Poljska	Gdanjsk Gdynia Szczecin Świnoujście ((2))
Portugal	Aveiro [PT AVE 1] ((2)) Caniçal [PT CNL 1] Horta [PT HOR 1] ((2)) Lisboa [PT LIS 1] Peniche [PT PEN 1] ((2)) Ponta Delgada [PT PDL 1] Porto [PT OPO 1] Setúbal [PT SET 1] ((2)) Sines [PT SIE 1] Viana do Castelo [PT VDC 1] ((2))
Rumunjska	Constanța
Slovenija	Trenutačno ni jedna
Finska	Helsinki (prekrcaj nije dopušten)
Švedska
	Ellös ((2)) ,  ((3)) ,  ((5)) (prekrcaj nije dopušten) Göteborg ((3)) ,  ((4)) Karlskrona Handelshamnen  ((2)) ,  ((3)) ,  ((4)) ,  ((5)) (prekrcaj nije dopušten) Kungshamn ((2)) ,  ((3)) ,  ((5)) (prekrcaj nije dopušten) Lysekil ((2)) ,  ((3)) ,  ((5)) (prekrcaj nije dopušten) Nogersund ((2)) ,  ((3)) ,  ((4)) ,  ((5)) (prekrcaj nije dopušten) Rönnäng ((2)) ,  ((3)) ,  ((5)) (prekrcaj nije dopušten) Simrishamn ((2)) ,  ((3)) ,  ((4)) ,  ((5)) (prekrcaj nije dopušten) Slite ((2)) ,  ((3)) ,  ((4)) ,  ((5)) (prekrcaj nije dopušten) Smögen ((2)) ,  ((3)) ,  ((4)) ,  ((5)) (prekrcaj nije dopušten) Strömstad ((2)) ,  ((3)) ,  ((5)) (prekrcaj nije dopušten) Trelleborg ((2)) ,  ((3)) ,  ((4)) ,  ((5)) (prekrcaj nije dopušten) Träslövsläge ((2)) ,  ((3)) ,  ((5)) (prekrcaj nije dopušten) Västervik ((2)) ,  ((3)) ,  ((4)) ,  ((5)) (prekrcaj nije dopušten)

Protokol o Irskoj / Sjevernoj Irskoj uz Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju.	Određene luke
Sjeverna Irska	Londonderry Kilkeel Portavogie Ardglass Warrenpoint Bangor (Co. Down) Belfast

---

(1)  SL L 286, 29.10.2008., str. 1.

((2))  Nije granična kontrolna postaja Unije.

((3))  Dopušten je iskrcaj svih proizvoda ribarstva s plovila koja plove pod zastavom Norveške, Islanda, Andore i Farskih Otoka.

((4))  Nije dopušten iskrcaj više od 10 tona haringe ulovljene na područjima izvan Baltičkog mora te skuše i šaruna.

((5))  Ako je označeno s (3), nije dopušten iskrcaj zamrznute ribe, osim s plovila koja plove pod zastavom Norveške, Islanda, Andore i Farskih Otoka .

((6))  Iskrcaj je dopušten samo s ribarskih plovila iznad 59 m ili s tonažom od najmanje 1 200 BT.

((7))  Samo za ribarska plovila iz Ujedinjene Kraljevine radi održavanja i nakon odobrenja nakon odobrenja Nizozemskog tijela za sigurnost hrane i proizvoda široke potrošnje (NVWA). Fizička kontrola skladišta mora se obaviti bilo kojeg dana od ponedjeljka do petka od 8:00 do 17:00 u luci koja nije označena sa (6) ni (7).

((8))  Iskrcaj je dopušten samo s ribarskih plovila koja plove pod zastavom Ujedinjene Kraljevine i registrirana su u Sjevernoj Irskoj.

((9))  Samo s plovila manjih od 18 m i samo iskrcaj svježih vrsta koje nisu obuhvaćene TAC-om.

((10))  Samo s plovila manjih od 26 m i samo za pridnene vrste (svježe i zamrznute).

((11))  Dopušten samo iskrcaj s plovila ukupne dužine <18M.

((12))  Dopušten je iskrcaj samo onih vrsta koje ne podliježu ograničenjima TAC-a.

((13))  Dopušten je iskrcaj samo živih školjkaša izuzetih od obveze primjene Uredbe EU-a o ribolovu NNN.

((14))  Iskrcaj je dopušten samo od 14:00 do 20:00 utorkom i srijedom u veljači, ožujku, listopadu, studenome i prosincu.

((15))  Dopuštene su operacije iskrcaja i prekrcaja svježih proizvoda ribarstva i lučke usluge.

((16))  Operacije iskrcaja i prekrcaja zamrznutih proizvoda ribarstva nisu dopuštene, osim s plovila koja plove pod zastavom Farskih Otoka, Islanda i Norveške.

Objava slobodnog radnog mjesta direktora Uprave za digitalnu transformaciju (DIGIT.A) u Glavnoj upravi za informatiku (razred AD 14), Bruxelles

COM(2023) 10425

(2023/C 60/15)

Europska komisija objavila je oglas (referentni broj COM/2023/10425) za slobodno radno mjesto direktora Uprave za digitalnu transformaciju (DIGIT.A) u Glavnoj upravi za informatiku (razred AD 14).

Tekst oglasa za slobodno radno mjesto na 24 jezika dostupan je na posebnoj internetskoj stranici Komisije, na kojoj možete i podnijeti svoju prijavu: https://europa.eu/!hD8fNd

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.11002 – BDT CAPITAL PARTNERS / M+W GROUP / EXYTE)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 60/16)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.11026 – PARTNERS GROUP / GHO / STERLING PHARMA)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 60/17)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.11005 – RENAULT / MINTH / JV)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 60/18)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.11011 – EQT / TRESCAL)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 60/19)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.11039 – ERMENEGILDO ZEGNA / THE ESTEE LAUDER COMPANIES / TOM FORD INTERNATIONAL)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 60/20)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10998 - MAGNA INTERNATIONAL / MINTH GROUP / HUAINAN MAGNA MINTH EXTERIORS SYSTEMS JV)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2023/C 60/21)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2023/C 60/22)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Côtes du Rhône Villages”

PDO-FR-A0664-AM06

Datum obavijesti: 23.11.2022.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1.   Područje u neposrednoj blizini

Poglavlje I. specifikacije kontrolirane oznake izvornosti „Côtes du Rhône Villages” izmijenjeno je u odjeljku IV. „Područja na kojima se provode različiti postupci” točki 3. podtočki a) „Područje u neposrednoj blizini” kako bi se dodale općine u svrhu usklađivanja područja u neposrednoj blizini s područjem proizvodnje ZOI-ja „Côtes du Rhône”, najopćenitije oznake za koju proizvedena vina mogu ispunjavati uvjete uzimajući u obzir piramidalnu hijerarhiju zaštićenih oznaka izvornosti. Izmjena je provedena radi pojednostavnjenja i dosljednosti za gospodarske subjekte.

Jedinstveni dokument izmijenjen je u točki „Dodatni uvjeti – Područje u neposrednoj blizini”.

2.   Način uzgoja vinove loze

Odjeljak VI. „Način uzgoja vinove loze” u poglavlju I. specifikacije dopunjen je u točki 2. „Ostali postupci uzgoja” kako bi se uključile poljoprivredno-okolišne odredbe u svrhu očuvanja značajki fizičkog i biološkog okoliša. Tim se odredbama uređuje uništavanje korova, plastično malčiranje i očuvanje tla.

Dopunjena je točka „Postupci proizvodnje vina” u jedinstvenom dokumentu.

3.   Obveze podnošenja izjava

Poglavlje II. specifikacije kontrolirane oznake izvornosti „Côtes du Rhône Villages” izmijenjeno je u odjeljku I. „Obveze podnošenja izjava”

—	točki 1. „Izjava o zahtjevu” kako bi se uredio datum podnošenja izjave o zahtjevu za proizvedenu količinu organizaciji za zaštitu i upravljanje.

—	točki 10. „Izjava o navodnjavanju”; te odredbe ne prenose se u specifikaciju proizvoda jer su predviđene planom kontrole za oznaku.

Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv

Côtes du Rhône Villages

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.   Opis vina

Crna, ružičasta i bijela vina

KRATAK OPIS

Vina su mirna i suha (sadržaj fermentabilnog šećera ne prelazi 4 g/l).

Crna i ružičasta vina čine najveći dio proizvodnje (98 %). Ona su punog, bogatog okusa i intenzivnih boja, a njihovo trajanje odležavanja varira ovisno o vrsti tla i mješavini sorti, koju određuje proizvođač na temelju svojeg znanja i iskustva. Sorta grenache N prisutna je u mješavinama u udjelu od najmanje 40 %. Sorte syrah N i/ili mourvèdre N s njom se miješaju kao glavne sorte s udjelom od najmanje 25 % nasada vinove loze.

Bijela su vina zaokruženog okusa, katkad s notama začina i vanilije.

Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina mora biti 12 %. Za crna vina sadržaj jabučne kiseline manji je od 0,4 g/l. Drugi analitički kriteriji u skladu su s propisima EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumena)	14,5
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumena)
Najmanja ukupna kiselost u miliekvivalentima po litri
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	16,33
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5.   Postupci proizvodnje vina

5.1.   Posebni enološki postupci

1.

Enološki postupci Poseban enološki postupak — Tehnike pojačavanja vina oduzimanjem vode dopuštene su za crna vina do postotka koncentracije od 10 %; — Za proizvodnju ružičastih vina upotreba ugljena za enološku primjenu dopuštena je kod vinogradara, isključivo na moštu nakon prešanja u omjeru od najviše 20 % ukupnog volumena proizvedenog kod predmetnog subjekta tijekom predmetne berbe.

2.

Razmak između redova i trsova Postupak uzgoja — Razmak između redova ne smije biti veći od 2,50 metara; — Za svaki je trs osigurana površina od najviše 2,50 četvornih metara; ta je površina dobivena množenjem udaljenosti između redova s razmakom između trsova u istom redu. — Razmak između trsova u istom redu iznosi od 0,80 do 1,25 metara.

3.

Rezidba – opće odredbe Postupak uzgoja — Vinova loza kratko je rezana (račvasti uzgojni oblik ili kordonac Royat), s najviše 6 reznika po trsu; svaki reznik ima najviše dva pupa; — Razdoblje oblikovanja kordonca Royat ograničeno je na dvije godine; tijekom tog razdoblja za sortu viognier B dopuštena je rezidba jednokraki ili dvokraki Guyot kako je definirana u nastavku.

4.	Rezidba – posebna odredba Postupak uzgoja Sorta viognier B može se rezati rezidbom: — jednokraki Guyot s najviše osam pupova na kraku i jednim ili dva reznika s najviše dva pupa; — dvokraki Guyot s najviše šest pupova na svakom kraku i jednim ili dva reznika s najviše dva pupa.

5.	Navodnjavanje Postupak uzgoja Navodnjavanje se može odobriti.

6.

Postupci uzgoja kojima se nastoje očuvati značajke fizičkog i biološkog okoliša Postupak uzgoja Kako bi se očuvale značajke fizičkog i biološkog okoliša koji je ključan element podneblja: — Zabranjeno je kemijsko uništavanje korova na uvratinama; — Zabranjeno je kemijsko uništavanje korova na više od 50 % površine vinogradarske čestice, ne uključujući uvratine; — Zabranjeno je plastično malčiranje; — Zabranjena je svaka bitna izmjena morfologije reljefa i prirodnog pedološkog slijeda čestica namijenjenih proizvodnji kontrolirane oznake izvornosti.

5.2.   Najveći prinosi

50 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja i razvoj vina odvijaju se na području sljedećih općina:

—	u departmanu Ardèche: Bourg-Saint-Andéol, Saint-Just-d'Ardèche, Saint-Marcel-d'Ardèche, Saint-Martin-d'Ardèche;

—	u departmanu Drôme: Bouchet, Mérindol-les-Oliviers, Mirabel-aux-Baronnies, Mollans-sur-Ouvèze, Montbrison, Nyons, (Le) Pègue, Piégon, Rochegude, Rousset-les-Vignes, Saint-Maurice-sur-Eygues, Saint-Pantaléon-les-Vignes, Suze-la-Rousse, Taulignan, Tulette, Venterol, Vinsobres;

—

u departmanu Gard: Aiguèze, Bagnols-sur-Cèze, Castillon-du-Gard, Cavillargues, Chusclan, Codolet, Comps, Cornillon, Domazan, Estézargues, Fournès, Gaujac, Laudun, Montfrin, Orsan, Pont-Saint-Esprit, Pujaut, Rochefort-du-Gard, Sabran, Saint-Alexandre, Saint-Etienne-des-Sorts, Saint-Gervais, Saint-Hilaire-d'Ozilhan, Saint-Marcel-de-Careiret, Saint-Michel-d'Euzet, Saint-Nazaire, Saint-Pons-la-Calm, Saint-Victor-la-Coste, Sauveterre, Saze, Tresques, Valliguières, Vénéjan;

—

u departmanu Vaucluse: Beaumes-de-Venise, Bédarrides, Bollène, Buisson, Cairanne, Camaret-sur-Aigues, Caumont-sur-Durance, Châteauneuf-de-Gadagne, Courthézon, Faucon, Grillon, Jonquières, La Roque-Alric, Lafare, Lagarde-Paréol, Mondragon, Morières-lès-Avignon, Orange, Piolenc, Puyméras, Rasteau, Richerenches, Roaix, Sablet, Saint-Marcellin-lès-Vaison, Saint-Romain-en-Viennois, Saint-Roman-de-Malegarde, Saint-Saturnin-lès-Avignon, Sainte-Cécile-les-Vignes, Séguret, Sérignan-du-Comtat, Sorgues, Suzette, Travaillan, Uchaux, Vaison-la-Romaine, Valréas, Vedène, Villedieu, Violès, Visan.

7.   Sorte vinove loze

Clairette B

Grenache N

Grenache blanc B

Marsanne B

Roussanne B

Viognier B

8.   Opis povezanosti

Zemljopisno područje proteže se između Montélimara i Avignona, u središtu južnog dijela doline rijeke Rhône, preko četiri departmana. Rijeka Rhône jezgra je tog područja koja je omogućila otvaranje tog važnog prometnog pravca.

Tijekom tercijara dolina rijeke Rhône bila je sredozemni fjord koji se protezao sve do grada Vienne kod Lyona. Sadašnje značajke morfologije krajolika razvile su se nakon povlačenja mora tijekom kvartara kao posljedica erozije (kiša, vjetrovi, riječna erozija). Krajolikom stoga dominiraju obronci i terase. Tlo je vrlo različito: riječne terase, lapor i meki vapnenac, tlo nastalo erozijom (lapor, pijesak, pješčenjak ili glinasti vapnenac).

Na južnom dijelu doline rijeke Rhône klima je sredozemna s toplim i suhim ljetima i malom godišnjom količinom padalina. Padalina ima uglavnom u jesen i kasnu zimu. Na klimu utječe i mistral, sjeverni vjetar koji je često snažan i uvijek suh. Taj vjetar u prosjeku puše 120 dana godišnje, razvedrava nebo i omogućava veliku insolaciju. Dolinu okružuju planine i brda, koji stvaraju učinak tunela (Venturijev efekt ronskog tunela) i pojačavaju snagu vjetra.

U osamnaestom stoljeću vinogradi doline rijeke Rhône stekli su veliki ugled. Krajem osamnaestog i tijekom devetnaestog stoljeća pojačale su se vinogradarske aktivnosti na lijevoj obali. Godine 1864. agronom Jules Guyot, kojeg je Napoleon III. zadužio da sastavi izvješće o stanju i budućnosti vinove loze u Francuskoj, upotrebljava naziv „Côtes du Rhône” (u množini) za vinograde od Saint-Gillesa, preko Beaucairea do Tournona. Blizina rijeke Rhône osigurava vinima dobar pristup tržištu.

Vinova loza postaje glavni izvor prihoda. Ta prevlast dovodi do toga da je već 1937. priznata kontrolirana oznaka izvornosti.

Nakon tog priznanja proizvođači izražavaju želju za promicanjem i utvrđivanjem najboljih vina s pomoću zemljopisnog naziva. Taj je korak doveo 1966. do priznavanja mogućnosti povezivanja imena nekolicine općina podrijetla grožđa s nazivom kontrolirane oznake izvornosti „Côtes du Rhône” na temelju provjerenog ugleda vinâ, a zatim 1967. do priznavanja kontrolirane oznake izvornosti „Côtes du Rhône Villages”. Tom se piramidalnom strukturom proizvodnje potaknulo priznavanje zemljopisnih cjelina koje mogu dopuniti kontroliranu oznaku izvornosti „Côtes du Rhône Villages”.

Proizvodnja je 2010. iznosila oko 350 000 hektolitara, uključujući 5 000 hektolitara bijelog vina.

Riječ je o mirnim i suhim vinima. Najviše se proizvode crna i ružičasta vina. Ona su punog, bogatog okusa i intenzivnih boja, a njihovo trajanje odležavanja varira ovisno o vrsti tla (laganija na pjeskovitom ili pjeskovito-muljevitom tlu, a bogatija i s taninima na šljunčanom ili glinovitom tlu) i mješavini sorti, koju određuje proizvođač na temelju svojeg znanja i iskustva.

Sorta grenache N prisutna je u mješavinama sa sortama syrah N ili mourvèdre N. Te tri glavne sorte čine najmanje 66 % mješavine. Bijela vina (2 % proizvodnje) zaokruženog su okusa, katkad s notama začina i vanilije.

Takva proizvodnja od grožđa s pažljivo odabranih čestica kontrolirane oznake izvornosti „Côtes du Rhône” poseban je i originalan izraz prirodnog i ljudskog potencijala u okviru obitelji vina iz doline rijeke Rhône.

Vina koja se proizvode stoga su svjedočanstvo i rezultat te „jedinstvene raznolikosti” koju su proizvođači ostvarili znalačkim prilagođivanjem sorti vinove loze, odabirom mjesta sadnje te iskorištavanjem povoljnih klimatskih uvjeta i prednosti rijeke Rhône.

Klima u dolini rijeke Rhône pogoduje dobrim uvjetima uzgoja zahvaljujući „zdravstvenom” učinku mistrala, snažnog, hladnog i suhog vjetra koji štiti vinovu lozu od kriptogamnih bolesti, ali i osiguravanjem kvalitetnog dozrijevanja grožđa zbog velike količine sunčeve svjetlosti, odgovarajuće količine padalina i koncentraciji koja je također uzrokovana stalnim puhanjem mistrala.

Dolina rijeke Rhône, kao važan prometni pravac, prvo plovni, a zatim i željeznički i kopneni, omogućila je trgovinu vinom još u doba grčke kolonizacije pa sve do danas, nakon više od 2 000 godina vinogradarske tradicije.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Dodatni zemljopisni nazivi

Pravni okvir

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta

Naziv kontrolirane oznake izvornosti može se dopuniti jednim od sljedećih dodatnih zemljopisnih naziva za vina koja ispunjavaju uvjete proizvodnje utvrđene za te dodatne zemljopisne nazive u specifikaciji proizvoda:

—	„Chusclan”,

—	„Gadagne”,

—

„Laudun”,

—	„Massif d'Uchaux”,

—

„Nyons”,

—	„Plan de Dieu”,

—	„Puyméras”,

—

„Roaix”,

—	„Rochegude”,

—	„Rousset-les-Vignes”,

—

„Sablet”,

—	„Saint-Andéol”,

—	„Saint-Gervais”,

—	„Saint-Maurice”,

—	„Saint-Pantaléon-les-Vignes”,

—	„Sainte-Cécile”,

—	„Séguret”,

—	„Signargues”,

—	„Suze-la-Rousse”,

—	„Vaison-la-Romaine”,

—	„Valréas”,

—

„Visan”.

Veća zemljopisna jedinica

Pravni okvir

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta

Na etiketi vina koja nose kontroliranu oznaku izvornosti „Côtes du Rhône Villages” može se navesti veća zemljopisna jedinica „Vignobles de la Valée du Rhône” (vinogradi doline rijeke Rhône) u skladu s uvjetima utvrđenima u ugovoru koji su potpisale različite relevantne organizacije za zaštitu i upravljanje.

Područje u neposrednoj blizini

Pravni okvir

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta

Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje i razvoja vina, obuhvaća područja sljedećih općina:

—

u departmanu Ardèche: Alboussière, Andance, Ardoix, Arlebosc, Arras-sur-Rhône, Baix, Beauchastel, Bidon, Boffres, Bogy, Champagne, Champis, Charmes-sur-Rhône, Charnas, Châteaubourg, Cheminas, Colombier-le-Cardinal, Cornas, Eclassan, Etables, Félines, Flaviac, Gilhac-et-Bruzac, Glun, Guilherand-Granges, Gras, Labastide-de-Virac, Lemps, Limony, Mauves, Ozon, Peaugres, Peyraud, Plats, Le Pouzin, Quintenas, Rompon, Saint-Barthélemy-le-Plain, Saint-Cierge-la-Serre, Saint-Cyr, Saint Désirat, Saint Etienne de Valoux, Saint-Georges-les-Bains, Saint-Jean-de Muzols, Saint-Julien-en-Saint-Alban, Saint-Laurent-du-Pape, Saint-Montan, Saint-Péray, Saint-Remèze, Saint-Romain-d'Ay, Saint-Romain-de-Lerps, Saint-Symphorien-sous-Chomérac, Saint-Vincent-de-Durfort, Sarras, Savas, Sécheras, Serrières, Soyons, Talencieux, Thorrenc, Toulaud, Tournon-sur-Rhône, Vernosc-les-Annonay, Vinzieux, Vion, La Voulte;

—

u departmanu Drôme: Albon, Aleyrac, Allex, Ambonil, Andancette, Aubres, La Baume-de-Transit, Beaumont-Monteux, Beausemblant, Benivay-Ollon, Bourg-les-Valence, Chamaret, Chanos-Curson, Chantemerle-les-Blés, Chantemerle-les-Grignan, Châteauneuf-de-Bordette, Châteauneuf-sur-Isère, Chavannes, Clansaye, Clérieux, Colonzelle, Condorcet, Crozes-Hermitage, Donzère, Erôme, Etoile-sur-Rhône, La Garde-Adhémar, Gervans, Grane, Granges-les-Beaumont, Les Granges-Gontardes, Grignan, Larnage, La Roche-de-Glun, Laveyron, Livron-sur-Drôme, Loriol-sur-Drôme, Mercurol, Montjoux, Montoison, Montaulieu, Montségur-sur-Lauzon, La Motte-de-Galaure, La Penne-sur-l'Ouvèze, Les Pilles, Pierrelatte, Pierrelongue, Le Poët-Laval, Ponsas, Pont-de-l'Isère, Propiac, Roche-Saint-Secret-Béconne, Roussas, Saint-Barthélemy-de-Vals, Saint-Donat-sur-l’Herbasse, Saint-Gervais-sur-Roubion, Saint-Paul-Trois-Châteaux, Saint-Rambert-d'Albon, Saint-Restitut, Saint-Uze, Saint-Vallier, Salles-sous-Bois, Serves-sur-Rhône, Solérieux, Tain-l'Hermitage, Teyssières, Triors, Valaurie, Valence, Veaunes;

—

u departmanu Gard: Les Angles, Argilliers, Aramon, La Bastide-d'Engras, Beaucaire, Bellegarde, La Capelle-et-Masmolène, Carsan, Collias, Connaux, Flaux, Le Garn, Goudargues, Issirac, Jonquières-Saint-Vincent, Laval-Saint-Roman, Le Pin, Lirac, Meynes, Montfaucon, La Roque-sur-Cèze, Pougnadoresse, Pouzilhac, Remoulins, Roquemaure, Saint-André-d'Olérargues, Saint-André-de-Roquepertuis, Saint-Bonnet-du-Gard, Saint-Christol-de-Rodières, Saint-Geniès-de-Comolas, Saint-Julien-de-Peyrolas, Saint-Laurent-de-Carnols, Saint-Laurent-des-Arbres, Saint-Laurent-la-Vernède, Saint-Paul-les-Fonts, Saint-Paulet-de-Caisson, Salazac, Sernhac, Tavel, Théziers, Vallabrix, Verfeuil, Vers-Pont-du-Gard, Villeneuve-lès-Avignon;

—	u departmanu Isère: Chonas-l'Amballan, Les Côtes d’Arey, Le-Péage-de-Roussillon, Reventin-Vaugris, Les Roches-de-Condrieu, Sablons, Saint-Alban-du-Rhône, Saint-Clair-du-Rhône, Saint-Maurice-l'Exil, Salaise-sur-Sanne, Seyssuel, Vienne;

—	u departmanu Loire: Bessey, La Chapelle-Villars, Chavanay, Chuyer, Lupe, Maclas, Malleval, Pélussin, Roisey, Saint-Michel-sur-Rhône, Saint-Pierre-de-Bœuf, Saint Romain-en-Jarez, Vérin;

—	u departmanu Rhône: Ampuis, Condrieu, Les Haies, Loire-sur-Rhône, Longes, Sainte-Colombe, Saint-Cyr-sur-le-Rhône, Saint-Romain-en-Gal, Tupin-et-Semons;

—

u departmanu Vaucluse: Althen-les-Paluds, Aubignan, Avignon, Le Barroux, Beaumont-du-Ventoux, Bédoin, Blauvac, Brantes, Caderousse, Caromb, Carpentras, Cavaillon, Châteauneuf-du-Pape, Le Crestet, Crillon-le-Brave, Entraigues-sur-la-Sorgue, Entrechaux, Flassan, Gigondas, Jonquerettes, Lamotte-du-Rhône, Lapalud, Loriol-du-Comtat, Malaucène, Malemort-du-Comtat, Mazan, Méthamis, Modène, Monteux, Mormoiron, Mornas, Pernes-les-Fontaines, Le Pontet, Saint-Hippolyte-le-Graveyron, Saint-Léger-du-Ventoux, Saint-Pierre-de-Vassols, Savoillan, Sarrians, Le Thor, Vacqueyras, Villes-sur-Auzon.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-d1effa7b-3f3e-42de-b294-aa6e27019ae0

---

(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

Objava zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

(2023/C 60/23)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od dva mjeseca od datuma ove objave.

ZAHTJEV ZA IZMJENU SPECIFIKACIJE PROIZVODA

„Bianco di Castelfranco Emilia”

PGI-IT-A0508-AM04

Datum zahtjeva: 19.10.2017.

1.   Pravila koja se primjenjuju na izmjenu

Članak 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013 – izmjena koja nije manja

2.   Opis i razlozi za izmjenu

2.1.   Promjena naziva ZOZP-a „Bianco di Castelfranco Emilia” u „Castelfranco Emilia”

Promjena naziva „Bianco di Castelfranco Emilia” u „Castelfranco Emilia” nužna je radi promocije bijelih vina sa sortama grožđa Trebbiano i Moscato navedenima na etiketi. Ta vina tradicionalno proizvodena na tom području nisu mogla biti priznata kao posebne vrste jer se naziv temeljio na vrsti „Bianco” (bijelo). Kao što je opisano u odjeljku „Povezanost”, područje Castelfranco Emilia već je u 19. stoljeću bilo poznato po vinogradarstvu. Područje proizvodnje u to je vrijeme bilo dio pokrajine Bologna, u kojoj su se lokalne vinogradarske tradicije temeljile na uzgoju bijeloga grožđa, a u susjednoj se pokrajini Modena uglavnom uzgajalo crno grožđe sorte Lambrusco. Naziv „Castelfranco Emilia” tako se najmanje nekoliko stoljeća povezivao s laganim, mirisnim bijelim vinima. Iako je to područje danas dio pokrajine Modena, i dalje čini granicu između nekadašnje Papinske Države i Vojvodstva Modena, u kojem su se uglavnom proizvodila crna vina sorte Lambrusco.

Izmjena se odnosi na članke od 1.do 9. specifikacije te točke 1., 4., 5., 6. i 8. jedinstvenog dokumenta.

2.2.   Dodavanje novih vrsta

Dodano je nekoliko novih vrsta označenih nazivima sorti Moscato i Trebbiano. Dodana je i odredba o proizvodnji vina od obiju sorti i njihovu navođenju na etiketi prema udjelu u konačnom proizvodu. Te je nove vrste bilo nužno dodati uz navođenje naziva sorte grožđa kako bi se specifikacija proizvoda prilagodila brzim promjenama u vinogradarstvu koje su se na predmetnom području dogodile u proteklih 20 godina. Pri obnovi nasada vinove loze vinogradari su odabrali sorte grožđa koje su se tradicionalno uzgajale na tom području i koje jamče izvrsne rezultate u smislu kvalitete i zadovoljstva potrošača. Sorte Trebbiano i Moscato, koje su se do prošlog stoljeća upotrebljavale uz prevladavajuću sortu Montù, u protekla su dva desetljeća postale važnije i istaknule se kao zasebne vrste. Najveći proizvođači vina s tog područja pratili su taj trend plaćanjem više cijene za grožđe tih sorti, čime su potaknuli vinogradare na njihovu proizvodnju.

Izmjena se odnosi na članke 2., 4. i 6. specifikacije te točke 4., 5. i 8. jedinstvenog dokumenta.

2.3.   Područje proizvodnje grožđa – dodavanje nekoliko općina i formalna izmjena zbog administrativne reorganizacije

U postojeće područje proizvodnje dodane su općine Castelnuovo Rangone, Castelvetro di Modena, Formigine i Spilamberto, koje se nalaze u podnožju Modene. Istraživanja tla u tim općinama pokazala su da imaju istu vrstu tla kao i izvorno područje. Dodavanjem tih općina u područje proizvodnje omogućuje se bolje iskorištavanje grožđa sorti Trebbiano, Moscato i Montù koje se tamo uzgajaju. To bijelo grožđe ima izvrsna svojstva kvalitete, prije svega visoku prirodnu volumnu alkoholnu jakost i dobru raziunu primarne arome. Također treba napomenuti da se nekadašnje općine Bazzano i Crespellano (u pokrajini Bologna), koje su bile dio izvornog područja proizvodnje, sada nalaze u novoj općini Valsamoggia. Stoga je opis razgraničenog područja izmijenjen i sada glasi „kao i čitavo područje Bazzana i Crespellana u općini Valsamoggia” umjesto „općine Bazzano i Crespellano”.

Izmjena se odnosi na članak 3. specifikacije proizvoda i točku 6. jedinstvenog dokumenta.

2.4.   Prinosi za nove sorte Moscato i Trebbiano

S obzirom na to da je kombinacija sorti izmijenjena dodavanjem novih vrsta označenih nazivima sorti Moscato ili Trebbiano ili obiju, prinosi proizvodnje utvrđeni su na 26 tona po hektaru za sortu Moscato i 29 tona po hektaru za sortu Trebbiano. Zahvaljujući svojstvima tla i klime na tom području, u plodnim godinama moguća je proizvodnja visokokvalitetnih vina uz navedene najveće prinose.

Osim toga, sadržaj članka poboljšan je navođenjem vrsta djelomično fermentiranog mošta.

Izmjena se odnosi na članak 4. specifikacije proizvoda i točku 5. jedinstvenog dokumenta.

2.5.   Definicija područja proizvodnje vina

Područje proizvodnje vina prošireno je kako bi se obuhvatilo čitavo administrativno područje regije Emilia-Romagna.

Dopuštanje proizvodnje vina na susjednim područjima unutar regije Emilia-Romagna u skladu je s odstupanjem predviđenim u relevantnom zakonodavstvu EU-a.

Tom izmjenom uzima se u obzir činjenica da su se biser vina i djelomično fermentirani mošt tradicionalno proizvodili u cijeloj toj regiji.

Izmjena se odnosi na članak 5. specifikacije proizvoda i točku 9. jedinstvenog dokumenta (Dodatni uvjeti – Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području).

2.6.   Svojstva pri konzumaciji novih vrsti označenih nazivima sorti Moscato ili Trebbiano ili obiju

Dodana su svojstva pri konzumaciji vina i djelomično fermentiranog mošta.

Budući da je kombinacija sorti izmijenjena dodavanjem novih vrsta označenih nazivom sorte Moscato ili nazivom sorte Trebbiano ili nazivima obiju, utvrđena su njihova minimalna kemijska i organoleptička svojstva u trenutku stavljanja na tržište. Sadržaj članka poboljšan je i utvrđivanjem minimalnih kemijskih i organoleptičkih svojstava za svaku vrstu u kategorijama vina, biser vina i djelomično fermentiranog mošta. U trenutku stavljanja na tržište, vina označena nazivima sorti Moscato i Trebbiano (ili obrnutim redoslijedom) moraju imati tipična svojstva tih sorti.

Izmjena se odnosi na članak 6. specifikacije proizvoda i točku 4. jedinstvenog dokumenta.

2.7.   Opis i prezentacija – dvije sorte navedene na etiketi

Osim posebnog pravila EU-a o dvjema sortama grožđa koje se navode na etiketi, utvrđeno je da grožđe od najmanje zastupljene sorte mora činiti najmanje 15 % ukupne količine grožđa. To je u skladu s relevantnim nacionalnim odredbama i time se, u slučaju navođenja dviju sorti grožđa na etiketi proizvoda od vinove loze, osigurava da i sorta s manjim udjelom, budući da čini najmanje 15 % ukupne količine grožđa, pridonosi svojstvima proizvoda.

Izmjena se odnosi na članak 7. specifikacije proizvoda i točku 9. jedinstvenog dokumenta (Osnovni dodatni uvjeti – Dodatne odredbe u pogledu označivanja).

2.8.   Pakiranje – upotreba čepova u obliku gljive

Utvrđena su i pravila o pakiranju koja se odnose na upotrebu čepova u obliku gljive s kapicama visine do 7 cm za kategoriju „djelomično fermentirani mošt”. U tekstu je već bila predviđena upotreba takvih čepova za kategoriju „biser vino”, a pravila su sad pojašnjena kako bi se izričito uvrstila mogućnost njihove upotrebe i za kategoriju „djelomično fermentirani mošt”.

Treba napomenuti da je upotreba čepova u obliku gljive dopuštena za biser vina i djelomično fermentirani mošt još od odobrenja izvorne specifikacije proizvoda Ministarskom odlukom od 18. studenoga 1995. Ta izmjena stoga nije novo pravilo, već samo pojašnjenje u cilju veće točnosti sadržaja.

Izmjena se odnosi na članak 8. specifikacije proizvoda i točku 9. jedinstvenog dokumenta.

2.9.   Prilagodbe u vezi s nazivom ZOZP-a i njegovim vrstama

Određene prilagodbe unesene su zbog promjene naziva ZOZP-a iz „Bianco di Castelfranco Emilia” u „Castelfranco Emilia”.

Izmjena se odnosi na članak 9. specifikacije proizvoda i točku 8. jedinstvenog dokumenta.

2.10.   Upućivanje na nadzorno tijelo

Ažurirano je upućivanje na nadzorno tijelo, a kao nadzorno tijelo imenovano od strane Ministarstva za poljoprivrednu, prehrambenu, šumarsku i turističku politiku navedeno je Valoritalia Srl.

Izmjena se odnosi na članak 10. specifikacije proizvoda. Ne mijenja se jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv proizvoda

Castelfranco Emilia

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOZP – Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

8.	Biser vino

11.	Djelomično fermentirani mošt

4.   Opis vina

1.   „Castelfranco Emilia” Bianco

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Bijelo vino proizvedeno od sorte grožđa Montù, koja mora činiti najmanje 60 %, a preostalih 40 % može se dobiti od ostalih sorti bijeloga grožđa koje su prikladne za uzgoj u regiji Emilia-Romagna. Vino slamnatožute boje raznih intenziteta i snažnog mirisa cvijeća i trave. Okus je dobro strukturiran i bogat, izrazit, skladan i nježan s blagim natruhama kiselosti i dugotrajnim naknadnim okusom. Sadržaj šećera je u rasponu od suhog do slatkog.

Najmanja volumna alkoholna jakost: 10,5 %;

Najmanja količina ekstrakta bez šećera (g/l): 13 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

2.   „Castelfranco Emilia” Bianco Frizzante

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Bijelo biser vino proizvedeno od sorte grožđa Montù, koja mora činiti najmanje 60 %, dok se preostalih 40 % može dobiti od drugih sorti bijeloga grožđa prikladnih za uzgoj u regiji Emilia-Romagna. Vino slamnatožute boje raznih intenziteta, fine i brzo prolazne pjene te snažnog mirisa cvijeća s notama jabuke i svježeg voća. Okus je zaokružen, bogat, skladan i nježan te ugodno kiseo s dugotrajnim naknadnim okusom. Sadržaj šećera je u rasponu od suhog do slatkog.

Najmanja alkoholna jakost (u % vol.): 10,0 %;

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 13 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

3.   Djelomično fermentirani mošt „Castelfranco Emilia” Bianco

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Djelomično fermentirani mošt od bijelog grožđa proizveden od grožđa sorte Montù, koja mora činiti najmanje 60 %, dok se preostalih 40 % može dobiti od drugih sorti bijeloga grožđa prikladnih za uzgoj u regiji Emilia-Romagna. Boja je slamnatožuta raznih intenziteta sa živahnom i brzo prolaznom pjenom. Ima snažan miris cvijeća s natruhama svježeg voća. Okus je zaokružen, bogat, skladan i nježan te sladak.

Najmanja alkoholna jakost (u % vol.): 10,0 %;

Stvarna volumna alkoholna jakost: najmanje 1 %, a najviše 3/5 ukupne volumne alkoholne jakosti;

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 13 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

4.   „Castelfranco Emilia” Moscato

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Bijelo vino proizvedeno od grožđa sorte Moscato Bianco, koja mora činiti najmanje 85 %, dok se preostalih 15 % može dobiti od drugih sorti bijeloga grožđa prikladnih za uzgoj u regiji Emilia-Romagna. Vino slamnatožute boje raznih intenziteta s ugodno intenzivnom voćnom aromom s notama breskve i banane te cvjetnim notama lipe, glicinije i bijelog cvijeća tipičnima za tu sortu grožđa. Okus je bogat, nježan, svjež i ugodan te ima idealnu kiselost. Sadržaj šećera je u rasponu od suhog do slatkog.

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 10,5 %;

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 13 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5.   „Castelfranco Emilia” Moscato Frizzante

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Bijelo biser vino proizvedeno od grožđa sorte Moscato Bianco, koja mora činiti najmanje 85 %, dok se preostalih 15 % može dobiti od drugih sorti bijeloga grožđa prikladnih za uzgoj u regiji Emilia-Romagna. Vino slamnatožute boje raznih intenziteta, fine i brzo prolazne pjene te ugodno intenzivne voćne arome s notama breskve i banane. Ima cvjetne note lipe, glicinije i bijelog cvijeća tipične za tu sortu grožđa. Okus je bogat, nježan, svjež i ugodan te idealne kiselosti. Sadržaj šećera je u rasponu od suhog do slatkog.

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 10,0 %;

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 13 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

6.   Djelomično fermentirani mošt „Castelfranco Emilia” Moscato

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Djelomično fermentirani mošt proizveden od bijeloga grožđa sorte Moscato Bianco, koja mora činiti najmanje 85 %, dok se preostalih 15 % može dobiti od drugih sorti bijeloga grožđa prikladnih za uzgoj u regiji Emilia-Romagna. Mošt je slamnatožute boje raznihi intenziteta, fine i brzo prolazne pjene te ugodno intenzivne voćne arome s notama breskve i banane. Ima cvjetne note lipe, glicinije i bijelog cvijeća tipične za tu sortu grožđa. Okus je bogat, nježan, svjež i sladak te ima idealnu kiselost.

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 10 %;

Stvarna volumna alkoholna jakost: najmanje 1 %, a najviše 3/5 ukupne volumne alkoholne jakosti;

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 13 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

7.   „Castelfranco Emilia” Trebbiano

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Bijelo vino proizvedeno od grožđa sorte Trebbiano, koja mora činiti najmanje 85 %, dok se preostalih 15 % može dobiti od drugih nearomatičnih sorti bijeloga grožđa prikladnih za uzgoj u regiji Emilia-Romagna. Vino slamnatožute boje raznih intenziteta, svježeg i laganog mirisa poljskog cvijeća tipičnog za tu sortu grožđa. Okus je mek, bogat, nježan i skladan te idealne kiselosti. Sadržaj šećera je u rasponu od suhog do slatkog.

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 10,5 %;

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 13 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

8.   „Castelfranco Emilia” Trebbiano Frizzante

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Bijelo biser vino proizvedeno od grožđa sorte Trebbiano, koja mora činiti najmanje 85 %, dok se preostalih 15 % može dobiti od drugih nearomatičnih sorti bijeloga grožđa prikladnih za uzgoj u regiji Emilia-Romagna. Vino slamnatožute boje raznih intenziteta, svježeg i laganog mirisa poljskog cvijeća tipičnog za tu sortu grožđa. Okus je mek, bogat, nježan i skladan te idealne kiselosti s finom, brzo prolaznom pjenom. Sadržaj šećera je u rasponu od suhog do slatkog.

Najmanja alkoholna jakost (u % vol.): 10 %;

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 13 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

9.   Djelomično fermentirani mošt „Castelfranco Emilia” Trebbiano

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Djelomično fermentirani mošt proizveden od bijeloga grožđa sorte Trebbiano, koja mora činiti najmanje 85 %, dok se preostalih 15 % može dobiti od drugih nearomatičnih sorti bijeloga grožđa prikladnih za uzgoj u regiji Emilia-Romagna. Mošt je slamnatožute boje raznih intenziteta, svježeg i laganog mirisa poljskog cvijeća tipičnog za tu sortu grožđa. Okus je mek, bogat, nježan i sladak te idealne kiselosti s finom, brzo prolaznom pjenom.

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 10,0 %;

Stvarna volumna alkoholna jakost: najmanje 1 %, a najviše 3/5 ukupne volumne alkoholne jakosti;

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 13 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

10.   „Castelfranco Emilia” Moscato-Trebbiano

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Bijelo vino slamnatožute boje raznih intenziteta s blago voćnom aromom breskve i banane te cvjetnim notama lipe, glicinije i bijelog cvijeća. Okus je bogat, nježan, svjež i ugodan te idealne kiselosti. Sadržaj šećera je u rasponu od suhog do slatkog. Vino se može proizvoditi miješanjem grožđa u fazi vinifikacije ili u kasnijoj fazi miješanjem vina dobivenog isključivo od navedenih sorti grožđa. U trenutku stavljanja na tržište vino mora imati prethodno navedena svojstva koja su tipična za izvorne sorte grožđa.

Najmanja alkoholna jakost (u % vol.): 10,5 %;

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 13 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

11.   Biser vino „Castelfranco Emilia” Moscato-Trebbiano

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Bijelo biser vino slamnatožute boje raznih intenziteta, fine i brzo prolazne pjene te blago voćne arome breskve i banane. Ima cvjetne note lipe i bijelog cvijeća. Okus je bogat, nježan, svjež i ugodan te idealne kiselosti. Sadržaj šećera je u rasponu od suhog do slatkog. Vino se može proizvoditi miješanjem grožđa u fazi vinifikacije ili u kasnijoj fazi miješanjem vina dobivenog isključivo od navedenih sorti grožđa. U trenutku stavljanja na tržište vino mora imati prethodno navedena svojstva koja su tipična za izvorne sorte grožđa.

Najmanja alkoholna jakost (u % vol.): 10,0 %;

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 13 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

12.   Djelomično fermentirani mošt „Castelfranco Emilia” Moscato-Trebbiano

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Djelomično fermentirani mošt od bijeloga grožđa slamnatožute boje raznih intenziteta, fine i brzo prolazne pjene te blago voćne arome breskve i banane. Ima cvjetne note lipe i bijelog cvijeća, sladak okus te idealnu kiselost. Može se proizvoditi miješanjem grožđa u fazi vinifikacije ili u kasnijoj fazi miješanjem djelomično fermentiranog mošta dobivenog isključivo od navedenih sorti grožđa. U trenutku stavljanja na tržište vino mora imati prethodno navedena svojstva koja su tipična za izvorne sorte grožđa.

Najmanja alkoholna jakost (u % vol.): 10,0 %;

Stvarna volumna alkoholna jakost: najmanje 1 %, a najviše 3/5 ukupne volumne alkoholne jakosti;

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 13 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

13.   „Castelfranco Emilia” Trebbiano-Moscato

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Bijelo vino slamnatožute boje raznih intenziteta te nježnog i svježeg mirisa poljskog cvijeća, bijelog cvijeća i lipe s voćnim aromatičnim notama breskve i banane. Okus je mek, bogat i nježan te ima idealnu kiselost. Sadržaj šećera je u rasponu od suhog do slatkog. Vino se može proizvoditi miješanjem grožđa u fazi vinifikacije ili u kasnijoj fazi miješanjem vina dobivenog isključivo od navedenih sorti grožđa. U trenutku stavljanja na tržište mora imati prethodno navedena svojstva koja su tipična za izvorne sorte grožđa. Najmanja alkoholna jakost (u % vol.): 10,5 %;

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 13 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

14.   Biser vino „Castelfranco Emilia” Trebbiano-Moscato

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Bijelo biser vino slamnatožute boje raznih intenziteta, fine i brzo prolazne pjene te nježnog i svježeg mirisa poljskog cvijeća, bijelog cvijeća i lipe s voćnim aromatičnim notama breskve i banane. Okus je mek, bogat i nježan te ima idealnu kiselost. Sadržaj šećera je u rasponu od suhog do slatkog. Vino se može proizvoditi miješanjem grožđa u fazi vinifikacije ili u kasnijoj fazi miješanjem vina dobivenog isključivo od navedenih sorti grožđa. U trenutku stavljanja na tržište mora imati prethodno navedena svojstva koja su tipična za izvorne sorte grožđa. Najmanja alkoholna jakost (u % vol.): 10,0 %;

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 13 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

15.   Djelomično fermentirani mošt „Castelfranco Emilia” Trebbiano-Moscato

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Djelomično fermentirani mošt od bijeloga grožđa slamnatožute boje raznih intenziteta, fine i brzo prolazne pjene te nježnog i svježeg mirisa poljskog cvijeća, bijelog cvijeća i lipe s voćnim aromatičnim notama breskve i banane. Ima sladak okus idealne kiselosti. Vino se može proizvoditi miješanjem grožđa u fazi vinifikacije ili u kasnijoj fazi miješanjem vina dobivenog isključivo od navedenih sorti grožđa. U trenutku stavljanja na tržište mora imati prethodno navedena svojstva koja su tipična za izvorne sorte grožđa. Najmanja alkoholna jakost (u % vol.): 10,0 %;

Stvarna volumna alkoholna jakost: najmanje 1 %, a najviše 3/5 ukupne volumne alkoholne jakosti;

Najmanja količina ekstrakta bez šećera: 13 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5.   Postupci proizvodnje vina

a.   Osnovni enološki postupci

Proizvodnja biser vina i djelomično fermentiranog mošta

Poseban enološki postupak

Metode ponovne fermentacije koji se koriste u proizvodnji:

Vina kategorije biser vina proizvode se upotrebom sekundarne fermentacije, obično u autoklavima (Charmatov postupak). Međutim, i dalje se koristi tradicionalna ponovna fermentacija u boci.

Djelomično fermentirani mošt koji sadržava ugljikov dioksid nastao fermentacijom proizvodi se fermentacijom u spremnicima pod tlakom. Mošt koji u trenutku stavljanja na tržište sadržava ugljikov dioksid nastao fermentacijom proizvodi se u autoklavima kako bi zadržao odgovarajuću količinu ugljikova dioksida zahvaljujući kojem u konačnom proizvodu nastaje pjenušavost.

b.   Najveći prinosi

1.	„Castelfranco Emilia” Bianco 232 hektolitra po hektaru

2.	„Castelfranco Emilia” Bianco Frizzante 232 hektolitra po hektaru

3.	Djelomično fermentirani mošt „Castelfranco Emilia” Bianco 232 hektolitra po hektaru

4.	„Castelfranco Emilia” Moscato 208 hektolitara po hektaru

5.	„Castelfranco Emilia” Moscato Frizzante 208 hektolitara po hektaru

6.	Djelomično fermentirani mošt „Castelfranco Emilia” Moscato 208 hektolitara po hektaru

7.	„Castelfranco Emilia” Trebbiano 232 hektolitra po hektaru

8.	„Castelfranco Emilia” Trebbiano Frizzante 232 hektolitra po hektaru

9.	Djelomično fermentirani mošt „Castelfranco Emilia” Trebbiano 232 hektolitra po hektaru

10.	„Castelfranco Emilia” Trebbiano-Moscato 228 hektolitara po hektaru

11.	„Castelfranco Emilia” Trebbiano-Moscato Frizzante 228 hektolitara po hektaru

12.	Djelomično fermentirani mošt „Castelfranco Emilia” Trebbiano-Moscato 228 hektolitara po hektaru

13.	„Castelfranco Emilia” Moscato-Trebbiano 219 hektolitara po hektaru

14.	Biser vino „Castelfranco Emilia” Moscato-Trebbiano 219 hektolitara po hektaru

15.	Djelomično fermentirani mošt „Castelfranco Emilia” Moscato-Trebbiano 219 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Vina i djelomično fermentirani mošt koji smiju nositi naziv ZOZP-a „Castelfranco Emilia” proizvode se od grožđa uzgojenog na području proizvodnje koje obuhvaća:

—	čitavo administrativno područje sljedećih općina u pokrajini Bologna: Anzola dell’Emilia, Argelato, Bologna, Calderara di Reno, Crevalcore, Sala Bolognese, San Giovanni Persiceto, S. Agata Bolognese i Zola Predosa, kao i čitavo područje Bazzana i Crespellana u općini Valsamoggia;

—	čitavo administrativno područje sljedećih općina u pokrajini Modena: Castelfranco Emilia, Spilamberto, Castelnuovo Rangone, Castelvetro di Modena, Formigine, Nonantola, Ravarino, San Cesario sul Panaro i Savignano sul Panaro.

7.   Glavne sorte vinove loze

Montù B. – Montuni

Moscato Bianco B. – Moscato

Trebbiano Modenese B. – Trebbiano

Trebbiano Romagnolo B. – Trebbiano

Trebbiano Toscano B. – Trebbiano

8.   Opis povezanosti

8.1.   „Castelfranco Emilia” – sve kategorije: vino, biser vino i djelomično fermentirani mošt

Čimbenici tla, klime i uzgoja relevantni za povezanost

Područje proizvodnje vina „Castelfranco Emilia” prostire se preko središnje ravnice u Emiliji, koja zahvaća pokrajine Bologna i Modena. Zahvaljujući položaju u podnožju Apenina ravnica ima tipične kontinentalne temperature i količine padalina, s vrućim ljetima i hladnim zimama. Tlo nizine u središnjoj Emiliji aluvijalnog je podrijetla s vrlo blagim padinama. Kemijski sastav tla karakterizira izdašna količina ukupnog dušika (N), a kalija (K) ima više nego fosfora (P). Fizičko-mehanički sastav tla na desnoj obali rijeke Panaro srednje je konzistencije te naginje prema glinovitom. Površinski i duboki horizonti često sadržavaju šljunak zbog riječnih sedimenata nanesenih tijekom prošlog tisućljeća. Rijeke Panaro i Samoggia te ostali manji potoci koji teku niz Apenine, kao i dobre razine vode u podtlu, osiguravaju dovoljne količine vode.

Budući da su uvjeti tla i klime u pokrajinama Modena i Bologna pogodni za prirodan rast vinove loze, metoda uzgoja temelji se na sustavu armature za povezivanje trajnih kordonaca s obješenim granama kako bi se održao snažan rast biljaka i omogućila podjednaka distribucija pupova i hvatanje energije sunčevih zraka te da do grozdova dopire dovoljno zraka i svjetla.

Uvjeti tla, klime i uzgoja jednaki su na ravnicama i u podnožju pokrajina Bologne i Modene, u kojima plodnost zemlje i dostupnost kalija (K), za koju se zna da je povezana s procesom nakupljanja šećera u voću, te sustav armature za povezivanje koji vinogradari primjenjuju, osiguravaju optimalno dozrijevanje grožđa.

Ljudski i povijesni čimbenici relevantni za povezanost

Područje ZOZP-a „Castelfranco Emilia” bila je povijesna granica između dvaju suparničkih gradova, Bologne kao dijela Papinske Države i Modene kao glavnoga grada Vojvodstva Modene i pokrajine Reggio Emilia, koja je bila povezana s kraljevskom obitelji Habsburg-Lorraine. Dolazeći sa zapada preko mosta Sant’Ambrogio na rijeci Panaro u blizini Modene, gdje se nalazila granica između Vojvodstva i Papinske Države, mogu se vidjeti vinogradi sa sortom vinove loze Lambrusco, nakon kojih slijede vinogradi sa sortama bijeloga grožđa kao što su Montù, Trebbiano i Albana. Grad Castelfranco Emilia od 1929. nije dio pokrajine Bologna, već pokrajine Modena.

Drevnu tradiciju proizvodnje bijelog vina na tom području potvrđuju rane ampelografske publikacije. Sorta „Montù” (sinonim „Montonego”) i vino proizvedeno od nje, uključujući mješavine s drugim sortama bijeloga grožđa, spominje se još 1823.

Ljudski čimbenici uključuju aktivnosti lokalnih poljoprivrednika i vinogradara koji su zahvaljujući poljoprivrednoj i enološkoj stručnosti uspjeli proslaviti vina „Castelfranco Emilia”.

Tehnika uzgoja temelji se na špalirskim sustavima s jednostrukim ili dvostrukim trajnim kordoncem kako bi se održala snaga biljaka i osigurala dovoljna izloženost grozdova suncu za optimalno dozrijevanje grožđa.

Zrelo grožđe ima dobar sadržaj šećera, visoku kiselost te dobar sadržaj aromatskih tvari specifičnih za sorte koje se uzgajaju.

To se odražava na tehničkim aspektima proizvodnje u smislu kombinacije sorti vinove loze, metoda uzgoja, koje osiguravaju uravnoteženu proizvodnju prikladnu za lokalno tlo i klimu, te postupcima proizvodnje vina, uključujući prirodnu ponovnu fermentaciju u bocama ili u autoklavima.

8.2.   „Castelfranco Emilia” – kategorija vina

Informacije o posebnim značajkama proizvoda koje se mogu pripisati zemljopisnom podrijetlu i uzročno-posljedičnoj vezi sa zemljopisnim područjem.

Proizvodi sa ZOZP-om „Castelfranco Emilia” u kategoriji vina slamnatožute su boje raznih intenziteta s istaknutim cvjetnim aromama tipičnima za glavne sorte grožđa.

Njihova svježina i mirisne arome pridonose dobro uravnoteženom okusu. Vina su dobro strukturirana i bogata, umjerene alkoholne jakosti s istaknutom, ali ne predominantnom kiselom notom. Sadržaj šećera je u rasponu od suhog do slatkog.

To su vina spremna za konzumaciju, neprikladna za starenje, i dobro se slažu s jelima od tjestenine, bijelim mesom ili ribom. Vina su najbolja za uživanje unutar godine dana nakon godine proizvodnje kako bi se bolje osjetila njihova posebna organoleptička svojstva.

Na svojstva kvalitete vina utječu pedološki i klimatski uvjeti na području proizvodnje. Klima je umjerena, svježa i vjetrovita, tla su porozna pri čemu je dostupna dovoljna količina vode. Tijekom razdoblja dozrijevanja grožđa prisutne su temperaturne varijacije. To osigurava optimalno dozrijevanje grožđa s bogatim sadržajem šećera i kiselina, što se, u kombinaciji s ostalim organoleptičkim svojstvima i svojstvima kvalitete povezanima s upotrijebljenim sortama vinove loze, odražava na vinima.

Stoga se uzročna povezanost temelji na posebnim svojstvima proizvoda, koja se mogu pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu.

8.3.   „Castelfranco Emilia” – kategorija biser vina

Informacije o posebnim značajkama proizvoda koje se mogu pripisati zemljopisnom podrijetlu i uzročno-posljedičnoj vezi sa zemljopisnim područjem.

Proizvodnja biser vina duga je tradicija u regiji Emilia-Romagna, uključujući područje proizvodnje vina sa ZOZP-om „Castelfranco Emilia”. Budući da potrošači cijene biser vina „Castelfranco Emilia”, njihova je proizvodnja komercijalno održiva.

Zrelo grožđe ima dobar sadržaj šećera, visoku kiselost te dobar sadržaj aromatskih tvari specifičnih za sorte koje se uzgajaju, pa je prikladno za sekundarnu fermentaciju u proizvodnji vina kategorije „biser vino”.

Proizvodnja biser vina „Castelfranco Emilia” temelji se na ponovnoj fermentaciji u autoklavima (Charmatov postupak) ili u bocama, što omogućuje dobivanje vinâ s povišenim tlakom zahvaljujući ugljikovu dioksidu nastalom fermentacijom.

Biser vina imaju slamnatožutu boju, dobre razine kiselosti te umjerenu alkoholnu jakost. Pjena, dobivena ponovnom fermentacijom u autoklavima ili fermentacijom u bocama fina je i dugotrajna ali prolazna te ističe cvjetne i voćne aromatske note glavnih sorti vinove loze svake pojedine vrste. Biser vina spremna su za konzumaciju i najbolja za uživanje unutar godine dana nakon godine proizvodnje.

Na svojstva kvalitete biser vina utječu pedološki i klimatski uvjeti na proizvodnom području. Klima je umjerena, svježa i vjetrovita, a tla su porozna pri čemu je dostupna dovoljna količina vode. Tijekom razdoblja dozrijevanja grožđa prisutne su temperaturne varijacije. To osigurava optimalno dozrijevanje grožđa s dobrim sadržajem šećera i kiselina, što se, u kombinaciji s ostalim organoleptičkim svojstvima i svojstvima kvalitete povezanima s upotrijebljenim sortama vinove loze, odražava na proizvedenim vinima.

Stoga se uzročna povezanost temelji na posebnim svojstvima proizvoda, koja se mogu pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu.

8.4.   „Castelfranco Emilia” – kategorija djelomično fermentiranog mošta

Informacije o posebnim značajkama proizvoda koje se mogu pripisati zemljopisnom podrijetlu i uzročno-posljedičnoj vezi sa zemljopisnim područjem.

Na području proizvodnje vina sa ZOZP-om „Castelfranco Emilia” razvila se proizvodnja slatkog i pjenušavog proizvoda u kategoriji djelomično fermentiranog mošta.

Tlo na području proizvodnje plodno je i aluvijalnog podrijetla, srednje konzistencije ili glinovito, ponekad rahlo i šljunkovito, pa je pogodno za uzgoj plodonosnih vinograda.

Tehnike uzgoja, koje su s vremenom poboljšane, temelje se na špalirskim sustavima osmišljenima kako bi se održala snaga biljaka i osigurala dovoljna izloženost grozdova suncu za optimalno dozrijevanje grožđa.

Zrelo grožđe ima dobar sadržaj šećera, visoku kiselost te dobar sadržaj aromatskih tvari specifičnih za sorte koje se uzgajaju, koje su izraženije u djelomično fermentiranom moštu koji karakterizira fina i brzo prolazna pjena.

Djelomično fermentirani mošt proizvodi se ponovnom fermentacijom mošta ili djelomično fermentiranog mošta u autoklavima, pa ima znatan pretlak zahvaljujući ugljikovu dioksidu nastalom fermentacijom.

Mošt je slamnatožute boje i dobre kiselosti, smanjene stvarne alkoholne jakosti te znatne razine neprevrelog šećera, što je tipično za djelomično fermentirani mošt. Ima prepoznatljive cvjetne i voćne arome tipične za glavne sorte vinove loze svake pojedine vrste. Pjena je fina i brzo prolazna. Proizvodi su spremni za konzumaciju i najbolji su za uživanje unutar godine dana nakon godine proizvodnje.

Na svojstva kvalitete utječu uvjeti tla i klime na području proizvodnje. Klima je umjerena, svježa i vjetrovita, a tla su vrlo porozna uz dovoljnu količinu vode na raspolaganju. Tijekom razdoblja dozrijevanja grožđa prisutne su temperaturne varijacije. To osigurava optimalno dozrijevanje grožđa s bogatim sadržajem šećera i kiselina, što se, u kombinaciji s ostalim organoleptičkim svojstvima i svojstvima kvalitete povezanima s upotrijebljenim sortama vinove loze, odražava na proizvodima.

Stoga se uzročna povezanost temelji na posebnim svojstvima proizvoda, koja se mogu pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu.

9.   Osnovni dodatni uvjeti

Označivanje vrsta s dvije sorte navedene na etiketi (Trebbiano-Moscato i obrnuto)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

Dodatno uz posebno pravilo EU-a o dvjema sortama grožđa koje se navode na etiketi (članak 50. stavak 1. točka (a) podtočka ii. Uredbe (EU) 2019/33), grožđe najmanje zastupljene sorte mora činiti najmanje 15 % ukupne količine grožđa. U nacionalnom zakonodavstvu to je predviđeno u članku 45. Zakona 238/2016.

„Castelfranco Emilia” – kategorije vina, biser vina i djelomično fermentiranog mošta

Pravni okvir:

zakonodavstvo EU-a

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

Na proizvodima iz kategorija biser vino i djelomično fermentirani mošt mogu se upotrebljavati čepovi u obliku gljive pod uvjetom da kapica koja prekriva čep ne bude viša od 7 cm.

Ta vrsta čepa može se upotrebljavati na temelju odstupanja predviđenog zakonodavstvom EU-a (članak 57. stavak 2. Uredbe (EU) 2019/33).

Područje proizvodnje vina

Pravni okvir:

zakonodavstvo EU-a

Vrsta dodatnog uvjeta:

odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Relevantnim zakonodavstvom EU-a (trenutačno članak 5. Uredbe (EU) 2019/33) dopušta se da se postupak vinifikacije, uključujući sekundarnu fermentaciju, za dobivanje biser vina i djelomično fermentiranog mošta provodi na razgraničenom području proizvodnje grožđa, ali i na susjednim područjima u regiji Emilia-Romagna.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/15995

---

(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2023/C 60/24)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Bohusläns blåmusslor”

EU br.: PDO-SE-02616 – 17.6.2020.

ZOI (X) ZOZP ( )

1.   Naziv [ZOI-ja ili ZOZP-a]

„Bohusläns blåmusslor”

2.   Država članica ili treća zemlja

Švedska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.7: Svježa riba, mekušci i rakovi te proizvodi dobiveni od njih

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Bohusläns blåmusslor” su dagnje (Mytilus edulis) koje se uzgajaju u arhipelagu oko pokrajine Bohuslän.

Dagnje „Bohusläns blåmusslor” imaju sljedeća svojstva:

Fizikalna svojstva:

Izgled: dagnje „Bohusläns blåmusslor” imaju tanku ljušturu čije se dvije slične duge polovice na jednom kraju sužavaju. Ljuštura je obično malo šira pri dnu i nešto plosnatija nego u drugim vodnim područjima. Smeđecrne su boje, s primjesama plave. Unutrašnjost ljušture je sjajna i prelijeva se u bisernobijeloj boji s primjesama svjetloplave. Polovice ljušture ispunjene su različitim količinama ikre (kod ženskog spola) i mliječi (kod muškog spola).

Veličina: najviše 50 dagnji po kg.

Duljina: od 4,5 cm do 10 cm.

Udio mesa dagnji: meso dagnji čini najmanje 20 % žive mase.

Kemijska svojstva:

Voda: 85 g/100 g jestivog dijela

Bjelančevine: 10–12 g/100 g jestivog dijela

Masti: 1,4–1,6 g/100 g jestivog dijela

od čega

zasićene masne kiseline: 0,25–0,4 g/100 g jestivog dijela

jednostruko nezasićene masne kiseline: 0,3–0,4 g/100 g jestivog dijela

višestruko nezasićene masne kiseline: 0,4–0,5 g/100 g jestivog dijela

od čega

omega-3 masne kiseline: 0,30–0,35 g/100 g jestivog dijela

omega-6 masne kiseline: 0,10–0,15 g/100 g jestivog dijela

Organoleptička svojstva:

Boja: mišićno je meso sjajno, sa žutim do svjetlosmeđim tonovima, a kod ženki s jajašcima tijekom sezone mriješćenja može imati ružičastu nijansu.

Miris: svjež, izražen miris mora i morskih algi, s notama orašastih plodova i zemlje.

Okus: izrazito svjež, s notama umamija, orašastih plodova i rakovica. Potonji su okusi izraženiji tijekom sezone mriješćenja od svibnja do srpnja.

Konzistencija: glatka, tvrde teksture koja je u zagrizu čvrsta, a da pritom nije žilava.

Rok trajanja: dagnje „Bohusläns blåmusslor” ostaju svježe 7–11 dana, pod uvjetom da se ni u jednom trenutku ne prekida lanac hlađenja.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Dagnje „Bohusläns blåmusslor” hrane se filtriranjem fitoplanktona koji je prirodno prisutan u vodi.

Sirovine: za proizvodnju proizvoda „Bohusläns blåmusslor” uzgajaju se dagnje vrste Mytilus edulis, koja je prirodno prisutna na području proizvodnje. Dagnje „Bohusläns blåmusslor” uzgajaju se viseći na užadi, bez dodira s morskim dnom, na najvećoj dubini od oko 9 metara.

Dagnje „Bohusläns blåmusslor” beru se tijekom cijele godine u dobi od najmanje 15 mjeseci.

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Uzgoj i čišćenje dagnji „Bohusläns blåmusslor” moraju se odvijati na zemljopisnom području opisanom u točki 4.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje proizvodnje dagnji „Bohusläns blåmusslor” obuhvaća arhipelag oko pokrajine Bohuslän, od norveške granice na sjeveru do rijeke Nordre na jugu, te dio obale pokrajine Bohuslän unutar 5 km od obale na normalnoj razini vode u sljedećim župama i okruzima:

župe Hodal, Strömstad i Tjärnö u pomorskom okrugu Vätte,

župe Lur i Tanum u pomorskom okrugu Tanum,

župe Kville, Svenneby i Bottna u pomorskom okrugu Kville,

župe Tossene i Askum u pomorskom okrugu Sotenäs,

župe Bro, Brasäter i Lyse u pomorskom okrugu Stagenäs;

župe Håby i Foss u pomorskom okrugu Tunge,

župe Skredsvik, Herrestad, Högås, Bokenäs, Dragsmark i Bäve u pomorskom okrugu Lane,

župe Forshälla, Resteröd i Ljung u pomorskom okrugu Fräkne,

župe Skaftö, Torp, Myckleby, Långelanda, Stala, Tegneby, Röra i Morlanda u okrugu Ordost,

župe Klövedal, Valla i Stenkyrka u pomorskom okrugu Tjörn,

župe Ödsmål, Norum, Jörlanda, Solberg i Hålta u pomorskom okrugu Inlands Nordre,

župe Lycke, Marstrand, Torsby i Harestad u pomorskom okrugu Inlands Söndre.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Povezanost zemljopisnog područja i posebnih svojstava proizvoda „Bohusläns blåmusslor” temelji se i na prirodnim uvjetima tog područja i na ljudskim čimbenicima.

Posebnosti proizvoda

Dagnje „Bohusläns blåmusslor” uzgajaju se na užadi s koje slobodno vise, pri čemu ne dodiruju morsko dno. Zbog toga u dagnjama, za razliku od nekoliko drugih vrsta dagnji prisutnih na tržištu, nema tragova pijeska i gline.

Dagnje „Bohusläns blåmusslor” imaju tanku ljušturu i dobro su uhranjene (meso dagnji čini najmanje 20 % žive mase). Polovice ljušture obično su nešto plosnatije i šire na dnu od polovica ljuštura dagnji uzgojenih u drugim vodnim područjima.

Dagnje „Bohusläns blåmusslor” imaju sjajno meso i svjež miris mora i morskih algi s natruhama orašastih plodova, a okus im je svjež, s izraženim notama umamija, orašastih plodova i rakovica. Tekstura je čvrsta, što daje ugodan okus u ustima.

Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti

Područje proizvodnje dagnji „Bohusläns blåmusslor” nalazi se u dijelu tjesnaca Skagerrak koji čini arihipelag Bohuslän. Taj se arhipelag ustvari sastoji od samo jednog ili dvaju otočnih lanaca koji razdvajaju kopno od otvorenog mora, pa su vjetar i valovi često snažni.

Temperatura, salinitet i hranjivost vode te činjenica da su ličinke prirodno prisutne dagnje (Mytilus edulis) pelagične stvaraju prirodne uvjete na kojima se temelji uzgoj dagnji „Bohusläns blåmusslor”.

Te prirodne uvjete dodatno oblikuje nekoliko morskih struja, od kojih je najvažnija baltička struja, koja prenosi vodu bogatu hranjivim tvarima iz estuarija Baltičkog mora u tjesnac Öresund prema sjeveru do proizvodnog područja. Dok se kreće prema sjeveru uzduž zapadne obale Švedske, baltička struja dobiva dodatne hranjive tvari iz rijeka, uglavnom rijeka Göta i Nordre.

Kad baltička struja dosegne tjesnac Skagerrak, njezin sadržaj soli iznosi između 24 i 28 %. Zbog relativno niskog sadržaja soli ta struja stvara sloj iznad mnogo slanije vode u tjesnacu Skagerrak (35–37 %). Prosječna temperatura vode na površini tog sloja iznosi 10–11 °C, dok dublje u sloju pada na 8–9 °C.

Količine hranjivih tvari, uglavnom fosfora i dušika, na području proizvodnje dagnji „Bohusläns blåmusslor” variraju tijekom godine te su zbog povećanog otjecanja s tla zimi veće nego ljeti. Stoga se sadržaj fosfora i dušika kreće između 0,4 i 1,0 μM, odnosno 15 i 21 μM.

Temperatura i taloženje sloja površinske vode bogate hranjivim tvarima koja na proizvodnom području teče iznad slanije vode pogoduju rastu fitoplanktona, koji je glavna hrana dagnji „Bohusläns blåmusslor” (sadržaj fitoplanktona mjeren kao klorofil A iznosi 1,2 do 3,0 μg/l). Zahvaljujući velikoj dostupnosti hrane dagnje „Bohusläns blåmusslor” brzo rastu, zbog čega imaju tanku ljušturu i dobro su uhranjene, s mesom karakterističnog okusa i arome.

Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti

Za uzgoj dagnji „Bohusläns blåmusslor” potreban je protok hranjive vode s ispravnom razinom saliniteta i temperature kako bi dagnje imale dobar pristup hrani te kako bi se uzgajališta prirodno opskrbljivala ličinkama dagnje.

S druge strane, snažni vjetrovi i stanje mora negativno utječu na uzgoj dagnji te na mogućnost berbe dagnji „Bohusläns blåmusslor” ujesen i zimi, kad na uvjete na području proizvodnje često utječu oluje i snažno nevrijeme.

Pri odabiru lokacije uzgajališta dagnji „Bohusläns blåmusslor” uzgajivači moraju uzeti u obzir prethodno navedene čimbenike. Prikladne lokacije za uzgoj dagnji „Bohusläns blåmusslor” odabiru kombiniranjem tradicionalnog poznavanja lokalnih uvjeta u raznim dijelovima proizvodnog područja (vjetar, smjerovi vjetra i struje) s informacijama o svojstvima morskog okoliša (temperatura vode, salinitet, hranjive tvari) iz analiza koje se redovito provode na proizvodnom području.

Svojstva proizvoda „Bohusläns blåmusslor” ovise i o načinu na koji se s dagnjama postupa nakon berbe. Kako bi se očuvala svojstva živih dagnji, uzgajivači svježe prikupljene dagnje stavljaju na hlađenje cirkulirajućom morskom vodom (5–6 °C) najkasnije pet sati nakon berbe. Ljeti, od lipnja do kolovoza, kad je temperatura zraka relativno visoka, dagnje se rashlađuju izravno na plovilu za berbu, u vodenim bazenima ili velikim vrećama. Svježe prikupljene dagnje mogu se skladištiti u hladnoj vodi do sedam dana, a da to ne utječe na njihova svojstva, pod uvjetom da počivaju tijekom skladištenja.

Prije nego što se dagnje „Bohusläns blåmusslor” zapakiraju za prodaju, očiste se od morskih algi i drugih nakupina. Zatim se ručno pregledavaju kako bi se zajamčilo da dagnje koje se prodaju ispunjavaju zahtjeve kvalitete proizvoda „Bohusläns blåmusslor”.

Uzgoj proizvoda „Bohusläns blåmusslor” temelji se na održivom upravljanju populacijom dagnji te od uzgajivača iziskuje poznavanje životnog ciklusa dagnje i uvjete njezina uzgoja u prirodnim uvjetima na području proizvodnje dagnji „Bohusläns blåmusslor”.

Upućivanje na objavu specifikacije

https://www.livsmedelsverket.se/globalassets/foretag-regler-kontroll/livsmedelsinformation-markning-halsopastaenden/skyddade-beteckningar/produktspecifikation_blamusslor_2022_10_12.pdf

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.