Pokretanje postupka

(Predmet M.10433 – VIVENDI / LAGARDERE)

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 471/01)

Dana 30. studenoga 2022. Komisija je odlučila pokrenuti postupak u navedenom predmetu nakon što je utvrdila da prijavljena koncentracija potiče ozbiljne sumnje povezane sa svojom sukladnosti s unutarnjim tržištem. Pokretanjem postupka otvara se druga faza istrage povezane s prijavljenom koncentracijom kojom se ne dovodi u pitanje konačna odluka o predmetu. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (c) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Kako bi Komisija za vrijeme postupka u potpunosti uzela u obzir očitovanja, treba ih dostaviti Komisiji najkasnije 15 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Komisiji telefaksom (+32 22964301), porukom e-pošte na COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom, pri čemu je potrebno naznačiti referentni broj. M.10433 – VIVENDI / LAGARDERE, na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10934 – VINCI ENERGIES / KONTRON IT SERVICE COMPANIES)

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 471/02)

Dana 16. studenoga 2022. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32022M10934. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10912 – CD&R / ATALIAN)

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 471/03)

Dana 24. studenoga 2022. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32022M10912. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10956 – AURELIUS INVESTMENT LUX SEVEN / SAPPI FINLAND ONE / SAPPI FINLAND OPERATIONS / SAPPI MAASTRICHT REAL ESTATE / SAPPI STOCKSTADT)

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 471/04)

Dana 1. prosinca 2022. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32022M10956. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10929 – GENERALI REAL ESTATE / MUNICH RE / SAXON LAND)

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 471/05)

Dana 5. prosinca 2022. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32022M10929. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10580 – SE AG / SEC / SEPG)

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 471/06)

Dana 6. prosinca 2022. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32022M10580. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Tečajna lista eura (1)

9. prosinca 2022.

(2022/C 471/07)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0559
JPY	japanski jen	143,30
DKK	danska kruna	7,4379
GBP	funta sterlinga	0,85950
SEK	švedska kruna	10,9188
CHF	švicarski franak	0,9856
ISK	islandska kruna	149,50
NOK	norveška kruna	10,5345
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	24,293
HUF	mađarska forinta	417,53
PLN	poljski zlot	4,6869
RON	rumunjski novi leu	4,9224
TRY	turska lira	19,6872
AUD	australski dolar	1,5553
CAD	kanadski dolar	1,4380
HKD	hongkonški dolar	8,2169
NZD	novozelandski dolar	1,6482
SGD	singapurski dolar	1,4260
KRW	južnokorejski von	1 373,94
ZAR	južnoafrički rand	18,2358
CNY	kineski renminbi-juan	7,3475
HRK	hrvatska kuna	7,5550
IDR	indonezijska rupija	16 453,46
MYR	malezijski ringit	4,6512
PHP	filipinski pezo	58,470
RUB	ruski rubalj
THB	tajlandski baht	36,656
BRL	brazilski real	5,5457
MXN	meksički pezo	20,8490
INR	indijska rupija	86,9535

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

ODLUKA KOMISIJE

оd 7. prosinca 2022.

o osnivanju Komisijine stručne skupine za javno zdravlje i stavljanju izvan snage Odluke Komisije o osnivanju stručne skupine Komisije „Upravljačka skupina za promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima”

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 471/08)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 168. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije djelovanje Unije, kojim se dopunjuju nacionalne politike, trebalo bi biti usmjereno na poboljšanje javnog zdravlja, sprečavanje tjelesnih i duševnih bolesti i oboljenja te otklanjanje uzroka prijetnji tjelesnom i duševnom zdravlju. Na temelju članka 168. stavka 2. Ugovora, od država članica zahtijeva se da u dogovoru s Komisijom međusobno koordiniraju svoje politike i programe u područjima iz stavka 1. tog članka. Komisija, u bliskom kontaktu s državama članicama, može poduzeti sve inicijative koje su korisne za promicanje takve koordinacije, prije svega inicijative usmjerene na utvrđivanje smjernica i pokazatelja te organizaciju razmjene primjera najbolje prakse.

(2)

Iskustvo i rezultati ostvareni u okviru stručne skupine Komisije „Upravljačka skupina za promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima” pokazali su da razmjena i primjena najboljih primjera iz prakse te bolja koordinacija djelovanja među državama članicama može pridonijeti smanjenju tereta koji Uniji predstavljaju nezarazne bolesti.

(3)

U toj stručnoj skupini Komisija je blisko surađivala s državama članicama na razvoju mjera i politika koje im mogu pomoći u postizanju ciljeva održivog razvoja, prije svega cilja održivog razvoja br. 3 „Osigurati zdravlje svima i promicati dobrobit u svakoj životnoj dobi”. Taj je rad u skladu s Komunikacijom Komisije „Budući koraci za održivu europsku budućnost – Europske mjere za održivost” (1). Ciljevi održivog razvoja i dalje će usmjeravati djelovanja u području javnog zdravlja.

(4)

Od osnivanja te stručne skupine Unija se suočava s drugim ozbiljnim izazovima u području javnog zdravlja, kao što su oni povezani sa zaraznim bolestima, uključujući HIV/AIDS, tuberkulozu i hepatitis, te s njima povezanim izazovima u pogledu cijepljenja i antimikrobne otpornosti. Stoga je nužno da koordinacija više ne bude ograničena na promicanje zdravlja, prevenciju bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima, već da se proširi na te važne nove izazove u području javnog zdravlja.

(5)	U sklopu svoje misije nova stručna skupina trebala bi daljnjom potporom razmjeni i provedbi najboljih primjera iz prakse dopuniti rad Odbora za zdravstvenu sigurnost, osnovanog Odlukom br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(6)

Nova stručna skupina za javno zdravlje radit će na područjima koja se ne preklapaju s radom Odbora za zdravstvenu sigurnost, osnovanog Odlukom br. 1082/2013/EU. Odbor za zdravstvenu sigurnost djeluje u području pripravnosti i odgovora na krizu, dok će nova stručna skupina za javno zdravlje savjetovati Komisiju o razvoju politika i prijenosu najboljih primjera iz prakse povezanih s velikim izazovima u području javnog zdravlja, uključujući nezarazne bolesti i zarazne bolesti kao što su HIV/AIDS, tuberkuloza i hepatitis, cijepljenje i antimikrobna otpornost, u cilju bolje koordinacije među državama članicama.

(7)

Budući da postoje aktivnosti koje izlaze iz djelokruga postojeće stručne skupine, koja je usmjerena samo na nezarazne bolesti, potrebno je osnovati novu stručnu skupinu u području javnog zdravlja i definirati njezine zadaće i strukturu u skladu s Odlukom Komisije C (2016) 3301 o uspostavi horizontalnih pravila o osnivanju i radu stručnih skupina Komisije. Područje djelovanja te stručne skupine ne bi trebalo obuhvaćati samo nezarazne bolesti, već bi ga trebalo proširiti na te izazove za javno zdravlje.

(8)	Skupinu bi trebala činiti tijela država članica.

(9)	Trebalo bi utvrditi pravila o otkrivanju informacija od strane članova skupine.

(10)	Osobne podatke trebalo bi obrađivati u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (3) (Opća uredba o zaštiti podataka), koja se primjenjuje na države članice.

(11)

Odluku Komisije o osnivanju „Upravljačke skupine za promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima” (4) trebalo bi staviti izvan snage i tu bi skupinu trebalo zamijeniti novom skupinom osnovanom u skladu s ovom Odlukom kako bi razvila mjere i inicijative, promicala koordinaciju među državama članicama, pokušala riješiti glavne izazove u području javnog zdravlja u Uniji, kao što su oni povezani sa zaraznim bolestima, među ostalima HIV/AIDS, tuberkuloza i hepatitis, te povezane izazove, uključujući cijepljenje i antimikrobnu otpornost, a ne da bude ograničena na nezarazne bolesti.

(12)	Primjereno je odrediti razdoblje primjene ove Odluke, koje bi trebalo trajati pet godina. Komisija bi nakon evaluacije rada i rezultata stručne skupine za javno zdravlje trebala pravodobno razmotriti potrebu za produljenjem razdoblja za podnošenje zahtjeva,

ODLUČILA JE:

---

(1)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Budući koraci za održivu europsku budućnost – Europske mjere za održivost (COM(2016) 739 final, 22. studenoga 2016..).

(2)  Odluka br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 2119/98/EZ (SL L 293, 5.11.2013., str. 1.).

(3)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(4)  Odluka Komisije оd 17. srpnja 2018. o osnivanju stručne skupine Komisije „Upravljačka skupina za promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima” i stavljanju izvan snage Odluke o osnivanju stručne skupine Komisije za rijetke bolesti i Odluke o osnivanju stručne skupine Komisije za nadzor raka (SL C 251, 18.7.2018., str. 9.).

(5)  Odluka Komisije C(2016) 3301.

(6)  Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/443 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (SL L 72, 17.3.2015., str. 41.).

(7)  Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).

(8)  Te iznimke služe zaštiti javne sigurnosti, vojnih poslova, međunarodnih odnosa, financijske, monetarne ili gospodarske politike, privatnosti i integriteta pojedinca, poslovnih interesa, sudskih postupaka i pravnih savjeta, inspekcija/istraga/revizija i postupka donošenja odluka institucije.

(9)  Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(10)  Odluka Komisije (C(2018) 4492).

Tematsko izvješće 25/2022 „Provjera podataka o bruto nacionalnom dohotku za financiranje proračuna EU-a”

(2022/C 471/09)

Europski revizorski sud objavio je tematsko izvješće 25/2022: „Provjera podataka o bruto nacionalnom dohotku za financiranje proračuna EU-a – O rizicima u području sastavljanja podataka općenito se vodi računa, ali ima prostora da se dodatno poradi na utvrđivanju prioritetnih mjera”.

Izvješće možete pregledati ili preuzeti na internetskim stranicama Europskog revizorskog suda: https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=62634

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10937 - EDF DEUTSCHLAND / HAZWEI / HYPION MOTION NEUMÜNSTER JV)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 471/10)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2022/C 471/11)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1)

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„Colinele Dobrogei”

PGI-RO-A0612-AM03

Datum obavijesti: 28. rujna 2022.

OPIS I OBRAZLOŽENJE ODOBRENE IZMJENE

1.   Izmjena zemljopisnog područja proizvodnje uvrštenjem novih mjesta

Tražimo da se u razgraničeno područje za proizvodnju vina sa ZOZP-om Colinele Dobrogei uvrsti općina Baia, koja obuhvaća selo Baia u okrugu Tulcea.

Baia se nalazi na jugoistoku okruga Tulcea te graniči s općinama Stejaru na sjeveru, Beidaud na jugozapadu, Ceamurlia de Jos na istoku i okrugom Constanța na jugu. Nalazi se 57 km od središta okruga Tulcee te 20 km od Babadaga, koji je obuhvaćen razgraničenim područjem proizvodnje tog ZOZP-a.

Okolišni i pedoklimatski uvjeti općine/sela Baia slični su uvjetima na području ZOZP-a Colinele Dobrogei zbog smještaja unutar administrativnog područja i neposredne blizine gradova i sela koji su obuhvaćeni oznakom zemljopisnog podrijetla pod kojom se trenutačno proizvode kvalitetna vina.

Zahvaljujući klimatskim uvjetima u općini Baia, sunčevu zračenju i svjetlosnoj energiji potrebnoj za sintezu organskih tvari, u grožđu i moštu nastaje visoka koncentracija šećera. Zbog toga su mirna vina zaokružena i raskošna, a istodobno svježa, slamnatožute do žute boje sa zelenim nijansama, cvjetnih (bazga, akacija) i voćnih (egzotično voće) aroma te složenih mirisnih i organoleptičkih svojstava koja su slična svojstvima mirnih vina s oznakom zemljopisnog podrijetla Colinele Dobrogei.

Mijenjaju se poglavlje III. specifikacije i točka 6. jedinstvenog dokumenta.

2.   Dodavanje tehnoloških praksi za proizvodnju određenih vrsta vina

U specifikaciju su dodani određeni uvjeti koji se odnose na tehnološke prakse (postupke) čiji je ishod vinifikacija bijelih vina od crnog grožđa, mirnih ružičastih vina od bijelog grožđa i mirnih narančastih vina od bijelog grožđa (postupak maceracije na kožici u moštu bijelog grožđa).

Zbog novih trendova u konzumaciji i popularnosti ružičastih vina u čijoj se proizvodnji upotrebljavaju razne tehnološke prakse raste interes za te vrste mirnog vina.

Mijenjaju se poglavlje X. specifikacije i točka 5.1. jedinstvenog dokumenta.

3.   Uvođenje novih sorti vinove loze kao glavnih sorti za proizvodnju

U specifikaciju se dodaju nove sorte vinove loze za proizvodnju vina, tj. sorte Crâmpoșie selecționată, Busuioacă de Bohotin i Băbească gri.

Crâmpoșie selecționată – rumunjska sorta grožđa koja se uzgaja na području Dobrudže.

Područje ZOZP-a „Colinele Dobrogei” prikladno je za kasne berbe i omogućuje potpuno zrenje sorti grožđa s debelom kožicom kao što je Crâmpoșie selecționată kako bi se dobila voćna i uravnotežena vina svježeg mirisa i bukea te voćnih (kruška, zelena jabuka) i katkad cvjetnih okusnih nota, postojanog okusa, s natruhama agruma i mineralnosti. Boja vina može biti žuta s kristalnim sjajem i nježnim zelenkastim nijansama.

U grožđu sorte Busuioacă de Bohotin nakupljaju se velike količine šećera zbog kojih raste kvalitativan aromatski sadržaj svojstven sorti Busuioacă. Razvojem vina nastaje svjetloružičasta boja s ružičastim nijansama, aromama jagode, šumske jagode, intenzivnog voćnog okusa srednje kiselosti.

Băbească gri – rumunjska sorta grožđa od koje se dobiva vino s notama svježeg cvijeća i voća, zelenih jabuka te blagom naznakom bagremova meda i saća. Vina mogu imati naznake žućkastobijele, zelenkastožute ili ružičaste boje nakon kratke maceracije grožđa.

Mijenjaju se poglavlje IV. specifikacije i točke 4. i 7. jedinstvenog dokumenta.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv(i)

Colinele Dobrogei

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla:

ZOZP – Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.   Opis vina

–

1.   Bijela i ružičasta vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Bijela i ružičasta vina

Boja: zelenkastožuta, katkad prema zlatnoj, slamnatožuta te blago do srednje ružičasta boja lososa. Miris i okus: aroma svježe pokošenog sijena i cvijeta akacije, buke s naznakama slatkog badema; dobra zasićenost šećerima daje vinima pun okus i zaobljen karakter s notama breskve, marelice i manga; okus je uravnotežen te se punoća ne ističe; miris vina sadržava note livadnog cvijeća, meda, prepečenca i ruža, uz blagu nijansu agruma tipičnu za aromatične sorte te postojane note saća u starim vinima (kod aromatičnih sorti).

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)	15,00
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	10,00
Najmanja ukupna kiselost:	3,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	200

2.   Crna vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Crna vina

Boja: rubin crvena, granatnocrvena, ljubičastocrvena, tamnocrvena. Miris i okus: kako intenzitet boje jača, tako se razvijaju svježe arome šumskog voća, nijanse šljive, baršunast okus i kremasta tekstura, arome svježe maline, crvenog ribiza, brusnice, višnje, klinčića, kupina i borovnica; vina imaju taninsku strukturu i karakter, razvijeni buke borovnica i klinčića s notama papra/začina, vanilije (kod vina koja kratko dozrijevaju) i crnih trešanja te su optimalne kiselosti; pogodna su za starenje u hrastovim bačvama.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)	15,00
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	10,00
Najmanja ukupna kiselost:	3,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	20
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)	150

5.   Enološki postupci

5.1.    Posebni enološki postupci

1.

Proizvodnja izvan razgraničenog područja Relevantno ograničenje u proizvodnji vina Vina sa ZOZP-om „Colinele Dobrogei” mogu se proizvoditi i na području u blizini razgraničenog područja, unutar iste administrativne jedinice, unutar susjedne administrativne jedinice ili na susjednim područjima s oznakama zemljopisnog podrijetla. To je odstupanje potrebno prijaviti Nacionalnom uredu za vinovu lozu i vino (ONVPV) 48 sati prije njegove primjene.

2.	Postupak proizvodnje Poseban enološki postupak Dopušteno je miješanje. Mora se provoditi u skladu s važećim zakonodavstvom.

3.	Enološki postupak Poseban enološki postupak Ružičasta vina mogu se proizvoditi i od sorti grožđa koje se upotrebljavaju za proizvodnju crnog vina, i to primjenom tehnike kratke maceracije uz očuvanje svojstava sorte ili sorti upotrijebljenih za proizvodnju crnih vina.

4.

Enološki postupak Poseban enološki postupak Proizvodnja bijelog vina od crnih sorti Mnogi proizvođači namjeravaju uvesti tehnologije za zadržavanje aromatskog potencijala sorti kao što je proizvodnja bijelih vina od crnog grožđa, koja se nazivaju „blanc de noirs”. Ta metoda proizvodnje bijelih vina od crnog grožđa omogućuje zadržavanje potencijala sorti, pa se dobivaju svijetla, snažna vina blagog biljnog okusa, kojim dominiraju nježne arome kupina, lipe, grejpa i žutih šljiva. Kiselost poboljšava svježinu vina. Mirno ružičasto vino od bijelog grožđa – grožđe sorti Pinot Gris i Băbească Gri ima kožice u nijansama ljubičaste, ljubičastosive i sivkastoplave boje, a kod sorte Traminer Roz kožica je bisernoružičasta i sivkastoružičasta. Te sorte daju vina u nijansama žućkastobijele i slamnatožute do ružičaste boje. Ovisno o odluci proizvođača vina, mogu se proizvoditi mirna bijela vina i ružičasta vina dobivena maceracijom. Mirno narančasto vino od bijelog grožđa Tehnologija proizvodnje tog vina uključuje postupak maceracije na kožicama u moštu bijelog grožđa, čije trajanje ovisi o nijansi boje koju vinar želi postići na konačnom proizvodu. Boja: jantarnožuta/jantarna, složene strukture i mirisnog bukea cvjetova lipe, meda, narančine kore i sušenog voća. Okus: bogat, zaokružen, vrlo izražene kiselosti koju naglašava intenzivna mineralnost.

5.2.    Najveći prinosi

1.	Sorte Petit Verdot i Sangiovese 14 000 kilograma grožđa po hektaru

2.	Sorta Viognier 14 500 kilograma grožđa po hektaru

3.	Sorte Negru de Drăgășani, Crâmpoșie selecționată i Băbească gri 15 000 kilograma grožđa po hektaru

4.	Sorte Cabernet Sauvignon, Malbec i Mourvèdre 15 400 kilograma grožđa po hektaru

5.	Sorta Busuioacă de Bohotin 16 000 kilograma grožđa po hektaru

6.	Sorte Chardonnay i Pinot Gris 16 300 kilograma grožđa po hektaru

7.	Sorta Semillon 16 600 kilograma grožđa po hektaru

8.	Sorte Muscat Ottonel, Pinot Noir, Syrah, Burgund mare i Băbească Neagră 17 100 kilograma grožđa po hektaru

9.	Sorte Sauvignon, Riesling italian, Riesling de Rhin, Merlot, Fetească Neagră, Fetească Regală, Fetească Albă i Tămâioasă Românească 18 000 kilograma grožđa po hektaru

10.	Sorte Traminer aromat, Traminer roz, Crâmpoșie, Columna, Aligoté, Iordană, Aromat de Iași i Rkațiteli 18 000 kilograma grožđa po hektaru

11.	Sorte Saint Emilion, Novac, Mamaia, Cristina i Alicante Bouschet 18 000 kilograma grožđa po hektaru

12.	Petit Verdot i Sangiovese 105 hektolitara po hektaru

13.	Viognier 109 hektolitara po hektaru

14.	Negru de Drăgășani, Crâmpoșie selecționată i Băbească gri 112 hektolitara po hektaru

15.	Cabernet Sauvignon, Malbec i Mourvèdre 115 hektolitara po hektaru

16.	Busuioaca de Bohotin 120 hektolitara po hektaru

17.	Chardonnay i Pinot Gris 122 hektolitra po hektaru

18.	Semillon 124 hektolitra po hektaru

19.	Muscat Ottonel, Pinot Noir, Syrah, Burgund mare i Băbească Neagră 128 hektolitara po hektaru

20.	Sauvignon, Riesling Italian, Riesling de Rhin, Merlot, Fetească Neagră, Fetească Regală, Fetească Albă i Tămâioasă Românească 135 hektolitara po hektaru

21.	Traminer roz, Traminer aromat, Crâmpoşie, Columna, Aligoté, Iordană, Aromat de Iaşi i Rkaţiteli 135 hektolitara po hektaru

22.	Saint Emilion, Novac, Mamaia, Cristina i Alicante Bouschet 135 hektolitara po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Okrug Constanța:

grad Murfatlar – Murfatlar, Siminoc,

općina Valu lui Traian – selo Valu lui Traian,

općina Poarta Albă – sela Poarta Albă i Nazarcea,

grad Ovidiu – općina Ovidiu, selo Poiana,

općina Ciocârlia – selo Ciocârlia,

grad Medgidia – Medgidia, Remus Opreanu, Valea Dacilor,

općina Castelu – sela Castelu, Cuza Vodă, Nisipari,

općina Siliștea – selo Siliștea,

općina Tortoman – selo Tortoman,

općina Peștera – sela Peștera, Ivrinezu Mic,

općina Mircea Voda – sela Mircea Voda, Satu Nou, Țibrinu, Saligny, Stefan cel Mare, Gherghina,

općina Adamclisi – sela Adamclisi, Abrud, Hațeg, Urluia, Zorile,

grad Cernavodă – općina Cernavodă,

općina Seimeni – selo Seimeni, Seimenii Mici,

općina Rasova – sela Rasova, Cochirleni,

općina Mihai Viteazu – sela Mihai Viteazu, Sinoie,

općina Istria – sela Istria, Nuntași,

općina Cogealac – sela Cogealac, Tariverde, Fântânele,

grad Mangalia,

grad Hârșova,

općina Chirnogeni – selo Chirnogeni,

općina 23 August – selo 23 August,

općina Horia – sela Horia, Tichilești,

općina Crucea – selo Crucea,

općina Topalu – selo Topalu,

općina Ciobanu – selo Ciobanu,

općina Gârliciu – selo Gârliciu,

općina Saraiu – selo Saraiu,

općina Cobadin – selo Viișoara.

Okrug Tulcea:

grad Babadag,

općina Sarichioi – sela Enisala, Visterna, Zebil, Sabangia,

općina Valea Nucarilor – sela Valea Nucarilor, Agighiol, Iazurile,

grad Tulcea,

općina Ostrov – sela Ostrov, Piatra,

općina Somova – sela Somova, Mineri, Parcheș,

općina Niculițel – selo Niculițel,

općina Izvoarele – sela Izvoarele, Alba,

općina Valea Teilor – selo Valea Teilor,

općina Frecăţei – sela Teliţa, Poşta,

grad Isacea,

općina Luncavița – selo Luncavița,

općina Văcăreni – selo Văcăreni,

općina Jijila – selo Jijila,

grad Măcin,

općina Greci selo Greci,

općina Cerna selo Cerna,

općina Carcaliu – selo Carcaliu,

općina Baia – selo Baia.

7.   Sorte vinove loze

Alicante Bouschet N – Alicante Henri Bouschet

Aligoté B – Plant de trois, Plant gris, Vert blanc, Troyen blanc

Aromat de Iași B

Burgund Mare N – Grosser burgunder, Grossburgunder, Blaufrankisch, Kekfrankos, Frankovka, Limberger

Busuioacă de Bohotin Rs – Schwarzer Muscat, Muscat fioletovâi, Muscat violet cyperus, Tămâioasă violetă

Babeasca gri G

Băbească neagră N – Grossmuttertraube, Hexentraube, Crăcana, Rară neagră, Căldărușă, Serecsia

Cabernet Sauvignon N – Petit Vidure, Burdeos tinto

Chardonnay B – Gentil blanc, Pinot blanc Chardonnay

Columna B

Cristina N

Crâmpoșie B

Crâmpoşie selecţionată B

Fetească albă B – Păsărească albă, Poama fetei, Mädchentraube, Leanyka, Leanka

Fetească neagră N – Schwarze Mädchentraube, Poama fetei neagră, Păsărească neagră, Coada rândunicii

Fetească regală B – Königliche Mädchentraube, Königsast, Kiralyleanka, Dănășană, Galbenă de Ardeal

Iordană B – Iordovană, Iordan

Malbec N – Cotes rouges, Pied de Perdrix, Plant d’Arles

Mamaia N

Merlot N – Bigney rouge

Mourvedre N

Muscat Ottonel B – Muscat Ottonel blanc

Negru de Drăgășani N

Novac N

Petit Verdot N

Pinot Gris G – Affumé, Grauer Burgunder, Grauburgunder, Grauer Mönch, Pinot cendré, Pinot Grigio, Ruländer

Pinot noir N – Blauer Spätburgunder, Burgund mic, Burgunder roter, Klăvner Morillon Noir

Riesling de Rhin B – Weisser Riesling, White Riesling

Riesling italian B – Olasz Riesling, Olaszriesling, Welschriesling

Rkatiteli B – Dedali Rkatiteli, Korolioc Rkatiteli

Saint Emilion B – Trebbiano Toscano, Ugni blanc

Sangiovese N – Brunello di Montalcino, Morellino

Sauvignon B – Sauvignon verde

Syrah N – Shiraz, Petit Syrah

Semillon B – Semillon blanc

Traminer Rose Rs – Rosetraminer, Savagnin Rose, Gewürztraminer

Traminer aromat alb B

Tămâioasă românească B – Rumänische Weihrauchtraube, Tamianka

Viognier B – Petit Vionnier, Viogne, Galopine, Vugava bijela

8.   Opis povezanosti

8.1.    Pojedinosti o zemljopisnom području

Područje obuhvaća regiju Dobrudžu u jugoistočnoj Rumunjskoj, a razgraničeno je donjim tokom Dunava (na zapadu i sjeveru), Crnim morem (na istoku) te granicom s Bugarskom (na jugu). Na njemu prevladavaju forme reljefa kao što su visoravni na podlozi lesa, a ekološki i pedoklimatski uvjeti klasificirani su u kategorije stepe i šumske stepe. Svaki od tih elemenata pridonosi stvaranju ekološkog okruženja koje pogoduje uzgoju vinove loze.

Većina vinograda nalazi se na geološkoj podlozi lesa (debljine 3–40 m), koja djelomično prekriva čvrste i stare stijene (predpaleozoik, paleozoik, mezozoik i tercijar), autohtone ili razmještene.

U sjevernoj Dobrudži prevladava gorje (brdsko područje sa zaštićenim depresijama, na nadmorskoj visini 100–467 m), dok je krajolik južne Dobrudže strukturna pločasta visoravan (ispod 200–300 m). Ta su dva krajolika razdvojena uglavnom brežuljkastom erozijskom visoravni središnje Dobrudže (250–350 m).

Riječ je o regiji Rumunjske s najmanjom količinom padalina i podzemnih voda koje nisu ravnomjerno dostupne te su često znatnije mineralizirane. Kako bi se ta situacija ublažila, primjenjuju se akumuliranje i skupljanje vode te navodnjavanje.

Tipična kontinentalna klima djelomično je ublažena zbog blizine Crnog mora te močvarnog područja i ušća Dunava. Prosječna godišnja temperatura iznosi približno 11 °C, razlika između srednjih vrijednosti temperature za siječanj i srpanj iznosi više od 25 °C, a razlika između apsolutnih najvećih vrijednosti tijekom nekoliko godina iznosi više od 75 °C. Prosječna godišnja količina padalina često iznosi manje od 400 mm. Dobri toplinski uvjeti prednost su tog područja: riječ je o jednoj od najtoplijih regija Rumunjske (sunčevo zračenje iznosi više od 120–125 kalorija po kvadratnom centimetru, broj sunčanih sati veći je od 2 200, a zbroj prosječnih dnevnih temperatura iznad nule iznosi 4 000–4 200 °C godišnje), što osigurava sazrijevanje grožđa, koje čak može biti i prezrelo.

Zonalna tla najdominantnija su kategorija tla na vinogradarskim područjima, odnosno prevladavaju stepski molisoli (kastanozemi i černozemi) i molisoli šumske stepe (karbonatni černozemi i, rjeđe, glineno-iluvijalni černozemi, rendzina i sivozemi), koji su uglavnom nastali na podlozi lesa.

8.2.    Podaci o proizvodu

Vina sa ZOZP-om „Colinele Dobrogei” mogu biti bijela, crna ili ružičasta.

Bijela i ružičasta vina imaju bistar izgled, zelenkastožutu do zlatnožutu boju ili blago do srednje ružičastu boju lososa te baršunast okus.

U mirisu i okusu prevladavaju cvjetne note. Vina imaju dobru zasićenost šećerima te su dobro zaokružena, a sadržavaju note meda, ruže, citrusa (aromatične sorte) i katkad saća (stara vina koja su proizvedena od aromatičnih sorti).

Crna vina imaju baršunast okus te su rubin crvene, granatnocrvene, tamne ljubičastocrvene ili tamnocrvene boje.

Miris i okus sadržavaju svježe arome vrlo zrelog šumskog voća, nijanse šljive, baršunast okus i kremastu teksturu te arome svježe maline, crvenog ribiza, brusnice, kupina i borovnica. Vina imaju taninsku strukturu i karakter, buke borovnica i klinčića te su katkad osjetno paprena, dok se kod vina koja kratko dozrijevaju razvijaju arome vanilije. Pogodna su za starenje u hrastovim bačvama.

8.3.    Uzročna povezanost

Posebnost vina sa ZOZP-om „Colinele Dobrogei” proizlazi iz mošta koji se upotrebljava za njihovu proizvodnju. On je pak povezan s navedenim sortama grožđa, kojima odgovaraju visoka razina sunčeva zračenja (jedni od najtoplijih toplinskih uvjeta u Rumunjskoj) i male količine padalina. Ti čimbenici pridonose dobrom sazrijevanju grožđa, zahvaljujući kojemu nastaje mošt s visokim udjelom šećera. Na tom se području osjeća utjecaj mora. Posebno je koristan ujesen jer regulira temperaturu. Utjecaj Dunava osjeća se u gradu Cernavodă, posebno u vinogradima koji su mu najbliži. Tlo bogato kalcijevim karbonatom važan je čimbenik kvalitete vina. Kvalitetu vina obilježavaju povoljan utjecaj obližnjih jezera Razim i Sinoe, tla pogodna za uzgoj vinove loze, dobra ravnoteža alkohola i kiselosti te izražena organoleptička svojstva (cvjetne note/note šumskog voća, note začina).

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Uvjeti koji se primjenjuju na konačni proizvod

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Ako je nadležnim tijelima to propisno prijavljeno, vina se mogu kondicionirati i puniti u boce izvan područja na kojem je grožđe uzgojeno.

Ti se postupci mogu odvijati unutar iste administrativne jedinice, unutar susjedne administrativne jedinice ili na susjednim područjima s oznakama zemljopisnog podrijetla.

U tom se slučaju na oznaci moraju navesti proizvođač ili punionica i mjesto punjenja, ovisno o situaciji.

Kad je riječ o punjenju u boce, kao odgovor na komercijalne zahtjeve na tržištu EU-a i izvoznom tržištu dopuštena je prodaja vina sa ZOZP-om „Colinele Dobrogei” na veliko.

Skupne pošiljke moraju se prijaviti tijelima preko lokalne inspekcijske službe. Skupne pošiljke moraju biti popraćene odgovarajućom dokumentacijom i dokazom o pravu na upotrebu zaštićene oznake i na stavljanje vina na tržište.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://www.onvpv.ro/sites/default/files/caiet_de_sarcini_ig_colinele_dobrogei_modif_cf_cerere_3_2021_modif_anterioare_cerere_989_18.05.2022_no_track_changes_0.pdf

---

(1)  SL L 9, 11.1.2019, str. 2.

Ispravak Obavijesti o pokretanju postupka povezanog s revizijom zaštitne mjere koja se primjenjuje na uvoz određenih proizvoda od čelika

( Službeni list Europske unije C 459 od 2. prosinca 2022 .)

(2022/C 471/12)

Na stranici 6., u bilješci 2:

umjesto:

treba stajati:

Ispravak Poziva na podnošenje prijedloga 2023. – EAC/A10/2022 Program Erasmus+ (2022/C 444/07)

( Službeni list Europske unije C 444 od 29. studenoga 2022 .)

(2022/C 471/13)

Na stranici 18., u točki 5., u tablici za Ključnu aktivnost 2., u prvom stupcu četvrtom retku:

umjesto:

treba stajati: