ODLUKA VIJEĆA

od 25. listopada 2022.

o imenovanju članova i zamjenikâ članova Savjetodavnog odbora za slobodu kretanja radnika za Dansku, Njemačku, Grčku, Hrvatsku, Italiju, Cipar, Luksemburg, Maltu i Portugal

(2022/C 481/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 492/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o slobodi kretanja radnika u Uniji (1), a posebno njezine članke 23. i 24.,

uzimajući u obzir popise kandidata koje su Vijeću podnijele vlade Danske, Njemačke, Grčke, Hrvatske, Italije, Cipra, Luksemburga, Malte i Portugala,

budući da:

(1)	Odlukom od 20. rujna 2022 (2). Vijeće je imenovalo članove i zamjenike članova Savjetodavnog odbora za slobodu kretanja radnika za razdoblje od 25. rujna 2022. do 24. rujna 2024.

(2)	Vlade Danske, Njemačke, Grčke, Hrvatske, Italije, Cipra, Luksemburga, Malte i Portugala podnijele su prijedloge za imenovanja za nekoliko mjesta koja treba popuniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

---

(1)  SL L 141, 27.5.2011., str. 1.

(2)  Odluka Vijeća od 20. rujna 2022. o imenovanju članova i zamjenikâ članova Savjetodavnog odbora za slobodu kretanja radnika (još nije objavljena u Službenom listu).

Tečajna lista eura (1)

16. prosinca 2022.

(2022/C 481/02)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0619
JPY	japanski jen	145,53
DKK	danska kruna	7,4379
GBP	funta sterlinga	0,87233
SEK	švedska kruna	11,0153
CHF	švicarski franak	0,9879
ISK	islandska kruna	150,10
NOK	norveška kruna	10,4833
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	24,262
HUF	mađarska forinta	407,10
PLN	poljski zlot	4,6925
RON	rumunjski novi leu	4,9213
TRY	turska lira	19,8039
AUD	australski dolar	1,5866
CAD	kanadski dolar	1,4506
HKD	hongkonški dolar	8,2632
NZD	novozelandski dolar	1,6687
SGD	singapurski dolar	1,4413
KRW	južnokorejski von	1 389,70
ZAR	južnoafrički rand	18,6708
CNY	kineski renminbi-juan	7,4037
HRK	hrvatska kuna	7,5385
IDR	indonezijska rupija	16 575,47
MYR	malezijski ringit	4,6984
PHP	filipinski pezo	58,967
RUB	ruski rubalj
THB	tajlandski baht	37,145
BRL	brazilski real	5,6233
MXN	meksički pezo	21,0634
INR	indijska rupija	87,8240

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10987 – BAIN CAPITAL / CAVERION)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 481/03)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10919 – APOLLO / ATLAS AIR WORLDWIDE HOLDINGS)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 481/04)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2022/C 481/05)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Rökt Vättersik”

EU br.: PDO-SE-02591 – 7.11.2019.

ZOI (X) ZOZP ( )

1.   Naziv(i) [ZOI-ja ili ZOZP-a]

„Rökt Vättersik”

2.   Država članica ili treća zemlja

Švedska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.    Vrsta proizvoda

Razred 1.7. Svježa riba, mekušci i rakovi te proizvodi dobiveni od njih

3.2.    Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Rökt Vättersik” je ozimica (Coregonus ssp.) iz jezera Vättern koja se dimi u pušnici.

„Rökt Vättersik” prodaje se nepakiran ili vakuumiran radi duljeg roka trajanja.

Ima sljedeća svojstva:

Veličina: obično od 0,3 do 0,6 kg, no ima i većih primjeraka.

Mast: 0,5–2,5 %. Sadržaj masti varira ovisno o mjestu ulova.

Vanjska boja: od tamne boje nugata s primjesom ljubičaste (leđa) i boje tamne kave s mlijekom s primjesom mjedi (trbuh) do svijetlog mjedenog sjaja.

Boja mesa: različite svijetle i tamnije nijanse tamnoljubičaste s primjesom boje nugata.

Konzistencija: meso ribe doima se gotovo kao da je kuhano i ugodno je čvrsto na ugriz.

Okus: iznimno slan i karakteristično dimljen okus, uz pomalo slatko-gorku notu katrana.

Miris: snažan, karakterističan miris dima.

3.3.    Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Ozimice se uglavnom hrane glacijalnim reliktnim malim rakovima (Mysis sp., Pallasea sp. i Pontoporeia sp.), ribljom ikrom, puževima, dagnjama, rakovima i malom ribom čije je prirodno stanište jezero Vättern.

Ozimica (Coregonus ssp.) iz jezera Vättern, poznata kao „Vättersik”.

3.4.    Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Svi proizvodni postupci, od ulova ribe koja je prirodno prisutna u jezeru Vättern do proizvodnje proizvoda „Rökt Vättersik” dimljenjem te ribe, moraju se provesti na zemljopisnom području opisanom u točki 4.

3.5.    Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6.    Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje proizvodnje proizvoda „Rökt Vättersik” obuhvaća jezero Vättern i okolno zemljište u krugu od 10 km od vodne linije pri uobičajenom vodostaju.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Povezanost zemljopisnog područja i svojstava proizvoda „Rökt Vättersik” temelji se na prirodnim uvjetima na zemljopisnom području i ljudskim čimbenicima.

Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti

Jezero Vättern, peto jezero po veličini u Europi, od današnjeg se Baltičkog mora odvojilo prije otprilike 8 000 godina, a njegova je površina od razine tog mora danas viša za 88,5 m.

Izolirano je od drugih vodnih sustava, pa se njegova populacija ozimice (Coregonus ssp.) razvila odvojeno od drugih populacija te vrste i sad se od njih genetski razlikuje.

Riječ je o tipičnom hladnovodnom jezeru (prosječna je temperatura vode približno 10 °C) siromašnom hranjivim tvarima čija je voda bistra (uz prozirnost vode od otprilike 15 m) i sporo se izmjenjuje (oko 60 godina).

Hladna voda dobro je stanište za tipične hladnovodne vrste, kao što je ozimica iz jezera Vättern, i glacijalne reliktne rakove koji su njezin glavni izvor hrane.

Zbog hladne jezerske vode siromašne hranjivim tvarima ozimica iz jezera Vättern ima krtije meso (sadržaj masti je od 0,5 do 2,5 %, ovisno o dobu godine i mjestu ulova) i manju masu (obično od 0,3 do 0,6 kg) od ozimice koja se lovi u drugim vodnim sustavima.

Zahvaljujući niskom sadržaju masti „Rökt Vättersik” ima izrazito čvrsto meso koje je ugodno čvrsto na ugriz, za razliku od drugih vrsta dimljene ribe koja je obično dostupna na tržištu. Usto, nizak sadržaj masti proizvodu „Rökt Vättersik” daje suptilniji i elegantniji okus u odnosu na druge uobičajene vrste dimljene ribe.

Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti

Proizvodnja dimljene ribe „Rökt Vättersik” iz povijesne je perspektive iznimno važna za stanovnike s područja jezera Vättern. Ribari su tradicionalno sami dimili i prodavali „Rökt Vättersik”. Iako se ta tradicija zadržala, danas ima i onih koji ili samo love ozimicu iz jezera Vättern ili je samo dime.

Lov i dimljenje ozimice tradicionalna je djelatnost koja se temelji na znanju o čimbenicima kao što su ponašanje ozimice iz jezera Vättern i postupak dimljenja krte ribe. To se znanje stjecalo generacijama i često se prenosilo u obiteljima.

Ozimica se može pronaći u različitim dijelovima jezera Vättern i na različitim dubinama, ovisno o čimbenicima kao što su dostupnost hrane i doba godine. U razdoblju od kolovoza do studenoga ozimica obitava u plitkoj vodi na dubini od najviše 30 metara, u blizini mrijestilišta. Od prosinca ozimica prelazi u sve dublju vodu, a do kraja veljače lovi se na dubini od 90 do 120 metara. U proljeće je u plićim dijelovima jezera Vättern dostupno više hrane, zbog čega se ozimica vraća onamo.

Ribari koji love ozimicu moraju poznavati obrasce njezinih sezonskih migracija u potrazi za hranom kako bi mogli odabrati ribolovna područja na jezeru na kojima postoji najveća vjerojatnost da će ozimica biti prisutna u određenom trenutku.

Kad se ozimica dimi, potrebno je voditi računa o brojnim čimbenicima kako bi se proizveo „Rökt Vättersik” karakterističnih svojstava. Postupak dimljenja mora se prilagoditi čimbenicima kao što su godišnje doba, vremenski uvjeti i tlak zraka. Ribolovno područje i ribolovno razdoblje (doba godine u kojem se ozimica lovi) također utječu na postupak dimljenja zbog razlika u sadržaju masti ribe.

Za svojstva gotovog proizvoda usto je izrazito važno poznavati posebne značajke svake pušnice, točnije znati koliko se dima u peći proizvodi i kako se on u njoj širi.

Budući da svaka pušnica ima drukčije značajke, postupak dimljenja u svakoj je od njih prilagođen. Ovisno o rasporedu u pušnici, ozimicu tijekom dimljenja katkad treba premještati kako bi ono bilo ujednačeno. Stvaranje dima u pušnici kontrolira se naizmjeničnom upotrebom sušenog i namočenog ili svježe posječenog drva.

Vrijeme potrebno za dimljenje ovisi o temperaturi (obično 70–80 °C) i stvaranju dima u pušnici. Radnik u pušnici procjenjuje je li dimljenje ozimice završeno tako što provjerava njezinu teksturu, miris i tvrdoću peraja.

Upućivanje na objavljenu specifikaciju proizvoda

https://www.livsmedelsverket.se/globalassets/foretag-regler-kontroll/livsmedelsinformation-markning-halsopastaenden/skyddade-beteckningar/ansokan_vattersik_2022_07_07.pdf

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2022/C 481/06)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Αφρίνα/Αfrina”

EU br.: PGI-GR-02822 – 6.12.2021.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1.   Naziv(i) [ZOI-ja ili ZOZP-a]

„Αφρίνα/Αfrina”

2.   Država članica ili treća zemlja

Grčka

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.    Vrsta proizvoda

Razred 2.6. Sol

3.2.    Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Αφρίνα/Αfrina” je cvijet soli koji se proizvodi isključivo u „bijeloj” slanoj močvari u Mesolongiju. Riječ je o neprerađenoj morskoj soli bez aditiva koja se nakon berbe ni na koji način ne obrađuje.

„Αφρίνα/Αfrina” se sastoji od sitnih, bijelih kristala natrijeva klorida koji se u povoljnim vremenskim uvjetima (vjetar, temperatura i sunčeva svjetlost) formiraju na slanoj površini bazena za kristalizaciju. Nije toliko slana kao obična sol i ima pomalo gorak okus zbog visokog sadržaja magnezija, zbog čega je idealna za sirova ili pečena jela te čak i deserte. Bogata je elementima u tragovima, tj. metalima iz morske vode, a posebno magnezijem (Mg).

„Αφρίνα/Αfrina” se bere isključivo ručno, a njezina organoleptička, fizikalna i kemijska svojstva navedena su u tablicama 1. i 2.

Tablica 1

Organoleptička i fizikalna svojstva

Izgled	Bijeli kristali
Okus	Slan
Miris	Bez mirisa
Granulometrija	> 3 mm 0 % 1–3 mm 45–55 % < 1 mm 45–55 %

Tablica 2

Kemijski sastav

Kemijski parametri	Sadržaj (%)
Vlaga	1,0 –5,0
Netopljiv u vodi	0,020 –0,120
Udio kalcija u suhoj tvari	0,010 –0,300
Udio magnezija u suhoj tvari	0,060 –0,300
Udio sulfata u suhoj tvari	0,200 –1,100
Udio natrijeva klorida u suhoj tvari	97,0 –99,5

3.3.    Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4.    Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Na zemljopisnom području provode se sljedeći postupci:

—	crpljenje morske vode,

—	kruženje crpljene vode u jezerima za isparavanje,

—	ulijevanje u bazene za kristalizaciju,

—

berba,

—	prirodno sušenje soli „Αφρίνα/Αfrina”.

3.5.    Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6.    Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Prema povijesnim, zemljopisnim i antropološkim kriterijima zemljopisno područje na kojem se proizvodi „Αφρίνα/Αfrina” nalazi se u općini Iera Polis Mesolongiou u regionalnoj jedinici Aitoloakarnania, koja pripada regiji Zapadna Grčka, a određeno je zemljopisnim granicama „bijele” slane močvare:

—	sjeverno od močvara Foinikia,

—	istočno-sjeveroistočno od stare državne ceste Mesolongi-Aitolikos,

—	zapadno od lagune Mesolongi,

—	južno-jugoistočno od općine Iera Polis Mesolongiou.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

„Αφρίνα/Αfrina” se proizvodi u laguni Mesolongi te je stekla izvrstan ugled i nadaleko je poznata u Grčkoj i inozemstvu. Ugled i svojstva tog proizvoda koji proizlaze iz njegova zemljopisnog podrijetla stoga su temelj njegove povezanosti sa zemljopisnim područjem.

Taj ugled uglavnom duguje teksturi i okusu koji nastaju zbog posebne mikroklime lagune Mesolongi i njezinih solana te tradicionalne ručne berbe, koja se tijekom godina gotovo uopće nije promijenila.

Solane Mesolongija idealno su proizvodno okruženje koje je zaštićeno Ramsarskom konvencijom i u okviru mreže Natura 2000. Ugledu proizvoda usto pridonose jedinstven ekosustav solana u Mesolongiju i proslavljenost lagune Mesolongi, Homerova „prelijepog jezera”. Profesor Christos Siasos (Agrinioculture, 2014.) opisuje Mesolongi kao „zemlju bijelog blaga”.

Aktivne površine solana (jezera za isparavanje i bazeni za kristalizaciju) glinene su jer je glina vodonepropusna. Morska voda kondenzira se u jezerima za isparavanje, a sol se kristalizira u bazenima. Bazeni za isparavanje cijelom svojom dužinom i širinom imaju ravnu površinu, tako da čak i mali valovi mogu nanositi sol „Αφρίνα/Αfrina” na rub bazena, odakle se ona zatim sakuplja.

Proizvodnja soli „Αφρίνα/Αfrina” zahtijeva stalno isparavanje i stalnu koncentraciju dostatne količine morske vode do točke u kojoj se sadržaj soli počinje kristalizirati. Ta se koncentracija postiže prirodnim putem zahvaljujući solarnoj energiji i prevladavajućoj mikroklimi, tj. brzini vjetra, temperaturi i relativnoj vlažnosti. Da bi se slana voda koncentrirala, potrebni su snažni vjetrovi i sunčeva svjetlost, osobito u ljetnom razdoblju, a u razdoblju formiranja soli ne smije biti padalina kako bi se sol kristalizirala.

Na površini velikih bazena za kristalizaciju nastaje tanak sloj kristala soli. Zapadni vjetrovi nanose površinski sloj tih kristala na istočnu stranu bazena, gdje se „Αφρίνα/Αfrina” na kraju sakuplja.

Važan je i ljudski čimbenik jer je stvaranju i održavanju ugleda tog proizvoda pridonio i tradicionalni postupak berbe, koji se tijekom godina gotovo uopće nije promijenio. Kvalificirani radnici sol „Αφρίνα/Αfrina” beru ručno služeći se drvenim pomagalima, a ujednačenost gotovog proizvoda postiže se zahvaljujući njihovoj osposobljenosti i iskustvu. Za prepoznavanje i odvajanje proizvoda potrebni su iskustvo i vještina. Ta se tradicionalna metoda prenosi s jedne generacije radnika u solani na drugu.

Zbog ručne berbe površinskih kristala soli proizvod se odlikuje visokom čistoćom bez imalo mulja (zato što kristali ne dolaze u dodir s dnom bazena za kristalizaciju) i prirodnom bijelom bojom. Stoga proizvod nije potrebno ispirati, što znači da ima veći sadržaj anorganskih soli, posebice topljivih magnezijevih soli. „Αφρίνα/Αfrina” zato ima veći sadržaj magnezija u odnosu na druge obične vrste soli i prerađene komercijalne soli, zbog čega ima poseban okus (pomalo gorak, manje slan) i idealna je za sirova ili pečena jela te čak i deserte.

Naziv „Αφρίνα/Αfrina” tradicionalno se upotrebljava za cvijet soli koji se proizvodi na području Mesolongija. Sama riječ „Αφρίνα/Αfrina”, koja potječe od riječi „afrós” (pjena), ukazuje na način proizvodnje tog proizvoda. U svojoj knjizi Mesolongi (1925.) K. A. Stasinopoulos napisao je: „U laguni se proizvodi i Afrina, skupocjena sol dobivena prirodnim isparavanjem. Lagani valovi koji zapljuskuju obale lagune stvaraju pjenu, a ona se kondenzira zahvaljujući toplini sunca i tako nastaje Afrina”.

Ugled proizvoda potvrđen je u brojnim povijesnim i bibliografskim zapisima.

Prvi povijesni zapisi u kojima se spominje „Αφρίνα/Αfrina” datiraju s početka prošlog stoljeća. U svojoj knjizi To alas (Sol) (1906.) K. A. Stasinopoulos napisao je da je „Afrina iz Mesolongija najbolja od svih soli dobivenih prirodnim isparavanjem i od svih ostalih grčkih soli”. Sol „Αφρίνα/Αfrina” poznata je po svojoj vrhunskoj kvaliteti i odličnom okusu te je bila vrlo tražena kao skupocjen dar (Mesolongi, K. A. Stasinopoulos, 1925.).

Stručnjaci su iznimno hvalili njezin okus i teksturu. Na primjer, u knjizi To alas (Sol) (1906.) K. A. Stasinopoulos napisao je: „pjena je bijela kao snijeg i prozračna kao eter”. Nadalje, profesor Christos Siasos (Agrinioculture, 2014.) navodi i sljedeća svojstva: „Povjetarac oko bazena za kristalizaciju stvara oblike nalik pahuljicama, a zatim se sol vadi iz bazena. Te pahuljice čine cvijet soli koji se u ovoj regiji zove Afrina. Afrina se bere ručno. Smatra se najboljom i najukusnijom soli. Ima karakterističnu teksturu, topi se u ustima i izaziva eksploziju okusa”.

U svojoj nagrađivanoj knjizi Speak the Mesolongi dialect (Dijalekt Mesolongija, 1979.), koja sadržava oko 2000 lokalnih riječi i izraza, autorica Akakia Kordosi iz Mesolongija napisala je: „Afrina: pjena od soli”.

U svojoj knjizi SALT – Salt in European history and culture (SOL – sol u europskoj povijesti i kulturi, 1997.) Theodora Petanidou, profesorica na Egejskom sveučilištu, napisala je da je „Afrina tradicionalan naziv na području Mesolongija za veoma malu količinu kristala soli koji se formiraju na slanoj površini”.

Suvremeni tiskani i internetski izvori, radio i televizija te specijalizirane kulinarske emisije održavaju i jačaju poseban ugled i priznatost tog proizvoda.

Sol „Αφρίνα/Αfrina” upotrebljavaju brojni poznati kuhari. Na primjer, mladi kuhar Nikos Billis upotrijebio ju je u jelu za koje je osvojio nagradu na natjecanju San Pellegrino, na kojem je predstavljao mediteranske zemlje (Gastronomos, 2016.). U svojim jelima sol „Αφρίνα/Αfrina” također upotrebljavaju Stelios Parliaros, George Calombaris, Sotiris Kontizas, Argyros Barbarigos i drugi.

Važno je spomenuti da je prvi Muzej soli u Grčkoj osnovan 2019. u Tourlidi u Mesolongiju, što potvrđuje ugled tog područja i njegovu blisku povezanost sa solju.

U novije se vrijeme izvrsna kvaliteta soli „Αφρίνα/Αfrina” redovito prepoznaje. Nije slučajno da su joj dodijeljene dvije nagrade na međunarodnim natjecanjima u hrani i okusima, i to srebrna medalja 2016. na natjecanju u hrani i piću Olymp Awards, koje se održava u Ateni, i priznanje na dodjeli nagrada Great Taste održanoj 2020. u Londonu. Valja napomenuti i da je „Αφρίνα/Αfrina” odabrana kao prigodan dar za čelnike na sastanku na vrhu južnih zemalja EU-a održanog 2016. u Ateni.

Upućivanje na objavu specifikacije

http://www.minagric.gr/images/stories/docs/agrotis/POP-PGE/2021/prodiagrafes_afrina280622.pdf

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.