27.12.2022

Službeni list Europske unije

C 493/2

P9_TA(2022)0222

Izvješće o Turskoj za 2021.

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. lipnja 2022. o Izvješću Komisije o Turskoj za 2021. (2021/2250(INI))

(2022/C 493/01)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. listopada 2021. o politici proširenja EU-a (COM(2021)0644) i popratno izvješće o Turskoj za 2021. (SWD(2021)0290),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1529 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. rujna 2021. o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) (1),

—	uzimajući u obzir pregovarački okvir za Tursku od 3. listopada 2005. i činjenicu da pristupanje Turske EU-u, što vrijedi za sve zemlje pristupnice, ovisi o potpunom zadovoljavanju kopenhaških kriterija, te potrebu normalizacije odnosa sa svim državama članicama, uključujući Republiku Cipar,

—

uzimajući u obzir izjavu Europske zajednice i njezinih država članica od 21. rujna 2005. nakon izjave Turske pri potpisivanju Dodatnog protokola uz Sporazum iz Ankare 29. srpnja 2005., koja obuhvaća odredbu prema kojoj je priznavanje svih država članica neophodan dio pregovora, te potrebu da Turska u potpunosti nastavi s normalizacijom svojih odnosa sa svim državama članicama i u potpunosti provede Dodatni protokol uz Sporazum iz Ankare prema svim državama članicama uklanjanjem svih prepreka slobodnom kretanju robe, uključujući ograničenja na prijevozna sredstva, ne dovodeći ih u pitanje i bez diskriminacije,

—	uzimajući u obzir izjave EU-a i Turske od 18. ožujka 2016. i 29. studenoga 2015.,

—	uzimajući u obzir Sporazum između Europske unije i Republike Turske o ponovnom prihvatu osoba koje neovlašteno borave (2) (Sporazum između EU-a i Turske o ponovnom prihvatu),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. lipnja 2018., 18. lipnja 2019. i 14. prosinca 2021. o proširenju i procesu stabilizacije i pridruživanja, zaključke Vijeća od 15. srpnja i 14. listopada 2019. o nezakonitim aktivnostima bušenja koje Turska provodi u istočnom Sredozemlju, zaključke Europskog vijeća od 12. prosinca 2019., 1. i 2. te 15. i 16. listopada 2020. i 24. lipnja 2021., sve prethodne relevantne zaključke Vijeća i Europskog vijeća, izjavu ministara vanjskih poslova EU-a od 15. svibnja 2020. i glavne rezultate njihove videokonferencije od 14. kolovoza 2020. o stanju u istočnom Sredozemlju, ishod neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a održanog 27. i 28. kolovoza 2020. u Gymnichu i izjavu članova Europskog vijeća od 25. ožujka 2021. o istočnom Sredozemlju,

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2019/1894 od 11. studenoga 2019. o mjerama ograničavanja s obzirom na nezakonite aktivnosti bušenja koje Turska provodi u istočnom Sredozemlju (3), kako je obnovljena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2020/1657 (4) od 6. studenoga 2020. i Odlukom Vijeća (ZVSP) 2021/1966 od 11. studenog 2021. (5),

—	uzimajući u obzir članstvo Turske u Vijeću Europe i NATO-u,

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. svibnja 2021. o petom godišnjem izvješću o Instrumentu za izbjeglice u Turskoj (COM(2021)0255),

—

uzimajući u obzir pismo povjerenice Vijeća Europe za ljudska prava od 25. veljače 2021. o ograničavanju aktivnosti nevladinih organizacija i slobode udruživanja u ime borbe protiv terorizma i pismo povjerenice Vijeća Europe za ljudska prava od 17. lipnja 2021. o ljudskim pravima pripadnika zajednice LGBTI,

—

uzimajući u obzir relevantne rezolucije Odbora ministara Vijeća Europe, uključujući privremene rezolucije od 2. veljače 2022. i 2. prosinca 2021. o izvršenju presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Kavala protiv Turske, privremenu rezoluciju od 2. prosinca 2021. o izvršenju presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Selahattin Demirtaş protiv Turske (br. 2), privremenu rezoluciju od 16. rujna 2021. o izvršenju presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Cipar protiv Turske te rezoluciju od 17. listopada 2007., privremenu rezoluciju od 9. ožujka 2009. te naknadnih devet odluka o izvršenju presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Ülke protiv Turske,

—

uzimajući u obzir članak 46. Europske konvencije o ljudskim pravima prema kojem se ugovorne strane obvezuju da će poštovati konačne presude Europskog suda za ljudska prava u svakom predmetu u kojemu sudjeluju kao stranke u postupku te obvezu Turske koja iz njega proizlazi da provede sve presude Europskog suda za ljudska prava,

—

uzimajući u obzir relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Cipru, uključujući Rezoluciju 186(1964) od 4. ožujka 1964. kojom se ponovno potvrđuje suverenitet Republike Cipar, Rezoluciju 550(1984) od 11. svibnja 1984. o secesionističkim djelovanjima na Cipru i Rezoluciju 789(1992) od 25. studenoga 1992. kojom se sve zainteresirane za ciparsko pitanje poziva da se obvežu na mjere za izgradnju povjerenja navedene u rezoluciji, u kojima se pokušaji naseljavanja bilo kojeg dijela Varoshe osobama koje nisu njezini stanovnici smatraju nedopuštenima te kojima se poziva na prijenos tog područja upravi Ujedinjenih naroda,

—	uzimajući u obzir zakon br. 7262 iz prosinca 2020. o sprečavanju financiranja širenja oružja za masovno uništenje, kojim se naoružavaju protuterorističke mjere usmjerene protiv civilnog društva,

—	uzimajući u obzir Izvješće Odbora za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 6. siječnja 2021. o ograničenjima aktivnosti nevladinih organizacija u državama članicama Vijeća Europe,

—	uzimajući u obzir izjavu UNESCO-a od 10. srpnja 2020. o Aji Sofiji (Istanbul),

—	uzimajući u obzir Svjetski indeks slobode medija iz 2022. koji objavljuju Reporteri bez granica, na kojemu je Turska na 149. mjestu od ukupno 180 zemalja, te izvješće organizacije Amnesty International za 2020./2021., kao i izvješće iz 2022. organizacije Human Rights Watch,

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije, posebno one od 19. svibnja 2021. o izvješćima Komisije o Turskoj za 2019. i 2020. (6), od 8. srpnja 2021. o represiji nad oporbom u Turskoj, posebice nad Narodnom demokratskom partijom (HDP) (7), od 21. siječnja 2021. o stanju ljudskih prava u Turskoj, a posebno o slučaju Selahattina Demirtaşa i drugih zatvorenika savjesti (8), od 26. studenoga 2020. o eskalaciji napetosti u Varoshi nakon nezakonitih radnji koje je poduzela Turska i hitnoj potrebi za nastavkom pregovora (9), оd 15. travnja 2015. o stotoj obljetnici genocida nad Armencima (10), od 7. listopada 2021. o izvješću o provedbi uzajamnih fondova EU-a i Instrumenta za izbjeglice u Turskoj (11) te od 24. studenoga 2021. o stajalištu Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 5/2021 Europske unije za financijsku godinu 2021. – humanitarna pomoć izbjeglicama u Turskoj (12),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0149/2022),

budući da je Turska, kao zemlja kandidatkinja za pristupanje EU-u, ključni partner u pogledu gospodarstva te važan susjed i strateški partner EU-a u ključnim područjima od zajedničkog interesa kao što su trgovina, migracije, javno zdravlje, klima, zelena tranzicija, sigurnost i borba protiv terorizma;

budući da je gospodarska integracija Turske s EU-om ostala znatna u 2020. te da je ona šesti najveći trgovinski partner EU-a, dok je EU i dalje daleko najveći trgovinski partner Turske i njezin najveći izvor izravnih stranih ulaganja; budući da Turska trenutačno prolazi kroz gospodarske i financijske poteškoće koje dodatno pogoršavaju gospodarske posljedice pandemije;

budući da rad na sigurnosnoj dimenziji EU-a u posljednje vrijeme napreduje, dobiva strukturu i sadržaj te budući da je Turska iznimno vrijedan partner kao saveznik NATO-a i strateški partner koji zauzima ključno mjesto u Europi i ima ključnu geostratešku ulogu u sigurnosnoj arhitekturi Crnog mora, a posebno u sigurnosti Ukrajine, koja je suočena s ruskom agresijom; budući da je Turska pokazala nevoljkost i postavila političke uvjete za pristupanje Finske i Švedske NATO-u; budući da je važno da u trenutačnim ozbiljnim okolnostima svi saveznici NATO-a djeluju unaprijed i brzo ratificiraju protokole o pristupanju Finske i Švedske;

budući da je Turska primila najveći broj izbjeglica na svijetu, s gotovo 4 milijuna registriranih izbjeglica iz Sirije, Iraka i Afganistana te budući da su se financijska sredstva EU-a tim zajednicama pokazala značajnima u pomaganju Turskoj da brzo odgovori na humanitarne i razvojne potrebe izbjeglica i njihovih zajednica domaćina;

budući da je nakon poduzetih koraka prema smirivanju napetosti između EU-a i Turske, kao i između Turske i nekih država članica EU-a u istočnom Sredozemlju, Europsko vijeće predložilo da se uspostavi pozitivnija dinamika u odnosima EU-a i Turske, pod uvjetom da se na to nastavi odgovarati konstruktivnim djelovanjem; budući da je Europsko vijeće posebno izrazilo spremnost na postupnu, razmjernu i reverzibilnu suradnju s Turskom u nizu područja od zajedničkog interesa, pod uvjetom da se održi stanje smirivanja nedavnih napetosti između EU-a i Turske, posebno u pogledu stanja u istočnom Sredozemlju, te da Turska konstruktivno sudjeluje i ispuni utvrđene uvjete navedene u prethodnim zaključcima Europskog vijeća, posebno o dobrosusjedskim odnosima i poštovanju ljudskih prava i međunarodnog prava;

budući da se od zemalja kandidatkinja očekuje spremnost na postupno približavanje i usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a u svim aspektima, uključujući vrijednosti, interese, standarde i politike, poštovanje i podržavanje kopenhaških kriterija, usklađivanje s politikama i ciljevima EU-a te nastavak i održavanje dobrosusjedskih odnosa s EU-om i svim njegovim državama članicama bez diskriminacije; budući da analiza izvješća EU-a posljednjih godina pokazuje da je Turska i dalje daleko od vrijednosti i normativnog okvira EU-a te da jaz u temeljnim područjima kao što su poštovanje međunarodnog prava, vladavina prava, ljudska prava, individualne slobode, građanska prava i sloboda izražavanja, kao i dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja zapravo raste; budući da su veze između turskog civilnog društva i prodemokratskih snaga i EU-a i dalje snažne jer je EU duboko predan pružanju potpore turskim građanima i organizacijama koje promiču europske norme i vrijednosti;

budući da su tijekom prošle godine odnosi EU-a i Turske u prosjeku ostali stabilni, s obzirom na to da su pojačana suradnja i dijalog o nizu pitanja postojali usporedno s redovitim sukobima i napetostima; budući da ova rezolucija odražava tu situaciju pozdravljajući pozitivne pomake i upućujući na daljnji potencijal odnosa, istodobno ukazujući na preostale probleme, posebno u pogledu vladavine prava i temeljnih prava, kojima se krše kopenhaški kriteriji, kršenja međunarodnog prava ili trenutnih provokacija usmjerenih protiv Republike Cipar; budući da je, ako se ovom rezolucijom želi pravilno ocijeniti napredak Turske ili nedostatak napretka u području ljudskih prava i vladavine prava, kao srž procesa pristupanja, važno opisati konkretne mehanizme narušavanja sloboda koji, ukupno gledano, dovode do tog općeg nazadovanja u pogledu europskih standarda; budući da takav pristup podrazumijeva nadilaženje pukog sastavljanja dugog popisa građana i skupina koji su zbog tih odluka pogođeni stvarnim utvrđivanjem subjekata i tijela javne vlasti odgovornih za tu zabrinjavajuću situaciju u njihovu konkretnom području djelovanja; budući da kritika mora biti usmjerena, a ne općenita;

Opća procjena i najnovija kretanja

ponavlja svoju zabrinutost zbog stalnog jaza između Turske i EU-a u pogledu vrijednosti i standarda te zbog kontinuiranog nedostatka političke volje za provođenje potrebnih reformi kako bi se prije svega riješio ozbiljan problem u pogledu vladavine prava i temeljnih prava koji i dalje negativno utječe na proces pristupanja, unatoč opetovanim izjavama Turske o cilju pristupanja EU-u; naglašava da tijekom protekle dvije godine Turska stalno nazaduje u pogledu obveza povezanih s procesom pristupanja; smatra da bez jasnog i znatnog napretka u tom području Parlament ne može predvidjeti nastavak pristupnih pregovora s Turskom, koji su od 2018. zapravo u mirovanju; podsjeća da proces pristupanja jest i ostat će proces koji se temelji na zaslugama i koji u potpunosti ovisi o objektivnom napretku svake zemlje;

napominje da su, unatoč blagom poboljšanju općenitih odnosa EU-a i Turske tijekom protekle godine, a posebno posljednjih mjeseci, te činjenici da je turska vlada počela više surađivati, pojačana suradnja i dijalog o nizu pitanja postojali usporedno s redovitim sukobima te da odnosi sa susjednim državama članicama EU-a, posebno s Grčkom i Republikom Ciprom, i dalje predstavljaju izazov; izražava nadu da se trenutačne poteškoće mogu prevladati i zamijeniti održivijom i istinski pozitivnom dinamikom; pozdravlja dijalog na visokoj razini između EU-a i Turske o klimatskim promjenama od 16. rujna 2021. i činjenicu da je Turska izradila vlastiti zeleni plan, uspostavila ambiciozne unutarnje klimatske politike i ratificirala Pariški sporazum 6. listopada 2021.; pozdravlja dijalog na visokoj razini o migracijama i sigurnosti održan 12. listopada 2021., koji je bio usmjeren na jačanje suradnje u upravljanju migracijama, borbu protiv trgovine ljudima i organiziranog kriminala te sprečavanje terorističkih napada; pozdravlja dijalog na visokoj razini o javnom zdravlju održan 1. prosinca 2021. na kojem su rasprave bile usmjerene na pojačanu suradnju u pogledu prekograničnih prijetnji zdravlju, među ostalim i kratkoročno u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19; u tom kontekstu pohvaljuje uzajamno priznavanje potvrda o bolesti COVID-19 od kolovoza 2021.;

prima na znanje da je Turska, iako su pristupni pregovori i dalje na čekanju, ažurirala svoj nacionalni akcijski plan za pristupanje EU-u kako bi obuhvatila razdoblje od 2021. do 2023.; nadalje konstatira napredak Turske u boljem usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a u područjima kao što su zakonodavstvo o tržišnom natjecanju, njezin nacionalni kvalifikacijski sustav i europski istraživački prostor, kao i bolje rezultate Turske u programu Obzor 2020.;

ponavlja svoje čvrsto uvjerenje da je Turska zemlja od strateške važnosti u smislu politike, gospodarstva i vanjske politike, partner koji je ključan za stabilnost šire regije i ključni saveznik, među ostalim i unutar NATO-a, s kojim EU želi obnoviti odnose na temelju dijaloga, poštovanja i međusobnog povjerenja; u tom kontekstu pozdravlja nedavne izjave turskih vlasti na najvišoj razini o ponovnom angažmanu turske vlade na putu prema EU-u, ali potiče turske vlasti da riječi pretoče u djela i dokažu tu predanost konkretnim činjenicama i odlukama; smatra da bi, ako to uvjeti dopuste, dijalog s turskim vlastima i partnerima na svim razinama trebalo dodatno ojačati kako bi se pomoglo ponovno izgraditi povjerenje i smanjila mogućnost budućih sukoba, u skladu sa stajalištem Europskog vijeća da angažman s Turskom treba biti postupan, razmjeran i reverzibilan; u tom pogledu poziva Vijeće da ponovno uspostavi obustavljeni politički dijalog na visokoj razini i sektorske dijaloge na visokoj razini o gospodarstvu, energetici i prometu, kao i Vijeće za pridruživanje EU-a i Turske, u vezi s poboljšanjem stanja temeljnih sloboda i vladavine prava;

izražava svoju duboku zabrinutost zbog trenutačne gospodarske situacije u Turskoj, koja zbog devalvacije valute, porasta inflacije i stalnog rasta troškova života gura sve veći broj ljudi u teškoće i siromaštvo; konstatira da se trenutačna situacija, koja se razvijala nekoliko godina, u prosincu 2021. pretvorila u valutnu krizu koja je dodatno pogoršala postojeće posljedice pandemije za gospodarstvo; zabrinut je zbog intervencija predsjednika i posljedičnog nedostatka povjerenja u navodno neovisna tijela kao što su Središnja banka i Turski zavod za statistiku; u tom pogledu ističe da je operativna neovisnost navedenih institucija jedan od ključnih kriterija za pristupanje EU-u; nadalje ističe da loši rezultati Turske u pogledu poštovanja vladavine prava ozbiljno utječu i na ugled zemlje te da bi nedostatak pravne sigurnosti mogao ozbiljno utjecati na njezinu sposobnost privlačenja stranih ulaganja; smatra da bi snažniji i bliži odnos s EU-om pomogao u ublažavanju nekih teškoća i poboljšanju životnog standarda turskog stanovništva;

konstatira da je Stručna skupina za financijsko djelovanje u listopadu 2021. dodala Tursku na popis jurisdikcija za koje se smatra da nisu u stanju boriti se protiv pranja novca te financiranja terorizma i širenja oružja; izražava nadu da Turska može brzo pokazati potreban napredak u poboljšanju provedbe relevantnih mjera za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma;

izražava volju za jačanjem i produbljivanjem obostranog znanja i razumijevanja između društava Turske i država članica promicanjem kulturnog rasta i društveno-kulturne razmjene te borbom protiv svih oblika društvenih, vjerskih, etničkih ili kulturnih predrasuda; izražava svoju potpunu predanost nastavku pružanja potpore neovisnom civilnom društvu Turske u svim okolnostima i u okviru svih mogućih budućih odnosa;

Vladavina prava i temeljna prava

žali zbog stalnog pogoršanja stanja ljudskih prava u Turskoj, uključujući nazadovanje u pogledu temeljnih sloboda, demokracije i vladavine prava; smatra da je trenutačni represivni oblik vladavine, čiji su glavni postulati zlouporaba pravnog okvira, posebno podizanjem tužbi za terorizam i ograničavanjem slobode izražavanja, i nedostatak neovisnosti pravosuđa, namjerna, nemilosrdna i sustavna državna politika osmišljena kako bi se izravno ili uz odvraćajući učinak suzbile sve kritički intonirane aktivnosti; zgrožen je činjenicom da su turske državne vlasti, kako bi provele tu politiku, spremne očito i ustrajno zanemariti svoje međunarodne i domaće pravne obveze, kao što su one koje proizlaze iz turskog članstva u Vijeću Europe;

ustraje u tome da se to ključno područje temeljnih prava i sloboda, koje se nalazi u srži pristupnog procesa, ne može odvojiti i promatrati izolirano od cjelokupnih odnosa s EU-om i naglašava da za Parlament to predstavlja ozbiljnu prepreku daljnjem napretku u pogledu bilo kakvog pozitivnog programa koji bi se mogao ponuditi Turskoj, koji bi također trebao ovisiti o potpunom poštovanju međunarodnog prava i temeljnih načela dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje;

10.

poziva Tursku da u potpunosti provede sve presude Europskog suda za ljudska prava u skladu s člankom 46. Europske konvencije o ljudskim pravima, što je bezuvjetna obveza koja proizlazi iz članstva Turske u Vijeću Europe i koja je ugrađena u njezin ustav; najoštrije osuđuje nedavnu presudu 13. suda za teška kaznena djela u Istanbulu kojom je Osmanu Kavali izrečena stroga doživotna kazna nakon više od četiri i pol godine nepravednog, nezakonitog i nelegitimnog pritvora; smatra da je g. Kavala osuđen na temelju neopravdanih optužbi u svrhu ušutkavanja i odvraćanja kritičara u Turskoj; ponavlja svoj poziv turskim vlastima da djeluju u skladu sa svojim međunarodnim i domaćim obvezama te da se u ovom predmetu pridržavaju pravomoćne presude Europskog suda za ljudska prava i da odmah oslobode g. Kavalu; osuđuje i žali zbog stalnih nastojanja i pokušaja da se zatvorska kazna g. Kavale produlji s pomoću niza složenih evazivnih pravosudnih taktika, uključujući spajanje i razdvajanje predmeta te stalne nepravilnosti; zgrožen je činjenicom da se stroga doživotna kazna koju je izrekao sud temelji na članku 312. turskog Kaznenog zakona (pokušaj svrgavanja vlade silom i nasiljem), unatoč tome što je Europski sud za ljudska prava u svojim presudama izričito odbacio tu optužbu; prima na znanje opetovane odluke Odbora ministara Vijeća Europe kojima se poziva na oslobađanje g. Kavale, koje su dovele do povijesnog pokretanja postupaka zbog povrede protiv Turske putem privremenih rezolucija u prosincu 2021. i veljači 2022. zbog njezina odbijanja da se pridržava konačne presude Europskog suda za ljudska prava; napominje da postupci zbog povrede ističu ozbiljnost kršenja obveza Turske kao članice Vijeća Europe i države kandidatkinje za članstvo u EU-u;

11.

ponavlja svoju snažnu osudu i žaljenje zbog povlačenja Turske predsjedničkim dekretom iz Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), odluke koja je posebno zabrinjavajuća s obzirom na kontinuirano velik broj femicida i drugih oblika nasilja u zemlji te predstavlja velik korak unatrag u nastojanjima povezanima s promicanjem prava žena u zemlji; ponavlja svoj poziv turskoj vladi da poništi tu neshvatljivu odluku, koja predstavlja očito kršenje temeljnih europskih vrijednosti i koja će biti dio evaluacije u okviru pristupnog procesa Turske; u tom pogledu poziva turske vlasti da provode politiku nulte tolerancije te da spriječe i suzbiju nasilje nad svim ženama i djevojčicama, da pruže potporu preživjelima te da se pobrinu da zlostavljači snose odgovornost za svoja nedjela tako što će u međuvremenu u potpunosti provesti turski zakon br. 6284 o zaštiti obitelji i sprečavanju nasilja nad ženama i sve mjere utvrđene u relevantnoj sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava; duboko je zabrinut zbog optužnice koju je podnio Odjel za intelektualni i industrijski kriminal Ureda glavnog javnog tužitelja u Istanbulu, kojom se traži gašenje Platforme „Stanimo na kraj femicidima”, jedne od najvećih i najistaknutijih skupina koja se zalaže za prava žena u Turskoj i bori protiv rodno uvjetovanog nasilja, optužujući je za proturječenje javnom moralu;

12.

ističe važnost poštovanja slobode okupljanja i prosvjedovanja u Turskoj, koja je sadržana u njezinu ustavu i predstavlja pozitivnu obvezu koja proizlazi iz njezina statusa stranke Europske konvencije o ljudskim pravima; žali zbog ozbiljnog nazadovanja u pogledu slobode okupljanja i prosvjedovanja, koja je pod sve većim pritiskom zbog toga što pokrajinski guverneri rutinski upotrebljavaju i stalno produljuju zabrane prosvjeda i demonstracija, zbog prekomjerne upotrebe sile protiv mirnih prosvjednika i novinara u kontekstu općeg nekažnjavanja policijskih službenika te administrativnih novčanih kazni i kaznenih progona prosvjednika zbog optužbi za aktivnosti povezane s terorizmom; posebno je zabrinut zbog zabrane koju je nametnuo guverner pokrajine Van koja je u pokrajini Van na snazi više od pet godina; žali zbog napada turskih policijskih snaga na novinare tijekom javnih prosvjeda, među ostalim u okviru direktive iz travnja 2021. kojom je voditelj turske Glavne uprave za sigurnost naložio turskim policijskim snagama da spriječe medije u snimanju prosvjeda i demonstracija, a koju je naknadno obustavilo Državno vijeće; ponavlja svoj poziv vlastima da odbace optužnice protiv studenata Sveučilišta Boğaziçi koji su kazneno progonjeni zbog ostvarivanja prava na mirno okupljanje te ističe važnost jamčenja akademske slobode i autonomije sveučilištâ; u tom pogledu izražava zabrinutost zbog nedavne odluke o razrješenju troje izabranih dekana na Sveučilištu Boğaziçi, čiji je sadašnji rektor imenovan predsjedničkim dekretom u kolovozu 2021; pozdravlja izjavu Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 4. veljače 2021. u kojoj se podsjeća da se pandemija bolesti COVID-19 ne može koristiti kao sredstvo za ušutkavanje kritičara i kojom se osuđuje govor mržnje viših dužnosnika protiv studenata pripadnika skupine LGBTI; oštro osuđuje nedavnu nasilnu represiju od strane policije na 9. povorci ponosa na Sveučilištu Boğaziçi, u kojem je protiv studenata upotrijebljena nezakonita prekomjerna sila, a brojni sudionici su pritvoreni;

13.

ponavlja svoju ozbiljnu zabrinutost zbog nerazmjernih i proizvoljnih mjera kojima se ograničava sloboda izražavanja; prima na znanje daljnje smanjenje broja novinara koji se nalaze u zatvorima u Turskoj i nedavno zabilježeno povećanje broja oslobađajućih presuda u predmetima protiv novinara; zahtijeva puštanje na slobodu i oslobađanje od krivnje svih novinara, pisaca, medijskih djelatnika i korisnika društvenih mreža koji su i dalje u nezakonitom pritvoru samo zbog toga što su se bavili svojom profesijom i uživali svoja građanska prava; pozdravlja nedavne presude Državnog vijeća kojima se obustavlja izvršenje nekih članaka Uredbe o novinarskoj iskaznici i policijske okružnice kojima su zabranjene audiovizualne snimke na javnim prosvjedima; u međuvremenu izražava ozbiljnu zabrinutost zbog kontinuiranih proizvoljnih uhićenja novinara, zaposlenika medija i korisnika društvenih mreža, sustavne upotrebe nejasnih kaznenih djela terorizma kako bi ih se ušutkalo, sve većih ograničenja i cenzure nametnutih platformama društvenih mreža te prakse istrage i kaznenog progona ljudi po optužbama kao što je navodno nepoštovanje islamskih vrijednosti; posebno je zgrožen teškom zlouporabom članka 299. turskog Kaznenog zakona o vrijeđanju predsjednika, na temelju kojeg se može izreći zatvorska kazna u trajanju od jedne do četiri godine; smatra da je potpuno nerazmjerno to što je od 2014., prve godine mandata predsjednika Erdoğana, pokrenuto više od 160 000 istraga, otvoreno više od 35 500 predmeta te više od 12 800 osoba osuđeno zbog vrijeđanja predsjednika; poziva turske vlasti da izmijene zakon o vrijeđanju predsjednika u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava i da slijede preporuke Venecijanske komisije kako bi se turski zakon o tom pitanju uskladio s Europskom konvencijom o ljudskim pravima; posebno je zgrožen slučajem novinarke Sedef Kabaş, koju je 36. prvostupanjski kazneni sud u Istanbulu nedavno osudio na dvije godine i četiri mjeseca zatvora zbog navodnog „vrijeđanja predsjednika”14. siječnja 2022. uživo na televiziji TELE1; žali zbog načina na koji se s njom postupalo nakon što je uhićena u ponoć 22. siječnja 2022., nakon što su je javno napali viši vladini dužnosnici i kada je provela 49 dana u istražnom zatvoru, te osuđuje činjenicu da se u optužnici koju je pripremio Ured glavnog javnog tužitelja u Istanbulu traži do 12 godina i 10 mjeseci zatvora za razna kaznena djela; smatra da je taj slučaj jasan primjer zlouporabe članka 299. s ciljem odvraćanja svakog novinara ili građanina koji bi mogao kritizirati predsjednika ili vladu; izražava zabrinutost zbog predsjedničke okružnice o aktivnostima medija i emitiranja objavljene 28. siječnja 2022. jer bi ona mogla podrazumijevati nezakonita ograničenja temeljnih prava i sloboda; zabrinut je zbog toga što je od svih članica Vijeća Europe Turska imala najviše presuda povezanih s kršenjem slobode izražavanja na Europskom sudu za ljudska prava 2021. te žali zbog činjenice da je Turska i dalje jedna od zemalja u kojima je sloboda tiska izložena najvećim napadima;

14.

tvrdi da kontinuirani kazneni progon, cenzura i uznemiravanje novinara i neovisnih medija i dalje izazivaju zabrinutost u Turskoj te da taj problem treba hitno riješiti jer se njime narušava demokratsko tkivo turskog društva; osim toga, zabrinut je zbog napada na novinare i protivnike u Europskoj uniji; poziva predsjednika turskog Vrhovnog vijeća za radio i televiziju (RTÜK) da prekine prekomjerno nametanje novčanih kazni i zabrane emitiranja kojima se ograničava legitimna sloboda izražavanja turskih novinara i radiotelevizijskih kuća; zabrinut je zbog prijetnje RTÜK-a da će blokirati međunarodne medijske kuće Deutsche Welle, Euronews i Voice of America ako ne podnesu zahtjev za dozvole za emitiranje kojima se nadzornom tijelu omogućuje nadzor nad njihovim sadržajem; poziva RTÜK da obustavi svoje diskriminirajuće kaznene mjere protiv neovisnih radiotelevizijskih kuća; žali zbog činjenice da vlada ima sve veći ekonomski utjecaj, što uključuje nedostatak transparentnosti u pogledu raspodjele javnih sredstava (oglašavanje, javni natječaji), što joj omogućuje gotovo potpunu kontrolu nad masovnim medijima; zabrinut je zbog širenja državne propagande iz državnih i provladinih medija; poziva predsjednika Agencije za medijsko oglašavanje da osigura da zabrane javnog oglašavanja ne služe suzbijanju neovisnog medijskog izvješćivanja, kao što se dogodilo s dnevnim novinama Evrensel, čiji slučaj predstavlja negativan rekord u povijesti turskog tiska; poziva direktora za komunikacije turskog predsjedništva da se pobrine za brzu obradu zahtjeva za novinarske iskaznice i da zaustavi upotrebu kaznenih prijava i agresivne retorike protiv novinara; poziva Veliku narodnu skupštinu Turske da poduzme daljnje mjere povezane s presudom turskog Ustavnog suda iz siječnja 2022. kojom se zahtijeva da se članak 9. zakona o internetu preformulira radi zaštite slobode izražavanja i tiska; izražava posebnu zabrinutost zbog slučaja tursko-ciparskog novinara Alija Kişmira kojemu je nedavno zabranjen ulazak u Tursku te se suočava sa sudskim optužbama zbog kritiziranja Ankare;

15.

prima na znanje da je Turska 2021. donijela četvrti i peti pravosudni paket koji su, iako predstavljaju korake u pravom smjeru, skromni i ne rješavaju glavne probleme; međutim, tvrdi da trenutačni problemi ne proizlaze samo iz problematičnog zakonodavstva, nego su često uzrokovani neuspjehom i nedostatkom političke volje za provođenje postojećih odgovarajućih odredbi; i dalje je zabrinut zbog kontinuiranog slabljenja vladavine prava te neovisnosti i nepristranosti pravosuđa u Turskoj, kao i zbog odvraćajućeg učinka masovnih otpuštanja koja je vlada provela proteklih godina te javnih izjava izvršne vlasti o sudskim predmetima koji su u tijeku, kojima se ugrožavaju neovisnost, nepristranost i sveukupna sposobnost pravosuđa da pruži učinkovit pravni lijek za kršenja ljudskih prava; sa žaljenjem napominje, u tom kontekstu, da se pravosudnim reformama ne rješavaju ti temeljni nedostaci; naglašava da je to područje od iznimne važnosti jer predstavlja temelj funkcionalnog demokratskog sustava koji funkcionira u službi i na dobrobit stanovništva; prima na znanje slučaj imenovanja suca u turski Ustavni sud u siječnju 2021. nakon što je služio samo 20 dana na Kasacijskom sudu i prethodno djelovao kao glavni javni tužitelj u Istanbulu, gdje je bio uključen u kontroverzne predmete protiv Osmana Kavale, prosvjednika u parku Gezi, te novinara Cana Dündara i Erdema Güla, među ostalima; ističe da je Vijeće sudaca i državnih odvjetnika glavni element koji izaziva zabrinutost u pogledu nedovoljne neovisnosti pravosuđa; ponovno poziva na ispravljanje nedostataka u strukturi i procesu odabira članova tog vijeća s ciljem osiguravanja njegove neovisnosti i okončanja njegovih proizvoljnih odluka; oštro osuđuje razrješenje dužnosti i prisilno udaljenje velikog broja turskih sudaca i tužitelja; podsjeća da bi sva otpuštanja i imenovanja u sudstvu trebala podlijegati posebno strogom nadzoru, da se izvršnoj vlasti mora zabraniti uplitanje ili pokušaj utjecanja na pravosuđe te da imenovanje sudaca mora biti u skladu s načelima neovisnosti i nepristranosti; zgrožen je izvješćima o načinu proganjanja odvjetnika koji zastupaju osobe optužene za terorizam, pri čemu se odvjetnici progone za isto kazneno djelo kao i ono koje se pripisuje njihovoj stranci ili za povezano kazneno djelo u kontekstu u kojem je to predstavljalo jasnu prepreku uživanja prava na pošteno suđenje i pristup pravosuđu; potiče tursku vladu da zajamči neovisan rad odvjetnika i da pusti na slobodu sve osobe koje su nezakonito pritvorene samo zbog obavljanja svojih pravnih dužnosti; s dubokom zabrinutošću primjećuje da se, unatoč službenom ukidanju izvanrednog stanja u srpnju 2018., njegov utjecaj na demokraciju i temeljna prava i dalje snažno osjeća i još uvijek utječe na brojne osobe, među ostalim na više od 152 000 državnih službenika, uključujući učitelje, liječnike, pripadnike akademske zajednice (koji se zalažu za mir), odvjetnike, sudce i državne odvjetnike, koji su proizvoljno otpušteni i trajno im je zabranjen rad u javnom sektoru ili čak uopće u njihovoj struci; ističe da ta brojna otpuštanja i dalje ostavljaju drastične posljedice na otpuštene osobe i njihove obitelji, uključujući dugotrajnu društvenu i profesionalnu stigmatizaciju; ozbiljno sumnja u funkcioniranje Istražnog povjerenstva za mjere tijekom izvanrednog stanja kao mehanizma za interno korigiranje zbog njegove nedovoljne neovisnosti i nepristranosti; napominje da proizvoljno odbijanje putovnica, unatoč postupnom poboljšanju, i dalje predstavlja veliko kršenje slobode kretanja;

16.

izražava zabrinutost zbog sve većeg broja zahtjeva podnesenih Ustavnom sudu povezanih s kršenjem ustavnih prava i zbog nedostatka promjena koje bi se trebale provesti kada se takva kršenja utvrde; prima na znanje nedavne izjave predsjednika Ustavnog suda, u kojima priznaje da se više od 73 % zahtjeva zaprimljenih 2021., kojih je bilo više od 66 000, odnosi na pravo na pošteno suđenje, opisujući to „iznimno zabrinjavajućim”; dovodi u pitanje zakonitost izmjena postupovnih pravila suda kojima se omogućuje odgoda donošenja odluka za godinu dana;

17.

prima na znanje da su turske vlasti u ožujku 2021. donijele novi akcijski plan za ljudska prava, što je u načelu dobrodošlo; napominje, međutim, da niz temeljnih pitanja ostaje neriješen i da će se predanost vlade mjeriti opsegom provedbe plana i reformama koje će se poduzeti kako bi se osigurala njegova primjena na sve građane bez diskriminacije; potiče turske vlasti da ulože veće napore u učinkovito rješavanje teške situacije Kurda, Armenaca, Asiraca, a posebno stanovanja i obrazovanja romske zajednice, koji se i dalje suočavaju s relativno višim razinama siromaštva, nezaposlenosti, diskriminacije i isključenosti;

18.

poziva na potpunu provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava i privremenih rezolucija Odbora ministara Vijeća Europe o prigovoru savjesti; u tom pogledu prima na znanje akcijski plan koji su turske vlasti podnijele Odboru ministara i potiče ih da razviju daljnje mjere kako bi se potrebnim zakonodavstvom osiguralo pravedno i pristupačno ostvarivanje prava na prigovor savjesti na vojnu službu; izražava zabrinutost zbog sve većeg broja zahtjeva na Ustavnom sudu u pogledu prigovora savjesti otkako je podnesen prvi zahtjev 2017., koji su u tijeku, no bez ikakve bitne komunikacije s podnositeljima zahtjeva; poziva na donošenje potrebnih pravnih izmjena kako bi se prekinuo krug progona i kazni, kao i sva ograničenja koja utječu na osobe koje su uložile prigovor savjesti;

19.

poziva turske vlasti da promiču pozitivne i učinkovite reforme u području slobode mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti omogućavanjem vjerskim zajednicama da steknu pravnu osobnost i prava na obrazovanje te primjenom preporuka Venecijanske komisije o statusu vjerskih zajednica i svih relevantnih presuda Europskog suda za ljudska prava i rezolucija Vijeća Europe, među ostalim o grčkom pravoslavnom stanovništvu otoka Gökçeada (Imbros) i Bozcaada (Tenedos); poziva tursku vladu da pojača aktualna nastojanja u pogledu, među ostalim, javnog priznavanja identiteta Alevita, pravnog statusa cemevija i njihova financiranja, u skladu s relevantnim presudama Europskog suda za ljudska prava o obveznim satovima religije i etike te mjestima bogoslužja Alevita; poziva turske vlasti da u potpunosti poštuju povijesni i kulturni značaj kulturnih i vjerskih spomenika i simbola, naročito onih koji su uvršteni na UNESCO-ov Popis svjetske baštine; sa zabrinutošću prima na znanje nedavne događaje povezane s povijesnim samostanom Panagia Soumela, koji je uvršten na pristupni popis svjetske baštine UNESCO-a; ističe potrebu da se uklone ograničenja u pogledu osposobljavanja, imenovanja i sukcesije svećenstva, omogući ponovno otvaranje sjemeništa Halki, koje je zatvoreno od 1971., te uklone sve prepreke kako bi ono moglo pravilno funkcionirati; ponavlja svoj poziv Turskoj da poštuje ulogu Ekumenskog patrijarhata za pravoslavne kršćane diljem svijeta i da prizna njegovu pravnu osobnost i javnu upotrebu crkvene titule ekumenskog patrijarha; žali zbog činjenice da nakon poništenja 2013. još nije donesen novi izborni propis za nemuslimanske zaklade, što je stvorilo ozbiljne probleme za pravilno upravljanje tim zakladama jer se ne mogu održati nikakvi izbori; sa zabrinutošću primjećuje da se i dalje prijavljuju govor mržnje i zločini iz mržnje protiv vjerskih manjina, uglavnom Alevita, kršćana i Židova, te da su istrage i dalje neučinkovite; poziva turske vlasti da djelotvorno kazneno gone počinitelje i da na odgovarajući način zaštite sve vjerske manjine;

20.

žali zbog stalnog pravnog i administrativnog pritiska turske vlade na civilno društvo i borce za ljudska prava, odvjetnike, novinare, pripadnike akademske zajednice, sindikaliste, etničke i vjerske manjine i brojne turske građane te zbog stalnog smanjenja prostora za slobodno djelovanje u Turskoj; osuđuje proizvoljno zatvaranje organizacija civilnog društva, uključujući istaknute nevladine organizacije za ljudska prava i medijske kuće; poziva Tursku da glasove kritike ili neslaganja, uključujući borce za ljudska prava, odvjetnike, pripadnike akademske zajednice i novinare, smatra osobama koje daju dragocjen doprinos socijalnom dijalogu, umjesto faktorima destabilizacije, da im omogući da djeluju u skladu sa svojim dužnostima te u okviru svojih nadležnosti i opsega te da slobodno obavljaju svoje zanimanje jer se time osiguravaju općenito zdravija demokracija i društvo; ponovno poziva tursku vladu da preispita zakon o sprečavanju financiranja širenja oružja za masovno uništenje iz prosinca 2020., kojim se turskom Ministarstvu unutarnjih poslova i predsjedniku daje široka ovlast za ograničavanje aktivnosti nevladinih organizacija, poslovnih partnerstava, neovisnih skupina i udruga te se čini da mu je cilj daljnje sužavanje djelovanja, ograničavanje i kontrola civilnog društva; zabrinut je zbog zapažanja povjerenika za ljudska prava i Parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe, koji su istaknuli da su organizacije za ljudska prava prve bile podvrgnute reviziji u skladu s tim zakonom; poziva EU i njegove države članice da vrše veći pritisak na tursku vladu i da pojačaju svoju potporu borcima za ljudska prava i neovisnom civilnom društvu u Turskoj, među ostalim s pomoću relevantnih financijskih instrumenata; poziva Komisiju da u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) i relevantnih programa Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa osigura dostatna sredstva za civilno društvo, nedržavne aktere i međuljudske kontakte kako bi se prednost dala prodemokratskim naporima koji bi mogli pomoći u stvaranju političke volje potrebne za jačanje odnosa između EU-a i Turske; poziva Komisiju da istraži financiranje lokalnih vlasti u vezi s projektima od zajedničkog interesa; naglašava da se financijska pomoć u okviru instrumenta IPA III temelji na uvjetima koji se vode načelom „prvo temeljne stvari” i u tom kontekstu ponavlja svoj zahtjev da se financiranje iz IPA-e za reforme u Turskoj mora isplatiti potpuno transparentno i da njime mora izravno upravljati EU ili priznata međunarodna institucija;

21.

izražava duboku zabrinutost zbog pogoršanja stanja ljudskih prava za pripadnike zajednice LGBTI koje podržava vlast, naročito u pogledu fizičkog nasilja i zločina iz mržnje, posebno nad transrodnim osobama, trajnih zabrana povorki ponosa diljem zemlje, ograničenja slobode okupljanja, udruživanja ili izražavanja te cenzure u medijima i na internetu te poziva tursku vladu da zaštiti njihova ravnopravna i zakonska prava; podsjeća da je potrebno usvojiti mjere kojima bi se osiguralo da svi građani mogu sigurno uživati te slobode; ističe sve homofobniji stav turske vlade i činjenicu da se visoki dužnosnici služe govorom mržnje protiv pripadnika zajednice LGBTI, što ima za cilj stigmatizaciju i kriminalizaciju zajednice LGBTI te može poslužiti kao plodno tlo za zločine iz mržnje i snažan pokretač povećanog uznemiravanja, diskriminacije i potencijalnog nasilja; podsjeća da obveze Turske u okviru Europske konvencije o ljudskim pravima podrazumijevaju odgovornost za borbu protiv diskriminacije i nasilja nad pripadnicima zajednice LGBTI te poziva turske vlasti da ispune svoje obveze; poziva da se seksualna orijentacija, rodni identitet i spolna obilježja dodaju među antidiskriminacijske odredbe zakona o radu kao osnove za zaštitu; ističe da postoji obrazac upotrebljavanja sudskih postupaka za ušutkavanje boraca za ljudska prava, nevladinih organizacija i odvjetnika te za suzbijanje aktivizma, a posebno boraca za prava pripadnika zajednice LGBTI; zabrinut je zbog kaznenih istraga odvjetničkih komora u Istanbulu, Ankari i Diyarbakıru te slučaja koji uključuje sudionike povorke ponosa 2019. na Bliskoistočnom tehničkom sveučilištu u Ankari; pozdravlja njihovu oslobađajuću presudu; s ozbiljnom zabrinutošću prati suđenje izvršnom odboru i predsjedniku Odvjetničke komore u Ankari, u kojem Ured glavnog javnog tužitelja u Ankari traži do dvije godine zatvora zbog navodnog „vrijeđanja javnog službenika” pri kritiziranju načelnika Uprave za vjerska pitanja (Diyanet) za otvoreno homofobne izjave koje je dao 14. travnja 2020. u kojima navodi da „islam proklinje homoseksualnost […] zato što donosi bolesti i dovodi do propadanja generacija”; poziva turske vlasti da uvedu potrebne pravne mjere kako bi se zaustavila svaka diskriminacija na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta u skladu s člankom 21. Povelje EU-a o temeljnim pravima; poziva vlasti da usklade svoje kazneno zakonodavstvo povezano s homofobnim i transfobnim zločinima iz mržnje s Općom preporukom o politici br. 7 Europske komisije protiv rasizma i netolerancije; apelira na Tursku da odbaci sve optužbe protiv mirnih sudionika događanja povezanih sa zajednicom LGBTI i ukine trajne zabrane povorki ponosa;

22.

duboko je zabrinut zbog stalnih napada na oporbene stranke, posebno na HDP i druge, uključujući Republikansku narodnu stranku (CHP), primjerice vršenjem pritiska, prisiljavanjem na zatvaranje i zatvaranjem njihovih članova, čime se podriva pravilno funkcioniranje demokratskog sustava; ističe da je za demokraciju potrebno okruženje u kojem političke stranke, civilno društvo i mediji mogu funkcionirati bez prijetnji ili samovoljnih ograničenja;

23.

s velikom zabrinutošću primjećuje da su turske vlasti izričito i kontinuirano napadale i kriminalizirale HDP, izabrane HDP-ove gradonačelnike i njegove stranačke organizacije, uključujući organizacije mladih, što je dovelo do toga da se trenutačno više od 4 000 članova HDP-a nalazi u zatvoru; i dalje oštro osuđuje nastavak pritvora bivših supredsjedatelja HDP-a Selahattina Demirtașa i Figen Yüksekdağ od studenoga 2016. te poziva na to da ih se odmah pusti na slobodu; zgrožen je kontinuiranim nepoštovanjem i neprimjenjivanjem presuda Europskog suda za ljudska prava u skladu s kojima je Turska dužna odmah pustiti na slobodu Selahattina Demirtaşa; oštro osuđuje optužnicu kojom se traži zatvaranje stranke HDP i zabrana političkog djelovanja 451 pojedinca, uključujući većinu trenutačnog vodstva HDP-a, koju je podnio glavni javni tužitelj pri turskom Kasacijskom sudu i koju je turski Ustavni sud jednoglasno prihvatio u lipnju 2021., te koja ih sprečava da u sljedećih pet godina provode bilo kakve političke aktivnosti; podsjeća da je Ustavni sud prethodno zabranio šest prokurdskih političkih stranaka; s velikom zabrinutošću napominje da je slučaj raspuštanja HDP-a vrhunac pritiska na stranku koji traje već nekoliko godina te ponavlja da bi zabrana djelovanja stranke bila ozbiljna politička pogreška kojom bi se zadao nepovratan udarac pluralizmu i demokratskim načelima; nadalje ističe ulogu 22. suda za teška kaznena djela u Ankari u takozvanom predmetu Kobane protiv 108 pojedinaca, uključujući mnoge političare HDP-a; ističe posebnu ulogu javnog tužitelja i posebno zahtijeva da se razjasni navodno političko uplitanje dokumentirano u spisima; dodatno se pita kako je taj sud uspio pregledati i prihvatiti dokument od 3 530 stranica u jednom tjednu, bez saslušanja optuženika;

24.

izražava zabrinutost zbog predmeta koji je u tijeku protiv potpredsjednice CHP-a Gökçe Gökçen kao dio istrage protiv cijelog izvršnog odbora stranke zbog objave i distribucije jedne brošure; šokiran je time što je, od triju sudskih postupaka pokrenutih protiv nje u vezi s objavom te brošure, Ured glavnog javnog tužitelja u Ankari optužio gđu Gökçen za kazneno djelo fizičkog napada na predsjednika, za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina; napominje da su, iako je tu tužbu odbacio 18. visoki kazneni sud u Ankari, i dalje u tijeku druge dvije tužbe zbog klevete, poticanja na mržnju i blaćenja predsjednika; i dalje je ozbiljno zabrinut zbog stalnog političkog i sudskog uznemiravanja Canan Kaftancıoğlu, predsjednice istanbulskog ogranka CHP-a, koje se očituje u sve većem broju sudskih postupaka pokrenutih protiv nje; osuđuje nedavnu odluku Kasacijskog suda u skladu s kojom se potvrđuju tri od pet kazni protiv nje u trajanju od četiri godine i 11 mjeseci zatvora te se gđi Kaftancıoğlu zabranjuje političko djelovanje; zabrinut je zbog proizvoljne prirode dugotrajnog postupka registracije turske Zelene stranke, koja je na dan njezina osnivanja u rujnu 2020. podnijela zahtjev za potvrdu o osnivanju stranke pri turskom ministarstvu unutarnjih poslova, ali joj potvrda još nije izdana;

25.

osuđuje opetovanu upotrebu opoziva parlamentarnog statusa oporbenih zastupnika, čime se ozbiljno šteti ugledu turskog parlamenta kao demokratske institucije; u tom pogledu podsjeća na nedavnu presudu Europskog suda za ljudska prava od 1. veljače 2022. u kojoj je odlučeno da je ukidanjem imuniteta 40 HDP-ovih zastupnika 2016. prekršeno njihovo pravo na slobodu izražavanja i okupljanja; sa zabrinutošću prati slučaj HDP-ove zastupnice za Diyarbakır Semre Güzel, koja je optužena za navodno „članstvo u terorističkoj organizaciji” u vezi s fotografijama snimljenima prije pet godina i čiji je zakonodavni imunitet ukinut 1. ožujka 2022.;

26.

ponovno osuđuje odluku turskih vlasti o smjenjivanju više od 150 demokratski izabranih gradonačelnika na temelju upitnih dokaza i o njihovoj proizvoljnoj zamjeni neizabranim povjerenicima koje je imenovala središnja vlada; osuđuje činjenicu da je samo od posljednjih lokalnih izbora od 31. ožujka 2019. vlada smijenila 48 od 65 demokratski izabranih HDP-ovih gradonačelnika u jugoistočnoj Turskoj, pri čemu su mnogi zamijenjeni neizabranim povjerenicima; čvrsto vjeruje da te nezakonite odluke dovode u pitanje demokraciju na lokalnoj razini i predstavljaju izravan napad na njezina najosnovnija načela, čime se milijunima birača uskraćuje pravo da ih zastupaju demokratski izabrani kandidati; poziva Tursku da smijenjene gradonačelnike vrati na dužnost; oštro kritizira političke, zakonodavne i administrativne mjere koje je poduzela turska vlada kako bi paralizirala općine kojima upravljaju gradonačelnici iz oporbenih stranaka u Istanbulu, Ankari i Izmiru;

27.

prima na znanje nedavne izborne reforme donesene bez međustranačkog konsenzusa i snižavanje izbornog praga s 10 % na 7 %, što je još uvijek previsoko; sa zabrinutošću konstatira promjene u selekcijskom postupku za odbore pokrajinskih izbora odgovorne za prebrojavanje glasova i žalbene postupke, koji su do sada bili sastavljeni od sudaca najvišeg položaja, dok se sada biraju lutrijom; ponavlja svoj poziv Turskoj da poboljša šire okruženje za izbore u cijeloj zemlji na svim razinama osiguravanjem slobodnih i poštenih uvjeta za sve kandidate i stranke te usklađivanjem s preporukama Venecijanske komisije i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju;

28.

uviđa da Turska ima legitimne razloge za zabrinutost u pogledu sigurnosti i pravo na borbu protiv terorizma; ističe, međutim, da se to mora učiniti uz potpuno poštovanje vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda; ponavlja svoju oštru i nedvosmislenu osudu nasilnih terorističkih napada za koje je odgovorna Kurdistanska radnička stranka (PKK), koja je od 2002. na EU-ovu popisu terorističkih organizacija; ističe da je važno da Turska, EU i njegove države članice blisko surađuju u borbi protiv terorizma, uključujući Daiš; potiče turske vlasti da nastave i dalje raditi na razvoju bliske suradnje s EU-om u borbi protiv terorizma, pranja novca i financiranja terorizma te da usklade svoje zakonodavstvo o terorizmu i povezane prakse s europskim odredbama; prima na znanje tekuće pregovore o međunarodnom sporazumu o razmjeni osobnih podataka između Europola i turskih tijela nadležnih za borbu protiv kriminala i terorizma; izražava nadu da se u tim pregovorima poštuju europski standardi zaštite podataka i temeljnih prava; ponovno poziva Tursku da uskladi svoje zakonodavstvo o zaštiti podataka sa standardima EU-a kako bi mogla surađivati s Europolom te da poboljša skup propisa koji će se primjenjivati u borbi protiv pranja novca, financiranja terorizma i kiberkriminala;

29.

naglašava da su odredbe o borbi protiv terorizma u Turskoj još uvijek preopćenite i da se koriste diskrecijski za represiju ljudskih prava i svih kritičkih glasova u zemlji, uključujući novinare, aktiviste i političke protivnike, te naglašava da zlouporabom antiterorističkog zakonodavstva vlasti umanjuju ozbiljnost te sveprisutne prijetnje; napominje da se u tom kontekstu i dalje događaju slučajevi prisilnih nestanaka; duboko je zabrinut zbog odluke ministra unutarnjih poslova da pokrene posebnu istragu o metropolitskoj općini Istanbul zbog navodnih terorističkih veza, u koje je navodno uključeno više od 550 njezinih zaposlenika, te zbog ponovnog sudskog uznemiravanja Öztürka Türkdoğana, istaknutog odvjetnika za ljudska prava i supredsjednika Udruge za ljudska prava, kojem se sudilo na 19. sudu za teška kaznena djela u Ankari zbog „članstva u nezakonitoj oružanoj organizaciji” nakon što je optužnicu podignuo Ured glavnog javnog tužitelja u Ankari, ali koji je na kraju oslobođen optužbi;

30.

i dalje je duboko zabrinut zbog stanja u zemlji povezanog s kurdskim narodom i stanja na jugoistoku Turske u pogledu zaštite ljudskih prava, slobode izražavanja i političkog sudjelovanja; posebno je zabrinut zbog brojnih navoda prema kojima su službenici tijela kaznenog progona sudjelovali u mučenju i zlostavljanju pritvorenika u okviru svojeg odgovora na pretpostavljene i navodne sigurnosne prijetnje na jugoistoku Turske; osuđuje mjere policijskog zadržavanja koje su se provodile nad uglednim članovima civilnog društva i političkim protivnicima na jugoistoku Turske i poziva Tursku da borcima za ljudska prava osigura zaštitu i sigurnost te da hitno pokrene neovisne istrage o tim slučajevima; osuđuje ugnjetavanje etničkih i vjerskih manjina, uključujući činjenicu da su turskim Ustavom jezici skupina kao što je kurdska zajednica zabranjeni kao materinji jezici u obrazovanju i u svim područjima javnog života; ponavlja da to predstavlja kršenje međunarodnog prava kojim se štite prava osoba da izraze svoje članstvo u etničkoj ili vjerskoj manjini i da se izražavaju na tradicionalnom jeziku manjine; ističe da je hitno potrebno nastaviti s vjerodostojnim političkim procesom koji bi uključivao sve relevantne strane i demokratske snage i koji bi doveo do mirnog rješavanja kurdskog pitanja;

31.

oštro osuđuje prisilna izručenja, otmice i nasilna odvođenja turskih građana koji borave izvan Turske, čime se krše načelo vladavine prava i temeljna ljudska prava; potiče EU da se pozabavi ovom zabrinjavajućom praksom u vlastitim državama članicama, kao i u zemljama kandidatkinjama i pridruženim zemljama; zabrinut je zbog pokušaja turske vlade da utječe na članove turske dijaspore u EU-u, primjerice putem predsjedništva Turaka u inozemstvu i s njima povezanih zajednica te Tursko-islamske unije za vjerska pitanja, koji bi se mogli uplitati u demokratske procese u nekim državama članicama; u tom pogledu osuđuje nedavne neprihvatljive napade turskih provladinih medija na nekoliko švedskih političara, među njima i zastupnicu u Europskom parlamentu Evin Incir, uključujući dezinformacije i neutemeljene optužbe, među kojima su optužbe za povezanost s terorizmom; i dalje je zabrinut zbog toga što se rasistički desničarski ekstremistički pokret Ülkü Ocakları, poznat i kao Sivi vukovi, koji je usko povezan s vladajućom koalicijom Stranka nacionalnog pokreta (MHP), širi ne samo u Turskoj, nego i u državama članicama EU-a; poziva EU i njegove države članice da razmotre mogućnost zabrane njegovih udruženja u državama članicama EU-a; poziva države članice da pomno prate rasističke aktivnosti te organizacije i da se bore kako bi ograničile njezin utjecaj; poziva odjele ESVD-a za stratešku komunikaciju da dokumentiraju sumnje o turskim dezinformacijama, posebno u Africi, na zapadnom Balkanu te na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, te da o svojim nalazima izvijeste Europski parlament; izražava zabrinutost zbog činjenice da su Ujguri koji žive u Turskoj i dalje izloženi riziku od zatvaranja i deportacije u druge zemlje koje bi ih potencijalno mogle izručiti Kini gdje će vrlo vjerojatno biti suočeni s ozbiljnim progonima; poziva turske vlasti da odustanu od ratifikacije sporazuma o izručenju s Kinom;

32.

ponovno izražava zabrinutost zbog odbijanja Turske da provede preporuke Odbora Vijeća Europe za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja; poziva Tursku da se pridržava politike nulte tolerancije u pogledu mučenja i da propisno istraži ustrajna i vjerodostojna izvješća o mučenju, zlostavljanju i nečovječnom ili ponižavajućem postupanju tijekom pritvora, ispitivanja ili istražnog zatvora kako bi se stalo na kraj nekažnjavanju i kako bi se odgovorne osobe privelo pravdi; pozdravlja nedavnu izmjenu propisa o zatvorima kojom se pojam „pretres uz skidanje odjeće” zamjenjuje pojmom „detaljno pretraživanje” i poziva ravnatelja Glavne uprave za zatvorski sustav i pritvorske jedinice da zajamči njezinu potpunu provedbu „uz poštovanje ljudskog dostojanstva i časti”, kako je navedeno u izmijenjenim propisima, s obzirom na vjerodostojne navode da se takva praksa još uvijek provodi, među ostalim nad maloljetnim posjetiteljima zatvora; duboko je zabrinut zbog stanja u prenapučenim turskim zatvorima, čime se dodatno povećava opasnost od smrtnih posljedica pandemije bolesti COVID-19 za zatvorenike; nadalje, izražava duboku zabrinutost zbog proizvoljnih ograničenja prava zatvorenika na liječenje i posjećivanje; ističe da je prema podacima Udruge za ljudska prava u Turskoj (İHD) trenutačno 1 605 osoba bolesno u zatvoru, od kojih su 604 teško bolesne; žali zbog daljnjeg boravka bivše zastupnice Aysel Tuğluk u zatvoru unatoč njezinu teškom zdravstvenom stanju, koje je potvrđeno liječničkim izvješćima koja je državni zavod za sudsku medicinu kasnije odbacio; poziva da se Aysel Tuğluk odmah pusti na slobodu; zgrožen je navodima o uhićenjima trudnica i rodilja te apelira na Tursku da pusti sve dotične žene na slobodu i stane na kraj uhićivanju žena neposredno prije ili neposredno nakon poroda; zabrinut je zbog uznemiravanja zastupnika HDP-a Ömera Faruka Gergerlioğlua, kojemu je Ured glavnog javnog tužitelja Kandıre nedavno zabranio da napusti zemlju i nad kojim se provodila istraga, koja je nedavno obustavljena, pod optužbom za „vrijeđanje države i njezinih tijela”, „utjecanje na stručnjaka” i „veličanje kriminala i kriminalaca” nakon što je pozvao na puštanje na slobodu Aysel Tuğluk;

33.

zgrožen je šutnjom turskog pučkog pravobranitelja o prethodno opisanom ozbiljnom stanju u pogledu ljudskih prava u zemlji; poziva glavnog turskog pučkog pravobranitelja da se pobrine za to da njegova institucija postane koristan instrument za turske građane i da ima aktivnu ulogu u jačanju kulture upotrebe pravnog lijeka, što je i sastavni dio ciljeva te institucije; žali zbog činjenice da ni pučki pravobranitelj ni Turska institucija za ljudska prava i jednakost, dvije glavne institucije za ljudska prava u zemlji, nisu operativno, strukturno ni financijski neovisni; potiče turske vlasti da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi te institucije u relevantnim slučajevima poštovale Pariška načela i Preporuku Komisije o standardima za tijela za jednakost (13); žali zbog činjenice da su određeni članovi Institucije za ljudska prava i jednakost pokazali negativan stav prema temeljnim ljudskim pravima, uključujući rodnu ravnopravnost, prava žena i prava pripadnika zajednice LGBTIQ, te zbog toga što su izrazili potporu povlačenju Turske iz Istanbulske konvencije; poziva Istražni odbor za ljudska prava pri Velikoj narodnoj skupštini Turske da u potpunosti iskoristi svoje široke ovlasti za istragu i pozivanje na odgovornost u vezi s kršenjem ljudskih prava u zemlji te da predloži zakonodavne izmjene kako bi se osigurala usklađenost nacionalnog zakonodavstva s međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima čiji je Turska potpisnik;

34.

podsjeća da su sloboda sindikata i socijalni dijalog ključni za razvoj i napredak pluralističkog društva; u tom kontekstu žali zbog stalnih zakonodavnih nedostataka u pogledu radničkih i sindikalnih prava te ističe da su pravo na organiziranje, pravo na kolektivno pregovaranje i pravo na štrajk temeljna prava radnika; nadalje izražava svoju zabrinutost zbog dosljedne snažne diskriminacije poslodavaca protiv sindikata te otpuštanja, uznemiravanja i zatvaranja kojima su i dalje izloženi rukovoditelji i članovi nekih sindikata; također je zabrinut zbog sustavnih otpuštanja radnika koji se pokušavaju organizirati; poziva turske vlasti da se usklade s temeljnim standardima Međunarodne organizacije rada na koje se zemlja obvezala, da otklone prepreke kojima se ograničava uživanje sindikalnih prava i da učinkovito koriste socijalni dijalog, među ostalim za mjere socioekonomskog oporavka povezane s bolešću COVID-19;

Širi kontekst odnosa EU-a i Turske i vanjska politika Turske

35.

istinski cijeni jasnu potporu turskih vlasti neovisnosti, suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine te njihovu osudu neopravdane ruske invazije i vojne agresije na Ukrajinu; naglašava ključnu važnost snažne suradnje EU-a i Turske u vanjskoj i sigurnosnoj politici u današnjim teškim vremenima i u tom kontekstu pozdravlja čvrstu usklađenost Turske s NATO-om i EU-om; ističe da je Turska saveznik NATO-a i strateški partner s kojim nas povezuju važni interesi; pohvaljuje odluku Turske da se pozove na Konvenciju iz Montreuxa iz 1936. kojom se zahtijeva da sve crnomorske i necrnomorske države zaustave prolazak kroz njezine tjesnace; nadalje, pozdravlja trenutačnu financijsku i humanitarnu pomoć Turske Ukrajini, kao i otvorenu spremnost turske vlade da djeluje kao posrednik među sukobljenim stranama; poziva Tursku da se uskladi sa sankcijama i restriktivnim mjerama koje EU poduzima protiv ruskih i bjeloruskih vlasti i pojedinaca odgovornih za nezakonitu agresiju protiv Ukrajine i brojna kršenja međunarodnog prava koja su se dogodila od početka rata; u tom pogledu ističe svoje očekivanje da će Turska, u skladu sa svojim stajalištem o ruskoj agresiji na Ukrajinu, izbjeći da postane sigurno utočište za ruski kapital i ulaganja, čime bi jasno zaobišla sankcije EU-a; potiče Tursku da zatvori svoj zračni prostor ruskim zrakoplovima;

36.

pohvaljuje trud Turske u pogledu prihvata najvećeg broja izbjeglica u svijetu; u tom pogledu pozdravlja činjenicu da EU kontinuirano pruža financijsku potporu izbjeglicama i zajednicama domaćinima u Turskoj te izražava svoju predanost nastavku pružanja te potpore u budućnosti; poziva Komisiju da zajamči najveću moguću transparentnost i točnost pri dodjeli sredstava u okviru instrumenta koji će naslijediti Instrument za izbjeglice u Turskoj, osiguravajući da se sredstva prvenstveno dodijele izravno izbjeglicama i zajednicama domaćinima te da njima upravljaju organizacije koje jamče odgovornost i transparentnost; podržava objektivnu procjenu suradnje između EU-a i Turske u pitanjima izbjeglica i migracija te naglašava važnost toga da obje strane poštuju svoje obveze iz Zajedničke izjave EU-a i Turske iz 2016. i Sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu prema svim državama članicama, uključujući nastavak ponovnog prihvata povratnika s grčkih otoka koji je prekinut u ožujku 2020. ili aktivaciju dobrovoljnog humanitarnog programa prihvata; ustraje u tome da poštovanje temeljnih sloboda mora biti u središtu postupka provedbe Izjave EU-a i Turske; snažno pohvaljuje ključan doprinos civilnog društva i turskih lokalnih vlasti integraciji izbjeglica; podržava bolji i veći pristup uslugama zaštite za određene ranjive skupine; poziva tursku vladu da poboljša pristup sirijskih izbjeglica tržištu rada i da uvede mjere za izbjegavanje rizika od apatridnosti za generaciju sirijske djece rođene u Turskoj; uviđa migracijski pritisak s kojim se Turska suočava, no čvrsto se protivi tome da turska vlada na bilo koji način instrumentalizira migrante; zabrinut je zbog stalnih izvješća o masovnom prisilnom vraćanju Afganistanaca i drugih osoba uhićenih prilikom pokušaja prelaska granice te proizvoljnih deportacija u Siriju; žali zbog krijumčarenja ljudi i kršenja ljudskih prava kojima su izložene izbjeglice u Turskoj; ustraje u tome da bi se vraćanje izbjeglica trebalo odvijati samo na dobrovoljnoj osnovi i u sigurnosti te potiče Tursku da međunarodnim i nacionalnim organizacijama osigura bolji pristup deportacijskim centrima kako bi se pratile osobe koje su u postupku vraćanja i kako bi im se pružila pomoć; sa zabrinutošću konstatira sve veći broj rasističkih i ksenofobnih napada na strance, kao i sve izraženiju antiizbjegličku retoriku i antiimigracijsku klimu u turskoj politici i društvu; napominje da je 2021. na Cipru zabilježeno stalno povećanje broja zahtjeva za azil te podsjeća na obvezu Turske da poduzme sve potrebne mjere za sprečavanje otvaranja novih morskih ili kopnenih ruta za nezakonite migracije iz Turske u EU;

37.

ponavlja svoju potporu trenutačnoj carinskoj uniji i poziva Tursku da poštuje svoje obveze, uključujući uklanjanje necarinskih prepreka slobodnom kretanju; smatra da bi jačanje trgovinskih odnosa moglo donijeti konkretne koristi građanima u Turskoj i EU-u te stoga podržava prijedlog Komisije da se započnu pregovori o modernizaciji uzajamno korisne carinske unije, popraćene djelotvornim i učinkovitim mehanizmom za rješavanje sporova; međutim, upozorava da bi se takva modernizacija carinske unije trebala temeljiti na strogim uvjetima povezanima s ljudskim pravima i temeljnim slobodama, poštovanju međunarodnog prava i dobrosusjedskih odnosa te da se može predvidjeti samo nakon što Turska u potpunosti provede Dodatni protokol kako bi se Sporazum iz Ankare proširio na sve države članice bez rezerve i na nediskriminirajući način; naglašava da obje strane moraju biti u potpunosti svjesne te demokratske uvjetovanosti od početka pregovora jer Parlament neće dati suglasnost za konačni sporazum bez rezultata u tom području;

38.

napominje da bi liberalizacija viznog režima bila važan korak prema olakšavanju međuljudskih kontakata i napominje da je vrlo važna za turske građane, posebno za studente, članove akademske zajednice, predstavnike poduzeća i osobe s obiteljskim vezama u državama članicama EU-a; ponavlja svoju potporu postupku liberalizacije viznog režima nakon što se ispune utvrđeni uvjeti te potiče tursku vladu da radi na usklađivanju svoje vizne politike s viznom politikom EU-a i da u potpunosti poštuje 72 kriterija utvrđena u planu za liberalizaciju viznog režima na nediskriminirajući način prema svim državama članicama; naglašava da je ostvaren vrlo mali stvarni napredak u pogledu preostalih šest mjerila koja Turska još treba ispuniti; napominje da se novim akcijskim planom za ljudska prava predviđa ubrzanje ispunjavanja preostalih mjerila; naglašava da je revizija turskog zakonodavstva o borbi protiv terorizma i zakona o zaštiti podataka ključan uvjet za jamčenje temeljnih prava i sloboda;

39.

žali zbog toga što je povjerenik Várhelyi nedavno restrukturirao Glavnu upravu za susjedsku politiku i pregovore o proširenju (GU NEAR), čime je odjel zadužen za Tursku spojen s odjelima koji se bave južnim susjedstvom; smatra taj potez, koji je navodno poduzet u svrhu učinkovitosti i racionalizacije unutarnje organizacije, ozbiljnom političkom pogreškom, koju su također oštro kritizirali ne samo turska vlada nego i svi proeuropski turski akteri;

40.

pozdravlja odluku turske vlade da ratificira Pariški klimatski sporazum, njezino obećanje da će do 2053. postati ugljično neutralna te njezinu najavu da će se prilagoditi europskom zelenom planu; smatra da je provedba europskog zelenog plana važna prilika za EU i Tursku da usklade svoju trgovinsku i klimatsku politiku te poziva EU da u tom kontekstu blisko koordinira i podupire Tursku u pogledu ambicioznih mjera za zaštitu klime; prima na znanje da agencije EU-a i industrijski savezi EU-a mogu imati poticajnu ulogu u suradnji između EU-a i Turske u području zelene tranzicije; poziva Tursku da održi napredak u usklađivanju s direktivama i pravnom stečevinom EU-a u pogledu okoliša i klimatske politike; poziva tursku vladu da poduzme daljnje mjere u vezi sa svojom najavom i razvije nacionalnu strategiju i akcijski plan za znatno smanjenje emisija CO2; pohvaljuje rad boraca za prava u području okoliša i upozorava na ozbiljan utjecaj velikih javnih infrastrukturnih projekata na okoliš; prima na znanje početak izgradnje Istanbulskog kanala 2021. i ističe upozorenja aktivista za zaštitu okoliša i Komore okolišnih inženjera da će kanal ugroziti slabu opskrbu vodom u Istanbulu i uništiti okolni ekosustav, uključujući prirodnu ravnotežu između Crnog i Mramornog mora; poziva turske vlasti da poduzmu hitne mjere za zaštitu Mramornog mora i da zabrane sve infrastrukturne projekte kojima bi se dodatno doprinijelo onečišćenju vodnog tijela; u tom pogledu pozdravlja odluku turske vlade da Mramornom moru dodijeli poseban status u pogledu zaštite okoliša; ponavlja svoj poziv turskoj vladi da obustavi svoje planove za nuklearnu elektranu Akkuyu i da se savjetuje s vladama susjednih zemalja o svakom daljnjem razvoju projekta Akkuyu, koji će se nalaziti u regiji sklonoj snažnim potresima, što predstavlja veliku prijetnju ne samo Turskoj, već i cijeloj mediteranskoj regiji;

41.

prihvaća da Turska može provoditi vlastitu vanjsku politiku u skladu sa svojim interesima i ciljevima, ali očekuje da će se ta politika braniti diplomacijom i dijalogom utemeljenim na međunarodnom pravu te da će se, kao zemlja kandidatkinja, sve više usklađivati s politikom EU-a; smatra da je suradnja EU-a i Turske u području vanjske i sigurnosne politike od temeljne važnosti te da buduće sigurnosne strukture EU-a, posebno u susjedstvu, zahtijevaju stratešku suradnju i poboljšanu komunikaciju s Turskom kako bi bile učinkovite; smatra da se pojačana suradnja EU-a i Turske može postići na više područja na vanjskopolitičkom planu, na primjer u Ukrajini i Afganistanu; nadalje podsjeća da su EU i NATO i dalje najpouzdaniji dugoročni partneri Turske u međunarodnoj sigurnosnoj suradnji te poziva Tursku da zadrži političku usklađenost u području vanjske i sigurnosne politike s obzirom na svoju ulogu članice NATO-a i status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u; poziva tursku vladu da u dobroj vjeri postupa sa zahtjevom Finske i Švedske za članstvo u NATO-u, da uloži konstruktivne napore kako bi se riješila moguća otvorena pitanja u skladu s vrijednostima i pravnim zahtjevima EU-a te da se suzdrži od nepotrebnog pritiska u tom procesu; u tom kontekstu žali zbog činjenice da je od svih zemalja kandidatkinja Turska najmanje usklađena (14 %) sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP) te zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom (ZSOP) te ponavlja svoj poziv Turskoj da kao prvo preokrene taj trend s obzirom na veliki potencijal koji bi zajedničko djelovanje moglo imati u pogledu različitih izazova u regiji i svijetu; u tom pogledu sa zabrinutošću primjećuje da je vanjska politika Turske posljednjih godina u sukobu s prioritetima EU-a u okviru ZVSP-a, među ostalim u pogledu Kavkaza, Sirije, Libije i Iraka;

42.

pohvaljuje nedavno zbližavanje Turske i Armenije u pogledu odluke o započinjanju bilateralnih kontakata, imenovanju posebnih predstavnika i ponovnoj uspostavi letova između tih dviju zemalja; smatra taj pokušaj vrlo pozitivnim razvojem koji ima pozitivan učinak na blagostanje i sigurnost u regiji; potiče obje strane da nastave ulagati napore kako bi u potpunosti normalizirale svoje odnose i poziva EU da aktivno podrži taj proces; potiče Tursku da otvori put stvarnom pomirenju turskog i armenskog naroda, uključujući rješavanje spora o genocidu nad Armencima, te da u potpunosti poštuje svoje obveze u pogledu zaštite armenske i druge kulturne baštine; izražava nadu da bi to moglo dovesti do dinamike normalizacije odnosa na južnom Kavkazu; nadalje pozdravlja diplomatska nastojanja Turske da normalizira odnose s raznim zemljama na Bliskom istoku, posebno s Izraelom; ponovno potiče Tursku da prizna genocid nad Armencima;

43.

prima na znanje da je, unatoč nekim znakovima smirivanja napetosti u istočnom Sredozemlju od posljednjeg izvješća o Turskoj, nedavno primijećen novi porast; u potpunosti je svjestan da se bilo kakva pozitivna dinamika može lako poništiti u svakom trenutku dok se ne riješe temeljna pitanja; u tom kontekstu žali zbog nedavnih izjava turskih službenika kojima se osporava suverenitet Grčke nad nekima od njezinih otoka, koje su kontraproduktivne i potkopavaju sigurnosno okruženje u tom području; i dalje apelira na Tursku i sve uključene dionike da u dobroj vjeri sudjeluju u mirnom rješavanju sporova i da se suzdrže od svih jednostranih radnji ili prijetnji; i dalje posebno poziva sve strane da pokažu istinski zajednički angažman da pregovaranje o razgraničenju isključivih gospodarskih pojaseva i epikontinentalnog pojasa bude provedeno u dobroj vjeri i u skladu s međunarodnim pravilima i načelima; u tom pogledu osuđuje uznemiravanje koje provode turski ratni brodovi nad istraživačkim plovilima koja provode istraživanja unutar isključivog gospodarskog pojasa koji je odredila Republika Cipar; nadalje osuđuje tursko kršenje grčkog nacionalnog zračnog prostora, uključujući prelijetanja naseljenih područja i teritorija, što su radnje kojima se krši suverenitet i suverena prava država članica EU-a, protivno međunarodnom pravu; izražava potpunu solidarnost s Grčkom i Republikom Cipar; ponovno potvrđuje pravo Republike Cipra na sklapanje bilateralnih sporazuma o svojem isključivom gospodarskom pojasu te istraživanje i iskorištavanje svojih prirodnih resursa uz potpuno poštovanje međunarodnog prava; napominje sa žaljenjem da Velika narodna skupština Turske još nije povukla prijetnju ratom koju je 1995. uputila Grčkoj; pozdravlja nastavak preliminarnih razgovora između Grčke i Turske kojima se nastoji riješiti pitanje razgraničenja epikontinentalnog pojasa i isključivog gospodarskog pojasa u skladu s međunarodnim pravom; ponovno upućuje poziv turskoj vladi da potpiše i ratificira Konvenciju UN-a o pravu mora, koja je dio pravne stečevine EU-a; podržava poziv vlade Republike Cipar Turskoj da u dobroj vjeri pregovaraju o pomorskom razgraničenju između njihovih obala ili da se obrate Međunarodnom sudu te poziva Tursku da prihvati poziv Cipra; pozdravlja doprinos Turske u pogledu sigurnosti opskrbe plinom povezivanjem Transanatolijskog plinovoda (TANAP) s dovršenim Transjadranskim plinovodom (TAP); ponavlja svoju potporu prijedlogu Europskog vijeća za multilateralnu konferenciju o istočnom Sredozemlju i naglašava da bi zeleni plan i energetska tranzicija mogli osigurati važne mogućnosti za postizanje kooperativnih, održivih i uključivih energetskih rješenja u istočnom Sredozemlju; poziva na to da istočno Sredozemlje postane istinski katalizator vanjske dimenzije zelenog plana;

44.

žali zbog činjenice da je ciparski problem i dalje neriješen te naglašava da će rješenje u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i unutar dogovorenog okvira imati pozitivan učinak na odnose Turske s EU-om; čvrsto potvrđuje svoje stajalište da je jedino održivo rješenje ciparskog pitanja ono koje je pravedno, sveobuhvatno i održivo, uključujući njegove vanjske aspekte, unutar okvira UN-a, na temelju federacije dviju zona i dviju zajednica s jedinstvenom međunarodnom pravnom osobnošću, jedinstvenim suverenitetom, jedinstvenim državljanstvom i političkom jednakošću, kako je utvrđeno u relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i u skladu s međunarodnim pravom te na temelju poštovanja načela na kojima se temelji Unija; žali zbog činjenice da je turska vlada napustila dogovoreni okvir za postizanje rješenja i okvir UN-a kako bi samostalno branila dvodržavno rješenje na Cipru; poziva Tursku da odustane od tog neprihvatljivog prijedloga za dvodržavno rješenje; nadalje poziva Tursku da povuče svoje postrojbe s Cipra i da se suzdrži od bilo kakvog jednostranog djelovanja koje bi uzrokovalo trajnu podjelu otoka i da se suzdrži od radnji kojima se mijenja demografska ravnoteža; osuđuje potpisivanje takozvanog Gospodarskog i financijskog protokola između Turske i područjâ Cipra koja nisu pod kontrolom vlade; osuđuje činjenicu da Turska i dalje krši rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 550(1984) i 789(1992), kojima se Turska poziva da područje Varoshe prepusti njezinim zakonitim stanovnicima pod privremenom upravom UN-a pružanjem potpore otvaranju Varoshe javnosti; smatra da se tim potezom potkopava uzajamno povjerenje, a time i mogućnost nastavka izravnih pregovora o sveobuhvatnom rješenju ciparskog problema; u tom pogledu izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nedavno zabilježenih novih nezakonitih aktivnosti u ograđenom području Varoshe u vezi s otvaranjem novog dijela plaže, kao i zbog nedavnog potpisivanja navedenog „Gospodarskog i financijskog protokola” preko kojeg će Turska financirati projekte obnove Varoshe; poziva tursku vladu da ponovno pokrene dijalog temeljen na formatu UN-a, koji predstavlja jedini održiv put prema pomirenju; potiče na to da se pregovori o ponovnom ujedinjenju Cipra nastave pod pokroviteljstvom glavnog tajnika UN-a što je prije moguće ondje gdje su stali 2017. u Crans-Montani; ponavlja svoj poziv Turskoj da ispuni svoju obvezu potpune, nediskriminirajuće provedbe Dodatnog protokola uz Sporazum iz Ankare prema svim državama članicama, među ostalim prema Republici Cipru; žali zbog činjenice da Turska još nije ostvarila napredak u smjeru prema normalizaciji svojih odnosa s Republikom Ciprom; naglašava činjenicu da je suradnja i dalje ključna u područjima kao što su pravosuđe i unutarnji poslovi te zrakoplovno pravo i komunikacija u zračnom prometu sa svim državama članicama EU-a, uključujući Republiku Cipar;

45.

poziva Tursku da turskoj zajednici na Cipru osigura potreban prostor za djelovanje u skladu sa svojom ulogom legitimne zajednice otoka, što je pravo zajamčeno Ustavom Republike Cipra; poziva Komisiju da pojača aktivnosti usmjerene na suradnju sa zajednicom ciparskih Turaka i podsjeća da je njezino mjesto u Europskoj uniji; poziva sve uključene strane da pokažu hrabriji pristup u pogledu okupljanja zajednica; ističe da je nakon cjelovitog rješenja ciparskog problema potrebno provesti pravnu stečevinu EU-a na cijelome otoku te naglašava da je u međuvremenu Republika Cipar odgovorna za povećanje nastojanja za olakšavanje suradnje ciparskih Turaka s EU-om; pohvaljuje važan rad Odbora za nestale osobe dviju zajednica i ponavlja da cijeni činjenicu da Turska, nakon najgore faze pandemije, ponovno postupno osigurava Odboru pristup relevantnim lokacijama, uključujući vojna područja; poziva Tursku da pojača svoja nastojanja u pogledu pružanja ključnih informacija iz svojih vojnih arhiva, kao i pristupa svjedocima u zatvorenim područjima; poziva Tursku na suradnju s relevantnim međunarodnim organizacijama, osobito Vijećem Europe, u sprečavanju i borbi protiv nezakonite trgovine i namjernog uništavanja kulturne baštine;

46.

ponovno osuđuje turske vojne intervencije u Siriji kojima se krši međunarodno pravo i potkopava stabilnost i sigurnost cijele regije; poziva Tursku da prestane s nezakonitom okupacijom sjeverne Sirije i Afrina te ponavlja da sigurnosne bojazni ne mogu opravdati jednostrano vojno djelovanje u stranoj zemlji; osuđuje činjenicu da Turska i lokalne sirijske frakcije zloupotrebljavaju prava civila i nekažnjeno ograničavaju njihove slobode u područjima pod turskom okupacijom; osuđuje nelegitimni premještaj sirijskih izbjeglica u sjevernu Siriju kako bi se preoblikovao demografski karakter uglavnom kurdskog područja u Siriji; osuđuje činjenicu da Turska i dalje nezakonito premješta sirijske državljane u Tursku kako bi im se sudilo zbog optužbi za terorizam koje bi mogle rezultirati doživotnim zatvorom; osuđuje aktualne turske napade i stalnu vojnu prisutnost na iračkom teritoriju, posebno napade na regiju Sinjar u kojoj su većina stanovnika jezidi, čime se sprečava povratak jezida i kršćana koji su 2014. pobjegli iz Daiša;

47.

poziva Tursku da se u potpunosti obveže na mirno rješavanje sukoba u Libiji pod pokroviteljstvom UN-a; konstatira da stalno vanjsko uplitanje u Libiji i dalje ozbiljno ugrožava provedbu Berlinskog procesa pod vodstvom UN-a; poziva Tursku da se u potpunosti pridržava embarga na oružje koji je nametnulo Vijeće sigurnosti UN-a, da u potpunosti surađuje s operacijom EU-a na Sredozemlju (EUNAVFOR MED) IRINI te da omogući učinkovitu suradnju između nje i operacije NATO-a Sea Guardian; ponovno osuđuje potpisivanje dvaju memoranduma o razumijevanju između Turske i Libije o sveobuhvatnoj sigurnosnoj i vojnoj suradnji te o razgraničenju pomorskih zona, koji su međusobno povezani i kojima se jasno krše međunarodno pravo i relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a te suverena prava država članica EU-a; poziva Tursku da usvoji konstruktivniji pristup stabilizaciji Somalije i da poveća svoju političku i operativnu koordinaciju s EU-om u tom pogledu;

Put naprijed u kontekstu odnosa EU-a i Turske

48.

ustraje u tome da bi demokracija, vladavina prava i temeljna prava trebali ostati u središtu odnosa EU-a i Turske unutar svakog okvira, koji bi se trebao temeljiti na čvrstim načelima međunarodnog prava, multilateralizma i dobrosusjedskih odnosa; ponovno potvrđuje da su proces pristupanja i njegov pristup utemeljen na vrijednostima glavni okvir za odnose EU-a i Turske, najmoćniji alat za vršenje normativnog pritiska te najbolji okvir za održavanje demokratskih i proeuropskih težnji turskog društva i promicanje usklađenosti s EU-om; napominje da u ovoj fazi ne nalazi razloge za izmjenu svojeg uvjetnog stajališta o službenoj obustavi pristupnih pregovora s Turskom; napominje da je trenutačna turska vlada, odlučivši otvoreno prkositi obvezujućim presudama Europskog suda za ljudska prava u vezi sa slučajem Osmana Kavale i drugih, namjerno uništila sve ambicije u pogledu ponovnog otvaranja procesa pristupanja EU-u u trenutačnim okolnostima; potiče obje strane da preispitaju trenutačno stanje svojih odnosa tijekom sveobuhvatnog dijaloga na visokoj razini i da usporedno s procesom pristupanja istraže komplementarne načine, primjerice u okviru moderniziranog sporazuma o pridruživanju, da ponovno pokrenu obnovljeno, uravnoteženo i uzajamno partnerstvo koje je snažno uvjetovano demokracijom, vladavinom prava te temeljnim pravima i slobodama;

49.

napominje da trenutačno stanje odnosa između EU-a i Turske može dovesti do nezadovoljavajućih rezultata; poziva na ponovno uravnoteživanje odnosa na osnovi čvrstih temelja za suradnju koja počiva na zajedničkim interesima te izgradnjom povjerenja kako bi se ono ponovno uspostavilo, uz istodobno suzdržavanje od jednostranog djelovanja ili provokativnih izjava;

50.

smatra da bi EU trebao nastaviti koristiti sve moguće prilike za dijalog, zajednički dogovor i približavanje stajališta s Turskom; poziva Tursku da vodi konstruktivan dijalog u dobroj vjeri, među ostalim o pitanjima vanjske politike u kojima se Turska i EU razilaze, s ciljem ponovnog pronalaženja dodirnih točki i zajedničkog dogovora s EU-om, ponovnog otvaranja dijaloga i suradnje u području dobrosusjedskih odnosa te ponovnog pokretanja procesa reformi u Turskoj; primjećuje da je zbog različitih prioriteta institucija EU-a utvrđenih u postojećim okvirima kojima se uređuju odnosi EU-a i Turske vrlo teško pronaći učinkovit način za postizanje napretka; žali zbog nedostatka dugoročne strategije, usklađene politike i dosljednog vodstva prema Turskoj u EU-u; poziva predsjednike Komisije i Europskog vijeća te potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da pokažu snažnije i strateško vodstvo utemeljeno na vrijednostima, uz odgovarajuću odgovornost prema Parlamentu; potiče institucije EU-a i države članice da formuliraju dosljedan i usklađen pristup tom pitanju, s obzirom na to da je ono povezano s jednim od naših najvećih susjeda i najvažnijih partnera, uključujući blisku suradnju svih institucija EU-a; poziva ESVD da pojača transatlantski dijalog i suradnju s Bidenovom administracijom u pogledu odnosa s Turskom;

51.

smatra da se, kao nužan korak prema poboljšanju općeg stanja odnosa, obje strane moraju izražavati s poštovanjem, ulagati napore u borbu protiv postojećih predrasuda i zabluda te omogućiti objektivnije i potpunije razmatranje perspektive druge strane u očima javnosti, čime će se promijeniti međusobna negativna percepcija; u tom kontekstu poziva Komisiju da pokrene komunikacijsku politiku prema turskom društvu s ciljem podizanja razine informiranosti o EU-u; ističe da ratoborna, revizionistička i agresivna retorika samo potiče ekstremna stajališta na objema stranama te da takav isključivo konfliktni pristup samo ide na ruku onima koji žele razdvojiti Tursku i EU;

52.

poziva na daljnju integraciju Turske kao susjedne zemlje u dugoročne političke programe EU-a usmjerene na budućnost o ključnoj zelenoj i digitalnoj tranziciji, kao i o zdravstvu, te poziva Komisiju da ostane otvorena za druga područja politike koja bi mogla biti u interesu obiju strana, kao što je način na koji bi se Turska mogla dodatno integrirati u lance vrijednosti EU-a; ohrabren je kontinuiranim aktivnim sudjelovanjem turskog društva u programima EU-a, posebno u području obrazovanja, inovacija, mladih i sporta, što stvara bliža partnerstva među ljudima i doprinosi usklađivanju zelene i digitalne tranzicije između EU-a i Turske; u tom pogledu pozdravlja sporazume kojima se Turskoj dodjeljuje status zemlje pridružene programima Obzor Europa i Erasmus+ te Europskim snagama solidarnosti za razdoblje 2021.–2027.; prima na znanje da je Komisija uspostavila platformu za ulaganja u Turskoj; poziva na to da se u okviru novoosnovanog Europskog fonda za održivi razvoj plus (EFOR+) ta platforma u potpunosti uskladi s prioritetima politike i uvjetima EU-a kako bi europske i međunarodne financijske institucije mogle utvrditi i koordinirati odgovarajuće mogućnosti ulaganja na nacionalnoj i lokalnoj razini u cilju zelene i digitalne tranzicije; naglašava da je bliska uključenost Parlamenta u strateški odbor fonda EFOR+, koji je odgovoran za usmjeravanje ulaganja i odobravanje uspostave investicijskih područja fonda EFOR+, od ključne važnosti za jamčenje demokratskog nadzora nad tim procesom;

53.

pozdravlja činjenicu da je Velika narodna skupština Turske konačno pristala održati sjednicu Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-a i Turske te da je ona održana u ožujku 2022., što je prva takva sjednica od prosinca 2018.; i dalje smatra da je parlamentarni dijalog ključan dio odnosa EU-a i Turske te izražava nadu da će Zajednički parlamentarni odbor EU-a i Turske pravilno funkcionirati i u budućnosti;

o o

54.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, Vijeću, Komisiji te predsjedniku, vladi i parlamentu Republike Turske te traži da se ova Rezolucija prevedu na turski jezik.

(1) SL L 330, 20.9.2021., str. 1.

(2) SL L 134, 7.5.2014., str. 3.

(3) SL L 291, 12.11.2019., str. 47.

(4) SL L 372 I, 9.11.2020., str. 16.

(5) SL L 400, 12.11.2021., str. 157.

(6) SL C 15, 12.1.2022., str. 81.

(7) SL C 99, 1.3.2022., str. 209.

(8) SL C 456, 10.11.2021., str. 247.

(9) SL C 425, 20.10.2021., str. 143.

(10) SL C 328, 6.9.2016., str. 2.

(11) SL C 132, 24.3.2022., str. 88.

(12) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0466.

(13) Preporuka Komisije (EU) 2018/951 оd 22. lipnja 2018. o standardima za tijela za jednakost (SL L 167, 4.7.2018., str. 28.).

27.12.2022

Službeni list Europske unije

C 493/19

P9_TA(2022)0223

Plan ESVD-a za klimatske promjene i obranu

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. lipnja 2022. o planu ESVD-a za klimatske promjene i obranu (2021/2102(INI))

(2022/C 493/02)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir glavu V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), posebno njegov članak 42. i članak 43.,

—	uzimajući u obzir ciljeve Unije u pogledu ugljične neutralnosti do 2030. i 2050.,

—	uzimajući u obzir plan za klimatske promjene i obranu od 9. studenoga 2020.,

—	uzimajući u obzir Koncept za integriran pristup klimatskim promjenama i sigurnosti od 5. listopada 2021.,

—	uzimajući u obzir Koncept EU-a za zaštitu okoliša i energetsku optimizaciju za vojne operacije i misije pod vodstvom EU-a,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/697 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi Europskog fonda za obranu (EDF) (1), a posebno njezinu uvodnu izjavu 60. u kojoj se navodi doprinos za klimu od 30 % i uvodnu izjavu 61. u kojoj se navode doprinosi od 7,5 % i 10 % godišnjih rashoda za borbu protiv gubitka biološke raznolikosti do 2027.,

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (2), („Uredba NDICI”), a posebno njezinu uvodnu izjavu 49. u kojoj se navodi doprinos za klimu od 30 %,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. srpnja 2020. naslovljenu „Strategija za vodik za klimatski neutralnu Europu” (COM(2020)0301),

—	uzimajući u obzir Akcijski plan NATO-a o klimatskim promjenama i sigurnosti,

—	uzimajući u obzir strateški dokument ESVD-a iz lipnja 2016. naslovljen „Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije” i njegova izvješća o daljnjim mjerama,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. siječnja 2018. o integriranom pristupu vanjskim sukobima i krizama,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2018. o ženama, miru i sigurnosti,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. siječnja 2020. o klimatskoj diplomaciji,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 25. siječnja 2021. o klimatskoj i energetskoj diplomaciji – ostvarivanje vanjske dimenzije europskog zelenog plana,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. lipnja 2020. i od 10. svibnja 2021. o sigurnosti i obrani,

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 7. lipnja 2017. naslovljenu „Strateški pristup otpornosti u vanjskom djelovanju EU-a” (JOIN(2017)0021),

—	uzimajući u obzir godišnje izvješće o radu Europske komisije za 2020. – obrambena industrija i svemir,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. veljače 2021. naslovljenu „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama” (COM(2021)0082),

—	uzimajući u obzir ciljeve UN-a u pogledu održivog razvoja,

—	uzimajući u obzir izvješće o istraživanju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od 21. lipnja 2021. o klimatskim promjenama,

—	uzimajući u obzir odluke čelnika NATO-a iz lipnja 2021. o klimi i sigurnosti,

—	uzimajući u obzir globalno izvješće o klimi i sigurnosti Međunarodnog vojnog vijeća o klimi i sigurnosti iz lipnja 2021.,

—	uzimajući u obzir završno izvješće projekta BIOSEC 2021. naslovljeno „Biološka raznolikost i sigurnost” za razdoblje 2016.–2020., koje je financiralo Europsko istraživačko vijeće (ERC),

—	uzimajući u obzir projekt skupine za strateško promišljanje ADELPHI pod nazivom „Procjena rizika: klimatska i sigurnosna procjena rizika i predviđanja”,

—	uzimajući u obzir projekte koje sufinancira EU, kao što je „FREXUS: Poboljšanje sigurnosti i otpornosti na klimatske promjene u nestabilnom kontekstu zahvaljujući sigurnosti opskrbe vodom, energijom i hranom u regiji Sahela”,

—	uzimajući u obzir dokumente UN-a o sigurnosti ljudi i odgovornosti za pružanje zaštite,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2021. o suradnji EU-a i NATO-a u kontekstu transatlantskih odnosa (3),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2018. o klimatskoj diplomaciji (4),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0084/2022),

budući da ruska ratna agresija protiv Ukrajine na dosad nezabilježen način dovodi u pitanje europski sigurnosni poredak i time sili sve sektore Unije i njezine države članice da postanu jači, otporniji i neovisniji, posebno u područjima obrane, sigurnosti, kibersigurnosti i kritične infrastrukture, ali i energetike, uključujući energetsku učinkovitost;

B.	budući da okolišni čimbenici na različite izravne i neizravne načine mogu utjecati na sigurnost ljudi i državnu sigurnost;

budući da klimatske promjene i učinci povezani s klimom, uključujući uništavanje okoliša, gubitak biološke raznolikosti, krčenje šuma, dezertifikaciju, ekstremne vremenske uvjete, oskudicu vode i hrane, onečišćenje zraka i prirodne katastrofe, pridonose izbijanju sukoba ili kriza i već prijete lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj sigurnosti, stabilnosti i miru; budući da su klimatske promjene, čije su posljedice već evidentne i za koje se predviđa da će srednjoročno i dugoročno eskalirati, postale sve dominantniji multiplikator rizika, u smislu da mogu pogoršati određene već postojeće čimbenike krize (primjerice pogoršanjem gospodarske nejednakosti ili političke opresije) i da, zajedno s hibridnim i kibernetičkim prijetnjama, predstavljaju novi sigurnosni izazov čije rješavanje zahtijeva odgovarajuće resurse;

budući da veze između klimatskih promjena i sukoba mogu biti složene, a konkretni učinci klimatskih promjena na sukob uglavnom su specifični za kontekst; budući da je potrebno podržati sustavniju i opsežniju razmjenu i uzajamno obogaćivanje među znanstvenim zajednicama koje rade na vezi između klime i sigurnosti;

budući da klimatske promjene ostaju u središtu programa mira i sigurnosti kao krajnji „multiplikator prijetnji”, čime se pogoršavaju postojeći društveni, gospodarski i ekološki rizici koji mogu potaknuti nemire i potencijalno dovesti do nasilnih sukoba; budući da klimatske i okolišne promjene te njihove posljedice, zajedno s drugim čimbenicima, dodatno pogoršavaju već postojeće ranjivosti, napetosti i rizike, a ne izazivaju ih uvijek same po sebi niti izravno uzrokuju oružane unutardržavne ili međunarodne sukobe; budući da klimatske promjene mogu različito utjecati na sigurnost ljudi ovisno o njihovu spolu, socioekonomskom statusu, dobi, seksualnoj orijentaciji, etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti (ili njezinu nedostatku), invaliditetu itd.; budući da su marginalizirane skupine osobito često nerazmjerno negativno pogođene klimatskim promjenama; budući da sigurnosni rizici povezani s klimatskim promjenama posebno pogađaju populaciju u nepovoljnom ekonomskom položaju te imaju socioekonomske posljedice; budući da klimatske promjene negativno utječu na kulturnu i prirodnu baštinu u pogođenim područjima;

budući da klimatska kriza utječe i na sigurnost ljudi i na državnu sigurnost; budući da se klimatske promjene na različite načine preklapaju s političkom, etničkom i društveno-gospodarskom dinamikom te su izravni pokretač sukoba jer povećavaju rizik od katastrofa i stvaraju dodatni pritisak na ekosustave, ugrožavajući na taj način sredstva za život, sigurnost opskrbe vodom i hranom te ključnu infrastrukturu, među ostalim zato što se zbog njih potiče prenamjena zemljišta i uništavanje okoliša;

budući da je porast razine mora već prouzročio poplave i salinizaciju, što predstavlja velik sigurnosni i egzistencijalni rizik za nisko položena obalna područja i otoke; budući da bi prema ažuriranom izvješću Groundswell Svjetske banke iz 2021. klimatske promjene mogle prisiliti 216 milijuna ljudi da se do 2050. presele unutar svojih zemalja; budući da se u izvješću također navodi da hitne i konkretne mjere mogu znatno smanjiti razmjere klimatskih migracija; budući da oskudica vode ima višedimenzionalan učinak na sigurnost ljudi i društveno-političku stabilnost; budući da će klimatske promjene utjecati na opskrbu vodom, posebno u zemljama u razvoju, dok će globalna potražnja za vodom rasti; budući da klimatske promjene povećavaju rizik od suša i poplava; budući da utjecaj klimatskih promjena na cijene hrane potkopava izvore prihoda i potiče raseljavanje, bolesti i glad, što dovodi do migracija dosad nezabilježenih razmjera;

budući da su u regiji Sahel učinci promjena klimatskih uvjeta na dostupnost prirodnih resursa, zajedno s čimbenicima kao što su rast stanovništva, slabo upravljanje i izazovi u vezi s posjedom zemljišta, doveli do povećane konkurencije u pogledu oskudnih prirodnih resursa, osobito plodnog tla i vode, te su prouzročili napetosti i sukobe između zajednica i skupina koje zarađuju za život;

budući da su klimatske promjene čimbenik koji oblikuje strateško okruženje pojačavanjem postojećih rizika i uvođenjem novih ograničenja; budući da je klimatska kriza utjecala na međunarodni sustav u kojem može pogoršati geopolitičke napetosti i promijeniti ravnotežu između velikih sila; budući da zlonamjerni akteri iskorištavaju pitanja klimatskih promjena kako bi povećali svoj utjecaj ili potaknuli neprijateljstva; budući da otapanje polarnih ledenih kapa povećava geopolitičke napetosti, posebno oko Sjevernog pola;

budući da su oružane snage SAD-a izgubile više vojne opreme i infrastrukture zbog prirodnih katastrofa nego zbog oružanih sukoba u Afganistanu i Iraku zajedno; budući da je Bidenova administracija uložila pozitivne napore u borbu protiv klimatskih promjena, među ostalim ponovnim pristupanjem Pariškom sporazumu i uvrštenjem klimatskih promjena u svoje privremene strateške smjernice za nacionalnu sigurnost;

K.	budući da su oružane snage globalno među najvećim potrošačima fosilnih goriva;

budući da domaća proizvodnja nafte i plina u Uniji stalno opada; budući da je Unija u velikoj mjeri i sve više ovisna o energiji, pri čemu su sve njezine države članice neto uvoznici energije iz ograničenog broja trećih zemalja i sa stopom energetske ovisnosti koja se u razdoblju 2000. – 2019. povećala s 56 % na 61 %; budući da je u nedavnoj studiji ugljični otisak vojnog sektora u državama članicama, uključujući nacionalne oružane snage i vojne tehnološke industrije sa sjedištem u EU-u, 2019. procijenjen na otprilike 24,8 milijuna tona ekvivalenta CO2; budući da je za energetsku transformaciju i napredne oružane sustave potreban pristup ključnim sirovinama čiji lanci opskrbe dovode do ranjivosti u nekim slučajevima, među ostalim za specijalizirane MSP-ove u europskom obrambenom sektoru, posebno ako njima dominira ograničen broj trećih zemalja;

budući da su prema podacima Europske obrambene agencije (EDA) goriva namijenjena uporabi u prometu činila 52 % energetske potrošnje u 22 države članice koje su dostavile podatke za 2016. i 2017. (države koje čine 96,9 % ukupnih rashoda za obranu država članica Europske obrambene agencije); budući da su prema istom istraživanju Europske obrambene agencije vojna infrastruktura i zgrade još jedan veliki potrošač energije, a samo je grijanje 2017. u prosjeku činilo 32 % potrošnje energije oružanih snaga država članica, od čega je 75 % proizvedeno od naftnih goriva i prirodnog plina;

budući da zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu Unija i njezine države članice žele zaustaviti uvoz fosilnih goriva iz Rusije; budući da zbog ruskog napada na europski sigurnosni poredak europske oružane snage također moraju postati neovisnije od uvoza fosilnih goriva, dok je istodobno potrebno povećati njihovu vojnu snagu i učinkovitost misija;

O.	budući da se neke države članice EU-a koriste svojim golemim vojnim područjima za zaštitu biološke raznolikosti, primjerice sprečavanjem helikopterskih letova iznad područja gniježđenja;

budući da su kaznena djela protiv okoliša vrlo česta kriminalna aktivnost u svijetu i znatan sigurnosni problem; budući da je potrebna snažnija suradnja na tom pitanju između EU-a i partnerskih zemalja pružanjem potpore državama u razvoju njihovih sposobnosti za borbu protiv kaznenih djela protiv okoliša;

budući da su kaznena djela protiv okoliša postala četvrti najveći svjetski sektor kriminala koji stvara imovinsku korist i da raste tri puta brže od svjetskoga gospodarstva; budući da se u izvješću Interpola i Programa UN-a za zaštitu okoliša iz 2016. procjenjuje da prihodi od kaznenih djela protiv okoliša iznose čak 258 milijardi USD godišnje, uključujući nezakonitu trgovinu divljom faunom i florom, kaznena djela u vezi sa šumarstvom i ribarstvom, trgovinu otpadom i nezakonito rudarenje;

budući da je u izvješću Interpola, RHIPTO-a i Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala iz 2018. utvrđeno da su kaznena djela protiv okoliša najveći financijski pokretač sukoba i najveći izvor prihoda nedržavnih naoružanih skupina i terorističkih organizacija, ispred tradicionalnih nezakonitih aktivnosti kao što su otmica radi otkupnine i trgovine drogom;

budući da obrambeni sektor nije spomenut u Pariškom sporazumu iz 2015., čime se nacionalnim vladama prepušta odluka o tome hoće li u svoje nacionalne obveze prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) uključiti mjere za ublažavanje klimatskih promjena koje treba provesti obrambeni sektor; budući da svi sektori moraju doprinijeti smanjenju emisija i istodobno se prilagoditi klimatskim promjenama kako bi se postigli ciljevi Unije u pogledu ugljične neutralnosti i održala operativna učinkovitost; budući da je Francuska u rujnu 2020. predstavila svoju novu obrambenu energetsku strategiju s 34 preporuke za smanjenje i optimizaciju potrošnje energije svojih oružanih snaga i poboljšanje energetske sigurnosti;

T.	budući da bi čak i mala nuklearna razmjena imala dramatične humanitarne posljedice te bi također vrlo negativno utjecala na klimu te izazvala glad i skraćivanje sezone rasta tijekom nekoliko godina;

budući da, kako bi se razvila realistična, trajna i djelotvorna rješenja za održivi razvoj radi sigurnosti ljudi i globalne stabilnosti, sigurnosna pitanja moraju biti u srži promišljanja pitanja okoliša; budući da, kao posljedica toga, vanjsko djelovanje Unije mora sve više uključivati klimatske promjene i okolišne aspekte kao glavni sigurnosni rizik te u skladu s time prilagoditi strategije i koncepte, postupke, civilnu i vojnu opremu i infrastrukturu, razvoj kapaciteta uključujući osposobljavanje i, prema potrebi, njezin institucijski okvir i mehanizme odgovornosti; budući da bi sigurnosna i obrambena politika Unije i njezini instrumenti trebali izravno doprinositi sprečavanju i smanjenju negativnih sigurnosnih učinaka klimatske krize; budući da potpuna dopuna instrumenata za upravljanje i izgradnju mira mora biti usmjerena na povezanost klime i sigurnosti;

budući da se zbog sigurnosnih učinaka klimatskih promjena i učinaka povezanih s klimom mjere klimatske sigurnosti, dakle mjere za predviđanje posljedica klimatskih promjena na strateško okruženje i vojne misije te za prilagodbu njima, i njihovo financiranje moraju shvatiti kao doprinos obrani i sigurnosti; budući da Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju ima cilj potrošnje od 30 % od svojeg sedmogodišnjeg proračuna od 80 milijardi EUR za potporu klimatskim aktivnostima te između 7,5 i 10 % godišnje za ciljeve zaštite okoliša i biološke raznolikosti;

Strategija i koncept

napominje da članak 21. UEU-a pruža odgovarajuću pravnu osnovu za prilagodbu vanjskog djelovanja Unije i zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) za suočavanje s glavnim izazovima 21. stoljeća, čiji su glavni pokretač klimatske promjene i čimbenici koji se temelje na klimi; podsjeća da se člankom 21. UEU-a od Unije zahtijeva sljedeće: „(c) očuvanja mira, sprečavanja sukoba i jačanja međunarodne sigurnosti; […] (f) razvoj mjera za očuvanje i poboljšanje kvalitete okoliša i održivo upravljanje svjetskim prirodnim bogatstvima…; [i] (g) pružanje pomoći stanovništvu, zemljama i regijama pogođenima prirodnim nepogodama ili nesrećama izazvanima ljudskim djelovanjem”; naglašava da je hitno potrebno ubrzati i produbiti integraciju ublažavanja klimatskih promjena osjetljivih na sukobe i prilagodbu njima u vanjske, strane, sigurnosne i obrambene politike Unije, a posebno u njezin ZSOP; navodi da su primarni ciljevi misija i operacija ZSOP-a, u skladu s člankom 42. stavkom 1. i člankom 43. stavkom 1. UEU-a, očuvanje mira, sprečavanje sukoba i jačanje međunarodne sigurnosti u područjima u kojima su raspoređene te se mora osigurati njihova potpuna operativna učinkovitost;

naglašava hitnu potrebu da se iz promijenjene sigurnosne situacije u Europi koja je posljedica ruske ratne agresije na Ukrajinu izvuku pouke te da se ubrzaju procesi razvoja vojnih kapaciteta, kao i projekti za povećanje neovisnosti vojne tehnologije o fosilnim gorivima, uz istodobno povećanje učinkovitosti misija i borbene moći;

naglašava da, s obzirom na aktualni rat na europskom kontinentu, opskrba europskih oružanih snaga energijom mora biti zajamčena u svakom trenutku kako bi se zajamčila odgovarajuća obrana teritorija i građana Unije; uviđa da sigurnost opskrbe može zahtijevati fleksibilne kratkoročne mjere;

čvrsto vjeruje da vojne aktivnosti i tehnologija moraju doprinijeti ciljevima Unije u pogledu ugljične neutralnosti kako bi se time doprinijelo borbi protiv klimatskih promjena, a da se pritom ne ugrozi sigurnost misija i ne podrivaju operativni kapaciteti oružanih snaga; u tom pogledu ističe da bi vanjsko djelovanje Unije i oružane snage država članica trebali raditi na smanjenju svog ugljičnog otiska i svojih negativnih učinaka na prirodne resurse i biološku raznolikost;

ističe da je za sprečavanje onih posljedica klimatskih promjena i promjena u ekosustavu koje bi mogle povećati pritisak na oružane snage ili uzrokovati regionalne napetosti potrebno bolje predviđanje;

ističe da je hitno potrebno ulagati u pametna, integrirana, rješenja za cijelo društvo radi znatnih smanjenja emisija kako bi se izbjegli najgori učinci klimatskih promjena te kako bi se znatno ulagalo u klimatsku otpornost nacija kojima je to potrebno kako bi se izbjegla nestabilnost, sukob i humanitarne katastrofe velikih razmjera;

poziva potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da se pobrine za to da zaštita okoliša, borba protiv klimatskih promjena i učinci povezani s klimom budu na odgovarajući način integrirani i uključeni u vanjsko djelovanje Unije, slijedeći primjer uredbe o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju; poziva na razvoj strategija, politika, postupaka, mjera i kapaciteta koji se odnose na klimu; poziva potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da se pobrine za to da razvoj politike Unije o klimatskoj sigurnosti i obrani podrazumijeva provedbu pristupa sigurnosti ljudi; pozdravlja namjeru ESVD-a da civilne i vojne misije i operacije ZSOP-a razviju i uključe niz mjera za učinkovitu provedbu okolišnih aspekata u njihov rad; podupire jačanje kapaciteta država članica uključivanjem ekoloških aspekata u programe osposobljavanja civilnih i vojnih misija te razmjenom najboljih praksi i stručnog znanja;

poziva na razvoj konkretnih mjerila za praćenje napretka koja se odnose na poveznice između klimatskih promjena, s jedne strane, te sukoba, s druge strane; poziva potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da svake dvije godine izvješćuje Parlament o postignutom napretku u korištenju i ostvarivanju tih mjerila i pokazatelja; poziva države članice da u programe vojne pomoći za inozemstvo uključe znanje o posljedicama klimatskih promjena na sigurnost;

naglašava da je važno razmotriti veze između klimatskih promjena, sigurnosti i obrane u okviru strateškog kompasa s ciljem utvrđivanja jasnih ciljeva i konkretnih mjera za države članice za jačanje energetske učinkovitosti oružanih snaga i prilagodbu sveobuhvatnim sigurnosnim učincima klimatskih promjena u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, od strateškog predviđanja, osposobljavanja i inovacija do razvoja sposobnosti u okviru EU-a;

10.

podsjeća da nesigurnost proizlazi iz mnogih različitih međusobno povezanih temeljnih uzroka kao što su siromaštvo, nestabilnost države, nedostatak javne infrastrukture i usluga, vrlo ograničen pristup osnovnim dobrima, nedostatak obrazovanja, korupcija itd., a između ostalog i klimatske promjene;

11.

podsjeća na to da u Africi, a posebno u regiji Sahela, međudjelovanje klimatskih promjena i tradicionalnih čimbenika sukoba (među ostalim propasti države, nedostatka javnih usluga i pogoršanja sigurnosnog okruženja) dodatno pogoršava probleme povezane s nasiljem i terorizmom;

12.

poziva na veću potporu naporima za borbu protiv klimatskih promjena i poboljšanje klimatski neutralnih alternativnih rješenja u neposrednom susjedstvu EU-a, odnosno na zapadnom Balkanu, u Istočnom partnerstvu i Južnom susjedstvu, kako bi se spriječili mogući sigurnosni izazovi;

13.

naglašava da se zbog klimatskih promjena Arktik u posljednjih 50 godina u prosjeku zagrijavao tri puta brže od planeta; ističe da su klimatske promjene promijenile geopolitičku situaciju na Arktiku i stvara geopolitički izazov za EU; ističe da je Arktik strateški i politički važan za EU te ističe predanost EU-a tome da bude odgovoran akter koji se zalaže za dugoročno održiv i miran razvoj te regije; naglašava da Arktik mora ostati područje mirne suradnje i poziva na donošenje mjera za izbjegavanje koraka koji vode prema sve većoj militarizaciji; podsjeća da su države članice EU-a Finska, Švedska i Danska također članice Arktičkog vijeća;

Plan za klimatske promjene i obranu

14.

pozdravlja plan za klimatske promjene i obranu („Plan”) i poziva ESVD da zajedno s relevantnim službama Komisije i Europskom obrambenom agencijom, kada je to potrebno, osigura sveobuhvatnu provedbu triju područja rada – operativne dimenzije, razvoja sposobnosti i partnerstava; poziva na ponovno razmatranje vremenskih okvira za reviziju plana za klimatske promjene i obranu, a posebno na reviziju općih ciljeva znatno prije 2030.; poziva države članice da razviju nacionalne strukture kojima se podupiru ti ciljevi; potiče sve aktere da taj proces tretiraju kao jedan od prioriteta te da razviju i provedu inicijative u skladu s integriranim pristupom; naglašava važnu ulogu oružanih snaga ne samo u pogledu prilagodbe, već i ublažavanja njihovog učinka kad je riječ o klimatskim promjenama i okolišu, među ostalim sveobuhvatnim mjerenjem i kartiranjem ekološkog otiska oružanih snaga, kako je predloženo u planu za klimatske promjene i obranu; potiče Visokog predstavnika/potpredsjednika Komisije da državama članicama predloži program hitnog djelovanja u kojem su sadržane hitne mjere predstavljene u planu za klimatske promjene i obranu, a koje se mogu provesti u kratkom roku;

15.

posebno pozdravlja mjere s neposrednim i kratkoročnim učinkom iz plana za klimatske promjene i obranu za razdoblje 2020. 2021., a osobito razvoj blažeg postupka izvješćivanja, povezanog s razvojem mjeriteljskih kapaciteta, koji se temelji na pokazateljima napretka u vezi s ekološkim otiskom, uključujući energiju, vodu, gospodarenje otpadom itd. u okviru misija i operacija ZSOP-a; naglašava potrebu za izradom detaljnijih procjena do 2024., uzimajući u obzir stečena iskustva i najbolje prakse, te za uključivanjem strožih zahtjeva za odgovarajuće tehničke specifikacije u okviru javne nabave kako bi se ublažilo pristup utemeljen na životnom ciklusu, kako je uključen u vojni koncept za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za vojne operacije pod vodstvom EU-a iz 2012.; naglašava da se pitanja klime i okoliša trebaju sustavno uključivati u vojnu tehnologiju, istraživanje, javnu nabavu i infrastrukturu;

16.

pozdravlja nedavne inicijative Komisije, Vijeća i ESVD-a u području klimatske diplomacije, sigurnosti i obrane, posebno okvir klimatske diplomacije, Plan i koncept integriranog pristupa klimatskim promjenama i sigurnosti; poziva Visokog predstavnika/potpredsjednika Komisije da se pobrine za to da svi koncepti budu pravilno povezani i skladni, unutar usklađenog i dosljednog okvira; naglašava da to treba biti jedan od prioriteta te poziva potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da do lipnja 2023. izvijesti o postignutom napretku;

17.

žali zbog činjenice da se u Planu ne naglašava potencijal novih energetskih partnerstava za zadovoljavanje očekivane buduće visoke potražnje Unije za troškovno konkurentnom energijom iz obnovljivih izvora i alternativnim gorivima, koja bi se mogla pojaviti kao prilika od koje će svi imati koristi, čime bi se osigurali novi forumi za suradnju i dijalog, obostrane gospodarske koristi, veća sigurnost opskrbe i međunarodna stabilnost; naglašava da je čisti vodik jedan od kandidata za zamjenu fosilnih goriva i smanjenje emisija stakleničkih plinova u vojnim snagama;

18.

poziva Visokog predstavnika/potpredsjednika Komisije da do sredine 2023. predstavi procjenu ugljičnog otiska i učinka vanjskog djelovanja EU-a na okoliš kako bi se postavili temelji za doprinošenje ublažavanju klimatskih promjena; uzimajući u obzir osjetljivost procijenjenih informacija, dobivenih iz misija i operacija ZSOP-a, naglašava potrebu da se do 2023. razvije konkretna metodologija za kvantificiranje emisija stakleničkih plinova iz svih sigurnosnih i obrambenih aktivnosti EU-a, uključujući emisije iz proizvodnje, posjedovanja i rastavljanja, među ostalim kako bi se riješio sadašnji nedostatak pouzdanih i međunarodno usporedivih podataka; smatra da bi se Plan trebao iskoristiti za razvoj strategije i uspostavu jasnih nacionalnih obveza za smanjenje vojnih emisija, uključujući obvezno izvješćivanje UNFCCC-a i nacionalnih parlamenata o vojnim emisijama, s obzirom na to da bez izvješćivanja i transparentnosti neće inzistirati na smanjenju emisija ni načina utvrđivanja učinka preuzetih obveza;

19.

poziva na utvrđivanje dobrovoljnih ciljeva za smanjenje intenziteta emisija stakleničkih plinova vojnih misija i operacija te na sudjelovanje na putu prema klimatskoj neutralnosti do 2050., čime bi se dodatno poboljšala operativna učinkovitost;

20.

predlaže pokretanje pilot-projekta za mjerenje i kartiranje emisija stakleničkih plinova misija i operacija ZSOP-a; smatra da bi u tom pogledu EUFOR Althea bio dobar izbor;

Sveobuhvatan i dosljedan pristup

21.

poziva na koordinirano djelovanje kako bi se brzo smanjio i razmjer i opseg klimatskih promjena drastičnim smanjenjem emisija, kako bi se izbjegle znatne, ozbiljne ili katastrofalne posljedice za globalnu sigurnost u budućnosti; naglašava da svi elementi sigurnosti, uključujući infrastrukturu, institucije i politike, moraju biti otporni na klimatske promjene i da je potrebno brzo se prilagoditi njihovim učincima;

22.

snažno pozdravlja činjenicu da novi instrument Unije za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa dobro odražava hitnost i važnost brzog, snažnog i opsežnog vanjskog djelovanja u području klime; s tim u vezi pozdravlja činjenicu da Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju uključuje djelovanje u području klime i da će osigurati da se 30 % njegova sedmogodišnjeg proračuna koji iznosi 80 milijardi EUR namijeni podupiranju takvih djelovanja; poziva Komisiju da u potpunosti poštuje te ciljeve i da u svoje izračune uključi samo mjere s jasnom klimatskom dimenzijom; pozdravlja činjenicu da su ulaganja u fosilna goriva i mjere koje imaju štetne ili znatne negativne učinke na okoliš i klimu isključene iz financiranja; snažno pozdravlja klimatsku politiku Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (vidjeti pododjeljak 3.1. točku (d) Priloga III. Uredbi o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju); poziva Komisiju da prednost da mjerama kojima se povezivanjem ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbom na njih sa sprečavanjem sukoba i izgradnjom mira nastoje postići sveobuhvatni i uključivi rezultati; pozdravlja program Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju u području okoliša i klimatskih promjena te istodobno naglašava potrebu da se u upravljanje okolišem, uključujući izgradnju institucija, uključi veća potpora nestabilnim državama pogođenima sukobima; zahtijeva da se u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju iskoristi puni potencijal za izgradnju mira povezanu s okolišem; smatra da bi pristup Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju klimatskoj sigurnosti trebao biti referentna točka za sva ostala vanjska djelovanja Unije te poziva potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika da osigura da je posebno ZSOP usklađen s tim pristupom; poziva Komisiju i ESVD da iskoriste rezultate postojećih istraživanja o novim ranjivostima u pogledu klimatske sigurnosti, posebno u Sahelu, na Bliskom istoku i u istočnoj Africi;

23.

smatra da bi klimatska sigurnost trebala biti u potpunosti integrirana u instrumentarij Unije za sprečavanje sukoba i upravljanje krizama kako bi se ojačala otpornost nestabilnih država i pogođenog stanovništva;

24.

naglašava potrebu za jačanjem kapaciteta Unije za strateško predviđanje, rano upozoravanje, informiranost o stanju i analizu sukoba, uz korištenje kvalitativnih i kvantitativnih podataka i inovativnih metoda iz različitih izvora; ističe da bi, uz sustavnu suradnju s organizacijama civilnog društva, svoj doprinos strateškom predviđanju, izgradnji mira te klimi i istraživanju sukoba trebali dati i svemirski programi Unije, satelitski centar EU-a (SatCen) i Obavještajni i situacijski centar EU-a (INTCEN), jedinica ESVD-a za sprečavanje sukoba, nacionalni istraživački centri, skupine za strateško promišljanje, nacionalne obavještajne službe i Zajednički istraživački centar; smatra da je iznimno važno da se takvo znanje koristi za pravilno osmišljavanje budućih misija, operacija i djelovanja uzimajući u obzir parametre koji se kreću od promjenjivih vremenskih uvjeta do lokalnog političkog konteksta; pohvaljuje ključnu ulogu europskih svemirskih programa kao što je Copernicus u razumijevanju klimatskih promjena i praćenju emisija stakleničkih plinova; podsjeća na to da decentralizirane agencije EU-a, a posebno SatCen, imaju jedinstvene kapacitete za prikupljanje podataka o klimatskim promjenama i njihovim sigurnosnim učincima diljem svijeta; konstatira da je svemirski program EU-a ključan za rješavanje sigurnosnih aspekata klimatskih promjena; pozdravlja napore koje SatCen ulaže u tom području;

25.

naglašava da načelo politike i programa temeljenih na podacima mora biti ključno za programe za klimatsku sigurnost; istodobno je svjestan ograničenja pristupa velikih podataka i kvantitativnih indeksa ekološkog stresa u pogledu predviđanja sukoba jer postoji rizik da se premala pozornost prida lokalnom društvenom kontekstu; podsjeća da u nekim nestabilnim zemljama nema pouzdanih podataka, među ostalim i zbog korupcije i slabih upravljačkih struktura, te bi se u tim slučajevima mogli upotrebljavati podaci približne vrijednosti; smatra da znanje i inicijative lokalnog stanovništva i civilnog društva imaju ključnu ulogu u naporima Unije za rješavanje učinaka klimatskih promjena na sukobe;

26.

poziva ESVD i Komisiju da zajamče da su rano upozoravanje i analiza sukoba na odgovarajući način povezani s ranim djelovanjem i odgovorima te da je moguće na smislen način provesti strateško predviđanje; u tom pogledu pozdravlja aktualnu analizu sukoba oko 60 zemalja koju provodi ESVD; podsjeća da je ključno da se klimatskim djelovanjem u obzir uzmu sukobi kako bi se izbjeglo nenamjerno nanošenje štete i doprinijelo miru kad god je to moguće;

27.

naglašava potrebu za individualnim pristupom prilagođenim specifičnoj situaciji na terenu, uključujući regionalno specifične analize i inicijative na lokalnoj razini; naglašava važnost jačanja otpornosti zajednica, kao i da je podupiranje lokalnog vlasništva i uključivih lokalnih upravljačkih struktura ključno za jamčenje održivosti mjera; naglašava da uključiv i odgovoran pristup lokalnom stanovništvu te učinkovitije mjere za zaštitu okoliša, npr. pristup ključnim resursima, također povećavaju sigurnost snaga i osoblja EU-a (sigurnost misija); izražava svoju punu potporu borcima za zaštitu okoliša s obzirom na to da su izloženi pojačanoj represiji u dijelovima svijeta; naglašava da države koje smanjuju sposobnost djelovanja boraca za zaštitu okoliša štete mnogim ljudima čije su vještine najpotrebnije i pritom narušavaju interese EU-a;

28.

poziva na međunarodnu suradnju kako bi se riješili izazovi povezani s ekološkom migracijom u cilju razvoja zajedničkih rješenja; poziva da se poseban naglasak stavi na pružanje odgovarajuće pomoći djeci i mladima;

29.

smatra da bi izgradnju mira povezanu s okolišem trebalo dodatno poduprijeti jer je jedno od sveobuhvatnih održivih i pravednih rješenja za učinke klimatskih promjena te ona može predstavljati i priliku za izgradnju mira, uz istodobno poticanje dijaloga i suradnje na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini (npr. u područjima upravljanja prirodnim resursima, pristupa zemljištu i vodi, zaštite okoliša, smanjenja rizika od katastrofa, prihvatu klimatskih izbjeglica, itd.) te pružanje mogućnosti za usvajanje transformacijskog pristupa za uklanjanje temeljnih uzroka sukoba i strukturnih pokretača marginalizacije; naglašava potrebu za povećanjem broja inicijativa za posredovanje prije sukoba, među ostalim s pomoću većih financijskih sredstava u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju; naglašava da je potrebno na odgovarajući način pristupiti pitanjima u vezi s okolišem tijekom cijelog ciklusa sukoba, kao i situaciji nakon sukoba, jer sukobi mogu stanovništvo učiniti osjetljivijim na ekološki rizik ili dovesti do porasta kaznenih djela protiv okoliša ili devastacije (npr. krčenje šuma) u prostorima bez uprave;

30.

naglašava da bi djelovanje Unije u području klime trebalo biti uključivo, usmjereno na promicanje ravnopravnosti, primjenu pristupa EU-a koji se temelji na ljudskim pravima, promicanje dobrog upravljanja i provedbu programa za mlade, mir i sigurnost te programa za žene, mir i sigurnost u skladu s Akcijskim planom EU-a za rodnu ravnopravnost III.; posebno poziva na to da se podupru inicijative lokalnih organizacija žena, mladih i autohtonih naroda te da se iz njih izvuku pouke;

31.

isto tako naglašava potrebu za slanjem stručnjaka za klimatsku sigurnost u misije i operacije ZSOP-a, pozivajući države članice da podrže te napore imenovanjem takvih stručnjaka; predlaže da se delegacijama EU-a da posebna zadaća da poboljšaju izvješćivanje o upravljanju zemljištem i prirodnim resursima, kao i o povezanom socioekonomskom i političkom razvoju; naglašava da je važno da se relevantnim akterima EU-a povjeri i pomno praćenje stanja u regijama koje su snažno pogođene klimatskim promjenama i uništavanjem okoliša, kao što su Sahel, Rog Afrike i Pacifik, te razvoj mehanizama za praćenje, ocjenjivanje, dokumentiranje i javno komuniciranje o učinku, stečenim iskustvima i najboljim praksama u pogledu napora za postizanje sveobuhvatnih rezultata povezivanjem prilagodbe klimatskim promjenama i izgradnje mira;

32.

pozdravlja sve veću pažnju posvećenu povezanosti klime i sigurnosti i sudjelovanje glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga na 26. Konferenciji stranaka UN-a o klimatskim promjenama u Glasgowu (COP26) te poziva na konkretnu suradnju EU-a i NATO-a u tom pogledu;

Razmatranje operativne dimenzije

33.

priznaje da se mnoge misije ZSOP-a provode u područjima koja su teško pogođena klimatskim promjenama, što povećava izazove za te misije;

34.

ističe da bi klimatske promjene mogle prouzročiti raseljavanje stanovništva i predstavljati izazove za područja operacija; poziva na jasnu osviještenost u pogledu sigurnosnih aspekata klimatskih promjena kao ključnog čimbenika s kojim će se vojne skupine morati suočiti, ne samo zbog njihova utjecaja na vojne operacije, nego i zbog predviđanja sve većeg internog raseljavanja uzrokovanog klimatskim promjenama, a koje je već sada značajnije od raseljavanja uzrokovanog sukobima; napominje, međutim, da su oružane snage u pripravnosti za sigurnosne posljedice klimatskih promjena u svijetu;

35.

podržava usvajanje pristupa kojim se uzimaju u obzir klimatski faktori i čvrsto vjeruje da bi države članice trebale svim misijama i operacijama te svim aktivnostima Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) dati mandat za veći doprinos integriranom pristupu za suočavanje s izazovima u pogledu klimatske sigurnosti, posebno u regijama Sahela i Roga Afrike, čime bi se također usmjerilo prema smanjenju troškova tih operacija (smanjenje potrošnje energije, korištenje novih izvora energije) i istovremeno poboljšalo operativne učinkovitosti tih misija;

36.

ističe da misije i operacije ZSOP-a i djelovanja EPF-a mogu doprinijeti jačanju otpornosti njihovih zemalja domaćina na klimatske promjene te naglašava da bi ostvarenje napretka u pogledu njihova lokalnog otiska trebalo biti uključeno u njihove izlazne strategije, ne utječući pritom na njihove glavne zadaće u pogledu sigurnosti i obrane, održivost i operativnu učinkovitost misija te sigurnost vojnog i civilnog osoblja; naglašava da je smanjenje operativne ovisnosti o fosilnim gorivima korisno za operativnu učinkovitost i djelotvornost, uključujući bolju sigurnost osoblja misija uslijed smanjenja logističkih lanaca opskrbe te jačanje vjerodostojnosti angažmana ZSOP-a u svjetlu globalnog vodstva EU-a u području klime;

37.

podsjeća da bi sve civilne i vojne misije i operacije ZSOP-a te djelovanja EPF-a trebali biti dio šire političke strategije osmišljene kako bi se doprinijelo sigurnosti ljudi i da bi se njima trebala nastojati povećati razina sigurnosti i stabilnosti; naglašava potrebu da se klimatska sigurnost i izgradnja mira povezana s okolišem integriraju u ažurirane koncepte EU-a o reformi sigurnosnog sektora i o razoružanju, demobilizaciji i reintegraciji, jačajući otpornost relevantnih struktura lokalnog upravljanja, posebno u pogledu kvalitete sigurnosnih usluga, uključivosti (posebno kada je riječ o sudjelovanju i pravima različitih žena, mladih i marginaliziranih skupina), odgovornosti i transparentnosti;

38.

ističe da, trenutačno, ključni izazovi povezani s učincima klimatskih promjena zahtijevaju civilne misije u području sigurnosti, koje ne potpadaju pod temeljne djelatnosti oružanih snaga;

39.

poziva ESVD da zajamči da se u osmišljavanju civilnih misija i vojnih operacija vodi računa o klimatskim aspektima; naglašava da je potrebno hitno spriječiti djelovanja Unije u nestabilnim trećim zemljama kojima se doprinosi oskudici resursa, povećanju cijene ključnih resursa ili uništavanju okoliša i onečišćenju; ističe da je potrebno osmisliti infrastrukturu za misije i opskrbni lanac koji su otporni i osjetljivi na klimu i okoliš te što više energetski optimizirani i ugljično neutralni; smatra da je nužno masovno ulagati u istraživanje i razvoj ugljično neutralnih goriva i pogonskih sustava za vojna vozila na kopnu, moru i u zraku te iskoristiti nove tehnologije kao što su mobilni solarni sustavi, posebno za statičke značajke u cilju smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima, istovremeno osiguravajući najbolju moguću ravnotežu između operativnih rezultata i energetske učinkovitosti te da ne dođe novih ovisnosti o stranim akterima;

40.

predlaže uspostavu kurikuluma za obuku voditelja osposobljavanja na Europskoj akademiji za sigurnost i obranu kako bi se klimatska i ekološka pitanja uključila u uobičajeni sustav vojne obuke na taktičkoj i strateškoj razini; smatra da bi takve obuke trebale biti obvezan dio osposobljavanja prije raspoređivanja za profile savjetnika za klimatsku sigurnost u okviru misija i operacija ZSOP-a, kao i u delegacijama EU-a;

41.

smatra da bi se ugljični otisak vojne infrastrukture mogao optimizirati istraživanjem mogućnosti veće energetske učinkovitosti u smislu obnove i prilagođenog korištenja obnovljive energije;

42.

pozdravlja napore uložene u modernizaciju kako bi se oprema prilagodila ekstremnim temperaturnim varijacijama uzrokovanima klimatskim promjenama, posebno ekološki dizajniranim ćelijama u cilju osiguravanja trajnosti opreme;

43.

naglašava potrebu za jačanjem izgradnje mira povezane s okolišem i klimatske sigurnosti EU-a uključivanjem zadaća i potpora naporima u vezi s posredovanjem, dijalogom, zaštitom civila, rješavanjem sukoba i pomirenjem kako bi se ublažile klimatske napetosti među različitim zajednicama, koje se natječu oko oskudnih resursa kao što su poljoprivredno zemljište ili voda, i koje daju podstrek nasilnim naoružanim i ekstremističkim skupinama, dovode do oružanih sukoba ili čak međunacionalnih ratova; u tom pogledu naglašava da bi se prilagođene misije trebale, među ostalim, usredotočiti na integriranu izgradnju mira, izgradnju mira povezanu s okolišem i mjere za prilagodbu klimatskim promjenama, kao i na jačanje civilnih kapaciteta za sprečavanje sukoba; predlaže da se te prilagođene misije usmjere na sljedeće:

(a)	oskudicu resursa uzrokovanu klimom koja doprinosi sukobima i nestabilnosti;

(b)	kritičnu infrastrukturu u nestabilnim zemljama i kako ih učiniti otpornima u pogledu sigurnosti;

(c)	zaštitu i obranu biološke raznolikosti uzimajući pri tome u obzir sukobe, posebno u ekosustavima u nestabilnim zemljama i zemljama zahvaćenima ratom;

Uključivanje klimatskih promjena u razvoj vojnih kapaciteta

44.

navodi da bi svi vojni kapaciteti i usluge kojima se koristi Unija i njezine države članice trebali doprinijeti postizanju klimatskih ciljeva EU-a i prilagoditi se sve izazovnijim klimatskim uvjetima kako bi se, među ostalim, moglo zajamčiti ispunjavanje njihovih zadaća u EU-u i izvan njega; u pogledu prilagodbe klimatskim promjenama smatra da postoji hitna potreba da oružane snage država članica prilagode svoje sposobnosti sve zahtjevnijim klimatskim uvjetima;

45.

poziva na procjenu učinka koji klimatske promjene imaju na promjenjive vremenske uvjete i učinka koji sve učestalije ekstremne vremenske pojave imaju na operativnu učinkovitost oružanih snaga te moguće zahtjeve u pogledu sposobnosti koji iz njih proizlaze;

46.

ističe da povećanje rashoda za obranu, imajući na umu potrebu da se održi razina ambicije naših vojski, ne bi smjelo dovesti do povećanja emisija te da bi dio rashoda za obranu trebao biti namijenjen ulaganjima u tehnologije i kapacitete kojima se znatno smanjuju emisije, kao što je elektrifikacija i korištenje ugljično neutralnih goriva, dodatno naglašavajući da su klimatski i ekološki aspekti postali ključni čimbenici; podsjeća da vojni stratezi i projektanti u EU-u i NATO-u već više od desetljeća rade na smanjenju ugljičnog otiska vojnih snaga; poziva EU i NATO da razviju zajedničku metodologiju kojom bi se saveznicima pomoglo da mjere emisije stakleničkih plinova iz vojnih aktivnosti i postrojenja te da utvrde ciljeve za smanjenje emisija; podsjeća da smanjenje energetskog otiska i potražnje za gorivom ima pozitivan učinak na sigurnost i učinkovitost misija; u tom pogledu pozdravlja aktivnosti EDA-e, posebno politiku „Go Green”, njezin koncept „zelene vojske”, njezinu radnu skupinu za energiju i okoliš, njezin Savjetodavni forum za održivu energiju u obrambenom i sigurnosnom sektoru te njegov inkubacijski forum o kružnom gospodarstvu u europskoj obrani; poziva na ubrzanje i proširenje takvih projekata te na njihovu neovisnu vanjsku evaluaciju;

47.

navodi da je EDA zaključila da se naknadnim smanjenjem potrošnje fosilnih goriva smanjuju troškovi i emisije, kao i ovisnost o neeuropskim izvorima, da se broj žrtava može znatno smanjiti zbog manjeg broja konvoja goriva koji su mete napadača, čime se oslobađaju resursi koji se koriste za zaštitu konvoja, te da se ukupni kapaciteti mogu učiniti učinkovitijima zahvaljujući povećanoj izdržljivosti, mobilnosti i autonomiji; podsjeća da povećanje udjela dekarboniziranih goriva u vojsci može, uz klimatsku neutralnost, pridonijeti povećanju sigurnosti opskrbe i strateške autonomije; ističe da velika potražnja za fosilnim gorivima i dugi opskrbni putovi uzrokuju veće troškove misija i operacija te povećavaju sigurnosni rizik za osoblje misija i izvođače;

48.

poziva DG DEFIS, države članice, ESVD i EDA-u da pri provedbi relevantnih fondova EU-a usvoje pristup koji uključuje niski energetski, ugljični i ekološki otisak i da redovito izvješćuju o napretku; naglašava da je primjena koordiniranog pristupa na razini EU-a posebno važna pri pokretanju istraživanja, razvoja, modernizacije ili inicijativa za udruživanje i dijeljenje, posebno u pogledu vojne tehnologije i tehnologije s dvojnom namjenom te kapaciteta; podsjeća da je strateški važno razvijati sve tehnološke aspekte i podmiriti trošak za čitavo razdoblje korištenja, zajedno sa standardizacijom i certifikacijom na razini EU-a, kako bi se postiglo da oprema bude prikladna za suočavanje s posljedicama klimatske krize; pozdravlja činjenicu da se sredstvima iz Europskog fonda za obranu doprinosi integraciji klimatskih aktivnosti u politike EU-a te postizanju cilja korištenja 30 % proračunskih sredstava EU-a za klimatske ciljeve, što je cilj utvrđen za proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027.; podsjeća da se aktivnosti istraživanja i razvoja mogu usmjeriti na rješenja za poboljšanje učinkovitosti, smanjenje ugljičnog otiska i postizanje održivih najboljih praksi; pozdravlja relevantna ulaganja u iznosu od 133 milijuna EUR predviđena u prvom godišnjem programu rada, ali napominje da to predstavlja samo 11 % ukupnog godišnjeg proračuna Europskog fonda za obranu; podsjeća na ulogu instrumenta NextGenerationEU u borbi protiv klimatskih promjena i poziva države članice da iskoriste sredstva iz svojih nacionalnih planova oporavka kako bi ulagale u zelenu tranziciju svoje vojne infrastrukture;

49.

ističe da je potrebno znatno povećati ulaganja u „zelenu” obranu, posebno tako što će se veći udio vojnih istraživanja i razvoja te istraživanja i razvoja s dvojnom namjenom (oprema, energija, itd.) koje financira EU posvetiti ugljično neutralnim gorivima i pogonskim sustavima za vojne zrakoplove, brodove i druga vozila, posebno u pogledu budućih velikih oružanih sustava (npr. zračni borbeni sustav budućnosti (FCAS) i europski glavni vojni tenkovi (EMBT)) te drugih sustava koji se razvijaju u okvirima koje pruža EU; naglašava da, s obzirom na dvojnu prirodu takvih ulaganja, ona imaju snažne pozitivne učinke prelijevanja na civilni sektor, posebno na oslabljeni sektor civilnog zrakoplovstva, u kojemu se nastoje pronaći manje energetski intenzivni i isplativiji poslovni modeli i tehnologije; stajališta je da bi se u cilju ograničavanja utjecaja na okoliš vojne opreme tijekom njezina životnog vijeka prednost mogla dati ekološkom dizajnu, pazeći pritom na najbolju moguću ravnotežu između operativnih rezultata i energetske učinkovitosti; smatra da bi se elektrifikacija vojne tehnologije trebala dodatno promicati i u velikoj mjeri financirati europskim subvencijama iz Europskog fonda za obranu, posebno u pogledu sustava oružja, ali i stanovanja, vojarni i povezanih sustava grijanja ili hlađenja, ili u državama članicama ili vojnim kampovima; podsjeća da je prilagodba obrambenih sredstava i njihove uporabe klimatskim promjenama odgovornost prvenstveno država članica te da EU kao takav još nema vlastite kapacitete;

50.

ističe da je nužno da EU kontinuirano prati i ublažava eventualne ranjivosti i/ili ovisnosti do kojih bi moglo doći zbog „elektrifikacije” europskih oružanih snaga, posebno kada je riječ o pristupu osnovnim sirovinama; ističe da ekologizacija europskih oružanih snaga, kao i njihova digitalizacija, ni u kojem slučaju ne smije dovesti do novih ranjivosti ili do toga da Europa i europski građani budu manje sigurni;

51.

poziva na uključivanje kriterija energetske učinkovitosti i načela kružnog gospodarstva u programe razvoja kapaciteta i smjernice za javnu nabavu, na temelju iskustava stečenih u državama članicama te u okviru aktivnosti EDA-e; traži od država članica da rade na optimizaciji procesa, ekološki prihvatljivom dizajnu sustava, izgradnji i radu sustava na temelju načela cirkularnosti, posebno u pogledu operativnih sjedišta i područnih ureda; poziva na jačanje uloge EDA-e, Europskog fonda za obranu i stalne strukturirane suradnje (PESCO) u pružanju potpore državama članicama, širenju nacionalnih najboljih praksi i organiziranju redovitih istorazinskih razmjena mišljenja o zelenoj obrani i ublažavanju klimatskih promjena;

52.

smatra da je vrijeme za razvoj novih projekata PESCO-a čiji je cilj utvrđivanje standarda i mjerila u pogledu energetske učinkovitosti, stvaranje novih kapaciteta ili udruživanje i modernizacija postojećih; poziva države članice da razmotre je li izvedivo da se PESCO iskoristi za uspostavu odreda vojnih inženjera koji se bave posljedicama prirodnih katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama i zaštitom infrastrukture u nestabilnim zemljama; naglašava važnost uključivanja periodičnih pregleda za procjenu napretka ostvarenog u takvim projektima i rješavanja nedostataka što je prije moguće; pohvaljuje ulogu zajedničkih operacija za spašavanje civila uslijed prirodnih katastrofa, kao što je francusko-nizozemsko osposobljavanje za upravljanje katastrofama HUREX na Karibima;

53.

ističe da bi klimatske promjene i uništavanje okoliša trebalo razmotriti u budućoj reviziji pakta za civilni ZSOP, posebno u pogledu uključivanja klimatskih i okolišnih aspekata u operativne zadaće i politiku osposobljavanja;

Jačanje međunarodne suradnje i multilateralizma

54.

podsjeća na važnost suradnje kao temelja vodeće uloge EU-a u borbi protiv klimatskih promjena, kako je utvrđeno u Planu; pozdravlja aktualne razmjene iskustava osoblja s osobljem UN-a i NATO-a te naglašava potrebu za bližom suradnjom u tom području; poziva ESVD i relevantne službe Komisije da dodatno uspostave dijalog s drugim partnerima, kao što su Afrička unija, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Kanada i Sjedinjene Američke Države; naglašava da postoji i potreba za rješavanjem problema trenutačnog nedostatka pouzdanih i međunarodno usporedivih podataka o potrošnji energije i emisijama stakleničkih plinova u obrambenom sektoru;

55.

ističe da se politike u području klimatske sigurnosti ne smiju usredotočiti samo na prilagodbu promjenama, ograničenjima resursa i višim razinama nepredvidljivosti, već i na poticanje dubljih promjena potrebnih za ponovnu uspostavu ekološke stabilnosti i ravnoteže na globalnoj razini;

56.

poziva na uključivanje poveznice klimatske sigurnosti kao novog prioritetnog područja za strateško partnerstvo UN-a i EU-a za mirovne operacije i upravljanje krizama;

57.

prima na znanje ambicioznu izjavu da NATO do 2050. postigne nultu neto stopu emisija ugljika; ističe činjenicu da su 22 države članice ujedno članice NATO-a i poziva potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da se pobrine za to da ciljevi, referentne vrijednosti i metodologija smanjenja emisija budu usklađeni u onom trenutku kada države članice budu imale jedinstvene snage; smatra da bi NATO i EU trebali odlučiti da će prema klimatskoj sigurnosti postupati kao prema novom području suradnje i konkretnog djelovanja; posebno poziva na uključivanje klimatskih promjena i sigurnosti kao novog i vrlo konkretnog područja suradnje u Treću zajedničku izjavu EU-a i NATO-a;

58.

ističe važnu ulogu parlamentarne diplomacije u jačanju međunarodnih veza u borbi protiv klimatskih promjena, među ostalim radom odbora i izaslanstava Europskog parlamenta, te poziva na veću usredotočenost na povezanost klime i sigurnosti;

59.

naglašava da je nedostatak financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena velika prepreka smislenom rješavanju problema klimatskih promjena i uspostavi klimatske sigurnosti; žali zbog činjenice da je međunarodna zajednica 2009. obećala sredstva u iznosu od 100 milijardi USD za financiranje borbe protiv klimatskih promjena za zemlje u razvoju, ali ta obveza nije ispunjena do konferencije COP26;

o o

60.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 170, 12.5.2021., str. 149.

(2) SL L 209, 14.6.2021., str. 1.

(3) SL C 99, 1.3.2022., str. 105.

(4) SL C 118, 8.4.2020., str. 32.

27.12.2022

Službeni list Europske unije

C 493/32

P9_TA(2022)0224

EU i sigurnosni izazovi u indo-pacifičkoj regiji

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. lipnja 2022. o EU-u i sigurnosnim izazovima u indo-pacifičkoj regiji (2021/2232(INI))

(2022/C 493/03)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. rujna 2021. o novoj strategiji EU-a za Kinu (1),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. ožujka 2022. o ruskoj agresiji na Ukrajinu (2),

—	uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda (UN) ES-11/L.1 od 2. ožujka 2022., kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu,

—	uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a ES-11/L.2 od 24. ožujka 2022. o humanitarnim posljedicama agresije na Ukrajinu,

—	uzimajući u obzir Strateški kompas EU-a, koji je Europsko vijeće podržalo 24. ožujka 2022.,

—	uzimajući u obzir zajedničku deklaraciju Ruske Federacije i Narodne Republike Kine od 4. veljače 2022. o ulasku međunarodnih odnosa u novo doba i globalnom održivom razvoju,

—	uzimajući u obzir Ministarski forum o suradnji u indo-pacifičkoj regiji od 22. veljače 2022.,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2021. o izazovima i budućnosti multilateralnih sustava za kontrolu oružja za masovno uništavanje i razoružanje (3),

—	uzimajući u obzir svoju preporuku od 21. listopada 2021. upućenu potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o političkim odnosima i suradnji EU-a i Tajvana (4),

—

uzimajući u obzir svoju preporuku od 21. listopada 2020. upućenu Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku za pripremu postupka revizije 10. Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), kontroli nuklearnog oružja i mogućnostima nuklearnog razoružanja (5),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o povezivosti i odnosima EU-a i Azije (6),

—	uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 18. travnja 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Australije, s druge strane (7),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. listopada 2017. o političkim odnosima EU-a s ASEAN-om (8),

—	uzimajući u obzir svoju preporuku od 29. travnja 2021. upućenu Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o odnosima EU-a i Indije (9),

—	uzimajući u obzir svoje stajalište od 12. prosinca 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Japana, s druge strane (10),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. listopada 2021. o stanju kapaciteta EU-a za kiberobranu (11),

—	uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 21. i 22. listopada 2021.,

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 16. rujna 2021. o Strategiji EU-a za suradnju u indo-pacifičkoj regiji (JOIN(2021)0024),

—	uzimajući u obzir ažuriranje strategije Francuske za indo-pacifičku regiju iz srpnja 2021. pod naslovom „Indo-pacifička regija: prioritet Francuske”,

—	uzimajući u obzir savjetovanja na visokoj razini između EU-a i SAD-a o Indo-Pacifiku od 3. prosinca 2021.,

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 1. prosinca 2021. pod naslovom „Global Gateway” (JOIN(2021)0030),

—	uzimajući u obzir 13. sastanak na vrhu ASEM-a od 25. i 26. studenog 2021.,

—	uzimajući u obzir Koncept za integriran pristup klimatskim promjenama i sigurnosti od 5. listopada 2021.,

—	uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 16. travnja 2021. o Strategiji EU-a za suradnju u indo-pacifičkoj regiji,

—	uzimajući u obzir sigurnosni pakt AUKUS od 15. rujna 2021.,

—	uzimajući u obzir priopćenje sa sastanka na vrhu NATO-a u Bruxellesu od 14. lipnja 2021.,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. lipnja 2020. i od 10. svibnja 2021. o sigurnosti i obrani,

—	uzimajući u obzir Partnerstvo za povezanost između EU-a i Indije sklopljeno 8. svibnja 2021.,

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/2188 od 22. prosinca 2020. o izmjeni Zajedničke akcije 2008/851/ZVSP o vojnoj operaciji Europske unije za doprinos odvraćanju, sprečavanju i suzbijanju djela piratstva i oružane pljačke uz obalu Somalije (12),

—	uzimajući u obzir zajedničku ministarsku izjavu EU-a i ASEAN-a o povezivosti od 1. prosinca 2020.,

—	uzimajući u obzir sastanak na vrhu između EU-a i Kine održan 1. travnja 2022.,

—	uzimajući u obzir posjet predsjednice Komisije Ursule von der Leyen Indiji održan 24. i 25. travnja 2022.,

—	uzimajući u obzir sastanak na vrhu između EU-a i Japana održan 12. svibnja 2022.,

—	uzimajući u obzir zajedničko priopćenje koje su 14. svibnja 2022. objavili ministri vanjskih poslova zemalja skupine G7,

—	uzimajući u obzir strategiju Nizozemske za indo-pacifičku regiju od 13. studenoga 2020. pod naslovom „Indo-pacifička regija: smjernice za jačanje suradnje Nizozemske i EU-a s partnerima u Aziji”,

—	uzimajući u obzir plan za klimatske promjene i obranu od 9. studenoga 2020.,

—	uzimajući u obzir „Političke smjernice za indo-pacifičku regiju” njemačke savezne Vlade iz rujna 2020.;

—	uzimajući u obzir Partnerstvo za održivu povezivost i kvalitetnu infrastrukturu između EU-a i Japana sklopljeno 27. rujna 2019.,

—	uzimajući u obzir doprinose Europske komisije i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku upućene Europskom vijeću od 12. ožujka 2019. pod naslovom „EU i Kina – strateški pregled”,

—	uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za borbu protiv dezinformiranja od 05. prosinca 2018.,

—	uzimajući u obzir odluku donesenu na sastanku ministara EU-a i ASEAN-a održanom 21. siječnja 2019. o uspostavi strateškog partnerstva EU-a i ASEAN-a,

—	uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji EU-a i Singapura potpisan u Bruxellesu 19. listopada 2018.,

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 19. rujna 2018. pod naslovom „Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a” (JOIN(2018)0031),

—	uzimajući u obzir Zaključke Vijeća o pojačanoj sigurnosnoj suradnji EU-a u Aziji i s Azijom od 28. svibnja 2018.,

—	uzimajući u obzir akcijski plan ASEAN-a i EU-a za razdoblje 2018.–2022.,

—	uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu o odnosima i suradnji između Novog Zelanda i Europske unije od 5. listopada 2016.;

—	uzimajući u obzir zajednički prijedlog Odluke Vijeća od 14. travnja 2016.o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Australije, s druge strane (JOIN(2016)0008),

—	uzimajući u obzir Strategiju pomorske sigurnosti Europske unije od 24. lipnja 2014.,

—	uzimajući u obzir Okvirni sporazum od 23. siječnja 2013. između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane,

—	uzimajući u obzir priopćenje sa sastanka na vrhu održanog 14. lipnja 2021. koje su izdali čelnici država i vlada koji su sudjelovali na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća u Bruxellesu,

—	uzimajući u obzir presudu Stalnog arbitražnog suda od 12. srpnja 2016. o arbitraži o Južnom kineskom moru (Republika Filipini protiv Narodne Republike Kine),

—	uzimajući u obzir prvi sastanak na vrhu čelnika Četverostranog dijaloga o sigurnosti (QUAD), na kojemu sudjeluju politički čelnici Sjedinjenih Država, Australije, Japana i Indije, koji je održan uživo 24. rujna 2021.;

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravu mora (UNCLOS),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0085/2022),

budući da EU definira indo-pacifičku regiju kao regiju koja se proteže od istočne obale Afrike do pacifičkih otočnih država; budući da je indo-pacifička regija vrlo raznolika regija, u kojoj živi 60 % svjetskog stanovništva i u kojoj je smješteno sedam članica skupine G20, te je ključna komponenta u oblikovanju svjetskog međunarodnog poretka i u njoj su smješteni sve važniji politički, trgovinski i sigurnosni partneri EU-a;

B.	budući da se za otprilike 90 % vanjske trgovine EU-a koristi prijevoz morem; budući da se u indo-pacifičkoj regiji nalaze važni plovni putovi ključni za trgovinu EU-a, kao što su Malački tjesnac, Južnokinesko more i tjesnac Bab al-Mandab;

C.	budući da se EU i indo-pacifičke zemlje suočavaju sa sve sličnijim sigurnosnim izazovima, kao i s netradicionalnim izazovima; budući da se u perspektivi EU-a za regiju odražava političko prepoznavanje potrebe za preuzimanjem veće odgovornosti u rješavanju globalnih sigurnosnih izazova;

budući da su na poziv predsjednika Xija Jinpinga predsjednici Kine i Rusije 4. veljače 2022. potpisali zajedničku smjernicu prije svečanosti otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu; budući da u toj zajedničkoj deklaraciji između ostaloga stoji da je prijateljstvo između tih dviju država „bezgranično” te budući da se tom deklaracijom Kina po prvi put službeno pridružila zahtjevima Rusije da se zaustavi širenje NATO-a;

budući da su prema izvještajima medija kineski dužnosnici na sastanku na vrhu 4. veljače 2022. tražili od visokih ruskih dužnosnika da ne vrše invaziju na Ukrajinu prije završetka Zimskih olimpijskih igara u Pekingu; budući da bi to značilo da su visoki kineski dužnosnici imali određenu razinu izravnog znanja o ratnim planovima ili namjerama Rusije prije početka agresije 24. veljače 2022.;

budući da je na sastanku na vrhu između EU-a i Kine održanom 1. travnja 2022. Europska unija, podsjećajući na odgovornost Kine kao globalnog aktera da radi na postizanju mira i stabilnosti, pozvala Kinu da podrži napore za hitno okončanje krvoprolića u Ukrajini u skladu s ulogom Kine kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a u svijetu i njezinim posebno bliskim odnosima s Rusijom;

budući da je kao reakcija na rat Rusije protiv Ukrajine, koji je započeo vojnom invazijom od 24. veljače 2022., Opća skupština UN-a 2. ožujka 2022. donijela Rezoluciju ES-11/1 u kojoj osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu, i to uz 141 glas u korist rezolucije, 5 protiv, 35 suzdržanih i 12 zemalja koje nisu glasale; budući da nijedna indo-pacifička zemlja nije glasala protiv rezolucije, a samo su Kina, Indija, Madagaskar, Mozambik, Laos, Južnoafrička Republika, Šri Lanka, Tanzanija i Vijetnam bile suzdržane u vezi s konačnim tekstom;

budući da se u nedavno donesenoj zajedničkoj komunikaciji o strategiji EU-a za suradnju u indo-pacifičkoj regiji, koja se temelji na načelnoj suradnji s dugoročnom perspektivom, odražava duboka i potrebna evolucija načina na koji EU gleda na svoje interese, mogućnosti i izazove u indo-pacifičkoj regiji i svoju ambiciju da igra važniju ulogu u podupiranju svojih vrijednosti i interesa u toj regiji koja ima sve veću geopolitičku i gospodarsku važnost; budući da su u središtu te strategije promicanje otvorene i stabilne regionalne sigurnosne arhitekture, koja je utemeljena na pravilima, te izgradnja snažnih odnosa, održivih trgovinskih veza i sigurnosne suradnje s regionalnim organizacijama i državama iz indo-pacifičke regije; budući da su se na Ministarskom forumu o suradnji u indo-pacifičkoj regiji od 22. veljače 2022. sastali ministri vanjskih poslova država članica EU-a i približno 30 država iz indo-pacifičke regije, te budući da su EU i njegove države članice na sastanku naglasili svoju potporu povećanoj i dugoročnoj suradnji s indo-pacifičkom regijom putem konkretnog djelovanja i povećanjem dijaloga o sigurnosti i obrani te bilateralnih odnosa s partnerima u regiji;

budući da je cilj zajedničke komunikacije pod naslovom „Global Gateway” mobilizirati do 300 milijardi EUR u investicijama, kako bi se poduprle inteligentne, čiste i sigurne veze u digitalnom, energetskom i prometnom sektoru te ojačali zdravstveni i obrazovni sustavi te sustavi istraživanja diljem svijeta;

budući da je posljednjih godina dinamika u toj regiji, a posebno ona koja potječe iz Narodne Republike Kine, dovela do intenzivnih geopolitičkih tenzija i natjecanja koji se odražavaju u povećanoj potrošnji u vojne svrhe, povećavanju vojne prisutnosti i agresivnijoj retorici, čime se ugrožava međunarodni poredak; budući da se stoga u indo-pacifičkoj regiji razvilo novo središte regionalnog i globalnog natjecanja; budući da ne postoji ni sveobuhvatni regionalni sigurnosni poredak niti mehanizam za izgradnju povjerenja kojima bi se ublažili s time povezani izazovi i napetosti; budući da takva dinamika predstavlja ozbiljnu prijetnju za stabilnost i sigurnost regije, s izravnim utjecajem na strateške interese EU-a kao ključnog političkog i gospodarskog partnera država u toj regiji; budući da ideološka borba u regiji između autoritarizma i demokracije može utjecati na ishod istih borbi u cijelom svijetu, uključujući i u blizini Europske unije; budući da je stabilna i mirna indo-pacifička regija, u kojoj vlada poštovanje međunarodnog prava, ključna za zaštitu sigurnosti i interesa EU-a; budući da je rješavanje temeljnih uzroka nestabilnosti, kao što su siromaštvo, socijalna nepravda i povreda ljudskih prava, preduvjet za osiguravanje mira i sigurnosti u indo-pacifičkoj regiji; budući da je EU opredijeljen za sigurnost ljudi, mir i međunarodno pravo te ljudska prava;

budući da je EU predvodnik u stranim ulaganjima i pružanju razvojne pomoći u indo-pacifičkoj regiji; budući da je EU važan trgovinski partner te je već zaključio sporazume o slobodnoj trgovini i pregovara o njima s državama u regiji; budući da se EU već može osloniti na široku mrežu partnerstava i sporazuma s brojnim državama poput Japana, Republike Koreje, Australije, Indije, Novog Zelanda, Vijetnama i Singapura, kao i s regionalnim organizacijama poput Udruženja naroda jugoistočne Azije (ASEAN) i Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država (OAKPD); budući da je EU u regiji prisutan posredstvom svoje države članice Francuske, posebno posredstvom francuskih prekomorskih departmana La Réunion i Mayotte i Francuskih Južnih i Antarktičkih Područja u Indijskom oceanu i posredstvom Nove Kaledonije u Tihom oceanu, kao i francuskih prekomorskih zajednica Francuske Polinezije i Wallis i Futune; budući da u tim francuskim regijama živi oko 1,6 milijuna; građana EU-a, uključujući više od 7 000 vojnog osoblja; budući da je EU posljedično rezidentni akter u indo-pacifičkoj regiji;

budući da se u Južnokineskom moru nalazi više od polovice flote svjetskih ribarskih plovila te da ono samo po sebi čini oko 12 % svjetskog ribarstva; budući da je EU sklopio nekoliko sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu sa zemljama indo-pacifičke regije (Savezne države Mikronezije, Cookovi Otoci, Salomonovi Otoci, Kiribati, Madagaskar, Mauricijus, Mozambik i Sejšeli) i da je ribarska flota Unije prisutna i u Indijskom i u Tihom oceanu; budući da je EU aktivan član nekoliko regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom u indo-pacifičkoj regiji (Komisija za tunu u Indijskom oceanu, stranke Sporazuma o ribarstvu južnog Indijskog oceana, Komisija za ribarstvo zapadnog i središnjeg Pacifika i regionalna organizacija za upravljanje ribarstvom južnog Pacifika); budući da je zahtjev EU-a za članstvo u Komisiji za ribarstvo sjevernog Pacifika prihvaćen 25. veljače 2021. te budući da EU održava dijaloge na visokoj razini o pitanjima oceana i ribarstva s Australijom, Indonezijom, Japanom i Novim Zelandom; budući da je EU potpisao sporazum o partnerstvu u području oceana s Kinom; budući da vodi dijaloge i s Korejom, Tajlandom i Tajvanom te zajedno s njima sudjeluje u radnim skupinama na temu nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova;

budući da je osiguranje stabilnosti i slobode plovidbe u indo-pacifičkim vodama ključno za globalnu i regionalnu održivost i mir te za osiguranje strateških interesa EU-a; budući da je EU uključen u potporu regionalnoj pomorskoj sigurnosti kroz operaciju EUNAVFOR Atalanta u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP); budući da su indo-pacifički partneri pozdravili operaciju Atalanta i njezinu usredotočenost na sprečavanje piratstva i oružanih pljački, kao i na praćenje trgovine oružjem i drogom; budući da su se EU i njegove države članice obvezali povećati svoju stalnu pomorsku prisutnost u regiji, između ostalog konceptom koordinirane pomorske prisutnosti;

budući da Francuska ima stalno razmještene vojne kapacitete u azijsko-pacifičkom području; budući da bi moglo biti korisno razmisliti o tome kako bi se te stalne francuske postrojbe, posebno u pogledu francuskih oružanih snaga u Francuskoj Polineziji (FAPF) i oružanih snaga Nove Kaledonije (FANC), mogle iskoristiti u kontekstu mogućih europskih raspoređivanja;

budući da brzo povećavanje vojne prisutnosti Kine, njezino sve odlučnije i ekspanzionističko postupanje u indo-pacifičkoj regiji, njezine vojne aktivnosti u Tajvanskom tjesnacu te Istočnom i Južnom kineskom moru, uključujući djelovanje kineske obalne straže i pomorske milicije kojim se narušava sloboda plovidbe, kao i namjerno i opetovano kršenje identifikacijske zone protuzračne obrane Tajvana, njezino djelovanje s ciljem okončanja nezavisnosti i samostalnosti Hong Konga, povećavanje njezine vojne prisutnosti na kinesko-indijskoj granici te sve agresivnija retorika, manipulativne medijske kampanje i kampanje dezinformiranja dovode do porasta napetosti u indo-pacifičkoj regiji, poziva EU da izradi strategiju utemeljenu na stvarnom stanju na terenu na temelju koje bi mu bilo omogućeno djelovati ako nastane potreba za tim; upozorava na opasnosti ubrzane utrke u naoružanju u regiji;

budući da odlučnost Kine u regiji nije ograničena na vojni sektor, već se ostvaruje i agresivnom komercijalnom praksom temeljenoj na diplomatskoj prisili te ratobornom politikom dužničke diplomacije; budući da gospodarska i financijska ekspanzija Kine u indo-pacifičkoj regiji i Europi uključuje ulaganja u ključnu infrastrukturu; budući da Kina svojim gospodarskim interesima nastoji steći politički utjecaj; budući da je u krizi prouzročenoj pandemijom bolesti COVID-19 postala vidljiva važnost pouzdanih lanaca opskrbe i uravnoteženijih gospodarskih veza s Kinom;

budući da je 12. srpnja 2016. Stalni arbitražni sud u ključnom predmetu presudio da nema dokaza da je Kina u povijesti imala isključivi nadzor nad teritorijima u Južnom kineskom moru na koje polaže pravo; budući da je Kina zanemarila tu presudu te je među ostalim uspostavila vojne baze na umjetnim otocima;

budući da je Kina pokazala nedostatak transparentnosti i nevoljkost da se uključi u pregovore o njezinu mogućem sudjelovanju u multilateralnim instrumentima za kontrolu nuklearnog oružja, što joj je omogućilo stvaranje zaliha velikog arsenala tehnološki naprednih balističkih projektila srednjeg dometa, kao što je Dong-Feng 26s;

budući da digitalna transformacija ima sve veći učinak na strukturu međunarodnog sustava; budući da su međunarodno postavljanje standarda i prekretnice u tehnološkim inovacijama u pionirskim tehnologijama kao što su umjetna inteligencija, kvantno računalstvo, 5G i 6G od strateškog značaja za EU i njegovu digitalnu budućnost i budući da vlada sve veće globalno natjecanje za tehnološku nadmoć u koje je Kina u velikoj mjeri uključena;

budući da su u zajedničkoj izjavi od 24. svibnja 2022. čelnici Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Indije i Japana na nedavnom sastanku na vrhu Kvadrilateralnog sigurnosnog dijaloga (QUAD) ponovno istaknuli načela slobodne i otvorene indo-pacifičke regije: sloboda, vladavina prava, demokratske vrijednosti, suverenitet i teritorijalna cjelovitost; budući da su čelnici najavili niz novih inicijativa osmišljenih u cilju produbljivanja suradnje diljem te regije, uključujući indo-pacifičko partnerstvo za informiranost o stanju u pomorstvu;

U.	budući da je 23. svibnja 2022. predsjednik SAD-a Joe Biden izjavio da će Sjedinjene Američke Države vojno intervenirati ako Kina pokuša silom zauzeti Tajvan;

budući da su 24. svibnja 2022. četiri kineska bombardera H-6 i dva ruska bombardera Tu-95 izvodila zajedničke letove oko Japana i Republike Koreje, što je obje zemlje prisililo da pošalju vojne zrakoplove kako bi nadzirali te letove; budući da su se zajednički letovi odvijali istog dana kada se predsjednik SAD-a Biden sastao sa svojim partnerima u okviru Kvadrilateralnog sigurnosnog dijaloga (QUAD) u Tokiju;

budući da su 23. svibnja 2022. Sjedinjene Američke Države, Australija, Brunej Darussalam, Indija, Indonezija, Japan, Republika Koreja, Malezija, Novi Zeland, Republika Filipini, Singapur, Tajland i Vijetnam pokrenuli postupak za uspostavu indo-pacifičkog gospodarskog okvira za blagostanje, čiji je cilj doprinijeti suradnji, stabilnosti, blagostanju, razvoju i miru u regiji; budući da indo-pacifički gospodarski okvir za blagostanje nudi alternativu sve većoj komercijalnoj prisutnosti Kine diljem regije;

budući da su Kina i Salomonovi Otoci u travnju 2022. potpisali pakt o sigurnosnoj suradnji, što je privuklo međunarodnu pozornost i dovelo do povećane diplomatske prisutnosti i suradnje s pacifičkim otočnim zemljama; budući da je 30. svibnja 2022. tijekom posjeta kineskog ministra vanjskih poslova Wanga Yija deset pacifičkih otočnih zemalja Kina najavila da će zaustaviti planirani regionalni sporazum s pacifičkim otočnim zemljama pod nazivom „Zajednička vizija razvoja Kine i pacifičkih otočnih zemalja”, čija je svrha bila obuhvatiti slobodnu trgovinu i suradnju u području sigurnosti, uključujući područja kao što su policijsko osposobljavanje, kibersigurnost, pomorsko mapiranje i pristup resursima; budući da je predsjednik Saveznih Država Mikronezije David Panuelo taj prijedlog okarakterizirao kao „najdrastičniji sporazum dosad predložen u regiji Pacifika” i izjavio da „postoji rizik od toga da u najboljem slučaju dovede do novog doba hladnog rata, a u najgorem slučaju do svjetskog rata”; budući da je Kina, unatoč tome što nije uspjela osigurati taj dalekosežan sporazum, potpisala niz manjih bilateralnih sporazuma s pacifičkim zemljama tijekom regionalnih posjeta Wanga Yija;

budući da klimatska kriza utječe na međunarodni sustav u kojem može pogoršati geopolitičke napetosti; budući da vanjsko djelovanje Unije mora sve više uključivati klimatske promjene i uništavanje okoliša kao multiplikator rizika te sukladno tome prilagoditi svoje strategije, koncepte i postupke, uključujući i u indo-pacifičkoj regiji;

Z.	budući da su 15. prosinca 1995. države članice ASEAN-a potpisale Ugovor o zoni jugoistočne Azije slobodnoj od nuklearnog oružja (SEANWFZ) opredijelivši se na očuvanje regije jugoistočne Azije kao regije bez nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje;

Odgovor EU-a na sigurnosne izazove u indo-pacifičkoj regiji

pozdravlja nedavno donesenu zajedničku komunikaciju o strategiji EU-a za suradnju u indo-pacifičkoj regiji; prepoznaje dodanu vrijednost strategije kao prvog kamena temeljca za ujedinjeni pristup EU-a u toj regiji te pozdravlja uključivi i višedimenzionalni karakter te strategije, kao i uključivanje sigurnosti i obrane među njezinih sedam prioritetnih područja; poziva EU da upotrijebi tu strategiju kao instrument za učinkovito povećavanje svoje prisutnosti i svojeg utjecaja u toj regiji kroz promicanje strateških veza i produbljivanje uključivog dijaloga i suradnje na pitanjima povezanima sa sigurnosti i obranom s državama i organizacijama sličnih stavova u regiji; smatra da bi se većim angažmanom EU-a u toj regiji koji je utemeljen na vrijednostima pridonijelo sigurnosti i blagostanju, kao i pomoglo u prevladavanju napetosti u toj regiji te uspostavi uravnoteženijih odnosa među akterima u regiji; podsjeća na to da je ta strategija dio projekta Tim Europa i da bi se bilateralnim sporazumima trebao poticati pristup EU-a, kao i sposobnost EU-a za zajedničke reakcije na sigurnosne izazove. naglašava da je očuvanje mira, stabilnosti i slobode plovidbe u indo-pacifičkoj regiji i dalje od ključne važnosti za EU i njegove države članice;

naglašava da je indo-pacifička regija vrlo raznolika i da se ne može primijeniti jedinstveni pristup; cijeni holistički pristup i pozitivni plan predstavljen u Strategiji EU-a u regiji i naglašava potrebu za stalnim prilagođavanjem Strategije brzo promjenjivoj ravnoteži snaga, uz čvrstu utemeljenost na europskim vrijednostima, načelima i normama, posebno članku 21. Ugovora o Europskoj uniji koji bi trebao služiti kao normativni okvir za angažman Unije u indo-pacifičkoj regiji; ističe važnost spone između sigurnosti, razvoja i humanitarne pomoći;

ističe da će nezakonita i ničim izazvana ruska ratna agresija na Ukrajinu, započeta 24. veljače 2022., imati dubok i dugotrajan učinak na međunarodne odnose; ističe da EU stoga mora dodatno konsolidirati svoj međunarodni angažman, kako je navedeno u okviru Strateškog kompasa, posebno uključujući ključno strateško područje indo-pacifičke regije; istodobno priznajući bliskiji odnos između Rusije i Kine, kako je među ostalim vidljivo iz njihove zajedničke deklaracije od 4. veljače 2022., izražava snažnu zabrinutost zbog toga što je kinesko vodstvo propustilo jasno osuditi taj nezakoniti rat, kojim se krše sve međunarodne norme i zakoni i koji je već doveo do smrti tisuća vojnika i tisuća nevinih civila; izričito poziva kinesko vodstvo da ispuni svoje odgovornosti stalnog člana Vijeća sigurnosti UN-a i da ne samo osudi ovu očiglednu povredu koju je počinila Ruska Federacija, nego i da upotrijebi svoje bliske kontakte s ruskim predsjednikom kako bi ga pozvalo da odmah prekine tu nasilnu ratnu agresiju, ukloni sve postrojbe s ukrajinskog teritorija, uz puno poštovanje nezavisnosti Ukrajine i volje njezina naroda da živi u miru i slobodi;

pozdravlja ogromnu podršku koju su izrazile zemlje indo-pacifičke regije tijekom glasanja 2. ožujka na Općoj skupštini UN-a 2022. u vezi s Rezolucijom ES-11/L. 1 kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu, kao i 24. ožujka u vezi s Rezolucijom ES-11/L.2 o humanitarnim posljedicama agresije na Ukrajinu; podsjeća na to da nijedna država iz te regije nije glasala protiv rezolucije; vjeruje da se time šalje vrlo snažna poruka globalne podrške međunarodnom pravu, miru i međunarodnoj suradnji u regiji; bez obzira na navedeno žali zbog toga što su, osim Kine, i Indija, Madagaskar, Mozambik, Laos, Južnoafrička Republika, Šri Lanka, Tanzanija i Vijetnam odlučili izraziti suzdržanost u vezi s konačnim tekstom; potiče te zemlje da ne zatvaraju oči nad stvarnostima u Ukrajini, očitom povredom međunarodnog prava i užasnim patnjama i ubojstvima nevinih civila, te da stoga preispitaju svoje stajalište i pridruže se prevladavajućoj većini međunarodne zajednice u jasnoj osudi ruske ratne agresije, kao i međunarodnim nastojanjima da se postigne mir u Ukrajini i zaštite nevini civili;

naglašava da je potrebno osigurati jedinstvo EU-a kao preduvjet za ostvarenje ambicije EU-a u pogledu strateške suverenosti u uvjetima ruske ratne agresije na Ukrajinu i sve većih višestrukih prijetnji i natjecanja među silama, posebno Sjedinjenim Državama, Rusijom i Kinom; poziva na veće jedinstvo u Vijeću Europske unije povezano s donošenjem mjera za rješavanje kineske antidemokratske politike i agresivnog ponašanja, kojim ugrožava suverenitet svojih susjeda i stabilnost indo-pacifičke regije; podsjeća na to da jedinstveni pristup EU-a mora počivati na pragmatičnoj i principijelnoj vanjskoj i sigurnosnoj politici utemeljenoj na vrijednostima kojom se nastoji surađivati s partnerima, ako je to moguće, i djelovati samostalno, ako je potrebno, kako bi se ostvarili strateška solidarnost i suverenitet Unije uz potporu vjerodostojnih instrumenata vanjske politike i reformu procesa donošenja odluka, posebno prelaskom na odlučivanje kvalificiranom većinom, čime bi se olakšalo brzo reagiranje na ozbiljne sigurnosne izazove i postigli mir, ljudska sigurnost, održivi razvoj i demokracija; ističe da sve veća opredijeljenost SAD-a ka indo-pacifičkoj regiji utječe na na europsku sigurnost i stoga podsjeća na potrebu za sposobnom Europskom obrambenom unijom; naglašava da EU treba ojačati svoju stratešku autonomiju radi suradnje s partnerima u indo-pacifičkoj regiji te uzimajući u obzir rusku ratnu agresiju na Ukrajinu, kako bi bio učinkovit globalni partner; stoga podupire ambiciju stvaranja kapaciteta za brzo raspoređivanje snaga;

naglašava da je EU odlučan promicati otvorenu, stabilnu i uređenu regionalnu sigurnosnu strukturu koja se temelji na poštivanju demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i međunarodnog prava te uključuje sigurne pomorske prometne pravce, jačanje kapaciteta i pojačanu pomorsku prisutnost u skladu s pravnim okvirom utvrđenim u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS); poziva EU da radi na postizanju plodnih bilateralnih odnosa s partnerima u regiji, uključujući afričke indo-pacifičke države, kao i da blisko surađuje s drugim liberalnim demokracijama i povijesnim saveznicima, kao što su NATO, SAD i Ujedinjena Kraljevina, posebno u kontekstu ruske ratne agresije na Ukrajinu te sve odlučnije i agresivnije Kine, s ciljem boljeg odgovora na zajedničke izazove za regionalnu i globalnu sigurnost; naglašava potrebu za promicanjem zajedničkog cilja održivosti i blagostanja i jačanjem multilateralizma pomoću UN-a i drugih međunarodnih organizacija; podsjeća na to da bi se nepoštivanje ili izričito kršenje tih vrijednosti i načela negativno odrazilo na ključne gospodarske i sigurnosne interese EU-a, kao i njegovo sudjelovanje u bilateralnim i regionalnim partnerstvima, te bi moglo dovesti do sankcija;

poziva EU da u potpunosti iskoristi svoj položaj i ugled vjerodostojnog, pouzdanog i autonomnog globalnog aktera u borbi za mir u uvjetima sve većeg geopolitičkog natjecanja među globalnim i regionalnim silama u indo-pacifičkoj regiji; podsjeća na to da dodana vrijednost angažmana EU-a u indo-pacifičkoj regiji proistječe iz njegovog širokog raspona mjera civilne i vojne pomoći, uključujući dobro razvijene nevojne doprinose; podsjeća na to da EU ima ogromnu mrežu diplomatskih sredstava za olakšavanje dijaloga, posredovanje, sprečavanje sukoba, rješavanje sukoba, kontrolu naoružanja, razoružanje, neširenje oružja i nuklearno razoružanje, kao i pravnih rješenja i stručnih znanja na području multilateralizma te za donošenje mjera za jačanje povjerenja i mjera s ciljem borbe protiv korupcije, koja se može podijeliti i s partnerima koji djeluju u duhu dobre vjere; smatra da je potrebno ojačati diplomatsku i konzularnu mrežu država članica u regiji i braniti vrijednosti i interese EU-a i njegovih država članica; poziva EU da bolje poveže svoj doprinos zemljama u regiji i diplomatska nastojanja sa svojim vrijednostima i interesima; poziva EU da pojača nastojanja oko komunikacije o indo-pacifičkoj strategiji i da uključi države partnere u proces njezine provedbe, kako bi se ojačali sigurnosni odnosi i pridonijelo postizanju ciljeva uključenih u strategiju;

potiče EU da ojača svoju obvezu prema indo-pacifičkim partnerima u odnosu na provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti, te Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2250, 2419 i 2535 o mladima, miru i sigurnosti, s odgovarajućim proračunskim izdvajanjima za učinkovitu provedbu; naglašava važnost i pozitivnu dodanu vrijednost sudjelovanja žena u očuvanju i izgradnji mira, uključujući pregovore i misije;

Strateška suverenost temeljena na multilateralizmu i uređenom međunarodnom poretku

smatra da ruska ratna agresija na Ukrajinu, čime se očito krši međunarodno pravo, kao i rusko odbijanje posredovanja i provođenja iskrenih pregovora predstavljaju ozbiljnu prijetnju globalnome miru, sigurnosti i stabilnosti te slobodnom i otvorenom prometovanju u pomorskom, zračnom i svemirskom području te području kiberprostora koje je neophodno za održavanje mira, kao i regionalnih i svjetskih trgovinskih putova; potiče mjerodavne službe unutar Europske službe za vanjsko djelovanje na analizu utjecaja koji ruska ratna agresija na Ukrajinu ima na EU-ovu politiku u indo-pacifičkoj regiji, kao i mogućih posljedica regionalnog sukoba na gospodarske i sigurnosne interese EU-a, uz procjenu na koji bi način EU mogao reagirati na sve lošije sigurnosno stanje u indo-pacifičkoj regiji; izražava duboku zabrinutost zbog utjecaja rata u Ukrajini na nacionalna gospodarstva indo-pacifičkih zemalja, posebno u pogledu rasta cijena žitarica, energije i gnojiva; podsjeća na stabilizirajuću ulogu koju bi EU mogao imati u toj regiji;

10.

izražava duboku zabrinutost zbog brzog povećavanja vojne prisutnosti Kine, uključujući i nedavno otkriveno testiranje nadzvučnog projektila, i sve odlučnijeg postupanja Kine s ciljem, među ostalim, ostvarenja teritorijalnih pretenzija u Istočnom i Južnom kineskom moru; naglašava da žarišta sigurnosnih problema i neriješena pitanja kao što su nuklearni program Demokratske Narodne Republike Koreje, nedavne napetosti na granici Kine i Indije, protudemokratski pritisci u Hong Kongu i Makau, neuspjeh Kine da ispuni obveze na temelju nacionalnog i međunarodnog prava koje se odnose na poštovanje ljudskih prava, uključujući prava manjina u Xinjiangu, Tibetu i Unutrašnjoj Mongoliji, i prijetnje koje Kina predstavlja za teritorijalnu cjelovitost Tajvana, koje se odražavaju u vojnim djelovanjima, dodatno opterećuju regionalnu sigurnost i stabilnost; osuđuje kinesku diplomaciju utemeljenu na zastrašivanju i manipulativnim kampanjama dezinformiranja; nadalje, izražava zabrinutost u vezi s povećanom prisutnošću Kine na drugim strateškim područjima, kao što su Indijski ocean, regija južnog Pacifika i Oceanije te Arapsko more.

11.

Podsjeća na to da je podjelama u prošlosti umanjivana sposobnost EU-a da zauzme zajedničko stajalište prema Kini; naglašava da EU-ov pristup Kini mora biti jedinstven, pragmatičan, višedimenzionalan, principijelan i uključivati suradnju na pitanjima od zajedničkog interesa kao što je borba protiv klimatskih promjena, utemeljen na ljudskim pravima i međunarodnom pravu, uz suparništvo s Kinom kada je riječ o pružanju gospodarskih, političkih i strateških alternativa trećim zemljama i suočavanju s Kinom u pitanjima u kojima se naša stajališta znatno razlikuju, primjerice u zaštiti vrijednosti EU-a kao što su poštovanje demokracije i ljudskih prava, te u izjašnjavanju protiv slučajeva nasilne agresije protiv nezavisnih država i osuđivanju počinitelja takvih povreda, uključujući one koji su odgovorni za ubojstva nevinih civila ratnim djelovanjem, kao što međunarodna zajednica može trenutačno svjedočiti u postupanju Rusije prema Ukrajini, te određivanju mogućih sankcija;

12.

pozdravlja novi dijalog između EU-a i SAD-a o Kini, koji je pokrenut u izvrsnom trenutku, kao i uspostavu savjetovanja EU-a i SAD-a o indo-pacifičkoj regiji, te poziva na koordinirani pristup radi produbljenja suradnje u sigurnosnim pitanjima, uključujući putem transatlantskog parlamentarnog dijaloga, u odnosu na jačanje multilateralnih institucija i regionalnih organizacija kojim se promiče demokracija i jača demokratska otpornost u indo-pacifičkoj regiji i izvan nje; pozdravlja namjeru SAD-a da ojača regionalnu stabilnost, otpornost i sigurnost; izričito pozdravlja snažno jedinstvo transatlantske zajednice u reakciji na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu i to smatra vrlo snažnim signalom prema cijelom svijetu da smo posvećeni svojim vrijednostima i spremni na njihovu obranu, ako ih se dovodi u pitanje;

13.

prima na znanje nedavno zaključivanje trilateralnog sigurnosnog pakta AUKUS; žali što nije provedeno prethodno savjetovanje u ovom postupku i ponovno izražava svoju solidarnost s Francuskom; čvrsto vjeruje da su snažni odnosi EU-a i Australije, utemeljeni na međusobnom povjerenju i savjetovanju, važni za stabilnost regije i da bi te odnose trebalo nastaviti jačati te da zaključivanje pakta AUKUS ne bi trebalo utjecati na njih; smatra pakt AUKUS kao i QUAD važnim dijelovima regionalne sigurnosne arhitekture i naglašava da je za učinkovitu regionalnu sigurnost potreban otvoren i uključiv dijalog koji obuhvaća relevantne regionalne te zainteresirane izvanregionalne i međunarodne aktere; stoga poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da s relevantnim partnerima ispita mogućnosti za uspostavu trajnog dijaloga s AUKUS-om i zastupljenosti na sastancima članica QUAD-a koji se odnose i na nevojna područja, kao što su klimatske promjene, tehnologija, zdravlje i trgovina, radi usklađivanja naših nastojanja i jačanja sinergija između naših strategija u indo-pacifičkoj regiji; naglašava potrebu za daljnjim razvojem i jačanjem okvira suradnje između EU-a i Ujedinjene Kraljevine, uključujući vanjsku i sigurnosnu politiku; primjećuje kako Ujedinjenja Kraljevina zasad nije izrazila interes za navedeno;

14.

naglašava temeljnu ulogu povezivosti u geopolitičkim odnosima EU-a i njegovih država članica i pozdravlja zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o strategiji „Global Gateway”, predstavljenu u prosincu 2021., s ciljem povećanja održive suradnje s državama sličnih stavova i primjene „meke sile” za promicanje europskih vrijednosti i osiguranje jakih i trajnih partnerstava; vjeruje da ta inicijativa može biti privlačna alternativa kineskoj strategiji povezivosti za partnere EU-a u indo-pacifičkoj regiji i šire; ističe važnost suradnje na povezivosti za EU i indo-pacifičku regiju kako bi se uspješno suočili s novim sigurnosnim izazovima, uključujući kibersigurnost, digitalnu povezivost i ključnu infrastrukturu te smatra da bi to trebalo obuhvaćati i nastojanja da se osigura sigurnost globalne internetske infrastrukture, uključujući podmorske kabele; naglašava važnost jačanja klimatske sigurnosti i održivog razvoja putem ulaganja u povezivost; poziva na brzu provedbu te strategije u indo-pacifičkoj regiji, uključujući provedbom konkretnih i vidljivih projekata;

15.

uviđa da se u Strateškom kompasu EU-a indo-pacifičku regiju navodi kao regiju od ključnog strateškog interesa za EU te istovremeno utvrditi konkretan skup ciljeva koje treba postići u regiji i kapacitete koji su potrebni za njihovo postizanje, na temelju zajedničke procjene prijetnji; naglašava da EU treba dodatno pojačati svoja zajednička nastojanja u razvoju kapaciteta, posebno u pomorskom području, uz usredotočenost na projekte od strateške važnosti, kako bi bio vjerodostojan sigurnosni akter u regiji kao i na međunarodnoj razini; preporučuje daljnju suradnju EU-a i NATO-a kako bi se odgovorilo na sigurnosne izazove povezane s indo-pacifičkom regijom, kako je navedeno u Strateškom kompasu EU-a;

Jačanje partnerstava s regionalnim organizacijama i demokratskim državama

16.

ponavlja da je jačanje postojećih partnerstava s regionalnim akterima i izgradnja novih partnerstava ključna značajka te strategije; naglašava da je jedinstveno djelovanje EU-a i njegovih tradicionalnih saveznika u regiji ključno za postizanje stabilnosti; pozdravlja činjenicu da EU planira pojačati svoje dijaloge s partnerima o sigurnosti i obrani, uključujući borbu protiv terorizma, kibersigurnost, neširenje oružja i razoružanje, izgradnju kapaciteta, hibridne prijetnje, pomorsku sigurnost i borbu protiv uplitanja i dezinformiranja, posebno razmjenom najboljih praksi, poboljšanjem strateške komunikacije i prikupljanjem dokaza kako bi se poboljšale kolektivna odgovornost i sankcije, jačanjem sigurnosti klime i odgovora na krizu te osiguravanjem djelotvornog multilateralnog odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19 i budućim globalnim zdravstvenim krizama, uz dijaloge o svemirskoj i pomorskoj sigurnosti; dodatno pozdravlja činjenicu da EU raspoređuje vojne savjetnike u delegacije EU-a u regiji, što je već učinio u Kini i Indoneziji;

17.

naglašava dugoročnu suradnju EU-a i ASEAN-a na pitanjima sigurnosti i obrane te pozdravlja nedavnu nadogradnju bilateralnih odnosa u strateško partnerstvo; ponovno potvrđuje svoju snažnu opredijeljenost za potporu središnjoj ulozi ASEAN-a i njegovoj uključivoj multilateralnoj strukturi; poziva EU da učvrsti i proširi svoju prisutnost u regiji produbljivanjem suradnje s ASEAN-om i njegovim članicama; poziva ASEAN da se EU uključi u Sastanak ministara obrane ASEAN-a Plus i sastanak na vrhu istočne Azije; ističe temeljnu ulogu parlamentarne diplomacije u jačanju demokracije i promicanju ljudskih prava u regiji te stoga potiče uspostavu parlamentarne skupštine EU-ASEAN te brojnijih i redovitih parlamentarnih razmjena s tom regijom, uključujući povodom sastanka na vrhu za 45. godišnjicu 2022. u Bruxellesu; naglašava da bi EU trebao istražiti mogućnost uključivanja u mjere izgradnje kapaciteta s ASEAN-om u područjima kao što su sprečavanje civilnih sukoba, posredovanje, izgradnja mira i pomirenje, uključujući u suradnji s drugim regionalnim partnerima u pogledu tih mjera;

18.

izričito pozdravlja blisku usklađenost s Australijom, Japanom, Republikom Korejom i Novim Zelandom kao reakciju na rat Rusije s Ukrajinom, kao i blisku usklađenost EU-a i tih četiriju država u odnosu na sankcije Rusiji i Bjelorusiji zbog njihovog nezakonitog i nehumanog postupanja; pozdravlja jačanje dijaloga između NATO-a i njegovih četiriju partnera u indo-pacifičkoj regiji, a to su Australija, Japan, Republika Koreja i Novi Zeland, s ciljem rješavanja međusektorskih sigurnosnih pitanja i globalnih izazova i jačanja zajedničke osviještenosti o sigurnosnoj situaciji u euro-atlantskoj i indo-pacifičkoj regiji, a posebno sastanke veleposlanika Sjevernoatlantskog vijeća NATO-a (NAC) i tih četiriju azijsko-pacifičkih država, opće poznate kao „format NAC+4”; poziva EU da razvije sličan dijalog s četirima azijsko-pacifičkim partnerima; naglašava da bi se prioritetna područja za suradnju s partnerima trebala usredotočiti na jačanje kapaciteta, hibridne prijetnje, neširenje oružja i odgovor na krize, kiberobranu, civilnu spremnost i program UN-a za žene, mir i sigurnost; poziva NATO da iskoristi postupak promišljanja u okviru inicijative NATO 2030 za jačanje suradnje s partnerima radi obrane zajedničkih vrijednosti, učvršćivanja demokracije u regiji, povećanja otpornosti i podupiranja uređenog međunarodnog poretka, uz osiguravanje veće usklađenosti politika prema Kini, uz puno poštovanje autonomije donošenja odluka i djelovanja u Europskoj uniji;

19.

pozdravlja projekt „Pojačana sigurnosna suradnja EU-a u Aziji i s Azijom” i kao potpora njegovoj provedbi potiče redovite razmjene i studijska putovanja vojnih časnika kako bi se olakšalo međusobno razumijevanje i potaknuo zajednički strateški pristup;

20.

ponavlja važnost dobro razvijenog strateškog partnerstva EU-a i Japana i naglašava naše partnerstvo u područjima sigurnosti, obrane i povezivosti; napominje da je Japan jedini indo-pacifički partner koji se konkretno spominje u Strateškom kompasu EU-a; pozdravlja ishod 28. sastanka na vrhu između EU-a i Japana održanog 12. svibnja 2022., na kojem su čelnici ponovno potvrdili svoju predanost jačanju suradnje za slobodnu i otvorenu indo-pacifičku regiju na temelju zajedničkih vrijednosti i komplementarnih strategija za regiju; napominje da Japan tradicionalno prikuplja stručnost i znanje o suradnji sa zemljama u indo-pacifičkoj regiji; stoga poziva EU da pojača suradnju s Japanom kako bi se učinkovito ojačala suradnja u području pomorske sigurnosti u toj regiji, osobito s ASEAN-om; snažno pozdravlja sudjelovanje Japana u međunarodnim nastojanjima u borbi protiv piratstva u Adenskom zaljevu provođenjem zajedničkih vježbi s EUNAVFOR-om u okviru operacije Atalanta; poziva oba partnera na jačanje suradnje u području pomorske sigurnosti i na daljnji razvoj suradnje u okviru ZSOP-a u područjima kao što su obavještajno djelovanje, jačanje kapaciteta i kibersigurnost; pozdravlja snažno zalaganje EU-a i Japana za jačanje savjetovanja u području razoružanja i neširenja oružja te za daljnje promicanje, u kontekstu rata u Ukrajini, jačanja Ugovora o neširenju nuklearnog oružja; poziva EU i Japan da dodatno prošire savjetovanja u području hibridnih prijetnji, uključujući dijaloge o suzbijanju dezinformacija i uplitanja državnih i nedržavnih aktera; snažno pozdravlja blisku suradnju i usklađenost Japana s EU-om i SAD-om kada je riječ o reakciji na rat Rusije s Ukrajinom i izricanju sankcija kao odgovoru na tu očitu povredu međunarodnog prava; pozdravlja brzo pokretanje suradnje i koordinacije između EU-a i Japana kako bi se održala stabilnost globalnih energetskih tržišta te cijeni solidarnost koju je Japan pokazao u osiguravanju cjenovno pristupačne opskrbe EU-a ukapljenim prirodnim plinom;

21.

poziva EU da dodatno unaprijedi svoje strateško partnerstvo s Indijom; stoga pozdravlja obveze koje su EU i Indija preuzeli u području sigurnosti i obrane i njihovo nedavno pokretanje dijaloga o pomorskoj sigurnosti; poziva obje strane na daljnje jačanje operativne suradnje na moru, uključujući zajedničke pomorske vježbe i pristajanja u luci, kao i na mjere za zaštitu i promicanje pomorskih prometnih pravaca, uključujući u sklopu nedavno uspostavljenog Partnerstva za povezanost između EU-a i Indije; nadalje, poziva EU i Indiju da poboljšaju međusobnu koordinaciju i razmjenu kako bi se ojačala svijest o pomorskom dobru u indo-pacifičkoj regiji; pozdravlja posjet predsjednice Komisije Ursule von der Leyen Indiji održan 24. i 25. travnja; ističe da je to bio pozitivan korak prema jačanju budućih partnerstava i produbljivanju bilateralne suradnje u indo-pacifičkoj regiji; napominje da je Indija ključan partner u izgradnji okruženja pomorske sigurnosti; ponavlja da bi stabilizacija središnje i južne Azije trebala biti primarni cilj suradnje EU-a i Indije; izražava žaljenje zbog izostanka jasne osude indijske Vlade u odnosu na nezakoniti rat Rusije protiv Ukrajine i poziva indijsku Vladu da preispita svoje stajalište s obzirom na očigledno kršenje međunarodnog prava koje je počinila Rusija; poziva Indiju da, kao najveća svjetska demokracija, ne bude pasivan promatrač dok Ukrajina, jedna od najvećih europskih demokracija, trpi brutalne napade, te poziva indijsku Vladu da progovori protiv ubojstava nevinih civila te revizionističkog i brutalnog djelovanja Vladimira Putina;

22.

naglašava da se odnos između Europske unije i Australije temelji na dubokim povijesnim korijenima i ljudskim poveznicama te na zajedničkim vrijednostima i načelima, kao što su mir i sigurnost te poštovanje demokracije, ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i vladavine prava, uključujući međunarodno pravo; pozdravlja pozitivna kretanja u suradnji EU-a i Australije u području sigurnosti i obrane u proteklom desetljeću i sudjelovanje Australije u EU-ovim operacijama za upravljanje krizama; poziva oba partnera na daljnje jačanje koordinacije i sinergija radi promicanja sigurnosti i stabilnosti u indo-pacifičkoj regiji, među ostalim u pogledu slobode plovidbe i uključivanja u rasprave u cilju utvrđivanja područja od zajedničkog interesa za buduću suradnju na području sigurnosti i pitanja povezanih s obranom; napominje, međutim, da je na uzajamno povjerenje utjecao nedostatak savjetovanja i informacija o paktu AUKUS; izražava svoju želju za dobrom uzajamnom suradnjom na pitanjima obrane u budućnosti; snažno pozdravlja blisku suradnju i usklađenost Australije s EU-om i SAD-om kada je riječ o reakciji na rat Rusije s Ukrajinom i izricanju sankcija kao odgovoru na tu očiglednu povredu međunarodnog prava;

23.

izražava zabrinutost zbog nedavnog sigurnosnog sporazuma Kine i Salomonovih Otoka, koji bi mogao utjecati na sigurnost indo-pacifičke regije; naglašava da bi moguća prisutnost kineske mornarice na Salomonovim Otocima mogla dovesti do ometanja pristupa pomorskim putovima za Australiju, i u trgovinske i u vojne svrhe; ističe da je sloboda plovidbe u indo-pacifičkim vodama ključna za globalni i regionalni mir jer se njome osiguravaju strateški interesi EU-a i njegovih partnera;

24.

pozdravlja dobru suradnju između EU-a i Republike Koreje, uključujući u području sigurnosti i obrane te upozorava da nuklearne aktivnosti Demokratske Narodne Republike Koreje predstavljaju ozbiljnu prijetnju za međunarodni mir i sigurnost, kao i za globalna nastojanja povezana s razoružavanjem i neširenjem nuklearnog oružja; oštro osuđuje pojačane provokacije Demokratske Narodne Republike Koreje od početka 2022., uključujući ispaljivanje triju balističkih projektila malog dometa s područja Sunan u Pjongjangu 12. svibnja, kao i ispaljivanje triju balističkih projektila 25. svibnja nakon odlaska predsjednika SAD-a Joa Bidena iz Republike Koreje; sa žaljenjem napominje da je to bilo 17. veliko testiranje oružja ove godine; naglašava ključnu ulogu Republike Koreje u potpori nastojanjima usmjerenim na potpuno, provjerljivo i nepovratno ukidanje programa nuklearnih i balističkih projektila Demokratske Narodne Republike Koreje; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice da upotrijebe svoju vjerodostojnost i stručno znanje da djelotvorno pridonesu tim naporima, uključujući potporu mirnom i diplomatskom rješenju s Demokratskom Narodnom Republikom Korejom u bliskoj suradnji s našim međunarodnim partnerima; oštro osuđuje testiranje balističkih projektila i nuklearnih pokusa Demokratske Narodne Republike Koreje te druge aktivnosti povezane sa širenjem nuklearnog oružja; potiče Demokratsku Narodnu Republiku Koreju da brzo potpiše i ratificira Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa i da se ponovno uskladi s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja kao i sa Sveobuhvatnim sporazumom o zaštitnim mjerama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) te da također provede njegov Dodatni protokol; naglašava da se suradnja između EU-a i Republike Koreje u pitanjima kibersigurnosti pokazala djelotvornim alatom za rješavanje pitanja kibernapada koji potječu iz Demokratske Narodne Republike Koreje i drugih zemalja regije; poziva EU i Republiku Koreju da dodatno pojačaju zajednička nastojanja za borbu protiv kiberkriminaliteta i izgradnju otporne infrastrukture; poziva EU i Republiku Koreju da prodube suradnju u pitanjima svemirske politike i tehnologije; snažno pozdravlja blisku suradnju i usklađenost Republike Koreje s EU-om i SAD-om kada je riječ o reakciji na rat Rusije s Ukrajinom i izricanju sankcija kao odgovoru na tu očiglednu povredu međunarodnog prava;

25.

smatra da je Tajvan ključni partner i demokratski saveznik u indo-pacifičkoj regiji te snažno podupire njegov demokratski put; ističe blisku podršku EU-a Tajvanu i njegovo blisko prijateljstvo s njim te, uključujući u odnosu na rat Rusije s Ukrajinom, snažno pobija svaki pokušaj kineske propagande da povuče sličnosti između rata Rusije u Ukrajini i opće sigurnosne situacije u Tajvanu, budući da se te situacije značajno razlikuju, kako s povijesnog aspekta, tako i kada se analizira uloga Tajvana u regionalnom i svjetskom kontekstu; pozdravlja pozitivnu ulogu Tajvana u poticanju mira i sigurnosti u indo-pacifičkoj regiji, a posebno u Tajvanskom tjesnacu; naglašava potrebu bolje suradnje s partnerima sličnih stavova radi održanja mira i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu; ponavlja da bi odnos Kine i Tajvana trebalo razviti na konstruktivan način putem dijaloga, bez prisile ili destabilizirajućih taktika s bilo koje od strana; naglašava protivljenje svakom jednostranom djelovanju koje bi moglo ugroziti status quo Tajvanskog tjesnaca i da nijedna promjena odnosa preko tjesnaca ne smije biti provedena protivno volji građana Tajvana; poziva EU na jačanje postojećeg partnerstva s Tajvanom kako bi se promicale zajedničke vrijednosti, kao što su demokracija, ljudska prava, vladavina prava i dobro upravljanje u indo-pacifičkoj regiji, suradnju na temama kao što su sigurni pomorski prometni pravci i otvoren i siguran zračni prostor, te sudjelovanje u zajedničkim nastojanjima oko rješavanja klimatskih promjena; podupire bližu suradnju između relevantnih europskih i tajvanskih agencija, nevladinih organizacija i trustova mozgova te ponovno ističe svoju podršku sudjelovanju Tajvana kao člana promatrača u međunarodnim organizacijama, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju; snažno pozdravlja blisku suradnju i usklađenost Tajvana s EU-om i SAD-om kada je riječ o reakciji na rat Rusije s Ukrajinom i izricanju sankcija kao odgovoru na tu očiglednu povredu međunarodnog prava;

26.

pozdravlja pozitivnu ulogu koju Novi Zeland ima za regionalni mir i sigurnost; pohvaljuje snažnu usredotočenost u Sporazumu o partnerstvu o odnosima i suradnji između EU-a i Novog Zelanda na suzbijanje širenja oružja za masovno uništenje i borbu protiv nezakonite trgovine malim i lakim oružjima, uključujući u bavljenju oslabljelom gospodarskom otpornosti, koja predstavlja ključan faktor sigurnosnog rizika; pohvaljuje doprinos Novog Zelanda misijama EU-a kao što je EUNAVFOR-ova operacija Atalanta; pozdravlja odluku koju je nedavno donio Zajednički odbor o istraživanju daljnjih mogućnosti proširenja suradnje u indo-pacifičkoj regiji, posebno u područjima pomorske sigurnosti, te o jačanju razmjene u odnosu na borbu protiv terorizma, nasilnog ekstremizma i terorističkog sadržaja na internetu, kao i stranog uplitanja i dezinformiranja; raduje se suradnji na podupiranju međunarodnog prava u regiji; snažno pozdravlja blisku suradnju i usklađenost Novog Zelanda s EU-om i SAD-om kada je riječ o reakciji na rat Rusije s Ukrajinom i izricanju sankcija kao odgovoru na tu očiglednu povredu međunarodnog prava;

27.

poziva EU da pojača suradnju s pacifičkim državama u okviru Foruma pacifičkih otoka i novog sporazuma između EU-a i OAKPD-a; predlaže da bi u strategiju EU-a za indo-pacifičku regiju trebalo uključiti novu Zajedničku parlamentarnu skupštinu EU-OAKPD i posebno Regionalnu parlamentarnu skupštinu EU-Pacifik;

28.

naglašava važan doprinos indo-pacifičkih partnera misijama i operacijama EU-a u okviru ZSOP-a putem okvirnih sporazuma o sudjelovanju s Australijom, Novim Zelandom, Republikom Korejom i Vijetnamom, kao i mogućnost povećanja tog doprinosa, te poziva na zaključivanje dodatnih okvirnih sporazuma o sudjelovanju s partnerskim državama; podržava napore indo-pacifičkih partnera da razviju vlastite sposobnosti za očuvanje mira;

29.

poziva EU da pozove partnere sličnih stavova iz indo-pacifičke regije na sudjelovanje u odabranim projektima stalne strukturirane suradnje, pod uvjetom da je sudjelovanje trećih zemalja iznimno i da se o njemu odlučuje na pojedinačnoj osnovi, na temelju dogovorenih političkih, materijalnih i pravnih uvjeta. naglašava da bi takva suradnja mogla biti u strateškom interesu EU-a, među ostalim kada je u pitanju osiguravanje tehničkog stručnog znanja ili dodatnih kapaciteta, te da bi se tako mogla poboljšati interoperabilnost i koherentnost, osobito u slučaju strateških partnera kao što su demokratske države u indo-pacifičkoj regiji;

30.

pozdravlja priopćenje ministara vanjskih poslova zemalja skupine G7 od 14. svibnja 2022. u kojem se ističe važnost održavanja slobodne i otvorene indo-pacifičke regije koja je uključiva i koja poštuje vrijednosti temeljnih sloboda, vladavine prava, demokratskih načela, teritorijalne cjelovitosti te mirno i uključivo rješavanje sporova; snažno podupire trajno opredjeljenje zemalja skupine G7 da rade na ostvarenju tog cilja zaštitom i promicanjem međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, poboljšanjem regionalne povezanosti i jačanjem nacionalne otpornosti;

Sloboda zajedničkih globalnih dobara: temeljna osnova za odnose EU-a i indo-pacifičke regije

Dimenzija pomorske sigurnosti

31.

naglašava da su među ključnim izazovima u indo-pacifičkoj regiji pomorska sigurnost i sloboda plovidbe, koja se mora zajamčiti u skladu s međunarodnim pravom, posebno Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora; poziva na više vanjskog djelovanja EU-a, posebno diplomatskih nastojanja, kako bi se poboljšala vladavina prava na moru, te pojačanje pomorske suradnje s državama u indo-pacifičkoj regiji; poziva sve države koje to još nisu učinile da brzo ratificiraju UNCLOS; pozdravila bi i uspostavljanje sustavnih i koordiniranih okvira, uključujući zajedničke vježbe, pristajanja u luci i nastojanja u borbi protiv piratstva, kojima bi se unaprijedila pomorska diplomacija i kojima bi se pridonijelo pomorskoj sigurnosti u regiji;

32.

poziva EU i države članice da koordinirano i samostalno jačaju vlastite pomorske kapacitete u regiji, među ostalim razmatranjem načina za osiguravanje trajne i vjerodostojne europske pomorske prisutnosti u Indijskom oceanu; naglašava da je potrebno povećati kapacitet EU-a da djelotvorno osigurava pomorsku sigurnost te naglašava potrebu za raspravom i odlučivanjem o odabiru najrelevantnijih i hitnih izazova koji se realno mogu riješiti uz pomoć EU-a u bliskoj suradnji s partnerima u regiji, uključujući zaštitu njegovih brodova i posada; ističe činjenicu da je Francuska jedina država članica koja ima stalnu vojnu prisutnost u Indijskom oceanu; pozdravlja činjenicu da su Nizozemska i Njemačka uputile fregate u tu regiju; naglašava da bi se u budućnosti mogao provoditi veći broj takvih pomorskih misija, uključujući misije na razini EU-a, koje su ugrađene u koordiniran i sveobuhvatan pristup regionalnoj sigurnosti, te da će to biti potrebno; pozdravlja zajedničke pomorske vježbe koje je EUNAVFOR dosad proveo u okviru operacije Atalanta s Japanom, Republikom Korejom, Indijom, Vijetnamom, Omanom i Džibutijem te potiče poboljšanje takvih zajedničkih vježbi; naglašava da EUNAVFOR Atalanta ima važnu ulogu u pomorskoj diplomaciji; pozdravlja njegov snažan doprinos regionalnoj sigurnosti u Indijskom oceanu, posebice uspješnoj zaštiti plovila Svjetskog programa za hranu te suzbijanju piratstva i pohvaljuje sinergije koje su ostvarene s misijom EU-a za izgradnju regionalne pomorske sposobnosti u Somaliji (EUCAP Somalija) i misijom vojnog osposobljavanja u Somaliji (EUTM Somalija). pohvaljuje i suradnju s Novim Zelandom i američkom mornaricom te zajednički rad s NATO-ovom operacijom Ocean Shield i s operacijom AGENOR, vojnom komponentom inicijative informiranosti o stanju u pomorstvu u Hormuškom tjesnacu (EMASOH) kojom upravlja Europa; poziva pomorske države članice da jačaju svoje vojno-pomorske sposobnosti s ciljem poboljšanja prisutnosti i vidljivosti EU-a u svjetskom pomorskom sektoru te poziva EU da proširi zemljopisno područje primjene operacije EUNAVFOR Atalanta dublje u Indijski ocean; poziva države članice koje su već povećale svoju pomorsku prisutnost u indo-pacifičkoj regiji da koordiniraju svoj pristup unutar forumâ EU-a; u tom pogledu pozdravlja nedavnu odluku koju je donijelo Vijeće za vanjske poslove za početak provedbe koncepta koordinirane pomorske prisutnosti u sjeverozapadnom dijelu Indijskog oceana uspostavljanjem pomorskog interesnog područja kojim je obuhvaćeno pomorsko područje od Hormuškog tjesnaca do južne obratnice te od sjevera Crvenog mora ka središtu Indijskog Oceana, nadograđujući sredstva pojedinačnih država članica; poziva na snažne sinergije s operacijom EUNAVFOR Atalanta; pozdravlja brzo pokretanje misije vojnog osposobljavanja u Mozambiku;

33.

podsjeća na to da je za djelotvornu pomorsku sigurnost potrebna šira vizija pomorske stabilnosti, uzimajući u obzir probleme s korupcijom i vladavinom prava na kopnu, temeljne uzroke nezakonitog ribolova, nezakonite trgovine drogom, oružjem i ljudima te piratstva i utjecaj komercijalnih i industrijskih pomorskih aktivnosti na okoliš, uključujući ekstrakciju fosilnih goriva; poziva EU na rješavanje tih problema zajedno s tradicionalnijim mjerama pomorske sigurnosti;

34.

pozdravlja zajedničke pomorske aktivnosti i poziva EU i indo-pacifičke partnere na daljnju nadogradnju postojećih okvira za pomorsku suradnju; poziva EU da zajedno sa svojim partnerima procijeni potrebu za uspostavljanjem sustava praćenja kršenja međunarodnog pomorskog prava u indo-pacifičkoj regiji; naglašava dodanu vrijednost sudjelovanja EU-a u regionalnim forumima za suradnju kao što su Dijalog na visokoj razini o suradnji u pomorskoj sigurnosti između EU-a i ASEAN-a, Azijsko-europski sastanak i Regionalni forum ASEAN-a;

35.

poziva EU da svoju pomorsku prisutnost dopuni pojačanim programima jačanja pomorskih kapaciteta za partnere sličnih stavova, među ostalim nastavkom provedbe projekata CRIMARIO I i II u okviru programa ključnih pomorskih putova EU-a i širenjem suradnje na mjerama usmjerenima na jačanje informiranosti o pomorskim dobrima i razmjene informacija; poziva EU da procijeni mogućnost proširenja geografskog područja primjene projekta CRIMARIO na južni Pacifik;

36.

ukazuje na činjenicu da je upravljanje ribarstvom važan aspekt morskog okoliša; potiče EU da nastavi promicati upravljanje oceanima u regiji i održivo upravljanje morskim resursima provođenjem sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu i sudjelovanjem u regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom; poziva EU da ojača suradnju s međunarodnim partnerima sličnih stavova u borbi protiv prelova, prekapacitiranosti flote i nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova u indo-pacifičkoj regiji te da sustavno uključi upravljanje ribarstvom na dnevni red dijaloga o pomorskoj sigurnosti sa svojim indo-pacifičkim partnerima; potiče EU da nastavi promicati bolje životne i radne uvjete ribara u indo-pacifičkoj regiji u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada (ILO) i njezinim drugim propisima; poziva Komisiju da posveti posebnu pozornost aspektima sigurnosti i obrane pri sljedećem ažuriranju svoje komunikacije o međunarodnom upravljanju oceanima koje je predviđeno za 2022.;

Tehnološka, zračna i svemirska dimenzija te dimenzija kiberprostora

37.

naglašava važnost informacijske sigurnosti i kibersigurnosti kao elemenata ključne infrastrukture za globalno gospodarstvo i za zaštitu demokracija od dezinformiranja i zlonamjernih napada; pozdravlja nastojanja EU-a oko daljnjeg jačanja suradnje u području kiberkriminala i izgradnje kapaciteta za kiberotpornost za partnere u regiji; poziva EU i njegove partnere u indo-pacifičkoj regiji na jačanje suradnje u borbi protiv hibridnih prijetnji, uključujući kampanje dezinformiranja; naglašava potrebu EU-a za koordinacijom s partnerima sličnih stavova u indo-pacifičkoj regiji u vezi s kolektivnom odgovornosti i mehanizmima s ciljem dijeljenja dokaza i obavještajnih podataka koji bi služili kao osnova za izricanje kibernetičkih sankcija; poziva EU i NATO da međusobno usklade svoje strategije koje imaju svrhu osiguravanja odgovarajućih reakcija na kibernapade koji dolaze iz te regije; poziva Vijeće i Komisiju da problem dezinformiranja rješavaju na sličan način kao i problem dezinformiranja koje potječe iz istočnog krila EU-a; predlaže uspostavu neovisnog centra EU-a za stratešku komunikaciju za indo-pacifičku regiju s posebnim osobljem i resursima kao dijelom delegacije EU-a u toj regiji;

38.

pozdravlja suradnju koja je pokrenuta između EU-a i niza indo-pacifičkih partnera u području kibersigurnosti i obrane; poziva EU da ubrza uspostavu mreže EU-a za kiberdiplomaciju, čiji je cilj promicanje standarda u području kibersigurnosti i pravnih okvira u regiji; poziva EU i zemlje sličnih stavova u indo-pacifičkoj regiji na promicanje slobodnog i otvorenog kiberprostora koji se temelji na propisima te na jačanje međunarodnih propisa o kiberprostoru, među ostalim putem Budimpeštanske konvencije, kao i na promicanje inicijativa u okviru UN-a;

39.

potiče EU da razvije regionalna i globalna partnerstva s regionalnim demokratskim proizvođačima ključnih tehnologija s ambicijom postizanja globalnog saveza tehnoloških demokracija za uspostavu poštenih, otvorenih normi i standarda utemeljenih na vrijednostima na temelju pravila i etičke upotrebe tehnologija u čijem je središtu čovjek, pri čemu se poštuje privatnost pojedinačnih korisnika, posebno u pogledu umjetne inteligencije i upravljanja internetom; poziva na blisku suradnju i koordinaciju između EU-a i zemalja u indo-pacifičkoj regiji kada je riječ o reagiranju na moguća opterećenja globalnih lanaca opskrbe kao rezultat međunarodnih sankcija nametnutih ruskim tvrtkama i sektorima gospodarstva, te ublažavanju tih opterećenja; poziva na jačanje suradnje s demokratskim indo-pacifičkim partnerima u razvoju globalnih normi za vojnu upotrebu umjetne inteligencije i globalne zabrane potpuno autonomnih oružanih sustava; poziva na usklađen, europski strateški pristup regiji kako bi se osigurala opskrba ključnom tehnologijom i materijalima i ojačala sposobnost demokratskih partnera da ih proizvode; poziva na stroge zahtjeve, političke i tehničke, za kupnju takvih tehnologija od nedemokratskih država u regiji, kao što je Kina;

40.

poziva na jednak i neometan pristup zračnom prostoru, temeljen na punom poštovanju međunarodnog prava; podržava opredijeljenost za otvoreno i slobodno kretanje u okviru inicijativa kao što je sveobuhvatni sporazum o zračnom prometu između EU-a i ASEAN-a;

41.

naglašava sve veću važnost svemirske dimenzije za međunarodnu suradnju i sigurnost; izražava zabrinutost zbog povećanog razvoja i širenja svemirskog oružja, zbog čega se povećava opasnost od utrke u naoružanju; naglašava potrebu za jačanjem suradnje i dijaloga na regionalnoj i globalnoj razini povezanih sa svemirskim pitanjima, uključujući i putem Ureda UN-a za svemirska pitanja, kao sredstva za smirivanje napetosti i sprečavanje naoružavanja u svemiru; poziva EU da nadogradi uspješnu suradnju na području svemirske politike i tehnologije s Republikom Korejom i Japanom te pokrene suradnju na području svemirskih vještina i tehnologije s drugim regionalnim partnerima;

Netradicionalni izazovi u području sigurnosti

42.

naglašava da je borba protiv nasilnog ekstremizma i propagande od zajedničkog interesa za EU i indo-pacifičke države, kao i za međunarodnu zajednicu; poziva EU da uspostavi projekt sprečavanja i suzbijanja nasilnog ekstremizma, uključujući aktivnosti usmjerene na jačanje otpornosti na nasilni ekstremizam, kao što je jedinstvena platforma za borbu protiv ekstremizma u indo-pacifičkoj regiji; poziva EU i indo-pacifičke partnere sa sličnim stavovima na jačanje suradnje među protuterorističkim obavještajnim službama, uključujući intenziviranjem akademske razmjene; naglašava da je potrebno dalje promicati suradnju između Europola i Aseanapola te između Europola i nacionalnih tijela za izvršenje zakona kako bi se olakšala razmjena dobrih praksi i stručnih znanja u ključnim područjima od interesa kao što su suzbijanje terorizma, borba protiv transnacionalnog kriminala, trgovina ljudima i nezakonitim oružjem te krijumčarenje migranata; podsjeća na to da trgovina ljudima i dalje predstavlja izazov u cijeloj indo-pacifičkoj regiji; poziva EU na potporu regionalnim partnerima u provedbi Protokola UN-a o trgovini ljudima i regionalnih inicijativa kao što je Konvencija ASEAN-a protiv trgovine ljudima, osobito ženama i djecom;

43.

poziva na bližu suradnju s indo-pacifičkim zemljama u rješavanju sigurnosnih izazova koji proizlaze iz Afganistana nakon talibanskog preuzimanja vlasti, uključujući terorizam te trgovinu drogom i ljudima, uz istovremena nastojanja oko rješavanja humanitarne krize i prijetnji za sigurnost ljudi;

44.

naglašava da su rizik od širenja nuklearnog oružja te brzo povećavanje i primjena novih tehnološki naprednih nuklearnih kapaciteta i tehnologije projektila u indo-pacifičkoj regiji i dalje veliki regionalni i globalni sigurnosni problemi; izražava duboku zabrinutost zbog trenutačnog slabljenja arhitekture razoružanja i kontrole naoružanja; poziva EU i zemlje partnere sa sličnim stavovima na povećanje suradnje u području nuklearne sigurnosti i neširenja nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja te potporu provedbi i univerzalizaciji Ugovora o trgovini oružjem u indo-pacifičkoj regiji; poziva EU na koordinaciju s partnerima sličnih stavova radi poduzimanja intenzivnih diplomatskih napora s Kinom, uzimajući u obzir kontinuiranu modernizaciju njezina nuklearnog arsenala, uključujući nadzvučne i nuklearno sposobne projektile, s ciljem postizanja univerzalnog novog režima kontrole naoružanja te djelotvorne strukture za razoružanje i neširenje oružja, posebno u odnosu na mogućnost eventualnih nasljednika Sporazuma o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa i Novog sporazuma o smanjenju strateškog naoružanja, koji ističe 2026., radi zaštite interesa EU-a i međunarodne sigurnosti; poziva na održavanje i poštovanje postojećih međunarodnih sporazuma i instrumenata za razoružanje i neširenje oružja; poziva države koje nisu stranke Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, a koje posjeduju nuklearno oružje, da se suzdrže od širenja bilo kakve nuklearne tehnologije povezane s vojskom te da postanu stranke Ugovora; pohvaljuje inicijativu EU-a za centre izvrsnosti za ublažavanje rizika od kemijske, biološke, radiološke i nuklearne obrane (KBRN), financiranu u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, te poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje da nastavi s jačanjem osposobljavanja i izgradnje kapaciteta naših indo-pacifičkih partnera; podržava Ugovor o zoni jugoistočne Azije slobodnoj od nuklearnog oružja (SEANWFZ) kao regiji bez nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje, a posebno cilj unapređenja nuklearnog razoružanja;

45.

podsjeća na to da je indo-pacifička regija u velikoj mjeri izložena klimatskim promjenama, što uzrokuje ozbiljne sigurnosne rizike u regiji; poziva partnere EU-a u indo-pacifičkoj regiji da pojačaju mjere za borbu protiv klimatskih promjena u skladu s ciljevima iz Pariškog sporazuma i poziva EU da tim partnerima pruži potporu u postizanju smanjenja emisija i provedbi mjera za ublažavanje klimatskih promjena i povećavanju njihovih kapaciteta za procjenu, predviđanje sigurnosnih rizika povezanih s klimom te upravljanje tim rizicima; poziva EU da sigurnosnim rizicima povezanima s klimom da važno mjesto u suradnji na zajedničkoj strategiji EU-a i indo-pacifičke regije te da u potpunosti provede Plan EU-a za obranu i klimu u okviru svog angažmana u regiji;

46.

pozdravlja plan EU-a da ojača svoju suradnju s indo-pacifičkom regijom povezanu s kapacitetima humanitarne pomoći i pomoći u slučaju katastrofa i velikih nesreća; poziva EU i njegove indo-pacifičke partnere da sprečavanje katastrofa i otpornost na njih odrede kao prioritet te da ubrzaju provedbu Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa 2015.–2030.;

o o

47.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje te potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

(1) SL C 117, 11.3.2022., str. 40.

(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0052.

(3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0504.

(4) SL C 184, 5.5.2022., str. 170.

(5) SL C 404, 6.10.2021., str. 240.

(6) SL C 456, 10.11.2021., str. 117.

(7) SL C 390, 18.11.2019., str. 172.

(8) SL C 346, 27.9.2018., str. 44.

(9) SL C 506, 15.12.2021., str. 109.

(10) SL C 388, 13.11.2020., str. 341.

(11) SL C 132, 24.3.2022., str. 102.

(12) SL L 435, 23.12.2020., str. 74.

27.12.2022

Službeni list Europske unije

C 493/48

P9_TA(2022)0225

Otoci EU-a i kohezijska politika

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. lipnja 2022. o otocima i kohezijskoj politici: trenutačno stanje i budući izazovi (2021/2079(INI))

(2022/C 493/04)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članke 174., 175. i 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu (1),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1056 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju (2),

—	uzimajući u obzir završnu izjavu s 40. Opće skupštine Komisije za otoke Konferencije rubnih primorskih regija Europe od 15. travnja 2021.,

—	uzimajući u obzir Sedmi program djelovanja za okoliš i koncepte koji su u njemu navedeni,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 16. listopada 2020. o strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.,

—	uzimajući u obzir studiju provedenu za Odbor za regionalni razvoj naslovljenu „Islands of the European Union: State of play and future challenges” (Otoci Europske unije: trenutačno stanje i budući izazovi), objavljenu u ožujku 2021.,

—	uzimajući u obzir studiju provedenu za Odbor za regionalni razvoj naslovljenu „Cohesion Policy and Climate Change” (Kohezijska politika i klimatske promjene), objavljenu u ožujku 2021.,

—	uzimajući u obzir instrument za oporavak NextGenerationEU,

—	uzimajući u obzir završnu izjavu s 26. Konferencije predsjednika najudaljenijih regija, potpisanu u Ponti Delgadi 18. studenoga 2021.,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija od 10. prosinca 2020. o Izvješću Europske komisije o provedbi obnovljenog strateškog partnerstva s najudaljenijim regijama Europske unije (3),

—	uzimajući u obzir dogovor Vijeća od 7. prosinca 2021. o općem pristupu ažuriranju pravila EU-a o stopama poreza na dodanu vrijednost (PDV),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. svibnja 2021. o reviziji Fonda solidarnosti Europske unije (4),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2018. o jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Europskoj uniji: 7. izvješće Europske komisije (5),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica (6),

—	uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (7),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2021. naslovljenu Prema snažnijem partnerstvu s najudaljenijim regijama EU-a (8),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi (9),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija od 14. listopada 2020. naslovljeno „Ususret održivoj upotrebi prirodnih resursa u kontekstu sredozemnih otoka”,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A9-0144/2022),

A.	budući da se procjenjuje da u otočnim regijama EU-a živi više od 20 000 000 stanovnika (4,6 % ukupnog stanovništva EU-a); budući da otočno stanovništvo EU-a obitava na oko 2 400 otoka koji pripadaju 13 država članica;

B.	budući da su otoci EU-a koji se suočavaju sa znatnim brojem strukturnih problema u velikoj mjeri već klasificirani kao regije NUTS 2 ili NUTS 3 prema Nomenklaturi prostornih jedinica za statistiku;

budući da na otoke često negativno utječe kombinacija višestrukih i trajnih prirodnih ograničenja kao što su mala površina, uglavnom niska gustoća naseljenosti, demografski izazovi kao što je sezonski demografski pritisak, mali opseg tržišta, dvostruka izoliranost (otoci i arhipelazi), nepovoljna topografija vrlo slična topografiji planinskih regija, ovisnost o pomorskom i zračnom prometu te ovisnost o malom broju proizvoda;

budući da demografske promjene ne utječu jednako na sve zemlje i regije, već snažnije utječu na regije koje već zaostaju, čime se pogoršavaju postojeće teritorijalne i socijalne nejednakosti; budući da su ruralne, rubne i najudaljenije regije, uključujući otoke, najviše pogođene depopulacijom, pri čemu ta područja napuštaju uglavnom mladi i žene, što za posljedicu ima sve veći udio starijih osoba u njihovom stanovništvu, a to bi pak moglo povećati rizik od socijalne izolacije;

budući da su posebnosti otoka prepoznate u članku 174. UFEU-a i budući da konkretna primjena tog članka još uvijek izostaje, posebno u pogledu otočnih područja EU-a; budući da bi te posebnosti trebalo uzeti u obzir u politikama EU-a, u prvom redu izradom posebne strategije, europskog akcijskog plana i programa politike za otoke s jasno utvrđenim prioritetima za djelovanje;

F.	budući da su sve otočne regije razmjerno slabije razvijene od kontinentalnih regija države članice kojoj pripadaju i imaju niži BDP po glavi stanovnika;

G.	budući da su tri države članice EU-a otoci;

budući da fizička izdvojenost otoka i njihova udaljenost od kopna stvaraju dodatna ograničenja, među ostalim za tržište rada, održive prometne veze i mobilnost, uvoz sirovina i proizvoda široke potrošnje, pristup otočnih proizvoda susjednim vanjskim tržištima, obrazovanje, zdravstvenu skrb, gospodarske aktivnosti, pristup vodi i odvodnji, opskrbu energijom te objekte za gospodarenje otpadom; budući da ta geografska izdvojenost znatno otežava zelenu tranziciju takvih područja prema klimatski neutralnom gospodarstvu;

budući da su za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost ključni jednak pristup mjerama za kvalitetno i uključivo stjecanje vještina, usavršavanje i prekvalifikaciju, kao i informacijama o resursima za vještine, savjetovanju, obrazovanju i strukovnom osposobljavanju za sve, uključujući stanovnike rijetko naseljenih ruralnih i udaljenih područja i otoka, kao i onih pogođenih depopulacijom;

budući da EU u skladu s člankom 349. UFEU-a za najudaljenije regije, koje su u velikoj većini otoci, mora donijeti posebne mjere kojima je cilj utvrditi uvjete primjene zajedničkih politika EU-a na te regije, posebno u područjima kao što su carinska i trgovinska politika, fiskalna politika, slobodne zone, poljoprivredna i ribarstvena politika, uvjeti za opskrbu sirovinama i osnovnom robom široke potrošnje, državne potpore te uvjeti pristupa strukturnim fondovima i horizontalnim programima Unije; budući da posebne mjere u svim tim područjima doprinose jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u EU-u;

budući da tijekom pandemije bolesti COVID-19 sezonski i upućeni radnici često nisu imali osnovnu zdravstvenu skrb, dostojan smještaj, osobnu zaštitnu opremu i odgovarajuće informacije; budući da su često imali tek neprikladan pristup ili nisu uopće imali pristup programima socijalne zaštite u državi članici domaćinu, uključujući naknadu za bolovanje i programe za kratkoročnu nezaposlenost; budući da mobilnost radnika uvelike ovisi o dostupnim vrstama prijevoza, čime su radnici s otoka i iz najudaljenijih regija Unije posebno pogođeni;

budući da osobitu zabrinutost u kontekstu otočnih područja Unije bude dugoročne socijalne, gospodarske, ekološke i kulturne posljedice krize prouzročene bolešću COVID-19 te budući da europski oporavak mora obuhvatiti otoke i ne smije dovesti do daljnjih regionalnih razlika; budući da je uslijed krize uzrokovane bolešću COVID-19 do izražaja došla vrlo velika osjetljivost otočnih gospodarstava na takve događaje;

M.	budući da su se stope nezaposlenosti na otocima, koja su često visoke i uglavnom više nego na kopnu, znatno dodatno povećale zbog krize prouzročene bolešću COVID-19, posebno pogodivši mlade;

budući da su otoci i najudaljenije regije najizloženiji posljedicama klimatskih promjena i da ih pogađaju porast razine mora i erozija obale, zagrijavanje i zakiseljavanje mora i oceana te povećana učestalost i silina prirodnih katastrofa kao što su cikloni, erupcije vulkana, šumski požari i oluje, poplave, suše i problemi dezertifikacije, koji mogu negativno utjecati na poljoprivredu i opskrbu hranom te mogu prouzročiti više oblika gospodarske, socijalne i ekološke štete; budući da oni mogu poslužiti kao izvrstan poligon za ispitivanje različitih procesa ekološke tranzicije i da mnogi od njih nastoje ostvariti energetsku samodostatnost temeljenu na obnovljivim izvorima energije;

O.	budući da otoci raspolažu s mnogim resursima čiji bi potencijal trebalo bolje ostvariti;

P.	budući da se otoci odlikuju iznimno bogatom bioraznolikošću i iznimno bogatim ekosustavima; budući da su otočni ekosustavi posebno ugroženi utjecajem klimatskih promjena i da ih je potrebno zaštititi;

Q.	budući da na mnogim otocima unutrašnjost zaostaje za obalnim regijama kad je riječ o gospodarskom razvoju i dostupnosti usluga;

budući da položaj poljoprivrednih gospodarstava na otocima, koja su većinom mala, otežavaju njihova udaljena lokacija, izoliranost i uvjeti okoliša, ovisnost o energiji s kopna, ograničena raznolikost proizvodnje zbog lokalnih i klimatskih uvjeta i velika ovisnost o lokalnim tržištima, kao i klimatska kriza, uništavanje okoliša, gubitak bioraznolikosti i nedostatak osnovne infrastrukture poput cesta, opskrbe vodom, gospodarenja otpadom te digitalne i zdravstvene infrastrukture; budući da te strukturne poteškoće često pogoršava odsutnost potpuno razvijenih usluga od općeg interesa;

budući da su otoci, osobito najudaljenije regije, vrlo osjetljivi na socioekonomske krize i prirodne katastrofe kao što su ekstremni vremenski uvjeti i vulkanska aktivnost; budući da su zbog geografske izolacije i poteškoća u pristupu osnovnim potrepštinama s kopna, kao što su gorivo ili voda, otoci teže pogođeni pojavama kao što je pandemija bolesti COVID-19, koje stvaraju posebne poteškoće za poljoprivrednike; budući da otočna područja u Uniji čine 80 % europske bioraznolikosti, da su staništa mnogim europskim endemskim vrstama te da mogu poslužiti kao utočišta za vrste kojima prijeti izumiranje, a istodobno predstavljaju vrlo važna područja za prezimljavanje, mjesta zaustavljanja ili uska grla za ptice selice, sisavce i beskralježnjake te su u njima smještena bogatstva krajolika i okoliša koja zahtijevaju posebnu zaštitu;

budući da se znatan dio socioekonomskog razvoja otoka temelji na sektorima koje obilježava visoka razina sezonalnosti, kao što je to slučaj s poljoprivredom i turizmom; budući da poljoprivrednike u otočnim regijama posebno pogađa smanjena konkurentnost jer moraju snositi visoke troškove prijevoza i ne mogu imati koristi od ekonomije razmjera, s obzirom na to da je na brojnim otocima zemljište oskudan resurs; budući da će otoci EU-a morati poštovati strategiju „od polja do stola” kao ključni dio europskog zelenog plana kako bi se razvili pravedni, zdravi i ekološki prihvatljivi sustavi opskrbe hranom; budući da konkurencija iz zemalja izvan EU-a, koje često ne poštuju iste standarde proizvodnje u području okoliša i sigurnosti hrane te imaju znatno niže troškove rada, može te regije dovesti u izrazito nepovoljan položaj;

U.	budući da bi učinak strategije „od polja do stola” na poljoprivrednu proizvodnju EU-a mogao imati ozbiljne posljedice u tim regijama zbog njihove slabe konkurentnosti u odnosu na uvoz iz inozemstva i izazove s kojima se suočavaju u pogledu diversifikacije svoje proizvodnje;

budući da je morska i kopnena bioraznolikost otoka uglavnom endemska i stoga krhkija; budući da onečišćenje mora i obale, kao i prelov te nezakonit, neprijavljen i neregulirani ribolov, koji ima veći utjecaj na okoliš na otocima, uz vrlo ozbiljne posljedice na zaposlenost, sektor malog ribolova i lokalne zajednice, mogu biti razlog za zabrinutost na otocima;

W.	budući da najudaljenije regije i otoci mogu pomoći u osiguravanju održive budućnosti Europe u strateškim sektorima kao što su čista energija, bioraznolikost i ekoturizam;

Obilježja i posebnosti otoka Europske unije

prepoznaje izoliranost kao trajni strukturni nedostatak; napominje da je iz tog razloga potrebno razviti strategije integracije kako bi se otocima omogućilo da se suoče s izazovima i prevladaju prepreke koje uzrokuje njihova izoliranost;

podsjeća da se člankom 174. UFEU-a propisuje da Unija mora pridati posebnu pozornost europskim otocima;

naglašava da se europski otoci, iako se suočavaju sa zajedničkim izazovima, razlikuju po zemljopisnim obilježjima i institucijskom ustroju, što znači da je ključno usvojiti fleksibilna rješenja kojima se te posebnosti uzimaju u obzir;

izražava žaljenje zbog nedostatka vizije EU-a za europske otoke te poziva na razvoj europske vizije za otoke i na maksimalno iskorištavanje prednosti otoka;

podsjeća da se u članku 349. UFEU-a izoliranost također prepoznaje kao jedan od uvjeta koji ograničavaju razvoj devet najudaljenijih regija i spominje kao jedan od uvjeta koji pogoršavaju njihovo strukturno krhko socijalno i gospodarsko stanje; podsjeća da su člankom 349. UFEU-a predviđene posebne mjere za te najudaljenije regije; poziva na donošenje posebne uredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta u najudaljenijim regijama kako bi se uzele u obzir ekološke, geografske i društvene osobitosti tih područja obuhvaćenih člankom 349. UFEU-a;

naglašava da su BDP i razina razvijenosti europskih otoka ispod prosjeka EU-a i zemalja kojima pripadaju;

naglašava da su geomorfološki i prirodni uvjeti jedan od glavnih nedostataka otoka; primjećuje da otoci općenito imaju dvostruki ili trostruki prirodni nedostatak: izoliranost, planinski teren i pripadnost arhipelagu;

podsjeća da izoliranost stvara strukturne probleme u smislu ovisnosti o pomorskom i zračnom prijevozu, javnim uslugama o kojima ovisi svakodnevni život europskih građana koji žive na otocima, što podrazumijeva dodatne troškove uvoza i izvoza robe i sirovina, uključujući energente, robe široke potrošnje i prijevoza putnika;

naglašava da su te poteškoće još veće u slučaju arhipelagâ zbog dvostruke, a ponekad i trostruke izoliranosti;

10.

ističe manjak stanovništva, sirovina i resursa svih vrsta na otocima te napominje da je na mnogim otocima pristup pitkoj vodi i odvodnji, posebno za sva kućanstva, središnje pitanje za život ljudi, razvoj poljoprivrede, proizvodnju energije, održivost otoka i turističke mogućnosti;

11.

naglašava da izdvojenost koja je posljedica izoliranog položaja podrazumijeva ovisnost o tržištima kontinentalnih i unutrašnjih područja te povećava trošak određenih usluga, kao što je gospodarenje otpadom, kao i određenih dobara, posebno kad je riječ o malim ili udaljenim otocima koji u velikoj mjeri ovise o uvozu;

12.

ističe da su otočna gospodarstva usmjerena na primarni i tercijarni sektor te da hiperspecijalizacija slabi gospodarsku strukturu, čineći je osjetljivijom na usporavanja gospodarske aktivnosti i krize; izražava zabrinutost zbog dugoročnih trendova koji na mnogim otocima EU-a mogu dovesti do gospodarstva koje se temelji isključivo na turizmu, što dovodi do sezonskih ranjivosti kao što je razlika u financijskim resursima između glavne turističke sezone i razdoblja izvan nje; stoga naglašava da je potrebno diversificirati gospodarstvo otokâ jačanjem njihovog sekundarnog sektora kako bi se uspostavila odgovarajuća ravnoteža i diversificirano tržište rada;

13.

sa zabrinutošću prima na znanje aktualne i dugoročne posljedice krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19, koje na otocima EU-a pogoršavaju ionako već nestabilnu situaciju u mnogim područjima; sa zabrinutošću napominje da je pogoršanje mentalnog zdravlja značajan čimbenik koji doprinosi nestabilnosti zbog izolacije i ograničenog izbora na otočnim područjima;

14.

naglašava da su na mnogim otocima i u najudaljenijim regijama posljedice krize prouzročene bolešću COVID-19 veće nego na kopnu, što je vidljivo iz velikog porasta cijena pomorskog prijevoza tereta, te da one pogoršavaju strukturne socijalne i gospodarske poteškoće koje obilježavaju te regije; napominje da će aktualni rast cijena te poteškoće samo dodatno pogoršati;

15.

podsjeća države članice da bi cilj Mehanizma za oporavak i otpornost trebao biti smanjenje razlika u gospodarskom, socijalnom i teritorijalnom razvoju između otoka i najudaljenijih regija s jedne te najrazvijenijih regija s druge strane; poziva Komisiju da prilikom predstavljanja izvješća o preispitivanju Europskom parlamentu izvijesti o usklađenosti nacionalnih planova za oporavak s tom odredbom;

Problemi i izazovi s kojima se susreću europski otoci

Klimatske promjene i bioraznolikost

16.

naglašava da bioraznolikost na otocima obilježavaju jedinstvene biogeografske, filogenetske i funkcionalne značajke, da se na otocima nalazi znatan dio svjetske bioraznolikosti te da se na njima nalaze značajna mjesta na kojima se važne vrste okupljaju radi razmnožavanja, ali da su isto tako pogođeni nerazmjernim gubitkom bioraznolikosti; smatra da su potrebne ciljane regionalne politike i mjere kao što je koordiniranija tehnička pomoć kako bi se zaštitila i obnovila jedinstvena bioraznolikost otoka i očuvali oskudni prirodni resursi na njima, kao što su tlo i voda, kako bi se zaštitila njihova poljoprivredna produktivnost, osobito održivih tradicionalnih proizvoda, i osigurala sredstva za život njihovih stanovnika, istodobno doprinoseći postizanju cilja europskog zelenog plana; poziva Komisiju i države članice da ojačaju potporu poljoprivrednicima koji primjenjuju prakse koje pogoduju bioraznolikosti, među ostalim većim financiranjem i stopama sufinanciranja;

17.

naglašava da su obilježja brojnih otoka krhak okoliš te endemska bioraznolikost kopnenih i morskih zona te da razvoj turizma, posebno na određenim sredozemnim otocima, dodatno povećava antropogeni pritisak na bioraznolikost;

18.

poziva na ciljane, održive i djelotvorne regionalne politike i mjere za otoke, usmjerene na jačanje njihove sposobnosti za zaštitu i obnovu njihove jedinstvene bioraznolikosti, promicanje plavog gospodarstva s naglaskom na održivom turizmu i ribarstvu te potporu istraživanjima na morskom dnu; poziva Komisiju da procijeni utjecaj klimatskih promjena na otoke;

19.

podsjeća da su otoci najizloženiji posljedicama klimatskih promjena, posebno s obzirom na porast razine mora, zagrijavanje i zakiseljavanje mora i oceana, sve veći utjecaj dezertifikacije i sve veću učestalost prirodnih katastrofa;

20.

poziva Komisiju da ispita potrebu za poboljšanjem Fonda solidarnosti Europske unije i prilagodbom tog Fonda novim okolnostima i prijetnjama kao što su prirodne katastrofe ili učinci klimatskih promjena kako bi se realističnije odgovorilo na posljedice tih pojava;

21.

poziva Komisiju da se brzo pozabavi pitanjem važnosti prilagodbe postojećih mehanizama za izvanredna stanja radi suočavanja sa sve ozbiljnijim prirodnim katastrofama, kao što je erupcija vulkana na otoku La Palmi (Španjolska), koja predstavlja dosad nezabilježen društveni i gospodarski izazov koji zahtijeva razmjeran odgovor na prouzročenu štetu;

22.

sa zabrinutošću primjećuje rizike povezane s prelovom te onečišćenjem mora i obale; u kontekstu Pariškog sporazuma i europskog zelenog plana, uključujući Europski zakon o klimi, poziva na posebnu potporu za otoke koja je nužna kako otoci razvili odgovarajuću prilagodljivost, otpornost i sposobnost predviđanja za borbu protiv klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama; poziva na uvođenje instrumenata za kompenzaciju negativnih socijalnih učinaka europskog zelenog plana na otocima EU-a;

23.

poziva na analizu strategija za sprečavanje rizika od prirodnih katastrofa, mjera za prilagodbu klimatskim promjenama i regionalnih politika kako bi se izbjeglo širenje stambenih prostora i infrastrukture na poplavnim obalnim područjima ili područjima izloženima odronima tla;

Pristup vodi i gospodarenje vodama

24.

smatra da otoci mogu biti sjajan laboratorij za prakse održivosti u sektorima kao što su čista energija, kružno gospodarstvo, pametna mobilnost, gospodarenje otpadom i plavo gospodarstvo; smatra da je posebno potrebno skratiti distribucijske lance kako bi se smanjile emisije iz prijevoza sirovina i promicalo kružno gospodarstvo, što je od velike važnosti za povećanje konkurentnosti i samoodrživosti otoka;

25.

ističe sve nesigurnije stanje na gotovo svim otocima u pogledu njihovih prirodnih dobara, osobito vodnih resursa; u tom kontekstu poziva Komisiju da mobilizira dodatna financijska sredstva kako bi se otočnim regijama pružila bolja potpora u pogledu pristupa vodi i gospodarenja vodama te kako bi se donijela zajednička politika gospodarenja vodama za otoke;

26.

naglašava potrebu za promicanjem pročišćivanja vode, a posebno otpadnih voda, te za jamčenjem održivog kružnog toka vode; podsjeća da je desalinizacija često skupa i da nije učinkovit način za osiguravanje cjelokupne opskrbe otoka vodom; također podsjeća na izazove povezane s gospodarenjem otpadom na otočnim područjima, koja imaju ograničene resurse za skladištenje i preradu otpada, posebno tijekom glavne turističke sezone kada stvaraju povećane količine otpada; nadalje, naglašava stratešku ulogu kružnog gospodarstva, koje se mora proširiti kako bi obuhvaćalo prikupljanje i ekonomično recikliranje morskog otpada;

Energetska tranzicija

27.

poziva na donošenje posebnih pravila i financijske potpore kako bi se otocima pomoglo u postizanju ciljeva klimatske neutralnosti, uzimajući u obzir dodatne troškove povezane sa sektorima kao što su energetski i prometni sektor, kao i utjecaj mobilnih tehnologija na njihove energetske sustave; prepoznaje da su potrebne razmjerno vrlo visoke razine ulaganja u upravljanje nestalnim obnovljivim izvorima energije; poziva na to da se ti troškovi uzmu u obzir u zakonodavnom paketu „Spremni za 55 %”;

28.

ističe potrebu za zakonodavnim paketom „Spremni za 55 %” i mogućnosti koje iz njega proizlaze; međutim, smatra da bi konkretna provedba tih zakonodavnih mjera trebala ići ruku pod ruku s promicanjem gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, budući da otoci ovise isključivo o zračnom i pomorskom prometu;

29.

poziva na konkretne kompenzacijske mjere kojima se kompenziraju sve negativne posljedice procesa prelaska na čišće gospodarstvo i društvo na gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju otoka koje mogu nastati zbog njihove ovisnosti o zrakoplovnom i pomorskom sektoru;

30.

smatra da je pomno praćenje važno kako bi se osigurala potpuna integracija otoka u razvoj zelene pomorske infrastrukture; poziva na to da otoci budu prioritet u razvoju infrastrukture usmjerene na dekarbonizaciju zračnog i pomorskog prometa; ističe da su zbog strukturnih nedostataka otoka njihovi građani i poduzeća na otocima izloženiji rastu cijena;

31.

podsjeća da se zbog svoje male površine i izoliranih energetskih sustava otoci suočavaju s velikim izazovom u pogledu opskrbe energijom jer uglavnom ovise o uvozu fosilnih goriva za proizvodnju električne energije, prijevoz i grijanje;

32.

smatra da bi upotreba energije iz obnovljivih izvora, uključujući energiju plime i oseke, trebala biti prioritet koji otocima donosi znatne koristi, uzimajući u obzir potrebe lokalnih zajednica, uključujući očuvanje tradicionalne arhitekture otoka i lokalnih staništa; stoga poziva na pružanje potpore razvoju širokog spektra obnovljivih izvora energije u skladu sa zemljopisnim obilježjima otoka; pozdravlja programe za proizvodnju zelenog vodika čija je provedba pokrenuta na otocima;

33.

poziva da se za sve europske otoke odredi cilj energetske samodostatnosti temeljene na obnovljivim izvorima energije koji će imati potporu potrebnih financijskih sredstava i kojem će se pristupiti postupnim ukidanjem fosilnih goriva i uvođenjem mjera za povećanje potencijala održivih i obnovljivih izvora energije; poziva na dodatno istraživanje kako bi energija iz obnovljivih izvora na moru postala cjenovno pristupačnija i prikladnija za zemljopisna obilježja različitih morskih bazena;

34.

naglašava da je za postizanje učinkovite ekološke tranzicije ključno poboljšati administrativne kapacitete lokalnih institucija europskih otoka i razviti njihov potencijal i kao pokretača gospodarske, socijalne i teritorijalne konkurentnosti i kao promicatelja klimatski prihvatljivog ponašanja među građanima; podsjeća da ta tranzicija također ovisi o snažnim politikama i inicijativama istraživanja i inovacija kojima se promiče suradnja među lokalnim dionicima, uz promicanje većeg širenja istraživačkih ustanova na otočnim područjima;

35.

podsjeća države članice da njihovi nacionalni tranzicijski planovi u okviru Fonda za pravednu tranziciju moraju obuhvaćati posebnu studiju i analizu za svaki njihov otok;

Gospodarski i društveni razvoj

36.

naglašava važnost podupiranja lokalne gospodarske strukture europskih otoka, posebno mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (MSP-ova);

37.

poziva države članice da sredstva iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) i Europskog fonda za regionalni razvoj iskoriste za pružanje potpora za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, promicanje bolje ravnoteže poslovnog i privatnog života te pružanje mogućnosti zapošljavanja u regijama kojima prijeti depopulacija, s posebnim naglaskom na uključivanje većeg broja žena na tržište rada; naglašava važnost usluga savjetovanja, cjeloživotnog učenja te programa prekvalifikacije i usavršavanja za radnike svih dobnih skupina;

38.

poziva na hitne mjere za ograničavanje depopulacije otoka, kao i odljeva mozgova i vještina, te za poboljšanje kvalitete života, među ostalim kroz poboljšanje pristupačnosti za ranjive skupine, za potporu lokalnim poduzećima, zaštitu radnih mjesta i rješavanje problema starenja stanovništva; također poziva na promicanje razvoja ustanova zaduženih za obrazovanje, stručno osposobljavanje, usavršavanje, inovativno i održivo poduzetništvo i zapošljavanje stanovnika otoka, posebno žena, čija je stopa nezaposlenosti na gotovo svim otocima EU-a viša od stope nezaposlenosti muškaraca, kao i mladih;

39.

naglašava potrebu za proširenjem dogovora Vijeća od 7. prosinca 2021. o ažuriranju pravila EU-a o stopama PDV-a za sva otočna područja u EU-u prema potrebi;

40.

podsjeća da su uslijed krize prouzročene bolešću COVID-19 do izražaja došle ranjivosti mnogih europskih otoka u području zdravstva; stoga naglašava važnost razvoja i poboljšanja zdravstvene infrastrukture, pristupa skrbi i pružanja potpore kako bi se potaknulo zapošljavanje zdravstvenih djelatnika, posebno u najudaljenijim otočnim područjima;

41.

naglašava da je potrebno na lokalnoj razini poticati blisku suradnju, mobilnost i razmjenu znanja između ustanova za obrazovanje, istraživanje i tehnološke inovacije, poduzeća i pojedinačnih građana; stoga poziva Komisiju da osigura da stanovnici europskih otoka, posebno onih najudaljenijih od europskog kontinenta, mogu u potpunosti i ravnopravno sudjelovati u europskim programima mobilnosti kao što su Erasmus +, Europske snage solidarnosti, DiscoverEU i budući program ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve);

42.

podsjeća na važnost programa EU-a kao što je Garancija za mlade; poziva države članice da brzo provedu taj program, uz blisku koordinaciju s fondovima EU-a kao je ESF+, s ciljem rješavanja položaja mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih, s posebnim naglaskom na stanovnicima ruralnih područja i regija s prirodnim ili demografskim ograničenjima na tržištima rada, uključujući otoke, kako bi se osiguralo da sve osobe mlađe od 30 godina dobiju kvalitetnu ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja, strukovno obrazovanje ili osposobljavanje, da imaju priliku razviti vještine potrebne za mogućnosti zapošljavanja u širokom rasponu sektora ili da im se ponudi plaćeno naukovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od trenutka kad su postali nezaposleni ili su napustili formalno obrazovanje;

43.

pozdravlja nastojanja da Garancija za mlade postane uključivija i da se izbjegne bilo kakav oblik diskriminacije, uključujući diskriminaciju mladih koji žive u udaljenim ili ruralnim područjima ili ugroženim urbanim područjima ili u prekomorskim područjima i otočnim regijama;

Kultura

44.

smatra da su kultura i razvoj kulturnog sektora na otocima od presudne važnosti; smatra da bi kulturne i jezične identitete otoka trebalo zaštititi i promicati, među ostalim u obrazovnim okruženjima, jer doprinose jačanju otoka, ali i cijelog EU-a, na svim razinama;

45.

poziva Komisiju da 2024. proglasi Europskom godinom otoka;

Poljoprivreda i ribarstvo

46.

poziva Komisiju da procijeni potrebu za uredbom kojom bi se utvrdile posebne mjere u području poljoprivrede za sve otoke razine NUTS 2 i NUTS 3 kako bi se postigla samodostatnost u opskrbi hranom i povećala konkurentnost njihovih proizvoda, ne dovodeći u pitanje postojeće instrumente kao što su Program za rješavanje problema koji se posebno odnose na udaljenost i otočni položaj i Uredba o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka (10);

47.

poziva na poduzimanje mjera usmjerenih na premošćivanje gospodarskog jaza između unutarnjih područja i obalnih regija, koji je vrlo često prisutan na otočnim područjima;

48.

napominje da su otočni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi jedinstvene kvalitete zbog specifičnih mikroklimatskih i topografskih uvjeta na otocima; naglašava potrebu za promicanjem potrošnje poljoprivrednih proizvoda iz otočnih i rubnih regija u okviru kohezijske politike; potiče Komisiju i države članice da razviju održiva rješenja za prijevoz poljoprivrednih proizvoda između većine otoka i kopna; smatra da će se time povećati konkurentnost, posebno manjih otoka, i ojačati položaj malih poljoprivrednika;

49.

naglašava potrebu za pružanjem veće potpore održivom razvoju otoka, u ekološki prihvatljivim granicama i uz brigu o zdravom kopnenom i morskom okolišu, za poljoprivredu, gospodarenje šumama i očuvanje šuma, stočarstvo, akvakulturu, održivo ribarstvo, lokalnu proizvodnju i plavo gospodarstvo, među ostalim u okviru europskih programa suradnje; smatra da je potrebno ojačati potporu EU-a modernizaciji poljoprivredne djelatnosti na otocima, među ostalim promicanjem precizne poljoprivrede, kako bi se tim regijama pomoglo u ostvarenju ciljeva europskog zelenog plana;

50.

naglašava da većina otoka nema dinamične gradove te ne može ostvariti koristi od prelijevanja financijskih sredstava iz gradova, što dodatno povećava jaz u razvoju s kojim se suočavaju otočna ruralna područja; napominje da to dovodi do smanjene konkurentnosti, posebno u pogledu sposobnosti MSP-ova za istraživanje ekonomije razmjera;

51.

ističe važnost prostornog planiranja usmjerenog na djelotvornu i učinkovitu upotrebu zemljišta;

52.

ističe da je važno doprijeti do stanovnika ruralnih i udaljenih područja te povećati dostupnost mogućnosti za usavršavanje i prekvalifikaciju i osmisliti te mogućnosti za osobe zaposlene u poljoprivredi, ribarstvu, šumarstvu i na drugim radnim mjestima u tim regijama, te je važno pružiti tim osobama zelene, digitalne i sve druge potrebne vještine kako bi bolje iskoristile sadašnje i buduće mogućnosti koje se pružaju u okviru zelenog i plavog gospodarstva te kako bi im se omogućilo da daju važan doprinos očuvanju okoliša;

53.

ističe nedostatak održivih rješenja za prijevoz poljoprivrednih proizvoda između većine otoka i kopna te za izvoz i uvoz poljoprivrednih proizvoda s otoka i na otoke te poziva Komisiju i države članice da u svojim razvojnim planovima za otoke EU-a podrže inovativne projekte za zelenije veze;

54.

poziva države članice da iskoriste sve dostupne alate u okviru kohezijske politike i da utvrde i promiču mogućnosti za komplementarnost i sinergije između različitih europskih politika i fondova kako bi se ojačalo sigurnost opskrbe hranom i samoodrživost otoka, među ostalim promicanjem upotrebe energije iz obnovljivih izvora, te ih se učinilo sastavnim dijelom prijelaza na održive, kružne prehrambene sustave i pametna ruralna područja, čime bi se zemljopisna ograničenja pretvorila u prilike; smatra da bi se promicanjem uloge otoka u održivom prehrambenom lancu s pomoću političkih instrumenata EU-a, uključujući kohezijsku politiku, mogle stvoriti dodatne mogućnosti zapošljavanja i zaustaviti trend depopulacije u otočnim regijama;

55.

naglašava potrebu za podupiranjem isplativih i ekološki prihvatljivih kratkih lanaca opskrbe te razvojem poljoprivrednog sektora koji je prvenstveno usmjeren na tradicionalne proizvode s visokom dodanom vrijednošću, lokalnu potrošnju i zelena rješenja te doprinosi ostvarenju samodostatnosti u opskrbi hranom;

56.

naglašava potrebu za daljnjom provedbom Deklaracije iz Corka II o boljem životu u ruralnim područjima kako bi se razmotrili aktualni izazovi i aktualne mogućnosti europskih otoka; poziva na to da se u dugoročnu viziju za ruralna područja posebno uključe posebnosti najudaljenijih regija i Egejskih otoka; poziva Komisiju da tijekom procesâ regionalnog planiranja promiče otočne politike kako bi se pružila potpora održivoj poljoprivredi, proizvodnji hrane, seoskom turizmu, plavom gospodarstvu i povezivosti, među ostalim financijskim sredstvima kojima se nadopunjuju sredstva Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), rješavanjem problema klimatskih promjena, zaštitom bioraznolikosti, uvođenjem kružnog gospodarstva i prelaskom na obnovljivu energiju; nadalje, poziva Komisiju da procijeni stvarne troškove izoliranosti i dvostruke izoliranosti regija arhipelagâ, uzimajući u obzir ranjivosti i prednosti otočnih regija, osobito najudaljenijih regija; smatra da bi se stvarni trošak izoliranosti za otočne regije trebao uzeti u obzir u kohezijskoj politici EU-a te da bi istovremeno trebalo provesti procjenu učinka inicijativa i mjera EU-a na otocima na temelju ažuriranih i usklađenih podataka; naglašava da je ruralni opservatorij jedinstvena prilika za izradu odgovarajućih i ažuriranih visokokvalitetnih podataka za otočna područja usmjerenih, među ostalim, na pristup zemljištu, čime se uspostavljaju temelji za cjeloviti poljoprivredni i gospodarski razvoj otoka;

57.

smatra da bi se pomorski prijevoz živih životinja trebao nastaviti, s obzirom na veliku ovisnost o izvozu nekih otočnih poljoprivrednih sektora, uglavnom najmanjih otoka, koji ne mogu otpremati životinjska trupla zbog svoje male površine i posljedičnog nedostatka infrastrukture;

58.

smatra da je potrebno ojačati potporu EU-a modernizaciji poljoprivredne djelatnosti na otocima, među ostalim promicanjem precizne poljoprivrede, kako bi se tim regijama pomoglo u ostvarenju ciljeva europskog zelenog plana;

59.

međutim, ističe da bi, s obzirom na to da se strategijom „od polja do stola” dodatno ograničava upotreba sredstava za zaštitu bilja u Uniji, također trebalo uzeti u obzir posebnosti tropskih i suptropskih usjeva u najudaljenijim regijama te proizvodima koji nisu u skladu sa standardima Unije ograničiti pristup njezinim tržištima;

60.

smatra da bi na ostvarenju kohezije EU-a, uz pridavanje posebne pozornosti najudaljenijim regijama, trebalo raditi na sljedeće načine: jačanjem članka 349. UFEU-a, posebno učvršćivanjem pravne stečevine EU-a koja se primjenjuje u tim regijama; održavanjem i jačanjem Programa za rješavanje problema koji se posebno odnose na udaljenost i otočni položaj i njegova proračuna, posebno njegovim prenošenjem u druge sektore uz onaj poljoprivredni, kao što su ribarstvo, promet, turizam itd.; te osiguravanjem posebnog tretmana proizvoda najudaljenijih regija u ponovnim pregovorima o svim sporazumima o gospodarskom partnerstvu i sporazumima o slobodnoj trgovini, kao i potpunom zaštitom osjetljivih poljoprivrednih proizvoda kao što su banane, rajčice, šećer i mlijeko u tim pregovorima;

61.

poziva na jačanje posebnih mehanizama u okviru ZPP-a s pomoću Programa za rješavanje problema koji se posebno odnose na udaljenost i otočni položaj kako bi se smanjila ovisnost najudaljenijih regija o uvozu poljoprivrednih i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te kako bi se ojačala sigurnost opskrbe hranom i sposobnost tih regija da pristupe svojim tržištima unutar vlastitog teritorija ili drugdje u Uniji; u tom cilju poziva da se od 2027. poveća proračun navedenog programa kako bi se zadovoljile rastuće potrebe tih udaljenih i otočnih regija i razvijala njihova lokalna proizvodnja, budući da su one opterećene znatnim dodatnim troškovima proizvodnje;

62.

poziva Komisiju da u EPFRR-u zadrži dugoročnu stopu sufinanciranja od 85 % za najudaljenije regije kako bi se zajamčio socioekonomski razvoj tih područja i na taj način ublažili problemi koji proizlaze iz njihove udaljene lokacije;

63.

poziva na strogo poštovanje europskih ekoloških i socijalnih standarda koji se primjenjuju na tropske proizvode iz država izvan EU-a te na sustavno uvođenje uvoznih kvota za tropske proizvode podrijetlom iz tih država na temelju postojećih trgovinskih tokova; smatra da bi trebalo uvesti posebne mehanizme za nadzor i sankcioniranje kako bi se provjerila usklađenost s tim uvjetima; preporučuje nametanje načela „sukladnosti” na uvoz iz država izvan EU-a, posebno za ekološke proizvode;

64.

prepoznaje činjenicu da su priobalne i najudaljenije regije povijesno ovisne o ribarstvu te da bi trebale primati financijsku potporu kako bi se konsolidirala radna mjesta u sektoru ribarstva i razvili novi sektori te otvorila nova radna mjesta, posebno u okviru malog ribolova; poziva države članice da uvedu ciljane politike za zaštitu postojećih radnih mjesta, otvaranje raznolikih novih radnih mjesta te promicanje digitalizacije; ističe da je važno spriječiti bilo kakvu diskriminaciju na tržištu rada te štititi i podupirati ranjive skupine i skupine u nepovoljnom položaju; podržava kombiniranu upotrebu europskih strukturnih i investicijskih fondova za uspostavu sinergija, pri čemu treba izbjeći dupliciranje;

65.

izražava veliku zabrinutost zbog fizičkog i mentalnog zdravlja radnika u ribarskoj industriji, koje je često ugroženo ne samo zbog inherentne opasnosti rada na otvorenom moru nego i upotrebe plovila koja ne zadovoljavaju postojeće sigurnosne propise, čime se povećava izloženost radnika nesrećama na radu, uključujući teške nesreće; stoga poziva nadležna tijela da zajamče sigurne i dostojne radne uvjete za sve radnike u tom sektoru kao i jednake uvjete i pošteno tržišno natjecanje među ribarskim poduzećima na globalnoj razini, bez snižavanja europskih standarda; poziva države članice da pruže odgovarajuću potporu za poboljšanje sigurnosti flota i radnih uvjeta u skladu sa zahtjevima ekološke održivosti i uz poseban naglasak na malom ribolovu, posebno u otočnim i najudaljenijim regijama, u kojima je prosječna starost plovila znatno veća nego u industrijskom ribolovu; pozdravlja inicijativu Komisije za postizanje dogovora o sigurnosti ribarskih plovila;

Turizam

66.

primjećuje da je turizam sektor koji najviše doprinosi gospodarskom rastu otočnih regija u smislu prihoda i zapošljavanja; stoga poziva Komisiju da pruži posebnu dodatnu financijsku potporu za održivi turizam na otocima za rješavanje problema sezonskog turizma i potporu inovativnim pilot-projektima za promicanje rješenja koja će biti više ekološka i digitalna u skladu s ciljevima europskog zelenog plana, kao i da pomogne otocima koji uvelike ovise o turizmu da diversificiraju svoja gospodarstva; nadalje, poziva Komisiju da uspostavi europsku oznaku održivog turizma koja bi omogućila vrednovanje prednosti i napora otoka i otočnih regija u tom području;

67.

naglašava da je potrebno ojačati integrirani pristup teritorijalnom razvoju otoka, kao što su integrirana teritorijalna ulaganja i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice, i inicijative kao što su pametna sela i europski digitalno-inovacijski centri s obzirom na otoke kako bi se podržala održiva poljoprivreda i proizvodnja hrane s posebnim naglaskom na ekološki prihvatljivim praksama, kao i održivom agroturizmu; ističe važnost promicanja pametne upotrebe energije i vode kako bi otoci mogli maksimalno iskoristiti svoje oskudne resurse;

Pristup javnim uslugama

68.

poziva na razvoj i poboljšanje prometne infrastrukture na otocima s ciljem poticanja održivog prometa, kao i na potporu modernizaciji i ozelenjivanju infrastrukture cesta, zračnih luka i luka, pri čemu istovremeno treba osigurati socijalno pravednu tranziciju; posebno poziva na pružanje potpore za javni i privatni prijevoz koji je prihvatljiv za okoliš;

69.

poziva da se prednost da većim ulaganjima u osnovnu infrastrukturu kako bi se poboljšao pristup svih kućanstava vodi za piće i uslugama odvodnje;

70.

ističe da je potrebno zajamčiti teritorijalni kontinuitet svih otoka održivim pomorskim i zračnim prometom, pritom strogo pazeći da se izbjegnu monopoli, osim u slučajevima da nedostaju redovite usluge prijevoza u situaciji slobodnog tržišnog natjecanja, koji zahtijevanju da se pribjegne ugovorima o javnim uslugama; naglašava da je važno smanjiti troškove prijevoza putnika i robe, među ostalim ponudom sniženih karata za stanovnike otoka, te da je važno zajamčiti sigurnost i primjerenost kopnenih mostova i cestovnih veza;

71.

poziva Komisiju da zajamči da se radnim programom Instrumenta za povezivanje Europe za razdoblje 2021.–2023. i europskim programima suradnje doprinosi teritorijalnoj pristupačnosti otokâ; napominje da su poboljšanje pristupačnosti otoka i razvoj održivih prometnih veza do otoka i među otocima od ključne važnosti za njihov razvoj i pružanje osnovnih javnih usluga kao što su obrazovanje te zdravstvena i socijalna skrb; smatra da poboljšanja te vrste ne bi trebala biti ograničena na kopno ili, ovisno o slučaju, na države članice EU-a;

72.

naglašava, posebno u kontekstu krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19, važnost poboljšanja zdravstvene infrastrukture, jačanja usluga telemedicine i telepsihijatrije te unapređenja pružanja primarne zdravstvene skrbi i pristupa lijekovima na otocima EU-a;

73.

naglašava ključnu važnost jednakih mogućnosti za sve te poziva Komisiju i države članice da kao prioritet odrede prevladavanje nedostatka digitalnih vještina tako što će zajamčiti da sve ranjive regije, uključujući ruralna i udaljena područja i najugroženije građane, imaju pristup digitalnom obrazovanju i osposobljavanju, minimalnom potrebnom hardveru, široko rasprostranjenom pristupu internetu te digitalnoj podršci i drugim tehnološkim alatima za učenje; ističe da se tim kategorijama mora pružiti potpora kako bi se podigla razina digitalnih vještina koje su im potrebne za uspješan razvoj i kako bi se izbjeglo produbljivanje nejednakosti, pri čemu treba zajamčiti da nitko ne bude zapostavljen;

74.

naglašava da su digitalizacija i učinkovita digitalna povezivost otoka jedan od najvećih prioriteta, posebno kako bi se doprinijelo prevladavanju geografskih nedostataka s kojima se oni suočavaju i kako bi se pojačalo pružanje digitalnih tehnologija i infrastruktura, usluga obrazovanja i osposobljavanja te e-zdravstva, uključujući telemedicinu i telepsihijatriju, kao i drugih osnovnih usluga koje vlade pružaju građanima i MSP-ovima, a kojima se ostvaruju pozitivni učinci na poslovne strategije i poslovanje;

75.

naglašava važnost održavanja digitalne infrastrukture koja povezuje otoke EU-a s ostatkom svijeta, posebno izdvajanjem dostatnih europskih financijskih sredstava za zamjenu zastarjelih podmorskih kabela;

76.

smatra da je MSP-ovima, posebno na malim otocima, otežan pristup svim informacijama koje se odnose na promicanje poduzetništva, razvoj vještina i mogućnosti koje financira EU; poziva na veću financijsku potporu u tom pogledu, kao i na organizaciju poboljšanih informativnih sastanaka, savjetodavnih usluga i osposobljavanja po mjeri;

Migracije

77.

napominje da se neki otoci suočavaju s dolaskom velikog broja migranata, koji ponekad znatno nadmašuje lokalno stanovništvo, te nisu u mogućnosti osigurati potrebna sredstva za smještaj i pomoć;

78.

skreće pozornost na poseban i nerazmjeran pritisak na sustave za azil i prihvat na otocima i rubnim otocima te u najudaljenijim regijama; poziva na to da se u europskom akcijskom planu za otoke uvaže spomenute okolnosti povezane s azilom i migracijama, koje zahtijevaju koordinirana rješenja na europskoj razini kojima se poštuje dobrobit i dostojanstvo pojedinca, ali se istovremeno rješava problem pritiska;

Ponovno ocjenjivanje programa državnih potpora i mjera za smanjenje razvojnog deficita

79.

poziva Komisiju da provede analizu opsega državnih potpora dodijeljenih poduzećima sa sjedištem na otocima EU-a; smatra da je unatoč naporima EU-a i država članica nužno utvrditi jesu li i u kojoj mjeri poduzeća smještena u otočnim područjima imala koristi od takvih mjera te u skladu s time ponovno ocijeniti pravila o državnim potporama; s tim u vezi naglašava važnost fleksibilnije državne potpore poduzećima u zračnom i pomorskom prometu na tim otočnim područjima, s obzirom na njihovu potpunu ovisnost o tim prijevoznim sredstvima;

80.

poziva na to da se svaka buduća revizija zakonodavnog okvira o državnim potporama podvrgne procjenama učinka temeljenima na specifičnim pokazateljima kako bi se procijenilo zaostajanje u konkurentnosti gospodarstava otočnih regija, među ostalim u kontekstu učinaka paketa „Spremni za 55 %” na ta područja, te kako bi se osmislio poseban degresivan program za otočna područja kada nakon 31. prosinca 2021. istekne primjena izvanrednih mjera predviđenih privremenim okvirom za državne potpore;

81.

poziva na stvaranje potkategorije „otoka”, s obzirom na njihova prepoznatljiva obilježja, u vezi s primjenom pravila o regionalnim državnim potporama za razdoblje 2021. – 2027., i na ukidanje de minimis gornjih granica za europske otoke i najudaljenija područja, iznad koje se zahtijeva odobrenje Komisije;

82.

naglašava potrebu za fleksibilnijim pristupom kako bi se osiguralo učinkovitije iskorištavanje europskih sredstava na otočnim područjima i u najudaljenijim regijama, a da se pritom ne dovedu u pitanje relevantni standardi kvalitete i postupci praćenja;

83.

napominje da se aktualnim pravilom de minimis ograničava konkurentnost te se stvaraju poteškoće na europskim otocima i u najudaljenijim regijama; smatra da bi svi otoci EU-a trebali bi biti izuzeti od primjenjivih gornjih granica pravila de minimis kako bi bili u manje nepovoljnom položaju; nadalje, poziva Komisiju da prilagodi pravila o državnim potporama kako se subvencije namijenjene otklanjanju problema izoliranosti ne bi smatrale državnom potporom, već naknadom čiji je cilj dovesti europske otoke i najudaljenije regije u ravnopravan položaj u odnosu na kontinentalne regije;

84.

poziva na ponovnu procjenu kriterija udaljenosti (150 km) na temelju kojeg se otoci klasificiraju kao pogranične regije prihvatljive za financiranje u okviru programa prekogranične suradnje koji su obuhvaćeni ciljem teritorijalne suradnje kohezijske politike ili europskom politikom susjedstva, uzimajući u obzir položaj otoka; smatra da bi, ako je potrebno utvrditi neku vrstu ograničenja, u slučaju otočnih regija bilo primjerenije da se uvjet za prekogranično područje primjenjuje na razini morskih bazena;

Posebna i prilagođena politika EU-a za otoke

85.

ističe da nedostatak statističkih podataka o otocima ometa razvoj ciljanih politika; poziva Komisiju da osnuje Europski institut za područja u nepovoljnom položaju, u vezi s člankom 174. UFEU-a, koji će prikupljati pouzdane i agregirane statističke podatke, uključujući podatke razvrstane po spolu, koji će se redovito ažurirati na temelju usklađenih kriterija na svim administrativnim razinama; poziva Komisiju da poboljša prikupljanje statističkih podataka o europskim otocima i da uvede teritorijalne provjere u procjene učinka vlastitih prijedloga kako bi se razvijale ciljane politike te kako bi se ocijenilo kako bi predloženo zakonodavstvo utjecalo na građane i poduzeća u različitim regijama;

86.

naglašava da nisu svi otoci trenutačno obuhvaćeni zakonodavstvom EU-a o teritorijalnoj klasifikaciji; poziva Komisiju da pokrene raspravu o tome s ciljem uključivanja otoka u zajedničku klasifikaciju prostornih jedinica za statistiku te da razmotri mogućnost uspostave programa sličnog Europskoj urbanoj inicijativi za potporu partnerstvima između europskih otoka kako bi se uspostavili inovativni pristupi problemima specifičnim za otoke, razmjenjivale najbolje prakse i primjenjivala rješenja od kojih će imati koristi građani i poduzeća;

87.

poziva Komisiju da uzme u obzir studije koje su europski otoci već izradili o izazovima i dodatnim troškovima koji se povezuju s izoliranim položajem te da provede interdisciplinarne analize kojima bi se obuhvatile demografske, geografske, gospodarske, socijalne i ekološke značajke otočnih teritorija kako bi se osiguralo da te regije neće biti u nepovoljnom položaju u odnosu na konkurenciju zbog svojeg zemljopisnog položaja;

88.

poziva na dodjelu dodatnih proračunskih sredstava usmjerenih na pružanje pomoći europskim otocima u prevladavanju izazova i nejednakosti s kojima se suočavaju i podmirivanju dodatnih troškova povezanih s europskim otocima u okviru buduće kohezijske politike; predlaže da se otočna kontaktna točka proširi uspostavom radne skupine za otoke u okviru Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Komisije;

89.

poziva Komisiju da uzme u obzir dodjelu proračunskih sredstava na temelju BDP-a po stanovniku kako bi se pokrile sve razlike među otocima;

Pakt o otocima i Europski akcijski plan za otoke

90.

poziva Komisiju da provede dinamičnu procjenu članka 174. UFEU-a i da na temelju njega osmisli istinski europski program za otoke i izradi europsku strategiju za otoke temeljenu na ovom izvješću koja je u skladu s lokalnim potrebama i okolnostima na terenu te kojom bi se uzele u obzir posebnosti svih morskih bazena EU-a; poziva Komisiju da provede studiju o različitim stanjima otočnih teritorija i da razmotri strategiju za otoke s konkretnim prijedlozima;

91.

poziva na što bržu izradu i provedbu pakta o otocima uz sudjelovanje glavnih dionika, odnosno nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, gospodarskih i socijalnih subjekata, civilnog društva, akademske zajednice i nevladinih organizacija, po uzoru na Pakt za gradove i budući pakt za ruralna područja;

92.

naglašava da je dijalog s otočnim zajednicama i među njima ključan za poticanje blizine europskom projektu, izgradnju mostova među kulturama, poticanje interesa za postupke donošenja odluka i promicanje izgradnje same Europske unije;

o o

93.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija te nacionalnim i regionalnim parlamentima država članica.

(1) SL L 231, 30.6.2021., str. 60.

(2) SL L 231, 30.6.2021., str. 1.

(3) SL C 37, 2.2.2021., str. 57.

(4) SL C 15, 12.1.2022., str. 2.

(5) SL C 390, 18.11.2019., str. 53.

(6) SL C 316, 6.8.2021., str. 2.

(7) SL C 270, 7.7.2021., str. 2.

(8) SL C 117, 11.3.2022., str. 18.

(9) SL C 232, 16.6.2021., str. 28.

(10) Uredba (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka (SL L 78, 20.3.2013., str. 41.).

27.12.2022

Službeni list Europske unije

C 493/70

P9_TA(2022)0236

Sigurnost u području Istočnog partnerstva i uloga zajedničke sigurnosne i obrambene politike

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. lipnja 2022. o sigurnosti u području Istočnog partnerstva i ulozi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (2021/2199(INI))

(2022/C 493/06)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir preambulu Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno stavke 3., 4. i 6.,

—	uzimajući u obzir glavu V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegovo poglavlje 2. odjeljak 2. u kojemu su navedene odredbe o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP),

—

uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane (1), Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane (2), Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane (3), Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane (4), te Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Azerbajdžana, s druge strane (5),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 (6),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/887 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o osnivanju Europskog stručnog centra za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibersigurnosti i mreže nacionalnih koordinacijskih centara (7),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o ENISA-i (Agenciji Europske unije za kibersigurnost) te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (Akt o kibersigurnosti) (8),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (9),

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2021/1792 od 11. listopada 2021. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (10),

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2021/509 od 22. ožujka 2021. o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2015/528 (11),

—	uzimajući u obzir odluke Vijeća (ZVSP) 2021/748 (12), 2021/749 (13) i 2021/750 (14) od 6. svibnja 2021. o sudjelovanju Kanade, Kraljevine Norveške i Sjedinjenih Američkih Država u projektu u okviru PESCO-a za vojnu mobilnost,

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/1537 od 22. listopada 2020. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2019/797 o mjerama ograničavanja protiv kibernapada koji predstavljaju prijetnju Uniji ili njezinim državama članicama (15),

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/1127 od 30. srpnja 2020. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2019/797 o mjerama ograničavanja protiv kibernapada koji predstavljaju prijetnju Uniji ili njezinim državama članicama (16),

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2019/797 od 17. svibnja 2019. o mjerama ograničavanja protiv kibernapada koji predstavljaju prijetnju Uniji ili njezinim državama članicama (17),

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2017/2315 od 11. prosinca 2017. o uspostavi stalne strukturirane suradnje (PESCO) i utvrđivanju popisa država članica sudionica (18),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/486/ZVSP od 22. srpnja 2014. o savjetodavnoj misiji Europske unije za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini (EUAM Ukraine) (19) i Odluku Vijeća (ZVSP) 2021/813 od 20. svibnja 2021. o izmjeni Odluke 2014/486/ZVSP o savjetodavnoj misiji Europske unije za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini (EUAM Ukraine) (20),

—	uzimajući u obzir Zajedničku akciju Vijeća 2008/736/ZVSP od 15. rujna 2008. o Promatračkoj misiji Europske unije u Gruziji, EUMM Georgia (21), i Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/1990 od 3. prosinca 2020. o izmjeni Odluke 2010/452/ZVSP o Promatračkoj misiji Europske unije u Gruziji, EUMM Georgia (22),

—	uzimajući u obzir godišnji program rada Europskog fonda za obranu za 2021., koji je Komisija donijela 30. lipnja 2021.,

—	uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (COM(2020)0823),

—	uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o otpornosti kritičnih subjekata od 16. prosinca 2020. (COM(2020)0829),

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 16. prosinca 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za kibersigurnost za digitalno desetljeće” (JOIN(2020)0018),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 24. srpnja 2020. o strategiji EU-a za sigurnosnu uniju (COM(2020)0605),

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 13. rujna 2017. naslovljenu „Otpornost, odvraćanje i obrana: jačanje kibersigurnosti EU-a” (JOIN(2017)0450),

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 7. lipnja 2017. naslovljenu „Strateški pristup otpornosti u vanjskom djelovanju EU-a” (JOIN(2017)0021),

—	uzimajući u obzir neformalni sastanak Europskog vijeća održan 10. i 11. ožujka 2022., formalni sastanak Europskog vijeća održan 24. i 25. ožujka 2022. i izvanredni sastanak na vrhu NATO-a održan 24. ožujka 2022.,

—	uzimajući u obzir izjavu članova Europskog vijeća od 26. veljače 2021. o sigurnosti i obrani,

—	uzimajući u obzir novi strateški program za razdoblje 2019. – 2024. koji je Europsko vijeće donijelo 20. lipnja 2019.,

—	uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. prosinca 2013., 26. lipnja 2015., 15. prosinca 2016., 9. ožujka 2017., 22. lipnja 2017., 20. studenog 2017. i 15. prosinca 2017.,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. siječnja 2018. o integriranom pristupu vanjskim sukobima i krizama i od 24. siječnja 2022. o stanju sigurnosti u Europi,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 25. studenoga 2013., 18. studenoga 2014., 18. svibnja 2015., 27. lipnja 2016., 14. studenoga 2016., 18. svibnja 2017., 17. srpnja 2017., 25. lipnja 2018., 17. lipnja 2019., 10. prosinca 2019., 17. lipnja 2020., 12. listopada 2020., 20. studenoga 2020., 7. prosinca 2020. i 10. svibnja 2021. o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. prosinca 2021. o paktu za civilni ZSOP,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. studenog 2020. o strateškom preispitivanju PESCO-a 2020.,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 16. lipnja 2020. o vanjskom djelovanju EU-a u vezi sa sprečavanjem i borbom protiv terorizma i nasilnog ekstremizma,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2019. o dodatnim nastojanjima za jačanje otpornosti i suzbijanje hibridnih prijetnji,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2018. o ženama, miru i sigurnosti,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća 19. studenoga 2018., o uspostavi pakta za civilni ZSOP,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. lipnja 2017. o okviru za zajednički diplomatski odgovor EU-a na zlonamjerne kiberaktivnosti („alati za kiberdiplomaciju”),

—	uzimajući u obzir završno izvješće o prvom ciklusu Koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane (CARD) predstavljenom na sastanku Vijeća održanom 20. studenoga 2020.,

—

uzimajući u obzir globalnu strategiju naslovljenu „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa – Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije”, koju je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavila 28. lipnja 2016.,

—	uzimajući u obzir zajedničke izjave sa sastanaka na vrhu Istočnog partnerstva održanih 2009. u Pragu, 2011. u Varšavi, 2013. u Vilniusu, 2015. u Rigi, 2017. u Bruxellesu i 2021. u Bruxellesu,

—	uzimajući u obzir zajedničku izjavu koju su usvojila parlamentarni odbori za vanjske poslove pridružene trojke te izjave koje su Poljska i Litva usvojile 13. prosinca 2021., o jačanju suradnje u okviru praćenja ljudskih prava na područjima država Istočnog partnerstva koje je okupirala Rusija,

—	uzimajući u obzir Protokol iz Minska od 5. rujna 2014., Memorandum iz Minska od 19. rujna 2014. i paket mjera za provedbu sporazumâ iz Minska, usvojen i potpisan 12. veljače 2015. u Minsku i u cijelosti podržan Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2202 (2015) od 17. veljače 2015.,

—	uzimajući u obzir trilateralne sastanke predsjednika Europskog vijeća između predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, predsjednika Republike Azerbajdžana Ilhama Alijeva i premijera Republike Armenije Nikola Pašinjana od 14. prosinca 2021. i 6. travnja 2022.,

—	uzimajući u obzir zajedničku izjavu o suradnji EU-a i NATO-a od 10. srpnja 2018. i zajedničku izjavu EU-a i NATO-a od 8. srpnja 2016.,

—	uzimajući u obzir šesto izvješće o napretku od 17. svibnja 2021. o provedbi zajedničkog skupa prijedloga koji su 6. prosinca 2016. i 5. prosinca 2017. odobrili Vijeće Europske unije i Vijeće NATO-a,

—	uzimajući u obzir zajednički skup od 74 prijedloga za provedbu Zajedničke izjave iz Varšave koji su vijeća EU-a i NATO-a odobrila 6. prosinca 2016. i 5. prosinca 2017.,

—	uzimajući u obzir zajedničku izjavu EU-a i UN-a od 24. siječnja 2022. o jačanju strateškog partnerstva UN-a i Eu-a za mirovne operacije i upravljanje krizama: Prioriteti za razdoblje 2022. – 2024.,

—

uzimajući u obzir Povelju UN-a, Helsinški završni akt Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) iz 1975., Parišku povelju za novu Europu iz 1990., Kodeks ponašanja OESS-a od 3. prosinca 1994. u pogledu političko-vojnih aspekata sigurnosti, Memorandum o sigurnosnim jamstvima u vezi s pristupanjem Ukrajine Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja od 5. prosinca 1994. (Memorandum iz Budimpešte o sigurnosnim jamstvima) i Bečki dokument od 30. studenoga 2011. o mjerama za izgradnju povjerenja i sigurnosti,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2021. o suradnji EU-a i NATO-a u kontekstu transatlantskih odnosa (23),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2021. o ratnim zarobljenicima nakon najnovijeg sukoba Armenije i Azerbajdžana (24),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o provedbi Direktive 2009/81/EZ u pogledu javne nabave u području obrane i sigurnosti te Direktive 2009/43/EZ u pogledu transfera obrambenih proizvoda (25),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. veljače 2021. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine (26),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. siječnja 2021. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike – godišnje izvješće za 2020. (27),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. siječnja 2021. o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike – godišnje izvješće za 2020. (28),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2020. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Republike Moldove (29),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. rujna 2020. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije (30),

—	uzimajući u obzir svoju preporuku od 19. lipnja 2020. Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Istočnom partnerstvu uoči sastanka na vrhu u lipnju 2020. (31),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2018. o vojnoj mobilnosti (32),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2018. o kiberobrani (33),

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji, osobito one povezane s djelovanjem Rusije na državnom području zemalja Istočnog partnerstva, njezinim nezakonitim pripojenjem Krima, kršenjem prava krimskih Tatara, njezinom okupacijom dijelova područja Ukrajine, Gruzije i Republike Moldove i povezanim aktivnostima usmjerenim prema uvođenju granica, kao i njezinom neprijateljskom propagandom i dezinformacijama o EU-u i zemljama Istočnog partnerstva,

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0168/2022),

budući da je Istočno partnerstvo dio politike susjedstva EU-a i budući da EU ima sveobuhvatan pristup sigurnosti i otpornosti, među ostalim na kiberprijetnje i hibridne prijetnje, koji je ciljano osmišljen za jačanje odnosa sa šest zemalja Istočnog partnerstva: Armenijom, Azerbajdžanom, Bjelarusom, Gruzijom, Republikom Moldovom i Ukrajinom, kako bi se pomoglo promicanju mira, stabilnosti, otpornosti, zajedničkog blagostanja, održivog razvoja i reformi te ljudske sigurnosti u istočnom susjedstvu EU-a, ojačala gospodarska suradnja, poduprla međusektorska reforma i doprinijelo općoj otpornosti tih zemalja, u duhu uzajamnih obveza te zajedničke odgovornosti;

budući da se Istočnim partnerstvom nastoji poticati stabilnost, blagostanje i uzajamna suradnja te poticati predanost potrebnim reformama; budući da postoji hitna potreba za jačanjem mirnog rješavanja sukoba diljem Istočnog partnerstva, posebno uz pomoć multilateralnih pristupa i foruma kao što je OESS; budući da postoji potreba za razvojem strategije o načinima boljeg rješavanja sigurnosnih aspekata politike EU-a o Istočnom partnerstvu, uzimajući kao polazište sigurnosne potrebe relevantnih partnerskih zemalja, zbog toga što destabilizacija regije Istočnog partnerstva predstavlja znatnu globalnu prijetnju te prijetnju miru, stabilnosti i sigurnosti zemalja Istočnog partnerstva i europskog kontinenta;

budući da se Istočno partnerstvo suočava s ozbiljnim kršenjima međunarodnog prava, sigurnosnim prijetnjama i sukobima, što je dovelo do sadašnje ruske ratne agresije na Ukrajinu; budući da sigurnost i mir u istočnom susjedstvu podrazumijevaju poštovanje i pridržavanje međunarodnog prava, teritorijalne cjelovitosti te temeljnih prava i sloboda; budući da bi EU trebao učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi pomogao pridruženim zemljama Istočnog partnerstva da steknu neovisnost i potpunu kontrolu nad svojim teritorijima; budući da je jasna predanost EU-a europskoj perspektivi pridruženih zemalja Istočnog partnerstva ključna za prodemokratske reforme i sigurnost, stabilnost i blagostanje njihovih društava;

budući da su EU i partneri Istočnog partnerstva zajednički odlučili produbiti suradnju u području sigurnosti, među ostalim jačanjem sposobnosti zemalja Istočnog partnerstva da se nose s hibridnim prijetnjama i kiberprijetnjama; budući da je potrebno zadržati fokus i na konvencionalnim prijetnjama, imajući na umu nedavni razvoj događaja u zemljama Istočnog partnerstva i srednje Azije;

budući da su ključni ciljevi Istočnog partnerstva na korist svih susjeda, uključujući Rusiju, jer se njima pomaže u izgradnji stabilnije regije mjerama za očuvanje međunarodnog prava, poštovanjem teritorijalne cjelovitosti i ugovorima kojima se uređuju odnosi među državama i kojima se unapređuje dobro upravljanje, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i dobrosusjedski odnosi promicanjem mira, stabilnosti, zajedničkog blagostanja i izgleda za narode svih zemalja Istočnog partnerstva; budući da destabilizacija regije Istočnog partnerstva predstavlja znatnu prijetnju miru, stabilnosti i sigurnosti EU-a i cijelog svijeta;

F.	budući da je na sastanku na vrhu Istočnog partnerstva održanom 15. prosinca 2021. ponovno potvrđeno suvereno pravo svakog partnera da odabere stupanj ambicioznosti i ciljeve u svojim odnosima s EU-om;

G.	budući da je sastanak na vrhu Istočnog partnerstva 15. prosinca 2021. rezultirao povećanim naporima za unaprjeđenje otpornosti, jačanje strateške komunikacije i borbe protiv dezinformiranja te promicanje sigurnosti, kiberdijaloga i suradnje u područjima ZSOP-a;

H.	budući da svaka zemlja Istočnog partnerstva, osim Bjelarusa, sudjeluje u teritorijalnom sukobu na svojem tlu koji je organizirala Rusija ili koji uključuje Rusiju;

I.	budući da su 22. veljače 2022. oba doma ruskog parlamenta, Vijeće Ruske Federacije i Duma, jednoglasno podržala priznavanje odmetnutih ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk kao neovisnih država;

J.	budući da je 23. veljače 2022. ruski parlament izglasao odobrenje predsjedniku Putinu za angažiranje ruske vojske izvan države kako bi „podržala separatiste u Ukrajini”;

budući da je 24. veljače 2022. ruski predsjednik Vladimir Putin u unaprijed snimljenom televizijskom prijenosu objavio da je naručio „specijalnu vojnu operaciju” u istočnoj Ukrajini; budući da su nekoliko minuta kasnije raketirani deseci gradova diljem te zemlje, uključujući glavni grad Ukrajine; budući da su u zoru vojnici i oklopna vozila ušli u istočnu Ukrajinu preko ruske granice, kao i iz Bjelarusa na sjeveru i s Krima, koji je Rusija nezakonito pripojila, na jugu;

L.	budući da je 27. veljače 2022. predsjednik Putin odlučio ruske nuklearne i raketne snage staviti na najvišu razinu pripravnosti za borbu;

budući da je 24. veljače 2022., nakon što je na ukrajinskoj granici rasporedila više od 200 000 vojnika u ofenzivnoj formaciji i pooštrila svoju taktiku hibridnog i kibernetičkog ratovanja protiv izabrane ukrajinske vlasti, Rusija pokrenula invaziju punog razmjera na Ukrajinu preko njezinih sjevernih, istočnih i južnih granica te Crnog mora, uz teško bombardiranje civilnih područja oslanjajući se na nadmoć svojeg zrakoplovstva, mornarice i oružja; budući da je riječ o najvećem vojnom sukobu u Europi od Drugog svjetskog rata;

N.	budući da su ruske snage, unatoč prvotnim neuspjesima uslijed snažnog otpora Ukrajinaca, provodile ofenzivne operacije te zračne i topničke/raketne napade na civilne položaje i infrastrukturu, uključujući poznate evakuacijske koridore;

O.	budući da je 13. ožujka 2022. Rusija pojačala ratnu agresiju u Ukrajini udarima na vojnu bazu udaljenu manje od 16 km od poljske granice, u kojima je poginulo najmanje 35 ljudi i ozlijeđeno još 134, što je dodatno pojačalo napetost u regiji;

budući da Rusija predsjednika Putina i dalje provodi ratnu agresiju i vodi kontinuirani hibridni rat protiv nekih od zemalja Istočnog partnerstva, u pozadini kojeg je diljem regije stalno prisutna prijetnja silom, oružana agresija i nezakonita okupacija, kako bi te države ostale politički slabe i neuravnotežene te vezane za samoproglašenu sferu utjecaja Moskve, čime se zapravo uskraćuje suvereno pravo zemlja Istočnog partnerstva na teritorijalnu cjelovitost, donošenje vlastitih vanjskopolitičkih odluka i odabir vlastitih savezništava, što je u suprotnosti s relevantnim načelima OESS-a sadržanima u Helsinškom završnom aktu iz 1975. i Pariškoj povelji iz 1990., kao i Dokumentu iz Istanbula (1999.) i Deklaraciji iz Astane (2010.); budući da rusko agresivno djelovanje i pokušaji da oslabi europski sigurnosni poredak uzrokuju nestabilnost u regiji i šire te nastoje oslabiti i umanjiti ulogu EU-a u regiji;

budući da su izravna vojna agresija Rusije na Gruziju 2008. i kasnija okupacija 20 % njezinih teritorija te ruska invazija, privremena okupacija i nezakonito pripojenje Krima 2014. i podrška separatistima u Donjecku i Lugansku destabilizirali regiju, poslužili kao presedan koji je doveo do ruske ratne agresije na Ukrajinu te jasno predstavljaju kršenje suvereniteta, neovisnosti, jedinstva i teritorijalne cjelovitosti Gruzije i Ukrajine; budući da je EU oštro osudio takva djelovanja i odlučno ustraje u odluci da ne prizna regije koje je Rusija nezakonito pripojila i okupirala te koje je iskoristila kao polazišta za agresiju protiv nekih zemalja Istočnog partnerstva, što je države članice i EU navelo na uvođenje niza mjera ograničavanja; budući da je rusko djelovanje pokazalo da Rusija odbija težnje pridruženih zemalja Istočnog partnerstva prema članstvu u EU-u ili NATO-u te da je odlučna suprotstaviti se svim pokušajima da se pomogne demokratskom razvoju u regiji koju smatra „bliskim inozemstvom”; budući da Kremlj „blisko inozemstvo” i dalje doživljava kao rusku sferu utjecaja;

R.	budući da je ruska ratna agresija na Ukrajinu otkrila glavne slabe točke u sigurnosti država članica i država koje nastoje postati članicama EU-a, osobito država Baltika i Crnog mora;

S.	budući da je Bjelarus pomagao i poticao rusku ratnu agresiju na Ukrajinu dopustivši ruskim oružanim snagama izvođenje vojnih vježbi u trajanju od tjedan dana na bjeloruskom teritoriju prije no što je dozvolio da njegov teritorij posluži kao polazište za invaziju na Ukrajinu;

budući da je u rujnu 2021. ruska zajednička vojna vježba ZAPAD s Bjelarusom i nekoliko drugih zemalja članica Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO) koju predvodi Rusija okupila čak 200 000 vojnika na obuci za protupobunu, urbano ratovanje i kibernapade u netransparentnom iskazu sile; budući da Rusija i Bjelarus redovito zajednički izvode vojne vježbe te su postigli sporazum u vezi sa zajedničkom vojnom doktrinom; budući da je zajednička vojna vježba Rusije i Bjelarusa „Allied Resolve 2022” pokazala da se zaostatak Rusije u pogledu vojnih kapaciteta brzo smanjuje, a da se njezin cilj produbljivanja političkih i vojnih odnosa sa zemljama CSTO-a sve više doseže; budući da se pokazalo da su te vojne vježbe predstavljale obuku za konačnu invaziju i ratnu agresiju na Ukrajinu; budući da ruske vojne snage u Bjelarusu predstavljaju prijetnju Ukrajini, Poljskoj, Litvi i cijeloj Europi te bi mogle biti dio konačnog plana za podčinjavanje i okupaciju Bjelarusa;

budući da je, u želji da ostane na vlasti, nezakoniti režim Aleksandra Lukašenka učvrstio odnose s Putinovom Rusijom, pristao na povećanje integracije Saveza Rusije i Bjelarusa i primanje ruskih postrojbi duž granice između Bjelarusa i Ukrajine te da pruža logističku i vojnu pomoć ruskim postrojbama koje sudjeluju u ratnoj agresiji protiv Ukrajine;

V.	budući da Bjelarus snosi krivicu za ratnu agresiju na Ukrajinu zbog toga što je dopustio i podržao rusku invaziju s bjeloruskog teritorija, čime je jasno izrazio političko savezništvo i izazvao pojačan i strog režim sankcija EU-a protiv Bjelarusa;

W.	budući da suradnja u području sigurnosti i obrane ne bi trebala uključivati nezakonit režim Aleksandra Lukašenka jer bi se svaka potencijalna aktivnost mogla iskoristiti protiv država članica EU-a ili za ugnjetavanje bjeloruskog naroda;

budući da je nakon masovnih prosvjeda protiv velike izborne prijevare bjeloruski režim dodatno povećao domaću represiju i nasilje nad znatnim dijelom građana Bjelarusa koji teže prema demokratskom društvu i odustao od svojeg cilja poticanja boljih odnosa s EU-om; budući da je Bjelarus preokrenuo težnje prema demokratizaciji i prigrlio instrumentalizaciju migranata u kontekstu izbijanja krize na granici između EU-a i Bjelarusa i budući da i dalje guši domaće težnje liberalizaciji i destabilizira i unosi razdor među državama članicama EU-a kako bi se ukinule sankcije na koje cilja EU protiv pojedinaca i subjekata odgovornih za brutalnu opresiju; budući da režim Aleksandra Lukašenka ugrožava regionalnu stabilnost vođenjem hibridnog rata te je, na štetu sigurnosti zračnog prometa, prisilio slijetanje zrakoplova Ryanaira u Minsk, zbog čega je EU uveo sankcije;

Y.	budući da je 27. veljače 2022. Bjelarus izglasao novi ustav kojim ta zemlja napušta nenuklearni status;

budući da je nakon odluke Rusije da 21. veljače 2022. službeno prizna narodne republike Lugansk i Donjeck, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da sporazumi iz Minska „više ne postoje” i da za njihovu propast treba kriviti Ukrajinu; budući da su se normandijski format te I. i II. sporazum iz Minska dosad pokazali neučinkovitima i da se njima nije uspjelo okončati svo neprijateljstvo između Ukrajine i snaga koje podupire Rusija te nezakonitih oružanih formacija u određenim područjima ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk; budući da je budućnost normandijskog formata i I. i II. sporazuma iz Minska izrazito nesigurna zbog toga što su u međunarodnom oružanom sukobu u Ukrajini ubijene tisuće i raseljeno oko deset milijuna ljudi, a više od četiri milijuna je u izbjeglištvu; budući da se svakodnevnim granatiranjem i oružani napadima i dalje ranjavaju i ubijaju ljudi;

AA.

budući da se prijetnje Istočnom susjedstvu ne odnose samo na ponašanje i djelovanje Rusije, već i na širok raspon prijetnji, uključujući utjecaj drugih autoritarnih režima, terorizam, organizirani kriminal, trgovinu ljudima, korupciju, instrumentalizaciju nezakonitih migracija, dezinformacije, klimatske promjene, kibernapade, širenje oružja za masovno uništenje, onečišćenje okoliša zbog vojnog sukoba, korištenje opskrbe energijom radi naoružanja, hibridne mjere i mnoštvo drugih prijetnji koheziji društava u susjedstvu;

AB.

budući da hibridne prijetnje uključuju sustavnu kombinaciju informacijskog ratovanja, agilne uporabe sile, kiberratovanja velikih razmjera te povećanu uporabu novih i disruptivnih tehnologija od morskog dna do svemira, uz uporabu sustava za nadzor i napad s naprednom uporabom zraka, koji se nalaze u svemiru, što će sve biti omogućeno naprednom umjetnom inteligencijom, kvantnim računalstvom, sve „inteligentnijim” tehnologijama za ratovanje bespilotnim letjelicama, ofenzivnim kiberkapacitetima, hipersoničkim raketnim sustavima, nanotehnologijom i biološkim ratovanjem;

AC.	budući da nije moguće zanemariti mogućnost da Rusija upotrijebi i kemijsko, biološko, radiološko i nuklearno oružje; budući da je EU uznemiren zbog popuštanja globalnog razoružanja, arhitekture neširenja i kontrole oružja;

AD.

budući da su ruske snage pokrenule vojne napade na nuklearne elektrane Černobil i Zaporožje, preuzele kontrolu nad elektranama i nekoliko tjedana držale njihovo osoblje kao taoce, a Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju nije omogućen pristup podacima koje šalju ti objekti ni nadzor nuklearnog materijala; budući da bi ostale nuklearne elektrane u Ukrajini mogle postati metama u slučaju nastavka borbi;

AE.	budući da je Moskva pokrenula kampanju dezinformiranja u kojoj se navodi da SAD u Ukrajini razvija biološko oružje; budući da je Ministarstvo vanjskih poslova Kine podržalo tvrdnje Rusije;

AF.	budući da je Rusija sazvala sastanak Vijeća sigurnosti UN-a radi rasprave o optužbama koje se odnose na korištenje biološkog oružja;

AG.	budući da je moguće da se službenom ruskom kampanjom dezinformiranja postavljaju temelji za korištenje biološkog oružja; budući da bi dezinformacije o biološkom oružju mogle poslužiti kao izgovor za njegovo kasnije korištenje;

AH.

budući da kampanje dezinformiranja i hibridno uplitanje koje sponzorira Rusija ugrožavaju razvoj vladavine prava, demokratskih institucija i europske perspektive u zemljama Istočnog partnerstva; budući da se dezinformacijama obmanjuje stanovništvo u zemljama Istočnog partnerstva, širi nepovjerenje u demokratske procese i tradicionalne medije, polariziraju društva, ugrožavaju ljudska prava, pogoršavaju uvjeti manjina i ranjivih skupina te pogoršava cjelokupna unutarnja sigurnost zemalja Istočnog partnerstva;

AI.

budući da Rusija nastoji uništiti i preoblikovati europsku sigurnosnu strukturu i iznuditi obećanja od transatlantske zajednice da neće prihvatiti Ukrajinu i Gruziju u NATO, a zahtijeva i povlačenje NATO-ovih postrojbi iz nekih država članica EU-a, čime se krše temeljna načela europske sigurnosti, dogovorena među europskim zemljama, uključujući Rusiju; budući da činjenica da su ruske postrojbe izvršile invaziju na Ukrajinu preko bjeloruskog teritorija kako bi pomogle ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu pruža primjer djelovanja kakvo Rusija zahtijeva od svojih saveznika, čime nastavlja predstavljati značajnu prijetnju Poljskoj, baltičkim državama, ostalim zemljama Istočnog partnerstva i cijeloj Europi;

AJ.

budući da se EU, NATO i njihove države članice zalažu za mirno diplomatsko rješenje čiji bi ishod bio trenutni završetak svih ruskih vojnih aktivnosti u Ukrajini, bezuvjetno povlačenje svih snaga i vojne opreme s čitavog međunarodno priznatog teritorija Ukrajine i rad država članica na jačanju otpornosti i obrambene sposobnosti Ukrajine; budući da je Rusija u dijalogu i pregovorima o stanju u Ukrajini svjesno i namjerno zanemarila Europsku uniju čija je sigurnost u pitanju; budući da se bez europskih zemalja ne može raspravljati o europskoj sigurnosti; budući da je OESS jedina europska organizacija koja okuplja sve europske zemlje, uključujući Rusiju, srednju Aziju i transatlantske partnere; budući da je OESS i dalje prikladan okvir za raspravu o tome kako ojačati zajedničku europsku sigurnosnu strukturu u interesu svih; budući da se ulažu znatni napori u održavanje intenzivne suradnje između EU-a, njezinih država članica i Sjedinjenih Američkih Država te među samim državama članicama u pogledu ruske ratne agresije na Ukrajinu; budući da intenzivni bilateralni razgovori o aktualnoj ratnoj agresiji Rusije na Ukrajinu nisu doveli ni do kakvog napretka prema nalaženju održivog rješenja za tu krizu;

AK.

budući da su se Europsko vijeće i Vijeće za vanjske poslove, uključujući i ministre vanjskih poslova i ministre obrane, sastali nekoliko puta radi rasprave o ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu i odluke o strategiji EU-a za njezino rješavanje; budući da se EU suprotstavlja vojnoj agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu sve strožim sankcijama; budući da je između zastupnika u Europskom parlamentu i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku došlo do razmjene stavova o sigurnosnoj strukturi Europe s obzirom na rat Rusije protiv Ukrajine; budući da su Odbor za vanjske poslove i Pododbor za sigurnost i obranu Parlamenta organizirali ad hoc službeno putovanje u Ukrajinu od 30. siječnja do 2. veljače 2022.;

AL.	budući da je OESS i dalje prikladan okvir za raspravu o tome kako ojačati zajedničku europsku sigurnosnu strukturu u interesu svih;

AM.	budući da su države članice EU-a, posebice Njemačka, znatno povećale svoje proračune za obranu u znak izravnog odgovora na rusku agresiju na Ukrajinu;

AN.	budući da nekoliko država članica Ukrajini pruža bilateralnu vojnu pomoć kako bi ukrajinskim oružanim snagama pomogle u obrani suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine;

AO.

budući da je nekoliko država članica EU-a odlučilo dati pozitivan odgovor na zahtjev Ukrajine za vojnom opremom; budući da je nekoliko država članica EU-a, počevši od baltičkih država i Poljske, poslalo oružje Ukrajini kako bi naprednim naoružanjem pomogle ukrajinskim oružanim snagama u pružanju otpora ruskim okupatorskim snagama; budući da je Litavsko-poljsko-ukrajinska brigada prva i najveća struktura za osposobljavanje europskih i ukrajinskih oružanih snaga i njihovo manevriranje;

AP.

budući da je EU donio dvije mjere pomoći u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći koje će doprinijeti jačanju sposobnosti i otpornosti ukrajinskih oružanih snaga i zaštiti civilnog stanovništva od sadašnje vojne agresije; budući da će se mjerama pomoći u vrijednosti od ukupno 1,5 milijardi EUR financirati nabava opreme i zaliha za ukrajinske oružane snage, po prvi put uključujući i smrtonosnu opremu;

AQ.

budući da je u studenome 2021. Vijeće najavilo paket od 14 novih projekata u okviru PESCO-a za sigurnost na kopnu i moru, kibersigurnost i sigurnost u svemiru; budući da je 22. veljače 2022. tim za brz odgovor na kiberincidente, financiran u okviru PESCO-a, najavio angažiranje stručnjaka za kibersigurnost radi pomoći ukrajinskim subjektima u obrani od ruskih kibernapada;

AR.

budući da se nedavno usvojenim Strateškim kompasom moraju izložiti političke i strateške ambicije ZSOP-a te kapaciteti i resursi potrebni za generiranje pozitivnih promjena, posebno u strateškom susjedstvu; budući da je politička volja među državama članicama EU-a ključna za provedbu Strateškog kompasa; budući da je cilj Strateškog kompasa pozitivno utjecati na brzinu i snagu zajedničkog odgovora na geopolitičke i globalne izazove te dati prednost pravoj europskoj obrani od okruženja u kojemu se pojavljuju prijetnje;

AS.

budući da je Komisija donijela novi paket hitne makrofinancijske pomoći Ukrajini u vrijednosti od 1,2 milijarde EUR kako bi pomogla toj zemlji u suočavanju s trenutnim gospodarskim i geopolitičkim izazovima i rješavanju njezinih financijskih potreba uzrokovanih agresivnim djelovanjem Rusije; budući da će Komisija Ukrajini također dodijeliti dodatnih 120 milijuna EUR, čime će ove godine znatno povećati svoju bilateralnu pomoć toj zemlji u obliku bespovratnih sredstava; budući da će EU nastaviti ulagati u budućnost Ukrajine kroz Gospodarski i investicijski plan kojim se tijekom sljedećih nekoliko godina namjerava potaknuti do 6,5 milijardi EUR ulaganja;

AT.

budući da su EU i njegovi saveznici donijeli sveobuhvatne i dosad neviđene pakete sankcija i mjera kao odgovor na agresivno djelovanje Rusije usmjereno na teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i blokirali pristup Rusije zapadnim tržištima kapitala, zamrznuvši sredstva i zabranivši poslovanje trima ruskim bankama, kao i isključili ključne banke iz sustava SWIFT;

AU.

budući da je zbog sankcija u energetskom sektoru Rusiji sve teže i skuplje nadograditi njezine rafinerije nafte; budući da je EU zabranio izvoz, prodaju i opskrbu zrakoplova i s njima povezane opreme ruskim zračnim prijevoznicima, kao i sve povezane usluge popravka i održavanja te financijske usluge; budući da je Zapad zatvorio zračni prostor za sve zrakoplove koji su u ruskom vlasništvu, registrirani u Rusiji ili pod ruskom kontrolom; budući da ti zrakoplovi više neće moći slijetati i polijetati s teritorija EU-a i njegovih saveznika ili ga prelijetati; budući da Zapad proširuje obuhvat kontrola izvoza robe s dvojnom namjenom kako bi ograničio pristup Rusije ključnoj tehnologiji poput poluvodiča i najnovijeg softvera; budući da je EU onemogućio pristup ruskim diplomatima, s njima povezanim skupinama i poduzetnicima, uključujući ruske medije u državnom vlasništvu Russia Today i Sputnik, kao i njihove podružnice; budući da peti paket sankcija EU-a uključuje dodatnih 217 pojedinaca i 18 subjekata te se popisu sankcija dodaje i embargo na ugljen;

AV.

budući da sankcije uvedene Rusiji i Bjelarusu predstavljaju neviđen iskaz jedinstva država članica EU-a i nanose znatnu gospodarsku štetu ključnim stupovima ruskog i bjeloruskog gospodarstva, koja je dosad rezultirala privremenim potonućem rublja, povećanim rizikom od neispunjenja obveza po obveznicama, privremenim zatvaranjem moskovske burze, golemim smanjenjem ruskog trgovanja naftom i isključenjem Rusije iz širokog spektra međunarodnih organizacija;

AW.	budući da sankcije protiv Rusije uzrokuju stvarnu štetu i mogle bi izazvati recesiju; budući da je rubalj privremeno potonuo, rizik od neispunjenja obveza po obveznicama naglo narastao, moskovska se burza zatvorila, a Rusija trguje naftom uz sve veće popuste;

AX.	budući da je Ukrajina službeno uputila zahtjev za članstvo u EU-u 28. veljače 2022., a 3. ožujka 2022. uslijedili su zahtjevi za članstvo u EU-u Republike Moldove i Gruzije;

AY.

budući da se s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu države članice moraju nositi s dosad neviđenim brojem raseljenih osoba uslijed bijega Ukrajinaca na sigurna područja; budući da Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice očekuje da će izbjeglica biti između šest i osam milijuna; budući da je većina izbjeglica pobjegla u susjedne države članice EU-a, osobito u Poljsku, Rumunjsku, Mađarsku i Slovačku, kao i u već krhku susjednu zemlju Republiku Moldovu, što je dovelo do golemog pritiska kako bi se osiguralo preseljenje i pomoć; budući da je Komisija aktivirala Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu kako bi poduprla Ukrajinu i susjedne države; budući da je usvojila zakonski prijedlog naslovljen Djelovanje kohezijske politike za izbjeglice u Europi (CARE); budući da je predložila znatne financijske instrumente, uključujući 500 milijuna EUR iz proračuna EU-a, prijedlog produljenja razdoblja provedbe za novac dostupan državama članicama u okviru fondova za unutarnje poslove za razdoblje 2014. – 2020. i korištenje fondova za unutarnje poslove za razdoblje 2021. – 2027.;

AZ.

budući da je Europsko vijeće nedugo nakon početka ruske invazije jednoglasno izglasalo prvu aktivaciju Direktive o privremenoj zaštiti (34), koja je svim ukrajinskim građanima, izbjeglicama i osobama s dugotrajnim boravištem odmah odobrila status osobe pod privremenom zaštitom, kao i pristup zdravstvu, obrazovanju, tržištu rada te boravište u EU-u;

BA.

budući da Inicijativa za tri mora, (3SI) koja uključuje 12 zemalja na istočnom i južnom krilu EU-a te oko 112 milijuna građana koji surađuju u razvoju infrastrukture, energije, prometa i digitalnih mreža, predstavlja ključan razvoj te se može proširiti kako bi uključila zemlje Istočnog partnerstva u nastojanju da se dodatno ojačaju veze s EU-om;

BB.

budući da Europski parlament snažno podupire međunarodnu Krimsku platformu, koju su u kolovozu 2021. u Kijevu pokrenuli Ukrajina, države članice EU-a i drugi međunarodni partneri kako bi razvili inicijativu ukrajinskog predsjednika; budući da je platforma važan format za savjetovanje i koordinaciju čiji je cilj povećanje učinkovitosti međunarodnog odgovora na aktualnu nezakonitu okupaciju Krima, čime se ponovno potvrđuje nepriznavanje pripojenja Krima i postizanje prekida okupacije Krima i njegova mirnog povratka pod nadzor Ukrajine; budući da platforma odgovara na rusku ratnu agresiju povećanjem međunarodnog pritiska na Kremlj, sprečavanjem daljnjih kršenja prava i zaštitom žrtava okupacijskog režima;

BC.	budući da Rusija nastavlja s nezakonitim izdavanjem putovnica ukrajinskim građanima na privremeno okupiranim teritorijima ukrajinskih oblasti Donjeck i Lugansk;

BD.	budući da je 26. veljače 2022. Vijeće sigurnosti UN-a sastavilo tekst u kojem osuđuje rusku invaziju Ukrajine, na koji je Rusija uložila veto, a Kina i Ujedinjeni Arapski Emirati bili su suzdržani;

BE.	budući da je 2. ožujka 2022. Opća skupština UN-a donijela neobvezujuću rezoluciju kojom zahtijeva trenutačan prestanak ruske ratne agresije na Ukrajinu; budući da je rezolucija donesena velikom većinom od 140 država koje su glasovale za, pet protiv i 38 suzdržanih;

BF.	budući da je 16. ožujka 2022., nakon povratka iz posjeta Ukrajini, glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda Karim Khan izjavio da „ako su napadi namjerno usmjereni na civilno stanovništvo: to je zločin koji moj ured može istraživati i progoniti”;

BG.	budući da je 7. travnja 2022. Opća skupština UN-a izglasala suspenziju Rusije iz Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava;

BH.	budući da je kao odgovor na neizazvanu i neopravdanu invaziju Ukrajine u veljači 2022. NATO rasporedio tisuće dodatnih obrambenih kopnenih, zračnih i pomorskih snaga u istočnom dijelu Saveza; budući da je Savez aktivirao snage za odgovor NATO-a;

BI.	budući da NATO pomaže u koordinaciji ukrajinskih zahtjeva za pomoć i podupire vlastite saveznike u isporuci humanitarne i neubojite pomoći;

BJ.	budući da je NATO ponovno potvrdio svoju politiku otvorenih vrata; budući da saveznici NATO-a stavljaju snage u stanje pripravnosti i šalju dodatne brodove i borbene zrakoplove u NATO-ova uporišta u istočnoj Europi kako bi ojačali savezničko odvraćanje i obranu;

BK.	budući da je određen broj ruskih bespilotnih letjelica ušao u zračni prostor nekoliko država članica NATO-a prije pada na njihov teritorij, što predstavlja jasnu povredu zračnog prostora država članica NATO-a;

BL.	budući da je 8. ožujka 2022. predsjednik Ukrajine Zelenskij objavio da više neće težiti članstvu u NATO-u i da je Ukrajina spremna na kompromis oko statusa odmetnutih ukrajinskih regija Lugansk i Donjeck, koje su pod ruskom kontrolom;

BM.	budući da bi EU trebao odgovarati na prijetnje iz Kremlja ne samo oštrim sigurnosnim mjerama poput dostave oružja Ukrajini kako bi se mogla braniti, već i korištenjem meke sile europskih instrumenata poput priznavanja statusa države kandidata za članstvo;

BN.

budući da se ZSOP mora temeljiti na još bližoj koordinaciji i suradnji s obrambenim i odvraćajućim pristupom NATO-a i njegovom politikom otvorenih vrata, uz potpuno poštovanje sporazuma o sigurnosti država članica EU-a, kao i na potrebi za bliskom koordinacijom između EU-a i NATO-a kako bi se osigurala usklađenost između Strateškog kompasa EU-a i sljedećeg strateškog koncepta NATO-a; budući da neke od zemalja Istočnog partnerstva teže priključivanju NATO-u;

BO.

budući da su između 2014. i početka rata Sjedinjene Američke Države Ukrajini pružile više od 2,9 milijardi USD sigurnosne pomoći, od čega 393 milijuna USD samo u 2021., što Ukrajinu čini najvećim pojedinačnim primateljem strane vojne pomoći u Europi, dok SAD svake godine osposobljava po četiri brigade ukrajinske vojske; budući da je SAD Ukrajinu opskrbio smrtonosnom opremom i, nedavno, najavio paket u vrijednosti od 800 milijuna USD koji će uključivati teško naoružanje, artiljeriju, bespilotne letjelice i streljivo, što će iznos ukupne sigurnosne pomoći SAD-a Ukrajini podići na više od četiri milijarde USD od početka rata;

BP.

budući da su 27. siječnja 2022. parlament Ujedinjene Kraljevine i ukrajinska Verhovna Rada potpisali sporazum o vojnoj oprskbi kojim će se Ukrajini priskrbiti investicijski projekti u 2022. i 2023.; budući da je taj vojni sporazum vrijedan ukupno 1,7 milijardi GBP te mu je cilj povećanje ukrajinskih pomorskih kapaciteta;

BQ.	budući da je od 9. veljače 2022. hitna pomoć Ujedinjene Kraljevine Ukrajini dosegla vrijednost od 400 milijuna GBP i budući da je Ujedinjena Kraljevina stavila tisuću vojnika u stanje pripravnosti radi raspoređivanja u istočnoj Europi kako bi osigurala sigurnost izbjeglicama iz Ukrajine;

BR.	budući da je Ujedinjena Kraljevina osigurala izgradnju kapaciteta i neubojitu obuku za više od 20 000 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga te priskrbila obrambene sustave; budući da je Ujedinjena Kraljevina Ukrajinu opskrbila i opremom za smrtonosno oružje;

BS.

budući da je Kanada pokrenula operaciju UNIFIER, Program za vojno osposobljavanje i suradnju te Projekt za pomoć pri osposobljavanju policije, čime je kolektivno osposobila više od 30 000 članova ukrajinskih sigurnosnih snaga i policijskih službi i priskrbila taktičku opremu i oružje; budući da je Kanada od siječnja do travnja 2022. izdvojila više od 118 milijuna CAD za vojnu opremu namijenjenu pomoći Ukrajini i osigurala 500 milijuna CAD dodatne vojne pomoći Ukrajini za financijsku godinu 2022. – 2023.;

BT.	budući da je Norveška donirala protutenkovsko oružje i sustave zračne obrane, kao i sveobuhvatni paket neubojite vojne pomoći, uključujući neprobojne prsluke, kacige, suhe obroke i ostale neophodne potrepštine, a Ukrajini je pružila i više od 40 milijuna EUR potpore;

BU.	budući da je Japan Ukrajini pružio neubojitu vojnu pomoć uključujući neprobojne prsluke, kacige, i hranu, kao i zajam u iznosu od 100 milijuna USD;

BV.	budući da je Savjetodavni odbor za reformu obrane, koji se sastoji od visokokvalificiranih stručnjaka iz Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjene Kraljevine, Kanade, Poljske, Njemačke i Litve, najviše međunarodno savjetodavno tijelo u Ukrajini;

BW.

budući da sve aktivnija uloga Kine u natjecanju za politički, društveni i gospodarski utjecaj u regiji raste u zemljama Istočnog partnerstva, u kojima se kineska ulaganja, među ostalim u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put”, kombiniraju s jeftinim zajmovima kojima se povećava udio duga u BDP-u, pri čemu je predviđeni ishod neispunjavanje obveza plaćanja tih zemalja, što bi dovelo do radikalne kompenzacije, često u obliku vlasništva nad strateškom infrastrukturom i usklađivanja politika;

BX.

budući da je utjecaj trećih zemalja, posebno Irana, u zemljama Istočnog partnerstva većinom usmjeren na Južni Kavkaz gdje dugotrajni kulturni, vjerski, politički i gospodarski utjecaj Irana nastavlja rasti, što može narušiti sigurnost i stabilnost nekih zemalja Istočnog partnerstva zbog pokušaja atentata povezanih s operativcima Iranske islamske revolucionarne garde u Gruziji i Azerbajdžanu, što dodatno otežava nastojanja EU-a da promiče sigurnost, stabilnost i dobrosusjedske odnose među zemljama Istočnog partnerstva;

BY.

budući da je sukob u trajanju od 44 dana koji je izazvao Azerbajdžan iz temelja promijenio politički, strateški i operativni status quo na Južnom Kavkazu, rezultirao tisućama žrtava, desecima tisuća raseljenih osoba i doveo do toga da Rusija u okviru sporazuma o prekidu vatre od 10. studenoga 2020. rasporedi oko 2 000 takozvanih pripadnika mirovnih snaga u Lačinskom koridoru i Gorskom Karabahu te području oko njega; budući da se okršaji između Azerbajdžana i Armenije i dalje odvijaju, a sukob u Gorskom Karabahu nije riješen; budući da Rusija neće moći sama riješiti sukob koji je nastao na području bivšeg Sovjetskog Saveza; budući da je nedostatak strateškog predviđanja i diplomatske inicijative EU-a omogućio Rusiji, Turskoj, Iranu i drugim akterima da ojačaju svoj utjecaj na Južnom Kavkazu;

BZ.	budući da je oštećen glavni plinovod za opskrbu Gorskog Karabaha plinom, čime je 8. ožujka 2022. taj sporni teritorij zbog stalnih vojnih sukoba između armenskih i azerbajdžanskih snaga u Gorskom Karabahu ostao bez pristupa opskrbi energijom;

CA.

budući da su početkom siječnja 2022. snage CSTO-a (predvođene ruskom vojskom i, među ostalim, uz postrojbe iz Bjelarusa i Armenije) intervenirale u Kazahstanu na zahtjev vlade te zemlje kako bi pomogle u gušenju građanskih nemira i osigurale nastavak režima koji je trenutačno na vlasti te iskorisile tu organizaciju za podršku njegovim interesima;

CB.

budući da Ruska Federacija nastavlja dodatno pojačavati svoju nezakonitu vojnu prisutnost na okupiranim područjima Gruzije Abhaziji i Južnoj Osetiji, intenzivno gomilati vojne snage i provoditi vojne vježbe te povećavati „postavljanje granica” uz liniju administrativnog razgraničenja, čime se ozbiljno destabilizira sigurnosno stanje na terenu i ugrožava egzistencija stanovništva u područjima pogođenima sukobom;

CC.	budući da uspjeh svake misije ZSOP-a ovisi o jačini njegova mandata i razini političke volje i kohezije država članica EU-a i partnerskih zemalja, kao i o spremnosti država članica da ulože svoje stručno znanje, imovinu, osoblje i resurse;

CD.	budući da će se u okviru Službe EU-a za civilno planiranje i provođenje (CPCC) morati razmotriti kako od tih sve prisutnijih prijetnji zaštititi raspoređene misije pod vodstvom EU-a i civilno osoblje EU-a;

CE.

budući da mandat misija ZSOP-a, ako žele postići svoje ciljeve, treba uključivati savjetovanje i osposobljavanje za suočavanje s novim i disruptivnim tehnologijama koje brzo ulaze u okruženje „zamrznutih sukoba”; budući da misije ZSOP-a u pridruženim zemljama Istočnog partnerstva moraju ostati na snazi sve dok ih zemlje primateljice i države članice smatraju potrebnima kako bi se zajamčilo ostvarenje ciljeva misije;

CF.	budući da Vijeće trenutačno raspravlja o mogućnostima povećanja prisutnosti ZSOP-a u Ukrajini;

CG.

budući da je savjetodavna misija EU-a za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini (EUAM) civilna misija pokrenuta 2014. na zahtjev ukrajinske vlade za potporom EU-a reformi tijela kaznenog progona i institucija vladavine prava, čime bi se ponovno uspostavilo povjerenje ukrajinskih građana nakon nasilnih događaja povezanih s ukrajinskom revolucijom;

CH.

budući da je EUAM utvrdio pet prioritetnih područja, uključujući nacionalnu i državnu sigurnost, organizirani i prekogranični kriminal, kazneno pravosuđe, sigurnost zajednice i upravljanje policijom te digitalnu transformaciju i inovacije, za potporu reformama u sektoru civilne sigurnosti u Ukrajini, da njegov godišnji proračun iznosi 29,5 milijuna EUR i da zapošljava 371 ovlaštenu osobu, uključujući ukrajinske državljane i osoblje iz drugih zemalja koje nisu članice EU-a, te da njegov mandat traje do obnove mandata u 2024.;

CI.

budući da EUAM obuhvaća tri područja djelovanja: pružanje strateških savjeta za razvoj strateških dokumenata i zakonodavstva; podupiranje provedbe reformi praktičnim savjetima, osposobljavanjem i opremom; te promicanje suradnje i koordinacije kako bi se osigurala usklađenost reformskih napora Ukrajine i međunarodnih aktera;

CJ.

budući da EUAM provodi svoje aktivnosti u partnerstvu s Vijećem za nacionalnu sigurnost i vanjskom obavještajnom službom Ukrajine; budući da EUAM preko svojih tužitelja surađuje s ukrajinskim sustavom sudova kako bi se osigurala neovisnost i učinkovitost tužiteljstva; budući da EUAM preko svojih regionalnih područnih ureda i suradnjom sa susjednim pokrajinama obučava i oprema ukrajinske policijske snage; budući da EUAM svoje inicijative za osposobljavanje policije usmjerava na pružanje strateških savjeta i „dijaloga o sigurnosti zajednice” te osposobljava lokalnu policiju u ključnim područjima;

CK.	budući da EUAM surađuje s Europolovom procjenom prijetnje teškog i organiziranog kriminala (SOCTA) prilikom pomoći ukrajinskim vlastima u mjerama za izgradnju kapaciteta i integriranom upravljanju granicama;

CL.

budući da je rad EUAM-a u pogledu pomoći za reformu Sigurnosne službe Ukrajine (SSU) i dalje njegov prioritet i da mora usmjeriti svoju potporu na provedbu reforme kako bi se osiguralo da SSU postupno ukine istražne ovlasti u pogledu mjera opreza, demilitarizira službu, ima jasnu podjelu nadležnosti u odnosu na druge sigurnosne agencije, učinkovit nadzor te da se opseg te službe smanji; budući da zakonom 3196, ako se ispravno provede, propisuje da SSU usmjeri svoje djelovanje na protuobavještajne aktivnosti, mjere odgovora na prijetnje državnoj sigurnosti, borbu protiv terorizma, kibersigurnost, zaštitu državnosti i teritorijalne cjelovitosti te zaštitu državnih tajni; budući da reforme potrebne za osiguravanje demokratskog razvoja zahtijevaju da se SSU podvrgne: jasnom odvajanju funkcija, uklanjanju iz istrage gospodarskog kriminala i kaznenih djela korupcije (osim u iznimnim slučajevima kada to odobri državni odvjetnik), političkoj neovisnosti, demilitarizaciji i dodatnoj optimizaciji, većoj transparentnosti i odgovornosti te većoj usmjerenosti na zaštitu kritične infrastrukture;

CM.

budući da pomoć EUAM-a pri uspostavljanju Ureda za gospodarsku sigurnost, usmjerenog na financijski kriminal na području Ukrajine, predstavlja ključnu reformsku aktivnost; budući da su transparentan odabir osoblja Ureda za gospodarsku sigurnost i raspuštanje Državne porezne službe ključni za postupno smanjenje utjecaja oligarha na gospodarstvo Ukrajine; budući da će Ured za gospodarsku sigurnost naslijediti istražne ovlasti SSU-a u pogledu mjera opreza u području gospodarske sigurnosti i da mora dati podršku naporima Ukrajine u odupiranju pritisku institucija kaznenog progona;

CN.

budući da je EUAM 2020. svoj četvrti područni ured za potporu provedbi centralno vođenih reformi na regionalnoj i lokalnoj razini, kao što su to osposobljavanje i savjetovanje lokalnih tijela kaznenog progona, otvorio u Mariupolju, što odražava rastuću ulogu EUAM-a u jačanju otpornosti cjelokupne Ukrajine i želju Ukrajine da se uskladi s ciljevima ZSOP-a; budući da je područni ured u Mariupolju evakuiran i zatim uništen slijedom ruskog vojnog napada;

CO.	budući da je zbog ruske invazije na Ukrajinu sve međunarodno osoblje bilo prisiljeno na sigurnu evakuaciju iz te zemlje; budući da je misija i dalje u kontaktu s ukrajinskim kolegama te je i dalje u stanju pripravnosti do daljnjih uputa iz sjedišta EU-a;

CP.	budući da su zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu evakuirani svi članovi osoblja ZSOP-a i EUAM-a u Ukrajini koji su državljani država članica;

CQ.

budući da je misija EU-a za pomoć na granici između Republike Moldove i Ukrajine (EUBAM) civilna misija pokrenuta 2005.; budući da ta misija ima neizvršni mandat za jačanje kapaciteta službenika graničnog nadzora, carinskih tijela i tijela kaznenog progona u Ukrajini i Republici Moldovi za upravljanje granicama, s godišnjim proračunom od 12 milijuna EUR i s više od 200 članova osoblja te da njezin mandat traje do studenoga 2023.;

CR.

budući da EUBAM pomaže Republici Moldovi i Ukrajini u ispunjavanju obveza u okviru područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine u sklopu sporazumâ o pridruživanju koje su sklopile s EU-om, koje je osmišljeno kako bi se povećali granični i carinski kapaciteti Moldove i Ukrajine; budući da su mu dodijeljene sljedeće zadaće: borba protiv carinskih prijevara, krijumčarenja droge, nezakonitih migracija i trgovine ljudima; pružanje potpore olakšavanju trgovine i integriranom upravljanju granicama te pomoć u mirnom rješavanju sukoba u Pridnjestrovlju kroz proces „5+2”;

CS.

budući da krijumčarenje duhana, uključujući krivotvorene proizvode, uzrokuje godišnji gubitak za državne proračune Republike Moldove, Ukrajine i država članica koji se procjenjuje na deset milijardi EUR; budući da je EUBAM 2020. i 2021. spriječio brojne operacije krijumčarenja, pri čemu je zaplijenio pozamašne količine streljiva, duhana, alkohola, etanola i heroina;

CT.	budući da EUBAM pomaže graničnim službama Republike Moldove i Ukrajine u razvoju općih zajedničkih pokazatelja koji se upotrebljavaju za identificiranje žrtava trgovine ljudima;

CU.

budući da EUBAM-ova Radna skupina za droge nastoji povezati partnerske službe te misije s drugim tijelima za izvršavanje zakonodavstva u području borbe protiv droga u regiji; budući da EUBAM surađuje s brojnim međunarodnim organizacijama, uključujući Europol, Frontex i OESS u okviru inicijativa Radne skupine za nadzor naoružanja, Zajedničke operacije „ORION II” i programa „EU za sigurnost granica”;

CV.

budući da EUBAM dosljedno zagovara ponovno otvaranje međunarodnih prometnih koridora koji prolaze Pridnjestrovljem te razvija i zagovara tehničke mjere izgradnje povjerenja između Kišinjeva i Tiraspola u područjima prometa, carina, veterinarskih i fitosanitarnih pitanja te pitanja u vezi s kaznenim progonom;

CW.	budući da EUBAM doprinosi mirnom rješavanju sukoba u Pridnjestrovlju mjerama za izgradnju povjerenja i prisutnošću u svrhu nadzora u dijelu Pridnjestrovlja na granici između Moldove i Ukrajine;

CX.

budući da Ruska Federacija vodi takozvanu mirovnu misiju u Pridnjestrovlju od približno 500 vojnika i operativnu skupinu ruskih postrojbi (OGRT) od približno 1 500 vojnika, kontrolira separatističke oružane skupine u Pridnjestrovlju i održava više od 100 zajedničkih vojnih vježbi godišnje s Pridnjestrovljem; budući da je zabrinuta pokušajima separatista iz Tiraspola da ishode priznanje neovisnosti Pridnjestrovlja 4. ožujka 2022.;

CY.	budući da je zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu sigurnost ZSOP-a i EUBAM-a u Moldovi ozbiljno ugrožena i mogla bi u konačnici dovesti do njihove evakuacije iz te zemlje;

CZ.

budući da je promatračka misija Europske unije u Gruziji (EUMM) civilna misija pokrenuta 2008. nakon Sporazuma u šest točaka sklopljenog uz posredovanje EU-a kojim je okončan rat između Gruzije i Rusije; budući da je EUMM u svojih 13 godina postojanja pridonosio izgradnji povjerenja i normalizaciji, pružao stabilnost na terenu među stranama umiješanima u sukob i u široj regiji i time pokazao snažnu političku predanost EU-a toj regiji;

DA.	budući da EUMM trenutačno ima 325 članova misije, uključujući više od 200 civilnih promatrača i proračun od 44,8 milijuna EUR, te da njegov mandat traje do prosinca 2022.;

DB.

budući da se izvorni mandat iz 2008. u pogledu praćenja provedbe Sporazuma o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008. sklopljenog uz posredovanje EU-a između Gruzije i Rusije nije promijenio, pri čemu se zahtijeva: zabrana primjene nasilja, prestanak sukoba, dopuštanje pristupa humanitarnoj pomoći, povratak gruzijskih oružanih snaga njihovim uobičajenim vojarnama, povlačenje ruskih oružanih snaga na položaje koje su zauzimale prije sukoba te pokretanje međunarodne rasprave o sigurnosti i stabilnosti Južne Osetije i Abhazije;

DC.

budući da Rusija ne poštuje Sporazum o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008., koji su uz posredovanje EU-a sklopile Gruzija i Rusija, jer su u odmetnutim regijama Abhaziji i Južnoj Osetiji i dalje nezakonito prisutne njezine oružane snage i agenti Savezne sigurnosne službe (FSB) te službenici graničnog nadzora Ruske Federacije; budući da to ne dopušta uspostavu međunarodnih sigurnosnih mehanizama na terenu i isto tako onemogućava ulazak EUMM-a na teritorije koje je okupirala Rusija, što je kritična prepreka za postizanje ciljeva misije; budući da je mandat EUMM-a valjan na cjelokupnom području Gruzije; budući da se EUMM suočava s ruskim postavljanjem linije administrativne granice dublje u gruzijsko državno područje, čime se dodatno proširuje teritorijalna okupacija Gruzije;

DD.

budući da očita kršenja Sporazuma o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008. sklopljenog uz posredovanje EU-a i primirja od strane Ruske Federacije i dalje traju te da države članice na to često pružaju tek ograničene odgovore ili pozive na djelovanje, ili uopće ne reagiraju, što Rusku Federaciju može ohrabriti da nastavi s takvim radnjama; budući da su zabilježena nezakonita uhićenja uz linije administrativne granice i nezakonite aktivnosti postavljanja granice;

DE.

budući da EUMM nije uobičajena civilna misija zbog svojeg mandata i usmjerenosti na aktivnosti praćenja i izgradnju građanskih kompetencija te zbog toga što predvodi aktivnosti za izgradnju povjerenja pomoću manjih iznosa bespovratnih sredstava i ciljanih projekata između dviju strana; budući da joj mandat omogućava usmjeravanje na hibridne prijetnje, ljudska prava, manjine i ekološke aspekte sigurnosti; budući da je EUMM uspostavio Savjetodavni odbor za hibridno ratovanje i redovito je u kontaktu s Uredom za vezu NATO-a i timom koji provodi Veliki paket NATO-a za Gruziju;

DF.

budući da EUMM omogućuje sastanke u mjestu Ergneti o mehanizmu za sprečavanje incidenata i reagiranje na njih i osigurava redovito održavanje tih sastanaka na kojima se rješava sigurnosna situacija na terenu te na kojima sudjeluju gruzijska vlada, odmetnute regije i Ruska Federacija; budući da je sličan mehanizam u mjestu Gali u Abhaziji, nažalost, stavljen na čekanje;

DG.	budući da EUMM stalno mora prilagođavati svoje analitičko usmjerenje i sposobnosti odgovora na stalne hibridne prijetnje te stoga treba odgovarajući proračun i resurse;

DH.

budući da je EUMM meta aktivnosti dezinformiranja, koje posebno provode mediji i kanali društvenih medija sa sjedištem u okupiranim regijama koje podupire Rusija, zbog čega je EUMM prisiljen organizirati svoje interne resurse kako bi se osigurala potrebna suradnja i istražili načini za suzbijanje dezinformacija;

DI.

budući da EUMM upravlja dežurnom telefonskom linijom koja predstavlja mehanizam za izgradnju povjerenja koji djeluje kao stalno dostupan komunikacijski kanal, za hitne incidente na terenu, između gruzijske vlade i de facto vlasti u Abhaziji i Južnoj Osetiji, koja uključuje službenike graničnog nadzora Ruske Federacije raspoređene u objema regijama; budući da je ta dežurna telefonska linija 2021. korištena 2 100 puta; budući da EUMM podržava pregovaračke formate i komunikacijske kanale sudjelovanjem u Međunarodnoj raspravi u Ženevi (GID) i supredsjedanjem sastancima u Ergnetiju o mehanizmu za sprečavanje incidenata i reagiranje na njih;

DJ.	budući da su 24. listopada 2019., prvi put u više od deset godina, službenici FSB-a prešli liniju administrativne granice i pritvorili promatrače EUMM-a, zbog čega je EU bio prisiljen pregovarati u cilju njihova puštanja na slobodu;

DK.

budući da uloga koju je EUMM imao u rješavanju humanitarnih potreba lokalnog stanovništva u područjima pogođenima sukobima i omogućavanju učinkovite razmjene informacija, primjerice u vezi s prijelazima zdravstvenih djelatnika ili oslobađanjem pritvorenih osoba i promatrača EUMM-a na linijama administrativne granice, kao i u sudjelovanju u ostvarenju rasprava održanih uživo na sastancima u Ergnetiju o mehanizmu za sprečavanje incidenata i reagiranje na njih, daju golemu vrijednost ulozi EUMM-a u doprinosu sigurnosti, upravljanju sukobima i izgradnji povjerenja;

DL.	budući da je Gruzija jedna od zemalja koja po stanovniku najviše pridonosi misijama ZSOP-a u Africi;

DM.	budući da su zemlje Istočnog partnerstva i dalje jako ugrožene energetskom nesigurnošću, posebno Republika Moldova i Ukrajina, koje su više puta bile izložene energetskoj ucjeni Rusije;

DN.	budući da će mjere EU-a za ublažavanje energetske nesigurnosti diversifikacijom izvora energije ojačati sigurnost i stabilnost regije Istočnog partnerstva;

DO.

budući da je Komisija već poduzela korake kako bi diversifikacijom dobavljača plina smanjila ovisnost Europe o jednom dobavljaču; budući da je kao odgovor na posljedice izazvane sankcijama uvedenima Rusiji, kako bi prekinula ovisnost o energiji uvezenoj iz Rusije, Komisija sastavila novi plan za zamjenu, do kraja 2022., 100 milijardi kubnih metara plina uvezenog iz Rusije većim uvozom ukapljenog prirodnog plina i uvozom plina preko plinovoda od dobavljača koji nisu Rusija, te povećanjem proizvodnje i uvoza biometana i vodika iz obnovljivih izvora energije; budući da se tom planom nastoji smanjiti uporaba fosilnih goriva u kućanstvima, zgradama, industriji i sustavima napajanja te potaknuti energetska učinkovitost, povećati korištenje obnovljivih izvora energije i elektrifikacija i poduzeti mjere za rješavanje uskih grla infrastrukture;

ponovno ističe predanost EU-a i naglašava njegovu nedvosmislenu potporu suverenosti, teritorijalnoj cjelovitosti i političkoj neovisnosti zemalja Istočnog partnerstva unutar njihovih međunarodno priznatih granica te podupire njihove pokušaje potpune provedbe tih načela; ističe važnost jedinstva i solidarnosti država članica u tom pogledu;

najoštrije osuđuje ničim izazvanu i neopravdanu ratnu agresiju Rusije na Ukrajinu i njezina povezana djelovanja u područjima ukrajinskih regija Donjecka i Luhanska, koje nisu pod kontrolom ukrajinske vlade, na nezakonito pripojenom Krimu i u Bjelarusu; naglašava da stalna agresija Rusije i širenje njezinih vojnih aktivnosti u Ukrajini štetno utječe na europsku i svjetsku sigurnost; ponovno ističe da bi partneri i saveznici trebali pojačati vojnu potporu Ukrajini i dostavu oružja, što je u skladu s člankom 51. Povelje UN-a kojim se omogućuje individualna i kolektivna samoobrana;

ističe da su održiv mir i sigurnost ljudi u regiji Istočnog partnerstva od temeljne važnosti za EU; najoštrije osuđuje ratnu agresiju koju je pokrenula Ruska Federacija i njezinu ulogu u vojnom i kibernetičkom ratovanju u regiji Istočnog partnerstva; poziva na hitan prekid ratne agresije na Ukrajinu i na potpuno i hitno povlačenje svih ruskih postrojba sa svih područja u zemljama Istočnog partnerstva pod ruskom okupacijom te na prekid vojnih sukoba usmjerenih protiv Ukrajine u kojima se gube životi civila i vojnika te koji dovode do raseljavanja milijuna ljudi i istodobno onemogućuju socioekonomski razvoj; najoštrije osuđuje napad ruskih snaga i njihovu okupaciju ukrajinskih nuklearnih postrojenja te smatra da pokušaji Rusije da ojača svoj zlonamjerni utjecaj u regiji Istočnog partnerstva uporabom sile i prisile ne smiju uspjeti; ističe važnost jedinstva, solidarnosti i usklađenosti država članica; poziva na jačanje suradnje s demokratskim saveznicima istomišljenicima kako bi se ublažio negativan utjecaj sila trećih zemalja u regiji Istočnog partnerstva i kako bi mu se suprotstavilo;

pozdravlja zaključke sastanka na vrhu Istočnog partnerstva iz 2021. te daljnju suradnju između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva; uzimajući u obzir sigurnosne izazove s kojima se suočavaju zemlje Istočnog partnerstva, posebno trenutačnu rusku ratnu agresiju na Ukrajinu, dugotrajne sukobe, otvoreno vojno djelovanje, hibridne prijetnje i uplitanje u demokratske procese, predlaže povećanje suradnje sa zemljama Istočnog partnerstva u području sigurnosti i obrane te povećanje ulaganja i pomoći u području sigurnosne, vojne, obavještajne i kibernetičke sigurnosti s pridruženim zemljama Istočnog partnerstva;

podržava bliskiju koordinaciju i suradnju u području obrane i sigurnosti s određenim zemljama Istočnog partnerstva; s namjerom promicanja strateških ciljeva sigurnosti ljudi i održivog mira u cijeloj regiji Istočnog partnerstva i šire te poticanja u tu svrhu primjene integriranog pristupa realizacijom punog potencijala ZSOP-a u vezi s relevantnim političkim sredstvima; snažno podržava postojeće misije ZSOP-a u pridruženim zemljama Istočnog partnerstva; snažno ustraje na jačanju sigurnosne dimenzije politike Istočnog partnerstva EU-a, razvoju strateških sigurnosnih partnerstava s nekim zemljama Istočnog partnerstva, unapređenju dijaloga i suradnje u području vanjske i sigurnosne politike i na razradi aktivnije uloge EU-a u smirivanju postojećih napetosti, sprečavanju budućih sukoba, posredovanju i mjerama za izgradnju povjerenja, kao i u rješavanju sukoba borbom protiv hibridnih prijetnji, dezinformiranja i propagande, u pomoći i suradnji u području civilne obrane i pružanju podrške sveobuhvatnom pregledu sigurnosnog sektora u zemljama Istočnog partnerstva kojim bi se utvrdila područja obrane i sigurnosti kojima je potrebno poboljšanje i omogućilo EU-u i državama članicama da usklade svoju potporu; smatra da su potrebni daljnje promicanje usklađivanja i postupna konvergencija vanjske i sigurnosne politike EU-a i zemalja Istočnog partnerstva u skladu s obvezama partnera prema EU-u; poziva zemlje Istočnog partnerstva da se usklade s politikom sankcija EU-a prema Rusiji zbog rata koji vodi protiv Ukrajine;

naglašava da su mirno rješavanje aktualnih ili neriješenih sukoba u regiji na temelju međunarodnog prava i dobrosusjedski odnosi ključni za izgradnju i jačanje otpornih i održivih demokracija u Istočnom partnerstvu; podsjeća na činjenicu da mir i sigurnost zahtijevaju snažne i javno odgovorne institucije, dobro upravljanje i poštovanje vladavine prava; snažno potiče partnere iz Istočnog partnerstva da se dodatno uključe u relevantne reforme jer će potrebnu otpornost na vanjske prijetnje biti moguće ostvariti samo uz unutarnju otpornost koja se temelji na snažnim i demokratskim institucijama;

naglašava potrebu da EU nastavi promicati okružje povoljno za rješavanje sukoba i podupirati aktivnosti kojima se promiču povjerenje i međuljudski kontakti u zajednicama podijeljenima zbog sukoba, da dade prednost naporima za preemptivnu uspostavu mira, uključujući preventivnu diplomaciju, kao i za mehanizme ranog upozoravanja i djelovanja, te da poveća za to namijenjena financijska sredstva;

poziva države Istočnog partnerstva da neprestano rade na nastavku suradnje sa susjednim zemljama jer bi se time osiguralo produbljivanje već plodne suradnje i izbjegle nepotrebne napetosti koje mogu proizaći iz neriješenih bilateralnih pitanja;

poziva na snažniju usmjerenost na pomirenje i ponovnu izgradnju veza u zajednici s obzirom na podjele prisutne u regiji Istočnog partnerstva; u tom pogledu potiče aktivnu suradnju s akterima iz civilnog društva i s vjerskim zajednicama u područjima kao što su analiza lokalnih sukoba, posredovanje, pomirenje i jačanje društvene kohezije;

10.

poziva na bližu koordinaciju s OESS-om u cilju rješavanja sigurnosnih izazova u regiji Istočnog partnerstva, posebno u područjima trgovine ljudima, nadzora naoružanja, instrumentaliziranih migracija, izgradnje povjerenja i olakšavanja dijaloga među svim stranama u kriznoj situaciji;

11.

i dalje je zabrinut zbog stalnih povreda teritorijalnog mora i zračnog prostora koje ruski režim čini u zemljama Baltičkog mora, Crnog mora te Azovskog mora; poziva države članice u regiji Crnog mora, u kontekstu trenutačne ratne agresije na Ukrajinu, da pojačaju vojnu suradnju s partnerima na istoku Crnog mora (Ukrajina, Gruzija i Republika Moldova), bilateralno i u okviru NATO-a; naglašava važnost angažmana EU-a i NATO-a u zemljama Istočnog partnerstva u regiji Crnog mora u svrhu postizanja sigurnosti i stabilnosti regije Crnog mora;

12.

poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) te također potiče države članice da doprinesu suradnji u okviru Međunarodne platforme za Krim u cilju rješavanja hibridnih prijetnji sigurnosti šire regije Crnog mora koje predstavljaju ruska nezakonita okupacija i pripojenje Krima te militarizacija Crnog i Azovskog mora, odnosno prijetnji koje su povezane s tim;

13.

smatra da bi Inicijativa za tri mora (3SI) mogla poslužiti kao jedan od formata za iskorištavanje ulaganja kojima se promiču uzajamna sigurnost i stabilnost u pogledu ključne infrastrukture te smatra da bi tu inicijativu trebalo proširiti na način da se uključe i zemlje Istočnog partnerstva u okviru postojećih europskih politika i programa, posebno Istočnog partnerstva; ističe da bi Inicijativa za tri mora (3SI) trebala blisko surađivati s EU-om kako bi se izbjegla dvostruka djelovanja i inicijativa te suprotstavljeni pristupi; podržava ideju da bi EU trebao preuzeti vođenje Inicijative za tri mora (3SI);

14.

poziva institucije EU-a da izrade ambiciozniji program integracije za Ukrajinu, koji bi mogao uključivati praktične korake za prvu međufazu postupne integracije Ukrajine u jedinstveno tržište EU-a; poziva Komisiju da temeljito, i na temelju zasluga, ocijeni prijave za status kandidata Gruzije, Ukrajine i Republike Moldove;

15.

ističe potrebu da članovi Odbora za vanjske polove Europskog parlamenta i njegova Pododbora za ljudska prava stalno prate situaciju;

Ostvarivanje punog potencijala ZSOP-a u Istočnom partnerstvu

16.

pozdravlja činjenicu da se u usvojenom Strateškom kompasu stavlja odgovarajući naglasak na zemlje Istočnog partnerstva, uključujući podršku Ukrajini zbog ruske agresije i dodatnu otpornost na ruske provokacije i prijetnje; naglašava potrebu jamčenja da je on usko koordiniran i usklađen s predstojećim Strateškim konceptom NATO-a 2022., posebno u područjima suzbijanja ruske agresije, kiberobrane i suzbijanja hibridnog ratovanja, dezinformiranja te vanjskih manipulacija i uplitanja, s obzirom na to da se sigurnosno okruženje i otpornost Europe ne mogu postići bez dugoročne sigurnosti i otpornosti svih susjednih zemalja EU-a; napominje da pristup EU-a mora biti sveobuhvatan i uključivati podržavanje demokratskih i gospodarskih reformi, jačanje institucijske i društvene otpornosti te povećanje sigurnosnih i obrambenih kapaciteta;

17.

potiče države članice koje su članice i EU-a i NATO-a te koje predvode različite inicijative NATO-a za izgradnju kapaciteta u zemljama Istočnog partnerstva da se pobrinu za koordinaciju napora u pogledu osposobljavanja i prijenosa najboljih praksi sa Službom EU-a za vojno planiranje i provođenje (EU MPCC) i sa Službom EU-a za civilno planiranje i provođenje (CPCC); poziva države članice da se pobrinu da misije ZSOP-a u pridruženim zemljama Istočnog partnerstva budu pažljivo koordinirane sa strategijom i djelovanjima NATO-a u regiji;

18.

potiče države članice sudionice PESCO-a da prilagode projekte u okviru PESCO-a potrebama EU-ovih misija i operacija u okviru ZSOP-a, npr. razvojem visoko kriptiranih sigurnih civilnih komunikacijskih sustava, te da u skladu s općim uvjetima za sudjelovanje trećih zemalja u projektima u okviru PESCO-a razmotre upućivanje poziva zemljama Istočnog partnerstva da ispune te opće uvjete za sudjelovanje; napominje da uključivanje strateških partnera poput pridruženih zemalja Istočnog partnerstva u pojedinačne projekte u okviru PESCO-a može biti strateški interes EU-a i da može biti uzajamno korisno jer bi time zemlje Istočnog partnerstva stekle jedinstvene kapacitete i tehničku stručnost, posebno u području rješavanja hibridnih prijetnji i kibersigurnosti; pozdravlja u tom smislu raspoređivanje u Ukrajinu stručnjaka tima za brzi odgovor na kiberincidente koji se financira u okviru PESCO-a;

19.

potiče EU i njegove države članice da prošire mehanizme potpore za daljnje sudjelovanje zemalja Istočnog partnerstva u civilnim i vojnim misijama i operacijama ZSOP-a, uključujući, kad to bude potrebno, istraživačka i/ili terenska putovanja, radionice, osposobljavanje i tečajeve itd., što bi pridonijelo povećanju interoperabilnosti partnera i razvoju zajedničkih postupaka i djelovanja; dodatno ih potiče na suradnju s većinom partnera iz Istočnog partnerstva u području kibersigurnosti, među ostalim u pogledu međusobne razmjene obavještajnih podataka i pomoći u pogledu ključne infrastrukture;

20.

razmatra savjetovanje nekih partnera iz Istočnog partnerstva u početnoj fazi planiranja misija i/ili operacija ZSOP-a, posebno onih koje se odvijaju ili će se odvijati u partnerima iz Istočnog partnerstva;

21.

naglašava važnost aktivnog uključivanja i snažnije savjetodavne uloge Europskog parlamenta u postupku donošenja odluka u vezi sa ZSOP-om kako se provodi u regiji zemalja Istočnog partnerstva;

22.

pozdravlja dogovor Vijeća od 13. travnja 2022. o trećoj tranši vojne pomoći u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći u ukupnom iznosu od 1,5 milijardi EUR kojom se osiguravaju smrtonosni vojni materijal, gorivo i zaštitna oprema, te poziva na njihovu hitnu dostavu; naglašava važnost jačanja naše suradnje u području sigurnosti i obrane za EU, s obzirom na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu i pogoršanje sigurnosnog okruženja koje utječe na stabilnost naših istočnih partnera i upravljanje njima; pozdravlja odluku Europskog vijeća od 2. prosinca 2021. da se iz Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) za Ukrajinu osigura 31 milijun EUR, za Gruziju 12,75 milijuna EUR, a za Republiku Moldovu 7 milijuna EUR pomoći za jačanje njihove otpornosti i obrambenih sposobnosti, posebno kapaciteta u području kibersigurnosti, medicine, inženjerstva, mobilnih i logističkih kapaciteta te borbe protiv dezinformiranja; potiče daljnju upotrebu EPF-a kako bi se povećala sposobnost pridruženih zemalja Istočnog partnerstva, posebno onih koje se suočavaju s oružanom agresijom i koje su domaćini misija ZSOP-a, za ispunjavanje njihovih dodatnih sigurnosnih potreba u ključnim područjima kao što su oprema potrebna za razmjenu obavještajnih podataka putem sigurnih komunikacijskih linija i tehnički alati za suzbijanje oružane agresije i hibridnih prijetnji; ističe da EU mora poboljšati materijalnu i novčanu potporu zemljama Istočnog partnerstva i usmjeriti se također na izgradnju kapaciteta, posebice za suzbijanje kampanja dezinformiranja kao i za nacionalnu obranu, u cilju poboljšanja otpornosti svake zemlje Istočnog partnerstva; ističe da EU mora osmisliti integrirani pristup koji bi omogućio pružanje pomoći zemljama Istočnog partnerstva u suočavanju s međusobno povezanim prijetnjama;

23.

ističe važnost solidarnosti EU-a i država članica s Ukrajinom te sa sve nesigurnijom sigurnosnom situacijom u određenom broju zemalja Istočnog partnerstva; potiče EU i njegove države članice da se pobrinu za to da svako pružanje potpore u opremi zemljama Istočnog partnerstva u okviru EPF-a bude strogo usklađeno s relevantnim međunarodnim pravom u pogledu isporuke opreme oružanim snagama, s ciljevima potpore EU-a dotičnoj zemlji Istočnog partnerstva i da se ono, kada je to relevantno, provodi u koordinaciji s pripadajućim NATO-ovim inicijativama za izgradnju kapaciteta partnerskih zemalja i strateškim planiranjem kako bi se izbjeglo nepotrebno preklapanje i povećala učinkovitost; potiče države članice da razrade instrumente vojne pomoći kojima bi se nekim zemljama Istočnog partnerstva omogućilo da nabave opremu od proizvođača iz EU-a; poziva države članice da pojednostave upravne postupke kako se ne bi blokirale već donesene odluke u vezi s osiguravanjem opreme zemljama Istočnog partnerstva;

24.

poziva države članice da povećaju proračun EPF-a kako bi se Eu-u omogućilo da ojača otpornost i obrambene sposobnosti zemalja Istočnog partnerstva, na primjer za suzbijanje hibridnih prijetnji;

25.

potiče države članice da dodatno ojačaju vojnu otpornost Ukrajine osiguravanjem oružja, uključujući protubrodsko, protuzračno i protuoklopno oružje; pozdravlja odluku svih država članica koje su Ukrajini isporučile smrtonosnu opremu kako bi povećale njezin kapacitet za obranu vlastitog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti;

26.

pozdravlja osnivanje jedinice za razmjenu informacija Vojnog stožera EU-a; priznaje da je Poljska postala logističko središte koje osigurava da sve materijalne i financijske zalihe stignu do ukrajinskih oružanih snaga; potiče države članice da hitno poduzmu korake u cilju povećanja i premještanja osoblja i zaliha u istočne države članice EU-a, posebice opreme za sigurnu komunikaciju, medicinskih zaliha i sofisticiranog naoružanja;

27.

potiče Komisiju da, kao u sklopu inovativnog financijskog odgovora na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu, procijeni kad bi bila prikladna revizija višegodišnjeg financijskog okvira i da preispita, u okviru drugih politika, mogućnost povećanja izdataka za obranu, smanjenje ulaganja u rusku naftu i plin, ublažavanje socioekonomskih posljedica rata za građane EU-a i otpis dugova, uz stalno pružanje vojne pomoći zemljama Istočnog partnerstva u okviru EPF-a;

28.

pozdravlja činjenicu da je Komisija odobrila novi program hitne makrofinancijske pomoći (MFA) Ukrajini u iznosu od 1,2 milijarde EUR koji će pridonijeti povećanju makroekonomske stabilnosti Ukrajine i općenitoj otpornosti u kontekstu nastalom zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu i njezina utjecaja na gospodarstvo; ističe da su EU i europske financijske institucije od 2014. toj zemlji dodijelile više od 17 milijardi EUR u obliku bespovratnih sredstava i zajmova;

29.

poziva Komisiju da pojača praćenje režima sankcija kako bi se osigurala usklađenost s postojećim režimima sankcija;

Jačanje suradnje s institucijama i instrumenata

30.

poziva EU i saveznike NATO-a da upotrijebe sva sredstva kojima se može pružiti potpora vojno-sigurnosnoj suradnji sa zemljama Istočnog partnerstva jer se bez toga ne mogu osigurati sigurnost i stabilnost regije; pozdravlja činjenicu da se NATO-ovom politikom otvorenih vrata održavaju bliski politički i operativni odnosi sa zemljama koje teže pristupanju, konkretno s Ukrajinom i Gruzijom;

31.

naglašava važnost intenzivnih savjetovanja i jačanja suradnje između EU-a i NATO-a u vezi sa situacijama rasta napetosti kao što je trenutačna ruska ratna agresija na Ukrajinu; ističe da bi se u okviru te suradnje trebali poštovati sporazumi o sigurnosti svih država članica i da bi se trebala temeljiti na jedinstvu i solidarnosti među državama članicama te na pridržavanju načela povezanih s postojećom sigurnosnom strukturom Europe i međunarodnim pravom, što uključuje suverenost i teritorijalnu cjelovitost susjednih zemalja; poziva transatlantsku zajednicu da iskoristi i proširi postojeće i buduće napore kako bi se suprotstavila izravnim i neizravnim aktima agresije i aktivnostima Rusije usmjerenima protiv Ukrajine, Gruzije i Moldove;

32.

poziva EU da ojača suradnju s NATO-om u pogledu potpore izgradnji obrambenih i sigurnosnih kapaciteta naših partnera u Istočnom susjedstvu, među ostalim u okviru predstojeće zajedničke izjave o suradnji između EU-a i NATO-a; pozdravlja bolju suradnju između Sjedinjenih Američkih Država, EU-a i njegovih država članica te intenzivne rasprave koje se odvijaju u NATO-u u vezi sa sigurnošću Europe;

33.

poziva ESVD da izvješća o procjeni, procjene prijetnja i političke poruke koordinira s veleposlanstvima država članica i uredima za vezu NATO-a u pridruženim zemljama Istočnog partnerstva;

34.

zabrinut je zbog činjenice da jedna članica NATO-a odgađa pristup Ukrajine Agenciji NATO-a za potporu i nabavu unatoč hitnoj potrebi i zbog razloga koji nisu povezani s trenutačnom situacijom;

35.

zabrinut je zbog činjenice da jedna država članica NATO-a blokira rasprave između NATO-a i Ukrajine na ministarskoj razini, čime sprečava razvoj tog partnerstva;

36.

potiče potpredsjednika Komisije/ Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da tijekom predstojećeg dijaloga o sigurnosti i obrani između EU-a i SAD-a, dijaloga između EU-a i SAD-a o Rusiji te dijaloga između EU-a i SAD-a o Kini posebnu pozornost posveti sigurnosti područja Istočnog partnerstva; napominje da dijalog o sigurnosti između EU-a i SAD-a predstavlja važnu priliku za maksimalno povećanje dodane vrijednosti transatlantskih odnosa u području sigurnosti i obrane te da bi u okviru tog dijaloga trebalo posvetiti dovoljno vremena i sredstava poboljšanju sigurnosnog okruženja u regiji Istočnog partnerstva; napominje da se demokratsko, stabilno i proeuropsko Istočno partnerstvo, posebno Ukrajina, smatra prijetnjom režimu Kremlja te je stoga pod političkim i vojnim pritiskom; podsjeća da se o europskom sigurnosnom poretku ne može raspravljati bez europskih zemalja; naglašava da je stabilnost regije Istočnog partnerstva ključna za sigurnost cijelog europskog kontinenta;

37.

poziva EU da podrži visokokvalitetne neovisne medije i novinare u zemljama Istočnog partnerstva u jačanju pluralizma, medijske slobode i vladavine prava, suzbijanju dezinformacija i povećanju sveukupne otpornosti demokratskih društava zemalja Istočnog partnerstva;

38.

zabrinut je zbog sve veće manipulacije informacijama, dezinformiranja i hibridnih prijetnji za koje je odgovorna posebno Rusija, no i drugi akteri, što izravno utječe na nekoliko operativnih područja i misija ZSOP-a, čime se destabilizira cijela regija;

39.

žali zbog napora ruskih vlasti da vlastitom stanovništvu u potpunosti zataje trenutačnu ratnu agresiju na Ukrajinu, posebice nazivanjem ratne agresije na Ukrajinu „specijalnom operacijom” te ukidanjem slobode medija i nametanjem oštrih zakonskih sankcija protiv pojedinaca i neovisnih medija;

40.

naglašava potrebu da EU i njegove države članice unaprijede suradnju s partnerima iz regije Istočnog partnerstva, konkretno u području strateške komunikacije i suzbijanja dezinformiranja i manipulacije informacijama te bilo kakvog zlonamjernog vanjskog uplitanja, kako bi se izgradila otpornost države i društva te suprotstavilo slabljenju i fragmentaciji društava i institucija;

41.

poziva EU da omogući projekte za vlade, civilna društva, nevladine organizacije i druge dionike u pridruženim zemljama Istočnog partnerstva koji će im pomoći u borbi protiv dezinformiranja i hibridnih prijetnji, među ostalim važnim radom odjela ESVD-a Stratcom i njegovih radnih skupina, Obavještajnog i situacijskog centra EU-a (EU INTCEN), jedinice za otkrivanje hibridnih prijetnji, sustava brzog uzbunjivanja, uspostavljenom suradnjom na upravnoj razini između ESVD-a, Komisije i Parlamenta, mreže protiv dezinformiranja pod vodstvom Komisije i administrativne radne skupine Parlamenta protiv dezinformiranja; potiče države članice da prošire sudjelovanje pridruženih zemalja Istočnog partnerstva uz uključivanje Europskog centra za suzbijanje hibridnih prijetnji (Hybrid COE);

42.

naglašava ključnu potrebu za jačanjem suradnje između EU-a i partnera iz Istočnog partnerstva u područjima strateške komunikacije, borbe protiv dezinformacija i manipulacije informacijama te bilo kakvog zlonamjernog vanjskog uplitanja;

43.

poziva ESVD da poboljša sposobnost delegacija EU-a u zemljama Istočnog partnerstva za raskrinkavanje kampanja dezinformiranja koje ugrožavaju demokratska načela i kojima upravljaju akteri stranih država, posebno Rusija; poziva na hitno oblikovanje odgovora misija ZSOP-a na hibridne prijetnje, s obzirom na to da je ovo pokušaj njihove delegitimizacije;

44.

poziva Vijeće, Komisiju i ESVD da istraže mogućnosti za poticanje izgradnje kibersposobnosti naših partnera, na primjer prilagodbom savjetodavnih mandata na način da oni uključuju i specijalizirano osposobljavanje za borbu protiv hibridnih prijetnji, kampanje dezinformiranja, kibernetičko ratovanje i analizu obavještajnih podataka iz otvorenih izvora, kako bi se osiguralo da zemlje Istočnog partnerstva ojačaju tehničku infrastrukturu potrebnu za kiberotpornost; potiče pokretanje civilnih kibermisija; primjećuje važan rad na osposobljavanju koji Europska akademija za sigurnost i obranu (ESDC) obavlja u području kiberobrane i pozdravlja ciljana događanja namijenjena osposobljavanju i obrazovanju koje ESDC organizira za partnere Istočnog partnerstva;

45.

potiče EU da unaprijedi svoje politike kibersigurnosti s obzirom na to da ratna agresija u Ukrajini ima alarmantno visok potencijal za dosad neviđenu eskalaciju, uključujući onu koja dolazi od trećih strana;

46.

potvrđuje ulogu civilnog društva u oblikovanju politike i nadzoru reforme sigurnosnog sektora te poziva na stalnu potporu i financiranje civilnog društva i, ako to okolnosti dopuštaju, na njegovo uključivanje u važne projekte kako bi se omogućila veća razina odgovornosti i transparentnosti u obrambenom i sigurnosnom sektoru;

47.

poziva Komisiju, ESVD i države članice da povećaju vidljivost misija ZSOP-a u Istočnom partnerstvu jačanjem svoje strateške komunikacije i proaktivnim suzbijanjem dezinformacija koje su usmjerene protiv njih na način da te misije i, konkretno, delegacije EU-a uključe u svoje političke poruke, javno dostupne dokumente i kontakte s međunarodnim medijima;

48.

naglašava potrebu da EU ojača svoje institucionalne kapacitete za sprečavanje sukoba, posredovanje, dijalog i smirivanje napetosti u regiji Istočnog partnerstva; ističe da bi EU mogao imati snažniju ulogu u određivanju mjera za izgradnju povjerenja te da bi mogao sudjelovati i u naporima usmjerenima na pomirenje; traži od država članica i ESVD-a da rade i na jačanju osposobljavanja i izgradnje kapaciteta naših partnera iz Istočnog partnerstva u području nadzora naoružanja, razoružanja i neširenja oružja; pohvaljuje u tom pogledu centre izvrsnosti EU-a za ublažavanje kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih rizika u Tbilisiju; poziva Komisiju da unaprijedi izgradnju kapaciteta partnera iz Istočnog partnerstva za jačanje otpornosti njihovih ključnih subjekata s pomoću zajedničkih aktivnosti osposobljavanja i razmjene najboljih praksi;

49.

pozdravlja Koncept EU-a za kulturnu baštinu u sukobima i krizama; mišljenja je da ZSOP može dati doprinos rješavanju sigurnosnih izazova povezanih s očuvanjem i zaštitom kulturne baštine i pozdravlja mogućnosti istraživanja razvoja takvih aktivnosti u regiji Istočnog partnerstva; napominje da bi uključivanje aspekta zaštite kulturne baštine i međukulturnog dijaloga u mandat misije bilo korisno za postupak rješavanja sukoba i sklapanje održivih sporazuma;

50.

potiče države članice da osiguraju da se digitalna tranzicija koja se odvija u zemljama Istočnog partnerstva zaštiti od zlonamjernih aktivnosti, čime će se potaknuti dodatno iskorištavanje postojećih vodećih inicijativa EU-a za izgradnju kapaciteta u području kibernetike, CyberEast i EU4Digital, kako bi uključilo uspostavljanje pravnih i administrativnih struktura za certificiranje softvera i hardvera, koordinaciju nacionalnih timova za hitne računalne intervencije (CERT) te tijela za kibernetičku forenziku i istragu u Europi; poziva Europski centar za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibersigurnosti da blisko surađuje s istočnim partnerima EU-a u cilju poboljšanja kibersigurnosti u regiji; poziva Vijeće da surađuje s Ukrajinom radi jačanja naše zajedničke kibersigurnosti i naše zajedničke otpornosti na kiberprijetnje i hibridne napade;

51.

potiče sve države članice da pokažu snažniju političku volju i solidarnost slanjem dovoljnog broja članova osposobljenog i kvalificiranog osoblja u misije ZSOP-a u pridružene zemlje Istočnog partnerstva kako bi se osiguralo da velik broj država članica bude zastupljen u misijama diljem regije i kako bi se potaknulo veće sudjelovanje zemalja koje nisu članice EU-a u tim misijama, posebno zemalja koje su bile domaćini uspješno okončanih misija ZSOP-a i koje bolje razumiju lokalni kontekst; pozdravlja sudjelovanje većine partnerskih zemalja Istočnog partnerstva u misijama ZSOP-a i operacijama u trećim zemljama u skladu s europskim interesima i vrijednostima; podržava suradnju velikog broja država članica s partnerima iz Istočnog partnerstva u području sigurnosti, kao što je Litavsko-poljsko-ukrajinska brigada;

52.

pozdravlja uvođenje vojnih savjetnika u misijama i delegacijama EU-a te potiče daljnje povećanje stručnosti osoblja u području sigurnosti i obrane unutar delegacija EU-a;

53.

smatra rusku ratnu agresiju na Ukrajinu pozivom na buđenje europske obrane kako bi se budućim misijama ZSOP-a osigurala bolja sredstva, povećana razina ambicije i revidirani mandati za suočavanje s izazovima koji će se pojavljivati, s nadom u postizanje ciljeva misije;

54.

potiče države članice da uvedu učinkovitije kapacitete za razmjenu obavještajnih podataka unutar misija ZSOP-a i među tim misijama te da stave poseban naglasak na poboljšanu suradnju i upućivanje osoblja iz Europola i Interpola u stožer misije ZSOP-a kako bi se olakšala neometana razmjena obavještajnih podataka;

55.

poziva stožere misija ESVD-a, MPCC-a, CPCC-a i ZSOP-a da promiču novu kulturu razumijevanja između civilnih i vojnih partnera koja se temelji na poboljšanim institucionalnim odnosima i zajedničkoj svijesti i procjeni u nastojanju da se razvije sveobuhvatan okvir i kultura planiranja;

56.

potiče Stožer za misije ZSOP-a da pozove na tješnje sinergije s nacionalnim zajedničkim centrima za osposobljavanje i ocjenjivanje u zemljama Istočnog partnerstva;

57.

poziva CPCC, MPCC, Vojni odbor EU-a (EUMC) i Vojni stožer EU-a (EUMS) da što je prije moguće razviju model za generiranje i razmjenu najboljih praksi te znanja i iskustva u pogledu koncepata za planiranje kampanje ili misije, posebno u pogledu procjene prijetnji i rizika, ranog upozoravanja i strateškog predviđanja, s onim partnerima koji su ključni za uspjeh kampanje;

58.

poziva Komisiju, ESVD, konkretno CPCC i EUMC da se vježbama i osposobljavanjem bolje prilagode uspostavi međuagencijskih radnih skupina; vjeruje da pristup planiranju, resursima i logistici nudi ZSOP-u mogućnost da bude upotrebljen kao čvorište za pripremu u području društvene otpornosti i oporavka od katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem i prirodnih katastrofa;

59.

poziva CPCC i MPCC da istaknu važnost profesionalnog civilno-vojnog obrazovanja za sve osoblje u misijama ZSOP-a; poziva EU i države članice da osiguraju odgovarajuću opremu i osposobljavanje za osoblje misija ZSOP-a kako bi ono bilo opreznije i izdržljivije; potiče Komisiju da proširi program Vojni Erasmus na časnike iz zemalja Istočnog partnerstva kako bi se financiralo njihovo obrazovanje na vojnim akademijama diljem EU-a; poziva EU da istraži mogućnost proširenja uloge ESDC-a kako bi se olakšalo osposobljavanje časnika oružanih snaga i nacionalne obrane; potiče dosljedno i strukturirano sudjelovanje odgovarajućeg osoblja na tečajevima ESDC-a i suradnju s mehanizmima kao što je program za stručno usavršavanje (PDP);

60.

potiče proširenje programa Vojnog Erasmus primanjem časnika iz zemalja Istočnog partnerstva te financiranje njihova obrazovanja na vojnim akademijama diljem EU-a;

61.

potiče stožere misija ZSOP-a da pozovu na tješnje sinergije s nacionalnim zajedničkim centrima za osposobljavanje i ocjenjivanje u pridruženim zemljama Istočnog partnerstva kao što su zajednički stožeri i vježbe za osoblje u vezi s mogućim scenarijima na kojima bi sudjelovali civilni i vojni čelnici iz država članica EU-a, osoblje misije ZSOP-a i pridružene zemlje Istočnog partnerstva;

62.

poziva Komisiju, ESVD, CPCC i MPCC da ojačaju sinergije s drugim poljima politike i relevantnim dionicima u cilju intenzivnijeg djelovanja u području preemptivne uspostave mira, preventivne diplomacije, ranog upozoravanja, izgradnje povjerenja i poboljšanja otpornosti građana na dezinformiranje; potiče države članice da razmotre sudjelovanje u zajedničkim vježbama sa zemljama Istočnog partnerstva u područjima kao što su pomorske vježbe, zajedničke operacije zračne potpore i mirovne potpore;

63.

izražava zabrinutost u vezi s prevladavajućom politizacijom obrambenih snaga u nekim zemljama Istočnog partnerstva i političkim utjecajem na njih, jer navedeno dovodi do politički motiviranih razrješenja ili degradiranja časnika koji su se obrazovali ili osposobljavali u okviru programa koje podržavaju EU, države članice i druge partnerske zemlje, te potiče rješavanje tog pitanja;

64.

ističe da su za EU važni promicanje uloge žena i mladih u izgradnji mira u regiji Istočnog partnerstva te promicanje Programa o ženama, miru i sigurnosti te Programa o mladima, miru i sigurnosti u regiji Istočnog partnerstva; ističe potrebu za razmjenom najboljih praksi u području rodne ravnopravnosti i rodno osjetljivih aspekata vojnih operacija i civilnih misija (oblikovanje, planiranje, analiza, rodna ravnoteža osoblja itd.) uključivanjem osoblja misija i operacija ZSOP-a u obvezna osposobljavanja EU-a te uvođenjem posebnih savjetnika za rodna pitanja za svaku misiju i operaciju ZSOP-a;

Osiguravanje dodatnih političkih i strateških kapaciteta za ZSOP u području Istočnog partnerstva

65.

poziva Komisiju, ESVD i posebno CPCC da osiguraju da reforma Sigurnosne službe Ukrajine i dalje bude prioritet EUAM-a te da prošire obuhvat suradnje sa Sigurnosnom službom Ukrajine na kibersigurnost, suzbijanje terorizma i hibridnih prijetnji nakon ukidanja izvanrednog stanja;

66.

potiče države članice i EU da prošire suradnju u okviru EUAM-a na sve strukture za borbu protiv korupcije uključene u reformu sektora civilne sigurnosti te da u obliku osposobljavanja i davanja uputa ili na temelju razmjene najboljih praksi i zajedničkog utvrđivanja budućih prioriteta uključe i ukrajinsko državno tijelo za borbu protiv korupcije, Nacionalnu agenciju za borbu protiv korupcije i Vrhovni antikorupcijski sud; potiče države članice da preporuče uključivanje u aktualne tečajeve osposobljavanja predstavnika ukrajinskih službi i uprave, u studije slučajeva korupcije i analize razloga neuspjeha istraga i neuspjeha u pozivanju počinitelja na odgovornost kako bi se osoblju koje ima ulogu u borbi protiv korupcije pomoglo da izbjegne ponavljanje pogrešaka iz prošlosti; pozdravlja prilagodljivost misija ZSOP-a u pogledu odgovora na rusku vojnu agresiju;

67.

poziva Komisiju, ESVD i CPCC da osiguraju da reforma Sigurnosne službe Ukrajine i dalje bude prioritet EUAM-a nakon izvanrednog stanja kako bi se osigurali učinkovitiji nadzor, manje istražne ovlasti u pogledu mjera opreza i manji broj objekata za pritvor, smanjenje opsega Sigurnosne službe Ukrajine i njezina demilitarizacija, uz tromjesečnu procjenu provedbe;

68.

potiče države članice i EU da pojačaju svoju potporu naporima koje EUAM ulaže u digitalizaciju, povezanima s reformom ukrajinskog sektora civilne sigurnosti, osposobljavanjem i pružanjem tehnologija kojima se podupiru registriranje podataka, upravljanje ljudskim resursima i postupci sudske evidencije kako bi se pomoglo transparentnosti, izgradnji povjerenja u zajednici i borbi protiv korupcije; pozdravlja predanost EUAM-a jačanju uloge žena u tijelima kaznenog progona;

69.

podsjeća da prošireni mandati moraju biti popraćeni odgovarajućim resursima; zabrinut je zbog rizika raspršivanja ako EUAM obuhvati opsežne sektore, a da pritom nema odgovarajuća sredstva za ispunjavanje svoje misije; potiče države članice da ojačaju profesionalnu komponentu EUAM-a pomoću predstavnika posebnih službi kako bi se djelotvorno provele reforme i pružili praktični savjeti;

70.

poziva na proširenje mandata EUAM-a na područja borbe protiv hibridnih prijetnji, strateške komunikacije, digitalne tehnologije i kibersigurnosti kako bi se ojačala sposobnost ukrajinskih vladinih institucija za suzbijanje informacijskih prijetnji, kao što su upotreba komunikacija za narušavanje povjerenja u javne institucije, širenje dezinformacija i neprijateljske propagande, polarizacija društva i stvaranje negativnih percepcija Ukrajine u svijetu;

71.

potiče države članice da poboljšaju svoju potporu Ukrajini pri njezinim naporima da odoli ruskoj agresiji i da dodatno reformira svoj sektor obrane u kojem se odvijaju temeljne reforme koje će dugotrajno utjecati na ukrajinske oružane snage, njihovu sposobnost da omoguće sigurnost Ukrajine te povjerenje javnosti i pouzdanost; poziva države članice da hitno donesu odluku nakon političkog rješenja sukoba između Ukrajine i Rusije o pokretanju misije ZSOP-a za vojno savjetovanje i osposobljavanje u cilju pružanja pomoći Ukrajini pri djelovanju u gusto naseljenim gradskim područjima borbi, asimetričnom i kibernetičkom ratovanju i reformi njezinog sustava profesionalnog vojnog obrazovanja, koje je najznačajnije područje u kojem se može pomoći ostvarenju promjena i osigurati održivost transformacije sustava obrane;

72.

poziva EU i države članice da osnaže svoje javne reakcije na provokacije usmjerene protiv EUMM-a, posebno u slučajevima kršenja prekida vatre; podsjeća da mandat EUMM-a pokriva cijelo državno područje Gruzije unutar njezinih međunarodno priznatih granica i ustraje na nesmetanom pristupu gruzijskim regijama Abhaziji i Južnoj Osetiji;

73.

poziva Komisiju i ESVD da osiguraju odgovarajuće resurse za stožer misije EUMM, a posebno sigurne informacijske i komunikacijske kanale, opremu za noćno gledanje, kvalitetnije satelitske snimke i poboljšane kapacitete za prikupljanje i analizu obavještajnih podataka iz otvorenih izvora (OSINT);

74.

poziva Vijeće da zadrži EUAM, EUMM i EUBAM onoliko dugo koliko bude potrebno na temelju redovitih procjena njihove provedbe i potreba s obzirom na prioritete ZSOP-a te podupre strukturu koja omogućuje produljenje njihovih mandata kako bi se osigurala lakša prilagodba svim promjenama stanja na terenu; poziva na redovitu procjenu potreba drugih ili komplementarnih misija s obzirom na prioritete ZSOP-a;

75.

ponovno ističe potporu EU-a suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Republike Moldove te naporima u okviru pregovaračkog procesa formata „5+2” za postizanje mirnog, trajnog i sveobuhvatnog političkog rješenja sukoba u Pridnjestrovlju, na temelju poštovanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Moldove unutar njezinih međunarodno priznatih granica, s posebnim statusom Pridnjestrovlja, čime bi se osigurala zaštita ljudskih prava i na područjima koja trenutačno nisu pod kontrolom ustavnih vlasti; podsjeća da je 22. lipnja 2018. Opća skupština UN-a donijela rezoluciju u kojoj se Ruska Federacija poziva da bezuvjetno povuče svoje postrojbe i naoružanje s teritorija Republike Moldove, i ponovno potvrđuje svoju potporu hitnoj provedbi te rezolucije;

76.

izražava zabrinutost po pitanju nedavnog razvoja događaja na teritoriju regije Pridnjestrovlje i osuđuje ih kao štetne provokacije u vrlo nestabilnoj sigurnosnoj situaciji; poziva na smirenost kako bi se očuvala sigurnost i dobrobit ljudi koji žive s obje strane rijeke Dnjestra i u susjednim zemljama;

77.

izražava ozbiljnu zabrinutost zbog stalnih napetosti na granici između Armenije i Azerbajdžana nakon nasilnog sukoba u jesen 2020.; poziva Komisiju i ESVD da nastave graditi povjerenje, smanjivati napetosti i nastojati ostvariti mirno rješavanje sukoba između Armenije i Azerbajdžana; naglašava važnost razmjene i oslobađanja svih pritvorenika, rješavanja pitanja nestalih osoba, omogućavanja humanitarnog razminiranja, osiguravanja sigurnog i slobodnog kretanja civila u Gorskom Karabahu, pomoći stanovništvu zahvaćenom sukobima, mjera izgradnje povjerenja, međuljudskih kontakata, podržavanja aktivnosti obnove i naglašava da bi očuvanje kulturne baštine i međukulturnog dijaloga doprinijelo procesu rješavanja sukoba; smatra da posljedice tih neprijateljstava i prisutnost takozvanih ruskih „mirovnih snaga” ne bi smjele utjecati na politička zbivanja u Armeniji i budućnost plana reformi te zemlje;

78.

pozdravlja ishod sastanka na visokoj razini predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, predsjednika Republike Azerbajdžan Ilhama Alijeva i premijera Republike Armenije Nikola Pašinjana održanog 14. prosinca 2021., na kojem su oba čelnika ponovno potvrdila svoju spremnost za rad na otvorenim bilateralnim pitanjima i za pokretanje pregovora o određivanju granice, za što je EU spremna pružiti tehničku pomoć; poziva Komisiju, ESVD i države članice da potiču početak pregovora o razgraničenju i određivanju državnih granica te sklapanju održivog sporazuma koji vodi mirnom suživotu;

79.

poziva EU i države članice da ne dopuste da sukob između Azerbajdžana i Armenije postane teško rješiv;

80.

poziva Komisiju da spriječi da EU na bilo koji način primjenjuje ili financira nezakonite tehnologije nadzora te poziva EU i države članice da surađuju s vladom Azerbajdžana kako bi se zaustavila upotreba takvih nezakonitih tehnologija nadzora i represivne kibersigurnosti;

81.

izražava duboku zabrinutost zbog destabilizirajućeg i terorističkog djelovanja određenih zemalja, posebno Irana, u južnom Kavkazu; oštro osuđuje svaki teroristički čin; pozdravlja sigurnosnu suradnju između EU-a, njegovih država članica i zemalja Istočnog partnerstva te u potpunosti podržava daljnje produbljivanje suradnje u borbi protiv terorizma; poziva ESVD da što je prije moguće uspostavi sigurnosni dijalog s Armenijom kakav ima s Azerbajdžanom; poziva EU i države članice da ne dopuste da se sukob između Azerbajdžana i Armenije intenzivira;

82.

ističe sve veću ulogu Kine u regiji Istočnog partnerstva, koja je vidljiva na primjeru sklapanja sporazuma o slobodnoj trgovini s Gruzijom; naglašava potrebu da EU izradi stratešku procjenu o tome kakav učinak takva sve veća uloga može imati na utjecaj EU-a u zemljama Istočnog partnerstva i suradnju s njima;

83.

poziva ESVD da prati sve veću prisutnost Kine u zemljama Istočnog partnerstva, uključujući posljedice (i potencijalne posljedice) za unutarnju sigurnost zemalja Istočnog partnerstva te širu geopolitičku situaciju;

84.

ističe da se Peking usprotivio gospodarskim sankcijama protiv Rusije u kontekstu Ukrajine za koje tvrdi da su jednostrane i da ih nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a; naglašava da Kina još uvijek nije osudila rusko djelovanje u Ukrajini niti priznala da je Rusija napala Ukrajinu; ističe da državna televizija u Kini u velikoj mjeri zanemaruje vojnu agresiju u Ukrajini i tvrdi da su za invaziju krivi SAD i NATO;

85.

poziva na hitan embargo na uvoz nafte, ugljena, nuklearnog goriva i plina iz Rusije te na potpuno napuštanje Sjevernog toka 1. i Sjevernog toka 2.; ističe da je Sjeverni tok 2. predstavljao važan instrument kojim je Rusija za povećavala svoj politički i gospodarski utjecaj nad državama članicama i državama Istočnog partnerstva; ističe da u zemljama Istočnog partnerstva postoji velik potencijal za korištenje biogoriva te da bi one mogle bolje iskoristiti različite obnovljive izvore energije kao sredstvo smanjenja energetske ovisnosti;

86.

pozdravlja volju izraženu na posljednjem sastanku na vrhu Istočnog partnerstva održanom u prosincu 2021. da se istraži poboljšana sektorska suradnja u području energetske sigurnosti sa zainteresiranim pridruženim partnerima iz Istočnog partnerstva; ističe klimatsku sigurnost kao područje moguće daljnje suradnje između EU-a i Istočnog partnerstva;

87.

potiče države članice da razmotre osnivanje klimatskog fonda u okviru Istočnog partnerstva koji bi uključivao prekograničnu i regionalnu suradnju, zaštitu biološke raznolikosti, održivu uporabu prirodnih resursa, istraživanje i obrazovanje te bio posebno usmjeren na izgradnju kapaciteta u području zelenih tehnologija na temelju najboljih praksi u državama članicama;

o o

88.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću Europske unije, Komisiji, potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, agencijama EU-a u području obrane i kibersigurnosti, glavnom tajniku NATO-a te nacionalnim parlamentima država članica.

(1) SL L 161, 29.5.2014., str. 3.

(2) SL L 261, 30.8.2014., str. 4.

(3) SL L 260, 30.8.2014., str. 4.

(4) SL L 23, 26.1.2018., str. 4.

(5) SL L 246, 17.9.1999., str. 3.

(6) SL L 209, 14.6.2021., str. 1.

(7) SL L 202, 8.6.2021., str. 1.

(8) SL L 151, 7.6.2019., str. 15.

(9) SL L 194, 19.7.2016., str. 1.

(10) SL L 359 I, 11.10.2021., str. 6.

(11) SL L 102, 24.3.2021., str. 14.

(12) SL L 160, 7.5.2021., str. 106.

(13) SL L 160, 7.5.2021., str. 109.

(14) SL L 160, 7.5.2021., str. 112.

(15) SL L 351 I, 22.10.2020., str. 5.

(16) SL L 246, 30.7.2020., str. 12.

(17) SL L 129 I, 17.5.2019., str. 13.

(18) SL L 331, 14.12.2017., str. 57.

(19) SL L 217, 23.7.2014., str. 42.

(20) SL L 180, 21.5.2021., str. 149.

(21) SL L 248, 17.9.2008., str. 26.

(22) SL L 411, 7.12.2020., str. 1.

(23) SL C 99, 1.3.2022., str. 105.

(24) SL C 15, 12.1.2022., str. 156.

(25) SL C 494, 8.12.2021., str. 54.

(26) SL C 465, 17.11.2021., str. 87.

(27) SL C 456, 10.11.2021., str. 78.

(28) SL C 456, 10.11.2021., str. 64.

(29) SL C 404, 6.10.2021., str. 136.

(30) SL C 385, 22.9.2021., str. 40.

(31) SL C 362, 8.9.2021., str. 114.

(32) SL C 388, 13.11.2020., str. 22.

(33) SL C 28, 27.1.2020., str. 57.

(34) Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (SL L 212, 7.8.2001., str. 12.).

27.12.2022

Službeni list Europske unije

C 493/120

P9_TA(2022)0243

Prijetnje pravu na pobačaj u svijetu: moguće ukidanje prava na pobačaj u SAD-u od strane Vrhovnog suda

Rezolucija Europskog parlamenta od 9. lipnja 2022. o prijetnjama pravu na pobačaj u svijetu: moguće ukidanje prava na pobačaj u SAD-u od strane Vrhovnog suda (2022/2665(RSP))

(2022/C 493/12)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

—	uzimajući u obzir Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966.,

—	uzimajući u obzir Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena iz 1979.,

—	uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz 1965.,

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta iz 1989.,

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja iz 1984.,

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom iz 2006.,

—	uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja dogovorene 2015., a posebno ciljeve 1., 3. i 5. o iskorjenjivanju siromaštva, o dobrom zdravlju i dobrobiti odnosno o rodnoj ravnopravnosti,

—	uzimajući u obzir Pekinšku platformu za djelovanje iz 1995. i ishode njezinih revizijskih konferencija,

—	uzimajući u obzir Međunarodnu konferenciju o stanovništvu i razvoju (ICPD) održanu u Kairu 1994., njezin Program djelovanja i ishode njezinih revizijskih konferencija,

—	uzimajući u obzir sastanak na vrhu konferencije ICPD+25 u Nairobiju 2019. pod nazivom „Brže ispunjavanje obećanja” i obveze dionika u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava,

—	uzimajući u obzir seriju informacija o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima Ureda visoke povjerenice UN-a za ljudska prava (OHCHR) iz 2020.,

—	uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima iz 1950.,

—	uzimajući u obzir smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2015. naslovljene „Safe abortion: technical and policy guidance for health systems” (Siguran pobačaj: tehničke i političke smjernice za zdravstvene sustave),

—	uzimajući u obzir smjernice SZO-a od 8. ožujka 2022. naslovljene „Abortion care guideline” (Smjernice za skrb povezanu s pobačajem),

—

uzimajući u obzir izjavu Ureda visoke povjerenice UN-a za ljudska prava (OHCHR) od 14. rujna 2021. naslovljenu „UN experts denounce further attacks against right to safe abortion and Supreme Court complicity” (Stručnjaci UN-a osuđuju daljnje napade na pravo na siguran pobačaj i suučesništvo Vrhovnog suda),

—

uzimajući u obzir izvješće Fonda UN-a za stanovništvo (UNFPA) o stanju svjetskog stanovništva iz ožujka 2022. naslovljeno „Seeing the Unseen: The case for action in the neglected crisis of unintended pregnancy” (Vidjeti skriveno: Argumenti za djelovanje u slučaju zanemarene krize neželjenih trudnoća),

—	uzimajući u obzir izvješće organizacije Pew Research Center od 6. svibnja 2022. naslovljeno „America’s Abortion Quandary” (Američka dilema o pobačaju),

—	uzimajući u obzir Ustav Sjedinjenih Američkih Država,

—	uzimajući u obzir presudu u predmetu Roe/Wade, 410 US 113 (1973.),

—

uzimajući u obzir početni nacrt mišljenja većine Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država br. 19-1392 (1), koji je sudac Samuel Alito sastavio o predmetu Thomas E. Dobbs, državni službenik za zdravlje Ministarstva zdravstva savezne države Mississippi i dr. / Jackson Women’s Health Organisation i dr., iz veljače 2022., koji je u svibnju 2022. procurio u medije,

—

uzimajući u obzir prijedlog zakona teksaškog Senata br. 8 (SB 8) i povezani prijedlog zakona br. 1515 (HB 1515) pod nazivom „Relating to abortion, including abortions after detection of an unborn child’s heartbeat; authorizing a private civil right of action” (O pobačaju, uključujući pobačaje nakon pojave otkucaja srca nerođenog djeteta; odobrenje privatnoga građanskog prava na tužbu) iz rujna 2021.,

—	uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe iz 2014. o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja,

—	uzimajući u obzir članak 2. Ugovora o Europskoj uniji,

—	uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije iz 2009. („Povelja”),

—	uzimajući u obzir svoju Rezolucija od 7. listopada 2021. o zakonu američke savezne države Teksasa o pobačaju (2),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. lipnja 2021. o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU-u u kontekstu zdravlja žena (3),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. studenoga 2021. o prvoj obljetnici de facto zabrane pobačaja u Poljskoj (4),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. veljače 2019. o nazadovanju u području prava žena i rodne ravnopravnosti u EU-u (5),

—	uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a o rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena u vanjskim odnosima za razdoblje 2021. – 2025. (GAP III),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. veljače 2021. o predstojećim izazovima u području prava žena u Europi: više od 25 godina od donošenja Pekinške deklaracije i platforme za djelovanje (6),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. svibnja 2022. o posljedicama koje rat u Ukrajini ostavlja na žene (7),

—	uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

budući da je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije pobačaj ključan element sveobuhvatnih zdravstvenih usluga i da je oko 45 % svih pobačaja nesigurno, kojih se 97 % obavlja u zemljama u razvoju (8); budući da se prema podacima UNFPA-e (9) procjenjuje da se svake godine dogodi 121 milijun neželjenih trudnoća, a njih više od 60 % završi pobačajem; budući da su posljednjih godina protivnici seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava te autonomije žena ostvarili velik utjecaj na nacionalno pravo i politiku, pri čemu su na globalnoj razini, među ostalim i u nekoliko država članica, zabilježene inicijative za nazadovanje prava; budući da tom nazadovanju u pogledu prava žena na pobačaj, koje se događa diljem svijeta, također doprinosi uspon krajnje desnice;

budući da je Odbor za ukidanje diskriminacije žena primijetio da kriminalizacija pružanja pobačaja nema odvraćajući učinak; budući da, kako navodi Radna skupina UN-a o diskriminaciji žena i djevojčica, ako je pobačaj kriminaliziran i podložan pravnim ograničenjima, siguran prekid trudnoće nije moguć za sve žene zbog njihove socioekonomske situacije te time postaje povlastica za žene u socioekonomski boljem položaju, dok su žene s ograničenim sredstvima prisiljene pribjegavati nesigurnim i tajnim pobačajima, čime se ugrožavaju njihov život i zdravlje; budući da je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije „udio nesigurnih pobačaja znatno veći u zemljama s vrlo restriktivnim zakonima o pobačaju nego u zemljama s manje restriktivnim zakonima” (10);

budući da su nesigurni pobačaji glavni uzrok smrtnih slučajeva i morbiditeta rodilja koji se može spriječiti; budući da je nemogućnost pristupa sigurnoj i zakonitoj skrbi povezanoj s pobačajem ključno pitanje javnog zdravlja i ljudskih prava; budući da zabrana pobačaja i prisiljavanje žena da pribjegavaju nesigurnim i tajnim pobačajima dovodi do povećane smrtnosti i morbiditeta rodilja;

budući da je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država uspostavio presedan u povijesnom predmetu Roe/Wade (1973.), koji je kasnije potvrđen u predmetima Planned Parenthood / Casey (1992.) i Whole Woman’s Health / Hellerstedt (2016.), čime se u SAD-u jamči ustavno pravo na legalni pobačaj prije nego što je fetus sposoban preživjeti izvan maternice; budući da bi se početnim nacrtom mišljenja većine Vrhovnog suda, koji je nedavno procurio u javnost, a sastavio ga je sudac Samuel Alito o predmetu Thomas E. Dobbs, državni službenik za zdravlje Ministarstva zdravstva savezne države Mississippi / Jackson Women’s Health Organization, poništila presuda u predmetu Roe/Wade i smanjila ustavna prava u SAD-u; budući da se očekuje da će Vrhovni sud konačnu presudu donijeti do kraja lipnja 2022.; budući da nacrt mišljenja koji je procurio u javnost predstavlja najnegativniji ishod za prava na pobačaj u odnosu na to što bi Vrhovni sud mogao presuditi jer državama dopušta zabranu pobačaja u bilo kojem trenutku trudnoće i otvara mogućnost potpune zabrane pobačaja, čime bi se za žene, djevojke i djevojčice u SAD-u ukinula zaštita koju uživaju na temelju postojećih prava;

budući da bi odluka Vrhovnog suda koja bi mogla poništiti presudu Roe/Wade utjecala na živote žena, djevojaka i djevojčica diljem SAD-a, a štetne posljedice najviše bi osjetile osobe u ranjivom položaju; budući da bi poništavanje presude Roe/Wade moglo negativno utjecati i na druge aspekte seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava; budući da bi ograničenja ili zabrana prava na pobačaj u SAD-u nerazmjerno utjecali na siromašne žene, posebno žene iz rasnih zajednica, uključujući crnkinje, žene iz hispanskih i autohtonih zajednica, te na žene iz ruralnih područja, LGBTIQ osobe, žene s invaliditetom, adolescentice, migrantice, uključujući nezakonite migrantice, te kućanstva sa samohranim roditeljem koje vode žene; budući da javne usluge pobačaja mogu pružiti univerzalan pristup sigurnom i zakonitom pobačaju za sve žene, uključujući one u ranjivom socioekonomskom položaju;

budući da nacrt mišljenja Vrhovnog suda koji je procurio u javnost slijedi nedavne neumoljive napore na razini saveznih država za ograničavanje i zabranu prava na pobačaj u SAD-u te budući da su od 2011. savezne države SAD-a donijele gotovo 500 zakona kojima se ograničava pristup pobačaju; budući da će ograničenja pristupa pobačaju prisiliti osobe, posebno one koje nemaju dovoljno sredstava ili informacija, na duga putovanja, na zadržavanje trudnoće protiv njihove volje ili na nesigurne pobačaje koje provode same kod kuće, čime bi također bile izložene riziku od kaznene istrage i progona;

budući da je Teksas nedavno usvojio takozvani prijedlog zakona Senata br. 8 (SB 8), kojim se zabranjuje pobačaj nakon fetalne srčane aktivnosti, tj. nakon otprilike šest tjedana trudnoće, bez mogućnosti iznimke u slučaju silovanja i incesta ili ako je zdravstveno stanje fetusa takvo da je sigurno da neće preživjeti nakon rođenja; budući da je Vrhovni sud SAD-a dopustio da taj zakon stupi na snagu i da je Teksas uspio izbjeći sudsku ocjenu njegove ustavnosti time što provođenje zakona nije odgovornost državnih dužnosnika, već se uvodi pravna mogućnost da građani, za naknadu u iznosu od 10 000 USD, tuže svakoga tko pruži skrb povezanu s pobačajem ili nekome pomogne da dođe do pobačaja kojim se krši ta zabrana, jer je zakon teže osporiti kada ne postoji samo jedan subjekt odgovoran za njegovu provedbu; budući da se odredbom kojom se građanima omogućuje da tuže svakoga tko pruža usluge pobačaja otvara golema mogućnost za uznemiravanje;

budući da je najmanje 12 država donijelo, uvelo ili obavijestilo o svojoj namjeri da uvede zakone koji kopiraju teksaški zakon SB 8; budući da su zakonodavci država Idaho i Oklahoma nedavno donijeli zakone kojima se zabranjuje pobačaj po uzoru na zakon SB 8, uključujući, u slučaju Oklahome, od trenutka oplodnje;

budući da bi, ako Vrhovni sud odluči poništiti presudu Roe/Wade, o zakonitosti pobačaja opet odlučivale države; budući da je 13 saveznih država već donijelo zakone, koji još nisu provedivi, kojima se zabranjuje pobačaj, čiji je cilj da se u slučaju poništenja presude Roe/Wade odmah zabrani ili ograniči pristup pobačaju; budući da će ukupno 26 saveznih država, uključujući tih 13 država, sigurno ili vjerojatno ograničiti ili zabraniti pobačaj ako se ukine ustavna zaštita, s obzirom na to da bi druge države mogle pokušati ponovno aktivirati zakone donesene prije 1973., kao što su Michigan, Wisconsin i Zapadna Virginija, ili provoditi nedavno donesena ograničenja u vezi s pobačajem koja su blokirali sudovi, kao što su Alabama, Georgija, Iowa, Ohio i Južna Karolina;

budući da se gotovo svi smrtni slučajevi uzrokovani nesigurnim pobačajima događaju u zemljama u kojima je pobačaj strogo ograničen; budući da se procjenjuje da će se do druge godine nakon što zabrana stupi na snagu u SAD-u godišnji broj smrtnih slučajeva rodilja zbog nesigurnih pobačaja povećati za 21 % (11); budući da se takvi smrtni slučajevi mogu u potpunosti izbjeći;

budući da su u svijetu komplikacije povezane s trudnoćom i porodom glavni uzrok smrti adolescentica u dobi od 15 do 19 godina; budući da je Odbor UN-a za prava djeteta (12) pozvao savezne države da dekriminaliziraju pobačaj i pobrinu se za to da djevojke i djevojčice imaju pristup zakonitim i sigurnim uslugama pobačaja; budući da bi moguće zabrane pobačaja mogle dovesti do ponovnog porasta stope tinejdžerskih trudnoća u SAD-u; budući da je puno veća vjerojatnost da će majke tinejdžerke prekinuti školovanje i biti nezaposlene, čime se pogoršava začarani krug siromaštva;

budući da u kontekstu mogućeg poništenja presude Roe/Wade raste zabrinutost u pogledu zaštite podataka; budući da se s pomoću aplikacija za praćenje menstrualnog ciklusa ili alata za geolokaciju i tražilica mogu prikupljati podaci o osobama koje se nalaze u blizini klinika za pobačaj, koje su kupile tablete za pobačaj ili tražile povezane informacije; budući da bi se za te radnje osobe moglo označiti ili bi se prikupljene informacije mogle koristiti protiv njih (13);

budući da nevladine organizacije (NVO) i konzervativne skupine za strateško promišljanje koje pripadaju američkoj kršćanskoj desnici na globalnoj razini financiraju pokret protiv prava izbora; budući da je riječ o velikom iznosu sredstava; budući da bi poništavanje presude u predmetu Roe/Wade moglo potaknuti veći priljev novca te još veći pritisak skupina protiv prava izbora diljem svijeta;

budući da, ako Vrhovni sud poništi presudu u predmetu Roe/Wade, to može ohrabriti ili potaknuti pokrete protiv prava izbora da vrše pritisak na vlade i sudove izvan SAD-a kako bi se smanjila prava na pobačaj i ugrozila važna dostignuća ostvarena posljednjih desetljeća, u kojima je više od 60 zemalja (14) provelo reforme svojih zakona i politika o pobačaju kako bi se uklonila ograničenja i prepreke;

budući da je unatoč općem napretku u zaštiti seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava diljem svijeta, uključujući Europu, nazadovanje u pogledu prava na pristup sigurnom i zakonitom pobačaju razlog ozbiljne zabrinutosti; budući da bi poništavanje presude Roe/Wade moglo osnažiti pokret protiv pobačaja u Europskoj uniji; budući da je Poljska jedina država članica EU-a koja je iz svojih zakona uklonila razloge za pobačaj kada je 22. listopada 2020. nelegitimni Ustavni sud donio odluku o ukidanju dugogodišnjih prava poljskih žena, čime je de facto uvedena zabrana pobačaja; budući da je pobačaj zabranjen u Malti; budući da medicinski pobačaj u ranoj trudnoći u Slovačkoj nije zakonit, a u Mađarskoj nije moguć; budući da se pristup pobačaju narušava i u Italiji (15); budući da se u drugim državama članicama EU-a, primjerice nedavno u Hrvatskoj, uskraćuje pristup skrbi povezanoj s pobačajem (16);; budući da je od ključne važnosti da Europska unija i njezine države članice brane seksualno i reproduktivno zdravlje i prava te da naglašavaju da su prava žena neotuđiva i da ih se ne može ukinuti ili umanjiti; budući da je ključno da Unija i njezine države članice nastave ostvarivati napredak u jamčenju pristupa sigurnoj, zakonitoj i pravovremenoj skrbi povezanoj s pobačajem u skladu s preporukama i podacima Svjetske zdravstvene organizacije;

budući da seksualna i reproduktivna prava, uključujući siguran i zakonit pobačaj, predstavljaju temeljno pravo; budući da kriminalizacija, odgađanje i uskraćivanje pristupa sigurnoj i zakonitoj skrbi povezanoj s pobačajem predstavljaju oblik nasilja nad ženama, djevojkama i djevojčicama; budući da je više tijela za ljudska prava istaknulo da se uskraćivanje sigurnog i zakonitog pobačaja može smatrati mučenjem ili okrutnim, neljudskim i ponižavajućim postupanjem; budući da bi nesigurne pobačaje sa smrtnim ishodom trebalo smatrati „rodno uvjetovanim ubojstvima, žrtve kojih su isključivo žene, i to kao posljedica zakonski propisane diskriminacije” (17);

budući da međunarodna tijela za ljudska prava opetovano i dosljedno ističu da su kriminalizacija i ograničenja pobačaja u suprotnosti s međunarodnim obvezama država u pogledu ljudskih prava, koja su zaštićena međunarodnim i europskim pravom o ljudskim pravima, kao što su Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena i Europska konvencija o ljudskim pravima; budući da prisiljavanje žena da traže tajne pobačaje, putuju u druge zemlje radi tog postupka ili da svoju trudnoću iznesu do kraja protiv svoje volje predstavlja kršenje ljudskih prava žena, djevojaka i djevojčica na život, tjelesni i duhovni integritet, jednakost, nediskriminaciju i zdravlje; budući da se načelom nenazadovanja prava, koje proizlazi iz međunarodnog prava, saveznim državama zabranjuje poduzimanje koraka kojima se podrivaju, ograničavaju ili uklanjaju postojeća prava u području rodne ravnopravnosti te seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava;

budući da se u izjavi stručnjaka UN-a iz rujna 2021. (18) ističe da su „ljudska prava žena temeljna prava koja se ne mogu podrediti kulturnim, vjerskim ili političkim razmatranjima” te se navodi da je „utjecaj ideološki i vjerski motiviranog uplitanja u pitanja javnog zdravlja posebno štetan za zdravlje i dobrobit žena, djevojaka i djevojčica”;

budući da su jamčenje pristupa sveobuhvatnom seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, dobi primjerenom sveobuhvatnom seksualnom odgoju i obrazovanju o odnosima te s time povezanim uslugama, uključujući planiranje obitelji, kontracepcijske metode te siguran, zakonit i besplatan pobačaj, kao i poštovanje autonomije svake osobe i njezine sposobnosti da donosi slobodne i informirane odluke o svojem tijelu i životu preduvjet za postizanje rodne, socijalne i ekonomske ravnopravnosti; budući da ravnopravan pristup skrbi u vezi s pobačajem omogućuje ženama da bolje upravljaju svojim tijelima i povećava njihovu sposobnost da poboljšaju svoju gospodarsku dobrobit;

budući da su rodna ravnopravnost, okončanje siromaštva i iskorištavanja u svijetu te osiguravanje zdravog života i dobrobiti za sve temeljni ciljevi utvrđeni u ciljevima održivog razvoja br. 5, 1 i 3; budući da su, konkretnije, jamčenje univerzalnog pristupa seksualnom i reproduktivnom zdravlju te uklanjanje svih oblika nasilja i štetnih praksi usmjerenih protiv žena i djevojčica podciljevi u okviru ciljeva održivog razvoja br. 3 i 5; budući da su sve države članice UN-a, uključujući SAD i države članice EU-a, preuzele dužnosti i obveze u pogledu poštovanja i promicanja tih ciljeva održivog razvoja i njihovih podciljeva;

oštro osuđuje nazadovanje u području prava žena te seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava koje se događa na globalnoj razini, među ostalim u SAD-u i nekim državama članicama EU-a; podsjeća da su seksualno i reproduktivno zdravlje i prava temeljna ljudska prava koja bi trebalo štititi i ojačati i koja se ni na koji način ne smiju oslabiti ili ukinuti; duboko je zabrinut osobito zbog mjere u kojoj će takve zabrane doprinijeti traumi koju proživljavaju žrtve silovanja i incesta;

izražava snažnu solidarnost sa ženama, djevojkama i djevojčicama u SAD-u, kao i onima koji su uključeni u pružanje i zagovaranje prava i pristupa zakonitoj i sigurnoj skrbi u vezi s pobačajem u takvim teškim okolnostima te iskazuje potporu svima njima;

podsjeća Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država na važnost pridržavanja odluke u povijesnom predmetu Roe/Wade (1973.) i rezultirajuće ustavne zaštite prava na pobačaj u SAD-u;

oštro osuđuje svako nazadovanje u području ljudskih i ustavnih prava; poziva na to da se poduzmu mjere za zaštitu prava na siguran i zakonit pobačaj u SAD-u te poziva SAD da se suzdrži od bilo kakvog nazadovanja; poziva relevantna tijela SAD-a na svim razinama, u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za skrb u vezi s pobačajem, da u potpunosti dekriminaliziraju pristup uslugama pobačaja i njihovo pružanje, da zajamče sigurne, zakonite, besplatne i visokokvalitetne usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja na svojem državnom području te da ih učine lako dostupnima svim ženama i djevojčicama;

poziva vladu savezne države Teksas da brzo stavi izvan snage zakon Senata br. 8; poziva vlade saveznih država Idaho i Oklahoma da stave izvan snage svoje slične zakone, uključujući zakon HB 4327 (Oklahoma); poziva svih 26 saveznih država SAD-a koje su pokrenule zakone koji još nisu provedivi, zakone u teoriji i druge mjere u vezi sa zabranama i ograničenjima pobačaja da ih stave izvan snage i da se pobrinu za to da usklade svoje zakonodavstvo s međunarodno zaštićenim ljudskim pravima žena i međunarodnim standardima ljudskih prava;

duboko je zabrinut zbog činjenice da zabrane i druga ograničenja pobačaja nerazmjerno utječu na siromašne žene, posebno žene iz rasnih zajednica, uključujući crnkinje, žene iz hispanskih i autohtonih zajednica, te na žene iz ruralnih područja, LGBTIQ osobe, žene s invaliditetom, adolescentice, migrantice, uključujući nezakonite migrantice, te kućanstva sa samohranim roditeljem koje vode žene; naglašava da su žene koje si zbog financijskih ili logističkih prepreka ne mogu priuštiti odlazak u klinike za reproduktivno zdravlje u susjednim državama ili zemljama izložene većem riziku od nesigurnih i po život opasnih postupaka te da su prisiljene iznijeti trudnoću do kraja protiv svoje volje, što predstavlja kršenje ljudskih prava i oblik rodno uvjetovanog nasilja (19);

pozdravlja činjenicu da je Savezni zakon o zdravlju i zaštiti žena, čiji je cilj zaštita prava na skrb u vezi s pobačajem diljem SAD-a, donesen u Zastupničkom domu, ali duboko žali zbog činjenice da taj zakon nije prihvaćen u Senatu; poziva vladu SAD-a i/ili druga relevantna tijela SAD-a da poštuju, ispunjavaju i štite ljudska prava žena, djevojaka i djevojčica, među ostalim njihova prava na život, privatnost, zdravlje i jednakost te nediskriminaciju, kao i njihovu slobodu od diskriminacije, nasilja i mučenja ili okrutnog, neljudskog i ponižavajućeg postupanja, uspostavljanjem i podupiranjem pravne zaštite na saveznoj razini za pristup sigurnim, zakonitim i visokokvalitetnim uslugama u području seksualnog i reproduktivnog zdravlja, uključujući pobačaj, za sve žene, djevojke i djevojčice;

potiče predsjednika Joea Bidena i njegovu administraciju da pojačaju napore i nastave podupirati prava na pobačaj te ga poziva da zajamči pristup sigurnom i zakonitom pobačaju; potiče vladu SAD-a da uloži dodatne napore kako bi osigurala da pobačaj i kontracepcija budu integrirani u pružanje sveobuhvatnih informacija, obrazovanja i usluga u području seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava prilagođenih dobi te da budu dostupni svima; pozdravlja činjenicu da su financijska sredstva SAD-a ponovno stavljena na raspolaganje UN-ovoj agenciji za seksualno i reproduktivno zdravlje (UNFPA), te poziva vladu SAD-a i/ili druga relevantna tijela SAD-a da nastave podupirati seksualno i reproduktivno zdravlje i prava te da to čine u okviru UN-a i na drugim multilateralnim forumima;

apelira na vladu SAD-a i/ili druga relevantna tijela SAD-a da osiguraju odgovarajuću federalnu, ustavnu i zakonsku zaštitu prava na prekid trudnoće te, osim toga, potiče vladu SAD-a da u potpunosti dekriminalizira pobačaj, što zahtijeva ne samo okončanje kažnjavanja žena, djevojaka i djevojčica te drugih trudnih osoba, pružatelja zdravstvene skrbi i drugih koji pomažu s uslugama pobačaja, već i uklanjanje pobačaja iz kaznenog zakonodavstva saveznih država te ukidanje svih ostalih zakona, politika i praksi usmjerenih na kažnjavanje;

10.

snažno potiče vladu SAD-a i/ili druga relevantna tijela SAD-a da uklone sve prepreke uslugama pobačaja, uključujući pristanak ili obavješćivanje treće strane, obvezna razdoblja čekanja i odobrenja sudaca ili medicinskih vijeća te da diljem zemlje zajamče pravodoban pristup skrbi u vezi s pobačajem; poziva vladu SAD-a da se pobrine za to da se usluga pruža bez diskriminacije, uznemiravanja, prisile, straha ili zastrašivanja, uz dužno poštovanje privatnosti žena i povjerljivosti te uz odgovarajuću zaštitu i poštovanje pružatelja zdravstvene skrbi;

11.

poziva vladu SAD-a i/ili druga relevantna tijela SAD-a da reguliraju odbijanja pružatelja zdravstvene skrbi da pruže zakonite usluge pobačaja, među ostalim na temelju klauzule o prizivu savjesti, na način kojim se ženama ne uskraćuje pristup pobačaju;

12.

zabrinut je zbog prikupljanja i zlouporabe podataka o pojedincima koji traže usluge pobačaja; poziva vladu SAD-a da se pobrine za to da su zakoni i politike o zaštiti podataka u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava i da zajamči da se obradom osjetljivih osobnih informacija, kao što su zdravstveni podaci i informacije, poštuju prava pojedinaca te da se ona temelji na njihovu slobodnom, posebnom, informiranom i izričitom pristanku na prikupljanje i obradu osobnih podataka; poziva usluge digitalne distribucije da osiguraju da se u okviru svih aplikacija poštuju zakoni o upotrebi i zaštiti podataka;

13.

prepoznaje ulogu nevladinih organizacija kao pružatelja usluga i zagovornika seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u SAD-u te ih potiče da nastave sa svojim radom; potvrđuje da je tim nevladinim organizacijama potrebno odgovarajuće financiranje kako bi mogle djelovati; ističe da usluge koje pružaju te nevladine organizacije odgovaraju potrebama i ljudskim pravima žena, djevojaka i djevojčica; ističe da njihov rad ne može zamijeniti odgovornost države da zajamči pristup javnim, zakonitim i sigurnim uslugama pobačaja;

14.

poziva vladu SAD-a da poduzme potrebne mjere kako bi se osigurala socijalna potpora, osobito u slučajevima kućanstava sa samohranom majkom i tinejdžerskih trudnoća, među ostalim s pomoću univerzalne skrbi za djecu i zdravstvene skrbi;

15.

poziva vladu SAD-a da potpiše i ratificira sve preostale (20) konvencije i protokole Ujedinjenih naroda i regija u području ljudskih prava, uključujući Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena iz 1979.;

16.

duboko je zabrinut zbog mogućih posljedica za prava žena diljem svijeta u slučaju da Vrhovni sud SAD-a ukine presudu u predmetu Roe/Wade; duboko je zabrinut zbog mogućnosti odvraćajućeg učinka na određivanje prioriteta i financiranje usluga povezanih sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem i pravima, koje su uvelike već stavljene u drugi plan te su nedovoljno financirane i unutar SAD-a i na globalnoj razini; sa zabrinutošću ističe da bi u zemljama koje u velikoj mjeri ovise o pomoći SAD-a za programe javnog zdravlja njezino ukidanje moglo utjecati na predanost tih vlada osiguravanju usluga pobačaja i drugim reproduktivnim pravima;

17.

pozdravlja nedavne pozitivne pomake u pogledu prava na pobačaj u Argentini, Meksiku, Ekvadoru, Kolumbiji i Čileu koji ukazuju na važan iskorak u području prava žena u Južnoj Americi, kao i u drugim zemljama diljem svijeta, kao što su Angola, Indija, Kenija, Novi Zeland, Sjeverna Irska, Južna Koreja i Tajland;

18.

naglašava da je važno osigurati sudjelovanje žena, djevojaka i djevojčica u oblikovanju zakona i politika koji na njih utječu i koji se odnose na njihova ljudska prava, uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje i prava, posebno skrb u vezi s pobačajem, te da im se u slučaju kršenja njihovih prava zajamče pravda i pravna zaštita;

19.

ističe nedostatak pristupa kontracepcijskim sredstvima i postojeće nezadovoljene potrebe (21); ističe da žene snose nerazmjernu odgovornost za kontracepciju, koju bi trebale dijeliti s muškarcima; u tom pogledu naglašava da je potrebno razviti i promicati kontracepcijska sredstva za muškarce kako bi se smanjio broj neželjenih trudnoća; naglašava da bi prednost trebalo dati borbi protiv seksualnog nasilja i sveobuhvatnom obrazovanju o seksualnosti i odnosima za sve koje je primjereno dobi i utemeljeno na dokazima, nizu visokokvalitetnih, dostupnih, sigurnih, cjenovno pristupačnih i, prema potrebi, besplatnih kontracepcijskih metoda i potrepština te savjetovanju o planiranju obitelji, kao i zdravstvenim uslugama;

20.

poziva EU i države članice da pruže svu moguću potporu, uključujući i onu financijsku, organizacijama civilnog društva sa sjedištem u SAD-u koje štite, promiču i pružaju seksualno i reproduktivno zdravlje i prava u toj zemlji, kao izraz svoje nepokolebljive predanosti tim pravima; nadalje poziva države članice da pruže sigurno utočište svim zdravstvenim djelatnicima koji bi mogli biti izloženi riziku od sudskog progona ili drugih oblika uznemiravanja zbog svojeg legitimnog rada u pružanju skrbi u vezi s pobačajem;

21.

poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje, Komisiju i sve države članice EU-a da iskoriste sve instrumente koji su im na raspolaganju kako bi ojačale svoje djelovanje u borbi protiv nazadovanja u pogledu prava žena te seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, među ostalim nadoknadom svakog mogućeg smanjenja financijskih sredstava SAD-a za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava na globalnoj razini te snažnim zagovaranjem i davanjem prednosti univerzalnom pristupu sigurnom i zakonitom pobačaju i drugim oblicima seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u svojim vanjskim odnosima;

22.

poziva EU i njegove države članice da potaknu vladu SAD-a da na saveznoj razini uspostavi pravnu zaštitu prava na pobačaj te da ta pitanja ljudskih prava tematiziraju u svojim odnosima sa SAD-om na svim razinama i na svim relevantnim međunarodnim forumima, ističući da ona predstavljaju oblik nasilja nad ženama, djevojkama i djevojčicama; nadalje poziva Delegaciju EU-a u SAD-u da u suradnji s relevantnim američkim tijelima i u lokalnoj provedbi GAP-a III prednost da seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima;

23.

poziva EU i njegove države članice da snažno podupru seksualno i reproduktivno zdravlje i prava za sve, među ostalim promicanjem pojačane pravne zaštite unutar granica EU-a i uklanjanjem prepreka ostvarivanju tih prava;

24.

poziva EU i njegove države članice da uključe pravo na pobačaj u Povelju;

25.

poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje, delegacije EU-a i veleposlanstva država članica diljem svijeta da proaktivno pomažu borcima za ljudska prava koji se bave seksualnim i reproduktivnim zdravljem i pravima te da ih zaštite, posebno u zemljama u kojima je ograničeno pravo na pobačaj i pristup pobačaju;

26.

poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava i povjerenicu zaduženu za rodnu ravnopravnost da, u slučaju ukidanja presude u predmetu Roe/Wade, uzmu u obzir osudu i odbacivanje tog kršenja seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava žena i njihova prava na zdravstvenu skrb, kao i pravne nesigurnosti koju će to prouzročiti u komunikaciji sa službenicima SAD-a;

27.

ističe da je u skladu s Pekinškom platformom za djelovanje i Programom djelovanja ICPD-a potrebno zaštititi prava svih pojedinaca na tjelesni integritet i autonomiju te osigurati pristup osnovnim uslugama kojima se ostvaruje to pravo; naglašava da je pristup zdravstvenoj skrbi temeljno ljudsko pravo i da je država obvezna pružati i jamčiti zdravstvenu skrb za sve; poziva na to da se u nacionalne strategije, politike i programe za univerzalno zdravstveno osiguranje uključi sveobuhvatni globalni pristup u području osnovnog seksualnog i reproduktivnog zdravlja, uključujući mjere za sprečavanje i izbjegavanje nesigurnih i nezakonitih pobačaja, kao i odredbu o skrbi nakon pobačaja; žali zbog činjenice da zdravstvena skrb nije dostupna svima u SAD-u; podsjeća da je siromaštvo usko povezano s prisilnim nastavkom trudnoće i nedostatkom mogućnosti sigurnog i zakonitog pobačaja;

28.

ponovno potvrđuje da pobačaj uvijek mora biti dobrovoljna odluka koja se temelji na zahtjevu osobe i koja se donosi slobodnom voljom u skladu s medicinskim standardima i dostupnosti, pristupačnosti, priuštivosti i sigurnosti na temelju smjernica Svjetske zdravstvene organizacije; poziva države članice da osiguraju univerzalan pristup sigurnom i zakonitom pobačaju te poštovanje prava na slobodu, privatnost i najbolju moguću zdravstvenu skrb;

29.

apelira na države članice da dekriminaliziraju pobačaj te uklone i suzbiju prepreke sigurnom i zakonitom pobačaju i pristupu seksualnoj i reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi i uslugama; poziva države članice da zajamče pristup sigurnim, zakonitim i besplatnim uslugama pobačaja, uslugama i potrepštinama u području prenatalne skrbi i skrbi o rodiljama, dobrovoljnom planiranju obitelji, kontracepcijskim sredstvima, uslugama prilagođenima mladima, kao i mjerama prevencije HIV-a, liječenju, skrbi i potpori, bez diskriminacije;

30.

osuđuje činjenicu da žene ne mogu pristupiti uslugama pobačaja zbog prakse uobičajene u nekim državama članicama u kojima liječnici, a ponekad i cijele zdravstvene ustanove, odbiju pružati zdravstvene usluge na temelju takozvanog priziva savjesti, što dovodi do uskraćivanja skrbi u vezi s pobačajem na temelju vjere ili savjesti te ugrožava život i prava žena; primjećuje da se prigovor savjesti često primjenjuje u situacijama u kojima bi bilo kakva odgoda mogla ugroziti život ili zdravlje pacijenta;

31.

apelira na Komisiju da u potpunosti iskoristi svoje ovlasti u području zdravstvene politike i da pruži podršku državama članicama u jamčenju univerzalnog pristupa seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima u okviru programa „EU za zdravlje” za razdoblje 2021. – 2027.; u promicanju informacija i obrazovanja u području zdravlja; u jačanju nacionalnih zdravstvenih sustava i uzlaznoj konvergenciji zdravstvenih standarda kako bi se smanjile zdravstvene nejednakosti unutar država članica i među njima; te u olakšavanju razmjene najboljih praksi među državama članicama u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava; poziva države članice da napreduju na putu prema univerzalnom zdravstvenom osiguranju, za što su od ključne važnosti seksualno i reproduktivno zdravlje i prava;

32.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Europske komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku Europske unije za ljudska prava, predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država i njegovoj administraciji, Kongresu SAD-a te Vrhovnom sudu SAD-a.

(1) https://www.politico.com/news/2022/05/02/supreme-court-abortion-draft-opinion-00029473

(2) SL C 132, 24.3.2022., str. 189.

(3) SL C 81, 18.2.2022., str. 43.

(4) SL C 205, 20.5.2022., str. 44.

(5) SL C 449, 23.12.2020., str. 102.

(6) SL C 465, 17.11.2021., str. 160.

(7) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0206.

(8) https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/abortion

(9) Izvješće UNFPA-e o stanju svjetskog stanovništva, Seeing the Unseen: The case for action in the neglected crisis of unintended pregnancy (Vidjeti skriveno: Argumenti za djelovanje u slučaju zanemarene krize neželjenih trudnoća), ožujak 2022.

(10) https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/abortion

(11) https://ncpolicywatch.com/2022/05/05/study-shows-an-abortion-ban-may-lead-to-a-21-increase-in-pregnancy-related-deaths/

(12) Odbor UN-a za prava djeteta, Opća napomena br. 20 od 6. prosinca 2016. o provedbi prava djeteta tijekom adolescencije, točka 60.

(13) https://www.vice.com/en/article/m7vzjb/location-data-abortion-clinics-safegraph-planned-parenthood

(14) https://reproductiverights.org/maps/worlds-abortion-laws/

(15) https://search.coe.int/cm/Pages/result_details.aspx?ObjectId=0900001680687bdc; http://www.refreg.ep.parl.union.eu/RegData/etudes/BRIE/2018/608853/IPOL_BRI(2018)608853_EN.pdf

(16) https://www.roda.hr/udruga/dokumentacijski-centar/reakcije/zahtjevi-organizacija-civilnog-drustva-za-dostupan-siguran-i-legalan-prekid-trudnoce-u-rh.html

(17) https://view.officeapps.live.com/op/view.aspx?src=https%3A%2F%2Fwww.ohchr.org%2Fsites%2Fdefault%2Ffiles%2FHRBodies%2FHRC%2FRegularSessions%2FSession35%2FDocuments%2FA_HRC_35_23_AUV.docx&wdOrigin=BROWSELINK https://view.officeapps.live.com/op/view.aspx?src=https%3A%2F%2Fwww.ohchr.org%2Fsites%2Fdefault%2Ffiles%2FHRBodies%2FHRC%2FRegularSessions%2FSession35%2FDocuments%2FA_HRC_35_23_AUV.docx&wdOrigin=BROWSELINK

(18) https://www.ohchr.org/en/statements/2021/09/united-states-un-experts-denounce-further-attacks-against-right-safe-abortion

(19) https://www.ohchr.org/Documents/Issues/Women/WRGS/SexualHealth/ INFO_Abortion_WEB.pdf

(20) Uključujući, među ostalim, Fakultativni protokol uz Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (1999.), Američku konvenciju o ljudskim pravima (1969.), Dodatni protokol uz Američku konvenciju o ljudskim pravima u području gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava (1988.), Protokol uz Američku konvenciju o ljudskim pravima za ukidanje smrtne kazne (1990.), Prvi i drugi fakultativni protokol uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (1966. odnosno 1989.), Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966.), Fakultativni protokol uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (2008.), Fakultativni protokol uz Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (2002.), Konvenciju UN-a o pravima djeteta (1989.), Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta o postupku komunikacije (2011.), Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji (1990.), Konvenciju o statusu izbjeglica (1951.), Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka (2006.), Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom (2006.) i Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom (2006.).

(21) Izvješće UNFPA-e o stanju svjetskog stanovništva, Seeing the Unseen: The case for action in the neglected crisis of unintended pregnancy (Vidjeti skriveno: Argumenti za djelovanje u slučaju zanemarene krize neželjenih trudnoća), 30. ožujka 2022.

27.12.2022

Službeni list Europske unije

C 493/136

P9_TA(2022)0235

Vanjska, sigurnosna i obrambena politika EU-a nakon ruske ratne agresije na Ukrajinu

Preporuka Europskog parlamenta Vijeću od 8. lipnja 2022. o preporuci Europskog parlamenta Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici EU-a nakon ruske ratne agresije na Ukrajinu (2022/2039(INI))

(2022/C 493/15)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir naslove II., III. i V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i obvezu iz preambule o provedbi vanjske, sigurnosne i obrambene politike, a posebno njegov članak 10. stavke 1. i 2., članak 13. stavak 2., članak 14. stavak 1., članak 16. stavak 1., članak 24. stavak 1., članke 26., 36., 41., članak 42. stavke 2., 3., 6. i 7., članke 44., 45., 46. i Protokol br. 10,

—	uzimajući u obzir akcijski plan naslovljen „Strateški kompas za sigurnost i obranu – za Europsku uniju koja štiti svoje građane, vrijednosti i interese te doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti”, kako ga je odobrilo Vijeće 21. ožujka 2022. i prihvatilo Europsko vijeće 25. ožujka 2022.,

—	uzimajući u obzir Izjavu iz Versaillesa koju su 11. ožujka 2022. donijeli čelnici država ili vlada EU-a,

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 18. svibnja 2022. o analizi nedostatnih ulaganja u obranu i o daljnjim koracima (JOIN(2022)0024),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. veljače 2022. naslovljenu „Provedba zajedničke vanjske i sigurnosne politike – godišnje izvješće za 2021.” (1),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. veljače 2022. naslovljenu „Provedba zajedničke vanjske i sigurnosne politike – godišnje izvješće za 2021.” (2),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. veljače 2022. naslovljenu „Doprinos Komisije europskoj obrani” (COM(2022)0060),

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 22. ožujka 2021. o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2015/528 (3),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. ožujka 2017. naslovljenu „Ustavne, pravne i institucijske posljedice zajedničke sigurnosne i obrambene politike: mogućnosti koje daje Ugovor iz Lisabona” (4),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. travnja 2022. o zaključcima sastanka Europskog vijeća od 24. i 25. ožujka 2022., uključujući najnovija događanja u ratu protiv Ukrajine te sankcije EU protiv Rusije i njihovu provedbu (5),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. ožujka 2022. o potrebi za hitnim akcijskim planom EU-a u cilju osiguravanja sigurnosti opskrbe hranom unutar i izvan EU-a s obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu (6),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. ožujka 2022. o ruskoj agresiji na Ukrajinu (7),

—	uzimajući u obzir izjave čelnikâ Parlamenta od 16. i 24. veljače 2022. o Ukrajini,

—	uzimajući u obzir izvješće o konačnim rezultatima Konferencije o budućnosti Europe iz svibnja 2022.,

—	uzimajući u obzir priopćenje sa sastanka na vrhu u Bruxellesu koje su izdali čelnici država i vlada koji su sudjelovali na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća u Bruxellesu 14. lipnja 2021.,

—	uzimajući u obzir analizu i preporuke Skupine za razmatranje koju je imenovao glavni tajnik NATO-a od 25. studenoga 2020. naslovljene „NATO 2030.: Ujedinjeni za novo doba”,

—	uzimajući u obzir rezolucije Opće skupštine UN-a od 2. ožujka 2022. o agresiji na Ukrajinu, od 24. ožujka 2022. o humanitarnim posljedicama agresije na Ukrajinu i od 7. travnja 2022. o suspenziji prava na članstvo Ruske Federacije u Vijeću za ljudska prava,

—	uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica s jedne strane i Ukrajine s druge strane (8), uključujući Detaljan i sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini koji je stupio na snagu 1. rujna 2017.,

—	uzimajući u obzir odluke Vijeća o mjerama ograničavanja koje je EU donio protiv Rusije zbog njezina rata u Ukrajini,

—	uzimajući u obzir Sporazum o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju s jedne strane i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske s druge strane (9) (Sporazum o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine),

—	uzimajući u obzir članak 118. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0164/2022),

budući da je ničim izazvana i neopravdana agresija Ruske Federacije na Ukrajinu, nakon ruske invazije na Gruziju 2008. i drugih agresivnih djelovanja diljem svijeta, očigledno kršenje međunarodnog prava, Povelje UN-a i načela sadržanih u Helsinškom završnom aktu iz 1975., Memoranduma iz Budimpešte iz 1994. i Pariške povelje za novu Europu od 19.-21. studenog 1990., te ozbiljno narušava europsku i svjetsku sigurnost i stabilnost;

budući da Ruska Federacija nije postupila u skladu s nalogom koji je Međunarodni sud izdao 16. ožujka 2022. i kojim se od Rusije nedvosmisleno traži da smjesta prekine svoje vojne operacije i osigura da nikakve vojne jedinice ili nezakonite oružane snage koje možda vodi ili podržava, kao ni bilo kakve organizacije i osobe koje su možda pod njezinom kontrolom ili vodstvom, ne poduzimaju nikakve korake u nastavku sadašnjih vojnih operacija;

budući da ruska invazija na Ukrajinu predstavlja napad na sam europski mirovni poredak te stoga ugrožava temelje na kojima je izgrađena vanjska, sigurnosna i obrambena politika Unije; budući da ustrajni pokušaji Rusije da stvori nestabilnost u susjedstvu Unije i na globalnoj razini te da ugrozi i silom izmjeni europski sigurnosni poredak zahtijeva da Unija znatno i odlučno osnaži koheziju i djelotvornost svoje vanjske, sigurnosne i obrambene politike;

D.	budući da su tisuće Ukrajinaca izgubili živote u ratu koji je Ruska Federacija povela protiv Ukrajine od 2014.; budući da su tisuće ranjene, a više od 10 milijuna bilo je prisiljeno napustiti svoje domove ili pobjeći u susjedne zemlje;

E.	budući da ruske oružane snage namjerno i neselektivno bombardiraju civilnu infrastrukturu, uključujući domove i skloništa, jaslice, škole, bolnice, objekte za hitne slučajeve i ustanove za pružanje skrbi te željezničke i autobusne kolodvore;

budući da prema navodima Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava ti napadi uzrokuju neizmjernu ljudsku patnju i predstavljaju ratne zločine i zločine protiv čovječnosti; budući da su mučenja i ubojstva civila te sve više prijavljenih slučajeva trgovanja ljudima, seksualnog nasilja, izrabljivanja, silovanja i zlostavljanja žena i djece strašni ratni zločini koje je potrebno hitno istražiti i dokumentirati kako bi se počiniteljima moglo suditi; budući da je u tijeku međunarodna istraga zločina počinjenih u Buči; budući da invazija na Ukrajinu ispunjava kriterije za kazneno djelo agresije kako je definirano u članku 8.a Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda, a zlodjela koja je počinila ruska vojska i njezini posrednici ispunjavaju kriterije definicije genocida iz Konvencije UN-a iz 1948; budući da donositelji odluka i počinitelji moraju biti privedeni međunarodnom kaznenom pravosuđu;

budući da je ruska invazija na Ukrajinu dovela rat u Europu te mi Europljani u Europskoj uniji sad moramo iskoristiti svu svoju odlučnost i snagu na zaštitu i obranu ove Unije te vrijednosti i načela za koje se ona zalaže, među ostalim načelo teritorijalne cjelovitosti, nacionalnog suvereniteta i međunarodnog poretka temeljenog na pravilima;

budući da je izostanak prikladnog odgovora na ruske agresije protiv Gruzije 2008. i protiv Ukrajine 2014. potaknuo Rusiju da nastavi s agresivnim vojnim i političkim kampanjama, što se odnosi i na opću invaziju na Ukrajinu, čime je oslabljen i ugrožen međunarodni poredak temeljen na pravilima te stabilnost u Europi i svijetu;

I.	budući da je strateški cilj slobodnog svijeta pomoći Ukrajini da konačno pobijedi ruskog agresora i ponovno uspostavi kontrolu nad svojim međunarodno priznatim teritorijem;

J.	budući da se ratna agresija Ruske Federacije na Ukrajinu i njezin napad na europski mirovni poredak odvijaju u kontekstu ozbiljne represije nad civilnim društvom i političkom oporbom u Rusiji, s ciljem osiguravanja opstanka sve totalitarnijeg režima;

budući da je obrana Europe prije svega obveza svih europskih demokracija; budući da ta obveza mora biti usklađena s primjerenim financijskim ciljevima i ciljevima u pogledu vojnog kapaciteta; budući da je Unija odlučna u obavljanju svoje uloge u suzbijanju pokušaja Ruske Federacije da uništi temelje međunarodne sigurnosti i stabilnosti, među ostalim u bliskoj suradnji s NATO-om koji je temelj kolektivne obrane svojih država članica; budući da su 18. svibnja 2022. Finska i Švedska službeno podnijele zahtjev za pristupanje NATO-u; budući da je važno da sve članice NATO-a brzo ratificiraju protokole o pristupanju Finske i Švedske; budući da Turska pokazuje nevoljkost da prihvati zahtjeve Finske i Švedske za pristupanje NATO-u; budući da je članak 42. stavak 7. UEU-a i dalje važan sastavni dio europske sigurnosne strukture koji pruža potporu i zaštitu svim državama članicama EU-a; budući da je Parlament izrazio iskrenu zahvalnost na obnovljenoj pomoći i suradnji SAD-a kada je riječ o zaštiti i podupiranju europske teritorijalne obrane;

L.	budući da Ukrajina ima temeljno pravo na samoobranu u skladu s člankom 51. Povelje UN-a; budući da Parlament odaje priznanje ukrajinskom narodu na njegovoj hrabrosti u obrani svoje zemlje i naših zajedničkih vrijednosti slobode i demokracije te da ih neće napustiti;

budući da je Parlament, u svojoj Rezoluciji od 1. ožujka 2022. o ruskoj agresiji na Ukrajinu, pozvao institucije EU-a da rade na dodjeli statusa zemlje kandidatkinje Ukrajini za članstvo u EU-u i da u međuvremenu nastave raditi na njezinoj integraciji u jedinstveno tržište EU-a u skladu sa Sporazumom o pridruživanju između EU-a i Ukrajine;

budući da će savjetodavna misija Europske unije (EUAM) u Ukrajini u okviru svog obnovljenog mandata omogućiti blisku suradnju Međunarodnog kaznenog suda, agencije Unije Eurojust i država članica kojom će se poduzeti mjere kojima se izravno podržava istraga i kazneni progon međunarodnih zločina u Ukrajini;

budući da bi Parlament trebao započeti duboku analizu razloga zbog kojih Unija, njezine države članice i partneri istomišljenici u međunarodnoj zajednici nisu uspjeli zaustaviti rusku ratnu agresiju na Ukrajinu, kojom se krši Povelja UN-a i koja je stoga napad na samu srž europskog mirovnog i sigurnosnog poretka, na njezine vrijednosti i blagostanje i na njezine demokratske temelje, te analizirati pouke iz prethodnih pogrešaka počinjenih u politici prema Rusiji, počevši od neuspjeha da se osigura potpuna provedba sporazuma o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008. uz posredovanje EU-a, kao i istrage slučajeva kršenja sankcija uvedenih od 2014.;

P.	budući da je Vijeće u Strateškom kompasu potvrdilo da na cijelom zapadnom Balkanu još uvijek ne vladaju sigurnost i stabilnost te da postoji rizik od potencijalnog učinka prelijevanja uzrokovanog trenutačnim pogoršanjem sigurnosne situacije u Europi;

budući da hitno potrebno pojačati pripravnost kako bi se moglo bolje nositi s cijelim spektrom budućih kriza, posebno humanitarnih i sigurnosnih; budući da Unija mora upotrijebiti sve instrumente koji su joj na raspolaganju, s naglaskom na pravodobno uključivanje, kako bi se zaštitili Unija i njezini građani, njezine vrijednosti i interesi te radi doprinosa međunarodnom miru i sigurnosti; budući da je potrebno da Unija surađuje sa svojim saveznicima;

budući da su žene, djevojčice i ranjive skupine nerazmjerno pogođene oružanim sukobima; budući da konstruktivan angažman žena i djevojčica u sprečavanju i rješavanju sukoba te obnovi povećava održivost mira; budući da su se institucije EU-a obvezale na uključivanje rodne ravnopravnosti u Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost III, koji obuhvaća sva područja zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP);

S.	budući da bi aktivna uloga Parlamenta u uspostavi okvira zajedničke obrambene politike Unije i zajedničke obrane te njegova politička potpora tom okviru i demokratski nadzor nad njim učvrstili i unaprijedili predstavničke i demokratske temelje Unije;

T.	budući da se funkcioniranje Unije temelji na predstavničkoj demokraciji i budući da su građani EU-a na razini Unije izravno zastupljeni u Parlamentu;

U.	budući da bi svaka institucija EU-a trebala potpuno iskoristiti ovlasti koje su joj dodijeljene u Ugovorima i u skladu s postupcima, uvjetima i ciljevima koji su u njima utvrđeni; budući da bi institucije trebale međusobno lojalno surađivati;

budući da nadležnost Unije u pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike obuhvaća sva područja vanjske politike i sva pitanja koja se odnose na sigurnost Unije, uključujući postupno oblikovanje zajedničke obrambene politike koja bi mogla voditi prema zajedničkoj obrambenoj uniji u skladu s člankom 24. i člankom 42. stavkom 2. UEU-a, ako tako jednoglasno odluči Europsko vijeće;

W.	budući da je posebna uloga Parlamenta u vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici Unije definirana u Ugovorima;

X.	budući da bi Parlament, zajedno s Vijećem, trebao izvršavati proračunsku funkciju u tom području, kako je predviđeno člankom 41. UEU-a, te da bi trebao izvršavati svoju funkciju političkog savjetovanja, kako je predviđeno člankom 36. UEU-a;

budući da se tijekom donošenja odluka Europskog Vijeća i Vijeća u području vanjske, sigurnosne i obrambene politike izvršna vlast Europske unije sastoji od Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeća, Političkog i sigurnosnog odbora i podređenih agencija; budući da se u članku 24. UEU-a navodi da „države članice aktivno i bez zadrške podupiru vanjsku i sigurnosnu politiku Unije u duhu lojalnosti i uzajamne solidarnosti” te da „se suzdržavaju od svakog djelovanja koje je suprotno interesima Unije ili koje bi moglo narušiti njezinu učinkovitost kao kohezivne snage u međunarodnim odnosima”;

Z.	budući da je Parlament jedina institucija koja može zakonito izvršavati funkciju političke kontrole i nadzora nad izvršnom vlasti na razini Unije;

AA.	budući da bi produbljivanje suradnje u području obrane među državama članicama na razini Unije trebalo ići ruku pod ruku s jačanjem parlamentarnog nadzora i kontrole koje provode Europski parlament i nacionalni parlamenti;

AB.

budući da će potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, prema potrebi zajedno s Komisijom, Parlamentu pružati svoja detaljna stajališta o preporukama u nastavku, posebno ako se odnose na proračunsku funkciju Parlamenta i njegovu funkciju političkog nadzora nad vanjskom, sigurnosnom i obrambenom politikom Unije;

AC.	budući da bi suradnja država članica i partnera u skladu s člankom 42. stavkom 2., člancima 45. i 46. UEU-a trebala imati koristi od pravne osobnosti, povlastica i imuniteta koji se osiguravaju Ugovorima;

AD.	budući da Unija teži promicati mirna i uključiva društva za održivi razvoj, pružati pristup pravdi za sve i izgradnji učinkovitih, odgovornih i uključivih institucija na svim razinama;

AE.	budući da Unija zajedno sa svojim saveznicima mora težiti očuvanju mirovnog i sigurnosnog poretka kako bi se europskom kontinentu i njegovim stanovnicima osigurao mir i sigurnost koje zaslužuju; budući da je rat u Ukrajini razotkrio nedostatke trenutačne globalne sigurnosne strukture;

AF.

budući da je zbog višedimenzionalne prirode neprijateljskog djelovanja Rusije važno razmotriti i osmisliti obranu slobodne Europe na cjelovit način i uključiti sva kritična područja koja uključuju obranu, međunarodnu suradnju, medije i kritične civilne infrastrukture, tehnologiju, lance opskrbe i energetiku;

AG.	budući da Unija svjedoči najizravnijoj prijetnji svojoj teritorijalnoj sigurnosti od završetka Drugog svjetskog rata; budući da je aktualna kriza otkrila potrebu za raspravom o proračunu EU-a, posebno s obzirom na tekuću raspravu o tome koju vrstu vojne opreme ili potpore Unije može pružiti;

AH.	budući da je dezinformiranje i propagandu potrebno što prije suzbiti u pravnom i tehničkom smislu, osobito u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u na području zapadnog Balkana i zemljama Istočnog partnerstva;

AI.	budući da je Vijeće u ožujku 2022. usvojilo Strateški kompas; budući da je cilj Strateškog kompasa Uniji pružiti alate kako bi bila učinkoviti pružatelj sigurnosti u neprijateljskom okruženju i odlučniji globalni akter za mir i sigurnost ljudi;

AJ.	budući da je sve inicijative EU-a usmjerene na jačanje europske obrane potrebno redovito ažurirati u skladu sa zaključcima Strateškog kompasa i budućim preispitivanjima analize prijetnji;

AK.	budući da je sva dodatna sredstva namijenjena ostvarenju cilja potrošnje najmanje 2 % BDP-a na obranu potrebno iskoristiti na koordiniran i kooperativan način, uz potpuno iskorištavanje instrumenata obrane EU-a kako bi se prevladali nedostaci u sposobnostima i ojačala europska obrana;

AL.	budući da će potpuno iskorištavanje djelovanja u području razvoja zajedničkih obrambenih sposobnosti EU-a, posebno stalne strukturirane suradnje (PESCO) i Europskog fonda za obranu, pridonijeti povećanju kako sigurnost saveznika NATO-a tako i država članica;

AM.	budući da bi države članice trebale izbjegavati neusklađene mjere koje bi mogle dodatno pogoršati rascjepkanost i udvostručavanje europske obrambene industrijske baze, čime bi se bolje iskoristio novac poreznih obveznika;

AN.

budući da je provedba sankcija i dalje jedan od ključnih elemenata instrumentarija Unije za suprotstavljanje ruskome ratu protiv Ukrajine te budući da se stoga moraju staviti na raspolaganje sva sredstva na razini EU-a i država članica kako bi se osigurala potpuna provedba sankcija; budući da je Vijeće djelovalo brzo i ujedinjeno te je dosad usvojilo pet paketa sankcija protiv Rusije zbog njezina rata u Ukrajini, uključujući pojedinačne sankcije, kao što su zamrzavanje imovine i ograničenja putovanja; gospodarske sankcije usmjerene na financijski, trgovinski, energetski, prometni, tehnološki i obrambeni sektor; ograničenja za medije; diplomatske mjere; ograničenja gospodarskih odnosa s Krimom i Sevastopoljem te s područjima Donjecka i Luganska, koja nisu pod kontrolom vlade, kao i mjere koje se odnose na gospodarsku suradnju;

AO.	budući da ruska agresija na Ukrajinu ima sekundarne posljedice koje utječu na međunarodne odnose, globalne saveze, industrijsku proizvodnju i lance opskrbe na makrorazini, što utječe na sigurnost opskrbe hranom i životnu egzistenciju;

AP.	budući da Narodna Republika Kina svojim izjavama i radnjama iskazuje potporu i razumijevanje za položaj Rusije, promiče ruske argumente i očite laži te nije voljna u potpunosti podržati suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine;

AQ.	budući da Europsko vijeće i Vijeće jednoglasno sastavljaju i provode ZVSP, osim ako Ugovorima nisu predviđene iznimke, kao i člankom 24. UEU-a;

AR.

budući da Parlament, koji na razini Unije izravno predstavlja građane EU-a, ima jedinstven položaj u institucijama EU-a i središnju ulogu u postupku usklađivanja donošenja odluka u EU-u sa željama građana, među ostalim u području vanjske politike, kako je navedeno u završnom izvješću Konferencije o budućnosti Europe;

preporučuje Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku:

(a)

da ponovno istaknu snažnu potporu teritorijalnoj cjelovitosti, suverenosti i neovisnosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica; da pruže svu potrebnu materijalnu, vojnu, financijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini i pripreme se da u najvećoj mogućoj mjeri doprinesu ponovnoj izgradnji zemlje nakon rata jer demokracija i sloboda ovise o blagostanju i gospodarskoj stabilnosti; da uspostave pravni instrument kojim se omogućuje zapljena zamrznute ruske imovine i sredstava te njihova upotreba za odštetu i obnovu Ukrajine;

(b)

da nastave graditi na temeljima odlučnosti i jedinstva iskazanog pri izbijanju rata u Ukrajini i hitno ostvare rezultate u skladu s iskazanom razinom ambicija; da ostvare istinski napredak u vanjskoj politici i obrambenoj suradnji na razini Unije kako je navedeno u Izjavi iz Versaillesa i zaključcima Vijeća od 24. i 25. ožujka 2022.;

(c)	da se usuglase da bi Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku trebao biti prisutan ex officio u formatima pregovora koje su pokrenule ili vode države članice EU-a;

(d)

da uvedu glasovanje kvalificiranom većinom za određena područja vanjske politike, kako je već predviđeno Ugovorima, primjerice za donošenje režima sankcija protiv pojedinaca, te da teže proširenju takvog glasovanja na područje vanjske politike u Vijeću kako bi se povećala djelotvornost vanjske politike EU-a;

(e)	da osiguraju da se države članice pridržavaju načela Ugovorâ, posebno članka 24. UEU-a, u kojem se navodi da „države članice aktivno i bez zadrške podupiru vanjsku i sigurnosnu politiku Unije u duhu lojalnosti i uzajamne solidarnosti”;

(f)

da ostvare brz napredak u uspostavi obrambene unije s ambicioznijim kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim ciljevima tako da provedu konkretne mjere utvrđene Strateškim kompasom, što bi služilo kao početna točka za provedbu zajedničke obrane EU-a, u skladu s odredbom iz članka 42. stavka 2. UEU-a;

(g)

da ojača suradnju s partnerima istomišljenicima, osobito s transatlantskim saveznicima NATO-a, kako bi se zadržalo najveće moguće jedinstvo u obrani međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, čime bi se promicali i branili mir, demokratska načela i poštovanje ljudskih prava i omogućilo da ekonomske ovisnosti ne prevladaju nad obranom ljudskih prava i vrijednosti za koje se Unija zalaže; da se posebno usredotoče na takvu suradnju sa zemljama globalnog juga te u tu svrhu iskoriste razvojnu suradnju i strategiju Global Gateway; da naglase potrebu za međunarodnom suradnjom u pitanjima sigurnosti opskrbe hranom;

(h)	da uspostave redovito Vijeće ministara obrane EU-a;

(i)

da stratešku autonomiju Unije učine sveobuhvatnim ciljem u svim područjima te temeljnim i cjelovitim pristupom vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici i vanjskom djelovanju, kako bi Unija mogla djelovati samostalno kada je to potrebno te s partnerima kad je to moguće i kako bi imala važnu ulogu na međunarodnoj sceni; da izrade alate za suzbijanje gospodarske prisile te da što prije ostvare prehrambenu neovisnost i potpunu sigurnost energetskih zaliha kako bi se smanjile energetske ovisnosti; da također osiguraju diverzifikaciju lanaca opskrbe kako bi se suzbile strateške ovisnosti o sirovinama; da u tom kontekstu osiguraju recipročnost ulagačke i trgovinske politike;

(j)	da surađuju sa saveznicima i partnerima na rješavanju sekundarnih posljedica ruske agresije na Ukrajinu, uključujući sigurnost opskrbe hranom u zemljama izvan EU-a, posebno u Unijinu susjedstvu;

(k)

da se bore protiv propagande i kampanja dezinformiranja te da ih suzbijaju od samog početka u Uniji i njezinu susjedstvu te da ojačaju suradnju s partnerima u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u i diljem svijeta, među ostalim tako da hitno uspostave pravne i tehničke instrumente koji su za to potrebni, u svrhu suzbijanja zlonamjernog vanjskog uplitanja, kao što je ono koje je Rusija provodila i provodi tijekom svoje ratne agresije na Ukrajinu; da ojačaju kapacitete radne skupine East StratCom Europske službe za vanjsko djelovanje; da uspostave proaktivnu, višejezičnu i stratešku komunikacijsku politiku;

O daljnjim mjerama nakon donošenja Strateškog kompasa

(l)

da izvuku pouke iz upotrebe Europskog instrumenta mirovne pomoći kako bi se pružila potpora Ukrajini, poboljšala njezina mogućnost djelovanja i dopunio centar za razmjenu informacija koji je prvi put uveden tijekom krize u Ukrajini; da razmotre unapređenje Europskog instrumenta mirovne pomoći tijekom ostatka financijskog razdoblja 2021.–2027.; da razmotre načine za jačanje sigurnosti i otpornosti pridruženih partnera EU-a iskorištavanjem mogućnosti koje pruža Strateški kompas i povećanjem pomoći Gruziji i Moldovi u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći;

(m)	da hitno pokrenu raspravu u cilju uspostave još jednog izvanproračunskog financijskog instrumenta kojim bi se obuhvatio cijeli životni ciklus vojnih kapaciteta na razini EU-a, od zajedničkog istraživanja i razvoja i zajedničke nabave do zajedničkog održavanja, osposobljavanja i sigurnosti opskrbe;

(n)

da značajno ojačaju i razviju razmjenu obavještajnih informacija i suradnju među državama članicama, među ostalim na razini Unije, te s partnerima istomišljenicima; da poboljšaju financijska i tehnička sredstva i mogućnosti Obavještajnog i situacijskog centra EU-a i Obavještajnu upravu vojnog stožera Europske unije; da se uključe u sustavno, redovito i učestalo ažuriranje analize prijetnji u skladu s obvezama preuzetim u Strateškom kompasu; da naglašavaju da bi analiza prijetnji trebala ojačati stratešku kulturu Unije i pružiti smjernice za određivanje prioriteta političkih ciljeva u području sigurnosti i obrane;

(o)	da Satelitskom centru EU-a dodijele trajna financijska sredstva Unije kako bi mogao nastaviti davati svoj doprinos djelovanju Unije u vidu satelitskih snimaka i prikupljanja obavještajnih podataka, među ostalim u okviru potpore misijama i operacijama ZSOP-a;

(p)

da brzo rade na provedbi najhitnijih aspekata Strateškog kompasa, uključujući daljnju operacionalizaciju članka 42. stavka 7., uzimajući u obzir poseban ustavni okvir i sigurnosne aranžmane svih država članica te poduzimajući konkretne korake za jačanje otpornosti ključne infrastrukture Unije, poboljšanje sigurnosti opskrbe, osiguravanje preciznih i čvrstih obveza država članica u pogledu boljih izdataka za obranu te zajedničkih nastojanja rješavanja nedostataka u pogledu kapaciteta, osobito u području strateških pospješitelja, poboljšanje napora za promicanje strateške komunikacije te jačanje paketa instrumenata za suočavanje s hibridnim i kiberprijetnjama i borbu protiv dezinformiranja; da dodatno razviju politiku Unije u području kiberobrane; da rade na utvrđivanju kolektivne odgovornosti za zlonamjerne kibernapade; da u potpunosti iskoriste režime EU-a za kibersankcije protiv pojedinaca, subjekata i tijela odgovornih za razne kibernapade usmjerene na Ukrajinu ili uključenih u takve napade; da poboljšaju zaštitu i sigurnost institucija u Uniji od kibernapada na razini EU-a i država članica; da hitno ojačaju kiberobrambene kapacitete tijela koja imaju stratešku ulogu u neposrednom odgovoru na sukobe;

(q)	da nastave s pripremom i operacionalizacijom prijedloga instrumenta kapaciteta za brzo razmještanje snaga te da taj instrument, s obzirom na njegovu veliku važnost za sigurnosnu i obrambenu infrastrukturu Unije, postane operativan mnogo ranije od 2025.;

(r)

da hitno revidiraju koncept kapaciteta za brzo raspoređivanje snaga, koji nije dovoljno ambiciozan, i preoblikuju njegovu složenu strukturu, koja ne odgovara na pravi način hitnoj potrebi Unije za vrlo pouzdanom stalnom multinacionalnom vojnom jedinicom, koja bi trebala uključivati multinacionalnu kopnenu brigadu s oko 5 000 postrojbi te zračne, pomorske i specijalne jedinice i čiji bi glavni dijelovi trebali biti spremni za akciju u roku od dva do tri dana;

(s)	da hitno razjasne način na koji će se u praksi provesti članak 44. UEU-a kako bi se povećala fleksibilnost ZSOP-a tako što će se skupini voljnih i sposobnih država članica omogućiti planiranje i provođenje misija i operacija unutar okvira EU-a u ime cijele Unije;

(t)	da nastoje uključiti Ujedinjenu Kraljevinu u okvir za zajedničku suradnju u pitanjima obrane i vanjske politike dodavanjem relevantnih odredaba u Sporazum o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine kako bi se maksimalno povećale mogućnosti za suradnju EU-a i Ujedinjene Kraljevine;

(u)	da brzo djeluju u smjeru uspostavljanja potpuno funkcionalnog vojnog sjedišta EU-a spajanjem strukture Službe za vojno planiranje i provođenje i Službe za civilno planiranje i provođenje kako bi se stvorilo punopravno civilno-vojno operativno sjedište, uzimajući u obzir novo sigurnosno okruženje;

(v)	da uspostave zajednički centar za informiranost o stanju koji bi bio jedan od ključnih alata za poboljšanje strateškog predviđanja i strateške autonomije Unije;

(w)

da u potpunosti iskoriste inicijative EU-a za razvoj kapaciteta, posebno Europski fond za obranu i PESCO, kako bi se obnovile vojne zalihe država članica i poboljšali obrambeni kapaciteti Unije, među ostalim zračna i raketna obrana, te povećala učinkovitost PESCO-a; da prepoznaju dodanu vrijednost proširenja suradnje sa zemljama istomišljenicama u vezi s određenim projektima u tom kontekstu;

(x)

da znatno ojačaju civilni ZSOP u pogledu dostupnog osoblja, osposobljavanja prije raspoređivanja, rodno osviještene politike i njegova proračuna te da osiguraju da su njegove misije prvenstveno usmjerene na potrebe lokalnog stanovništva u pogledu sigurnosti, pravde i vladavine prava i da se uvedu snažan parlamentarni nadzor nad sektorom civilne sigurnosti i transparentnost kako bi modernizacija i reforme bili održiviji;

(y)	da znatno povećaju ulaganja u regionalnu i globalnu kontrolu oružja, neširenje oružja i razoružanje, posebno multilateralne pristupe kojima se smanjuje širenje oružja za masovno uništenje i načini njegove isporuke;

(z)

da podrže ključan rad Međunarodne agencije za atomsku energiju u svrhu jamčenja sigurnosti nuklearnih postrojenja u Ukrajini; da ojačaju globalnu strukturu za neširenje oružja za masovno uništenje, razoružanje i kontrolu naoružanja; da dodatno ojačaju kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu pripravnost te strukture;

(aa)	da apeliraju na Komisiju da bez odgode predstavi režim sigurnosti opskrbe za obranu koji je 2013. zatražilo Europsko vijeće i koji je zbog trenutačne sigurnosne situacije postao iznimno hitan;

(ab)	da poboljšaju uključivanje žena i marginaliziranih skupina u sprečavanje, rješavanje i medijaciju sukoba i mirovne pregovore na svim razinama te da u ZVSP-u i ZSOP-u posebnu pozornost posvete rodnoj ravnopravnosti i pravima žena, djevojčica i marginaliziranih skupina, posebno u situacijama sukoba;

O utjecaju misija i operacija zajedničke sigurnosne i obrambene politike

(ac)

da preispitaju i ojačaju, ako je potrebno te bez odlaganja, mandat EUAM-a u Ukrajini i misije Europske unije za pomoć na granici (EUBAM) između Moldove i Ukrajine u skladu s potrebama koje su istaknule ukrajinske i moldovske vlasti, kako bi se prilagodili novoj geopolitičkoj realnosti te brzo i učinkovito podržali ukrajinske i moldavske vlasti;

(ad)	da rade na osiguravanju obnove rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a kojima se operacijama ZSOP-a omogućuje obavljanje ključnih zadaća za globalnu sigurnost;

(ae)

da poboljšaju konstituiranje snaga i ojačaju osoblje, kapacitete za odgovor, resurse i stratešku komunikaciju svih misija i operacija ZSOP-a, posebno onih na koje utječe pogoršanje prijetnji, točnije, promatračke misije EU-a u Gruziji i operacije ALTHEA u Bosni i Hercegovini, pri čemu bi se to u potonjem slučaju ostvarilo osiguravanjem dostupnosti i odgovarajuće spremnosti dovoljnog broja pričuvnih snaga u slučaju da se situacija u Bosni i Hercegovini pogorša;

(af)	da poboljšaju obavještajni kapacitet operacija zajedničke sigurnosne i obrambene politike na terenu te da pojačaju informiranost o stanju;

(ag)	jačati otpornost misija i operacija ZSOP-a na terenu na kibernapade i hibridne napade, kao što su kampanje dezinformiranja osmišljene kako bi se narušila njihova vjerodostojnost u očima lokalnog stanovništva;

(ah)	da zahtijevaju da zemlje u kojima se provode misije i operacije ZSOP-a EU-a podupru izgradnju kapaciteta tih misija i operacija kako bi se raskinuli njihovi ugovori s privatnim vojnim i zaštitarskim društvima koja krše ljudska prava;

O suradnji EU-a i NATO-a

(ai)

da što prije dovrše sadržaj treće Zajedničke izjave EU-a i NATO-a i osiguraju da se ciljevi i prioriteti Strateškog kompasa uzmu u obzir u izradi i potom usvajanju strateškog koncepta NATO-a na sastanku na vrhu u Madridu; da osiguraju da su Strateški kompas i strateški koncept NATO-a usklađeni i da se njima postigne bolja strateška komplementarnost;

(aj)

da znatno povećaju financiranje i ubrzaju provedbu ključnih projekata povezanih s projektom vojne mobilnosti uz usku suradnju s NATO-om; da naglašavaju ključnu važnost poboljšanja europske prometne infrastrukture i pojednostavnjenja carinskih postupaka kako bi se postrojbe mogle pravodobno rasporediti diljem Europe;

(ak)	da unutar Unije i s NATO-om, relevantnim zemljama izvan EU-a i samom Ukrajinom raspravljaju o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu;

(al)

da potaknu države članice da povećaju svoje proračune za obranu i ulaganja u to područje te da priznaju cilj NATO-a u pogledu potrošnje 2 % BDP-a na obranu kako bi se nadoknadili postojeći nedostaci i osigurala odgovarajuća zaštita građana EU-a s obzirom na povećanu vojnu prijetnju koju Rusija predstavlja u neposrednom susjedstvu Unije;

(am)	da potiče jačanje isturenih položaja NATO-a u državama članicama EU-a koje su geografski najbliže ruskom agresoru i sukobu;

O proširenju i odnosima sa zemljama u europskom susjedstvu

(an)

da prepoznaju ključnu ulogu koju europska integracija zemalja zapadnog Balkana ima za dugoročnu stabilnost i sigurnost Europske unije, zbog čega Parlament tim zemljama želi pružiti uvjerljive izglede za pristupanje EU-u; da pozivaju na veću političku i gospodarsku pomoć partnerima Unije na zapadnom Balkanu i zemljama Istočnog partnerstva te na užu trgovinsku i sigurnosnu suradnju s tim zemljama, među ostalim u područjima kemijskog, biološkog, radiološkog i nuklearnog ratovanja, kibersigurnosti i otpornosti ključnih subjekata u okviru europske politike susjedstva;

(ao)

da preispitaju europsku politiku susjedstva s ciljem temeljite procjene učinka ruskog rata protiv Ukrajine na suradnju u okviru Istočnog partnerstva; da usto izrade prijedloge o tome kako nastaviti jačati veze sa zemljama Istočnog partnerstva u kontekstu koji je obilježen izravnom vojnom agresijom i drugim konkretnim sigurnosnim prijetnjama, ciljanim kampanjama dezinformiranja, kao i gospodarskim i socijalnim posljedicama sukoba s Rusijom, među ostalim na europske težnje Moldove i Gruzije; i daljnji napredak povezanih reformi;

(ap)	da ojačaju diplomatsku prisutnost i angažman Unije u zemljama koje pokazuju interes za pojačanu suradnju s Unijom, posebno u zemljama Istočnog partnerstva i na zapadnom Balkanu te u zemljama u kojima rusko uplitanje ugrožava njihovu stabilnost, sigurnost ili demokratski put;

(aq)

da hitno ojačaju politiku proširenja Unije te pritom osiguraju da politika proširenja, izgledi za pristupanje i proces pristupanja doprinose jačanju sigurnosti i stabilnosti, demokracije i vladavine prava te gospodarskog i socijalnog blagostanja i da održe vjerodostojnost, usklađenost i učinkovitost djelovanja EU-a i njegovu unutarnju koheziju;

O parlamentarnom nadzoru

(ar)

da uključe Parlament u pravilnu daljnju provedbu i nadzor Europskog instrumenta mirovne pomoći, koji je izvanproračunski; da zajamče smisleno sudjelovanje Parlamenta u nadzoru, provedbi i redovitim preispitivanjima Strateškog kompasa; da potiču razmjenu mišljenja s nacionalnim ministrima u Europskom parlamentu o trenutačno prioritetnim temama za EU; da podsjećaju na važnu ulogu nacionalnih parlamenata u državama članicama, naglašavaju ključnu ulogu koju Parlamentarna skupština NATO-a može imati te da pozivaju na daljnje jačanje odnosa Parlamenta s njom;

(as)	da zamijene jednostranu izjavu o političkoj odgovornosti bilateralnim sporazumima s Visokim predstavnikom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te da pri tome utvrde sve aspekte tog odnosa;

O proračunskim pitanjima

(at)	da nastoje ostvariti sveobuhvatnu proračunsku funkciju Parlamenta u vanjskoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, koja je predviđena u članku 14. stavku 1., članku 16. stavku 1. i članku 41. UEU-a, a posebno za odluke donesene u skladu s člankom 42. stavkom 2., člancima 45. i 46. UEU-a;

(au)

da potiču EU i njegove države članice da djeluju u skladu s političkom voljom izraženom u Izjavi iz Versaillesa te da snažno podupru i povećaju razinu ambicije iz zajedničke komunikacije od 18. svibnja 2022. o nedostatnim ulaganjima u obranu i o daljnjim koracima kako bi se što prije uklonili nedostaci utvrđeni u toj komunikaciji i u koordiniranom godišnjem preispitivanju u području obrane, uz istodobno osiguravanje istinske europske dodane vrijednosti; da stoga na odgovarajući način ocijene zajednička financijska sredstva Unije i instrumente potrebne za učinkovitiju i vjerodostojniju sigurnosnu i obrambenu politiku EU-a, istodobno podržavajući mogućnosti sinergije s drugim fondovima EU-a, kao što je dopuna Europskog fonda za obranu radnom skupinom za zajedničku nabavu i zajedničkim mehanizmom javne nabave, čime bi se povećala sigurnost država članica EU-a i omogućila odgovarajuća sigurnost za sve građane Unije;

(av)

da u potpunosti iskoriste mogućnosti financiranja iz proračuna Unije predviđenog ugovorima, kako je predloženo u zajedničkoj komunikaciji o nedostatnim ulaganjima u obranu i o daljnjim koracima kako bi se omogućila i provelo preispitivanje mogućnost financiranja u kontekstu srednjoročnog pregleda višegodišnjeg financijskog okvira s ciljem osiguravanja potrebne veće količine financijskih sredstava za instrumente i relevantne inicijative EU-a u području obrane; da ojačaju Europski fond za obranu i povećaju broj i relevantnost zajedničkih projekata obrambene industrije; da smanje birokratsko opterećenje društava koja se prijavljuju na pozive za podnošenje ponuda, osobito malih i srednjih poduzeća; da prošire Europski instrument mirovne pomoći i projekt vojne mobilnosti; da omoguće financiranje konstituiranja snaga za operacije ZSOP-a, raspoređivanje vojske i vježbe na terenu; te da što prije uvedu mjere predložene u okviru doprinosa Komisije europskoj obrani;

(aw)

da osiguraju da prijedlog proračuna za 2023. uključuje odgovarajuće financiranje za Europsku obrambenu agenciju, Satelitski centar EU-a, PESCO, predviđeni kapacitet EU-a za brzo raspoređivanje u okviru proračuna ZVSP-a te, pod istim naslovom i prema potrebi pod drugim naslovima, financiranje za navedene inicijative u skladu s Ugovorima;

(ax)

da usklade i koordiniraju najavljene napore država članica za povećanje rashoda za obranu i da što prije izrade zajednički plan Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje za zajedničku nabavu vojnih sustava na razini EU-a kako bi se dosegnula najviša razina dosljednosti i utjecaja za zajedničku sigurnost i teritorijalnu obranu Europe s ciljem izbjegavanja rascjepkanosti i udvostručavanja;

(ay)	da poboljšaju mogućnosti financiranja europske obrambene industrije uklanjanjem vojne opreme s popisa isključenih aktivnosti Europske investicijske banke;

O Ukrajini

(az)	da bez odlaganja osiguraju oružje u skladu s potrebama koje su istaknule ukrajinske vlasti, osobito pomoću Europskog instrumenta mirovne pomoći i centra za razmjenu informacija te u skladu s bilateralnim sporazumima država članica s Ukrajinom;

(ba)	da prepoznaju da se Izjavom iz Versaillesa priznaju europske težnje Ukrajine i njezin zahtjev za članstvo u EU-u te da joj dodijele status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u kao jasan politički znak solidarnosti s ukrajinskim narodom;

(bb)	da naglase da Ukrajina, kao i svaka druga zemlja, ima suvereno pravo samostalno, bez uplitanja drugih zemalja, odlučivati o svojim političkim savezima i gospodarskoj integraciji;

(bc)

da podupru istragu ratnih zločina koje je Rusija počinila u Ukrajini, među ostalim pozivanjem na uspostavu posebnog suda UN-a; da osiguraju da počinitelji ratnih zločina i kršenja ljudskih prava budu privedeni pravdi te da pozovu Uniju i države članice da pomognu Ukrajini u njezinim međunarodnim istragama ratnih zločina;

O sankcijama

(bd)

da osiguraju sveobuhvatno praćenje sankcija EU-a i njihove provedbe i da izdaju smjernice državama članicama o pravilnom provođenju i primjeni tih sankcija; da donesu sekundarne sankcije protiv subjekata i trećih zemalja koji aktivno omogućavaju izbjegavanje sankcija Unije protiv Rusije; da s međunarodnim partnerima detaljno prouče dosadašnji učinak sankcija na Rusiju; da se obrate zemljama izvan EU-a, a osobito zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u, i potaknu bolju usklađenost s restriktivnim mjerama EU-a;

(be)	da ojačaju sposobnost Komisije da provodi restriktivne mjere i objavljuje ključne statističke podatke na tjednoj osnovi;

(bf)

da se posvete različitim razinama provedbe ciljanih sankcija protiv pojedinaca povezanih s Kremljem u državama članicama i da utječu na one države članice koje to još nisu učinile da pruže svu potrebnu vojnu, financijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini te da uvedu potpuni embargo na ruski uvoz plina, nafte i ugljena u EU;

(bg)	da pokrenu diplomatsku ofenzivu u svim državama koje su bile suzdržane ili glasovale protiv rezolucija Opće skupštine UN-a kako bi se objasnila ozbiljnost ruske agresije i potreba za jednoglasnim odgovorom međunarodne zajednice;

(bh)

da slijede holistički pristup prema Ruskoj Federaciji i da odustanu od svake selektivne suradnje s Moskvom s obzirom na zlodjela i ratne zločine koje su orkestrirale ruske političke elite, a počinile ruske postrojbe, njihovi opunomoćenici i plaćenici u Ukrajini i drugdje; da pozovu na odgovornost donositelje odluka koji su odgovorni za te akte i privedu ih međunarodnom pravosuđu;

nalaže svojoj predsjednici da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0039.

(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0040.

(3) SL L 102, 24.3.2021., str. 14.

(4) SL C 263, 25.7.2018., str. 125.

(5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0121.

(6) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0099.

(7) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0052.

(8) SL L 161, 29.5.2014., str. 3.

(9) SL L 149, 30.4.2021., str. 10.

27.12.2022

Službeni list Europske unije

C 493/158

P9_TA(2022)0230

Revizija sustava EU-a za trgovanje emisijama u zrakoplovstvu ***I

Amandmani koje je donio Europski parlament 8. lipnja 2022. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ u pogledu doprinosa zrakoplovstva Unijinom cilju smanjenja emisija na razini cijeloga gospodarstva i o pravilnoj provedbi globalne tržišno utemeljene mjere (COM(2021)0552 – C9-0319/2021 – 2021/0207(COD)) (1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2022/C 493/21)

Amandman 1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)

Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) uspostavljen je sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije radi promicanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na troškovno i gospodarski učinkovit način. Zrakoplovne djelatnosti u vezi s letovima koji započinju ili završavaju u zračnoj luci u Uniji uključene su u sustav EU-a za trgovanje emisijama Direktivom 2008/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11). Sud Europske unije svojom presudom od 21. prosinca 2011. (11a) utvrdio je da uključivanje zrakoplovnih djelatnosti u sustav EU-a za trgovanje emisijama u skladu s tom Direktivom ne predstavlja kršenje međunarodnog prava.

Amandman 2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1.a)

Kako bi se omogućio napredak na razini ICAO-a u uspostavljanju globalnog okvira za smanjenje emisija iz međunarodnog zračnog prometa, Unija je donijela niz vremenski ograničenih odstupanja, takozvanih odstupanja „zaustavljanje sata”, kojim su svi letovi izvan EU-a isključeni iz sustava EU-a za trgovanje emisijama. Posljednje odstupanje, koje je uvedeno Uredbom (EU) 2017/2392, primjenjuje se do 2023.

Amandman 3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)

Zaštita okoliša jedan je od najvažnijih izazova s kojima se suočavaju Unija i ostatak svijeta. Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”) (12). Stranke Pariškog sporazuma postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 oC iznad razina u predindustrijskom razdoblju te nastojati ograničiti porast temperature na 1,5 oC iznad razina u predindustrijskom razdoblju , među ostalim u skladu s načelom pravednosti i zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti i mogućnosti stranaka s obzirom na različite nacionalne okolnosti. S obzirom na to da procjene stručnjaka, objavljene tijekom Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) iz 2021., održane u Glasgowu od 31. listopada do 13. studenoga 2021., ukazuju na to da je svijet na putu da doživi prosječno povećanje temperature od između 1,8 oC i 2,4 oC, stranke su se u svojim zaključcima s konferencije COP26 složile da bi se zadržavanjem povećanja globalne prosječne temperature na 1,5 oC iznad razina u predindustrijskom razdoblju znatno smanjili rizici i učinci klimatskih promjena te su se obvezale na to da će do kraja 2022. ojačati svoje ciljeve za 2030. kako bi se ubrzalo djelovanje u području klime u ovom ključnom desetljeću te kako bi se osiguralo da se stranke drže cilja ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 oC . Kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma, svi gospodarski sektori, uključujući međunarodni zračni promet, moraju pridonositi smanjivanju emisija.

Amandman 4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2.a)

Zračni promet odgovoran je za 2 – 3 % globalnih emisija CO2. U Uniji emisije CO2 iz zrakoplovstva čine 3,7 % ukupnih emisija CO2. Zrakoplovni sektor stvara 15,7 % emisija iz prometnog sektora, ne uzimajući u obzir emisije koje nisu povezane s CO2, što ga čini drugim najvećim izvorom emisija stakleničkih plinova iz prometnog sektora nakon cestovnog prometa. Eurocontrol je 2018. predvidio godišnje povećanje emisija iz europskog zračnog prometa od 53 % do 2040. u odnosu na 2017. Potreba za hitnim mjerama za smanjenje emisija sve je veća, kao što je naveo Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) u svojim posljednjim izvješćima: izvješću od 7. kolovoza 2021. naslovljenom „Climate change 2021: The Physical Science Basis” (Klimatske promjene 2021.: znanstveni dokazi) i izvješću od 28. veljače 2022. naslovljenom „Climate Change 2022: Impacts, Adaptation and Vulnerability” (Klimatske promjene 2022.: učinci, prilagodba i osjetljivost). IPCC je s velikom sigurnošću izjavio da su klimatske promjene prijetnja ljudskom blagostanju i zdravlju planeta, a svakim daljnjim odgađanjem usklađenog globalnog djelovanja koje se temelji na predviđanjima s ciljem prilagodbe i ublažavanja dovest će do propuštanja kratkotrajne i brzo zatvarajuće prilike za osiguranje održive i za život ugodne budućnosti za sve. Navodi nove procjene vjerojatnosti da će se razine globalnog zatopljenja od 1,5 oC prekoračiti u nadolazećim desetljećima te zaključuje da će, ako se emisije stakleničkih plinova odmah, brzo i znatno ne smanje, ograničavanje zatopljenja na približno 1,5 oC ili čak 2 oC biti neostvarivo. Unija bi stoga na tu hitnost trebala odgovoriti ulaganjem većih napora i preuzimanjem uloge međunarodnog predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena.

Amandman 5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2.b)

Prije krize uzrokovane bolešću COVID-19 ICAO je procijenio da bi do 2040. emisije iz međunarodnog zračnog prometa mogle porasti do 150 % u odnosu na 2020. Iako je pandemija bolesti COVID-19 prouzročila privremeno smanjenje količine zračnog prometa, postojeća predviđanja prije pandemije bolesti COVID-19 ukazuju na godišnje povećanje emisija iz zrakoplovstva na globalnoj razini i razini Unije za 150 % do 2040., u usporedbi s 2020., odnosno za 53 % do 2040., u usporedbi s 2017.

Amandman 6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)

Vijeće Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) donijelo je prvo izdanje Međunarodnih standarda i preporučene prakse u području zaštite okoliša – Program za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA) (svezak IV. Priloga 16., Čikaškoj konvenciji) na desetoj sjednici svojeg 214. zasjedanja 27. lipnja 2018. Unija i njezine države članice i dalje podupiru CORSIA-u te su predane njezinoj provedbi od početka pilot-faze 2021.–2023 (13).

(3)

Vijeće Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) donijelo je prvo izdanje Međunarodnih standarda i preporučene prakse u području zaštite okoliša – Program za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA) (svezak IV. Priloga 16., Čikaškoj konvenciji) na desetoj sjednici svojeg 214. zasjedanja 27. lipnja 2018. Unija i njezine države članice provode CORSIA-u od početka pilot-faze 2021.–2023 (13).

Amandman 7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)

Unija se obvezala da će do 2030. smanjiti svoje neto emisije stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. u okviru ažurirane i na nacionalnoj razini utvrđene obveze smanjenja za Uniju i njezine države članice, dostavljene Tajništvu UNFCCC-a 17. prosinca 2020 (16).

(6)

Unija se obvezala da će do 2030. smanjiti svoje neto emisije stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. u okviru ažuriranih i na nacionalnoj razini utvrđenih doprinosa smanjenja za Uniju i njezine države članice, dostavljenih Tajništvu UNFCCC-a 17. prosinca 2020 (16).

Amandman 8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)

Unija je Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (17) u zakonodavstvo ugradila cilj klimatske neutralnosti na razini cijelog gospodarstva do 2050. Tom se uredbom propisuje i obveza da Unija do 2030. smanji neto emisije stakleničkih plinova na domaćem tržištu (emisije nakon što se odbije uklanjanje) za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990.

(7)

Unija je člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (17) u zakonodavstvo ugradila cilj klimatske neutralnosti na razini cijelog gospodarstva najkasnije do 2050. i cilj postizanja negativnih emisija nakon toga. Tom se uredbom u članku 4. stavku 1. propisuje i obveza da Unija do 2030. smanji neto emisije stakleničkih plinova na domaćem tržištu (emisije nakon što se odbije uklanjanje) za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990.

Amandman 9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)

Cilj je ove izmjene Direktive 2003/87/EZ uključivanje zrakoplovstva u doprinos Unije na temelju Pariškog sporazuma i provedba regulatornog okvira za postizanje obvezujućeg klimatskog cilja Unije da se neto emisije stakleničkih plinova na domaćem tržištu do 2030. smanje za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. , utvrđenog u Uredbi (EU) 2021/ … .

(8)

Amandman 10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8.a)

Osim putem CO2, zrakoplovstvo utječe na klimu i putem emisija koje nisu povezane s emisijama CO2, kao što su vodena para (H2O), dušikovi oksidi (NOx), sumporni dioksid (SO2) i čestice čađe, ali i putem atmosferskih procesa uzrokovanih takvim emisijama, primjerice formiranjem ozona i kondenzacijskim cirusima. Utjecaj na klimu takvih emisija koje nisu povezane s emisijama CO2 ovisi o vrsti korištenog goriva i motora, o lokaciji emisija, posebice o putnoj visini zrakoplova i njegovom položaju u smislu zemljopisne širine i dužine, kao i o vremenu ispuštanja emisija te vremenskim uvjetima u tom trenutku. U Komisijinoj procjeni učinka iz 2006. o uključivanju zrakoplovstva u sustav EU-a za trgovanje emisijama stakleničkih plinova i u Direktivi 2008/101/EZ priznato je da zrakoplovstvo ima utjecaj na globalnu klimu putem ispuštanja emisija koje nisu povezane s emisijama CO2. U članku 30. stavku 4. Direktive 2003/87/EZ, kako je izmijenjen Direktivom (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća, od Komisije se zahtijevalo da prije 1. siječnja 2020. predstavi ažuriranu analizu učinaka zrakoplovstva koji nisu povezani s emisijama CO2, prema potrebi uz prijedlog o najboljem načinu hvatanja ukoštac s tim učincima. Kako bi ispunila taj zahtjev, Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) izvršila je ažuriranu analizu učinaka zrakoplovstva koji nisu povezani s emisijama CO2 na klimatske promjene i objavila svoju studiju 23. studenoga 2020. U zaključcima studije potvrđene su prethodne procjene, prvenstveno da je značaj učinaka zrakoplovstva koji nisu povezani s CO2 na klimu cjelokupno barem jednako važan kao i učinak samog CO2.

Amandman 11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8.b)

Iz nalaza EASA-ine studije od 23. studenog 2020. proizlazi da se emisije iz zrakoplovstva koje nisu povezane s CO2, u skladu s načelom opreznosti, više ne mogu zanemariti. Regulatorne mjere Unije potrebne su za postizanje smanjenja emisija u skladu s Pariškim sporazumom. Stoga bi Komisija trebala uspostaviti program praćenja, izvješćivanja i provjere emisija iz zrakoplovstva koje nisu povezane s CO2. Nadovezujući se na rezultate tog programa, Komisija bi trebala najkasnije do 31. prosinca 2026., na temelju procjene učinka, podnijeti zakonodavni prijedlog koji sadrži mjere ublažavanja za emisije koje nisu povezane s CO2, proširenjem područja primjene ETS-a EU-a kako bi se obuhvatile te emisije. Do donošenja zakonodavnog prijedloga kojim se područje primjene ove Direktive proširuje na emisije koje nisu povezane s CO2, počevši od 31. prosinca 2027., faktor emisija CO2 za emisije iz zrakoplovnih djelatnosti množi se s 1,8 kako bi se uračunale emisije iz zrakoplovstva koje nisu povezane s CO2, za 1,9 od 31. prosinca 2028. i za 2,0 od 31. prosinca 2029. Multiplikator ne bi trebao biti veći od 2,0 .

Amandman 12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)	Zrakoplovstvo bi trebalo doprinositi nastojanjima u pogledu smanjenja emisija koja su potrebna za ostvarivanje klimatskog cilja Unije do 2030 . Stoga bi ukupna količina emisijskih jedinica za zrakoplovstvo trebala biti konsolidirana i podložna linearnom faktoru smanjenja.

(9)

Zrakoplovstvo bi trebalo doprinositi nastojanjima u pogledu smanjenja emisija koja su potrebna za ostvarivanje ciljeva Unije utvrđenih u članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) 2021/1119 te Pariškog sporazuma . Stoga bi ukupna količina emisijskih jedinica za zrakoplovstvo trebala biti konsolidirana i podložna linearnom faktoru smanjenja.

Amandman 13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)	Za postizanje ambicioznijih klimatskih ciljeva bit će potrebno što više resursa usmjeriti na klimatsku tranziciju. Stoga bi se svi prihodi od dražbi koji ne odlaze u proračun Unije trebali upotrebljavati za ciljeve povezane s klimom.

(10)

Za postizanje ambicioznijih klimatskih ciljeva bit će potrebno što više resursa usmjeriti na klimatsku tranziciju , koja bi trebala biti dio pravedne tranzicije . Stoga bi se svi prihodi od dražbi koji ne odlaze u proračun Unije trebali upotrebljavati za ciljeve povezane s klimom. U zrakoplovnom je sektoru predviđeno povećanje prihoda od dražbi zbog postupnog ukidanja besplatnih emisijskih jedinica te primjena ETS-a EU-a kako bi se obuhvatili letovi iz Unije u treću zemlju. Dio prihoda od prodaje emisijskih jedinica iz zrakoplovstva na dražbi trebao bi se dodijeliti zrakoplovnom sektoru putem klimatskog investicijskog fonda kako bi se podržale inovacije za smanjenje utjecaja sektora zrakoplovstva na klimu i okoliš. 15 % prihoda ostvarenih dražbovnom prodajom emisijskih jedinica za emisije iz letova koji napuštaju EGP trebalo bi dodijeliti klimatskim fondovima UNFCCC-a kako bi se potaknulo međunarodno djelovanje za ublažavanje učinka klimatskih promjena na najranjivije zajednice. Države članice trebale bi iskoristiti preostale prihode za djelovanja u skladu s člankom 10. stavkom 3., posebice za djelatnosti kojima se podržava socijalni dijalog i pravedna tranzicija, dekarbonizacija sustava prometa i alternative zrakoplovstvu na velike udaljenosti koje imaju manji učinak na klimu.

Amandman 14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10.a)

Pri tranziciji zrakoplovnog sektora na održivo zrakoplovstvo trebalo bi uzeti u obzir socijalnu dimenziju sektora i njegovu konkurentnost kako bi se osiguralo da je ta tranzicija socijalno pravedna i da radnicima pruža osposobljavanje, prekvalifikaciju i usavršavanje. Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala predstaviti izvješće o primjeni ove Direktive i njezinu učinku na unutarnje tržište s obzirom na zrakoplovni sektor, s posebnim naglaskom na socijalne učinke.

Amandman 15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10.b)

Letovi u rasponu od 1 000 kilometara i manje čine 6–9 % ukupnih emisija CO2 u zrakoplovstvu. U očekivanju tehnoloških iskoraka i dostupnosti zrakoplovnih goriva i zrakoplova s nultom stopom emisija, potrebno je uvesti mjere kako bi se promicao modalni prelazak na alternativne, održive načine prijevoza, posebice za segment leta koji se sastoji od regionalnih letova i letova kratkog dometa na donjoj granici raspona, prvenstveno letova u rasponu manjem od 1 000 kilometara.

Amandman 16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)	U skladu s člankom 28.b stavkom 3. Direktive 2003/87/EZ Unija ocjenjuje program CORSIA ICAO-a te ga prema potrebi provodi na način koji je u skladu s Unijinom obvezom smanjenja emisija u cijelom gospodarstvu do 2030.

(11)	U skladu s člankom 28.b stavkom 3. Direktive 2003/87/EZ Unija ocjenjuje program CORSIA ICAO-a te ga prema potrebi provodi na način koji je u skladu s Unijinom obvezom smanjenja emisija u cijelom gospodarstvu u skladu s Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća te Pariškim sporazumom.

Amandman 17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11.a)

Sustav EU-a za trgovanje emisijama pokazao se učinkovitim alatom za smanjenje emisija putem unaprijed definiranog puta, a time istodobno potiče inovacije i predvodnike u pogledu učinkovitih smanjenja emisija, dok je CORSIA mehanizam koji kompenzira emisije putem neutraliziranja. U pogledu njezine učinkovitosti, Komisijina „procjena globalne tržišno utemeljene mjere ICAO-a (CORSIA) u skladu s člankom 28.b i za provedbu studije o prijenosu troškova u skladu s člankom 3.d Direktive o ETS-u EU-a” pokazala je da razina ambicije CORSIA-e za međunarodni zrakoplovni sektor nije usklađena s globalnom razinom ambicije potrebnom za održavanje koraka s ciljevima u pogledu temperature iz Pariškog sporazuma. Kako bi se osiguralo ambiciozno smanjenje emisija stakleničkih plinova u zrakoplovnom sektoru u skladu s Pariškim sporazumom, i kako bi se pridonijelo jednakim uvjetima na međunarodnoj razini, uz osiguravanje jednakog postupanja na linijama, od 30. travnja [nakon stupanja na snagu ove Direktive + 1] sustav EU-a za trgovanje emisijama trebao bi se odnositi na sve letove koji započinju u zračnoj luci smještenoj u EGP-u. Unija je i dalje predana programu CORSIA. Kako bi se uzeli u obzir predanost Unije CORSIA-i i njezino istodobno sudjelovanje u CORSIA-i, financijska vrijednost rashoda za jedinice korištene za CORSIA-u za letove iz EGP-a u treće zemlje koje primjenjuju CORSIA-u trebala bi se moći odbiti od financijskih obveza u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama.

Amandman 18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)

Ukupnu količinu emisijskih jedinica za zrakoplovstvo trebalo bi konsolidirati na razini dodjele za letove koji započinju u zračnoj luci smještenoj u EGP-u i završavaju u zračnoj luci smještenoj u EGP-u, Švicarskoj ili Ujedinjenoj Kraljevini . Dodjela emisijskih jedinica za 2024. trebala bi se temeljiti na ukupnoj dodjeli emisijskih jedinica aktivnim operaterima zrakoplova 2023. godine, umanjenoj za linearni faktor smanjenja kako je utvrđeno u članku 9. Direktive 2003/87/EZ. Razinu dodjele trebalo bi povećati kako bi se uzele u obzir linije koje nisu bile obuhvaćene ETS-om EU-a 2023., ali su obuhvaćene ETS-om EU-a od 2024. nadalje.

(12)

Ukupnu količinu emisijskih jedinica za zrakoplovstvo trebalo bi konsolidirati na razini dodjele za letove obuhvaćene ovom Direktivom . Dodjela emisijskih jedinica za 2024. trebala bi se temeljiti na ukupnoj dodjeli emisijskih jedinica aktivnim operaterima zrakoplova 2023. godine, umanjenoj za linearni faktor smanjenja kako je utvrđeno u članku 9. Direktive 2003/87/EZ. Razinu dodjele trebalo bi povećati kako bi se uzele u obzir linije koje nisu bile obuhvaćene ETS-om EU-a 2023., ali su obuhvaćene ETS-om EU-a od 2024. nadalje.

Amandman 19

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)	Povećano trgovanje na dražbi od godine nakon stupanja na snagu ove izmjene Direktive 2003/87/EZ trebalo bi biti pravilo za dodjelu emisijskih jedinica u zrakoplovnom sektoru, uzimajući u obzir sposobnost sektora da prenese povećane troškove CO2.

(13)

Povećano trgovanje na dražbi od godine nakon stupanja na snagu ove izmjene Direktive 2003/87/EZ trebalo bi biti pravilo za dodjelu emisijskih jedinica u zrakoplovnom sektoru, čime bi se do 2025. postupno ukinule besplatne emisijske jedinice, uzimajući u obzir sposobnost sektora da prenese povećane troškove CO2.

Amandman 20

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13.b)

Direktiva o ETS-u EU-a trebala bi pridonijeti poticanju dekarbonizacije zračnog prijevoza. Prelazak s uporabe fosilnih goriva na sve veću uporabu održivih zrakoplovnih goriva, posebice sintetičkih zrakoplovnih goriva, imao bi ulogu u postizanju takve dekarbonizacije. Međutim, s obzirom na visoku razinu tržišnog nadmetanja među operaterima zrakoplova, rastuće tržište EU-a za održiva zrakoplovna goriva te važnu razliku u cijeni kerozina fosilnog podrijetla i održivih zrakoplovnih goriva, taj bi prelazak trebalo poduprijeti poticanjem onih koji prvi djeluju. Stoga bi u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2029. emisijske jedinice trebalo dodjeljivati na isti način kao ugovor za kompenzaciju razlike, koji pokriva preostalu razliku u cijeni kerozina fosilnog podrijetla i održivih zrakoplovnih goriva za pojedinačne operatere zrakoplova, razmjerno količini korištenih i prijavljenih održivih zrakoplovnih goriva u skladu s Uredbom xxxx/xxxx [Uredba ReFuelEU] (1a) , kako bi se potakli oni koji prvi djeluju i podržalo stvaranje tržišta Unije za održiva zrakoplovna goriva. Trebalo bi rezervirati 20 milijuna emisijskih jedinica u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2029., a dodatnih 20 milijuna emisijskih jedinica trebalo bi rezervirati kada letovi iz EGP-a u treće zemlje budu dio područja primjene ETS-a EU-a za isto razdoblje. Te emisijske jedinice trebale bi potjecati iz skupa ukupnih dostupnih emisijskih jedinica, a trebale bi se koristiti samo za letove obuhvaćene sustavom EU-a za trgovanje emisijama, i to na nediskriminirajući način. Komisija bi trebala osigurati da 70 % tih emisijskih jedinica bude dodijeljeno posebno za uporabu sintetičkih zrakoplovnih goriva, ponajprije obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla (RFNBO). Komisija bi trebala na odgovarajući način obračunati emisije CO2 iz fosilnih goriva i trebala bi obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla smatrati gorivima s nultom stopom emisija za operatere zrakoplova koji se njima koriste. Nakon evaluacije i procjene učinka Komisija bi mogla donijeti odluku o predstavljanju zakonodavnog prijedloga za dodjelu količinski i vremenski ograničenog iznosa emisijskih jedinica, s krajnjim rokom do 31. prosinca 2034.

Amandman 21

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)

Direktivu 2003/87/EZ trebalo bi izmijeniti i u pogledu jedinica prihvatljivih za ispunjavanje obveze kako bi se uzeli u obzir kriteriji prihvatljivosti emisijskih jedinica koje je Vijeće ICAO-a donijelo na svojem 216. zasjedanju u ožujku 2019. kao nužan element CORSIA-e. Zračni prijevoznici sa sjedištem u Uniji trebali bi moći koristiti međunarodne jedinice za ispunjavanje obveze za letove u treće zemlje za koje se smatra da sudjeluju u CORSIA-i ili iz tih zemalja. Kako bi se Unijinom provedbom CORSIA-e podupirali ciljevi Pariškog sporazuma i poticalo široko sudjelovanje u CORSIA-i, emisijske bi jedinice trebale potjecati iz država koje su stranke Pariškog sporazuma i koje sudjeluju u CORSIA-i te bi trebalo izbjegavati dvostruko računanje jedinica.

(14)

Direktivu 2003/87/EZ trebalo bi izmijeniti i u pogledu jedinica prihvatljivih za ispunjavanje obveze kako bi se uzeli u obzir kriteriji prihvatljivosti emisijskih jedinica koje je Vijeće ICAO-a donijelo na svojem 216. zasjedanju u ožujku 2019. kao nužan element CORSIA-e. Zračni prijevoznici sa sjedištem u Uniji trebali bi moći koristiti međunarodne jedinice za ispunjavanje obveze u okviru CORSIA-e za letove u treće zemlje za koje se smatra da sudjeluju u CORSIA-i ili iz tih zemalja. Kako bi se Unijinom provedbom CORSIA-e podupirali ciljevi Pariškog sporazuma i poticalo široko sudjelovanje u CORSIA-i, emisijske bi jedinice trebale potjecati iz država koje su stranke Pariškog sporazuma i koje sudjeluju u CORSIA-i te bi trebalo izbjegavati dvostruko računanje jedinica. Svako odstupanje od referentne vrijednosti CORSIA-e, koja je zadana 2019.–2020., uz vremenski ograničeno izuzeće za godine od 2021. do 2023., trebalo bi se smatrati nepridržavanjem u svrhu ove Direktive.

Amandman 22

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za upotrebu međunarodnih jedinica u skladu s člankom 11.a Direktive 2003/87/EZ, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje popisa emisijskih jedinica koje Vijeće ICAO-a smatra prihvatljivima za upotrebu u svrhu ispunjavanja obveza u okviru CORSIA-e i koje ispunjavaju prethodno navedene uvjete prihvatljivosti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (18). Nadalje, kako bi se osigurala transparentnost podataka, operateri zrakoplova trebali bi prijaviti svoje emisije i neutraliziranje na način prilagođen korisnicima, u skladu s člankom 14. stavkom 3.a ove Direktive.

Amandman 23

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 17.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17.a)

Na predstojećoj skupštini ICAO-a koja se održava svake tri godine, zakazanoj za rujan 2022., države članice trebale bi uložiti sve moguće napore za postizanje dogovora sa svojim kolegama o progresivnom godišnjem smanjenju utvrđene referentne vrijednosti u razdoblju 2019.–2020. za razdoblje nakon 2023. kako bi se osiguralo postupno usklađivanje s linearnim faktorom koji se odnosi na sustav EU-a za trgovanje emisijama, čak i nakon 2035., na način koji je u skladu s ciljem klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050.

Amandman 24

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za uvrštavanje na popis zemalja za koje se smatra da primjenjuju CORSIA-u za potrebe Direktive 2003/87/EZ u skladu s člankom 25.a stavkom 3. te direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje i održavanje popisa država koje nisu zemlje EGP-a, Švicarska i Ujedinjena Kraljevina, a za koje se smatra da sudjeluju u CORSIA-i za potrebe prava Unije. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća. Na temelju informacija s tog popisa i u svrhu poboljšanja transparentnosti, odgovornosti i dostupnosti informacija na način prilagođen korisnicima Komisija bi trebala objaviti popis operatera zrakoplova za koje se smatra da ne primjenjuju CORSIA-u za letove u treće zemlje ili iz njih.

Amandman 25

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19)

Budući da bi provedba CORSIA-e i njezina primjena na operatere zrakoplova sa sjedištem izvan Unije trebala biti isključivo u nadležnosti matične zemlje tih operatera zrakoplova, provedba CORSIA-e za letove osim letova koji započinju u zračnoj luci smještenoj u EGP-u i završavaju u zračnoj luci smještenoj u EGP-u, Švicarskoj ili Ujedinjenoj Kraljevini znači izuzimanje operatera zrakoplova sa sjedištem izvan Unije od obveza u okviru ETS-a EU-a za te letove .

(19)

Kako bi se osiguralo da se emisije ne obračunavaju dvostruko i kako bi se na odgovarajući način uzele u obzir obveze neutralizacije u okviru CORSIA-e iznad referentne vrijednosti utvrđene na razini iz 2019. za razdoblje 2021.–2023. i utvrđene na prosječnoj razini iz 2019.–2020. za naredne godine, operateri zrakoplova trebali bi moći oduzeti financijsku vrijednost rashoda u pogledu jedinica kojima se koriste za CORSIA-u za letove obuhvaćene u skladu s ovom Direktivom .

Amandman 26

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(20.a)

Kako bi se osiguralo da CORSIA dovede do jedinstvenog globalnog programa neutraliziranja emisija ugljika iz zračnog prometa do druge i obvezne faze programa ICAO-a 2027., Unija dosljedno zagovara čvrsta provedbena pravila i upravljanje te odgovarajuće sudjelovanje u dobrovoljnim i obveznim fazama CORSIA-e. U slučaju da Komisija utvrdi da je CORSIA nedostatna kao mjera za postizanje klimatskih ciljeva i obveza Unije u okviru Pariškog sporazuma, Komisija bi trebala predstaviti zakonodavni prijedlog o ukidanju privremenog odstupanja za letove koji završavaju u zračnoj luci smještenoj u EGP-u.

Amandman 27

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(20.b)

Unija bi trebala učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi ojačala odredbe CORSIA-e i podržala donošenje dugoročnog cilja smanjenja globalnih emisija iz zračnog prometa, uz istodobnu zaštitu nadležnosti Unije u pogledu Direktive 2003/87/EZ, kako je potvrdio Sud Europske unije (1a) .

Amandman 28

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 20.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(20.c)

Ključno je osigurati transparentnost podataka i poboljšati provedivost CORSIA-e i javni pristup informacijama u vezi s CORSIA-om. Stoga bi operateri zrakoplova trebali na način prilagođen korisnicima prijaviti svoje emisije i neutraliziranje u postupku procjene učinka programa CORSIA na globalno smanjenje emisija CO2 i njegovu ulogu u postizanju ciljeva iz Pariškog sporazuma.

Amandman 29

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)

Letovi u najmanje razvijene zemlje i male otočne države u razvoju, kako ih definiraju Ujedinjeni narodi, i letovi iz tih zemalja koje ne provode CORSIA-u, osim onih čiji je BDP po stanovniku jednak ili veći od prosjeka Unije, trebali bi biti izuzeti od obveza u okviru ETS-a EU-a ili CORSIA-e bez krajnjeg datuma za to izuzeće.

Briše se.

Amandmani 63 i 79

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 25.

Tekst koji je predložila Komisija

Izjava

(25)	Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti promicanju pristupačnosti najudaljenijih regija Unije. Stoga bi trebalo predvidjeti odstupanje od ETS-a EU-a za emisije iz letova između zračne luke smještene u najudaljenijoj regiji države članice i zračne luke smještene u istoj državi članici.

(25)

Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti promicanju pristupačnosti najudaljenijih regija Unije. Stoga bi trebalo predvidjeti odstupanje od ETS-a EU-a za emisije iz letova između zračne luke smještene u najudaljenijoj regiji države članice i zračne luke smještene u nekoj drugoj regiji EGP-a te letova između dvije zračne luke smještene u istoj najudaljenijoj regiji;

Amandman 31

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 26.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26.a)

Dio prihoda od prodaje emisijskih jedinica iz zrakoplovstva na dražbi, kao i prihod od plaćanja sankcija koje operateri zrakoplova podmiruju u skladu s člankom 16. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi dodijeliti klimatskom investicijskom fondu kako bi se podržale inovacije u zrakoplovnom sektoru usmjerene na ublažavanje klimatskih promjena. Konkretno, projekti povezani s razvojem, uvođenjem i primjenom novih tehnologija i dizajna čiji je cilj smanjenje ukupnih emisija stakleničkih plinova iz zrakoplovnog sektora, posebno u područjima održivih zrakoplovnih goriva, kao i dizajna čiji je cilj smanjenje utjecaja zrakoplovnog sektora na klimu, posebno operativnih inovacija i inovacija u području aeronautike te zrakoplovne konstrukcije i motora, ali i onih koji se tiču infrastrukture zračnih luka i električnih zrakoplova.

Amandman 32

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 26.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26.b)

Klimatskim investicijskim fondom trebalo bi podržavati istraživanje, razvoj i uvođenje rješenja u pogledu dekarbonizacije, među ostalim tehnologija s nultom stopom emisija, te smanjiti učinke zrakoplovnog sektora na klimu i okoliš. Njime bi se posebno trebalo riješiti pitanje učinaka emisija koje nisu povezane s CO2 uvođenjem tehnologija za praćenje i izvješćivanje te poboljšanjem operativnih rješenja.

Amandman 33

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 26.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26.c)

S obzirom na sve veće troškove ugljika zbog trgovanja svim emisijskim jedinicama u zrakoplovnom sektoru na dražbi, operateri zrakoplova koji se koriste čvorištima u Uniji mogu se suočiti s gospodarskim poteškoćama u odnosu na one koji se koriste čvorištima koji nisu u Uniji. Budući da letovi u čvorišta trećih zemalja trenutačno nisu obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama, usmjeravanje letova u područja izvan Unije moglo bi predstavljati prednost za te operatere jer se tamo primjenjuju manje stroge mjere za smanjenje emisija. To bi moglo dovesti do preusmjeravanja u ta čvorišta i stoga do povećanja emisija, što bi u konačnici moglo rezultirati negativnim učincima na globalno zagrijavanje. Proširenje područja primjene sustava EU-a za trgovanje emisijama na letove koji započinju i završavaju u zračnim lukama izvan EGP-a, Švicarske i Ujedinjene Kraljevine dovelo bi do pravednijeg tržišnog natjecanja i učinkovitijeg smanjenja stakleničkih plinova.

Amandman 34

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 27.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(27.a)

Komisija bi trebala razmotriti moguće izmjene Direktive 2003/87/EZ u vezi s regulatornim pojednostavnjenjem. Komisija i tijela država članica trebali bi se stalno prilagođavati najboljoj praksi administrativnih postupaka i poduzeti sve mjere za pojednostavnjenje provedbe Direktive 2003/87/EZ, uz održavanje administrativnog opterećenja na najmanjoj mogućoj razini.

Amandman 35

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka - 1. (nova)

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 3. – točka u.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(-1)

U članku 3. dodaje se sljedeća točka:

„(u.a)

„emisije u zrakoplovstvu koje nisu povezane s emisijama CO2” znače ispuštanje dušikovih oksida (NOx), čestica čađe, vrsta oksidiranog sumpora i vodene pare iz zrakoplova koji obavlja zrakoplovnu djelatnost navedenu u Prilogu I.”

Amandman 36

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 3.c – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.a Iznos od 20 milijuna ukupne količine emisijskih jedinica iz stavka 5. ovog članka za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2029. rezervira se za dodjelu na isti način kao ugovor za kompenzaciju razlike, koji pokriva preostalu razliku u cijeni kerozina fosilnog podrijetla i održivih zrakoplovnih goriva za operatere zrakoplova koji povećaju svoju uporabu održivih zrakoplovnih goriva, ponajprije obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla, predviđen na temelju obveza miješanja goriva iz Priloga I. Uredbi … [Uredba ReFuelEU] (*1) ili koraka više te razvoja cijena tih goriva. 70 % tih emisijskih jedinica dodjeljuje se posebno za povećanje uporabe sintetičkih zrakoplovnih goriva, ponajprije obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla (RFNBO). Osim toga, 20 milijuna emisijskih jedinica iz dodatne količine emisijskih jedinica koje se izdaju zbog obuhvaćanja emisija za letove koji započinju u zračnoj luci smještenoj u EGP-u i završavaju u trećim zemljama, kako je navedeno u članku 3.ea, rezerviraju se za dodjelu na isti način kao ugovor za kompenzaciju razlike u razdoblju do 31. prosinca 2029.

Amandman 37

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 3.c – stavak 5.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	5.b Ukupna količina emisijskih jedinica iz stavka 5.a dodjeljuje se na isti način kao ugovor za kompenzaciju razlike, koji pokriva preostalu razliku u cijeni kerozina fosilnog podrijetla i održivih zrakoplovnih goriva za povećanje uporabe održivih zrakoplovnih goriva, ponajprije obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla, na nediskriminirajući način, kako je priopćena Agenciji Europske unije za sigurnost zračnog prometa u skladu s člancima 7., 8., i 9. Uredbe … [Uredbe ReFuelEU] (*) .
	Svaki operater zrakoplova može podnijeti zahtjev za dodjelu emisijskih jedinica za letove obuhvaćene sustavom EU-a za trgovanje emisijama od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2029. na temelju povećanja svoje uporabe goriva iz stavka 5.a.
	Količina emisijskih jedinica razmjerna je ukupnoj uštedi emisija stakleničkih plinova prema postupanju s tim gorivima u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 i delegiranim aktima iz članka 14. stavka 1. ove Direktive.
	Komisija osigurava da se emisije iz obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla koja upotrebljavaju vodik iz obnovljivih izvora ocjenjuju nultom stopom emisija za operatere zrakoplova koji ih upotrebljavaju dok se ne donese delegirani akt iz članka 14. stavka 1.
	Komisija svake godine objavljuje pojedinosti o razlici u troškovima između kerozina i sintetičkih zrakoplovnih goriva. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive u pogledu detaljnih aranžmana za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica za zrakoplovstvo za povećanje uporabe održivih zrakoplovnih goriva pokrivanjem razlike u cijeni po toni CO2 ušteđenog uporabom tih goriva umjesto kerozina.
	Komisija od 31. prosinca 2028. provodi godišnju evaluaciju u pogledu primjene ovog stavka i o rezultatima pravodobno izvješćuje Europski parlament i Vijeće. Na temelju te evaluacije i nakon procjene učinka Komisija može, prema potrebi, predstaviti zakonodavni prijedlog za dodjelu količinski i vremenski ograničenog iznosa emisijskih jedinica do 31. prosinca 2034. za operatere zrakoplova koji povećaju svoju uporabu održivih zrakoplovnih goriva iz članka 3.c stavka 5.a.

Amandmani 65 i 80

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 3.c – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izjava

7. Odstupajući od članka 12. stavka 2.a, članka 14. stavka 3. i članka 16., države članice smatraju da su zahtjevi utvrđeni u tim odredbama ispunjeni i ne poduzimaju mjere protiv operatera zrakoplova u pogledu emisija do 2030. iz letova između zračne luke smještene u nekoj od najudaljenijih regija države članice i zračne luke smještene u istoj državi članici izvan te najudaljenije regije .;

7. Odstupajući od članka 12. stavka 2.a, članka 14. stavka 3. i članka 16., države članice smatraju da su zahtjevi utvrđeni u tim odredbama ispunjeni i ne poduzimaju mjere protiv operatera zrakoplova u pogledu emisija do 2030. iz letova između zračne luke smještene u nekoj od najudaljenijih regija države članice i zračne luke smještene u nekoj drugoj regiji EGP-a te letova između dvije zračne luke smještene u istoj najudaljenijoj regiji ;

Amandman 39

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka a

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 3.d – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. U 2024. na dražbi se prodaje 25 % količine emisijskih jedinica za koje bi se provela besplatna dodjela kako je objavljeno u skladu s člankom 3.c.	1. U 2024. na dražbi se prodaje 50 % količine emisijskih jedinica za koje bi se provela besplatna dodjela kako je objavljeno u skladu s člankom 3.c.

Amandman 40

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka b

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 3.d – stavak 1.a

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1.a U 2025. na dražbi se prodaje 50 % količine emisijskih jedinica za koje bi se te godine provela besplatna dodjela, izračunano temeljem objave u skladu s člankom 3.c.	Briše se.

Amandman 41

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka b

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 3.d – stavak 1.b

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1.b U 2026. na dražbi se prodaje 75 % količine emisijskih jedinica za koje bi se te godine provela besplatna dodjela, izračunano temeljem objave u skladu s člankom 3.c.	Briše se.

Amandman 42

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka b

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 3.d – stavak 1.c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1.c Od 1. siječnja 2027 . na dražbi se prodaju sve emisijske jedinice za koje bi se te godine provela besplatna dodjela. ’,	1.c Od 1. siječnja 2025 . na dražbi se prodaju sve emisijske jedinice za koje bi se te godine provela besplatna dodjela , osim količine emisijskih jedinica iz članka 3.c stavka 5.a .

Amandman 43

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 3.d – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive u pogledu detaljnih aranžmana na temelju kojih države članice na dražbi prodaju emisijske jedinice za zrakoplovstvo u skladu sa stavcima 1., 1.a, 1.b, 1.c i 1.d ovog članka, uključujući načine prijenosa dijela prihoda od takve dražbe u opći proračun Unije.”;

Amandman 44

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka e

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 3.d – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Države članice određuju kako će se upotrebljavati prihodi od dražbovne prodaje emisijskih jedinica obuhvaćenih ovim poglavljem, osim prihoda koji su utvrđeni kao vlastita sredstva u skladu s člankom 311. stavkom 3. Ugovora i uključeni u opći proračun Unije . Države članice upotrebljavaju prihode ostvarene dražbovnom prodajom emisijskih jedinica u skladu s člankom 10. stavkom 3.

4. Prihodi od dražbovne prodaje emisijskih jedinica za zrakoplovstvo obuhvaćenih ovim poglavljem, osim prihoda koji su utvrđeni kao vlastita sredstva u skladu s člankom 311. stavkom 3. Ugovora i uključeni u opći proračun Unije , upotrebljavaju se na sljedeći način:

(a)	75 % upotrebljava se za potporu inovacijama i novim tehnologijama, među ostalim uvođenju rješenja za dekarbonizaciju u sektoru zrakoplovstva putem klimatskog investicijskog fonda u skladu s člankom 10.a stavkom 8;

(b)	15 % prihoda ostvarenih od odlaznih letova iz članka 3.ea upotrebljava se za doprinos klimatskim fondovima UNFCCC-a, posebno Zelenom klimatskom fondu i Fondu za prilagodbu, kako bi se unaprijedilo međunarodno djelovanje za ublažavanje učinka klimatskih promjena na najugroženije zajednice;

(c)

preostali prihodi upotrebljavaju se kako odrede države članice u skladu s člankom 10. stavkom 3. , uključujući za promicanje projekata usmjerenih na osiguravanje pravedne tranzicije u zrakoplovnom sektoru, posebno za potporu socijalnom dijalogu među relevantnim dionicima u zrakoplovnom sektoru, kao i za osposobljavanje, prekvalifikaciju i usavršavanje radnika .

Amandman 45

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.a (nova)

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 3. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3.a)

umeće se sljedeći članak:

„Članak 3.ea

Zrakoplovne djelatnosti koje uključuju treće zemlje

1. Operateri zrakoplova od 30. travnja [godina stupanja na snagu ove Direktive + 1] predaju emisijske jedinice za emisije na letovima koji započinju u zračnoj luci smještenoj u EGP-u.

2. Od [godina stupanja na snagu ove Direktive] ukupna količina emisijskih jedinica koje se dodjeljuju za zrakoplovstvo povećava se za količine emisijskih jedinica za dodatne odlazne letove iz stavka 1., koje bi bile dodijeljene da su te godine bile obuhvaćene ETS-om EU-a. Primjenjuje se linearni faktor smanjenja kako je utvrđeno člankom 9.

3. Kako bi se na odgovarajući način uzele u obzir obveze neutralizacije u okviru CORSIA-e iznad referentne vrijednosti utvrđene na razini iz 2019. za razdoblje 2021.–2023. i utvrđene na prosječnoj razini iz 2019.–2020. za 2024. i nadalje, operateri zrakoplova mogu oduzeti financijsku vrijednost svojih rashoda u pogledu jedinica kojima se koriste za usklađivanje s CORSIA-om za letove iz EGP-a u treće zemlje navedene u provedbenom aktu donesenom u skladu s člankom 25.a stavkom 3.

Operateri zrakoplova svake godine objavljuju informacije o jedinicama za neutralizaciju u okviru CORSIA-e koje su plaćene prethodne godine za svaku rutu i obavješćuju Komisiju o tim jedinicama za neutralizaciju ako namjeravaju zatražiti smanjenje svojih zahtjeva za predaju emisijskih jedinica. Komisija uspostavlja financijsku vrijednost jedinica za neutralizaciju prihvatljivih za odbitak od zahtjeva za predaju emisijskih jedinica u okviru ETS-a EU-a za svaku rutu. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive utvrđivanjem metodologije i mehanizma u pogledu tog odbitka. U tu svrhu Komisija smatra da je cijena emisijskih jedinica u okviru ETS-a EU-a prosječna cijena za odgovarajuću godinu usklađenja.

Ako je Komisija ustvrdila razliku između verificiranih emisija i predanih emisijskih jedinica, u odnosu na određenu godinu, poništava se odgovarajuća količina emisijskih jedinica.

4. U skladu s člankom 28.b ove Direktive Komisija do 31. prosinca 2027. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi sudjelovanja država ugovornica ICAO-a u CORSIA-i te o ukupnoj ambiciji i okolišnom integritetu CORSIA-e. Na temelju nalaza tog izvješća Komisija, prema potrebi, predstavlja zakonodavni prijedlog za ukidanje privremenog odstupanja za letove koji završavaju u zračnoj luci smještenoj u EGP-u.”

Amandman 46

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.a (nova)

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 10.a – stavak 8. – podstavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4.a)

U članku 10.a stavku 8. iza drugog podstavka umeće se sljedeći podstavak:

Prihodi ostvareni od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u pogledu zrakoplovnih djelatnosti, kao i od sankcija iz članka 16. stavka 3., koje su dodijeljene klimatskom investicijskom fondu stavljaju se na raspolaganje projektima u zrakoplovstvu za potporu novih razvoja i inovacija, uvođenje rješenja za dekarbonizaciju, razvoj mehanizama potpore i za stvaranje potrebne infrastrukture, kojima se smanjuju ukupni klimatski učinci uključujući učinci koji nisu povezani s CO2, posebno s pomoću:

(a)

uvođenja održivih zrakoplovnih goriva, ponajprije obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla (RFNBO) iz obnovljivog vodika i izravne ekstrakcije iz zraka, među ostalim s pomoću ugovora za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik čiji je cilj prevladavanje razlike u cijeni goriva s nultim emisijama s jedne i konvencionalnih goriva s druge strane, te smanjenja troškova opskrbe zračnih luka Unije održivim zrakoplovnim gorivima;

(b)	temeljnog poboljšanja operativnih i aeronautičkih rješenja te rješenja u području zrakoplovne konstrukcije za ublažavanje emisija co2 i emisija koje nisu povezane s CO2;

(c)

uvođenje revolucionarnih inovacija motora i uvođenje novih pogonskih tehnologija kojima se pridonosi smanjenju emisija u zrakoplovstvu, kao što su baterijske i turboelektrične tehnologije te izgaranje vodika u turbinama i gorivnim ćelijama koje pogone elektromotore, električni zrakoplovi i povezana infrastruktura zračnih luka;

(d)	uvođenja tehnologija za praćenje emisija CO2 i emisija koje nisu CO2 iz zrakoplovstva i izvješćivanje o njima;

(e)	istraživanja koja dovode do tehnoloških inovacija u pogledu učinaka emisija koje nisu CO2 iz zrakoplovstva, uključujući stvaranje i sprječavanje kondenzacijskih tragova i oblaka cirusa.

Opis projekata koje podupire klimatski investicijski fond i informacije o razinama rashoda razvrstane po projektima transparentni su i javno dostupni na pristupačan način i redovito ažurirani na internetskim stranicama Komisije. Komisija osigurava uključenost dionika u postupke financiranja u vezi s klimatskim investicijskim fondom.

Amandman 47

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka a

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 11.a – stavak 2. – podstavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

potječu iz zemlje koja je u provedbenom aktu donesenom u skladu s člankom 25.a stavkom 3. navedena kao zemlja koja sudjeluje u Programu za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA). Ovaj se uvjet ne primjenjuje na emisije prije 2027. niti se primjenjuje na najmanje razvijene zemlje i male otočne države u razvoju, kako ih definiraju Ujedinjeni narodi, osim za one zemlje čiji je BDP po stanovniku jednak ili veći od prosjeka Unije.

(b)	potječu iz zemlje koja je u provedbenom aktu donesenom u skladu s člankom 25.a stavkom 3. navedena kao zemlja koja sudjeluje u Programu za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA). Ovaj se uvjet ne primjenjuje na emisije prije 1. siječnja 2027.

Amandman 48

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka a

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 11.a – stavak 3. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljniji zahtjevi za aranžmane iz prvog podstavka, koji mogu uključivati zahtjeve u pogledu izvješćivanja i registra, te za uvrštavanje na popis država ili programa koji primjenjuju te aranžmane. Aranžmani uzimaju u obzir fleksibilne mogućnosti dodijeljene najmanje razvijenim zemljama i malim otočnim državama u razvoju. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22.a stavka 2.”;

Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljniji zahtjevi za aranžmane iz prvog podstavka, koji mogu uključivati zahtjeve u pogledu izvješćivanja i registra, te za uvrštavanje na popis država ili programa koji primjenjuju te aranžmane. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22.a stavka 2.”;

Amandman 49

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 6. – podtočka a

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 12. – stavak 6. – podstavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

od 1. siječnja 2019. proizvodi godišnje emisije CO2 veće od 10 000 tona iz upotrebe zrakoplova s najvećom certificiranom masom pri uzlijetanju većom od 5 700 kg koji obavljaju letove obuhvaćene Prilogom I., osim onih koji započinju i završavaju u istoj državi članici (uključujući najudaljenije regije iste države članice).

(b)

od 1. siječnja 2021. proizvodi godišnje emisije CO2 veće od 10 000 tona iz upotrebe zrakoplova s najvećom certificiranom masom pri uzlijetanju većom od 5 700 kg koji obavljaju letove obuhvaćene Prilogom I. ovoj Direktivi te člankom 2. stavkom 3. i člankom 2. stavkom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/1603 (1a), osim onih koji započinju i završavaju u istoj državi članici (uključujući najudaljenije regije iste države članice).

Amandman 50

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.a (nova)

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 14. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst na snazi

Izmjena

(6.a)

u članku 14. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

Komisija donosi provedbene akte o detaljnim aranžmanima za praćenje emisija i izvješćivanje o njima, i, ako je to relevantno, o podacima o aktivnostima, koje proizlaze iz aktivnosti navedenih u Prilogu I., za praćenje i dostavu podataka o tonskim kilometrima za potrebu primjene u skladu s člankom 3.e ili 3.f, koja se temelji na načelima praćenja i izvješćivanja utvrđenima u Prilogu IV. i zahtjevima utvrđenima u stavku 2. ovog članka. U tim provedbenim aktima ujedno se navodi potencijal za globalno zagrijavanje svakog stakleničkog plina u okviru zahtjevâ za praćenje emisija tog plina i izvješćivanje o njima .

„Komisija donosi delegirane akte o detaljnim aranžmanima za praćenje emisija i izvješćivanje o njima, i, ako je to relevantno, o podacima o aktivnostima, koje proizlaze iz aktivnosti navedenih u Prilogu I., za praćenje i dostavu podataka o tonskim kilometrima za potrebu primjene u skladu s člankom 3.e ili 3.f, koja se temelji na načelima praćenja i izvješćivanja utvrđenima u Prilogu IV. i zahtjevima utvrđenima u stavku 2. ovog članka. U tim delegiranim aktima ujedno se navodi potencijal za globalno zagrijavanje svakog stakleničkog plina i učinci emisija iz zrakoplovstva koje nisu povezane s CO2 u okviru zahtjevâ za praćenje, izvješćivanje i provjeru tih plinova i emisija .”

Amandman 51

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.a (nova)

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 14. – stavak 2. – podstavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6.a)

u članku 14. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„[šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive] Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi nadopune ove Direktive kako bi se uspostavio program praćenja, izvješćivanja i provjere za emisije operatera zrakoplova koje nisu povezane s CO2 obuhvaćen ovom Direktivom. Program praćenja, izvješćivanja i provjere za emisije koje nisu povezane s CO2 sadrži barem podatke o:

(a)	protoku goriva;

(b)	masi zrakoplova;

(c)	vlažnosti okoline;

(d)	zemljopisnoj širini, dužini i visini zrakoplova;

(e)	prosječnoj vlažnosti i temperaturi;

(f)	indeksima emisija za CO2, H2O, sumporni dioksid (SO2) i NOx,

(g)	ekvivalentima CO2 po letu.

Komisija do 31. prosinca 2026. na temelju rezultata praćenja, izvješćivanja i provjere emisija koje nisu povezane s CO2 te nakon provedbe procjene učinka podnosi, prema potrebi, zakonodavni prijedlog za ublažavanje takvih emisija proširenjem područja primjene ETS-a EU-a kako bi se obuhvatile emisije iz zrakoplovstva koje nisu povezane s CO2.

Do proširenja područja primjene ove Direktive kako bi se obuhvatile emisije operatera zrakoplova koje nisu povezane s CO2 iz drugog podstavka, faktor emisija CO2 za emisije iz zrakoplovnih djelatnosti od 31. prosinca 2027. množi se s 1,8 , od 31. prosinca 2028. s 1,9 , a od 31. prosinca 2029. s 2,0 , kako bi se uračunale emisije iz zrakoplovstva koje nisu povezane s CO2.

Od… [30 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive] Komisija jednom godišnje, kao dio izvješća iz članka 10. stavka 5., podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o rezultatima programa praćenja, izvješćivanja i provjere iz trećeg podstavka.”

Amandman 52

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.a (nova)

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 14. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6.a)

u članku 14. dodaje se sljedeći stavak:

„3.a Komisija izvješćuje o svim podacima o emisijama koji se odnose na operatere zrakoplova te na način prilagođen korisnicima objavljuje te podatke koji su dostavljeni državama članicama i Komisiji, uključujući podatke koji su dostavljeni u skladu s člankom 7. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/1603, po operateru zrakoplova i paru zračnih luka. Podaci za svaku godinu objavljuju se bez odgode. Ti podaci uključuju barem sljedeće:

(a)	podatke o emisijama iskazanima po operateru zrakoplova i paru zračnih luka;

(b)	faktore popunjenosti, tip zrakoplova te vrstu i potrošnju goriva po paru zračnih luka za svakog operatera zrakoplova;

(c)	količinu neutralizacije izračunanu u skladu s člankom 12. stavkom 7.;

(d)	količinu i vrstu prihvatljivih goriva upotrijebljenih za ispunjavanje dijela njihove neutralizacije ili cjelokupnu neutralizaciju;

(e)	količinu i vrstu emisijskih jedinica ugljika upotrijebljenih za ispunjavanje dijela njihove neutralizacije ili cjelokupnu neutralizaciju.

(f)	ukupnu masu tereta i pošte (u tonama) tijekom izvještajnog razdoblja po paru zračnih luka;”

Amandman 53

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 18.a – stavak 3. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	od 2024. barem svake dvije godine ažurirati popis tako da se uključe operateri zrakoplova koji su naknadno obavljali zrakoplovne djelatnosti navedene u Prilogu I.”;

(b)	od 2024. nadalje barem svake dvije godine ažurirati popis tako da se uključe operateri zrakoplova koji su naknadno obavljali zrakoplovne djelatnosti navedene u Prilogu I.”;

Amandman 54

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 25.a – stavak 2.

Tekst na snazi

Izmjena

(9)	u članku 25.a stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

2. Unija i njezine države članice i dalje nastoje postići dogovor o globalnim mjerama za smanjivanje emisija stakleničkih plinova iz zrakoplovstva. U svjetlu takvih dogovora, Komisija razmatra postoji li potreba za izmjenama ove Direktive s obzirom na njezinu primjenu na operatere zrakoplova.

„2. Unija i njezine države članice i dalje nastoje postići dogovor o globalnim mjerama za smanjivanje emisija stakleničkih plinova iz zrakoplovstva u skladu s ciljevima Uredbe (EU) 2021/1119 i Pariškog sporazuma . U svjetlu takvih dogovora, Komisija razmatra postoji li potreba za izmjenama ove Direktive s obzirom na njezinu primjenu na operatere zrakoplova.”

Amandman 55

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 25.a – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Komisija donosi provedbeni akt u kojem se navode zemlje osim zemalja EGP-a, Švicarske i Ujedinjene Kraljevine za koje se smatra da primjenjuju CORSIA-u za potrebe ove Direktive, s referentnim vrijednostima iz 2019. za razdoblje od 2021. do 2023. i referentnim vrijednostima iz razdoblja 2019.–2020. za svaku sljedeću godinu. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja navedenim u članku 22.a stavku 2.

3. Barem jednom godišnje Komisija donosi provedbeni akt u kojem se navode zemlje osim zemalja EGP-a, Švicarske i Ujedinjene Kraljevine za koje se smatra da primjenjuju CORSIA-u za potrebe ove Direktive, s referentnim vrijednostima iz 2019. za razdoblje od 2021. do 2023. i referentnim vrijednostima iz razdoblja 2019.–2020. za svaku godinu počevši od 2024 . Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja navedenim u članku 22.a stavku 2.

Amandman 56

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 25.a – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)	u članku 25.a umeće se sljedeći stavak: „3.a Na temelju popisa sastavljenog u skladu sa stavkom 3. Komisija objavljuje popis operatera zrakoplova iz zemalja za koje se smatra da ne primjenjuju CORSIA-u za letove u treće zemlje ili iz njih za potrebe ove Direktive.”

Amandman 57

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 25.a – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
6. Kad je riječ o emisijama iz letova u najmanje razvijene zemlje i male otočne države u razvoju kako ih definiraju Ujedinjeni narodi, osim onih navedenih u provedbenom aktu donesenom u skladu sa stavkom 3., i iz tih zemalja, operateri zrakoplova ne moraju poništavati jedinice.	Briše se.

Amandman 58

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 25.a – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

7. Ako Komisija utvrdi da je tržišno natjecanje znatno narušeno na štetu operatera zrakoplova koji posjeduju svjedodžbu o sposobnosti zračnog prijevoza koju je izdala država članica ili su registrirani u državi članici, uključujući najudaljenije regije te pridružena i druga područja te države članice, ovlaštena je donijeti provedbene akte za izuzimanje tih operatera zrakoplova od zahtjeva za predaju emisijskih jedinica kako je utvrđeno u članku 12. stavku 8. u pogledu emisija iz letova u te zemlje i iz njih. Narušavanje tržišnog natjecanja može uzrokovati treća zemlja koja blaže primjenjuje CORSIA-u u svojem domaćem pravu ili ne primjenjuje odredbe CORSIA-e jednako na sve operatere zrakoplova. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22.a stavka 2 .

7. Ako Komisija utvrdi da je tržišno natjecanje znatno narušeno na štetu operatera zrakoplova koji posjeduju svjedodžbu o sposobnosti zračnog prijevoza koju je izdala država članica ili su registrirani u državi članici, uključujući najudaljenije regije te pridružena i druga područja te države članice, ovlaštena je donijeti delegirane akte u skladu s člankom 23. kako bi se nadopunila ova Direktiva za izuzimanje tih operatera zrakoplova od zahtjeva za predaju emisijskih jedinica kako je utvrđeno u članku 12. stavku 8. u pogledu emisija iz letova u te zemlje i iz njih. Narušavanje tržišnog natjecanja može uzrokovati treća zemlja koja blaže primjenjuje CORSIA-u u svojem domaćem pravu ili ne primjenjuje odredbe CORSIA-e jednako na sve operatere zrakoplova. Komisija također objavljuje informacije o načinu na koji su ispunjeni kriteriji navedeni u stavku 7.a .

Amandman 59

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 25.a – stavak 7.a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)

u članku 25.a umeće se sljedeći stavak:

„7.a Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 23. kojima se utvrđuju metodologija i kriteriji za određivanje je li tržišno natjecanje znatno narušeno u skladu sa stavkom 7. ovog članka. Komisija transparentno objavljuje informacije o primjeni delegiranih akata.”

Amandman 60

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 25.a – stavak 8.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)

u članku 25.a dodaje se sljedeći stavak:

„8.a Komisija do 1. siječnja 2027. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o primjeni ove Direktive, o doprinosu zrakoplovstva ciljevima Uredbe (EU) 2021/1119 i Pariškog sporazuma, provedbi CORSIA-e te o njezinom učinku na unutarnje zrakoplovno tržište Unije, njegovu konkurentnost i pravednu tranziciju, posebno socijalnim učincima ove Direktive, prekvalifikaciji i usavršavanju, kao i učinku na učestalost i troškove zračnog prometa za putnike, posebno one s nižim primanjima. Izvješće sadrži preporuke koje se moraju primjenjivati bez nepotrebne odgode.”

Amandman 61

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.a (nova)

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 28.b

Tekst na snazi

Izmjena

(9.a)

članak 28.b zamjenjuje se sljedećim:

Članak 28.b

„Članak 28.b

Izvješćivanje i preispitivanje koje obavlja Komisija u vezi s provedbom globalne tržišno utemeljene mjere ICAO-a

1. Komisija prije 1. siječnja 2019. , a nakon toga u redovitim vremenskim razmacima izvješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku u pregovorima ICAO-a o provedbi globalne tržišno utemeljene mjere koja se treba primjenjivati na emisije od 2021., a posebice u vezi sa sljedećim:

1. Komisija prije 1. siječnja 2027. , a nakon toga svake dvije godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku u pregovorima ICAO-a o provedbi globalne tržišno utemeljene mjere koja se treba primjenjivati na emisije od 2021., a posebice u vezi sa sljedećim:

i.	relevantnim instrumentima ICAO-a, uključujući standarde i preporučene prakse;

i.	relevantnim instrumentima ICAO-a, uključujući standarde i preporučene prakse;

ii.	preporukama koje je u vezi s globalnom tržišno utemeljenom mjerom odobrilo Vijeće ICAO-a;

ii.	preporukama koje je u vezi s globalnom tržišno utemeljenom mjerom odobrilo Vijeće ICAO-a , uključujući sve moguće promjene referentnih vrijednosti ;

iii.	uspostavom globalnog registra;

iii.	uspostavom globalnog registra;

iv.	domaćim mjerama koje su treće zemlje poduzele za provedbu globalne tržišno utemeljene mjere koju treba primijeniti na emisije od 2021.;

iv.	domaćim mjerama koje su treće zemlje poduzele za provedbu globalne tržišno utemeljene mjere koju treba primijeniti na emisije od 2021.;

v.	posljedicama rezervi trećih zemalja; i

v.	razinom sudjelovanja trećih zemalja , uključujući posljedice njihovih rezervi u pogledu tog sudjelovanja ; i

vi.

drugim relevantnim međunarodnim kretanjima i primjenjivim instrumentima. U skladu s globalnim pregledom stanja UNFCCC-a Komisija također izvješćuje o naporima koji se ulažu u ostvarivanje dugoročnog cilja smanjenja emisija iz sektora zrakoplovstva, odnosno prepolovljivanja emisija CO2 iz zrakoplovstva do 2050. u odnosu na razine iz 2005.

vi.

drugim relevantnim međunarodnim kretanjima i primjenjivim instrumentima.

U skladu s globalnim pregledom stanja iz Pariškog sporazuma Komisija također izvješćuje o naporima koji se ulažu u ostvarivanje dugoročnog cilja smanjenja emisija iz sektora zrakoplovstva, odnosno smanjenja emisija iz zrakoplovstva na nultu neto razinu do 2050.

2. U roku od 12 mjeseci nakon što ICAO donese relevantne instrumente i prije nego što globalna tržišno utemeljena mjera postane operativna, Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem razmatra kako se revizijom ove Direktive ti instrumenti mogu provesti u pravo Unije. Komisija u tom izvješću također, prema potrebi, razmatra pravila koja se primjenjuju na letove unutar EGP-a. Komisija također razmatra ambicije i sveobuhvatni okolišni integritet globalne tržišno utemeljene mjere, uključujući njezinu opću ambiciju u vezi s ciljevima iz Pariškog sporazuma, razinu sudjelovanja, njezinu provedivost, transparentnost, sankcije za neusklađenost, postupke za sudjelovanje javnog sektora, kvalitetu jedinica za neutralizaciju emisija, praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija, registre, odgovornost te pravila o upotrebi biogoriva. Osim toga, u izvješću se razmatra je li potrebno revidirati odredbe donesene na temelju članka 28.c stavka 2.

2. Komisija do 2027. podnosi to izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem procjenjuje sveobuhvatni okolišni integritet globalne tržišno utemeljene mjere ICAO-a , uključujući njezinu opću ambiciju u vezi s ciljevima iz Pariškog sporazuma, razinu sudjelovanja, njezinu provedivost, transparentnost, sankcije za neusklađenost, postupke za sudjelovanje javnog sektora, kvalitetu jedinica za neutralizaciju emisija, praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija, registre, odgovornost te pravila o upotrebi biogoriva.

3. Komisija izvješću iz stavka 2. ovog članka prema potrebi prilaže prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću o izmjeni, brisanju, produljenju ili zamjeni odstupanja predviđenih člankom 28.a, koji je u skladu s obvezom Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za 2030. s ciljem očuvanja okolišnog integriteta i učinkovitosti klimatskog djelovanja Unije.

3. Komisija izvješću iz stavka 2. ovog članka prema potrebi prilaže prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću o izmjeni, brisanju, produljenju ili zamjeni odstupanja predviđenih člankom 28.a, koji je u skladu s obvezom Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za 2030. i ciljem postizanja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. s ciljem očuvanja okolišnog integriteta i učinkovitosti klimatskog djelovanja Unije.

3.a U cilju poboljšanja programa CORSIA, Unija i države članice aktivno promiču u okviru ICAO-a, te putem bilateralne i multilateralne diplomacije, poboljšanja u pogledu okolišnog integriteta CORSIA-e, uključujući kriterije održivosti za neutralizaciju, i njegovu provedbu te potiče šire međunarodno sudjelovanje u programu. Unija i njezine države članice u okviru ICAO-a promiču i dodatne klimatske i okolišne mjere, veću transparentnost i uspostavljanje ambicioznog dugoročnog cilja smanjenja emisija koji je u skladu s Pariškim sporazumom.”;

Amandman 62

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.b (nova)

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 30. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9.b)

u članku 30. dodaje se sljedeći stavak:

„4.a Komisija do 1. siječnja 2026. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem ocjenjuje učinak na okoliš i klimu te tehničku i gospodarsku održivost utvrđivanja posebnih zahtjeva za segment leta koji se sastoji od regionalnih letova i letova kratkog dometa na donjoj granici raspona kako bi se smanjili takvi učinci, uključujući određivanje viših minimalnih udjela održivih zrakoplovnih goriva na koje bi se trebalo uputiti u Uredbi xxxx/xxxx [Uredba ReFuelEU] (*2) , kao i mogućnosti alternativnih ruta za te vrste letova, uzimajući u obzir alternativne načine javnog prijevoza koji su dostupni za pokrivanje tih usluga u konkurentnom vremenskom razdoblju.”

Amandman 72

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.c (nova)

Direktiva 2003/87/EZ

Članak 30. – stavak 4.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9.c)

U članku 30. dodaje se sljedeći stavak:

4.b Komisija do 1. siječnja 2025., uz potporu Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene osnovanog prema članku 3. Uredbe (EU) 2021/1119, predstavlja analizu mjera za smanjenje učinka na klimu zračnih putovanja privatnih zrakoplova, popraćenu, prema potrebi, prijedlogom o najboljem načinu rješavanja tih učinaka.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A9-0155/2022).

(10) Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(11) Direktiva 2008/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi uključivanja zrakoplovnih djelatnosti u sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice (SL L 8, 13.1.2009., str. 3.).

(11a) Presuda Suda od 21. prosinca 2011., Air Transport Association of America i drugi protiv Secretary of State for Energy and Climate Change, C-366/10, ECLI:EU:C:2011:864.

(12) Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).

(13) Odluka Vijeća (EU) 2020/954 od 25. lipnja 2020. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva u pogledu obavješćivanja o dobrovoljnom sudjelovanju u Programu za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA) od 1. siječnja 2021. i o opciji odabranoj za izračun zahtjevâ u vezi s neutralizacijom za operatore zrakoplova tijekom razdoblja 2021.–2023. (SL L 212, 3.7.2020., str. 14.).

(16) https://www4.unfccc.int/sites/ndcstaging/PublishedDocuments/European%20Union%20First/EU_NDC_Submission_December%202020.pdf

(17) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(1a) [Dodati upućivanje na Uredbu ReFuelEU].

(18) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(1a) Presuda od 21. prosinca 2011., Air Transport Association of America i drugi protiv Secretary of State for Energy and Climate Change, C-366/10, EU:C:2011:864.

(*1) [Dodati upućivanje na Uredbu FuelEU Maritime].

(*) [Dodati upućivanje na Uredbu FuelEU Maritime].

(1a) Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/1603 od 18. srpnja 2019. o dopuni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s mjerama koje je donijela Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija u zrakoplovstvu u svrhu provedbe globalne tržišno utemeljene mjere (SL L 250, 30.9.2019., str. 10.).

(*2) [Dodati upućivanje na Uredbu FuelEU Maritime].

27.12.2022

Službeni list Europske unije

C 493/202

P9_TA(2022)0232

Obvezujuće godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova u državama članicama (Uredba o raspodjeli tereta) ***I

Amandmani (*) koje je donio Europski parlament 8. lipnja 2022. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma (COM(2021)0555 – C9-0321/2021 – 2021/0200(COD)) (1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2022/C 493/23)

Amandman 1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)

Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”). Njegove stranke postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 oC iznad razina u predindustrijskom razdoblju te uložiti napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 oC iznad razine u predindustrijskom razdoblju , vodeći se pritom, među ostalim, načelima pravednosti i zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti i sposobnosti . Donošenjem Klimatskog pakta iz Glasgowa stranke Pariškog sporazuma potvrdile su da bi se ograničavanjem povećanja globalne prosječne temperature na 1,5 oC znatno smanjili rizici i posljedice klimatskih promjena te su se obvezale na to da će do kraja 2022. postrožiti svoje ciljeve za 2030.

Amandman 2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1a)

Potreba za hitnim poduzimanjem mjera za smanjenje emisija sve je veća, kako je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) naveo u svojim posljednjim izvješćima, od 7. kolovoza 2021. naslovljenom „Climate change 2021: The Physical Science Basis” te od 28. veljače 2022. naslovljenom „Climate Change 2022: Impacts, Adaptation and Vulnerability”. IPCC je s vrlo visokom razinom sigurnosti izjavio da su klimatske promjene prijetnja za dobrobit ljudi i zdravlje planeta te da svako daljnje odgađanje usklađenog, pravovremenog i globalnog djelovanja u pogledu prilagodbe i ublažavanja može dovesti do propuštanja kratke i jedinstvene prilike za osiguravanje održive budućnosti za sve. U izvješćima se iznose nove procjene vjerojatnosti prelaska razine globalnog zatopljenja od 1,5 oC u nadolazećim desetljećima i zaključuje da će, ako se emisije stakleničkih plinova odmah, brzo i znatno ne smanje, ograničavanje globalnog zatopljenja na gotovo 1,5 oC ili čak 2 oC biti izvan dosega. Unija bi stoga na tu hitnu situaciju trebala odgovoriti tako da uloži veće napore i pokaže se kao međunarodni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena.

Amandman 3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)

Europski zeleni plan (31) obuhvaća sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se međusobno dopunjuju, a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u Uniji do 2050., te se u okviru njega utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom , u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa . Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i utjecaja povezanih s okolišem. Pritom ta tranzicija drukčije utječe na žene i muškarce te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Ona stoga mora biti pravedna i uključiva i nitko ne smije biti zapostavljen.

(3)

Europski zeleni plan (31) polazna je točka za postizanje cilja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilja ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (31a) . On obuhvaća sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se međusobno dopunjuju, a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u Uniji najkasnije do 2050., te se u okviru njega utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i utjecaja povezanih s okolišem. Pritom ta tranzicija drukčije utječe na osobe svih rodova te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom , osobe suočene s energetskim siromaštvom ili siromaštvom u pogledu prijevoza i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla . Tranzicija različito utječe i na države članice i na regije . Ona stoga mora biti pravedna i uključiva i nitko ne smije biti zapostavljen.

Amandman 4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3a)

Kako bi bile društveno prihvatljive, klimatske ambicije utvrđene ovom Uredbom trebale bi biti popraćene jednakim društvenim ambicijama. Povećana razina ambicije podrazumijeva znatne promjene u zahvaćenim sektorima koji bi mogli pretrpjeti društvene posljedice i posljedice u pogledu radne snage. Revidirani ciljevi smanjenja emisija trebali bi biti popraćeni odgovarajućim financijskim i političkim mjerama kako bi se osiguralo ispunjenje tih ciljeva na društveno pravedan način. Mjere mogu uključivati, među ostalim, provedbu procjena učinka na zapošljavanje kojima se ocjenjuje učinak na radna mjesta i radne uvjete na nacionalnoj i regionalnoj razini, kao i dodjelu nacionalnih sredstava i sredstava Unije za financiranje mjera za socijalnu prilagodbu i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, rodnu ravnopravnost, cjeloživotno učenje, strukovno osposobljavanje i socijalnu zaštitu te za jamčenje učinkovitog kolektivnog pregovaranja. Također su važni pravodobno savjetovanje i učinkovito uključivanje nacionalnih socijalnih partnera u sektorima navedenima u članku 2. ove Uredbe kada je riječ o razvoju i provedbi nacionalnih mjera za provedbu ove Uredbe.

Amandman 5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3b)

Osim toga, prijelaz na gospodarstvo Unije usklađeno s ciljem klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. mogao bi imati poseban učinak na određene gospodarske sektore, a posebno na ranjiva mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u tim sektorima. Pri provedbi ove Uredbe važno je da države članice stvore poticajno okruženje za ta poduzeća kako bi ona mogla provesti prijelaz na postupke s manje, a postupno i bez emisija stakleničkih plinova.

Amandman 6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3c)

Program Ujedinjenih naroda za okoliš i Globalni forum OECD-a o okolišu zaključili su da promjene u okolišu imaju rodno specifičan učinak. Rodno diferencirane uloge također dovode do diferencijacije ranjivosti rodova u odnosu na učinke klimatskih promjena, a posljedice klimatskih promjena pogoršavaju rodne neravnopravnosti.

Amandman 7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)

Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (32) („Europski zakon o klimi”) Unija je u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. Tom se uredbom utvrđuje i obveza domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030.

(4)

Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (32) („Europski zakon o klimi”) Unija je u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu najkasnije do 2050. kao i ostvarivanje negativnih emisija u razdoblju nakon te godine. Tom se uredbom utvrđuje i obveza domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030. Njome se nadalje utvrđuje da se pri provedbi ciljeva prednost daje brzim i predvidljivim smanjenjima emisija te da se istodobno intenziviraju uklanjanja s pomoću prirodnih ponora. Doprinos neto uklanjanja cilju za 2030. ograničen je na 225 milijuna tona ekvivalenta CO2, a ostatak ciljnih vrijednosti potrebno je ostvariti smanjenjem izravnih emisija.

Amandman 8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)	Radi provedbe tih obveza i doprinosa Unije na temelju Pariškog sporazuma33 (33) donesenog u okviru UNFCCC-a trebalo bi prilagoditi regulatorni okvir Unije za ostvarenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova.

(5)	Radi provedbe tih obveza i nacionalno utvrđenih doprinosa Unije na temelju Pariškog sporazuma (33) donesenog u okviru UNFCCC-a trebalo bi prilagoditi regulatorni okvir Unije za ostvarenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Amandman 9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)

Trgovanje emisijama primjenjivat će se i na emisije stakleničkih plinova iz cestovnog i pomorskog prometa te zgrada, no zadržat će se područje primjene Uredbe (EU) 2018/842. Stoga će se Uredba (EU) 2018/842 i dalje primjenjivati na emisije stakleničkih plinova iz nacionalne plovidbe, ali ne i na one iz međunarodne plovidbe. Emisije stakleničkih plinova neke države članice obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2018/842 koje treba uzeti u obzir u provjerama usklađenosti i dalje će se određivati nakon dovršetka revizija inventara u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (34).

(7)

Trgovanje emisijama može se primijeniti i na emisije stakleničkih plinova iz cestovnog i pomorskog prometa te zgrada, no zadržat će se područje primjene Uredbe (EU) 2018/842. Stoga će se Uredba (EU) 2018/842 i dalje primjenjivati na emisije stakleničkih plinova iz nacionalne plovidbe, ali ne i na one iz međunarodne plovidbe. Emisije stakleničkih plinova neke države članice obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2018/842 koje treba uzeti u obzir u provjerama usklađenosti i dalje će se određivati nakon dovršetka revizija inventara u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (34). Međutim, emisije nekih sektora posljednjih su se godina povećale ili su ostale stabilne.

Amandman 10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)

U svojim zaključcima od 11. prosinca 2020. Europsko vijeće navelo je da će Unija zajednički ostvariti cilj za 2030. na troškovno najučinkovitiji način, da će sve države članice sudjelovati u tom pothvatu uzimajući u obzir pitanja pravednosti i solidarnosti, pri čemu nitko neće biti zapostavljen, te da novi cilj za 2030. treba postići na način kojim se čuva konkurentnost Unije i uzimaju u obzir različite polazne točke država članica i posebne nacionalne okolnosti te potencijal za smanjenje emisija, uključujući okolnosti i potencijal otočnih država članica i otoka, kao i uloženi napori.

(9)

U svojim zaključcima od 11. prosinca 2020. Europsko vijeće navelo je da će Unija zajednički ostvariti cilj za 2030. na troškovno najučinkovitiji način, da će sve države članice sudjelovati u tom pothvatu uzimajući u obzir pitanja pravednosti i solidarnosti, pri čemu nitko neće biti zapostavljen, te da novi cilj za 2030. treba postići na način kojim se čuva konkurentnost Unije i uzimaju u obzir različite polazne točke država članica , postignuta smanjenja emisija, posebne nacionalne okolnosti te potencijal za smanjenje i uklanjanje emisija, uključujući okolnosti i potencijal otočnih država članica i otoka, kao i uloženi napori.

Amandman 11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9a)

Nakon 2030., nužno je da Unija te svaka država članica ostvare cilj klimatske neutralnosti diljem Unije najkasnije do 2050 i da u razdoblju nakon toga ostvare negativne emisije. Uredbom (EU) 2018/842 trebalo bi se osigurati da sve države članice usvoje putanju smanjenja emisija i konkretne dugoročne politike koje vode ostvarenju toga cilja.

Amandman 12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)	Da bi se ostvario cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 %, sektori obuhvaćeni Uredbom (EU) 2018/842 morat će postupno smanjivati svoje emisije dok 2030. ne dosegnu smanjenje od 40 % u odnosu na razine iz 2005.

(10)	Kako bi se izvršile obveze Unije u okviru Pariškog sporazuma i ostvario cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 %, svi sektori obuhvaćeni Uredbom (EU) 2018/842 morat će postupno smanjivati svoje emisije dok 2030. ne dosegnu smanjenje od 40 % u odnosu na razine iz 2005.

Amandman 13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)

Stoga je za svaku državu članicu potrebno revidirati cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030. Za reviziju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova trebalo bi upotrijebiti istu metodologiju kao kad je Uredba (EU) 2018/842 tek donesena, u skladu s kojom su nacionalni doprinosi utvrđeni uzimajući u obzir kapacitete i mogućnosti postizanja troškovne učinkovitosti u državama članicama kako bi se osigurala pravedna i uravnotežena raspodjela opterećenja. Smanjenje maksimalnih emisija stakleničkih plinova za svaku državu članicu do 2030. stoga bi trebalo utvrditi s obzirom na razinu njihovih preispitanih emisija stakleničkih plinova iz 2005. obuhvaćenih ovom Uredbom, isključujući verificirane emisije stakleničkih plinova iz postrojenja koja su bila u pogonu 2005., a u Unijin sustav trgovanja emisijama uključena su tek nakon 2005.

(11)

Stoga je za svaku državu članicu potrebno revidirati cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030. Za reviziju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova upotrebljava se ista metodologija kao kad je Uredba (EU) 2018/842 tek donesena, u skladu s kojom su nacionalni doprinosi utvrđeni uzimajući u obzir kapacitete i mogućnosti postizanja troškovne učinkovitosti u državama članicama kako bi se osigurala pravedna i uravnotežena raspodjela opterećenja. Međutim, distribucija ciljeva država članica ne konvergira, što bi trebalo uzeti u obzir pri ocjenjivanju načina na koji nacionalni ciljevi doprinose cilju klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. na troškovno učinkovit i pravedan način. Smanjenje maksimalnih emisija stakleničkih plinova za svaku državu članicu do 2030. stoga bi trebalo utvrditi s obzirom na razinu njihovih preispitanih emisija stakleničkih plinova iz 2005. obuhvaćenih ovom Uredbom, isključujući verificirane emisije stakleničkih plinova iz postrojenja koja su bila u pogonu 2005., a u Unijin sustav trgovanja emisijama uključena su tek nakon 2005.

Amandman 14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11a)

U Komunikaciji Komisije od 14. listopada 2020. o strategiji EU-a za smanjenje emisija metana istaknuto je da je metan snažan staklenički plin i da od njega samo ugljikov dioksid više doprinosi klimatskim promjenama. Na molekularnoj razini metan je snažniji od ugljikova dioksida. Iako se metan u atmosferi zadržava kraće od ugljikova dioksida, on znatno utječe na klimu. Europska unija i Sjedinjene Države najavile su u rujnu 2021. preuzimanje globalne obveze smanjenja emisija metana, čemu se u međuvremenu pridružilo ukupno više od 100 zemalja. Potpisnice obveze nastoje ostvariti zajednički cilj smanjenja globalnih emisija metana do 2030. za najmanje 30 % u odnosu na razine iz 2020. i poboljšanje standarda izvješćivanja. Emisije metana, dušikova oksida i takozvanih F-plinova zajedno čine gotovo 20 % emisija stakleničkih plinova u Uniji. S obzirom na preuzete obveze i kratkotrajnu prirodu mnogih tih stakleničkih plinova, primjereno je u svim sektorima utvrditi jedan ili više ciljeva Unije za sve emisije stakleničkih plinova koji nisu CO2.

Amandman 15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)

Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na gospodarstvo Unije i njezine razine emisija u mjeri koja se još ne može potpuno kvantificirati. S druge strane, Unija uvodi svoj dosad najveći paket poticaja, koji bi mogao utjecati i na razinu emisija. Zbog tih neizvjesnosti primjereno je 2025. preispitati podatke o emisijama i prema potrebi ponovno prilagoditi godišnje emisijske kvote .

(13)

Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na gospodarstvo Unije i njezine razine emisija u mjeri koja se još ne može potpuno kvantificirati. S druge strane, Unija uvodi svoj dosad najveći paket poticaja, koji za cilj ima zajamčiti zeleni oporavak a istovremeno bi mogao utjecati i na razinu emisija. Primjereno je tijekom ovog desetljeća održati stabilno, predvidljivo i ambiciozno regulatorno kretanje emisija kako bi se postigla potrebna smanjenja emisija i sigurnost pri planiranju .

Amandmani 16 i 55

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)

U skladu s navedenim primjereno je 2025. ažurirati godišnje emisijske kvote za razdoblje od 2026. do 2030. To bi trebalo učiniti na temelju sveobuhvatnog preispitivanja podataka iz nacionalnih inventara koje provodi Komisija kako bi se utvrdio prosjek emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2021., 2022. i 2023.

Briše se.

Amandman 17

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14a)

U skladu s Uredbom (EU) 2021/1119, prioritet bi trebalo dati izravnim smanjenjima emisija, koje će se morati dopuniti povećanim uklanjanjem CO2 kako bi se postigla klimatska neutralnost. U Uredbi (EU) 2021/1119 potvrđeno je da ponori ugljika obuhvaćaju prirodna i tehnološka rješenja. Uloga tehnoloških rješenja za uklanjanje ugljika razmatrana je i u nekoliko izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, posebno u doprinosu Radne skupine III. Šestom izvješću o procjeni. Važno je da se uspostavi program Unije za certificiranje sigurnog uklanjanja i trajnog skladištenja ugljika s pomoću tehnoloških rješenja, čime bi se državama članicama i sudionicima na tržištu pružila jasnoća za poboljšanje takvih uklanjanja. Kada takav program za certificiranje stupi na snagu, može se provesti analiza obračuna takvih uklanjanja u skladu s pravom Unije, među ostalim utječe li obračun takvih uklanjanja na emisije obuhvaćene Uredbom (EU) 2018/842, uz potpuno poštovanje uvjeta utvrđenih u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119. Ta se uklanjanja smatraju dodatnima i ona se ne računaju u potrebno smanjenje emisija u skladu s klimatskim ciljevima Unije utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119.

Amandman 18

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)

Na temelju Uredbe (EU) 2018/842 za neke države članice može se uzeti u obzir poništenje ograničene količine emisijskih jedinica u sustavu Europske unije radi usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. S obzirom na posebnu strukturu gospodarstva Malte nacionalni cilj smanjenja te države članice na temelju bruto domaćeg proizvoda po stanovniku znatno premašuje njezin potencijal troškovno učinkovitog smanjenja te je stoga primjereno povećati pristup Malte toj fleksibilnoj mogućnosti, a da se pritom ne ugrozi Unijin cilj smanjenja emisija do 2030.

(15)

Na temelju Uredbe (EU) 2018/842 za neke države članice može se uzeti u obzir poništenje ograničene količine emisijskih jedinica u sustavu Europske unije radi usklađenosti s tom Uredbom (EU) 2018/842. S obzirom na posebnu strukturu gospodarstva Malte nacionalni cilj smanjenja te države članice na temelju bruto domaćeg proizvoda po stanovniku znatno premašuje njezin potencijal troškovno učinkovitog smanjenja te je stoga primjereno povećati pristup Malte toj fleksibilnoj mogućnosti, a da se pritom ne ugrozi Unijin cilj smanjenja emisija do 2030. Državama članicama koje imaju pravo na tu fleksibilnu mogućnost, ali je nisu iskoristile 2019. u kontekstu Uredbe (EU) 2018/842, trebalo bi omogućiti da revidiraju tu odluku kako bi uzele u obzir novopredložene nacionalne ciljeve smanjenja emisija. Dotičnim državama članicama također bi trebalo omogućiti da češće revidiraju postotke koje su izvorno prijavile.

Amandman 19

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16a)

Kako bi se osiguralo i potaknulo da se države članice pridržavaju svojih minimalnih doprinosa za razdoblje od 2021. do 2030. u skladu s Uredbom (EU) 2018/842 kako je izmijenjena, trebalo bi ojačati korektivne mjere i bolje ih povezati s integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999. Ako neka država članica premaši svoje godišnje emisijske kvote tijekom dvije uzastopne godine, trebala bi revidirati svoj integrirani nacionalni energetski i klimatski plan podnesen u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 te istodobno omogućiti javnosti da sudjeluje u tom postupku.

Amandman 20

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16b)

Unija i njezine države članice stranke su Konvencije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Aarhuška konvencija”) (1a) . Javni nadzor i pristup pravosuđu temeljni su dio demokratskih vrijednosti Unije i alat kojim se štiti vladavina prava. U svojoj komunikaciji od 14. listopada 2020. naslovljenoj „Poboljšanje pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša u EU-u i državama članicama” Komisija je potvrdila da pristup pravosuđu nije zajamčen u svim državama članicama te je pozvala Vijeće i Europski parlament da u sektorsko zakonodavstvo uvedu izričite odredbe o pristupu pravosuđu. Stoga je primjereno utvrditi odredbu kojom se javnosti osigurava pristup pravosuđu za djelovanja kojima se provodi Uredba (EU) 2018/842 kako je izmijenjena.

Amandman 21

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16c)

Kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni Uredbom (EU) 2018/842 kako je izmijenjena i drugim zakonodavstvom Unije, osobito ciljevi utvrđeni Uredbom (EU) 2021/1119, Unija i države članice trebale bi se pri provedbi politika voditi najnovijim znanstvenim podacima. Stoga bi se u Uredbi (EU) 2018/842 trebali na odgovarajući način uzeti u obzir savjeti Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene uspostavljenog člankom 3. Uredbe (EU) 2021/1119 kako je izmijenjena.

Amandman 22

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)

Određivanjem ambicioznijih ciljeva na temelju Uredbe (EU) 2018/841 smanjit će se kapacitet država članica za proizvodnju neto uklanjanja koja se mogu iskoristiti radi usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Osim toga, podjelom upotrebe fleksibilne mogućnosti iz LULUCF-a na dva razdoblja dodatno će se ograničiti dostupnost neto uklanjanja za potrebe usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Zbog toga bi neke države članice mogle imati poteškoće pri ostvarivanju ciljeva na temelju Uredbe (EU) 2018/842, dok bi neke od njih ili neke druge mogle proizvesti neto uklanjanja koja se ne mogu upotrijebiti za potrebe usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Sve dok su ispunjeni ciljevi Unije utvrđeni u članku 3. Uredbe (EU) 2021/1119, posebno s obzirom na ograničenje najvećeg doprinosa neto uklanjanja, primjereno je uspostaviti novi dobrovoljni mehanizam u obliku dodatne rezerve koja će državama članicama sudionicama pomoći u ispunjavanju obveza.

Briše se.

Amandman 23

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18a)

Imajući u vidu dugoročnu dimenziju djelotvorne zaštite klime propisane Uredbom (EU) 2021/1119 i predanost Unije ciljevima Pariškog sporazuma, jasni pojedinačni dugoročni planovi država članica za smanjenje emisija nakon 2030. omogućili bi preciznije planiranje politika. Stoga je primjereno uključiti postupak kojim se utvrđuju nacionalni načini smanjenja za svaku državu članicu u cilju klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.

Amandman 24

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka - 1. (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Naslov

Tekst na snazi

Izmjena

(-1)	Naslov se zamjenjuje sljedećim:

Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013

„Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. i nakon toga kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013”

Amandman 25

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)	u članku 1. „30 %” zamjenjuje se s „40 %”;

(1)

Članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Ovom se Uredbom utvrđuju obveze država članica u pogledu njihovih minimalnih doprinosa za razdoblje od 2021. do 2030. ispunjenju cilja Unije o smanjenju njezinih emisija stakleničkih plinova za 40 % u odnosu na razine iz 2005. u 2030. u sektorima obuhvaćenima člankom 2. ove Uredbe. Njome se doprinosi dugoročnom cilju klimatske neutralnosti u svim državama članicama najkasnije do 2050., a nakon te godine cilj je ostvarivanje negativnih emisija. Njome se stoga doprinosi postizanju ciljeva Uredbe (EU) 2021/1119 i Pariškog sporazuma. Ovom se Uredbom također utvrđuju pravila za određivanje godišnjih emisijskih kvota i ocjenjivanje napretka država članica u ostvarivanju njihovih minimalnih doprinosa te utire put za utvrđivanje ciljeva Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova nakon 2030. u sektorima obuhvaćenima člankom 2. ove Uredbe.”

Amandman 26

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 2. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2a)

U članku 2. umeće se sljedeći stavak:

„1.a Za potrebe ove Uredbe može se smatrati da nultu stopu emisija imaju samo biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase koja ispunjavaju kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova utvrđene Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (1a) . Ako je udio biogoriva i tekućih biogoriva, kao i goriva iz biomase potrošenih u prometu, koja su proizvedena iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje, veći od maksimalnog udjela utvrđenog u članku 26. Direktive (EU) 2018/2001, za potrebe ove Uredbe ne smatra se da ta biogoriva i tekuća biogoriva imaju nultu stopu emisija. Komisija do siječnja 2024., prema potrebi, podnosi Europskom parlamentu i Vijeću zakonodavni prijedlog za izmjenu pravila o utvrđivanju emisija stakleničkih plinova i zahtjevima za izvješćivanje iz Uredbe (EU) 2018/1999 u skladu s ovim člankom.”

Amandmani 27 i 57cp i 75

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4. – stavci 2. i 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)	u članku 4. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

(3)	u članku 4. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Podložno fleksibilnim mogućnostima predviđenima u člancima 5., 6. i 7. ove Uredbe i prilagodbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. ove Uredbe te uzimajući u obzir sva umanjenja koja proizlaze iz primjene članka 7. Odluke br. 406/2009/EZ, svaka država članica osigurava da njezine emisije stakleničkih plinova:

(a)

2021. i 2022. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje njezinim prosječnim emisijama stakleničkih plinova 2016., 2017. i 2018. utvrđenima u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 1. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi. Linearna putanja države članice započinje na petoj dvanaestini razdoblja od 2019. do 2020. ili u 2020., ovisno o tome koji datum znači nižu emisijsku kvotu za tu državu članicu;

(a)

(b)

2023. , 2024. i 2025 . ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje 2022. na razini godišnje emisijske kvote za tu državu članicu kako je utvrđena za tu godinu u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi;

(b)

od 2023. do 2030 . ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje njezinim prosječnim emisijama stakleničkih plinova 2016., 2017. i 2018. utvrđenima u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi; Linearna putanja države članice započinje na petoj dvanaestini razdoblja od 2019. do 2020. ili u 2020., ovisno o tome koji datum znači nižu emisijsku kvotu za tu državu članicu;

(c)

u godinama od 2026. do 2030. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje 2024. na razini prosječnih emisija stakleničkih plinova za 2021., 2022. i 2023. koje je država članica prijavila u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2018/1999, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi.

3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju godišnje emisijske kvote za svaku državu članicu u godinama od 2021. do 2030., izražene u tonama ekvivalenta CO2 u skladu s linearnim putanjama utvrđenima u stavku 2.

3. Nakon neposrednog savjetovanja s državama članicama Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju godišnje emisijske kvote za svaku državu članicu u godinama od 2021. do 2030., izražene u tonama ekvivalenta CO2 u skladu s linearnim putanjama utvrđenima u stavku 2.

Za 2021. i 2022. određuje godišnje emisijske kvote na temelju sveobuhvatnog preispitivanja najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2005. i godine od 2016. do 2018. koje države članice podnose u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013 te navodi vrijednost emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005., koja se upotrebljava za utvrđivanje tih godišnjih emisijskih kvota.

Za 2023., 2024 . i 2025 . određuje godišnje emisijske kvote na temelju vrijednosti emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005. u skladu s drugim podstavkom i preispitanim vrijednostima podataka iz nacionalnih inventara za 2016., 2017. i 2018. navedenih u drugom podstavku.

Za razdoblje od 2023 . do 2030 . određuje godišnje emisijske kvote na temelju vrijednosti emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005. u skladu s drugim podstavkom i preispitanim vrijednostima podataka iz nacionalnih inventara za 2016., 2017. i 2018. navedenih u drugom podstavku.

Za godine od 2026. do 2030. određuje godišnje emisijske kvote na temelju vrijednosti emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005. navedene u skladu s drugim podstavkom i sveobuhvatnog preispitivanja najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2021., 2022. i 2023. koje države članice podnose u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2018/1999.”

Amandman 28

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3a)

U članku 4. dodaje se sljedeći stavak:

5.a „Mjere poduzete za ograničavanje emisija stakleničkih plinova kako je utvrđeno u stavcima 1., 2. i 3. provode se u skladu s poštenom i pravednom tranzicijom za sve. Komisija donosi zajedničke smjernice kojima se utvrđuju metode za potporu državama članicama u provedbi poštene i pravedne tranzicije za sve.”

Amandman 29

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.b (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3b)	Umeće se sljedeći članak:

„Članak 4.a

Najmanji doprinosi za smanjenje emisija stakleničkih plinova koji nisu CO2 za 2030.

1. Prema potrebi, Komisija do srpnja 2023. podnosi Europskom parlamentu i Vijeću zakonodavni prijedlog kojim se utvrđuje jedan ili više ciljeva na razini Unije za smanjenje, do 2030., emisija koje nisu povezane s CO2, a obuhvaćene su člankom 2. stavkom 1. ove Uredbe. Taj cilj ili ciljevi usklađuju se s procijenjenim smanjenjima emisija potrebnima za ostvarenje cilja iz članka 1. ove Uredbe i cilja utvrđenog u članku 2. Uredbe (EU) 2021/1119 te se predlažu nakon bliskog savjetovanja sa Znanstvenim savjetodavnim odborom za klimatske promjene.

2. Komisija do 31. srpnja 2023. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o procjeni smanjenja emisija koje nisu povezane s CO2 na razini Unije, koje se planiraju i provode u skladu s relevantnim pravom i politikama Unije te nacionalnim zakonima i politikama, uključujući integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 i strateške planove zajedničke poljoprivredne politike u skladu s Uredbom (EU) 2021/2115 (1a) Europskog parlamenta i Vijeća. Ako Komisija predstavi zakonodavni prijedlog u skladu sa stavkom 1. i procijeni da se ne očekuje da će se smanjenjem emisija koje nisu povezane s CO2 ostvariti cilj ili ciljevi iz tog stavka, Komisija daje preporuke za dodatne mjere ublažavanja, a države članice poduzimaju odgovarajuće mjere.

3. Ako Komisija u izvješću iz stavka 2. ovog članka ili u svojoj godišnjoj ocjeni u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2018/1999 zaključi da Unija ne ostvaruje dovoljan napredak prema postizanju minimalnog doprinosa u pogledu emisija koje nisu povezane s CO2 u skladu s člankom 1. ove Uredbe, Komisija u tu svrhu, prema potrebi, podnosi zakonodavne prijedloge Europskom parlamentu i Vijeću koji mogu uključivati sektorske ciljeve ili sektorske mjere, ili oboje.

Amandman 30

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.c (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavci 1. i 2.

Tekst na snazi

Izmjena

(3c)	U članku 5. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

1. U odnosu na godine od 2021. do 2025 . država članica može posuditi količinu do 10 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.

„1. U odnosu na godine od 2021. do 2029 . država članica može posuditi količinu do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.”

2. Za godine od 2026. do 2029. država članica može posuditi količinu do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.

Amandman 31

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.d (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavak 3. – točka a

Tekst na snazi

Izmjena

(3d)	U članku 5. stavku 3. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

(a)	za 2021., taj višak svoje godišnje emisijske kvote pohraniti za sljedeće godine do 2030 .; i

„(a)	za 2021., taj višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 5 % svojih godišnjih emisijskih kvota pohraniti za sljedeće godine do 2025 .; i”

Amandman 32

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.e (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavak 3. – točka b

Tekst na snazi

Izmjena

(3e)	U članku 5. stavku 3. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

(b)	za godine od 2022. do 2029 ., višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 30 % svojih godišnjih emisijskih kvota do te godine pohraniti za sljedeće godine do 2030 .

„(b)	za godine od 2022. do 2024 ., višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 10 % svojih godišnjih emisijskih kvota do te godine pohraniti za sljedeće godine do 2025 .”

Amandman 33

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.f (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavak 3. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3f)

U članku 5. stavku 3. dodaje se sljedeća točka:

„(ba)

za godine od 2026. do 2029., višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 10 % svojih godišnjih emisijskih kvota do te godine pohraniti za sljedeće godine do 2030.”

Amandman 34

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.g (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavak 4.

Tekst na snazi

Izmjena

(3g)	U članku 5. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

4. Država članica može prenijeti do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu na druge države članice za godine od 2021. do 2025. te do 10 % za godine od 2026. do 2030. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađenost na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030 .

„4. Država članica može prenijeti do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu na druge države članice za godine od 2021. do 2025. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađenost na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2025 .

Država članica može prenijeti do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu na druge države članice za godine od 2026. do 2030. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađenost na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030.

Države članice obavješćuju Komisiju o svim aktivnostima poduzetima u skladu s ovim stavkom i o cijeni prijenosa po toni ekvivalenta CO2.”

Amandman 35

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.h (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavak 6.

Tekst na snazi

Izmjena

(3h)	U članku 5. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

Prihode ostvarene prijenosima godišnjih emisijskih kvota u skladu sa stavcima 4. i 5. države članice mogu iskoristiti za borbu protiv klimatskih promjena u Uniji ili u trećim zemljama. Države članice obavješćuju Komisiju o svim aktivnostima poduzetima u skladu s ovim stavkom.

„Prihode ostvarene prijenosima godišnjih emisijskih kvota u skladu sa stavcima 4. i 5. države članice koriste za borbu protiv klimatskih promjena u Uniji ili u trećim zemljama. Države članice obavješćuju Komisiju o svim aktivnostima poduzetima u skladu s ovim stavkom i javno objavljuju te podatke u obliku koji je lako dostupan . Država članica koja prenosi godišnje emisijske kvote drugoj državi članici objavljuje evidenciju o prijenosu i javno objavljuje naknadu koju je dobila za te kvote.”

Amandman 36

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.i (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 6. – stavak 3. – podstavak 2.

Tekst na snazi

Izmjena

(3i)	U članku 6. stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

Države članice navedene u Prilogu II. mogu odlučiti revidirati naniže prijavljen postotak jednom u 2024. i jednom u 2027. U tom slučaju dotična država članica o toj odluci obavješćuje Komisiju do 31. prosinca 2024. odnosno do 31. prosinca 2027.

„Države članice navedene u Prilogu II. mogu odlučiti revidirati svoju odluku o obavješćivanju do 2023. i revidirati naniže prijavljen postotak jednom u 2024. i jednom u 2027. U tom slučaju dotična država članica o toj odluci obavješćuje Komisiju do 31. prosinca 2023., do 31. prosinca 2024. odnosno do 31. prosinca 2027.”

Amandman 37

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 8.

Tekst na snazi

Izmjena

(5a)	Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 8.

Korektivne mjere

1. Ako Komisija, tijekom godišnje ocjene na temelju članka 21 . Uredbe (EU) 525 / 2013 i uzimajući u obzir planiranu upotrebu fleksibilnih mogućnosti iz članaka 5., 6. i 7. ove Uredbe, utvrdi da država članica ne ostvaruje dovoljan napredak pri ispunjavanju svojih obveza na temelju članka 4. ove Uredbe, ta država članica u roku od tri mjeseca Komisiji podnosi plan korektivnih mjera koji obuhvaća:

„1. Ako Komisija, tijekom godišnje ocjene na temelju članka 29 . Uredbe (EU) 2018 / 1999 i uzimajući u obzir planiranu upotrebu fleksibilnih mogućnosti iz članaka 5., 6. i 7. ove Uredbe, utvrdi da država članica ne ostvaruje dovoljan napredak pri ispunjavanju svojih obveza na temelju članka 4. ove Uredbe, ta država članica u roku od tri mjeseca Komisiji podnosi plan korektivnih mjera koji obuhvaća:

(-a)	detaljno objašnjenje koje utvrđuje razloge zbog kojih država članica ne uspijeva postići dovoljan napredak u ispunjenju svojih obveza iz članka 4. ove Uredbe;

(-ab)

ukupni iznos financijskih sredstava Unije koje je država članica primila za potrošnju i ulaganje povezano s klimom i zelenom tranzicijom, kako je upotreba tih sredstava doprinijela ispunjavanju njezinih obveza iz članka 4. ove Uredbe i kako namjerava upotrijebiti ta sredstva za svrhu ispunjenje tih obveza;

(a)	dodatne mjere koje država članica provodi kako bi domaćim politikama i mjerama te provedbom mjera Unije ispunila svoje posebne obveze na temelju članka 4. ove Uredbe;

(a)	dodatne mjere koje država članica provodi kako bi domaćim politikama i mjerama te provedbom mjera Unije ispunila svoje posebne obveze na temelju članka 4. ove Uredbe;

(b)	strogi raspored provedbe takvih mjera kojim se omogućuje ocjena godišnjeg napretka provedbe.

(b)	strogi raspored provedbe takvih mjera kojim se omogućuje ocjena godišnjeg napretka provedbe ; ako država članica osnuje nacionalno savjetodavno tijelo za klimu, ona traži savjete od tog tijela kako bi utvrdila potrebne mjere;

(ba)	izjavu o količini dodatnih smanjenja emisija za koje država članica procjenjuje da će ih postići na temelju tih politika i metodu kojom se koristi za procjenu tih dodatnih smanjenja emisija;

(bb)	objašnjenje kako će se planom korektivnih mjera ojačati integrirani nacionalni energetski i klimatski plan države članice donesen na temelju Uredbe (EU) 2018/1999.

1.a Ako država članica prekorači svoje godišnje emisijske kvote u dvije ili više uzastopnih godina, dužna je preispitati svoj integrirani nacionalni energetski i klimatski plan i svoju dugoročnu nacionalnu strategiju u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999. Država članica dovršava to preispitivanje u roku od šest mjeseci. Komisija izdaje preporuke u kojima se utvrđuje kako bi trebalo izmijeniti nacionalni energetski i klimatski plan ili dugoročnu nacionalnu strategiju države članice, ili oboje. Država članica Komisiji dostavlja revidirane planove zajedno s izjavom u kojoj se navodi kako će se predloženim revizijama ispraviti neusklađenost s godišnjim emisijskim kvotama i, prema potrebi, na koji je način odgovorila na preporuke Komisije. Ako integrirani nacionalni energetski i klimatski plan ili dugoročna strategija ostanu u znatnoj mjeri nepromijenjeni, država članica objavljuje obrazloženje u kojem navodi svoje razloge.

2. Europska agencija za okoliš u skladu sa svojim godišnjim programom rada pomaže Komisiji pri ocjenjivanju svih takvih planova korektivnih mjera.

2. U skladu sa svojim godišnjim programom rada, Europska agencija za okoliš i Znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene osnovan člankom 3. Uredbe (EU) 2021/1119 pomažu Komisiji pri ocjenjivanju svih takvih planova korektivnih mjera.

3. Komisija može izdati mišljenje o primjerenosti planova korektivnih mjera podnesenih u skladu sa stavkom 1. te u tom slučaju to čini u roku od četiri mjeseca od primitka tih planova. Dotična država članica u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir mišljenje Komisije te može na odgovarajući način revidirati svoj plan korektivnih mjera.

3. Komisija izdaje mišljenje o primjerenosti planova korektivnih mjera podnesenih u skladu sa stavkom 1. te u tom slučaju to čini u roku od četiri mjeseca od primitka tih planova. Dotična država članica u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir mišljenje Komisije te revidira svoj plan korektivnih mjera. Ako predmetna država članica ne postupi u skladu s preporukom ili s većim dijelom preporuke, dužna je Komisiji dostaviti obrazloženje.

3.a Plan korektivnih mjera i mišljenja Komisije te odgovori i obrazloženja dobiveni od država članica iz stavaka 1., 2. i 3. dostupni su javnosti.

3.b Kada ažuriraju svoje integrirane nacionalne energetske i klimatske planove na temelju članka 14. Uredbe (EU) 2018/1999, države članice upućuju na svoje moguće korektivne akcijske planove u skladu sa stavkom 1. i 1.a i, prema potrebi, na sva mišljenja koje je izdala Komisija na temelju ovog članka.”

Amandman 38

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 9. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Ako emisije stakleničkih plinova države članice u razdoblju od 2021. do 2025. iz članka 4. Uredbe (EU) 2018/841 premašuju njezina uklanjanja, kako je utvrđeno u skladu s člankom 12. te uredbe, središnji administrator umanjuje godišnje emisijske kvote te države članice za iznos jednak tom višku emisija stakleničkih plinova u tonama ekvivalenta CO2 za odgovarajuće godine.

„2. Ako emisije stakleničkih plinova države članice u razdoblju od 2021. do 2025. ili u razdoblju od 2026. do 2030. iz članka 4. Uredbe (EU) 2018/841 premašuju njezina uklanjanja, kako je utvrđeno u skladu s člankom 12. te uredbe, središnji administrator umanjuje godišnje emisijske kvote te države članice za iznos jednak tom višku emisija stakleničkih plinova u tonama ekvivalenta CO2 za odgovarajuće godine.”

Amandman 39

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 11.a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)	Umeće se sljedeći članak:

Briše se.

Članak 11.a

Dodatna rezerva

1. Ako Unija do 2030. smanji neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (**) i uzimajući u obzir ograničenje najvećeg doprinosa neto uklanjanja, u registru Unije uspostavlja se dodatna rezerva.

2. Države članice koje odluče da neće pridonositi dodatnoj rezervi niti je koristiti o svojoj odluci obavješćuju Komisiju najkasnije šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

3. Dodatna rezerva sastoji se od neto uklanjanja koja su države članice sudionice ostvarile u razdoblju od 2026. do 2030., a premašuju njihove ciljne vrijednosti u skladu s Uredbom (EU) 2018/841 nakon što se oduzme sljedeće:

(a)	fleksibilne mogućnosti iskorištene na temelju članaka od 11. do 13.b Uredbe (EU) 2018/841; i

(b)	količine koje se uzimaju u obzir radi usklađenosti na temelju članka 7. ove Uredbe.

4. Ako se na temelju stavka 1. uspostavi dodatna rezerva, država članica sudionica može se koristiti njome ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	emisije stakleničkih plinova te države članice premašuju njezine godišnje emisijske kvote u razdoblju od 2026. do 2030.;

(b)	država članica iskoristila je fleksibilne mogućnosti u skladu s člankom 5. stavcima 2. i 3.;

(c)	država članica maksimalno je iskoristila neto uklanjanja u skladu s člankom 7., čak i kad ta količina ne doseže razinu utvrđenu u Prilogu III.; i

(d)	država članica nije ostvarila neto prijenose drugim državama članicama u skladu s člankom 5.

5. Ako država članica ispunjava uvjete utvrđene u stavku 4., prima dodatnu količinu iz dodatne rezerve do njezina manjka i ta se količina iskorištava za usklađenost na temelju članka 9.

Ako konačna ukupna količina koju trebaju primiti sve države članice koje ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 4. ovog članka premašuje količinu dodijeljenu dodatnoj rezervi u skladu sa stavkom 3. ovog članka, količina koju prima svaka od tih država članica razmjerno se smanjuje.

Amandman 40

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 15.

Tekst na snazi

Izmjena

(7a)	Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 15.

Preispitivanje

1. Ova Uredba preispituje se uzimajući u obzir, među ostalim, razvoj nacionalnih okolnosti, način na koji svi gospodarski sektori doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, međunarodna kretanja i napore uložene u postizanje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma.

„1. Ova Uredba preispituje se uzimajući u obzir, među ostalim, razvoj nacionalnih okolnosti, način na koji svi gospodarski sektori doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, međunarodna kretanja i napore uložene u postizanje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma i Uredbe (EU) 2021/1119 .

2. Komisija u roku od šest mjeseci nakon svakog globalnog pregleda stanja dogovorenog na temelju članka 14. Pariškog sporazuma podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe, uključujući ravnotežu između ponude i potražnje za godišnjim emisijskim kvotama, kao i o doprinosu ove Uredbe općem cilju Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova u 2030. i njezinu doprinosu ciljevima Pariškog sporazuma, osobito u pogledu potrebe za dodatnim politikama i mjerama Unije s obzirom na potrebna smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije i njezinih država članica, uključujući okvir za razdoblje nakon 2030., te prema potrebi može podnositi prijedloge.

2. Komisija u roku od šest mjeseci nakon svakog globalnog pregleda stanja dogovorenog na temelju članka 14. Pariškog sporazuma podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe, uključujući ravnotežu između ponude i potražnje za godišnjim emisijskim kvotama, kao i o doprinosu ove Uredbe cilju Unije u pogledu klimatske neutralnosti te prijelaznim klimatskim ciljevima Unije u skladu s člancima 2. i 4. Uredbe (EU) 2021/1119 i njezinu doprinosu ciljevima Pariškog sporazuma, osobito u pogledu potrebe za dodatnim politikama i mjerama Unije s obzirom na potrebna smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije i njezinih država članica, uključujući okvir za razdoblje nakon 2030., te prema potrebi može podnositi prijedloge.

U tim izvješćima uzimaju se u obzir strategije koje su pripremljene na temelju članka 4 . Uredbe (EU) br. 525 / 2013 kako bi se doprinijelo oblikovanju dugoročne strategije Unije.

U tim izvješćima uzimaju se u obzir strategije koje su pripremljene na temelju članka 15 . Uredbe (EU) 2018 / 1999 kako bi se doprinijelo oblikovanju dugoročne strategije Unije.”

Amandman 41

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.b (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 15.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7b)	Umeće se sljedeći članak:

„Članak 15.a

Usklađivanje s ciljem klimatske neutralnosti Unije i država članica

1. Do donošenja zakonodavnog akta kojim se u skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/1119 utvrđuje klimatski cilj Unije za 2040., Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem navodi:

(a)	prikladnost postojećih nacionalnih ciljeva iz Priloga I. ove Uredbe u pogledu njihova doprinosa cilju klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. na troškovno učinkovit i pravedan način, u skladu s Uredbom (EU) 2021/1119;

(b)	plan za svaku državu članicu u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova obuhvaćenih ovom Uredbom koji je u skladu s ciljem klimatske neutralnosti za svaku državu članicu najkasnije do 2050.

2. U roku od šest mjeseci od objave izvješća iz stavka 1. Komisija podnosi prijedloge za ograničavanje emisija stakleničkih plinova za sektore obuhvaćene ovom Uredbom. Tim se prijedlozima osigurava troškovno učinkovita i pravedna raspodjela napora za smanjenje emisija diljem Unije na temelju načina smanjenja iz stavka 1. točke (b).”

Amandman 42

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.c (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 15.b (novi)

Tekst na snazi

Izmjena

(7c)	Umeće se sljedeći članak:

„Članak 15.b

Pristup pravosuđu

1. Države članice osiguravaju da, u skladu sa svojim nacionalnim pravosudnim sustavom, članovi zainteresirane javnosti koji ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 2., uključujući fizičke ili pravne osobe ili njihova udruženja, organizacije ili skupine, imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili nekim drugim nezavisnim i nepristranim tijelom koje je određeno pravom radi pobijanja materijalne ili postupovne zakonitosti odluka, radnji ili propusta:

(a)	koji nisu u skladu s pravnim obvezama iz članka 4. ove Uredbe; ili

(b)	koji su podložni članku 10. Uredbe (EU) 2018/1999.

Za potrebe ovog stavka, radnja ili propust koji ne ispunjava pravne obveze koje proizlaze iz članka 4. ili 8. uključuje radnju ili propust u odnosu na politiku ili mjeru donesenu za potrebe provedbe tih obveza ako ta politika ili mjera ne doprinosi dovoljno toj provedbi.

2. Članovi zainteresirane javnosti ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ako:

(a)	imaju dovoljan interes; ili

(b)	tvrde da im je povrijeđeno pravo, ako upravno postupovno pravo države članice to propisuje kao preduvjet.

Države članice utvrđuju dovoljan interes u skladu s ciljem da se pripadnicima zainteresirane javnosti omogući širok pristup pravosuđu u skladu s Aarhauškom konvencijom. U tu se svrhu dovoljnim interesom za potrebe ovog stavka smatra interes bilo koje nevladine organizacije koja promiče zaštitu okoliša i udovoljava svim uvjetima prema nacionalnom pravu.

3. Stavci 1. i 2. ne isključuju mogućnost korištenja prethodnog postupka preispitivanja pred upravnim tijelom i ne utječu na uvjet iscrpljenja svih administrativnih postupaka preispitivanja prije korištenja postupka sudskog preispitivanja ako takav uvjet postoji u nacionalnom pravu. Svi takvi postupci moraju biti pošteni, pravični i pravovremeni te ne smiju biti preskupi.

4. Države članice osiguravaju da praktične informacije budu lako dostupne javnosti u pristupu postupcima upravnog i sudskog preispitivanja.”

Amandman 43

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.d (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 16.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7d)	Umeće se sljedeći članak:

„Članak 16.a

Znanstveni savjeti u pogledu sektorâ iz ESR-a/CARE-a

U skladu sa svojim mandatom utvrđenim člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/1119 Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene (ESABCC) poziva se da na vlastitu inicijativu pruža znanstvene savjete i izdaje izvješća o smjeru provedbe ove Uredbe, godišnjim razinama emisija i fleksibilnosti te njihovoj dosljednosti u odnosu na klimatske ciljeve, posebno s ciljem pružanja informacija za potrebe svake daljnje revizije ove Uredbe. Komisija uzima u obzir savjete Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene ili javno opravdava razloge za njihovo zanemarivanje.”

(*) Upućivanja na 'cp' u zaglavljima usvojenih amandmana smatraju se odgovarajućim dijelovima tih amandmana.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A9-0163/2022).

(31) Komunikacija Komisije – Europski zeleni plan, COM(2019)0640 od 11. prosinca 2019.

(31a) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(32) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(33) Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).

(34) Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(1a) SL L 124, 17.5.2005., str. 4.

(1a) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(1a) Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 1.).

(**) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

27.12.2022

Službeni list Europske unije

C 493/232

P9_TA(2022)0233

Korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo (LULUCF) ***I

Amandmani (*1) koje je donio Europski parlament 8. lipnja 2022. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/841 u pogledu područja primjene, pojednostavnjenja pravila o usklađenosti, utvrđivanja ciljeva država članica za 2030. i obvezivanja na zajedničko postizanje klimatske neutralnosti do 2035. u sektoru korištenja zemljišta, šumarstva i poljoprivrede i Uredbe (EU) 2018/1999 u pogledu poboljšanja praćenja, izvješćivanja, praćenja napretka i preispitivanja (COM(2021)0554 – C9-0320/2021 – 2021/0201(COD)) (1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2022/C 493/24)

Amandman 1

Nacrt zakonodavne rezolucije

Pozivanje 4.a (novo)

Nacrt zakonodavne rezolucije

Izmjena

—	uzimajući u obzir načela supsidijarnosti, proporcionalnosti i solidarnosti,

Amandman 2

Prijedlog uredbe

Naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Prijedlog	Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA	UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EU) 2018/841 u pogledu područja primjene , pojednostavnjenja pravila o usklađenosti, utvrđivanja ciljeva država članica za 2030. i obvezivanja na zajedničko postizanje klimatske neutralnosti do 2035. u sektoru korištenja zemljišta, šumarstva i poljoprivrede i Uredbe (EU) 2018/1999 u pogledu poboljšanja praćenja, izvješćivanja, praćenja napretka i preispitivanja	o izmjeni Uredbe (EU) 2018/841 u svrhu pojednostavnjenja pravila o izvješćivanju i usklađenosti te utvrđivanja ciljeva država članica od 2026. do 2030. za sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva i Uredbe (EU) 2018/1999 u pogledu poboljšanja praćenja, izvješćivanja, praćenja napretka i preispitivanja
(Tekst značajan za EGP)	(Tekst značajan za EGP)

Amandman 3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)

Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”) (36). Njegove stranke postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 oC iznad razina u predindustrijskom razdoblju te uložiti napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 oC iznad razine u predindustrijskom razdoblju. Donošenjem Klimatskog pakta iz Glasgowa stranke Pariškog sporazuma potvrdile su da bi se ograničavanjem povećanja globalne prosječne temperature na 1,5 oC iznad razina iz predindustrijskog razdoblja znatno smanjili rizici i posljedice klimatskih promjena te su se obvezale na to da će do kraja 2022. postrožiti svoje ciljeve za 2030. kako bi se premostio jaz u ambicijama u skladu sa zaključcima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). To bi trebalo napraviti na pravedan način te uz poštovanje načela zajedničkih ali diferenciranih odgovornosti te mogućnosti pojedinih stranaka s obzirom na različite nacionalne

okolnosti. Revizija Uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF) jedinstvena je prilika za doprinos jačanju djelovanja Unije u području klime prije 27. zasjedanja Konferencije stranaka (COP 27) UNFCCC-a u Egiptu.

Amandman 4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1a)

Mjere i politike Unije do sada nisu bile dostatne da se zaustavi gubitak bioraznolikosti i ostvare ciljevi biološke raznolikosti za 2020. iz Aichija. U izvješću „Europski okoliš – stanje i izgledi 2020.: znanje za prelazak na održivu Europu” Europska agencija za okoliš napominje da „Europa i dalje gubi bioraznolikost alarmantnom brzinom i mnogi se dogovoreni ciljevi politike neće ostvariti. Procjene vrsta i staništa zaštićenih u skladu s Direktivom o staništima pokazuju da je stanje očuvanosti pretežito nepovoljno za 60 % vrsta i 77 % staništa.” (1a) . Izvješće Zajedničkog istraživačkog centra iz 2021. pokazuje da je preostalo samo 4,9 milijuna hektara europskih primarnih i stoljetnih šuma, koje su ključne za očuvanje bioraznolikosti i ublažavanje klimatskih promjena, što je svega 3 % ukupne šumske površine Unije i 1,2 % njezina kopna (1b) .

Amandman 5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1b)

Iako se pokrivenost drvećem povećava, sposobnost šuma Unije da uklone ugljik znatno se smanjuje od 2015. te se taj trend nastavlja. Zemljišni sektor Unije mogao je do 2015. ukloniti oko 7 % ukupnih emisija EU-a (približno 300 Mt ekvivalenta CO2) (1a) . Europska agencija za okoliš (EEA) (1b) smatra da će do 2030. ista površina zemljišta uklanjati 40 % manje ekvivalenta CO2 (smanjenje na 185 Mt u 2030.) (1c) Do nedavnog smanjenja mogućnosti skladištenja ugljika došlo je djelomično zbog povećanja sječe. Nadalje, zbog klimatskih promjena potencijal europskih šuma za skladištenje ugljika mogao bi se smanjivati za 180 Mt CO2 godišnje od 2021. do 2030. kao posljedica poremećaja, čime bi se očekivani neto šumski ponor smanjio za više od 50 % (1d).

Amandman 6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1c)

Komisija u svojoj Komunikaciji od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu utvrđuje novu strategiju koja mora poslužiti kao prvi korak u transformaciji Unije prema okolišno održivom, ugljično neutralnom, netoksičnom i potpuno kružnom gospodarstvu u okviru granica planeta najkasnije do 2050. Europskim zelenim planom također se nastoje ojačati globalni napori za provedbu pristupa „Jedno zdravlje”, kojim se prepoznaje suštinska veza između zdravlja ljudi, zdravlja životinja te zdravog i otpornog okoliša te se nastoji doprinijeti ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma, Konvencije o biološkoj raznolikosti i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Amandman 7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1d)	Tematsko izvješće o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena koje je izradio Međuvladin panel o klimatskim promjenama utvrdilo je da oceani imaju ključnu ulogu u upijanju i preraspodjeli prirodnog i antropogenog ugljikova dioksida (CO2) i topline, kao i u podupiranju ekosustava.

Amandman 8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)

Rješavanje klimatskih i ekoloških problema i postizanje ciljeva Pariškog sporazuma srž su Komunikacije o europskom zelenom planu koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019. (28) Nužnost i vrijednost europskog zelenog plana samo su se povećale s obzirom na vrlo teške posljedice pandemije bolesti COVID-19 na zdravlje i gospodarsku dobrobit građana Unije.

(2)

Zauzimanje holističkog pristupa rješavanju klimatskih i ekoloških problema i postizanje ciljeva Pariškog sporazuma na pravedan i uključiv način u okviru kojeg nitko nije zapostavljen srž su Komunikacije o europskom zelenom planu koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019. (28) Stoga je nužno osigurati da se u mjerama poduzetima za ostvarivanje ciljeva ove Uredbe uzmu u obzir načelo „nenanošenja bitne štete” i minimalne zaštitne mjere u smislu članaka 17. i 18. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (28a) , uzimajući pritom u obzir načela sadržana u europskom stupu socijalnih prava. Nužnost i vrijednost europskog zelenog plana te potreba da se on provede na održiv način samo su se povećale s obzirom na vrlo teške posljedice pandemije bolesti COVID-19 na zdravlje , socijalnu koheziju i gospodarsku dobrobit građana Unije.

Amandman 9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2a)

Komunikacija Komisije od 20. svibnja 2020. pod nazivom „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote” povećava ambicije Unije u pogledu zaštite i obnove bioraznolikosti i ekosustava koji dobro funkcioniraju. Znanstveni dokazi, izvješća i preporuke o zoonozama i pandemijama, uključujući izvješće s radionice IPBES-a o gubitku bioraznolikosti i pandemijama i izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš od 6. srpnja 2020. pod nazivom „Sprečavanje sljedeće pandemije – zoonotske bolesti i kako razbiti lanac prijenosa”, pokazali su važnost zaustavljanja gubitka bioraznolikosti i sveobuhvatne primjene načela „Jedno zdravlje” u oblikovanju politika, što odražava činjenicu da su zdravlje ljudi, životinje i okoliš međusobno povezani i da su transformativne promjene hitno potrebne u cijelom društvu.

Amandman 10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2b)

Osmim programom djelovanja Unije za okoliš nastoji se ubrzati pravedna, ravnopravna i uključiva zelena tranzicija na klimatski neutralno, održivo, netoksično, resursno učinkovito te otporno i konkurentno kružno gospodarstvo utemeljeno na obnovljivoj energiji, te se nastoji zaštititi, obnoviti i unaprijediti stanje okoliša, među ostalim zaustavljanjem i smanjenjem gubitka bioraznolikosti. Programom se uviđa da je zdrav okoliš temelj dobrobiti i zdravlja svih ljudi, u kojem je bioraznolikost očuvana, ekosustavi napreduju, a priroda je zaštićena i obnovljena, što dovodi do povećane otpornosti u odnosu na klimatske promjene, prirodne katastrofe i druge rizike za okoliš.

Amandman 11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2c)

Program Ujedinjenih naroda za okoliš i Globalni forum OECD-a o okolišu istaknuli su da promjene u okolišu imaju rodno specifičan učinak. Rodno diferencirane uloge također uzrokuju različite ranjivosti žena i muškaraca u odnosu na učinke klimatskih promjena, a posljedice klimatskih promjena pogoršavaju rodne nejednakosti. U Osmom programu djelovanja za okoliš definira se uključivanje rodne osviještenosti u klimatske i okolišne politike, među ostalim uključivanjem rodne perspektive u sve faze postupka oblikovanja politika kao ključan uvjet koji omogućuje ostvarivanje prioritetnih ciljeva programa i kojim se od Komisije, država članica, regionalnih i lokalnih tijela i dionika, prema potrebi, zahtijeva da ulože napore.

Amandman 12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)	Unija se obvezala do 2030. smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. u ažuriranoj nacionalno utvrđenoj obvezi smanjenja koja je podnesena Tajništvu UNFCCC-a 17. prosinca 2020. (29)

(3)

Unija se obvezala do 2030. smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. u ažuriranoj nacionalno utvrđenoj obvezi smanjenja koja je podnesena Tajništvu UNFCCC-a 17. prosinca 2020. (29), a Europski parlament pozvao je na smanjenje bruto emisija stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu Unije za najmanje 60 % ispod razina iz 1990. do 2030.

Amandman 13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3a)

Smanjenje emisija metana ključno je za ostvarenje cilja Pariškog sporazuma da se povećanje globalne temperature ograniči na 1,5

do kraja stoljeća. U izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) iz 2021. procjenjuje se da bi se brzim djelovanjem usmjerenim na emisije metana globalna temperatura mogla smanjiti za 0,3 oC do 2045. Stoga Unija hitno mora utvrditi cilj smanjenja i donijeti popratne obvezujuće mjere za brzo smanjenje emisija metana iz svih izvora, među ostalim iz biogenskih izvora.

Amandman 14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)

Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (30) Unija je u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cjelokupnom gospodarstvu do 2050. Tom se uredbom utvrđuje i obveza smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030. Očekuje se da će svi gospodarski sektori pridonijeti postizanju tog cilja, uključujući sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva . Doprinos neto uklanjanjima klimatskom cilju Unije za 2030. ograničen je na 225 milijuna tona ekvivalenta CO2. U kontekstu Uredbe (EU) 2021/1119 Komisija je u odgovarajućoj izjavi potvrdila svoju namjeru da predloži reviziju Uredbe (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća (31) , u skladu s ambicijom povećanja neto uklanjanja ugljika na razine iznad 300 milijuna tona ekvivalenta CO2 u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva do 2030.

(4)

Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (30) Unija je u zakonodavstvo uključila cilj postizanja ravnoteže između antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja ponorima emisija stakleničkih plinova unutar Unije u cjelokupnom gospodarstvu najkasnije do 2050. te postizanja negativnih emisija nakon toga. Tom se uredbom utvrđuje i obveza smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030. Očekuje se da će svi gospodarski sektori pridonijeti postizanju tog cilja, uključujući sektor LULUCF-a . Kako bi se osiguralo da se do 2030. ulože dostatni napori za ublažavanje klimatskih promjena, doprinos neto uklanjanjima klimatskom cilju Unije za 2030. ograničen je na 225 milijuna tona ekvivalenta CO2.

Amandman 15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4a)	Sektor LULUCF-a znatan je ponor ugljika od početka izvještajnog razdoblja 1990. Samo šumarstvo je od 1990. u Uniji sekvestriralo oko 400 milijuna tona ekvivalenta CO2 godišnje.

Amandman 16

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4b)

Izgradnja nove prometne infrastrukture potrebna je kako bi se poboljšale veze između, s jedne strane, urbanih područja i, s druge strane, ruralnih i udaljenih područja diljem Unije i među državama članicama. Međutim, takva gradnja istodobno može doprinijeti prenamjeni zemljišta, što pak može smanjiti sposobnost tla da apsorbira stakleničke plinove. Svako takvo korištenje zemljišta trebalo bi razmotriti s obzirom na njegov potencijal za smanjenje emisija i njegov utjecaj na klimu, uzimajući u obzir potrebu za održavanjem ravnoteže između gospodarske, socijalne i ekološke dimenzije. Države članice trebalo bi poticati da osiguraju da planiranje, odobravanje i uvođenje prometne i turističke infrastrukture doprinose održivom ispunjavanju ciljeva ove Uredbe te da osiguraju dobro održavanje postojeće infrastrukture i učinkovito korištenje zemljišta iz klimatske perspektive, posebno u cestovnim prometnim mrežama.

Amandman 17

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)

Kako bi se pridonijelo većoj ambiciji smanjenja neto emisija stakleničkih plinova s najmanje 40 % na najmanje 55 % ispod razina iz 1990. , za svaku državu članicu trebalo bi utvrditi obvezujuće godišnje ciljeve za neto uklanjanje stakleničkih plinova u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u razdoblju od 2026. do 2030. (analogno godišnjim emisijskim kvotama utvrđenima Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća) (32), čime bi se ostvario cilj neto uklanjanja od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 za Uniju u cjelini do 2030. U okviru metodologije koja se upotrebljava za utvrđivanje nacionalnih ciljeva za 2030. trebalo bi uzeti u obzir prosječne emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz 2016., 2017. i 2018. koje je prijavila svaka država članica te bi ta metodologija trebala odražavati trenutačne učinke ublažavanja u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva i udio svake države članice u području zemljišta kojim se gospodari u Uniji, uzimajući u obzir kapacitet države članice da poboljša svoj učinak u sektoru praksom upravljanja zemljištem ili prenamjenama zemljišta koje pogoduju klimi i bioraznolikosti.

(5)

Kako bi se osiguralo da sektor LULUCF-a pruža održiv i predvidljiv dugoročni doprinos cilju klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilju ostvarivanja negativnih emisija nakon toga , za svaku državu članicu trebalo bi utvrditi obvezujuće godišnje ciljeve za neto uklanjanje stakleničkih plinova u sektoru LULUCF-a u razdoblju do najmanje 2050., počevši s razdobljem od 2026. do 2030. (analogno godišnjim emisijskim kvotama utvrđenima Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (32)), čime bi se ostvario prijelazni cilj neto uklanjanja od najmanje 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 za Uniju u cjelini do 2030. , u skladu s klimatskim ciljevima Unije kako su utvrđeni u Uredbi (EU) 2021/1119. U okviru metodologije koja se upotrebljava za utvrđivanje nacionalnih ciljeva za 2030. trebalo bi uzeti u obzir prosječne emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz 2016., 2017. i 2018. koje je prijavila svaka država članica te bi ta metodologija trebala odražavati trenutačne učinke ublažavanja u sektoru LULUCF-a i udio svake države članice u području zemljišta kojim se gospodari u Uniji, uzimajući u obzir kapacitet države članice da poboljša svoj učinak u sektoru praksom obnove , upravljanja zemljištem ili prenamjenama zemljišta koje pogoduju klimi i bioraznolikosti. Države članice potiče se da ostvare više ciljeve ako to žele.

Amandman 18

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5a)

Krčenje i degradacija šuma pridonose globalnoj klimatskoj krizi jer se njima povećavaju emisije stakleničkih plinova zbog povezanih šumskih požara, trajno uklanjaju kapaciteti ponora ugljika, smanjuje otpornost pogođenog područja na klimatske promjene i znatno smanjuje njegova bioraznolikost. Stoga su zaustavljanje i poništavanje krčenja šuma koje su čelnici EU-a potvrdili na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP26) u Glasgowu ključni u borbi protiv klimatskih promjena. Prijedlog Komisije da se zabrani uvoz i izvoz robe i proizvoda povezanih s krčenjem i degradacijom šuma (COM(2021)0366) stoga je važan poticaj za dodatno osnaživanje europskih vlasnika šuma za održivo gospodarenje šumama i borbu protiv krčenja šuma.

Amandman 19

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5b)

Trebalo bi uvesti odredbe o mapiranju i praćenju, kako u području praćenja na terenu, tako i u pogledu daljinskog istraživanja, kako bi se od država članica zahtijevalo da imaju geografske eksplicitne informacije za utvrđivanje prioritetnih područja koja bi se mogla obnoviti i koja mogu doprinijeti djelovanju u području klime. U okviru općeg unapređenja praćenja, izvješćivanja i provjeravanja naglasak će biti i na usklađivanju i poboljšanju baza podataka o aktivnostima i emisijskim faktorima radi poboljšanja inventara stakleničkih plinova.

Amandman 20

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5c)

Organski ugljik u tlu i spremnik ugljika mrtvog drva, čiji veći dio posljedično prelazi u spremnik ugljika u tlu, posebno su relevantni, u brojnim kategorijama izvješćivanja, za djelovanje u području klime i zaštitu bioraznolikosti. Postoje empirijski dokazi da mrtvo drvo u obliku krupnog mrtvog drva djeluje kao ponor ugljika sličan drvnim proizvodima. Dodatno pridonosi stvaranju kopnenog ponora ugljika šumskog tla i sprečavanju mineralizacije u CO2 te bi oba mehanizma trebalo na odgovarajući način uzeti u obzir u izvješćivanju. Istraživanje je dodatno potvrdilo globalne obrasce zabilježene za vertikalnu primjenjivost organskog ugljika u šumskom tlu za europske šume, pri čemu je približno 55–65 % pohranjeno u gornjih 30 cm tla, a preostalih 40 % na većoj dubini, mjereno do 1 m, posebno kad je riječ o organskom tlu. Uredba bi trebala biti izmijenjena u tom pogledu.

Amandman 21

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)

Obavezujući godišnji ciljevi za neto uklanjanje stakleničkih plinova trebali bi se odrediti linearnom putanjom za svaku državu članicu. Putanja bi trebala započeti 2022., s prosjekom emisija stakleničkih plinova koje je ta država članica prijavila 2021., 2022. i 2023., a završiti 2030. s ciljem utvrđenim za tu državu članicu. Za države članice koje poboljšaju svoju metodologiju izračuna emisija i uklanjanja trebalo bi uvesti koncept tehničkih ispravaka. Cilju te države članice trebalo bi dodati tehnički ispravak koji odgovara učinku promjene metodologije na ciljeve i nastojanjima države članice da ih postigne, radi poštovanja ekološkog integriteta.

(6)

Obavezujući godišnji ciljevi za neto uklanjanje stakleničkih plinova trebali bi se odrediti linearnom putanjom za svaku državu članicu. Putanja bi trebala započeti 2022., s prosjekom emisija stakleničkih plinova koje je ta država članica prijavila 2021., 2022. i 2023., a završiti 2030. s ciljem utvrđenim za tu državu članicu. Za države članice koje poboljšaju svoju metodologiju izračuna emisija i uklanjanja trebalo bi uvesti koncept tehničkih ispravaka, podložno neovisnom znanstvenom preispitivanju . Cilju te države članice trebalo bi dodati tehnički ispravak koji odgovara učinku veće preciznosti korištene metodologije na ciljeve i nastojanjima države članice da ih postigne, radi poštovanja ekološkog integriteta.

Amandman 22

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6a)

U svojem Izvješću o globalnoj procjeni bioraznolikosti i usluga ekosustava iz 2019. Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) iznijela je najnovije znanstvene dokaze o aktualnom smanjenju bioraznolikosti diljem svijeta. Gubitkom bioraznolikosti ubrzavaju se klimatske promjene i znatno povećava osjetljivost na njih. Vijeće je 11. listopada 2021. ovlastilo Komisiju da u ime Unije prihvati Deklaraciju iz Kunminga, čime se Unija obvezala preokrenuti trenutačni gubitak bioraznolikosti i osigurati početak oporavka bioraznolikosti najkasnije do 2030. Šume i zdrava tla iznimno su važni za bioraznolikost, ali i za pročišćavanje zraka i vode, sekvestraciju i skladištenje ugljika te osiguravanje dugovječnih drvnih proizvoda dobivenih iz održivih izvora. U novoj strategiji EU-a za šume do 2030. i strategiji EU-a za tlo do 2030. prepoznato je da treba zaštititi i poboljšati kvalitetu šuma i ekosustava tla u Uniji te poticati poboljšane prakse održivog upravljanja kojima se mogu povećati sekvestracija ugljika te ojačati otpornost šuma i tala s obzirom na klimatsku krizu i krizu u pogledu bioraznolikosti.

Amandman 23

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)

U Komunikaciji od 17. rujna 2020. pod nazivom „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030.” (33) opisana je mogućnost kombiniranja emisija stakleničkih plinova koji nisu CO2 iz poljoprivrede s neto uklanjanjima iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva, čime se stvara novo regulirani zemljišni sektor. Takvom kombinacija mogu se promicati sinergije u mjerama ublažavanja na temelju zemljišta i omogućiti integriranije oblikovanje i provedbu politike na nacionalnoj razini i razini Unije . U tu svrhu trebalo bi ojačati obvezu država članica da dostave integrirane planove za ublažavanje za zemljišni sektor .

(7)

U Komunikaciji od 17. rujna 2020. pod nazivom „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030.” (33) opisani su različiti načini i političke opcije za postizanje povećanog klimatskog cilja Unije za 2030. Istaknuto je da će za postizanje klimatske neutralnosti biti potrebno znatno pojačati djelovanje Unije u svim sektorima gospodarstva. Ostvarenim napretkom u jednom sektoru ne bi se trebao nadoknađivati nedostatak napretka u drugim sektorima. Prioritet bi trebalo biti zaustavljanje ispuštanja emisija iz fosilnih izvora. Nadalje, uklanjanje stakleničkih plinova prirodnim ponorima ugljika osjetljivo je i potencijalno reverzibilno, što dovodi do povećane nesigurnosti u mjerenju emisija i uklanjanja u zemljišnom sektoru u usporedbi s drugim sektorima. Klimatske promjene dodatno povećavaju rizik od reverzibilnosti uklanjanja emisija stakleničkih plinova prirodnim ponorima ugljika. Znanost o klimi pokazuje i da je reakcija klime na emisije i uklanjanja asimetrična, što znači da se jedna tona stakleničkih plinova koji se ispuste u atmosferu ne može usporediti s jednom tonom uklonjenih stakleničkih plinova (33a) . Postoje i razlike između kratkotrajnih stakleničkih plinova poput metana i ugljikova dioksida, koji može ostati u atmosferi i do 1 000 godina. Stoga bi se cilj poboljšanja uklanjanja prirodnim ponorima ugljika trebao ostvarivati strogo odvojeno od cilja brzog i drastičnog smanjenja emisija stakleničkih plinova iz drugih sektora, uključujući i emisije iz poljoprivrede koje nisu CO2 .

Amandman 24

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)

Zemljišni sektor ima potencijal da na troškovno učinkovit način brzo postane klimatski neutralan do 2035. te da potom stvara više uklanjanja nego emisija stakleničkih plinova. Zajednička obveza radi postizanja klimatske neutralnosti u zemljišnom sektoru do 2035. na razini EU-a može pružiti potrebnu sigurnost planiranja za kratkoročno poticanje mjera ublažavanja na temelju zemljišta, s obzirom na to da može biti potrebno mnogo godina da se tom mjerom postignu željeni rezultati ublažavanja. Nadalje , predviđa se da će zemljišni sektor do 2050. postati najveći sektor u profilu toka stakleničkih plinova u EU-u . Stoga je osobito važno povezati taj sektor s putanjom koja može učinkovito dovesti do nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. Do sredine 2024. države članice trebale bi dostaviti svoje ažurirane integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (34). Planovi bi trebali uključivati odgovarajuće mjere kojima svaka država članica najbolje pridonosi zajedničkom cilju klimatske neutralnosti u zemljišnom sektoru na razini EU-a do 2035 . Komisija bi na temelju tih planova trebala predložiti nacionalne ciljeve, pri čemu bi se osiguralo da emisije i uklanjanja stakleničkih plinova u cijeloj Uniji u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva te emisije koje nisu CO2 iz poljoprivrednih sektora budu barem uravnotežene do 2035. Za razliku od cilja klimatske neutralnosti zemljišnog sektora na razini EU-a do 2035. takvi će nacionalni ciljevi biti obvezujući i provedivi za svaku državu članicu .

(8)

Predviđa se da će zemljišni sektor do 2050 . postati najveći sektor u profilu toka stakleničkih plinova u EU-u. Od sektora u zemljišnom stupu očekuje se da na drugi način pridonose cilju klimatske neutralnosti. Konkretno, poljoprivredna zemljišta, travnjaci i močvarna zemljišta trenutačno su neto onečišćivači stakleničkim plinovima u Uniji, ali mogu postati izvor neto uklanjanja stakleničkih plinova, posebno u kontekstu povećanja agrošumarstva, ekološke poljoprivrede te obnove močvarnih zemljišta i tresetišta. Stoga je osobito važno povezati svaki od tih sektora s putanjom koja može učinkovito dovesti do nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. Do sredine 2024. države članice trebale bi dostaviti svoje ažurirane integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (34). Planovi bi trebali uključivati odgovarajuće mjere kojima svaka država članica najbolje pridonosi cilju osiguranja pravednih doprinosa svih tom cilju . Komisija bi na temelju tih planova te uzimajući u obzir savjete Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene i proračun Unije za stakleničke plinove utvrđen u Uredbi (EU) 2021/1119 trebala predložiti specifične ciljeve i mjere za osiguravanje pravedne raspodjele opterećenja između svih pojedinačnih zemljišnih sektora i država članica .

Amandman 25

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8a)

Tresetišta su najveća kopnena skladišta organskog ugljika, ali ako presuše, mogla bi postati izvor stakleničkih plinova i pridonijeti klimatskoj krizi. Isušena tresetišta ispuštaju oko 2 Gt ugljikova dioksida godišnje na globalnoj razini, što odgovara oko 5 % antropogenih emisija. Stoga bi se poboljšanje gospodarenja tresetištima i njihove zaštite trebalo smatrati prioritetom kako bi se povećala apsorpcija stakleničkih plinova i tako pridonijelo ublažavanju klimatskih promjena te zaštiti bioraznolikosti i sprečavanju erozije tla.

Amandman 26

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8b)

Šume pružaju važne koristi za bioraznolikost, stabilizaciju tla, pročišćavanje zraka i vode, sekvestraciju i skladištenje ugljika te potencijalno osiguravaju dugovječne drvne proizvode. Međutim, priroda i funkcija šuma vrlo su promjenjive u cijeloj Uniji, posebice od sjevera, gdje je proizvodnja drvne sirovine raširenija, do juga, gdje je očuvanje tla prioritet, a za druge posebne višefunkcionalne vrste šuma, kao što su sredozemna šuma ili Dehesa, često su potrebne posebne mjere očuvanja i ekološke mjere, kao i duga razdoblja za uklanjanje CO2 ponorima. Takve sredozemne šume osjetljivije su na klimatske promjene zbog izravnih učinaka kao što su suša ili gubitak šuma zbog temperature ili razvoj aridnosti. U tom bi se kontekstu kao jedan od alata potrebnih za jačanje otpornosti šuma Unije trebao upotrebljavati indeks aridnosti.

Amandman 27

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8c)

Pri provedbi ove Uredbe trebao bi se uzeti u obzir članak 349. UFEU-a, u kojem se potvrđuje posebna osjetljivost najudaljenijih regija zbog njihove male površine, izoliranosti, udaljenosti od kontinentalnih regija, nepovoljne topografije i klime te gospodarske ovisnosti o malom broju proizvoda, što je kombinacija koja znatno otežava njihov razvoj i stvara znatne dodatne troškove u brojnim područjima, posebno u području prometa. Napori koji se ulažu u smanjenje emisije stakleničkih plinova i ciljevi utvrđeni u tom području za države članice s najudaljenijim regijama (Portugal, Španjolska i Francuska) trebali bi se prilagoditi nepovoljnoj situaciji tih regija, pri čemu bi se trebala postići ravnoteža između okolišnih ciljeva i visokih socijalnih troškova tih regija te uzeti u obzir činjenica da se u tim regijama nalazi otprilike 80 % bioraznolikosti Unije. Te države članice stoga bi trebale uključiti tijela najudaljenijih regija u izradu svojih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, čime bi se osigurala pravedna tranzicija.

Amandman 28

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)

Kako bi se poboljšala uklanjanja stakleničkih plinova, pojedini poljoprivrednici ili upravitelji šumama trebaju izravni poticaj za skladištenje više ugljika na svojem zemljištu i u svojim šumama . Novi poslovni modeli koji se temelje na poticajima za sekvestraciju ugljika i na certifikaciji za uklanjanje ugljika moraju se sve više primjenjivati u razdoblju do 2030 . Takvi će poticaji i poslovni modeli dovesti do poboljšanja ublažavanja klimatskih promjena u biogospodarstvu, uključujući upotrebom trajnih drvnih proizvoda, uz potpuno poštovanje ekoloških načela kojima se potiču bioraznolikost i kružno gospodarstvo. Stoga bi osim drvnih proizvoda trebalo uvesti i nove kategorije proizvoda za skladištenje ugljika . Novi poslovni modeli te prakse poljoprivrede i upravljanja zemljištem za povećanje uklanjanja pridonose uravnoteženom teritorijalnom razvoju i gospodarskom rastu u ruralnim područjima. Njima se isto tako stvaraju mogućnosti za nova radna mjesta i daju poticaji za odgovarajuću obuku, prekvalifikaciju i usavršavanje.

(10)

Kako bi se poboljšala uklanjanja stakleničkih plinova, pojedine poljoprivrednike, vlasnike zemljišta i šuma ili upravitelje šumama treba poticati da skladište više ugljika na svojem zemljištu i u svojim šumama , dajući prednost pristupima koji se temelje na ekosustavu i praksama koje pogoduju bioraznolikosti, kao što su šumarske prakse u skladu s prirodom, samostalni razvoj šuma, obnova šumskih zaliha ugljika , širenje pokrivenosti sustava agrošumarstva, sekvestracija ugljika u tlu i obnova močvarnih zemljišta, kao i druga inovativna rješenja . Takvi bi poticaji također trebali dovesti do poboljšanja ublažavanja klimatskih promjena i cjelokupnog smanjenja emisija u svim sektorima u biogospodarstvu, uključujući upotrebom trajnih drvnih proizvoda, uz potpuno poštovanje ekoloških načela kojima se potiču bioraznolikost i kružno gospodarstvo. Dugovječni drvni proizvodi dobiveni iz održivih izvora i proizvodi za skladištenje ugljika na biološkoj osnovi mogu doprinijeti kružnom biogospodarstvu jer djeluju kao zamjena za fosilne opcije, no potencijal za skladištenje ugljika u tim proizvodima određen je vijekom trajanja tih proizvoda. Prednost uporabe drva za zamjenu konkurentske energije ili materijala s većim ugljičnim otiscima ovisi o metodama sječe, prijevozu i preradi. Stoga bi se nove kategorije proizvoda za skladištenje ugljika mogle uvesti samo ako su dugotrajne i imaju neto pozitivan učinak sekvestracije ugljika na temelju procjene cijelog životnog ciklusa, uključujući utjecaj na korištenje i prenamjenu zemljišta povezan s povećanom sječom, te pod uvjetom da su dostupni podaci znanstveno utemeljeni, transparentni i provjerljivi. Komisija treba uzeti u obzir potrebu da životni ciklus tih proizvoda ne uzrokuje bitnu štetu za okolišne ciljeve u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852.

Amandman 29

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10a)

Javnim financiranjem u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i drugih programa Unije već se mogu podupirati sekvestracija ugljika i pristupi koji pogoduju bioraznolikosti u šumama i na poljoprivrednim zemljištima. Trebalo bi mobilizirati strateške planove u okviru ZPP-a i druge javne ili privatne izvore financiranja kako bi se vlasnicima zemljišta i šuma ili upraviteljima zemljištem i šumama pružila potrebna i prilagođena financijska potpora za postizanje povećanih ciljeva za LULUCF.

Amandman 30

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10b)

Kako bi se osigurao stalan napredak prema ispunjenju ciljeva ove Uredbe, države članice koje dvije godine zaredom ne ostvare godišnje ciljeve trebale bi revidirati svoje nacionalne energetske i klimatske planove i dugoročne strategije kako bi osigurale poduzimanje dodatnih mjera za poboljšanje svih ponora i spremnika te za smanjenje osjetljivosti zemljišta na prirodne nepogode.

Amandman 31

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10c)

Radi očuvanja i povećanja socijalne usklađenosti, europski zeleni plan treba provesti na gospodarski održiv i društveno osjetljiv način kako bi se osigurala poštena i pravedna tranzicija kojom se nikoga ne zapostavlja i kojom se promiče rodna ravnopravnost. Povećana razina ambicije u sektoru korištenja zemljišta i šumarstva može imati društvene i gospodarske učinke te učinke na tržište rada. Time se mogu stvoriti mogućnosti za nova kvalitetna radna mjesta i dati poticaji za odgovarajuću obuku, prekvalifikaciju i usavršavanje. Stoga je važno predvidjeti učinke politika na radna mjesta i ishode povezane s radom provedbom procjena učinka na zapošljavanje, kako je utvrđeno npr. u referentnom vodiču ILO-a za procjenu učinka na zapošljavanje, kako bi se osigurala pravedna tranzicija sektora korištenja zemljišta i šumarstva kako bi postao održiviji, uz puno sudjelovanje socijalnih partnera i relevantnih organizacija civilnog društva u fazama planiranja i provedbe, što bi donijelo koristi upraviteljima šumama i zemljištem, poljoprivrednicima, radnicima te okolišu i društvu u širem smislu. Navedeno bi trebalo uzeti u obzir u nacionalnim politikama.

Amandman 32

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10d)

Potencijal skladištenja ugljika u drvnim proizvodima utvrđuje se na temelju njihova vijeka trajanja, koji se kreće u rasponu od nekoliko dana za letak do desetljeća ili čak stotina godina za drvenu zgradu. Iako drvni proizvod predstavlja zalihu ugljika, stvarna korist sječe stabla ovisi o vijeku trajanja proizvedenog proizvoda, koji se mora usporediti s vijekom trajanja drveta u ekosustavu da stablo nije bilo posječeno.

Amandman 33

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10e)

Trebalo bi se dodatno raspraviti o definiciji paludikulture (ili močvarne poljoprivrede) kako bi se brzo prešlo na klimatski prihvatljiviju poljoprivredu na organskim tlima te zaustavilo isušivanje i obnovila prirodna razina vode.

Amandman 34

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.f (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10f)

U skladu s ciljem Unije u pogledu nulte neto stope preuzimanja zemljišta do 2050., trebalo bi izbjegavati prenamjenu prirodnog i poljoprivrednog zemljišta u izgrađena područja. Stoga bi države članice u svoje planove korištenja zemljišta trebale uvrstiti mjere usmjerene na kompenzaciju za svako smanjenje zemljišta koje je posljedica urbanizacije.

Amandman 35

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)

Uzimajući u obzir specifičnosti sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u svakoj državi članici, kao i činjenicu da države članice trebaju povećati svoje učinke kako bi postigle svoje nacionalne obvezujuće ciljeve, državama članicama trebao bi ostati na raspolaganju niz fleksibilnih mogućnosti, uključujući trgovanje viškovima i proširenje fleksibilnih mogućnosti specifičnih za šume, uz poštovanje ekološkog integriteta ciljeva.

(11)

Uzimajući u obzir specifičnosti sektora LULUCF-a u svakoj državi članici, kao i činjenicu da države članice trebaju povećati svoje učinke kako bi postigle svoje nacionalne obvezujuće ciljeve, državama članicama trebao bi ostati na raspolaganju niz fleksibilnih mogućnosti, uključujući trgovanje viškovima po minimalnim cijenama i proširenje fleksibilnih mogućnosti specifičnih za šume, uz poštovanje ekološkog integriteta ciljeva.

Amandman 36

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)

Prekid primjene postojećih pravila za obračun nakon 2025. dovodi do potrebe za alternativnim odredbama za prirodne nepogode kao što su požar, štetočine i oluje kako bi se riješile neizvjesnosti zbog prirodnih procesa ili kao posljedica klimatskih promjena u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva . Mehanizam fleksibilne mogućnosti povezan s prirodnim nepogodama trebao bi biti dostupan državama članicama 2032., pod uvjetom da su iscrpile sve ostale fleksibilne mogućnosti koje im stoje na raspolaganju, donijele odgovarajuće mjere za smanjenje osjetljivosti svojeg zemljišta na takve nepogode i da je postignut cilj Unije za 2030. za sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva .

(12)

Prekid primjene postojećih pravila za obračun nakon 2025. dovodi do potrebe za alternativnim odredbama za prirodne nepogode kao što su požar, štetočine i oluje kako bi se riješile neizvjesnosti zbog prirodnih procesa ili poremećaja u ekosustavu uzrokovanih klimatskim promjenama u sektoru LULUCF-a, pod uvjetom da se oni nisu mogli predvidjeti ili spriječiti, posebice provedbom mjera za prilagodbu . Mehanizam fleksibilne mogućnosti povezan s prirodnim nepogodama trebao bi biti dostupan državama članicama 2032., pod uvjetom da su iscrpile sve ostale fleksibilne mogućnosti koje im stoje na raspolaganju i pokazale da je preostali višak izravno povezan s utjecajem prirodnih nepogoda ili poremećaja u ekosustavu uzrokovanih klimatskim promjenama , donijele odgovarajuće mjere za poboljšanje prirodnih ponora ugljika na način koji pridonosi povećanju bioraznolikosti i smanjile osjetljivost svojeg zemljišta na takve nepogode te da je postignut cilj Unije za 2030. za sektor LULUCF-a .

Amandman 37

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)

Uz postavljanje obvezujućih nacionalnih godišnjih ciljeva za uklanjanje stakleničkih plinova na temelju prijavljenih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova od 2026. nadalje, trebalo bi utvrditi pravila za usklađenost s ciljevima. Načela utvrđena Uredbom (EU) 2018/842 trebala bi se primjenjivati mutatis mutandis, a kazna za neusklađenost trebala bi se računati na sljedeći način: 108 % razlike između dodijeljenog cilja i neto uklanjanja prijavljenih u određenoj godini dodat će se broju za emisije stakleničkih plinova koje je država članica prijavila u sljedećoj godini.

(13)

Amandman 38

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13a)

Javni nadzor i pristup pravosuđu ključan su dio demokratskih vrijednosti Unije i alat za zaštitu vladavine prava. Civilno društvo ima ključnu ulogu nadzornika u državama članicama i pruža važnu potporu za postizanje ciljeva europskog zelenog plana. Kako bi se zaštitila njihova prava i kako bi se suprotstavile kršenju provedbe ove Uredbe na nacionalnoj razini, države članice trebale bi građanima i nevladinim organizacijama osigurati pristup pravosuđu. Kako bi se osiguralo da se to pravo može jednako ostvarivati u svim državama članicama, ovoj bi Uredbi trebalo dodati članak koji obuhvaća pristup pravosuđu.

Amandman 39

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu odredbi Uredbe (EU) 2018/841 s obzirom na utvrđivanje godišnjih ciljnih kvota za države članice, Komisiji bi se trebale dodijeliti provedbene ovlasti . Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br . 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (37).

(14)

Kako bi se pobliže odredili zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kako bi se ova Uredba dopunila u pogledu utvrđivanja godišnjih ciljnih kvota za države članice za sektor LULUCF-a , kao i metode za određivanje tehničkih ispravaka koje treba dodati ciljevima država članica i za neovisno stručno preispitivanje, određivanja minimalnih kriterija za uključenje praćenja bioraznolikosti u sustav za praćenje zemljišta te donošenja metodologije za procjenu učinka poremećaja u ekosustavu uzrokovanih klimatskim promjenama . Posebno je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (36.a) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

Amandman 40

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15a)

U Europi se nacionalni inventari šuma upotrebljavaju za pružanje informacija za procjene usluga šumskog ekosustava. Sustav praćenja inventara šuma razlikuje se od zemlje do zemlje jer svaka zemlja ima vlastiti sustav inventara šuma s vlastitom metodologijom. Komisija i države članice trebale bi uskladiti pokazatelje, definicije i različite sustave inventara te uspostaviti dosljedan sustav praćenja šuma diljem Unije.

Amandman 41

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16)

Zbog promjene ciljeva koji se temelje na izvješćivanju potrebno je procijeniti emisije i uklanjanja stakleničkih plinova s većom razinom točnosti. Nadalje, u okviru Komunikacije Komisije o strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. (38), strategije „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav (39), strategije EU za šume (40), revidirane Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (41) i Komunikacije Komisije naslovljene „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama” (42) zahtijevat će se poboljšano praćenje zemljišta, čime će se pomoći u zaštiti i poboljšanju otpornosti uklanjanja ugljika na temelju prirodnih postupaka u cijeloj Uniji. Praćenje i izvješćivanje o emisijama i uklanjanju treba unaprijediti primjenom naprednih tehnologija dostupnih u okviru programa Unije, kao što je Copernicus, i digitalnih podataka prikupljenih u okviru zajedničke poljoprivredne politike, uz primjenu dvostruke tranzicije zelene i digitalne inovacije.

(16)

Zbog promjene ciljeva koji se temelje na izvješćivanju potrebno je procijeniti i izmjeriti emisije i uklanjanja stakleničkih plinova s većom razinom točnosti. Nadalje, u okviru Komunikacije Komisije o strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. (38), strategije „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav (39), strategije EU-a za tlo (39.a) , strategije EU za šume (40), Komunikacije Komisije o održivim ciklusima ugljika (40.a) , ažurirane strategije EU-a za biogospodarstvo (40.b) , revidirane Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (41) i Komunikacije Komisije naslovljene „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama” (42) zahtijevat će se poboljšano praćenje zemljišta, čime će se pomoći u zaštiti i poboljšanju otpornosti uklanjanja ugljika na temelju prirodnih postupaka u cijeloj Uniji te u poticanju sinergija između politika Unije u području klime i bioraznolikosti. Satelitsko i terensko praćenje i izvješćivanje o emisijama i uklanjanju treba unaprijediti primjenom naprednih tehnologija dostupnih u okviru programa Unije, kao što je Copernicus, uz potpuno iskorištavanje već postojećih alata kao što su istraživanja LUCAS (Okvirno statističko istraživanje o upotrebi i pokrivenosti zemljišta) i digitalnih podataka prikupljenih u okviru zajedničke poljoprivredne politike, uz primjenu dvostruke tranzicije zelene i digitalne inovacije. U tom kontekstu Komisija bi trebala pomagati državama članicama u primjeni metodologije treće razine od 2026. nadalje kako bi se osigurala dosljednost i transparentnost podataka te nastaviti raditi na geoprostornim podacima GIS-a na razini Unije.

Amandman 42

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16a)

Kako bi se ispunile obveze iz strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. i nove strategije EU-a za šume do 2030., Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije radi izmjene Priloga V. Uredbi (EU) 2018/1999 dodavanjem novih kategorija zemljišta onima u okviru sustava za praćenje za praćenje jedinica za korištenje zemljišta koje podliježu zaštiti i onima u okviru sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta koje podliježu obnovi.

Amandman 43

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17)

Očekivane antropogene promjene u upotrebi morskih i slatkovodnih okoliša , na primjer, planiranim širenjem odobalnih izvora energije, potencijalnim povećanjem proizvodnje u akvakulturi i sve većom razinom zaštite prirode kako bi se ispunili ciljevi strategije EU-a za bioraznolikost, utjecat će na emisije stakleničkih plinova i njihovu sekvestraciju . Trenutačno te emisije i uklanjanja nisu uključena u standardne tablice izvješćivanja za UNFCCC. Nakon što se donese metodologija izvješćivanja, Komisija će razmotriti izvješćivanje o napretku, analizi izvedivosti i učinku proširenja izvješćivanja na morski i slatkovodni okoliš na temelju najnovijih znanstvenih dokaza o tim tokovima tijekom provođenja preispitivanja u skladu s člankom 17. stavkom 2. ove Uredbe.

(17)

Antropogene promjene u emisijama i uklanjanju stakleničkih plinova u morskim, obalnim i slatkovodnim ekosustavima mogu biti znatne te se očekuje da će u budućnosti varirati zbog promjena u upotrebi , na primjer, planiranim širenjem odobalnih izvora energije, potencijalnim povećanjem proizvodnje u akvakulturi i sve većom razinom zaštite prirode koja je potrebna kako bi se ispunili ciljevi strategije EU-a za bioraznolikost . Obalna močvarna područja od posebnog su interesa za bioraznolikost Unije, kao i za najudaljenije regije i ekosustave na koje se odnosi vanjsko djelovanje Unije te mogu potaknuti znatna smanjenja emisija stakleničkih plinova jer su takozvani ekosustavi „plavog ugljika”. Trenutačno te emisije i uklanjanja nisu uključena u standardne tablice izvješćivanja za UNFCCC. Nakon što se donese metodologija izvješćivanja, Komisija će razmotriti proširenje područja primjene ove Uredbe kako bi se obuhvatili emisije i uklanjanje stakleničkih plinova u morskim, obalnim i slatkovodnim ekosustavima, uključujući močvarne delte, na temelju najnovijih znanstvenih dokaza o tim tokovima i njihovim uzrocima te kako bi se primijenili posebni ciljevi za takve emisije i uklanjanja tijekom provođenja preispitivanja u skladu s člankom 17. stavkom 2. ove Uredbe.

Amandman 44

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17a)

Uredba o LULUCF-u trebala bi biti izmijenjena u skladu s člankom 6. Pariškog sporazuma i ishodima sastanka na vrhu o klimi u Glasgowu kako bi se izbjeglo dvostruko računanje. Istodobno, Unija i države članice trebale bi poticati međunarodne partnere i treće strane da također poduzmu dodatne mjere u sektoru LULUCF-a u kontekstu predstojećih konferencija UN-a o klimatskim promjenama te u drugim međunarodnim okvirima.

Amandman 47

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. –točka 1.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 1. – stavak 1. – točka db (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(db)

obveze relevantnih institucija Unije i država članica da poduzmu potrebne mjere za poboljšanje uklanjanja neto stakleničkih plinova u sektoru LULUCF-a od 2031. nadalje kako bi se doprinijelo članku 5. stavku 1. Pariškog sporazuma i osigurao održiv i predvidljiv dugoročni doprinos prirodnih ponora cilju klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i postizanju negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1119;

Amandman 48

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 1. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	obveze država članica da poduzmu potrebne mjere radi zajedničkog postizanja klimatske neutralnosti u Uniji do 2035. u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva, uključujući emisije iz poljoprivrede koje nisu CO2.”;

Briše se.

Amandman 49

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 2. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Ova se Uredba primjenjuje na emisije i uklanjanje stakleničkih plinova navedenih u odjeljku A Priloga I., prijavljenih u skladu s člankom 26. stavkom I4. Uredbe (EU) 2018/1999, a koji se odvijaju na državnim područjima država članica od 2031. pa nadalje u svakoj od kategorija zemljišta navedenih u stavku 2. točkama od (a) do (j) i u svakom od sljedećih sektora:

Briše se.

(a)	crijevna fermentacija;

(b)	gospodarenje stajskim gnojem;

(c)	uzgoj riže;

(d)	poljoprivredna tla;

(e)	propisano spaljivanje savana;

(f)	paljenje poljoprivrednih ostataka u poljima;

(g)	primjena sredstava za kalcifikaciju;

(h)	upotreba ureje;

(i)	„ostala gnojiva koja sadržavaju ugljik”;

(j)

„ostalo.”

Amandmani 97 i 50cp2

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 4. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Cilj Unije za neto uklanjanja stakleničkih plinova do 2030. iznosi 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 kao zbroj ciljeva država članica utvrđenih u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, a temelji se na prosjeku podataka o inventaru stakleničkih plinova za 2016., 2017. i 2018.	2. Cilj Unije za neto uklanjanja stakleničkih plinova za sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva do 2030. iznosi najmanje 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 kao zbroj ciljeva država članica utvrđenih u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, a temelji se na prosjeku podataka o inventaru stakleničkih plinova za 2016., 2017. i 2018. Taj će se cilj nadalje pojačati dodatnim mjerama i inicijativama na razini Unije za potporu sekvestraciji ugljika. Takvim mjerama i inicijativama te metodologiji za izračun i raspodjelu ciljeva među državama članicama, se dopunjuje ova Uredba godinu dana nakon stupanja na snagu ovog zakonodavstva..
Svaka država članica osigurava da, uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti predviđene člancima 12. , 13. i 13b, godišnji zbroj njezinih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na njezinu državnom području i u svim kategorijama izvješćivanja za zemljišta iz članka 2. stavka 2. točki od (a) do (j), svake godine u razdoblju od 2026. do 2030., ne prelazi granicu utvrđenu linearnom putanjom koja završava 2030. s ciljem utvrđenim za tu državu članicu u Prilogu II.a. Linearna putanja države članice započet će 2022.	Svaka država članica osigurava da, uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti predviđene člancima 12. i 13b, godišnji zbroj njezinih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na njezinu državnom području i u svim kategorijama izvješćivanja za zemljišta iz članka 2. stavka 2. točki od (a) do (j), svake godine u razdoblju od 2026. do 2030., ne prelazi granicu utvrđenu linearnom putanjom koja završava 2030. s ciljem utvrđenim za tu državu članicu u Prilogu II.a. Linearna putanja države članice započet će 2022.

Amandman 51

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 4. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju godišnji ciljevi na temelju linearne putanje za neto uklanjanja stakleničkih plinova za svaku državu članicu, za svaku godinu u razdoblju od 2026. do 2029. u smislu tona ekvivalenta CO2. Te nacionalne putanje temelje se na prosječnim podacima o inventaru stakleničkih plinova za 2021., 2022. i 2023., koje je prijavila svaka država članica. Vrijednost neto uklanjanja od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 kao zbroj ciljeva za države članice utvrđenih u Prilogu II.a može biti podložna tehničkom ispravku zbog promjene metodologije u državama članicama. Način određivanja tehničkog ispravka koji će se dodati ciljevima država članica utvrđuje se u tim provedbenim aktima. Za potrebe tih provedbenih akata Komisija provodi sveobuhvatno preispitivanje najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2021., 2022. i 2023. koje države članice podnose u skladu s člankom 26. stavkom 4. Uredbe (EU) 2018/1999.	3. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 16. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem godišnjih ciljeva za sektor LULUCF-a na temelju linearne putanje za neto uklanjanja stakleničkih plinova za svaku državu članicu, za svaku godinu u razdoblju od 2026. do 2029. u smislu tona ekvivalenta CO2. Te nacionalne putanje temelje se na prosječnim podacima o inventaru stakleničkih plinova za 2021., 2022. i 2023., koje je prijavila svaka država članica. Vrijednost neto uklanjanja od najmanje 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 kao zbroj ciljeva za države članice utvrđenih u Prilogu II.a može biti podložna tehničkom ispravku zbog promjene metodologije u državama članicama , podložno neovisnom stručnom preispitivanju kojim se potvrđuje nužnost i proporcionalnost tehničkog ispravka na temelju veće preciznosti podataka koji se prate i o kojima se izvješćuje . Način određivanja tehničkog ispravka koji će se dodati ciljevima država članica kao i neovisnog znanstvenog stručnog preispitivanja utvrđuje se u tim delegiranim aktima i stavlja se na raspolaganje javnosti . Za potrebe tih delegiranih akata Komisija provodi sveobuhvatno preispitivanje najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2021., 2022. i 2023. koje države članice podnose u skladu s člankom 26. stavkom 4. Uredbe (EU) 2018/1999.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16.a.

Amandman 108

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 4. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3 a. Države članice potiče se da ostvare više ciljeve ako to žele.

Amandman 53

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 4. – stavak 3.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3b. Relevantne institucije Unije i države članice poduzimaju potrebne mjere na razini Unije i na nacionalnoj razini za daljnje poboljšanje neto uklanjanja stakleničkih plinova u sektoru LULUCF-a od 2031. nadalje kako bi se doprinijelo provedbi članka 5. stavka 1. Pariškog sporazuma i osigurao održiv i predvidljiv dugoročni doprinos prirodnih ponora cilju klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilju postizanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1119.
	Uzimajući u obzir savjete Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene i proračun Unije za stakleničke plinove utvrđen u Uredbi (EU) 2021/1119 i na temelju integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova koje države članice dostave do 30. lipnja 2024. u skladu s člankom 14. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1999, Komisija do 1. siječnja 2025. podnosi prijedlog o izmjeni ove Uredbe kako bi se utvrdili ciljevi Unije i država članica za neto uklanjanje stakleničkih plinova iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva barem za 2035., 2040., 2045. i 2050.

Amandman 54

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 4. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Nastoji se da emisije stakleničkih plinova u Uniji u sektorima utvrđenima u članku 2. stavku 3. točkama od (a) do (j) budu nulta neto stopa do 2035., a Unija se nakon toga obvezuje postizati negativne emisije. Unija i države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi omogućile zajedničko postizanje cilja za 2035. Komisija do 31. prosinca 2025. i na temelju integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova koje je svaka država članica podnijela u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2018/ 1999 do 30. lipnja 2024. daje prijedloge za doprinos svake države članice prema smanjenju neto emisija.”;	4. Komisija do 31. prosinca 2024., na temelju integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih izvješća o napretku i integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova koje je svaka država članica podnijela u skladu s člancima 14 . i 17. Uredbe ( EU ) 2018/1999 do tog datuma te uzimajući u obzir savjete Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene i proračun Unije za stakleničke plinove utvrđen u Uredbi (EU) 2021/1119, podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o postignutom napretku u povećanju neto uklanjanja stakleničkih plinova iz poljoprivrednih zemljišta, travnjaka i močvarnih zemljišta u okviru područja primjene ove Uredbe te u smanjenju emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede u okviru područja primjene Uredbe (EU) 2018/ 842 i procjenjuje jesu li aktualni trendovi i buduće projekcije usklađeni s ciljem postizanja dugoročnih smanjenja emisija stakleničkih plinova u svim sektorima u skladu s ciljem klimatske neutralnosti Unije i prijelaznim klimatskim ciljevima Unije utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119 .
	Izvješće obuhvaća procjenu učinka mogućnosti, uključujući nacionalne ciljeve kako bi se osigurao pravedan doprinos svakog sektora i svake države članice cilju klimatske neutralnosti Unije i prijelaznim klimatskim ciljevima Unije utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119, uzimajući pritom u obzir ciljeve ažurirane strategije za biogospodarstvo 2018., održivu lokalnu proizvodnju hrane i sigurnost hrane, strategiju „od polja do stola” i strategiju za bioraznolikost te predstojeće zakonodavstvo o održivom prehrambenom sustavu, procjenjujući sinergije i kompromise povezane s ubrzanom zamjenom fosilnih goriva proizvodima na biološkoj osnovi te procjenjujući učinke do razine poljoprivrednoga gospodarstva.
	Nakon tog izvješća Komisija podnosi zakonodavne prijedloge, ako to smatra primjerenim, kako bi osigurala doprinose svih sektora u skladu s ciljem klimatske neutralnosti Unije i prijelaznim klimatskim ciljevima Unije utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119.

Amandman 55

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 4. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4a. Pri poduzimanju mjera za postizanje svojih nacionalnih ciljeva iz stavka 2. države članice uzimaju u obzir načelo „nenanošenja bitne štete” i minimalne zaštitne mjere u smislu članaka 17. i 18. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (1a) , uzimajući pritom u obzir načela sadržana u europskom stupu socijalnih prava. Komisija objavljuje smjernice u kojima utvrđuje zajednička pravila i metodologije za postizanje cilja utvrđenog u ovom stavku. Komisija je također ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 16. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem minimalnih kriterija za uključivanje praćenja biološke raznolikosti u sustave za praćenje zemljišta.

Amandman 57

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.a (nova)

Uredba (EU) 2018/841

Članak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3a)	umeće se sljedeći članak 4.a:

„Članak 4.a

Financijska potpora i pravedna tranzicija za poboljšane mjere ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima u sektoru LULUCF-a

1. Komisija do… [četiri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe] podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem ocjenjuje dostupnost i dosljednost svih postojećih instrumenata financiranja Unije za povećano ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbe njima u sektoru LULUCF-a kako bi se doprinijelo ciljevima uspostavljenima u skladu s člankom 4. stavkom 3. u skladu s člankom 4. stavkom 4.a. U tom izvješću Komisija, ako je primjenjivo, izdaje preporuke državama članicama o tome kako se njihovi strateški planovi u okviru ZPP-a trebaju izmijeniti u skladu s člankom 120. Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se pružila potrebna i prilagođena financijska potpora vlasnicima ili upraviteljima zemljišta i šuma, u svrhu postizanja ciljeva uspostavljenih na temelju članja 4. stavka 3. u skladu s člankom 4. stavkom 4.a, pri čemu se prednost daje promicanju ekosustavnih pristupa u šumama i na poljoprivrednim zemljištima i u agrošumarstvu. U tim se preporukama uzima u obzir potreba da se osigura trajnost uklanjanja nastalih tom financijskom potporom, kao i rizik da se ta uklanjanja ispuste u atmosferu u bilo kojem trenutku, slučajno ili namjerno.

2. Ako države članice koriste javne prihode ostvarene dražbovnom prodajom emisijskih jedinica ETS-a EU-a u skladu s Direktivom 2003/87/EZ za poticanje mjera ublažavanja klimatskih promjera i prilagodbe njima koje su usvojili vlasnici ili upravitelji zemljišta i šuma u svrhu postizanja ciljeva uspostavljenih u skladu s člankom 4. stavkom 3. u skladu s člankom 4. stavkom 4.a, prednost se daje promicanju ekosustavnih pristupa u šumama i na poljoprivrednim zemljištima. Projekti se odabiru na temelju objektivnih, znanstveno utemeljenih i transparentnih zajedničkih kriterija i nagrađuju se prakse čije su koristi za klimu i okoliš znanstveno dokazane i koje dovode do održivog i dugoročnog povećanja sekvestracije ugljika u tlu i biomasi, uz istodobno osiguravanje dodatnih društvenih koristi.

3. Za potrebe stavka 3. Komisija donosi smjernice za određivanje zajedničkih kriterija za odabir projekata koje se, među ostalim, temelje na postojećim smjernicama koje je donijela Komisija. Komisija se prije donošenja tih smjernica savjetuje s Europskim znanstvenim savjetodavnim odborom za klimatske promjene iz članka 3. Uredbe (EU) 2021/1119, kao i s civilnim društvom i relevantnim dionicima.

4. Komisija do 31. prosinca 2022. podnosi zakonodavni prijedlog, prema potrebi, za uspostavljanje regulatornog okvira za certifikaciju znanstveno utemeljenih, održivih, pouzdanih i trajnih uklanjanja ugljika, uključujući prakse niskougljične poljoprivrede koje osiguravaju okolišni integritet te su u skladu s ekološkim načelima koja pogoduju bioraznolikosti.

5. Do… [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe], i svake naredne dvije godine, države članice ocjenjuju socijalne i učinke u području rada, uključujući rodnu ravnopravnost i radne uvjete, i na nacionalnoj i na regionalnoj razini, obveza uspostavljenih u ovoj Uredbi u bilo kojoj kategoriji zemljišta i sektora obuhvaćenih člankom 2.”

Amandman 58

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.b (nova)

Uredba (EU) 2018/841

Članak 5. – stavak 1.

Tekst na snazi

Izmjena

(3b)	U članku 5. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

1. Svaka država članica priprema i vodi obračune koji točno prikazuju emisije i uklanjanja iz obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. Države članice osiguravaju da njihovi obračuni i drugi podaci dostavljeni na temelju ove Uredbe budu točni, potpuni, dosljedni, usporedivi i transparentni. Države članice emisije označavaju pozitivnim predznakom (+), a uklanjanja negativnim predznakom (-).

„1. Svaka država članica priprema i vodi obračune koji točno prikazuju emisije i uklanjanja iz obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. Države članice osiguravaju da njihovi obračuni i drugi podaci dostavljeni na temelju ove Uredbe budu točni, potpuni, dosljedni, javno dostupni, usporedivi i transparentni. Države članice emisije označavaju pozitivnim predznakom (+), a uklanjanja negativnim predznakom (-).”

Amandman 59

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.c (nova)

Uredba (EU) 2018/841

Članak 5. – stavak 4.

Tekst na snazi

Izmjena

(3c)	U članku 5. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

4. Države članice uključuju u svoje obračune za svaku obračunsku kategoriju zemljišta svaku promjenu zalihe ugljika iz spremnika ugljika navedenih u Prilogu I. odjeljku B. Države članice mogu odlučiti da u svoje obračune ne uključe promjene zaliha ugljika iz spremnika ugljika ako spremnik ugljika nije izvor. Međutim, ta mogućnost neuključivanja promjena zaliha ugljika u obračun ne primjenjuje se na spremnike ugljika za nadzemnu biomasu, mrtvo drvo i drvne proizvode iz obračunske kategorije šumskog zemljišta kojim se gospodari.

„4. Države članice uključuju u svoje obračune za svaku obračunsku kategoriju zemljišta svaku promjenu zalihe ugljika iz spremnika ugljika navedenih u Prilogu I. odjeljku B. Države članice mogu odlučiti da u svoje obračune ne uključe promjene zaliha ugljika iz spremnika ugljika ako spremnik ugljika nije izvor. Međutim, ta mogućnost neuključivanja promjena zaliha ugljika u obračun ne primjenjuje se na spremnike ugljika za nadzemnu biomasu, mineralna tla i organski ugljik u tlu, mrtvo drvo i drvne proizvode iz obračunske kategorije šumskog zemljišta kojim se gospodari.”

Amandman 60

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.d (nova)

Uredba (EU) 2018/841

Članak 5. – stavak 4. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3d)	U članak 5. stavak 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„Najkasnije godinu dana nakon [stupanja na snagu ove izmjene Uredbe] Komisija donosi delegirani akt kojim se na temelju izmjerenih podataka utvrđuje ponovno kalibrirana vrijednost zaliha ugljika glavnih kategorija primarnih i starih šuma Unije u kategoriji šumskog zemljišta kojim se gospodari.

Komisija upotrebljava skupove podataka dobivene iz dovršenih ili aktualnih istraživačkih projekata za relevantne vrste primarnih šuma i šuma starog rasta te se koristi drugim instrumentima Unije za financiranje projekata za vrste šuma za koje nedostaju podaci. U tu svrhu može se, prema potrebi, pokrenuti specijalizirani poziv u okviru misije programa Obzor Europa u vezi s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama.”

Amandman 61

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.e (nova)

Uredba (EU) 2018/841

Članak 5. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3e)	U članku 5. umeće se sljedeći stavak:

„5.a Prikupljanje podataka dodatno se poboljšava usklađenim praćenjem razvoja sadržaja organskog ugljika u tlu na razini Unije i čimbenika koji utječu na stanje tla i njegove zalihe ugljika s pomoću godišnjih istraživanja LUCAS (Okvirno statističko istraživanje o upotrebi i pokrivenosti zemljišta) koje provode nadležne službe Europske komisije.”

Amandman 62

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7. – podtočka a

Uredba (EU) 2018/841

Članak 9. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
„Proizvodi za skladištenje ugljika;”	Održivi proizvodi za skladištenje ugljika;

Amandman 63

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7. – podtočka b

Uredba (EU) 2018/841

Članak 9. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Komisija u skladu s člankom 16. za izmjenu ovog članka stavka 1. i Priloga V. dodavanjem novih kategorija proizvoda za skladištenje ugljika, uključujući drvne proizvode , koji imaju učinak sekvestracije ugljika donosi delegirane akte koji se temelje na smjernicama IPCC-a koje je usvojila Konferencija stranaka UNFCCC-a ili Konferencija stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma te se njima osigurava ekološki integritet.”;

2. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 16. za izmjenu ovog članka stavka 1. i Priloga V. dodavanjem novih kategorija drvnih proizvoda koji imaju učinak sekvestracije ugljika, pod uvjetom da su metodologije za nove kategorije znanstveno utemeljene , transparentne, provjerljive, izbjegavaju dvostruko računanje, te se temelje na smjernicama IPCC-a koje je usvojila Konferencija stranaka UNFCCC-a ili Konferencija stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma te se njima osigurava okolišni integritet.

Amandman 64

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7. – podtočka ba (nova)

Uredba (EU) 2018/841

Članak 9. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	Umeće se sljedeći stavak:

„2.a U roku od 6 mjeseci nakon stupanja na snagu zakonodavnog akta koji se odnosi na regulatorni okvir EU-a za certifikaciju uklanjanja ugljika koja se temelji na znanstveno utemeljenim kriterijima i pravilima za obračun u smislu kvalitete mjerenja, standarda praćenja, protokola za izvješćivanje i sredstva provjere, osiguravajući okolišni integritet i izbjegavajući negativne učinke na bioraznolikost i ekosustave, i ako Konferencija stranaka UNFCCC-a ili Konferencija stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma usvoji smjernice IPCC-a, Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o mogućim prednostima i kompromisima, u smislu ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe njima i zaštite bioraznolikosti, uključivanja dugovječnih proizvoda za skladištenje ugljika biološke osnove i iz održivih izvora koji imaju neto pozitivan učinak sekvestracije ugljika temeljen na procjeni životnog ciklusa, uključujući utjecaj na korištenje zemljišta i prenamjenu zemljišta u vezi s povećanom sječom, i pod uvjetom da su dostupni podaci znanstveno utemeljeni, transparentni i provjerljivi. Izvješću Komisije može se, prema potrebi, priložiti zakonodavni prijedlog da se ova Uredba u skladu s tim izmijeni, osiguravajući okolišni integritet, izbjegavajući dvostruko računanje i osiguravajući što dulju upotrebu i recikliranje prirodnih izvora koji se u svakoj fazi koriste za najvažnije svrhe. Komisija će također uzeti u obzir potrebu da životni ciklus proizvoda za skladištenje ugljika ne uzrokuje bitnu štetu drugim okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852.”

Amandman 65

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka aa (nova)

Uredba (EU) 2018/841

Članak 11. – stavak - 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)	Sljedeći stavak - 1 umeće se ispred stavka 1.:

„-1. Ako Komisija utvrdi da država članica nije ispunila godišnji cilj iz članka 4. stavka 3. dvije uzastopne godine, Komisija izdaje preporuke toj državi članici određujući odgovarajuće dodatne mjere u sektoru LULUCF-a kako bi se riješila navedena situacija. Komisija takve preporuke čini dostupnima javnosti. Komisija može pružiti i dodatnu tehničku podršku toj državi članici.

Ako su preporuke izdane u skladu s prvim podstavkom, dotična država članica, unutar šest mjeseci od primitka preporuka, mijenja svoj nacionalni energetski i klimatski plan i dugoročnu strategiju iz članaka 3. i 15. Uredbe (EU) 2018/1999 kako bi se usvojile dodatne odgovarajuće mjere, uzimajući u obzir preporuke koje je donijela Komisija. Te mjere moraju biti propisno obrazložene i potkrijepljene.

Dotična država članica Komisiji dostavlja revidirani nacionalni energetski i klimatski plan te dugoročnu strategiju, zajedno s izjavom u kojoj se navodi kako će se predloženom revizijom ispraviti neusklađenost s godišnjim ciljevima i na koji su se način u obzir uzele preporuke Komisije.

Ako predmetna država članica ne razmotri preporuke Komisije, Komisija će razmotriti poduzimanje potrebnih mjera u skladu s Ugovorima.”;

Amandman 66

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka b

Uredba (EU) 2018/841

Članak 11. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Država članica može upotrijebiti:

1. Ne dovodeći u pitanje stavak - 1., država članica može upotrijebiti:

(a)	opće fleksibilne mogućnosti navedene u članku 12.; i

(a)	opće fleksibilne mogućnosti navedene u članku 12.; i

(b)	radi osiguravanja usklađenosti s obvezom iz članka 4., fleksibilnu mogućnost za šumsko zemljište kojim se gospodari navedenu u člancima 13. i 13.b.

(b)	radi osiguravanja usklađenosti s obvezama i ciljevima navedenima u članku 4., fleksibilnu mogućnost za šumsko zemljište kojim se gospodari navedenu u članku 13. i mehanizam naveden u članku 13.b.

Osim fleksibilnih mogućnosti iz prvog podstavka, točaka (a) i (b), Finska može primijeniti dodatne naknade u skladu s člankom 13.a.”;

Amandman 67

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka ba (nova)

Uredba (EU) 2018/841

Članak 11. – stavak 2.

Tekst na snazi

Izmjena

(ba)	Stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

2. Ako država članica nije ispunila zahtjeve u pogledu praćenja utvrđene u članku 7. stavku 1. točki (da) Uredbe (EU) br. 525/2013, središnji administrator određen na temelju članka 20. Direktive 2003/87/EZ („središnji administrator”) toj državi članici privremeno zabranjuje prenošenje ili akumuliranje u skladu s člankom 12. stavcima 2 . i 3 . ove Uredbe ili korištenje fleksibilne mogućnosti za šumsko zemljište kojim se gospodari u skladu s člankom 13. ove Uredbe.

„2. Ako država članica nije ispunila zahtjeve u pogledu praćenja utvrđene u članku 7. stavku 1. točki (da) Uredbe (EU) br. 525/2013, središnji administrator određen na temelju članka 20. Direktive 2003/87/EZ („središnji administrator”) toj državi članici privremeno zabranjuje prenošenje u skladu s člankom 12. stavkom 2. ove Uredbe ili korištenje fleksibilne mogućnosti za šumsko zemljište kojim se gospodari u skladu s člankom 13. ove Uredbe.”

Amandman 68

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – podtočka -a (nova)

Uredba (EU) 2018/841

Članak 12. – stavak 2.

Tekst na snazi

Izmjena

(-a)	Stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

2. Do mjere do koje ukupna uklanjanja premaše ukupne emisije u državi članici i nakon oduzimanja bilo koje količine uzete u obzir prema članku 7 . Uredbe (EU) 2018/842 , ta država članica može preostalu količinu uklanjanja prenijeti drugoj državi članici. Prenesena količina uzima se u obzir pri procjeni ispunjavanja obveza države članice primateljice u skladu s člankom 4. ove Uredbe.

„2. Do mjere do koje ukupna uklanjanja premaše ukupne emisije u državi članici za razdoblje od 2021. do 2025. ili do mjere do koje neto uklanjanja stakleničkih plinova u državi članici premaše godišnji cilj utvrđen u članku 4 . stavku 3. , ta država članica može preostalu količinu uklanjanja prenijeti drugoj državi članici podložno plaćanju naknade od strane države članice primateljice u minimalnom iznosu jednakovrijednom barem prosjeku zaključnih cijena emisijskih jedinica ETS-a EU-a na zajedničkoj dražbovnoj platformi tijekom godine na koju se taj prijenos odnosi . Prenesena količina uzima se u obzir pri procjeni ispunjavanja obveza i ciljeva države članice primateljice u skladu s člankom 4. ove Uredbe.”

Amandman 69

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – podtočka b

Uredba (EU) 2018/841

Članak 12. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5. Države članice mogu upotrijebiti prihode ostvarene prijenosima u skladu sa stavkom 2. za borbu protiv klimatskih promjena u Uniji ili u trećim zemljama i obavješćuju Komisiju o svim takvim poduzetim mjerama.

5. Države članice upotrebljavaju sve prihode ostvarene prijenosima u skladu sa stavkom 2. za financiranje mjera za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima u sektoru LULUCF-a u Uniji ili u trećim zemljama , uključujući pristupe utemeljene na ekosustavu, uzimajući u obzir načelo „nenanošenja bitne štete” i minimalne zaštitne mjere kako su definirane u člancima 17. i 18. Uredbe (EU) 2020/852. Države članice obavješćuju Komisiju o upotrebi tih prihoda i o poduzetim mjerama u izvješćima navedenima u članku 19. Uredbe (EU) 2018/1999 .

Amandman 70

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 11.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 13.

Fleksibilna mogućnost za šumsko zemljište kojim se gospodari

1. Ako u razdoblju od 2021. do 2025. u državi članici ukupne emisije premaše ukupna uklanjanja u obračunskim kategorijama zemljišta iz članka 2. stavka 1. [prema obračunu u skladu s ovom Uredbom], ta država članica može iskoristiti fleksibilnu mogućnost za šumsko zemljište kojim se gospodari utvrđenu ovim člankom radi postizanja usklađenosti s člankom 4. stavkom 1.

2. Ako je u razdoblju od 2021. do 2025. rezultat izračuna iz članka 8. stavka 1. pozitivan broj, dotična država članica ima pravo nadoknaditi emisije nastale izračunom pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	država članica uključila je u svoju strategiju podnesenu u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) 2018/1999 postojeće ili planirane konkretne mjere za očuvanje ili poboljšanje, prema potrebi, šumskih ponora i spremnika; i

(a)

država članica uključila je u svoju strategiju podnesenu u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) 2018/1999 postojeće ili planirane konkretne mjere za očuvanje ili poboljšanje, prema potrebi, šumskih ponora i spremnika na način koji doprinosi povećanju bioraznolikosti te smanjenju osjetljivosti zemljišta na prirodne nepogode ; i

(aa)	država članica poštuje Direktivu Vijeća 92/43/EEZ () i Direktivu 2009/147/EZ (*) Europskog parlamenta i Vijeća; i

(b)	ukupne emisije unutar Unije ne premašuju ukupna uklanjanja u obračunskim kategorijama zemljišta iz članka 2. stavka 1. ove Uredbe za razdoblje od 2021. do 2025.

(b)	ukupne emisije unutar Unije ne premašuju ukupna uklanjanja u obračunskim kategorijama zemljišta iz članka 2. stavka 1. ove Uredbe za razdoblje od 2021. do 2025.

Pri procjenjivanju premašuju li ukupne emisije u Uniji ukupna uklanjanja iz prvog podstavka točke (b) Komisija osigurava da države članice izbjegavaju dvostruko obračunavanje, osobito pri ostvarivanju fleksibilnih mogućnosti utvrđenih u članku 12. ove Uredbe i članku 7. stavku 1. ili članku 9. stavku 2. Uredbe (EU) 2018/842.

3. Naknada iz stavka 2. može obuhvatiti samo ponore koji se uzimaju u obzir kao emisije u odnosu na referentnu razinu za šume te države članice i ne smije premašiti 50 % maksimalnog iznosa naknade za dotičnu državu članicu utvrđenog u Prilogu VII. za razdoblje od 2021. do 2025.

4. Države članice podnose Komisiji dokaze o učinku prirodnih nepogoda izračunatom u skladu s Prilogom VI. kako bi ispunile uvjete za naknadu za preostale ponore koji se uzimaju u obzir kao emisije u odnosu na njezinu referentnu razinu za šume, do punog iznosa neiskorištene naknade drugih država članica utvrđene u Prilogu VII. za razdoblje od 2021. do 2025. Ako potražnja za naknadom premašuje raspoloživi iznos neiskorištene naknade, naknada se razmjerno raspodjeljuje među dotičnim državama članicama.”;

4. Države članice podnose Komisiji dokaze o učinku prirodnih nepogoda izračunatom u skladu s Prilogom VI. kao i o mjerama koje planiraju poduzeti kako bi spriječile ili ublažile slične učinke u budućnosti kako bi ispunile uvjete za naknadu za preostale ponore koji se uzimaju u obzir kao emisije u odnosu na njezinu referentnu razinu za šume, do punog iznosa neiskorištene naknade drugih država članica utvrđene u Prilogu VII. za razdoblje od 2021. do 2025. Ako potražnja za naknadom premašuje raspoloživi iznos neiskorištene naknade, naknada se razmjerno raspodjeljuje među dotičnim državama članicama.; Komisija objavljuje dokaze koje su dostavile države članice.”;

Amandmani 94 i 98

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 13.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 13.b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 13.b

Mehanizam fleksibilne mogućnosti za korištenje zemljišta za razdoblje od 2026. do 2030.

Mehanizam u slučaju prirodnih nepogoda za razdoblje od 2026. do 2030.

1. Mehanizam fleksibilne mogućnosti za korištenje zemljišta koji odgovara količini do 178 milijuna tona ekvivalenta CO2 uspostavlja se u registru Unije uspostavljenom u skladu s člankom 40. Uredbe (EU) 2018/1999, podložno ispunjenju cilja Unije iz članka 4. stavka 2. Mehanizam fleksibilne mogućnosti na raspolaganju je uz fleksibilne mogućnosti predviđene u članku 12.

1. Mehanizam koji odgovara količini do 178 milijuna tona ekvivalenta CO2 uspostavlja se u registru Unije uspostavljenom u skladu s člankom 40. Uredbe (EU) 2018/1999 kako bi se u obzir uzeo utjecaj prirodnih nepogoda pod uvjetom da se one nisu mogle predvidjeti ili spriječiti, posebno provedbom prilagodbe , podložno ispunjenju cilja Unije iz članka 4. stavka 2. Mehanizam je na raspolaganju uz fleksibilne mogućnosti predviđene u članku 12.

2. Ako je u razdoblju od 2026. do 2030. razlika između godišnjeg zbroja emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na državnom području države članice i u svim kategorijama izvješćivanja za zemljište iz članka 2. stavka 2. točki od (a) do (j) i odgovarajućeg cilja pozitivna, obračunata i prijavljena u skladu s ovom Uredbom, ta država članica može upotrijebiti fleksibilnu mogućnost utvrđenu ovim člankom kako bi ispunila svoj cilj utvrđen u skladu s člankom 4. stavkom 2.

2. Ako je u razdoblju od 2026. do 2030. razlika između godišnjeg zbroja emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na državnom području države članice i u svim kategorijama izvješćivanja za zemljište iz članka 2. stavka 2. točki od (a) do (j) i odgovarajućeg cilja pozitivna, obračunana i prijavljena u skladu s ovom Uredbom, ta država članica može upotrijebiti mehanizam utvrđen ovim člankom kako bi ispunila svoj cilj utvrđen u skladu s člankom 4. stavkom 2.

3. Ako je u razdoblju od 2026. do 2030. rezultat izračuna iz stavka 2. pozitivan, dotična država članica ima pravo nadoknaditi višak emisija pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

3. Ako je u razdoblju od 2026. do 2030. rezultat izračuna iz stavka 2. pozitivan, dotična država članica može koristiti mehanizam utvrđen ovim člankom pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(-a)

država članica dostavila je Komisiji dovoljne dokaze da je pozitivan rezultat izravno povezan s učinkom prirodnih nepogoda izračunanim u skladu s Prilogom VI. Komisija objavljuje dokaze koje je dostavila država članica i može odbiti dokaze koje je dostavila država članica ako, nakon provjere podataka koje je primila od države članice, zaključi da su nedovoljno opravdani ili nerazmjerni; i;

(a)

država članica uključila je u svoj ažurirani integrirani nacionalni energetski i klimatski plan dostavljen u skladu s člankom 14 . Uredbe (EU) 2018/1999 tekuće ili planirane posebne mjere za osiguravanje očuvanja ili poboljšanja, prema potrebi, svih ponora u tlu i spremnika te smanjenje osjetljivosti zemljišta na prirodne nepogode;

(a )

država članica efektivno je revidirala svoj integrirani nacionalni energetski i klimatski plan i dugoročnu strategiju u skladu s člankom 11. stavkom - 1. te je donijela nove mjere za poboljšanje svih ponora u tlu i spremnika na način kojim se doprinosi povećanju bioraznolikosti te za smanjenje osjetljivosti zemljišta na prirodne nepogode i učinke klimatskih promjena; i;

(b)	država članica iscrpila je sve ostale fleksibilne mogućnosti dostupne u skladu s ovim člankom 12. ove Uredbe ili člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/842;

(b)	država članica iscrpila je sve ostale fleksibilne mogućnosti dostupne u skladu s ovim člankom 12. ove Uredbe ili člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/842;

(ba)	država članica poštuje Direktivu 92/43/EEZ i Direktivu 2009/147/EZ; i;

(c)

razlika u Uniji između godišnjeg zbroja svih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na njezinu državnom području i u svim kategorijama izvješćivanja za zemljišta iz članka 2. stavka 2. točki od (a) do (j), a cilj Unije [neto uklanjanja od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2] negativan je u razdoblju od 2026. do 2030.

(c)

razlika u Uniji između godišnjeg zbroja svih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na njezinu državnom području i u svim kategorijama izvješćivanja za zemljišta iz članka 2. stavka 2. točki od (a) do (j), a cilj Unije iz članka 4. stavka 2., nakon iscrpljivanja svih ostalih raspoloživih fleksibilnih mogućnosti u skladu s člankom 12., negativna je u razdoblju od 2026. do 2030.

Pri procjenjivanju premašuju li unutar Unije ukupne emisije ukupna uklanjanja iz prvog podstavka točke (c) Komisija utvrđuje treba li uključiti 20 % neto uklanjanja koje države članice nisu akumulirale iz razdoblja od 2021. do 2025. na temelju učinka prirodnih nepogoda i primjenom informacija koje su dostavile države članice u skladu sa stavkom 5. ovoga članka. Komisija u toj procjeni osigurava i da države članice izbjegnu dvostruko računanje, osobito u izvršavanju fleksibilnih mogućnosti utvrđenih člankom 12. ove Uredbe i člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/842.

Pri procjenjivanju premašuju li unutar Unije ukupne emisije ukupna uklanjanja iz prvog podstavka točke (c) Komisija utvrđuje treba li uključiti 20 % neto uklanjanja koje države članice nisu akumulirale iz razdoblja od 2021. do 2025. na temelju učinka prirodnih nepogoda i primjenom informacija koje su dostavile države članice u skladu sa stavkom 5. ovog članka. Komisija u toj procjeni osigurava i da države članice izbjegnu dvostruko računanje, osobito u izvršavanju fleksibilnih mogućnosti utvrđenih člankom 12. ove Uredbe i člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/842.

4. Iznos naknade iz stavka 3. ovog članka može obuhvatiti samo ponore koji se uzimaju u obzir kao emisije u odnosu na cilj države članice u Prilogu II.a ovoj Uredbi i ne smije premašiti 50 % maksimalnog iznosa naknade za dotičnu državu članicu utvrđenog u Prilogu VII. za razdoblje od 2026. do 2030.

5. Države članice podnose Komisiji dokaze o učinku prirodnih nepogoda izračunatom u skladu s Prilogom VI. kako bi ispunile uvjete za nadoknadu za preostale ponore koji se uzimaju u obzir kao emisije u odnosu na cilj dotične države članice utvrđen u Prilogu II.a, do punog iznosa neiskorištene naknade drugih država članica navedene u Prilogu VII. za razdoblje od 2026. do 2030. Ako potražnja za naknadom premašuje raspoloživi iznos neiskorištene naknade , naknada se razmjerno raspodjeljuje među dotičnim državama članicama.;

5. Ako potražnja za naknadom premašuje iznos od 178 milijuna tona ekvivalenta CO2 raspoloživih u okviru mehanizma , naknada se razmjerno raspodjeljuje među dotičnim državama članicama.

5.a Države članice imaju pravo nadoknaditi neto ponore ili uklanjanja koji se obračunavaju kao emisije u odnosu na ciljne vrijednosti utvrđene za te države članice u članku 4. stavku 2. za razdoblje od 2026. do 2030. do najvišeg iznosa od 50 milijuna tona ekvivalenta CO2 za Uniju u cjelini od neiskorištene naknade drugih država članica utvrđene u Prilogu VII. za razdoblje 2021. – 2025., nakon što se u obzir uzme stavak 3. ovog članka, pod uvjetom da su te države članice:

(a)	iscrpile sve ostale fleksibilne mogućnosti dostupne u skladu s člankom 12. ove Uredbe, člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/842 te stavkom 3. ovog članka; i;

Komisiji dostavile dostatne dokaze o učinku poremećaja u ekosustavu prouzročenih klimatskih promjenama koje dovode do prekomjernih emisija ili smanjenja neto uklanjanja na način koji je izvan njihove kontrole i koji se nije mogao predvidjeti ili spriječiti, posebno provedbom dostatnih mjera prilagodbe kako bi se osigurala otpornost pogođenog područja na klimatske promjene. Komisija objavljuje dokaze koje je dostavila država članica i može odbiti dokaze koje je dostavila država članica ako, nakon provjere podataka koje je primila od te države članice, zaključi da su nedovoljno opravdani ili nerazmjerni; i;

(c)

uključile u svoj najnoviji integrirani nacionalni energetski i klimatski plan dostavljen u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2018/1999 posebne mjere za osiguravanje očuvanja ili poboljšanja, po potrebi, svih ponora u tlu i spremnika te smanjenje osjetljivosti zemljišta na poremećaje u ekosustavu prouzročene klimatskim promjenama;

(d)

razlika u Uniji između godišnjeg zbroja svih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova na njezinu državnom području i u svim kategorijama izvješćivanja za zemljišta iz članka 2. stavka 2. točki od (a) do (j), a cilj Unije iz članka 4. stavka 2, nakon iscrpljivanja svih ostalih raspoloživih fleksibilnih mogućnosti u skladu s člankom 12., negativna je u razdoblju od 2026. do 2030.

Ako potražnja za naknadom premašuje maksimalni raspoloživi iznos naknade, naknada se razmjerno raspodjeljuje među dotičnim državama članicama.

5b. Do … [6 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 16. radi dopune ove Uredbe usvajanjem metodologije za procjenu učinka poremećaja u ekosustavu prouzročenih klimatskih promjenama iz stavka 5.a točke (b).

Amandman 72

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 14.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 13.c

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 13.c	Članak 13.c
Upravljanje ciljevima	Upravljanje ciljevima
Ako revidirane emisije i uklanjanja stakleničkih plinova države članice iz 2032 . premašuju godišnje ciljeve te države članice za bilo koju određenu godinu u razdoblju od 2026. do 2030. , uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti iskorištene u skladu s člancima 12. i 13.b , primjenjuje se sljedeća mjera:	Ako Komisija na temelju sveobuhvatnog preispitivanja koje će provesti 2032. u skladu s člankom 14. stavkom 2 . utvrdi da ciljevi i obveze države članice utvrđeni u skladu s člankom 4. nisu postignuti za bilo koju određenu godinu u razdoblju od 2026. do 2030., primjenjuje se sljedeća mjera:
Iznos jednak iznosu u tonama ekvivalenta CO2 viška neto emisija stakleničkih plinova, pomnožen s faktorom 1,08 , dodaje se iznosu emisije stakleničkih plinova koji je ta država članica prijavila u sljedećoj godini, u skladu s mjerama donesenima u skladu s člankom 15.	iznos jednak iznosu u tonama ekvivalenta CO2 viška neto emisija stakleničkih plinova, pomnožen s faktorom 1,08 , dodaje se iznosu emisije stakleničkih plinova za te kategorije zemljišta koji je ta država članica prijavila u sljedećoj godini, u skladu s mjerama donesenima u skladu s člankom 15.
	Ako Komisija zaključi da države članice ne poštuju ovu Uredbu, poduzima potrebne mjere u skladu s Ugovorima.

Amandman 73

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 14.a (nova)

Uredba (EU) 2018/841

Članak 13.d (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14.a)

umeće se sljedeći članak 13.d:

„Članak 13.d

Međunarodna suradnja

Ako država članica odluči odobriti upotrebu ugljičnog kredita iz sektora LULUCF-a za kompenzaciju emisija od strane javnih ili privatnih subjekata, među ostalim na temelju članka 6. stavka 2. ili članka 6. stavka 4. Pariškog sporazuma, iznos prenesenih ili iskorištenih uklanjanja ne uzima se u obzir za cilj postizanja godišnjih ciljeva te države članice kako je utvrđeno u članku 4. stavku 3. ove Uredbe.”

Amandman 74

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 15.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 14. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

„1. Do 15. ožujka 2027. za razdoblje od 2021. do 2025. odnosno do 15. ožujka 2032. za razdoblje od 2026. do 2030. države članice Komisiji podnose izvješće o usklađenosti koje uključuje: bilancu ukupnih emisija i ukupnih uklanjanja za relevantno razdoblje za svaku od obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. stavka 1. točki od (a) do (f), za razdoblje od 2021. do 2025. i iz članka 2. stavka 2. točki od (a) do (j) za razdoblje od 2026. godine do 2030., primjenjujući pravila za obračun utvrđena ovom Uredbom.

Izvješće o usklađenosti uključuje procjenu:

(a)	politika i mjera povezanih s kompromisima;

(a)	politika i mjera povezanih s mogućim kompromisima s drugim okolišnim ciljevima i strategijama Unije, kao što su one utvrđene u Osmom programu djelovanja za okoliš te u strategiji EU-a za bioraznolikost i i strategiji EU-a za biogospodarstvo ;

(aa)	mjera koje su države članice poduzele u skladu s člankom 4. stavkom 4.a;

(b)	sinergija između ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama;

(b)	sinergija između ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama , uključujući politike i mjere za smanjenje osjetljivosti zemljišta na prirodne nepogode i klimu ;

(c)	sinergija između ublažavanja klimatskih promjena i bioraznolikosti.

(c)	sinergija između ublažavanja klimatskih promjena i bioraznolikosti;

Osim toga, to izvješće prema potrebi sadržava pojedinosti o namjeri iskorištavanja fleksibilnih mogućnosti iz članka 11. i s njima povezanih količina ili o iskorištavanju takvih fleksibilnih mogućnosti i s njima povezanih količina.”;

Izvješće o usklađenosti temelji se na godišnjim skupovima podataka, uključujući informacije dobivene iz sustava praćenja tla kao što je istraživanje LUCAS, uz korištenje uzoraka iz dubine od najmanje 30 cm i uključivanje svih relevantnih parametara koji utječu na potencijal tla za sekvestraciju ugljika.”

Amandman 75

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 16.a (nova)

Uredba (EU) 2018/841

Članak 15.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16.a)

umeće se sljedeći članak 15.a:

„Članak 15.a

Pristup pravosuđu

1. Države članice osiguravaju da, u skladu sa svojim nacionalnim pravnim sustavom, pripadnici zainteresirane javnosti koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili nekim drugim zakonom utemeljenim neovisnim i nepristranim tijelom radi osporavanja nepoštovanja pravnih obveza iz članaka od 4. do 10.

2. Pripadnici zainteresirane javnosti imaju pristup postupku preispitivanja iz stavka 1. kad:

(a)	imaju dovoljan interes; ili

(b)	tvrde da im je povrijeđeno pravo, ako upravno postupovno pravo države članice to zahtijeva kao preduvjet.

Države članice određuju što predstavlja dovoljan interes, u skladu s ciljem da se pripadnicima zainteresirane javnosti omogući širok pristup pravosuđu te u skladu s Aarhuškom konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša.

U tu se svrhu dovoljnim interesom za potrebe ovog stavka smatra interes svake nevladine organizacije koja promiče zaštitu okoliša i ispunjava zahtjeve prema nacionalnom pravu.

3. Stavci 1. i 2. ne isključuju mogućnost korištenja postupka prethodnog preispitivanja pred upravnim tijelom i ne utječu na zahtjev potrebnog iscrpljenja svih postupaka upravnog preispitivanja prije korištenja postupka sudskog preispitivanja ako takav zahtjev postoji u nacionalnom pravu. Svi takvi postupci moraju biti pošteni, pravični i pravovremeni te ne smiju biti preskupi.

4. Države članice osiguravaju da su javnosti lako dostupne praktične informacije o pristupu postupcima upravnog i sudskog preispitivanja.”;

Amandman 76

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 17.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 16.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17)	umeće se sljedeći članak 16.a:

Briše se.

Članak 16.a

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže Odbor za klimatske promjene, osnovan člankom 44. stavkom 3. Uredbe (EU) 2018/1999. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (44) .

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.;

Amandman 77

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 18.

Uredba (EU) 2018/841

Članak 17. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Komisija najkasnije šest mjeseci nakon […] globalnog pregleda stanja dogovorenog na temelju članka 14. Pariškog sporazuma podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe, uključujući, prema potrebi, procjenu učinaka fleksibilnih mogućnosti iz članka 11 ., kao i doprinos na temelju ove Uredbe općem cilju Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. i njezinu doprinosu ciljevima Pariškog sporazuma, posebno s obzirom na potrebu za dodatnim politikama i mjerama Unije te s obzirom na nužno povećanje smanjenja emisija stakleničkih plinova i uklanjanja u Uniji .	2. Komisija podnosi izvješće o napretku Europskom parlamentu i Vijeću 2025 ., 2027. i 2032. o primjeni ove Uredbe i napretku ostvarenom u postizanju ciljeva utvrđenih u članku 4 .
	2.a Komisija najkasnije šest mjeseci nakon svakog globalnog pregleda stanja dogovorenog na temelju članka 14. Pariškog sporazuma podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o doprinosu na temelju ove Uredbe cilju klimatske neutralnosti Unije i prijelaznim klimatskim ciljevima iz Uredbe (EU) 2021/1119, ciljevima Pariškog sporazuma i drugim okolišnim ciljevima Unije i ciljevima europskog zelenog plana i s njim povezanim relevantnim strategijama i zakonodavstvom, uključujući procjenu učinaka fleksibilnih mogućnosti iz članka 11. na postizanje ciljeva ove Uredbe. U izvješću se procjenjuje potreba za dodatnim politikama i mjerama Unije s obzirom na nužno povećanje smanjenja emisija stakleničkih plinova i uklanjanja u Uniji te s obzirom na potrebu da se ostvare okolišni ciljevi Unije i uzimajući u obzir sva buduća poboljšanja sustava praćenja, prikupljanja podataka i izvješćivanja u pogledu šuma i tla. U izvješću se u obzir uzimaju najbolji dostupni i najnoviji znanstveni dokazi, uključujući najnovija izvješća IPCC-a, IPBES-a i Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene iz članka 3. Uredbe (EU) 2021/1119.
Nakon izvješća Komisija podnosi zakonodavne prijedloge ako to smatra primjerenim. U prijedlozima se posebno utvrđuju godišnji ciljevi i upravljanje usmjereni prema cilju klimatske neutralnosti do 2035 . kako je utvrđeno člankom 4. stavkom 4 . , dodatne politike i mjere Unije te okvir nakon 2035., među ostalim u području primjene Uredbe o emisiji stakleničkih plinova i uklanjanju iz dodatnih sektora , kao što su morski i slatkovodni okoliš .”;	Nakon tog izvješća Komisija podnosi zakonodavne prijedloge ako to smatra primjerenim. U prijedlozima se posebno utvrđuju dodatne politike i mjere Unije za postizanje ciljeva sektora LULUCF-a nakon 2030 . iz članka 4. stavka 3 . i proširuje se područje primjene ove Uredbe kako bi se obuhvatile emisije stakleničkih plinova i uklanjanja iz morskih, obalnih i slatkovodnih ekosustava , na temelju pouzdanih znanstvenih metodologija te kako bi se utvrdili dodatni zasebni ciljevi neto uklanjanja za te ekosustave .
	2.b Nakon stupanja na snagu zakonodavnog akta u vezi s regulatornim okvirom Unije za obnovu prirode Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem ocjenjuje usklađenost ove Uredbe, a posebno obveza i ciljeva iz članka 4., s ciljevima tog zakonodavnog akta. Izvješću se po potrebi prilažu zakonodavni prijedlozi za izmjenu ove Uredbe”;

Amandman 78

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 2.

Uredba (EU) 2018/1999

Članak 4. – stavak 1. – točka a – podtočka 1.– podtočka ii

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
„obveze i nacionalni ciljevi države članice za neto uklanjanja stakleničkih plinova u skladu s člankom 4. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2018/841 i njezini doprinosi usmjereni su prema postizanju cilja Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova na nultu neto stopu do 2035 i nakon toga prema postizanju negativnih emisija u skladu s člankom 4. stavkom 4. te uredbe ;”	obveze i nacionalni ciljevi države članice za neto uklanjanja stakleničkih plinova u skladu s člankom 4. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2018/841;

Amandman 79

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 2.a (nova)

Uredba (EU) 2018/1999

Članak 26. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2.a)

u članku 26. stavku 6. umeće se sljedeća točka:

„(aa)

izmijenila točke (b) i (c) dijela 3. Priloga V. da bi se dodale kategorije zemljišta onima u okviru sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta koje podliježu zaštiti i onima u okviru sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta koje podliježu obnovi, u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije u području okoliša.”;

Amandman 80

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 3. – podtočka c

Uredba (EU) 2018/1999

Članak 38. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Po okončanju sveobuhvatnog preispitivanja provedenog u skladu sa stavkom 1. Komisija provedbenim aktima utvrđuje ukupni zbroj emisija za relevantne godine koji proizlazi iz ispravljenih podataka iz inventara za svaku državu članicu podijeljenih između podataka o emisiji relevantnih za članak 9. Uredbe (EU) 2018/842 i podataka o emisijama iz dijela 1. točke (c) Priloga V. ovoj Uredbi te kako bi utvrdila ukupni zbroj emisija i uklanjanja relevantnih za članak 4. Uredbe (EU) 2018/841.;

Po okončanju sveobuhvatnog preispitivanja provedenog u skladu sa stavkom 1. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 43., kojim se ova Uredba dopunjuje utvrđivanjem ukupnog zbroja emisija za relevantne godine koji proizlazi iz ispravljenih podataka iz inventara za svaku državu članicu podijeljenih između podataka o emisiji relevantnih za članak 9. Uredbe (EU) 2018/842 i podataka o emisijama iz dijela 1. točke (c) Priloga V. ovoj Uredbi te kako bi utvrdila ukupni zbroj emisija i uklanjanja relevantnih za članak 4. Uredbe (EU) 2018/841.

Amandman 81

Prijedlog uredbe

Prilog II.

Uredba (EU) 2018/841

Prilog II. a – tablica

Tekst koji je predložila Komisija

Cilj Unije i nacionalni ciljevi država članica za uklanjanje neto stakleničkih plinova u skladu s člankom 4. stavkom 2. koji će se postići do 2030.

Država članica	Vrijednost smanjenja neto stakleničkih plinova u kt ekvivalentu CO2 do 2030.
Belgija	-1 352
Bugarska	-9 718
Češka	-1 228
Danska	5 338
Njemačka	-30 840
Estonija	-2 545
Irska	3 728
Grčka	-4 373
Španjolska	-43 635
Francuska	-34 046
Hrvatska	-5 527
Italija	-35 758
Cipar	-352
Latvija	-644
Litva	-4 633
Luksemburg	-403
Mađarska	-5 724
Malta	2
Nizozemska	4 523
Austrija	-5 650
Poljska	-38 098
Portugal	-1 358
Rumunjska	-25 665
Slovenija	-146
Slovačka	-6 821
Finska	-17 754
Švedska	-47 321
EU-27	- 310 000

Izmjena

Cilj Unije i nacionalni ciljevi država članica za uklanjanje neto stakleničkih plinova u skladu s člankom 4. stavkom 2. koji će se postići do 2030.

Država članica	Vrijednost smanjenja neto stakleničkih plinova u kt ekvivalentu CO2 do 2030.
Belgija	Najmanje -1 352
Bugarska	Najmanje -9 718
Češka	Najmanje -1 228
Danska	Najmanje 5 338
Njemačka	Najmanje -30 840
Estonija	Najmanje -2 545
Irska	Najmanje 3 728
Grčka	Najmanje -4 373
Španjolska	Najmanje -43 635
Francuska	Najmanje -34 046
Hrvatska	Najmanje -5 527
Italija	Najmanje -35 758
Cipar	Najmanje - 352
Latvija	Najmanje - 644
Litva	Najmanje -4 633
Luksemburg	Najmanje - 403
Mađarska	Najmanje -5 724
Malta	Najmanje 2
Nizozemska	Najmanje 4 523
Austrija	Najmanje -5 650
Poljska	Najmanje -38 098
Portugal	Najmanje -1 358
Rumunjska	Najmanje -25 665
Slovenija	Najmanje - 146
Slovačka	Najmanje -6 821
Finska	Najmanje -17 754
Švedska	Najmanje -47 321
EU-27	Najmanje - 310 000

Amandman 82

Prijedlog uredbe

Prilog III.

Uredba (EU) 2018/1999

Članak V. – dio 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Dio 3. Priloga V. Uredbi (EU) 2018/1999 zamjenjuje se sljedećim:

„Geografski eksplicitni podaci o prenamjeni zemljišta u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova. Inventar stakleničkih plinova funkcionira na temelju elektroničkih baza podataka i geografskih informacijskih sustava i sastoji se od:

„Geografski eksplicitni podaci o prenamjeni zemljišta u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova , njihovom dopunom iz 2013. i njihovom pročišćenom verzijom iz 2019 . Inventar stakleničkih plinova funkcionira na temelju elektroničkih baza podataka i geografskih informacijskih sustava , za koje institucije Unije pružaju odgovarajuću potporu i pomoć državama članicama kako bi se osigurala dosljednost i transparentnost prikupljenih podataka, i sastoji se od:

(a)	sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta sa zemljištem s velikim zalihama ugljika, kako je definirano u članku 29. stavku 4. Direktive (EU) 2018/2001;

(a)	sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta sa zemljištem s velikim zalihama ugljika, kako je definirano u članku 29. stavku 4. Direktive (EU) 2018/2001;

(b)	sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta koje su zaštićene, definirane kao zemljište obuhvaćeno jednom ili više sljedećih kategorija:

(b)	sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta koje su zaštićene, definirane kao zemljište obuhvaćeno jednom ili više sljedećih kategorija:

—	zemljište veoma važno za očuvanje bioraznolikosti kako je definirano člankom 29. stavkom 3. Direktive (EU) 2018/2001,

—	zemljište veoma važno za očuvanje bioraznolikosti kako je definirano člankom 29. stavkom 3. Direktive (EU) 2018/2001,

—	područja od značaja za Zajednicu i posebna područja očuvanja kako su definirana člankom 4. Direktive Vijeća 92/43/EEZ (1) i jedinice zemljišta izvan njih koje podliježu mjerama zaštite i očuvanja na temelju članka 6. stavaka 1. i 2. navedene direktive kako bi se ispunili ciljevi očuvanja područja,

—	područja od značaja za Zajednicu i posebna područja očuvanja kako su definirana člankom 4. Direktive Vijeća 92/43/EEZ (1) i jedinice zemljišta izvan njih koje podliježu mjerama zaštite i očuvanja na temelju članka 6. stavaka 1. i 2. navedene direktive kako bi se ispunili ciljevi očuvanja područja,

—	lokaliteti za razmnožavanje i odmor vrsta navedenih u Prilogu IV. Direktivi 92/43/EEZ koji podliježu mjerama zaštite na temelju članka 12. navedene direktive,

—	lokaliteti za razmnožavanje i odmor vrsta navedenih u Prilogu IV. Direktivi 92/43/EEZ koji podliježu mjerama zaštite na temelju članka 12. navedene direktive,

—

prirodna staništa navedena u Prilogu I. Direktivi 92/43/EEZ i staništa vrsta navedena u Prilogu II. Direktivi 92/43/EEZ koja se nalaze izvan područja od značaja za Zajednicu ili posebnih područja očuvanja i koja pridonose tim staništima i vrstama koje postižu povoljno stanje očuvanosti na temelju članka 2. navedene direktive ili koje se mogu podvrgnuti preventivnim i sanacijskim mjerama na temelju Direktive 2004/35/EZ (2),

—

posebna zaštićena područja razvrstana na temelju članka 4. Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) i jedinice zemljišta izvan njih koje podliježu mjerama zaštite i očuvanja na temelju članka 4. Direktive 2009/147/ EEZ i članka 6. stavka 2. Direktive 92/43/EEZ kako bi se ispunili ciljevi očuvanja područja,

—

posebna zaštićena područja razvrstana na temelju članka 4. Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) i jedinice zemljišta izvan njih koje podliježu mjerama zaštite i očuvanja na temelju članka 4. Direktive 2009/147/ EZ i članka 6. stavka 2. Direktive 92/43/EEZ kako bi se ispunili ciljevi očuvanja područja,

—

jedinice zemljišta koje podliježu mjerama za očuvanje ptica za koje se prijavi da nemaju siguran status na temelju članka 12. Direktive 2009/147/EZ kako bi se ispunili zahtjevi iz članka 4. stavka 4. druge rečenice navedene direktive o nastojanju sprječavanja onečišćavanja ili pogoršavanja stanja staništa ili ispunio zahtjev iz članka 3. navedene direktive o očuvanju, održavanju dovoljne raznolikosti i područja staništa za vrste ptica,

—

—	sva druga staništa koja država članica odredi za svrhe jednake onima utvrđenima u direktivama 92/42/EEZ i 2009/147/EZ,

—	sva druga staništa koja država članica odredi za svrhe jednake onima utvrđenima u direktivama 92/42/EEZ i 2009/147/EZ,

—	jedinice zemljišta koje podliježu mjerama potrebnima za zaštitu i osiguravanje sprečavanja pogoršanja ekološkog stanja onih tijela površinskih voda iz članka 4. stavka iii. Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4),

—	jedinice zemljišta koje podliježu mjerama potrebnima za zaštitu i osiguravanje sprečavanja pogoršanja ekološkog stanja onih tijela površinskih voda iz članka 4. stavka iii. Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4),

—	prirodne naplavne ravnice ili područja za zadržavanje poplavnih voda koje štite države članice u vezi s upravljanjem rizicima od poplava na temelju Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5),

—	prirodne naplavne ravnice ili područja za zadržavanje poplavnih voda koje štite države članice u vezi s upravljanjem rizicima od poplava na temelju Direktive 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5),

—	zaštićena područja koja određuju države članice kako bi se postigli ciljevi zaštićenih područja,

(c)	sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta koje podliježu obnovi, definirane kao zemljište obuhvaćeno jednom od sljedećih kategorija ili više njih:

(c)	sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta koje podliježu obnovi, definirane kao zemljište obuhvaćeno jednom od sljedećih kategorija ili više njih:

—	područja od značaja za Zajednicu, posebna područja očuvanja i posebna zaštićena područja opisana u prethodnoj točki (b), zajedno s jedinicama zemljišta izvan njih za koje je utvrđeno da trebaju mjere obnove ili kompenzacijske mjere za postizanje ciljeva očuvanja područja,

—	područja od značaja za Zajednicu, posebna područja očuvanja i posebna zaštićena područja opisana u prethodnoj točki (b), zajedno s jedinicama zemljišta izvan njih za koje je utvrđeno da trebaju mjere obnove ili kompenzacijske mjere za postizanje ciljeva očuvanja područja,

—	staništa vrsta divljih ptica iz članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ ili navedenih u ovom Prilogu I., koja se nalaze izvan posebnih zaštićenih područja i za koja je utvrđeno da trebaju mjere obnove za svrhe Direktive 2009/147/EZ,

—	staništa vrsta divljih ptica iz članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ ili navedenih u ovom Prilogu I., koja se nalaze izvan posebnih zaštićenih područja i za koja je utvrđeno da trebaju mjere obnove za svrhe Direktive 2009/147/EZ,

—

prirodna staništa navedena u Prilogu I. Direktivi 92/43/EEZ i staništa vrsta navedena u Prilogu II. Direktivi 92/43/EEZ koja se nalaze izvan područja od značaja za Zajednicu ili posebnih područja očuvanja i za koje je utvrđeno da trebaju mjere obnove za postizanje povoljnog stanja očuvanosti na temelju Direktive 92/43/EEZ i/ili za koje je utvrđeno da trebaju sanacijske mjere u smislu članka 6. Direktive 2004/35/EZ,

—

prirodna staništa navedena u Prilogu I. Direktivi 92/43/EEZ i staništa vrsta navedena u Prilogu II. Direktivi 92/43/EEZ koja se nalaze izvan područja od značaja za Zajednicu ili posebnih područja očuvanja i za koje je utvrđeno da trebaju mjere obnove za postizanje povoljnog stanja očuvanosti na temelju Direktive 92/43/EEZ i/ili za koje je utvrđeno da trebaju sanacijske mjere u smislu članka 6. Direktive 2004/35/EZ,

—	područja za koja je utvrđeno da im je potrebna obnova prema planu za obnovu prirode koji se primjenjuje u državi članici,

—	područja za koja je utvrđeno da im je potrebna obnova ili koja podliježu mjerama kojima se osigurava da se njihovo stanje ne pogoršava prema planu za obnovu prirode koji se primjenjuje u državi članici,

—	jedinice zemljišta koje podliježu mjerama potrebnima za obnovu u dobro ekološko stanje tijela površinskih voda iz članka 4. stavka iii. Direktive 2000/60/EZ ili mjerama potrebnima za obnovu takvih tijela u visoko ekološko stanje kad se to zahtijeva zakonom,

—	jedinice zemljišta koje podliježu mjerama potrebnima za obnovu u dobro ekološko stanje tijela površinskih voda iz članka 4. stavka iii. Direktive 2000/60/EZ ili mjerama potrebnima za obnovu takvih tijela u visoko ekološko stanje kad se to zahtijeva zakonom,

—	jedinice zemljišta koje podliježu mjerama za ponovnu uspostavu i obnovu močvarnih područja, kako je navedeno u Prilogu VI.B točki vii. Direktive 2000/60/EZ,

—	jedinice zemljišta koje podliježu mjerama za ponovnu uspostavu i obnovu močvarnih područja, kako je navedeno u Prilogu VI.B točki vii. Direktive 2000/60/EZ,

—	područja kojima je potrebna obnova ekosustava kako bi se postiglo dobro stanje ekosustava u skladu s Uredbom (EU) 2020/852 Europskog parlamenta Vijeća (6),

—	područja kojima je potrebna obnova ekosustava kako bi se postiglo dobro stanje ekosustava u skladu s Uredbom (EU) 2020/852 Europskog parlamenta Vijeća (6),

(d)	sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta s visokim klimatskim rizikom:

(d)	sustava za praćenje jedinica za korištenje zemljišta s visokim klimatskim rizikom:

—	područja koja podliježu naknadi za prirodne nepogode na temelju članka 13.b stavka 5. Uredbe (EU) 2018/841,

—	područja koja podliježu naknadi za prirodne nepogode na temelju članka 13.b stavka 5. Uredbe (EU) 2018/841,

—	područja iz članka 5. stavka 1. Direktive 2007/60/EZ,

—	područja iz članka 5. stavka 1. Direktive 2007/60/EZ,

—	područja utvrđena u nacionalnoj strategiji za prilagodbu država članica s visokim prirodnim rizicima i onima izazvanima ljudskim djelovanjem, podložna mjerama smanjenja rizika od katastrofa povezanih s klimom.

—	područja utvrđena u nacionalnoj strategiji za prilagodbu država članica s visokim prirodnim rizicima i onima izazvanima ljudskim djelovanjem, podložna mjerama smanjenja rizika od katastrofa povezanih s klimom.

(da)	sustava za praćenje zaliha ugljika u tlu koristeći, među ostalim, godišnje skupove podataka iz istraživanja LUCAS (Okvirno istraživanje uporabe i pokrivenosti zemljišta).

Inventarom stakleničkih plinova omogućuje se razmjena i integracija podataka između elektroničkih baza podataka i geografskih informacijskih sustava.

Inventarom stakleničkih plinova omogućuje se razmjena i integracija podataka između elektroničkih baza podataka i geografskih informacijskih sustava te njihova usporedivost i javna dostupnost .

Za razdoblje 2021.–2025. metodologija prve razine u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova. Za emisije i uklanjanja iz spremnika ugljika koji obuhvaća najmanje 25–30 % emisija ili uklanjanja u kategoriji izvora ili ponora koja je prioritet u nacionalnom sustavu inventara države članice jer njezina procjena ima znatan utjecaj na ukupan inventar stakleničkih plinova te zemlje u smislu apsolutne razine emisije i uklanjanja, na trend emisija i uklanjanja ili na nesigurnosti u pogledu emisija i uklanjanja u kategorijama korištenja zemljišta, a od 2026. za sve procjene emisija i uklanjanja iz spremnika ugljika, najmanje metodologija druge razine u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova.

Za razdoblje 2021.–2025. metodologija prve razine u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova , njihovom dopunom iz 2013. i njihovom pročišćenom verzijom iz 2019 . Za emisije i uklanjanja iz spremnika ugljika koji obuhvaća najmanje 25–30 % emisija ili uklanjanja u kategoriji izvora ili ponora koja je prioritet u nacionalnom sustavu inventara države članice jer njezina procjena ima znatan utjecaj na ukupan inventar stakleničkih plinova te zemlje u smislu apsolutne razine emisije i uklanjanja, na trend emisija i uklanjanja ili na nesigurnosti u pogledu emisija i uklanjanja u kategorijama korištenja zemljišta, a od 2026. za sve procjene emisija i uklanjanja iz spremnika ugljika, najmanje metodologija druge razine u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova , njihovom dopunom iz 2013. i njihovom pročišćenom verzijom iz 2019 .

Države članice od 2026. za sve procjene emisija i uklanjanja iz spremnika ugljika koji potpadaju pod područja jedinica za korištenje zemljišta s velikim zalihama ugljika iz prethodne točke (c), područja jedinica za korištenje zemljišta pod zaštitom ili obnovom iz prethodnih točaka (d) i (e) i područja jedinica za korištenje zemljišta pod visokim budućim klimatskim rizicima iz prethodne točke (f) primjenjuju metodologiju treće razine u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova, njihovom dopunom iz 2013. i njihovom pročišćenom verzijom iz 2019.”

(*1) Upućivanja na 'cp' u zaglavljima usvojenih amandmana smatraju se odgovarajućim dijelovima tih amandmana.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A9-0161/2022).

(36) Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).

(1a) EEA, „The European environment — state and outlook 2020” (Europski okoliš – stanje i izgledi 2020.), str. 74.

(1b) Barredo, J., Brailescu, C., Teller, A., Sabatini, F. M., Mauri, A. i Janouskova, K., „Mapping and assessment of primary and old-growth forests in Europe” (Mapiranje i procjena primarnih šuma i šuma starog rasta u Europi), EUR 30661 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2021.

(1a) Izvješće EEA-a br. 6/2019.

(1b) EEA, „Total greenhouse gas emission trends and projections in Europe” (Kretanja i projekcije ukupnih emisija stakleničkih plinova u Europi) (https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/greenhouse-gas-emission-trends-6/assessment-3).

(1c) EEA, „Total greenhouse gas emission trends and projections in Europe” (Kretanja i projekcije ukupnih emisija stakleničkih plinova u Europi) (https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/greenhouse-gas-emission-trends-6/assessment-3).

(1d) Seidl, R.; Schelhaas, M.-J.; Rammer, W.; Verkerk, P. J. (2014.): „Increasing forest disturbances in Europe and their impact on carbon storage” (Povećanje poremećaja u šumama u Europi i njihov učinak na skladištenje ugljika). U: nature climate change 4 (9), str. 806.–810. DOI: 10,1038/nclimate2318.

(28) COM(2019)0640.

(28a) Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(29) https://www4.unfccc.int/sites/ndcstaging/PublishedDocuments/European%20Union%20First/EU_NDC_Submission_December%202020.pdf

(30) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1).“

(31) Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 1.).

(32) Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).

(33) COM(2020) 562 final.

(33) COM(2020)0562.

(33a) Zickfeld K., Azevedo D., Mathesius S. i dr. (2021.) Asymmetry in the climate–carbon cycle response to positive and negative CO2 emissions (Asimetričnost u odgovoru klimatskog ciklusa ugljika na pozitivne i negativne emisije CO2). Nature Climate Change 11, str. 613.–617.

(37) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(36.a) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(38) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. Vraćanje prirode u naše živote (COM(2020)0380).

(39) COM(2020)0381.

(40) […]

(41) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(42) COM(2021)0082.

(39) COM(2020)0381.

(39.a) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Strategija EU-a za tlo do 2030. Ostvarivanje koristi od zdravog tla za ljude, hranu, prirodu i klimu (COM(2021)0699).

(40) […]

(40.a) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o održivim ciklusima ugljika (COM(2021)0800).

(40.b) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Održivo biogospodarstvo za Europu: Jačanje veze gospodarstva, društva i okoliša (COM(2018)0673).

(41) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(42) COM(2021)0082.

(1a) Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(*) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(**) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(44) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(1) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(2) Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (SL L 143, 30.4.2004., str. 56.).

(3) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(4) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(5) Direktiva 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava Tekst značajan za EGP (SL L 288, 6.11.2007., str. 27.).

(6) Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (Tekst značajan za EGP) (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

27.12.2022

Službeni list Europske unije

C 493/295

P9_TA(2022)0234

Standardne vrijednosti emisija CO2 za osobna i kombi vozila ***I

Amandmani koje je donio Europski parlament 8. lipnja 2022. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2019/631 u pogledu postrožavanja standardnih vrijednosti emisija CO2 za nova osobna vozila i nova laka gospodarska vozila u skladu s povećanjem klimatskih ambicija Unije (COM(2021)0556 – C9-0322/2021 – 2021/0197(COD)) (1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2022/C 493/25)

Amandman 1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)

Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”). Njegove stranke dogovorile su se da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 oC iznad razina u predindustrijskom razdoblju te da će uložiti napore da se povećanje temperature ograniči na 1,5 oC iznad razina u predindustrijskom razdoblju. Donošenjem Klimatskog pakta iz Glasgowa u studenome 2021. njegove su stranke priznale da bi se zadržavanjem povećanja globalne prosječne temperature na 1,5 oC iznad razine u predindustrijskom razdoblju znatno smanjili rizici i posljedice klimatskih promjena te su se obvezale na to da će do kraja 2022. povećati svoje ciljeve za 2030. kako bi se u ovom presudnom desetljeću ubrzalo djelovanje u području zaštite klime te premostio jaz u ambicijama.

Amandman 2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)

Pronalaženje rješenja za pitanja povezana s klimom i okolišem te postizanje ciljeva Pariškog sporazuma u središtu su Komunikacije o europskom zelenom planu koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019. (23) Nužnost i vrijednost europskog zelenog plana dodatno su se povećali s obzirom na vrlo ozbiljne učinke pandemije bolesti COVID-19 na zdravstvenu i gospodarsku dobrobit građana Unije.

(2)

Pronalaženje rješenja za pitanja povezana s klimom i okolišem te postizanje ciljeva Pariškog sporazuma u središtu su Komunikacije o europskom zelenom planu koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019. (23) Europski parlament pozvao je u svojoj Rezoluciji od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu na nužni prijelaz na klimatski neutralno društvo najkasnije do 2050. te je u svojoj Rezoluciji od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i ekološkoj krizi proglasio klimatsku i ekološku krizu. Nužnost i vrijednost europskog zelenog plana dodatno su se povećali s obzirom na vrlo ozbiljne učinke pandemije bolesti COVID-19 na zdravstvenu i gospodarsku dobrobit građana Unije.

Amandman 3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)

U europskom zelenom planu povezuju se sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se uzajamno podupiru i koje su usmjerene na postizanje klimatske neutralnosti u EU-u do 2050. te se u njemu utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa . Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i utjecaja povezanih s okolišem. Istovremeno , ta tranzicija različito utječe na žene i muškarce te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Ona stoga mora biti pravedna i uključiva i nitko ne smije biti zapostavljen.

(3)

EU-u do 2050. želi utvrditi novu strategiju rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom te dinamičnim gospodarskim granama koje ostaju svjetski predvodnici u svojim segmentima i globalni pokretači inovacija, osiguravajući istovremeno visoko plaćene kvalitetne poslove u Uniji . Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i utjecaja povezanih s okolišem. U tom smislu, u Osmom programu djelovanja za okoliš koji traje do 2030. postavljeni su cilj ubrzanja zelene tranzicije na klimatski neutralno, održivo, netoksično, otporno i konkurentno kružno gospodarstvo s učinkovitim iskorištavanjem resursa i koje se temelji na obnovljivoj energiji na pošten , pravedan i uključiv način te cilj zaštite, obnove i poboljšanja stanja okoliša, podržavanja i nadogradnje skupa mjera i inicijativa najavljenih u okviru europskog zelenog plana. Istodobno ta tranzicija različito djeluje na žene i muškarce , a posebno utječe na skupine u nepovoljnom položaju i ranjive skupine , kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla te osobe i kućanstva s niskim ili ispodprosječnim dohotkom. Osim toga, tranzicija će različito utjecati na regije Unije, posebno na regije u strukturno nepovoljnom položaju, rubne i najudaljenije regije. Ona stoga mora biti pravedna i uključiva i nitko ne smije biti zapostavljen.

Amandman 4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)

U Uredbi (EU) [--] Europskog parlamenta i Vijeća (24) Unija je u zakonodavstvo ugradila cilj o klimatskoj neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. U Uredbi se utvrđuje i obveza Unije o domaćem smanjenju neto emisija stakleničkih plinova (emisija nakon što se odbije uklanjanje ) do 2030 . za najmanje 55 % ispod razina iz 1990.

(5)

Unija je Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (24) u zakonodavstvo unijela cilj smanjenja emisija na nultu neto stopu najkasnije do 2050. , kao i cilj ostvarivanja negativnih emisija nakon toga. Tom se Uredbom utvrđuje i obvezujući domaći srednjoročni klimatski cilj Unije od najmanje 55 % neto smanjenja emisija stakleničkih plinova ( tj. emisija nakon odbitka uklanjanja ). ispod razina iz 1990. do 2030.

Amandman 5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)	Od svih se gospodarskih sektora, pa tako i od sektora cestovnog prometa, očekuje da pridonesu postizanju tih smanjenja emisija.

(6)

Od svih se gospodarskih sektora, pa tako i od sektora cestovnog prometa, očekuje da pridonesu postizanju tih smanjenja emisija. Prometni sektor jedini je sektor u kojem su emisije u porastu od 1990. To uključuje cestovni prijevoz lakim i teškim vozilima, koji zajedno čine više od 70 % ukupnih emisija iz prometa.

Amandman 6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6a)	Individualna mobilnost mora ostati dostupna i cjenovno pristupačna svima, a posebno ljudima koji putuju na posao, a nemaju pristup kvalitetnom javnom prijevozu ili drugim rješenjima u pogledu mobilnosti.

Amandman 7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 6.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6b)

Na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama održanoj 2021. u Glasgowu (Ujedinjena Kraljevina), poznatoj pod nazivom COP26, preuzeta je obveza za ubrzanjem globalnog prelaska na vozila s nultim emisijama. Na konferenciji je također preuzeta obveza da će tranzicija biti pravedna i održiva kako nijedna regija niti zajednica ne bi bila zapostavljena te je istaknuta važnost osiguravanja pravedne tranzicije radne snage i stvaranja dostojanstvenih i kvalitetnih radnih mjesta.

Amandman 8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)	Mjere utvrđene tom uredbom potrebne su kao dio usklađenog i dosljednog okvira neophodnog za postizanje općeg cilja Unije o smanjenju neto emisija stakleničkih plinova.

(7)

Mjere utvrđene tom uredbom potrebne su kao dio usklađenog i dosljednog okvira neophodnog za postizanje općeg cilja Unije o smanjenju neto emisija stakleničkih plinova , kao i ovisnosti Unije o uvoznim fosilnim gorivima, uključujući uvoz nafte koji je samo 2018. iznosio 227,5 milijardi EUR, što je i dalje prevladavajuća potrošnja energije automobila i kombija (94 %). Pri postupnom ukidanju potrošnje nafte ključno je da se ne prelazi s jedne ovisnosti na drugu. Kako bi se osigurala buduća održivost europske proizvodne industrije i ojačala strateška autonomija Unije, ključno je da Komisija surađuje s državama članicama i dionicima iz industrije kako bi se osigurao lanac opskrbe u strateškim materijalima i rijetkim zemnim elementima koji su potrebni za tehnologije s nultim i niskim emisijama ugljika.

Amandman 9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7a)	Iako revizija ove Uredbe pridonosi ostvarenju okolišnih ciljeva dekarbonizacije cestovnog prometa u cilju borbe protiv klimatskih promjena, njome bi se u obzir trebale uzimati i znatne industrijske i društvene posljedice kako bi se osigurali radna mjesta i mobilnost koja je dostupna svima.

Amandman 10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)

Kako bi se do 2030. postiglo smanjenje neto emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 % u usporedbi s 1990. potrebno je postrožiti zahtjeve za smanjenje utvrđene u Uredbi (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća (25) i za osobne automobile i za laka gospodarska vozila. Treba utvrditi i jasan put za daljnja smanjenja nakon 2030. kako bi se pridonijelo postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. Bez ambicioznih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova u cestovnom prometu bila bi potrebna veća smanjenja emisija u drugim sektorima, uključujući sektore u kojima je dekarbonizacija zahtjevnija.

(8)

Kako bi se do 2030. postiglo smanjenje neto emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 % u usporedbi s 1990. te kako bi se utvrdio jasan put prema tom cilju i doprinijelo potrebnim smanjenjima emisija prije 2030. potrebno je postrožiti zahtjeve za smanjenje utvrđene u Uredbi (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća (25) i za osobne automobile i za laka gospodarska vozila. Treba utvrditi i jasan put za daljnja smanjenja nakon 2030. kako bi se pridonijelo postizanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. Za postizanje tog cilja potrebno je smanjenje emisija u cestovnom prometu od oko 90 % u skladu sa scenarijem koji je najviše troškovno učinkovit, a emisije stakleničkih plinova rastu samo u cestovnom prometu. Istodobno je iznimno važno da se dopunskim zakonskim aktima Unije, kao što je Direktiva (EU) 2018/2001 (25a) , osigura brzo uvođenje energije iz obnovljivih izvora kako bi se vozni park Unije mogao napajati dodatnom električnom energijom iz obnovljivih izvora. Bez ambicioznih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova u cestovnom prometu bila bi potrebna veća smanjenja emisija u drugim sektorima, uključujući sektore u kojima je dekarbonizacija zahtjevnija. U digitalnoj i zelenoj tranziciji trebalo bi uzeti u obzir i važnost socijalne dimenzije kako bi se osigurala mobilnost dostupna svima, uključujući učinak oporezivanja energije na cjenovnu pristupačnost, izravan i neizravan učinak viših cijena energije na promet u različitim regijama Unije, kao i industrijske posljedice za osiguravanje zapošljavanja i konkurentnosti industrije.

Amandman 11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8a)

Nedavne studije upućuju na to da su električna vozila na baterijski pogon već konkurentna konvencionalnim automobilima u nekoliko segmenata automobila kad se uzme u obzir ukupni trošak vlasništva. Povećani standardi za osobne automobile i laka gospodarska vozila povezani s CO2 ubrzat će smanjenje ukupnog troška vlasništva baterijskih električnih vozila, što će ih za sve skupine potrošača diljem Unije učiniti privlačnijima od vozila opremljenih motorima s unutarnjim izgaranjem. Ambiciozniji standardi za osobne automobile i laka gospodarska vozila povezani s CO2 za razdoblje od 2025. do 2030. također će ubrzati dekarbonizaciju tržišta rabljenih vozila u svim segmentima automobila, uz veće koristi za potrošače nižih i srednjih primanja.

Amandman 12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)

Stroži zahtjevi za smanjenje emisija CO2 trebali bi potaknuti stavljanje većeg udjela vozila s nultim emisijama na tržište Unije, što bi potrošačima i građanima donijelo koristi u smislu kvalitete zraka i uštede energije, a održale bi se i inovacije u automobilskom vrijednosnom lancu. U tom globalnom kontekstu automobilski lanac EU-a mora biti vodeći akter u trenutačnom globalnom prelasku na mobilnost s nultom stopom emisija. Stroži standardi smanjenja emisija CO2 tehnološki su neutralni za ostvarenje ciljnih vrijednosti za cijeli vozni park koje se njima utvrđuju. Razne su tehnologije dostupne, a takve će biti i dalje, kako bi se ostvarila ciljna vrijednost od nula emisija za cijeli vozni park. Vozila s nultim emisijama trenutačno su baterijska električna vozila, vozila s gorivnim ćelijama i druga vozila s pogonom na vodik, a tehnološke inovacije i dalje traju. Vozila s nultim i niskim emisijama, u koja spadaju i učinkovita hibridna vozila na punjenje, i dalje imaju svoju ulogu u tranziciji.

(9)

Stroži zahtjevi za smanjenje emisija CO2 trebali bi potaknuti stavljanje većeg udjela vozila s nultim emisijama na tržište Unije, što bi potrošačima i građanima donijelo koristi u smislu kvalitete zraka , jačanja energetske sigurnosti i učinkovitosti te s tim povezane uštede energije, a održale bi se i inovacije u automobilskom vrijednosnom lancu. U tom globalnom kontekstu automobilski lanac EU-a mora biti vodeći akter u trenutačnom globalnom prelasku na mobilnost s nultom stopom emisija. Stroži standardi smanjenja emisija CO2 tehnološki su neutralni za ostvarenje ciljnih vrijednosti za cijeli vozni park koje se njima utvrđuju. Razne su tehnologije dostupne, a takve će biti i dalje, kako bi se ostvarila ciljna vrijednost od nula emisija za cijeli vozni park. Vozila s nultim emisijama trenutačno su baterijska električna vozila, vozila s gorivnim ćelijama i druga vozila s pogonom na vodik, a tehnološke inovacije i dalje traju. Vozila s nultim i niskim emisijama, u koja spadaju i učinkovita hibridna vozila na punjenje , pod uvjetom da su zajamčeni točni i potpuni podaci o emisijama tih vrsta vozila , i dalje imaju svoju ulogu u tranziciji.

Amandman 14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10a)

Tehnološke inovacije preduvjet su za dekarbonizaciju mobilnosti u Uniji te bi ih stoga trebalo podupirati. Suočene s povećanom međunarodnom konkurencijom, Unija i države članice trebale bi nastaviti ulagati napore u istraživanje i razvoj inicijativa kojima se promiču sinergije u tom sektoru, kao što je Europski savez za baterije, te podupirati javna i privatna ulaganja u europsko istraživanje i inovacije u području automobilske industrije. Time bi se trebalo nastojati zadržati europsko tehnološko vodstvo u tom sektoru, razviti industrijsku izvrsnost u tehnologijama budućnosti u Uniji i osigurati dugoročnu održivost i konkurentnost njezine industrijske baze.

Amandman 15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10b)

Određene države članice objavile su planove za ubrzanje uvođenja vozila s nultim emisijama utvrđivanjem roka za postupno ukidanje novih osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila s emisijama CO2 stavljenih na tržište na njihovu državnom području prije datuma utvrđenog na razini Unije. Komisija bi trebala utvrditi mogućnosti kako bi se državama članicama olakšao prijelaz na laka vozila s nultim emisijama u skladu s tim planovima.

Amandman 16

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10c)

Jasnim regulatornim signalima proizvođačima bi se trebalo omogućiti donošenje odluka o ulaganjima. Nepostojanje takvih signala moglo bi stvoriti rizik da automobilska industrija u Uniji izgubi i konkurentnost i tehnološko vodstvo zato što ne ulaže dovoljno brzo kao i da izgubi tržišni udio na svjetskom i domaćem tržištu.

Amandman 17

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10d)

Jačanje socijalnog dijaloga u automobilskom sektoru ključno je za pregovore o teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju i nacionalnim socijalnim planovima za klimatsku politiku te za njihovo donošenje na razini proizvođača te na regionalnoj i sektorskoj razini. Ključno je osigurati preobrazbu radne snage na konkretnom zemljopisnom području i na način koji odražava mogućnosti regije.

Amandman 18

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)

Ciljne bi vrijednosti u revidiranim standardnim vrijednostima CO2 trebala pratiti europska strategija kako bi se riješili problemi proizašli iz povećanja proizvodnje vozila s nultim emisijama i povezane tehnologije, kao i potrebe za usavršavanjem i prekvalifikacijom radnika u sektoru te gospodarska diversifikacija i preusmjeravanje aktivnosti. Prema potrebi trebalo bi razmotriti financijsku potporu na razini EU-a i država članica kako bi se privukla privatna ulaganja, uključujući ulaganja u okviru Europskog socijalnog fonda plus, Fonda za pravednu tranziciju, Inovacijskog fonda, Mehanizma za oporavak i otpornost te drugih instrumenata višegodišnjeg financijskog okvira i instrumenta Next Generation EU u skladu s pravilima o državnim potporama. Državama članicama će se na temelju revidiranih pravila o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju omogućiti da podrže poduzeća u dekarboniziranju vlastitih procesa proizvodnje te uvedu zelenije tehnologije u kontekstu nove industrijske strategije.

(11)

Ciljne bi vrijednosti u revidiranim standardnim vrijednostima CO2 trebala pratiti europska strategija kako bi se riješili problemi proizašli iz povećanja proizvodnje vozila s nultim emisijama i povezane tehnologije, uzimajući u obzir specifičnosti svake države članice , kao i potrebe za usavršavanjem i prekvalifikacijom radnika u sektoru te gospodarska diversifikacija i preusmjeravanje aktivnosti uz zadržavanje broja radnih mjesta u automobilskom sektoru. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti utjecaju koji će ta tranzicija imati na mikropoduzeća te MSP-ove u cijelom lancu opskrbe. Prema potrebi trebalo bi dodijeliti financijsku potporu na razini EU-a i država članica kako bi se privukla privatna ulaganja, uključujući ulaganja u okviru Europskog socijalnog fonda plus, Fonda za pravednu tranziciju, Inovacijskog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Mehanizma za oporavak i otpornost te drugih instrumenata višegodišnjeg financijskog okvira i instrumenta Next Generation EU u skladu s pravilima o državnim potporama. Nadalje, potreban je i namjenski tok financiranja na razini Unije za tranziciju u automobilskom sektoru, posebno kako bi se riješili svi negativni učinci na zapošljavanje. Državama članicama će se na temelju revidiranih pravila o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju omogućiti da podrže poduzeća u dekarboniziranju vlastitih procesa proizvodnje te uvedu zelenije tehnologije u kontekstu nove industrijske strategije.

Amandman 19

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)

U ažuriranoj se novoj industrijskoj strategiji (26) predviđa zajedničko stvaranje zelenih i digitalnih načina tranzicije u partnerstvu s industrijom, javnim tijelima, socijalnim partnerima i drugim dionicima. U tom bi kontekstu trebalo razviti način tranzicije za ekosustav mobilnosti koji bi pratio tranziciju automobilskog vrijednosnog lanca , uz potpunu transparentnost i savjetovanje sa svim dionicima, među ostalim razmatranjem uspostave posebnog foruma za socijalni dijalog u automobilskom sektoru . U primjeni tog načina trebalo bi posebno voditi računa o MSP-ovima , uključujući mikropoduzeća, u lancu opskrbe u automobilskom sektoru, savjetovanju socijalnih partnera koje uključuje i savjetovanje država članica, te bi se on trebao temeljiti na Preporuci Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti i na Programu vještina za Europu s inicijativama kao što je Pakt za vještine radi mobiliziranja privatnog sektora i drugih dionika kako bi se europska radna snaga usavršila i prekvalificirala u pogledu zelene i digitalne tranzicije. Trebalo bi i razmotriti odgovarajuće mjere i poticaje na europskoj i nacionalnoj razini kojima se potiče cjenovna privlačnost i održivost vozila s nultim emisijama. Trebalo bi razmotriti i ulogu koju javna nabava može imati u tom smjeru te bi u tom pogledu Komisija trebala razmotriti reviziju Direktive (EU) 2019/1161 Europskog parlamenta i Vijeća (26a) kako bi se osigurala njezina usklađenost s ciljevima Uredbe (EU) 2019/631. Napredak postignut tim sveobuhvatnim načinom tranzicije za ekosustav mobilnosti trebalo bi pratiti svake godine u okviru izvješća o napretku koji Komisija podnosi i kojim se, među ostalim, promatra napredak u stavljanju vozila s nultim emisijama na tržište, razvoj njihovih cijena, njihova potrošnja energije, učinak na potrošače, razvoj primjene alternativnih goriva i uspostave infrastrukture u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva, razvoj udjela energije iz obnovljivih izvora u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (26b), potencijal inovativnih tehnologija za postizanje klimatski neutralne mobilnosti, međunarodna konkurentnost, ulaganje u automobilske vrijednosnelance,usavršavanje i prekvalifikacija radnika te preinaka aktivnosti, posebno u regijama s visokim postotkom radnih mjesta povezanih s vrijednosnim lancem automobilske industrije i emisijama povezanima sa starenjem lakih vozila, uzimajući u obzir mjere usmjerene na sinkronizirano, socijalno pravedno i ekološki prihvatljivo postupno ukidanje starijih vozila. Izvješće o napretku temeljit će se i na izvješćima o napretku koje države članice podnose u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva. U izradi izvješća o napretku Komisija bi se trebala savjetovati sa socijalnim partnerima i uključiti rezultate u socijalni dijalog. Komisija bi se također trebala savjetovati sa širokim rasponom neovisnih stručnjaka, dionika te nacionalnih i regionalnih uprava kako bi se osigurala sveobuhvatna baza znanja. Inovacije u lancu opskrbe u automobilskom sektoru i dalje traju. Inovativne tehnologije kao što je proizvodnja elektrogoriva s hvatanjem iz zraka i tehnologija vozila na vodik s ugrađenim sustavom za pohranu vodika mogle bi, ako se razrade, stvoriti povoljne izglede za cjenovno prihvatljivu i klimatski neutralnu mobilnost. Komisija bi stoga trebala pratiti napredak stanja s inovacijama u tom sektoru u okviru svojeg izvješća o napretku.

Amandman 20

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12a)

Iako se ova Uredba primjenjuje samo na nove osobne automobile i nova laka gospodarska vozila, važno je uključiti je u sveobuhvatniji akcijski plan na razini Unije za dekarbonizaciju postojećeg voznog parka kako bi se zaštitili okoliš i zdravlje građana u svim državama članicama. Postojeća flota i dalje će pridonositi nezadovoljavajućim rezultatima u području okoliša tijekom duljeg razdoblja u budućnosti zbog spore obnove flote. Nadalje, postojeće tržište rabljenih vozila koja onečišćuju okoliš u srednjoj i istočnoj Europi stvara rizik od premještanja onečišćenja u gospodarski slabije razvijene regije Unije. Postizanje ambicioznih klimatskih ciljeva do 2050. trebalo bi ići ruku pod ruku s pravom svih građana Unije na čišći zrak. Kako bi se ubrzalo smanjenje emisija iz postojećeg voznog parka, iznimno je važno da Komisija bez odgode predloži zakonodavne mjere kako bi se uspostavio okvir povoljan za naknadnu ugradnju i promicala upotreba trenutačno dostupnih tehnologija za smanjenje emisija CO2, kao što su niskougljična goriva ili svjetla koja troše manje energije, kako bi se ubrzala promjena načina prijevoza za teret i putnike, potaknule ekološki prihvatljivije prometne navike, kao što su dijeljenje automobila, održiva mobilnost i javni prijevoz u gradovima, te kako bi se riješio mogući rizik od istjecanja ugljika u automobilskoj industriji unutar Unije.

Amandman 21

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12b)

Kako bi se osigurala usklađenost s novim klimatskim ciljem Unije za 2030., kao i s pojačanim standardima za CO2, trebalo bi predložiti ažuriranje Direktive 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (26a) , uključujući mogućnost proširenja njezina područja primjene na vozila koja su u vlasništvu ili najmu privatnog poduzeća određene veličine voznog parka, s ciljem promicanja povećanja potražnje za vozilima s nultim emisijama. S obzirom na to da vozila iz voznog parka trgovačkih društava brže ulaze na privatno tržište, time bi se omogućilo brže uspostavljanje tržišta rabljenih vozila za vozila s nultim emisijama, što će biti posebno važno za regije u kojima će se tranzicija pokazati težom, te bi se doprinijelo bržem postizanju pariteta cijena s konvencionalnim vozilima diljem Unije.

Amandman 22

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)	Te ciljne vrijednosti za cijeli vozni park EU-a treba dopuniti potrebnim uvođenjem infrastrukture za punjenje i opskrbu kako je utvrđeno u Direktivi 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća (27).

(13)

Te ciljne vrijednosti za cijeli vozni park EU-a trebalo bi dopuniti potrebnim uvođenjem infrastrukture za punjenje i opskrbu koje su ključne kako bi se postigli ojačani ciljevi. Zbog toga bi, s obzirom na slabu i sporu provedbu Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća (27) , pojačane ciljne vrijednosti smanjenja emisija CO2 trebale bi biti popraćene ambicioznom Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva, kojom bi se predvidjeli ambiciozni obvezni ciljevi za uvođenje infrastrukture za alternativna goriva u 27 država članica. Te bi ciljeve trebalo dopuniti ambicioznim ciljevima za uvođenje privatnih mjesta za punjenje u zgradama iz Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća (27a). U tom je kontekstu ključno da se nastave i povećaju ulaganja u potrebno uvođenje infrastrukture.

Amandman 23

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13a)

Budući da u cijelom svijetu postoji više od jedne milijarde vozila na fosilna goriva, koja su odgovorna za više od 30 % globalnih emisija CO2, pretvorba vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem u električna vozila komplementarno je rješenje ponudi tradicionalnih proizvođača koje omogućuje ubrzanje ekološke tranzicije uz oslanjanje na kružno gospodarstvo;

Amandman 24

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)

Proizvođačima bi trebalo omogućiti dovoljno fleksibilnosti kad je riječ o prilagodbi voznih parkova tijekom vremena kako bi se prelazak na vozila s nultim emisijama odvijao na troškovno učinkovit način pa je stoga primjereno zadržati pristup u kojemu se razine ciljnih vrijednosti smanjuju u intervalima od pet godina.

(14)

Proizvođačima bi trebalo omogućiti dovoljno fleksibilnosti kad je riječ o prilagodbi voznih parkova tijekom vremena kako bi se prelazak na vozila s nultim emisijama odvijao na troškovno učinkovit način, koja podupire njihovu konkurentnost i priprema teren za daljnje inovacije uz istovremeno razmatranje potrebe za pružanjem jasnog puta za uvođenje tih vozila, čime se osigurava doprinos sektora cestovnog prometa klimatskom cilju Unije do 2030.

Amandman 25

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)

Uz strože ciljne vrijednosti za cijeli vozni park EU-a od 2030. nadalje proizvođači će morati na tržište Unije staviti znatno više vozila s nultim emisijama. U tom kontekstu poticajni mehanizam za vozila s nultim i niskim emisijama („ZLEV”) više ne bi služio svojoj izvornoj svrsi te bi postojao rizik od ugrožavanja učinkovitosti Uredbe (EU) 2019/631. Poticajni mehanizam za vozila s nultim i niskim emisijama stoga bi od 2030. trebalo ukloniti. Prije tog datuma, pa stoga i u ovom desetljeću, poticajnim mehanizmom za vozila s nultim i niskim emisijama i dalje će se podržavati stavljanje na tržište vozila s nultim emisijama od nula do 50 g CO2/km, uključujući baterijska električna vozila, električna vozila s gorivnim ćelijama koja upotrebljavaju vodik i učinkovita hibridna vozila na punjenje. Nakon tog će se datuma hibridna vozila na punjenje i dalje uzimati u obzir za ciljne vrijednosti za cijeli vozni park koje proizvođači vozila moraju ispuniti.

(15)

Uz strože ciljne vrijednosti za cijeli vozni park EU-a proizvođači će morati na tržište Unije staviti znatno više vozila s nultim emisijama. U tom kontekstu poticajni mehanizam za vozila s nultim i niskim emisijama („ZLEV”) više ne bi služio svojoj izvornoj svrsi te bi postojao rizik od ugrožavanja učinkovitosti Uredbe (EU) 2019/631. Poticajni mehanizam za vozila s nultim i niskim emisijama stoga bi trebalo ukloniti. Hibridna vozila na punjenje i dalje će se uzimati u obzir za ciljne vrijednosti za cijeli vozni park koje proizvođači vozila moraju ispuniti.

Amandman 26

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15a)

U skladu s Uredbom (EU) 2019/631 smanjenja emisija koja se postižu inovacijama koje se ne uračunavaju u ispitivanje homologacije tipa trenutačno se uzimaju u obzir u okviru olakšica za eko-inovaciju, koje se mogu uračunavati u cilj smanjenja proizvođača. Gornja vrijednost smanjenja emisija za koje se može tražiti olakšica trenutačno iznosi 7 g/km po proizvođaču. Tu gornju granicu trebalo bi prilagođavati na nižu razinu u skladu sa strožim ciljnim vrijednostima kako bi taj sustav ostao ograničen na istinske inovacije i kako se njime ne bi poticale smanjene ambicije u pogledu prodaje vozila s nultim emisijama.

Amandman 27

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15b)

Podupiranje tehnoloških i socijalnih inovacija važan je element poticanja bržeg prelaska na mobilnost s nultom stopom emisija. Već su dostupna ozbiljna financijska sredstva za inovacije u ekosustavu mobilnosti putem različitih instrumenata financiranja Unije, posebno Obzora Europa, InvestEU-a, Fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Inovacijskog fonda i Mehanizma za oporavak i otpornost. Iako se očekuje da će ambiciozne godišnje ciljne vrijednosti smanjenja emisija CO2 potaknuti inovacije u lancu opskrbe u automobilskom sektoru, glavni cilj ove Uredbe postići je stvarno, učinkovito i provjerljivo smanjenje emisija CO2.

Amandman 28

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16a)

Ciljne vrijednosti utvrđene Uredbom (EU) 2019/631 djelomično se postižu prodajom hibridnih električnih vozila s punjenjem iz vanjskog izvora. Emisije tih vozila trenutačno se obračunavaju primjenom faktora korisnosti utvrđenog Uredbom Komisije (EU) 2017/1151 (1a) , koji predstavlja udio udaljenosti prijeđene s pomoću baterije u usporedbi s udaljenošću prijeđenom s pomoću motora s unutarnjim izgaranjem. Međutim, taj se faktor korisnosti ne temelji na reprezentativnim stvarnim podacima, već na procjeni. Komisija od 1. siječnja 2021. prikuplja stvarne podatke o potrošnji goriva putem mjerača potrošnje goriva koji se nalaze u osobnim vozilima u skladu s člankom 12. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/631. Faktor korisnosti za hibridna električna vozila s punjenjem iz vanjskog izvora trebalo bi bez odgode revidirati na temelju tih podataka kako bi odražavao stvarne emisije tijekom vožnje. Ažurirani faktor korisnosti trebao bi se primjenjivati najkasnije od 2025. i trebalo bi ga redovito preispitivati kako bi uvijek predstavljao stvarne emisije.

Amandman 30

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)	Kako bi se omogućila pravedna raspodjela aktivnosti usmjerenih na smanjenje, potrebno je prilagoditi dvije krivulje graničnih vrijednosti za lakša i teža laka gospodarska vozila kako bi se time odrazile više ciljne vrijednosti smanjenja CO2.

Briše se.

Amandman 121

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)

S obzirom na povećane ukupne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova i radi izbjegavanja mogućih učinaka narušavanja tržišta, trebalo bi uskladiti zahtjeve koji se odnose na smanjenje za sve proizvođače u Uniji osim onih proizvođača koji su odgovorni za manje od 1 000 novih vozila registriranih u kalendarskoj godini. Zato se od 2030 . nadalje uklanja mogućnost da proizvođači odgovorni za od 1 000 do 10 000 osobnih vozila ili od 1 000 do 22 000 lakih gospodarskih vozila novoregistriranih u kalendarskoj godini podnesu zahtjev za odstupanje od ciljnih vrijednosti specifičnih emisija.

(21)

S obzirom na povećane ukupne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova i radi izbjegavanja mogućih učinaka narušavanja tržišta, trebalo bi uskladiti zahtjeve koji se odnose na smanjenje za sve proizvođače u Uniji osim onih proizvođača koji su odgovorni za manje od 1 000 novih vozila registriranih u kalendarskoj godini. Zato se od 2036 . nadalje uklanja mogućnost da proizvođači odgovorni za od 1 000 do 10 000 osobnih vozila ili od 1 000 do 22 000 lakih gospodarskih vozila novoregistriranih u kalendarskoj godini podnesu zahtjev za odstupanje od ciljnih vrijednosti specifičnih emisija.

Amandman 31

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23)	Napredak ostvaren u skladu s Uredbom (EU) 2019/631 u postizanju ciljeva smanjenja utvrđenih za 2030. i nakon toga trebalo bi preispitati 2026 . Za to bi preispitivanje trebalo razmotriti sve aspekte koji se razmatraju tijekom dvogodišnjeg izvješćivanja.

(23)	Napredak ostvaren u skladu s Uredbom (EU) 2019/631 u postizanju ciljeva smanjenja utvrđenih za 2030. i nakon toga trebalo bi preispitati 2027. godine . Za to bi preispitivanje trebalo razmotriti sve aspekte koji se razmatraju tijekom godišnjeg izvješćivanja.

Amandman 32

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23a)

Važno je na razini Unije procijeniti emisije tijekom cijelog životnog ciklusa iz lakih vozila. U tu bi svrhu Komisija najkasnije do 31. prosinca 2023. trebala razviti zajedničku metodologiju Unije za procjenu i dosljedno izvješćivanje o podacima o emisijama CO2 tijekom cijelog životnog ciklusa lakih vozila stavljenih na tržište Unije kako bi se dobio opći pregled njihova utjecaja na okoliš. Komisija bi trebala donijeti daljnje mjere, uključujući, prema potrebi, zakonodavne prijedloge za potporu napretku Unije u ostvarivanju njezinih klimatskih ambicija. Nadalje, važno je razviti metodologiju za procjenu ukupne ekološke učinkovitosti vozila koja se izračunava ne samo s obzirom na emisije CO2, nego i uzimajući u obzir sveukupne ekološke otiske.

Amandman 33

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 24.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(24)

Mogućnost dodjele prihoda od premija za prekomjerne emisije posebnom fondu ili relevantnom programu ocijenjena je kao potrebna u skladu s člankom 15 . stavkom 5. Uredbe (EU) 2019/631 , uz zaključak da bi se time znatno povećalo administrativno opterećenje, a da pritom automobilski sektor ne bi imao izravne koristi u toj tranziciji. Stoga će se prihod od premija za prekomjerne emisije i dalje smatrati prihodom općeg proračuna Unije u skladu s člankom 8. stavkom 4. Uredbe (EU) 2019/631 .

(24)

Raspodjela prihoda od premija za prekomjerne emisije trebala bi se dodijeliti za potporu pravednoj tranziciji prema klimatski neutralnom gospodarstvu, a posebno za ublažavanje svih negativnih učinaka tranzicije u automobilskom sektoru na zapošljavanje . Komisija bi, prema potrebi, trebala podnijeti prijedlog za uspostavu takvog instrumenta financiranja. Pritom bi posebnu pozornost trebalo posvetiti pogođenim regijama i zajednicama koje bi mogle biti ranjivije zbog prisutnosti intenzivne automobilske industrije ili zbog njihovih posebnih značajki koje otežavaju prelazak na cestovni promet s nultom stopom emisija, kao što su najudaljenije regije .

Amandman 74

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 1. – stavak 4.a

Tekst na snazi

Izmjena

(-a)	stavak 4. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

(a)	za prosječne emisije voznog parka novih osobnih automobila ciljna vrijednost za cijeli vozni park EU-a jednaka smanjenju od 15 % ciljne vrijednosti u 2021., utvrđena u skladu s točkom 6.1.1. dijela A Priloga I.;

„(a)	za prosječne emisije voznog parka novih osobnih automobila ciljna vrijednost za cijeli vozni park EU-a jednaka smanjenju od 15 % ciljne vrijednosti u 2021., utvrđena u skladu s točkom 6.1.1. dijela A Priloga I. kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2019/631 radi usklađenosti s ciklusima proizvodnje ;”

Amandman 35

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka -aa (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 1. – stavak 4. – točka (b)

Tekst na snazi

Izmjena

(-aa)

stavak 4. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

(b)	za prosječne emisije voznog parka novih lakih gospodarskih vozila ciljna vrijednost za cijeli vozni park EU-a jednaka smanjenju od 15 % ciljne vrijednosti u 2021., utvrđena u skladu s točkom 6.1.1. dijela B Priloga I.

„(b)	za prosječne emisije voznog parka novih lakih gospodarskih vozila ciljna vrijednost za cijeli vozni park EU-a jednaka smanjenju od 15 % ciljne vrijednosti u 2021., utvrđena u skladu s točkom 6.1.1. dijela B Priloga I. kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2019/631 .”

Amandman 36

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka c

Uredba (EU) 2019/631

Članak 1. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	u stavku 6. riječi „Od 1. siječnja 2025.” zamjenjuju se riječima „Od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2029.”;

(c)	stavak 6. briše se

Amandman 37

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočka -aa (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 3. – stavak 1. – podtočka -aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)	umeće se sljedeća točka:

„(aa)

„hibridno električno vozilo na punjenje” ili „PHEV” znači vozilo koje se pokreće kombinacijom elektromotora s baterijom koja se može puniti i motorom s unutarnjim izgaranjem, koji mogu raditi zajedno ili odvojeno.”

Amandman 38

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočka ba (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 3. – stavak 1. – podtočka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	umeće se sljedeća točka:

„(ba)

korporativno vozilo” znači vozilo u vlasništvu ili najmu privatnog poduzeća, kako je definirano u Uredbi Vijeća (EZ) br. 2157/2001 (1a) , koje se upotrebljava u poslovne svrhe

Amandman 41

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka aa (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 7. – stavak 10.

Tekst na snazi

Izmjena

(aa)	stavak 10. zamjenjuje se sljedećim:

10. Komisija najkasnije 2023. ocjenjuje mogućnost razvoja zajedničke metodologije Unije za procjenu i dosljedno izvješćivanje o podacima o emisijama CO2 tijekom cijelog životnog ciklusa osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila stavljenih na tržište Unije. Komisija tu ocjenu dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću, uključujući prema potrebi prijedloge za daljnje mjere poput zakonodavnih prijedloga.

„10. Komisija najkasnije 2023. objavljuje izvješće u kojem iznosi zajedničku metodologiju Unije za procjenu i dosljedno izvješćivanje o podacima o emisijama CO2 tijekom cijelog životnog ciklusa osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila stavljenih na tržište Unije , uključujući metodologiju za procjenu emisija CO2 tijekom cijelog životnog ciklusa goriva i energije koju takva vozila troše . Komisija to izvješće dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću, uključujući prema potrebi prijedloge za daljnje mjere poput zakonodavnih prijedloga.”

Amandman 42

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka ab (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 7. – stavak 10.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ab)	umeće se sljedeći stavak 10.a:

„10.a Od 1. siječnja 2024. proizvođači mogu na dobrovoljnoj osnovi dostaviti podatke o emisijama CO2 tijekom životnog ciklusa osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila na tržištu Unije iz stavka 10. ovog članka nadležnim tijelima iz stavka 6. ovog članka i državama članicama, koji ih zatim dostavljaju Komisiji u skladu sa stavkom 2. ovog članka. Od 1. siječnja 2028. ti se podaci uključuju u informacije navedene u dijelu A priloga II. i III.;”

Amandman 43

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 8. – stavak 4.

Tekst na snazi

Izmjena

(5a)	U članku 8. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

4. Iznosi premije za prekomjerne emisije smatraju se prihodom općeg proračuna Unije.

Komisija do 31. prosinca 2023. predstavlja izvješće u kojem se detaljno navodi potreba za ciljanim financiranjem kako bi se osigurala pravedna tranzicija u automobilskom sektoru u cilju ublažavanja negativnih učinaka na zapošljavanje i drugih gospodarskih učinaka u svim pogođenim državama članicama, posebno u regijama i zajednicama koje su najviše pogođene tranzicijom. Izvješću se prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog za uspostavu instrumenta financiranja Unije za rješavanje te potrebe, a posebno za koordinaciju i financiranje preventivnih i reaktivnih mjera za rješavanje problema restrukturiranja na lokalnoj i regionalnoj razini te za financiranje osposobljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja radnika u automobilskom sektoru, uključujući proizvođače automobila, njihove dobavljače komponenata i pomoćne usluge održavanja i popravka, posebno u malim i srednjim poduzećima.

Instrument financiranja može biti u obliku namjenskog instrumenta financiranja ili dio Socijalnog fonda za klimatsku politiku ili revidiranog Fonda za pravednu tranziciju. Svi prihodi od premija za prekomjerne emisije dodjeljuju se u tu svrhu.

Amandman 122

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.

Uredba (EU) 2019/631

Članak 10. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
„Odstupanje od ciljnih vrijednosti specifičnih emisija za koje je podnesen zahtjev na temelju stavka 1. može se odobriti do kalendarske godine 2029 . i uključujući kalendarsku godinu 2029.”;	„Odstupanje od ciljnih vrijednosti specifičnih emisija za koje je podnesen zahtjev na temelju stavka 1. može se odobriti do kalendarske godine 2035 . i uključujući kalendarsku godinu 2024.”;

Amandman 44

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 10. – stavak 4. – podstavak 1.

Tekst na snazi

Izmjena

(6a)	Članak 10. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

4. Zahtjev za odstupanje od ciljne vrijednosti specifičnih emisija izračunane u skladu s točkama od 1. do 4. i 6.3. dijela A Priloga I. može podnijeti proizvođač koji je zajedno sa svim svojim povezanim poduzećima odgovoran za između 10 000 i 300 000 novih osobnih automobila registriranih u Uniji u svakoj kalendarskoj godini.

„4. Zahtjev za odstupanje od ciljne vrijednosti specifičnih emisija izračunane u skladu s točkama od 1. do 4. i 6.3. dijela A Priloga I. može za godine do 2028. podnijeti proizvođač koji je zajedno sa svim svojim povezanim poduzećima odgovoran za između 10 000 i 300 000 novih osobnih automobila registriranih u Uniji u svakoj kalendarskoj godini”.

Amandman 45

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.b (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 11. – stavak 1.

Tekst na snazi

Izmjena

(6 b)

U članku 11. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

1. Na zahtjev dobavljača ili proizvođača razmatraju se uštede CO2 koje je moguće postići primjenom inovativnih tehnologija ili kombinacijom inovativnih tehnologija („paketi inovativnih tehnologija”).

Takve se tehnologije uzimaju u obzir samo ako metodologija koja se koristi za njihovu procjenu može proizvesti provjerljive, ponovljive i usporedive rezultate.

Ukupan doprinos tih tehnologija smanjivanju prosječnih specifičnih emisija CO2 jednog proizvođača može biti do 7 g CO2/km.

Ukupan doprinos tih tehnologija smanjivanju prosječnih specifičnih emisija CO2 jednog proizvođača može biti do 7 g CO2/km do 2024 .;

—	5 g CO2/km od 2025.;

—	4 g CO2/km od 2027.;

—	2 g CO2/km od 2030. do 2034. godine i uključujući tu godinu.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 17. radi izmjene ove Uredbe prilagodbom ograničenja iz trećeg podstavka ovog stavka s učinkom od 2025. nadalje, kako bi se uzeo u obzir tehnološki razvoj, istodobno osiguravajući uravnoteženi omjer razine tog ograničenja u odnosu na prosječne specifične emisije CO2 proizvođača.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 17. radi izmjene ove Uredbe prilagodbom ograničenja iz trećeg podstavka ovog stavka na nižu razinu s učinkom od 2025. nadalje, kako bi se uzeo u obzir tehnološki razvoj, istodobno osiguravajući uravnoteženi omjer razine tog ograničenja u odnosu na prosječne specifične emisije CO2 proizvođača.

Amandman 46

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.c (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 11.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6c)	umeće se sljedeći članak:

„Članak 11.a

Ekološki dizajn

Kako bi se osiguralo da se prijelazom na mobilnost s nultim emisijama u potpunosti doprinosi ciljevima Unije u pogledu energetske učinkovitosti i kružnog gospodarstva, Komisija do 31. prosinca 2023. podnosi prijedloge, prema potrebi, o utvrđivanju minimalnih zahtjeva za ekološki dizajn za sve nove osobne automobile i laka gospodarska vozila, uključujući zahtjeve u pogledu energetske učinkovitosti, ugrađenih emisija, trajnosti i mogućnosti popravka kada je riječ o osnovnim dijelovima kao što su svjetla, elektroničke komponente i baterije, minimalne zahtjeve za oporabu metala, plastike i kritičnih sirovina, uzimajući u obzir načela koja se primjenjuju na druge proizvode povezane s energijom u skladu s Direktivom 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1a) .

Amandman 47

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 12. – stavak 3.

Tekst na snazi

Izmjena

(6d)	U članku 12. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

3. Kako bi se spriječilo povećavanje razlike u odnosu na stvarne emisije Komisija najkasnije 1. lipnja 2023. ocjenjuje kako se podaci o potrošnji goriva i energije mogu koristiti da bi se osiguralo da vrijednosti emisija CO2 i potrošnje goriva ili energije vozila utvrđene u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2007 ostanu reprezentativne za stvarne emisije tijekom vremena za svakog proizvođača.

3. Kako bi se spriječilo povećavanje razlike u odnosu na stvarne emisije Komisija najkasnije 1. lipnja 2023. ocjenjuje kako se podaci o stvarnoj potrošnji goriva i energije koji se prikupljaju u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/392 (1a) mogu koristiti da bi se osiguralo da vrijednosti emisija CO2 i potrošnje goriva ili energije vozila utvrđene u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2007 ostanu reprezentativne za stvarne emisije tijekom vremena za svakog proizvođača.

Komisija prati i svake godine izvješćuje o tome kako se razlika iz prvog podstavka razvija u razdoblju od 2021. do 2026. te, s ciljem sprečavanja povećanja te razlike , tijekom 2027 . ocjenjuje izvedivost mehanizma prilagodbe prosječnih specifičnih emisija CO2 proizvođača od 2030. i, prema potrebi, podnosi zakonodavni prijedlog za uvođenje takvog mehanizma .

Komisija prati i svake godine izvješćuje o tome kako se razlika iz prvog podstavka razvija od 2021. nadalje te, prema potrebi, čim bude dostupno dovoljno podataka , ali najkasnije 31 . prosinca 2026 . podnosi zakonodavni prijedlog s ciljem uklanjanja navedene razlike na temelju prilagodbe mehanizma prosječnih specifičnih emisija CO2 proizvođača uporabom stvarnih podataka koji su prikupljeni u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/392 .

Osim toga, Komisija posebno ocjenjuje uporabu podataka o potrošnji goriva i energije iz stavka 1. ovog članka za hibridna električna vozila s punjenjem iz vanjskog izvora. Komisija na temelju tih podataka donosi delegirane akte u skladu s člankom 17. radi prilagodbe faktora korisnosti za hibridna električna vozila s punjenjem iz vanjskog izvora kako bi njihove emisije od 2025. predstavljale stvarnu vožnju.

Amandman 48

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.e (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 12. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6e)	U članku 12. dodaje se sljedeći stavak:

„4.a Komisija do 31. prosinca 2023. mora donijeti delegirane akte u skladu s člankom 17. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem metodologije za mjerenje i usporedbu učinkovitosti vozila s nultim i niskim emisijama na temelju količine električne energije koja im je potrebna za vožnju na udaljenost od sto kilometara. Tom se metodologijom posebno uzimaju u obzir posljedice potrošnje električne energije na količinu resursa koje zahtijevaju baterije za unutarnje skladištenje energije takvih vozila.

Komisija najkasnije do 31. prosinca 2024. Europskom parlamentu i Vijeću predstavlja zakonodavni prijedlog o utvrđivanju minimalnih pragova energetske učinkovitosti za nove osobne automobile i laka gospodarska vozila s nultim emisijama koji se stavljaju na tržište Unije.”

Amandman 50

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.

Uredba (EU) 2019/631

Članak 14.a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 14.a

Izvješće o napretku

Komisija je do 31. prosinca 2025. i svake dvije godine nakon toga dužna izvijestiti o napretku prema cestovnoj mobilnosti s nultim emisijama. U izvješću se ponajprije prati i procjenjuje potreba za mogućim dodatnim mjerama, uključujući financijska sredstva, kako bi se olakšao prelazak.

Komisija je do 31. prosinca 2025. i svake godine nakon toga dužna izvijestiti o napretku prema cestovnoj mobilnosti s nultim emisijama. U izvješću se ponajprije prati i procjenjuje potreba za mogućim dodatnim mjerama, uključujući financijska sredstva, kako bi se olakšao pravedan prelazak.

Komisija pri izvješćivanju uzima u obzir sve čimbenike koji pridonose troškovno učinkovitom napretku prema klimatskoj neutralnosti do 2050. To uključuje uvođenje vozila s nultim i niskim emisijama, napredak u postizanju ciljeva za uvođenje infrastrukture za punjenje i opskrbu u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva, mogući doprinos inovativnih tehnologija i održivih alternativnih goriva za postizanje klimatski neutralne mobilnosti, učinak na potrošače, napredak u socijalnom dijalogu, kao i aspekte koji se odnose na daljnje olakšavanje gospodarski održivog i društveno pravednog prelaska na cestovnu mobilnost s nultim emisijama.”;

Komisija pri izvješćivanju uzima u obzir sve čimbenike koji pridonose troškovno učinkovitom napretku prema klimatskoj neutralnosti do 2050. To uključuje:

(a)	napredak u uvođenju vozila s nultim i niskim emisijama te u njihovoj cjenovnoj pristupačnosti i energetskoj učinkovitosti;

(b)	učinke na potrošače, posebno one s niskim i srednjim prihodima, te brzinu uvođenja vozila s nultim i niskim emisijama u tim segmentima potrošača, kao i dostupnost i opseg mjera na razini Unije, država članica i na lokalnoj razini kojima se podupire ta primjena;

(c)	tržište rabljenih vozila;

(d)	napredak u postizanju dostatnog uvođenja javne i privatne infrastrukture za punjenje i opskrbu, uključujući, ali ne ograničavajući se na, napredak u postizanju ciljeva u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva i Direktivom 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1a) ;

(e)	napredak u povećanju količine energije iz obnovljivih izvora u Uniji u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001;

(f)	mogući doprinos inovativnih tehnologija i održivih alternativnih goriva, uključujući sintetička goriva, za postizanje klimatske neutralnosti u prometnom sektoru;

(g)	emisije tijekom životnog ciklusa novih osobnih automobila i novih lakih gospodarskih vozila stavljenih na tržište primjenom metodologije donesene u skladu s člankom 7. stavkom 10.

(h )	napredak u socijalnom dijalogu, kao i aspekte za daljnje olakšavanje gospodarski održivog i društveno pravednog prelaska, uzimajući u obzir zapošljavanje i konkurentnost, na cestovnu mobilnost s nultim emisijama;

(i)

učinke na zapošljavanje, koji se procjenjuju detaljnim mapiranjem razvoja radnih mjesta u automobilskoj industriji i učinak na regije u kojima se te industrije nalaze, kao i mjere, uključujući financijske mjere, na razini Unije, države članice ili na lokalnoj razini za ublažavanje socioekonomskih učinaka u tim regijama, uključujući programe usavršavanja i prekvalifikacije;

(k)	potencijalni doprinos dodatnih nacionalnih mjera i mjera Unije usmjerenih na smanjenje prosječne starosti, a time i emisija voznog parka lakih vozila, kao što su mjere za potporu postupnom ukidanju starijih vozila na društveno pravedan i ekološki prihvatljiv način;

Amandman 51

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.

Uredba (EU) 2019/631

Članak 14.a – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	U skladu s Preporukom Vijeća (EU)…/… [Preporuka Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti] države članice pozvane su da pripreme teritorijalne planove za pravednu tranziciju za svoju automobilsku industriju u bliskom dijalogu sa socijalnim partnerima kako bi se strukturne promjene usmjerile na društveno prihvatljiv način i izbjegli socijalni poremećaji.

Amandman 80

Prijedlog uredbe

Članak 1. –stavak 1. – točka 9.a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 14.aa (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9.a)

umeće se sljedeći članak:

„Članak 14.aa

Dodatne mjere za potporu potražnji za osobnim automobilima i lakim gospodarskim vozilima s nultim emisijama na tržištu Unije

Komisija do 28. veljače 2023. Europskom parlamentu i Vijeću predstavlja zakonodavni prijedlog za povećanje udjela vozila s nultim emisijama u javnim i korporativnim voznim parkovima lakih vozila kako bi do 2030. dosegnula 100 %. Taj prijedlog uključuje obvezno postizanje nulte stope emisija za vlasnike i operatore voznog parka poduzeća i javnog voznog parka, uzimajući pritom u obzir regionalne razlike.”

Amandman 53

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.a (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 14.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9a)	umeće se sljedeći članak 14.b:

„Članak 14.b

U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) Direktive (EU)…/… [Preinačena Direktiva o energetskoj učinkovitosti] države članice uzimaju u obzir načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu u odlukama o politikama, planiranju i ulaganju koje se odnose na uvođenje infrastrukture za punjenje i opskrbu alternativnim gorivima, među ostalim u pogledu energetske učinkovitosti od naftnog izvora do upravljača različitih tehnologija s nultim emisijama.”

Amandman 54

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9.b (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 14.ab (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9b)	Umeće se sljedeći članak 14.ab:

„Članak 14.ab

Dodatne mjere za potporu tranziciji prema osobnim automobilima i lakim gospodarskim vozilima s nultim emisijama na tržištu Unije

Do … [6 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 17. radi usklađivanja pravila o homologaciji za vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem pretvorenima u električni pogon akumulatora ili gorivnih ćelija kako bi se omogućila homologacija serija. Komisija također ocjenjuje uvođenje pravila za izračun ekvivalenta CO2 vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem pretvorenih u električni pogon akumulatora ili gorivih ćelija u kontekstu primjene ove Uredbe.”

Amandman 55

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – podtočka a

Uredba (EU) 2019/631

Članak 15. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Komisija 2028 . preispituje djelotvornost i učinak ove Uredbe na temelju dvogodišnjeg izvješćivanja te Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće s rezultatima preispitivanja.	1. Komisija do 2027 . detaljno preispituje djelotvornost i učinak ove Uredbe na temelju godišnjeg izvješćivanja te Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće s rezultatima preispitivanja.
Izvješću se po potrebi prilaže prijedlog izmjene ove Uredbe.	Izvješću se po potrebi prilaže prijedlog izmjene ove Uredbe.

Amandman 56

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – podtočka aa (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 15. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)	U članku 15. umeće se sljedeći stavak:

„1a. U preispitivanju iz stavka 1. Komisija također izvješćuje o emisijama CO2 tijekom životnog ciklusa novih osobnih automobila i novih lakih gospodarskih vozila na temelju metodologije utvrđene u članku 7. stavku 10. Izvješću se po potrebi prilaže zakonodavni prijedlog dopune ove Uredbe za rješavanje pitanja tih emisija.”

Amandman 57

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. – podtočka ba (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Članak 15. – stavak 6.

Tekst na snazi

Izmjena

(ba)	stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

6. Komisija do 31. prosinca 2020. preispituje Direktivu 1999/94/EZ uzimajući u obzir potrebu da se potrošačima pruže točne, pouzdane i usporedive informacije o potrošnji goriva, emisijama CO2 i emisijama onečišćivača zraka novih osobnih automobila koji se stavljaju na tržište te ocjenjuje mogućnosti uvođenja oznake ekonomičnosti potrošnje goriva i emisija CO2 za nova laka gospodarska vozila. Preispitivanju se, prema potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog.

„6. Komisija do [6 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] preispituje Direktivu 1999/94/EZ uzimajući u obzir potrebu da se potrošačima pruže točne, pouzdane i usporedive informacije o stvarnoj potrošnji goriva, emisijama CO2, emisijama onečišćivača zraka i energetskoj učinkovitosti novih osobnih automobila koji se stavljaju na tržište te ocjenjuje mogućnosti uvođenja oznake ekonomičnosti potrošnje goriva i emisija CO2 za nova laka gospodarska vozila.”

Amandman 60

Prijedlog uredbe

Prilog – stavak 1. – točka 1. – podtočka t

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – dio A – točka 6.3.1 – podstavci 1. i 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
ciljna vrijednost specifičnih emisija = specific emissions reference target ZLEV factor	ciljna vrijednost specifičnih emisija = specific emissions reference target
pri čemu je:	pri čemu je:
specific emissions reference target referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija za proizvođača utvrđena u skladu s točkom 6.2.1.;	specific emissions reference target referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija za proizvođača utvrđena u skladu s točkom 6.2.1.;
ZLEV factor (1 + y – x), osim ako je taj zbroj veći od 1,05 ili manji od 1,0 , u kojem slučaju je ZLEV factor određen kao 1,05 ili 1,0 , ovisno o slučaju;
pri čemu je:
y udio vozila s nultim i niskim emisijama u proizvođačevu voznom parku novih osobnih automobila izračunan kao ukupni broj novih vozila s nultim i niskim emisijama, od kojih se svako broji kao ZLEVspecific u skladu sa sljedećom formulom, podijeljen s ukupnim brojem novih osobnih automobila registriranih u relevantnoj kalendarskoj godini:
C4932022HR15010120220608HR0019.000115021501P9_TC1-COD(2020)0350Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 8. lipnja 2022. radi donošenja Uredbe (EU) 2022/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1862 u pogledu unosa u Schengenski informacijski sustav (SIS) upozorenja s informacijama o državljanima trećih zemalja u interesu Unije(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2022/1190.)C4932022HR33210120220609HR0027.000133313331P9_TC1-COD(2012)0060Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 9. lipnja 2022. radi donošenja Uredbe (EU) 2022/… Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu gospodarskih subjekata, robe i usluga iz trećih zemalja tržištu javne nabave Unije i tržištu koncesija Unije i o postupcima kojima se podupiru pregovori o pristupu gospodarskih subjekata, robe i usluga iz Unije tržištu javne nabave trećih zemalja i tržištu koncesija trećih zemalja (Instrument za međunarodnu nabavu – IMN)(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2022/1031.)
Za nove osobne automobile registrirane u državama članicama s udjelom vozila s nultim i niskim emisijama u njihovu voznom parku koji je manji od 60 % prosjeka Unije u 2017. i s manje od 1 000 novih vozila s nultim i niskim emisijama registriranih u 2017. (*) , ZLEVspecific do 2029. i uključujući 2029. izračunava se u skladu sa sljedećom formulom:
C4932022HR15010120220608HR0019.000115021501P9_TC1-COD(2020)0350Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 8. lipnja 2022. radi donošenja Uredbe (EU) 2022/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1862 u pogledu unosa u Schengenski informacijski sustav (SIS) upozorenja s informacijama o državljanima trećih zemalja u interesu Unije(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2022/1190.)C4932022HR33210120220609HR0027.000133313331P9_TC1-COD(2012)0060Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 9. lipnja 2022. radi donošenja Uredbe (EU) 2022/… Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu gospodarskih subjekata, robe i usluga iz trećih zemalja tržištu javne nabave Unije i tržištu koncesija Unije i o postupcima kojima se podupiru pregovori o pristupu gospodarskih subjekata, robe i usluga iz Unije tržištu javne nabave trećih zemalja i tržištu koncesija trećih zemalja (Instrument za međunarodnu nabavu – IMN)(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2022/1031.)
Ako udio vozila s nultim i niskim emisijama u voznom parku novih osobnih automobila registriranih u određenoj državi članici u jednoj godini u razdoblju od 2025. do 2028. premašuje 5 %, ta država članica ne ispunjava uvjete za primjenu multiplikatora od 1,85 u sljedećim godinama;
x 15 % u razdoblju od 2025. do 2029.

Amandman 78

Prijedlog uredbe

Prilog I. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – Dio B – točka 6.2.2

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)

točka 6.2.2. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.2

Referentne ciljne vrijednosti specifičnih emisija za razdoblje od 2030. do 2034.

referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2030 + α· (TM – TM0)

pri čemu je

EU fleet-wide target2030 kako je definiran u točki 6.1.3;

α a2030,L ako je prosječna ispitna masa novih lakih gospodarskih vozila proizvođača jednaka ili manja od vrijednosti TM0 i a 2030,H ako je prosječna ispitna masa novih lakih gospodarskih vozila proizvođača veća od vrijednosti TM0;

pri čemu je:

a2030,L

a2030,H

average emissions2021 kako je definirano u točki 6.2.1.

TM kako je definirano u točki 6.2.1.

TM0 kako je definirano u točki 6.2.1.”

(d)

točka 6.2.2. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.2

Referentne ciljne vrijednosti specifičnih emisija za razdoblje od 2030. do 2034.

referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2030 + α· (TM – TM0)

pri čemu je

EU fleet-wide target2030 kako je definiran u točki 6.1.2;

α a2030 ako je prosječna ispitna masa novih lakih gospodarskih vozila proizvođača jednaka ili manja od vrijednosti TM0 i a 2021 ako je prosječna ispitna masa novih lakih gospodarskih vozila proizvođača veća od vrijednosti TM0;

pri čemu je:

a2030

a2021 kako je definirano u točki 6.2.1.

average emissions2021 kako je definirano u točki 6.2.1.

TM kako je definirano u točki 6.2.1.

TM0 kako je definirano u točki 6.2.1.”

Amandman 79

Prijedlog uredbe

Prilog I. – stavak 1. – točka 2. – podtočka e

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – Dio B – točka 6.2.3

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)

dodaje se točka 6.2.3:

„6.2.3.

Referentne ciljne vrijednosti specifičnih emisija za razdoblje od 2035. nadalje

referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2035 + α· (TM – TM0)

pri čemu je

EU fleet-wide target2035kako je definiran u točki 6.1.3.;

α a2035 ,L ako je prosječna ispitna masa novih lakih gospodarskih vozila proizvođača jednaka ili manja od vrijednosti TM0 i a2035 ,H ako je prosječna ispitna masa novih lakih gospodarskih vozila proizvođača veća od vrijednosti TM0;

pri čemu je:

a2035,L

a2035,H

average emissions2021 kako je definirano u točki 6.2.1.

TM kako je definirano u točki 6.2.1.

TM0 kako je definirano u točki 6.2.1.”

(e)

dodaje se točka 6.2.3:

„6.2.3.

Referentne ciljne vrijednosti specifičnih emisija za razdoblje od 2035. nadalje

referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija = EU fleet-wide target2035 + α· (TM – TM0)

pri čemu je:

EU fleet-wide target2035kako je definiran u točki 6.1.3.;

α je a2035 ako je prosječna ispitna masa novih lakih gospodarskih vozila proizvođača jednaka ili manja od vrijednosti TM0 i a 2021 ako je prosječna ispitna masa novih lakih gospodarskih vozila proizvođača veća od vrijednosti TM0;

pri čemu:

a2035

a2021 kako je definirano u točki 6.2.1.

average emissions2021 kako je definirano u točki 6.2.1.

TM kako je definirano u točki 6.2.1.

TM0 kako je definirano u točki 6.2.1.”

Amandman 69

Prijedlog uredbe

Prilog – stavak 1. – točka 2. – podtočka ea (nova)

Uredba (EU) 2019/631

Prilog I. – dio B – točka 6.3.1

Tekst na snazi

Izmjena

(ea)	U stavku 1. podstavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

Specific emissions target = (specific emissions reference target – (øtargets – EU fleet-wide target2025)) · ZLEVfactor

Specific emissions target = (specific emissions reference target – (øtargets – EU fleet-wide target2025))

pri čemu je:

specific emissions reference target referentna ciljna vrijednost specifičnih emisija za proizvođača utvrđena u skladu s točkom 6.2.1.;

øtargets prosjek svih referentnih ciljnih vrijednosti specifičnih emisija utvrđenih u skladu s točkom 6.2.1., ponderiran na broj novih lakih gospodarskih vozila svakog pojedinačnog proizvođača;

ZLEV factor (1 + y – x), osim ako je taj zbroj veći od 1,05 ili manji od 1,0 , u kojem slučaju je ZLEV factor određen kao 1,05 ili 1,0 , ovisno o slučaju;

pri čemu je:

udio vozila s nultim i niskim emisijama u proizvođačevu voznom parku novih lakih gospodarskih vozila izračunan kao ukupni broj novih vozila s nultim i niskim emisijama, od kojih se svako broji kao ZLEVspecific u skladu sa sljedećom formulom, podijeljen s ukupnim brojem novih lakih gospodarskih vozila registriranih u relevantnoj kalendarskoj godini: [JEDNADŽBA]

x 15 %.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A9-0150/2022).

(23) Komunikacija Komisije – Europski zeleni plan, COM(2019)0640 od 11. prosinca 2019.

(24) Uredba (EU) […/…] od […] 2021. Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi), [SL L, …/… .].

(24) Uredba (EU) 2021/1119 od 30. lipnja 2021. Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi), [SL L 243, 9.7.2021., str. 1.].

(25) Uredba (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019.o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 443/2009 i (EU) br. 510/2011 (SL L 111, 25.4.2019., str. 13.).

(25a) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(26) Komunikacija Komisije – Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe, COM(2021) 350 final od 5. svibnja 2021.

(26) Komunikacija Komisije – Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe, COM(2021)0350 od 5. svibnja 2021.

(26a) Direktiva (EU) 2019/1161 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive 2009/33/EZ o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu (SL L 188, 12.7.2019., str. 116.).

(26b) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(26a) Direktiva 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih vozila u cestovnom prijevozu s ciljem podupiranja mobilnosti s niskom razinom emisija (SL L 120, 15.5.2009., str. 5.).

(27) Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.).

(27a) Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.).

(1a) Uredba Komisije (EU) 2017/1151 od 1. lipnja 2017. o dopuni Uredbe (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila, o izmjeni Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Komisije (EZ) br. 692/2008 i Uredbe Komisije (EU) br. 1230/2012 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 692/2008 (SL L 175, 7.7.2017., str. 1.).

(1a) Uredba Vijeća (EZ) br. 2157/2001 od 8. listopada 2001. o Statutu europskog društva (SE) (SL L 294, 10.11.2001., str. 1.).

(1a) Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.). ”

(1a) Provedbena uredba Komisije (EU) 2021/392 оd 4. ožujka 2021. o praćenju i izvješćivanju o podacima povezanim s emisijama CO2 iz osobnih automobila i lakih gospodarskih vozila na temelju Uredbe (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage provedbenih uredbi Komisije (EU) br. 1014/2010, (EU) br. 293/2012, (EU) 2017/1152 i (EU) 2017/1153 (SL L 77, 5.3.2021., str. 8.).

(1a) Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.).

(*) Udio vozila s nultim i niskim emisijama u voznom parku novih osobnih automobila određene države članice u 2017. računa se kao ukupan broj novih vozila s nultim i niskim emisijama registriranih u 2017., podijeljen s ukupnim brojem novih osobnih automobila registriranih u istoj godini.”;

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 493

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 65. 27. prosinca 2022.

	III Pripremni akti
	Europski parlament
	utorak, 7. lipnja 2022.
2022/C 493/16	Odluka Europskog parlamenta od 7. lipnja 2022. o imenovanju Margreet Fröberg članicom povjerenstva za odabir u skladu s člankom 14. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) (2022/2043(INS))	148
2022/C 493/17	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 7. lipnja 2022. o Nacrtu odluke Vijeća o produljenju Sporazuma o promicanju, pružanju i uporabi satelitskih navigacijskih sustava Galileo i GPS te povezanih aplikacija između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, te Sjedinjenih Američkih Država s druge strane (06531/2022 – C9-0147/2022 – 2022/0005(NLE))	149
	srijeda, 8. lipnja 2022.
2022/C 493/18	P9_TA(2022)0227 Jačanje mandata Europola: unos upozorenja u SIS ***I Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 8. lipnja 2022. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1862 o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima u pogledu Europolova unosa upozorenja (COM(2020)0791 – C9-0394/2020 – 2020/0350(COD)) P9_TC1-COD(2020)0350 Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 8. lipnja 2022. radi donošenja Uredbe (EU) 2022/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1862 u pogledu unosa u Schengenski informacijski sustav (SIS) upozorenja s informacijama o državljanima trećih zemalja u interesu Unije	150
2022/C 493/19	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 8. lipnja 2022. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Islamske Republike Mauritanije i protokola o provedbi tog Sporazuma (COM(2021)0589 – 12208/2021 – C9-0419/2021 – 2021/0300(NLE))	151
2022/C 493/20	Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 8. lipnja 2022. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Islamske Republike Mauritanije i protokola o provedbi tog Sporazuma (12208/2021 – C9-0419/2021 – 2021/0300M(NLE))	152
2022/C 493/21	Amandmani koje je donio Europski parlament 8. lipnja 2022. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ u pogledu doprinosa zrakoplovstva Unijinom cilju smanjenja emisija na razini cijeloga gospodarstva i o pravilnoj provedbi globalne tržišno utemeljene mjere (COM(2021)0552 – C9-0319/2021 – 2021/0207(COD))	158
2022/C 493/22	Amandmani koje je donio Europski parlament 8. lipnja 2022. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ u pogledu obavješćivanja o neutralizaciji s obzirom na globalnu tržišno utemeljenu mjeru za operatere zrakoplova sa sjedištem u Uniji (COM(2021)0567 – C9-0323/2021 – 2021/0204(COD))	198
2022/C 493/23	Amandmani koje je donio Europski parlament 8. lipnja 2022. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma (COM(2021)0555 – C9-0321/2021 – 2021/0200(COD))	202
2022/C 493/24	Amandmani koje je donio Europski parlament 8. lipnja 2022. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/841 u pogledu područja primjene, pojednostavnjenja pravila o usklađenosti, utvrđivanja ciljeva država članica za 2030. i obvezivanja na zajedničko postizanje klimatske neutralnosti do 2035. u sektoru korištenja zemljišta, šumarstva i poljoprivrede i Uredbe (EU) 2018/1999 u pogledu poboljšanja praćenja, izvješćivanja, praćenja napretka i preispitivanja (COM(2021)0554 – C9-0320/2021 – 2021/0201(COD))	232
2022/C 493/25	Amandmani koje je donio Europski parlament 8. lipnja 2022. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2019/631 u pogledu postrožavanja standardnih vrijednosti emisija CO2 za nova osobna vozila i nova laka gospodarska vozila u skladu s povećanjem klimatskih ambicija Unije (COM(2021)0556 – C9-0322/2021 – 2021/0197(COD))	295
	četvrtak, 9. lipnja 2022.
2022/C 493/26	P9_TA(2022)0241 Instrument za međunarodnu nabavu ***I Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 9. lipnja 2022. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu robe i usluga iz trećih zemalja unutarnjem tržištu javne nabave Unije i postupcima koji doprinose pregovorima o pristupu robe i usluga iz Unije tržištima javne nabave trećih zemalja (COM(2016)0034 – C9-0018/2016 – 2012/0060(COD)) P9_TC1-COD(2012)0060 Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 9. lipnja 2022. radi donošenja Uredbe (EU) 2022/… Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu gospodarskih subjekata, robe i usluga iz trećih zemalja tržištu javne nabave Unije i tržištu koncesija Unije i o postupcima kojima se podupiru pregovori o pristupu gospodarskih subjekata, robe i usluga iz Unije tržištu javne nabave trećih zemalja i tržištu koncesija trećih zemalja (Instrument za međunarodnu nabavu – IMN)	332

Sadržaj		Stranica

	EUROPSKI PARLAMENT ZASJEDANJE 2022.–2023. Dnevne sjednice od 6. do 9. lipnja 2022. USVOJENI TEKSTOVI	1

	I. Rezolucije, preporuke i mišljenja
	REZOLUCIJE
	Europski parlament
	utorak, 7. lipnja 2022.
2022/C 493/01	Rezolucija Europskog parlamenta od 7. lipnja 2022. o Izvješću Komisije o Turskoj za 2021. (2021/2250(INI))	2
2022/C 493/02	Rezolucija Europskog parlamenta od 7. lipnja 2022. o planu ESVD-a za klimatske promjene i obranu (2021/2102(INI))	19
2022/C 493/03	Rezolucija Europskog parlamenta od 7. lipnja 2022. o EU-u i sigurnosnim izazovima u indo-pacifičkoj regiji (2021/2232(INI))	32
2022/C 493/04	Rezolucija Europskog parlamenta od 7. lipnja 2022. o otocima i kohezijskoj politici: trenutačno stanje i budući izazovi (2021/2079(INI))	48
2022/C 493/05	Rezolucija Europskog parlamenta od 7. lipnja 2022. o provedbi članka 17. Uredbe o zajedničkoj ribarstvenoj politici (2021/2168(INI))	62
	srijeda, 8. lipnja 2022.
2022/C 493/06	Rezolucija Europskog parlamenta od 8. lipnja 2022. o sigurnosti u području Istočnog partnerstva i ulozi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (2021/2199(INI))	70
	četvrtak, 9. lipnja 2022.
2022/C 493/07	Rezolucija Europskog parlamenta od 9. lipnja 2022. o stanju ljudskih prava u Xinjiangu, uključujući policijske spise policije u Xinjiangu (2022/2700(RSP))	96
2022/C 493/08	Rezolucija Europskog parlamenta od 9. lipnja 2022. o instrumentalizaciji pravosuđa kao represivnog alata u Nikaragvi (2022/2701(RSP))	100
2022/C 493/09	Rezolucija Europskog parlamenta od 9. lipnja 2022. o kršenju slobode medija i sigurnosti novinara u Gruziji (2022/2702(RSP))	104
2022/C 493/10	Rezolucija Europskog parlamenta od 9. lipnja 2022. o vladavini prava i potencijalnom odobrenju poljskog nacionalnog plana za oporavak (Mehanizam za oporavak i otpornost) (2022/2703(RSP))	108
2022/C 493/11	Rezolucija Europskog parlamenta od 9. lipnja 2022. o pravu inicijative Parlamenta (2020/2132(INI))	112
2022/C 493/12	Rezolucija Europskog parlamenta od 9. lipnja 2022. o prijetnjama pravu na pobačaj u svijetu: moguće ukidanje prava na pobačaj u SAD-u od strane Vrhovnog suda (2022/2665(RSP))	120
2022/C 493/13	Rezolucija Europskog parlamenta od 9. lipnja 2022. o pozivu na sazivanje konvencije radi revizije Ugovorâ (2022/2705(RSP))	130
2022/C 493/14	Rezolucija Europskog parlamenta od 9. lipnja 2022. o novom trgovinskom instrumentu za zabranu proizvoda nastalih prisilnim radom (2022/2611(RSP))	132
	PREPORUKE
	Europski parlament
	srijeda, 8. lipnja 2022.
2022/C 493/15	Preporuka Europskog parlamenta Vijeću od 8. lipnja 2022. o preporuci Europskog parlamenta Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici EU-a nakon ruske ratne agresije na Ukrajinu (2022/2039(INI))	136