15.2.2023

Službeni list Europske unije

C 56/1

PREPORUKA KOMISIJE

оd 8. veljače 2023.

o ciljevima Unije u pogledu otpornosti na katastrofe

(2023/C 56/01)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Odluku br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (1), a posebno njezin članak 6. stavak 5.,

budući da:

(1)

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu („Mehanizam Unije”), uspostavljen Odlukom br. 1313/2013/EU, usmjeren je na jačanje suradnje između Unije i država članica i olakšavanje koordinacije u području civilne zaštite kako bi se poboljšala djelotvornost sustavâ za prevenciju, pripremu i odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

(2)

U skladu s člankom 6. stavkom 5. Odluke br. 1313/2013/EU Komisija u suradnji s državama članicama uspostavlja i razrađuje ciljeve Unije u pogledu otpornosti na katastrofe u području civilne zaštite i donosi preporuke za njihovo definiranje kao neobvezujućeg zajedničkog polazišta kako bi se poduprle mjere za prevenciju i pripravnost u slučaju katastrofa koje uzrokuju ili mogu uzrokovati prekogranične učinke u više zemalja.

(3)	Zemljopisno područje primjene ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe obuhvaća Uniju i njezine države članice te države sudionice Mehanizma Unije (2) u skladu s člankom 4. stavcima 4.a i 12. Odluke br. 1313/2013/EU.

(4)

Prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem s kojima se suočava Unija sve su češće i sve veće. Klimatske promjene i uništavanje okoliša pogoršavaju rizike za Uniju jer povećavaju učestalost i intenzitet događaja povezanih s vremenskim uvjetima te štetno onečišćenje, nestašicu vode i gubitak bioraznolikosti. Osim toga, katastrofe sve više imaju prekogranične i sektorske učinke. Osim što oduzimaju živote i utječu na ljudsko zdravlje, katastrofe narušavaju gospodarsko blagostanje i uzrokuju nepopravljive gubitke za okoliš, bioraznolikost i kulturnu baštinu. Stoga bi trebalo povećati otpornost na katastrofe na razini Unije i u državama članicama. Ciljevi Unije u pogledu otpornosti na katastrofe trebaju doprinijeti jačanju otpornosti na katastrofe i poboljšanju sposobnosti Unije i njezinih država članica da se nose s učincima trenutačnih i budućih katastrofa. Sveobuhvatni i integrirani pristupi upravljanju rizicima od katastrofa ključni su za jačanje otpornosti.

(5)	Jačanje otpornosti na katastrofe trebalo bi se temeljiti na posebnim horizontalnim načelima i pristupima.

(6)	Ciljevi Unije u pogledu otpornosti na katastrofe priloženi ovoj Preporuci utvrđeni su u suradnji s državama članicama.

(7)	Pri utvrđivanju ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe posebna pozornost posvećena je posebnim potrebama ranjivih skupina. Njihove potrebe trebalo bi uzeti u obzir pri provedbi i preispitivanju ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe.

(8)

Pri provedbi i daljnjem razvoju ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe trebalo bi nastojati uspostaviti sinergije i postići komplementarnosti s relevantnim međunarodnim okvirima za otpornost, kao što je Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa, i drugim sektorskim inicijativama Unije za izgradnju otpornosti kako bi se poboljšala ukupna sposobnost Unije i njezinih država članica da se nose s učincima prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

(9)

Stoga je potrebno produbiti i proširiti suradnju na nacionalna i odgovarajuća podnacionalna tijela izvan područja civilne zaštite, kao i na pružatelje ključnih usluga, uključujući sektor prometa, te dionike u privatnom sektoru, nevladina tijela, istraživačku zajednicu i stručnjake za kulturnu baštinu. Pravodobno objavljivanje pristupačnih, interoperabilnih i ponovno upotrebljivih podataka olakšat će međusektorsku i prekograničnu suradnju.

(10)	Takva suradnja može uključivati i civilno-vojnu suradnju u skladu s Odlukom br. 1313/2013/EU (3).

(11)

Nadležna tijela država članica, Komisija i relevantne agencije Unije u okviru svojih mandata trebali bi biti spremni odgovoriti na različite vrste i razmjere prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, uključujući industrijske, pomorske i druge nesreće povezane s prometom, na zdravstvene krize i krizne situacije koje karakteriziraju nesigurnost te na poremećaje koji bi mogli dovesti u pitanje operacije civilne zaštite ili kontinuitet poslovanja.

(12)

U skladu s člankom 6. stavkom 5. Odluke br. 1313/2013/EU ciljevi Unije u pogledu otpornosti na katastrofe trebaju se temeljiti na scenarijima usmjerenima na sadašnjost i budućnost, uzimajući u obzir utjecaje klimatskih promjena na rizike od katastrofa, podatke o prošlim događajima i međusektorsku analizu učinka, pri čemu se posebna pozornost posvećuje ranjivim skupinama. S druge strane, pri planiranju upravljanja katastrofama i izradi scenarija iz članka 10. Odluke br. 1313/2013/EU treba uzeti u obzir rad na utvrđivanju ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe. Stoga su definiranje ciljeva i izrada scenarija blisko povezani. Iako će se pomoću scenarija prikupiti dokazi i informacije o rizicima na temelju kojih bi se trebali oblikovati ciljevi, u okviru ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe trebalo bi, s druge strane, utvrditi područja koja su važna za otpornost na katastrofe te na taj način usmjeriti izradu scenarija.

(13)	Stoga bi ciljeve Unije u pogledu otpornosti na katastrofe trebalo stalno preispitivati i revidirati s obzirom na napredak ostvaren u njihovu razvoju i provedbi, nove okolnosti i potrebe koje se mijenjaju.

(14)	Izvješćivanjem na temelju članka 34. stavka 2. Odluke br. 1313/2013/EU trebalo bi pružati redovite informacije, među ostalim o napretku u ostvarivanju ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe,

DONIJELA JE OVU PREPORUKU:

PREDMET I PODRUČJE PRIMJENE

U skladu s člankom 6. stavkom 5. Odluke br. 1313/2013/EU ovom se Preporukom utvrđuju ciljevi Unije u pogledu otpornosti na katastrofe u području civilne zaštite te opća načela za njihovu provedbu i preispitivanje te izvješćivanje o njima.

Ciljevi Unije u pogledu otpornosti na katastrofe neobvezujuće su zajedničko polazište za potporu mjerama prevencije i pripravnosti u slučaju katastrofa koje uzrokuju ili mogu uzrokovati prekogranične učinke u više zemalja, kako bi se poboljšala sposobnost Unije i njezinih država članica da se suoče s takvim katastrofama i da se nose s njihovim učincima. U okviru ciljeva utvrđuju se prioritetna područja i povezani specifični ciljevi za jačanje otpornosti Mehanizma Unije i država članica na katastrofe.

HORIZONTALNA NAČELA I PRISTUPI NA KOJIMA SE TEMELJI OTPORNOST NA KATASTROFE

Vrste rizika brzo se mijenjaju. Učinci sve češćih i intenzivnijih prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem šire se preko granica i iz jednog sektora u drugi te uzrokuju ljudske i gospodarske gubitke. Kako bi se očuvala sposobnost dionika civilne zaštite da djelotvorno upravljaju različitim vrstama budućih poremećaja, potrebno je ojačati otpornost na katastrofe.

Jačanje otpornosti na katastrofe u području civilne zaštite trebalo bi biti:

(a)	sveobuhvatno: trebalo bi obuhvatiti cijeli ciklus upravljanja katastrofama, odnosno prevenciju, pripravnost, odgovor i oporavak;

(b)	anticipatorno: trebalo bi, kad je to moguće, smanjiti temeljne rizike od katastrofa i osigurati odgovarajuću pripravnost za djelotvoran i učinkovit odgovor na katastrofe;

(c)

međusektorsko i prekogranično: trebalo bi promicati pristup kojim se uzimaju u obzir međuovisnosti višestrukih rizika, osigurava usklađenost relevantnih sektora politika i potiče suradnja među državama članicama koje dijele zajedničke rizike. Suradnjom i koordinacijom trebalo bi poticati usklađenost, optimizirati sinergije i promicati usklađeno djelovanje među sektorima i razinama upravljanja, uključujući među regijama, tijelima i dionicima;

(d)

utemeljeno na znanju i dokazima: trebalo bi se oslanjati na dobro razumijevanje rizika od katastrofa, među ostalim gospodarskih, ekoloških i društvenih učinaka katastrofa. U tu svrhu trebalo bi podupirati istraživanja i inovacije te poticati razmjenu znanja, uključujući rezultate dobre prakse iz istraživanja, razmjene podataka, kontinuirane evaluacije i učenja;

(e)	uključivo: trebalo bi osigurati da nitko ne bude zapostavljen, uzimajući u obzir posebne potrebe i uzroke ranjivosti osoba kao što su spol, dob, gospodarsko, obrazovno i socijalno podrijetlo, invaliditet i geografska izloženost posebnim rizicima;

(f)	održivo: trebalo bi uzimati u obzir prirodna rješenja, učinke klimatskih promjena i uništavanja okoliša na rizike od katastrofa te prevenciju i ublažavanje učinaka katastrofa na okoliš a da se pritom posebna pozornost posveti smanjenju utjecaja operacija civilne zaštite na okoliš.

CILJEVI UNIJE U POGLEDU OTPORNOSTI NA KATASTROFE

Za jačanje otpornosti na katastrofe u području civilne zaštite potrebno je poduzeti mjere u sljedećim područjima:

(a)	predviđanje – poboljšanje procjene rizika, predviđanja i planiranja upravljanja rizicima od katastrofa;

(b)	priprema – povećanje informiranosti i pripravnosti stanovništva u pogledu rizika;

(c)	uzbuna – poboljšanje ranog upozoravanja;

(d)	odgovor – jačanje kapaciteta za odgovor Mehanizma Unije;

(e)	sigurnost – osiguravanje snažnog sustava civilne zaštite.

Ciljevi Unije u pogledu otpornosti na katastrofe navedeni u stavku 5. utvrđeni su u Prilogu ovoj Preporuci.

Države članice i Komisija potiču se da poduzmu potrebne radnje i mjere u okviru Mehanizma Unije za postizanje ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe te da potiču suradnju s nacionalnim, regionalnim i međunarodnim partnerima, organizacijama civilnog društva i dionicima iz privatnog sektora.

Države članice i Komisija potiču se da osiguraju sinergije i komplementarnost s relevantnim međunarodnim, europskim ili nacionalnim okvirima za otpornost, strategijama, planovima i programima kako bi se dodatno ojačala ukupna sposobnost Unije i država članica da se nose s učincima katastrofa.

Konkretno, u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) Odluke br. 1313/2013/EU države članice moraju pri dorađivanju i usavršavanju planiranja upravljanja rizicima od katastrofa na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini, među ostalim kad je riječ o prekograničnoj suradnji, uzeti u obzir ciljeve Unije u pogledu otpornosti na katastrofe i rizike povezane s katastrofama koje uzrokuju ili mogu uzrokovati prekogranične učinke.

10.

Države članice potiču se da sudjeluju u stručnim provjerama procjene sposobnosti upravljanja rizicima iz članka 6. stavka 1. točke (e) Odluke br. 1313/2013/EU kako bi poduprle provedbu ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe.

11.

Komisija bi u okviru Mreže znanja Unije u području civilne zaštite uspostavljene u skladu s člankom 13. Odluke br. 1313/2013/EU i drugih mjera u okviru Mehanizma Unije trebala podupirati provedbu ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe.

PREISPITIVANJE I IZVJEŠĆIVANJE

12.

Ciljeve Unije u pogledu otpornosti na katastrofe trebalo bi stalno preispitivati i revidirati s obzirom na napredak ostvaren u njihovoj provedbi te nove okolnosti i potrebe koje se mijenjaju tako da se pritom uzmu u obzir izrada scenarija i planiranje upravljanja katastrofama iz članka 10. stavka 1. Odluke br. 1313/2013/EU.

13.

Za potrebe dvogodišnjeg izvješćivanja u skladu s člankom 34. stavkom 2. Odluke br. 1313/2013/EU potiče se bliska suradnja između Komisije i država članica kako bi se uspostavila metodologija za praćenje napretka u provedbi ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe. Takva metodologija trebala bi uključivati analizu trenutačnog stanja i polaznih vrijednosti za svako područje obuhvaćeno ciljevima te bi u okviru nje trebalo utvrditi odgovarajuće pokazatelje.

14.

Države članice potiču se da Komisiji dostave relevantne informacije o provedbi ciljeva Unije u pogledu otpornosti na katastrofe.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. veljače 2023..

Za Komisiju

Janez LENARČIČ

Član Komisije

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 924.

(2) S obzirom na članak 28. stavak 1. Odluke br. 1313/2013/EU, upućivanje na države članice uključuje države sudionice kako su definirane u članku 4. točki 12. Odluke br. 1313/2013/EU. Albanija, Bosna i Hercegovina, Island, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska sudjeluju u Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu.

(3) Upotreba vojnih sredstava pod civilnim vodstvom u krajnjoj nuždi može predstavljati važan doprinos odgovoru na katastrofe. Ako se upotreba vojnih kapaciteta za potporu operacijama civilne zaštite smatra opravdanom, suradnja s vojskom trebala bi slijediti modalitete, postupke i kriterije koje su utvrdili Vijeće ili njegova nadležna tijela za stavljanje na raspolaganje Mehanizmu Unije vojnih kapaciteta potrebnih za civilnu zaštitu te biti usklađena s mjerodavnim međunarodnim smjernicama.

PRILOG

Cilj Unije u pogledu otpornosti na katastrofe br. 1: predviđanje – poboljšanje procjene rizika, predviđanja i planiranja upravljanja rizicima od katastrofa

Dobro razumijevanje postojećih i novih rizika preduvjet je za sprečavanje ili ublažavanje štetnih posljedica katastrofa. Stoga bi države članice i Komisija trebale nastaviti poboljšavati svoje sposobnosti za utvrđivanje i procjenu rizika od katastrofa, posebno onih s mogućim prekograničnim i međusektorskim učincima. Izradom scenarija katastrofa na razini Europe trebala bi se poboljšati sposobnost Unije da predvidi buduće krize i rizike za život i zdravlje. Države članice i Komisija trebale bi se oslanjati i na sektorske i višesektorske procjene rizika (1) . Trebale bi poduzeti anticipatorne mjere donošenjem konkretnih preventivnih mjera i mjera pripravnosti te planiranjem upravljanja rizicima na razini Unije te na nacionalnoj i odgovarajućoj podnacionalnoj razini. Države članice trebale bi iskoristiti potporu koja je dostupna u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu („Mehanizam Unije”) i drugih fondova Unije (2) za promicanje pametnih ulaganja u prevenciju katastrofa radi zaštite građana od katastrofa, prilagodbe klimatskim promjenama i promicanja zelene tranzicije.

Cilj: do 2030. poboljšati sposobnost Unije i država članica da utvrde i procijene relevantne rizike od katastrofa s mogućim prekograničnim i međusektorskim učincima te da se koriste tim informacijama za jačanje aktivnosti prevencije katastrofa i pripravnosti na njih, uključujući strategije za smanjenje rizika, predviđanje katastrofa, planiranje upravljanja rizikom i aktivnosti odgovora.

Kako bi se poduprla i pratila provedba tog cilja, trebalo bi raditi na ostvarenju sljedećih specifičnih ciljeva:

Specifični ciljevi:

1.1.

Poboljšati sposobnost izrade scenarija na razini Unije:

Komisija bi do kraja 2023. u suradnji s državama članicama trebala izraditi ključne prekogranične međusektorske scenarije kojima je obuhvaćeno 16 glavnih opasnosti kojima je izložena Unija.

Države članice trebale bi osigurati da se njihovi scenariji katastrofa mogu uklopiti u scenarije na razini Europe.

Scenariji bi trebali poslužiti kao temelj za naknadnu prevenciju, pripravnost Unije i država članica, uključujući strategije za smanjenje rizika od katastrofa, predviđanje katastrofa te planiranje upravljanja rizikom i aktivnosti odgovora na njih.

Nakon 2023. scenariji bi se, prema potrebi, trebali stalno ažurirati i proširivati.

1.2.

Poboljšati procjenu rizika:

Komisija bi trebala dodatno poboljšati Unijin pregled rizika od prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (c) Odluke br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3) kako bi se rizik od katastrofa mogao sveobuhvatno sagledati na europskoj razini. Unijin pregled rizika od katastrofa trebao bi se temeljiti na nacionalnim, podnacionalnim i prekograničnim procjenama rizika u području civilne zaštite i relevantnim procjenama rizika na razini Unije (4), kao i na sektorskim i višesektorskim procjenama rizika koje se provode u skladu s pravom Unije.

Procjena rizika na razini Unije trebala bi se temeljiti na poboljšanom utvrđivanju i međusektorskoj analizi ključnih i novih rizika te njihovih kaskadnih učinaka, osobito na izložena ili ranjiva područja i skupine, te uzeti u obzir područja u Uniji koja su izložena sličnim rizicima.

Države članice trebale bi dodatno poboljšati procjenu rizika na nacionalnoj i, prema potrebi, podnacionalnoj razini te prekograničnih rizika. Pri procjeni rizika u državama članicama trebalo bi primjenjivati pristup koji uključuje više opasnosti. Države članice trebale bi uključiti preispitivanje novih rizika i procjenu prekograničnih rizika, učinaka klimatskih promjena i kaskadnih učinaka. Nacionalne, podnacionalne i prekogranične procjene rizika u području civilne zaštite trebale bi se temeljiti na procjenama rizika koje se provode u povezanim područjima politika i podupirati ih.

1.3.

Poboljšati sposobnost predviđanja:

države članice i Komisija trebale bi uz izradu scenarija dodatno ojačati aktivnosti prognoziranja i predviđanja rizika, kao što su ispitivanje vidokruga, analiza i istraživanje, kako bi se omogućilo rano utvrđivanje trenutačnih i novih rizika i izazova te kako bi se poduprlo poduzimanje mjera prilagodbe, prevencije ili pripravnosti za buduće poremećaje.

1.4.

Poboljšati planiranje upravljanja rizicima:

Komisija bi trebala osigurati da se procjena nedostataka i potreba Mehanizma Unije temelji na međusektorskim procjenama rizika i scenarijima te da se u okviru tog postupka primjenjuje pristup koji uključuje više opasnosti.

Države članice trebale bi osigurati da se pri izradi strategija, okvira ili planova upravljanja rizikom na nacionalnoj i, prema potrebi, podnacionalnoj razini primjenjuje pristup koji uključuje više opasnosti. Strategije, okviri ili planovi trebali bi se temeljiti na relevantnim scenarijima, prekograničnoj i međusektorskoj suradnji te bi trebali osigurati prilagodbu, prevenciju i pripravnost.

Države članice trebale bi proširiti planove upravljanja rizicima kako bi uključile prekogranične rizike na temelju bolje suradnje u prekograničnim područjima.

U tu svrhu Komisija i države članice trebale bi, prema potrebi, uzeti u obzir učinke klimatskih promjena, kaskadne učinke katastrofa i posebne potrebe ranjivih skupina.

1.5.

Poboljšati sposobnost civilne zaštite za razvoj preventivnih mjera:

tijela civilne zaštite država članica trebala bi poboljšati svoje preventivne aktivnosti, uključujući mjere „bolje obnove” (5) nakon katastrofa kako bi se postigla visoka razina zaštite od katastrofa.

Cilj Unije u pogledu otpornosti na katastrofe br. 2: priprema – povećanje informiranosti i pripravnosti stanovništva u pogledu rizika

Stanovništvo koje je upoznato s rizicima i pripremljeno na njih ključan je dio otpornosti na katastrofe jer su pojedinci i zajednice često prvi pogođeni i prvi koji reagiraju na katastrofe. Informiranost javnosti o rizicima i dostatno znanje o tome kako spriječiti katastrofe, pripremiti se za njih i odgovoriti na njih uvelike smanjuje njihove negativne posljedice. U okviru ovog cilja trebalo bi bolje upoznati javnost s rizicima od katastrofa i mjerama prevencije, poboljšati samozaštitu, postupke i pripravnost pojedinaca i zajednica za odgovor na katastrofe te poticati kulturu prevencije rizika i povjerenja u tijela civilne zaštite. Uz potporu Komisije države članice trebale bi unaprijediti komunikaciju s javnošću kako bi prevencija katastrofa i pripravnost na njih postali dio svakodnevnog života građana te promicati angažman civilnog društva i volonterske inicijative za prevenciju katastrofa i pripravnost na njih. Države članice trebale bi, prema potrebi, surađivati s lokalnim i regionalnim vlastima, partnerima, uključujući privatni sektor i organizacije civilnog društva i u prekograničnom kontekstu.

Cilj: do 2030. znatno povećati razinu informiranosti o rizicima od katastrofa i pripravnosti stanovništva Unije u svakoj državi članici.

Kako bi se poduprla i pratila provedba tog cilja, trebalo bi raditi na ostvarenju sljedećih specifičnih ciljeva:

Specifični ciljevi:

2.1.

Povećati opću razinu informiranosti o rizicima:

države članice trebale bi dalje razvijati strategije za informiranje javnosti o rizicima i pojačati mjere informiranja o rizicima kako bi se osigurao veći stupanj informiranosti stanovništva o regionalnim i ključnim nacionalnim rizicima. Strategije informiranja javnosti o rizicima trebale bi, prema potrebi, obuhvaćati i sezonske rezidente.

Komisija bi trebala podupirati mjere država članica za informiranje javnosti o rizicima te ih, prema potrebi, dopuniti mjerama za informiranje javnosti o rizicima na razini Unije.

—	Do 2030. 90 % stanovništva Unije (6) trebalo bi biti upoznato s rizicima od katastrofa u svojoj regiji.

2.2.

Poboljšati pristup javnosti informacijama o rizicima od katastrofa:

tijela Unije i država članica trebala bi osigurati da stanovništvo Unije može lako pristupiti informacijama o rizicima od katastrofa i njihovim mogućim učincima.

Tijela Unije i država članica trebala bi uzeti u obzir posebne potrebe i okolnosti ranjivih skupina i osoba s invaliditetom kad pružaju informacije o rizicima od katastrofa.

2.3.

Povećati informiranost stanovništva o mjerama prevencije rizika i pripravnosti te njihovo usvajanje:

države članice trebale bi osigurati da stanovništvo, uključujući ranjive skupine i osobe s invaliditetom, bude bolje upoznato s mjerama za prevenciju rizika i mjerama koje mogu poduzeti u slučaju najčešćih katastrofa. Na taj bi se način trebao povećati udio stanovništva koji je usvojio mjere prevencije i pripravnosti.

Komisija bi trebala podupirati mjere država članica u području prevencije rizika i javne pripravnosti te ih dopuniti relevantnim djelovanjem na razini Unije.

2.4.

Poboljšati kulturu prevencije rizika među stanovništvom:

države članice trebale bi poduzeti sljedeće mjere:

(a)	osigurati bolju upoznatost stanovništva s prevencijom rizika, veće povjerenje u tijela civilne zaštite i bolje razumijevanje zadaća civilne zaštite;

(b)	osigurati sposobnost stanovništva da procijeni pouzdanost informacija o riziku od katastrofa, uključujući sposobnost utvrđivanja mjerodavnih izvora takvih informacija i upozorenja;

(c)	povećati sudjelovanje javnosti i volontera u civilnoj zaštiti.

Komisija bi trebala podupirati mjere država članica za jačanje kulture prevencije rizika i dopuniti ih relevantnim djelovanjem na razini Unije.

Cilj Unije u pogledu otpornosti na katastrofe br. 3: uzbuna – poboljšanje ranog upozoravanja

Djelotvorni sustavi ranog upozoravanja i praćenja presudni su za predviđanje katastrofa i pripremu za njih. Njima se javnim tijelima i osobama kojima prijete katastrofe pomaže da pravodobno djeluju kako bi se ozljede, gubitak života i šteta na imovini, okolišu i kulturnoj baštini sveli na najmanju moguću mjeru. Sustave ranog upozoravanja trebalo bi redovito ocjenjivati i poboljšavati na razini Unije i u državama članicama. Trebalo bi ojačati ključne funkcije sustava ranog upozoravanja, kao što su predviđanje, otkrivanje, praćenje opasnosti i njihova učinka te pravodobno i lako razumljivo upozoravanje stanovništva, uključujući ranjive skupine. Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) trebao bi proaktivno podupirati države članice i pomagati tijelima civilne zaštite u procjenama učinka otkrivenih ili predviđenih događaja brzim procjenama učinka koje se provode na zahtjev.

Cilj: do 2030. poboljšati djelotvornost i interoperabilnost sustava ranog upozoravanja u Uniji kako bi se omogućio pravodoban i djelotvoran odgovor na katastrofe i izbjegli ili smanjili njihovi štetni učinci te pritom posebnu pozornost posvetiti jačanju ranog upozoravanja na rizike s prekograničnim učincima u više zemalja i ključne nacionalne rizike.

Kako bi se poduprla i pratila provedba tog cilja, trebalo bi raditi na ostvarenju sljedećih specifičnih ciljeva:

Specifični ciljevi:

3.1.

Poboljšati sposobnost predviđanja, otkrivanja i praćenja:

Komisija, posebice ERCC, relevantne agencije Unije i države članice trebale bi poboljšati svoje kapacitete za predviđanje, otkrivanje i praćenje opasnosti i učinaka, među ostalim poboljšanjem koordinacije u području prekograničnih rizika te integracije i interoperabilnost sustava.

Sustavi za otkrivanje i predviđanje trebali bi, prema potrebi, uključivati pitanja klimatskih promjena i uništavanja okoliša.

3.2.

Poboljšati upozoravanje javnosti:

države članice trebale bi poboljšati svoje sustave upozoravanja javnosti kako bi omogućile bolju komunikaciju o rizicima izvanrednim i kriznim situacijama koja se odnosi na očekivane učinke i mjere koje treba poduzeti. Trebalo bi poticati koordinaciju među predmetnim tijelima i službama te definirati jasno utvrđene protoke informacija i odgovornosti. Upozoravanje javnosti u državama članicama trebalo bi se temeljiti na poboljšanim mehanizmima za upozoravanje u slučaju prekograničnih katastrofa.

Države članice trebale bi osigurati da se pri upozoravanju javnosti uzimaju u obzir višejezične potrebe stanovništva te da bude uključivo i prilagođeno posebnim potrebama ranjivih skupina, uključujući osobe s invaliditetom.

Upozorenja bi trebala pravodobno i djelotvorno doprijeti do ugroženog stanovništva.

Države članice trebale bi osigurati da stanovništvo jasno razumije signale i poruke javnog upozorenja.

Cilj Unije u pogledu otpornosti na katastrofe br. 4: odgovor – jačanje kapaciteta za odgovor Mehanizma Unije za civilnu zaštitu

Zahtjevi za pomoć sve su češći, a potrebe odgovora sve raznolikije. U okviru Mehanizma Unije trebalo bi osigurati pripravnost za odgovor na nove rizike i vjerojatno povećanje broja prekograničnih katastrofa u više zemalja. Mehanizam Unije stoga bi trebalo ojačati odgovarajućom vrstom i količinom resursa kako bi se iz njega moglo nastaviti djelotvorno podupirati države članice u odgovoru na katastrofe koje premašuju njihove nacionalne kapacitete. Potrebe za kapacitetom za odgovor Mehanizma Unije trebalo bi redovito preispitivati. Komisija bi zajedno s državama članicama, prema potrebi, trebala nastaviti razvijati relevantne kapacitete za odgovor u okviru Europskih udruženih sredstava za civilnu zaštitu i sustava rescEU.

Cilj: do 2024. doraditi kapacitete Mehanizma Unije za odgovor na šumske požare, poplave, potrebe u području traganja i spašavanja, kemijske, biološke, radiološke i nuklearne događaje i hitne zdravstvene intervencije. Osim toga, taj će se cilj i specifični ciljevi utvrđeni u okviru njega do 2024. dodatno razraditi, a kapaciteti će se povećavati u područjima kao što su privremeno sklonište, opskrba energijom u izvanrednim situacijama i promet.

Kako bi se poduprla i pratila provedba tog cilja, trebalo bi raditi na ostvarenju sljedećih specifičnih ciljeva:

Specifični ciljevi (7):

4.1.

U području odgovora na šumske požare (8):

Mehanizmom Unije trebalo bi se moći istodobno odgovoriti na potrebe najmanje šest država članica čiji su nacionalni kapaciteti preopterećeni kapacitetima za gašenje šumskih požara iz zraka u trajanju od najmanje jednog, a najviše sedam dana.

Usporedno s tim, Mehanizmom Unije trebalo bi se moći istodobno odgovoriti na potrebe najmanje četiriju država članica čiji su kapaciteti nacionalnog odgovora preopterećeni kapacitetima za gašenje kopnenih šumskih požara u trajanju od najmanje sedam, a najviše 14 dana.

Osim toga, u okviru Mehanizma Unije trebalo bi moći rasporediti savjetodavne i ocjenjivačke timove za gašenje požara radi taktičkog savjetovanja za dva istodobna zahtjeva za pomoć u slučaju šumskih požara.

4.2.

U području odgovora na poplave:

Mehanizmom Unije trebalo bi se moći istodobno odgovoriti na poplave koje pogađaju najmanje tri države članice čiji su kapaciteti nacionalnog odgovora preopterećeni. Takav odgovor trebao bi obuhvaćati barem ukupnu sposobnost crpljenja najmanje 20 000 m3 vode/sat u trajanju do 21 dana.

Osim toga, Mehanizmom Unije trebalo bi se moći osigurati prevenciju poplava, gospodarenje otpadom, procjenu brana te operacije traganja i spašavanja u područjima pogođenim poplavama.

4.3.

U području odgovora u području traganja i spašavanja:

Mehanizmom Unije trebalo bi se moći istodobno provoditi operacije traganja i spašavanja u najmanje četirima državama članicama u različitim okruženjima i vrstama katastrofa. Takav odgovor obuhvaća operacije 24 sata dnevno tijekom sedam dana u srednje teškim uvjetima traganja i spašavanje u gradovima te 10 dana u teškim uvjetima traganja i spašavanja u gradovima.

Dodatni kapaciteti trebali bi biti na raspolaganju za raspoređivanje za posebne operacije traganja i spašavanja u planinama i špiljama, kao i stručnjaci za vulkanologiju, seizmologiju, procjenu brana i strukturno inženjerstvo.

4.4.

U području odgovora na KBRN događaje:

Mehanizmom Unije trebalo bi se moći istodobno odgovoriti na zahtjeve najmanje triju država članica za dekontaminaciju tijekom najmanje 14 uzastopnih dana za ukupno 500 osoba, uključujući 50 ozlijeđenih osoba, 15 000 m2 vanjskih površina i 200 m2 unutarnjih površina na sat, pod pretpostavkom da se dekontaminacija može provesti vodom, te osigurati sposobnost dekontaminacije kritične opreme ili dokaza.

Osim toga, Mehanizmom Unije trebalo bi se moći istodobno odgovoriti na zahtjeve barem dviju država članica za praćenje radiološkog i nuklearnog zračenja tijekom najmanje 10 uzastopnih dana za ukupno 100 osoba, 10 vozila, vanjsku površinu od 10 000 m2 i unutarnju površinu od 1 000 m2, na sat.

Nadalje, Mehanizmom Unije trebala bi se osigurati sposobnost pružanja posebnih savjeta povezanih s KBRN-om raspoređivanjem stručnjaka ili vanjskom potporom.

4.5.

U području hitnih zdravstvenih intervencija (9):

Mehanizmom Unije trebalo bi se moći istodobno odgovoriti na zahtjeve najmanje triju država članica za liječenje ukupno 800 ambulantnih pacijenata tijekom najmanje dva tjedna putem zdravstvenog tima za hitne slučajeve tip 1 (EMT1): moduli za hitnu ambulantnu skrb, te uspostavljanje operacijskih dvorana za ukupno 60 bolničkih pacijenata putem zdravstvenog tima za hitne slučajeve tip 2 (EMT2): moduli za hitnu bolničku kiruršku skrb. Takav odgovor uključuje minimalnu sposobnost obavljanja 45 manjih kirurških zahvata dnevno tijekom dva tjedna.

Mehanizmom Unije trebalo bi se moći istodobno odgovoriti na zahtjeve najmanje pet država članica za potrebe medicinske evakuacije s ukupnim kapacitetom za 24 pacijenta kojima je potrebna intenzivna njega i 200 pacijenata kojima nije potrebna intenzivna njega, na dan, te za šest pacijenata s vrlo zaraznim bolestima na dan u trajanju od najviše 14 dana.

Mehanizmom Unije trebalo bi se barem moći istodobno odgovoriti na zahtjeve triju država članica za mobilnu laboratorijsku analizu, uključujući potencijalne sposobnosti u području KBRN-a, s ukupnim kapacitetom od 150 uzoraka dnevno u razdoblju od najviše 14 dana.

Osim toga, u suradnji s tijelom za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) Mehanizmom Unije trebali bi se osigurati dostupnost zdravstvenih protumjera, posebno terapeutika i medicinskih proizvoda, i pristup takvim proizvodima kako bi se odgovorilo na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju.

Nadalje, Mehanizmom Unije trebalo bi se moći pružiti posebne javnozdravstvene i epidemiološke savjete raspoređivanjem relevantnih stručnjaka na licu mjesta i, prema potrebi, osiguravanjem stručne vanjske potpore.

Cilj Unije u pogledu otpornosti na katastrofe br. 5: sigurnost – osiguravanje snažnog sustava civilne zaštite.

Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) i tijela civilne zaštite u državama članicama trebali bi nastaviti jačati kontinuitet poslovanja. Osim toga, trebali bi prilagoditi svoje planiranje kontinuiteta poslovanja međusektorskim prekograničnim katastrofama. U tu svrhu ERCC i tijela civilne zaštite u državama članicama trebali bi osigurati međusektorsku i prekograničnu suradnju te poticati partnerstva s partnerima kao što su privatni sektor, civilno društvo i volonterske organizacije. Mehanizmom Unije trebalo bi se podupirati ispitivanje kontinuiteta poslovanja centara za hitne operacije na stres i surađivati s državama članicama u poduzimanju daljnjih mjera na temelju stečenog iskustva i preporuka.

Cilj: do 2027. osigurati kontinuitet poslovanja ERCC-a i civilne zaštite u državama članicama te zadržati njihove temeljne funkcije, među ostalim u ozbiljnim okolnostima scenarija katastrofa s kaskadnim međusektorskim i prekograničnim učincima, istodobnih katastrofa i katastrofa koje se ponavljaju, produljenih izvanrednih situacija i novonastalih rizika od katastrofa.

Kako bi se poduprla i pratila provedba tog cilja, trebalo bi raditi na ostvarenju sljedećih specifičnih ciljeva:

Specifični ciljevi:

5.1.

Kako bi se poboljšala sposobnost planiranja kontinuiteta poslovanja:

ERCC i odgovarajuća tijela u državama članicama trebali bi redovito revidirati planove i postupke kako bi ih učinili fleksibilnijima i prilagodljivijima očekivanim posljedicama trenutačnih i budućih katastrofa. Planovi i postupci trebali bi se temeljiti na scenarijima i analizi učinka. Njima bi se, prema potrebi, trebala obuhvatiti pitanja kao što su: upravljanje osobljem, redovito osposobljavanje i vježbe, upravljanje lancem opskrbe i potrebe za opremom, stvaranje zaliha, zalihost, otpornost i sigurnost sustava informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT).

5.2.

Kako bi se poboljšala sposobnost za međusektorsku koordinaciju:

ERCC i odgovarajuća tijela u državama članicama trebali bi:

(a)

poboljšati međusektorsku suradnju i interoperabilnost postupaka kako bi se omogućilo brzo, djelotvorno i učinkovito povećanje mjera odgovora nadležnih tijela civilne zaštite, drugih relevantnih službi i partnera, uključujući, prema potrebi, pružatelje ključnih usluga, organizacije civilnog društva, volontere i akademsku zajednicu;

(b)	održavati i uspostavljati međusektorske mreže i dogovore među nadležnim tijelima i s relevantnim partnerima u razdoblju između katastrofa.

5.3.

Kako bi se poboljšala sposobnost za prekograničnu koordinaciju:

ERCC i odgovarajuća tijela u državama članicama trebali bi:

(a)	poboljšati prekograničnu suradnju i interoperabilnost postupaka, sustava i alata kako bi se omogućila učinkovita i djelotvorna razmjena informacija, olakšala operativna potpora odlučivanju i potpora države domaćina;

(b)	održavati i uspostavljati prekogranične dogovore među tijelima civilne zaštite i drugim relevantnim drugim službama.

5.4.

Poboljšati sposobnost obavješćivanja o rizicima od katastrofa i upravljanja informacijama:

ERCC i odgovarajuća tijela u državama članicama trebali bi:

(a)	poboljšati interoperabilnost sustava i postupaka kojima se podupire odgovor civilne zaštite i koordinacija mjera odgovora među relevantnim tijelima i partnerima;

(b)	osigurati da komunikacijski i informacijski sustavi i postupci podupiru koherentnu komunikaciju o rizicima, izvanrednim situacijama i kriznim situacijama među relevantnim nadležnim tijelima i relevantnim vanjskim partnerima.

5.5.

Kako bi se poboljšala sposobnost evaluacije nakon katastrofe:

ERCC i odgovarajuća tijela u državama članicama trebali bi

(a)

sustavno provesti postupak prikupljanja stečenih iskustva nakon katastrofa. Taj postupak trebao bi obuhvaćati cijeli ciklus upravljanja katastrofama (prevencija, pripravnost, odgovor i oporavak). Stečena iskustva trebala bi uključivati tijela civilne zaštite i, prema potrebi, druga relevantna tijela, službe i partnere uključene u upravljanje procijenjenom katastrofom;

(b)	osigurati dijeljenje stečenih iskustava i, prema potrebi, njihovu primjenu tijekom cijelog ciklusa upravljanja katastrofama.

(1) Procjene rizika na različitim razinama upravljanja i od strane različitih dionika, ovisno o slučaju, sadržane su, na primjer, u Direktivi (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ (SL L 333, 27.12.2022., str. 164.); Uredbi (EU) 2022/2371 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1082/2013/EU (SL L 314, 6.12.2022., str. 26.); Direktivi 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (SL L 197, 24.7.2012., str. 1.); i Direktivi 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava (SL L 288, 6.11.2007., str. 27.).

(2) Relevantni fondovi Unije su primjerice Mehanizam za otpornost i oporavak, fondovi kohezijske politike, Fond za poljoprivredu i ruralni razvoj, Instrument za tehničku potporu, Obzor Europa i program LIFE.

(3) Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.).

(4) Procjene rizika na razini Unije uključuju, na primjer, procjenu klimatskih rizika na europskoj razini koja se temelji na točki 14. „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama”, COM(2021) 82 final, 24. veljače 2021..

(5) „Bolja obnova” nakon katastrofe podrazumijeva da se u obzir uzimaju moguća prevencija, smanjenje rizika od katastrofa, ozelenjivanje i druga načela održivog razvoja i značajke dizajna, umjesto puke obnove građevina na isti način kao i prije katastrofe.

(6) Na temelju definicije stanovništva u istraživanjima Eurobarometra u području civilne zaštite: osobe s boravištem u državi članici starije od 15 godina.

(7) Definicija specifičnih ciljeva temelji se na minimalnim tehničkim zahtjevima za kapacitete za odgovor u određenim područjima kako je definirano u relevantnim provedbenim odlukama Komisije, kao i na operativnom iskustvu i povratnim informacijama stručnjaka iz država članica o raspoređivanju tih kapaciteta.

(8) Zbog problema s proizvodnjom očekuje se da će kapaciteti za gašenje šumskih požara iz zraka dosegnuti puni kapacitet do 2030.

(9) Ciljevi hitnih zdravstvenih intervencija ne uključuju kapacitet sustava rescEU za EMT2, koji je u fazi razvoja i očekuje se da će od 2024. postati u potpunosti operativan.

15.2.2023

Službeni list Europske unije

C 56/19

Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2023/C 56/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Nordhessische Ahle Wurscht/Nordhessische Ahle Worscht”

EU br.: PGI-DE-02173 – 18.5.2016.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1. Naziv

„Nordhessische Ahle Wurscht/Nordhessische Ahle Worscht”

2. Država članica ili treća zemlja

Njemačka

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.2. Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Nordhessische Ahle Wurscht” suha je svinjska kobasica, sušena na zraku ili sušena na zraku i dimljena, koja se proizvodi u regiji Sjeverni Hessen. Konzistencija joj je pomalo rahla, a okus u ustima nježniji nego što je uobičajeno za suhe kobasice te je prisutan bez obzira na razinu sušenja ili zrenja kobasice. Prodaje se kao „meka”, „čvrsta” ili „suha”, ovisno o stupnju zrenja. Kobasica „Nordhessische Ahle Wurscht” ima sljedeće oblike: „Feldkieker”, „Dürre Runde” i „Stracke”.

Kad je riječ o kemijskim zahtjevima, na te se oblike primjenjuju sljedeće smjernice o mesu i mesnim proizvodima:

Za kobasice oblika „Stracke” i „Dürre Runde”: analitičke vrijednosti: mesne bjelančevine bez bjelančevina vezivnog tkiva: najmanje 12 %; mesne bjelančevine bez bjelančevina vezivnog tkiva, kao postotak mesnih bjelančevina: histometrično najmanje 65 % vol., kemijski najmanje 75 % vol.

Za kobasice oblika „Feldkieker”: analitičke vrijednosti: mesne bjelančevine bez bjelančevina vezivnog tkiva: najmanje 12,5 %; mesne bjelančevine bez bjelančevina vezivnog tkiva, kao postotak mesnih bjelančevina: histometrično najmanje 70 % vol., kemijski najmanje 80 % vol.

Veličina i težina proizvoda „Nordhessische Ahle Wurscht” razlikuju se ovisno o njegovu obliku. Nakon punjenja svježa kobasica oblika „Stracke” teži od 500 g do 3 000 g, kobasica oblika „Dürre Runde” od 350 do 1 000 g, a kobasica oblika „Feldkieker” od 800 g do 3 000 g. Tijekom postupka zrenja kobasica zbog sušenja gubi najmanje 30 % svoje mase. Kobasica je u početku tamnocrvena, s vidljivim bijelim komadićima masti, a dozrijevanjem crvena boja postaje intenzivnija.

Okus se ističe blagom kiselosti i prepoznatljivom zrelom aromom.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Za proizvodnju kobasice „Nordhessische Ahle Wurscht” posebno su važni zahtjevi povezani s kvalitetom mesa. Kobasica se uglavnom proizvodi od suhog, krućeg svinjskog mesa starijih životinja. Svinje se posebno za proizvodnju kobasice „Nordhessische Ahle Wurscht” tove dulje nego što je uobičajeno. U trenutku klanja svinje moraju imati prosječnu živu masu od najmanje 125 kg ili prosječnu masu trupa od najmanje 100 kg (prosječna masa trupa u Njemačkoj 2016. bila je oko 94 kg).

Dokazano je da prijevoz na velike udaljenosti životinjama uzrokuje stres, što utječe na kvalitetu mesa pri klanju. Zbog ispuštanja hormona adrenalina kod svinja se mijenjaju kretanje pH vrijednosti mesa nakon klanja i sposobnost apsorpcije vode. Oba čimbenika presudno utječu na zrenje kobasice i njezinu konzistenciju, a time i na kvalitetu proizvoda „Nordhessische Ahle Wurscht”. Standardno vrijeme prijevoza od farme do klaonice stoga je ograničeno na dva sata. Klanje se odvija isključivo unutar zemljopisnog područja.

Svinje se ne razlikuju prema pasminama, nego prema masi trupa jer su svinje tovljene u Sjevernom Hessenu većinom nastale križanjem velikog broja pasmina.

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Klanje se odvija isključivo unutar zemljopisnog područja. Meso se reže i prerađuje u proizvodnom pogonu na zemljopisnom području. Zrenje, a potom i sušenje, odvijaju se u odgovarajućim okruženjima na zemljopisnom području.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

U skladu s pravnim zahtjevima. Nadalje, ime i adresa proizvođača navode se na etiketi na kobasici, na izravno pričvršćenom natpisu ili na sličan način.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje je Sjeverni Hessen, sa sljedećim ruralnim okruzima: Hersfeld-Rothenburg, Kassel, Marburg-Biedenkopf, Schwalm-Eder, Waldeck-Frankenberg, Werra-Meißner i grad Kassel.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Povezanost sa zemljopisnim područjem proizlazi iz ugleda i prepoznatljive kvalitete proizvoda „Nordhessische Ahle Wurscht”, koji se mogu pripisati preradi mesa svježe zaklanih svinja. Proizvodnja nadjeva za kobasice mora se završiti najkasnije 12 sati nakon klanja. Nadjev se proizvodi od svinjskog mesa bez kostiju i s niskim sadržajem tetiva, koje se uzima od cijele životinje. Svinjetina stoga mora biti visoke kvalitete. To uključuje, na primjer, upotrebu mesa starijih svinja koje imaju veću masu trupa, što proizvodnju kobasice „Nordhessische Ahle Wurscht” razlikuje od proizvodnje svih drugih vrsta kobasica dostupnih u Hessenu.

Dodatni čimbenik je postupak zrenja, koji se odvija u posebno prilagođenim prostorijama koje se i danas tradicionalno grade od gline. Posebni uvjeti temperature i vlage poboljšavaju kvalitetu proizvoda „Nordhessische Ahle Wurscht”. Uobičajene su i prostorije poznate kao „Wurschthimmel” (komore za kobasice), u kojima se kobasice vješaju na strop kako bi dozrijevale. Prikladne su i klimatizirane komore i prostorije u kojima se upotrebljava tehnološka oprema za kontrolu temperature i vlažnosti. Te različite metode zrenja često se i kombiniraju.

Okus se ističe blagom kiselosti i prepoznatljivom zrelom aromom. Dobiva se smanjenjem pH vrijednosti tijekom zrenja mesa, upotrebom soli i salitre te sporim dozrijevanjem u posebnim klimatskim uvjetima u prostorijama za zrenje. Glavni začini koji se upotrebljavaju su papar, muškatni oraščić i dodatne lokalne arome (ovisno o okrugu), kao što su kim, sjeme gorušice i češnjak. Dodavanje lokalnih aroma ne utječe na tipična svojstva, izgled ili teksturu proizvoda „Nordhessische Ahle Wurscht”.

Proizvod je iznimno cijenjen zahvaljujući dugoj tradiciji i posebnom okusu te trendu potražnje za regionalnim proizvodima i povratku tradicionalnim proizvodima. To se odražava u brojnim publikacijama i događanjima posvećenima proizvodu „Nordhessische Ahle Wurscht”.

Autor Heinrich Keim u svojem je djelu „Nordhessisches Küchenbrevier” (Vodič kroz kuhinju Sjevernog Hessena) uz zbirku recepata koji uključuju kobasicu „Nordhessische Ahle Wurscht” predstavio i katalog kobasica te regije, „Nordhessische Wurstologie”. U djelu „Nordhessische Ahle Worscht: Eine Wurst mit Kultstatus” („Nordhessische Ahle Worscht”: kobasica s kultnim statusom) tom je mesnom specijalitetu posvetio cijeli esej.

Osim u literaturi, proizvod „Nordhessische Ahle Wurscht” ima važnu ulogu i drugdje jer je potaknuo razvoj brojnih aktivnosti. Radi očuvanja izvorne metode njegove proizvodnje osnovan je čitav niz društava, od kojih je prvo, Förderverein Nordhessische Ahle Wurscht e.V., osnovano 2005. Udruga Slow Food Germany dodala je 2004. proizvod „Nordhessische Ahle Wurscht” u svoj katalog „Ark of Taste” kako bi promicala tradicionalni način njegove proizvodnje i zaštitila ga kao kulturno dobro.

Na inicijativu mesarskih cehova 2011. održalo se prvo natjecanje „Nordhessische Ahle Wurscht”, na kojem je preko 130 cehovskih poduzeća predstavilo više od 300 kobasica i natjecalo se za nagrade. Natjecanje se od tada održava svake dvije godine, a o rezultatima se uvelike izvješćuje, primjerice u novinama „Deutsche Handwerks Zeitung” ili regionalnim dnevnim novinama „Hessisch-Niedersächsische Allgemeine”.

Društvo Förderverein Nordhessische Ahle Wurscht e.V. od 2011. svake godine organizira dan kobasice „Nordhessische Ahle Wurscht”.

Veliki ugled koji proizvod „Nordhessische Ahle Wurscht” uživa u regiji i šire proizlazi iz činjenice da je riječ o tradicionalnom proizvodu koji se stoljećima proizvodi na zemljopisnom području i koji je u međuvremenu dobio kultni status.

Šume i poljoprivreda obilježile su povijest velikih dijelova Sjevernog Hessena te su ondje važne i danas. Svinje su mogli uzgajati gotovo svi jer su se vodile u šumu na tov te ih stoga često nije bilo potrebno dodatno hraniti, a budući da se klanje moglo obavljati kod kuće, to je znatno olakšalo uzdržavanje ruralnog stanovništva.

Prema publikaciji „Ahle Wurscht – Das europäische Schmeckewöhlerchen der Grimm-Heimat Nordhessen” („Ahle Wurscht” – europska delicija iz zavičaja braće Grimm) podrijetlo kobasice „Nordhessische Ahle Wurscht” seže u rimsko doba i povezano je s plemenom Hermanduri, koje je čuvalo sjeckano meso upotrebom soli iz slane rijeke (vjerojatno rijeke Werra) i njime trgovalo s Rimljanima.

Budući da se klanje obavljalo kod kuće i meso se nije moglo skladištiti na hladnom, svježe zaklano meso trebalo je odmah preraditi, zbog čega proizvod „Nordhessische Ahle Wurscht” ima posebnu konzistenciju.

Tradicija proizvodnje kobasice „Nordhessische Ahle Wurscht” postoji i danas. Kako je svinjokolja u kućnoj radinosti sve rjeđa, tradiciju proizvodnje suhe kobasice očuvali su etablirani mesari. Znanje o proizvodnji mesnih specijaliteta Sjevernog Hessena i dalje je rašireno, a svaki mesar još uvijek ima vlastite začine za proizvodnju kobasice „Nordhessische Ahle Wurscht”.

Upućivanje na objavljenu specifikaciju proizvoda

https://register.dpma.de/DPMAregister/geo/detail.pdfdownload/40957

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

15.2.2023

Službeni list Europske unije

C 56/23

(2023/C 56/10)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Haricot de Soissons”

EU br.: PGI-FR-02805 – 11.10.2021

ZOI ( ) ZOZP (X)

1. Naziv

„Haricot de Soissons”

2. Država članica ili treća zemlja

Francuska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.6. Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Haricot de Soissons” suhi je bijeli grah botaničke vrste Phaseolus coccineus, koju karakteriziraju:

—	velika zrna mase na tisuću zrna veće od 1 400 g

—	oblik bubrega

—	ujednačena boja, od bijele do boje bjelokosti

—	veličina najmanje 17 mm i širina najmanje 10 mm

—	udio vlage od 12 do 17 %.

Prodaje se isključivo kao suhi grah.

Nakon namakanja od najmanje 12 sati vrlo je prikladan za termičku obradu.

Nakon termičke obrade tekstura mu je mekana i topljiva, a koža tanka i neprimjetna u ustima, što su njegova glavna organoleptička svojstva.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Faze proizvodnje, od sjetve do berbe i vršidbe, odvijaju se na zemljopisnom području „Haricot de Soissons”.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Grah „Haricot de Soissons” pakira se u maloprodajnu jedinicu ili veliku ambalažu.

Zabranjeno je u jednu seriju pakirati berbe iz različitih godina. Skladišti se na suhom mjestu zaštićenom od svjetla.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Osim obveznih podataka predviđenih propisima o označivanju i prezentiranju prehrambenih proizvoda, etiketa sadržava registrirani naziv proizvoda i znak ZOZP Europske unije u istom vidnom polju.

Etiketa mora sadržavati i riječi „Phaseolus coccineus”.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Haricot de Soissons” obuhvaća sljedeće okruge i općine u departmanu Aisne:

—	cijele okruge Château-Thierry, Laon i Soissons

—

općine: Archon, Autels, Berlise, Brunehamel, Chaourse, Chéry-lès-Rozoy, Clermont-les-Fermes, Cuiry-lès-Iviers, Dagny-Lambercy, Dizy-le-Gros, Dohis, Dolignon, Grandrieux, Lislet, Montcornet, Montloué, Morgny-en-Thiérache, Noircourt, Parfondeval, Raillimont, Renneval, Résigny, Rouvroy-sur-Serre, Rozoy-sur-Serre, Sainte-Geneviève, Soize, Thuel, Vigneux-Hocquet, Ville-aux-Bois-lès-Dizy, Vincy-Reuil-et-Magny.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Povezanost sa zemljopisnim područjem temelji se na ugledu i karakteristikama svojstvenima grahu „Haricot de Soissons” koje su rezultat prirodnih i ljudskih čimbenika prisutnih na tom zemljopisnom području. Njegov uzgoj dobro je prilagođen pedoklimatskim uvjetima, što omogućuje dobivanje zrna sa svojstvima koja grah čine prepoznatljivim i koja potrošači, uključujući ugostitelje, očekuju.

Područje proizvodnje nalazi se u departmanu Aisne, u ravnicama i dolinama. Općina Soissons nalazi se u središtu područja proizvodnje.

Na zemljopisnom području prevladava blaga oceanska klima s utjecajem kontinentalne klime, koju karakteriziraju česte padaline (prosječno 123 dana godišnje), ali koje su i dalje prosječne (oko 700 milimetara godišnje), s općenito umjerenim temperaturama i malim temperaturnim varijacijama, koje rijetko uzrokuju toplinske valove ili jake zime.

Opasnost od mraza u jesen može se kontrolirati tako što proizvođači primjenjuju pravila o berbi.

Zemljopisno područje obilježeno je gotovo sveprisutnim vodotocima i močvarnim područjima. Krajolik čine doline Aisne, Ailette, Marne i Serre.

Tla na zemljopisnom području bogata su sitnim i hranjivim elementima. Imaju ulogu filtra, rijetko stvaraju koru, slabo se zbijaju i imaju dobar kapacitet zadržavanja vode.

Departman Aisne poznat je po proizvodnji suhoga graha još od 18. stoljeća. Na tom se području uzgajalo nekoliko vrsta i sorti suhoga graha, ali samo grah „Haricot de Soissons” i dalje uzgajaju proizvođači sa znanjem i iskustvom koje se prenosi generacijama.

To se znanje i iskustvo proizvođača primjenjuje u svim fazama uzgoja graha „Haricot de Soissons”:

—	Sjetva se provodi na parcelama odabranima zbog njihovih agronomskih svojstava u razdoblju u kojem se može spriječiti zamrzavanje usjeva. Razmak između redova omogućuje prozračivanje i optimalnu osunčanost biljke.

—	Grah „Haricot de Soissons” proizvodi se od sorti vrste Phaseolus coccineus, koja daje otporne i vrlo snažne biljke penjačice.

—	Podupiranje kolcima omogućuje vertikalni rast biljke.

—	Optimalno razdoblje berbe nastupa kad su mahune suhe i uglavnom smeđe boje. Berba se provodi tako da se u jednom ili više navrata beru mahune ili da se čitava biljka bere najranije tri tjedna nakon rezanja stabljika.

—	Vršidbom, sortiranjem i skladištenjem omogućuje se očuvanje kvalitete i trajnost zrna.

Grah „Haricot de Soissons” odlikuje se velikim zrnom oblika bubrega, ujednačene je bijele boje do boje bjelokosti i ima udio vlage od 12 do 17 %.

Posebna su obilježja graha „Haricot de Soissons” sljedeća:

—	tanka koža koja je nakon namakanja od najmanje 12 sati i termičke obrade neprimjetna u ustima,

—	velika prikladnost za termičku obradu,

—	mekana i topljiva tekstura nakon termičke obrade.

Svojstva graha „Haricot de Soissons” povezana su s prirodnim čimbenicima na tom području te sa znanjem i iskustvom proizvođača.

Tanka koža i ujednačena bijela boja do boje bjelokosti graha „Haricot de Soissons” proizlaze iz kombinacije umjerene topline tijekom ciklusa rasta i snažnog rasta zahvaljujući prije svega laganim tlima koja se brzo zagrijavaju i imaju dobar kapacitet zadržavanja vode.

Tla imaju relativno uravnoteženu teksturu, s udjelom gline od najviše 45 % i pijeska od najviše 75 %, koji su savršeno prikladni za sjetvu i uzgoj graha „Haricot de Soissons”.

Zahvaljujući podupiranju kolcima biljka se može razvijati duž cijele visine i iskoristiti optimalnu sunčevu svjetlost i prozračivanje, čime profitira od čestih padalina, a da se pritom ne stvaraju fitosanitarni problemi.

Budući da biljka cvate od lipnja do rujna, mahune se beru u jednom ili više navrata ili se cijela biljka bere najranije tri tjedna nakon rezanja stabljika. Poznavanjem faze zrelosti jamči se mekoća i topljivost teksture zrna, kao i neprimjetnost njegove kože u ustima nakon termičke obrade.

Vršidba mahuna radi odvajanja zrna dio je znanja i iskustva, čime se omogućuje očuvanje cjelovitosti zrna, bez njegova oštećivanja ili lomljenja.

Ugled graha „Haricot de Soissons” gradio se stoljećima.

Trgovina suhim grahom razvila se zahvaljujući prisutnosti proizvođača i trgovaca oko Soissonsa, što je pridonijelo razvoju proizvoda. „Ova mala pokrajina [upravni okrug Soissons] obiluje različitim vrstama proizvoda, a posebno jestivim prehrambenim proizvodima, kao što je sjeme svih vrsta kojim se u velikoj mjeri trguje, te povrćem, kao što je grah koji se izvozi daleko i artičoke koje se šalju u Pariz.” (Izvješće o proizvodnji, industriji i trgovini upravnog okruga Soissons, 22. veljače 1787.)

Grimod de la Reynière, francuski gastronomski kritičar, napisao je 1804. o povijesnom ugledu graha „Haricot de Soissons” sljedeće: „Soissons se smatra francuskom regijom koja proizvodi najbolji grah.” Isto tako, Nacionalno vijeće za kulinarstvo (Conseil National des Arts Culinaires) navodi da je „bijeli grah iz Soissonsa među najpopularnijim povrćem u Parizu u 18. stoljeću”.

Statistički podaci Ministarstva poljoprivrede iz 1928. pokazuju da proizvođači većinom upotrebljavaju vrstu Phaseolus coccineus, koja se prilagođava prirodnim čimbenicima u regiji.

Na popisu kulinarske baštine Francuske koji se odnosi na lokalne proizvode i tradicionalne recepte (Albin Michel/CNAC – regija Picarde, izdanje 1999.) navodi se da je grah „Haricot de Soissons” tipičan proizvod regije.

Grah „Haricot de Soissons” naveden je u gastronomskoj enciklopediji „Larousse gastronomique” (izdanje 1996. pod pokroviteljstvom gastronomskog odbora kojim predsjeda Joël ROBUCHON), referentnoj knjizi o gastronomiji, njezinoj povijesti i kulinarskim tehnikama.

Trenutačnu proizvodnju graha „Haricot de Soissons” čine neovisni proizvođači te zadruga koja je osnovana 2003. i okuplja više od 80 % proizvođača.

Ugled graha „Haricot de Soissons” dokumentiran je u tisku i u turističkim brošurama departmana Aisne.

Grah „Haricot de Soissons” prisutan je i na jelovniku gastronomskih restorana. Na primjer, kuhar Lucas Vannier nudi filet od orade s kompotom od graha „Haricot de Soissons” i confitom od rajčica.

Festival graha „Haricot de Soissons”, koji od 2005. organizira grad Soissons, vrlo je uspješan, privlači od 50 000 do 60 000 posjetitelja te nudi razna događanja i degustacije.

Upućivanje na objavu specifikacije

https://extranet.inao.gouv.fr/fichier/CDC-Haricot-de-Soissons-propre.pdf

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 56

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 66. 15. veljače 2023.

Sadržaj		Stranica
	I. Rezolucije, preporuke i mišljenja
	PREPORUKE
	Europska komisija
2023/C 56/01	Preporuka Komisije оd 8. veljače 2023. o ciljevima Unije u pogledu otpornosti na katastrofe	1

	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2023/C 56/02	Komunikacija Komisije – Smjernice o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022. – Sve države članice prihvaćaju prijedlog Komisije o odgovarajućim mjerama na temelju članka 108. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Na temelju članka 32. stavka 1. Uredbe Vijeća (EU) 2015/1589 od 13. srpnja 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije )	12
2023/C 56/03	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.10924 – PROXIMUS / ETHIAS / JV) ( 1 )	13

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2023/C 56/04	Tečajna lista eura – 14. veljače 2023.	14
	Vijeće Europske unije
2023/C 56/05	Obavijest namijenjena poduzeću Zimbabwe Defence Industries, odnosno subjektu na koji se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene Odlukom Vijeća 2011/101/ZVSP, kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2023/339 i Uredbom Vijeća (EZ) br. 314/2004 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Zimbabveu	15
	Europska komisija
2023/C 56/06	Obavijest Komisije o važećim kamatnim stopama na iznose povrata državnih potpora i referentnim/diskontnim stopama koje se primjenjuju od 1 ožujka 2023. (objavljeno u skladu s člankom 10. Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004)	16

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0759
JPY	japanski jen	142,14
DKK	danska kruna	7,4514
GBP	funta sterlinga	0,88125
SEK	švedska kruna	11,1010
CHF	švicarski franak	0,9870
ISK	islandska kruna	153,30
NOK	norveška kruna	10,8778
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	23,749
HUF	mađarska forinta	382,45
PLN	poljski zlot	4,7623
RON	rumunjski novi leu	4,9010
TRY	turska lira	20,2779
AUD	australski dolar	1,5411
CAD	kanadski dolar	1,4332
HKD	hongkonški dolar	8,4457
NZD	novozelandski dolar	1,6962
SGD	singapurski dolar	1,4270
KRW	južnokorejski von	1 362,59
ZAR	južnoafrički rand	19,1656
CNY	kineski renminbi-juan	7,3314
IDR	indonezijska rupija	16 303,53
MYR	malezijski ringit	4,6786
PHP	filipinski pezo	58,992
RUB	ruski rubalj
THB	tajlandski baht	36,387
BRL	brazilski real	5,5552
MXN	meksički pezo	20,0122
INR	indijska rupija	89,1227

	V. Objave
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2023/C 56/07	INFORMATIVNA OBAVIJEST – JAVNO SAVJETOVANJE – Stupanje na snagu Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Republike Čilea o izmjenama Dodatka I. Sporazumu o trgovini jakim alkoholnim pićima i aromatiziranim pićima (Prilog VI.) priloženom Sporazumu o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane	17
2023/C 56/08	INFORMATIVNA OBAVIJEST – JAVNO SAVJETOVANJE – Stupanje na snagu Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Republike Čilea o izmjenama dodataka I., II., V. i VIII. Sporazumu o trgovini vinima (Prilog V.) priloženom Sporazumu o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane	18
2023/C 56/09	Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	19
2023/C 56/10	Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	23

Od	Do	AT	BE	BG	CY	CZ	DE	DK	EE	EL	ES	FI	FR	HR	HU	IE	IT	LT	LU	LV	MT	NL	PL	PT	RO	SE	SI	SK	UK
1.3.2023	…	3,06	3,06	1,10	3,06	7,43	3,06	2,92	3,06	3,06	3,06	3,06	3,06	3,06	15,10	3,06	3,06	3,06	3,06	3,06	3,06	3,06	7,62	3,06	8,31	2,96	3,06	3,06	3,52
1.2.2023	28.2.2023	2,56	2,56	0,79	2,56	7,43	2,56	2,92	2,56	2,56	2,56	2,56	2,56	2,56	15,10	2,56	2,56	2,56	2,56	2,56	2,56	2,56	7,62	2,56	8,31	2,44	2,56	2,56	2,77
1.1.2023	31.1.2023	2,56	2,56	0,36	2,56	7,43	2,56	2,92	2,56	2,56	2,56	2,56	2,56	2,56	15,10	2,56	2,56	2,56	2,56	2,56	2,56	2,56	7,62	2,56	8,31	2,44	2,56	2,56	2,77


	(1) Tekst značajan za EGP.