ISSN 1977-1088

Službeni list

Europske unije

C 399
European flag  

Hrvatsko izdanje

Informacije i objave

Godište 65.
17. listopada 2022.

Sadržaj

Stranica

 

IV.   Obavijesti

 

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

 

Europska komisija

2022/C 399/01

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu – Konsolidirana godišnja računovodstvena dokumentacija Europske unije za financijsku godinu 2021.

1

2022/C 399/02

Izjava o jamstvu koju Sud upućuje Europskom parlamentu i Vijeću – izvješće neovisnog revizora

240

HR

 

IV. Obavijesti

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

Europska komisija

17.10.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 399/1

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I REVIZORSKOM SUDU

Konsolidirana godišnja računovodstvena dokumentacija Europske unije za financijsku godinu 2021.

(2022/C 399/01)

SADRŽAJ

PREDGOVOR 2
FINANCIJSKA POSTIGNUĆA GODINE 3
BILJEŠKA UZ KONSOLIDIRANU RAČUNOVODSTVENU DOKUMENTACIJU 31
KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I OBJAŠNJENJA 32
BILANCA 33
IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU 34
IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU 35
IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U NETO IMOVINI 37
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE 38
IZVJEŠTAJI O IZVRŠENJU PRORAČUNA I OBJAŠNJENJA 146
POJMOVNIK 232
POPIS POKRATA 236

PREDGOVOR

Europa se u 2021. borila s pandemijom. Solidarnost je bila ključna za prevladavanje izazova bolesti COVID-19 te za ublažavanje njezinih gospodarskih i socijalnih posljedica. U okviru europskog proračuna mobilizirana su sva raspoloživa sredstva za pružanje potpore građanima, poduzećima i državama članicama kako bi Europa bila zelenija, digitalnija i otpornija te spremna za budućnost.

Europska unija pokrenula je namjenski instrument za oporavak NextGenerationEU kako bi poduprla oporavak Europe i prevladala trenutačne i buduće izazove. Zahvaljujući iznimnoj količini sredstava koja su od lipnja 2021. prikupljena na financijskim tržištima proračun Unije još se jednom pokazao kao važan Unijin alat za rješavanje kriznih situacija i pružanje jasne dodane vrijednosti građanima.

Osim toga, programom SURE (potpora radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji) i dalje se državama članicama pruža potpora kako bi se očuvali zaposlenost i radna mjesta pogođena pandemijom.

Povrh rješavanja krize brzim odgovorima i stalnim prilagodbama političkoj i financijskoj situaciji Europska unija održala je svoje obećanje i ispunila svoje ciljeve politike. Tako je na najbolji način iskoristila proračun za 2021. – prvi u sklopu trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira, s izvršenjem proračuna u iznosu od 268,3 milijarde EUR u preuzetim obvezama.

Zadovoljstvo mi je predstaviti godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za 2021., koja sadržava sveobuhvatan pregled financija Unije i izvršenja njezina proračuna za prošlu godinu, uključujući informacije o nepredviđenim, financijskim i drugim obvezama Unije. Konsolidirana godišnja računovodstvena dokumentacija Europske unije sastavni je dio Komisijina paketa integriranog financijskog izvještavanja i izvještavanja o odgovornosti i bitan je dio našeg vrlo naprednog sustava fiskalne transparentnosti i odgovornosti.

Johannes HAHN

Povjerenik za proračun i ljudske resurse

FINANCIJSKA POSTIGNUĆA GODINE

Cilj je ovog odjeljka s financijskim postignućima, koji je sastavljen na načelima iz IPSASB-ove Smjernice za preporučenu praksu (RPG) br. 2 „Rasprava o financijskim izvještajima i njihova analiza”, olakšati čitateljima razumijevanje operativnih, financijskih i investicijskih aktivnosti Unije koje se odražavaju u raznim elementima konsolidiranih financijskih izvještaja Unije. Informacije iz ovog odjeljka nisu revidirane

Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj.

SADRŽAJ

1.

 KLJUČNI PODACI I NAJVAŽNIJA POSTIGNUĆA GODINE 4

2.

 VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR ZA RAZDOBLJE 2021.–2027. I INSTRUMENT NextGenerationEU 6

2.1.

 VFO za razdoblje 2021.–2027. i instrument NextGenerationEU – ključni podaci 6

2.2.

 NextGenerationEU – pregled 7

2.3.

 Financijsko stanje NGEU-a na dan 31. prosinca 2021. 8

3.

 SAŽETAK IZVRŠENJA PRORAČUNA 13

3.1.

 Prihodi 13

3.2.

 Rashodi 15

4.

 FINANCIJSKI INSTRUMENTI I PRORAČUNSKA JAMSTVA 16

4.1.

 Financijski instrumenti koji se financiraju iz proračuna EU-a 16

4.2.

 Proračunska jamstva: financijska imovina koja se drži u jamstvenim fondovima 17

4.3.

 Dani zajmovi i povezani uzeti zajmovi za programe financijske pomoći 17

4.4.

 Nepredviđene proračunske obveze za programe financijske pomoći 21

5.

 ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA 21

5.1.

 PRIHODI 21

5.2.

 RASHODI 23

5.3.

 IMOVINA 23

5.4.

 OBVEZE 26

6.

 POLITIČKI I FINANCIJSKI OKVIR I ODGOVORNOST EU-a TE NJEGOVO UPRAVLJANJE 27

6.1.

 POLITIČKI I FINANCIJSKI OKVIR 27

6.2.

 UPRAVLJANJE I ODGOVORNOST 29

1.   KLJUČNI PODACI I NAJVAŽNIJA POSTIGNUĆA GODINE

Konsolidirani financijski izvještaji

Konsolidirani financijski izvještaji Unije obuhvaćaju više od 50 subjekata (uključujući Europski parlament, Vijeće, Komisiju i agencije Unije) i sastavljaju se u skladu s najvišim dostupnim standardima, Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor (MRSJS).

Godina 2021., koja je bila prva godina Unijina VFO-a za razdoblje 2021.–2027., bila je iznimna u mnogim aspektima. Kao što se može vidjeti u bilanci u nastavku te kako je detaljnije navedeno u analizi financijskih izvještaja (odjeljak 5.), na konsolidirane financijske izvještaje Unije za 2021. osobito je utjecalo uspješno pokretanje instrumenta NextGenerationEU u 2021. (71,6 milijardi EUR isplaćeno državama članicama) te dodatno uzimanje i davanje zajmova u okviru instrumenta SURE (50 milijardi EUR):

u milijardama EUR

 

2021.

2020.

IMOVINA

 

 

Financijska imovina

188,6

113,1

Pretfinanciranje

93,4

62,7

Potraživanja

72,4

74,5

Novac i novčani ekvivalenti

44,9

16,7

Nekretnine, postrojenja i oprema i druga imovina

14,7

13,0

Ukupno

414,1

280,0

OBVEZE

 

 

Primanja nakon prestanka radnog odnosa

122,5

116,0

Financijske obveze

246,1

95,0

Obveze

46,4

32,4

Unaprijed obračunate obveze

78,1

64,6

Ostale obveze

3,3

5,4

Ukupno

496,4

313,5

NETO IMOVINA

 

 

Pričuve

1,3

5,1

Iznosi koji će se zatražiti od država članica

(83,6 )

(38,5 )

Ukupno

(82,3 )

(33,4 )

⇨

Vidjeti analizu financijskih izvještaja, odjeljak 5.

Uspješno pokretanje instrumenta NextGenerationEU

Isplate u okviru instrumenta NextGenerationEU – 71,6 milijardi EUR podijeljeno između:

Image 1

⇨

 Vidjeti financijsko stanje NGEU-a na dan 31. prosinca 2021., odjeljak 2.3.

2.   VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR ZA RAZDOBLJE 2021.–2027. I INSTRUMENT NextGenerationEU

2.1.   VFO ZA RAZDOBLJE 2021.–2027. I INSTRUMENT NextGenerationEU – KLJUČNI PODACI

Dugoročni proračun Unije za razdoblje 2021.–2027., s instrumentom za oporavak NextGenerationEU („NGEU”), iznosi 2,018 bilijuna EUR u tekućim cijenama (1,8 bilijuna EUR u cijenama iz 2018.). Taj nezabilježen financijski odgovor na krizu pomoći će da se sanira gospodarska i socijalna šteta uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 i podupre prelazak na zeleniju, digitalniju i održiviju Europu.

Paket se sastoji od dugoročnog proračuna, višegodišnjeg financijskog okvira („VFO”) za razdoblje 2021.–2027. vrijednog 1,211 bilijuna EUR u tekućim cijenama (1,074 bilijuna EUR u cijenama iz 2018.), u kombinaciji s privremenim instrumentom za oporavak, NGEU u iznosu do 806,9 milijardi EUR u tekućim cijenama (750 milijardi EUR u cijenama iz 2018.).

Image 2

To je istinski moderniziran proračun:

—

s više od 50 % ukupnog iznosa sljedećeg dugoročnog proračuna i NGEU-a podupirat će se modernizacija Europske unije putem istraživanja i inovacije, pravednu klimatsku i digitalnu tranziciju, pripravnost te mjere oporavka i otpornosti,

—

30 % proračuna Unije namijenjeno je za borbu protiv klimatskih promjena – što je najveći udio dosad najvećeg proračuna Unije,

—

20 % Mehanizma za oporavak i otpornost – koji čini 90 % NGEU-a – uložit će se u digitalnu transformaciju,

—

u 2026. i 2027. zaustavljanju i smanjenju gubitka bioraznolikosti namijenjeno je 10 % godišnje potrošnje iz dugoročnog proračuna i

—

novi i ojačani prioriteti po prvi put imaju najveći udio u okviru dugoročnog proračuna, 32 %.

Politički prioriteti na kojima se temelji VFO za razdoblje 2021.–2027.

Političke prioritete Komisije definira predsjednik ili predsjednica Komisije u svojim političkim smjernicama. Komisija na čelu s predsjednicom von der Leyen, koja je dužnost preuzela 1. prosinca 2019., ima šest glavnih ambicija:

ŠEST GLAVNIH AMBICIJA

Europski zeleni plan

—

Težiti da Europa bude prvi klimatski neutralan kontinent

Europa spremna za digitalno doba

—

Jačanje uloge građana novom generacijom tehnologija

Gospodarstvo u interesu građana

—

Povećati socijalnu pravednost i blagostanje

Snažnija Europa u svijetu

—

Europa koja uvijek traži više i jača jedinstveni europski oblik odgovornog globalnog vodstva

Promicanje europskog načina života

—

Izgradnja Unije ravnopravnosti u kojoj svi imamo jednake mogućnosti

Novi poticaj europskoj demokraciji

—

Unapređivati, štititi i jačati našu demokraciju

2.2.   NextGenerationEU – PREGLED

S proračunom od 806,9 milijardi EUR NGEU je osmišljen za pružanje pomoći pri saniranju neposredne gospodarske i socijalne štete prouzročene pandemijom bolesti COVID-19, gradeći tako zeleniju, digitalniju, otporniju te trenutačnim i budućim izazovima bolje prilagođenu postpandemijsku Europu.

Dio sredstava, do 338,0 milijardi EUR, pruža se u obliku bespovratne potpore, odnosno bespovratnih sredstava. Drugi dio tih sredstava, do 385,8 milijardi EUR, upotrebljava se za zajmove koje Unija daje pojedinačnim državama članicama. Te će države članice početi otplaćivati te zajmove tek nakon što završi razdoblje trenutačnog VFO-a i otplaćivat će ih kroz dulje razdoblje, s obzirom na to da trenutačni zajmovi dospijevaju primjerice tek 2051. (vidjeti odjeljak 2.3.3.).

Osim toga, NGEU podupire nekoliko postojećih programa i politika EU-a, kako slijedi:

—

kohezijska politika, u okviru Pomoći za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU), kako bi se pomoglo u otklanjanju gospodarskih posljedica bolesti COVID-19 u prvim godinama oporavka,

—

Fond za pravednu tranziciju, kako bi se zajamčilo da tranzicija prema klimatskoj neutralnosti odgovara svima,

—

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, kako bi se pružila dodatna potpora poljoprivrednicima,

—

InvestEU, za potporu ulaganjima naših poduzeća,

—

Obzor Europa, kako bi se EU-u osigurali kapaciteti za financiranje izvrsnosti u istraživanju i

—

RescEU, kako bi mehanizam EU-a za civilnu zaštitu mogao odgovoriti na hitne situacije velikih razmjera.

Image 3

2.3.   FINANCIJSKO STANJE NGEU-A NA DAN 31. PROSINCA 2021.

2.3.1.   Pregled

Otkad je 15. lipnja 2021. započelo financiranje u okviru NGEU-a do kraja 2021. Komisija je prikupila 71 milijardu EUR u dugoročnom financiranju, uglavnom izdavanjem obveznica u sindiciranim transakcijama. Osim toga, Komisija je u prosincu 2021. imala 20 milijardi EUR u nepodmirenim kratkoročnim obveznicama EU-a. Do kraja 2021. Komisija je isplatila financijsku potporu u ukupnom iznosu od 71,6 milijardi EUR. Većina tog iznosa, 64,3 milijarde EUR, isplaćena je za 20 država članica na temelju Mehanizma za oporavak i otpornost (od čega 46,4 milijarde EUR u obliku bespovratne potpore i 18,0 milijardi EUR u obliku zajmova). Dodatne 7,2 milijarde EUR isplaćene su kao plaćanja VFO-a u okviru postojećih programa. Preostala sredstva u iznosu od 19,4 milijarde EUR drže se na bankovnom računu NGEU-a kod ESB-a i na računu Komisijine središnje riznice do isplate u proračun za programe VFO-a.

NGEU – Uzeti zajmovi i isplate na dan 31. prosinca 2021.

Image 4

2.3.2.   Uzeti zajmovi

Kako bi se ispunile potrebe za financiranjem NGEU-a, Komisija izdaje vrijednosne papire na međunarodnim tržištima kapitala. U diversificiranoj strategiji financiranja Komisija kombinira različite instrumente i tehnike financiranja s otvorenom i transparentnom komunikacijom sa sudionicima na tržištu.

Godišnja odluka o zaduživanju za 2021. (1) omogućila je Komisiji da izda najviše 125 milijardi EUR u dugoročnom financiranju i da njezin najveći nepodmireni iznos ne prelazi 60 milijardi EUR u kratkoročnom financiranju.

Dugoročno financiranje – Sindicirane transakcije i dražbe za obveznice EU-a

Od 31. prosinca 2021. Komisija se zadužila za 66,0 milijardi EUR kroz pet izdanja obveznica u okviru sindiciranih transakcija (uključujući jednu transakciju u dvije tranše) te za 5,0 milijardi EUR kroz dražbe za obveznice EU-a:

u milijardama EUR

Transakcije dugoročnog financiranja (uključujući povećanja)

Dospijeće

Izdano/prikupljeno

Ukupno otplaćeno na kraju godine

Nepodmireno na kraju godine

NGEU#1

4.7.2031.

20,0

0,0

20,0

NGEU#2a (uključujući povećanja)

6.7.2026.

11,5

0,0

11,5

NGEU#2b

6.7.2051.

6,0

0,0

6,0

NGEU#3

4.7.2041.

10,0

0,0

10,0

NGEU#4 (uključujući povećanja)

4.10.2028.

11,5

0,0

11,5

Zelena obveznica NGEU-a br. 1

4.2.2037.

12,0

0,0

12,0

Ukupno

 

71,0

0,0

71,0

Prvom sindiciranom transakcijom u lipnju 2021. prikupljeno je 20,0 milijardi EUR. Bilo je to najveće institucijsko izdanje obveznica u Europi, najveća institucijska transakcija u jednoj tranši i najveći iznos koji je EU ikad prikupio u jednoj transakciji.

Komisija je u listopadu 2021. izdala prvu zelenu obveznicu NGEU-a, čime je prikupila iznos od 12,0 milijardi EUR namijenjen isključivo za zelena i održiva ulaganja u cijeloj Uniji. Tim se izdanjem, koje je bilo najveće izdanje zelenih obveznica na svijetu, osigurala vidljivost za zelene politike koje se financiraju zelenim obveznicama i potpora europskom zelenom planu i zelenoj tranziciji. Izdavanje zelenih obveznica zahtijeva izvještavanje o konkretnoj upotrebi prihoda od zelenih obveznica i o učinku ulaganja financiranih zelenim obveznicama.

Kratkoročno financiranje – dražbe za kratkoročne obveznice EU-a

Na dan 31. prosinca 2021. nepodmireni iznos kratkoročnog financiranja, prikupljen dražbama kratkoročnih obveznica EU-a s dospijećem od tri ili šest mjeseci, iznosio je 20,0 milijardi EUR:

u milijardama EUR

Dražbe za obveznice EU-a

Nepodmireno na kraju godine

Dospijeće od 3 mjeseca

8,5

Dospijeće od 6 mjeseci

11,5

Ukupno

20,0

Iako će, barem u početku, sindicirane transakcije ostati glavni dio programa izdavanja u okviru NGEU-a mogućnost brzog i jeftinog prikupljanja novca putem dražbi znatno povećava sposobnost Komisije da ispuni svoje potrebe za plaćanjima u okviru NGEU-a po najpovoljnijim uvjetima za proračun Unije i/ili države članice korisnice instrumenta.

Štoviše, kratkoročno financiranje 16 milijardi EUR osigurano je transakcijama na tržištu novca, a cijeli je iznos otplaćen na kraju godine.

2.3.3.   Isplate

Do kraja 2021. Komisija je zaprimila 26 planova za oporavak i otpornost država članica, od čega je Vijeće pozitivno ocijenilo i zatim odobrilo 22 plana (Belgija, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Njemačka, Grčka, Španjolska, Portugal, Francuska, Irska, Italija, Latvija, Luksemburg, Austrija, Slovačka, Litva, Malta, Slovenija, Rumunjska, Estonija i Finska). Četiri države članice (Bugarska, Mađarska, Poljska i Švedska) dostavile su planove čije je ocjenjivanje na kraju godine još bilo u tijeku. Čekalo se podnošenje još jednog dodatnog plana (Nizozemska). Ukupna financijska potpora odobrena na temelju 22 odobrena plana iznosila je 291,2 milijarde EUR bespovratne potpore (od čega se 195,4 milijarde EUR odnosilo na sporazume o financiranju potpisane do kraja godine) i 153,9 milijardi EUR financijske potpore u obliku zajmova (od čega su se 153,2 milijarde EUR odnosile na ugovore o zajmu potpisane do kraja godine).

Bespovratna potpora

Komisija je 2021. isplatila bespovratnu potporu u ukupnom iznosu od 46,4 milijarde EUR za 20 od 22 države članice koje su dostavile planove za oporavak i otpornost koji su odobreni. Od tog iznosa 36,4 milijarde EUR isplaćene su u obliku pretfinanciranja. Nakon što je Španjolska ispunila ključne etape, dodatnih 10 milijardi EUR isplaćeno je do kraja godine, uz poravnanje izvornog pretfinanciranja u iznosu od 1,5 milijardi EUR. Dodatno pretfinanciranje u iznosu od 0,3 milijarde EUR u pogledu bespovratne potpore Finskoj nije bilo isplaćeno do kraja godine. Irskoj je odobrena bespovratna potpora u iznosu od 1 milijarde EUR, no do kraja godine nije potpisan nijedan sporazum o financiranju.

u milijardama EUR

Država članica

Maksimalna bespovratna potpora (2)

Ukupno potpisano na dan 31.12.2021.

Proračunske Obveze u 2021.

Ukupno isplaćeno 31.12.2021.

Austrija

3,5

2,2

1,1

0,4

Belgija

5,9

3,6

1,8

0,8

Hrvatska

6,3

4,6

2,3

0,8

Cipar

1,0

0,8

0,4

0,1

Češka

7,0

3,5

1,8

0,9

Danska

1,6

1,3

0,6

0,2

Estonija

1,0

0,8

0,4

0,1

Finska

2,1

— (†)

0,8

— (†)

Francuska

39,4

24,3

12,0

5,1

Njemačka

25,6

16,3

8,1

2,3

Grčka

17,8

13,5

6,7

2,3

Irska

1,0

— (‡)

0,5

—

Italija

68,9

47,9

23,7

9,0

Latvija

1,8

1,6

0,8

0,2

Litva

2,2

2,1

1,0

0,3

Luksemburg

0,1

0,1

0,0

0,0

Malta

0,3

0,2

0,1

0,0

Portugal

13,9

9,8

4,8

1,8

Rumunjska

14,2

10,2

5,1

1,9

Slovačka

6,3

4,6

2,3

0,8

Slovenija

1,8

1,3

0,6

0,2

Španjolska

69,5

46,6

23,1

19,0

Odobreno

291,2

195,4

98,0

46,4

Bugarska

6,3

—

—

—

Mađarska

7,2

—

—

—

Nizozemska

6,0

—

—

—

Poljska

23,9

—

—

—

Švedska

3,3

—

—

—

Još nije odobreno

46,6

—

—

—

Ukupno

338,0

195,4

98,0

46,4

Zajmovi

Komisija je 2021. isplatila ukupno 18,0 milijardi EUR četirima državama članicama (Cipar, Grčka, Italija i Portugal) u obliku pretfinanciranja, što je jednako 13 % njihovih dodijeljenih sredstava za zajmove. Dodatno pretfinanciranje u iznosu od 1,9 milijardi EUR, koje se odnosi na financijsku potporu u obliku zajma Rumunjskoj, nije bilo isplaćeno do kraja godine. U slučaju Slovenije odobrena je financijska potpora u obliku zajma u iznosu od 0,7 milijardi EUR, no do kraja godine nije potpisan nijedan ugovor o zajmu:

u milijardama EUR

Država članica

Maksimalna financijska potpora u obliku zajma

Ukupno potpisano na dan 31.12.2021.

Ukupno isplaćeno na dan 31.12.2021.

Ukupno otplaćeno na dan 31.12.2021.

Ukupno nepodmireno na dan 31.12.2021.

Cipar

0,2

0,2

0,0

—

0,0

Grčka

12,7

12,7

1,7

—

1,7

Italija

122,6

122,6

15,9

—

15,9

Portugal

2,7

2,7

0,4

—

0,4

Rumunjska

14,9

14,9

— (1)

—

—

Slovenija

0,7

— (†)

—

—

—

Odobreno

153,9

153,2

18,0

—

18,0

Pričuva

231,9

—

—

—

—

Ukupno

385,8

153,2

18,0

—

18,0

Prema ugovorima o zajmu države članice godišnje će otplaćivati 5 % isplaćenih iznosa počevši deset godina nakon datuma isplate. Tako će Portugal, Grčka, Italija i Cipar početi otplaćivati zajmove od 2032., dok zajmovi dospijevaju 2051. Otplatni plan za nominalne nepodmirene iznose na kraju godine je kako slijedi:

u milijunima EUR

Država članica

Razdoblje otplate

Godišnja otplata

Ukupno otplata

Cipar

2032.–2051.

1

26

Grčka

2032.–2051.

83

1 655

Italija

2032.–2051.

797

15 938

Portugal

2032.–2051.

18

351

Ukupno

 

899

17 970

Doprinos NGEU-a drugim programima u okviru proračuna EU-a

Na kraju 2021. Komisija je isplatila ukupno 7,2 milijarde EUR kao plaćanja za druge programe u okviru VFO-a, uglavnom u odnosu na Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU) kojom se financiraju Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Europski socijalni fond (ESF):

u milijardama EUR

Program VFO-a

Ukupno odobreno Doprinosi VFO-a

Proračunske Obveze u 2021.

Ukupno isplaćeno na dan 31.12.2021.

REACT-EU

50,6

39,5

7,0

—

od čega za EFRR

31,5

24,0

4,9

—

od čega za ESF

19,2

15,4

2,1

Fond za pravednu tranziciju

10,9

0,0

0,0

Ruralni razvoj (EPFRR)

8,1

2,4

0,1

InvestEU

6,1

1,7

0,2

Obzor Europa

5,4

1,8

0,0

RescEU

2,1

0,1

0,0

Ukupno

83,1

45,5

7,2

2.3.4.   Likvidnost

Zajmovi se u okviru NGEU-a ne daju na temelju strogog načela naizmjeničnosti drugih instrumenata financijske pomoći. Umjesto toga za NGEU je razvijena diversificirana i objedinjena strategija financiranja za koju je bilo potrebno učinkovito upravljanje likvidnošću. Upravljanjem likvidnošću NGEU-a nastoji se osigurati da iznosi koji se drže na bankovnom računu NGEU-a budu dostatni za ispunjavanje svih predstojećih potreba za isplatama te za održavanje utvrđene sigurnosne pričuve uz istodobno izbjegavanje eventualnih viškova. Komisija je za potrebe upravljanja likvidnošću razvila informatički alat koji omogućuje dnevno praćenje računa NGEU-a. Na kraju 2021. ukupna sredstva na izvanproračunskom računu NGEU-a iznosila su 18,0 milijardi EUR. Usto, sredstva u iznosu od 1,4 milijarde EUR držala su se na računu Komisijine središnje riznice do isplate u proračun za programe VFO-a.

3.

 SAŽETAK IZVRŠENJA PRORAČUNA

3.1.   PRIHODI

U početnom donesenom proračunu EU-a, koji je predsjednik Europskog parlamenta potpisao 18. prosinca 2020., odobrena sredstva za plaćanje 2021. iznosila su ukupno 166 060 milijuna EUR, dok je iznos koji se financira vlastitim sredstvima iznosio ukupno 156 867 milijuna EUR. Procjene prihoda i rashoda u početnom proračunu obično se prilagođavaju tijekom proračunske godine izmjenama proračuna. Zahvaljujući prilagodbama vlastitih sredstava na temelju BND-a proračunski prihodi točno odgovaraju proračunskim rashodima. Time se poštuje načelo proračunske ravnoteže, a iznosi proračunskih prihoda i rashoda (odobrena sredstva za plaćanje) jednaki su.

U 2021. doneseno je šest izmjena proračuna. Uzmu li se one u obzir, prihodi iz donesenog konačnog proračuna za 2021. iznosili su 168 011 milijuna EUR, dok je dio koji se financira vlastitim sredstvima iznosio 156 993 milijuna EUR. Doprinos država članica 2021. bio je stabilan. Povećanje odobrenih sredstava za plaćanje (1 950 milijuna EUR) uglavnom se financiralo viškovima iz prethodne godine.

Prihodi dolaze iz šest izvora (naslovi):

Naslov 1.: Vlastita sredstva

Prikupljeni iznos tradicionalnih vlastitih sredstava (158 632 milijuna EUR) bio je 1,0 % viši od iznosa predviđenih proračunom (156 993 milijuna EUR). To je uglavnom bio rezultat većeg naplaćenog iznosa nego što se očekivalo u posljednja dva mjeseca u godini.

Konačna plaćanja država članica na temelju PDV-a, BND-a i plastičnog otpada otprilike odgovaraju konačnoj proračunskoj procjeni. Do razlika između predviđenih iznosa i stvarno plaćenih iznosa došlo je zbog razlika između tečaja eura primijenjenog u proračunske svrhe i tečaja koji je vrijedio u vrijeme kad su države članice izvan europodručja stvarno izvršile svoja plaćanja.

Naslov 2.: Viškovi, salda i usklađenja

Višak iz prethodne financijske godine iznosio je 1 769 milijuna EUR. Taj je iznos predviđen u proračunu za 2021. izmjenama proračuna, a u skladu s tim smanjen je doprinos država članica od vlastitih sredstava.

Pravila o saldima PDV-a i BND-a utvrđena su člankom 10.b Uredbe o stavljanju na raspolaganje vlastitih sredstava (Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 (3)). U skladu s tim pravilima ukupni zbroj salda izračunava se kako bi učinak na proračun EU-a bio nula („sustav netiranja”), a taj postupak ne podrazumijeva izmjene proračuna. Komisija stoga izravno zahtijeva od država članica da uplate neto iznose.

Naslov 3.: Administrativni prihodi

Ovaj naslov obuhvaća prihode od poreza i doprinosa na naknade osoblja u iznosu od 2 230 milijuna EUR.

Naslov 4.: Financijski prihodi, zatezne kamate i novčane kazne

U okviru naslova 4. razlika između iznosa predviđenog proračunom (515 milijuna EUR) i realizacije (1 633 milijuna EUR) uglavnom se odnosi na novčane kazne u području tržišnog natjecanja.

Naslov 5.: Proračunska jamstva, operacije uzimanja i davanja zajmova

Ovaj se naslov znatno povećao s pojavom NGEU-a. Sredstva NGEU-a u okviru ovog naslova namjenski su prihodi. Naslov 5. obuhvaća prihode povezane s jamstvima i kamatama te s otplatom odobrenih zajmova. Njime se isto tako usmjeravaju sredstva (za bespovratnu potporu NGEU-a u okviru mehanizma za oporavak i otpornost te za jačanje programa VFO-a) iz namjenskih prihoda koje države članice dobivaju u okviru Europskog instrumenta za oporavak (EURI). Za sveobuhvatni pregled NGEU-a vidjeti Financijska postignuća godine, odjeljke 2.2. i 2.3.

Naslov 6.: Prihodi, doprinosi i povrati koji se odnose na politike Unije

Ovaj se naslov uglavnom odnosi na prihode od financijskih ispravaka povezanih sa strukturnim i poljoprivrednim fondovima (ESIF, EEFJP i EPFRR). Obuhvaća i sudjelovanje trećih zemalja u istraživačkim programima, poravnavanja računa poljoprivrednih fondova te drugih doprinosa i povrata programima/aktivnostima EU-a. Bitan dio tog ukupnog iznosa sastoji se od namjenskih prihoda, zbog kojih se povećava broj unosa dodatnih odobrenih sredstava na strani rashoda.

Ukupni proračunski prihodi za 2021. iznosili su 239 596 milijuna EUR

Image 5

3.2.   RASHODI

3.2.1.   Izvršenje proračuna

U 2021., prvoj godini novog VFO-a za razdoblje 2021.–2027., doneseni konačni proračun obuhvaćao je 166,8 milijardi EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i 168,0 milijardi EUR odobrenih sredstava za plaćanje. NGEU je ojačao ključne programe s pomoću dodatnih 421,1 milijardom EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i 55,5 milijardi EUR odobrenih sredstava za plaćanje, koja su predviđena u proračunu Unije kao vanjski namjenski prihodi (4).

Na izvršenje proračuna za 2021. znatno su utjecala kašnjenja pri donošenju novih pravnih osnova i novih pravila za strukturne fondove. Većina sredstava za preuzimanje obveza za strukturne fondove (čija neto vrijednost iznosi 49 milijardi EUR), odobrenih u 2021., reprogramirana je za razdoblje 2022.–2025. u skladu s člankom 7. Uredbe o VFO-u. U slučajevima koji su dopušteni Financijskom uredbom i/ili novim pravnim osnovama neiskorištena odobrena sredstva prenesena su u 2022.: 4,1 milijarda EUR odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i 4,2 milijarde EUR odobrenih sredstava za plaćanje. Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI – Globalna Europa) 2021. po prvi je put iskoristio mogućnost da se neiskorištena odobrena proračunska sredstva prenesu u sljedeću godinu (5), (6). Slične se odredbe odnose i primjenjivale su se na pričuvu za prilagodbu Brexitu te na pričuvu za solidarnost i pomoć u nuždi.

U 2021. izvršene su ukupne preuzete obveze u ukupnom iznosu od 268,3 milijarde EUR:

—

113,4 milijarde EUR iz konačnog donesenog proračuna,

—

0,6 milijardi EUR iz odobrenih sredstava prenesenih iz 2020.,

—

154,3 milijarde EUR iz odobrenih sredstava iz namjenskih prihoda

—

od čega 143,5 milijardi EUR iz NGEU-a.

Ukupna plaćanja izvršena u 2021. iznosila su 228,0 milijardi EUR:

—

163,6 milijardi EUR iz konačnog donesenog proračuna,

—

1,8 milijardi EUR iz odobrenih sredstava prenesenih iz 2020.,

—

62,6 milijardi EUR iz odobrenih sredstava iz namjenskih prihoda

—

od čega 53,6 milijardi EUR iz NGEU-a.

Ukupno izvršenje preuzetih obveza u 2021. po ciljevima politike EU-a

Image 6

Stopa izvršenja u 2021. svih vrsta odobrenih sredstava (proračun, prijenosi iz prethodne godine i namjenski prihodi) iznosila je 44 % za obveze i 92 % za plaćanja. Stope izvršenja u 2021. bez namjenskih prihoda ukazuju na 68 % za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i 97 % za odobrena sredstva za plaćanje. Važan udio plaćanja izvršenih u 2021. odnosio se na zaključenje VFO-a za razdoblje 2014.–2020.

Ako bi se dodatno uzeli u obzir prijenosi i obveze u okviru podijeljenog upravljanja reprogramirane u skladu s člankom 7. Uredbe o VFO-u, ostvarena razina izvršenja izglasanog proračuna bila bi gotovo 100 % za odobrena sredstva za preuzete obveze i za odobrena sredstva za plaćanje.

Ostvarena je razina izvršenja odobrenih sredstava NGEU-a od 34 % za ukupna odobrena sredstva za preuzimanje obveza i 97 % za ukupna odobrena sredstva za plaćanje predviđena proračunom Unije. Iznos preuzetih obveza NGEU-a činio je 87 % odobrenog iznosa (7) za preuzimanje obveza u 2021., koji je iznosio 164,6 milijardi EUR.

3.2.2.   Nepodmirene obveze

Na kraju 2021. nepodmirene obveze (koje se obično nazivaju RAL – Reste à liquider) odnosno iznosi preuzetih obveza koji još nisu plaćeni, iznosile su 341,6 milijardi EUR. Nepodmirene obveze povećale su se u odnosu na 2020. (za 38,4 milijarde EUR), no to je povećanje bilo manje od planiranog jer je većina obveza za programe u okviru podijeljenog upravljanja (čija neto vrijednost iznosi 49 milijardi EUR) planiranih za 2021. odgođena za 2022. i sljedeće godine, u skladu s člankom 7. Uredbe o VFO-u. Reprogramiranje provedbe podijeljenog upravljanja pridonijet će daljnjem povećanju RAL-a u narednim godinama.

Glavni pokretač povećanja RAL-a u 2021. bio je početak provedbe NGEU-a (bespovratni dio) – čiji je doprinos ukupnom RAL-u na kraju 2021. iznosio 89,9 milijardi EUR (26 %). Namjenski prihodi NGEU-a dovest će do povećanja RAL-a u narednim godinama, s obzirom na to da će sve obveze biti evidentirane do 31. prosinca 2023. i plaćene do 31. prosinca 2026., u skladu s člankom 3. stavcima 4. i 9. Uredbe o uspostavi instrumenta EURI (8).

3.2.3.   Proračunski rezultat

Proračunski rezultat (višak) povećao se s 1,8 milijardi EUR u 2020. na 3,2 milijarde EUR u 2021. zahvaljujući prihodu od carinskih pristojbi i novčanih kazni.

4.   FINANCIJSKI INSTRUMENTI I PRORAČUNSKA JAMSTVA

4.1.   FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJI SE FINANCIRAJU IZ PRORAČUNA EU-A

Financijski instrumenti koji se financiraju iz proračuna EU-a imaju oblik jamstvenih instrumenata, vlasničkih instrumenata i dužničkih instrumenata. U okviru VFO-a za razdoblje 2021.–2027. očekuje se povećano korištenje proračunskih jamstava u odnosu na korištenje financijskih instrumenata koji se u potpunosti financiraju ili za koje se izdvajaju rezervacije iz proračuna EU-a. Konkretno, u okviru programa InvestEU 26,2 milijarde EUR uz jamstvo EU-a dodijelit će se Grupi EIB-a i drugim financijskim institucijama za potporu raznim ciljevima politika Unije operacijama financiranja i ulaganja. Osnovna ideja na kojoj se temelji ovaj pristup, za razliku od tradicionalnog načina izvršenja proračuna davanjem bespovratnih sredstava i subvencija, jest da krajnji korisnik zbog učinka poluge za svaki potrošeni euro iz proračuna koji se financira financijskim instrumentima dobiva više od 1 EUR financijske potpore.

U skladu s ovim načinom izvršenja proračuna sredstva su već isplaćena na fiducijarne račune kojima upravljaju subjekti kojima je povjereno njihovo upravljanje i dostupna su (u obliku novca i novčanih ekvivalenata i dužničkih vrijednosnih papira) za pokrivanje budućih aktivacija jamstava ili su uložena u vlasničke instrumente. Važnost i količina financijskih instrumenata koji se financiraju iz proračuna EU-a u okviru izravnog i neizravnog upravljanja povećavaju se zadnjih godina.

4.2.   PRORAČUNSKA JAMSTVA: FINANCIJSKA IMOVINA KOJA SE DRŽI U JAMSTVENIM FONDOVIMA

U skladu s ovim načinom izvršenja proračuna EU pruža jamstva drugim ugovornim stranama za koje se samo djelomično izdvajaju rezervacije iz jamstvenih fondova koje je Komisija osnovala, čime nastaju nepredviđene obveze za proračun EU-a, ako izdvojene rezervacije nisu dovoljne za pokriće aktivacije jamstva. EU je Grupi EIB-a dao jamstva za zajmove odobrene izvan EU-a (tzv. mandat za vanjsko kreditiranje EIB-a) te za operacije s dužničkim i vlasničkim instrumentima pokrivene jamstvom EFSU-a te je Grupi EIB-a i drugim financijskim institucijama dao jamstva za operacije pokrivene jamstvom EFOR-a i jamstvom za vanjsko djelovanje instrumenta NDICI.

Od 2021. rezervacije u okviru jamstvenih fondova drže se u zajedničkom fondu za rezervacije. Zajednički fond za rezervacije uspostavljen je na temelju Financijske uredbe (9) kako bi se u njemu držale rezervacije (tj. sredstva koja se drže) za pokrivanje financijskih obveza koje proizlaze iz financijskih instrumenata, proračunskih jamstava i zajmova za financijsku pomoć nakon stupanja na snagu VFO-a za razdoblje 2021.–2027. Uključuje i određenu imovinu u okviru rezervacija za pokriće financijskih obveza iz prethodnih VFO-a.

Zajednički fond za rezervacije osnovan je i funkcionira kao jedinstven portfelj, u kojem se trenutačno kombiniraju rezervacije za različita proračunska jamstva i programe financijske pomoći EU-a. Sredstva zajedničkog fonda za rezervacije raspodjeljuju se u odjeljke kako bi se mogli pratiti iznosi povezani s raznim instrumentima koji pridonose tom fondu (proračunska jamstva i programi financijske pomoći).

Nakon stupanja na snagu VFO-a za razdoblje 2021.–2027. neto imovina jamstvenog fonda EFSU-a prenesena je u zajednički fond za rezervacije s datumom 1. siječnja 2021. Tijekom 2021. neto imovina jamstvenog fonda EFOR-a i Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja prenesena je u zajednički fond za rezervacije.

Na dan 31. prosinca 2021. Komisija je držala financijsku imovinu u zajedničkom fondu za rezervacije za sljedeće odjeljke:

—

jamstveni fond za vanjska djelovanja – 2,7 milijardi EUR,

—

jamstveni fond EFSU-a – 8,5 milijardi EUR,

—

jamstveni fond EFOR-a – 0,8 milijardi EUR i

—

jamstveni fond InvestEU-a – 0,3 milijarde EUR.

Osim toga, 92 milijuna EUR drži se u riznici Komisije kao sigurnosna pričuva za likvidnost za pokrivanje hitnih aktivacija jamstava.

4.3.   DANI ZAJMOVI I POVEZANI UZETI ZAJMOVI ZA PROGRAME FINANCIJSKE POMOĆI

Aktivnosti uzimanja i davanja zajmova EU-a za financijsku pomoć nisu proračunske operacije. Općenito te s iznimkom NGEU-a, uzeti zajmovi pozajmljuju se zemlji korisnici u obliku naizmjeničnog zajma, tj. s istim kuponom, rokom dospijeća i iznosom. Ne dovodeći u pitanje metodu naizmjeničnosti, servisiranje duga instrumenata financiranja pravna je obveza EU-a kojom se jamči da se sva plaćanja izvršavaju pravovremeno i u cijelosti. Komisija je uvela postupke kojima se jamči oplata uzetih zajmova čak i u slučaju neotplaćivanja danog zajma.

Na temelju odluka Europskog parlamenta i Vijeća Komisija pruža financijsku pomoć državama članicama i trećim zemljama u obliku bilateralnih zajmova koji se financiraju kapitalom s tržišta kapitala i za koje se daje jamstvo iz proračuna EU-a. Komisija je 2021., djelujući u ime EU-a, vodila pet glavnih programa u okviru kojih je mogla odobravati zajmove:

—

pomoć platnim bilancama (BOP),

—

pomoć Mehanizmu za europsku financijsku stabilnost (MEFS),

—

makrofinancijska pomoć (MFP),

—

pomoć iz instrumenta SURE i

—

NGEU – za dodatne informacije o NGEU-u vidjeti odjeljak 2.

Na dan 31. prosinca 2021. nominalni iznos zajmova odobrenih za financijsku pomoć, s iznimkom NGEU-a (vidjeti odjeljak 2.) bio je:

u milijardama EUR

 

Ukupni odobreni iznos

Ukupno isplaćeno na kraju godine

Ukupno otplaćeno na kraju godine

Nepodmireno na kraju godine

SURE

 

 

 

 

Belgija

8,2

8,2

—

8,2

Bugarska

0,5

0,5

—

0,5

Hrvatska

1,0

1,0

—

1,0

Cipar

0,6

0,6

—

0,6

Češka

2,0

2,0

—

2,0

Estonija

0,2

0,2

—

0,2

Grčka

5,3

5,3

—

5,3

Mađarska

0,5

0,5

—

0,5

Irska

2,5

2,5

—

2,5

Italija

27,4

27,4

—

27,4

Latvija

0,3

0,3

—

0,3

Litva

1,0

1,0

—

1,0

Malta

0,4

0,4

—

0,4

Poljska

11,2

8,2

—

8,2

Portugal

5,9

5,4

—

5,4

Rumunjska

4,1

3,0

—

3,0

Slovačka

0,6

0,6

—

0,6

Slovenija

1,1

1,1

—

1,1

Španjolska

21,3

21,3

—

21,3

 

94,3

89,6

—

89,6

MEFS

 

 

 

 

Irska

22,5

22,5

—

22,5

Portugal

24,3

24,3

—

24,3

 

46,8

46,8

—

46,8

MFP

 

 

 

 

Ukrajina

5,0

5,0

(0,6 )

4,4

Tunis

1,4

1,1

—

1,1

Jordan

1,1

0,9

—

0,9

Ostalo

1,5

1,2

(0,2 )

1,0

 

9,0

8,2

(0,8 )

7,4

BOP

 

 

 

 

Latvija

2,9

2,9

(2,7 )

0,2

 

2,9

2,9

(2,7 )

0,2

Ukupno

153,0

147,5

(3,5 )

144,0

Otplatni plan za nepodmirene iznose na kraju godine je kako slijedi:

u milijardama EUR

 

SURE

MEFS

MFP

BOP

UKUPNO

2022.

—

2,7

—

—

2,7

2023.

—

3,5

0,1

—

3,6

2024.

—

2,6

0,6

—

3,2

2025.

8,0

2,4

—

0,2

10,6

2026.

8,0

4,0

0,1

 

12,1

2027.

—

3,0

0,2

 

3,2

2028.

10,0

2,3

0,2

 

12,5

2029.

8,1

1,4

0,9

 

10,4

2030.

10,0

—

0,1

 

10,1

2031.

—

7,3

1,2

 

8,5

2032.

—

3,0

0,1

 

3,1

2033.

—

2,1

0,5

 

2,6

2034.

—

—

0,1

 

0,1

2035.

8,5

2,0

2,0

 

12,5

2036.

9,0

5,7

1,3

 

16,0

2037.

—

—

—

 

—

2038.

—

1,8

—

 

1,8

2039.

 

 

 

 

—

2040.

7,0

—

—

 

7,0

2041.

 

 

 

 

—

2042.

—

3,0

—

 

3,0

2043.

 

 

 

 

—

2044.

 

 

 

 

—

2045.

 

 

 

 

—

2046.

5,0

 

 

 

5,0

2047.

6,0

 

 

 

6,0

2048.

 

 

 

 

—

2049.

 

 

 

 

—

2050.

10,0

 

—

 

10,0

2051.

—

 

 

 

—

Ukupno

89,6

46,8

7,4

0,2

144,0

SURE

Instrument SURE uspostavljen je 2020. radi pružanja financijske pomoći državama članicama koje na svojem državnom području imaju ili im prijete ozbiljne ekonomske poteškoće uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19. Instrumentom se dopunjuju nacionalne mjere koje poduzimaju pogođene države članice. Maksimalni iznos pomoći ne prelazi 100 milijardi EUR za sve države članice.

Države članice su na kraju 2021. potpisale sporazume o kreditnoj liniji u iznosu od 94,3 milijarde EUR, a od tog je iznosa do kraja 2021. isplaćeno 89,6 milijardi EUR. Novi zajmovi isplaćeni 2021. iznosili su 50,1 milijardu EUR. Rok dospijeća zajmova kreće se od 5, 10, 15, 20 do 30 godina.

Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (MEFS)

MEFS je osnovan radi pružanja financijske pomoći svim državama članicama koje imaju ili kojima prijete ozbiljne ekonomske i financijske poteškoće zbog izvanrednih okolnosti koje su izvan njihove kontrole. U razdoblju od 2011. do 2014. MEFS se koristio za pružanje financijske pomoći Irskoj i Portugalu pod uvjetom da provedu reforme. Završila je provedba tog programa i stoga se ne mogu odobriti dodatni zajmovi iako se on može i dalje koristiti za posebne aktivnosti, primjerice produženje roka dospijeća zajmova odobrenih Irskoj i Portugalu i davanje zajmova za premošćivanje. U 2021. rok dospijeća za iznos od 9,8 milijardi EUR, koji je dospijevao tijekom godine, produljen je do 2036. (3 milijarde EUR za Irsku i 1,8 milijardi EUR za Portugal) te do 2031. (5 milijardi EUR za Portugal).

Iznos dodijeljen Portugalu smanjen je s 26 milijardi EUR na 24,3 milijarde EUR jer je iznos od 1,7 milijardi EUR istekao i daljnje isplate nisu bile moguće. U prosincu 2021. Portugal je zatražio produljenje dospijeća za 2,2 milijarde EUR od ukupnog iznosa zajma od 2,7 milijardi EUR s rokom dospijeća u travnju 2022. U veljači 2022. Komisija se zadužila za 2,2 milijarde EUR kako bi obnovila zajam, čiji je rok dospijeća produljen za četiri i pol godine.

MFP

Program MFP-a oblik je financijske pomoći koju EU pruža partnerskim zemljama izvan EU-a koje imaju poteškoća s platnim bilancama (uključujući nepodmireni iznos od 4,4 milijarde EUR za Ukrajinu). Ona se pruža u obliku srednjoročnih/dugoročnih zajmova ili bespovratnih sredstava ili kombinacije zajmova i bespovratnih sredstava i dostupna je samo onim zemljama koje primaju pomoć u okviru programa Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Komisija je u 2020. donijela prijedlog paketa od tri milijarde EUR makrofinancijske pomoći za ograničavanje gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa u deset partnera u procesu proširenja i partnera u susjedstvu. Europski parlament i Vijeće donijeli su odluku 25. svibnja 2020. U skladu s tom odlukom Komisija je 2021. isplatila 10 novih zajmova ukupne nominalne vrijednosti od 1,7 milijardi EUR za devet korisnika MFP-a. Rok dospijeća novih zajmova varira od 10 do 15 godina.

Pomoć platnim bilancama

Pomoć platnim bilancama je program pomoći namijenjen državama članicama izvan europodručja koje imaju ili kojima prijete poteškoće u vezi s njihovim platnim bilancama. Pomoć platnim bilancama pruža se u obliku srednjoročnih zajmova koji su uvjetovani provedbom politika za rješavanje temeljnih ekonomskih problema. U pravilu, EU pomoć platnim bilancama pruža u suradnji s MMF-om i drugim međunarodnim institucijama ili zemljama.

Iznos koji je u okviru pomoći platnim bilancama dodijeljen Latviji smanjen je s 3,1 milijarde EUR na 2,9 milijardi EUR jer je raspoloživ iznos od 0,2 milijarde EUR istekao i daljnje isplate nisu bile moguće. U 2021. nije bilo novih operacija ni otplate zajmova.

4.4.   NEPREDVIĐENE PRORAČUNSKE OBVEZE ZA PROGRAME FINANCIJSKE POMOĆI

Uzeti zajmovi EU-a jesu izravne i bezuvjetne obveze EU-a za koje jamče države članice (nepredviđene proračunske obveze). Uzeti zajmovi za financiranje zajmova koji se daju zemljama izvan EU-a pokrivene su sredstvima Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja. Ako država članica ne ispuni obvezu, dug se servisira, ako je moguće, iz raspoloživih sredstava riznice Komisije. Ako to nije moguće, Komisija potrebna sredstva povlači od država članica. Na temelju propisa EU-a o vlastitim sredstvima (članak 14. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014), države članice imaju pravnu obvezu staviti na raspolaganje dovoljna sredstva za ispunjenje obveza EU-a. Tako su ulagači izloženi samo kreditnom riziku EU-a, a ne riziku korisnika zajma. Zahvaljujući „naizmjeničnim” zajmovima za proračun EU-a ne postoji kamatni ili tečajni rizik.

Zajmovi odobreni državama članicama u okviru instrumenta SURE temelje se na sustavu dobrovoljnih jamstava država članica u iznosu do 25 % maksimalnog iznosa financijske pomoći. Doprinos svake države članice ukupnom iznosu jamstva odgovara njezinu relativnom udjelu u ukupnom bruto nacionalnom dohotku (BND) Europske unije na temelju proračuna EU-a za 2020.

Na temelju odluka Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije za program svake zemlje određuje se cjelokupni odobreni iznos, broj obroka za isplatu i najdulji (prosječni) rok dospijeća paketa zajmova. Zatim se Komisija i dotična država članica dogovaraju o parametrima zajma/financiranja, osobito o roku dospijeća obroka. Osim toga, svi obroci isplate zajma osim prvog ovise o poštovanju dogovorenih uvjeta, u kontekstu zajedničke financijske potpore EU-a i MMF-a, što također utječe na rokove operacija financiranja. To znači da rokovi i dospijeće danih sredstava ovise o povezanoj EU-voj aktivnosti kreditiranja. Financiranje se iskazuje isključivo u eurima s rokom dospijeća od 3 do 30 godina.

5.   ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

5.1.   PRIHODI

Konsolidirani prihodi EU-a uključuju iznose koji se odnose na razmjenske i nerazmjenske transakcije, s tim da su potonje najznačajnije. Petogodišnje kretanje glavnih kategorija prihoda od nerazmjenskih transakcija (koje obuhvaćaju sredstva na temelju BND-a, tradicionalna vlastita sredstva, sredstva na temelju PDV-a, nova vlastita sredstva koja se temelje na plastičnom otpadu, novčane kazne i povrat troškova) jest kako slijedi:

Petogodišnje kretanje prihoda od glavnih nerazmjenskih transakcija (10)

Image 7

Budući da bi proračunski prihodi trebali biti jednaki proračunskim rashodima (ili veći od njih), glavni element koji utječe na kretanje prihoda prikazano u prethodnom grafikonu jesu plaćanja koja se izvršavaju svake godine.

Konsolidirani prihodi – glavna kretanja u 2021.

U 2021. konsolidirani prihodi, koji obuhvaćaju sve kategorije prihoda, iznosili su 178,9 milijardi EUR u usporedbi s 224,0 milijarde EUR u prethodnoj godini. Glavni razlog za smanjenje od 45,1 milijarde EUR ili 20,1 % bio je učinak smanjenja zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, zbog čega su se prihodi 2020. povećali za 47,5 milijardi EUR, ali doprinos prihodima u 2021. iznosio je samo 1,1 milijardu EUR. Osim tih posebnih prihoda, konsolidirani prihodi u 2021. iznosili su 177,8 milijardi EUR, što je usporedivo s usklađenim konsolidiranim prihodima u prethodnoj godini (176,5 milijardi EUR).

Kad je riječ o preostalim kategorijama prihoda, glavne su promjene bile uvođenje novih vlastitih sredstava koja se temelje na plastičnom otpadu, povećanje prihoda od novčanih kazni i smanjenje prihoda od BND-a:

—

prihodi od novih vlastitih sredstava koja se temelje na plastičnom otpadu, koji su uvedeni 2021. stupanjem na snagu nove Odluke o vlastitim sredstvima 2020/2053 (11), iznosili su 5,8 milijardi EUR. Jedinstvena stopa zahtjeva za uplatu od 0,80 EUR po kilogramu primjenjuje se na težinu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada nastalog u svakoj državi članici. Nereciklirani plastični ambalažni otpad u određenoj godini izračunava se kao razlika između plastičnog ambalažnog otpada koji je nastao i plastičnog ambalažnog otpada koji je recikliran u toj godini u određenoj državi članici. Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Italija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Slovačka imaju pravo na posebno smanjenje godišnjih paušalnih iznosa njihovih doprinosa iz vlastitih sredstava koja se temelje na plastičnom otpadu;

—

Prihodi od novčanih kazni povećali su se s 0,5 milijardi EUR u 2020. na 2,0 milijardi EUR u 2021. Povećanje od 1,5 milijardi EUR posljedica je većeg broja i većih iznosa novčanih kazni izrečenih 2021. Najvažnije novčane kazne izrečene 2021. bile su: novčana kazna od 875 milijuna EUR izrečena grupacijama BMW i Volkswagen (Volkswagen, Audi i Porsche) zbog tajnog dogovaranja o tehničkom razvoju u području pročišćavanja dušikovih oksida te novčana kazna od 371 milijuna EUR izrečena društvima Nomura, UBS i UniCredit zbog sudjelovanja skupine trgovatelja u kartelu na primarnom i sekundarnom tržištu europskih državnih obveznica;

—

Prihodi od BND-a (bruto nacionalni dohodak) osnovni su element operativnih prihoda EU-a i smanjili su se sa 125,4 milijarde EUR u 2020. na 116,0 milijardi EUR u 2021. Smanjenje od 9,4 milijarde EUR ili 7,5 % povezano je s povećanjem drugih kategorija prihoda (i novih vlastitih sredstava koja se temelje na plastičnom otpadu), s obzirom na to da se prihodima od BND-a financira dio proračuna koji nije pokriven drugim izvorima prihoda.

5.2.   RASHODI

Glavna komponenta rashoda priznatih u konsolidiranim financijskim izvještajima jesu rashodi u okviru podijeljenog upravljanja, koji uključuju sljedeće fondove: i. Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP); ii. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i ostali instrumenti za ruralni razvoj; iii. Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijski fond (KF) te iv. Europski socijalni fond (ESF). U tim je fondovima nastalo 119,9 milijardi EUR odnosno 54,3 % ukupnih rashoda od 221,0 milijardi EUR nastalih u 2021. (2020.: 109,7 milijardi EUR, 65,9 % ukupnih rashoda). Podjela rashoda u okviru podijeljenog upravljanja i njihovi relativni ponderi prikazani su u nastavku:

Glavni rashodi u okviru podijeljenog upravljanja za financijsku godinu 2021.

Image 8

Povećanje rashoda u okviru podijeljenog upravljanja uglavnom je posljedica povećanja rashoda povezanih s EFRR-om i Kohezijskim fondom (5,8 milijardi EUR) te s ESF-om (3 milijarde EUR). Odražava poboljšanje provedbe prema kraju programskog razdoblja VFO-a za razdoblje 2014.–2020. te privremeno povećanje stope sufinanciranja nakon provedbe mjera u okviru investicijske inicijative CRII+. Rashodi povezani s EPFRR-om i drugim instrumentima za ruralni razvoj te EEFJP-om povećali su se za 1 milijardu EUR, odnosno za 0,3 milijarde EUR.

Nakon uspješnog pokretanja instrumenta NGEU (vidjeti odjeljak 2.) rashodi nastali u okviru izravnog upravljanja, koji se ubrajaju u proračunska sredstva koja su izvršili Komisija, izvršne agencije i skrbnički fondovi, povećali su se s 22,1 milijarde EUR u 2020. na 63 milijarde EUR u 2021. Povećanje od 40,9 milijardi EUR uglavnom je posljedica bespovratne potpore dodijeljene u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost NGEU-a, koja je iznosila 42,9 milijardi EUR. Rashodi nastali u okviru izravnog upravljanja povezani s programima cijepljenja protiv bolesti COVID-19 smanjili su se s 1,6 milijardi EUR u 2020. na 0,7 milijardi EUR u 2021.

Rashodi koji su nastali u okviru neizravnog upravljanja ubrajaju se u proračunska sredstva koja su izvršili agencije EU-a, tijela EU-a, treće zemlje, međunarodne organizacije i drugi subjekti. U 2021. rashodi nastali u okviru neizravnog upravljanja iznosili su 10,9 milijardi EUR, slično prethodnoj godini, kad su iznosili 11,0 milijardi EUR.

5.3.   IMOVINA

Na dan 31. prosinca 2021. ukupna imovina iznosila je 414,1 milijardu EUR (2020.: 280,0 milijardi EUR) – to je znatno povećanje posljedica daljnjeg pozajmljivanja sredstava iz instrumenta SURE te isplaćenih zajmova i predujmova u okviru novog instrumenta NGEU. Najznačajnije stavke bile su financijska imovina osim novca i novčanih ekvivalenata (188,6 milijardi EUR), pretfinanciranje (93,4 milijarde EUR), potraživanja i naplativa sredstva (72,4 milijarde EUR) te novac i novčani ekvivalenti (44,9 milijardi EUR). Ostala je imovina, u iznosu od 14,7 milijardi EUR, uglavnom uključivala nekretnine, postrojenja i opremu te nematerijalnu imovinu.

Sastav imovine na dan 31. prosinca 2021.

Image 9

Znatno povećanje ukupne imovine od 134 milijarde EUR (47,9 %) u odnosu na prethodnu godinu uglavnom je bilo rezultat:

—

povećanja nepodmirenih obveza po zajmovima s 93,3 milijarde EUR u 2020. na 163,6 milijardi EUR u 2021. To povećanje od 70,3 milijarde EUR (75,3 %) uglavnom odražava daljnje odobravanje zajmova za financijsku pomoć u okviru instrumenta SURE (50,1 milijarda EUR) i odobravanje zajmova u okviru novog Mehanizma za oporavak i otpornost (18,0 milijardi EUR),

—

povećanja ukupnog pretfinanciranja sa 62,7 milijardi EUR u 2020. na 93,4 milijarde EUR u 2021. To povećanje od 30,7 milijardi EUR (49,0 %) odražava bespovratnu potporu dodijeljenu u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (30,8 milijardi EUR),

—

povećanja novca i novčanih ekvivalenata sa 16,7 milijardi EUR u 2020. na 44,9 milijardi EUR u 2021. To povećanje od 28,2 milijarde EUR uglavnom se odnosi na likvidnost povezanu s instrumentom NGEU (18,0 milijardi EUR koje se drže na računu NGEU-a te 1,4 milijarde EUR sredstava koja se drže na računu Komisijine središnje riznice do isplate u proračun za programe VFO-a). Preostalo je povećanje posljedica većeg iznosa neiskorištenih odobrenih sredstava za plaćanje u 2021., novčanih kazni koje postaju konačne na kraju godine te dodatnih tradicionalnih vlastitih sredstava koja su na kraju godine unovčena, ali još nisu unesena u proračun.

Povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a

Dana 31. siječnja 2020. Ujedinjena Kraljevina povukla se iz Europske unije. Uvjeti njezina odlaska definirani su u Sporazumu o povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz EU-a i Europske zajednice za atomsku energiju, poznatom kao „Sporazum o povlačenju”. U okviru tog dogovora Ujedinjena Kraljevina složila se da će ispoštovati sve financijske obveze preuzete dok je bila članica EU-a. Sporazum je stupio na snagu 31. siječnja 2020. Ujedinjena Kraljevina i dalje će pridonositi proračunu EU-a i imati koristi od programa i rashoda EU-a iz razdoblja prije 2021., kao da je država članica. Ujedinjenoj Kraljevini će biti i vraćena određena definirana sredstva koja je uplatila u proračun EU-a ili koja su primljena u proračun EU-a i povezana su s razdobljem njezina članstva. EU dvaput godišnje izvješćuje Ujedinjenu Kraljevinu o iznosima koje duguje, a ona ih mjesečno plaća. Izvještaji se svake godine ažuriraju na temelju stvarnih podataka.

Obveze iz Sporazuma o povlačenju stvaraju dugovanja i potraživanja za EU koja se moraju izračunati i iskazati u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji EU-a, a osobito pokrivaju sljedeća područja:

—

vlastita sredstva (članak 136.),

—

nepodmirene obveze (članak 140.),

—

novčane kazne zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja (članak 141.),

—

obveze Unije (članak 142.),

—

nepredviđene financijske obveze i financijski instrumenti (članci 143. i 144.),

—

neto imovina Europske zajednice za ugljen i čelik (članak 145.),

—

ulaganja EU-a u Europski investicijski fond, EIF (članak 146.),

—

nepredviđene obveze povezane sa sudskim postupcima (članak 147.).

u milijunima EUR

 

Članak 140.

Članak 142.

Ostalo

31.12.2021.

31.12.2020.

Duguje Ujedinjena Kraljevina

28 620

14 751

610

43 982

49 579

Dug prema Ujedinjenoj Kraljevini

—

—

(2 229 )

(2 229 )

(2 122 )

Ukupno

28 620

14 751

(1 618 )

41 753

47 456

Dugoročno

17 064

14 486

(711)

30 839

40 629

Kratkoročno

11 556

265

(908)

10 913

6 827

Pretfinanciranje

U 2021. pretfinanciranje (bez drugih predujmova državama članicama i doprinosa skrbničkog fonda Bêkou i skrbničkog fonda za Afriku) je iznosilo 86,2 milijarde EUR (2020.: 55,5 milijardi EUR), od čega se gotovo sav iznos odnosio na aktivnosti Komisije. Povećanje od 30,7 milijardi EUR ili 55,3 % gotovo se u potpunosti odnosi na bespovratnu potporu dodijeljenu u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te je dovelo do povećanja pretfinanciranja povezanog s izravnim upravljanjem s 14,3 milijarde EUR u 2020. na 43,7 milijardi EUR u 2021.:

Pretfinanciranje za koje je zadužena Komisija prema načinima upravljanja

Image 10

Na razinu pretfinanciranja koje se odobrava u okviru programa VFO-a znatno utječe ciklus VFO-a, primjerice na početku razdoblja VFO-a očekuju se isplate velikih iznosa predujmova državama članicama u okviru kohezijske politike i ti iznosi ostaju na raspolaganju državama članicama sve do završetka programa. Isplaćuje se i godišnje pretfinanciranje koje se mora iskoristiti u istoj godini ili vratiti sljedeće godine u okviru godišnjeg ciklusa zaključenja računovodstvene dokumentacije. Komisija nastoji osigurati odgovarajuće razine pretfinanciranja. Važno je uspostaviti ravnotežu između dostatnih financijskih sredstava za projekte i pravovremenog priznavanja rashoda.

5.4.   OBVEZE

Na dan 31. prosinca 2021. ukupne obveze iznosile su 496,4 milijarde EUR (2020.: 313,5 milijardi EUR) – to golemo povećanje posljedica je zajmova uzetih 2021. u okviru instrumenata SURE i NGEU. Najznačajnije stavke bile su uzeti zajmovi za NGEU i financijsku pomoć (236,7 milijardi EUR), obveze za mirovine i druge obveze za primanja zaposlenika nakon prestanka radnog odnosa (122,5 milijardi EUR), obračunati troškovi i odgođeni prihodi (78,1 milijarda EUR) te obveze prema trećim stranama (46,4 milijarde EUR):

Sastav obveza na dan 31. prosinca 2021.

Image 11

Znatno povećanje u iznosu od 82,9 milijardi EUR ili 58,3 % iz prethodne godine uglavnom je bilo posljedica sljedećeg:

—

uzeti zajmovi povećani su s 93,2 milijarde EUR u 2020. na 236,7 milijardi EUR u 2021. Povećanje od 143,5 milijardi EUR uglavnom se odnosi na Mehanizam za oporavak i otpornost (91 milijarda EUR) te na dodatne zajmove u okviru instrumenta SURE (50,1 milijarda EUR),

—

obračunati rashodi i odgođeni prihodi povećali su se sa 64,6 milijardi EUR u 2020. na 78,1 milijardu EUR u 2021. Povećanje od 13,5 milijardi EUR ili 20,9 % uglavnom se odnosi na novi Mehanizam za oporavak i otpornost (8,2 milijarde EUR) i izvršenje VFO-a za razdoblje 2014.—2020. u okviru EFRR-a i Kohezijskog fonda (1,9 milijardi EUR),

—

obveze su se povećale s 32,4 milijarde EUR u 2020. na 46,4 milijarde EUR u 2021. Povećanje od 14,0 milijardi EUR ili 43,2 % primarno je posljedica Mehanizma za oporavak i otpornost (19,1 milijarda EUR) i smanjenja obveza povezanih s područjem kohezije, u kojem je iznos zahtjeva za povrat troškova primljenih do kraja godine bio manji od onoga iz prethodne godine (5,3 milijarde EUR).

Ukupni iznos zaprimljenih zahtjeva za povrat troškova i računa iskazanih u bilanci kao obveze.

Image 12

Neto imovina

Na dan 31. prosinca 2021. iznos obveza bio je za 82,3 milijarde EUR veći od iznosa imovine (2020.: 33,4 milijarde EUR). Znatno povećanje od 48,9 milijardi EUR uglavnom je posljedica uzetih zajmova povezanih s bespovratnom potporom dodijeljenom u okviru NGEU-a 2021. (što je dovelo do povećanja rashoda nastalih u okviru izravnog upravljanja od 42,9 milijardi EUR). Činjenica da su obveze veće od imovine ne znači da su institucije i tijela EU-a u financijskim poteškoćama, već da će se određene obveze financirati iz budućih godišnjih proračuna. Mnogi rashodi priznaju se u skladu s računovodstvenim načelom nastanka poslovnog događaja u tekućoj godini iako mogu biti plaćeni narednih godina te se stoga financiraju iz budućih proračuna; povezani prihodi obračunat će se tek u narednim razdobljima. Osim uzetih zajmova za NGEU, koje je potrebno otplatiti u razdoblju 2028.–2051., i obveza za primanja zaposlenika, koje je potrebno platiti tijekom nekoliko desetljeća, najznačajniji iznosi koje treba istaknuti jesu oni povezani s aktivnostima koje se odnose na EFJP, čiji se najveći dio obično plaća u prvom tromjesečju sljedeće godine.

6.   POLITIČKI I FINANCIJSKI OKVIR I ODGOVORNOST EU-a TE NJEGOVO UPRAVLJANJE

Europska unija je unija kojoj države članice dodjeljuju nadležnosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva. Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca.

6.1.   POLITIČKI I FINANCIJSKI OKVIR

Ugovori Unije

Opći ciljevi i načela kojima se vode Unija i europske institucije definirani su u Ugovorima. Unija i institucije EU-a mogu djelovati samo u okvirima nadležnosti koje su im dodijeljene Ugovorima kako bi se ostvarili ciljevi koji su u njima utvrđeni te to moraju činiti u skladu s načelima (12) supsidijarnosti i proporcionalnosti. Unija za ostvarenje svojih ciljeva i provedbu svojih politika osigurava potrebna financijska sredstva. Komisija je odgovorna za promicanje općih interesa Unije, uključujući izvršenje proračuna i upravljanje programima u suradnji s državama članicama i u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja.

Unija ciljeve određene Ugovorima ostvaruje raznim instrumentima, a jedan od njih je proračun EU-a. Drugi su, primjerice, zajednički zakonodavni okvir i zajedničke strategije politike.

Višegodišnji financijski okvir i programi potrošnje

Politike koje se financiraju iz proračuna Unije provode se u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) i odgovarajućim sektorskim propisima o programima i instrumentima potrošnje. To omogućuje izdvajanje financijskih sredstava za ostvarenje političkih prioriteta Unije u razdoblju koje je dovoljno dugo da se postigne učinkovitost i utvrdi koherentna dugoročna vizija za korisnike sredstava Unije i nacionalna tijela koja ih sufinanciraju. Utvrđuju se maksimalni godišnji iznosi (gornje granice) za ukupne rashode Unije i glavne kategorije rashoda (naslovi). Zbrajanjem gornjih granica iz svih naslova dobije se ukupna gornja granica za odobrena sredstva za preuzimanje obveza. VFO donosi Vijeće jednoglasnom odlukom svih država članica, uz suglasnost Europskog parlamenta. Aktualni višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. donesen je 17. prosinca 2020. Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. dopunjen je privremenim instrumentom za oporavak NextGenerationEU.

Godišnji proračun

Godišnji proračun izrađuje Komisija. Europski parlament i Vijeće usuglašavaju se o proračunu za sljedeću godinu (obično do sredine prosinca) na temelju postupka iz članka 314. UFEU-a. U skladu s načelom proračunske ravnoteže ukupni prihodi moraju biti jednaki ukupnim rashodima (odobrenim sredstvima za plaćanje) u određenoj financijskoj godini.

Glavni izvori financijskih sredstava Unije su prihodi od vlastitih sredstava koji se dopunjuju drugim prihodima. Postoje četiri vrste vlastitih sredstava: tradicionalna vlastita sredstva (uglavnom carinske pristojbe), vlastita sredstva na temelju poreza na dodanu vrijednost (PDV), vlastita sredstva na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada (uvedena 2021.) i vlastita sredstva na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND). Ostali prihodi koji se prikupljaju iz aktivnosti EU-a (npr. novčane kazne zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja) obično čine manje od 10 % ukupnih prihoda.

Načini upravljanja

Tri su načina upravljanja proračunom EU-a, ovisno o metodi isplate i upravljanja sredstvima.

—

Podijeljeno upravljanje: velikim dijelom proračunskih sredstava (oko 3/4 proračuna) Komisija upravlja u okviru sustava podijeljenog upravljanja u suradnji s državama članicama, prije svega sredstvima za strukturne fondove i poljoprivredu.

—

Izravno upravljanje: Komisija programima upravlja i sama, a ovlasti za provedbu određenih programa može delegirati izvršnim agencijama.

—

Neizravno upravljanje: odlukama o rashodima može se upravljati i neizravno, preko drugih tijela u Uniji ili izvan Unije. U Financijskoj uredbi i/ili sporazumima o doprinosu za ta se tijela utvrđuju potrebni mehanizmi kontrole i izvještavanja te nadzor koji provodi Komisija kada su zadaće izvršenja proračuna povjerene nacionalnim agencijama, Grupi Europske investicijske banke, trećim zemljama, međunarodnim organizacijama (npr. Svjetska banka ili Ujedinjeni narodi) i drugim subjektima (npr. decentralizirane agencije Unije, zajednička poduzeća).

Financijska uredba

Financijska uredba (13) primjenjuje se na opći proračun i središnji je regulatorni akt o financijama Unije. Tom se uredbom detaljno definiraju financijska pravila za izvršenje proračuna Unije i uloge raznih dionika kako bi se osiguralo razborito trošenje sredstava i ostvarenje postavljenih ciljeva.

6.2.   UPRAVLJANJE I ODGOVORNOST

6.2.1.   Institucijska struktura

Unija ima institucionalni okvir putem kojeg promiče svoje vrijednosti i zalaže se za ostvarenje svojih ciljeva te koji služi njezinim interesima, interesima njezinih građana i država članica i koji osigurava koherentnost, učinkovitost i kontinuitet njezinih politika i djelovanja. Organizacijska struktura sastoji se od institucija, agencija i drugih tijela EU-a. Financijskom uredbom, s primjenjivim računovodstvenim pravilima, utvrđuje se koji se od tih subjekata uključuju u konsolidiranu računovodstvenu dokumentaciju Unije (za popis subjekata uključenih u konsolidaciju vidjeti bilješku 9. konsolidirane računovodstvene dokumentacije Unije).

Europski parlament, zajedno s Vijećem, izvršava zakonodavne i proračunske funkcije. Komisija politički odgovorna Europskom parlamentu. Vijeće obavlja i funkcije utvrđivanja politika i koordinacije u okviru općeg političkog smjera i prioriteta Unije koje odredi Europsko vijeće.

Europska komisija izvršno je tijelo Europske unije. Ona promiče opći interes Unije i u tu svrhu poduzima odgovarajuće inicijative. Osigurava provedbu Ugovorâ i nadzire kako države članice primjenjuju pravo Unije pod nadzorom Suda Europske unije. Komisija ima koordinacijske, izvršne i upravljačke funkcije, izvršava proračun i upravlja programima.

Komisija proračun izvršava uglavnom u suradnji s državama članicama. (14) Države članice i Komisija zajedno osiguravaju da se odobrena sredstva koriste u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja. Uredbama se utvrđuju obveze država članica u pogledu kontrole i revizije u izvršenju proračuna i odgovornosti koje iz toga proizlaze, kao i odgovornosti i detaljna pravila za svaku instituciju Unije u vezi s njezinim vlastitim izdacima.

6.2.2.   Upravljačka struktura Komisije

Komisijini upravljački mehanizmi te kako se tim mehanizmima osigurava funkcioniranje Komisije kao moderne, odgovorne institucije usmjerene na rezultate opisani su u Komunikaciji (15) o upravljanju u Europskoj komisiji.

Komisija svoje funkcije obavlja pod vodstvom kolegija povjerenika, koji utvrđuje prioritete i preuzima političku odgovornost za rad Komisije. Komisija kao Kolegij djeluje pod političkim vodstvom svojeg predsjednika ili predsjednice koji, u okviru svojeg imenovanja, predstavlja Europskom parlamentu ciljeve koje namjerava ostvariti, u obliku svojih političkih smjernica. Predsjednik ili predsjednica odlučuje o unutarnjem ustroju Komisije i vodi računa o njezinu usklađenom i učinkovitom djelovanju kao kolegijalnog tijela.

Kolegij operativno izvršenje proračuna i financijsko upravljanje delegira glavnim direktorima i načelnicima službi koji su na čelu administrativnih ustrojstvenih jedinica Komisije. Tim se decentraliziranim pristupom stvara administrativna kultura koja potiče odgovornost javnih službenika za aktivnosti koje su pod njihovom kontrolom.

Pod nadzorom predsjednika ili predsjednice i u bliskoj suradnji s članom Komisije koji je zadužen za proračun, ljudske resurse i administraciju te uz sudjelovanje predsjedničkih i središnjih službi korporativni upravni odbor osigurava koordinaciju, nadzor, savjetovanje i strateško usmjerenje.

Unutarnjim mehanizmima utvrđuje se struktura snažnih kontrola i upravljačkih alata koji Kolegiju povjerenika omogućuju da preuzme političku odgovornost za rad Komisije (16).

6.2.3.   Financijsko upravljanje u Komisiji

U Komisiji su uloge i nadležnosti za financijsko upravljanje jasno definirane (npr. Financijskom uredbom i unutarnjim pravilnikom (17)) i tako se i izvršavaju. Kao dužnosnici za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti, Komisijini glavni direktori i načelnici službi odgovorni su za dobro financijsko upravljanje sredstvima Unije, usklađenost postupanja s odredbama Financijske uredbe, upravljanje rizicima i uspostavu odgovarajućeg okvira unutarnje kontrole.

Dužnosnici za ovjeravanje odgovorni su za cijeli upravljački proces, od određivanja svega što treba poduzeti da se ostvare ciljevi politika institucije do operativnog i proračunskog upravljanja aktivnostima. Te se zadaće mogu dalje delegirati direktorima, načelnicima odjela i drugim osobama, koji time postaju dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja. Svaki dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja u poslovima nadzora i praćenja provedbe sustava unutarnje kontrole može računati na jednog ili dva direktora zadužena za upravljanje rizicima i unutarnju kontrolu.

Središnje službe Komisije usmjeravaju, savjetuju te promiču najbolje primjere iz prakse, među ostalim i radom Korporativnog upravnog odbora.

Financijskom uredbom propisano je da svaki dužnosnik za ovjeravanje u godišnjem izvještaju o radu izvijesti o postignućima, unutarnjoj kontroli i financijskom upravljanju tijekom godine. On u godišnjem izvještaju o radu izjavljuje da su sredstva korištena u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja te da se uspostavljenim postupcima kontrole daju potrebna jamstva u pogledu zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija. Godišnji izvještaj o upravljanju proračunom EU-a i njegovoj uspješnosti (18) glavno je sredstvo koje Kolegiju povjerenika omogućuje preuzimanje političke odgovornosti za upravljanje proračunom.

Računovodstveni službenik Komisije odgovoran je na središnjoj razini za upravljanje riznicom, postupke povrata, utvrđivanje računovodstvenih pravila utemeljenih na Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor (MRSJS), potvrđivanje računovodstvenih sustava i izradu godišnje konsolidirane računovodstvene dokumentacije Unije. Osim toga, računovodstveni službenik potpisuje godišnju računovodstvenu dokumentaciju, pri čemu izjavljuje da su u njoj vjerno prikazani, u svim bitnim aspektima, financijsko stanje, rezultati operacija i novčani tokovi Unije. Godišnju računovodstvenu dokumentaciju donosi Kolegij povjerenika. Računovodstveni službenik obavlja svoju funkciju neovisno i ima veliku odgovornost za financijsko izvještavanje u Komisiji.

I funkcija unutarnjeg revizora Komisije je centralizirana i neovisna te se u okviru nje pružaju neovisni savjeti, mišljenja i preporuke o kvaliteti i funkcioniranju sustava unutarnje kontrole u okviru Komisije, agencija Unije i drugih neovisnih tijela.

Odbor za praćenje tijeka revizije osigurava neovisnost unutarnjeg revizora i prati kvalitetu unutarnjih revizija i daljnje postupanje službi Komisije u skladu s preporukama unutarnje i vanjske revizije te zaključcima i preporukama Europskog revizorskog suda u vezi s postupkom davanja razrješnica o pouzdanosti godišnje konsolidirane financijske dokumentacije Unije. Odbor svojom savjetodavnom funkcijom pridonosi općenitom poboljšanju djelotvornosti i učinkovitosti Komisije pri ostvarivanju njezinih ciljeva i olakšava nadzor Kolegija nad Komisijinim upravljanjem, upravljanjem rizicima i postupcima unutarnje kontrole.

6.2.4.   Vanjska revizija i postupak davanja razrješnice

U skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja sredstvima se upravlja na učinkovit, djelotvoran i ekonomičan način. Postojeći okvir odgovornosti temelji se na detaljnom izvještavanju, vanjskoj reviziji i političkoj kontroli kako bi se dala razumna jamstva da se sredstva Unije troše na odgovarajući način.

Europski parlament na preporuku Vijeća odlučuje hoće li Komisiji za provedbu proračuna EU-a u određenoj godini dati svoje konačno odobrenje, poznato kao „davanje razrješnice”. Godišnjim postupkom davanja razrješnice potvrđuje se Komisijina politička odgovornost za izvršenje proračuna EU-a.

Europski revizorski sud svake godine provjerava pouzdanost računovodstvene dokumentacije, jesu li svi prihodi primljeni i svi rashodi nastali na zakonit i pravilan način te primjerenost financijskog upravljanja i kvalitativnih aspekata izrade proračuna, uključujući dimenziju uspješnosti. Objavljivanje godišnjeg izvještaja Europskog revizorskog suda polazište je za postupak davanja razrješnice. Revizori pripremaju i tematske izvještaje o specifičnim troškovima, područjima politike ili pitanjima o proračunu i upravljanju.

Odluka o razrješnici temelji se i na Komisijinu integriranom financijskom izvještavanju i izvještavanju o odgovornosti, saslušanjima povjerenika u Europskom parlamentu i odgovorima na pisana pitanja upućena Komisiji.

BILJEŠKA UZ KONSOLIDIRANU RAČUNOVODSTVENU DOKUMENTACIJU

Konsolidirana godišnja računovodstvena dokumentacija Europske unije za 2021. sastavljena je na temelju informacija koje su institucije i tijela dostavili u skladu s člankom 246. stavkom 2. Financijske uredbe koja se primjenjuju na opći proračun Europske unije. Ovime izjavljujem da je sastavljena u skladu s glavom XIII. te financijske uredbe i računovodstvenim načelima, pravilima i metodama utvrđenima u bilješkama uz financijske izvještaje.

Računovodstveni službenici tih institucija i tijela dostavili su mi sve informacije potrebne za sastavljanje računovodstvene dokumentacije u kojoj su prikazani imovina i obveze Europske unije te izvršenje proračuna i potvrdili su njihovu pouzdanost.

Ovime potvrđujem da na temelju navedenih informacija i provjera koje sam smatrala potrebnima za ovjeru računovodstvene dokumentacije Europske komisije imam odgovarajuće jamstvo da su financijsko stanje, rezultati operacija i novčani tokovi Europske unije u svim bitnim aspektima u računovodstvenoj dokumentaciji točno iskazani.

Rosa ALDEA BUSQUETS

Računovodstvena službenica Komisije

17. lipnja 2022.

KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I OBJAŠNJENJA (2)

SADRŽAJ

BILANCA 33
IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU 34
IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU 35
IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U NETO IMOVINI 37
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE 38

1.

 ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE 38

2.

 BILJEŠKE UZ BILANCU 57

3.

 BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU 99

4.

 NEPREDVIĐENE OBVEZE I NEPREDVIĐENA IMOVINA 109

5.

 PRORAČUNSKE I PRAVNE OBVEZE 116

6.

 UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA 120

7.

 IZVJEŠTAVANJE POVEZANIH OSOBA 141

8.

 DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE 143

9.

 OPSEG KONSOLIDACIJE 143

BILANCA

u milijunima EUR

 

Bilješka

31.12.2021.

31.12.2020.

DUGOTRAJNA IMOVINA

 

 

 

Nematerijalna imovina

2.1

769

620

Nekretnine, postrojenja i oprema

2.2

12 669

11 682

Ulaganja obračunata metodom udjela

2.3

1 192

588

Financijska imovina

2.4

181 874

99 214

Pretfinanciranje

2.5

60 792

34 519

Potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija

2.6

40 642

45 813

 

 

297 938

192 434

KRATKOTRAJNA IMOVINA

 

 

 

Financijska imovina

2.4

6 744

13 881

Pretfinanciranje

2.5

32 656

28 229

Potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija

2.6

31 796

28 681

Zalihe

2.7

84

80

Novac i novčani ekvivalenti

2.8

44 860

16 742

 

 

116 141

87 613

UKUPNA IMOVINA

 

414 078

280 047

DUGOROČNE OBVEZE

 

 

 

Mirovine i ostala primanja zaposlenika

2.9

(122 466 )

(116 020 )

Rezervacije

2.10

(2 950 )

(3 878 )

Financijske obveze

2.11

(214 974 )

(84 399 )

 

 

(340 391 )

(204 297 )

KRATKOROČNE OBVEZE

 

 

 

Rezervacije

2.10

(398)

(1 527 )

Financijske obveze

2.11

(31 149 )

(10 649 )

Obveze

2.12

(46 372 )

(32 408 )

Obračunati rashodi i odgođeni prihodi

2.13

(78 068 )

(64 584 )

 

 

(155 987 )

(109 167 )

UKUPNE OBVEZE

 

(496 377 )

(313 464 )

NETO IMOVINA

 

(82 299 )

(33 418 )

Pričuve

2.14

1 325

5 062

Iznosi koji će se zatražiti od država članica  (3)

2.15

(83 624 )

(38 480 )

NETO IMOVINA

 

(82 299 )

(33 418 )

IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

u milijunima EUR

 

Bilješka

2021.

2020.

PRIHODI

 

 

 

Prihodi od nerazmjenskih transakcija

 

 

 

Sredstva na temelju BND-a

3.1

115 955

125 393

Tradicionalna vlastita sredstva

3.2

20 590

19 559

Sredstva na temelju PDV-a

3.3

18 340

17 858

Vlastita sredstva koja se temelje na plastičnom otpadu

3.4

5 831

—

Novčane kazne

3.5

1 990

452

Povrat troškova

3.6

1 794

1 355

Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine

3.7

1 122

47 456

Ostalo

3.8

6 737

7 116

 

 

172 357

219 190

 

 

 

 

Prihodi od razmjenskih transakcija

 

 

 

Financijski prihodi

3.9

5 092

3 434

ostalo

3.10

1 497

1 404

 

 

6 589

4 838

Ukupni prihodi

 

178 946

224 028

RASHODI

 

 

 

Koje su izvršile države članice

3.11

 

 

Europski fond za jamstva u poljoprivredi

 

(40 829 )

(40 461 )

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: ostali instrumenti ruralnog razvoja

 

(15 451 )

(14 467 )

Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond

 

(46 932 )

(41 118 )

Europski socijalni fond

 

(16 727 )

(13 677 )

Ostalo

 

(4 835 )

(2 701 )

Koje su izvršili Komisija, izvršne agencije i skrbnički fondovi

3.12

(63 000 )

(22 094 )

Druge agencije i tijela EU-a

3.13

(3 154 )

(3 530 )

Koje su izvršile treće zemlje i međunarodne organizacije

3.13

(4 512 )

(4 178 )

Drugi subjekti

3.13

(3 225 )

(3 257 )

Troškovi zaposlenika i mirovina

3.14

(12 417 )

(11 995 )

Financijski troškovi

3.15

(4 201 )

(2 188 )

Ostali rashodi

3.16

(5 762 )

(6 946 )

Ukupni rashodi

 

(221 046 )

(166 612 )

POSLOVNI REZULTAT GODINE

 

(42 100 )

57 416

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

Poslovni rezultat godine

(42 100 )

57 416

Poslovanje

 

 

Amortizacija nematerijalne imovine

116

113

Amortizacija materijalne imovine

1 054

1 047

Gubitak od umanjenja vrijednosti ulaganja (poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti)

—

—

(Povećanje)/smanjenje zajmova

(70 259 )

(40 624 )

(Povećanje)/smanjenje iznosa pretfinanciranja

(30 699 )

(11 301 )

(Povećanje)/smanjenje potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativih sredstava od nerazmjenskih transakcija

2 055

(50 519 )

(Povećanje)/smanjenje zaliha

(4)

(12)

(Povećanje)/smanjenje mirovina i ostalih primanja zaposlenika

6 447

18 360

Povećanje/(smanjenje) rezervacija

(2 057 )

581

Povećanje/(smanjenje) financijskih obveza (osim zajmova za NGEU)

60 075

40 531

Povećanje/(smanjenje) obveza

13 964

5 166

Povećanje/(smanjenje) obračunatih rashoda i odgođenih prihoda

13 484

(2 645 )

Proračunski višak iz prethodne godine obračunat kao nenovčani prihod

(1 769 )

(3 218 )

Ponovna mjerenja obveza za primanja zaposlenika (nenovčane promjene nisu uključene u izvještaj o financijskom rezultatu)

(3 257 )

(15 155 )

Ostala nenovčana kretanja

(1 757 )

63

Investicijske aktivnosti

 

 

(Povećanje)/smanjenje nematerijalne imovine i nekretnina, postrojenja i opreme

(2 307 )

(1 566 )

(Povećanje)/smanjenje ulaganja obračunatih metodom udjela

(604)

3

(Povećanje)/smanjenje neizvedene financijske imovine po fer vrijednosti kroz višak ili manjak  (19)

(4 636 )

(1 180 )

(Povećanje)/smanjenje izvedene financijske imovine po fer vrijednosti kroz višak ili manjak

(629)

(62)

aktivnosti financiranja

 

 

Povećanje/(smanjenje) zajmova povezanih s NGEU-om

91 000

 

NETO NOVČANI TOK

28 118

(3 004 )

Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata

28 118

(3 004 )

Novac i novčani ekvivalenti na početku godine

16 742

19 745

Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine

44 860

16 742

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U NETO IMOVINI

u milijunima EUR

 

Iznosi koji će se povući iz akumuliranog viška/(manjka) država članica

Ostale pričuve

Revalorizacijska pričuva

Neto imovina

STANJE NA DAN 31.12.2019.

(77 560 )

4 646

391

(72 523 )

Promjene pričuve Jamstvenog fonda

(173)

173

—

—

Promjene fer vrijednosti

—

—

105

105

Ponovna mjerenja obveza za primanja zaposlenika

(15 155 )

—

—

(15 155 )

Ostalo

210

(252)

—

(42)

Proračunski rezultat iz 2019. pripisan državama članicama

(3 218 )

—

—

(3 218 )

Poslovni rezultat godine

57 416

—

—

57 416

STANJE NA DAN 31.12.2020.

(38 480 )

4 566

496

(33 418 )

Učinak revidiranog EAR-a 11 (vidjeti bilješku 1.)

1 719

(3 043 )

(496)

(1 820 )

STANJE NA DAN 1.1.2021.

(36 761 )

1 523

—

(35 238 )

Promjene pričuve Jamstvenog fonda

—

—

—

—

Promjene fer vrijednosti

—

—

—

—

Ponovna mjerenja obveza za primanja zaposlenika

(3 257 )

—

—

(3 257 )

Ostalo

262

(198)

—

63

Proračunski rezultat iz 2020. pripisan državama članicama

(1 769 )

—

—

(1 769 )

Poslovni rezultat godine

(42 100 )

—

—

(42 100 )

STANJE NA DAN 31.12.2021.

(83 624 )

1 325

—

(82 299 )

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

Treba napomenuti da su u tablicama u nastavku iznosi koji se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu, a povezani su s VFO-ima do kraja 2020., još iskazani pod naslovom države članice jer, iako se Ujedinjena Kraljevina povukla iz Unije 1. veljače 2020. u skladu sa Sporazumom o povlačenju u tim razdobljima i dalje ima financijski odnos s Unijom kao država članica.

1.   ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE

1.1.   PRAVNA OSNOVA I RAČUNOVODSTVENA PRAVILA

Računovodstvena evidencija Unije vodi se u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (dalje u tekstu Financijska uredba).

U skladu s člankom 80. Financijske uredbe, Unija svoje financijske izvještaje sastavlja u skladu s računovodstvenim načelom nastanka poslovnog događaja i pravilima koja se temelje na međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor (MRSJS). Sve institucije i tijela Unije obuhvaćeni konsolidacijom dužni su primjenjivati ta računovodstvena pravila, koja za Komisiju donosi računovodstveni službenik, radi unutarnje usklađenosti konsolidirane računovodstvene dokumentacije EU-a.

Primjena novih i izmijenjenih računovodstvenih pravila Europske unije (EAR)

Nova usvojena računovodstvena pravila EU-a koja se na dan 31. prosinca 2021. još nisu primjenjivala

Nije bilo novog usvojenog EAR-a koji se na dan 31. prosinca 2021. još nije primjenjivao.

Revidirani EAR koji se primjenjuje na godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2021. ili nakon tog datuma

Računovodstvena službenica Komisije 17. prosinca 2020. donijela je revidirani EAR 11 „Financijski instrumenti”, kojim se uspostavljaju načela financijskog izvještavanja o financijskoj imovini i financijskim obvezama te koji se temelji na novom MRSJS-u 41 „Financijski instrumenti”, izmijenjenom MRSJS-u 28 „Financijski instrumenti: prezentiranje” i izmijenjenom MRSJS-u 30 „Financijski instrumenti: objavljivanje” (objavljen u kolovozu 2018.).

Revidirani EAR 11 obvezan je od 1. siječnja 2021., a sve izmjene u odnosu na početnu primjenu uzete su u obzir na taj dan pa nije potrebno prepravljati iznose iz prethodnih razdoblja. Prema tome, financijska imovina, financijske obveze, potraživanja od razmjenskih transakcija te kamatni prihodi i kamatni rashodi na dan 31. prosinca 2020. iskazani u toj računovodstvenoj dokumentaciji obračunani su u skladu s računovodstvenim politikama kako je navedeno u bilješkama 1.5.5., 1.5.8. (samo za razmjenske transakcije), 1.5.12. i 1.6.1. (samo za razmjenske transakcije) uz financijske izvještaje EU-a za 2020.

Glavne promjene i njihovi učinci na računovodstvenu dokumentaciju EU-a za 2021. su kako slijedi:

Nova načela klasifikacije i mjerenja financijske imovine

Revidiranim EAR-om 11 uvodi se pristup klasifikaciji financijske imovine koji se temelji na načelima i zahtijeva se primjena dvaju kriterija: model koji subjekt primjenjuje za upravljanje svojom financijskom imovinom i ugovorne značajke novčanog toka te imovine. Ovisno o tim kriterijima financijska se imovina klasificira u sljedeće kategorije: „financijska imovina po amortiziranom trošku”, „financijska imovina po fer vrijednosti kroz neto imovinu/kapital” ili „financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak”.

Dana 1. siječnja 2021. primjena novih kriterija dovela je do reklasifikacije svih vlasničkih ulaganja i dužničkih vrijednosnih papira iz financijske imovine raspoložive za prodaju u financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz višak ili manjak. Povezana revalorizacijska pričuva reklasificirana je – u neto imovini – u akumulirani višak ili manjak.

Novi model umanjenja vrijednosti

Dok se prethodni model umanjenja vrijednosti temeljio na ostvarenim gubicima, revidiranim EAR-om 11 uveden je model umanjenja vrijednosti koji se temelji na budućim događajima i očekivanim kreditnim gubicima tijekom vijeka trajanja financijske imovine. U okviru modela koji se temelji na očekivanim kreditnim gubicima uzimaju se u obzir moguća neispunjenja obveza i kretanje kreditne kvalitete financijske imovine. Novi model umanjenja vrijednosti primjenjuje se na svu financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti kroz neto imovinu/kapital te na preuzete obveze za zajmove i ugovore o financijskom jamstvu.

Konkretno, 1. siječnja 2021. primjena novog modela umanjenja vrijednosti na financijsku imovinu klasificiranu kao financijska imovina po amortiziranom trošku dovela je do priznavanja umanjenja vrijednosti zajmova za financijsku pomoć koji su odobreni partnerskim zemljama u okviru programa MFP-a i Euratoma.

Računovodstvo financijskih jamstava

U skladu s EAR-om 11, većina financijskih jamstava, osobito onih danih bez naknade ili uz nominalnu naknadu, obračunavala se u skladu s načelima EAR-a 10 „Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina” i priznavala kao rezervacije ili iskazivala kao nepredviđene obveze ovisno o vjerojatnosti gubitka.

Revidiranim EAR-om 11 propisuje se primjena zahtjeva računovodstva financijskih jamstava na sve ugovore o financijskom jamstvu. Mjerenje obveze za financijska jamstva oslanja se na fer vrijednost jamstva pri početnom priznavanju i na kretanje očekivanih kreditnih gubitaka proizašlih iz dužničkog portfelja pokrivenog jamstvom. Vidjeti bilješku 1.5.12.

Zbog toga su postojeći ugovori o financijskom jamstvu 1. siječnja 2021. reklasificirani iz financijskih rezervacija u kategoriju obveze za financijska jamstva i ponovno izmjereni u skladu sa zahtjevima revidiranog EAR-a 11. Ta je promjena dovela do povećanja financijskih obveza, osobito kad je riječ o jamstvima koja su dana Grupi EIB-a u okviru mandata za vanjsko kreditiranje. Nakon promjene računovodstvenog tretmana i priznavanja ugovorne obveze za financijska jamstva za mandat za vanjsko kreditiranje pričuva za Jamstveni fond za vanjska djelovanja – do 31. prosinca 2020. u neto imovini – oslobođena je za akumulirani višak ili manjak.

U tablici u nastavku prikazane su izvorne kategorije mjerenja u okviru EAR-a 11 kako se primjenjuju na financijske izvještaje EU-a za 2020. i nove kategorije mjerenja u okviru revidiranog EAR-a 11 za financijsku imovinu i obveze Europske unije na dan 1. siječnja 2021.:

u milijunima EUR

 

Kategorija mjerenja prethodni EAR 11

Neto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2020.

Kategorija mjerenja revidirani EAR 11

Neto knjigovodstvena vrijednost na dan 1.1.2021.

Financijska imovina

 

 

 

 

Zajmovi

Zajmovi i potraživanja

93 309

Amortizirani trošak

93 575

Fer vrijednost kroz višak ili manjak

2

Dužnička i vlasnička ulaganja

Raspoloživo za prodaju

19 587

Fer vrijednost kroz višak ili manjak

19 587

Izvedena imovina

Fer vrijednost kroz višak ili manjak

199

Fer vrijednost kroz višak ili manjak

199

Potraživanja

Zajmovi i potraživanja

3 450

Amortizirani trošak

3 485

Fer vrijednost kroz višak ili manjak

3 482

Novac i novčani ekvivalenti

Raspoloživo za prodaju

16 742

Amortizirani trošak

16 742

Financijske obveze

 

 

 

 

Financijska jamstva

Obveze za financijska jamstva

(90)

Obveze za financijska jamstva

(7 889 )

Rezervacije (EAR10)

(2 523 )

Uzeti zajmovi

Amortizirani trošak

(93 192 )

Amortizirani trošak

(93 521 )

Ostale financijske obveze

Amortizirani trošak

(1 761 )

Amortizirani trošak

(1 761 )

Obveze iz izvedenica

Fer vrijednost kroz višak ili manjak

(4)

Fer vrijednost kroz višak ili manjak

(4)

Obveze

Amortizirani trošak

(32 408 )

Amortizirani trošak

(32 408 )

U tablici u nastavku analizira se učinak prelaska na revidirani EAR 11 na financijsku imovinu, potraživanja, financijske rezervacije i financijske obveze Europske unije. U njoj se usklađuju knjigovodstvene vrijednosti iz njihove prethodne kategorije mjerenja u okviru EAR-a 11 kako se primjenjuju na financijske izvještaje Unije za 2020., s njihovim novim kategorijama mjerenja nakon prelaska na revidirani EAR 11, 1. siječnja 2021.:

u milijunima EUR

 

Stanje na dan 31.12.2020.

Reklasifikacija

Ponovno mjerenje

Stanje na dan 1.1.2021.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

 

 

 

 

Preneseno početno stanje

19 587

 

 

 

Prijenos s raspoloživo za prodaju na fer vrijednost kroz višak ili manjak

 

(19 587 )

 

 

Prilagođeno početno stanje

 

 

 

—

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

 

 

 

 

Preneseno početno stanje

199

 

 

 

Prijenos s raspoloživo za prodaju na fer vrijednost kroz višak ili manjak

 

19 587

 

 

Prijenos sa zajmova na fer vrijednost kroz višak ili manjak

 

2

 

 

Prilagođeno početno stanje

 

 

 

19 788

Financijska imovina po amortiziranom trošku (u računovodstvenoj dokumentaciji za 2020.: zajmovi)

 

 

 

 

Preneseno početno stanje

93 309

 

 

 

Ponovno mjerenje: efektivna kamatna stopa

 

 

329

 

Ponovno mjerenje: očekivani kreditni gubitak

 

 

(60)

 

Reklasifikacija u fer vrijednost kroz višak ili manjak

 

(2)

 

 

Prilagođeno početno stanje

 

 

 

93 575

Ukupna financijska imovina

(Bilješka 2.4.)

113 095

—

269

113 363

Potraživanja

 

 

 

 

Preneseno početno stanje

3 450

 

 

 

Ponovno mjerenje: očekivani kreditni gubitak

 

 

33

 

Ugovor o financijskom jamstvu – strana primanja: ponovno mjerenje

 

 

3 484

 

Prilagođeno početno stanje

 

 

 

6 967

Ukupna potraživanja

(bilješka 2.6.2.)

3 450

—

3 517

6 967

Financijske rezervacije

 

 

 

 

Preneseno početno stanje

(2 523 )

 

 

 

Prijenos u obveze za financijska jamstva

 

2 522

 

 

Prilagođeno početno stanje

 

 

 

(1)

Ukupne financijske rezervacije

(Bilješka 2.10.)

(2 523 )

2 522

—

(1)

Obveze za financijska jamstva

 

 

 

 

Preneseno početno stanje

(90)

 

 

 

Prijenos iz financijskih rezervacija

 

(2 522 )

 

 

Ugovor o financijskom jamstvu – strana davanja: ponovno mjerenje

 

 

(5 277 )

 

Prilagođeno početno stanje

 

 

 

(7 889 )

Financijske obveze po amortiziranom trošku

 

 

 

 

Preneseno početno stanje

(94 954 )

 

 

 

Ponovno mjerenje: efektivna kamatna stopa

 

 

(329)

 

Prilagođeno početno stanje

 

 

 

(95 283 )

Financijske obveze po fer vrijednosti kroz višak ili manjak

 

 

 

 

Preneseno početno stanje

(4)

 

 

 

Prilagođeno početno stanje

 

 

 

(4)

Ukupne financijske obveze

(Bilješka 2.11.)

(95 048 )

(2 522 )

(5 606 )

(103 175 )

Ukupan učinak revizije EAR-a 11

 

 

(1 820 )

 

U tablici u nastavku analizira se učinak prelaska na revidirani EAR 11 na neto imovinu Europske unije na dan 1. siječnja 2021.:

u milijunima EUR

 

Stanje na dan 31.12.2020.

Oslobađanje pričuva

Drugi učinci na neto imovinu

Stanje na dan 1.1.2021.

Pričuve

 

 

 

 

Preneseno početno stanje

5 062

 

 

 

Oslobađanje fer vrijednosti pričuve

 

(496)

 

 

Oslobađanje opće pričuve

 

(3 043 )

 

 

Prilagođeno početno stanje

 

 

 

1 523

Akumulirani višak/(manjak)

 

 

 

 

Preneseno početno stanje

(38 480 )

 

 

 

Oslobađanje fer vrijednosti pričuve

 

496

 

 

Oslobađanje opće pričuve

 

3 043

 

 

Ponovno mjerenje imovine i obveza

 

 

(1 820 )

 

Prilagođeno početno stanje

 

 

 

(36 761 )

Ukupna neto imovina

(33 418 )

—

(1 820 )

(35 238 )

U tablici u nastavku usklađuju se završno stanje ispravka vrijednosti za umanjenje vrijednosti prethodnog razdoblja koje se mjeri u skladu s EAR-om 11 kako se primjenjuje na financijske izvještaje Unije za 2020. i financijske rezervacije koje se mjere u skladu s EAR-om 10 i novi ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti koji se mjeri u skladu s revidiranim EAR-om 11 na dan 1. siječnja 2021.:

u milijunima EUR

 

31.12.2020.

1.1.2021.

Ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti/Financijske rezervacije

12-mjesečni očekivani kreditni gubitak

Očekivani kreditni gubitak tijekom vijeka trajanja instrumenta

Ukupni ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti

Financijska imovina po amortiziranom trošku, od čega:

(739)

(49)

(25)

(73)

Subrogirani zajmovi  (20)

(726)

—

—

—

Ostali zajmovi

(13)

(49)

(25)

(73)

Potraživanja

(190)

 

(156)

(156)

Ugovori o financijskom jamstvu

(2 523 )

(859)

(5 143 )

(6 002 )

1.2.   RAČUNOVODSTVENA NAČELA

Svrha je financijskih izvještaja širem krugu korisnika pružiti korisne informacije o financijskom stanju, financijskoj uspješnosti i novčanim tokovima subjekta. Za Uniju kao subjekt javnog sektora ti izvještaji imaju i posebnu svrhu, a to je pružiti informacije koje su korisne za donošenje odluka i dokazati odgovornost subjekta za sredstva koja su mu povjerena. Ovaj je dokument sastavljen vodeći računa o tim ciljevima.

Opće pretpostavke (ili računovodstvena načela) koje treba slijediti u sastavljanju financijskih izvještaja utvrđene su računovodstvenim pravilom EU-a br. 1 „Financijski izvještaji” i opisane u MRSJS-u 1: vjerno prikazivanje, načelo nastanka poslovnog događaja, načelo trajnosti poslovanja, dosljedno prikazivanje, značaj, zbirni prikaz, prijeboj i usporedne informacije.

Kvalitativne su značajke financijskog izvještavanja relevantnost, vjerodostojnost (pouzdanost), razumljivost, pravovremenost, usporedivost i provjerljivost.

1.3.   KONSOLIDACIJA

Opseg konsolidacije

Konsolidirani financijski izvještaji Unije obuhvaćaju sve važne kontrolirane subjekte, zajedničke poslove i pridružene subjekte. Cjeloviti popis subjekata obuhvaćenih opsegom konsolidacije, koja sad obuhvaća 55 kontroliranih subjekata i jedan pridruženi subjekt (2020.: 52 kontrolirana subjekta i jedan pridruženi subjekt), nalazi se u bilješci 9. Među kontroliranim subjektima su institucije Unije (uključujući Komisiju, ali ne i Europsku središnju banku) i agencije Unije (osim onih za zajedničku i vanjsku i sigurnosnu politiku). Osim toga, Europska zajednica za ugljen i čelik u postupku likvidacije (EZUČ u likvidaciji) također se smatra kontroliranim subjektom. Europski investicijski fond (EIF) jedini je pridruženi subjekt Unije.

Subjekti koji su obuhvaćeni konsolidacijom, ali koji nisu značajni za konsolidirane financijske izvještaje Unije u cjelini ne moraju se konsolidirati ni obračunavati primjenom metode udjela ako bi to u smislu vremena i troška za Uniju bilo prevelik gubitak. Ti se subjekti nazivaju „manjim subjektima” i navedeni su zasebno u bilješci 9. Osam subjekata je 2021. klasificirano u kategoriju manjih subjekata (2020.: osam subjekata).

Kontrolirani subjekti

Opseg konsolidacije utvrđuje se primjenom načela kontrole. Kontrolirani subjekti su subjekti od kojih Unija zbog svojeg sudjelovanja ostvaruje varijabilne koristi, ili na njih ima pravo, te zbog kontrole nad tim drugim subjektom može utjecati na prirodu i iznos tih koristi. Ta kontrola u svakom trenutku mora biti provediva i mora se odnositi na relevantne aktivnosti tog subjekta. Kontrolirani subjekti u potpunosti se konsolidiraju. Konsolidacija počinje na prvi dan postojanja kontrole i završava po prestanku kontrole.

Najčešći pokazatelji kontrole u Uniji su sljedeći: osnivanje subjekta na temelju osnivačkih akata ili sekundarnog zakonodavstva, financiranje subjekta iz proračuna EU-a, postojanje glasačkih prava u upravnim tijelima, revizija koju obavlja Europski revizorski sud i davanje razrješnice Europskog parlamenta. Provodi se pojedinačna procjena za svaki subjekt kako bi se donijela odluka o tome je li barem jedan od prethodno navedenih kriterija dovoljan za stjecanje kontrole.

Eliminiraju se sve materijalne transakcije i salda među kontroliranim subjektima Unije, dok neostvareni dobici ili gubici od takvih transakcija među subjektima nisu materijalni i ne eliminiraju se.

Zajednički poslovi

Zajednički posao je posao nad kojim Unija i jedna ili više strana imaju zajedničku kontrolu. Zajednička kontrola je podjela kontrole nad nekim poslom dogovorena obvezujućim aranžmanom, koja postoji samo kada je za odlučivanje o relevantnim aktivnostima potrebna jednoglasna suglasnost strana koje dijele kontrolu. Zajednički poslovi mogu biti zajednički pothvati ili zajedničke operacije. Zajednički pothvat je zajednički posao strukturiran posredstvom posebnog subjekta pri čemu strane koje imaju zajedničku kontrolu imaju pravo na neto imovinu tog posla. Udjeli u zajedničkim pothvatima obračunavaju se primjenom metode udjela (vidjeti bilješku 1.5.4.). Zajednička operacija je zajednički posao u kojem strane koje imaju zajedničku kontrolu nad poslom imaju pravo na imovinu i snose obvezu za financijske obveze predmetnog posla. Sudjelovanja u zajedničkim operacijama obračunavaju se tako što se u financijskim izvještajima Unije priznaju njihove imovina i obveze, prihodi i rashodi te njihov udio u imovini, obvezama, prihodima i rashodima koji se zajednički drže ili su zajednički nastali.

Pridruženi subjekti

Pridruženi subjekti su subjekti nad kojima Unija izravno ili neizravno ima značajan utjecaj, ali nad kojima nema isključivu ili zajedničku kontrolu. Smatra se da značajan utjecaj postoji ako Unija izravno ili neizravno drži najmanje 20 % glasačkih prava. Udjeli u pridruženim subjektima obračunavaju se primjenom metode udjela (vidjeti bilješku 1.5.4.).

Nekonsolidirani subjekti čijim sredstvima upravlja Komisija

Sredstvima Zajedničkog sustava zdravstvenog osiguranja za osoblje Unije, Europskog razvojnog fonda i Jamstvenog fonda u ime sudionika upravlja Komisija. Međutim, budući da Unija nad tim subjektima nema kontrolu, oni se u njezinim financijskim izvještajima ne konsolidiraju.

1.4.   OSNOVA ZA SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA

Financijski izvještaji prezentiraju se jedanput godišnje u skladu s člankom 243. Financijske uredbe. Računovodstvena godina počinje 1. siječnja i završava 31. prosinca.

1.4.1.   Valuta i osnova za konverziju

Funkcionalna i izvještajna valuta

Financijski izvještaji prezentiraju se u milijunima eura, osim ako je drukčije navedeno, jer je euro funkcionalna valuta Unije.

Transakcije i salda

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u eure na temelju deviznih tečajeva koji se primjenjuju na dan transakcije. Dobit i gubici od tečajnih razlika koji su rezultat zaključenja transakcija u stranoj valuti i preračunavanja tečajeva na kraju godine koji se primjenjuju na monetarnu imovinu i obveze iskazane u stranim valutama, priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu.

Drugačije metode konverzije primjenjuju se na nekretnine, postrojenja i opremu te nematerijalnu imovinu, čija se vrijednost u eurima iskazuje po tečaju koji se primjenjivao na dan njihove kupnje.

Salda novčane imovine i obveza na kraju godine iskazanih u stranim valutama konvertiraju se u eure na temelju deviznih tečajeva Europske središnje banke (ESB-a) koji se primjenjuju 31. prosinca:

Tečajevi eura

Valuta

31.12.2021.

31.12.2020.

Valuta

31.12.2021.

31.12.2020.

BGN

1,9558

1,9558

PLN

4,5969

4,5597

CZK

24,8580

26,2420

RON

4,949

4,8683

DKK

7,4364

7,4409

SEK

10,2503

10,0343

GBP

0,8403

0,8990

CHF

1,0331

1,0802

HRK

7,5156

7,5519

JPY

130,3800

126,4900

HUF

369,1900

363,8900

USD

1,1326

1,2271

1.4.2.   Primjena procjena

U skladu s načelima MRSJS-a i općeprihvaćenim računovodstvenim načelima financijski izvještaji obvezno sadržavaju iznose koji se temelje na procjenama i pretpostavkama rukovodstva na temelju najpouzdanijih dostupnih informacija. Značajne procjene uključuju, među ostalim: iznose obveza za primanja zaposlenika, financijski rizik potraživanja i iznose iskazane u bilješkama koji se odnose na financijske instrumente, ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti za financijsku imovinu po amortiziranom trošku i za obveze iz ugovora o financijskom jamstvu, obračunane prihode i naknade, rezervacije, stupanj umanjenja vrijednosti nematerijalne imovine i nekretnina, postrojenja i opreme, neto utrživu vrijednost zaliha, nepredviđenu imovinu i nepredviđene obveze. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od tih procjena. Promjene procjena uzimaju se u obzir u razdoblju u kojem su utvrđene ako promjena utječe samo na to razdoblje, ili u tom i budućim razdobljima ako promjena utječe na oboje.

1.5.   BILANCA

1.5.1.   Nematerijalna imovina

Gubitak od umanjenja je iznos za koji knjigovodstvena vrijednost imovine premašuje njezinu nadoknadivu vrijednost. Imovina je utvrdiva ako je odvojiva (tj. može se odvojiti ili odijeliti od subjekta, npr. tako da se proda, prenese, licencira, unajmi ili razmijeni, bilo zasebno ili zajedno s povezanim ugovorom, utvrdivom imovinom ili obvezom, neovisno o tome namjerava li subjekt to učiniti) ili ako nastaje iz obvezujućih aranžmana (uključujući prava iz ugovora ili druga prava), neovisno o tome jesu li ta prava prenosiva ili odvojiva od subjekta ili iz drugih prava i obveza).

Stečena nematerijalna imovina obračunava se po povijesnom trošku umanjeno za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Interno razvijena nematerijalna imovina kapitalizira se kad se ispune relevantni uvjeti iz računovodstvenih pravila Unije, a troškovi se odnose samo na fazu razvoja imovine. Kapitalizirani troškovi uključuju sve izravno pripisive troškove potrebne za stvaranje, proizvodnju i pripremu imovine kako bi se dovela u stanje potrebno da bi funkcionirala u skladu s namjerama uprave. Troškovi povezani s istraživačkim aktivnostima, nekapitalizirani troškovi razvoja i troškovi održavanja priznaju se kao rashodi u razdoblju u kojem su nastali.

Imovina se amortizira primjenom linearne metode tijekom njezina predviđenog korisnog vijeka upotrebe (od 3 do 11 godina). Predviđeni korisni vijek upotrebe nematerijalne imovine ovisi o njezinu specifičnom ekonomskom vijeku ili zakonski ugovorenom vijeku upotrebe.

1.5.2.   Nekretnine, postrojenja i oprema

Sve nekretnine, postrojenja i oprema iskazuju se po povijesnom trošku umanjeno za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. Trošak uključuje rashode koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili prijenosu imovine.

Naknadni troškovi uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, prema potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi ili uslužni potencijal te stavke biti u korist Unije i ako se njezin trošak može pouzdano izmjeriti. Troškovi popravaka i održavanja iskazuju se u izvještaju o financijskom rezultatu tijekom financijskog razdoblja u kojem su nastali.

Zemljište se ne amortizira jer se smatra da mu je korisni vijek upotrebe neodređen. Ne amortizira se ni imovina u izgradnji jer još nije raspoloživa za upotrebu. Amortizacija druge imovine izračunava se primjenom linearne metode kako bi se njezin trošak umanjen za preostalu vrijednosti rasporedio tijekom razdoblja korisnog vijeka upotrebe kako slijedi:

Kategorija imovine

Stopa amortizacije, linearna metoda

Zgrade

4 % do 10 %

Imovina u svemiru

8 % do 25 %

Postrojenja i oprema

10 % do 25 %

Namještaj i prijevozna sredstva

10 % do 25 %

Računalni hardver

25 % do 33 %

Ostalo

10 % do 33 %

Dobici ili gubici od otuđenja utvrđuju se usporedbom prihoda umanjenih za troškove prodaje s knjigovodstvenom vrijednosti otuđene imovine i iskazuju se u izvještaju o financijskom rezultatu.

Najmovi

Najam je sporazum kojim najmodavac tijekom određenog razdoblja najmoprimcu prenosi pravo upotrebe imovine u zamjenu za plaćanje ili niz plaćanja. Najmovi se klasificiraju kao financijski najmovi ili poslovni najmovi.

Financijski najmovi su najmovi u kojima se gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom prenose na najmoprimca. Kada se u financijski najam ulazi kao najmoprimac, imovina stečena financijskim najmom priznaje se kao imovina, a povezane obveze iz najma kao obveze od početka razdoblja najma. Imovina i obveze priznaju se u iznosima koji su jednaki fer vrijednosti unajmljene imovine ili, ako je niža, u sadašnjoj vrijednosti minimalnih plaćanja najma, pri čemu se obje vrijednosti utvrđuju na početku najma. Imovina koja se drži u financijskom najmu amortizira se tijekom njezina korisnog vijeka upotrebe ili razdoblja najma, ovisno o tome što je kraće. Minimalna plaćanja najma raspodjeljuju se između financijskih troškova (udio kamata) i smanjenja nepodmirene obveze (udio glavnice). Financijski troškovi raspoređuju se na svako razdoblje tijekom trajanja najma kako bi se dobila stalna periodična kamatna stopa za preostali dio obveze, koja se prema potrebi iskazuje kao kratkoročna/dugoročna. Nepredviđene najamnine priznaju se kao troškovi u razdoblju u kojem su nastali.

Poslovni najam je onaj koji nije financijski najam, odnosno najam u kojem najmodavac zadržava gotovo sve rizike i koristi povezane s vlasništvom nad imovinom. Kada se u poslovni najam ulazi kao najmoprimac, plaćanja poslovnog najma priznaju se kao rashod u izvještaju o financijskom rezultatu primjenom linearne metode tijekom razdoblja najma pri čemu se ni unajmljena imovina ni obveza po najmu ne iskazuju u izvještaju o financijskom položaju.

1.5.3.   Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Umanjenje vrijednosti je gubitak buduće ekonomske koristi ili uslužnog potencijala imovine veći od sustavnog priznavanja gubitka buduće ekonomske koristi ili uslužnog potencijala imovine kroz amortizaciju materijalne ili nematerijalne imovine (ovisno o slučaju). Imovina s neodređenim korisnim vijekom upotrebe ne amortizira se već se na godišnjoj osnovi testira za umanjenje vrijednosti. Umanjenje vrijednosti materijalne ili nematerijalne imovine koja se amortizira testira se kad god na izvještajni datum ima naznaka umanjenja vrijednosti imovine. Gubitak od umanjenja priznaje se u iznosu za koji je knjigovodstvena vrijednost imovine veća od njezine nadoknadive vrijednosti (uslužni potencijal). Nadoknadiva vrijednost (uslužni potencijal) jednaka je fer vrijednosti imovine umanjene za troškove prodaje ili njezinoj vrijednosti pri upotrebi, ovisno o tome koji je iznos veći.

Ostatak vrijednosti i korisni vijek upotrebe nematerijalne imovine te nekretnina, postrojenja i opreme revidiraju se i prema potrebi usklađuju barem jednom godišnje. Ako razlozi za umanjenje vrijednosti priznati za prethodne godine više ne vrijede, poništavaju se gubici od umanjenja vrijednosti.

1.5.4.   Ulaganja obračunata metodom udjela

Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima

Ulaganja obračunata metodom udjela početno se priznaju po trošku, a njihova knjigovodstvena vrijednost naknadno se povećava ili smanjuje radi priznavanja dodatnih uplata, udjela Unije u višku ili manjku subjekta u koji se ulaže, svih umanjenja vrijednosti i dividendi. Početni trošak uvećan za sve promjene daje knjigovodstvenu vrijednost ulaganja u financijskim izvještajima na datum bilance. Udio Unije u višku ili manjku subjekta u koji se ulaže iskazuje se u izvještaju o financijskom rezultatu, dok se njezin udio u promjenama kapitala subjekta u koji se ulaže iskazuje u pričuvama u neto imovini. Raspodjele primljene na temelju ulaganja smanjuju knjigovodstvenu vrijednost imovine.

Ako je udio Unije u manjkovima od ulaganja obračunatog metodom udjela jednak ili premašuje njezin udio u ulaganju, Unija prestaje priznavati svoj udio u budućim gubicima („nepriznati gubici”). Nakon što se udio Unije smanji na nulu, izdvajaju se rezervacije za dodatne gubitke i obveza se priznaje samo u onoj mjeri u kojoj Unija ima pravnu ili izvedenu obvezu, ili u kojoj je izvršila plaćanja u ime subjekta.

Ako postoje naznake umanjenja vrijednosti, potrebno je vrijednosti smanjiti na nižu nadoknadivu vrijednost. Nadoknadiva vrijednost određuje se kako je opisano u bilješci 1.5.3. Ako razlozi za umanjenje vrijednosti prestanu vrijediti na neki kasniji datum, gubitak od umanjenja vrijednosti poništava se na knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena da umanjenje vrijednosti nije bilo priznato.

Ako drži najmanje 20 % udjela u fondu rizičnog kapitala, Unija ne nastoji imati značajan utjecaj. Stoga se ti fondovi smatraju financijskim instrumentima te se klasificiraju u financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz višak ili manjak.

Pridruženi subjekti i zajednički pothvati koji se klasificiraju u kategoriju manjih subjekata (vidjeti bilješku 1.3.) ne obračunavaju se primjenom metode udjela. Doprinosi Unije tim subjektima obračunavaju se kao rashodi razdoblja.

1.5.5.   Financijska imovina

Klasifikacija pri početnom priznavanju

Klasifikacija ovisi o dva kriterija:

—

model upravljanja financijskom imovinom. Za to je potrebno procijeniti kako EU upravlja financijskom imovinom radi stvaranja novčanih tokova i ostvarivanja svojih ciljeva te kako ocjenjuje rezultate financijske imovine,

—

ugovorne značajke novčanog toka imovine. Za to je potrebno procijeniti jesu li ugovorni novčani tokovi samo plaćanja glavnice i kamata na neplaćeni iznos glavnice. Kamata je naknada za vremensku vrijednost novca, kreditni rizik i druge osnovne rizike i troškove kreditiranja.

Nakon procjene na temelju tih kriterija financijska se imovina može klasificirati u tri kategorije: financijska imovina po amortiziranom trošku, financijska imovina po fer vrijednosti kroz neto imovinu/kapital ili financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak.

Financijska imovina s ugovornim novčanim tokovima koji se odnose samo na glavnicu i kamate klasificira se na temelju modela upravljanja koji primjenjuje subjekt. Ako se model upravljanja temelji na držanju financijske imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova, financijska imovina klasificira se kao financijska imovina po amortiziranom trošku. Ako se model upravljanja temelji na držanju financijske imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova i prodaje financijske imovine, ta se imovina klasificira kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz neto imovinu/kapital. Ako se model upravljanja razlikuje od ta dva modela (npr. financijska imovina drži se radi trgovanja ili se drži u portfelju kojim se upravlja po fer vrijednosti i čiji se rezultati tako ocjenjuju), financijska imovina klasificira se kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak.

Financijska imovina s ugovornim novčanim tokovima koji se ne odnose samo na glavnicu i kamate, već uvode izloženost riziku i volatilnosti osim onih koji su prisutni kod osnovnog sporazuma o posudbi (npr. promjene cijena vlasničkih instrumenata), klasificirana je kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak bez obzira na model upravljanja.

Pri početnom priznavanju EU klasificira financijsku imovinu kako slijedi:

i.   Financijska imovina po amortiziranom trošku

U tu kategoriju Unija klasificira sljedeće:

—

novac i novčane ekvivalente,

—

zajmove (uključujući oročene depozite s izvornim rokom dospijeća duljim od tri mjeseca),

—

potraživanja od razmjenskih transakcija, osim za ugovor o financijskom jamstvu na strani primanja koji je klasificiran kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak.

Ta neizvedena financijska imovina ispunjava dva uvjeta: model upravljanja EU-a odnosi se na držanje te imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova. Osim toga, na određene dane postoje ugovorni novčani tokovi koji se odnose samo na glavnicu i kamatu na neplaćeni iznos glavnice.

Financijska imovina po amortiziranom trošku uključena je u kratkotrajnu imovinu, osim ako je rok dospijeća takve imovine dulji od 12 mjeseci od izvještajnog datuma.

ii.   Financijska imovina po fer vrijednosti kroz neto imovinu/kapital

Ta neizvedena financijska imovina ima ugovorne novčane tokove koji se odnose samo na glavnicu i kamatu na neplaćeni iznos glavnice. Osim toga, model upravljanja temelji se na držanju financijske imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova i radi prodaje financijske imovine.

Imovina iz ove kategorije klasificira se u kratkotrajnu imovinu ako se njezina realizacija očekuje u roku od 12 mjeseci od izvještajnog datuma.

Na dan 31. prosinca 2021. Unija ne drži takvu imovinu.

iii.   Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak

Financijsku imovinu u nastavku Unija klasificira kao financijsku imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak jer se ugovorni novčani tokovi ne odnose samo na glavnicu i kamate na glavnicu:

—

izvedenice,

—

vlasnička ulaganja i ulaganja u fondove tržišta novca ili u fondove udruženih portfelja,

—

ostala vlasnička ulaganja (npr. operacije rizičnog kapitala).

Osim toga, Unija dužničke vrijednosne papire koje drži klasificira kao financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz višak ili manjak jer se portfeljima dužničkih vrijednosnih papira upravlja na temelju fer vrijednosti portfelja te se ti portfelji tako i ocjenjuju (npr. zajednički fond za rezervacije iz članka 212. Financijske uredbe).

Imovina iz ove kategorije klasificira se u kratkotrajnu imovinu ako se njezina realizacija očekuje u roku od 12 mjeseci od izvještajnog datuma.

Početno priznavanje i mjerenje

Kupnja financijske imovine po fer vrijednosti kroz neto imovinu/kapital i financijske imovine po fer vrijednosti kroz višak ili manjak priznaju se na datum transakcije – datum na koji EU preuzme obvezu kupnje imovine. Novčani ekvivalenti i zajmovi priznaju se kad se novac položi u financijsku instituciju ili doznači zajmoprimcima.

Financijska imovina početno se mjeri po fer vrijednosti. Za svu financijsku imovinu koja se ne iskazuje po fer vrijednosti kroz višak ili manjak transakcijski troškovi dodaju se fer vrijednosti pri početnom priznavanju. Za financijsku imovinu koja se iskazuje po fer vrijednosti kroz višak ili manjak transakcijski troškovi knjiže se u izvještaju o financijskom rezultatu kao rashodi.

Fer vrijednost financijske imovine pri početnom priznavanju obično je transakcijska cijena, osim ako transakcija nije u skladu s tržišnim uvjetima, tj. ako je riječ o transakciji bez naknade ili uz nominalnu naknadu za potrebe javne politike. U tom je slučaju razlika između fer vrijednosti financijskog instrumenta i transakcijske cijene nerazmjenska komponenta koja se u izvještaju o financijskom rezultatu prikazuje kao rashod. U tom se slučaju fer vrijednost financijske imovine izvodi iz tekućih tržišnih transakcija za istovrijedan instrument. Ako za taj instrument ne postoji aktivno tržište, fer vrijednost izvodi se s pomoću tehnike vrednovanja u okviru koje se primjenjuju podaci dostupni na tržištu.

Kada se dugoročni zajam odobrava bez kamata ili s kamatama nižima od tržišnih, njegova fer vrijednost može se procijeniti kao sadašnja vrijednost svih budućih novčanih primitaka koji se diskontiraju primjenom tržišne kamatne stope koja vrijedi za sličan instrument sličnog kreditnog rejtinga.

Zajmovi odobreni u okviru mehanizma za oporavak i otpornost te zajmovi za financijsku pomoć početno se mjere po nominalnoj vrijednosti, pri čemu se transakcijska cijena smatra fer vrijednošću zajma. Razlozi za to su sljedeći:

—

„tržišno okruženje” za davanje zajmova EU-a vrlo je specifično i razlikuje se od tržišta kapitala na kojemu se izdaju komercijalne ili državne obveznice. Zajmodavci na tim tržištima mogu birati alternativna ulaganja i ta se mogućnost odražava u tržišnim cijenama. Međutim, Unija nema mogućnost odabrati alternativna ulaganja jer joj nije dopušteno ulagati novac na tržištima kapitala; ona samo pozajmljuje sredstva kako bi ih dala u zajam. To znači da Uniju nema mogućnost alternativnog kreditiranja ili ulaganja pozajmljenih sredstava. Stoga nema oportunitetnog troška te tako ni temelja za usporedbu s tržišnim stopama. Zapravo, Unijina operacija davanja zajmova sama je po sebi tržišna. S obzirom na to da nije primjenjiva „opcija” oportunitetnog troška, tržišna cijena nije vjerni odraz suštine Unijinih operacija davanja zajmova. Zato se fer vrijednost zajmova Unije ne može utvrđivati u odnosu na komercijalne ili državne obveznice,

—

nadalje, s obzirom na to da nema transakcija na aktivnom tržištu ni sličnih transakcija za usporedbu, kamatna stopa koju Unija koristi za izračun fer vrijednosti svojih operacija davanja zajmova trebala bi biti zaračunana kamatna stopa.

Naknadna mjerenja

Financijska imovina po amortiziranom trošku naknadno se mjeri po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamate.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz neto imovinu/kapital naknadno se mjeri po fer vrijednosti. Dobici i gubici od promjena fer vrijednosti priznaju se u revalorizacijskoj pričuvi, osim tečajnih razlika za monetarnu imovinu, koje se priznaju u izvještaju o financijskom rezultatu.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak naknadno se mjeri po fer vrijednosti. Dobici i gubici od promjena fer vrijednosti (uključujući one koji proizlaze iz preračunavanja stranih valuta i svih obračunanih kamata) uključeni su u izvještaj o financijskom rezultatu u razdoblju u kojem nastanu.

Fer vrijednost pri naknadnom mjerenju

Fer vrijednosti ulaganja uvrštenih na aktivnim tržištima temelje se na tekućim ponuđenim cijenama. Ako tržište financijske imovine nije aktivno (i u slučaju neuvrštenih vrijednosnih papira i OTC izvedenica), Unija određuje fer vrijednost primjenom tehnika vrednovanja. Te tehnike uključuju primjenu nedavno izvršenih transakcija u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima, upućivanje na druge vrlo slične instrumente, analizu diskontiranih novčanih tokova, modele određivanje cijena opcija i druge tehnike vrednovanja koje obično primjenjuju sudionici na tržištu.

Ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala koja nemaju kotiranu tržišnu cijenu na aktivnom tržištu vrednuju se po pripisanoj vrijednosti neto imovine, za koju se smatra da je jednaka njihovoj fer vrijednosti.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

Unija priznaje i mjeri gubitak od umanjenja vrijednosti za očekivane kreditne gubitke po financijskoj imovini koja se mjeri po amortiziranom trošku i po fer vrijednosti kroz neto imovinu/kapital.

Očekivani kreditni gubitak sadašnja je vrijednost razlike između ugovornih novčanih tokova i novčanih tokova koje Unija očekuje da će ostvariti. Očekivani kreditni gubitak uključuje realne i utemeljene informacije koje su dostupne na datum izvještavanja bez nepotrebnih troškova ili napora.

Očekivani kreditni gubitak mjeri se primjenom modela s tri faze kojim se uzima u obzir vjerojatnošću ponderirano neispunjenje obveza tijekom vijeka trajanja financijske imovine i kretanje kreditnog rizika nakon nastanka financijske imovine. Kad je riječ o zajmovima, nastanak je datum preuzimanja neopozive obveze po kreditu.

Ako nema znatnog povećanja kreditnog rizika nakon nastanka („faza 1”), gubitak od umanjenja vrijednosti jest očekivani kreditni gubitak zbog neispunjenja obveza tijekom 12 mjeseci od izvještajnog datuma („očekivani kreditni gubici u razdoblju od 12 mjeseci”). Ako postoji znatno povećanje kreditnog rizika nakon nastanka („faza 2”) ili ako postoje objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti za kreditne gubitke („faza 3”), gubitak od umanjenja vrijednosti jednak je očekivanom kreditnom gubitku zbog neispunjenja obveza tijekom cijelog vijeka trajanja financijske imovine („očekivani kreditni gubici tijekom vijeka trajanja instrumenta”) (vidjeti bilješku 6.5.).

Kad je riječ o imovini po amortiziranom trošku, knjigovodstvena vrijednost imovine smanjuje se za iznos gubitka od umanjenja vrijednosti koji se priznaje u izvještaju o financijskom rezultatu. Kad je riječ o imovini po fer vrijednosti kroz neto imovinu/kapital, rezervacija za gubitke iskazana je u neto imovini/kapitalu i ne umanjuje knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine u izvještaju o financijskom stanju. Ako se u narednom razdoblju smanji iznos gubitka od umanjenja vrijednosti, prethodno utvrđeni gubitak zbog umanjenja vrijednosti poništava se na temelju izvještaja o financijskom rezultatu.

(a)   Zajmovi državama

Unija provodi svoje procjene umanjenja vrijednosti zajmova uzimajući u obzir narav svojega financiranja i svoj jedinstveni institucionalni status.

Kad je riječ o umanjenju vrijednosti zajmova trećim zemljama, Unija izračunava očekivane kreditne gubitke na temelju vanjskih podataka o kreditnoj kvaliteti, ali uzimajući u obzir svoj status povlaštenog vjerovnika, čime se smanjuje kreditni rizik. Diskontna stopa pri izračunu sadašnje vrijednosti jednaka je izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi zajma. Ako zajam ima promjenjivu kamatnu stopu, diskontna stopa jednaka je tekućoj efektivnoj kamatnoj stopi koja je utvrđena ugovorom.

Kad je riječ o zajmovima državama članicama, Unija nikad nije zabilježila gubitke zbog umanjenja vrijednosti ni neispunjenje obveze plaćanja. Za te zajmove Unija, osim statusa povlaštenog vjerovnika, uzima u obzir odnos sa svojim državama članicama. Ta dva elementa u načelu jamče potpuni povrat zajmova državama članicama, po dospijeću. Unija stoga smatra da su očekivani kreditni gubici od zajmova državama članicama zanemarivi te da statistički pristup pri izračunu očekivanih kreditnih gubitaka nije primjeren za te zajmove. Stoga se u izvještaju o financijskom rezultatu ne iskazuju očekivani kreditni gubici od zajmova državama članicama.

(b)   Potraživanja

Unija mjeri gubitak od umanjenja vrijednosti kao iznos očekivanog kreditnog gubitka tijekom vijeka trajanja instrumenta, primjenom praktičnih rješenja (npr. matrica za određivanje rezerviranja).

(c)   Novac i novčani ekvivalenti

Unija drži novac i novčane ekvivalente na tekućim računima banaka i oročenim depozitima s rokom dospijeća do tri mjeseca. Novac se drži u bankama s vrlo visokim kreditnim rejtinzima (vidjeti bilješku 6.5.), stoga je vjerojatnost neispunjavanja obveza vrlo mala. S obzirom na kratko trajanje i malu vjerojatnost neispunjavanja obveza očekivani kreditni gubici od novca i novčanih ekvivalenata zanemarivi su. Zato se ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti ne iskazuje za novčane ekvivalente.

Prestanak priznavanja

Financijski instrumenti prestaju se priznavati kad prava na primitak novčanih tokova iz ulaganja isteknu ili Unija prenese gotovo sve rizike i koristi povezane s vlasništvom na neku drugu stranku. Prodaja financijske imovine po fer vrijednosti kroz neto imovinu/kapital te kroz višak ili manjak priznaje se na datum trgovanja.

1.5.6.   Zalihe

Zalihe se obračunavaju prema trošku ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je manje. Trošak se utvrđuje primjenom FIFO metode (first-in, first-out). Trošak gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje sastoji se od vrijednosti sirovina, izravnog rada, ostalih izravno pripisivih troškova i povezanih općih troškova proizvodnje (na temelju uobičajenog kapaciteta proizvodnje). Neto utrživa vrijednost je procijenjena prodajna cijena u okviru redovnog poslovanja, umanjena za troškove dovršenja i prodaje. Zalihe koje se drže za distribuciju uz naknadu ili bez naknade mjere se po trošku ili tekućem trošku zamjene, ovisno o tome što je manje. Tekući trošak zamjene je trošak koji bi nastao kad bi Unija stekla imovinu na izvještajni datum.

1.5.7.   Iznosi pretfinanciranja

Pretfinanciranje je plaćanje kojemu je svrha da se korisniku osigura novčani predujam, tj. likvidna sredstva. U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja može biti podijeljeno na više plaćanja tijekom razdoblja utvrđenog u konkretnom ugovoru, odluci, sporazumu ili temeljnom aktu. Likvidna sredstva ili predujam koriste se za namjenu za koju su dobiveni tijekom razdoblja utvrđenog u sporazumu ili se vraćaju. Ako korisnik nema prihvatljivih izdataka, dužan je pretfinanciranje vratiti Uniji. Budući da Unija zadržava kontrolu nad pretfinanciranjem i ima pravo na povrat za neprihvatljivi dio, iznos se iskazuje kao imovina.

Pretfinanciranje se početno priznaje u bilanci kad se novac prenese primatelju. Izračunava se na temelju iznosa plaćene naknade. Pretfinanciranje se u sljedećim razdobljima mjeri na temelju iznosa izvorno priznatog u bilanci umanjenog za prihvatljive izdatke (po potrebi uključujući procijenjene iznose) nastale tijekom predmetnog razdoblja.

Kamata za pretfinanciranje se priznaje jer je zaračunata u skladu s odredbama relevantnog sporazuma. Na kraju godine se na temelju najpouzdanijih informacija procjenjuju prihodi od obračunate kamate i knjiže se u bilanci.

Ostali predujmovi državama članicama koji proizlaze iz povrata sredstava Uniji za iznose koje su države članice unaprijed uplatile svojim korisnicima (uključujući „financijske instrumente u okviru podijeljenog upravljanja”) priznaju se kao imovina i prikazuju se u naslovu „Pretfinanciranje”. Ostali predujmovi državama članicama naknadno se mjere po izvorno priznatom iznosu u bilanci umanjeno za najbolju procjenu prihvatljivih izdataka koje snose krajnji korisnici, izračunato na temelju realnih i utemeljenih pretpostavki.

U pretfinanciranje se klasificiraju i doprinosi skrbničkim fondovima Unije (kako je utvrđeno u članku 234. Financijske uredbe) koji nisu konsolidirani u Europskoj komisiji ili drugim nekonsolidiranim subjektima jer je njihova svrha osigurati likvidna sredstva skrbničkom fondu kako bi mu se omogućilo da financira posebne mjere utvrđene u okviru njegovih ciljeva. Doprinosi Unije skrbničkim fondovima mjere se na temelju izvornog iznosa doprinosa Unije umanjenog za prihvatljive izdatke, po potrebi uključujući procijenjene iznose, koji su nastali skrbničkom fondu tijekom izvještajnog razdoblja i koji se raspoređuju na doprinose Unije u skladu s temeljnim sporazumom.

1.5.8.   Potraživanja od razmjenskih transakcija i naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija

U skladu s računovodstvenim pravilima Unije razmjenske i nerazmjenske transakcije iskazuju se zasebno. Da bi se te dvije kategorije razlikovale, pojam „potraživanja” rezerviran je za razmjenske transakcije, dok se za „nerazmjenske transakcije”, tj. kada Unija dobije vrijednost od drugog subjekta, a pritom izravno zauzvrat ne daje približno jednaku vrijednost, koristi pojam „naplativa sredstva” (npr. naplativa sredstva od država članica koja se odnose na vlastita sredstva).

Potraživanja od razmjenskih transakcija su financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku, osim za određene iznose ugovora o financijskom jamstvu na strani primanja koji se klasificiraju kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak (vidjeti bilješku 1.5.5.).

Naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija prenose se po fer vrijednosti na datum stjecanja umanjeno za umanjenje vrijednosti. Umanjenje za umanjenje vrijednosti naplativih sredstava od nerazmjenskih transakcija utvrđuje se ako postoji objektivan dokaz da Unija neće moći naplatiti sve iznose koji dospijevaju u skladu s izvornim uvjetima naplativih sredstava od nerazmjenskih transakcija. Iznos umanjenja vrijednosti razlika je između iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine i nadoknadivog iznosa. Iznos umanjenja vrijednosti priznaje se u izvještaju o financijskom rezultatu. Opće umanjenje vrijednosti na temelju prošlih iskustava provodi se i za nepodmirene naloge za naplatu za koje ranije nije provedeno odgovarajuće umanjenje vrijednosti. Za tretman obračunatih prihoda na kraju godine vidjeti bilješku 1.5.14. Iznosi koji se prikazuju i objavljuju kao naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija nisu financijski instrumenti jer ne proizlaze iz ugovora koji bi mogao rezultirati financijskom obvezom ili vlasničkim instrumentom. Međutim, u bilješkama uz financijske izvještaje naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija iskazuju se zajedno s potraživanjima od razmjenskih transakcija, ako je primjenjivo.

1.5.9.   Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti financijska su imovina po amortiziranom trošku i uključuju novac u blagajni, bankovne depozite po viđenju ili kratkoročne depozite te ostala kratkotrajna visokolikvidna ulaganja s izvornim dospijećem od najviše tri mjeseca.

1.5.10.   Primanja zaposlenika

Unija zaposlenicima isplaćuje niz primanja (prihodi i socijalno osiguranje). Za potrebe računovodstva ta se primanja razvrstavaju u kategoriju kratkoročnih obveza i kategoriju primanja nakon prestanka radnog odnosa.

Kratkoročna primanja zaposlenika

Kratkoročna primanja zaposlenika su primanja koja se moraju podmiriti prije isteka 12 mjeseci nakon kraja izvještajnog razdoblja u kojem su zaposlenici bili aktivni u službi, primjerice plaće, plaćeni godišnji odmor i bolovanja i druge kratkoročne naknade. Kratkoročna primanja zaposlenika priznaju se kao rashod kad je riječ o aktivnoj službi. Obveza se priznaje u iznosu koji se treba platiti ako Unija ima sadašnju pravnu ili izvedenu obvezu plaćanja za aktivnu službu zaposlenika i ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti.

Primanja nakon prestanka radnog odnosa

Unija zaposlenicima isplaćuje niz primanja nakon prestanka radnog odnosa, koja uključuju mirovine, invalidske mirovine, mirovine za nadživjele osobe iz sustava mirovinskog osiguranja za europske dužnosnike (PSEO) te zdravstveno osiguranje u okviru Zajedničkog sustava zdravstvenog osiguranja (JSIS) (vidjeti bilješku 2.9.). Ta se primanja isplaćuju iz jednog plana, koji je podijeljen u dva zasebna sustava, i moraju se sličo tretirati kako bi se dobio vjeran prikaz financijskog stanja i uvid u ekonomsku realnost.

i.

Mirovinski sustav za europske dužnosnike (PSEO): Primanja koja se isplaćuju iz tog sustava koji se financira na temelju zamišljenih vrijednosti (21) odnose se na starosne mirovine, invalidske mirovine i mirovine za nadživjele osobe te na obiteljske naknade i naknade u slučaju smrti prije odlaska u mirovinu zaposlenika koji rade ili su radili za institucije, agencije ili druga tijela Unije i naknade za nadživjele osobe preminulih dužnosnika ili umirovljenika. Doprinosom iz plaća zaposlenika podmiruje se trećina očekivanog troška tih primanja.

ii.

Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja (JSIS): Unija iz ovog sustava pruža zdravstveno osiguranje zaposlenicima Europske komisije, institucija, agencija i drugih tijela Unije nadoknadom liječničkih troškova. Primanja namijenjena osobama koje nisu u aktivnoj službi (umirovljenici, siročad itd.) razvrstavaju se u kategoriju primanja nakon prestanka radnog odnosa.

Unija postojećim i bivšim osiguranicima iz svojih institucija isplaćuje primanja nakon prestanka radnog odnosa iz zasebnih mirovinskih sustava. Ta se primanja evidentiraju pod naslovom „Drugi mirovinski sustavi”. Unija iz tih mirovinskih sustava isplaćuje mirovine osiguranicima iz Komisije, Suda, Revizorskog suda, Vijeća, Europskog parlamenta, Europskog ombudsmana i Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Unija osiguranicima iz institucija Unije pruža zdravstveno osiguranje putem sustava JSIS.

Prethodno navedena primanja nakon prestanka radnog odnosa smatraju se obvezama Unije za definirana primanja i obračunavaju se na svaki izvještajni datum na način da se procijeni iznos budućih primanja koje su zaposlenici ostvarili tijekom tekućeg i minulog rada, pri čemu se taj iznos diskontira i umanjuje za fer vrijednost imovine plana. Obvezu za definirana primanja izračunavaju aktuari na godišnjoj osnovi primjenom metode projekcije kreditne jedinice. Sadašnja vrijednost obveze za definirana primanja određuje se na način da se diskontiraju procijenjeni budući novčani tokovi primjenom kamatnih stopa na državne obveznice izražene u valuti u kojoj će se primanja isplaćivati, a čiji su uvjeti dospijeća usklađeni s uvjetima povezane obveze za mirovine.

Primanja nakon prestanka radnog odnosa koja se isplaćuju zaposlenicima institucija Unije uključena su u sustav koji objedinjuje mirovinski sustav (PSEO) i sustav zdravstvenog osiguranja (JSIS), pri čemu je pravo na zdravstveno osiguranje u okviru sustava JSIS uvjetovano stjecanjem prava na mirovinu u okviru sustava PSEO. Na temelju tog objedinjenog sustava, kako je predviđeno Pravilnikom o osoblju, određena prava, primjerice pravo na odgođenu i smanjenu mirovinu u okviru sustava PSEO, stječu se nakon 10 godina staža u službi. Međutim, prava koja je zaposlenik stekao na temelju tog objedinjenog sustava i prenio ih u sustav svoje sljedeće službe u kojoj aktivno radi bitno su veća od tih početnih prava, što je vidljivo iz godišnjih stečenih mirovinskih prava.

Stoga, kako bi se predočila ekonomska suština osnovne operacije, što je potrebno za vjeran prikaz kvalitativnih aspekata financijskog izvještavanja kako je navedeno u računovodstvenom pravilu EU-a br. 1 i MRSJS-u Konceptualni okvir, nastali trošak rada obračunava se primjenom linearne metode tijekom razdoblja aktivnog rada zaposlenika u službi, odnosno u razdoblju od datuma na koji zaposlenik stječe pravo na primanja na temelju plana (neovisno o tome jesu li primanja uvjetovana radom u drugoj službi) do datuma kada zaposlenik radom u drugoj službi više neće imati pravo na materijalni iznos primanja na temelju plana, osim na daljnja povećanja plaće. Taj se pristup dosljedno primjenjuje na primanja iz tog objedinjenog plana.

Ponovna mjerenja neto obveza na temelju definiranih primanja uključuju aktuarske dobitke i gubitke i povrat na imovinu plana te se odmah priznaju u neto imovini.

Unija priznaje neto kamate (prihod) i ostale rashode koji se odnose na definirane planove primanja u izvještaju o financijskom rezultatu pod naslovom „troškovi zaposlenika i mirovina”.

Kad se osigurana davanja promijene ili smanje, promjena iznosa davanja za minuli rad ili dobit ili gubici od smanjenja priznaje se odmah u izvještaju o financijskom rezultatu. Dobici ili gubici od podmirenja obveza priznaju u trenutku podmirenja obveza. Troškovi za minuli rad u službi odmah se priznaju u izvještaju o financijskom rezultatu, osim ako su promjene uvjetovane ostankom zaposlenika u službi na određeno razdoblje.

1.5.11.   Rezervacije

Rezervacije se obračunavaju kad Unija ima sadašnju pravnu ili izvedenu obvezu prema trećim stranama zbog događaja iz prošlosti, pri čemu je vjerojatno (tj. više je vjerojatno nego što nije) da će za podmirenje obveze biti potreban odljev sredstava i iznos obveze se može pouzdano procijeniti. Rezervacije se ne iskazuju za gubitke iz budućeg poslovanja. Iznos rezervacija jednak je najboljoj procjeni rashoda koji će biti potrebni za podmirenje sadašnje obveze na izvještajni datum. Ako rezervacija uključuje velik broj stavki, obveza se procjenjuje ponderiranjem svih mogućih rezultata s vjerojatnostima koje su s njima povezane (metoda „očekivane vrijednosti”).

Rezervacije za štetne ugovore mjere se po sadašnjoj vrijednosti očekivanog troška raskida ugovora ili očekivanog neto troška nastavka provedbe ugovora, ovisno o tome koji je trošak manji.

1.5.12.   Financijske obveze

Financijske obveze klasificiraju se kao financijske obveze po fer vrijednosti kroz višak ili manjak, financijske obveze po amortiziranom trošku ili ugovorne obveze za financijska jamstva.

Uzeti zajmovi sastoje se od zajmova od kreditnih institucija i dugovanja evidentiranih certifikatima (obveznice EU-a, depoziti EU-a i kratkoročne obveznice EU-a). Uzeti zajmovi početno se priznaju po fer vrijednosti, koja je jednaka prihodu od njihova izdavanja (fer vrijednost primljene naknade) bez nastalih transakcijskih troškova te se naknadno obračunavaju po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamate; svaka razlika između prihoda, bez transakcijskih troškova, i vrijednosti otkupa priznaje se u izvještaju o financijskom rezultatu tijekom razdoblja uzetih zajmova primjenom metode efektivne kamate. Nastali transakcijski troškovi za Uniju koji su potom zaračunani korisniku zajma zanemarivi su i izravno se priznaju u izvještaju o financijskom rezultatu.

Financijske obveze po fer vrijednosti kroz višak ili manjak uključuju izvedenice kad je njihova fer vrijednost negativna. One se računovodstveno tretiraju kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak (vidjeti bilješku 1.5.5.).

Unija priznaje ugovornu obvezu za financijska jamstva ako sklapa ugovor kojim se od nje zahtijevaju određena plaćanja radi nadoknade gubitka imatelju koji je nastao jer određeni dužnik ne obavlja plaćanje po njegovu dospijeću u skladu s izvornim ili izmijenjenim uvjetima dužničkog instrumenta. Ako se ugovorom o jamstvu od Unije zahtijeva da izvrši plaćanja zbog izmjene cijena financijskih instrumenata ili promjene drugih temeljnih čimbenika, taj je ugovor o jamstvu izvedenica, tj. financijska obveza po fer vrijednosti kroz višak ili manjak. Svi drugi ugovori o jamstvu obračunavaju se kao financijske rezervacije.

Obveze na temelju ugovora o financijskom jamstvu početno se priznaju po fer vrijednosti. To odgovara neto sadašnjoj vrijednosti potraživane premije ako je u skladu s tržišnim uvjetima. Ako nije naplaćena jamstvena premija ili ako naknada nije fer vrijednost, fer vrijednost utvrđuje se na temelju kotiranih cijena na aktivnom tržištu za ugovore o financijskom jamstvu koje su istovrijedne onima unesenima u obvezu za financijska jamstva, ako postoji, ili primjenom tehnike vrednovanja. Ako fer vrijednost nije moguće pouzdano izmjeriti izravnim promatranjem aktivnog tržišta ili drugom tehnikom vrednovanja, ugovorna obveza za financijska jamstva početno se mjeri po iznosu očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja.

Naknadna mjerenja ovise o kretanju izloženosti kreditnom riziku koji proizlazi iz financijskog jamstva. Ako nema znatnog povećanja kreditnog rizika („faza 1”), obveze za financijska jamstva mjere se po većem od očekivanih kreditnih gubitaka u 12 mjeseci i izvorno priznatom iznosu umanjenom za, prema potrebi, kumulativnu amortizaciju. Ako postoji znatno povećanje kreditnog rizika („faza 2”), obveze za financijska jamstva mjere se po većem od očekivanih kreditnih gubitaka tijekom vijeka trajanja i izvorno priznatom iznosu umanjenom za, prema potrebi, kumulativnu amortizaciju (vidjeti bilješku 6.5.).

Financijske obveze klasificiraju se kao dugoročne obveze, osim ako dospijevaju u roku od 12 mjeseci od datuma bilance. Ugovori o financijskom jamstvu klasificiraju se kao kratkoročne obveze, osim ako Unija ima bezuvjetno pravo na odgodu podmirenja obveze od najmanje 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma.

Skrbnički fondovi Unije koji se smatraju dijelom operativnih aktivnosti Komisije (npr. skrbnički fond Madad i skrbnički fond za Kolumbiju) obračunavaju se u računovodstvenoj dokumentaciji Komisije i naknadno se konsolidiraju u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Unije. Stoga doprinosi ostalih donatora skrbničkim fondovima Unije ispunjavaju kriterije za uvjetne prihode od nerazmjenskih transakcija i iskazuju se kao financijske obveze dok se ne ispune uvjeti povezani s prenesenim doprinosima, tj. sve dok skrbnički fond ne preuzme prihvatljive troškove. Funkcija je skrbničkog fonda financirati posebne projekte i naplatiti preostala sredstava u vrijeme likvidacije. Na datum bilance nepodmirene obveze za doprinose mjere se na temelju iznosa primljenih doprinosa umanjenog za troškove koji su nastali skrbničkom fondu, po potrebi uključujući procijenjene iznose. Za potrebe izvještavanja neto rashodi raspoređuju se u doprinose ostalih donatora razmjerno neto doprinosima uplaćenim zaključno s 31. prosinca. Takvo raspoređivanje doprinosa je samo indikativno. U slučaju likvidacije skrbničkog fonda, o stvarnoj raspodjeli preostalih sredstava odlučit će odbor skrbničkog fonda.

1.5.13.   Obveze

Značajan iznos Unijinih obveza odnosi se na zahtjeve korisnika bespovratnih sredstava ili drugih financijskih sredstava Unije za neisplaćeni povrat troškova (nerazmjenske transakcije). Knjiže se kao obveze za zatraženi iznos pri primitku zahtjeva za povrat troškova. Nakon provjere i prihvaćanja prihvatljivih troškova vrijednost obveza evidentira se u visini prihvatljivog iznosa.

Obveze prema dobavljačima za robu i usluge priznaju se po primitku računa u visini izvornog iznosa, a odgovarajući se prihvatljivi rashodi računovodstveno evidentiraju nakon što Unija preuzme isporučenu robu ili prihvati usluge.

1.5.14.   Obračunati i odgođeni prihodi i rashodi

Transakcije i događaji priznaju se u financijskim izvještajima u razdoblju na koje se odnose. Ako na kraju godine još nije izdan račun, a Unija je pružila uslugu ili isporučila robu ili ima takvu ugovornu obvezu (npr. prema ugovoru), obračunati prihodi priznaju se u financijskim izvještajima. Nadalje, ako je na kraju godine izdan račun za usluge koje još nisu pružene ili za robu koja još nije isporučena, prihod se odgađa i priznaje u sljedećem računovodstvenom razdoblju.

Rashodi se obračunavaju u razdoblju na koje se odnose. Na kraju obračunskog razdoblja obračunati rashodi priznaju se na temelju procijenjenog iznosa obveze prijenosa u tom razdoblju. Obračunati rashodi izračunavaju se u skladu s detaljnim operativnim i praktičnim smjernicama Komisije kako bi se osiguralo da financijski izvještaji vjerno prikazuju ekonomske i druge pojave koje se u njima iskazuju. Analogno tomu, ako je plaćanje za usluge ili robu koji još nisu isporučeni izvršeno unaprijed, rashod se odgađa i priznaje u sljedećem obračunskom razdoblju.

1.6.   IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

1.6.1.   Prihodi

PRIHODI OD NERAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

Velika većina prihoda Unije odnosi se na nerazmjenske transakcije kako slijedi:

Vlastita sredstva na temelju BND-a, PDV-a i plastičnog otpada

Prihodi se priznaju u razdoblju za koje je Komisija zatražila doprinose od država članica. Prihodi se mjere po njihovu „traženom iznosu”. S obzirom na to da se vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u, BND-u i plastičnom otpadu utvrđuju procjenom podataka za predmetnu proračunsku godinu, iznosi tih sredstava mogu se revidirati zbog mogućih promjena prije nego što države članice dostave konačne podatke. Učinak promjene u procjeni uključuje se pri utvrđivanju neto viška ili manjka za razdoblje u kojem je do promjene došlo.

Tradicionalna vlastita sredstva

Naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija i povezani prihodi priznaju se po primitku relevantnih mjesečnih izvještaja A (uključujući naplaćene carine i zajamčene, ali neosporavane iznose) od država članica. Na izvještajni datum prihodi koje su države članice naplatile u tom razdoblju, ali Komisiji nisu još uplatile procjenjuju se i priznaju kao obračunati prihodi. Tromjesečni izvještaji B (uključujući nenaplaćene i nezajamčene carine te zajamčene iznose koje je dužnik osporio) koje dostavljaju države članice priznaju se kao prihod umanjen za zajamčene troškove naplate. Osim toga, priznaje se smanjenje vrijednosti u iznosu procijenjene razlike povrata troškova.

Novčane kazne

Prihodi od novčanih kazni priznaju se kad Unija donese odluku o novčanoj kazni i o tome službeno obavijesti primatelja. Nakon donošenja odluke o novčanoj kazni subjekti kojima je izrečena novčana kazna imaju dva mjeseca od datuma obavijesti:

(a)

da prihvate odluku, u kojem slučaju novčanu kaznu moraju platiti u utvrđenom roku, a Unija je iznos naplatila, ili

(b)

da ne prihvate odluku; u tom slučaju osporavaju je u skladu s pravom Unije.

Novčana kazna mora se platiti u utvrđenom roku od tri mjeseca čak i u slučaju žalbe jer žalba nema suspenzivni učinak (članak 278. UFEU-a). Primljena novčana sredstva koriste se za poravnanje naplativih sredstava. Međutim, uz suglasnost računovodstvenog službenika Komisije, poduzetnik umjesto toga može dostaviti bankovno jamstvo za taj iznos. U tom slučaju novčana kazna se i dalje smatra naplativom. Izostanu li i jamstvo i uplata, a posumnja se u solventnost poduzetnika, priznaje se smanjenje vrijednosti potraživanja.

Ako poduzetnik podnese žalbu na odluku, a već je platio novčanu kaznu, iznos se knjiži kao nepredviđena obveza ili, ako postoji vjerojatnost da Opći sud neće donijeti odluku u korist Unije, priznaje se rezervacija za pokriće tog rizika. Ako je pak dostavljeno jamstvo, smanjuje se vrijednost nepodmirenog potraživanja.

Akumulirane kamate koje je Komisija ostvarila na bankovnim računima na koje se deponiraju primljene uplate priznaju se kao prihod, a sve nepredviđene obveze se u skladu s tim povećavaju.

Komisija od 2010. naplaćenim novčanim kaznama upravlja preko posebno osnovanog fonda (BUFI) i ti se iznosi ulažu u financijske instrumente.

PRIHODI OD RAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

Prihodi od prodaje robe i usluga priznaju se kada su na kupca preneseni značajan rizik i koristi od vlasništva nad robom. Prihodi od transakcije koja uključuje pružanje usluga priznaju se s obzirom na stupanj dovršenosti transakcije na izvještajni datum.

Kamatni prihodi i kamatni rashodi

Kamatni prihodi i kamatni rashodi priznaju se u izvještaju o financijskom rezultatu primjenom metode efektivne kamate. Riječ je o metodi izračuna amortiziranog troška financijske imovine ili financijske obveze i raspoređivanja kamatnih prihoda ili kamatnih rashoda tijekom relevantnog razdoblja. Pri izračunu efektivne kamatne stope Unija procjenjuje novčane tokove uzimajući u obzir sve ugovorne uvjete financijskog instrumenta (primjerice prijevremena plaćanja), no ne uzima u obzir buduće kreditne gubitke. Izračun uključuje sve naknade i kamatne bodove plaćene ili primljene između ugovornih stranaka koje su sastavni dio efektivne kamatne stope, transakcijske troškove te sve druge premije ili diskonte.

Nakon što je vrijednost financijske imovine ili skupine slične financijske imovine umanjena („faza 3”), kamatni prihod obračunava se primjenom kamatne stope za diskontiranje budućih novčanih tokova radi mjerenja gubitka od umanjenja vrijednosti.

Prihodi od dividendi

Prihodi od dividendi i sličnih raspodjela priznaju se nakon utvrđivanja prava na primitak plaćanja.

Prihodi i rashodi od financijske imovine kroz višak ili manjak

To se odnosi na dobitke nastale vrednovanjem po fer vrijednosti (prihodi) i gubitke nastale vrednovanjem po fer vrijednosti (rashodi) od te financijske imovine, uključujući one koji proizlaze iz tečajnih razlika. U slučaju financijske imovine koja nosi kamate, to uključuje i kamate. Vidjeti i bilješku 3.9.

Prihod od ugovora o financijskom jamstvu

Prihod od ugovora o financijskom jamstvu (jamstvena premija) priznaje se tijekom vremena u kojem je Unija spremna nositelju ugovora o financijskom jamstvu nadoknaditi kreditni gubitak koji može nastati. U okviru otplatnog plana koji se primjenjuje uzimaju se u obzir protok vremena i obujam zajamčene izloženosti. Prihodi od ugovora o financijskom jamstvu uključuju i amortizaciju ugovorne obveze za financijska jamstva u slučajevima kad je jamstvo bilo dano bez naknade ili uz nominalnu naknadu.

1.6.2.   Rashodi

Rashodi od nerazmjenskih transakcija čine većinu Unijinih rashoda. Odnose se na tri vrste prijenosa sredstava korisnicima: i. prava, ii. prijenose u okviru ugovora i bespovratna sredstva na diskrecijskoj osnovi te iii. doprinose i donacije.

Prijenosi se priznaju kao rashodi u razdoblju u kojem su nastali događaji koji su rezultirali prijenosom, sve dok je vrsta prijenosa dopuštena propisima (Financijskom uredbom, Pravilnikom o osoblju ili drugim propisom) ili je sklopljen sporazum kojim se taj prijenos odobrava, a korisnik je ispunio sve kriterije prihvatljivosti i iznos se može razumno procijeniti.

Po primitku zahtjeva za plaćanja ili zahtjeva za povrat troškova koji ispunjavaju kriterije za priznavanje, prihvatljivi iznos priznaje se kao rashod. Na kraju godine nastali prihvatljivi izdaci koji su korisnicima nastali, ali još nisu prijavljeni, procjenjuju se i knjiže kao obračunati rashodi.

Rashodi od razmjenskih transakcija koji nastanu zbog kupnje robe i usluga priznaju se po isporuci robe i prihvaćanju usluga u Uniji. Vrednuju se po iznosu izvornog računa. Osim toga, na datum bilance rashodi za usluge pružene tijekom predmetnog razdoblja za koje još nije primljen ili prihvaćen račun procjenjuju se i priznaju u izvještaju o financijskom rezultatu.

1.7.   NEPREDVIĐENA IMOVINA I NEPREDVIĐENE OBVEZE

1.7.1.   Nepredviđena imovina

Nepredviđena imovina potencijalna je imovina koja proizlazi iz prošlih događaja čije će se postojanje potvrditi isključivo nastankom ili izostankom jednog ili više neizvjesnih budućih događaja na koje Unija ne može u cijelosti utjecati. Nepredviđena imovina objavljuje se kad priljev ekonomske koristi ili uslužnog potencijala postane vjerojatan.

1.7.2.   Nepredviđene obveze

Nepredviđena obveza je moguća obveza koja proizlazi iz prošlih događaja čije će se postojanje potvrditi samo nastankom ili izostankom jednog ili više neizvjesnih budućih događaja na koje Unija ne može u cijelosti utjecati ili sadašnja obveza koja proizlazi iz prošlih događaja, ali nije priznata jer nije vjerojatno da će za podmirenje obveze biti potreban odljev sredstava koji nosi ekonomske koristi ili uslužni potencijal ili jer se, u rijetkim okolnostima, iznos obveze ne može dovoljno pouzdano izmjeriti. Nepredviđena obveza objavljuje se osim ako je mala mogućnost odljeva sredstava koji nose ekonomsku korist ili uslužni potencijal.

1.8.   IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

Informacije o novčanim tokovima osnova su za procjenu kapaciteta Unije da ostvari novac i novčane ekvivalente i njezinih potreba za korištenje tih novčanih tokova.

Izvještaj o novčanom toku sastavlja se primjenom indirektne metode. To znači da se poslovni rezultat financijske godine usklađuje za učinke transakcija nenovčane prirode, za sve odgođene ili obračunate iznose prošlih ili budućih poslovnih novčanih primitaka ili isplata te za stavke prihoda ili rashoda povezane s investicijskim novčanim tokovima.

Novčani tokovi od transakcija u stranoj valuti knjiže se u izvještajnoj valuti Unije (euro) na način da se na iznos u stranoj valuti primijeni tečaj eura i strane valute na datum novčanoga toka.

U izvještaju o novčanim tokovima iskazuju se novčani tokovi tijekom razdoblja klasificirani prema operativnim, investicijskim i financijskim aktivnostima.

Operativne aktivnosti su aktivnosti Unije koje nisu ni investicijske ni financijske naravi. Najveći broj aktivnosti upravo su operativne aktivnosti.

Investicijske aktivnosti uključuju stjecanje i otuđenje nematerijalne imovine, nekretnina, postrojenja i opreme te druga ulaganja koja nisu uključena u novčane ekvivalente. Investicijske aktivnosti ne uključuju odobrene zajmove korisnicima jer su ti zajmovi obuhvaćeni općim ciljevima, a time i svakodnevnim operacijama Unije. Cilj je prikazati stvarna ulaganja Unije.

Financijske aktivnosti su aktivnosti koje dovode do promjena u veličini i sastavu uzetih zajmova osim onih koji se odobravaju korisnicima prema načelu naizmjeničnosti ili za stjecanje nekretnina, postrojenja i opreme (koji su obuhvaćeni operativnim aktivnostima).

2.   BILJEŠKE UZ BILANCU

IMOVINA

2.1.   NEMATERIJALNA IMOVINA

u milijunima EUR

Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2020.

1 409

Povećanja

276

Otuđenja

(32)

Prijenos između kategorija imovine

0

Ostale promjene

(18)

Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2021.

1 636

Akumulirana amortizacija na dan 31.12.2020.

(789)

Trošak amortizacije za određenu godinu

(119)

Ponovno knjižena amortizacija

3

Otuđenja

36

Prijenos između kategorija imovine

0

Ostale promjene

3

Akumulirana amortizacija na dan 31.12.2021.

(867)

Neto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2021.

769

Neto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2020.

620

Navedeni iznosi odnose se prvenstveno na računalni softver.

2.2.   NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA

Kategorija „Imovina u svemiru” obuhvaća operativnu dugotrajnu imovinu povezanu s dva svemirska programa Unije: globalnim navigacijskim satelitskim sustavom (GNSS), tj. Galileom i Europskim geostacionarnim navigacijskim sustavom (EGNOS), te europskim programom za promatranje Zemlje Copernicus. Imovina za svemirske programe koji još nisu operativni uključena je pod naslov „Imovina u izgradnji”. Imovina za svemirske programe Unije gradi se u suradnji s Europskom svemirskom agencijom (ESA).

U okviru programa Galileo dva su nova satelita lansirana u prosincu 2021. Očekuje se da će ih se proglasiti operativnima u prvom semestru 2022. Istodobno je uspješno razvijena nova generacija zemaljske infrastrukture 1.7. Konstelacija trenutačno uključuje 26 satelita. Nakon završetka, mreža sustava Galileo sastojat će se od 30 satelita (uključujući šest rezervnih satelita). Operativna dugotrajna imovina programa Galileo, koja uključuje satelite i zemaljsku opremu, iznosila je 3 413 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2021., bez akumulirane amortizacije (2020.: 2 145 milijuna EUR). Preostala imovina u izgradnji iznosila je ukupno 1 344 milijuna EUR (2020.: 1 872 milijuna EUR).

Kad je riječ o programu Copernicus, satelit 6A proglašen je operativnim u lipnju 2021. Ukupna vrijednost operativne dugotrajne imovine programa Copernicus iznosi 937 milijuna EUR (2020.: 877 milijuna EUR), bez akumulirane amortizacije. Iznos od dodatnih 2 115 milijuna EUR koji se odnose na satelite sustava Copernicus obračunava se kao imovina u izgradnji (2020.: 1 894 milijuna EUR).

Dugotrajna imovina koja se odnosi na zemaljsku infrastrukturu EGNOS-a u iznosu od 130 milijuna EUR (2020.: 24 milijuna EUR) također je uključena u naslov „Imovina u svemiru”. Osim toga, imovina EGNOS-a u izgradnji iznosi 189 milijuna EUR (2020.: 273 milijuna EUR).

NEKRETNINE, POSTROJENJA I OPREMA

u milijunima EUR

 

Zemljište i zgrade

Svemirska imovina

Postrojenja i oprema

Namještaj i vozila

Računalni hardver

Ostalo

Financijski najmovi

Imovina u izgradnji

Ukupno

Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2020.

5 924

5 670

546

272

727

332

2 650

4 748

20 868

Povećanja

100

269

45

19

114

20

9

1 472

2 049

Otuđenja

(12)

—

(24)

(12)

(60)

(7)

(7)

—

(122)

Prijenos između kategorija imovine

535

1 791

1

1

(0)

2

(0)

(2 329 )

0

Ostale promjene

—

—

—

—

(0)

0

—

(1)

(1)

Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 31.12.2021.

6 547

7 730

568

281

781

347

2 651

3 890

22 793

Akumulirana amortizacija na dan 31.12.2020.

(3 676 )

(2 625 )

(465)

(203)

(557)

(259)

(1 402 )

 

(9 186 )

Godišnji trošak amortizacije

(187)

(625)

(38)

(16)

(84)

(23)

(92)

 

(1 065 )

Ponovno knjižena amortizacija

5

—

0

0

6

0

—

 

10

Otuđenja

12

—

24

11

55

7

7

 

116

Prijenos između kategorija imovine

(0)

—

(0)

—

(0)

0

0

 

(0)

Ostale promjene

0

—

0

—

(0)

(1)

—

 

(1)

Akumulirana amortizacija na dan 31.12.2021.

(3 846 )

(3 250 )

(479)

(208)

(581)

(276)

(1 487 )

 

(10 126 )

NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST NA DAN 31.12.2021.

2 701

4 480

89

73

199

72

1 164

3 890

12 669

NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST NA DAN 31.12.2020.

2 249

3 045

81

69

170

73

1 248

4 748

11 682

2.3.   ULAGANJA OBRAČUNATA METODOM UDJELA

Udio EU-a, koji zastupa Komisija, u Europskom investicijskom fondu (EIF) smatra se udjelom u pridruženom subjektom koji se obračunava metodom udjela. EIF je financijska institucija EU-a koja je specijalizirana za pružanje rizičnog kapitala i jamstava malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima). Sjedište EIF-a je u Luksemburgu i on djeluje kao javno-privatno partnerstvo čiji su članovi Europska investicijska banka (EIB), EU i grupa financijskih institucija.

Dioničari EIF-a su 2021. odobrili povećanje kapitala s 4,5 milijardi EUR na 7,4 milijarde EUR. Upisani kapital na dan 31. prosinca 2021. iznosi 7,3 milijarde EUR (odobreno je dodatnih 70 milijuna EUR, ali još nije upisano). To će povećanje EIF-u omogućiti ključnu ulogu u provedbi Unijina investicijskog programa InvestEU za razdoblje 2021.–2027. (vidjeti bilješku 4.1.1.). Taj će program pridonijeti i odgovoru na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, u okviru kojeg EIF isto tako stavlja na raspolaganje velike pakete potpore za mala poduzeća u cijeloj Europi. Unija je sudjelovala u tom povećanju kapitala doprinosom od 372 milijuna EUR. Na dan 31. prosinca 2021. Unija je držala 30 % vlasničkih udjela u EIF-u (2020.: 29,7 %) i 30 % glasačkih prava (2020.: 29,7 %). EIF u skladu sa svojim statutima mora najmanje 20 % svojeg godišnjeg neto rezultata izdvojiti za statutarne pričuve sve dok ukupne pričuve ne dosegnu 10 % upisanog kapitala. Ta pričuva nije dostupna za raspodjelu.

u milijunima EUR

 

Europski investicijski fond

Udio na dan 31.12.2020.

588

Doprinosi

372

Primljene dividende

—

Udio u neto rezultatu

169

Udio u neto imovini

63

Udio na dan 31.12.2021.

1 192

Sljedeći knjigovodstveni iznosi mogu se pripisati Uniji na temelju postotka njezina udjela:

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Ukupno EIF

Ukupno EIF

Imovina

5 187

3 256

Obveze

(1 213 )

(1 277 )

Prihodi

781

322

Rashodi

(217)

(194)

Višak/(manjak)

564

129

Usklađenje prethodno navedenih skraćenih financijskih informacija s knjigovodstvenom vrijednosti udjela koji se drži u EIF-u iznosi kako slijedi:

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Neto imovina pridruženih subjekata

3 974

1 979

Vlasnički udjeli Komisije u EIF-u

30,0  %

29,7  %

Knjigovodstvena vrijednost

1 192

588

Unija, koju zastupa Komisija, uplatila je 20 % svojih upisanih dionica u kapital EIF-a na dan 31. prosinca 2021., dok neupisani dio iznosi kako slijedi:

u milijunima EUR

 

Ukupni kapital EIF-a

Upisani udjel EU-a

Ukupni dionički kapital

7 300

2 190

Upisani

(1 460 )

(438)

Neupisani

5 840

1 752

2.4.   FINANCIJSKA IMOVINA

u milijunima EUR

 

Bilješka

31.12.2021.

31.12.2020.

Dugoročno

 

 

 

Financijska imovina po amortiziranom trošku

2.4.1

160 214

82 887

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak  (22)

2.4.2

21 660

16 327

 

 

181 874

99 214

Kratkoročno

 

 

 

Financijska imovina po amortiziranom trošku

2.4.1

3 353

10 422

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak  (22)

2.4.2

3 391

3 459

 

 

6 744

13 881

Ukupno

 

188 618

113 095

2.4.1.   Financijska imovina po amortiziranom trošku

u milijunima EUR

 

Bilješka

31.12.2021.

31.12.2020.

Zajmovi za Mehanizam za oporavak i otpornost (NGEU) i financijsku pomoć

2.4.1.1

163 392

93 193

Ostali zajmovi

2.4.1.2

176

116

Ukupno

 

163 568

93 309

Dugoročno

 

160 214

82 887

Kratkoročno

 

3 353

10 422

2.4.1.1.   Zajmovi za Mehanizam za oporavak i otpornost (NGEU) i financijsku pomoć

u milijunima EUR

 

Mehanizam za oporavak i otpornost (NGEU)

SURE

MEFS

BOP

MFP

Euratom

Ukupno

Ukupno na dan 31.12.2020.

—

39 503

47 396

201

5 813

279

93 193

Revizija EAR-a 11

—

420

(114)

(1)

(27)

(1)

276

Novi zajmovi (nominalna vrijednost)

17 970

50 137

9 750

—

1 665

100

79 622

Otplate

—

—

(9 750 )

—

(14)

(29)

(9 793 )

Promjene knjigovodstvene vrijednosti

8

507

(144)

0

(24)

—

347

Promjene umanjenja vrijednosti

—

—

—

—

(243)

(11)

(254)

Ukupno na dan 31.12.2021.

17 978

90 567

47 138

201

7 170

338

163 392

Dugoročno

17 970

90 502

43 969

200

7 132

314

160 087

Kratkoročno

8

65

3 169

1

38

24

3 305

Nominalna vrijednost zajmova na dan 31. prosinca 2021. iznosi 162 394 milijuna EUR, od čega se 144 424 milijuna EUR odnosi na zajmove za financijsku pomoć (2020.: 92 565 milijuna EUR), a 17 970 milijuna EUR na Mehanizam za oporavak i otpornost (2020.: ništa). Znatno povećanje u odnosu na prethodnu godinu posljedica je dodatnih zajmova danih u okviru instrumenta SURE te pokretanja Mehanizma za oporavak i otpornost (NGEU) 2021.

Linija „revizija EAR-a 11” pokazuje učinak revidiranog EAR-a 11 na iznose zajmova na dan 1. siječnja 2021. Kad je riječ o instrumentu SURE, MEFS-u i pomoći platnim bilancama, učinak se odnosi na primjenu metode efektivne kamatne stope. Kad je riječ o MFP-u i Euratomu, učinak se odnosi na primjenu efektivne kamatne stope i ispravka vrijednosti za umanjenje vrijednosti na dan 1. siječnja 2021.

—

Učinak efektivne kamatne stope: navedeni programi, osim Mehanizma za oporavak i otpornost (NGEU), funkcioniraju prema načelu naizmjeničnosti. To znači da se premije, diskonti, kamate i transakcijski troškovi koje Unija snosi za davanje zajmova potom zaračunavaju korisniku zajma. Kao rezultat efektivna kamatna stopa zajma je efektivna kamatna stopa odgovarajuće posudbe kojom je financiran zajam. Premije ili diskonti povezani s transakcijama posudbe i njihovo zaračunavanje korisnicima zajmova prethodno su se izravno knjižili u izvještaju o financijskom rezultatu kao rashodi. Zbog primjene metode efektivne kamatne stope, neamortizirane premije i diskonti na dan 1. siječnja 2021. dodani su u nepodmirene iznose uzimanja i davanja zajmova. Neto učinak na akumulirane rezultate je nula. Neamortizirane premije i diskonti sad će se amortizirati do dospijeća.

—

Učinak ispravka vrijednosti za umanjenje vrijednosti: taj se učinak izračunavao s pomoću modela očekivanog kreditnog gubitka, primjenom politika za umanjenje vrijednosti zajmova (vidjeti bilješku 6.5.). Komisija je stoga priznala ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti za očekivane kreditne gubitke od zajmova za MFP i Euratom, na dan 1. siječnja 2021.

Linija „promjene umanjenja vrijednosti” odgovara ponovnom mjerenju očekivanih kreditnih gubitaka na dan 31. prosinca 2021.

Linija „promjene knjigovodstvene vrijednosti” odgovara promjeni obračunanih kamata i promjeni premija/diskonta (nove premije/diskonti i amortizacija).

Mehanizam za oporavak i otpornost

Unija je 2021. uspostavila Mehanizam za oporavak i otpornost kao privremeni instrument za pomoć gospodarstvima država članica da se oporave od pandemije bolesti COVID-19 i ostanu snažne u zelenoj i digitalnoj tranziciji. U okviru instrumenta EU-a za oporavak (NGEU) Komisija pozajmljuje sredstva koja Mehanizam za oporavak i otpornost upotrebljava za financiranje reformi i ulaganja država članica. Te reforme i ulaganja moraju biti u skladu s prioritetima Unije, a njihov cilj prevladati izazove utvrđene u preporukama za pojedine zemlje unutar okvira europskog semestra za koordinaciju ekonomskih i socijalnih politika. Financiranje se može osigurati zajmom (povratna potpora) ili bespovratnim sredstvima (bespovratna potpora, vidjeti bilješku 2.5.). Države članice mogu primiti financijska sredstva do iznosa prethodno dogovorenih sredstava dodijeljenih za zajmove i bespovratna sredstva. Kako bi mogle koristiti potporu, države članice moraju Europskoj komisiji dostaviti svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost. U svakom planu utvrđuju se reforme i ulaganja koje treba provesti do kraja 2026., s definiranim jasnim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima, koje analizira Europska komisija, a odobrava Europsko vijeće. Zajmovi u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost mogu se isplaćivati do 31. prosinca 2026., tek nakon postizanja dogovorenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti. Međutim, kako bi pokrenula gospodarski oporavak, Komisija je do 31. prosinca 2021. mogla isplatiti do 13 % iznosa odobrenih zajmova.

Potpisani sporazumi o zajmu na dan 31. prosinca 2021. iznosili su 153,2 milijarde EUR. Komisija je isplatila 18 milijardi EUR od tog iznosa. Između zajmova koji se daju u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i zajmova koji se uzimaju u okviru NGEU-a nema naizmjeničnosti (vidjeti bilješku 2.11.).

Potpora radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE)

SURE je europski instrument koji ljudima pomaže da zadrže radna mjesta i poslove koje je pogodila pandemija bolesti COVID-19. Taj instrument državama članicama omogućuje da od Unije zatraže financijsku pomoć za financiranje iznenadnih i ozbiljnih povećanja svojih javnih rashoda koji se odnose na programe skraćenog radnog vremena i slične mjere, među ostalim za samozaposlene osobe, ili neke zdravstvene mjere, osobito na radnom mjestu za vrijeme krize. Financijska pomoć u obliku zajmova pogođenim državama članicama može iznositi najviše 100 milijardi EUR. Instrument se temelji na 25 milijardi EUR jamstava koja su države članice dale Komisiji za otplatu povezanih zajmova. U skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2020/672 (23) Komisija, Komisija može sklopiti ugovor o zajmu s državom članicom tek nakon što Komisija predloži, a Vijeće odobri, provedbenu odluku o financijskoj pomoći u okviru instrumenta SURE.

Dana 31. prosinca 2021. Vijeće je odobrilo, a Komisija potpisala sporazume o zajmu u iznosu od 94,3 milijarde EUR financijske pomoći. Od tog iznosa Komisija je državama članicama isplatila 89,6 milijardi EUR (nominalni iznosi). Preostali iznosi potpisanih sporazuma o zajmu isplaćuju se 2022.

Mehanizam za europsku financijsku stabilnost (MEFS)

MEFS je omogućio odobravanje financijske pomoći državama članicama koje su u poteškoćama ili im zbog izvanrednih okolnosti prijete ozbiljne poteškoće koje su izvan njihove kontrole. Pomoć može biti u obliku zajma ili kreditne linije. U skladu sa Zaključcima Vijeća ECOFIN od 9. svibnja 2010. vrijednost tog mehanizma ograničena je na 60 milijardi EUR, no pravnim je ograničenjem nepodmireni iznos zajmova ili kreditnih linija ograničen na razliku raspoloživu u okviru gornje granice vlastitih sredstava. Nije predviđeno da će se MEFS koristiti u novim programima financiranja ni pri sklapanju novih sporazuma o kreditnim linijama. Nema neiskorištenih iznosa od potpisanih sporazuma o zajmu.

Platna bilanca

Riječ je o financijskom instrumentu koji se temelji na provedbi politika i kojim se pruža srednjoročna financijska pomoć državama članicama koje nisu uvele euro. Taj instrument omogućuje odobravanje zajmova državama članicama koje imaju poteškoće s platnim bilancama i kretanjem kapitala ili kojima takve poteškoće ozbiljno prijete. Najviši nepodmireni iznos zajmova odobrenih iz ovog instrumenta ograničen je na 50 milijardi EUR. Nema neiskorištenih iznosa od potpisanih sporazuma o zajmu.

Makrofinancijska pomoć (MFP)

MFP je oblik financijske pomoći koju Unija pruža partnerskim zemljama koje imaju poteškoća s platnim bilancama. Ta je pomoć u obliku srednjoročnih ili dugoročnih zajmova ili bespovratnih sredstava ili njihove odgovarajuće kombinacije i obično dopunjuje sredstva odobrena u kontekstu programa prilagodbe i reforme koje podupire MMF. Jamstva za posudbe za te zajmove preuzeo je Jamstveni fond za vanjska djelovanja, a zatim proračun Unije.

U 2021. isplaćeni su dodatni zajmovi u iznosu od 1,7 milijardi EUR, uključujući 0,6 milijardi EUR za Ukrajinu. Uvjetni neiskorišteni iznosi od potpisanih sporazuma o zajmu dosežu 0,6 milijardi EUR.

Na dan 31. prosinca 2021. ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti za zajmove u okviru MFP-a iznosi 293 milijuna EUR, od čega se 197 milijuna EUR odnosi na zajmove Ukrajini (ukupno 4,4 milijarde EUR (nominalna vrijednost) na kraju godine). U skladu s računovodstvenim pravilima EU-a (i MRSJS-om) tim se ispravkom vrijednosti za umanjenje vrijednosti ne uzimaju u obzir neusklađeni događaji nakon datuma bilance koji se odnose na rat u Ukrajini 2022. (vidjeti bilješku 8.), već samo znatno povećanje rizika zabilježeno na kraju 2021.

Zajmovi Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom)

Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom, koji zastupa Komisija) odobrava zajmove državama članicama i trećim zemljama te subjektima iz država članica i trećih zemalja za financiranje projekata energetskih postrojenja. Od svih nepodmirenih zajmova Euratoma na dan 31. prosinca 2021. 300 milijuna EUR (nominalna vrijednost) odnosi se na zajmove Ukrajini, za koje je priznat ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti u iznosu od 13 milijuna EUR. Na dan 31. prosinca 2021. Komisija je primila jamstva trećih strana u iznosu od 350 milijuna EUR (2020.: 279 milijuna EUR) za pokrivanje zajmova Euratoma. Nema neiskorištenih iznosa od potpisanih sporazuma o zajmu.

Efektivne kamatne stope za zajmove (izražene kao raspon kamatnih stopa)

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Mehanizam za oporavak i otpornost (NGEU)

0,11  %—0,12  %

—

SURE

(0,48 ) %—0,77  %

0,00  %—0,30  %

MEFS

(0,03 ) %—3,79  %

0,50  %—3,75  %

BOP

2,95  %

2,88  %

MFP

(0,14 ) %—3,70  %

0,00  %—3,69  %

Euratom

(0,08 ) %—1,66  %

0,00  %—5,76  %

Podaci za 2020. odnose se na nominalne kamatne stope, dok se podaci za 2021. odnose na efektivne kamatne stope u skladu s revidiranim EAR-om 11.

2.4.1.2.   Ostali zajmovi

Ti zajmovi uključuju tri vrste zajmova:

(a)

zajmovi od 74 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2021. (2020.: 75 milijuna EUR) odobreni iz programa potrošnje sredstava iz proračuna EU-a (npr. program MEDA euromediteranskog partnerstva i EU-ov Program za zapošljavanje i socijalne inovacije);

(b)

neotplaćeni zajmovi koje su izvorno dodijelili provedbeni partneri, a Komisija je isplatila aktivirano jamstvo i sad drži prava na povrat (subrogirani zajmovi). Na dan 31. prosinca 2021. Komisija drži prava na povrat takvih zajmova u iznosu od 855 milijuna EUR (uključujući obračunane kamate). Međutim, nakon obračuna očekivanih kreditnih gubitaka knjigovodstveni iznos iskazan u bilanci je 48 milijuna EUR. Te je zajmove dodijelio EIB, a jamstva su preuzeli programi u okviru EFSU-a i mandata za vanjsko kreditiranje;

(c)

oročeni depoziti u iznosu od 54 milijuna EUR s dospijećem duljim od tri mjeseca koji ne odgovaraju definiciji novčanih ekvivalenata.

2.4.2.   Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak

u milijunima EUR

 

Bilješka

31.12.2021.

31.12.2020.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak – neizvedenice  (24)

2.4.2.1.

24 223

19 587

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak – izvedenice

2.4.2.2.

828

199

Ukupno

 

25 051

19 786

Dugoročno

 

21 660

16 327

Kratkoročno

 

3 391

3 459

2.4.2.1.   Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak – neizvedenice

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak – neizvedenice, prema vrsti

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Dužnički vrijednosni papiri

19 326

14 862

Fondovi tržišta novca i ulaganja u udružene portfelje

2 513

3 038

Druga vlasnička ulaganja

2 384

1 686

Ukupno

24 223

19 587

Dugoročno

20 834

16 134

Kratkoročno

3 390

3 453

Podaci za 2020. odnose se na iznose koji su se u konsolidiranoj godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Unije za 2020. klasificirali kao imovina raspoloživa za prodaju.

Dužnički vrijednosni papiri uglavnom su državne i korporativne obveznice. Ta se ulaganja drže u fondovima (portfelji) kojima upravlja Komisija, ili EIB u ime Unije, a uglavnom se odnose na zajednički fond za rezervacije, Obzor 2020., fond BUFI i Inovacijski fond (vidjeti u nastavku). Rezultati imovinskih portfelja ocjenjuju se na osnovi fer vrijednosti (tržišna vrijednost).

Fondovi tržišta novca uzajamni su fondovi koji ulažu u kratkoročne dužničke vrijednosne papire (npr. Jedinstveni fond EIB-a). Ulaganja u udružene portfelje EU financira iz programa Instrumenta za povezivanje Europe i Obzora 2020. te sredstvima država članica iz programa NER 300. Svrha im je pružanje jamstava za EIB-ove operacije financiranja i ulaganja.

„Druga vlasnička ulaganja” uglavnom se odnose na ulaganje, preko provedbenih partnera, sredstava iz proračuna Unije u poduzetnički kapital ili druge vrste ulagačkih fondova radi provedbe ciljeva politike EU-a. Primjerice, poboljšanje pristupa financiranju za novoosnovane MSP-ove, istraživanja i inovacije te infrastrukturu u Uniji i izvan nje.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak – neizvedenice, prema programu

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Inovacijski fond

4 195

—

Ulaganja fonda BUFI

1 257

1 598

EZUČ u likvidaciji

1 382

1 445

Europska banka za obnovu i razvoj

188

188

Mirovinski plan lokalnog osoblja Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS)

69

73

 

7 091

3 304

Fondovi za proračunska jamstva:

 

 

Zajednički fond za rezervacije

11 272

—

Jamstveni fond EFSU-a

—

7 526

Jamstveni fond za vanjska djelovanja

—

2 794

Jamstveni fond EFOR-a

—

692

 

11 272

11 012

Financijski instrumenti koji se financiraju iz proračuna EU-a:

 

 

Obzor 2020.

3 342

3 097

Instrument za povezivanje Europe

762

764

EU-ovi instrumenti vlasničkog kapitala za rast MSP-ova

684

533

Europski fond za jugoistočnu Europu

213

163

Fond za zeleni razvoj

146

143

Financijski instrument za energetsku učinkovitost

107

104

Ostalo

606

467

 

5 861

5 271

Ukupno

24 223

19 587

Dugoročno

20 834

16 134

Kratkoročno

3 390

3 453

Podaci za 2020. odnose se na iznose koji su se u konsolidiranoj godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Unije za 2020. klasificirali kao imovina raspoloživa za prodaju.

Inovacijski fond (IF)

Inovacijski fond osnovan je Direktivom (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća (25) o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije. Fond podupire inovacije u području tehnologija i postupaka s niskim emisijama ugljika u određenim gospodarskim sektorima. Inovacijskom fondu osigurat će se prihodi od progresivne monetizacije 450 milijuna emisijskih jedinica te sva neiskorištena sredstva od 300 milijuna emisijskih jedinica raspoloživih za program NER300 (vidjeti bilješku 3.8.). Inovacijski fond započeo je svoje operacije 2020., no iznosi su se držali u novcu. Od 2021. EIB upravlja sredstvima Inovacijskog fonda ulažući ih u obveznice.

Ulaganja fonda BUFI

Komisija je osnovala Fond za novčane kazne koje se uplaćuju u proračun („BUFI”) za upravljanje sredstvima koja privremeno dobiva za novčane kazne zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja za koje je podnesena žalba. Do konačne sudske odluke Komisija ulaže sredstva u dužničke instrumente.

EZUČ u likvidaciji

Ugovor o EZUČ-u istekao je 23. srpnja 2002., a sva imovina EZUČ-a prenesena je Europskoj uniji i namijenjena za istraživanje u sektorima povezanima s industrijom ugljena i čelika. Komisija upravlja portfeljem i ulaže u dužničke vrijednosne papire iskazane u eurima i kotirane na aktivnom tržištu.

Europska banka za obnovu i razvoj

Unija drži financijsko ulaganje u kapital Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), u kojem je na dan 31. prosinca 2021. imala 90 044 vlasničke dionice (2020.: 90 044 dionice), što je 3 % ukupnog upisanog dioničkog kapitala. Ukupni iznos dioničkog kapitala koji je Unija upisala iznosio je 900 milijuna EUR, od čega 713 milijuna EUR još nije aktivirano. U skladu sa Sporazumom o osnivanju Europske banke za obnovu i razvoj postoje određena ugovorna ograničenja za dioničare, primjerice činjenica da dionice nisu prenosive te da je najviša cijena njihova otkupa ograničena na izvorni trošak kupnje. Unija svoja ulaganja u EBOR mjeri po fer vrijednosti. Smatra se da je izvorni trošak kupnje najbolja procjena fer vrijednosti, osobito zbog prethodno navedenih ugovornih ograničenja. Iako dionice EBOR-a nisu uvrštene ni na jednu burzu, nedavno su izvršene transakcije njegovim vlasničkim kapitalom (izdavanje kapitala po nominalnoj vrijednosti), što potvrđuje da je u toj situaciji trošak najbolja procjena fer vrijednosti.

Zajednički fond za rezervacije

Unija daje jamstva za vlasnička ulaganja i zajmove koje provedbeni partneri daju državama i poduzećima. Kako bi se mogla platiti potraživanja koja proizlaze iz neispunjenja obveza ili drugih gubitaka, iz proračuna Unije se, u skladu s pravnim aktima, postupno odvajaju sredstva za izgradnju zaštitnog sloja kapitala, tj. zajedničkog fonda za rezervacije. Zajedničkim fondom za rezervacije pokrivaju se i zajmovi koje Komisija uzima kako bi financirala zajmove koji se daju trećim zemljama u okviru MFP-a i Euratoma.

Do 2020. postojao je poseban fond za svako proračunsko jamstvo (jamstveni fond EFSU-a, jamstveni fond EFOR-a, Jamstveni fond za vanjska djelovanja – koji obuhvaća i zajmove za financijsku pomoć trećim zemljama u okviru MFP-a i Euratoma).

U skladu s Financijskom uredbom Komisija je 1. siječnja 2021. osnovala zajednički fond za rezervacije radi upravljanja zaštitnim slojem kapitala („rezervacije”) za sva proračunska jamstva i zajmove za financijsku pomoć trećim zemljama u jednom zajedničkom portfelju. Osim rezervacija iz proračuna EU-a zajednički fond za rezervacije dobiva povrate od operacija u statusu neispunjavanja obveza, povrat od svojih ulaganja i primitke od naknada za proračunska jamstva Unije. Zajednički fond za rezervacije isto tako može primati dobrovoljne doprinose država članica i drugih doprinositelja, koji na taj način povećavaju raspoloživa proračunska jamstva Unije.

U zajedničkom fondu za rezervacije ulazni doprinosi raspodjeljuju se u odjeljke, pri čemu se svaki odjeljak odnosi na jedan program doprinosa. Na dan 31. prosinca 2021. zajednički fond za rezervacije sastoji se od četiri odjeljka. Od toga se tri odjeljka odnose na postojeće instrumente uspostavljene u okviru prethodnih VFO-ova (EFSU, EFOR i mandat za vanjsko kreditiranje). Ta tri programa koja pridonose prenijela su svoje postojeće rezervacije na datum pridruživanja zajedničkom fondu za rezervacije. Osim toga postoji i odjeljak za InvestEU, novi instrument uspostavljen u okviru trenutačnog VFO-a. Potrebne rezervacije za dana jamstva utvrđuju se u pravnim aktima tih instrumenata. U okviru proračuna EU-a te se pojedinačne rezervacije udružuju u zajednički fond za rezervacije te se optimizira upravljanje imovinom.

Na dan 31. prosinca 2021. imovina zajedničkog fonda za rezervacije iznosila je 12,3 milijarde EUR, od čega su 11,3 milijarde EUR uložene u neizvedenu financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz višak ili manjak (dužnički vrijednosni papiri).

Obzor 2020.

U skladu s Uredbom EU-a o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014.–2020.) uvedeni su novi financijski instrumenti radi poboljšanja pristupa financijskim sredstvima za subjekte koji posluju u području istraživanja i inovacija. Ti su instrumenti sljedeći:

—

služba za zajmove i jamstva za istraživanje i inovacije u okviru InnovFin-a putem koje Komisija dijeli financijski rizik povezan s portfeljem EIB-ovih novih operacija financiranja,

—

jamstva za MSP-ove uključujući Instrument za neograničena jamstva za MSP-ove (SIUGI) u okviru InnvFin-a – jamstveni instrumenti kojima upravlja EIF, koji daje jamstva i protujamstva financijskim posrednicima za nove portfelje zajmova (u okviru SIUGI-ja Komisija financijski rizik povezan s danim jamstvima dijeli s državama članicama, EIF-om i EIB-om),

—

vlasnički instrumenti za istraživanja i inovacije u okviru InnovFin-a kojima se financiraju ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala kojima upravlja EIF, i

—

fond EIC (Fond Europskog vijeća za inovacije), kojim se osigurava financiranje vlasničkim kapitalom da bi se ubrzale inovacije i aktivnosti uvođenja na tržište. Fond EIC prvenstveno će se financirati iz VFO-a za razdoblje 2021.–2027. iz okvirnog programa Obzor Europa. Međutim, Komisija je do danas upotrebljavala sredstva raspoloživa u okviru programa Obzor 2020.

Instrument za povezivanje Europe

U skladu s Uredbom (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (26) dužnički instrument u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) uveden je da bi se olakšalo financiranje infrastrukturnih projekata u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. Njime upravlja EIB na temelju sporazuma s Unijom. Njime se omogućuje podjela rizika za financiranje zaduživanjem u obliku nadređenog i podređenog duga ili jamstva te potpore za projektne obveznice pokrivene jamstvom Unije.

EU-ovi instrumenti vlasničkog kapitala za rast MSP-ova

Riječ je o vlasničkim instrumentima financiranima iz programa COSME, CIP i MAP i inicijative za rast i zapošljavanje, pod pokroviteljstvom EIF-a, kojima se podupire osnivanje i financiranje MSP-ova u EU-u u ranoj fazi poslovanja i rasta ulaganjima u pogodne specijalizirane fondove poduzetničkog kapitala.

Hijerarhija fer vrijednosti neizvedene financijske imovine po fer vrijednosti kroz višak ili manjak (2020. klasificirana kao imovina raspoloživa za prodaju)

u milijunima EUR

Vrsta financijske imovine

31.12.2021.

31.12.2020.

1. razina: Cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima

19 336

15 383

2. razina: Dostupni ulazni podaci osim cijena koje kotiraju na tržištu

2 698

2 706

3. razina: Tehnike vrednovanja s ulaznim podacima koji se ne temelje na dostupnim tržišnim podacima

2 190

1 498

Ukupno

24 223

19 587

U tom razdoblju nije bilo prijenosa između 1. i 2. razine u okviru hijerarhije fer vrijednosti.

Usklađenje neizvedene financijske imovine mjerene primjenom tehnika vrednovanja s ulaznim podacima koji se ne temelje na dostupnim tržišnim podacima (3. razina)

u milijunima EUR

Promjene fer vrijednosti

 

Početno stanje na dan 1.1.2021.

1 498

Revizija EAR-a 11

2

Ulaganja tijekom razdoblja

505

Otplate kapitala

(111)

Ostvareni prihodi

(30)

Dobit ili gubici u razdoblju u viškovima ili manjkovima

326

Prijenosi u 3. razinu

—

Prijenosi iz 3. razine

—

Ostalo

—

Završno stanje na dan 31.12.2021.

2 190

Neto dobit za neizvedenu imovinu 3. razine koja se drži na kraju 2021. iznosila je 295 milijuna EUR. Uključena je kao financijski prihodi pod naslov „Dobit po neizvedenoj financijskoj imovini ili obvezama po fer vrijednosti kroz višak ili manjak” (vidjeti bilješku 3.9.) i kao financijski troškovi pod naslov „Gubici po neizvedenoj financijskoj imovini ili obvezama po fer vrijednosti kroz višak ili manjak” (vidjeti bilješku 3.15.).

2.4.2.2.   Financijska imovina ili obveze po fer vrijednosti kroz višak ili manjak – izvedenice

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak – izvedenice, prema vrsti

u milijunima EUR

Vrsta izvedenice

31.12.2021.

31.12.2020.

Zamišljeni iznos

Fer vrijednost imovine

Fer vrijednost obveza

Zamišljeni iznos

Fer vrijednost imovine

Fer vrijednost obveza

Terminski ugovor u stranoj valuti

646

2

—

417

6

—

Jamstvo za portfelj vlasničkih ulaganja

4 148

826

(1)

3 412

193

(1)

Jamstvo za valutni rizik

28

—

(4)

14

—

(4)

Ukupno

4 822

828

(5)

3 843

199

(4)

Dugoročno

 

826

(5)

 

193

(4)

Kratkoročno

 

2

—

 

6

(0)

Terminski ugovor u stranoj valuti

Unija sklapa terminske ugovore u stranoj valuti kako bi se zaštitila od valutnog rizika dužničkih vrijednosnih papira u američkim dolarima koji se drže u Jamstvenom fondu EFSU-a. Prema terminskim ugovorima u stranoj valuti Unija na datum dospijeća uplaćuje zamišljeni iznos u stranoj valuti utvrđen ugovorom („strana davanja”), kako je prikazano u prethodnoj tablici, te prima zamišljeni iznos u eurima („strana primanja”). Takvi ugovori o izvedenicama obračunavaju se po fer vrijednosti na datum bilance i kategoriziraju se kao financijska imovina ili financijske obveze po fer vrijednosti kroz višak ili manjak, ovisno o tome je li njihova fer vrijednost pozitivna ili negativna.

Jamstva za portfelje vlasničkih ulaganja

Naslov „Jamstva za portfelje vlasničkih ulaganja” sadržava jamstva koja Unija daje financijskim institucijama za portfelje vlasničkih ulaganja. Ta se jamstva klasificiraju kao izvedeni financijski instrumenti i obračunavaju kao financijska imovina ili financijske obveze po fer vrijednosti kroz višak ili manjak jer ne odgovaraju definiciji obveze za financijska jamstva – vidjeti bilješku 1.5.12. Financijska obveza EU-a mjeri se na temelju vrijednosti osnovnih ulaganja.

Ukupni iznos uglavnom predstavlja jamstvo za EFSU koje je Unija dala Grupi EIB s temeljnim vlasničkim ulaganjima koja su EIB i EIF isplatili u iznosu od 3 068 milijuna EUR (2020.: 2 223 milijuna EUR). Fer vrijednost jamstva Unije za portfelj vlasničkih ulaganja EFSU-a iznosila je 763 milijuna EUR (2019.: 164 milijuna EUR).

Jamstvo za valutni rizik

Unija daje jamstvo za valutni rizik u okviru jamstva EFOR-a, pri čemu jamči za ugovore o zamjeni i valutne terminske ugovore kako bi zaštitila od valutnog rizika operacije ulaganja na tržištima u nastajanju. Unija pokriva i smanjenje vrijednosti strane valute (UHA) koja se odnosi na zajmove koje su financijske institucije odobrile malim i srednjim poduzećima u Ukrajini u okviru Instrumenta za financiranje MSP-ova u zemljama istočnog partnerstva.

Hijerarhija fer vrijednosti izvedene financijske imovine i obveza

u milijunima EUR

Vrsta izvedenice

31.12.2021.

31.12.2020.

Fer vrijednost imovine

Fer vrijednost obveza

Fer vrijednost imovine

Fer vrijednost obveza

1. razina: Cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima

—

—

—

—

2. razina: Dostupni ulazni podaci osim cijena koje kotiraju na tržištu

2

(2)

6

(4)

3. razina: Tehnike vrednovanja s ulaznim podacima koji se ne temelje na dostupnim tržišnim podacima

826

(2)

193

(1)

Ukupno

828

(5)

199

(4)

U tom razdoblju nije bilo prijenosa između 1. i 2. razine. Izvedenice po fer vrijednosti 3. razine uglavnom uključuju jamstva za portfelje vlasničkih ulaganja.

Usklađenje izvedene financijske imovine i obveza mjerenih primjenom tehnika vrednovanja s ulaznim podacima koji se ne temelje na dostupnim tržišnim podacima (3. razina)

u milijunima EUR

Promjene fer vrijednosti

 

Početno stanje imovine/(obveze) na dan 1.1.2021.

192

Plaćeni zahtjevi za aktivaciju jamstva

5

Vraćene aktivacije jamstva

(1)

Ostvareni prihodi od jamstava

(160)

Dobit ili gubici u razdoblju u viškovima ili manjkovima

788

Prijenosi u 3. razinu

—

Prijenosi iz 3. razine

—

Ostalo

—

Završno stanje na dan 31.12.2021.

824

Neto dobit za izvedenu imovinu 3. razine koja se drži na kraju 2021. iznosila je 777 milijuna EUR. Iznos je iskazan kao financijski prihodi i uključen u stavak „Dobit po izvedenoj financijskoj imovini ili obvezama po fer vrijednosti kroz višak ili manjak” (vidjeti bilješku 3.9.).

2.5.   PRETFINANCIRANJE

u milijunima EUR

 

Bilješka

31.12.2021.

31.12.2020.

Dugoročno

 

 

 

Pretfinanciranje

2.5.1

57 764

30 574

Ostali predujmovi državama članicama

2.5.2

2 901

3 825

Doprinos skrbničkim fondovima

 

126

119

 

 

60 792

34 519

Kratkoročno

 

 

 

Pretfinanciranje

2.5.1

28 427

24 902

Ostali predujmovi državama članicama

2.5.2

4 229

3 327

 

 

32 656

28 229

Ukupno

 

93 447

62 748

Razina pretfinanciranja različitih programa mora biti dovoljna da se osiguraju potrebna sredstva kako bi korisnik mogao započeti neki projekt, istovremeno vodeći računa o zaštiti financijskih interesa Unije i pravnim, operativnim i troškovno učinkovitim ograničenjima.

Znatno povećanje u odnosu na prethodnu godinu ponajprije je posljedica pokretanja Mehanizma za oporavak i otpornost (NGEU) 2021., koje je uključivalo početnu isplatu pretfinanciranja u iznosu od 36,4 milijarde EUR.

2.5.1.   Pretfinanciranje

u milijunima EUR

 

Bruto iznos

Poravnano preko aktivnih vremenskih razgraničenja

Neto iznos na dan 31.12.2021.

Bruto iznos

Poravnano preko aktivnih vremenskih razgraničenja

Neto iznos na dan 31.12.2020.

Podijeljeno upravljanje

 

 

 

 

 

 

EPFRR i ostali instrumenti ruralnog razvoja

3 172

(208)

2 965

3 193

—

3 193

EFRR i KF

23 531

(4 571 )

18 960

23 074

(3 846 )

19 229

ESF

9 085

(1 823 )

7 263

8 222

(1 348 )

6 874

ostalo

4 836

(2 263 )

2 572

4 192

(1 520 )

2 672

 

40 624

(8 865 )

31 760

38 681

(6 713 )

31 967

Izravno upravljanje

 

 

 

 

 

 

Provoditelj:

 

 

 

 

 

 

Komisija

46 494

(11 970 )

34 525

17 031

(10 648 )

6 382

od čega Mehanizam za oporavak i otpornost (NGEU)

34 879

(4 065 )

30 814

—

—

—

Izvršne agencije EU-a

23 931

(15 030 )

8 901

18 565

(10 931 )

7 633

Skrbnički fondovi

1 140

(847)

293

1 121

(843)

278

 

71 565

(27 847 )

43 718

36 716

(22 423 )

14 294

Neizravno upravljanje

 

 

 

 

 

 

Provoditelj:

 

 

 

 

 

 

Druge agencije i tijela EU-a

1 657

(687)

971

1 243

(781)

462

Treće zemlje

1 874

(1 261 )

614

1 515

(1 043 )

471

Međunarodne organizacije

9 545

(5 955 )

3 590

9 068

(6 020 )

3 048

Drugi subjekti

12 992

(7 453 )

5 539

11 665

(6 432 )

5 233

 

26 069

(15 356 )

10 713

23 491

(14 276 )

9 215

Ukupno

138 258

(52 068 )

86 191

98 888

(43 412 )

55 476

Dugoročno

57 764

—

57 764

30 574

—

30 574

Kratkoročno

80 494

(52 068 )

28 427

68 314

(43 412 )

24 902

Pretfinanciranje predstavlja isplaćena novčana sredstva, a time i izvršenje odobrenih sredstava za plaćanje. Kako je objašnjeno u bilješci 1.5.7., to su predujmovi koji još nisu iskazani kao rashodi. Stoga, iako se pretfinanciranjem smanjuju nepodmirene proračunske obveze (vidjeti bilješku 5.1.), ono predstavlja rashode koji se trebaju prikazati i u izvještaju o financijskom rezultatu.

U slučaju podijeljenog upravljanja, gotovo svi iznosi pretfinanciranja odnose se na programsko razdoblje 2014.–2020. Postoji i početni iznos pretfinanciranja koji se neće poravnati (tj. priznati u izvještaju o financijskom rezultatu) prije zaključenja programskog razdoblja i iskazuje se kao dugoročno pretfinanciranje.

Za područje kohezije postoji i godišnji iznos pretfinanciranja koji se poravnava na godišnjoj osnovi i iskazuje kao kratkoročno pretfinanciranje. Nova plaćanja pretfinanciranja u području kohezije uključuju godišnje pretfinanciranje za 2021. (7,3 milijarde EUR), ali i plaćanja iz Fonda solidarnosti EU-a (0,8 milijardi EUR). Ravnotežu novim plaćanjima osigurala su poravnanja približno istih vrijednosti, pa je razina nepodmirenog financiranja u tom području i dalje općenito stabilna.

Kad je riječ o izravnom upravljanju, najveći iznosi pretfinanciranja povezani su s nepovratnom potporom koja se odnosi na Mehanizam za oporavak i otpornost uspostavljen 2021., 30,8 milijardi EUR neto na kraju godine. Ostali znatni iznosi, 8,5 milijardi EUR (2020.: 9,3 milijarde EUR), odnose se na područje istraživanja (uglavnom Obzor 2020. i Obzor Europa, koje provode izvršne agencije EU-a i Komisija).

Kad je riječ o neizravnom upravljanju, pretfinanciranje uglavnom obuhvaća programe unutarnjih politika kao što su Galileo i EGNOS (svemirski programi), ali i instrumente povezane s Globalnom Europom (uključujući instrumente za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju). Najznačajnije povećanje iznosa pretfinanciranja u okviru ovog naslova odnosi se na svemirske programe.

Primljena jamstva u vezi s pretfinanciranjem

Riječ je o jamstvima koja u određenim slučajevima pri isplati predujmova (pretfinanciranje) Komisija zahtijeva od korisnika koji nisu države članice. Za tu vrstu jamstva iskazuju se dvije vrijednosti, odnosno „nominalna” i „tekuća” vrijednost. Kad je riječ o nominalnoj vrijednosti, događaj koji aktivira jamstvo povezan je s postojanjem jamstva. Kad je riječ o tekućoj vrijednosti, događaj koji aktivira jamstvo je plaćanje pretfinanciranja za jamstvo, umanjeno za naknadna poravnanja. Na dan 31. prosinca 2021. nominalna vrijednost jamstava primljenih u vezi s pretfinanciranjem iznosila je 433 milijuna EUR, dok je tekuća vrijednost tih jamstava iznosila 383 milijuna EUR (2020.: 466 milijuna EUR odnosno 402 milijuna EUR).

Određeni iznosi pretfinanciranja isplaćeni u okviru Sedmog okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7) te u okviru Obzora 2020. i Obzora Europa učinkovito su pokriveni iz mehanizma uzajamnog osiguranja, koji je ranije bio poznat pod nazivom Jamstveni fond sudionika. Mehanizam uzajamnog osiguranja instrument je uzajamne koristi osnovan za pokrivanje rizika povezanih s neplaćanjem korisnika tijekom provedbe neizravnih djelovanja u okviru tih programa. Svi sudionici neizravnih djelovanja koji primaju bespovratna sredstva EU-a pridonose s 5 % najvećeg doprinosa EU-a kapitalu mehanizma uzajamnog osiguranja, koji Komisija ulaže u financijska tržišta kako bi ostvarila kamate. Kamate se mogu iskoristiti za pokrivanje dugovanja koja nije platio sudionik koji ne ispunjava obveze prema Uniji. Na kraju neizravnog djelovanja doprinosi se vraćaju sudionicima. EU (koji predstavlja Komisija) djeluje kao izvršno tijelo sudionika mehanizma uzajamnog osiguranja, ali fond je u vlasništvu sudionika. Stoga mehanizam uzajamnog osiguranja predstavlja zaseban subjekt čija imovina nije konsolidirana u ovoj računovodstvenoj dokumentaciji EU-a.

Na dan 31. prosinca 2021. iznosi pretfinanciranja koji su bili pokriveni iz mehanizma uzajamnog osiguranja iznosili su 2,4 milijarde EUR (2020.: 2,3 milijarde EUR). Ukupna imovina mehanizma uzajamnog osiguranja, uključujući financijsku imovinu kojom upravlja Komisija, iznosi 2,5 milijardi EUR (2020.: 2,4 milijarde EUR).

2.5.2.   Ostali predujmovi državama članicama

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Predujmovi državama članicama za financijske instrumente u okviru podijeljenog upravljanja

3 647

3 520

Programi potpore

3 483

3 633

Ukupno

7 130

7 153

Dugoročno

2 901

3 825

Kratkoročno

4 229

3 327

Predujmovi državama članicama za financijske instrumente u okviru podijeljenog upravljanja

U okviru programa europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) moguće je iz proračuna EU-a isplaćivati predujmove državama članicama kako bi im se omogućilo da doprinesu financijskim instrumentima (tj. zajmovima, vlasničkim ulaganjima ili jamstvima). Uspostava tih instrumenata i upravljanje njima u nadležnosti je država članica, a ne Komisije. Međutim, novčana sredstva koja se u okviru tih instrumenta ne iskoriste na kraju godine vlasništvo su Unije (kao i u slučaju svih iznosa pretfinanciranja) te se stoga u bilanci Unije tretiraju kao imovina.

Razdoblje 2014.–2020.:

U okviru kohezijske politike procjenjuje se da na dan 31. prosinca 2021. od isplaćenog iznosa od 14 692 milijuna EUR još nije bio iskorišten iznos od 3 547 milijuna EUR. To uključuje doprinos država članica inicijativi za MSP-ove, instrumentu za poticanje dodatnog kreditiranja MSP-ova od strane bankarskog sektora (isplaćeno 1 326 milijuna EUR, od čega prema procjenama još nije bio iskorišten iznos od 366 milijuna EUR).

Na kraju godine ostao je neiskorišten iznos od 97 milijuna EUR namijenjen ruralnom razvoju.

Razdoblje 2007.–2013.:

Svi iznosi za kohezijsku politiku smatraju se ili izvršenima ili raspodijeljenima za druge mjere i zato u bilanci na dan 31. prosinca 2021. nije bio preostale imovine. Treba napomenuti da će se stvarno izvršenje u okviru raznih instrumenata preispitati u okviru postupka zaključenja programa.

Programi potpore

Slično se i otplaćeni iznosi predujmova koje su države članice isplatile za razne programe potpore (državna potpora, tržišne mjere EFJP-a ili mjere ulaganja EPFRR-a), a koji nisu iskorišteni na kraju godine knjiže kao imovina (predujmovi) u bilanci EU-a. Komisija je procijenila vrijednost tih predujmova na temelju informacija koje su dostavile države članice; rezultati izračuna prethodno su navedeni pod podnaslovom „Programi potpore”.

Razdoblje 2014.–2020.:

Procjenjuje se da su na kraju godine neiskorišteni iznosi namijenjeni kohezijskoj politici iznosili 1 768 milijuna EUR, a poljoprivredi i ruralnom razvoju 1 649 milijuna EUR.

Razdoblje 2007.–2013.:

Procjenjuje se da u kontekstu ruralnog razvoja na kraju 2021. nije iskorišten iznos od 66 milijuna EUR.

2.6.   POTRAŽIVANJA OD RAZMJENSKIH TRANSAKCIJA I NAPLATIVA SREDSTVA OD NERAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

u milijunima EUR

 

Bilješka

31.12.2021.

31.12.2020.

Dugoročno

 

 

 

Naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija

2.6.1

34 892

44 128

Potraživanja od razmjenskih transakcija

2.6.2

5 750

1 685

 

 

40 642

45 813

Kratkoročno

 

 

 

Naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija

2.6.1

29 473

26 915

Potraživanja od razmjenskih transakcija

2.6.2

2 323

1 766

 

 

31 796

28 681

Ukupno

 

72 438

74 493

2.6.1.   Naplativa sredstva od nerazmjenskih transakcija

u milijunima EUR

 

Bilješka

31.12.2021.

31.12.2020.

Dugoročno

 

 

 

Države članice

2.6.1.1

2 497

2 237

Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine

2.6.1.2

30 839

40 629

Obračunati prihodi i odgođeni rashodi

2.6.1.4

1 556

1 261

Ostala naplativa sredstva

 

—

1

 

 

34 892

44 128

Kratkoročno

 

 

 

Države članice

2.6.1.1

5 682

7 213

Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine

2.6.1.2

10 913

6 827

Novčane kazne zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja

2.6.1.3

11 698

11 295

Obračunati prihodi i odgođeni rashodi

2.6.1.4

1 097

787

Ostala naplativa sredstva

2.6.1.5

83

792

 

 

29 473

26 915

Ukupno

 

64 365

71 043

2.6.1.1.   Naplativa sredstva od država članica

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Tradicionalna vlastita sredstva iskazana u računovodstvenoj dokumentaciji A

6 137

5 297

Tradicionalna vlastita sredstva iskazana u zasebnoj računovodstvenoj dokumentaciji

1 405

1 460

Vlastita sredstva za uplatu

15

2 188

Umanjenje vrijednosti

(875)

(892)

Ostalo

—

—

Naplativa vlastita sredstva

6 683

8 053

Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP)

1 525

1 378

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i ostali instrumenti za ruralni razvoj

668

720

Umanjenje vrijednosti

(843)

(837)

Naplativa sredstva od EFJP-a i ruralnog razvoja

1 350

1 260

Povrat pretfinanciranja

26

53

Uplaćeni i naplativi PDV

45

35

Ostala naplativa sredstva od država članica

73

49

Ukupno

8 178

9 450

Dugoročno

2 497

2 237

Kratkoročno

5 682

7 213

Najveći iznos uključen u dugoročna sredstva odnosi se na iznose koje duguju države članice, konkretno 2,1 milijardu EUR od Ujedinjene Kraljevine za postupak zbog povrede (objašnjeno u nastavku). U dugoročna sredstva su kao i prethodnih godina uključeni iznosi koji se odnose na neprovedene odluke o potvrdi sukladnosti za Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR). Iznosi koji se odnose na te odluke naplaćuju se u godišnjim obrocima.

Naplativa vlastita sredstva

„Računovodstvena dokumentacija A” odnosi se na mjesečne izvještaje u kojima države članice izvještavaju o pravima na tradicionalna vlastita sredstva. Tablica donosi popis iznosa „Računovodstvene dokumentacije A” koji još nisu plaćeni Komisiji. Tradicionalna vlastita sredstva uglavnom su carine koje države članice naplaćuju u ime Komisije.

Iznosi „Računovodstvene dokumentacije A” obično su se kretali u rasponu od 3 milijarde EUR do 3,5 milijardi EUR na kraju godine. Međutim, posljednje dvije godine, 2021. i 2020., ukupan iznos uključuje dodatne iznose tradicionalnih vlastitih sredstava koji se odnose na postupak protiv Ujedinjene Kraljevine zbog povrede (vidjeti u nastavku) i ostale izvještaje o inspekcijskom pregledu tradicionalnih vlastitih sredstava. Budući da su primjenjive i zatezne kamate u iznosu od 2,2 milijarde EUR (2020.: 1,7 milijardi EUR) ti se iznosi stoga iskazuju u ovoj računovodstvenoj dokumentaciji (vidjeti bilješke 2.6.2. i 3.9.).

Kad je riječ o postupku protiv Ujedinjene Kraljevine zbog povrede, Komisija je 8. ožujka 2018. uputila službenu opomenu Ujedinjenoj Kraljevini (povreda br. 2018/2008) jer nije proračunu EU-a stavila na raspolaganje točan iznos tradicionalnih vlastitih sredstava. Budući da Ujedinjena Kraljevina nije dostavila zadovoljavajući odgovor, ni na službenu opomenu ni na obrazloženo mišljenje poslano 24. rujna 2018., Komisija je donijela odluku o upućivanju predmeta Sudu Europske unije i podnijela je svoj zahtjev 7. ožujka 2019. U izvještaju OLAF-a iz 2017. zaključeno je da su uvoznici u Ujedinjenoj Kraljevini izbjegli plaćanje velikog iznosa carina tako što su pri uvozu koristili fiktivne i lažne račune i netočne deklaracije carinske vrijednosti. Na temelju metodologije koju su izradili OLAF i JRC i dostupnih informacija Komisija je procijenila da su gubici za proračun EU-a zbog povrede od strane Ujedinjene Kraljevine u razdoblju od studenoga 2011. do listopada 2017. iznosili 2,1 milijardu EUR (neto, tj. nakon što se od bruto iznosa od 2,7 milijardi EUR oduzmu troškovi naplate koje Ujedinjena Kraljevina zadržava). Sud je 8. ožujka 2022. donio presudu u tom predmetu i potvrdio da je Ujedinjena Kraljevina prekršila svoju obvezu da štiti proračun Unije. Međutim, zatražio je od Komisije da ponovno izračuna iznos potraživanja. Komisija će sad ocijeniti presudu, a osobito napomene Suda povezane s utvrđivanjem predmetnog iznosa. Stoga je u tijeku detaljna pravna i operativna analiza, čiji zaključci još nisu dostupni. Stoga su i glavnica u iznosu od 2,1 milijarde EUR i procijenjene zatezne kamate u iznosu od 2,1 milijarde EUR obračunane do kraja 2021. (u odnosu na 1,6 milijardi EUR kamata obračunanih i priznatih na kraju 2020.) i dalje klasificirane kao dugotrajna imovina, što je najbolja raspoloživa procjena.

Ove godine, na dan 31. prosinca 2021., naplativa sredstva uključuju i iznos od 0,4 milijarde EUR procijenjenih gubitaka tradicionalnih vlastitih sredstava koje neke države članice duguju za tekstil i obuću koji su uvezeni iz Kine po znatno nižoj vrijednosti. Te procjene podliježu reviziji, osobito nakon presude Suda u postupku protiv Ujedinjene Kraljevine zbog povrede.

Osim toga, Komisija je u račune uključila potraživanja od 0,17 milijardi EUR za iznose carine i zateznih kamata utvrđene na temelju najnovijih dostupnih informacija.

Zasebna računovodstvena dokumentacija odnosi se na utvrđena dodijeljena prava koja nisu uključena u računovodstvenu dokumentaciju A jer države članice nisu osigurale njihov povrat i nisu dana nikakva jamstva (ili su jamstva dana, ali iznosi su osporeni). Na ta se dodijeljena prava primjenjuje umanjenje vrijednosti na temelju informacija koje države članice dostavljaju svake godine. Iznosi umanjenja vrijednosti općenito su na sličnoj razini na kraju svake godine, kako je prikazano u tablici.

„Vlastita sredstva za uplatu” u 2021. odnose se na naplativa sredstva koja proizlaze iz izmjene proračuna br. 6/2021 donesene 24. studenoga 2021. Države članice te su iznose uplatile na prvi radni dan u siječnju 2022.

Naplativa sredstva od EFJP-a i ruralnog razvoja

Ovom stavkom obuhvaćeni su prvenstveno iznosi koje države članice duguju na dan 31. prosinca 2021. u skladu s iznosima koje su države članice prijavile i potvrdile 15. listopada 2021. Procjenjuju se naplativa sredstva nastala nakon što su prijavljena, a prije 31. prosinca 2021. Komisija procjenjuje i smanjenje vrijednosti iznosa koje korisnici duguju, a koji vjerojatno neće biti naplaćeni. Ta usklađenja ne znače da se Komisija odriče naplate tih sredstava u budućnosti. U usklađenje se uključuje i smanjenje od 20 % koliko države članice mogu zadržati za pokrivanje administrativnih troškova.

2.6.1.2.   Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine

Sporazumom o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (ref. 2019/C 384 I/01) („Sporazum o povlačenju”) koji su potpisali EU i Ujedinjena Kraljevina utvrđuju se razne financijske obveze obiju stranaka. Na dan 31. prosinca 2021. neto potraživanje od Ujedinjene Kraljevine na temelju tih obveza iznosilo je 41 753 milijuna EUR (2020.: 47 456 milijuna EUR), od čega 10 913 milijuna EUR treba platiti u roku od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma (2020.: 6 827 milijuna EUR).

u milijunima EUR

 

Članak 140.

Članak 142.

Ostalo

31.12.2021.

31.12.2020.

Duguje Ujedinjena Kraljevina

28 620

14 751

610

43 982

49 579

Dug prema Ujedinjenoj Kraljevini

—

—

(2 229 )

(2 229 )

(2 122 )

Ukupno

28 620

14 751

(1 618 )

41 753

47 456

Dugoročno

17 064

14 486

(711)

30 839

40 629

Kratkoročno

11 556

265

(908)

10 913

6 827

Usklađenje udjela Ujedinjene Kraljevine (članak 139.)

U skladu s člankom 139. udio Ujedinjene Kraljevine u financijskim obvezama koje proizlaze iz Sporazuma o povlačenju mora biti postotak koji se izračunava kao omjer vlastitih sredstava koja je Ujedinjena Kraljevina stavila na raspolaganje u razdoblju 2014.–2020. i vlastitih sredstava koja su tijekom tog razdoblja stavile na raspolaganje sve države članice i Ujedinjena Kraljevina. U ožujku 2021. izračunato je da je to 12,358072326018200 %. Međutim, u skladu s člankom 139. taj udio mora biti usklađen iznosom salda PDV-a i BND-a (2014.–2020.) dostavljenim državama članicama prije 1. veljače 2022. Stoga je izračunato da je konačni udio Ujedinjene Kraljevine 12,431681219587700 %. Nakon usklađenja udjela Ujedinjene Kraljevine u vezi s izračunima na kojima se temelje iznosi za koje su Ujedinjenoj Kraljevini već izdani računi 2021., Ujedinjenoj Kraljevini u travnju 2022. izdan je račun na dodatan iznos od 67 milijuna EUR.

Plaćanja na temelju Sporazuma o povlačenju

Mehanizam plaćanja koji treba primijeniti na obveze predviđene između dvije stranke utvrđen je u članku 148. Ukratko, Unija u travnju i rujnu svake godine fakturira neto iznose koje duguje Ujedinjena Kraljevina, a Ujedinjena Kraljevina mjesečno plaća te iznose. Iznose iskazane u travnju određene godine treba platiti u četiri jednaka mjesečna obroka od lipnja do rujna te godine. Iznose iskazane u rujnu treba platiti u osam jednakih mjesečnih obroka od listopada te godine do svibnja sljedeće godine. Budući da se neki od iskazanih iznosa nužno temelje na prognozama i procjenama, izvještaji se svake godine ažuriraju na temelju stvarnih podataka.

Ujedinjenoj Kraljevini 2021. na temelju članka 136. te članaka od 140. do 147. iskazan je ukupan iznos od 11 930 milijuna EUR, od čega su 3 763 milijuna EUR iskazana u travnju, a 8 166 milijuna EUR u rujnu 2021. Ukupne uplate primljene 2021. iznosile su 6 826 milijuna EUR, od čega su se 3 763 milijuna EUR odnosila na izvještaj iz travnja (plaćeno u četiri jednaka mjesečna obroka u razdoblju od lipnja do rujna 2021.), dok se 3 062 EUR odnosilo na izvještaj iz rujna (plaćeno u tri jednaka obroka u razdoblju od listopada do prosinca 2021.):

u milijunima EUR

 

Izvještaj iz travnja 2021.

(dospjelo i plaćeno od lipnja do rujna 2021.)

Izvještaj iz rujna 2021.:

(dospjelo i plaćeno od listopada do prosinca 2021.)

Ukupno

Članak 140.

3 696

3 054

6 750

Članak 142.

—

11

11

Članak 136.

230

18

247

Članak 147.

21

—

21

 

3 946

3 083

7 029

Članak 141.

—

(20)

(20)

Članak 143.

(93)

—

(93)

Članak 144.

(46)

—

(46)

Članak 145.

(37)

—

(37)

Članak 146.

(7)

—

(7)

 

(183)

(20)

(203)

Ukupno

3 763

3 062

6 826

Preostali saldo računa iz rujna 2021. na kraju godine, u iznosu od 5 104 milijuna EUR, plaćen je u pet jednakih mjesečnih obroka u razdoblju od siječnja do svibnja 2022.

Članak 140. – Nepodmirene obveze

Ujedinjena Kraljevina obvezala se platiti EU-u svoj udio u nepodmirenim proračunskim obvezama na dan 31. prosinca 2020. (takozvani „Brexit RAL”), kako je usklađen na temelju zahtjeva iz članka 140. Na dan 31. prosinca 2021. ukupan iznos priznat kao potraživanje iznosio je 28 620 milijuna EUR (2020.: 34 966 milijuna EUR), od čega je 11 556 milijuna EUR obveza za plaćanje u roku od 12 mjeseci nakon kraja godine. U sljedećoj tablici prikazana su glavne promjene između ukupnog iznosa priznatog kao potraživanje na dan 31. prosinca 2020. (izračunat na temelju usklađenog udjela Ujedinjene Kraljevine) i ukupnog iznosa priznatog kao potraživanje na dan 31. prosinca 2021.:

u milijunima EUR

Iznos koji Ujedinjena Kraljevina duguje na dan 31.12.2020. (na temelju nekorigiranog udjela Ujedinjene Kraljevine)

34 966

Ispravak udjela Ujedinjene Kraljevine

208

Iznos koji Ujedinjena Kraljevina duguje na dan 31.12.2020. (na temelju korigiranog udjela Ujedinjene Kraljevine)

35 174

Neto financijski ispravci koji se odnose na razdoblje 2014.–2020. ili ranija programska razdoblja (uključujući ispravak odbitaka iz 2020.)

(58)

Tradicionalna vlastita sredstva za 2020. stavljena na raspolaganje Uniji u 2021.

(uključujući ispravak odbitaka iz 2020.)

(82)

Neto plaćanja primljena od Ujedinjene Kraljevine 2021.

(6 750 )

Ispravak procijenjenog neizvršenja

337

Ukupno

28 620

Dugoročno

17 064

Kratkoročno

11 556

Smanjenje ukupnog iznosa priznatog kao potraživanje u odnosu na prethodnu godinu iznosilo je 6 346 milijuna EUR i uglavnom je bilo rezultat plaćanja primljenih od Ujedinjene Kraljevine u 2021. (6 750 milijuna EUR).

Usklađenje iznosa koji Ujedinjena Kraljevina duguje 31. prosinca 2020., koje je dovelo do povećanja od 208 milijuna EUR, odražava usklađenje udjela Ujedinjene Kraljevine u usklađenim proračunskim obvezama na dan 31. prosinca 2020. na koje se primjenjuje udio Ujedinjene Kraljevine (216,7 milijuna EUR). Uključeni su i ispravci odbitaka uključenih u godišnju računovodstvenu dokumentaciju Unije za 2020. za neto financijske ispravke koji se odnose na razdoblje 2014.–2020. ili na prethodna programska razdoblja i na tradicionalna vlastita sredstva za 2020. koja su stavljena na raspolaganje Uniji u 2021. (2,4 milijuna EUR) te ispravak odbitka za procijenjeno neizvršenje (6,0 milijuna EUR).

Ukupan odbitak za neto financijske ispravke koji se odnose na razdoblje 2014.–2020. ili na prethodna programska razdoblja, u iznosu od 58,5 milijuna EUR, obuhvaća iznose za koje je izdan račun u rujnu 2021. i koji još nisu uključeni u godišnju računovodstvenu dokumentaciju za 2020. (34,8 milijuna EUR, od čega je Ujedinjena Kraljevina iznos od 12,8 milijuna EUR platila u razdoblju od listopada do prosinca 2021., a iznos od 22,0 milijuna EUR u razdoblju od siječnja do svibnja 2022.), usklađenje udjela Ujedinjene Kraljevine u tim iznosima (0,2 milijuna EUR) i iznose za koje treba izdati račun u rujnu 2022., a plaćaju se u razdoblju od listopada do prosinca 2022. (23,5 milijuna EUR).

Ukupan odbitak za tradicionalna vlastita sredstva za 2020. koja su stavljena na raspolaganje Uniji u 2021., u iznosu od 82,0 milijuna EUR, obuhvaća iznose za koje je izdan račun u rujnu 2021. i koji još nisu uključeni u godišnju računovodstvenu dokumentaciju za 2020. (16,7 milijuna EUR, od čega je Ujedinjena Kraljevina iznos od 6,3 milijuna EUR platila u razdoblju od listopada do prosinca 2021., a iznos od 10,4 milijuna EUR u razdoblju od siječnja do svibnja 2022.), usklađenje udjela Ujedinjene Kraljevine u tim iznosima (0,1 milijun EUR) i iznose za koje je izdan račun u travnju 2022. (65,2 milijuna EUR).

Iznos koji treba platiti u roku od 12 mjeseci od izvještajnog datuma (11 556 milijuna EUR) obuhvaća preostali dio računa iz rujna 2021. (5 090 milijuna EUR), iznos za koji je izdan račun u travnju 2022. (4 029 milijuna EUR) te iznos za koji treba izdati račun u rujnu 2022., a plaća se u razdoblju od listopada do prosinca 2022. (2 437 milijuna EUR). Iznos za koji je izdan račun u travnju 2022. sastoji se od 3 280 milijuna EUR koji se odnose na udio Ujedinjene Kraljevine u procijenjenom izvršenju nepodmirenih proračunskih obveza u 2022., 65,2 milijuna EUR za odbitke za tradicionalna vlastita sredstva, 70,5 milijuna EUR koji se odnose na usklađenja udjela Ujedinjene Kraljevine u iznosima za koje su izdani računi u 2021. te od 743,6 milijuna EUR koji se odnose na usklađenje udjela Ujedinjene Kraljevine u nepodmirenim proračunskim obvezama zbog izvršenja u 2021. Iznos za koji treba izdati račun u rujnu 2022. i koji se plaća u razdoblju od listopada do prosinca 2022. sastoji se od 2 460 milijuna EUR koji se odnose na udio Ujedinjene Kraljevine u procijenjenom izvršenju nepodmirenih proračunskih obveza u 2022. te od 23,5 milijuna EUR za odbitke za neto financijske ispravke.

Nakon ažuriranja službene Komisijine prognoze opoziva svih nepodmirenih proračunskih obveza na dan 31. prosinca 2020. iznosi koje duguje Ujedinjena Kraljevina povećali su se za 337 milijuna EUR zbog ažuriranog procijenjenog neizvršenja.

Članak 142. – Obveze Unije na kraju 2020.

Ujedinjena Kraljevina obvezala se da će platiti svoj udio u obvezama Unije na kraju 2020., osim obveza (a) s odgovarajućom imovinom i (b) koje se odnose na funkcioniranje proračuna i upravljanje vlastitim sredstvima (uključujući iznose koji su već pokriveni nepodmirenim obvezama, vidjeti navedeni članak 140.). Ovdje se glavni iznos odnosi na obveze EU-a nakon prestanka radnog odnosa (mirovine i zdravstveno osiguranje) koje su postojale na dan 31. prosinca 2020.

Nepodmirene obveze za 2020. na temelju članka 142. stavka 6.

u milijunima EUR

 

Mirovinski sustav za europske dužnosnike

Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja

31.12.2021.

31.12.2020.

Nepodmirene obveze za 2020.

104 832

9 675

114 507

113 676

Udio Ujedinjene Kraljevine

13 032

1 203

14 235

14 048

Doprinosi za mirovinski sustav za europske dužnosnike/Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja

227

8

236

0

Ukupno

13 260

1 211

14 471

14 048

Dugoročno

13 032

1 203

14 235

14 048

Kratkoročno

227

8

236

0

U skladu s mehanizmom redovnih plaćanja iz članka 142. stavka 6. Ujedinjena Kraljevina godišnje doprinosi neto plaćanjima koja se izvršavaju iz proračuna Unije za svakog korisnika mirovinskog sustava za europske dužnosnike (PSEO) i povezanom doprinosu proračuna Unije Zajedničkom sustavu zdravstvenog osiguranja (JSIS) za svakog korisnika ili osobu koja ostvaruje korist preko korisnika. Plaćanje tih godišnjih doprinosa treba započeti u lipnju 2022. (pri čemu je svaki godišnji obrok plativ u četiri mjesečna obroka od lipnja do rujna predmetne godine).

Usklađenje udjela Ujedinjene Kraljevine u neto plaćanjima iz proračuna Unije u 2021. korisnicima mirovinskog sustava za europske dužnosnike i zajedničkog sustava zdravstvenog osiguranja iznosilo je 227 milijuna EUR, odnosno 8 milijuna EUR. Ti su iznosi priopćeni Ujedinjenoj Kraljevini u sklopu računa iz travnja 2022. (te su stoga plativi u četiri jednaka mjesečna obroka u razdoblju od lipnja do rujna 2022.).

Osim toga, 31. prosinca 2021. nepodmirene obveze Ujedinjene Kraljevine za 2020. na temelju članka 142. stavka 6., koje se odnose na mirovinski sustav za europske dužnosnike (PSEO) i Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja (JSIS), iznosile su 13 032 milijuna EUR, odnosno 1 203 milijuna EUR (2020.: 12 450 milijuna EUR, odnosno 1 599 milijuna EUR). Povećanje obveza za mirovinski sustav za europske dužnosnike prvenstveno je rezultat aktuarskog gubitka zbog promjena financijskih pretpostavki – za više detalja vidjeti bilješku 2.9. Valja napomenuti da iako aktuarski gubitak zbog promjena financijskih pretpostavki utječe na sadašnju vrijednost nepodmirenih obveza za 2020. izračunatu na temelju MRSJS-a 39/EAR-a 12, on ne mijenja ni iznos primanja koja će Unija morati platiti ni, prešutno, doprinose Ujedinjene Kraljevine tim plaćanjima, kako dospijevaju u skladu s mehanizmom redovnih plaćanja iz članka 142. stavka 6.

Na dan 31. prosinca 2021. Ujedinjenja Kraljevina nije iskoristila mogućnost prijevremene otplate nepodmirenih obveza za 2020. koje se odnose na mirovinski sustav za europske dužnosnike i zajednički sustav zdravstvenog osiguranja, izračunatih primjenom aktuarskih vrednovanja u skladu s MRSJS-om 39/EAR-om 12, u pet jednakih obroka nakon provedbe postupka utvrđenog u posljednjem podstavku članka 142. stavka 6.

Nepodmirene obveze za 2020. na temelju članka 142. stavka 5.

U skladu s člankom 142. stavkom 5. Ujedinjena Kraljevina pridonosi obvezama povezanima s drugim sustavima mirovina, kako su evidentirani u konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji Unije za financijsku godinu 2020., plaćanjima u 10 obroka počevši od 31. listopada 2021. (pri čemu je svaki godišnji obrok plativ u osam mjesečnih obroka od listopada do svibnja sljedeće godine). Te obveze u konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji Unije za financijsku godinu 2020. iznose 2 344 milijarde EUR, što dovodi do usklađenja udjela Ujedinjene Kraljevine na dan 31. prosinca 2020. u iznosu od 291 milijun EUR. Uzimajući u obzir iznose koji su primljeni od Ujedinjene Kraljevine u 2021. i koji ukupno iznose 11 milijuna EUR, nepodmireni udio Ujedinjene Kraljevine u drugim mirovinskim sustavima smanjio se na 281 milijun EUR na dan 31. prosinca 2021., od čega 29 milijuna EUR dospijeva u roku od 12 mjeseci nakon isteka godine.

Za više informacija o obvezama za primanja zaposlenika vidjeti bilješke 1.5.10. i 2.9.

Ostali članci

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Duguje Ujedinjena Kraljevina

 

 

Članak 136.

557

230

Članak 147.

53

46

 

610

275

Dug prema Ujedinjenoj Kraljevini

 

 

Članak 141.

(1 818 )

(1 766 )

Članak 143.

(163)

(93)

Članak 144.

(73)

(46)

Članak 145.

(148)

(183)

Članak 146.

(27)

(33)

 

(2 229 )

(2 122 )

Ukupno

(1 618 )

(1 847 )

Dugoročno

(711)

(1 894 )

Kratkoročno

(908)

47

Članak 136. – Odredbe koje se primjenjuju na vlastita sredstva

Članak 136. sadržava odredbu koja se primjenjuje nakon 31. prosinca 2020. u vezi s osnovnim sredstvima. Ujedinjena Kraljevina ima pravo na primitak ili obvezu plaćanja svojeg udjela, ovisno o slučaju, ako na raspolaganje treba staviti vlastita sredstva koja se odnose na financijsku godinu 2020. i prethodne financijske godine, uz ispravak ili usklađenje nakon 31. prosinca 2020. Osim toga, dobit će i svoj udio u usklađenjima koja se odnose na nesudjelovanje za 2020. Na to se primjenjuju i usklađenja vlastitih sredstava od PDV-a i BND-a koja se odnose na financijsku godinu 2020. i prethodne financijske godine i ta se usklađenja izračunavaju do 31. prosinca 2028. U obzir treba uzeti i ažuriranja ispravka za Ujedinjenu Kraljevinu za razdoblje 2018.–2019.

Ujedinjena Kraljevina dužna je uplatiti tradicionalna vlastita sredstva koja je naplatila nakon 28. veljače 2021., ali se odnose na 2020. i ranije godine. Njezin udio u ukupnim tradicionalnim vlastitim sredstvima koja je stavila na raspolaganje zatim se odbija od tog iznosa. Zasebni račun za tradicionalna vlastita sredstva bit će u potpunosti likvidiran 31. prosinca 2025.

Neto nepodmireni iznos koji Ujedinjena Kraljevina duguje na dan 31. prosinca 2021. iznosi 557 milijuna EUR, od čega će iznos od 544 milijuna EUR morati biti plaćen Ujedinjenoj Kraljevini u roku od 12 mjeseci nakon isteka godine, dok će iznos od 1 101 milijuna EUR Ujedinjena Kraljevina morati platiti nakon toga:

u milijunima EUR

Iznos koji Ujedinjena Kraljevina duguje na dan 31.12.2020.

230

Ispravak udjela Ujedinjene Kraljevine

(2)

Iznos za koji je Ujedinjenoj Kraljevini izdan račun u rujnu 2021.

47

Plaćanja primljena 2021.

(247)

Korekcija za Ujedinjenu Kraljevinu

(497)

Nesudjelovanje

(105)

Usklađenja PDV-a i BND-a (za 2020. i ranija razdoblja)

1 101

Neto tradicionalna vlastita sredstva Ujedinjene Kraljevine nakon 28. veljače 2021.

31

Iznos koji Ujedinjena Kraljevina duguje na dan 31.12.2021.

557

Dugoročno

1 101

Kratkoročno

(544)

Članak 141. – Novčane kazne

Ujedinjena Kraljevina ima pravo na svoj udio u novčanim kaznama o kojima je odlučeno prije 31. prosinca 2020., kao i u onima o kojima je Unija donijela odluku nakon 31. prosinca 2020. u postupku iz članka 92. stavka 1., nakon što postanu konačne. Novčane kazne relevantne za Ujedinjenu Kraljevinu nepodmirene na dan 31. prosinca 2021. iznosile su 13,8 milijardi EUR (2020.: 14,3 milijarde EUR). Smanjenje od 0,5 milijardi EUR uglavnom je posljedica povećanja umanjenja vrijednosti novčanih kazni u iznosu od 0,9 milijardi EUR, što je neutralizirano neto povećanjem novčanih kazni od 0,3 milijarde EUR (1,7 milijardi EUR novčanih kazni izrečenih u 2021. umanjeno za 1,4 milijarde EUR novčanih kazni koje su potvrđene i plaćene, odnosno umanjene ili ukinute sudskim odlukama u 2021.). Usklađenje udjela Ujedinjene Kraljevine u tim novčanim kaznama nepodmirenog na dan 31. prosinca 2021. iznosi 1,7 milijardi EUR (2020. (nekorigirani udio): 1,8 milijardi EUR), od čega će iznos od 80,8 milijuna EUR biti uključen u račun za rujan 2022. i plaćen Ujedinjenoj Kraljevini u razdoblju od listopada 2022. do svibnja 2023. Osim toga, Ujedinjena Kraljevina ima pravo na usklađenje svojeg udjela u konačnim novčanim kaznama za koje još nije izdan račun (iznos od 69,2 milijuna EUR, koji će isto tako biti uključen u račun za rujan 2022. i plaćen Ujedinjenoj Kraljevini u razdoblju od listopada 2022. do svibnja 2023.), na svoj nekorigirani udio u konačnim novčanim kaznama za koje je izdan račun u rujnu 2021., ali još nije plaćen na kraju godine (iznos od 33,6 milijuna EUR, koji je plaćen Ujedinjenoj Kraljevini u razdoblju od siječnja do svibnja 2022.) te na usklađenje svojeg udjela u novčanim kaznama za koje je izdan račun u rujnu 2021. (iznos od 0,3 milijuna EUR, koji je uključen u račun izdan u travnju 2022. i plativ Ujedinjenoj Kraljevini u razdoblju od lipnja do rujna 2022.). Ukupan udio Ujedinjene Kraljevine u novčanim kaznama iznosi 1,8 milijardi EUR (2020.: 1,8 milijardi EUR), od čega 90,2 milijuna EUR treba platiti u roku od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma (2020. (nekorigirani udio): 20 milijuna EUR).

Članak 143. – Nepredviđene financijske obveze: zajmovi za financijsku pomoć, EFSU, EFOR i ELM

U skladu s tim člankom Ujedinjena Kraljevina ima obvezu financirati svoj udio u nepredviđenim obvezama EU-a koje se odnose na uzimanje i davanje zajmova i jamstva ako su te obveze dospjele i plative, a ne budu pokrivene udjelom Ujedinjene Kraljevine u postojećim jamstvenim fondovima – za povezane nepredviđene obveze vidjeti bilješku 4.1. EU će Ujedinjenoj Kraljevini nadoknaditi iznose koje je ona već uplatila u jamstvene fondove i koji više nisu potrebni. Ujedinjena Kraljevina ima i pravo na vraćena sredstva od operacija u čijim obvezama sudjeluje. Na dan 31. prosinca 2021. iznos koji Ujedinjenoj Kraljevini treba platiti u sljedećih 12 mjeseci jest 163 milijuna EUR (2020. (nekorigirani udio): 93 milijuna EUR).

Članak 144. – Financijski instrumenti

U skladu s tim člankom EU se obvezao vratiti Ujedinjenoj Kraljevini njezin udio u vraćenim sredstvima koja proizlaze iz financijskih operacija odobrenih do datuma povlačenja, kao i njezin udio u isplatama za financijske operacije odobrene nakon datuma povlačenja. Na dan 31. prosinca 2021. iznos koji Ujedinjenoj Kraljevini treba platiti u sljedećih 12 mjeseci jest 73 milijuna EUR (2020. (nekorigirani udio): 46 milijuna EUR).

Članak 145.: Europska zajednica za ugljen i čelik u likvidaciji (EZUČ u likvidaciji)

Ujedinjena Kraljevina ima pravo na svoj udio u neto imovini EZUČ-a u likvidaciji na dan 31. prosinca 2020., što joj treba isplatiti u pet obroka 30. lipnja svake godine, počevši od 2021. Neto imovina EZUČ-a u likvidaciji na dan 31. prosinca 2020. iznosila je 1,5 milijardi EUR, od čega usklađenje udjela Ujedinjene Kraljevine iznosi 184 milijuna EUR (2020. (nekorigirani udio): 183 milijuna EUR). Nakon plaćanja prvog obroka u 2021. u iznosu od 37 milijuna EUR nepodmireni iznos na dan 31. prosinca 2021. iznosi 148 milijuna EUR, od čega iznos od 37 milijuna EUR treba platiti u roku od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma.

Članak 146.: Ulaganja u Europski investicijski fond (EIF)

Ujedinjena Kraljevina ima pravo na svoj udio u ulaganjima EU-a u uplaćeni kapital EIF-a na dan 31. prosinca 2020., što joj treba isplatiti u pet obroka 30. lipnja svake godine, počevši od 2021. Ulaganja EU-a u uplaćeni dionički kapital EIF-a na dan 31. prosinca 2020. iznosila su 267 milijuna EUR, od čega usklađeni udio Ujedinjene Kraljevine iznosi 33 milijuna EUR (2020. (neusklađeni udio): 33 milijuna EUR). Nakon plaćanja prvog obroka u iznosu od 7 milijuna EUR nepodmireni iznos na dan 31. prosinca 2021. iznosi 27 milijuna EUR, od čega 7 milijuna EUR treba platiti u roku od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma.

Članak 147.: Sudski postupci

Ujedinjena Kraljevina obvezala se za svoj udio u plaćanjima EU-a koja proizlaze iz sudskih postupaka koji se odnose na financijske interese Unije, uz uvjet da je činjenično stanje tih predmeta utvrđeno najkasnije 31. prosinca 2020. Uzimajući u obzir rezervacije i obračunane obveze na kraju godine te plaćanja EU-a za sudske postupke u 2021. (ne uključujući one koji su već priopćeni Ujedinjenoj Kraljevini i koje je ona platila 2021.), procjenjuje se da će Ujedinjena Kraljevina morati platiti iznos od 53 milijuna EUR (2020. (neusklađeni udio: 46 milijuna EUR), od čega 6 milijuna EUR treba platiti u roku od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma.

2.6.1.3.   Naplativa sredstva od novčanih kazni zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Bruto iznos naplativih sredstava od novčanih kazni zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja

14 922

14 503

Privremena plaćanja

(2 100 )

(3 023 )

Umanjenje vrijednosti

(1 125 )

(186)

Ukupno

11 698

11 295

Dugoročno

—

—

Kratkoročno

11 698

11 295

Poduzeća kojima je izrečena novčana kazna koja su podnijela ili namjeravaju podnijeti žalbu mogu izvršiti privremenu uplatu Komisiji ili joj dostaviti bankovna jamstva. Za novčane kazne nepodmirene na kraju godine primljen je iznos od 2 100 milijuna EUR (2020.: 3 023 milijuna EUR) u obliku privremenih plaćanja, dok je iznos od 11 067 milijuna EUR (2020.: 11 004 milijuna EUR) primljen za jamstva.

Iznosi kojima je vrijednost smanjena temelje se na Komisijinim pojedinačnim procjenama novčanih kazni koje nisu unovčene ili nisu pokrivene jamstvom, za koje Komisija ne očekuje da će biti naplaćeni.

Nepredviđena obveza iskazuje se jer postoji mogućnost da će se privremeno plaćeni iznosi morati vratiti društvima kojima je izrečena novčana kazna – vidjeti bilješku 4.2.1.

2.6.1.4.   Obračunati prihodi i odgođeni rashodi

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Obračunati prihodi

2 313

1 755

Odgođeni rashodi koji se odnose na nerazmjenske transakcije

340

293

Ukupno

2 653

2 048

Dugoročno

1 556

1 261

Kratkoročno

1 097

787

Obračunati prihodi uključuju iznos od 2 milijarde EUR (2020.: 1,7 milijardi EUR) koji bi se prema Komisijinim očekivanjima trebao naplatiti u području kohezije nakon provjere i prihvaćanja godišnje računovodstvene dokumentacije koju su dostavile države članice. Naplata najvećeg dijela ovog iznosa (1,2 milijarde EUR) očekuje se tek po završetku odnosnih programa (slijedom mjera Investicijske inicijative kao odgovora na pandemiju koronavirusa) i zato je klasificiran kao dugoročni. Uključuje i iznos od 0,3 milijarde EUR koji se odnosi na slučaj umanjenja vrijednosti iz bilješke 2.6.1.1., konkretno na procijenjene iznose koje države članice još nisu privremeno platile.

2.6.1.5.   Ostala naplativa sredstva

Povrat iznosa od 744 milijuna EUR koji proizlazi iz prijenosa nepotrošenih sredstava iz programa NER300 u Inovacijski fond koji EIB još nije naplatio na kraju 2020. i koji je uključen u druga naplativa sredstva na kraju 2020. izvršen je tijekom 2021. – vidjeti bilješku 2.4.2.1.

2.6.2.   Potraživanja od razmjenskih transakcija

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Dugoročno

 

 

Financijska jamstva na strani primanja

2 630

—

Zatezne kamate

3 052

1 641

Ostala potraživanja

68

44

 

5 750

1 685

Kratkoročno

 

 

Financijska jamstva na strani primanja

485

—

Klijenti

302

324

Umanjenje vrijednosti potraživanja od klijenata

(172)

(188)

Odgođeni rashodi koji se odnose na razmjenske transakcije

236

345

Zatezne kamate

1 127

1 085

ostalo

345

200

 

2 323

1 766

Ukupno

8 073

3 450

Dugoročne zatezne kamate odnose se na slučajeve umanjenja vrijednosti iz bilješke 2.6.1.1. (iznos od 1,8 milijardi EUR odnosi se na Ujedinjenu Kraljevinu, a preostali iznos od 1,3 milijarde EUR odnosi se na druge države članice), dok se kratkoročne zatezne kamate uglavnom odnose na obračunate prihode koji proizlaze iz izvještaja o inspekcijskom pregledu tradicionalnih vlastitih sredstava i obračunatih kamata na jamstva društava kojima je izrečena novčana kazna.

Ugovor o financijskom jamstvu na strani primanja predstavlja sadašnju vrijednost premija koje se dobivaju kao naknada za jamstva Unije. Jamstva Unije većinom su neplaćena ili subvencionirana. Potraživanje je stoga znatno manje od ugovorne obveze za financijska jamstva (vidjeti bilješku 2.11.2.). Iznimku od tog pravila predstavlja jamstvo EFSU-a koje je 2021. činilo 94 % ugovora o financijskom jamstvu na strani primanja, nakon čega slijede dio jamstva EIB-a iz mandata za vanjsko kreditiranje koji se odnosi na mandat za zajmove privatnom sektoru i koji je 2021. iznosio 106 milijuna EUR te zajmovi u okviru programa Obzor 2020., koji su iznosili 59 milijuna EUR. Od ukupnog iznosa ugovora o financijskom jamstvu na strani primanja, koji je na dan 31. prosinca 2021. iznosio 3 115 milijuna EUR, iznos od 3 113 milijuna EUR klasificira se kao financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz višak ili manjak (fer vrijednost 3. razine). U usporedbi s početnim stanjem od 3 484 milijuna EUR na dan 1. siječnja 2021., strana primanja ukupno se smanjila za 357 milijuna EUR zbog namirenja u 2021. te za dodatnih 12 milijuna EUR zbog manjeg broja budućih premija nego što se očekivalo.

2.7.   ZALIHE

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Znanstveni materijali

58

59

Ostalo

26

21

Ukupno

84

80

2.8.   NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI

u milijunima EUR

 

Bilješka

31.12.2021.

31.12.2020.

Računi u riznicama i središnjim bankama

 

20 121

11 342

Tekući računi

 

453

80

Knjige blagajne

 

8

8

Prijenosi (novčana sredstva u prijenosu)

 

—

0

Bankovni računi za izvršenje proračuna

2.8.1

20 582

11 430

NGEU

2.8.2

18 027

—

Financijski instrumenti

2.8.3

2 838

2 446

Novčane kazne

2.8.4

1 953

1 458

Ostale institucije, agencije i tijela

 

1 396

1 362

Skrbnički fondovi

 

65

46

Ukupno

 

44 860

16 742

2.8.1.   Bankovni računi za izvršenje proračuna

Tim su naslovom obuhvaćena sredstva koja Komisija drži na bankovnim računima u svim državama članicama i državama EFTA-e (riznice ili središnje banke) te na tekućim računima u komercijalnim bankama, knjigama blagajne i gotovinskim računima. Stanje riznice na kraju 2021. rezultat je sljedećih glavnih elemenata:

—

iznosa od 14,4 milijarde EUR koji nije iskorišten na kraju godine, od čega se 8,6 milijardi EUR odnosi na namjenske prihode, 1,4 milijarde EUR odnosi se na zajmove NGEU-a, a 4,4 milijarde EUR odnosi se na odobrena sredstva za plaćanje (uključujući 1,4 milijarde EUR sredstava EFJP-a),

—

iznosa od 2,2 milijarde EUR koji pripada riznicama agencija kojima upravlja Komisija i koji nije iskorišten na kraju godine,

—

iznosa od 1,7 milijardi EUR dodatnih tradicionalnih vlastitih sredstava koji je unovčen, ali nije unesen u proračun, i

—

iznosa od 1,1 milijarde EUR konačnih novčanih kazni koji još nije unesen u proračun.

2.8.2.   NGEU

NGEU drži novac na bankovnom računu u Europskoj središnjoj banci (ESB). Zahvaljujući provedbi diversificirane strategije financiranja u okviru instrumenta NGEU – vidjeti bilješku 2.11. – novčani saldo instrumenta NGEU znatan je i dosegnuo je 18 milijardi EUR na dan 31. prosinca 2021. Visok novčani saldo održava se kako bi se osiguralo da iznosi na bankovnom računu NGEU-a budu dostatni za ispunjavanje svih predstojećih potreba za isplatama te za održavanje utvrđene sigurnosne pričuve, istodobno izbjegavajući eventualne viškove.

2.8.3.   Financijski instrumenti

Sredstva u ovom naslovu uglavnom se odnose na novčane ekvivalente kojima u ime Komisije upravljaju opunomoćenici u svrhu provedbe određenih programa financijskih instrumenata financiranih iz proračuna EU-a: 1,8 milijardi EUR na dan 31. prosinca 2021., od čega se 0,6 milijardi EUR odnosi na Instrument kreditnog jamstva u okviru programa COSME – vidjeti bilješku 4.1.3. Obuhvaća i novac i novčane ekvivalente koji se drže u zajedničkom fondu za rezervacije i na kraju godine još nisu uloženi u vrijednosne papire (1 milijarda EUR na dan 31. prosinca 2021.) te novčana sredstva iz Inovacijskog fonda kojim upravlja EIB – vidjeti bilješku 2.4.2.1. Ovaj naslov ne obuhvaća sigurnosnu pričuvu za likvidnost povezanu sa zajedničkim fondom za rezervacije (91,6 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2021.), koja se drži u središnjoj riznici Komisije. Novčana sredstva iz financijskih instrumenata mogu se upotrijebiti samo za predmetne programe.

2.8.4.   Novčane kazne

Riječ je ponajprije o novčanim sredstvima koja se odnose na novčane kazne koje je izrekla Komisija u postupcima koji još traju. Ta su sredstva pohranjena na posebnim depozitnim računima koji se ne koriste za druge aktivnosti. U slučaju da je podnesena žalba ili da nije poznato hoće li poduzeće kojem je izrečena novčana kazna podnijeti žalbu, osnovni iznos prikazan je kao nepredviđena obveza u bilješci 4.2.1. Od 2010. svim novim privremeno naplaćenim novčanim kaznama upravlja Komisija preko fonda BUFI i one se ulažu u financijske instrumente kategorizirane kao neizvedena financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak (vidjeti bilješku 2.4.2.). Povećanje novčanih sredstava koja se odnose na novčane kazne na kraju 2021. posljedica je povećanja novčanog salda fonda BUFI u odnosu na kraj 2020. Potrebno je napomenuti da je nakon presude Općeg suda EU-a u predmetu Intel Corporation protiv Komisije u siječnju 2022. Komisija u veljači 2022. vratila iznos privremene uplate društva Intel od 1 060 milijuna EUR.

OBVEZE

2.9.   MIROVINE I OSTALA PRIMANJA ZAPOSLENIKA

2.9.1.   Neto obveze za primanja zaposlenika

u milijunima EUR

 

Mirovinski sustav za europske dužnosnike

Drugi mirovinski sustavi

Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja

31.12.2021. Ukupno

31.12.2020. Ukupno

Obveza za definirana primanja

109 679

2 600

10 647

122 926

116 468

Imovina plana

Nije primjenjivo

(74)

(386)

(460)

(448)

Neto obveze

109 679

2 526

10 261

122 466

116 020

Povećanje ukupnih obveza za primanja zaposlenika prvenstveno je rezultat povećanja neto obveza iz mirovinskog sustava za europske dužnosnike (PSEO), najvećeg postojećeg programa. Ta se obveza iz mirovinskog sustava za europske dužnosnike povećala uglavnom zbog aktuarskog gubitka koji proizlazi iz promjena temeljnih financijskih pretpostavki (vidjeti bilješku 2.9.4.). To je rezultat povećanja stope inflacije, koja je dovela do smanjenja realne diskontne stope. Realna diskontna stopa bila je negativna treću godinu zaredom – što znači da bilo koji iznos danas vrijedi više nego što bi vrijedio u budućnosti. Važno je napomenuti da iako smanjenje realne diskontne stope utječe na iznos obveze, ono ne mijenja iznos primanja koja će se u narednim godinama morati platiti korisnicima iz proračuna Unije. Prava obračunata tijekom godine na temelju rada u službi veća su od primanja isplaćenih tijekom godine. Usto postoji povećanje zbog godišnjeg troška kamata (diskontiranje obveze) kao i aktuarskih gubitaka koji proizlaze iz usklađenja na temelju iskustva.

Mirovinski sustav za europske dužnosnike

Ta obveze za definirana primanja predstavlja sadašnju vrijednost očekivanih budućih plaćanja koja će Unija morati izvršiti za podmirenje mirovinskih obveza nastalih na temelju tekućeg i minulog rada zaposlenika. Riječ je o sustavu koji je stalno aktivan i u okviru kojeg se sva plaćanja koja se na godišnjoj osnovi moraju izvršiti uključuju svake godine u proračun EU-a.

U skladu s člankom 83. Pravilnika o osoblju, isplata primanja predviđenih mirovinskim sustavom za osoblje iskazuje se u proračunu Unije kao rashod. Sustav se financira na temelju zamišljenog iznosa doprinosa i države članice zajednički jamče za isplatu tih primanja. Od osnovnih plaća aktivnih dužnosnika oduzima se obvezni doprinos za mirovinsko osiguranje koji trenutačno iznosi 10,1 %. Ti se doprinosi smatraju prihodima godišnjeg proračuna i njima se pridonosi financiranju općih rashoda Unije, vidjeti i bilješku 3.8.

Obveze iz mirovinskog sustava procijenjene su na temelju broja osoblja PSEO-a (aktivnog, umirovljenog i ranije aktivnog osoblja s invalidskim mirovinama i uzdržavanih osoba preminulog osoblja) na dan 31. prosinca 2021. i pravila iz Pravilnika o osoblju primjenjivih na isti datum. To je vrednovanje provedeno u skladu s računovodstvenim odredbama MRSJS-a 39 (te time i računovodstvenim pravilom EU-a br. 12).

Drugi mirovinski sustavi

Riječ je o obvezama koje se odnose na mirovinske obveze prema postojećim i bivšim osiguranicima iz Komisije, Suda, Revizorskog suda, Vijeća, Europskog ombudsmana i Europskog nadzornika za zaštitu podataka. U ovaj naslov unose se i obveze koje se odnose na mirovine članova Europskog parlamenta.

Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja

Osim za prethodno navedene mirovinske sustave, vrednovanje se provodi i za predviđene obveza Unije prema Zajedničkom sustavu zdravstvenog osiguranja za troškove zdravstvene zaštite, koji se dužnosnicima moraju pokriti u razdoblju nakon prestanka radnog odnosa (bez njihovih doprinosa). Kako je navedeno u bilješci 1.5.10., za izračun ove obveze u obzir se uzima cijelo razdoblje aktivnog rada u službi, pri čemu se vodi računa o tome da se dosljedno obračunaju primanja zaposlenika iz mirovinskog sustava i sustava zdravstvenog osiguranja nakon prestanka radnog odnosa.

Vodeći računa o obvezi vjernog prikazivanja ekonomske suštine osnovne transakcije, kako je propisano EAR-om i MRSJS-om, pri raspodjeli primanja na godine staža MRSJS 39 nije se strogo tumačio. Kad bi se troškovi usluga za Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja u cijelosti obračunali za razdoblje od 10 godina za sve dužnosnike, a ne za razdoblje aktivne službe zaposlenika, učinak takvog pristupa na obveze pod pokroviteljstvom poslodavca na kraju godine bilo bi povećanje od 3,1 milijarde EUR. Međutim, kako je već navedeno, taj stroži pristup ne bi bio u skladu s kvalitativnim značajkama vjernog prikazivanja i zato se tako dobivene informacije ne bi mogle smatrati pouzdanima u skladu s računovodstvenim pravilom EU-a br. 1 i Konceptualnim okvirom MRSJS-a. Na tu procjenu uvelike utječu promjene administrativnog statusa trenutačno zaposlenih (osobito broj zaposlenih na određeno vrijeme za koje se pretpostavlja da će u budućnosti postati dužnosnici).

2.9.2.   Promjena sadašnje vrijednosti obveze za definirana primanja

Sadašnja vrijednost obveze za definirana primanja sadašnja je vrijednost diskontiranih očekivanih budućih plaćanja potrebnih za podmirenje obveza nastalih na temelju tekućeg i minulog rada zaposlenika.

U nastavku se analiziraju promjene vrijednosti obveze za definirana primanja u tekućoj godini:

u milijunima EUR

 

Mirovinski sustav za europske dužnosnike

Drugi mirovinski sustavi

Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja

Ukupno

Sadašnja vrijednost na dan 31.12.2020.

100 741

2 438

13 289

116 468

Priznato u izvještaju o financijskom rezultatu

 

 

 

 

Tekući trošak rada

4 095

110

363

4 567

Troškovi kamata

401

5

66

473

Trošak minulog rada

—

—

—

—

Priznato u neto imovini

 

 

 

 

Ponovna mjerenja obveza za primanja zaposlenika

 

 

 

 

Aktuarski (dobici)/gubici koji proizlaze iz iskustva

1 457

26

(209)

1 273

Aktuarski (dobici)/gubici koji proizlaze iz demografskih pretpostavki

—

—

—

—

Aktuarski (dobici)/gubici koji proizlaze iz financijskih pretpostavki

4 787

90

(2 774 )

2 103

ostalo

 

 

 

 

Isplaćena primanja

(1 801 )

(69)

(88)

(1 957 )

Sadašnja vrijednost na dan 31.12.2021.

109 679

2 600

10 647

122 926

Tekući trošak rada je povećanje sadašnje vrijednosti obveze za definirana primanja koja nastaje na temelju tekućeg rada članova osoblja u aktivnoj službi.

Troškovi kamata odnose se na povećanje sadašnje vrijednosti obveze za definirana primanja zaposlenika tijekom razdoblja jer su obveze za primanja jedno razdoblje bliže namirenju.

Aktuarski dobici i gubici koji proizlaze iz usklađenja na temelju iskustva odnose se na razlike između onoga što se očekivalo na temelju aktuarskih pretpostavki iz prethodne godine za 2021. i onoga što se u 2021. uistinu dogodilo.

Aktuarski dobici i gubici koji proizlaze iz promjena aktuarskih pretpostavki (demografske varijable kao što su fluktuacija i smrtnost zaposlenika te financijske varijable kao što su diskontne stope i očekivane stope povećanja plaća) nastaju kad se te pretpostavke ažuriraju kako bi se u obzir uzele promjene temeljnih uvjeta.

Primanja (primjerice mirovine ili naknade liječničkih troškova) se isplaćuju tijekom godine u skladu s pravilima sustava. Ta isplaćena primanja dovode do smanjenja obveze za definirana primanja.

2.9.3.   Imovina plana

u milijunima EUR

 

Drugi mirovinski sustavi

Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja

Ukupno

Sadašnja vrijednost na dan 31.12.2020.

94

354

448

Neto promjena imovine plana

(20)

32

12

Sadašnja vrijednost na dan 31.12.2021.

74

386

460

2.9.4.   Aktuarske pretpostavke – primanja zaposlenika

U nastavku su prikazane glavne aktuarske pretpostavke koje se primjenjuju pri vrednovanju Unijinih dvaju osnovnih sustava za primanja zaposlenika:

 

2021.

2020.

Mirovinski sustav za europske dužnosnike

 

 

Nominalna diskontna stopa

1,0  %

0,4  %

Očekivana stopa inflacije

2,0  %

1,2  %

Realna diskontna stopa

(1,0 ) %

(0,8 ) %

Očekivana stopa budućeg povećanja plaća

1,8  %

1,8  %

Stope kretanja troškova zdravstvene zaštite

Nije primjenjivo

N/A

Dob za umirovljenje

63/64/66

63/64/66

Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja

 

 

Nominalna diskontna stopa

1,0  %

0,5  %

Očekivana stopa inflacije

2,0  %

1,3  %

Realna diskontna stopa

(1,0 ) %

(0,8 ) %

Očekivana stopa budućeg povećanja plaća

1,9  %

1,8  %

Stope kretanja troškova zdravstvene zaštite

2,5  %

2,6  %

Dob za umirovljenje

63/64/66

63/64/66

Stope smrtnosti za 2021. temelje se na tablici duljine života javnih službenika Unije – EULT 2018.

Nominalna diskontna stopa utvrđuje se kao vrijednost beskuponskih ugovora o razmjeni u eurima (s dospijećem od 23 godine od prosinca 2021. za Mirovinski program za europske dužnosnike (PSEO) i 25 godina za Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja). Primijenjena je očekivana stopa inflacije tijekom istovrijednog razdoblja. Mora se odrediti empirijski, na temelju očekivanih vrijednosti izraženih obveznicama s indeksnom klauzulom na europskim financijskim tržištima. Realna diskontna stopa izračunava se na temelju nominalne diskontne stope i očekivane dugoročne stope inflacije.

Iako su se 2021. nominalne stope počele oporavljati od prethodno zabilježenog pada, učinak njihova povećanja neutraliziralo je znatno povećanje pretpostavke o stopi inflacije. To je dovelo do općenitog smanjenja realne diskontne stope, čime se nastavlja negativan trend i pridonosi aktuarskom gubitku koji proizlazi iz financijskih pretpostavki tijekom godine.

2.9.5.   Analiza osjetljivosti

Analiza osjetljivosti temelji se na simulacijama u kojima se mijenja vrijednost dotičnih pretpostavki, dok ostalo ostaje isto.

Osjetljivost mirovinskog sustava za europske dužnosnike

Promjena predviđene kamatne stope od deset postotnih bodova (0,1 %) imala bi sljedeće učinke:

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

 

Povećanje od 0,1  %

Smanjenje od 0,1  %

Povećanje od 0,1  %

Smanjenje od 0,1  %

Obveza za definirana primanja

(2 464 )

2 544

(2 247 )

2 319

Promjena očekivane stope povećanja plaća od deset postotnih bodova (0,1 %) imala bi sljedeće učinke:

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

 

Povećanje od 0,1  %

Smanjenje od 0,1  %

Povećanje od 0,1  %

Smanjenje od 0,1  %

Obveza za definirana primanja

2 414

(2 345 )

2 206

(2 143 )

Promjena predviđene dobi za umirovljenje za jednu godinu imala bi sljedeće učinke:

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

 

Povećanje od jedne godine

Smanjenje od jedne godine

Povećanje od jedne godine

Smanjenje od jedne godine

Obveza za definirana primanja

(1 155 )

1 527

(1 104 )

1 417

Osjetljivost zajedničkog sustava zdravstvenog osiguranja

Promjena predviđene stope kretanja troškova zdravstvene zaštite od deset postotnih bodova imala bi sljedeće učinke:

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

 

Povećanje od 0,1  %

Smanjenje od 0,1  %

Povećanje od 0,1  %

Smanjenje od 0,1  %

Ukupni iznos tekućeg troška rada i troškova kamata uključenih u neto periodične troškove zdravstvene zaštite zaposlenika nakon prestanka radnog odnosa

13

(12)

15

(14)

Obveza za definirana primanja

317

(307)

397

(385)

Promjena predviđene kamatne stope od deset postotnih bodova (0,1 %) imala bi sljedeće učinke:

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

 

Povećanje od 0,1  %

Smanjenje od 0,1  %

Povećanje od 0,1  %

Smanjenje od 0,1  %

Obveza za definirana primanja

(265)

274

(348)

361

Promjena očekivane stope povećanja plaća od deset postotnih bodova (0,1 %) imala bi sljedeće učinke:

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

 

Povećanje od 0,1  %

Smanjenje od 0,1  %

Povećanje od 0,1  %

Smanjenje od 0,1  %

Obveza za definirana primanja

(42)

41

(38)

37

Promjena predviđene dobi za umirovljenje za jednu godinu imala bi sljedeće učinke:

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

 

Povećanje od jedne godine

Smanjenje od jedne godine

Povećanje od jedne godine

Smanjenje od jedne godine

Obveza za definirana primanja

(317)

334

(401)

421

2.10.   REZERVACIJE

u milijunima EUR

 

Iznos na dan 31.12.2020.

Revizija EAR-a 11

Dodatne rezervacije

Poništeni iznosi neiskorištenih rezervacija

Iznosi iskorištenih rezervacija

Prijenos između kategorija

Promjena procjene

Iznos na dan 31.12.2021.

Sudski postupci:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Poljoprivreda

170

—

210

(25)

(1)

—

—

354

 

Ostalo

31

—

5

(14)

(2)

—

2

22

Razgradnja nuklearnih postrojenja

2 426

—

—

—

(33)

—

46

2 440

Financijske rezervacije

2 523

(2 522 )

1

—

(1)

—

—

1

Ostalo

254

—

284

(26)

(19)

—

37

530

Ukupno

5 405

(2 522 )

500

(65)

(55)

—

86

3 348

Dugoročno

3 878

(1 165 )

212

(25)

(1)

(35)

86

2 950

Kratkoročno

1 527

(1 357 )

288

(40)

(55)

35

(0)

398

Rezervacije su pouzdano procijenjeni iznosi koji proizlaze iz prošlih događaja i koji će se u budućnosti vjerojatno morati isplatiti iz proračuna EU-a.

Sudski postupci

Procjena iznosa koje će po isteku godine vjerojatno trebati isplatiti u vezi s nekoliko sudskih postupaka u tijeku. Iznosi za poljoprivredu odnose se na sudske postupke država članica u vezi s odlukama o potvrdi sukladnosti za EFJP i EPFRR.

Razgradnja nuklearnih postrojenja

Osnova za rezervacije ažurirana je 2017. u skladu sa „Strategijom razgradnje i upravljanja otpadom JRC-a (D&WMP) – ažurirano 2017.”. Revizija strategije, zajedno s proračunskim i kadrovskim potrebama, provedena je zajedno s neovisnom stručnom skupinom zaduženom za reviziju strategije D&WMP i najbolja je dostupna procjena sredstava i osoblja potrebnih za dovršetak razgradnje objekata na lokacijama JRC-a u Ispri, Geelu, Karlsruheu i Pettenu.

U skladu s računovodstvenim pravilima EU-a, ta je rezervacija indeksirana za inflaciju i potom diskontirana na njezinu neto sadašnju vrijednost (uz primjenu krivulje ugovora o razmjeni u eurima). Na dan 31. prosinca 2021. rezervacije su iznosile 2 440 milijuna EUR, podijeljene između iznosa za koje se očekuje da će biti iskorišteni u 2022. (35 milijuna EUR) i nakon toga (2 405 milijuna EUR).

Važno je napomenuti da bi bitne neizvjesnosti svojstvene dugoročnom planiranju razgradnje nuklearnih postrojenja mogle utjecati na ovu procjenu koja bi se u budućnosti mogla značajno povećati. Glavni uzroci neizvjesnosti odnose se na krajnje stanje lokacije za razgradnju objekata, nuklearni materijal, upravljanje otpadom i njegovo zbrinjavanje, nepotpune i nepostojeće nacionalne regulatorne okvire, složene i dugotrajne postupke ishođenja dozvola i buduća kretanja na tržištu razgradnje.

Financijske rezervacije

Do 31. prosinca 2020. većina se financijskih jamstava kategorizirala kao rezervacije ili iskazivala kao nepredviđene obveze, ovisno o vjerojatnosti gubitka. Od 1. siječnja 2021., stupanjem na snagu revidiranog EAR-a 11 Financijski instrumenti, ta su jamstva reklasificirana kao obveze za financijska jamstva i revalorizirana (vidjeti bilješke 1. i 2.11.).

Preostali saldo na dan 31. prosinca 2021. uglavnom se odnosi na očekivane kreditne gubitke od neiskorištenih neopozivih preuzetih obveza.

2.11.   FINANCIJSKE OBVEZE

u milijunima EUR

 

Bilješka

31.12.2021.

31.12.2020.

Dugoročno

 

 

 

Financijske obveze po amortiziranom trošku

2.11.1

214 824

84 395

Financijske obveze po fer vrijednosti kroz višak ili manjak

2.4.2.2

5

4

Obveze za financijska jamstva

2.11.2

146

—

 

 

214 974

84 399

Kratkoročno

 

 

 

Financijske obveze po amortiziranom trošku

2.11.1

23 501

10 559

Financijske obveze po fer vrijednosti kroz višak ili manjak

2.4.2.2

—

0

Obveze za financijska jamstva

2.11.2

7 648

90

 

 

31 149

10 649

Ukupno

 

246 123

95 048

2.11.1.    Financijske obveze po amortiziranom trošku

u milijunima EUR

 

Bilješka

31.12.2021.

31.12.2020.

Uzeti zajmovi za NGEU i financijsku pomoć

2.11.1.1

236 720

93 192

Ostale financijske obveze

2.11.1.2

1 605

1 761

Ukupno

 

238 325

94 954

Dugoročno

 

214 824

84 395

Kratkoročno

 

23 501

10 559

2.11.1.1.   Uzeti zajmovi za NGEU i financijsku pomoć

u milijunima EUR

 

NGEU

SURE

MEFS

BOP

MFP

Euratom

Ukupno

Ukupno na dan 31.12.2020.

 

39 503

47 396

201

5 813

279

93 192

Revizija EAR-a 11

—

420

(114)

(1)

24

1

329

Novi uzeti zajmovi – nominalni iznos

111 947

50 137

9 750

—

1 665

100

173 599

Otplate

(20 996 )

—

(9 750 )

—

(14)

(29)

(30 789 )

Promjene knjigovodstvene vrijednosti

49

507

(144)

0

(24)

—

388

Ukupno na dan 31.12.2021.

91 000

90 567

47 138

201

7 464

351

236 720

Dugoročno

70 960

90 502

43 969

200

7 425

327

213 383

Kratkoročno

20 040

65

3 169

1

39

24

23 338

Uzeti zajmovi uglavnom se odnose na dugoročne obveznice za NGEU i programe financijske pomoći, međutim, Komisija od 2021. izdaje i kratkoročne obveznice EU-a za NGEU (20 milijardi EUR na dan 31. prosinca 2021.).

Uzetim zajmovima za NGEU financiraju se zajmovi i bespovratna potpora u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te drugi programi VFO-a. Za potrebe NGEU-a Komisija ne uzima zajmove koji funkcioniraju strogo prema načelu naizmjeničnosti, tj. kako bi financirala konkretne zajmove. Postoji godišnji plan uzimanja zajmova koji se temelji na predviđanjima odljeva za zajmove i bespovratnu potporu. Komisija slijedi diversificiranu strategiju financiranja i upotrebljava različite dugoročne i kratkoročne instrumente financiranja. To joj omogućuje da državama članicama koje su korisnice zajmova nudi dugoročne zajmove po privlačnim uvjetima. Troškovi posudbe zatim se, u skladu s jedinstvenim pristupom, raspodjeljuju korisnicima zajmova i u proračun Unije (za nepovratnu potporu).

Promjene knjigovodstvene vrijednosti odgovaraju promjeni obračunanih kamata i promjeni premija/diskonta (nove premije/diskonti i amortizacija).

Osim EZUČ-a u likvidaciji, otplata navedenih uzetih zajmova u konačnici je pokrivena jamstvima iz proračuna EU-a (vidjeti bilješku 4.1.2.), odnosno za njih jamči svaka država članica.

Efektivne kamatne stope za uzete zajmove (izražene kao raspon kamatnih stopa)

 

31.12.2021.

31.12.2020.

NGEU

(0,95 ) % — 0,74  %

—

SURE

(0,48 ) % — 0,77  %

0,00  % — 0,30  %

MEFS

(0,03 ) % — 3,79  %

0,50  % — 3,75  %

BOP

2,95  %

2,88  %

MFP

(0,14 ) % — 3,70  %

0,00  % — 3,69  %

Euratom

(0,08 ) % — 1,58  %

0,00  % — 5,68  %

Podaci za 2020. odnose se na nominalne kamatne stope, dok se podaci za 2021. odnose na efektivne kamatne stope u skladu s revidiranim EAR-om 11.

2.11.1.2.   Ostale financijske obveze

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Dugoročno

 

 

Obveze po financijskom najmu

1 017

1 130

Zgrade za koje je najam plaćen u obrocima

291

346

Ostalo

133

136

 

1 441

1 612

Kratkoročno

 

 

Obveze po financijskom najmu

103

101

Zgrade za koje je najam plaćen u obrocima

54

38

Novčane kazne koje treba nadoknaditi

—

8

Ostalo

6

2

 

164

149

Ukupno

1 605

1 761

Obveze po financijskom najmu

u milijunima EUR

 

Budući iznosi koje treba platiti

< 1 godine

1–5 godina

> 5 godina

Ukupne obveze

Zemljište i zgrade

98

471

537

1 105

Ostala dugotrajna imovina

6

9

—

15

Ukupno na dan 31.12.2021.

103

480

537

1 120

Kamate

41

140

94

275

Ukupna buduća minimalna plaćanja najma na dan 31.12.2021.

145

619

631

1 395

Ukupna buduća minimalna plaćanja najma na dan 31.12.2020.

151

636

790

1 576

Prethodno navedeni iznosi koji se odnose na najam i zgrade morat će se financirati iz budućih proračuna.

2.11.2.   Obveze za financijska jamstva

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

 

Ugovor o financijskom jamstvu na strani primanja

(bilješka 2.6.2.)

Financijsko jamstvo

obveze

Programi proračunskog jamstva EU-a

 

 

Jamstvo iz EFSU-a

2 917

3 618

Jamstva iz EIB-ova mandata za vanjsko kreditiranje

106

2 569

Jamstvo EFOR-a

2

139

Jamstvo programa InvestEU

—

—

Jamstvo instrumenta NDICI EU

—

4

 

3 024

6 330

Programi financijskih instrumenata EU-a

 

 

COSME

0

780

Obzor 2020.

59

410

Ugovori o međuvalutnoj zamjeni

—

110

Ostalo

32

165

 

90

1 464

Ukupno

3 115

7 794

Dugoročno

2 630

146

Kratkoročno

485

7 648

U prethodnim godinama samo su se jamstva s tržišnom naknadom kategorizirala kao ugovori o financijskom jamstvu, a to su bili jamstvo iz EFSU-a za dužnički portfelj koji je EIB isplatio u okviru dijela EFSU-a za infrastrukturu i inovacije te mali podskup jamstava iz mandata za vanjsko kreditiranje ograničen na zajmove koje je EIB isplatio u okviru svoje inicijative za jačanje otpornosti.

Primjena revidiranog EAR-a 11 od 1. siječnja 2021. dovela je do reklasifikacije financijskih jamstava, koja su se prethodno kategorizirala kao rezervacije, u ugovore o financijskom jamstvu. Osim toga, obveze za jamstva ponovno su izmjerene u skladu s novim predviđanjima očekivanog kreditnog gubitka. Za učinak primjene revidiranog EAR-a 11 vidjeti bilješku 1.

Unija od 2021. primjenjuje prikaz na bruto osnovi za ugovore o financijskom jamstvu, u okviru kojeg se prihodi koje još treba primiti na temelju jamstva priznaju kao ugovori o financijskom jamstvu na strani primanja (iskazani pod naslovom potraživanja od razmjenskih transakcija – vidjeti bilješku 2.6.2.), dok se ugovorna obveza za financijska jamstva priznaje kao obveza EU-a za pokriće budućih aktivacija jamstva. Jamstvo EFSU-a i jamstvo za vanjsko kreditiranje ranije su se iskazivali u neto vrijednosti, tj. bez očekivanih potraživanja i obveza jamstva.

Jamstvo EFSU-a i dalje je financijski najznačajniji program financijskih jamstava, s ugovornom obvezom za financijska jamstva u iznosu od 3 618 milijuna EUR, a zatim slijedi jamstvo za vanjsko kreditiranje, s ugovornom obvezom u iznosu od 2 569 milijuna EUR. Dok u zamjenu za jamstvo EFSU-a Unija ima pravo na očekivanu naknadu od 2 917 milijuna EUR koja se priznaje kao ugovor o financijskom jamstvu – potraživanje kojim se u velikoj mjeri pokriva obveza, očekivano potraživanje za jamstvo za vanjsko kreditiranje iznosi samo 106 milijuna EUR i pokriva samo mali dio jamstva, što je posljedica visokog udjela Unijina subvencioniranja jamstva za vanjsko kreditiranje.

Većina preostalih programa jamstva EU-a, osobito oni predviđeni za rizičnije financiranje MSP-ova ili sektora inovacija, ne uključuje naknadu. Za dodatne informacije o jamstvima u okviru programa Obzor 2020. vidjeti bilješku 2.4.2.1., a o onima koja su povezana s programom COSME vidjeti bilješku 4.1.3.

2.12.   OBVEZE

u milijunima EUR

 

Bruto iznos

Usklađenja

Neto iznos na dan 31.12.2021.

Bruto iznos

Usklađenja

Neto iznos na dan 31.12.2020.

Zahtjevi za povrat troškova i računi zaprimljeni od:

 

 

 

 

 

 

Države članice

 

 

 

 

 

 

EPFRR i ostali instrumenti ruralnog razvoja

30

(0)

30

17

—

17

EFRR i KF

6 484

(1 878 )

4 606

12 651

(2 698 )

9 954

ESF

3 311

(596)

2 715

3 479

(370)

3 109

Mehanizam za oporavak i otpornost (NGEU)

19 118

 

19 118

—

—

—

Ostalo

663

(58)

605

792

(90)

701

privatnih i javnih subjekata

1 563

(320)

1 244

1 485

(182)

1 302

Ukupni iznos zaprimljenih zahtjeva za povrat troškova i računa

31 169

(2 851 )

28 318

18 424

(3 341 )

15 083

EFJP

15 650

Nije primjenjivo

15 650

16 160

Nije primjenjivo

16 160

Razne obveze

2 068

Nije primjenjivo

2 068

784

Nije primjenjivo

784

Ostalo

335

Nije primjenjivo

335

381

Nije primjenjivo

381

Ukupno

49 223

(2 851 )

46 372

35 748

(3 341 )

32 408

Obveze uključuju zaprimljene račune i zahtjeve za povrat troškova koji još nisu plaćeni na kraju godine. Početno se priznaju u trenutku primitka računa / zahtjeva za povrat troškova za zatražene iznose. Te se obveze naknadno usklađuju kako bi se u obzir uzeli samo iznosi koji su prihvaćeni na temelju revizije troškova i iznosi koji se smatraju prihvatljivima. Iznosi za koje se procjenjuje da su neprihvatljivi uključeni su u stupac „Usklađenja”; najveći iznosi odnose se na strukturna djelovanja.

Znatno povećanje u odnosu na kraj prethodne godine ponajprije je posljedica pokretanja Mehanizma za oporavak i otpornost (NGEU) 2021., pri čemu su nepodmirene obveze na dan 31. prosinca 2021. iznosile 19,1 milijardu EUR.

U programskom razdoblju 2014.–2020. Uredbom o zajedničkim odredbama 2013/1303 Europskog parlamenta i Vijeća (27) koja se primjenjuje na strukturne fondove (EFRR i ESF), Kohezijski fond te Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), predviđa se da će se proračun EU-a zaštititi sustavnim zadržavanjem iznosa od 10 % izvršenih međuplaćanja. Ciklus kontrole mora završiti prije veljače koja slijedi nakon završetka računovodstvene godine (1. srpnja do 30. lipnja) utvrđene Uredbom o zajedničkim odredbama nakon što upravljačka tijela provjere upravljanje, a tijela za reviziju obave revizije. Komisija provjerava dokumente o jamstvu i računovodstvenu dokumentaciju koje su dostavila relevantna tijela država članica. Konačna isplata / konačni povrat sredstava provodi se tek nakon što se provede procjena i prihvati računovodstvena dokumentacija. Zadržani iznos u skladu s tom odredbom na kraju 2021. iznosio je ukupno 10,4 milijarde EUR. Na temelju informacija koje su države članice dostavile u svojoj računovodstvenoj dokumentaciji procijenjeno je da dio tog iznosa (2,1 milijarda EUR) nije prihvatljiv te je uključen u stupac „Usklađenja”.

Obveze su se sveukupno povećale za 14 milijardi EUR primarno zbog pokretanja Mehanizma za oporavak i otpornost (NGEU) 2021. To je djelomično neutralizirano smanjenjem iznosa obveza povezanih s EFRR-om, koje je uglavnom posljedica manjih iznosa zahtjeva za povrat troškova koji su stizali prema kraju 2021. u usporedbi sa stanjem prethodne godine.

Povećanje raznih obveza uglavnom je posljedica privremenih plaćanja primljenih od poduzeća kojima je izrečena kazna, a koja nakon kraja godine treba vratiti tim poduzećima.

Zahtjevi za pretfinanciranje

Osim navedenih iznosa, na kraju 2021. zaprimljeni su zahtjevi za pretfinanciranje u iznosu od 0,7 milijardi EUR koji na kraju godine još nisu bili plaćeni. U skladu s računovodstvenim pravilima Unije, ti iznosi nisu knjiženi kao obveze.

2.13.   OBRAČUNATI RASHODI I ODGOĐENI PRIHODI

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Obračunati troškovi

77 819

64 383

Odgođeni prihodi

126

128

Ostalo

123

74

Ukupno

78 068

64 584

Obračunati troškovi raspoređeni su kako slijedi:

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Mehanizam za oporavak i otpornost (NGEU)

8 263

—

EFJP

25 241

24 599

EPFRR i ostali instrumenti za ruralni razvoj

19 245

18 622

EFRR i KF

10 710

8 766

ESF

3 499

3 009

ostalo

10 859

9 386

Ukupno

77 819

64 383

Obračunati troškovi odnose se na priznate troškove za koje Unija tek mora zaprimiti zahtjeve za povrat troškova. Kad je riječ o kohezijskoj politici, povećanje obračunanih troškova EFRR-a i Kohezijskog fonda uglavnom se odnosi na izvršenje u razdoblju 2014.–2020. Mehanizam za oporavak i otpornost (NGEU) počeo je s aktivnostima tek 2021. i glavni je razlog velikog povećanja obračunskih iznosa od kraja prethodne godine.

NETO IMOVINA

2.14.   PRIČUVE

u milijunima EUR

 

Bilješka

31.12.2021.

31.12.2020.

Revalorizacijska pričuva

2.14.1

—

496

Pričuva Jamstvenog fonda

2.14.2

—

3 043

Ostale pričuve

2.14.3

1 325

1 523

Ukupno

 

1 325

5 062

2.14.1.   Revalorizacijska pričuva

U skladu s prethodnom verzijom EAR-a 11, koja se primjenjivala do 31. prosinca 2020., usklađenje fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju obračunavalo se u okviru revalorizacijske pričuve. Od 1. siječnja 2021. financijska imovina raspoloživa za prodaju reklasificirala se u financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz višak ili manjak – vidjeti bilješku 2.4. Povezana revalorizacijska pričuva stoga je oslobođena za akumulirani rezultat – vidjeti bilješku 1.

2.14.2.   Pričuva Jamstvenog fonda

Do 31. prosinca 2020. 9 % ciljnog iznosa nepodmirenih iznosa pokrivenih jamstvima iz proračuna Unije na temelju EIB-ova mandata za vanjsko kreditiranje bilo je priznato kao pričuva jamstvenog fonda u neto imovini. Nakon revizije EAR-a 11 jamstvo EIB-ova mandata za vanjsko kreditiranje, koje pokriva Jamstveni fond za vanjska djelovanja, kategorizira se kao obveza za financijska jamstva. Obveza za buduće aktivacije jamstva u okviru EIB-ova mandata za vanjsko kreditiranje stoga se priznavala u bilanci – vidjeti bilješku 2.11.2. – a pričuva za jamstveni fond oslobođena je za akumulirani rezultat – vidjeti bilješku 1.

2.14.3.   Ostale pričuve

Iznos se odnosi prvenstveno na pričuve EZUČ-a u likvidaciji (997 milijuna EUR) za imovinu Istraživačkog fonda za ugljen i čelik, koje su izdvojene u kontekstu likvidacije EZUČ-a u likvidaciji.

2.15.   IZNOSI KOJI ĆE SE ZATRAŽITI OD DRŽAVA ČLANICA

u milijunima EUR

Iznosi koji će se zatražiti od država članica na dan 31.12.2020.

38 480

Učinak revidiranog EAR-a 11 (vidjeti bilješku 1.)

(1 719 )

Stanje na dan 1.1.2021.

36 761

Proračunski rezultat iz 2020. pripisan državama članicama

1 769

Promjene pričuve Jamstvenog fonda

—

Ponovna mjerenja obveza za primanja zaposlenika

3 257

ostalo

(262)

Poslovni rezultat godine

42 100

Ukupni iznosi koji će se zatražiti od država članica na dan 31.12.2021.

83 624

Ovaj iznos predstavlja dio rashoda koji su EU nastali do 31. prosinca i koji se moraju financirati iz budućih proračuna. Mnogi rashodi priznaju se u skladu s računovodstvenim pravilima na temelju načela nastanka poslovnih događaja u godini N iako mogu biti plaćeni u godini N + 1 (ili kasnije) te su stoga financirani iz proračuna za godinu N + 1 (ili kasnije). Zbog uključivanja tih obveza u računovodstvenu dokumentaciju, u kombinaciji s činjenicom da se odgovarajući iznosi financiraju iz budućih proračuna, obveze na kraju godine u velikoj mjeri premašuju imovinu. Najveći iznosi koji treba istaknuti odnose se na aktivnosti EFJP-a i obveze za primanja zaposlenika.

Treba napomenuti i da sve navedeno ne utječe na rezultat izvršenja proračuna, odnosno proračunski prihodi trebali bi uvijek biti jednaki proračunskim rashodima ili veći od njih, a svaki višak prihoda vraća se državama članicama.

Ponovna mjerenja obveza za primanja zaposlenika odnose se na aktuarske dobitke i gubitke koji proizlaze iz aktuarskog vrednovanja tih obveza.

Znatno povećanje iznosa koji će se zatražiti od država članica ponajprije je posljedica uzetih zajmova povezanih s bespovratnom potporom dodijeljenom u okviru NGEU-a 2021.

3.   BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM REZULTATU

PRIHODI

PRIHODI OD NERAZMJENSKIH TRANSAKCIJA: VLASTITA SREDSTVA

3.1.   SREDSTVA NA TEMELJU BND-a

Prihodi od vlastitih sredstava osnovni su element u prihodima EU-a od poslovanja. Prihodi od BND-a (bruto nacionalni dohodak) iznose 115 955 milijuna EUR za 2021. (2020.: 125 393 milijuna EUR) i najvažnija su kategorija od četiri kategorije vlastitih sredstava. Na BND svake države članice primjenjuje se usklađeni postotak. Prihodi od BND-a upotrebljavaju se za usklađivanje prihoda i rashoda, tj. njima se financira dio proračuna koji nije pokriven drugim izvorima prihoda. Smanjenje prihoda od BND-a od 2021. do 2020. posljedica je uvođenja novih vlastitih sredstava (na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada) i povećanja drugih prihoda.

3.2.   TRADICIONALNA VLASTITA SREDSTVA

Tradicionalna vlastita sredstva uglavnom se odnose na carine od kojih države članice zadržavaju 20 % za potrebe troškova naplate te su iznosi u prethodnoj tablici iskazani bez tog odbitka. Naplata carinskih pristojbi i dalje je na sličnoj razini kao i prethodne godine.

3.3.   SREDSTVA NA TEMELJU PDV-a

Vlastita sredstva na temelju PDV-a izračunavaju se na temelju osnovica PDV-a država članica koje su u tu svrhu usklađene s pravilima EU-a. Jedinstvena stopa zahtjeva za uplatu od 0,30 % primjenjuje se na ukupan iznos prihoda od PDV-a naplaćenih za sve oporezive isporuke države članice podijeljeno s ponderiranom prosječnom stopom PDV-a. Osnovica PDV-a iznosi 50 % BND-a države članice. Sredstva na temelju PDV-a i dalje se nalaze na sličnoj razini kao prethodne godine.

3.4.   VLASTITA SREDSTVA KOJA SE TEMELJE NA PLASTIČNOM OTPADU

Jedinstvena stopa zahtjeva za uplatu od 0,80 EUR po kilogramu primjenjuje se na težinu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada nastalog u svakoj državi članici. Nereciklirani plastični ambalažni otpad u određenoj godini izračunava se kao razlika između plastičnog ambalažnog otpada koji je nastao i plastičnog ambalažnog otpada koji je recikliran u toj godini u određenoj državi članici. Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Italija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Slovačka imaju pravo na posebno smanjenje godišnjih paušalnih iznosa svojih doprinosa iz vlastitih sredstava koja se temelje na plastičnom otpadu. Riječ je o novim vlastitim sredstvima koja su uvedena 2021. stupanjem na snagu nove Odluke o vlastitim sredstvima 2020/2053.

PRIHODI OD NERAZMJENSKIH TRANSAKCIJA: PRIJENOSI

3.5.   NOVČANE KAZNE

Prihodi u iznosu od 1 990 milijuna EUR (2020.: 452 milijuna EUR) odnose se na novčane kazne koje je Komisija izrekla poduzećima zbog kršenja pravila Unije o tržišnom natjecanju i novčane kazne koje je Komisija izrekla državama članicama zbog povrede prava Unije. Komisija obračunava prihode od novčanih kazni nakon što donese odluku o izricanju novčane kazne i o tome službeno obavijesti primatelja. Iznosi se uglavnom odnose na novčane kazne zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja (1 762 milijuna EUR). Najznačajniji predmeti odnose se na povrede protumonopolskih pravila EU-a, tj. novčane kazne izrečene grupacijama BMW i Volkswagen (Volkswagen, Audi i Porsche) u ukupnom iznosu od 875 milijuna EUR zbog tajnog dogovaranja o tehničkom razvoju u području pročišćavanja dušikovih oksida, s novčanim kaznama izrečenima društvima Nomura, UBS i UniCredit u ukupnom iznosu od 371 milijun EUR zbog sudjelovanja skupine trgovatelja u kartelu na primarnom i sekundarnom tržištu europskih državnih obveznica.

3.6.   POVRAT TROŠKOVA

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

Podijeljeno upravljanje

1 682

1 281

Izravno upravljanje

61

53

Neizravno upravljanje

51

21

Ukupno

1 794

1 355

U ovom naslovu uglavnom su iskazani Komisijini nalozi za povrat koji su unovčeni ili prebijeni s naknadnim plaćanjima evidentiranima u računovodstveni sustav Komisije (tj. oduzeti od njih). Nalozi za povrat izdani su radi povrata prethodno isplaćenih rashoda iz proračuna EU-a. Povrati se temelje na kontrolama, revizijama ili analizi prihvatljivosti i zato te operacije štite proračun EU-a od rashoda koji nastaju povredom prava.

Uključeni su i nalozi za povrat koje su države članice izdale korisnicima rashoda iz EFJP-a te izmjene procjena obračunatih prihoda od kraja prethodne godine do tekuće godine.

Iznosi navedeni u prethodno navedenoj tablici predstavljaju prihode koji su ostvareni izdavanjem naloga za povrat. Zbog toga ti iznosi ne mogu prikazati i ne prikazuju cijeli opseg mjera koje se poduzimaju radi zaštite proračuna EU-a, posebno za kohezijsku politiku u kojoj se, radi osiguranja korekcije neprihvatljivih rashoda, primjenjuju posebni mehanizmi, od kojih većina ne uključuje izdavanje naloga za povrat. Nisu uključeni iznosi vraćeni na temelju prijeboja s troškovima te iznosi vraćeni na temelju povlačenja i povrata iznosa pretfinanciranja.

Povrati u okviru podijeljenog upravljanja čine najveći dio ukupnog povrata sredstava:

Poljoprivreda: EFJP i ruralni razvoj

U okviru EFJP-a i EPFRR-a iznosi obračunati kao prihodi godine u ovom naslovu sastoje se od financijskih ispravaka o kojima je odlučeno tijekom godine i nadoknade sredstava koje su prijavile države članice te koje su podmirene tijekom godine, kojima se dodaje neto povećanje nepodmirenih iznosa za koje su države članice prijavile da se moraju nadoknaditi na kraju godine, a povezani su s prijevarama i nepravilnostima.

Kohezijska politika

Glavni iznosi koji se odnose na kohezijsku politiku odgovaraju obračunatim prihodima od 0,7 milijardi EUR (2020.: 0,4 milijarde EUR) koje Komisija očekuje naplatiti od država članica. Taj će se povrat sredstava provesti na temelju provjere i prihvaćanja računovodstvene dokumentacije koju su države članice dostavile početkom 2022. Iznosi za povrat u biti su razlika između iznosa koji su prvobitno prijavljeni kao prihvatljivi tijekom računovodstvene godine i iznosa koji su u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji država članica potvrđeni kao prihvatljivi. Mali iznos znači da su kontrole uspostavljene na razini država članica omogućile otkrivanje neprihvatljivih iznosa u ranoj fazi procesa.

3.7.   SPORAZUM O POVLAČENJU UJEDINJENE KRALJEVINE

Ovi se prihodi odnose na neto iznose koje Ujedinjena Kraljevina duguje na temelju Sporazuma o povlačenju potpisanog nakon njezina izlaska iz Unije 2020., vidjeti bilješku 2.6.1.2.

3.8.   OSTALI PRIHODI OD NERAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

Doprinosi država članica za inovacijski fond

2 187

2 080

Porezi i doprinosi za osoblje

1 367

1 316

Doprinosi trećih zemalja

1 056

1 592

Doprinosi država članica za ESI i vanjsku pomoć

199

1 073

Prijenos imovine

356

317

Proračunska usklađenja

1 245

214

Ostalo

326

524

Ukupno

6 737

7 116

Doprinos država članica Inovacijskom fondu su prihodi koji se uglavnom odnose na prodaju emisijskih jedinica i koji će se iskoristiti za potporu inovativnim tehnologijama s niskom razinom emisija ugljika.

Prihodi od poreza i doprinosa za osoblje odnose se prvenstveno na odbitke od plaća zaposlenika. Doprinosi za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak predstavljaju najznačajnije iznose u toj kategoriji.

Doprinosi trećih zemalja uglavnom su doprinosi zemalja EFTA-e (460 milijuna EUR) te financijski doprinosi trećih zemalja programu Obzor Europa (379 milijuna EUR) i ERASMUS+ (119 milijuna EUR).

Države članice dale su doprinos od 166 milijuna EUR za financiranje Instrumenta za izbjeglice u Turskoj.

Proračunska usklađenja uglavnom predstavljaju proračunski višak preuzet iz prethodne godine, koji je iznosio 1 769 milijuna EUR (2020.: 3 218 milijuna EUR) i koji je neutraliziralo godišnje usklađenje PDV-a i BND-a koje je iznosilo 534 milijuna EUR (2020.: 3 165 milijuna EUR). Ostali prihodi od nerazmjenskih transakcija uključuju doprinose matične države i država članica projektu ITER za razvoj energije fuzije, Europskom zajedničkom poduzeću za ITER i razvoj energije fuzije (135 milijuna EUR).

PRIHODI OD RAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

3.9.   FINANCIJSKI PRIHODI

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

Kamate na:

 

 

zakašnjela plaćanja

1 529

1 129

Zajmovi

1 160

1 167

Uzeti zajmovi

220

—

Ostalo

10

63

Premije za izdanje

2

674

Prihod od ugovora o financijskom jamstvu

987

258

Dobit po financijskoj imovini ili obvezama po fer vrijednosti kroz višak ili manjak:

 

 

Neizvedenice

324

—

Izvedenice

815

70

Ostvarena dobit od financijske imovine raspoložive za prodaju

—

48

Dividende

30

22

Ostalo

14

3

Ukupno

5 092

3 434

Prihodi od zateznih kamata uglavnom proizlaze iz nepodmirenih novčanih kazni i doprinosa na temelju vlastitih sredstva koji nisu uplaćeni u roku. Glavni se iznosi odnose na slučajeve umanjenja vrijednosti iz bilješke 2.6.1.1. (1,4 milijarde EUR).

Prihodi od kamata na zajmove odnose se prvenstveno na zajmove u okviru MEFS-a (1 milijarda EUR) koji imaju najveću efektivnu kamatnu stopu – vidjeti bilješku 2.4.1. Prihodi od kamata na uzete zajmove uglavnom se odnose na instrumente NGEU i SURE i posljedica su negativnih efektivnih kamatnih stopa za određene transakcije.

Premije na izdanje smanjile su se jer se, u skladu s revidiranim EAR-om 11, sad amortiziraju tijekom trajanja zajmova primjenom metode efektivne kamatne stope umjesto izravnog priznavanja u izvještaju o financijskom rezultatu, vidjeti prethodnu točku i bilješku 2.4.1.

Prihod od ugovora o financijskom jamstvu primarno se odnosi na amortizaciju obveza za financijska jamstva. Može se tumačiti kao oslobađanje Unije od obveza jamstva u razdoblju u kojem je bila spremna nositeljima jamstava nadoknaditi njihove kreditne gubitke. Na taj način priznavanje prihoda za financijska jamstva odražava protek vremena i zajamčeni opseg. Amortizacija se primjenjuje na obje vrste jamstava, ona koja uključuju naknadu te ona za koja Unija ne naplaćuje naknadu ili naplaćuje nominalnu naknadu (vidjeti bilješku 2.11.2.). Najznačajnije jamstvo među onima koja uključuju naknadu jest jamstvo iz EFSU-a koje se daje EIB-u za dužnički portfelj dijela za infrastrukturu i inovacije (vidjeti bilješku 4.1.1.). U 2021. prihod ostvaren jamstvom iz EFSU-a koje je povezano s dužničkim portfeljem dijela za infrastrukturu i inovacije iznosio je 320 milijuna EUR.

Prihode povezane s obvezama za financijska jamstva u iznosu od 987 milijuna EUR neutralizirali su gubici od umanjenja vrijednosti za obveze za financijska jamstva u iznosu od 947 milijuna EUR koji se odnose na aktivacije jamstva umanjene za povrat (276 milijuna EUR) i neostvarene gubitke od umanjenja vrijednosti u iznosu od 671 milijuna EUR (vidjeti bilješku 3.15.). Osim toga, Komisija je subvencionirala programe financijskih jamstava (233 milijuna EUR) nenaplaćivanjem jamstvenih premija ili naplaćivanjem premija koje su niže od tržišne stope (bilješka 3.15.). Ukupno, neto rezultat programa financijskih jamstava manjak je od 193 milijuna EUR.

3.10.   OSTALI PRIHODI OD RAZMJENSKIH TRANSAKCIJA

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

Prihodi od naknada za pružene usluge (agencije)

689

640

Dobici od tečajnih razlika

299

370

Prodaja robe

53

48

Udio u neto rezultatu EIF-a

169

38

Prihodi od naknada i premija povezanih s financijskim instrumentima

1

34

Prihodi povezani s dugotrajnom imovinom

2

5

Ostalo

284

269

Ukupno

1 497

1 404

Prihodi od naknada za pružene usluge uključuju uglavnom naknade za stavljanje u promet lijekova koje naplaćuje Europska agencija za lijekove i pristojbe za žigove koje naplaćuje Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo.

RASHODI

3.11.   PODIJELJENO UPRAVLJANJE

u milijunima EUR

Koje su izvršile države članice

2021.

2020.

Europski fond za jamstva u poljoprivredi

40 829

40 461

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i ostali instrumenti za ruralni razvoj

15 451

14 467

Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond

46 932

41 118

Europski socijalni fond

16 727

13 677

ostalo

4 835

2 701

Ukupno

124 774

112 425

Povećanje se uglavnom odnosi na kohezijsku politiku (EFRR, KF) u kojoj se gotovo svi troškovi odnose na programsko razdoblje 2014.–2020., u kojem se rad nastavlja. Povećanje je isto tako posljedica većih stopa sufinanciranja koje se primjenjuju na računovodstvenu godinu 2020.–2021. u kontekstu paketa mjera Investicijske inicijative kao odgovora na pandemiju koronavirusa (CRII+).

Ostali rashodi uglavnom uključuju: pričuvu za prilagodbu Brexitu (1,7 milijardi EUR), Fond za azil i migracije (0,6 milijardi EUR), Fond europske pomoći za najpotrebitije (0,6 milijardi EUR), unutarnju sigurnost (0,4 milijarde EUR), Fond solidarnosti Europske unije (0,8 milijardi EUR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (0,7 milijardi EUR).

3.12.   IZRAVNO UPRAVLJANJE

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

Komisija

48 265

11 429

od čega Mehanizam za oporavak i otpornost (NGEU)

42 940

—

Izvršne agencije EU-a

14 232

10 029

Skrbnički fondovi

503

636

Ukupno

63 000

22 094

Osim troškova Mehanizma za oporavak i otpornost (43 milijarde EUR) ostatak iznosa uglavnom se odnosi na provedbu istraživačke politike (8,1 milijarda EUR), Instrumenta za razvojnu suradnju (1,1 milijarda EUR), europske politike susjedstva (1,3 milijarde EUR) i Instrumenta za povezivanje Europe, zajedničkog infrastrukturnog fonda za uvođenje pametnih mreža u području prometa, energetike i telekomunikacija (2,1 milijarda EUR).

Povećanje rashoda nastalih u okviru izravnog upravljanja koje provode izvršne agencije EU-a uglavnom proizlazi iz prijenosa aktivnosti sa službi Komisije na izvršne agencije u području istraživanja.

3.13.   NEIZRAVNO UPRAVLJANJE

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

Druge agencije i tijela EU-a

3 154

3 530

Treće zemlje

890

559

Međunarodne organizacije

3 622

3 619

Drugi subjekti

3 225

3 257

Ukupno

10 891

10 965

Iznos rashoda izvršenih na temelju neizravnog upravljanja od 3,9 milijardi EUR odnosi se na vanjsko djelovanje (uglavnom područja pretpristupne pomoći, humanitarne pomoći, međunarodne suradnje i politike susjedstva). Dodatnih 4,7 milijardi EUR odnosi se na povećanje europske konkurentnosti (primjerice u područjima istraživanja, svemirskog programa i obrazovanja).

3.14.   TROŠKOVI ZAPOSLENIKA I MIROVINA

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

Troškovi zaposlenika

7 377

7 028

Troškovi mirovina

5 040

4 967

Ukupno

12 417

11 995

Troškovi mirovina predstavljaju elemente promjena koji su nastali nakon aktuarskog vrednovanja obveza za primanja zaposlenika, osim onih koje nisu priznate u neto imovini. Oni stoga ne predstavljaju stvarne isplate mirovina u određenoj godini, koje su znatno niže od 2,2 milijarde EUR.

3.15.   FINANCIJSKI TROŠKOVI

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

Rashodi za kamate:

 

 

Uzeti zajmovi

1 209

1 160

Zajmovi

146

—

Financijski najmovi

56

62

Ostalo

103

24

Troškovi izdanja

—

672

Ugovori o financijskom jamstvu – subvencionirane naknade

233

—

Neto gubici od umanjenja vrijednosti:

 

 

Ugovori o financijskom jamstvu

947

70

Zajmovi i potraživanja

1 244

110

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

—

41

Gubitak po financijskoj imovini ili obvezama po fer vrijednosti kroz višak ili manjak:

 

 

Neizvedenice

210

—

Izvedenice

40

21

Ostvareni gubitak od financijske imovine raspoložive za prodaju

—

5

Ostalo

13

22

Ukupno

4 201

2 188

Iznos kamatnih troškova na uzete zajmove uglavnom odgovara transakcijama MEFS-a (1 milijarda EUR), u skladu s kamatnim prihodima od zajmova (naizmjenične transakcije). Kamatni troškovi na dane zajmove uglavnom se odnose na instrument SURE i posljedica su negativnih efektivnih kamatnih stopa za određene transakcije.

Troškovi izdanja smanjili su se jer se, u skladu s revidiranim EAR-om 11, sad amortiziraju tijekom trajanja uzetih zajmova primjenom metode efektivne kamatne stope umjesto izravnog priznavanja u izvještaju o financijskom rezultatu, vidjeti bilješku 2.4.1.

Za više detalja o rashodima koji se odnose na financijska jamstva vidjeti bilješku 3.9.

3.16.   OSTALI RASHODI

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

Administrativni rashodi i rashodi za IT

2 105

1 984

Usklađenje rezervacija

583

1 390

Rashodi povezani s dugotrajnom imovinom

1 205

1 319

Rashodi za upravljanja zemljištem i zgradama

591

661

Gubici od tečajnih razlika

171

578

Rashodi za poslovni najam

447

423

Ostalo

660

593

Ukupno

5 762

6 946

Agregirani iznos rashoda za istraživanje i razvoj koji su u 2021. priznati kao trošak je kako slijedi:

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

Troškovi istraživanja

401

402

Nekapitalizirani troškovi razvoja

122

118

Ukupno

523

520

3.17.   IZVJEŠTAVANJE PO SEGMENTIMA PREMA NASLOVU VIŠEGODIŠNJEG FINANCIJSKOG OKVIRA (VFO)

u milijunima EUR

 

Jedinstveno tržište, inovacije i digitalna

kohezija i vrijednosti

Prirodni resursi i okoliš

Migracije i upravljanje granicama

Otpornost, sigurnost i obrana

Susjedstvo i svijet

Europska javna uprava

Nije dodijeljeno naslovu VFO-a (4)

Ukupno

Sredstva na temelju BND-a

—

—

—

—

—

—

—

115 955

115 955

Tradicionalna vlastita sredstva

—

—

—

—

—

—

—

20 590

20 590

PDV

—

—

—

—

—

—

—

18 340

18 340

Nova vlastita sredstva

—

—

—

—

—

—

—

5 831

5 831

Novčane kazne

—

—

—

—

—

—

—

1 990

1 990

Povrat troškova

24

809

893

8

0

27

0

34

1 794

Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine

—

—

—

—

—

—

—

1 122

1 122

ostalo

384

132

46

—

—

41

1 559

4 574

6 737

Prihodi od nerazmjenskih transakcija

408

941

939

8

0

68

1 559

168 434

172 357

Financijski prihodi

1 913

45

0

—

0

217

1

2 916

5 092

ostalo

257

(16)

(18)

0

(5)

8

329

941

1 497

Prihodi od razmjenskih transakcija

2 170

29

(17)

0

(5)

225

330

3 857

6 589

Ukupni prihodi

2 578

970

922

8

(5)

293

1 889

172 291

178 946

Rashodi država članica:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

EFJP

—

—

(40 829 )

—

—

—

—

—

(40 829 )

EPFRR i ostali instrumenti ruralnog razvoja

—

—

(15 451 )

—

—

—

—

—

(15 451 )

EFRR i KF

—

(46 932 )

—

—

—

—

—

—

(46 932 )

ESF

—

(16 727 )

—

—

—

—

—

—

(16 727 )

Ostalo

—

24

(710)

(837)

(101)

(233)

—

(2 979 )

(4 835 )

Europska komisija, izvršne agencije i skrbnički fondovi

(12 207 )

(45 753 )

(662)

(289)

(244)

(3 954 )

(24)

132

(63 000 )

Druge agencije i tijela EU-a

(2 374 )

(703)

(77)

(680)

(359)

(15)

(312)

1 365

(3 154 )

Treće zemlje i međunarodne organizacije

(243)

37

113

(171)

(213)

(4 025 )

(3)

(7)

(4 512 )

Drugi subjekti

573

(3 301 )

73

(7)

(103)

(460)

(0)

0

(3 225 )

Troškovi zaposlenika i mirovina

(453)

(9)

(1)

(0)

(1)

(136)

(10 487 )

(1 330 )

(12 417 )

Financijski troškovi

(771)

(43)

(24)

(0)

(0)

(445)

(95)

(2 823 )

(4 201 )

Ostali rashodi

(1 609 )

(134)

(251)

(5)

(52)

(240)

(3 069 )

(401)

(5 762 )

Ukupni rashodi

(17 083 )

(113 541 )

(57 820 )

(1 990 )

(1 071 )

(9 507 )

(13 990 )

(6 042 )

(221 046 )

Poslovni rezultat godine

(14 505 )

(112 571 )

(56 899 )

(1 982 )

(1 076 )

(9 215 )

(12 101 )

166 249

(42 100 )

Prikaz prihoda i rashoda prema naslovu VFO-a temelji se na procjenama jer nisu sve obveze povezane s naslovom VFO-a.

4.   NEPREDVIĐENE OBVEZE I NEPREDVIĐENA IMOVINA

Nepredviđene obveze jesu potencijalne obveze plaćanja za EU koje bi se mogle proizaći iz prošlih događaja ili preuzetih zakonskih obveza, ali koje će ovisiti o budućim događajima na koje EU ne može u cijelosti utjecati. Uglavnom se odnose na dana jamstva i pravne rizike. Sve nepredviđene obveze, osim onih koje se odnose na novčane kazne, jamstva i financijske instrumente do razine njihova pokrića iz fondova (vidjeti bilješku 2.4.2.1.), ako dođu na naplatu, financirat će se iz proračuna EU-a (odnosno financirat će ih države članice EU-a) u godinama koje slijede.

4.1.   JAMSTVA IZ PRORAČUNA EU-A

4.1.1.   Jamstva dana u okviru programa proračunskog jamstva EU-a (nominalni iznos)

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

Dana jamstva

Rezervirana imovina (28)

Gornja granica

Potpisano

Isplaćeno

Jamstva na temelju EIB-ova mandata za vanjsko kreditiranje

33 026

33 026

20 835

2 700

Jamstvo iz EFSU-a

25 826

24 730

20 358

8 602

Jamstvo EFOR-a

1 391

611

535

796

Jamstvo za vanjsko djelovanje instrumenta NDICI

200

200

200

—

Ukupno

60 442

58 566

41 928

12 098


u milijunima EUR

 

31.12.2020.

Dana jamstva

Rezervirana imovina (29)

Gornja granica

Potpisano

Isplaćeno

Jamstva na temelju EIB-ova mandata za vanjsko kreditiranje

35 372

32 530

20 050

2 813

Jamstvo iz EFSU-a

25 543

23 831

18 590

8 028

Jamstvo EFOR-a

1 370

438

34

804

Ukupno

62 285

56 799

38 673

11 645

U prethodnim tablicama prikazan je opseg izloženosti proračuna EU-a potencijalnim budućim plaćanjima povezanima s jamstvima odobrenima Grupi EIB i drugim financijskim institucijama. Isplaćeni iznosi predstavljaju iznose koji su već dani krajnjim korisnicima, dok potpisani iznosi uključuju isplaćene iznose i sporazume koji su već potpisani s korisnicima i financijskim posrednicima, ali još nisu isplaćeni (16 638 milijuna EUR). Gornja granica predstavlja ukupno jamstvo koje su se proračun EU-a, a time i njegove države članice, obvezali pokriti, s obzirom na to da je za objavljivanje najveće izloženosti EU-a na dan 31. prosinca 2021. potrebno uključiti i operacije čije je potpisivanje odobreno, ali još nisu potpisane (1 876 milijuna EUR). Iznosi se za financijsku godinu 2020. iskazuju bez financijskih rezervacija ili financijskih obveza priznatih za te programe.

Programe proračunskog jamstva podupiru rezervacije koje su postupno izdvojene iz proračuna, a čuvaju se u zajedničkom fondu za rezervacije kao likvidna rezerva za pokriće budućih aktivacija jamstava (vidjeti bilješku 2.4.2.1.). Rezervacije su na dan 31. prosinca 2021. iznosile 12 098 milijuna EUR. Za mjere uvedene kako bi se osiguralo da su rezervacije dostatne za pokriće aktivacija jamstava u srednjoročnom razdoblju vidjeti bilješku 6.2. Sve gubitke nastale u okviru programa proračunskog jamstva u svakom slučaju bi, osim izdvojenim rezervacijama, trebalo pokriti sredstvima iz budućih proračuna.

Jamstva na temelju EIB-ova mandata za vanjsko kreditiranje

Iz proračuna EU-a osigurana su jamstva za zajmove trećim zemljama koje je potpisao i odobrio EIB iz svojih vlastitih sredstava. Na dan 31. prosinca 2021. iznos nepodmirenih zajmova koji su obuhvaćeni jamstvom EU-a iznosio je ukupno 20 835 milijuna EUR. Iz proračuna EU-a jamči se za sljedeće iznose:

—

20 268 milijuna EUR kroz odjeljak zajedničkog fonda za rezervacije koji se odnosi na Jamstveni fond za vanjska djelovanja, i

—

567 milijuna EUR izravno za zajmove odobrene državama članicama prije njihova pristupanja.

Jamstvo na temelju mandata EU-a za vanjsko kreditiranje koje se odnosi na kredite koje je odobrio EIB ograničeno je na 65 % nepodmirenih iznosa po sporazumima potpisanim nakon 2007. (mandati za razdoblja 2007.–2013. i 2014.–2021.). Za sporazume potpisane prije 2007. jamstvo Unije ograničeno je na postotak gornje granice odobrene kreditne linije, što je u većini slučajeva 65 %, ali može biti i 70 %, 75 % ili 100 %. Ako se ne dosegne gornja granica, jamstvom EU-a pokriva se cijeli iznos.

Odlukom (EU) 2018/412 Europskog parlamenta i Vijeća (30) uspostavljen je mandat za kreditiranje privatnog sektora za projekte usmjerene na dugoročnu gospodarsku otpornost izbjeglica, migranata, zajednica domaćina i tranzitnih zajednica u okviru inicijative EIB-a za jačanje otpornosti. Proračunska sredstva Unije nadoknađuju se za rizik koji se odnosi na jamstva odobrena za EIB-ove operacije financiranja u okviru mandata za kreditiranje privatnog sektora u sklopu inicijative EIB-a za jačanje otpornosti, što objašnjava potraživanje premije za jamstvo za vanjsko kreditiranje, koje je inače neplaćeno jamstvo (vidjeti bilješku 2.11.2.).

Razdoblje odobreno za potpisivanje novih operacija u okviru mandata za vanjsko kreditiranje za razdoblje 2014.–2020. isteklo je 2021., te je stoga gornja granica dostupna u okviru jamstva prestala vrijediti za sve neiskorištene iznose. Predviđa se da će novi mandat EIB-a biti pokriven jamstvom za vanjsko djelovanje koje je utvrđeno Uredbom o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (vidjeti u nastavku); međutim, to još nije potpisano.

Plaćanja za jamstvo Unije izvršavaju se iz odjeljka zajedničkog fonda za rezervacije koji se odnosi na Jamstveni fond za vanjska djelovanja. u 2021. podmiren je iznos od 93 milijuna EUR aktiviranih jamstava (2020.: 52 milijuna EUR).

Jamstvo Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU)

EFSU je inicijativa kojoj je cilj povećanje kapaciteta Grupe EIB za preuzimanje rizika na način da se EIB-u omogući veća razina ulaganja. Cilj je EFSU-a potaknuti dodatna ulaganja u EU-u i pristup financiranju za mala poduzeća. Jamstvo iz proračuna EU-a osigurava se u iznosu do 26 milijardi EUR (jamstvo Unije iz EFSU-a) na temelju sporazuma Unije i EIB-a, dalje u tekstu „Sporazum o EFSU-u”, radi zaštite EIB-a od potencijalnih gubitaka iz njegovih operacija financiranja i ulaganja.

Operacije EFSU-a provode se u okviru sljedeća dva dijela: dio za infrastrukturu i inovacije, koji provodi EIB (jamstvo EU-a iz EFSU-a u iznosu od 19 250 milijuna EUR) i dijela za MSP-ove, koji provodi EIF (jamstvo EU-a iz EFSU-a u iznosu od 6 750 milijuna EUR), s time da oba dijela imaju dužnički i vlasnički portfelj. EIF djeluje u suradnji s EIB-om na temelju jamstva EIB-a koje je osigurano jamstvom EU-a iz EFSU-a na temelju Sporazuma o EFSU-u.

EU i EIB imaju različite uloge u okviru EFSU-a. EFSU je osnovan u okviru EIB-a, koji financira njegove operacije (dužnička i vlasnička ulaganja) i za te potrebe uzajmljuje potrebna sredstva na tržištima kapitala. EIB odluke o ulaganjima donosi samostalno i upravlja operacijama u skladu s vlastitim pravilima i procedurama. EU osigurava jamstvo za te operacije i pokriva gubitke EIB-a do gornje granice tog jamstva.

Da bi ulaganja u okviru EFSU-a bila usmjerena na posebni cilj uklanjanja tržišnih neuspjeha te da bi ispunila uvjete za zaštitu jamstvom Unije, uvedena je posebna upravljačka struktura, uključujući Odbor za ulaganja neovisnih stručnjaka koji ispituje svaki projekt koji EIB predloži u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije u smislu njegove prihvatljivosti za jamstvo Unije i upravljački odbor EFSU-a koji nadzire program.

Budući da nisu ispunjeni kriteriji za nadzor i računovodstveni zahtjevi za konsolidaciju na temelju računovodstvenih pravila EU-a (i MRSJS-a), povezana imovina obuhvaćena jamstvom nije obračunata u konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji EU-a.

Jamstvo Unije iz EFSU-a odobreno Grupi EIB-a obračunava se kao obveza za financijska jamstva kad se odnosi na dužnički portfelj za dio za infrastrukturu i inovacije i na dužnički portfelj za dio za MSP-ove (vidjeti bilješku 2.11.2.) i kao izvedenica (financijska imovina ili financijska obveza po fer vrijednosti kroz višak ili manjak) kad se odnosi na oba vlasnička portfelja (vidjeti bilješku 2.4.2.2.). Dano jamstvo iz EFSU-a odnosi se na operacije iz programa COSME, Obzor 2020., programa za CCS LGF te za zapošljavanje i socijalne inovacije za dio koji je pokriven jamstvom Unije iz EFSU-a u portfelju dužničkih instrumenata za dio za MSP-ove.

U 2021. nije bilo aktiviranih jamstava podmirenih iz odjeljka zajedničkog fonda za rezervacije koji se odnosi na jamstveni fond EFSU-a (2020.: 1 milijun EUR).

Europski fond za održivi razvoj (EFSD)

Europski fond za održivi razvoj, osnovan Uredbom o EFOR-u, inicijativa je za potporu ulaganjima u Africi i europskom susjedstvu kao sredstvo za doprinos postizanju održivog razvoja i rješavanje specifičnih socioekonomskih uzroka migracija. U okviru Uredbe o EFOR-u EU bi trebao staviti na raspolaganje jamstva u iznosu od 1,5 milijardi EUR (dodatno povećana vanjskim doprinosima) provedbenim partnerima za njihove operacije ulaganja i financiranja kako bi se smanjili rizici ulaganja. Jamstvo EFOR-a podupire zajednički fond za rezervacije – vidjeti bilješku 2.4.2.1. Na dan 31. prosinca 2021. primjenjivalo se 16 sporazuma o jamstvu EFOR-a s ukupnim ograničenjem pokrića od 1 391 milijuna EUR, dok su operacije koje su potpisali partneri i koje su na temelju tih sporazuma pokrivene jamstvom EU-a iznosile ukupno 611 milijuna EUR.

Jamstvo za vanjsko djelovanje instrumenta NDICI

Uredbom (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća (31) uspostavljen je Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa („Instrument”), uključujući Europski fond za održivi razvoj plus („EFOR+”) i Jamstvo za vanjsko djelovanje, za VFO za razdoblje 2021.–2027. Uredbom o Instrumentu NDICI nastoji se povećati koherentnost i djelotvornost vanjskog djelovanja Unije, čime bi se poboljšala provedba različitih politika vanjskog djelovanja.

Jamstvom za vanjsko djelovanje podupiru se operacije fonda EFOR+ obuhvaćene proračunskim jamstvima, makrofinancijska pomoć i zajmovi trećim zemljama.

Na dan 31. prosinca 2021. na snazi je bio jedan sporazum o proračunskom jamstvu, s ukupnom gornjom granicom od 200 milijuna EUR.

Jamstvo programa InvestEU

Uredbom o programu InvestEU (Uredba (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU i izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (32)) predviđa se jamstvo Unije u iznosu do 26,2 milijarde EUR, kojim se podupiru operacije financiranja i ulaganja koje provode provedbeni partneri i koje doprinose ciljevima unutarnjih politika Unije u okviru četiriju sastavnica politike: održiva infrastruktura, istraživanja, inovacije i digitalizacija, mala i srednja poduzeća te socijalna ulaganja i vještine. Unija postupno izdvaja sredstva („rezervacije”) iz proračuna programa InvestEU kako bi stvorila zaštitni sloj kapitala za aktivacije jamstava. U Uredbi o uspostavi programa InvestEU za odjeljak tog programa utvrđena je stopa rezervacija od 40 %. Taj je iznos trenutačno 300 milijuna EUR, a uložen je u zajednički fond za rezervacije (vidjeti bilješku 2.4.2.1.). Prvi sporazum o jamstvu u okviru programa InvestEU potpisan je u ožujku 2022. s Grupom EIB-a, a njime se pruža jamstvo Unije do gornje granice od 19,6 milijardi EUR. Uredbom o uspostavi programa InvestEU isto se tako omogućuju doprinosi država članica (u okviru odjeljka države članice) i trećih zemalja.

Obveze Ujedinjene Kraljevine koje proizlaze iz njezina izlaska iz EU-a

U skladu s člankom 143. Sporazuma o povlačenju, Ujedinjena Kraljevina ima obvezu prema Uniji za svoj udio u nepredviđenim financijskim obvezama koje se odnose na operacije EFSU-a, EFOR-a i EIB-ova mandata za vanjsko kreditiranje odobrene do datuma povlačenja, 31. siječnja 2020. U članku 143. utvrđeno je da u slučaju aktivacije jamstva za neku financijsku operaciju koja je odobrena prije datuma povlačenja Ujedinjena Kraljevina ima obvezu prema Uniji za svoj udio u plaćanjima koje Unija izvrši u okviru tih operacija, osim ako bi se to moglo pokriti udjelom Ujedinjene Kraljevine u rezervacijama jamstvenog fonda, ako je to relevantno.

Za zajmove EIB-a iz mandata za vanjsko kreditiranje (ELM), vrijednost proračunskog jamstva EU-a na datum povlačenja za operacije odobrene do datuma povlačenja, iznosila je 33,7 milijardi EUR. Na dan 31. prosinca 2021. iznosila je 27,6 milijardi EUR. Stoga je udio Ujedinjene Kraljevine u toj nepredviđenoj obvezi na dan 31. prosinca 2021. iznosio 3,4 milijarde EUR. No, kako je već rečeno, svako neispunjavanje obveza po tim zajmovima najprije se pokriva jamstvom iz odjeljka zajedničkog fonda za rezervacije koji se odnosi na jamstveni fond za vanjska djelovanja, a plaćanje tih iznosa zatražilo bi se od Ujedinjene Kraljevine samo ako njezine izdvojene rezervacije za taj fond, u iznosu od 338 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2021., ne bi bile dovoljne.

Što se tiče operacija EFSU-a, vrijednost proračunskog jamstva EU-a na datum povlačenja za operacije odobrene do datuma povlačenja, iznosila je 23,5 milijardi EUR. Na dan 31. prosinca 2021. iznosila je 18,8 milijardi EUR. Stoga je udio Ujedinjene Kraljevine u toj nepredviđenoj obvezi na dan 31. prosinca 2021. iznosio 2,3 milijarde EUR. Svaka aktivacija jamstva u okviru EFSU-a najprije se pokriva jamstvom iz odjeljka zajedničkog fonda za rezervacije koji se odnosi na jamstveni fond EFSU-a, a plaćanje tih iznosa zatražilo bi se od Ujedinjene Kraljevine samo ako njezine izdvojene rezervacije za taj fond, u iznosu od 1,1 milijarde EUR na dan 31. prosinca 2021., ne bi bile dovoljne.

Budući da prije datuma povlačenja provedbeni partneri nisu odobrili operacije povezane s jamstvom EFOR-a, Ujedinjena Kraljevina u tom pogledu nema nikakvih obveza.

Udio Ujedinjene Kraljevine u plaćanjima koja su izvršena 2021. za operacije koje su odobrene na datum povlačenja ili nakon njega te do 31. prosinca 2021. iznosio je 47 milijuna EUR (35 milijuna EUR za EFSU i 12 milijuna EUR za mandat za vanjsko kreditiranje) te se u skladu s time smanjio iznos njezinih rezervacija. Iznos koji se duguje Ujedinjenoj Kraljevini u 2022., 163 milijuna EUR (vidjeti bilješku 2.6.1.2.), proizlazi iz njezina udjela u iznosima za povrat i neto prihodima naplaćenima u 2021. (70 milijuna EUR), iz viška rezervacija (92 milijuna EUR) te iz učinka konačnog izračuna udjela Ujedinjene Kraljevine u iznosima koji dospijevaju 2021. („nadoknada”).

4.1.2.   Jamstva dana za pokriće uzetih zajmova za NGEU i financijsku pomoć

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

NGEU

91 002

—

SURE

89 702

39 503

MEFS

47 270

47 396

BOP

201

201

MFP

7 466

5 813

Euratom

350

279

Ukupno

235 991

93 193

Iznosi uzetih zajmova u ovoj tablici jesu nominalni iznosi i obračunane kamate. Iz proračuna EU-a odobrava se jamstvo za zajmove koje je Komisija uzela za instrument NGEU i programe financijske pomoći. Od uzetih zajmova NGEU-a koji su nepodmireni na dan 31. prosinca 2021. iznos od 18 milijardi EUR isplaćen je u obliku zajmova Mehanizma za oporavak i otpornost, iznos od 46,4 milijarde EUR u obliku bespovratne potpore Mehanizma za oporavak i otpornost, a iznos od 7,2 milijarde EUR u obliku doprinosa programima VFO-a, dok preostali iznos od 19,4 milijarde EUR još nije isplaćen te se i dalje drži u obliku novca i novčanih ekvivalenata (vidjeti bilješku 2.8.).

Ako dođe do neispunjenja obveza povezanih sa zajmovima koji se odobravaju zahvaljujući tim posudbama, iz proračuna Unije morat će se pokriti ukupan nepodmireni iznos:

—

uzeti zajmovi za NGEU i uzeti zajmovi povezani sa zajmovima koji se odobravaju državama članicama u okviru MEFS-a, pomoći platnim bilancama i Euratoma pokrivaju se isključivo jamstvima iz proračuna Unije,

—

uzeti zajmovi povezani s instrumentom SURE pokrivaju se jamstvima iz proračuna Unije i temelje se na jamstvima država članica u iznosu od 25 milijardi EUR (25 % maksimalnog iznosa financijske pomoći od 100 milijardi EUR), i

—

uzeti zajmovi u okviru MFP-a i Euratoma za zajmove koji se odobravaju trećim zemljama najprije se pokrivaju jamstvom iz odjeljka zajedničkog fonda za rezervacije koji se odnosi na jamstveni fond za vanjska djelovanja (vidjeti bilješku 2.4.2.), a zatim jamstvom iz proračuna Unije.

Obveze Ujedinjene Kraljevine koje proizlaze iz njezina izlaska iz EU-a

U skladu s člankom 143. Sporazuma o povlačenju, Ujedinjena Kraljevina ima obvezu prema Uniji za svoj udio u nepredviđenim financijskim obvezama koje se odnose na zajmove za financijsku pomoć (MEFS, MFP, BOP i Euratom) odobrene/o kojima je donesena odluka na datum povlačenja, 31. siječnja 2020. U članku 143. utvrđeno je da u slučaju neispunjavanja obveza po zajmu za financijsku pomoć odobrenu prije datuma povlačenja Ujedinjena Kraljevina ima obvezu prema Uniji za svoj udio u plaćanjima koje Unija izvrši u okviru tih operacija u statusu neispunjavanja obveza, osim ako bi se to moglo pokriti udjelom Ujedinjene Kraljevine u rezervacijama iz odjeljka zajedničkog fonda za rezervacije koji se odnosi na jamstveni fond za vanjska djelovanja, ako je to relevantno (tj. zajmovi za MFP i zajmovi Euratoma trećim zemljama) – vidjeti bilješku 4.1.1.

Nepodmirena nepredviđena obveza EU-a koja se odnosi na te zajmove za financijsku pomoć na datum povlačenja iznosila je 53,9 milijardi EUR. Nakon otplata izvršenih nakon tog datuma, vrijednost tih zajmova pokrivenih jamstvom EU-a na dan 31. prosinca 2021. iznosila je 53,0 milijardi EUR, a udio Ujedinjene Kraljevine iznosi 6,6 milijardi EUR.

4.1.3.   Jamstva dana u okviru programa financijskih instrumenata EU-a (nominalni iznos)

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

Obzor 2020.

2 590

Instrument za povezivanje Europe

568

COSME

782

Ostalo

653

Ukupno

4 593


u milijunima EUR

 

31.12.2020.

Obzor 2020.

1 860

Instrument za povezivanje Europe

579

Instrument za financiranje na temelju podjele rizika

37

Ostalo

49

Ukupno

2 524

Kako je navedeno u članku 210. stavku 1. Financijske uredbe, proračunski rashodi povezani s financijskim instrumentom te financijske obveze EU-a ni u kojem slučaju ne smiju premašivati iznos odgovarajuće proračunske obveze koja je za njega utvrđena, čime se izuzimaju nepredviđene obveze za proračun. To u praksi znači da za te obveze postoji odgovarajuća protustavka u imovini bilance ili su one pokrivene nepodmirenim proračunskim obvezama koje još nisu iskazane kao rashod.

Iznosi na dan 31. prosinca 2021. predstavljaju nepodmirene nominalne iznose jamstava, dok su nepredviđene obveze na dan 31. prosinca 2020. iskazane bez financijskih rezervacija i financijskih obveza priznatih za te instrumente – vidjeti bilješke 2.10. i 2.11.2.

Jamstveni instrument za zajmove u okviru COSME-a primarno se sastoji od ograničenih jamstava za portfelje dužničkog financiranja višeg rizika (uglavnom zajmovi) koje financijski posrednici nude MSP-ovima. Jamstveni instrument za zajmove u okviru COSME-a izvršava EIF u ime Unije.

Za više detalja o programu Obzor 2020. i Instrumentu za povezivanje Europe vidjeti i bilješku 2.4.2.1.

Obveze Ujedinjene Kraljevine koje proizlaze iz njezina izlaska iz EU-a

Nepredviđene obveze EU-a za iznose odobrene do datuma povlačenja povezane s financijskim instrumentima EU-a, uključujući prethodno navedene, koje su dospjele i plative pokrivaju se iz proračun EU-a sredstvima koja se drže na fiducijarnim računima. Stoga će se od Ujedinjene Kraljevine u načelu potraživati samo iznosi njezina udjela u proračunskom RAL-u kako je navedeno u članku 140. Sporazuma o povlačenju – vidjeti bilješku 2.6.1.2.

4.2.   NEPREDVIĐENE OBVEZE POVEZANE SA SUDSKIM POSTUPCIMA

4.2.1.   Sudski postupci u području novčanih kazni

Na dan 31. prosinca 2021. nepredviđene obveze povezane s novčanim kaznama iznosile su 2 111 milijuna EUR (2020.: 2 985 milijuna EUR). Ovi se iznosi uglavnom odnose na novčane kazne koje Komisija izriče zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja koje su kažnjena poduzeća privremeno platila i za koje je podnesena žalba ili nije poznato hoće li biti podnesena žalba. Dok Sud ne donese konačnu odluku ili dok ne istekne rok za podnošenje žalbe, zadržava se nepredviđena obveza. Kamate ostvarene od privremenih plaćanja uključene su u poslovni rezultat godine i kao nepredviđena obveza kako bi se uzelo u obzir da je pravo Komisije na te iznose neizvjesno.

Ako EU izgubi u sudskim postupcima koji se odnose na plaćanje novčanih kazni, poduzećima se vraćaju iznosi koje su bili privremeno uplatili bez utjecaja na proračun. Iznos tih novčanih kazni priznaje se kao proračunski rashod tek kada odluka o novčanim kaznama postane konačna (članak 107. Financijske uredbe).

4.2.2.   Ostali sudski postupci

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Poljoprivreda

79

66

Kohezija

210

341

Ostalo

1 153

2 169

Ukupno

1 443

2 576

Poljoprivreda

Riječ je o nepredviđenim obvezama prema državama članicama povezanima s odlukama o sukladnosti s EFJP-om i ruralnim razvojem koje su predmet postupka pred Sudom. Određivanje konačnog iznosa obveze i godine u kojoj će se učinak uspješnog ishoda žalbi odraziti na proračun ovisit će o trajanju postupka pred Sudom.

Kohezija

Riječ je o nepredviđenim obvezama prema državama članicama u vezi s djelovanjima u okviru kohezijske politike za koja se očekuje datum saslušanja ili koja su predmet postupka pred Sudom.

Ostali sudski postupci

Ovaj se naslov odnosi na odštetne zahtjeve u predmetima koji se trenutačno vode protiv EU-a, ostale pravne sporove i predviđene sudske troškove. Treba napomenuti da u skladu s člankom 340. Ugovora o UFEU-u podnositelj u odštetnom zahtjevu mora dokazati da je institucija dovoljno ozbiljno prekršila načelo vladavine prava kad je riječ o dodjeli prava pojedincima, da je podnositelj pretrpio stvarnu štetu i da postoji izravna uzročna veza između nezakonitog djela i štete. Znatno smanjenje u usporedbi s krajem prethodne godine uglavnom se odnosi na zahtjeve za naknadu štete protiv Komisije zbog odluke o zabrani koncentracije koju je Sud na kraju odbacio.

Obveze Ujedinjene Kraljevine koje proizlaze iz njezina izlaska iz EU-a

U skladu s člankom 147. Sporazuma o povlačenju, Ujedinjena Kraljevina ima obvezu za svoj udio u plaćanjima potrebnima za izvršenje nepredviđenih obveza Unije koje dospijevaju zbog sudskih postupaka koji se odnose na financijske interese Unije, uz uvjet da je činjenično stanje tih predmeta utvrđeno najkasnije 31. prosinca 2020. Procijenjena maksimalna izloženost Ujedinjene Kraljevine iznosi 179 milijuna EUR (2020.: 318 milijuna EUR). Za sudske postupke za koje se smatra vjerojatnim da će se iznosi podmiriti iz proračuna EU-a (vidjeti bilješku 2.10.), udio Ujedinjene Kraljevine uključen je kao dio ukupnog iznosa koji duguje Ujedinjena Kraljevina – za detalje vidjeti bilješku 2.6.1.2.

4.3.   NEPREDVIĐENA IMOVINA

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Primljena jamstva:

 

 

 

Jamstva za ispunjenje obveza

287

318

 

Ostala jamstva

8

8

Ostala nepredviđena imovina

98

58

Ukupno

393

384

Jamstva za ispunjenje obveza zahtijevaju se kako bi se osiguralo da korisnici sredstava EU-a ispunjavaju obveze iz ugovora s EU-om.

5.   PRORAČUNSKE I PRAVNE OBVEZE

Ova bilješka sadržava informacije o proračunskom postupku i budućim potrebama za financiranjem, a ne obvezama koje postoje na dan 31. prosinca 2021.

U okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji dogovaraju države članice definiraju se programi i određuju gornje granice odobrenih sredstava za preuzimanje obveza po naslovu i ukupna odobrena sredstva za plaćanje u okviru kojih EU može preuzimati proračunske i pravne obveze te u konačnici izvršavati plaćanja za razdoblje od 7 godina – vidjeti tablicu 1.1. u bilješkama uz izvještaje o izvršenju proračuna.

Pravne obveze proizlaze iz potpisanih programa, projekata, sporazuma ili ugovora, na temelju kojih EU preuzima zakonsku obvezu. Pravna obveza znači radnja kojom dužnosnik za ovjeravanje preuzima ili uspostavlja obvezu (u ime EU) koja rezultira rashodom (članak 2. točka 37. Financijske uredbe).

Proračunska obveza u načelu se preuzima prije pravne obveze, ali za neke višegodišnje programe/projekte vrijedi obrnuto te se relevantne proračunske obveze preuzimaju u obliku godišnjih obroka u razdoblju od nekoliko godina, ako je to predviđeno temeljnim aktom. Primjerice, u slučaju kohezije, člankom 86. Uredbe o zajedničkim odredbama (Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (33)) propisano je da su odluke Komisije o donošenju programa pravna obveza u smislu Financijske uredbe, ali da se proračunske obveze Unije za svaki program preuzimaju u godišnjim obrocima za svaki fond u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. Ostale pravne osnove mogu sadržavati slične odredbe. Zbog toga mogu postojati iznosi za koje je EU preuzeo pravnu obvezu plaćanja, ali za koje još uvijek nije preuzeta proračunska obveza – vidjeti bilješku 5.2. u nastavku.

Ako je proračunska obveza preuzeta, ali naknadna plaćanja još nisu izvršena, iznos nepodmirene obveze naziva se „Reste à Liquider” (RAL). To se može odnositi na programe ili projekte, često višegodišnje, koji su već potpisani i za koje će se plaćanja izvršiti tek narednih godina. Oni predstavljaju obveze plaćanja za naredne godine. Budući da se financijski izvještaji sastavljaju na temelju nastanka poslovnih događaja, a izvještaji o izvršenju proračuna na novčanoj osnovi, dio ukupnih nepodmirenih proračunskih obveza već je iskazan kao rashod i priznat kao obveza u bilanci (vidjeti bilješke 2.12. i 2.13.). Ti se rashodi izračunavaju na temelju zaprimljenih zahtjeva za nadoknadu troškova / računa i na temelju procijenjene provedbe programa ili projekta za koje EU-u na izvještajni datum još nisu dostavljeni nikakvi zahtjevi – vidjeti bilješku 5.1. u nastavku. Nakon izvršenja plaćanja koja se odnose na nepodmirene proračunske obveze, obveza se prestaje priznavati u bilanci. Dio nepodmirenih proračunskih obveza koji još nije iskazan kao rashod nije uključen u obveze, već je naveden u nastavku.

Iznosi navedeni u nastavku predstavljaju stoga iznose na dan 31. prosinca 2021. za koje je EU preuzeo obvezu plaćanja na temelju ispunjenja ugovornih obveza i koji se stoga planiraju financirati iz budućih proračuna EU-a.

u milijunima EUR

 

Bilješka

31.12.2021.

31.12.2020.

Nepodmirene proračunske obveze koje još nisu iskazane kao rashod

5.1.

266 526

249 309

Znatne pravne obveze

5.2.

135 181

14 481

Ukupno

 

401 707

263 790

5.1.   NEPODMIRENE PRORAČUNSKE OBVEZE KOJE JOŠ NISU ISKAZANE KAO RASHOD

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Nepodmirene proračunske obveze koje još nisu iskazane kao rashod

266 526

249 309

Navedeni iznos od 341 634 milijuna EUR odnosi se na nepodmirene proračunske obveze (vidjeti tablicu 6.4. u bilješkama uz izvještaje o izvršenju proračuna), umanjeno za iznose koji su iskazani kao obveze u bilanci i kao rashodi u izvještaju o financijskom rezultatu. Nepodmirene proračunske obveze iskazuju se kao iznos otvorenih preuzetih obveza za koje plaćanje još nije izvršeno i/ili koje još nisu opozvane. To je uobičajena posljedica višegodišnjih programa.

Treba napomenuti da su nepodmireni predujmovi za pretfinanciranje na dan 31. prosinca 2021. iznosili ukupno 93,4 milijarde EUR – vidjeti bilješku 2.5. Riječ je o proračunskim obvezama koje su podmirene, čime su smanjene nepodmirene proračunske obveze, ali se smatra da ti plaćeni iznosi i dalje pripadaju EU-u, a ne korisniku, sve dok se ne ispune ugovorne obveze. Stoga su one jednake prethodno navedenim nepodmirenim proračunskim obvezama i još nisu iskazane kao rashod.

5.2.   ZNATNE PRAVNE OBVEZE

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

31.12.2020.

Obveze za bespovratnu potporu Mehanizma za oporavak i otpornost (NGEU)

99 530

—

ITER

6 121

6 837

EPFRR  (34)

17 662

—

Svemirski programi

4 189

—

Sporazumi o ribarstvu

412

172

Obzor Europa

382

—

EURATOM

445

—

Pričuva za prilagodbu Brexitu

3 072

—

Instrument za povezivanje Europe

—

4 140

Obveze po poslovnom najmu

2 492

2 547

Ostale ugovorne obveze

876

785

Ukupno

135 181

14 481

U ovim iznosima uzimaju se u obzir dugoročne pravne obveze koje nisu pokrivene odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u proračunu na kraju godine. Te obvezujuće obveze bit će priznate u proračunu i plaćene u narednim godinama.

Obveze za određene važne programe (vidjeti u nastavku) mogu se izvršiti u godišnjim obrocima u skladu s člankom 112. stavkom 2. Financijske uredbe, čime se EU-u omogućuje da preuzme pravne obveze (potpisuje sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava, sporazume o delegiranju i ugovore o javnoj nabavi) koje su veće od raspoloživih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za određenu godinu. Stoga je moguće da su obveze preuzete za jedan značajan dio ukupnih dodijeljenih sredstava za tekući VFO. To se osobito odnosi na programe opisane u nastavku:

Obveze za bespovratnu potporu NGEU-a (Mehanizam za oporavak i otpornost)

Mehanizam za oporavak i otpornost ključni je program NGEU-a, instrumenta EU-a za oporavak. Program je uspostavljen Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (35). Njime se financiraju reforme i ulaganja u državama članicama od početka pandemije bolesti COVID-19 u veljači 2020. do 2026. Iskazani iznos ovdje se odnosi na dio pravnih obveza za bespovratnu potporu Mehanizma za oporavak i otpornost koji na kraju 2021. nije bio pokriven proračunskim obvezama. Člankom 23. Uredbe (EU) 2021/241 odobrava se dodjela sredstava u godišnjim obrocima.

ITER – Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor

Te su obveze namijenjene pokrivanju budućih potreba za financijska sredstva za objekte ITER-a do 2027. Doprinos EU-a (Euratom) međunarodnom ITER-u uplaćuje se putem Agencije fuzija za energiju, što uključuje i doprinose država članica i Švicarske. Taj iznos odražava očekivano financiranje u okviru VFO-a za razdoblje 2021.–2027. kako je utvrđeno Odlukom Vijeća (Euratom) 2021/281 (36) od 22. veljače 2021. o izmjeni Odluke Vijeća 2007/198/Euratom o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije, kojom se odobrava dodjela sredstava u godišnjim obrocima. ITER je osnovan radi upravljanja objektima ITER-a, poticanja njihove uporabe, promicanja razumijevanja i prihvaćanja energije fuzije u javnosti te provedbe svih ostalih aktivnosti potrebnih za ostvarenje njegove namjene. ITER uključuje EU i razne druge zemlje.

EPFRR

Riječ je o pravnim obvezama za koje se EU obvezao da će izvršiti plaćanja kad je donio program EPFRR-a koji, u skladu s Uredbom (EU) 2020/2220 Europskog parlamenta i Vijeća (37), obuhvaća razdoblje 2014.–2022. Odluka Komisije o donošenju operativnog programa je odluka o financiranju u smislu članka 110. Financijske uredbe, a nakon što se obavijesti predmetna država članica postaje pravna obveza u smislu te uredbe.

Svemirski programi

Svemirski program uključuje sljedeće sastavnice: Galileo, EGNOS, Copernicus, Govsatcom i SSA. Najznačajnije su Galileo, u okviru kojeg se razvija europski globalni navigacijski satelitski sustav, i Copernicus, koji se odnosi na Unijin program za promatranje i praćenje Zemlje. Te se obveze preuzimaju za razdoblje do 2027. Na temelju Uredbe (EU) br. 2021/696 Europskog parlamenta i Vijeća (38) Komisija je potpisala sporazume o delegiranju s Europskom svemirskom agencijom (ESA), EUMETSAT-om, Mercatorom i Europskim centrom za srednjoročne prognoze vremena. Člankom 11. stavkom 6. Uredbe (EU) 2021/696 odobrava se dodjela sredstava u godišnjim obrocima.

Sporazumi o ribarstvu

Riječ je o obvezama prema trećim zemljama preuzetima do 2026. u vezi s operacijama koje se provode na temelju međunarodnih sporazuma o ribarstvu. Preuzete obveze temelje se na odlukama Vijeća za svaku treću zemlju (npr. Sporazum između EU-a i Republika Sejšeli i Protokol o njegovoj provedbi, SL L 60, 28.2.2020.) i smatraju se posebnim međunarodnim ugovorima s višegodišnjim pravima i obvezama.

Obzor Europa

Riječ je o iznosima preuzetih obveza za program Obzor Europa, za prethodne i naknadne aktivnosti za različite sastavnice u okviru svemirskog programa. Te se obveze preuzimaju za razdoblje do 2027. Na temelju Uredbe (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća (39) Komisija je potpisala sporazum o delegiranju s Europskom svemirskom agencijom (ESA) i još jedan s Agencijom Europske unije za svemirski program (EUSPA). Člankom 12. stavkom 8. Uredbe (EU) 2021/695 odobrava se dodjela sredstava u godišnjim obrocima.

Euratom

EUROfusion (Europski konzorcij za razvoj energije fuzije) imenovani je konzorcij korisnika laboratorija i instituta EU-a, čija je misija utrti put za fuzijske reaktore. U tu svrhu konzorcij financira istraživanja koja provodi 30 njegovih članova na temelju „Europskog plana za ostvarivanje energije fuzije” kao zajedničkog programa u okviru europskog partnerstva koje sufinancira Euratom. Pravna osnova za to jest Uredba Vijeća (Euratom) 2021/765 (40) o uspostavi Programa za istraživanja i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju za razdoblje 2021.–2025. kojim se nadopunjuje program Obzor Europa, kojom se predviđa primjena godišnjih obroka iz njezina članka 4.

Pričuva za prilagodbu Brexitu (BAR)

Cilj pričuve za prilagodbu Brexitu (BAR) suzbiti je gospodarske i socijalne posljedice povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (EU) u veljači 2020. Program je uspostavljen Uredbom (EU) 2021/1755 Europskog parlamenta i Vijeća (41). Iskazani iznos predstavlja pravne obveze koje još treba provesti kao dio mjera koje se podupiru u okviru BAR-a. Ovdje se iskazuje samo dio pravnih obveza koje još nisu pokrivene proračunskim obvezama.

Instrument za povezivanje Europe (CEF)

U okviru Instrumenta za povezivanje Europe pruža se financijska pomoć transeuropskim mrežama kako bi se pružila potpora projektima od zajedničkog interesa u sektorima prometne, telekomunikacijske i energetske infrastrukture. Pravne obveze za program Instrument za povezivanje Europe odnose se na razdoblje provedbe od 2014. do 2024. za Instrument za povezivanje Europe u sektoru prometa i do 31. prosinca 2025. za Instrument za povezivanje Europe u sektoru energetike. Pravna osnova za te obveze je Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20. prosinca 2013.), u čijem je članku 19. propisano obročno plaćanje. Na kraju 2021. pravne obveze u potpunosti su pokrivene proračunskim obvezama.

Obveze po poslovnom najmu

Najmanji iznosi za koje je preuzeta obveza plaćanja na temelju temeljnih ugovora prije isteka tih ugovora o najmu sljedeći su:

u milijunima EUR

 

Minimalna plaćanja najma

< 1 godine

1 – 5 godina

> 5 godina

Ukupno

Zgrade

414

953

1 074

2 442

Informatička oprema i ostala oprema

14

27

9

50

Ukupno

428

980

1 083

2 492

U ožujku 2019., u kontekstu obavijesti Ujedinjene Kraljevine o povlačenju iz Europske unije i na temelju Uredbe (EU) 2018/1718 Europskog parlamenta i Vijeća (42) od 14. studenoga 2018. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 726/2004, sjedište Europske agencije za lijekove (EMA) premješteno je iz Londona u Amsterdam. Agencija je 2. srpnja 2019. postigla dogovor sa svojim najmodavcem te je iznajmila prostor podnajmoprimcu pod uvjetima koji su u skladu s uvjetima glavnog najma, uključujući uvjet podnajma koji se produljuje do isteka glavnom najma EMA-e u sjedištu u lipnju 2039.

Iznosi navedeni u prethodnoj tablici uključuju iznos od 383 milijuna EUR koji se na temelju glavnog ugovora o najmu još uvijek mora podmiriti. Očekuje se da će podnajmoprimac primiti jednak iznos plaćanja na temelju neopozivog podnajma.

Ostale ugovorne obveze

Iznosi navedeni u ovom naslovu odgovaraju iznosima za koje je preuzeta obveza plaćanja tijekom trajanja ugovora. Najznačajniji iznos naveden pod ovim naslovom odnosi se na ugovore Komisije o građenju (zgrada JMO2) u Luksemburgu (393 milijuna EUR).

6.   UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA

Sljedeća objavljivanja o upravljanju financijskim rizicima EU-a odnose se na:

—

uzimanje i davanje zajmova za financijsku pomoć koju Komisija pruža putem NGEU-a, MEFS-a, pomoći platnim bilancama, MFP-a, instrumenta SURE i djelovanja Euratoma,

—

operacije riznice koje Komisija provodi radi izvršenja proračuna EU-a, uključujući naplatu novčanih kazni,

—

imovinu koja se drži u zajedničkom fondu za rezervacije za proračunska jamstva te u EZUČ-u u likvidaciji,

—

financijske instrumente koji se financiraju iz proračuna EU-a, i

—

programe proračunskog jamstva EU-a.

Na početku provedbe NGEU-a 2021. Komisija je imenovala glavnog službenika za rizike, uspostavila primjerenu upravljačku strukturu i donijela politiku rizika kojom se obuhvaćaju aktivnosti NGEU-a.

6.1.   VRSTE RIZIKA

Tržišni rizik jest rizik fluktuacije fer vrijednosti ili budućih novčanih tokova financijskog instrumenta zbog promjena tržišnih cijena. Tržišni rizik ne podrazumijeva samo potencijalne gubitke, već i potencijalne dobitke. Sastoji se od valutnog rizika, kamatnog rizika i drugih cjenovnih rizika (kao što je rizik vlasničkih instrumenata):

—

valutni rizik jest rizik da će promjene deviznog tečaja utjecati na operacije ili vrijednost ulaganja EU-a. Taj rizik proizlazi iz promjene cijene jedne valute u odnosu na drugu,

—

kamatni rizik jest mogućnost smanjenja vrijednosti vrijednosnog papira, osobito obveznica, zbog povećanja kamatnih stopa. Općenito, više kamatne stope uzrokuju niže cijene obveznica s fiksnom kamatnom stopom i obratno, i

—

drugi cjenovni rizici jesu rizici fer vrijednosti ili budućih novčanih tokova financijskog instrumenta uslijed promjena tržišnih cijena (osim promjena povezanih s kamatnim rizikom ili valutnim rizikom), bez obzira na to jesu li te promjene uzrokovali čimbenici svojstveni pojedinom financijskom instrumentu ili njegovom izdavatelju, ili čimbenici koji utječu na sve slične financijske instrumente kojima se trguje na tržištu.

Kreditni rizik jest rizik od gubitka zbog neotplaćivanja zajma ili drugih kreditnih linija (glavnice i kamata ili samo jednog od njih) dužnika/zajmoprimca ili bilo koje vrste neispunjenja ugovorne obveze. Neispunjenja obveza odnose se na kašnjenja u otplati, restrukturiranje načina otplate zajmoprimca i stečaj.

Rizik likvidnosti jest rizik da će određeni poslovni subjekt EU-a imati teškoće u ispunjavanju obveza povezanih s financijskim obvezama koje se podmiruju isplatom u novcu ili drugom financijskom imovinom.

6.2.   POLITIKE UPRAVLJANJA RIZICIMA

Mjerenje financijskih instrumenata

Sljedeće kategorije financijske imovine i financijskih obveza ne mjere se po fer vrijednosti: novac i novčani ekvivalenti, dani zajmovi, potraživanja od razmjenskih transakcija osim potraživanja na temelju ugovora o financijskom jamstvu ako su klasificirana u financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz višak ili manjak, uzeti zajmovi, ugovori o financijskom jamstvu i druga financijska imovina koja se mjeri po amortiziranom trošku. Smatra se da je knjigovodstvena vrijednost te financijske imovine i financijskih obveza realna procjena njihove fer vrijednosti.

Uzimanje i davanje zajmova za financijsku pomoć

EU izvršava transakcije uzimanja i davanja zajmova u skladu s odgovarajućim uredbama Vijeća, odlukama Vijeća i Europskog parlamenta i, ako je primjenjivo, internim smjernicama. Relevantne operativne jedinice izradile su i upotrebljavaju pisane priručnike u kojima se opisuju postupci koji se primjenjuju na specifična područja, kao što su uzimanja i davanja zajmova. Operacije davanja zajmova, osim zajmova NGEU-a, financiraju se uzetim zajmovima koji su naizmjenični, te stoga ne stvaraju otvorene kamatne ili valutne pozicije.

Zajmovi koji se daju u okviru NGEU-a ne slijede pristup naizmjeničnosti koji je svojstven drugim instrumentima financijske pomoći. Umjesto toga, za NGEU je razvijena diversificirana i objedinjena strategija financiranja u okviru koje se kombiniraju razni instrumenti financiranja. Diversificirana i objedinjena strategija financiranja zahtijevala je razvoj i provedbu smjernica i postupaka za učinkovito upravljanje rizicima za instrument NGEU kojima se svakodnevno aktivno upravlja rizicima.

Riznica

Pravila i načela upravljanja operacijama riznice Komisije utvrđena su Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 (kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2016/804 (43)) i Financijskom uredbom.

Na temelju navedenih uredbi primjenjuju se sljedeća načela:

—

države članice uplaćuju vlastita sredstva na račune otvorene za tu namjenu u ime Komisije pri riznici ili nacionalnoj središnjoj banci. Komisija može s tih računa povući sredstva samo za pokrivanje potreba za novcem,

—

države članice uplaćuju vlastita sredstva u svojim nacionalnim valutama, dok su plaćanja Komisije uglavnom u eurima,

—

bankovni računi otvoreni u ime Komisije ne mogu imati negativan saldo. To se ograničenje ne primjenjuje na račune vlastitih sredstava Komisije u slučaju neispunjenja obveza u vezi s otplatom zajmova ugovorenih ili pokrivenih jamstvom u skladu s uredbama i odlukama Vijeća EU-a te uz određene uvjete ako su potrebe veće od sredstava na tim računima, i

—

sredstva na bankovnim računima iskazana u valutama koje nisu euro upotrebljavaju se za plaćanja u tim istim valutama ili se periodično preračunavaju u eure.

Osim računa s vlastitim sredstvima, Komisija otvara i druge bankovne račune u središnjim i komercijalnim bankama namijenjene izvršavanju plaćanja i primanju primitaka koji nisu povezani s doprinosima država članica proračunu.

Operacije riznice i plaćanja visoko su automatizirane i provode se suvremenim informatičkim sustavima. Kako bi se jamčila sigurnost sustava i osiguralo razdvajanje dužnosti u skladu s Financijskom uredbom, standardima unutarnje kontrole Komisije i revizijskim načelima, primjenjuju se posebni postupci.

Upravljanje operacijama riznice i plaćanja uređeno je pisanim smjernicama i postupcima kojima je cilj ograničiti operativni i financijski rizik i osigurati odgovarajuću razinu kontrole. Njima su obuhvaćena različite operacije (primjerice, izvršenje plaćanja i upravljanje novcem, predviđanje novčanih tokova, kontinuitet poslovanja itd.), a poštovanje smjernica i postupaka redovito se provjerava.

Novčane kazne

Privremeno naplaćene novčane kazne: depoziti

Iznosi uplaćeni prije 2010. ostaju na računima banaka koje su posebno odabrane za držanje depozita za privremeno naplaćene novčane kazne. Banke se odabiru u skladu s postupcima javne nabave definiranima u Financijskoj uredbi. Držanje sredstava na računima određenih banaka određuje se na temelju unutarnje politike upravljanja rizicima kojom se utvrđuju uvjeti o kreditnom rejtingu i iznos sredstava koji se mogu položiti razmjerno vlasničkom kapitalu druge ugovorne strane. Redovito se identificiraju i ocjenjuju financijski i operativni rizici i provjerava usklađenost s unutarnjim politikama i postupcima.

Privremeno naplaćene novčane kazne: portfelj fonda BUFI

Od 2010. iznos izrečenih i privremeno naplaćenih novčanih kazni ulaže se u portfelj BUFI osnovan posebno u tu svrhu. Glavni su ciljevi portfelja smanjenje rizika povezanih s financijskim tržištima i jednako postupanje sa svim subjektima tako što se primjenjuje zajamčeni povrat sredstava izračunat na istoj osnovi kao i nominalni iznos novčanih kazni. Međutim, zajamčeni povrat primijenjen na subjekte kojima je novčana kazna izrečena prije stupanja na snagu nove Financijske uredbe u kolovozu 2018. dogovoren je da iznosi nula. Imovinom stečenom iz privremeno naplaćenih novčanih kazni upravlja Komisija u skladu s unutarnjim smjernicama za upravljanje imovinom. Odgovarajuće operativne jedinice izradile su i upotrebljavaju priručnike u kojima se opisuju postupci koji se primjenjuju na specifična područja kao što je upravljanje riznicom. Redovito se identificiraju i ocjenjuju financijski i operativni rizici i provjerava usklađenost s unutarnjim smjernicama i postupcima.

Cilj je aktivnosti upravljanja imovinom da se uloži iznos novčanih kazni koje je Komisija privremeno naplatila kako bi se:

—

omogućio jednostavan pristup sredstvima kad je to potrebno i

—

u normalnim uvjetima osigurao prihod koji je u prosjeku sličan referentnom prihodu BUFI-ja umanjenom za nastale troškove, uz očuvanje nominalne vrijednosti novčanih kazni.

Ulaganja su u osnovi ograničena na sljedeće kategorije: oročene depozite kod središnjih banaka država članica, agencija za upravljanje državnim dugom, banaka u državnom vlasništvu ili za koje jamči država ili nadnacionalnih institucija te obveznice, mjenice i potvrde o depozitu koje izdaju nacionalni subjekti ili nadnacionalne institucije.

Primljena financijska jamstva

Komisija drži značajne iznose jamstava koje izdaju financijske institucije u vezi s novčanim kaznama koje je Komisija izrekla poduzećima zbog kršenja pravila EU-a o tržišnom natjecanju – vidjeti bilješku 2.6.1.3. Ta jamstva pružaju poduzeća kojima je izrečena novčana kazna i ona zamjenjuju izvršenje privremenih plaćanja. Jamstvima se upravlja u skladu s unutarnjom politikom upravljanja rizicima. Redovito se identificiraju i ocjenjuju financijski i operativni rizici i provjerava usklađenost s unutarnjim politikama i postupcima.

Programi proračunskog jamstva EU-a

U glavi X. Financijske uredbe utvrđeno je nekoliko mehanizama za zaštitu proračuna Unije od financijskih rizika koji nastaju tijekom primjene proračunskih jamstava. Mogu se grupirati u četiri glavne kategorije.

1.   Mjere za ograničavanje iznosa nepredviđenih obveza

Prvo, veličina jamstva EU-a u pravilu je ograničena na jasno definiran način. U Financijskoj uredbi navedeno je da financijske obveze i ukupna neto plaćanja iz proračuna ne mogu premašiti iznos proračunskog jamstva odobrenog njegovim temeljnim aktom. Iznos nepredviđene obveze koja proizlazi iz proračunskog jamstva može premašiti iznos financijske imovine namijenjen za pokrivanje financijske obveze EU-a samo ako je to predviđeno relevantnim temeljnim aktom i u skladu s posebnim uvjetima iz tog akta.

Drugo, profil rizičnosti operacija/financijskih proizvoda za koje jamči EU određuje se, koliko je god to moguće, ex ante, odnosno u vrijeme potpisivanja sporazuma o jamstvu.

2.   Mjere povezane s odabirom provedbenih partnera

Programi proračunskog jamstva provode se s pouzdanim partnerima koji su ocijenjeni na temelju stupova. Time se osigurava pouzdanost, među ostalim, računovodstvenih i financijskih sustava tih provedbenih partnera te njihovih sustava za upravljanje rizicima. Osim toga, ti provedbeni partneri trebaju izdvojiti vlastita sredstva, što vodi daljnjem usklađivanju interesa s Unijom.

3.   Mjere za osiguranje primjerenog ex ante proračunskog kapaciteta za pokrivanje aktivacija jamstava

Programe proračunskog jamstva podupiru rezervacije koje se čuvaju na sigurnom, u zajedničkom fondu za rezervacije. Stopa rezervacija utvrđena je, u temeljnom aktu svakog programa, na razini kojom se omogućuje programiranje proračunskih odobrenih sredstava tako da čine rezervacije koje bi omogućile pokrivanje gubitaka, a da ne izazivaju proračunske poremećaje. Rezervacije su stoga dostatne za pokriće očekivanih, a do određene razine i neočekivanih gubitaka nastalih u okviru tih proračunskih jamstava.

Slijedom toga, Komisija će osigurati da (godišnji) iznos rezervacija bude u skladu sa stopom rezervacija kako je utvrđena u temeljnom aktu te s načelima Financijske uredbe i financijskim programiranjem.

4.   Mjere povezane s ostvarenim gubicima koji premašuju ex ante procjenu

Financijskom uredbom uvode se dva praga za rano upozorenje (tj. u trenutku kad ostane raspoloživo 50 %, odnosno 30 % izdvojenih rezervacija). Tim pragovima upozorenja Komisiji se omogućuje da predvidi potencijalno iscrpljivanje rezervacija prije prestanka proračunskog jamstva i ocijeni može li iznimno predložiti dodatne rezervacije.

Osim toga, primjerenost stope rezervacija redovito se preispituje (najmanje svake tri godine). Tim se preispitivanjem osigurava adekvatnost stope rezervacija u odnosu na stvarni profil rizičnosti nepodmirenih obveza.

Ako su potrebne dodatne rezervacije, postoje postupci za osiguravanje dostupnosti dodatne likvidnosti (prijenosi između odjeljaka zajedničkog fonda za rezervacije i iskorištavanje sredstava središnje riznice Komisije) i proračunskog prostora (odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje).

Nadalje, Upravljački odbor za nepredviđene obveze koje proizlaze iz proračunskih jamstava uspostavljen je 2020. na temelju ovlasti povjerenika za proračun. Intervenira u pitanjima koja uključuju proračunska jamstva i financijsku pomoć iz kojih nastaju nepredviđene obveze za proračun koje su posljedica provedbe glave X. Financijske uredbe, uključujući odredbe navedene u internim pravilima o izvršenju općeg proračuna Unije. To uključuje okvir za upravljanje rizicima, relevantne zajedničke horizontalne odredbe standardnih sporazuma i integrirano izvještavanje kako bi se uspostavili korporativni zahtjevi za održivo upravljanje nepredviđenim obvezama.

Zajednički fond za rezervacije

Odlukom Komisije C(2020) 1896 od 25. ožujka 2020. o smjernicama za upravljanje imovinom zajedničkog fonda za rezervacije odgovornosti i zadaće financijskog upravitelja zajedničkog fonda za rezervacije delegirane su glavnom direktoru Glavne uprave za proračun (GU BUDG). Zajednički fond za rezervacije odvojen je od drugih portfelja kojima upravlja GU BUDG. Fond ne postoji kao zasebni pravni subjekt.

Zajedničkim fondom za rezervacije upravlja se u skladu sa smjernicama za upravljanje imovinom. Cilj je osigurati potrebnu likvidnost kako bi se u potpunosti i bez odgode pokrili svi potrebni odljevi, kao što su aktivacije jamstava, te osigurati očuvanje kapitala tijekom razdoblja ulaganja fonda, s visokim stupnjem pouzdanosti.

Kako bi se postigao prethodno opisani opći cilj, financijski upravitelj zajedničkog fonda za rezervacije upravlja imovinom u skladu s bonitetnim pravilima i načelima dobrog financijskog upravljanja te u skladu s pravilima i propisima koje utvrdi računovodstveni službenik Komisije. Relevantne operativne jedinice izradile su i upotrebljavaju pisane priručnike u kojima se opisuju postupci koji se primjenjuju na specifična područja, kao što je upravljanje riznicom. Redovito se identificiraju i ocjenjuju financijski i operativni rizici i provjerava usklađenost s unutarnjim smjernicama i postupcima.

Portfelj zajedničkog fonda za rezervacije bit će sastavljen tako da se zajamči visoki stupanj diversifikacije svih prihvatljivih kategorija imovine, geografskih područja, izdavatelja i rokova dospijeća radi upravljanja fluktuacijama vrijednosti portfelja.

U smjernicama za upravljanje imovinom te u strategiji ulaganja i strategiji upravljanja rizicima definirane su određene granične vrijednosti i ograničenja kako bi se ograničila izloženost portfelja kreditnom riziku ograničena na investicijski rejting, osim izloženosti država članica.

Budući da je jedina druga ugovorna strana za sve važeće valutne terminske ugovore na dan 31. prosinca 2021. središnja banka Francuske, od tog datuma ne primjenjuju se nikakva kreditna poboljšanja, primjerice kolateral, sporazum o netiranju ili jamstva. Najveća izloženost kreditnom riziku za izvedenice u stranoj valuti s pozitivnom fer vrijednosti na kraju izvještajnog razdoblja jednaka je knjigovodstvenoj vrijednosti iz bilance.

Programi financijskih instrumenata

Izvršenje proračuna EU-a već se dugi niz godina oslanja na programe financijskih instrumenata. Za više informacija o relevantnim iznosima vidjeti bilješku 2.4.2.

Za većinu financijskih instrumenata značajno je da se izvršenje delegira ili Grupi EIB (uključujući EIF) ili drugim financijskim institucijama na temelju sporazuma između Komisije i financijske institucije. Sporazumi potpisani s tim financijskim institucijama sadržavaju stroge uvjete i obveze posrednika radi pravilnog upravljanje i izvještavanja o novčanim sredstvima Unije. Nakon preuzimanja obveze financijskog doprinosa jednom od tih instrumenata, sredstva se prenose na bankovni račun financijske institucije otvoren u tu svrhu pod njezinim imenom, ali u ime Komisije (tj. fiducijarni račun). Financijska institucija može, ovisno o kojem je instrumentu riječ, upotrijebiti sredstva s fiducijarnog računa za davanje zajmova, izdavanje dužničkih instrumenata, ulaganje u vlasničke instrumente ili pokrivanje aktivacije jamstva. Opće je pravilo da se prihodi od financijskih instrumenata uplaćuju u proračun EU-a.

Rizik povezan s tim financijskim instrumentima ograničen je na gornju granicu navedenu u temeljnim sporazumima, što je predviđeni proračunski iznos za taj instrument. Budući da Komisija često snosi „tranšu prvog gubitka” i da je svrha tih instrumenata financirati rizičnije korisnike (koji imaju poteškoća s dobivanjem sredstava od komercijalnih zajmodavaca), postoji mogućnost da će nastati određeni gubici za proračun EU-a.

6.3.   VALUTNI RIZIK

Valutni rizik na dan 31. prosinca 2021.

Izloženost financijskih instrumenta EU-a valutnom riziku na kraju godine – neto pozicija

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

USD

GBP

PLN

SEK

Ostalo

EUR

Ukupno

Financijska imovina

 

 

 

 

 

 

 

Financijska imovina po amortiziranom trošku  (5)

63

18

—

—

7

88

176

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

 

 

 

 

 

 

 

 

Neizvedenice

934

51

—

23

75

23 141

24 223

 

Izvedenice

(646)

—

—

—

—

1 474

828

Potraživanja  (6)

109

98

108

4

88

7 372

7 780

Novac i novčani ekvivalenti

85

24

1 014

591

1 692

41 455

44 860

 

545

192

1 121

618

1 862

73 529

77 866

Financijske obveze

 

 

 

 

 

 

 

Obveza za financijska jamstva

(1 047 )

(0)

(62)

(19)

(248)

(6 418 )

(7 794 )

Financijske obveze po fer vrijednosti kroz višak ili manjak

(1)

—

—

—

(4)

—

(5)

 

(1 048 )

(0)

(62)

(19)

(251)

(6 418 )

(7 798 )

Ukupno

(503)

192

1 059

599

1 611

67 111

70 068

Jačanje eura u odnosu na druge valute za 10 % imalo bi sljedeći učinak:

u milijunima EUR

 

2021.

USD

GBP

PLN

SEK

Poslovni rezultat

46

(17)

(96)

(54)

Slabljenje eura u odnosu na te valute za 10 % imalo bi sljedeći učinak:

u milijunima EUR

 

2021.

USD

GBP

PLN

SEK

Poslovni rezultat

(56)

21

118

67

Uzimanje i davanje zajmova za NGEU i financijsku pomoć

Financijska imovina i financijske obveze zasad su iskazane samo u eurima, tako da za EU ne postoji valutni rizik.

Riznica

Vlastita sredstva koja uplaćuju države članice u valutama koje nisu euro pohranjuju se na računima za vlastita sredstva u skladu s Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 (kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2016/804). Preračunavaju se u euro kad su potrebna za izvršenje plaćanja. Postupci koji se primjenjuju na upravljanje tim sredstvima utvrđeni su prethodno navedenom uredbom. U ograničenom broju slučajeva ta se sredstva izravno upotrebljavaju za izvršenje plaćanja u istoj valuti.

Komisija u komercijalnim bankama drži niz računa u valutama EU-a koje nisu euro te u američkim dolarima, funtama sterlinga i švicarskim francima, koji joj služe za izvršenje plaćanja u tim valutama. Sredstva se na te račune uplaćuju ovisno o iznosu plaćanja koje treba izvršiti te stoga njihov saldo ne predstavlja izloženost valutnom riziku.

Ako se razni primici (primici osim vlastitih sredstava) na račune uplaćuju u valutama koje nisu euro, oni se prenose na račune Komisije u istim valutama ako su potrebni za izvršavanje plaćanja ili se preračunavaju u euro i prenose na račune u eurima. Sredstva iz knjige blagajne koja se vodi u valutama koje nisu euro obnavljaju se ovisno o predviđenim kratkoročnim potrebama za izvršenjem lokalnih plaćanja u istim valutama. Salda tih računa održavaju se unutar njihovih gornjih granica.

Novčane kazne

Sve se novčane kazne izriču, plaćaju ili privremeno pokrivaju u eurima, te stoga ne postoji valutni rizik ako se drže u fondu BUFI.

Proračunska jamstva

Proračunska jamstva u pravilu se proširuju, uz najvišu gornju granicu izraženu u eurima. Međutim, neke temeljne operacije mogu biti izražene u drugim valutama (američki dolar ili druge lokalne valute).

Valutni rizik dio je čimbenika koji se uzimaju u obzir pri utvrđivanju potreba za rezervacijama.

Zajednički fond za rezervacije

Zajednički fond za rezervacije trenutačno posluje u eurima i američkim dolarima. Valutnim rizikom upravlja se sklapanjem ugovora o izvedenicama (terminskih ugovora u stranoj valuti) kojima se štiti tržišna vrijednost ulagačkih portfelja u američkim dolarima. Ograničenje najveće nezaštićene izloženosti deviznom tečaju iznosi 1 % ukupne vrijednosti portfelja na temelju referentnih kriterija i godišnje strateške dodjele sredstava. Stoga će pozitivne ili negativne promjene tržišne vrijednosti ulaganja u američkim dolarima ispod ili iznad ograničenja od 1 % dovesti do transakcije uravnoteženja (novi terminski ugovor u istom ili suprotnom smjeru), čime će se zaštićena pozicija prilagoditi ili obrnuti.

Zajmovi koji su subrogirani EU-u zbog isplata iz fonda koje su rezultat neizvršenih plaćanja korisnika zajma – vidjeti bilješku 2.4.1.2. – isplaćuju se u izvornoj valuti i stoga je EU izložen valutnom riziku. Kad je riječ o subrogiranim zajmovima, ne postoje aktivnosti kojima se mogu nadoknaditi promjene deviznog tečaja (aktivnosti zaštite od rizika) zbog neizvjesnih rokova otplate zajmova.

Valutni rizik na dan 31. prosinca 2020.

Izloženost financijskih instrumenta EU-a valutnom riziku na kraju godine – neto pozicija

u milijunima EUR

 

31.12.2020.

USD

GBP

DKK

SEK

EUR

Ostalo

Ukupno

Financijska imovina

 

 

 

 

 

 

 

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

593

42

15

14

18 904

20

19 587

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak

(417)

—

—

—

616

—

199

Zajmovi  (44)

21

40

—

—

46

9

116

Potraživanja i naplativa sredstva

22

1 208

116

176

72 233

738

74 493

Novac i novčani ekvivalenti

115

64

178

367

14 429

1 589

16 742

 

334

1 353

310

557

106 228

2 356

111 137

Financijske obveze

 

 

 

 

 

 

 

Financijske obveze po fer vrijednosti kroz višak ili manjak

—

—

—

—

(1)

(4)

(4)

Obveze

(3)

(0)

(19)

(1)

(32 366 )

(19)

(32 408 )

 

(3)

(0)

(19)

(1)

(32 367 )

(22)

(32 412 )

Ukupno

331

1 353

291

556

73 861

2 333

78 725

Jačanje eura u odnosu na druge valute za 10 % imalo bi sljedeći učinak:

u milijunima EUR

 

2020.

USD

GBP

DKK

SEK

Poslovni rezultat

(13)

(119)

(27)

(49)

Neto imovina

(17)

(4)

(1)

(1)

Slabljenje eura u odnosu na te valute za 10 % imalo bi sljedeći učinak:

u milijunima EUR

 

2020.

USD

GBP

DKK

SEK

Poslovni rezultat

16

146

33

60

Neto imovina

21

5

2

2

6.4.   KAMATNI RIZIK

U sljedećoj tablici prikazana je osjetljivost dužničkih vrijednosnih papira na kamatni rizik uz pretpostavku moguće promjene kamatnih stopa od +/–100 baznih bodova (1 %).

u milijunima EUR

 

Povećanje (+) / smanjenje (–) u baznim bodovima

Poslovni rezultat

2021.: Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

+100

(622)

–100

660

2020.: Financijska imovina raspoloživa za prodaju

+100

(479)

–100

513

Osjetljivost na promjene kamatnih stopa određenog portfelja instrumenata tržišta novca i obveznica povećava se s njegovim trajanjem. Trajanje glavnih portfelja imovine kojima upravlja Komisija opisano je u nastavku.

Uzimanje i davanje zajmova za NGEU i financijsku pomoć

Zbog prirode uzimanja i davanja zajmova, EU ima značajan dio kamatonosne imovine i obveza. Međutim, za instrumente financijske pomoći koji ne uključuju NGEU ne postoji kamatni rizik jer se uzeti zajmovi prebijaju danim zajmovima po istim uvjetima (naizmjenični zajmovi).

U okviru instrumenta NGEU pristup naizmjeničnosti ne primjenjuje se strogo, te stoga kamatni rizik treba pokriti primjenom postupaka i mehanizama kojima se ublažava taj rizik. Temeljno načelo diversificirane strategije financiranja u okviru instrumenta NGEU jest transparentna raspodjela troškova financiranja i svih drugih troškova povezanih s tim instrumentom korisnicima (u slučaju zajmova) i u proračun Unije (u slučaju bespovratne potpore). Program NGEU-a vođen je načelima povrata troškova u cijelosti i neprofitnog djelovanja. Unija stoga prosljeđuje sredstva koja dobije na tržištu na najisplativiji i najpravičniji način na temelju dnevnog izračuna kamata. Time se osigurava da države članice snose sve troškove povezane sa zajmovima koji nastanu za Uniju.

NGEU drži novac kako bi održavao utvrđenu sigurnosnu pričuvu u sklopu diversificirane strategije financiranja, istodobno izbjegavajući eventualne viškove. Novac NGEU-a drži se u Europskoj središnjoj banci. Na temelju uzajamnog sporazuma na nepodmireni novčani saldo u iznosu većem od 20 milijardi EUR obračunavaju se negativne kamate po stopi za stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod ESB-a, koja je 2021. iznosila -0,5 %. Novac NGEU-a drži se u ESB-u.

Riznica

Osim uzimanja zajmova koje je povezano s programom NGEU-a, Komisija ne posuđuje novac za financiranje svojih rashoda poslovanja. Osim izloženosti kamatnom riziku koji se odnosi na NGEU kamate se obračunavaju na iznose koji se drže na različitim bankovnim računima. Stoga je Komisija uvela mjere kojima se osigurava redovito usklađivanje kamatnih prihoda (pozitivnih ili negativnih) od njezinih bankovnih računa s tržišnim kamatnim stopama i njihovim eventualnim fluktuacijama.

Računi otvoreni u riznicama država članica na koje se uplaćuju vlastita sredstva nisu kamatonosni te se za njih ne plaćaju naknade. Za račune u nacionalnim središnjim bankama (vlastita sredstva i drugo) plaćaju se naknade po službenim stopama pojedine institucije. S obzirom na trenutačno okruženje s negativnim kamatnim stopama neke od naknada koje se primjenjuju na te račune trenutačno mogu biti negativne. Uvedeni su postupci upravljanja novcem kako bi iznosi na tim računima bili što manji i poštuju se odgovarajuće gornje granice u skladu s uvjetima banaka. Računi za vlastita sredstva zaštićeni su od učinaka negativnih kamata u skladu s Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 (kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2016/804).

Na prekonoćna salda na računima otvorenim u komercijalnim bankama kamate se obračunavaju svakodnevno. To se obračunava primjenom promjenjivih tržišnih kamatnih stopa na koje se primjenjuje (pozitivna ili negativna) ugovorna marža. Kamatne stope koje se primjenjuju u komercijalnim bankama u načelu su dogovorene da iznose nula za operativne bilance do određene gornje granice.

Novčane kazne

Privremeno naplaćene novčane kazne ulažu se u portfelj instrumenata tržišta novca i dugoročnih obveznica s prosječnim trajanjem portfelja od 1,75 godina.

Zajednički fond za rezervacije

Sredstva u zajedničkom fondu za rezervacije ulažu se u portfelj instrumenata tržišta novca i dugoročnih obveznica s ukupnim prosječnim trajanjem portfelja od 3,10 godina.

EZUČ u likvidaciji

Iznosi EZUČ-a u likvidaciji ulažu se u portfelj instrumenata tržišta novca i dugoročnih obveznica s prosječnim trajanjem portfelja od 3,24 godine.

6.5.   KREDITNI RIZIK

Kreditni rizik na dan 31. prosinca 2021.

Najveća izloženost kreditnom riziku

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

Financijska imovina

 

Zajmovi

163 568

Novac i novčani ekvivalenti

44 860

Potraživanja od razmjenskih transakcija  (45)

7 780

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak – dužnički vrijednosni papiri

19 326

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak – izvedenice

828

Dana jamstva

 

Ugovori o financijskom jamstvu

55 267

Ukupno na dan 31.12.2021.

291 628

Zajmovi: kreditna kvaliteta

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

Faza 1.

Faza 2.

Faza 3.

Kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke

Ukupno

Kreditni rejting

 

 

 

 

 

Izvrstan i visok rejting

10 379

—

—

—

10 379

Viši srednji rejting

58 991

—

—

—

58 991

Niži srednji rejting

79 672

—

—

—

79 672

Neinvesticijski rejting (među ostalim u statusu neispunjavanja obveza)

8 819

5 965

29

48

14 860

Bruto knjigovodstvena vrijednost

157 861

5 965

29

48

163 903

Rezervacija za gubitak zbog umanjenja vrijednosti

(10)

(299)

(26)

—

(336)

Neto knjigovodstvena vrijednost

157 851

5 665

3

48

163 568

Prethodno navedene četiri kategorije rizika u načelu se temelje na kategorijama rejtinga vanjskih agencija za kreditni rejting i odgovaraju sljedećim kategorijama:

—

izvrstan i visoki rejting: Moody's P-1, Aaa – Aa3; S&P A-1+, A-1, AAA – AA -; Fitch F1+, F1, AAA – AA- i istovjetan rejting

—

viši srednji rejting: Moody's P-2, A1 – A3; S&P A-2, A+ – A-; Fitch F2, A+ – A- i istovjetan rejting

—

niži srednji rejting: Moody's P-3, Baa1 – Baa3, S&P A-3, BBB+ – BBB-; Fitch F3, BBB+ – BBB- i istovjetan rejting

—

neinvesticijski rejting: Moody's drugorazredni rejting, Ba1 – C; S&P B, C, D, BB+ – D; Fitch B, C, D, BB+ – D i istovjetan rejting.

—

EU upotrebljava kategorije rejtinga tih vanjskih agencija kao referentne vrijednosti za financijske instrumente i komercijalne banke, ali nakon što samostalno analizira pojedine slučajeve, može zadržati iznose u jednoj od prethodno navedenih kategorija rizika iako je moguće da su jedna ili više navedenih agencija za kreditni rejting smanjile rejting odgovarajuće druge ugovorne strane.

Prethodno prikazani iznosi razvrstani u kategoriju neinvesticijskog rejtinga odnose se u prvom redu na zajmove za financijsku pomoć koju Komisija partnerskim zemljama koje imaju financijske poteškoće. Svi zajmovi dani državama članicama su u fazi 1. Svi kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke subrogirani su zajmovi iz programa EFSU-a i mandata za vanjsko kreditiranje.

Uzimanje i davanje zajmova za NGEU i financijsku pomoć

U okviru Euratoma izloženošću kreditnom riziku upravlja se dobivanjem državnih jamstava (vidjeti bilješku 2.4.1.1.).

Zajmovi odobreni državama članicama u okviru instrumenta SURE temelje se na sustavu dobrovoljnih jamstava država članica do 25 % maksimalnog iznosa dostupnog za financijsku pomoć.

U slučaju neispunjavanja obveza dužnika te radi servisiranja povezanog dospjelog duga, Komisija može povući sredstva iz zajedničkog fonda za rezervacije (za zajmove trećim zemljama u okviru MFP-a i Euratoma) i uputiti državama članicama poziv za uplatu, uzimajući u obzir gornje granice vlastitih sredstava (vidjeti bilješku 6.6.).

Zajmovi: kretanja rezervacija za gubitak zbog umanjenja vrijednosti

u milijunima EUR

 

Faza 1.

Faza 2.

Faza 3.

Kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke

Ukupno

Rezervacija za gubitke na dan 1.1.2021.

49

6

19

—

73

Prelazak u fazu 1.

0

—

—

—

0

Prelazak u fazu 2.

(41)

41

—

—

—

Prelazak u fazu 3.

(0)

(1)

1

—

(0)

Novi zajmovi

4

69

0

—

73

Prestanak priznavanja – vraćena sredstva

(0)

(0)

(0)

—

(0)

Prestanak priznavanja – otpisana sredstva

—

—

—

—

—

Ponovno mjerenje rezervacija za gubitke

(1)

185

6

—

189

Ostalo

(0)

—

0

—

(0)

Rezervacija za gubitke na dan 31.12.2021.

10

299

26

—

336

Zajmovi: procjena klasifikacije po fazama

Kako je navedeno u značajnim računovodstvenim politikama, ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti za financijsku imovinu po amortiziranom trošku osim potraživanja ovisi o fazi u koju je klasificirana financijska imovina.

Raspoređivanje u faze uglavnom ovisi o kreditnom rejtingu druge ugovorne strane. Model raspodjele po fazama oslanja se na relativnu procjenu kreditnog rizika, odnosno Unija može imati različite zajmove s istom drugom ugovornom stranom u različitim fazama, ovisno o početnom kreditnom riziku druge ugovorne strane. S obzirom na svoj jedinstveni institucionalni status Unija posuđuje novac svojim državama članicama ili državama u teškoćama. Kao rezultat Unija provodi i kvalitativnu procjenu kreditnog rizika na temelju praćenja gospodarske situacije zajmoprimaca u teškoćama.

Faza 1. – nema znatnog povećanja kreditnog rizika

Zajmovi drugim ugovornim stranama s investicijskim rejtingom (tj. rejting između AAA (Aaa) i BBB– (Baa3) na ljestvici rejtinga agencije S&P/Fitch (Moody’s) ili istovjetan vanjski ili unutarnji rejting) na izvještajni datum smatraju se zajmovima niskog kreditnog rizika te se stoga klasificiraju u fazu 1., osim ako su dospjeli prije više od 30 dana (vidjeti fazu 2.). Osim toga, svi zajmovi kod kojih nije došlo do znatnog povećanja kreditnog rizika, kako je definirano u nastavku, klasificirani su u fazu 1. Za financijsku imovinu u fazi 1. ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti mjeri se na razini 12-mjesečnog očekivanog kreditnog gubitka.

Faza 2. – znatno povećanje kreditnog rejtinga

Kako bi se utvrdilo je li došlo do znatnog povećanja kreditnog rizika nakon nastanka, odnosno primjenjuje li se prelazak u fazu 2., Unija provodi kombinaciju kvantitativnih i kvalitativnih procjena.

Svi zajmovi za koje su ugovorna plaćanja dospjela prije 31–90 dana prelaze u fazu 2.

Kad je riječ o drugim ugovornim stranama čiji je kreditni rejting na početni datum priznavanja između AAA (Aaa) i BB– (Ba3): osim u slučaju niskog rizika (navedeno u fazi 1.), smatra se da je pogoršanje znatno ako razlika između početnog rejtinga i onoga na izvještajni datum iznosi tri stupnja ili više.

Kad je riječ o drugim ugovornim stranama čiji je kreditni rejting na početni datum priznavanja B+ (B1) ili B (B2): smatra se da je pogoršanje znatno ako razlika između početnog i trenutačnog rejtinga iznosi dva stupnja ili više.

Kad je riječ o drugim ugovornim stranama čiji je kreditni rejting B– (B3) ili niži (u rasponu CCC/Caa): smatra se da je pogoršanje znatno ako razlika između početnog i trenutačnog rejtinga na izvještajni datum iznosi jedan stupanj ili više.

Zajmovi odobreni prije prelaska na revidirani EAR 11 (tj. 1. siječnja 2021.) za koje pri početnom priznavanju nisu dostupne informacije o kreditnom riziku bez nepotrebnih troškova i napora klasificiraju se u fazu 2.

Kad je riječ o zajmovima u fazi 2., ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti mjeri se na razini očekivanog kreditnog gubitka tijekom vijeka trajanja.

Faza 3. – zajmovi umanjeni za kreditne gubitke

Zajmovi se klasificiraju u fazu 3. ako su dospjeli prije 90 dana ili ako je nakon njihova odobrenja došlo do jednog ili više događaja koji negativno utječu na procijenjene buduće novčane tokove te financijske imovine. Primjerice, zajam se klasificira u fazu 3.:

—

ako je vjerojatno da će zajmoprimac pokrenuti stečajni postupak ili drugi oblik financijske reorganizacije,

—

ako zajmoprimac ima rejting D koji je objavila vanjska agencija za kreditni rejting, i

—

ako je zajmoprimac u statusu neispunjavanja obveza u odnosu na bilo koju financijsku obvezu prema EU-u, ili u slučaju zajmova za financijsku pomoć, ako je zajmoprimac u statusu neispunjavanja obveza u odnosu na bilo koju drugu međunarodnu organizaciju koja financira program.

Kad je riječ o zajmovima u fazi 3., ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti mjeri se na razini očekivanog kreditnog gubitka tijekom vijeka trajanja.

Kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke

Unija drži i „kupljene ili odobrene zajmove umanjene za kreditne gubitke”. To su neotplaćeni zajmovi pokriveni jamstvom za koje je Komisija isplatila aktivirano jamstvo provedbenom partneru. Sva su prava za te zajmove subrogirana Uniji. Unija ih priznaje u svojoj bilanci po fer vrijednosti pri početnom priznavanju. Klasificira ih kao kupljene ili odobrene zajmove umanjene za kreditne gubitke i izračunava ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti na temelju očekivanog kreditnog gubitka tijekom vijeka trajanja. Na temelju relevantnih sporazuma između Unije i provedbenih partnera u ime Unije pokreće se postupak naplate nepodmirenih iznosa.

Zajmovi: mjerenje očekivanog kreditnog gubitka

Mjerenje očekivanog kreditnog gubitka je vjerojatnošću ponderirana procjena razlike između ugovornih novčanih tokova i očekivanih novčanih tokova. Unija za tu procjenu primjenjuje sljedeće parametre kreditnog rizika:

—

vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza,

—

gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, i

—

izloženost statusu neispunjavanja obveza.

Vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza postotak je koji predstavlja vjerojatnost da druga ugovorna strana neće ispunjavati svoje financijske obveze u sljedećih 12 mjeseci (primjenjuje se na 12-mjesečni očekivani kreditni gubitak) ili tijekom preostalog vijeka trajanja obveze (primjenjuje se na očekivani kreditni gubitak tijekom vijeka trajanja).

Gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza postotak je koji predstavlja očekivane novčane manjkove, tj. dio izloženosti za koji se očekuje da će biti izgubljen nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza, uzimajući u obzir iznose za povrat i kolaterale. Kako bi se procijenio gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza na izloženost javnom dugu, Unija uzima u obzir svoj de facto status povlaštenog vjerovnika.

Izloženost statusu neispunjavanja obveza jest nepodmirena izloženost (iznos) u trenutku nastanka statusa neispunjavanja obveza.

Procijenjeni novčani tokovi tijekom očekivanog vijeka trajanja financijske imovine diskontiraju se po efektivnoj kamatnoj stopi.

Unija razmatra realne i utemeljene informacije usmjerene na budućnost, dostupne bez nepotrebnih troškova i napora, te prema potrebi prilagođava parametre modela.

Novac i novčani ekvivalenti: kreditna kvaliteta

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

Kreditni rejting

 

Izvrstan i visok rejting

40 716

Viši srednji rejting

3 650

Niži srednji rejting

306

Neinvesticijski rejting

189

Bruto knjigovodstvena vrijednost

44 860

Rezervacija za gubitak zbog umanjenja vrijednosti

—

Neto knjigovodstvena vrijednost

44 860

Riznica

Iznosi novca i novčanih ekvivalenata u prethodnoj tablici uglavnom se odnose na novac kojim se upravlja u riznici Komisije. U skladu s Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 (kako je izmijenjena Uredbom Vijeća 2016/804) o vlastitim sredstvima većina sredstava u riznici Komisije drži se na računima koje su države članice otvorile za uplaćivanje svojih doprinosa od vlastitih sredstava (uglavnom vlastita sredstva na temelju BND-a i PDV-a te tradicionalna vlastita sredstva). Svi ti računi vode se u riznicama država članica ili središnjim nacionalnim bankama. Te institucije pretpostavljaju najniži kreditni rizik (ili rizik druge ugovorne strane) za Komisiju jer izloženost prema tom riziku preuzimaju države članice. Kada je riječ o dijelu sredstava iz riznice Komisije koji se drže u komercijalnim bankama u svrhu izvršenja plaćanja, na te se račune sredstva uplaćuju neposredno prije roka i time automatski upravlja sustav za upravljanje novčanim sredstvima riznice. Na svim se računima drži najmanji iznos novca, pri čemu se uzima u obzir prosječan iznos dnevnih isplata s tih računa. Zato se na tim računima preko noći stalno drže mali iznosi (u prosjeku manje od 54 milijuna EUR raspoređeno na 25 računa) i tako se ograničava izloženost Komisije riziku. Te iznose treba promatrati u odnosu na ukupno dnevno stanje riznice, koje se u 2021. kretalo od 1 do 38 milijardi EUR, te ukupni iznos plaćanja izvršenih s bankovnih računa Komisije u 2021., koji je bio veći od 170 milijardi EUR.

Osim toga, pri odabiru komercijalnih banaka primjenjuju se posebne smjernice radi daljnjeg smanjenja rizika druge ugovorne strane kojemu je Komisija izložena:

—

sve komercijalne banke biraju se pozivom na podnošenje ponuda. Najniži dugoročni kreditni rejting potreban za sudjelovanje u natječajima jest A- kreditne agencije S&P ili istovjetni rejting. U posebnim i propisno opravdanim okolnostima može se prihvatiti i niži rejting,

—

redovito se prate kreditni rejtinzi komercijalnih banaka u kojima Komisija ima otvorene račune, i

—

u delegacijama izvan EU-a knjige blagajne vode se u lokalnim bankama odabranima pojednostavnjenim postupkom javnog nadmetanja. Uvjeti za dobivanje rejtinga ovise o lokalnoj situaciji i mogu se znatno razlikovati od jedne zemlje do druge. Kako bi se ograničila izloženost riziku, salda tih računa drže se na najnižim mogućim razinama (uzimajući u obzir potrebe poslovanja), redovito se na njih uplaćuju sredstva te se jedanput godišnje preispituju primijenjene gornje granice.

NGEU

U okviru instrumenata za uzimanje i davanje zajmova za financijsku pomoć općenito se ne drže nepodmirena novčana salda zbog temeljnog načela naizmjeničnosti zajmova za financijsku pomoć. Međutim, s provedbom diversificirane strategije financiranja u okviru instrumenta NGEU u tom se instrumentu drže novčana sredstva kako bi se osiguralo da iznosi na bankovnom računu NGEU-a budu dostatni za ispunjavanje svih predstojećih potreba za isplatama te za održavanje utvrđene sigurnosne pričuve, istodobno izbjegavajući eventualne viškove. Novac se drži na bankovnom računu u ESB-u, stoga je kreditni rizik vrlo nizak.

Privremeno naplaćene novčane kazne: depoziti

Banke koje drže depozite za novčane kazne privremeno naplaćene prije 2010. biraju se na temelju javnog natječaja u skladu s politikom upravljanja rizicima kojom se utvrđuju uvjeti o kreditnom rejtingu i iznos sredstava koji se mogu položiti razmjerno vlasničkom kapitalu druge ugovorne strane.

Komercijalne banke koje su posebno odabrane za držanje depozita za privremeno naplaćene novčane kazne moraju, kao opće pravilo, imati najmanje dugoročni rejting A- (agencije S&P ili istovjetan rejting) koji su im dodijelile dvije agencije za kreditni rejting. Ako se snizi kreditni rejting banaka iz te skupine, primjenjuju se posebne mjere. Osim toga, iznos položen u svakoj banci ograničen je na određeni postotak njezinog regulatornog kapitala, koji ovisi o rejtingu svake institucije. Pri izračunu graničnih vrijednosti uzima se u obzir i iznos nepodmirenih jamstava koje je Komisiji izdala ta institucija. Redovito se ispituje jesu li nepodmireni depoziti u skladu sa zahtjevima primjenjive politike.

Potraživanja: kreditna kvaliteta

u milijunima EUR

31.12.2021.

 

Nisu dospjela

Dospjela

Dospjela

Dospjela

Dospjela

Ukupno

0–30 dana

31–90 dana

91 dan–1 godina

> 1 godine

Bruto knjigovodstvena vrijednost

2 785

15

9

578

1 453

4 840

Rezervacija za gubitak zbog umanjenja vrijednosti

(2)

(1)

(4)

(18)

(147)

(173)

Neto knjigovodstvena vrijednost

2 783

14

5

560

1 305

4 667

Iznosi u ovoj tablici ne uključuju odgođene rashode i ugovor o financijskom jamstvu na strani primanja koji se mjere po fer vrijednosti kroz višak ili manjak (vidjeti bilješku 2.6.2.) jer ne podliježu zahtjevima o umanjenju vrijednosti.

Komisija je 10. srpnja 2020. i 8. srpnja 2021. donijela odluke o izmjeni svojih unutarnjih odredaba o naplati potraživanja kako bi se ublažile posljedice pandemije bolesti COVID-19 na Komisijine dužnike. Tim su odlukama privremeno produljeni rokovi za podmirenje novih dugovanja i omogućeno je dodatno produljenje roka za podmirenje dugovanja koja su bila nepodmirena.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak – dužnički vrijednosni papiri: kreditna kvaliteta

Zajednički fond za rezervacije

Ponderirani prosječni kreditni rejting portfelja zajedničkog fonda za rezervacije jest A (agencije S&P ili istovjetan rejting).

Privremeno naplaćene novčane kazne: portfelj fonda BUFI

Komisija preuzima izloženost kreditnom riziku za ulaganja u državne dužničke instrumente koja proizlaze iz privremeno naplaćenih novčanih kazni izrečenih nakon 2010. Najveća koncentracija izloženosti riziku odnosi se na Španjolsku, koja drži 10 % portfelja. Pet zemalja s najvećom izloženošću (Španjolska, Francuska, Italija, Njemačka i Nizozemska) zajedno drže ukupno 30 % portfelja ulaganja. Ponderirani prosječni kreditni rejting portfelja jest A (agencije S&P ili istovjetan rejting).

Primljena financijska jamstva

Politika upravljanja rizicima koja se primjenjuje na prihvatljivost takvih jamstava jamči visoku kreditnu kvalitetu za Komisiju. Politika uključuje određivanje najveće kreditne izloženosti prema određenom subjektu financijskog sektora na temelju njegova kreditnog rejtinga i razine kapitala subjekta kako je prikazano u njegovim financijskim izvještajima po MSFI-jima. Redovito se ispituje jesu li nepodmirena jamstva u skladu s primjenjivim zahtjevima politike upravljanja rizicima.

EZUČ u likvidaciji

U smjernicama za upravljanje imovinom te u strategiji ulaganja i strategiji upravljanja rizicima definirane su određene granične vrijednosti i ograničenja kako bi se ograničila izloženost portfelja kreditnom riziku ograničena na investicijski rejting, osim izloženosti država članica. Ponderirani prosječni kreditni rejting portfelja je BBB+ (agencije S&P ili istovjetan rejting).

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak – izvedenice: kreditna kvaliteta

Izvedena imovina uglavnom se odnosi na jamstva za portfelj vlasničkih ulaganja i na terminske ugovore u stranoj valuti. Kreditni rizik stoga je ograničen na rizik druge ugovorne strane. Jamstvo za vlasnička ulaganja namirit će se s provedbenim partnerom EU-a, Grupom EIB-a, čiji je kreditni rejting AAA. Budući da je jedina druga ugovorna strana za sve važeće valutne terminske ugovore na dan 31. prosinca 2021. središnja banka Francuske, od tog datuma ne primjenjuju se nikakva kreditna poboljšanja, primjerice kolateral, sporazum o netiranju ili jamstva.

Ugovori o financijskom jamstvu: kreditna kvaliteta

u milijunima EUR

 

31.12.2021.

Faza 1.

Faza 2.

Ukupno

Dugoročni rejting

 

 

 

Izvrstan i visok rejting

0

1

1

Viši srednji rejting

2

—

2

Niži srednji rejting

219

—

219

Neinvesticijski rejting

3 964

51 079

55 043

Upravljanje na skupnoj osnovi/bez rejtinga

2

—

2

Ukupno

4 187

51 080

55 267

Ugovori o financijskom jamstvu: kretanja rezervacija za gubitke

u milijunima EUR

 

Faza 1.

Faza 2.

Ukupno

Rezervacija za gubitke na dan 1.1.2021.

859

5 143

6 002

Prelazak u fazu 2.

(494)

494

0

Prelazak u fazu 1.

—

—

—

Povećanja

8

623

630

Prestanak jamstava

(0)

(0)

(0)

Ponovno mjerenje

112

789

900

Rezervacija za gubitke na dan 31.12.2021.

485

7 048

7 533

Knjigovodstvena vrijednost obveze za financijska jamstva na dan 31.12.2021.

610

7 183

7 794

Prelasci iz faze 1. i faze 2. i u te faze mjere se po ispravku vrijednosti za umanjenje vrijednosti početnog stanja, pri čemu su promjene iznosa koje proizlaze iz promjene faze (tj. mjerenje po 12-mjesečnom očekivanom kreditnom gubitku ili očekivanom kreditnom gubitku tijekom vijeka trajanja) dio ponovnog mjerenja.

Ugovori o financijskom jamstvu: politike klasifikacije po fazama

Ključni pokazatelj rizika za raspodjelu ugovora o financijskom jamstvu po fazama jest kreditni rejting zajamčenog duga. U okviru modela raspodjele po fazama uspoređuju se kreditni rejting pri nastanku i kreditni rejting na izvještajni datum. Kad je riječ o portfeljnim jamstvima, uzima se u obzir ponderirani prosječni kreditni rejting portfelja koji je pokriven jamstvom.

Faza 1. – nema znatnog povećanja kreditnog rizika

Ugovor o financijskom jamstvu s investicijskim rejtingom (tj. rejting između AAA (Aaa) i BBB– (Baa3) na ljestvici rejtinga agencije S&P/Fitch (Moody’s) ili istovjetni vanjski ili unutarnji rejting) na izvještajni datum smatra se niskorizičnim neovisno o početnom kreditnom rejtingu i rejtingu iz faze 1. Osim toga, svi ugovori o financijskom jamstvu kod kojih nije došlo do znatnog povećanja kreditnog rizika, kako je definirano u nastavku, klasificirani su u fazu 1. Kad je riječ o ugovoru o financijskom jamstvu u fazi 1., ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti mjeri se na razini 12-mjesečnog očekivanog kreditnog gubitka.

Faza 2. – znatno povećanje kreditnog rejtinga

Sljedeće pogoršanje kreditnog rejtinga smatra se znatnim i vodi reklasifikaciji ugovora o financijskom jamstvu u fazu 2.:

—

kad je riječ o jamstvima s kreditnim rejtingom između AAA (Aa1) i BB– (Ba3) na ljestvici rejtinga agencije S&P/Fitch (Moody’s) ili istovjetnim vanjskim ili unutarnjim rejtingom pri početnom priznavanju, pogoršanje rejtinga smatra se znatnim ako razlika između početnog rejtinga i onoga na izvještajni datum iznosi tri stupnja ili više za jamstva koja se odnose na jedan dužnički instrument, odnosno dva stupnja za jamstva koja se odnose na dužnički portfelj,

—

kad je riječ o jamstvima s kreditnim rejtingom između B+ (B1) ili B (B2) pri početnom priznavanju, pogoršanje rejtinga smatra se znatnim ako razlika između početnog rejtinga i onoga na izvještajni datum iznosi dva stupnja ili više za jamstva koja se odnose na jedan dužnički instrument, odnosno jedan stupanj za jamstva koja se odnose na dužnički portfelj, i

—

kad je riječ o jamstvima s kreditnim rejtingom B– (B3) ili nižim pri početnom priznavanju, pogoršanje rejtinga smatra se znatnim ako razlika između početnog rejtinga i onoga na izvještajni datum iznosi jedan stupanj ili više (jedan dužnički instrument i portfelj).

Ako nisu dostupne informacije o kreditnom rejtingu, nego je pri početnom priznavanju provedena procjena očekivanih godišnjih potraživanja, stvarna razina potraživanja u usporedbi s početnim planiranjem isto se tako smatra realnim pokazateljem rizika koji se koristi za procjenu znatnog povećanja kreditnog rizika.

Osim navedenih kriterija Unija može primijeniti kvalitativnu procjenu znatnog povećanja kreditnog rizika na temelju dodatnih, realnih i utemeljenih informacija koje su dostupne.

Ugovori o financijskom jamstvu nastali prije prelaska na revidirani EAR 11 (tj. prije 1. siječnja 2021.) za koje pri početnom priznavanju nisu dostupne informacije o kreditnom riziku bez nepotrebnih troškova i napora klasificiraju se u fazu 2.

Kad je riječ o ugovoru o financijskom jamstvu u fazi 2., ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti mjeri se na razini očekivanog kreditnog gubitka tijekom vijeka trajanja.

Klasifikacija u fazu 3. i kupljenu ili stvorenu imovinu umanjenu za kreditne gubitke ne primjenjuje se na ugovore o financijskom jamstvu.

Proračunska jamstva

Unija je kreditnom riziku izložena uglavnom kroz operacije za koje daje jamstva. Ako se pogorša kreditna kvaliteta temeljnih operacija, povećava se vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza, a time i aktivacije jamstava Unije.

Kako bi pratila te rizike i njima upravljala, Komisija se pri procjeni potencijalnih gubitaka oslanja na model kreditnog rizika upotrebljavajući, među ostalim, podatke koje dostavljaju provedbeni partneri. Rezultat primjene tih modela tumači se i kombinira sa stručnom prosudbom kako bi se procjena rizika provela u skladu sa suštinom transakcije i relevantnim gospodarskim okolnostima.

Kreditni rizik na dan 31. prosinca 2020.

Analiza starosti financijske imovine čija vrijednost nije umanjena

u milijunima EUR

31.12.2020.

 

Ukupno

Nedospjela i neumanjena

Dospjela, ali neumanjena

< 1 godine

1–5 godina

> 5 godina

Zajmovi

93 309

93 308

0

—

—

Potraživanja i naplativa sredstva

74 493

59 702

505

14 030

257

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak

199

199

—

—

—

Ukupno na dan 31.12.2020.

168 001

153 209

505

14 030

257

Kreditna kvaliteta financijske imovine koja nije dospjela niti joj je vrijednost umanjena

u milijunima EUR

31.12.2020.

 

Imovina raspoloživa za prodaju (46)

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (47)

Zajmovi

Potraživanja i naplativa sredstva

Novac

Ukupno

Druge ugovorne strane s vanjskim kreditnim rejtingom

 

 

 

 

 

 

Izvrstan i visok rejting

9 005

199

2 040

52 817

13 896

77 956

Viši srednji rejting

3 415

—

35 040

1 535

1 011

41 001

Niži srednji rejting

2 133

—

48 139

1 886

1 651

53 809

Neinvesticijski rejting

310

—

7 964

142

165

8 580

 

14 862

199

93 182

56 380

16 723

181 347

Druge ugovorne strane bez vanjskog kreditnog rejtinga

 

 

 

 

 

 

Dužnici bez nepodmirenih dugovanja u prošlosti

—

—

126

3 318

19

3 463

Dužnici s nepodmirenim dugovanjima u prošlosti

—

—

—

4

—

4

 

—

—

126

3 322

19

3 466

Ukupno

14 862

199

93 309

59 702

16 742

184 814

6.6.   RIZIK LIKVIDNOSTI

Rizik likvidnosti na dan 31. prosinca 2021.

Analiza dospijeća neizvedenih financijskih obveza prema preostalom ugovornom dospijeću

u milijunima EUR

31.12.2021.

 

Nediskontirani ugovorni novčani tokovi

Knjigovodstvena vrijednost

< 1 godine

1–5 godina

> 5 godina

Ukupno

Uzeti zajmovi

(23 769 )

(45 030 )

(180 660 )

(249 459 )

(236 720 )

Obveze

(46 372 )

—

—

(46 372 )

(46 372 )

Ostalo

(218)

(830)

(890)

(1 938 )

(1 605 )

Ukupno na dan 31.12.2021.

(70 358 )

(45 860 )

(181 550 )

(297 769 )

(284 697 )

Analiza dospijeća izvedenih financijskih obveza prema preostalom ugovornom dospijeću

u milijunima EUR

31.12.2021.

 

Nediskontirani ugovorni novčani tokovi

Knjigovodstvena vrijednost

< 1 godine

1–5 godina

> 5 godina

Ukupno

Strana davanja u izvedenici

(646)

(5)

—

(651)

 

Strana primanja u izvedenici

648

—

—

648

 

Neto novčani tokovi na dan 31.12.2021.

2

(5)

—

(3)

(3)

Analiza dospijeća izdanih ugovora o financijskom jamstvu prema najranijem razdoblju u kojem se jamstvo može aktivirati

u milijunima EUR

31.12.2021.

 

Maksimalni iznos jamstva

Knjigovodstvena vrijednost

< 1 godine

1–5 godina

> 5 godina

Ukupno

Ugovori o financijskom jamstvu

(55 381 )

(878)

(1)

(56 259 )

(7 794 )

Ukupno na dan 31.12.2021.

(55 381 )

(878)

(1)

(56 259 )

(7 794 )

Uzimanje zajmova za NGEU i financijsku pomoć

Prvo osiguranje otplate uzetih zajmova za financijsku pomoć pravodobna je naplata povezane financijske pomoći i otplata zajmova NGEU-a. Međutim, postoje dodatne zaštitne mjere koje se mogu primijeniti ako zajmoprimci ne ispune svoje obveze plaćanja ili kasne s plaćanjem.

Kad je riječ o zajmovima trećim zemljama u okviru MFP-a i Euratoma, odjeljak zajedničkog fonda za rezervacije koji se odnosi na jamstveni fond za vanjska djelovanja osigurava pričuvu likvidnosti. Stoga bi se dostupna imovina jamstvenog fonda prvo iskoristila za otplatu povezanih uzetih zajmova (ali samo nakon što se prvo iskoriste jamstva trećih strana za Euratom – vidjeti bilješku 6.4.). Ako se dostupna imovina u bilo kojem trenutku pokaže nedostatnom za pokriće stvarnih gubitaka, Komisija će aktivirati mjere za osiguravanje dodatnih sredstava (npr. pribjegavanje privremenoj upotrebi sredstava riznice Komisije, pribjegavanje privremenim prijenosima i/ili dodatnim rashodima iz proračuna Unije).

Kad je riječ o NGEU-u, Komisija može primijeniti i aktivno upravljanje novcem i kratkoročno uzimanje zajmova kako bi servisirala dugovanja Unije, dok u slučaju instrumenta SURE Komisija može obnoviti povezane zajmove koje je uzela u ime Unije.

Za sve uzete zajmove za financijsku pomoć te za uzete zajmove za NGEU Komisija može zatražiti sredstva do raspoložive razlike vlastitih sredstava kako bi servisirala dugovanja Unije. U propisima o vlastitim sredstvima utvrđeno je da gornja granica za vlastita sredstva za godišnja odobrena sredstva za plaćanje iznosi 1,40 % BND-a država članica uz dodatno privremeno povećanje od 0,6 postotnih bodova za NGEU. U proračun za 2021. uključen je ukupan iznos vlastitih sredstava za financiranje rashoda od 1,12 % BND-a. To znači da je 31. prosinca 2021. za pokrivanje tih obveza bila dostupna preostala raspoloživa razlika od 0,88 %. U tu svrhu EU ima pravo pozvati države članice da poštuju pravne obveze Unije prema svojim zajmodavcima.

Naposljetku, zajmovi odobreni državama članicama u okviru instrumenta SURE temelje se na sustavu dobrovoljnih jamstava država članica do 25 % maksimalnog iznosa dostupnog za financijsku pomoć. Prije aktiviranja jamstava država članica, očekuje se da će Komisija ispitati mogućnost iskorištavanja razlike raspoložive u okviru gornje granice vlastitih sredstava za odobrena sredstva za plaćanje u mjeri koju Komisija smatra održivom, uzimajući u obzir, među ostalim, ukupne nepredviđene obveze Unije i održivost proračuna Unije. Takvo ispitivanje ne utječe na činjenicu da su dana jamstva neopoziva, bezuvjetna i na poziv.

Riznica

Načelima proračuna EU-a osigurava se da su ukupna novčana sredstva za određenu godinu uvijek dovoljna za izvršenje svih plaćanja. Ukupni doprinosi država članica zajedno s raznim primicima jednaki su iznosu odobrenih sredstava za plaćanje u relevantnoj proračunskoj godini. Doprinosi država članica uplaćuju se, međutim, u dvanaest obroka godišnje i temelje se na donesenom proračunu, dok plaćanja ovise o potrebama poslovanja. Osim toga, u skladu s Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 (o metodama i postupku za stavljanje na raspolaganje vlastitih sredstava kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2016/804), doprinosi država članica koji se odnose na izmjene proračuna odobrene u određenom mjesecu (N) postaju dostupni tek prvog radnog dana u mjesecu N + 1 (ako se odobri prije 16. dana u određenom mjesecu) ili prvog radnog dana u mjesecu N + 2 (ako se odobri 16. dana ili kasnije u tom određenom mjesecu), dok su povezana odobrena sredstva za plaćanje odmah dostupna.

Kako bi se osiguralo da dostupna sredstva iz riznice uvijek budu dostatna za pokrivanje plaćanja koja se moraju izvršiti svakog mjeseca, utvrđeni su postupci za redovito predviđanje novčanih sredstava. Prema potrebi može se zatražiti da države članice unaprijed uplate vlastita sredstva ili dodatna sredstva do određenih iznosa i pod određenim uvjetima predviđenima Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2016/804. Zbog operativnih potreba i općih proračunskih ograničenja posljednjih godina pojavila se potreba da se u većoj mjeri prati učestalost izvršenja plaćanja tijekom godine. Osim toga, u kontekstu dnevnih operacija riznice Komisije automatiziranim upravljanjem novčanim sredstvima osigurava se dovoljna likvidnost svih bankovnih računa Komisije na dnevnoj osnovi.

Novčane kazne

Fondom BUFI, u koji se ulažu privremeno naplaćene novčane kazne, upravlja se u skladu s načelom da se imovinom mora osigurati dovoljna razina likvidnosti i mobilizacije u vezi s relevantnim preuzetim obvezama. Portfelj se sastoji od uglavnom vrlo likvidnih vrijednosnih papira koji se mogu prodati radi pokrića neočekivanih novčanih odljeva. Nadalje, udio novca, novčanih ekvivalenata i vrijednosnih papira s dospijećem kraćim od godine dana iznosi više od 50 %.

Proračunska jamstva

Analiza dospijeća za ugovore o financijskom jamstvu predstavljena je uz primjenu razboritog pristupa na temelju kojeg se maksimalni iznos danog jamstva raspoređuje u najranije razdoblje u kojem se to jamstvo može aktivirati. Budući da se većina jamstava Unije aktivira na prvi zahtjev, u prvo se razdoblje raspoređuje znatan iznos. Međutim, malo je vjerojatno da će se sva jamstva Unije aktivirati u cijelom iznosu u prvom razdoblju. Štoviše, iznos koji EU očekuje da će izgubiti često je puno manji od gornje granice jamstva, te stoga iznos rizika likvidnosti treba razmatrati u vezi s knjigovodstvenom vrijednošću jamstvenih obveza.

Ključni cilj okvira za upravljanje rizicima od nepredviđenih obveza jest osigurati da proračun Unije u bilo kojem trenutku može ispuniti svoje obveze, a da se ne poremeti uobičajeno izvršenje proračuna. To isto tako uključuje ublažavanje rizika likvidnosti povezanoga s proračunskim jamstvima, tj. rizika da Unija neće imati dostatna sredstva za pravodobno ispunjenje svih svojih obveza plaćanja povezanih s jamstvima (što, primjerice, može dovesti do istiskivanja drugih rashoda i odlaganja uplata za sljedeće proračunske godine).

U tom pogledu svako je proračunsko jamstvo poduprto dostatnim iznosom rezervacija uplaćenim u zajednički jamstveni fond kako bi se osiguralo da uvijek ima dovoljno sredstava za pravodobno plaćanje aktiviranih jamstava.

Unija redovito prati adekvatnost stope rezervacija svakog programa proračunskih jamstava i svake godine izvještava (48) o svojoj procjeni jesu li ti iznosi dostatni za pokrivanje rizika za sljedećih pet godina, uz utvrđenu razinu pouzdanosti.

Osim toga, uspostavljeni su dodatne zaštitne mjere (prijenosi između odjeljaka zajedničkog fonda za rezervacije i iskorištavanje sredstava središnje riznice Komisije) kako bi se osigurala raspoloživost dostatnih sredstava.

Zajednički fond za rezervacije

Zajedničkim fondom za rezervacije upravlja se u skladu s načelom da se imovinom mora osigurati dovoljna likvidnost i razina mobilizacije povezana s relevantnim preuzetim obvezama. Portfelj se sastoji od likvidne imovine koja se može prodati radi pokrića neočekivanih novčanih odljeva. Nadalje, udio novca, novčanih ekvivalenata i vrijednosnih papira s dospijećem kraćim od godine dana iznosi 26 %.

Namira ugovora o izvedenicama provodi se u bruto iznosima i temelji se na datumu dospijeća tih ugovora. Obveze se podmiruju prodajom imovine u američkim dolarima i/ili transakcijama koje uključuju ugovore o razmjeni, pri čemu je moguće da do novčanog odljeva dođe zbog tečajnih razlika. Nije potrebno nikakvo upravljanje likvidnosti kada je riječ o zahtjevima za uplatu kolaterala ili marže jer druga ugovorna strana u zaštiti od rizika pristaje poslovati s Komisijom bez ikakvih zahtjeva za uplatu kolaterala ili marže.

Rizik likvidnosti na dan 31. prosinca 2020.

Analiza dospijeća financijskih obveza prema preostalom ugovornom dospijeću

u milijunima EUR

31.12.2020.

 

< 1 godine

1–5 godina

> 5 godina

Ukupno

Uzeti zajmovi

(10 410 )

(20 230 )

(62 553 )

(93 192 )

Obveze

(32 408 )

—

—

(32 408 )

Obveze za financijska jamstva

(90)

—

—

(90)

Ostale financijske obveze

(149)

(665)

(947)

(1 761 )

Ukupno na dan 31.12.2020.

(43 057 )

(20 895 )

(63 500 )

(127 451 )

Financijske obveze po fer vrijednosti kroz višak ili manjak

u milijunima EUR

31.12.2020.

 

< 1 godine

1–5 godina

> 5 godina

Ukupno

Strana davanja u izvedenici

(417)

(4)

(1)

(421)

Strana primanja u izvedenici

423

—

—

423

Neto novčani tokovi na dan 31.12.2020.

5

(4)

(1)

1

6.7.   OSTALI CJENOVNI RIZICI

Na dan 31. prosinca 2021. Unija je izložena drugim cjenovnim rizicima (rizik vlasničkih instrumenata) koji proizlaze iz vlasničkih ulaganja koja ne kotiraju na burzi (kao što su poduzetnički kapital i druge vrste ulagačkih fondova), fondova tržišta novca (kao što je Jedinstveni fond EIB-a) i ulaganja u udružene portfelje (vidjeti bilješku 2.4.2.1.) te iz jamstava kojima se pokrivaju vlasnička ulaganja koja ne kotiraju na burzi i kvazivlasnička ulaganja, s kojima se postupa kao s izvedenicama po fer vrijednosti kroz višak ili manjak (vidjeti bilješku 2.4.2.2.).

Rizik cijene vlasničkih instrumenata rizik je od promjene fer vrijednosti vlasničkih ulaganja zbog fluktuacija u razinama cijena vlasničkih instrumenata i/ili vrijednosti vlasničkih ulaganja pokrivenih jamstvom. Učinak na višak ili manjak od 10-postotnog povećanja ili smanjenja vrijednosti navedenih instrumenata bio bi kako slijedi:

u milijunima EUR

 

10 %

(10) %

Vlasnička ulaganja

238

(238)

Fondovi tržišta novca i ulaganja u udružene portfelje

251

(251)

Jamstva za vlasnička ulaganja (1)  (49)

415

(415)

Ukupno na dan 31.12.2021.

905

(905)

Unija ulaže u neuvrštenu imovinu čije vrijednosti nisu javno dostupne ili daje jamstva za tu imovinu. Većinu tih financijskih instrumenata izvršavaju subjekti kojima je povjerena zadaća izvršenja tih instrumenata, koji se smatraju stručnima u toj industriji i koji redovito procjenjuju i prate tu imovinu.

7.   IZVJEŠTAVANJE POVEZANIH OSOBA

7.1.   POVEZANE OSOBE

Povezane osobe Unije su konsolidirani subjekti Unije, pridruženi subjekti i ključno upravljačko osoblje tih subjekata. Transakcije između tih subjekata izvršavaju se u okviru redovnih operacija koje provodi EU-a te stoga u skladu s računovodstvenim pravilima EU-a nisu potrebni posebni zahtjevi za izvještavanje o tim transakcijama.

7.2.   PRAVA KLJUČNOG UPRAVLJAČKOG OSOBLJA

Za potrebe prikaza informacija o transakcijama povezanih osoba koje se odnose na ključno upravljačko osoblje EU-a, te su osobe podijeljene u sljedećih pet kategorija:

Kategorija 1.: predsjednici Europskog vijeća, Komisije i Suda Europske unije

Kategorija 2.: potpredsjednik Komisije i visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te ostali potpredsjednici Komisije

Kategorija 3.: glavni tajnik Vijeća, članovi Komisije, suci i nezavisni odvjetnici Suda Europske unije, predsjednik i članovi Općeg suda, Ombudsman i Europski nadzornik za zaštitu podataka

Kategorija 4.: predsjednik i članovi Europskog revizorskog suda

Kategorija 5.: najviše rangirani službenici institucija i agencija.

Sažetak njihovih prava navodi se u nastavku. Dodatne informacije sadržane su u Pravilniku o osoblju objavljenom na internetskim stranicama Europa koji je službeni dokument u kojem se opisuju prava i obveze svih dužnosnika EU-a. Ključno upravljačko osoblje nije dobilo povlaštene zajmove od EU-a.

FINANCIJSKA PRAVA KLJUČNOG UPRAVLJAČKOG OSOBLJA

EUR

Pravo (po zaposleniku)

Kategorija 1.

Kategorija 2.

Kategorija 3.

Kategorija 4.

Kategorija 5.

Osnovna plaća (mjesečno)

29 205,17

26 453,96  –

27 512,13

21 163,17  –

23 808,57

22 856,23  –

24 337,65

13 456,68  –

21 163,17

 

 

 

 

 

 

Naknada za boravak u stranoj zemlji i naknada za život u inozemstvu

15 %

15 %

15 %

15 %

0–4 %–16 %

 

 

 

 

 

 

Obiteljske naknade:

 

 

 

 

 

Naknada za kućanstvo (postotak plaće)

2 % + 196,44

2 % + 196,44

2 % + 196,44

2 % + 196,44

2 % + 196,44

Naknada za uzdržavano dijete

429,24

429,24

429,24

429,24

429,24

Naknada za dijete predškolske dobi

104,86

104,86

104,86

104,86

104,86

Naknada za obrazovanje ili

291,24

291,24

291,24

291,24

291,24

Naknada za obrazovanje izvan mjesta rada

582,48

582,48

582,48

582,48

582,48

Naknada za predsjedavajuće suce

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

668,22

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

 

 

 

 

 

 

Naknada za troškove reprezentacije

1 582,67

1 017,17

668,22

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

 

 

 

 

 

 

Naknada za godišnje putne troškove

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nadoknađeno

 

 

 

 

 

 

Prijenosi u države članice:

 

 

 

 

 

Naknada za obrazovanje (7)

Da

Da

Da

Da

Da

% plaće (7)

5 %

5 %

5 %

5 %

5 %

% plaće bez korekcijskog koeficijenta

najviše 25 %

najviše 25 %

najviše 25 %

najviše 25 %

najviše 25 %

Troškovi reprezentacije

Nadoknađeno

Nadoknađeno

Nadoknađeno

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

 

 

 

 

 

 

Preuzimanje dužnosti:

 

 

 

 

 

Troškovi nastanjenja

(Kategorija 1–4: dva mjeseca osnovne plaće)

58 410,36

52 907,93 –

55 024,27

42 326,35 –

47 617,14

45 712,46 –

48 675,31

Nadoknađeno

Troškovi putovanja članova obitelji

Nadoknađeno

Nadoknađeno

Nadoknađeno

Nadoknađeno

Nadoknađeno

Troškovi selidbe

Nadoknađeno

Nadoknađeno

Nadoknađeno

Nadoknađeno

Nadoknađeno

Odlazak s dužnosti:

 

 

 

 

 

Troškovi preseljenja

(Kategorija 1–4: jedan mjesec osnovne plaće)

29 205,17

26 453,96 –

27 512,13

21 163,17 –

23 808,57

22 856,23 –

24 337,65

Nadoknađeno

Troškovi putovanja članova obitelji

Nadoknađeno

Nadoknađeno

Nadoknađeno

Nadoknađeno

Nadoknađeno

Troškovi selidbe

Nadoknađeno

Nadoknađeno

Nadoknađeno

Nadoknađeno

Nadoknađeno

Prijelazno razdoblje (% plaće) (8)

40 % – 65 %

40 % – 65 %

40 % – 65 %

40 % – 65 %

Nije primjenjivo

Zdravstveno osiguranje

Pokriva se

Pokriva se

Pokriva se

Pokriva se

Pokriva se

Mirovina (% plaće prije oporezivanja)

najviše 70 %

najviše 70 %

najviše 70 %

najviše 70 %

najviše 70 %

 

 

 

 

 

 

Odbici:

 

 

 

 

 

Porez Zajednice

8 % – 45 %

8 % – 45 %

8 % – 45 %

8 % – 45 %

8 % – 45 %

Zdravstveno osiguranje (% plaće)

1,7  %

1,7  %

1,7  %

1,7  %

1,7  %

Posebni porez na plaću

7 %

7 %

7 %

7 %

6-7 %

Odbitak za mirovinu

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

10,1  %

Broj osoba na kraju godine

3

8

93

27

118

8.   DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

Na dan potpisivanja ove računovodstvene dokumentacije računovodstveni službenik Komisije nema saznanja niti je obaviješten o značajnim pitanjima koja bi zahtijevala posebno iskazivanje u ovom odjeljku, osim pitanja koja se pojašnjavaju u nastavku. Računovodstvena dokumentacija i s njome povezane bilješke izrađene su na temelju najnovijih dostupnih informacija i to se odražava u objavljenim informacijama.

Ukrajina

U skladu s računovodstvenim pravilom EU-a br. 19, Događaji nakon datuma izvještavanja, rat u Ukrajini koji je započeo u veljači 2022. smatra se događajem koji ne nalaže usklađenje i stoga ne zahtijeva usklađenja iznosa u ovim financijskim izvještajima na dan 31. prosinca 2021. Kako je navedeno u bilješki 2.4., Unija na dan 31. prosinca 2021. ima nepodmirene zajmove (koji se financiraju uzetim zajmovima, vidjeti bilješku 2.11.) u iznosu od 4,7 milijardi EUR (nominalna vrijednost), koji su odobreni Ukrajini u okviru programa MFP-a i Euratoma.

Na temelju Odluke (EU) 2022/313 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. veljače 2022., Komisija je Ukrajini odobrila dodatne 1,2 milijarde EUR zajmova u okviru MFP-a, od čega je 600 milijuna EUR isplaćeno u ožujku 2022., a dodatnih 600 milijuna EUR u svibnju 2022.

Osim toga, EIB je u okviru svojeg mandata za vanjsko kreditiranje Ukrajini odobrio zajmove u vrijednosti od 2,1 milijarde EUR (nepodmireni iznos glavnice isplaćen 31. prosinca 2021.), koji su pokriveni proračunskim jamstvom Unije – vidjeti bilješku 4.1. Predmetni iznosi procijenjeni su na temelju stanja na kraju godine, a ne u trenutku izrade ovih financijskih izvještaja.

Na temelju činjenica i okolnosti u trenutku izrade ovih financijskih izvještaja, a osobito na temelju situacije koja se mijenja, financijski učinci rata u Ukrajini na financije Unije ne mogu se pouzdano procijeniti.

9.   OPSEG KONSOLIDACIJE

A.   KONTROLIRANI SUBJEKTI (55)

1.   Institucije i savjetodavna tijela (11)

Europski parlament

Europsko Vijeće

Europska komisija

Europski revizorski sud

Sud Europske unije

Europska služba za vanjsko djelovanje

Europski nadzornik za zaštitu podataka

Europski gospodarski i socijalni odbor

Europski ombudsman

Europski odbor regija

Vijeće Europske unije

2.   Agencije EU-a (42)

2.1.    Izvršne agencije (7)

Europska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu (EACEA)

Izvršna agencija za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (CHAFEA) (do 31. ožujka 2021.)

Europska izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA) (od 1. travnja 2021.)

Europska izvršna agencija za istraživanje (REA)

Izvršna agencija za Europsko vijeće za inovacije i MSP-ove (EISMEA)

Izvršna agencija Europskog istraživačkog vijeća (ERCEA)

Europska izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA)

2.2.    Decentralizirane agencije (35)

Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA)

Europska agencija za lijekove (EMA)

Europska agencija za kemikalije (ECHA)

Europski institut za jednakost spolova (EIGE)

Europska agencija za okoliš (EEA)

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA)

Europski potporni ured za azil (EASO)

Agencija Europske unije za kibersigurnost (ENISA)

Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL)

Agencija Europske unije za svemirski program (EUSPA)

Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (EUROJUST)

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA)

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC)

Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja (CEDEFOP)

Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER)

Agencija za potporu Tijelu europskih regulatora za elektroničke komunikacije (Ured BEREC-a)

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX)

Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA) (od 26. svibnja 2021.)

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA)

Agencija Europske unije za željeznice (ERA)

Ured Zajednice za biljne sorte (CPVO)

Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA)

Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)

Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA)

Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA)

Europska zaklada za osposobljavanje (ETF)

Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound)

Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA)

Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (EUROPOL)

Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA)

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA)

Prevoditeljski centar za tijela Europske unije (CdT)

Europsko zajedničko poduzeće za ITER i razvoj energije fuzije (Fuzija za energiju)

Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA)

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) (od 24. lipnja 2021.)

3.   Ostali kontrolirani subjekti (2)

Europska zajednica za ugljen i čelik u likvidaciji (EZUČ u likvidaciji)

Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT)

B.   PRIDRUŽENI SUBJEKTI (1)

Europski investicijski fond (EIF)

MANJI SUBJEKTI

Subjekti navedeni u nastavku nisu konsolidirani primjenom metode udjela u konsolidirane financijske izvještaje Unije za 2021. jer nisu značajni:

MANJI SUBJEKTI (8)

Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo (CBE JU) (pravni i univerzalni sljednik Zajedničkog poduzeća za bioindustriju)

Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo (CAJU) (pravni i univerzalni sljednik Zajedničkog poduzeća Clean Sky 2)

Zajedničko poduzeće za čisti vodik (Clean H2 JU) (pravni i univerzalni sljednik Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik 2)

Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu (EU-RAIL JU) (pravni i univerzalni sljednik Zajedničkog poduzeća Shift2Rail)

Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje (IHI JU) (pravni i univerzalni sljednik Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativne lijekove 2)

Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije (KDT JU) (pravni i univerzalni sljednik Zajedničkog poduzeća ECSEL)

Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba 3 (SESAR 3 JU) (pravni i univerzalni sljednik Zajedničkog poduzeća SESAR)

Zajedničko poduzeće EuroHPC (EuroHPC)

Godišnja računovodstvena dokumentacija prethodno navedenih subjekata javno je dostupna na internetskim stranicama tih subjekata.

IZVJEŠTAJI O IZVRŠENJU PRORAČUNA I OBJAŠNJENJA (50)

SADRŽAJ

1.

 REZULTAT IZVRŠENJA PRORAČUNA EU-a 148

2.

 IZVJEŠTAJI O USPOREDBI PRORAČUNSKIH PREDVIĐANJA I STVARNIH IZNOSA 149

3.

 BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJE O IZVRŠENJU PRORAČUNA 153

3.1.

 PRORAČUNSKI OKVIR EU-a 153

3.2.

 VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.–2027. 153

3.3.

 DETALJNO RAŠČLANJIVANJE NASLOVA VFO-a (PROGRAMI) 155

3.4.

 NextGenerationEU 155

3.5.

 GODIŠNJI PRORAČUN 156

3.6.

 PRIHODI 157

3.7.

 USKLAĐENJE POSLOVNOG REZULTATA S PRORAČUNSKIM REZULTATOM 158

4.

 IZVRŠENJE PRORAČUNA EU-a ZA 2021. 160

5.

 IZVRŠENJE PRORAČUNSKIH PRIHODA EU-a 161

5.1.

 SAŽETAK IZVRŠENJA PRORAČUNSKIH PRIHODA EU-a 161

6.

 IZVRŠENJE PRORAČUNSKIH RASHODA EU-a 162

6.1.

 VFO: RAŠČLAMBA I PROMJENE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE 162

6.2.

 VFO: IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA 163

6.3.

 VFO: IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE 164

6.4.

 VFO: PROMJENE NEPODMIRNIH OBVEZA (RAL) 165

6.5.

 VFO: NEPODMIRNE OBVEZE PO GODINI NASTANKA 166

6.6.

 VFO: NEPODMIRENE PREUZETE OBVEZE PO VRSTI ODOBRENIH SREDSTAVA 167

6.7.

 DETALJNI PRIKAZ VFO-a: RAŠČLAMBA I PROMJENE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE 168

6.8.

 DETALJNI PRIKAZ VFO-a: IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA 178

6.9.

 DETALJNI PRIKAZ VFO-a: IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE 188

6.10.

 DETALJNI PRIKAZ VFO-a: PROMJENE NEPODMIRNIH OBVEZA (RAL) 198

6.11.

 DETALJNI PRIKAZ VFO-a: NEPODMIRNE OBVEZE PO GODINI NASTANKA 207

6.12.

 DETALJNI PRIKAZ VFO-a: NEPODMIRENE PREUZETE OBVEZE PO VRSTI ODOBRENIH SREDSTAVA 213

7.

 IZVRŠENJE PRORAČUNA PO INSTITUCIJAMA 222

7.1.

 IZVRŠENJE PRORAČUNSKIH PRIHODA 222

7.2.

 IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA 224

7.3.

 IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE 225

8.

 IZVRŠENJE PRORAČUNA AGENCIJA 226

8.1.

 PRORAČUNSKI PRIHODI 226

8.2.

 ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENA SREDSTVA ZA PLAĆANJE PO AGENCIJAMA 228

1.   REZULTAT IZVRŠENJA PRORAČUNA EU-a

u milijunima EUR

Bilješka

2021.

2020.

a

Prihodi za financijsku godinu

239 596

174 306

b

Plaćanja na temelju odobrenih sredstava za tekuću godinu

(226 175 )

(171 721 )

c

Odobrena sredstva za plaćanje prenesena u godinu N + 1

(4 244 )

(2 086 )

d

Poništenje neiskorištenih odobrenih sredstava prenesenih iz godine N–1

265

78

e

Kretanja namjenskih prihoda (B)–(A)

(6 338 )

1 398

 

Neiskorištena odobrena sredstva na kraju tekuće godine (A)

14 032

7 694

 

Neiskorištena odobrena sredstva na kraju prethodne godine (B)

7 694

9 092

f

Tečajne razlike za godinu

126

(207)

 

Proračunski rezultat

3 230

1 768

Proračunski rezultat EU-a vraća se državama članicama u 2021. na način da se odbiju iznosi koje države članice nisu podmirile. On se izračunava u skladu s člankom 1. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 608/2014 (51) o utvrđivanju provedbenih mjera za sustav vlastitih sredstava. Više informacija dostupno je u odjeljku 1.5. Izračun izvršenja proračuna.

(a)

 Prihodi za financijsku godinu: tablica 5.1. „Sažetak izvršenja proračunskih prihoda EU-a”; stupac 8 „Ukupni prihodi”.

(b)

 Plaćanja na temelju odobrenih sredstava za tekuću godinu: tablica 6.3. „VFO – izvršenje odobrenih sredstava za plaćanje”, stupac 2 „Plaćanja izvršena iz donesenog proračuna” i stupac 4 „Plaćanja izvršena iz namjenskih prihoda”.

(c)

 Odobrena sredstva za plaćanje prenesena u godinu N + 1: tablica 6.3. „VFO – izvršenje odobrenih sredstava za plaćanje”, stupac 7 „automatski prijenosi” i stupac 8 „prijenosi na temelju odluke”.

(d)

 Poništenje neiskorištenih odobrenih sredstava za plaćanje prenesenih iz godine N–1: uzima se u obzir iznos prenesenih odobrenih sredstava za plaćanje (automatski i na temelju odluke) na kraju prethodne godine i „Plaćanja izvršena iz prijenosa” u tekućoj godini kako je navedeno u stupcu 3 tablice 6.3. „VFO – izvršenje odobrenih sredstava za plaćanje”.

(e)

 Promjene ukupnih namjenskih prihoda na kraju godine: izračunava se razlika između iznosa namjenskih prihoda na kraju prethodne godine (uvećano) i iznosa namjenskih prihoda na kraju tekuće godine (kako je navedeno u stupcu 9 tablice 6.3. „VFO – izvršenje odobrenih sredstava za plaćanje” – umanjeno) kako bi se dobila neto promjena namjenskih prihoda u tekućoj godini.

(f)

 Tečajne razlike uključuju realizirane i nerealizirane tečajne razlike.

2.   IZVJEŠTAJI O USPOREDBI PRORAČUNSKIH PREDVIĐANJA I STVARNIH IZNOSA

Proračunski prihodi

u milijunima EUR

 

Doneseni početni proračun

Doneseni konačni proračun

Dodijeljena prava

Prihodi

1

Vlastita sredstva

156 867

156 993

160 869

158 632

 

11 – Pristojbe na šećer

0

0

1

1

 

12 – Carine

17 606

17 348

21 274

19 037

 

13 – PDV

17 967

17 941

17 934

17 934

 

14 – BND

121 294

115 858

115 819

115 819

 

16 – Smanjenje doprinosa koji se temelje na BND-u odobrenih određenim državama članicama

0

—

11

11

 

17 – Plastični ambalažni otpad

0

5 847

5 831

5 831

2

Viškovi, salda i usklađenja

0

1 769

1 779

1 772

3

Administrativni prihodi

1 726

1 726

2 306

2 230

4

Financijski prihodi, zatezne kamate i novčane kazne

119

515

18 494

1 633

5

Proračunska jamstva, operacije uzimanja i davanja zajmova

0

0

55 501

55 501

6

Prihodi, doprinosi i povrati koji se odnose na politike Unije

7 348

7 008

26 114

19 827

Ukupno

166 060

168 011

265 063

239 596

od čega NextGenerationEU (NGEU)

—

—

55 501

55 501

Proračunski rashodi: obveze po naslovima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)

u milijunima EUR

Naslov VFO-a

Doneseni početni proračun

Doneseni konačni proračun

Ukupna odobrena sredstva

Preuzete obveze

1

Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

20 817

20 817

34 960

25 683

2

Kohezija, otpornost i vrijednosti

52 862

53 219

452 326

151 947

 

2a Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

48 191

48 191

106 413

48 468

 

2b Otpornost i vrijednosti

4 671

5 029

345 913

103 479

3

Prirodni resursi i okoliš

58 569

58 574

79 377

59 723

 

od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja

40 368

40 371

41 518

40 818

4

Migracije i upravljanje granicama

2 279

2 303

2 368

1 644

5

Sigurnost i obrana

1 709

1 706

1 741

1 625

6

Susjedstvo i svijet

16 097

17 031

17 474

15 372

7

Europska javna uprava

10 448

10 443

11 404

10 930

 

od čega: administrativni rashodi institucija

4 313

4 307

4 879

4 590

O

Izvan VFO-a

—

—

3 922

199

S

Mehanizmi solidarnosti u Uniji i izvan Unije (posebni instrumenti)

1 471

2 739

2 759

1 223

Ukupno

164 251

166 833

606 331

268 345

od čega NextGenerationEU (NGEU)

—

—

421 070

143 525

Proračunski rashodi: plaćanja po naslovima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)

u milijunima EUR

Naslov VFO-a

Doneseni početni proračun

Doneseni konačni proračun

Ukupna odobrena sredstva

Izvršena plaćanja

1

Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

17 192

16 670

22 478

18 532

2

Kohezija, otpornost i vrijednosti

66 154

67 614

131 414

126 454

 

2a Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

61 868

63 855

79 628

75 591

 

2b Otpornost i vrijednosti

4 286

3 758

51 787

50 863

3

Prirodni resursi i okoliš

56 804

56 021

58 310

56 831

 

od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja

40 354

40 303

41 467

40 760

4

Migracije i upravljanje granicama

2 686

2 519

2 734

2 547

5

Sigurnost i obrana

671

714

726

708

6

Susjedstvo i svijet

10 811

11 455

12 258

10 935

7

Europska javna uprava

10 450

10 444

12 368

10 705

 

od čega: administrativni rashodi institucija

4 313

4 307

5 492

4 436

O

Izvan VFO-a

—

—

3 931

61

S

Mehanizmi solidarnosti u Uniji i izvan Unije (posebni instrumenti)

1 293

2 574

2 593

1 223

Ukupno

166 060

168 011

246 812

227 996

od čega NextGenerationEU (NGEU)

—

—

55 501

53 618

Proračunski rashodi: nepodmirene obveze po naslovima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)

u milijunima EUR

Naslov VFO-a

Nepodmirene obveze prenesene iz 2020.

Likvidacija nepodmirenih obveza prenesenih iz 2020.

Nove nepodmirene obveze iz 2021.

Ukupno nepodmirene obveze đenja

 

1

2

3

4 = 1 + 2 + 3

1

Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

42 361

(14 410 )

20 766

48 717

2

Kohezija, otpornost i vrijednosti

183 747

(70 192 )

95 478

209 033

 

2a Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

180 084

(68 550 )

41 305

152 839

 

2b Otpornost i vrijednosti

3 662

(1 641 )

54 174

56 195

3

Prirodni resursi i okoliš

40 860

(15 330 )

18 161

43 691

 

od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja

286

(86)

133

333

4

Migracije i upravljanje granicama

4 950

(1 872 )

901

3 980

5

Sigurnost i obrana

1 503

(521)

1 415

2 397

6

Susjedstvo i svijet

28 785

(8 507 )

12 257

32 535

7

Europska javna uprava

981

(981)

1 075

1 076

 

od čega: administrativni rashodi institucija

627

(627)

684

684

O

Izvan VFO-a

11

(4)

140

147

S

Mehanizmi solidarnosti u Uniji i izvan Unije (posebni instrumenti)

0

(0)

—

—

Ukupno

303 197

(111 816 )

150 194

341 575

od čega NextGenerationEU (NGEU)

—

—

89 907

89 907

od čega bez NextGenerationEU-a (NGEU)

303 197

(111 816 )

60 288

251 668

3.   BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJE O IZVRŠENJU PRORAČUNA

3.1.   PRORAČUNSKI OKVIR EU-a

Proračunsko računovodstvo vodi se u skladu s Financijskom uredbom. Opći proračun je instrument kojim se svake godine osiguravaju i odobravaju prihodi i rashodi Unije u okviru gornjih granica i drugih odredbi iz VFO-a u skladu sa zakonodavnim aktima koji se odnose na višegodišnje programe donesene na temelju tog okvira.

3.2.   VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.–2027.

u milijunima EURu tekućim cijenama

 

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Ukupno

1.

Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

20 919

21 288

21 125

20 984

21 272

21 847

22 077

149 512

2.

Kohezija, otpornost i vrijednosti

52 786

55 314

57 627

60 761

63 387

66 536

70 283

426 694

 

2a

Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

48 191

49 739

51 333

53 077

54 873

56 725

58 639

372 577

 

2b

Otpornost i vrijednosti

4 595

5 575

6 294

7 684

8 514

9 811

11 644

54 117

3.

Prirodni resursi i okoliš

58 624

56 519

56 849

57 003

57 112

57 332

57 557

400 996

 

od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja

40 368

41 257

41 518

41 649

41 782

41 913

42 047

290 534

4.

Migracije i upravljanje granicama

2 467

3 043

3 494

3 697

4 218

4 315

4 465

25 699

5.

Sigurnost i obrana

1 805

1 868

1 918

1 976

2 215

2 435

2 705

14 922

6.

Susjedstvo i svijet

16 247

16 802

16 329

15 830

15 304

14 754

15 331

110 597

7.

Europska javna uprava

10 635

11 058

11 419

11 773

12 124

12 506

12 959

82 474

 

od čega: administrativni rashodi institucija

8 216

8 528

9

9 006

9 219

9 464

9 786

62 991

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

163 483

165 892

168 761

172 024

175 632

179 725

185 377

1 210 894

Ukupna odobrena sredstva za plaćanja

166 140

167 585

165 542

168 853

172 230

175 674

179 187

1 195 211

Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (52) o utvrđivanju VFO-a za razdoblje 2021.–2027. donesena je 17. prosinca 2020. Komisija je 18. prosinca 2020. donijela Komunikaciju o tehničkoj prilagodbi višegodišnjeg financijskog okvira za 2021 (53). U prethodnoj tablici prikazane su gornje granice VFO-a u sadašnjim cijenama, na temelju fiksnog godišnjeg deflatora od 2 % utvrđenog u članku 4. stavku 2. Uredbe o VFO-u. Godina 2021. bila je prva financijska godina obuhvaćena VFO-om za razdoblje 2021.–2027. Ukupna gornja granica za odobrena sredstva za 2021. iznosila je 163 483 milijuna EUR, dok je odgovarajuća gornja granica za odobrena sredstva za plaćanje iznosila 166 140 milijuna EUR.

U skladu s člankom 312. stavkom 3. UFEU-a, u okviru VFO-a utvrđuju se iznosi godišnjih gornjih granica odobrenih sredstava za preuzimanje obveza prema kategoriji rashoda („naslovi”) i godišnjih gornjih granica odobrenih sredstava za plaćanje. Naslovi u okviru VFO-a odgovaraju glavnim sektorima djelatnosti Unije. Struktura i sadržaj naslova znatno su se promijenili u odnosu na prethodni VFO za razdoblje 2014.–2020. U nastavku su objašnjeni naslovi VFO-a za razdoblje 2021.–2027.:

VFO za razdoblje 2021.–2027. iznosit će 1 211 milijardi EUR (1 074 milijarde EUR u cijenama iz 2018.), uključujući Europski razvojni fond (ERF). Osim toga, instrumentom NextGenerationEU osigurat će se dodatni iznos od 806,9 milijardi EUR (750 milijardi EUR u cijenama iz 2018.) do 2023. u obvezama, a do 2026. u plaćanjima.

Kad je riječ o godišnjem proračunskom postupku, proračunska nomenklatura dodatno je strukturirana prema „klasterima” politike, pružajući dodatnu jasnoću u pogledu načina na koji pojedinačni programi potrošnje pridonose ciljevima politike Unije.

Naslov 1. – Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

Ovaj naslov obuhvaća ključne programe Unije kojima se pruža potpora u područjima istraživanja i inovacija, digitalne transformacije i strateške infrastrukture te jačaju projekti jedinstvenog tržišta i strateški svemirski projekti. Programi pod ovim naslovom uključuju program Obzor Europa, Fond InvestEU, Instrument za povezivanje Europe, Program jedinstvenog tržišta i Europski svemirski program.

Programi pod ovim naslovom koji dobivaju doprinose iz instrumenta NGEU (vanjski namjenski prihodi): Obzor Europa i Fond InvestEU.

Naslov 2 – Održivi rast: prirodni resursi

Ovaj je naslov podijeljen na dva podnaslova: Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija (2a) te Otpornost i vrijednosti (2b).

Potrošnjom sredstava u sklopu ovog naslova namjeravaju se ojačati otpornost i kohezija među državama članicama EU-a. Financiranjem se pomaže u smanjivanju razlika unutar regija EU-a i među njima te unutar država članica i među njima te u promicanju održivog teritorijalnog razvoja (Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski socijalni fond plus). Isto se tako podupire solidarnost i suradnja u pripravnosti te odgovor na katastrofe u Uniji (Mehanizam Unije za civilnu zaštitu i rescEU). Osim toga, programima pod tim naslovom nastoji se Uniju učiniti otpornijom na sadašnje i buduće izazove ulaganjem u zelenu i digitalnu tranziciju, mlade (Erasmus), zdravlje (EU4Health) te mjere za zaštitu vrijednosti Unije (Fond za pravosuđe, prava i vrijednosti) i promicanje kulturne raznolikosti (Kreativna Europa).

Ovaj naslov obuhvaća Mehanizam za oporavak i otpornost, za čije je financiranje iskorištena većina sredstava osiguranih u okviru NGEU-a u razdoblju 2021.–2023. Drugi programi pod ovim naslovom koji dobivaju doprinose iz instrumenta NGEU (vanjski namjenski prihodi): REACT-EU, Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (rescEU).

u milijunima EUR

Program VFO-a

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Preuzete obveze

Odobrena sredstva za plaćanje

Izvršena plaćanja

Nepodmirene obveze na kraju 2021.

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

31 458

24 038

6 058

4 926

19 112

Europski socijalni fond (ESF)

19 161

15 435

2 267

2 081

13 354

Ukupan iznos paketa REACT-EU

50 620

39 473

8 325

7 007

32 466

Naslov 3. – Prirodni resursi i okoliš

Rashodi pod ovim naslovom ulaganja su u održivu poljoprivredu (zajednička poljoprivredna politika), u ribarstvenu i pomorsku politiku (Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu) te u programe posvećene zaštiti okoliša i djelovanju u području klime (program LIFE, Fond za pravednu tranziciju).

Programi pod ovim naslovom koji dobivaju doprinose iz instrumenta NGEU (vanjski namjenski prihodi): ruralni razvoj, Fond za pravednu tranziciju.

Naslov 4. – Migracije i upravljanje granicama

Programi (Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za integrirano upravljanje granicama) i decentralizirane agencije (kao što su Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) i Agencija Europske unije za azil) koji se financiraju pod ovim naslovom nastoje prevladati izazove povezane s migracijama i upravljanjem vanjskim granicama EU-a te zaštitom sustava azila u Uniji.

Naslov 5. – Sigurnost i obrana

Ovaj naslov odražava povećanje potrebe za suradnjom na razini Unije kad je riječ o uklanjanju sigurnosnih prijetnji i povećanju njezine strateške autonomije. Uključuje programe čija je uloga poboljšati zaštitu i sigurnost europskih građana (Fond za unutarnju sigurnost), ojačati europske obrambene kapacitete (Europski fond za obranu) i osigurati alate potrebne kako bi se odgovorilo na unutarnje i vanjske sigurnosne prijetnje.

Naslov 6. – Susjedstvo i svijet

Programima pod ovim naslovom jača se socioekonomski učinak Unije u njezinu susjedstvu, u zemljama u razvoju te u ostatku svijeta. U okviru novog Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa spaja se nekoliko prijašnjih instrumenata EU-a za vanjsko financiranje, uključujući suradnju s afričkim, karipskim i pacifičkim državama (AKP) koje su se prethodno financirale iz Europskog razvojnog fonda. Naslov obuhvaća i pomoć za zemlje koje se pripremaju za pristup EU-u (pretpristupna pomoć) i Unijin program humanitarne pomoći.

Naslov 7. – Europska javna uprava

Ovim su naslovom obuhvaćeni administrativni rashodi svih institucija, mirovine i Europske škole.

Naslov 9 – Posebni instrumenti

Mehanizmi fleksibilnosti u proračunu Unije omogućuju Uniji da mobilizira potrebna financijska sredstva kako bi reagirala na nepredviđene događaje, kao što su krize i hitne situacije. U godišnjoj proračunskoj nomenklaturi i izvršenju utvrđuju se pod „naslovom 9.”, iako se financijska sredstva mogu osigurati i iznad gornjih granica za rashode VFO-a. Opseg, financijska sredstva koja su im dodijeljena i načini funkcioniranja tih instrumenata definirani su u Uredbi o VFO-u i Međuinstitucijskom sporazumu. Njima se osigurava i da je namjena proračunskih sredstva usklađena s razvojem prioriteta tako da se svaki euro potroši ondje gdje je najpotrebniji.

3.3.   DETALJNO RAŠČLANJIVANJE NASLOVA VFO-a (PROGRAMI)

Naslovi VFO-a raščlanjuju se u detaljnije podnaslove koji odgovaraju glavnim programima potrošnje (npr. Obzor 2020., Erasmus+ itd.). Temeljne pravne osnove za izvršenje proračuna donose se na razini tih programa. Programi su temelj za izvještavanje o izvršenju i rezultatima koji se najčešće koristi. Tablice po programima uvrštene su u izvještaje o izvršenju proračuna (vidjeti tablice od 6.7. do 6.12. u nastavku).

3.4.   NextGenerationEU

S proračunom od 421,1 milijarde EUR za bespovratnu pomoć (bespovratna sredstva), NGEU ima velik utjecaj na ukupne proračune EU-a za razdoblje 2021.–2026. te na njihovo izvršenje. Taj je iznos 2021. u potpunosti uvršten kao iznos namjenskih prihoda. Sve obveze za bespovratnu pomoć bit će unesene do 31. prosinca 2023. i plaćene do 31. prosinca 2026. u skladu s člankom 3. stavcima 4. i 9. Uredbe o uspostavi instrumenta EURI (54).

Za sveobuhvatni pregled aktivnosti NGEU-a, vidjeti odjeljke 2.2. i 2.3. Financijskih postignuća godine.

3.5.   GODIŠNJI PRORAČUN

Postupak donošenja proračuna utvrđen je u članku 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. U sljedećem grafikonu prikazani su rokovi i koraci u donošenju proračuna.

Image 13

Struktura proračuna za Komisiju sastoji se od odobrenih sredstava za administraciju i za poslovanje. Ostale institucije imaju samo odobrena sredstva za administraciju. Osim toga, u proračunu se razlikuju dvije vrste odobrenih sredstava: nediferencirana i diferencirana. Nediferencirana odobrena sredstva upotrebljavaju se za financiranje djelovanja na godišnjoj osnovi (u skladu s načelom jedne godine). Diferencirana odobrena sredstva upotrebljavaju se za usklađivanje načela jedne godine s potrebom upravljanja višegodišnjim djelovanjima. Diferencirana odobrena sredstva dijele se na odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje:

—

odobrena sredstva za preuzimanje obveza: njima je obuhvaćen ukupan trošak pravnih obveza preuzetih za tekuću financijsku godinu za djelovanja koja se protežu na više godina. No proračunske obveze za djelovanja koja traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti u više godišnjih obroka tijekom nekoliko godina ako je to predviđeno temeljnim aktom,

—

odobrena sredstva za plaćanje: njima su obuhvaćeni rashodi za obveze preuzete za tekuću financijsku godinu i/ili prethodne financijske godine.

U računovodstvenoj dokumentaciji postoje dvije glavne vrste financijskih sredstava:

—

završna odobrena proračunska sredstva i

—

dodatna odobrena sredstva koja sadržavaju:

—

prijenose iz prethodne godine (u skladu s Financijskom uredbom u ograničenom broju slučajeva dopušten je prijenos nepotrošenih iznosa iz prethodne godine u tekuću godinu) i

—

namjenske prihode od naknada, doprinose trećih strana/zemalja za programe EU-a i poslova koji u korist trećih strana, koji se dodjeljuju izravno u odgovarajuće proračunske linije rashoda i čine treći stup financiranja.

Sve te vrste financijskih sredstava zajedno čine raspoloživa odobrena sredstva.

3.6.   PRIHODI

3.6.1.   Prihodi od vlastitih sredstava

Većina prihoda proizlazi iz vlastitih sredstava, koja se sastoje od sljedećih kategorija:

1.

tradicionalna vlastita sredstva (TVS): činila su otprilike 12 % prihoda od vlastitih sredstava 2021.;

2.

sredstva na temelju poreza na dodanu vrijednost (PDV): činila su otprilike 11 % prihoda od vlastitih sredstava 2021.;

3.

sredstva koja se temelje na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu: činila su otprilike 4 % prihoda od vlastitih sredstava 2021.;

4.

sredstva na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND): činila su otprilike 73 % prihoda od vlastitih sredstava 2021.

Odlukom Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava EU-a (Odluka o vlastitim sredstvima iz 2020.) utvrđuju se kategorije vlastitih sredstava i metode njihova izračuna. Ta je odluka stupila na snagu 1. lipnja 2021. te se primjenjuje retroaktivno od 1. siječnja 2021.

Odlukom o vlastitim resursima iz 2020. propisuje se da ukupan iznos vlastitih sredstava dodijeljenih Uniji za godišnja odobrena sredstva za plaćanja ne smije prijeći 1,40 % ukupnog BND-a svih država članica. Osim toga, odlukom se Komisiju iznimno ovlašćuje da u ime Unije može privremeno posuditi do 750 milijardi EUR u cijenama iz 2018. na tržištima kapitala, za ublažavanje posljedica pandemije bolesti COVID-19 s pomoću instrumenta za oporavak NextGenerationEU. Gornja granica za vlastita sredstva za odobrena sredstva za plaćanje privremeno će se povećati za 0,6 postotnih bodova kako bi se pokrile sve obveze koje proizlaze iz te posudbe.

Od 2021. ostali prihodi proračuna Unije uključuju financijske doprinose Ujedinjene Kraljevine za pokrivanje njezinih obveza prema Uniji i obveza Unije prema Ujedinjenoj Kraljevini koje proizlaze iz razdoblja 2014.–2020.

3.6.2.   Tradicionalna vlastita sredstva (TVS)

Tradicionalna vlastita sredstva sastoje se od carina koje se naplaćuju za uvoz iz trećih zemalja, a naplaćuju ih države članice u ime EU-a. Međutim, države članice zadržavaju 25 % tog iznosa za pokrivanje troškova naplate. Svi iznosi tradicionalnih vlastitih sredstava za koja su dodijeljena prava moraju se knjižiti na jednom od računa nadležnih tijela:

—

na redovnim računima iz članka 6. stavka 3. Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014: svi vraćeni iznosi ili iznosi za koje je preuzeto jamstvo,

—

na zasebnim računima predviđenima istim člankom: svi iznosi koji još nisu vraćeni i/ili za koje nije preuzeto jamstvo; na ovaj račun mogu se knjižiti i iznosi za koje je dano jamstvo, ali su osporeni.

Država članica mora knjižiti tradicionalna vlastita sredstva na račun Komisije otvoren pri njezinoj riznici ili nacionalnoj središnjoj banci najkasnije prvog radnog dana nakon 19. dana drugog mjeseca nakon mjeseca u kojem je pravo dodijeljeno (ili ostvareno u slučaju zasebnog računa).

3.6.3.   Porez na dodanu vrijednost (PDV)

Vlastita sredstva na temelju PDV-a izračunavaju se na temelju osnovica PDV-a država članica koje su u tu svrhu usklađene s pravilima EU-a. Jedinstvena stopa zahtjeva za uplatu od 0,30 % primjenjuje se na ukupan iznos prihoda od PDV-a naplaćenih za sve oporezive isporuke države članice podijeljeno s ponderiranom prosječnom stopom PDV-a. Osnovica PDV-a iznosi 50 % BND-a države članice.

3.6.4.   Nereciklirani plastični ambalažni otpad

Jedinstvena stopa zahtjeva za uplatu od 0,80 EUR po kilogramu primjenjuje se na težinu nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada nastalog u svakoj državi članici. Nereciklirani plastični ambalažni otpad u određenoj godini izračunava se kao razlika između plastičnog ambalažnog otpada koji je nastao i plastičnog ambalažnog otpada koji je recikliran u toj godini u određenoj državi članici. Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Italija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Slovačka imaju pravo na posebno smanjenje godišnjih paušalnih iznosa njihovih doprinosa iz vlastitih sredstava koja se temelje na plastičnom otpadu.

3.6.5.   Bruto nacionalni dohodak (BND)

Sredstva na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND) upotrebljavaju se za financiranje dijela proračuna koji se ne financira ostalim izvorima prihoda. Na BND svake države članice primjenjuje se jedinstveni postotak koji se utvrđuje u skladu s pravilima EU-a.

Vlastita sredstva na temelju PDV-a i BND-a utvrđuju se na temelju procjena relevantnih osnovica pri izradi nacrta proračuna. Te se procjene naknadno revidiraju i ažuriraju tijekom predmetne proračunske godine u izmjeni proračuna. Komisija od država članica zahtijeva da podmire razlike između iznosa koje moraju platiti na temelju stvarnih osnovica i stvarno plaćenih iznosa na temelju (revidiranih) procjena, bile one pozitivne ili negativne, na prvi radni dan lipnja godine koja slijedi nakon predmetne proračunske godine. Tijekom naredne četiri godine stvarne osnovice PDV-a i BND-a mogu se još uvijek korigirati, osim ako je izdvojena rezervacija. Te rezervacije predstavljaju potencijalna potraživanja od država članica čiji su iznosi nepoznati jer se njihov financijski učinak ne može točno procijeniti. Kad se točan iznos može odrediti, aktiviraju se zahtjevi za uplatu odgovarajućih sredstava na temelju PDV-a i BND-a u vezi sa saldima PDV-a ili BND-a ili na temelju pojedinačnih zahtjeva za uplatu sredstava.

3.6.6.   Bruto smanjenje

U razdoblju 2021.–2027. bruto smanjenje godišnjih doprinosa na temelju BND-a primjenjivat će se na Austriju u iznosu od 565 milijuna EUR, na Dansku u iznosu od 377 milijuna EUR, na Njemačku u iznosu od 3 671 milijuna EUR, na Nizozemsku u iznosu od 1 921 milijuna EUR te na Švedsku u iznosu od 1 069 milijuna EUR. Ta se bruto smanjenja mjere u cijenama iz 2020., a financiraju ih sve države članice.

3.7.   USKLAĐENJE POSLOVNOG REZULTATA S PRORAČUNSKIM REZULTATOM

u milijunima EUR

 

2021.

2020.

POSLOVNI REZULTAT GODINE

(42 100 )

57 416

Prihodi

 

 

Prava dodijeljena u tekućoj godini koja još nisu naplaćena

(7 068 )

(1 295 )

Prava dodijeljena u prethodnim godinama i naplaćena u tekućoj godini

64 356

3 886

Obračunati prihodi (neto)

(5 434 )

(48 762 )

 

51 854

(46 171 )

Rashodi

 

 

Obračunati rashodi (neto)

53 108

8 258

Rashodi iz prethodne godine plaćeni u tekućoj godini

(1 046 )

(457)

Pretfinanciranje s neto učinkom

(47 608 )

(17 547 )

Odobrena sredstva za plaćanje prenesena u sljedeću godinu

(4 449 )

(2 268 )

Plaćanja na temelju prijenosa i poništenja neiskorištenih odobrenih sredstava za plaćanje

(4 047 )

3 248

Promjene rezervacija

1 032

3 873

ostalo

(3 577 )

(4 441 )

 

(6 587 )

(9 334 )

Poslovni rezultat agencija i EZUČ-a u likvidaciji

61

(142)

PRORAČUNSKI REZULTAT GODINE

3 230

1 768

U skladu s Financijskom uredbom, poslovni rezultat godine izračunava se na temelju načela računovodstva nastanka poslovnih događaja i računovodstvenih pravila Unije, a proračunski rezultat na temelju na izmijenjenih pravila računovodstva novčane osnove. Budući da poslovni rezultat i proračunski rezultat obuhvaćaju iste temeljne transakcije – iznimka su drugi (neproračunski) izvori prihoda i rashoda agencija i EZUČ-a u likvidaciji koji su uključeni samo u poslovni rezultat, usklađivanje poslovnog rezultata s proračunskim rezultatom za tu godinu služi kao korisna provjera usklađenosti.

Usklađene stavke – prihodi

Stvarni proračunski prihodi za financijsku godinu odgovaraju prihodima naplaćenima od dodijeljenih prava utvrđenih tijekom godine i iznosima naplaćenima od dodijeljenih prava utvrđenih u prethodnim godinama. Stoga u svrhu usklađenja od poslovnog rezultata treba oduzeti dodijeljena prava utvrđena tijekom tekuće godine koja još nisu naplaćena jer nisu dio proračunskih prihoda. S druge strane, u svrhu usklađenja poslovnom rezultatu treba dodati prava dodijeljena u prethodnim godinama i naplaćena u tekućoj godini.

Obračunani prihodi uglavnom se sastoje od obračunanih prihoda koji se odnose na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a, financijske ispravke, vlastita sredstva, kamate i dividende. U obzir se uzima samo neto učinak, tj. obračunati prihodi za tekuću godinu umanjeni za poništene prihode obračunate prethodne godine.

Usklađene stavke – rashodi

Obračunati rashodi uglavnom su iznosi vremenskih razgraničenja obračunatih za potrebe zaključenja poslovnih knjiga na kraju godine, tj. prihvatljivi rashodi korisnika sredstava EU-a koji Komisiji još nisu prijavljeni. U obzir se uzima samo neto učinak, tj. obračunati rashodi za tekuću godinu umanjeni za poništene rashode obračunate prethodne godine. Plaćanja izvršena u tekućoj godini koja se odnose na račune knjižene prethodnih godina dio su proračunskih rashoda tekuće godine i stoga se moraju dodati poslovnom rezultatu u svrhu usklađenja.

Neto učinak pretfinanciranja kombinacija je 1. novih iznosa pretfinanciranja plaćenih u tekućoj godini koji se priznaju kao proračunski rashodi godine i 2. poravnanja pretfinanciranja prihvaćenim prihvatljivim troškovima tijekom tekuće godine. Potonji predstavljaju rashod u smislu računovodstva na temelju nastanka poslovnih događaja, ali ne i u smislu proračunskog računovodstva jer se plaćanje početnog iznosa pretfinanciranja već uzelo u obzir kao proračunski rashod u trenutku njegova plaćanja.

Kao i u slučaju plaćanja izvršenih na temelju odobrenih sredstava za plaćanje za određenu godinu, pri izračunu proračunskog rezultata za tu godinu treba uzeti u obzir i odobrena sredstva za tu godinu koja se prenose u narednu godinu (u skladu s člankom 1. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 608/2014). Isto se primjenjuje i na proračunska plaćanja izvršena u tekućoj godini na temelju prijenosa sredstava iz prethodnih godina i poništenja neiskorištenih odobrenih sredstava za plaćanje.

Promjene rezervacija odnose se na procjene iz financijskih izvještaja na kraju godine (uglavnom primanja zaposlenika) koje ne utječu na proračunsko računovodstvo. Ostali usklađeni iznosi uključuju različite elemente poput amortizacije imovine, stjecanja imovine, kapitalna plaćanja najmova i financijskih udjela koji se različito obračunavaju na temelju proračunskog računovodstva i računovodstva na temelju nastanka poslovnih događaja različiti.

Usklađena stavka – poslovni rezultat agencija i EZUČ-a u likvidaciji

Proračunski rezultat godine nekonsolidirane je vrijednosti i ne uključuje ostale (neproračunske) izvore prihoda i rashoda konsolidiranih agencija i EZUČ-a u likvidaciji. (vidjeti bilješku 6.). Radi usklađenja poslovnog rezultata godine – konsolidiranog iznosa koji uključuje te iznose – s proračunskim rezultatom godine, ukupni konsolidirani poslovni rezultat godine agencija i EZUČ-a u likvidaciji iskazan je kao usklađena stavka.

4.   IZVRŠENJE PRORAČUNA EU-a ZA 2021.

Za objašnjenja o izvršenju proračuna za 2021. za prihode i rashode, nepodmirene obveze i proračunski rezultat vidjeti odjeljak 4. „Sažetak izvršenja proračuna” u Financijskim postignućima godine.

5.   IZVRŠENJE PRORAČUNSKIH PRIHODA EU-a

5.1.   SAŽETAK IZVRŠENJA PRORAČUNSKIH PRIHODA EU-a

u milijunima EUR

Naslov

Proračunski prihodi

Dodijeljena prava

Prihodi

Primici kao % proračuna

Nepod- mireno

Doneseni početni proračun

Doneseni konačni proračun

Tekuća godina

Preneseno

Ukupno

Od prava u tekućoj godini

Od prenesenih prava

Ukupno

1

2

3

4

5=3+4

6

7

8=6+7

9=8/2

10=5-8

1

Vlastita sredstva

156 867

156 993

158 629

2 241

160 869

158 624

8

158 632

101 %

2 237

 

11 – Pristojbe na šećer

0

0

1

—

1

1

—

1

—

(0)

 

12 – Carine

17 606

17 348

19 033

2 241

21 274

19 028

8

19 037

110 %

2 237

 

13 – PDV

17 967

17 941

17 934

—

17 934

17 934

—

17 934

100 %

—

 

14 – BND

121 294

115 858

115 819

—

115 819

115 819

—

115 819

100 %

—

 

16 – Smanjenje doprinosa koji se temelje na BND-u odobrenih određenim državama članicama

0

—

11

—

11

11

—

11

—

—

 

17 – Plastični ambalažni otpad

0

5 847

5 831

—

5 831

5 831

—

5 831

100 %

—

2

Viškovi, salda i usklađenja

0

1 769

1 772

7

1 779

1 772

—

1 772

100 %

7

3

Administrativni prihodi

1 726

1 726

2 254

52

2 306

2 195

35

2 230

129 %

76

4

Financijski prihodi, zatezne kamate i novčane kazne

119

515

2 082

16 412

18 494

1 060

573

1 633

317 %

16 861

5

Proračunska jamstva, operacije uzimanja i davanja zajmova

0

0

55 501

—

55 501

55 501

—

55 501

—

—

6

Prihodi, doprinosi i povrati koji se odnose na politike Unije

7 348

7 008

25 403

711

26 114

19 359

468

19 827

283 %

6 287

Ukupno

166 060

168 011

245 641

19 422

265 063

238 511

1 085

239 596

143 %

25 467

6.   IZVRŠENJE PRORAČUNSKIH RASHODA EU-a

6.1.   VFO: RAŠČLAMBA I PROMJENE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE

u milijunima EUR

Naslov VFO-a

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Odobrena sredstva za plaćanje

Proračunska odobrena sredstva

Dodatna odobrena sredstva

Ukupna raspoloživa odobrena sredstva

Proračunska odobrena sredstva

Dodatna odobrena sredstva

Ukupna raspoloživa odobrena sredstva

Doneseni početni proračun

Izmjene proračuna i prijenosi

Doneseni konačni proračun

Prijenosi

Namjenski prihodi

Doneseni početni proračun

Izmjene proračuna i prijenosi

Doneseni konačni proračun

Prijenosi

Namjenski prihodi

 

1

2

3=1+2

4

5

6=3+ 4+5

7

8

9=7+8

10

11

12=9+ 10+11

1

Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

20 817

1

20 817

33

14 110

34 960

17 192

(521)

16 670

137

5 671

22 478

2

Kohezija, otpornost i vrijednosti

52 862

358

53 219

9

399 098

452 326

66 154

1 460

67 614

426

63 375

131 414

 

2a Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

48 191

0

48 191

8

58 215

106 413

61 868

1 987

63 855

13

15 760

79 628

 

2b Otpornost i vrijednosti

4 671

358

5 029

1

340 883

345 913

4 286

(527)

3 758

413

47 615

51 787

3

Prirodni resursi i okoliš

58 569

5

58 574

475

20 328

79 377

56 804

(783)

56 021

499

1 790

58 310

 

od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja

40 368

4

40 371

475

672

41 518

40 354

(51)

40 303

493

672

41 467

4

Migracije i upravljanje granicama

2 279

24

2 303

—

65

2 368

2 686

(167)

2 519

4

210

2 734

5

Sigurnost i obrana

1 709

(3)

1 706

—

35

1 741

671

43

714

0

12

726

6

Susjedstvo i svijet

16 097

934

17 031

—

443

17 474

10 811

644

11 455

37

766

12 258

7

Europska javna uprava

10 448

(5)

10 443

85

876

11 404

10 450

(5)

10 444

1 045

879

12 368

 

od čega: administrativni rashodi institucija

4 313

(6)

4 307

85

488

4 879

4 313

(6)

4 307

695

489

5 492

O

Izvan VFO-a

—

—

—

—

3 922

3 922

—

—

—

—

3 931

3 931

S

Mehanizmi solidarnosti u Uniji i izvan Unije (posebni instrumenti)

1 471

1 269

2 739

—

20

2 759

1 293

1 280

2 574

0

20

2 593

Ukupno

164 251

2 582

166 833

602

438 896

606 331

166 060

1 951

168 011

2 149

76 653

246 812

6.2.   VFO: IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA

u milijunima EUR

Naslov VFO-a

Ukupna raspoloživa odobrena sredstva

Preuzete obveze

Odobrena sredstva prenesena u 2022.

Odobrena sredstva koja će se poništiti

iz donesenog konačnog proračuna

iz prijenosâ

iz namjenskih prihoda

Ukupno

%

iz donesenog konačnog proračuna

iz namjenskih prihoda

Ukupno

iz donesenog konačnog proračuna

iz prijenosâ

iz namjenskih prihoda

Ukupno

1

2

3

4

5=2+3 +4

6=5/1

7

8

9=7+8

10

11

12

13=10+ 11+12

1

Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

34 960

20 700

33

4 950

25 683

73 %

113

9 160

9 273

4

—

1

4

2

Kohezija, otpornost i vrijednosti

452 326

6 760

9

145 178

151 947

34 %

0

253 653

253 653

46 460

—

267

46 726

 

2a Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

106 413

1 751

8

46 709

48 468

46 %

—

11 240

11 240

46 439

—

265

46 705

 

2b Otpornost i vrijednosti

345 913

5 009

1

98 469

103 479

30 %

0

242 413

242 413

20

—

1

22

3

Prirodni resursi i okoliš

79 377

56 094

470

3 160

59 723

75 %

686

16 779

17 466

1 794

5

389

2 188

 

od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja

41 518

39 679

470

669

40 818

98 %

686

2

689

6

5

0

11

4

Migracije i upravljanje granicama

2 368

1 626

—

19

1 644

69 %

—

47

47

677

—

0

677

5

Sigurnost i obrana

1 741

1 597

—

28

1 625

93 %

—

7

7

109

—

0

109

6

Susjedstvo i svijet

17 474

15 130

—

242

15 372

88 %

1 900

200

2 100

2

—

1

2

7

Europska javna uprava

11 404

10 286

85

559

10 930

96 %

22

315

337

135

—

2

137

 

od čega: administrativni rashodi institucija

4 879

4 171

85

335

4 590

94 %

22

153

175

114

—

1

115

O

Izvan VFO-a

3 922

—

—

199

199

5 %

—

3 723

3 723

—

—

—

—

S

Mehanizmi solidarnosti u Uniji i izvan Unije (posebni instrumenti)

2 759

1 223

—

—

1 223

44 %

1 343

7

1 350

173

—

13

186

Ukupno

606 331

113 415

596

154 334

268 345

44 %

4 065

283 891

287 956

49 354

5

671

50 030

6.3.   VFO: IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE

u milijunima EUR

Naslov VFO-a

Ukupna raspoloživa odobrena sredstva

Izvršena plaćanja

Odobrena sredstva prenesena u 2022.

Odobrena sredstva koja će se poništiti

iz donesenog konačnog proračuna

iz prijenosâ

iz namjenskih prihoda

Ukupno

%

iz donesenog konačnog proračuna

iz namjenskih prihoda

Ukupno

iz donesenog konačnog proračuna

iz prijenosâ

iz namjenskih prihoda

Ukupno

1

2

3

4

5=2+ 3+4

6=5/1

7

8

9=7+8

10

11

12

13=10+ 11+12

1

Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

22 478

16 495

115

1 922

18 532

82 %

151

3 744

3 895

25

22

5

51

2

Kohezija, otpornost i vrijednosti

131 414

67 577

239

58 639

126 454

96 %

27

4 733

4 760

10

187

3

200

 

2a Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

79 628

63 849

11

11 731

75 591

95 %

3

4 029

4 032

3

2

0

5

 

2b Otpornost i vrijednosti

51 787

3 728

228

46 908

50 863

98 %

24

704

728

7

185

3

195

3

Prirodni resursi i okoliš

58 310

55 312

492

1 027

56 831

97 %

693

762

1 455

17

7

0

24

 

od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja

41 467

39 605

486

669

40 760

98 %

687

2

689

11

7

0

18

4

Migracije i upravljanje granicama

2 734

2 515

3

29

2 547

93 %

3

181

184

2

1

0

3

5

Sigurnost i obrana

726

703

0

4

708

97 %

5

7

12

6

0

0

6

6

Susjedstvo i svijet

12 258

10 443

34

458

10 935

89 %

1 008

308

1 317

3

3

0

6

7

Europska javna uprava

12 368

9 316

938

452

10 705

87 %

991

422

1 412

138

108

5

251

 

od čega: administrativni rashodi institucija

5 492

3 537

618

281

4 436

81 %

653

205

858

117

77

3

198

O

Izvan VFO-a

3 931

—

—

61

61

2 %

—

3 870

3 870

—

—

—

—

S

Mehanizmi solidarnosti u Uniji i izvan Unije (posebni instrumenti)

2 593

1 208

0

14

1 223

47 %

1 365

5

1 371

—

—

—

—

Ukupno

246 812

163 568

1 821

62 607

227 996

92 %

4 244

14 032

18 275

199

327

14

541

6.4.   VFO: PROMJENE NEPODMIRNIH OBVEZA (RAL)

u milijunima EUR

Naslov VFO-a

Nepodmirene obveze na kraju prethodne godine

Obveze u tekućoj godini

Ukupne obveze na kraju godine

Obveze prenesene iz prethodne godine

Opozvane obveze/ Revalorizacije/ Poništenja

Plaćanja

Nepodmirene obveze na kraju godine

Obveze preuzete tijekom godine

Plaćanja

Poništenje preuzetih obveza koje se ne mogu prenijeti

Nepodmirene obveze na kraju godine

1

2

3

4=1+2+3

5

6

7

8=5+6+7

9=4+8

1

Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

42 361

(777)

(13 632 )

27 951

25 683

(4 900 )

(17)

20 766

48 717

2

Kohezija, otpornost i vrijednosti

183 747

(205)

(69 986 )

113 555

151 947

(56 468 )

(1)

95 478

209 033

 

2a Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

180 084

(123)

(68 428 )

111 534

48 468

(7 163 )

(0)

41 305

152 839

 

2b Otpornost i vrijednosti

3 662

(82)

(1 559 )

2 021

103 479

(49 305 )

(0)

54 174

56 195

3

Prirodni resursi i okoliš

40 860

(61)

(15 269 )

25 530

59 723

(41 562 )

(0)

18 161

43 691

 

od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja

286

(10)

(76)

200

40 818

(40 685 )

—

133

333

4

Migracije i upravljanje granicama

4 950

(68)

(1 804 )

3 078

1 644

(743)

—

901

3 980

5

Sigurnost i obrana

1 503

(23)

(498)

981

1 625

(209)

(0)

1 415

2 397

6

Susjedstvo i svijet

28 785

(687)

(7 821 )

20 278

15 372

(3 115 )

(0)

12 257

32 535

7

Europska javna uprava

981

(124)

(857)

0

10 930

(9 848 )

(6)

1 075

1 076

 

od čega: administrativni rashodi institucija

627

(92)

(535)

—

4 590

(3 901 )

(6)

684

684

O

Izvan VFO-a

11

(2)

(3)

6

199

(58)

—

140

147

S

Mehanizmi solidarnosti u Uniji i izvan Unije (posebni instrumenti)

0

—

(0)

—

1 223

(1 223 )

—

—

—

Ukupno

303 197

(1 946 )

(109 870 )

191 381

268 345

(118 126 )

(24)

150 194

341 575

6.5.   VFO: NEPODMIRNE OBVEZE PO GODINI NASTANKA

u milijunima EUR

 

< 2015.

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

2021.

Ukupno

1

Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

579

497

1 020

2 025

3 632

8 014

11 812

21 138

48 717

2

Kohezija, otpornost i vrijednosti

2 546

404

911

8 637

16 907

33 036

51 058

95 534

209 033

3

Prirodni resursi i okoliš

328

1 222

1 128

1 065

2 486

7 231

12 071

18 161

43 691

4

Migracije i upravljanje granicama

17

2

66

195

517

865

1 414

904

3 980

5

Sigurnost i obrana

37

4

47

129

159

241

364

1 415

2 397

6

Susjedstvo i svijet

1 258

642

1 185

2 139

3 458

5 493

6 041

12 319

32 535

7

Europska javna uprava

—

—

—

0

—

0

0

1 075

1 076

O

Izvan VFO-a

—

—

—

—

—

1

6

140

147

S

Mehanizmi solidarnosti u Uniji i izvan Unije (posebni instrumenti)

—

—

—

—

—

—

—

—

—

Ukupno

4 765

2 771

4 357

14 190

27 158

54 881

82 766

150 687

341 575

Zbog nove je Komisije bila potrebna unutarnja reorganizacija službi. Ponovna dodjela s time povezanih transakcija rezultirala je prijenosom neiskorištenog iznosa između godina. Ukupni iznos nepodmirenih obveza ostao je nepromijenjen.

6.6.   VFO: NEPODMIRENE PREUZETE OBVEZE PO VRSTI ODOBRENIH SREDSTAVA

u milijunima EUR

 

Iz proračunskih odobrenih sredstva

Iz odobrenih sredstva iz namjenskih prihoda

Ukupne nepodmirene obveze na kraju 2021.

Obveze prenesene iz 2020.

Usklađenja

Preuzete obveze

Izvršena plaćanja

Iznos za podmirenje

Obveze prenesene iz 2020.

Usklađenja

Preuzete obveze

Izvršena plaćanja

Iznos za podmirenje

1

2

3

4

5=1+2+3-4

6

7

8

9

10=6+7+8-9

11=5+10

1

Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

37 889

(580)

20 733

16 702

41 340

4 472

(215)

4 950

1 830

7 377

48 717

2

Kohezija, otpornost i vrijednosti

160 278

(198)

6 769

71 281

95 569

23 468

(8)

145 178

55 174

113 465

209 033

 

2a Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija

157 017

(123)

1 759

67 174

91 479

23 067

(0)

46 709

8 416

61 360

152 839

 

2b Otpornost i vrijednosti

3 261

(75)

5 009

4 106

4 090

401

(8)

98 469

46 757

52 105

56 195

3

Prirodni resursi i okoliš

40 438

(61)

56 563

56 086

40 854

423

(0)

3 160

745

2 837

43 691

 

od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja

286

(10)

40 149

40 091

333

—

—

669

669

—

333

4

Migracije i upravljanje granicama

4 679

(64)

1 626

2 480

3 760

271

(3)

19

67

219

3 980

5

Sigurnost i obrana

1 489

(22)

1 597

700

2 364

13

(1)

28

8

33

2 397

6

Susjedstvo i svijet

27 712

(670)

15 130

10 506

31 666

1 074

(17)

242

429

869

32 535

7

Europska javna uprava

901

(92)

10 371

10 215

964

80

(37)

559

490

111

1 076

 

od čega: administrativni rashodi institucija

591

(66)

4 256

4 155

626

36

(32)

335

281

57

684

O

Izvan VFO-a

 

 

—

—

—

11

(2)

199

61

147

147

S

Mehanizmi solidarnosti u Uniji i izvan Unije (posebni instrumenti)

0

—

1 223

1 223

—

 

 

 

 

 

—

Ukupno

273 386

(1 687 )

114 011

169 192

216 518

29 811

(283)

154 334

58 805

125 057

341 575

6.7.   DETALJNI PRIKAZ VFO-a: RAŠČLAMBA I PROMJENE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE

u milijunima EUR

Program

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Odobrena sredstva za plaćanje

Proračunska odobrena sredstva

Dodatna odobrena sredstva

Ukupna raspoloživa odobrena sredstva

Proračunska odobrena sredstva

Dodatna odobrena sredstva

Ukupna raspoloživa odobrena sredstva

Doneseni početni proračun

Izmjene proračuna i prijenosi

Doneseni konačni proračun

Prijenosi

Namjenski prihodi

Doneseni početni proračun

Izmjene proračuna i prijenosi

Doneseni konačni proračun

Prijenosi

Namjenski prihodi

1

2

3=1+2

4

5

6=3+ 4+5

7

8

9=7+8

10

11

12=9+ 10+11

1

Obzor Europa

11 507

1

11 508

20

6 750

18 278

9 835

(905)

8 930

81

3 926

12 937

 

Euratom

266

(1)

265

12

73

349

254

18

272

45

127

444

 

Termonuklearni eksperimentalni reaktor (ITER)

864

—

864

—

17

881

614

—

614

0

45

659

 

Ostala djelovanja

—

—

—

—

490

490

—

—

—

—

377

377

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

10

(0)

10

—

—

10

14

(2)

12

—

—

12

 

Fond InvestEU

654

3

657

—

6 511

7 168

1 081

(142)

939

—

724

1 662

 

Instrument za povezivanje Europe – promet

1 785

0

1 786

—

21

1 807

1 428

(49)

1 380

1

18

1 398

 

Instrument za povezivanje Europe – energetika

785

—

785

—

9

794

471

71

543

1

12

556

 

Instrument za povezivanje Europe – digitalni sektor

277

—

277

—

1

279

207

(50)

158

1

6

164

 

Digitalna Europa

1 130

1

1 130

—

31

1 161

159

(69)

90

0

4

94

 

Decentralizirane agencije

188

1

189

—

13

203

188

1

189

—

13

203

 

Ostala djelovanja

375

(3)

372

—

—

372

375

(3)

372

—

—

372

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

17

—

17

1

—

18

23

(6)

18

0

—

18

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

26

(1)

25

—

8

33

21

6

27

—

0

27

 

Jedinstveno tržište

575

8

583

—

44

627

547

(121)

427

4

57

488

 

Program EU-a za borbu protiv prijevara

24

—

24

—

1

25

24

(8)

16

—

1

17

 

Oporezivanje

36

(1)

35

—

1

36

33

3

36

0

3

38

 

Carine

127

(1)

126

—

4

130

86

6

93

0

8

100

 

Decentralizirane agencije

121

(3)

118

—

10

128

121

(3)

118

—

10

128

 

Ostala djelovanja

8

1

9

—

0

9

8

(1)

7

—

0

7

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

8

(3)

5

—

—

5

14

(5)

9

—

—

9

 

Europski svemirski program

1 997

(20)

1 977

—

125

2 102

1 652

728

2 379

4

339

2 722

 

Decentralizirane agencije

36

20

56

—

1

57

36

7

43

—

1

44

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

1

(1)

—

—

—

—

0

(0)

—

—

—

—

Ukupno za naslov 1: Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

20 817

1

20 817

33

14 110

34 960

17 192

(521)

16 670

137

5 671

22 478

2

Fond za regionalni razvoj (EFRR) (55)

29 240

(0)

29 240

—

35 562

64 803

33 871

3 505

37 376

5

10 076

47 457

 

Kohezijski fond

4 696

0

4 696

—

1 363

6 059

10 595

(2 097 )

8 498

2

1 351

9 852

 

Doprinos Kohezijskog fonda Instrumentu za povezivanje Europe – promet

1 442

—

1 442

—

12

1 455

1 250

(228)

1 022

—

13

1 035

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

0

0

4

(1)

3

—

0

3

 

Europski socijalni fond plus (ESF+) (55)

12 812

0

12 812

8

21 277

34 097

16 147

809

16 956

6

4 319

21 280

 

Potpora turskoj zajednici na Cipru

32

—

32

—

2

34

35

4

39

0

1

40

 

Europski oporavak i otpornost

116

—

116

—

337 969

338 086

109

(27)

82

1

46 386

46 469

 

Program „Periklo IV”

1

—

1

—

0

1

1

(0)

0

—

0

0

 

Oporavak EU-a

40

(35)

5

—

—

5

40

(35)

5

—

—

5

 

RescEU

90

92

183

—

2 085

2 267

194

(29)

165

17

23

204

 

EU za zdravlje

327

2

329

—

10

339

128

(68)

60

1

4

66

 

Instrument za hitnu potporu unutar Unije (ESI)

—

232

232

—

439

671

90

224

314

379

439

1 132

 

Decentralizirane agencije

258

67

324

—

18

343

248

68

316

—

18

334

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

2

1

3

—

—

3

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

11

—

11

—

1

13

10

(0)

10

—

2

12

 

Zapošljavanje i socijalne inovacije

102

0

103

—

12

114

85

(30)

55

1

13

69

 

Program Erasmus+

2 663

0

2 663

—

305

2 968

2 408

(419)

1 989

7

680

2 676

 

Europske snage solidarnosti (ESC)

136

—

136

—

12

147

127

(30)

96

2

17

115

 

Kreativna Europa

306

—

306

—

14

320

237

(104)

133

2

16

151

 

Pravosuđe

46

0

47

—

6

53

45

(10)

35

0

6

42

 

Prava i vrijednosti

97

2

99

—

2

101

88

(27)

60

1

2

63

 

Decentralizirane agencije

220

(1)

220

1

4

225

220

(17)

203

2

5

210

 

Ostala djelovanja

9

—

9

—

1

10

7

(1)

7

—

1

8

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

32

(2)

30

—

0

30

51

(23)

28

—

0

28

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

184

—

184

—

2

185

162

(4)

158

—

2

160

Ukupno za naslov 2: Kohezija, otpornost i vrijednosti

52 862

358

53 219

9

399 098

452 326

66 154

1 460

67 614

426

63 375

131 414

3

Jamstva u poljoprivredi

40 368

4

40 371

475

672

41 518

40 354

(51)

40 303

493

672

41 467

 

Ostali programi u okviru naslova „Prirodni resursi i okoliš”

75

(75)

—

—

—

—

72

(72)

—

—

—

—

 

Poljoprivredni fond za ruralni razvoj

15 345

(4)

15 341

—

8 492

23 833

15 022

(673)

14 349

2

817

15 168

 

Pomorstvo i ribarstvo

761

(2)

759

—

239

998

829

(134)

695

1

151

847

 

Ribarstvo (SFPA i RFMO)

74

78

152

—

—

152

73

77

150

—

—

150

 

Decentralizirane agencije

17

4

21

—

1

22

17

4

21

—

1

22

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

6

(3)

3

—

—

3

 

Zaštita okoliša i klimatska politika (LIFE)

739

0

739

—

3

742

371

72

443

4

2

449

 

Fond za pravednu tranziciju

1 137

(0)

1 137

—

10 868

12 005

0

1

1

—

94

96

 

Instrument za kreditiranje u okviru mehanizma za pravednu tranziciju

—

—

—

—

46

46

—

—

—

—

46

46

 

Decentralizirane agencije

51

(0)

50

—

7

57

51

(0)

50

—

7

57

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

4

(0)

4

—

—

4

9

(4)

5

—

—

5

Ukupno za naslov 3: Prirodni resursi i okoliš

58 569

5

58 574

475

20 328

79 377

56 804

(783)

56 021

499

1 790

58 310

4

Azil, migracije i integracija

873

22

895

—

8

903

1 301

(76)

1 225

2

9

1 236

 

Decentralizirane agencije

138

—

138

—

22

160

138

—

138

—

22

160

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

0

0

—

0

0

—

0

0

 

Upravljanje granicama (Fond za integrirano upravljanje granicama) – upravljanje granicama i vize

398

34

432

—

9

442

488

(86)

402

2

154

558

 

Upravljanje granicama (Fond za integrirano upravljanje granicama) – oprema za carinske provjere

135

—

135

—

—

135

33

(33)

0

—

—

0

 

Decentralizirane agencije

734

(32)

703

—

25

728

726

28

754

—

25

779

Ukupno za naslov 4: Migracije i upravljanje granicama

2 279

24

2 303

—

65

2 368

2 686

(167)

2 519

4

210

2 734

5

Fond za unutarnju sigurnost (ISF)

176

2

178

—

3

182

181

(15)

165

0

4

169

 

Razgradnja nuklearnih postrojenja

73

—

73

—

—

73

50

(4)

46

—

—

46

 

Nuklearna sigurnost i razgradnja nuklearnih postrojenja

69

—

69

—

1

70

78

3

81

—

1

82

 

Decentralizirane agencije

198

(5)

193

—

7

200

198

(5)

193

—

7

200

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

—

1

1

—

—

1

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

22

(1)

21

—

0

21

21

—

21

—

0

21

 

Europski fond za obranu (istraživački)

283

40

323

—

7

330

13

(12)

1

—

0

2

 

Europski fond za obranu (neistraživački)

662

(40)

623

—

17

639

109

90

199

0

0

199

 

Vojna mobilnost

227

—

227

—

—

227

17

(15)

2

—

—

2

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

5

0

5

—

0

5

Ukupno za naslov 5: Sigurnost i obrana

1 709

(3)

1 706

—

35

1 741

671

43

714

0

12

726

6

Susjedstvo, razvoj i međunarodna suradnja

12 071

340

12 411

—

216

12 627

6 514

167

6 681

24

234

6 939

 

Instrument za suradnju u području nuklearne sigurnosti

38

—

38

—

3

40

33

(16)

17

1

3

20

 

Humanitarna pomoć (HUMA)

1 503

665

2 168

—

39

2 207

1 900

507

2 407

5

61

2 473

 

Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP)

352

0

352

—

57

409

329

18

346

0

41

388

 

Prekomorske zemlje i područja (PZP)

67

—

67

—

—

67

33

(26)

8

—

—

8

 

Ostala djelovanja

72

(53)

19

—

0

19

42

(24)

17

—

0

17

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

0

(0)

—

—

0

0

0

2

2

—

0

2

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

93

(1)

92

—

1

94

78

(7)

71

—

1

72

 

Pretpristupna pomoć (IPA III)

1 901

(18)

1 884

—

127

2 011

1 882

22

1 905

7

427

2 338

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

Ukupno za naslov 6: Susjedstvo i svijet

16 097

934

17 031

—

443

17 474

10 811

644

11 455

37

766

12 258

7

Mirovine osoblja

2 179

—

2 179

—

—

2 179

2 179

—

2 179

—

—

2 179

 

(Mirovine bivših članova) Europski parlament

11

—

11

—

—

11

11

—

11

—

—

11

 

(Mirovine bivših članova) Europsko vijeće i Vijeće

1

0

1

—

—

1

1

0

1

—

—

1

 

(Mirovine bivših članova) Komisija

7

—

7

—

—

7

7

—

7

—

—

7

 

(Mirovine bivših članova) Sud

12

(1)

12

—

—

12

12

(1)

12

—

—

12

 

(Mirovine bivših članova) Europski revizorski sud

5

0

5

—

—

5

5

0

5

—

—

5

 

(Mirovine bivših članova) Europski ombudsman

0

—

0

—

—

0

0

—

0

—

—

0

 

(Mirovine bivših članova) Europski nadzornik za zaštitu podataka

0

0

0

—

—

0

0

0

0

—

—

0

 

Europske škole

197

—

197

—

20

216

197

—

197

1

20

217

 

Plaće za statutarno osoblje

2 509

(14)

2 495

—

67

2 561

2 509

(14)

2 495

0

67

2 561

 

Plaće za vanjsko osoblje

242

6

248

—

64

312

242

6

248

38

64

350

 

Članovi – plaće i naknade

15

—

15

—

0

15

15

—

15

0

0

15

 

Članovi – privremene naknade

3

—

3

—

—

3

3

—

3

—

—

3

 

Troškovi zapošljavanja

29

(3)

26

—

1

27

29

(3)

26

3

1

31

 

Prestanak zaposlenja

8

—

8

—

—

8

8

—

8

—

—

8

 

Troškovi osposobljavanja

18

(0)

17

—

5

23

18

(0)

17

11

5

34

 

Socijalna pitanja i mobilnost

22

2

24

—

28

52

22

2

24

12

29

64

 

Informacijska i komunikacijska tehnologija

242

55

298

—

84

381

242

55

298

142

84

523

 

Najam i kupnja

302

16

318

—

39

357

302

16

318

5

39

361

 

Povezani sa zgradama

100

(13)

86

—

28

114

100

(13)

86

51

28

165

 

Sigurnost

63

(0)

63

—

11

75

63

(0)

63

26

11

100

 

Službena putovanja i reprezentacija

61

(36)

25

—

3

28

61

(36)

25

7

3

35

 

Sastanci, odbori, konferencije

31

(25)

6

—

4

9

31

(25)

6

6

4

16

 

Službeni list

3

(0)

2

—

0

2

3

(0)

2

1

0

3

 

Publikacije

10

3

13

—

4

17

10

3

13

7

4

24

 

Pribavljanje informacija

4

(0)

4

—

0

4

4

(0)

4

1

0

5

 

Studije i istraživanja

4

2

6

—

0

6

4

2

6

11

0

17

 

Opća oprema, vozila, namještaj

11

13

24

—

8

32

11

13

24

16

8

48

 

Vanjske jezične usluge

28

(3)

24

—

17

41

28

(3)

24

3

17

44

 

Ostali administrativni rashodi

20

(2)

18

—

7

25

20

(2)

18

8

7

33

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

1

0

1

0

—

1

 

Administrativni rashodi drugih institucija

4 313

(6)

4 307

85

488

4 879

4 313

(6)

4 307

695

489

5 492

Ukupno za naslov 7: Europska javna uprava

10 448

(6)

10 443

85

876

11 404

10 450

(5)

10 444

1 045

879

12 368

O

Inovacijski fond (IF)

—

—

—

—

3 816

3 816

—

—

—

—

3 819

3 819

 

Ostala djelovanja

—

—

—

—

106

106

—

—

—

—

112

112

Ukupno naslov O: Izvan VFO-a

—

—

—

—

3 922

3 922

—

—

—

—

3 931

3 931

S

Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi (SEAR)

1 273

(429)

844

—

—

844

1 273

(408)

866

—

—

866

 

Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF)

197

—

197

—

20

217

20

(10)

10

0

20

30

 

Pričuva za prilagodbu Brexitu

—

1 698

1 698

—

—

1 698

—

1 698

1 698

—

—

1 698

Ukupno za naslov S: Mehanizmi solidarnosti u Uniji i izvan Unije (posebni instrumenti)

1 471

1 269

2 739

—

20

2 759

1 293

1 280

2 574

0

20

2 593

Ukupno

164 251

2 582

166 833

602

438 896

606 331

166 060

1 951

168 011

2 149

76 653

246 812

6.8.   DETALJNI PRIKAZ VFO-a: IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA

u milijunima EUR

Program

Ukupna raspoloživa odobrena sredstva

Preuzete obveze

Odobrena sredstva prenesena u 2022.

Odobrena sredstva koja će se poništiti

iz donesenog konačnog proračuna

iz prijenosâ

iz namjenskih prihoda

Ukupno

%

iz donesenog konačnog proračuna

iz namjenskih prihoda

Ukupno

iz donesenog konačnog proračuna

iz prijenosâ

iz namjenskih prihoda

Ukupno

1

2

3

4

5=2+3 +4

6=5/1

7

8

9=7+8

10

11

12

13=10+ 11+12

1

Obzor Europa

18 278

11 394

20

2 484

13 897

76 %

113

4 263

4 376

1

—

0

1

 

Euratom

349

265

12

11

288

82 %

—

61

61

0

—

0

0

 

Termonuklearni eksperimentalni reaktor (ITER)

881

864

—

1

865

98 %

—

16

16

0

—

—

0

 

Ostala djelovanja

490

—

—

82

82

17 %

—

408

408

—

—

0

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

10

10

—

—

10

100 %

—

—

—

—

—

—

—

 

Fond InvestEU

7 168

657

—

2 176

2 833

40 %

—

4 338

4 338

0

—

0

0

 

Instrument za povezivanje Europe – promet

1 807

1 786

—

20

1 806

100 %

—

1

1

0

—

(0)

0

 

Instrument za povezivanje Europe – energetika

794

784

—

5

789

99 %

—

4

4

1

—

—

1

 

Instrument za povezivanje Europe – digitalni sektor

279

277

—

0

277

100 %

—

1

1

0

—

—

0

 

Digitalna Europa

1 161

1 129

—

31

1 160

100 %

—

0

0

1

—

0

1

 

Decentralizirane agencije

203

189

—

8

197

97 %

—

5

5

—

—

—

—

 

Ostala djelovanja

372

372

—

—

372

100 %

—

—

—

—

—

—

—

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

18

17

1

—

18

100 %

—

—

—

0

—

—

0

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

33

25

—

6

31

96 %

—

1

1

—

—

(0)

(0)

 

Jedinstveno tržište

627

582

—

17

600

96 %

—

26

26

1

—

0

1

 

Program EU-a za borbu protiv prijevara

25

24

—

—

24

98 %

—

1

1

0

—

0

0

 

Oporezivanje

36

35

—

0

35

97 %

—

1

1

0

—

—

0

 

Carine

130

126

—

0

126

97 %

—

4

4

—

—

—

—

 

Decentralizirane agencije

128

118

—

5

123

96 %

—

5

5

0

—

—

0

 

Ostala djelovanja

9

9

—

0

9

100 %

—

0

0

0

—

—

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

5

5

—

—

5

100 %

—

—

—

0

—

—

0

 

Europski svemirski program

2 102

1 977

—

102

2 079

99 %

—

23

23

0

—

(0)

0

 

Decentralizirane agencije

57

56

—

1

57

100 %

—

0

0

—

—

—

—

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

Ukupno za naslov 1: Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

34 960

20 700

33

4 950

25 683

73 %

113

9 160

9 273

4

—

1

4

2

Fond za regionalni razvoj (EFRR) (56)

64 803

238

—

28 028

28 266

44 %

—

7 449

7 449

29 002

—

86

29 088

 

Kohezijski fond

6 059

16

—

1 307

1 323

22 %

—

44

44

4 679

—

12

4 691

 

Doprinos Kohezijskog fonda Instrumentu za povezivanje Europe – promet

1 455

1 442

—

0

1 442

99 %

—

12

12

0

—

—

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

0

—

—

—

—

—

—

0

0

—

—

0

0

 

Europski socijalni fond plus (ESF+) (56)

34 097

54

8

17 374

17 437

51 %

—

3 735

3 735

12 758

—

168

12 925

 

Potpora turskoj zajednici na Cipru

34

32

—

1

33

97 %

—

1

1

—

—

—

—

 

Europski oporavak i otpornost

338 086

116

—

98 034

98 150

29 %

—

239 935

239 935

0

—

—

0

 

Program „Periklo IV”

1

1

—

0

1

96 %

—

0

0

—

—

—

—

 

Oporavak EU-a

5

5

—

—

5

100 %

—

—

—

—

—

—

—

 

RescEU

2 267

183

—

153

336

15 %

0

1 932

1 932

0

—

0

0

 

EU za zdravlje

339

329

—

9

338

100 %

—

0

0

0

—

0

0

 

Instrument za hitnu potporu unutar Unije (ESI)

671

232

—

70

301

45 %

—

370

370

0

—

—

0

 

Decentralizirane agencije

343

324

—

10

335

98 %

—

8

8

—

—

—

—

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

13

11

—

1

12

94 %

—

—

—

1

—

0

1

 

Zapošljavanje i socijalne inovacije

114

89

—

6

95

83 %

—

6

6

14

—

0

14

 

Program Erasmus+

2 968

2 663

—

169

2 832

95 %

—

135

135

0

—

1

1

 

Europske snage solidarnosti (ESC)

147

136

—

0

136

92 %

—

11

11

0

—

0

0

 

Kreativna Europa

320

306

—

9

316

99 %

—

5

5

0

—

—

0

 

Pravosuđe

53

47

—

1

47

89 %

—

6

6

0

—

0

0

 

Prava i vrijednosti

101

99

—

1

100

99 %

—

1

1

0

—

—

0

 

Decentralizirane agencije

225

220

1

3

223

99 %

—

2

2

—

—

0

0

 

Ostala djelovanja

10

6

—

0

6

65 %

—

1

1

3

—

—

3

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

30

30

—

0

30

99 %

—

—

—

—

—

0

0

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

185

181

—

1

182

98 %

—

1

1

2

—

0

2

Ukupno za naslov 2: Kohezija, otpornost i vrijednosti

452 326

6 760

9

145 178

151 947

34 %

0

253 653

253 653

46 460

—

267

46 726

3

Jamstva u poljoprivredi

41 518

39 679

470

669

40 818

98 %

686

2

689

6

5

0

11

 

Ostali programi u okviru naslova „Prirodni resursi i okoliš”

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

Poljoprivredni fond za ruralni razvoj

23 833

15 339

—

2 366

17 705

74 %

—

5 866

5 866

2

—

260

262

 

Pomorstvo i ribarstvo

998

107

—

110

217

22 %

—

0

0

652

—

129

781

 

Ribarstvo (SFPA i RFMO)

152

152

—

—

152

100 %

—

—

—

0

—

—

0

 

Decentralizirane agencije

22

21

—

0

21

97 %

—

1

1

—

—

—

—

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

Zaštita okoliša i klimatska politika (LIFE)

742

739

—

3

741

100 %

—

1

1

0

—

0

0

 

Fond za pravednu tranziciju

12 005

4

—

5

9

0 %

—

10 863

10 863

1 133

—

—

1 133

 

Instrument za kreditiranje u okviru mehanizma za pravednu tranziciju

46

—

—

0

0

0 %

—

46

46

—

—

—

—

 

Decentralizirane agencije

57

50

—

6

57

99 %

—

0

0

—

—

0

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

4

4

—

—

4

100 %

—

—

—

—

—

—

—

Ukupno za naslov 3: Prirodni resursi i okoliš

79 377

56 094

470

3 160

59 723

75 %

686

16 779

17 466

1 794

5

389

2 188

4

Azil, migracije i integracija

903

497

—

2

499

55 %

—

6

6

398

—

—

398

 

Decentralizirane agencije

160

138

—

4

142

89 %

—

18

18

—

—

0

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

0

—

—

—

—

—

—

0

0

—

—

—

—

 

Upravljanje granicama (Fond za integrirano upravljanje granicama) – upravljanje granicama i vize

442

153

—

3

156

35 %

—

7

7

279

—

—

279

 

Upravljanje granicama (Fond za integrirano upravljanje granicama) – oprema za carinske provjere

135

135

—

—

135

100 %

—

—

—

—

—

—

—

 

Decentralizirane agencije

728

703

—

10

712

98 %

—

16

16

—

—

—

—

Ukupno za naslov 4: Migracije i upravljanje granicama

2 368

1 626

—

19

1 644

69 %

—

47

47

677

—

0

677

5

Fond za unutarnju sigurnost (ISF)

182

70

—

1

71

39 %

—

2

2

108

—

—

108

 

Razgradnja nuklearnih postrojenja

73

73

—

—

73

100 %

—

—

—

—

—

—

—

 

Nuklearna sigurnost i razgradnja nuklearnih postrojenja

70

69

—

0

69

99 %

—

0

0

0

—

0

0

 

Decentralizirane agencije

200

193

—

3

196

98 %

—

4

4

—

—

0

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

21

20

—

0

20

96 %

—

0

0

1

—

—

1

 

Europski fond za obranu (istraživački)

330

323

—

7

330

100 %

—

—

—

0

—

—

0

 

Europski fond za obranu (neistraživački)

639

623

—

17

639

100 %

—

—

—

—

—

—

—

 

Vojna mobilnost

227

227

—

—

227

100 %

—

—

—

0

—

—

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

Ukupno za naslov 5: Sigurnost i obrana

1 741

1 597

—

28

1 625

93 %

—

7

7

109

—

0

109

6

Susjedstvo, razvoj i međunarodna suradnja

12 627

10 833

—

127

10 960

87 %

1 578

89

1 667

—

—

0

0

 

Instrument za suradnju u području nuklearne sigurnosti

40

38

—

0

38

94 %

0

2

2

—

—

—

—

 

Humanitarna pomoć (HUMA)

2 207

2 168

—

28

2 196

100 %

—

11

11

—

—

0

0

 

Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP)

409

352

—

56

408

100 %

—

1

1

0

—

0

0

 

Prekomorske zemlje i područja (PZP)

67

63

—

—

63

94 %

4

—

4

—

—

—

—

 

Ostala djelovanja

19

17

—

—

17

94 %

—

0

0

1

—

—

1

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

0

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

0

0

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

94

92

—

1

93

99 %

—

0

0

0

—

—

0

 

Pretpristupna pomoć (IPA III)

2 011

1 566

—

30

1 596

79 %

318

97

415

(0)

—

0

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

Ukupno za naslov 6: Susjedstvo i svijet

17 474

15 130

—

242

15 372

88 %

1 900

200

2 100

2

—

1

2

7

Mirovine osoblja

2 179

2 173

—

—

2 173

100 %

—

—

—

5

—

—

5

 

(Mirovine bivših članova) Europski parlament

11

11

—

—

11

99 %

—

—

—

0

—

—

0

 

(Mirovine bivših članova) Europsko vijeće i Vijeće

1

1

—

—

1

100 %

—

—

—

0

—

—

0

 

(Mirovine bivših članova) Komisija

7

7

—

—

7

98 %

—

—

—

0

—

—

0

 

(Mirovine bivših članova) Sud

12

12

—

—

12

99 %

—

—

—

0

—

—

0

 

(Mirovine bivših članova) Europski revizorski sud

5

5

—

—

5

100 %

—

—

—

0

—

—

0

 

(Mirovine bivših članova) Europski ombudsman

0

0

—

—

0

94 %

—

—

—

0

—

—

0

 

(Mirovine bivših članova) Europski nadzornik za zaštitu podataka

0

0

—

—

0

94 %

—

—

—

0

—

—

0

 

Europske škole

216

197

—

15

212

98 %

—

5

5

0

—

—

0

 

Plaće za statutarno osoblje

2 561

2 494

—

31

2 526

99 %

—

35

35

1

—

0

1

 

Plaće za vanjsko osoblje

312

238

—

33

271

87 %

—

31

31

10

—

0

10

 

Članovi – plaće i naknade

15

15

—

0

15

98 %

—

0

0

0

—

—

0

 

Članovi – privremene naknade

3

3

—

—

3

98 %

—

—

—

0

—

—

0

 

Troškovi zapošljavanja

27

26

—

1

27

98 %

—

0

0

0

—

—

0

 

Prestanak zaposlenja

8

8

—

—

8

99 %

—

—

—

0

—

—

0

 

Troškovi osposobljavanja

23

17

—

3

20

87 %

—

3

3

0

—

0

0

 

Socijalna pitanja i mobilnost

52

24

—

17

41

79 %

—

11

11

0

—

0

0

 

Informacijska i komunikacijska tehnologija

381

298

—

50

347

91 %

—

34

34

0

—

0

0

 

Najam i kupnja

357

318

—

27

345

97 %

—

12

12

0

—

0

0

 

Povezani sa zgradama

114

86

—

19

105

92 %

—

9

9

0

—

0

0

 

Sigurnost

75

63

—

6

69

92 %

—

6

6

0

—

0

0

 

Službena putovanja i reprezentacija

28

24

—

1

25

88 %

—

2

2

1

—

1

2

 

Sastanci, odbori, konferencije

9

5

—

1

6

66 %

—

2

2

1

—

0

2

 

Službeni list

2

2

—

0

2

100 %

—

—

—

—

—

—

—

 

Publikacije

17

13

—

3

16

93 %

—

1

1

0

—

—

0

 

Pribavljanje informacija

4

4

—

0

4

100 %

—

0

0

0

—

0

0

 

Studije i istraživanja

6

5

—

0

5

88 %

—

0

0

1

—

0

1

 

Opća oprema, vozila, namještaj

32

24

—

3

27

86 %

—

4

4

0

—

0

0

 

Vanjske jezične usluge

41

24

—

10

35

85 %

—

6

6

—

—

—

—

 

Ostali administrativni rashodi

25

18

—

4

22

88 %

—

3

3

0

—

0

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

Administrativni rashodi drugih institucija

4 879

4 171

85

335

4 590

94 %

22

153

175

114

—

1

115

Ukupno za naslov 7: Europska javna uprava

11 404

10 286

85

559

10 930

96 %

22

315

337

135

—

2

137

O

Inovacijski fond (IF)

3 816

—

—

147

147

4 %

—

3 670

3 670

—

—

—

—

 

Ostala djelovanja

106

—

—

52

52

49 %

—

53

53

—

—

—

—

Ukupno naslov O: Izvan VFO-a

3 922

—

—

199

199

5 %

—

3 723

3 723

—

—

—

—

S

Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi (SEAR)

844

791

—

—

791

94 %

53

—

53

—

—

—

—

 

Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF)

217

24

—

—

24

11 %

—

7

7

173

—

13

186

 

Pričuva za prilagodbu Brexitu

1 698

407

—

—

407

24 %

1 291

—

1 291

—

—

—

—

Ukupno za naslov S: Mehanizmi solidarnosti u Uniji i izvan Unije (posebni instrumenti)

2 759

1 223

—

—

1 223

44 %

1 343

7

1 350

173

—

13

186

Ukupno

606 331

113 415

596

154 334

268 345

44 %

4 065

283 891

287 956

49 354

5

671

50 030

6.9.   DETALJNI PRIKAZ VFO-a: IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE

u milijunima EUR

Program

Ukupna raspoloživa odobrena sredstva

Izvršena plaćanja

Odobrena sredstva prenesena u 2022.

Odobrena sredstva koja će se poništiti

iz donesenog konačnog proračuna

iz prijenosâ

iz namjenskih prihoda

Ukupno

%

iz donesenog konačnog proračuna

iz namjenskih prihoda

Ukupno

iz donesenog konačnog proračuna

iz prijenosâ

iz namjenskih prihoda

Ukupno

1

2

3

4

5=2+ 3+4

6=5/1

7

8

9=7+8

10

11

12

13=10+ 11+12

1

Obzor Europa

12 937

8 818

73

997

9 888

76 %

110

2 926

3 036

2

8

4

14

 

Euratom

444

256

33

13

301

68 %

16

115

130

0

12

—

13

 

Termonuklearni eksperimentalni reaktor (ITER)

659

612

0

1

613

93 %

1

45

46

0

0

—

0

 

Ostala djelovanja

377

—

—

74

74

20 %

—

303

303

—

—

0

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

12

12

—

—

12

98 %

—

—

—

0

—

—

0

 

Fond InvestEU

1 662

938

—

574

1 512

91 %

1

149

150

0

—

0

0

 

Instrument za povezivanje Europe – promet

1 398

1 377

1

13

1 391

99 %

1

4

5

2

0

—

2

 

Instrument za povezivanje Europe – energetika

556

540

1

12

552

99 %

1

0

2

1

1

(0)

2

 

Instrument za povezivanje Europe – digitalni sektor

164

157

1

5

162

99 %

1

1

2

0

0

—

0

 

Digitalna Europa

94

80

0

4

84

89 %

6

0

6

3

0

0

4

 

Decentralizirane agencije

203

189

—

8

197

97 %

—

5

5

—

—

—

—

 

Ostala djelovanja

372

372

—

—

372

100 %

—

—

—

—

—

—

—

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

18

11

0

—

12

66 %

—

—

—

6

—

—

6

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

27

25

—

0

25

90 %

—

0

0

3

—

0

3

 

Jedinstveno tržište

488

413

4

16

432

89 %

8

41

49

6

0

0

7

 

Program EU-a za borbu protiv prijevara

17

15

—

0

15

91 %

—

1

1

1

—

—

1

 

Oporezivanje

38

35

0

1

37

96 %

0

1

2

0

0

—

0

 

Carine

100

92

0

4

97

96 %

0

4

4

0

—

—

0

 

Decentralizirane agencije

128

118

—

5

123

96 %

—

5

5

0

—

—

0

 

Ostala djelovanja

7

7

—

0

7

100 %

—

0

0

—

—

—

—

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

9

9

—

—

9

100 %

—

—

—

—

—

—

—

 

Europski svemirski program

2 722

2 374

4

195

2 573

95 %

5

143

148

0

0

0

0

 

Decentralizirane agencije

44

43

—

1

44

100 %

—

0

0

—

—

—

—

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

Ukupno za naslov 1: Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

22 478

16 495

115

1 922

18 532

82 %

151

3 744

3 895

25

22

5

51

2

Fond za regionalni razvoj (EFRR) (57)

47 457

37 374

5

8 034

45 412

96 %

2

2 043

2 044

1

0

(0)

1

 

Kohezijski fond

9 852

8 498

2

1 219

9 719

99 %

0

133

133

0

0

0

0

 

Doprinos Kohezijskog fonda Instrumentu za povezivanje Europe – promet

1 035

1 022

—

9

1 031

100 %

—

4

4

—

—

—

—

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

3

3

—

—

3

99 %

—

0

0

—

—

—

—

 

Europski socijalni fond plus (ESF+) (57)

21 280

16 952

4

2 470

19 426

91 %

2

1 849

1 850

2

2

0

4

 

Potpora turskoj zajednici na Cipru

40

38

0

1

40

98 %

1

0

1

(0)

0

(0)

0

 

Europski oporavak i otpornost

46 469

79

1

46 375

46 455

100 %

2

11

13

2

0

(0)

2

 

Program „Periklo IV”

0

0

—

0

0

90 %

—

0

0

0

—

—

0

 

Oporavak EU-a

5

3

—

—

3

66 %

2

—

2

—

—

—

—

 

RescEU

204

165

17

15

196

96 %

—

8

8

0

—

0

0

 

EU za zdravlje

66

57

1

4

61

93 %

3

0

4

0

0

0

1

 

Instrument za hitnu potporu unutar Unije (ESI)

1 132

314

195

70

579

51 %

—

370

370

—

183

—

183

 

Decentralizirane agencije

334

316

—

10

326

98 %

—

8

8

0

—

—

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

3

3

—

—

3

100 %

—

—

—

0

—

—

0

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

12

9

—

2

11

93 %

—

—

—

1

—

—

1

 

Zapošljavanje i socijalne inovacije

69

52

1

6

59

85 %

2

6

8

2

1

0

2

 

Program Erasmus+

2 676

1 981

7

409

2 397

90 %

7

268

276

0

0

2

3

 

Europske snage solidarnosti (ESC)

115

93

2

3

97

84 %

4

14

18

0

0

0

0

 

Kreativna Europa

151

131

2

8

141

93 %

2

8

10

0

0

0

0

 

Pravosuđe

42

35

0

0

35

83 %

1

6

7

0

0

0

0

 

Prava i vrijednosti

63

59

0

1

61

96 %

1

1

2

0

0

—

0

 

Decentralizirane agencije

210

203

2

3

208

99 %

—

2

2

—

—

0

0

 

Ostala djelovanja

8

6

—

0

6

84 %

—

1

1

0

—

—

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

28

28

—

0

28

97 %

—

—

—

1

—

0

1

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

160

157

—

1

158

99 %

—

1

1

1

—

0

1

Ukupno za naslov 2: Kohezija, otpornost i vrijednosti

131 414

67 577

239

58 639

126 454

96 %

27

4 733

4 760

10

187

3

200

3

Jamstva u poljoprivredi

41 467

39 605

486

669

40 760

98 %

687

2

689

11

7

0

18

 

Ostali programi u okviru naslova „Prirodni resursi i okoliš”

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

Poljoprivredni fond za ruralni razvoj

15 168

14 345

2

306

14 652

97 %

0

512

512

4

0

—

4

 

Pomorstvo i ribarstvo

847

693

1

44

739

87 %

1

107

108

1

0

0

1

 

Ribarstvo (SFPA i RFMO)

150

150

—

—

150

100 %

—

—

—

—

—

—

—

 

Decentralizirane agencije

22

21

—

0

21

97 %

—

1

1

—

—

—

—

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

3

3

—

—

3

100 %

—

—

—

—

—

—

—

 

Zaštita okoliša i klimatska politika (LIFE)

449

437

4

2

442

99 %

5

1

6

1

0

0

1

 

Fond za pravednu tranziciju

96

1

—

0

1

1 %

—

94

94

0

—

—

0

 

Instrument za kreditiranje u okviru mehanizma za pravednu tranziciju

46

—

—

0

0

0 %

—

46

46

—

—

—

—

 

Decentralizirane agencije

57

50

—

6

57

99 %

—

0

0

—

—

0

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

5

5

—

—

5

100 %

—

—

—

—

—

—

—

Ukupno za naslov 3: Prirodni resursi i okoliš

58 310

55 312

492

1 027

56 831

97 %

693

762

1 455

17

7

0

24

4

Azil, migracije i integracija

1 236

1 223

2

3

1 228

99 %

2

5

7

1

0

—

1

 

Decentralizirane agencije

160

138

—

4

142

89 %

—

18

18

—

—

0

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

0

0

—

—

0

57 %

—

0

0

—

—

—

—

 

Upravljanje granicama (Fond za integrirano upravljanje granicama) – upravljanje granicama i vize

558

400

1

12

414

74 %

1

142

143

1

1

—

1

 

Upravljanje granicama (Fond za integrirano upravljanje granicama) – oprema za carinske provjere

0

—

—

—

—

—

0

—

0

—

—

—

—

 

Decentralizirane agencije

779

754

—

10

764

98 %

—

16

16

0

—

—

0

Ukupno za naslov 4: Migracije i upravljanje granicama

2 734

2 515

3

29

2 547

93 %

3

181

184

2

1

0

3

5

Fond za unutarnju sigurnost (ISF)

169

164

0

2

166

98 %

1

2

3

0

0

—

0

 

Razgradnja nuklearnih postrojenja

46

46

—

—

46

100 %

—

—

—

0

—

—

0

 

Nuklearna sigurnost i razgradnja nuklearnih postrojenja

82

76

—

0

76

92 %

2

1

3

4

—

—

4

 

Decentralizirane agencije

200

193

—

3

196

98 %

—

4

4

—

—

0

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

1

1

—

—

1

100 %

—

—

—

—

—

—

—

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

21

19

—

0

19

91 %

—

0

0

2

—

—

2

 

Europski fond za obranu (istraživački)

2

1

—

0

1

43 %

1

—

1

0

—

0

0

 

Europski fond za obranu (neistraživački)

199

198

0

0

199

100 %

1

—

1

0

0

0

0

 

Vojna mobilnost

2

1

—

—

1

58 %

1

—

1

0

—

—

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

5

5

—

0

5

98 %

—

—

—

0

—

—

0

Ukupno za naslov 5: Sigurnost i obrana

726

703

0

4

708

97 %

5

7

12

6

0

0

6

6

Susjedstvo, razvoj i međunarodna suradnja

6 939

5 690

22

78

5 789

83 %

989

156

1 145

3

2

0

5

 

Instrument za suradnju u području nuklearne sigurnosti

20

16

1

1

17

87 %

1

2

2

0

0

0

0

 

Humanitarna pomoć (HUMA)

2 473

2 400

5

45

2 451

99 %

6

15

22

0

0

0

0

 

Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP)

388

346

0

41

387

100 %

0

1

1

0

—

0

0

 

Prekomorske zemlje i područja (PZP)

8

7

—

—

7

86 %

1

—

1

—

—

—

—

 

Ostala djelovanja

17

17

—

—

17

100 %

—

0

0

0

—

—

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

2

2

—

—

2

99 %

—

—

—

—

—

0

0

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

72

71

—

1

72

100 %

—

0

0

—

—

—

—

 

Pretpristupna pomoć (IPA III)

2 338

1 894

6

292

2 192

94 %

11

135

145

0

1

0

1

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

Ukupno za naslov 6: Susjedstvo i svijet

12 258

10 443

34

458

10 935

89 %

1 008

308

1 317

3

3

0

6

7

Mirovine osoblja

2 179

2 173

—

—

2 173

100 %

—

—

—

5

—

—

5

 

(Mirovine bivših članova) Europski parlament

11

11

—

—

11

99 %

—

—

—

0

—

—

0

 

(Mirovine bivših članova) Europsko vijeće i Vijeće

1

1

—

—

1

100 %

—

—

—

0

—

—

0

 

(Mirovine bivših članova) Komisija

7

7

—

—

7

98 %

—

—

—

0

—

—

0

 

(Mirovine bivših članova) Sud

12

12

—

—

12

99 %

—

—

—

0

—

—

0

 

(Mirovine bivših članova) Europski revizorski sud

5

5

—

—

5

100 %

—

—

—

0

—

—

0

 

(Mirovine bivših članova) Europski ombudsman

0

0

—

—

0

94 %

—

—

—

0

—

—

0

 

(Mirovine bivših članova) Europski nadzornik za zaštitu podataka

0

0

—

—

0

94 %

—

—

—

0

—

—

0

 

Europske škole

217

196

1

13

210

97 %

0

6

7

0

—

—

0

 

Plaće za statutarno osoblje

2 561

2 494

—

31

2 526

99 %

0

35

35

1

0

0

1

 

Plaće za vanjsko osoblje

350

200

32

32

264

75 %

38

32

70

10

6

0

16

 

Članovi – plaće i naknade

15

13

0

0

13

83 %

2

0

2

0

0

—

0

 

Članovi – privremene naknade

3

3

—

—

3

98 %

—

—

—

0

—

—

0

 

Troškovi zapošljavanja

31

24

2

0

27

88 %

2

1

2

0

1

—

1

 

Prestanak zaposlenja

8

8

—

—

8

99 %

—

—

—

0

—

—

0

 

Troškovi osposobljavanja

34

6

10

2

17

51 %

11

4

15

0

2

0

2

 

Socijalna pitanja i mobilnost

64

15

10

11

36

56 %

8

18

26

0

2

0

2

 

Informacijska i komunikacijska tehnologija

523

155

139

30

323

62 %

143

54

197

0

2

0

2

 

Najam i kupnja

361

300

5

26

331

92 %

18

12

30

0

0

0

0

 

Povezani sa zgradama

165

47

50

7

104

63 %

39

20

60

0

1

0

2

 

Sigurnost

100

36

25

2

62

61 %

28

10

37

0

1

0

1

 

Službena putovanja i reprezentacija

35

12

1

0

14

39 %

11

2

13

1

6

1

8

 

Sastanci, odbori, konferencije

16

1

1

1

3

17 %

3

2

6

1

6

1

7

 

Službeni list

3

2

1

0

3

79 %

1

—

1

—

0

—

0

 

Publikacije

24

7

6

1

15

62 %

6

2

9

0

0

—

0

 

Pribavljanje informacija

5

2

1

0

4

68 %

2

0

2

0

0

0

0

 

Studije i istraživanja

17

1

11

—

12

70 %

4

0

4

1

0

0

1

 

Opća oprema, vozila, namještaj

48

13

15

2

30

63 %

11

6

17

0

1

0

1

 

Vanjske jezične usluge

44

21

3

10

33

75 %

4

7

11

—

0

—

0

 

Ostali administrativni rashodi

33

12

7

3

22

65 %

6

4

11

0

1

0

1

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

1

1

0

—

1

98 %

—

—

—

0

0

—

0

 

Administrativni rashodi drugih institucija

5 492

3 537

618

281

4 436

81 %

653

205

858

117

77

3

198

Ukupno za naslov 7: Europska javna uprava

12 368

9 316

938

452

10 705

87 %

991

422

1 412

138

108

5

251

O

Inovacijski fond (IF)

3 819

—

—

11

11

0 %

—

3 808

3 808

—

—

—

—

 

Ostala djelovanja

112

—

—

50

50

45 %

—

62

62

—

—

—

—

Ukupno naslov O: Izvan VFO-a

3 931

—

—

61

61

2 %

—

3 870

3 870

—

—

—

—

S

Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi (SEAR)

866

791

—

—

791

91 %

75

—

75

—

—

—

—

 

Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF)

30

10

0

14

24

81 %

—

5

5

—

—

—

—

 

Pričuva za prilagodbu Brexitu

1 698

407

—

—

407

24 %

1 291

—

1 291

—

—

—

—

Ukupno za naslov S: Mehanizmi solidarnosti u Uniji i izvan Unije (posebni instrumenti)

2 593

1 208

0

14

1 223

47 %

1 365

5

1 371

—

—

—

—

Ukupno

246 812

163 568

1 821

62 607

227 996

92 %

4 244

14 032

18 275

199

327

14

541

6.10.   DETALJNI PRIKAZ VFO-a: PROMJENE NEPODMIRNIH OBVEZA (RAL)

u milijunima EUR

Program

Nepodmirene obveze na kraju prethodne godine

Obveze u tekućoj godini

Ukupne obveze na kraju godine

Obveze prenesene iz prethodne godine

Opozvane obveze/ Revalorizacije/ Poništenja

Plaćanja

Nepodmirene obveze na kraju godine

Obveze preuzete tijekom godine

Plaćanja

Poništenje preuzetih obveza koje se ne mogu prenijeti

Nepodmirene obveze na kraju godine

1

2

3

4=1+2+3

5

6

7

8=5+6+7

9=4+8

1

Obzor Europa

24 186

(608)

(8 526 )

15 052

13 897

(1 361 )

(17)

12 519

27 571

 

Euratom

338

(7)

(98)

233

288

(203)

(0)

85

317

 

Termonuklearni eksperimentalni reaktor (ITER)

1 062

(0)

(350)

712

865

(263)

(0)

601

1 313

 

Ostala djelovanja

109

(11)

(40)

58

82

(34)

—

48

106

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

26

(2)

(12)

12

10

(0)

—

10

22

 

Fond InvestEU

2 753

(20)

(923)

1 810

2 833

(590)

—

2 243

4 053

 

Instrument za povezivanje Europe – promet

6 807

(39)

(1 380 )

5 388

1 806

(11)

—

1 795

7 183

 

Instrument za povezivanje Europe – energetika

3 692

(25)

(552)

3 115

789

(0)

—

789

3 904

 

Instrument za povezivanje Europe – digitalni sektor

328

(8)

(160)

161

277

(2)

—

275

436

 

Digitalna Europa

65

(1)

(58)

6

1 160

(26)

—

1 133

1 140

 

Decentralizirane agencije

36

(0)

(36)

—

197

(162)

—

36

36

 

Ostala djelovanja

—

—

—

—

372

(372)

—

—

—

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

45

(0)

(10)

35

18

(1)

—

17

52

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

36

(1)

(20)

15

31

(5)

—

26

41

 

Jedinstveno tržište

827

(45)

(344)

438

600

(88)

—

512

950

 

Program EU-a za borbu protiv prijevara

28

(4)

(13)

11

24

(3)

—

21

33

 

Oporezivanje

36

(1)

(26)

8

35

(10)

—

25

33

 

Carine

95

(2)

(75)

18

126

(22)

—

104

122

 

Decentralizirane agencije

0

(0)

—

—

123

(123)

—

—

—

 

Ostala djelovanja

4

(0)

(4)

0

9

(3)

—

5

6

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

22

(2)

(9)

11

5

(0)

—

4

16

 

Europski svemirski program

1 865

(2)

(996)

867

2 079

(1 577 )

—

502

1 369

 

Decentralizirane agencije

2

—

(2)

—

57

(42)

—

15

15

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

—

—

—

Ukupno za naslov 1: Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

42 361

(777)

(13 632 )

27 951

25 683

(4 900 )

(17)

20 766

48 717

2

Fond za regionalni razvoj (EFRR) (1)

101 349

(53)

(40 365 )

60 931

28 266

(5 047 )

(0)

23 219

84 149

 

Kohezijski fond

26 838

(42)

(9 714 )

17 083

1 323

(4)

(0)

1 319

18 402

 

Doprinos Kohezijskog fonda Instrumentu za povezivanje Europe – promet

6 635

(21)

(1 020 )

5 594

1 442

(11)

—

1 431

7 026

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

9

(1)

(3)

5

—

—

—

—

5

 

Europski socijalni fond plus (ESF+) (58)

45 252

(7)

(17 325 )

27 921

17 437

(2 101 )

—

15 336

43 257

 

Potpora turskoj zajednici na Cipru

129

(5)

(36)

88

33

(4)

(0)

29

117

 

Europski oporavak i otpornost

108

(2)

(54)

52

98 150

(46 401 )

—

51 749

51 801

 

Program Periklo IV

1

(0)

—

0

1

(0)

—

0

1

 

Oporavak EU-a

—

—

—

—

5

(3)

—

2

2

 

RescEU

464

(7)

(149)

308

336

(47)

—

288

596

 

EU za zdravlje

144

(9)

(49)

86

338

(12)

—

327

412

 

Instrument za hitnu potporu unutar Unije (ESI)

469

—

(375)

94

301

(204)

—

97

191

 

Decentralizirane agencije

11

(0)

—

11

335

(326)

—

9

20

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

4

(0)

(3)

1

—

—

—

—

1

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

9

(1)

(7)

1

12

(4)

—

8

9

 

Zapošljavanje i socijalne inovacije

165

(14)

(58)

93

95

(1)

—

94

187

 

Program Erasmus+

1 346

(16)

(531)

798

2 832

(1 866 )

—

966

1 765

 

Europske snage solidarnosti (ESC)

113

(4)

(22)

87

136

(75)

—

61

148

 

Kreativna Europa

236

(11)

(80)

145

316

(60)

—

255

400

 

Pravosuđe

64

(1)

(14)

49

47

(21)

—

26

75

 

Prava i vrijednosti

121

(4)

(41)

76

100

(20)

—

80

156

 

Decentralizirane agencije

18

(0)

(4)

13

223

(204)

—

19

33

 

Ostala djelovanja

11

(0)

(6)

4

6

(0)

—

6

10

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

87

(5)

(26)

56

30

(1)

—

28

85

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

165

(2)

(104)

59

182

(54)

—

128

187

Ukupno za naslov 2: Kohezija, otpornost i vrijednosti

183 747

(205)

(69 986 )

113 555

151 947

(56 468 )

(1)

95 478

209 033

3

Jamstva u poljoprivredi

286

(10)

(76)

200

40 818

(40 685 )

—

133

333

 

Ostali programi u okviru naslova „Prirodni resursi i okoliš”

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

Poljoprivredni fond za ruralni razvoj

35 164

(2)

(14 023 )

21 139

17 705

(630)

(0)

17 075

38 215

 

Pomorstvo i ribarstvo

3 459

(15)

(727)

2 716

217

(11)

(0)

206

2 922

 

Ribarstvo (SFPA i RFMO)

21

—

(12)

9

152

(137)

—

14

23

 

Decentralizirane agencije

—

—

—

—

21

(21)

—

—

—

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

12

(0)

(3)

9

—

—

—

—

9

 

Zaštita okoliša i klimatska politika (LIFE)

1 888

(34)

(419)

1 435

741

(23)

—

718

2 154

 

Fond za pravednu tranziciju

—

—

—

—

9

(1)

—

8

8

 

Instrument za kreditiranje u okviru mehanizma za pravednu tranziciju

—

—

—

—

0

(0)

—

—

—

 

Decentralizirane agencije

3

—

(3)

—

57

(54)

—

3

3

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

26

—

(5)

21

4

(1)

—

3

24

Ukupno za naslov 3: Prirodni resursi i okoliš

40 860

(61)

(15 269 )

25 530

59 723

(41 562 )

(0)

18 161

43 691

4

Azil, migracije i integracija

3 122

(30)

(1 182 )

1 909

499

(45)

—

453

2 363

 

Decentralizirane agencije

20

—

—

20

142

(142)

—

—

20

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

0

—

(0)

0

—

—

—

—

0

 

Upravljanje granicama (Fond za integrirano upravljanje granicama) – upravljanje granicama i vize

1 436

(37)

(413)

985

156

(0)

—

155

1 141

 

Upravljanje granicama (Fond za integrirano upravljanje granicama) – oprema za carinske provjere

—

—

—

—

135

—

—

135

135

 

Decentralizirane agencije

372

—

(208)

164

712

(555)

—

157

321

Ukupno za naslov 4: Migracije i upravljanje granicama

4 950

(68)

(1 804 )

3 078

1 644

(743)

—

901

3 980

5

Fond za unutarnju sigurnost (ISF)

471

(16)

(166)

290

71

(0)

—

71

360

 

Razgradnja nuklearnih postrojenja

351

(0)

(46)

305

73

—

—

73

377

 

Nuklearna sigurnost i razgradnja nuklearnih postrojenja

324

(3)

(70)

251

69

(6)

—

64

315

 

Decentralizirane agencije

0

(0)

—

0

196

(196)

—

—

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

2

—

(1)

1

—

—

—

—

1

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

26

(3)

(14)

9

20

(5)

—

15

24

 

Europski fond za obranu (istraživački)

—

—

—

—

330

(1)

(0)

329

329

 

Europski fond za obranu (neistraživački)

322

(0)

(198)

124

639

(1)

—

639

762

 

Vojna mobilnost

—

—

—

—

227

(1)

—

226

226

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

7

(0)

(5)

2

—

—

—

—

2

Ukupno za naslov 5: Sigurnost i obrana

1 503

(23)

(498)

981

1 625

(209)

(0)

1 415

2 397

6

Susjedstvo, razvoj i međunarodna suradnja

18 739

(456)

(4 511 )

13 772

10 960

(1 278 )

—

9 682

23 453

 

Instrument za suradnju u području nuklearne sigurnosti

117

(9)

(16)

91

38

(1)

—

37

128

 

Humanitarna pomoć (HUMA)

1 354

(16)

(1 058 )

280

2 196

(1 393 )

(0)

804

1 084

 

Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP)

160

(3)

(86)

70

408

(301)

—

107

178

 

Prekomorske zemlje i područja (PZP)

9

—

(6)

3

63

(1)

—

63

65

 

Ostala djelovanja

1

(0)

(0)

0

17

(17)

—

0

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

4

(0)

(2)

2

—

—

—

—

2

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

153

(20)

(47)

86

93

(25)

—

68

154

 

Pretpristupna pomoć (IPA III)

8 249

(182)

(2 093 )

5 974

1 596

(99)

—

1 497

7 471

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

0

(0)

—

—

—

—

—

—

—

Ukupno za naslov 6: Susjedstvo i svijet

28 785

(687)

(7 821 )

20 278

15 372

(3 115 )

(0)

12 257

32 535

7

Mirovine osoblja

—

—

—

—

2 173

(2 173 )

—

—

—

 

(Mirovine bivših članova) Europski parlament

—

—

—

—

11

(11)

—

—

—

 

(Mirovine bivših članova) Europsko vijeće i Vijeće

—

—

—

—

1

(1)

—

—

—

 

(Mirovine bivših članova) Komisija

—

—

—

—

7

(7)

—

—

—

 

(Mirovine bivših članova) Sud

—

—

—

—

12

(12)

—

—

—

 

(Mirovine bivših članova) Europski revizorski sud

—

—

—

—

5

(5)

—

—

—

 

(Mirovine bivših članova) Europski ombudsman

—

—

—

—

0

(0)

—

—

—

 

(Mirovine bivših članova) Europski nadzornik za zaštitu podataka

—

—

—

—

0

(0)

—

—

—

 

Europske škole

1

—

(1)

—

212

(210)

—

2

2

 

Plaće za statutarno osoblje

0

(0)

—

—

2 526

(2 526 )

(0)

0

0

 

Plaće za vanjsko osoblje

38

(6)

(32)

—

271

(232)

(0)

39

39

 

Članovi – plaće i naknade

0

(0)

(0)

—

15

(13)

—

2

2

 

Članovi – privremene naknade

—

—

—

—

3

(3)

—

—

—

 

Troškovi zapošljavanja

3

(1)

(2)

—

27

(25)

—

2

2

 

Prestanak zaposlenja

—

—

—

—

8

(8)

—

—

—

 

Troškovi osposobljavanja

11

(2)

(10)

—

20

(7)

—

12

12

 

Socijalna pitanja i mobilnost

14

(4)

(10)

0

41

(26)

—

15

15

 

Informacijska i komunikacijska tehnologija

142

(2)

(139)

—

347

(184)

—

163

163

 

Najam i kupnja

5

(0)

(5)

—

345

(327)

—

18

18

 

Povezani sa zgradama

51

(1)

(50)

—

105

(54)

—

51

51

 

Sigurnost

26

(1)

(25)

—

69

(37)

—

32

32

 

Službena putovanja i reprezentacija

7

(6)

(1)

—

25

(13)

—

12

12

 

Sastanci, odbori, konferencije

6

(6)

(1)

—

6

(2)

—

4

4

 

Službeni list

1

(0)

(1)

—

2

(2)

—

1

1

 

Publikacije

7

(0)

(6)

—

16

(9)

—

7

7

 

Pribavljanje informacija

1

(0)

(1)

—

4

(2)

—

2

2

 

Studije i istraživanja

11

(0)

(11)

—

5

(1)

—

4

4

 

Opća oprema, vozila, namještaj

16

(1)

(15)

—

27

(15)

—

13

13

 

Vanjske jezične usluge

3

(0)

(3)

—

35

(30)

—

4

4

 

Ostali administrativni rashodi

8

(1)

(7)

—

22

(14)

—

8

8

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

2

(0)

(1)

0

—

—

—

—

0

 

Administrativni rashodi drugih institucija

627

(92)

(535)

—

4 590

(3 901 )

(6)

684

684

Ukupno za naslov 7: Europska javna uprava

981

(124)

(857)

0

10 930

(9 848 )

(6)

1 075

1 076

O

Inovacijski fond (IF)

4

(1)

(3)

0

147

(9)

—

138

138

 

Ostala djelovanja

7

(1)

(0)

6

52

(50)

—

2

8

Ukupno naslov O: Izvan VFO-a

11

(2)

(3)

6

199

(58)

—

140

147

S

Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi (SEAR)

—

—

—

—

791

(791)

—

—

—

 

Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF)

0

—

(0)

—

24

(24)

—

—

—

 

Pričuva za prilagodbu Brexitu

—

—

—

—

407

(407)

—

—

—

Ukupno za naslov S: Mehanizmi solidarnosti u Uniji i izvan Unije (posebni instrumenti)

0

—

(0)

—

1 223

(1 223 )

—

—

—

Ukupno

303 197

(1 946 )

(109 870 )

191 381

268 345

(118 126 )

(24)

150 194

341 575

6.11.   DETALJNI PRIKAZ VFO-a: NEPODMIRNE OBVEZE PO GODINI NASTANKA

u milijunima EUR

Program

< 2015.

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

2021.

Ukupno

1

Obzor Europa

355

381

663

1 173

2 129

3 710

6 279

12 881

27 571

 

Euratom

8

16

6

5

32

57

109

85

317

 

Termonuklearni eksperimentalni reaktor (ITER)

—

—

—

—

6

369

336

601

1 313

 

Ostala djelovanja

0

2

1

4

11

13

28

48

106

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

0

0

2

6

4

10

22

 

Fond InvestEU

141

20

144

195

207

444

659

2 243

4 053

 

Instrument za povezivanje Europe – promet

6

6

170

166

635

2 162

2 244

1 795

7 183

 

Instrument za povezivanje Europe – energetika

46

60

23

446

460

938

1 132

800

3 904

 

Instrument za povezivanje Europe – digitalni sektor

0

5

2

9

42

37

67

275

436

 

Digitalna Europa

—

—

0

0

0

1

5

1 133

1 140

 

Decentralizirane agencije

—

—

—

—

—

—

—

36

36

 

Ostala djelovanja

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

0

1

5

28

17

52

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

—

—

0

0

1

4

9

26

41

 

Jedinstveno tržište

21

8

10

24

44

117

213

512

950

 

Program EU-a za borbu protiv prijevara

—

0

—

0

1

3

7

21

33

 

Oporezivanje

—

—

—

—

1

1

6

25

33

 

Carine

—

0

0

0

1

5

11

104

122

 

Decentralizirane agencije

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

Ostala djelovanja

—

—

—

—

—

0

0

5

6

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

0

3

3

6

4

16

 

Europski svemirski program

0

0

1

2

57

139

668

502

1 369

 

Decentralizirane agencije

—

—

—

—

—

—

—

15

15

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

—

—

—

Ukupno za naslov 1: Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

579

497

1 020

2 025

3 632

8 014

11 812

21 138

48 717

2

Fond za regionalni razvoj (EFRR)

1 822

61

76

4 266

9 416

18 213

27 076

23 219

84 149

 

Kohezijski fond

172

11

0

1 422

2 787

5 051

7 639

1 319

18 402

 

Doprinos Kohezijskog fonda Instrumentu za povezivanje Europe – promet

120

225

498

759

917

1 376

1 700

1 431

7 026

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

1

1

—

3

—

5

 

Europski socijalni fond plus (ESF+)

423

93

299

2 125

3 617

7 981

13 382

15 336

43 257

 

Potpora turskoj zajednici na Cipru

4

4

22

8

9

15

26

29

117

 

Europski oporavak i otpornost

—

—

—

0

2

14

35

51 749

51 801

 

Program „Periklo IV”

—

—

—

—

—

0

0

0

1

 

Oporavak EU-a

—

—

—

—

—

—

—

2

2

 

RescEU

—

—

0

1

6

30

271

288

596

 

EU za zdravlje

0

3

2

9

12

25

36

327

412

 

Instrument za hitnu potporu unutar Unije (ESI)

—

—

—

—

—

—

49

142

191

 

Decentralizirane agencije

—

—

—

1

4

1

4

9

20

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

0

0

1

—

0

0

—

—

1

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

—

—

—

0

—

0

1

8

9

 

Zapošljavanje i socijalne inovacije

1

0

1

2

7

29

52

94

187

 

Program Erasmus+

1

1

3

22

78

179

516

966

1 765

 

Europske snage solidarnosti (ESC)

2

—

—

1

11

33

41

61

148

 

Kreativna Europa

—

—

—

4

11

38

92

255

400

 

Pravosuđe

—

4

6

8

8

10

13

26

75

 

Prava i vrijednosti

0

2

5

6

11

20

33

80

156

 

Decentralizirane agencije

—

—

—

—

—

—

3

30

33

 

Ostala djelovanja

—

0

—

—

0

0

4

6

10

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

0

0

3

10

43

28

85

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

0

0

0

2

6

13

37

129

187

Ukupno za naslov 2: Kohezija, otpornost i vrijednosti

2 546

404

911

8 637

16 907

33 036

51 058

95 534

209 033

3

Jamstva u poljoprivredi

—

—

—

2

25

83

91

133

333

 

Ostali programi u okviru naslova „Prirodni resursi i okoliš”

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

Poljoprivredni fond za ruralni razvoj

198

1 134

1 042

794

1 416

5 874

10 682

17 075

38 215

 

Pomorstvo i ribarstvo

56

1

1

144

648

958

909

206

2 922

 

Ribarstvo (SFPA i RFMO)

—

—

—

1

1

—

7

14

23

 

Decentralizirane agencije

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

0

—

—

—

2

5

2

—

9

 

Zaštita okoliša i klimatska politika (LIFE)

74

86

85

124

391

310

365

718

2 154

 

Fond za pravednu tranziciju

—

—

—

—

—

—

—

8

8

 

Instrument za kreditiranje u okviru mehanizma za pravednu tranziciju

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

Decentralizirane agencije

—

—

—

—

—

—

—

3

3

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

0

—

0

0

3

2

15

3

24

Ukupno za naslov 3: Prirodni resursi i okoliš

328

1 222

1 128

1 065

2 486

7 231

12 071

18 161

43 691

4

Azil, migracije i integracija

0

1

52

168

371

488

827

456

2 363

 

Decentralizirane agencije

—

—

—

—

—

—

20

—

20

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

0

—

—

—

—

—

—

—

0

 

Upravljanje granicama (Fond za integrirano upravljanje granicama) – upravljanje granicama i vize

17

1

13

27

146

377

404

155

1 141

 

Upravljanje granicama (Fond za integrirano upravljanje granicama) – oprema za carinske provjere

—

—

—

—

—

—

—

135

135

 

Decentralizirane agencije

—

—

—

—

—

—

164

157

321

Ukupno za naslov 4: Migracije i upravljanje granicama

17

2

66

195

517

865

1 414

904

3 980

5

Fond za unutarnju sigurnost (ISF)

2

1

1

37

49

73

126

71

360

 

Razgradnja nuklearnih postrojenja

1

1

45

63

64

64

66

73

377

 

Nuklearna sigurnost i razgradnja nuklearnih postrojenja

34

1

1

29

44

50

93

64

315

 

Decentralizirane agencije

—

—

—

—

—

—

0

—

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

1

—

1

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

—

0

0

1

1

1

6

15

24

 

Europski fond za obranu (istraživački)

—

—

—

—

—

—

—

329

329

 

Europski fond za obranu (neistraživački)

—

—

—

—

—

51

72

639

762

 

Vojna mobilnost

—

—

—

—

—

—

—

226

226

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

0

1

—

—

2

Ukupno za naslov 5: Sigurnost i obrana

37

4

47

129

159

241

364

1 415

2 397

6

Susjedstvo, razvoj i međunarodna suradnja

875

446

860

1 480

2 374

3 267

4 466

9 684

23 453

 

Instrument za suradnju u području nuklearne sigurnosti

1

5

7

11

23

17

27

37

128

 

Humanitarna pomoć (HUMA)

—

0

0

1

6

75

198

804

1 084

 

Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP)

0

—

1

2

4

35

28

107

178

 

Prekomorske zemlje i područja (PZP)

—

—

—

—

—

3

—

63

65

 

Ostala djelovanja

—

—

—

—

0

—

—

0

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

1

0

0

0

0

0

—

—

2

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

0

0

3

5

5

22

51

68

154

 

Pretpristupna pomoć (IPA III)

381

191

315

639

1 044

2 073

1 272

1 556

7 471

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

—

—

—

—

—

—

Ukupno za naslov 6: Susjedstvo i svijet

1 258

642

1 185

2 139

3 458

5 493

6 041

12 319

32 535

7

Mirovine osoblja

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

(Mirovine bivših članova) Europski parlament

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

(Mirovine bivših članova) Europsko vijeće i Vijeće

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

(Mirovine bivših članova) Komisija

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

(Mirovine bivših članova) Sud

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

(Mirovine bivših članova) Europski revizorski sud

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

(Mirovine bivših članova) Europski ombudsman

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

(Mirovine bivših članova) Europski nadzornik za zaštitu podataka

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

Europske škole

—

—

—

—

—

—

—

2

2

 

Plaće za statutarno osoblje

—

—

—

—

—

—

—

0

0

 

Plaće za vanjsko osoblje

—

—

—

—

—

—

—

39

39

 

Članovi – plaće i naknade

—

—

—

—

—

—

—

2

2

 

Članovi – privremene naknade

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

Troškovi zapošljavanja

—

—

—

—

—

—

—

2

2

 

Prestanak zaposlenja

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

Troškovi osposobljavanja

—

—

—

—

—

—

—

12

12

 

Socijalna pitanja i mobilnost

—

—

—

—

—

0

0

15

15

 

Informacijska i komunikacijska tehnologija

—

—

—

—

—

—

—

163

163

 

Najam i kupnja

—

—

—

—

—

—

—

18

18

 

Povezani sa zgradama

—

—

—

—

—

—

—

51

51

 

Sigurnost

—

—

—

—

—

—

—

32

32

 

Službena putovanja i reprezentacije

—

—

—

—

—

—

—

12

12

 

Sastanci, odbori, konferencije

—

—

—

—

—

—

—

4

4

 

Službeni list

—

—

—

—

—

—

—

1

1

 

Publikacije

—

—

—

—

—

—

—

7

7

 

Pribavljanje informacija

—

—

—

—

—

—

—

2

2

 

Studije i istraživanja

—

—

—

—

—

—

—

4

4

 

Opća oprema, vozila, namještaj

—

—

—

—

—

—

—

13

13

 

Vanjske jezične usluge

—

—

—

—

—

—

—

4

4

 

Ostali administrativni rashodi

—

—

—

—

—

—

—

8

8

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

—

—

—

0

—

0

—

—

0

 

Administrativni rashodi drugih institucija

0

0

0

0

0

0

0

684

684

Ukupno za naslov 7: Europska javna uprava

—

—

—

0

—

0

0

1 075

1 076

O

Inovacijski fond (IF)

—

—

—

—

—

—

0

138

138

 

Ostala djelovanja

—

—

—

—

—

1

5

2

8

Ukupno naslov O: Izvan VFO-a

—

—

—

—

—

1

6

140

147

S

Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi (SEAR)

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF)

—

—

—

—

—

—

—

—

—

 

Pričuva za prilagodbu Brexitu

—

—

—

—

—

—

—

—

—

Ukupno za naslov S: Mehanizmi solidarnosti u Uniji i izvan Unije (posebni instrumenti)

—

—

—

—

—

—

—

—

—

Ukupno

4 765

2 771

4 357

14 190

27 158

54 881

82 766

150 687

341 575

Zbog nove je Komisije bila potrebna unutarnja reorganizacija službi. Ponovna dodjela s time povezanih transakcija rezultirala je prijenosom neiskorištenog iznosa između godina. Ukupni iznos nepodmirenih obveza ostao je nepromijenjen.

6.12.   DETALJNI PRIKAZ VFO-a: NEPODMIRENE PREUZETE OBVEZE PO VRSTI ODOBRENIH SREDSTAVA

u milijunima EUR

Naslov

Iz proračunskih odobrenih sredstva

Iz odobrenih sredstva iz namjenskih prihoda

Ukupne nepodmirene obveze na kraju 2021.

Obveze prenesene iz 2020.

Usklađenja

Preuzete obveze

Izvršena plaćanja

Iznos za podmirenje

Obveze prenesene iz 2020.

Usklađenja

Preuzete obveze

Izvršena plaćanja

Iznos za podmirenje

1

2

3

4

5=1+2+3-4

6

7

8

9

10=6+7+8-9

11=5+10

1

Obzor Europa

20 834

(427)

11 414

8 972

22 848

3 353

(198)

2 484

915

4 723

27 571

 

Euratom

276

(4)

277

288

261

62

(4)

11

13

57

317

 

Termonuklearni eksperimentalni reaktor (ITER)

1 017

(0)

864

612

1 268

45

—

1

1

45

1 313

 

Ostala djelovanja

0

0

—

—

—

109

(11)

82

74

106

106

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

26

(2)

10

12

22

0

0

0

0

0

22

 

Fond InvestEU

2 332

(20)

657

962

2 006

421

—

2 176

550

2 048

4 053

 

Instrument za povezivanje Europe – promet

6 674

(38)

1 786

1 371

7 050

133

(1)

20

20

132

7 183

 

Instrument za povezivanje Europe – energetika

3 644

(25)

784

551

3 852

48

—

5

1

52

3 904

 

Instrument za povezivanje Europe – digitalni sektor

321

(7)

277

158

433

7

(0)

0

4

3

436

 

Digitalna Europa

63

(1)

1 129

82

1 109

2

(0)

31

2

30

1 140

 

Decentralizirane agencije

35

—

189

189

36

1

(0)

8

9

—

36

 

Ostala djelovanja

—

—

372

372

—

0

0

0

0

0

—

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

45

(0)

18

12

52

0

0

0

0

0

52

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

34

(1)

25

22

36

2

(0)

6

3

5

41

 

Jedinstveno tržište

805

(44)

582

420

924

22

(1)

17

12

26

950

 

Program EU-a za borbu protiv prijevara

28

(4)

24

15

33

0

(0)

—

0

0

33

 

Oporezivanje

31

(1)

35

33

31

5

(0)

0

3

2

33

 

Carine

86

(2)

126

90

121

8

(0)

0

7

1

122

 

Decentralizirane agencije

0

(0)

118

118

—

—

—

5

5

—

—

 

Ostala djelovanja

4

(0)

9

7

6

0

(0)

0

0

0

6

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

22

(2)

5

9

16

0

0

0

0

0

16

 

Europski svemirski program

1 610

(1)

1 977

2 363

1 222

255

(0)

102

210

147

1 369

 

Decentralizirane agencije

2

—

56

43

15

—

—

1

1

—

15

Ukupno za naslov 1: Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija

37 889

(580)

20 733

16 702

41 340

4 472

(215)

4 950

1 830

7 377

48 717

2

Fond za regionalni razvoj (EFRR)

88 758

(53)

238

39 843

49 100

12 591

(0)

28 028

5 569

35 049

84 149

 

Kohezijski fond

22 668

(42)

16

9 222

13 421

4 170

(0)

1 307

496

4 981

18 402

 

Doprinos Kohezijskog fonda Instrumentu za povezivanje Europe – promet

6 632

(21)

1 442

1 031

7 023

3

—

0

0

3

7 026

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

9

(1)

—

3

5

0

0

0

0

0

5

 

Europski socijalni fond plus (ESF+)

38 950

(7)

63

17 076

21 930

6 302

—

17 374

2 350

21 326

43 257

 

Potpora turskoj zajednici na Cipru

126

(5)

32

40

113

3

(0)

1

0

4

117

 

Europski oporavak i otpornost

108

(2)

116

80

141

0

—

98 034

46 375

51 660

51 801

 

Program „Periklo IV”

1

(0)

1

0

1

—

—

0

—

0

1

 

Oporavak EU-a

—

—

5

3

2

0

0

0

0

0

2

 

RescEU

448

(7)

183

191

432

17

(0)

153

5

164

596

 

EU za zdravlje

141

(9)

329

59

402

2

(0)

9

2

10

412

 

Instrument za hitnu potporu unutar Unije (ESI)

469

0

232

509

191

0

—

70

70

0

191

 

Decentralizirane agencije

11

(0)

324

316

19

—

—

10

10

0

20

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

4

(0)

—

3

1

0

0

0

0

0

1

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

8

(1)

11

10

9

0

—

1

1

0

9

 

Zapošljavanje i socijalne inovacije

160

(12)

89

57

180

4

(2)

6

2

7

187

 

Program Erasmus+

990

(13)

2 663

2 114

1 526

356

(4)

169

283

239

1 765

 

Europske snage solidarnosti (ESC)

107

(4)

136

95

144

5

(0)

0

2

4

148

 

Kreativna Europa

227

(10)

306

137

386

9

(1)

9

4

14

400

 

Pravosuđe

63

(1)

47

35

74

0

(0)

1

0

0

75

 

Prava i vrijednosti

120

(4)

99

60

156

1

(0)

1

1

1

156

 

Decentralizirane agencije

17

(0)

220

206

31

1

(0)

3

2

1

33

 

Ostala djelovanja

10

(0)

6

6

10

0

(0)

0

0

0

10

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

87

(5)

30

28

85

—

—

0

0

0

85

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

164

(2)

181

157

186

1

(0)

1

1

1

187

Ukupno za naslov 2: Kohezija, otpornost i vrijednosti

160 278

(198)

6 769

71 281

95 569

23 468

(8)

145 178

55 174

113 465

209 033

3

Jamstva u poljoprivredi

286

(10)

40 149

40 091

333

—

—

669

669

—

333

 

Poljoprivredni fond za ruralni razvoj

35 164

(2)

15 339

14 587

35 914

0

—

2 366

65

2 300

38 215

 

Pomorstvo i ribarstvo

3 043

(15)

107

738

2 397

416

(0)

110

1

525

2 922

 

Ribarstvo (SFPA i RFMO)

21

—

152

150

23

0

0

0

0

0

23

 

Decentralizirane agencije

—

—

21

21

—

—

—

0

0

—

—

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

12

(0)

—

3

9

0

0

0

0

0

9

 

Zaštita okoliša i klimatska politika (LIFE)

1 882

(34)

739

439

2 148

7

(0)

3

3

6

2 154

 

Fond za pravednu tranziciju

—

—

4

1

3

—

—

5

0

5

8

 

Instrument za kreditiranje u okviru mehanizma za pravednu tranziciju

0

0

—

—

—

—

—

0

0

—

—

 

Decentralizirane agencije

3

—

50

51

3

—

—

6

6

0

3

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

26

—

4

5

24

0

0

0

0

0

24

Ukupno za naslov 3: Prirodni resursi i okoliš

40 438

(61)

56 563

56 086

40 854

423

(0)

3 160

745

2 837

43 691

4

Azil, migracije i integracija

3 068

(29)

497

1 200

2 335

54

(1)

2

28

28

2 363

 

Decentralizirane agencije

20

—

138

138

20

—

—

4

4

—

20

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

0

—

—

0

0

0

0

0

0

0

0

 

Upravljanje granicama (Fond za integrirano upravljanje granicama) – upravljanje granicama i vize

1 219

(35)

153

388

949

217

(2)

3

26

192

1 141

 

Upravljanje granicama (Fond za integrirano upravljanje granicama) – oprema za carinske provjere

—

—

135

—

135

0

0

0

0

0

135

 

Decentralizirane agencije

372

—

703

754

321

—

—

10

10

0

321

Ukupno za naslov 4: Migracije i upravljanje granicama

4 679

(64)

1 626

2 480

3 760

271

(3)

19

67

219

3 980

5

Fond za unutarnju sigurnost (ISF)

457

(15)

70

161

352

13

(1)

1

5

9

360

 

Razgradnja nuklearnih postrojenja

351

(0)

73

46

377

0

0

0

0

0

377

 

Nuklearna sigurnost i razgradnja nuklearnih postrojenja

324

(3)

69

75

315

0

(0)

0

0

0

315

 

Decentralizirane agencije

0

—

193

193

0

0

(0)

3

3

—

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

2

—

—

1

1

0

0

0

0

0

1

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

26

(3)

20

19

24

—

—

0

—

0

24

 

Europski fond za obranu (istraživački)

—

(0)

323

1

322

—

—

7

0

7

329

 

Europski fond za obranu (neistraživački)

322

(0)

623

198

746

0

—

17

0

17

762

 

Vojna mobilnost

—

—

227

1

226

0

0

0

0

0

226

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

7

(0)

—

5

2

0

—

—

0

—

2

Ukupno za naslov 5: Sigurnost i obrana

1 489

(22)

1 597

700

2 364

13

(1)

28

8

33

2 397

6

Susjedstvo, razvoj i međunarodna suradnja

18 527

(444)

10 833

5 656

23 259

213

(12)

127

134

194

23 453

 

Instrument za suradnju u području nuklearne sigurnosti

116

(9)

38

17

127

1

—

0

—

1

128

 

Humanitarna pomoć (HUMA)

1 301

(12)

2 168

2 405

1 052

53

(4)

28

46

31

1 084

 

Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP)

137

(2)

352

341

146

22

(1)

56

46

32

178

 

Prekomorske zemlje i područja (PZP)

9

—

63

7

65

0

0

0

0

0

65

 

Ostala djelovanja

1

(0)

17

17

0

0

0

0

0

0

0

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

4

(0)

—

2

2

0

0

0

0

0

2

 

Djelovanja koja se financiraju u okviru ovlasti Komisije

153

(20)

92

72

154

0

(0)

1

0

0

154

 

Pretpristupna pomoć (IPA III)

7 464

(182)

1 566

1 988

6 860

785

(0)

30

204

610

7 471

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

0

(0)

—

—

—

0

0

0

0

0

—

Ukupno za naslov 6: Susjedstvo i svijet

27 712

(670)

15 130

10 506

31 666

1 074

(17)

242

429

869

32 535

7

Mirovine osoblja

—

—

2 173

2 173

—

—

—

—

—

—

—

 

(Mirovine bivših članova) Europski parlament

—

—

11

11

—

0

0

0

0

0

—

 

(Mirovine bivših članova) Europsko vijeće i Vijeće

—

—

1

1

—

0

0

0

0

0

—

 

(Mirovine bivših članova) Komisija

—

—

7

7

—

0

0

0

0

0

—

 

(Mirovine bivših članova) Sud

—

—

12

12

—

0

0

0

0

0

—

 

(Mirovine bivših članova) Europski revizorski sud

—

—

5

5

—

0

0

0

0

0

—

 

(Mirovine bivših članova) Europski ombudsman

—

—

0

0

—

0

0

0

0

0

—

 

(Mirovine bivših članova) Europski nadzornik za zaštitu podataka

—

—

0

0

—

0

0

0

0

0

—

 

Europske škole

0

—

197

197

0

1

—

15

14

2

2

 

Plaće za statutarno osoblje

0

(0)

2 494

2 494

0

—

—

31

31

—

0

 

Plaće za vanjsko osoblje

35

(4)

238

231

38

3

(2)

33

33

2

39

 

Članovi – plaće i naknade

0

(0)

15

13

2

—

—

0

0

—

2

 

Članovi – privremene naknade

—

—

3

3

—

0

0

0

0

0

—

 

Troškovi zapošljavanja

3

(1)

26

27

2

0

—

1

0

0

2

 

Prestanak zaposlenja

—

—

8

8

—

0

0

0

0

0

—

 

Troškovi osposobljavanja

10

(1)

17

15

11

1

(0)

3

3

1

12

 

Socijalna pitanja i mobilnost

8

(1)

24

21

8

7

(2)

17

15

7

15

 

Informacijska i komunikacijska tehnologija

122

(2)

298

274

143

20

(0)

50

49

20

163

 

Najam i kupnja

3

(0)

318

303

18

2

—

27

28

0

18

 

Povezani sa zgradama

49

(1)

86

95

39

2

(0)

19

9

12

51

 

Sigurnost

24

(1)

63

58

28

2

(0)

6

3

4

32

 

Službena putovanja i reprezentacija

7

(6)

24

13

11

0

(0)

1

0

0

12

 

Sastanci, odbori, konferencije

6

(5)

5

2

3

0

(0)

1

1

1

4

 

Službeni list

1

(0)

2

3

1

0

—

0

0

—

1

 

Publikacije

5

(0)

13

12

6

2

(0)

3

3

1

7

 

Pribavljanje informacija

1

(0)

4

3

2

—

—

0

0

0

2

 

Studije i istraživanja

11

(0)

5

12

4

0

—

0

0

0

4

 

Opća oprema, vozila, namještaj

13

(1)

24

25

11

3

(0)

3

5

2

13

 

Vanjske jezične usluge

3

(0)

24

23

4

0

(0)

10

10

1

4

 

Ostali administrativni rashodi

7

(1)

18

18

6

1

(0)

4

4

2

8

 

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

2

(0)

—

1

0

0

(0)

—

—

—

0

 

Administrativni rashodi drugih institucija

591

(66)

4 256

4 155

626

36

(32)

335

281

57

684

Ukupno za naslov 7: Europska javna uprava

901

(92)

10 371

10 215

964

80

(37)

559

490

111

1 076

O

Inovacijski fond (IF)

0

0

—

—

—

4

(1)

147

11

138

138

 

Ostala djelovanja

0

0

—

—

—

7

(1)

52

50

8

8

Ukupno naslov O: Izvan VFO-a

0

0

—

—

—

11

(2)

199

61

147

147

S

Pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi (SEAR)

—

—

791

791

—

0

0

0

0

0

—

 

Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF)

0

—

24

24

—

0

0

0

0

0

—

 

Pričuva za prilagodbu Brexitu

—

—

407

407

—

0

0

0

0

0

—

Ukupno za naslov S: Mehanizmi solidarnosti u Uniji i izvan Unije (posebni instrumenti)

0

—

1 223

1 223

—

0

0

0

0

0

—

Ukupno

273 386

(1 687 )

114 011

169 192

216 518

29 811

(283)

154 334

58 805

125 057

341 575

7.   IZVRŠENJE PRORAČUNA PO INSTITUCIJAMA

7.1.   IZVRŠENJE PRORAČUNSKIH PRIHODA

u milijunima EUR

Institucija

Proračunski prihodi

Dodijeljena prava

Prihodi

Primici kao % proračuna

Nepod- mireno

Doneseni početni proračun

Doneseni konačni proračun

Tekuća godina

Preneseno

Ukupno

Od prava u tekućoj godini

Od prenesenih prava

Ukupno

1

2

3

4

5=3+4

6

7

8=6+7

9=8/2

10=5-8

Europski parlament

176

176

236

7

243

212

3

215

122 %

28

Europsko vijeće i Vijeće

59

59

103

1

104

102

1

102

173 %

2

Komisija

165 665

167 616

244 942

19 411

264 354

237 838

1 078

238 916

143 %

25 437

Sud

60

60

59

0

59

59

0

59

99 %

0

Revizorski sud

23

23

24

0

24

24

0

24

102 %

0

Gospodarski i socijalni odbor

13

13

22

0

22

22

0

22

171 %

0

Odbor regija

10

10

11

0

12

11

0

12

112 %

—

Europski ombudsman

1

1

1

0

1

1

0

1

93 %

—

Europski nadzornik za zaštitu podataka

2

2

2

0

2

2

0

2

96 %

—

Europska služba za vanjsko djelovanje

51

51

241

3

244

240

3

243

480 %

0

Ukupno

166 060

168 011

245 641

19 422

265 063

238 511

1 085

239 596

143 %

25 467

Konsolidirani izvještaji o izvršenju općeg proračuna EU-a uključuju, kao i prethodnih godina, izvršenje proračuna svih institucija jer je u proračunu EU-a za svaku instituciju osiguran poseban proračun.

Proračun agencija i njegovo izvršenje nisu konsolidirani u proračun EU-a i nisu uključeni u izvještaje o proračunu EU-a. Komisijine subvencije isplaćene agencijama dio su proračuna EU-a. U ovom proračunskom dijelu godišnje računovodstvene dokumentacije u obzir se uzimaju samo subvencije isplaćene agencijama iz proračuna Komisije.

Treba napomenuti da osim svojeg proračuna ESVD prima i doprinose od Komisije u iznosu od 193,6 milijuna EUR (2020.: 148,1 milijun EUR, međutim, u 2020. ERF nije bio pokriven sredstvima Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, te je stoga došlo do povećanja u 2021.). Iz nasljeđa ERF-a i skrbničkih fondova primljeno je 18,7 milijuna EUR (2020.: 64,4 milijuna EUR). Tim doprinosima pokrivaju se troškovi osoblja Komisije u delegacijama koje financiraju ERF i skrbnički fondovi, uključujući namjenske prihode ostvarene tijekom godine od tih doprinosa.

7.2.   IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA

u milijunima EUR

Institucija

Ukupna raspoloživa odobrena sredstva

Preuzete obveze

Odobrena sredstva prenesena u 2022.

Odobrena sredstva koja će se poništiti

iz donesenog konačnog proračuna

iz prijenosâ

iz namjenskih prihoda

Ukupno

%

iz donesenog konačnog proračuna

iz namjenskih prihoda

Ukupno

iz donesenog konačnog proračuna

iz prijenosâ

iz namjenskih prihoda

Ukupno

1

2

3

4

5=2+3+4

6=5/1

7

8

9=7+8

10

11

12

13=10+ 11+12

Europski parlament

2 215

2 033

75

46

2 154

97 %

22

30

52

8

—

0

9

Europsko vijeće i Vijeće

679

523

0

43

566

83 %

0

41

41

71

0

0

71

Komisija

601 452

109 244

511

153 999

263 755

44 %

4 043

283 739

287 781

49 239

5

671

49 916

Sud

445

438

0

1

439

98 %

0

1

1

6

0

0

6

Revizorski sud

154

149

0

0

149

97 %

0

0

0

5

0

0

5

Gospodarski i socijalni odbor

155

132

0

4

136

88 %

0

5

5

13

0

0

13

Odbor regija

108

106

0

1

106

99 %

0

0

0

1

0

0

1

Europski ombudsman

13

11

0

—

11

89 %

0

—

—

1

0

—

1

Europski nadzornik za zaštitu podataka

19

17

0

—

17

86 %

0

—

—

3

0

—

3

Europska služba za vanjsko djelovanje

1 091

763

10

239

1 012

93 %

0

75

75

5

—

0

5

Ukupno

606 331

113 415

596

154 334

268 345

44 %

4 065

283 891

287 956

49 354

5

671

50 030

7.3.   IZVRŠENJE ODOBRENIH SREDSTAVA ZA PLAĆANJE

u milijunima EUR

Institucija

Ukupna raspoloživa odobrena sredstva

Izvršena plaćanja

Odobrena sredstva prenesena u 2022.

Odobrena sredstva koja će se poništiti

iz donesenog konačnog proračuna

iz prije- nosa

iz namjenskih prihoda

Ukupno

%

iz donesenog konačnog proračuna

iz namjenskih prihoda

Ukupno

iz donesenog konačnog proračuna

iz prije- nosa

iz namjenskih prihoda

Ukupno

1

2

3

4

5=2+3+4

6=5/1

7

8

9=7+8

10

11

12

13

Europski parlament

2 571

1 650

393

35

2 078

81 %

402

40

442

12

38

2

52

Europsko vijeće i Vijeće

749

461

60

43

564

75 %

62

42

104

71

10

1

82

Komisija

241 321

160 032

1 203

62 326

223 561

93 %

3 591

13 827

17 417

82

250

11

343

Sud

479

408

30

0

438

92 %

30

1

31

6

3

0

9

Revizorski sud

163

140

8

0

148

91 %

8

0

8

5

1

0

6

Gospodarski i socijalni odbor

168

113

10

3

126

75 %

19

7

25

13

3

0

16

Odbor regija

119

91

10

1

101

85 %

15

1

15

1

1

0

2

Europski ombudsman

13

9

0

—

10

76 %

2

—

2

1

0

—

1

Europski nadzornik za zaštitu podataka

21

16

1

—

17

80 %

1

—

1

3

0

—

3

Europska služba za vanjsko djelovanje

1 209

648

106

199

954

79 %

114

115

230

5

21

0

26

Ukupno

246 812

163 568

1 821

62 607

227 996

92 %

4 244

14 032

18 275

199

327

14

541

8.   IZVRŠENJE PRORAČUNA AGENCIJA

Prihodi i rashodi agencija, kako su prikazani u izvještajima 8.1. i 8.2. u nastavku, nisu kao takvi konsolidirani u proračunu EU-a. U ovom proračunskom dijelu godišnje računovodstvene dokumentacije u obzir se uzimaju samo subvencije isplaćene agencijama iz proračuna Komisije.

Izvještaji o izvršenju proračuna EU-a uključuju subvencije isplaćene agencijama iz proračuna EU-a kao odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje, kad je to primjenjivo.

U dolje navedenim izvještajima agencija prikazan je pregled agencija; decentraliziranih agencija (poznatih kao tradicionalne agencije) i izvršnih agencija, te njihovih prihoda (8.1.) i rashoda (8.2.).

Ostali izvori prihoda i povezanih rashoda ne dodaju se u proračunsku računovodstvenu dokumentaciju EU-a. Svaka agencija izrađuje vlastitu godišnju računovodstvenu dokumentaciju.

8.1.   PRORAČUNSKI PRIHODI

u milijunima EUR

Agencija

Podnaslov VFO-a Financiranje

Doneseni konačni proračun

Primljeni prihodi

Agencija za operativno upravljanje opsežnim informatičkim sustavima

4

264

268

Agencija za suradnju energetskih regulatora

1

24

24

Ured Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije

1

7

7

Ured Zajednice za biljne sorte

Nije primjenjivo

19

19

Izvršna agencija za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu

1, 2b

11

3

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu

2b

16

15

Europski potporni ured za azil

4

142

153

Europska agencija za sigurnost zračnog prometa

1

204

168

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo

1

49

50

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu

4

535

545

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti

2b

58

173

Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja

2b

19

19

Europska agencija za kemikalije

1

108

115

Europska izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš

1, 2a, 3, 5

45

45

Europska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu

2b, 6

54

54

Europska agencija za okoliš

3

52

67

Europska agencija za kontrolu ribarstva

3

21

22

Europska agencija za sigurnost hrane

2b

119

121

Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta

2b

22

23

Europska izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo

1, 2b

27

27

Izvršna agencija za Europsko vijeće za inovacije i MSP-ove

1, 2a

49

43

Europski institut za ravnopravnost spolova

2b

9

9

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje

1

33

33

Europsko nadzorno tijelo za rad

2b

22

14

Europska agencija za pomorsku sigurnost

1

85

106

Europska agencija za lijekove

2b

379

408

Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama

5

17

19

Ured europskog javnog tužitelja

2b

26

27

Izvršna agencija Europskog istraživačkog vijeća

1

55

56

Europska izvršna agencija za istraživanje

1, 3

88

88

Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala

1

59

61

Europska zaklada za osposobljavanje

2b

21

22

Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu

2b

44

46

Agencija Europske unije za kibersigurnost

1

23

23

Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva

5

178

177

Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva

5

10

8

Agencija Europske unije za željeznice

1

31

33

Agencija Europske unije za svemirski program

1

44

1 870

Agencija Europske unije za temeljna prava

2b

24

25

Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo

Nije primjenjivo

534

313

Zajedničko poduzeće Fuzija za energiju

1

614

750

Prevoditeljski centar za tijela Europske unije

7

52

46

Ukupno

 

4 195

6 092


u milijunima EUR

Vrsta prihoda agencija

Primljeni iznosi

Subvencije Komisije

4 155

Prihodi od naknada

842

Ostali prihodi

1 095

Ukupno

6 092

8.2.   ODOBRENA SREDSTVA ZA PREUZIMANJE OBVEZA I ODOBRENA SREDSTVA ZA PLAĆANJE PO AGENCIJAMA

u milijunima EUR

Agencija

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Odobrena sredstva za plaćanje

Ukupna raspoloživa odobrena sredstva

Preuzete obveze

Ukupna raspoloživa odobrena sredstva

Izvršena plaćanja

Agencija za operativno upravljanje opsežnim informatičkim sustavima

286

269

291

260

Agencija za suradnju energetskih regulatora

24

22

27

19

Ured Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije

7

7

10

8

Ured Zajednice za biljne sorte

20

18

20

17

Izvršna agencija za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu

11

2

12

2

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu

16

16

22

15

Europski potporni ured za azil

169

139

177

136

Europska agencija za sigurnost zračnog prometa

278

183

286

149

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo

50

49

54

46

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu

557

523

725

421

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti

182

169

195

122

Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja

19

19

20

19

Europska agencija za kemikalije

116

110

129

109

Europska izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš

45

44

47

42

Europska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu

54

53

58

50

Europska agencija za okoliš

68

61

92

64

Europska agencija za kontrolu ribarstva

22

21

25

18

Europska agencija za sigurnost hrane

130

130

133

118

Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta

23

22

28

23

Europska izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo

27

26

27

20

Izvršna agencija za Europsko vijeće za inovacije i MSP-ove

45

43

48

42

Europski institut za ravnopravnost spolova

9

9

11

8

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje

33

33

38

31

Europsko nadzorno tijelo za rad

23

22

26

10

Europska agencija za pomorsku sigurnost

114

107

125

102

Europska agencija za lijekove

408

386

480

365

Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama

20

19

21

19

Ured europskog javnog tužitelja

26

25

27

19

Izvršna agencija Europskog istraživačkog vijeća

55

55

57

54

Europska izvršna agencija za istraživanje

88

88

96

88

Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala

61

60

69

61

Europska zaklada za osposobljavanje

22

21

23

21

Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu

60

57

57

45

Agencija Europske unije za kibersigurnost

23

23

29

24

Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva

186

176

210

167

Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva

26

12

30

12

Agencija Europske unije za željeznice

38

37

37

33

Agencija Europske unije za svemirski program

10 102

6 419

2 666

1 614

Agencija Europske unije za temeljna prava

26

25

33

25

Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo

558

286

18

282

Zajedničko poduzeće Fuzija za energiju

1 070

1 066

765

745

Prevoditeljski centar za tijela Europske unije

53

44

56

43

Ukupno

15 151

10 897

7 301

5 470


u milijunima EUR

Vrste rashoda

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Odobrena sredstva za plaćanje

Ukupna raspoloživa odobrena sredstva

Preuzete obveze

Ukupna raspoloživa odobrena sredstva

Izvršena plaćanja

Osoblje

1 749

1 478

1 417

1 462

Administracija

472

439

498

412

Operativno

12 930

8 980

5 385

3 596

Ukupno

15 151

10 897

7 301

5 470

POJMOVNIK

Administrativna odobrena sredstva

Administrativna odobrena sredstva uključuju tekuće troškove institucija i subjekata (osoblje, zgrade, uredska oprema).

Aktuarske pretpostavke

Pretpostavke koje se primjenjuju za izračun troškova budućih događaja koji utječu na obveze za mirovine.

Aktuarski dobici i gubici

Promjene aktuarskih manjkova ili viškova za planove definiranih primanja. One proizlaze iz razlika između prethodnih aktuarskih pretpostavki i onoga što se zaista dogodilo te zbog učinaka promjena aktuarskih pretpostavki.

Diskontna stopa

Stopa koja se primjenjuje za prilagodbu vremenske vrijednosti novca. Diskontiranje je metoda koja se primjenjuje za usporedbu troškova i koristi koji se javljaju u različitim vremenskim razdobljima.

Doneseni proračun

Nacrt proračuna postaje doneseni proračun nakon što ga Proračunsko tijelo odobri, a predsjednik Europskog parlamenta proglasi ga konačno usvojenim.

Efektivna kamatna stopa

Stopa kojom se procijenjeni budući novčani primici ili plaćanja tijekom očekivanog životnog vijeka financijske imovine ili financijske obveze diskontiraju na neto knjigovodstvenu vrijednost imovine ili obveze.

Financijska imovina i obveze po amortiziranom trošku

Sva financijska imovina i sve financijske obveze koje se prema Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor mjere po amortiziranom trošku.

Financijska imovina ili obveze po fer vrijednosti kroz višak ili manjak

Sva financijska imovina ili sve financijske obveze koje se prema Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor mjere po fer vrijednosti i za koje se sve promjene fer vrijednosti priznaju kroz višak ili manjak u razdoblju (tj. izvedenice).

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Sva financijska imovina (osim izvedenica) koja se prema Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor mjeri po fer vrijednosti i za koje se sve promjene fer vrijednosti priznaju kao pričuva u neto imovini do trenutka prestanka priznavanja (ili umanjenja vrijednosti).

Financijski ispravak

Svrha je financijskih ispravaka zaštititi proračun EU-a od nepravilnosti pri izvršenju rashoda. Kad je riječ o izvršenju rashoda u okviru podijeljenog upravljanja, za povrat nepravilno izvršenih plaćanja prvenstveno su odgovorne države članice.

„Potvrđeni” financijski ispravak je onaj koji je prihvatila predmetna država članica. „Utvrđeni” financijski ispravak je onaj koji je donesen odlukom Komisije i uvijek je neto ispravak, pri čemu je država članica dužna vratiti nepravilno isplaćena sredstva u proračun EU-a, čime dolazi do konačnog smanjenja dodijeljene financijske omotnice predmetnoj državi članici. Potvrđeni i utvrđeni financijski ispravci iskazani su u ovom izvještaju kao jedna kategorija.

„Provedeni” financijski ispravak je onaj kojim je ispravljena uočena nepravilnost.

Godišnji izvještaj o radu (AAR)

U godišnjim izvještajima o radu navode se rezultati poslovanja u odnosu na, među ostalim, utvrđene ciljeve, povezane rizike i oblik unutarnje kontrole. Od proračunske godine 2001. za Komisiju, a od 2003. i za sve institucije Europske unije, „dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti” mora podnijeti godišnji izvještaj o radu svojoj instituciji o izvršavanju svojih dužnosti, zajedno s informacijama o financijama i upravljanju.

Izmjena proračuna

Odluka donesena tijekom proračunske godine o izmjeni (povećanje, smanjenje, prijenos) stavki donesenog proračuna za tu godinu.

Iznosi koji će se zatražiti od država članica

To su rashodi nastali tijekom izvještajnog razdoblja koji će se trebati financirati iz budućih proračuna, tj. koje će trebati financirati države članice. To je posljedica činjenice da se financijski izvještaji sastavljaju primjenom računovodstva nastanka poslovnih događaja, a proračun računovodstva novčane osnove.

Izravno upravljanje

Način izvršenja proračuna. U okviru izravnog upravljanja proračun izravno izvršavaju službe Komisije, izvršne agencije ili skrbnički fondovi.

Izvedenice

Financijski instrumenti čija je vrijednost povezana s promjenama vrijednosti drugog financijskog instrumenta, pokazatelja ili robe. Za razliku od vlasnika primarnog financijskog instrumenta (npr. državne obveznice), koji ima neograničeno pravo na primanje novca (ili nekog drugog oblika ekonomske koristi) u budućnosti, vlasnik izvedenice ima samo ograničeno pravo na primanje takve koristi. Valutni terminski ugovor je primjerice izvedenica.

Namjenski prihodi

Posebni prihodi primljeni za financiranje određenih stavki rashoda. Glavni izvor vanjskih namjenskih prihoda jesu financijski doprinosi trećih zemalja za programe koje financira Unija. Glavni izvor unutarnjih namjenskih prihoda jesu prihodi od trećih strana za robu, usluge ili poslove koji su im isporučeni na njihov zahtjev; prihodi koji proizlaze iz otplate pogrešno isplaćenih iznosa i prihodi od prodaje publikacija i filmova.

Neizravno upravljanje

Način izvršenja proračuna. U okviru neizravnog upravljanja Komisija povjerava zadaću izvršenja proračuna tijelima prava Unije ili nacionalnog prava.

Nepodmirene obveze

Kao Reste à Liquider (RAL), predstavljaju iznos za koji je preuzeta proračunska obveza, ali još nije izvršeno plaćanje. Ti iznosi predstavljaju obveze koje EU mora platiti u narednim godinama, a izravno proizlaze iz postojanja višegodišnjih programa i neravnoteže između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje.

Nepodmirene proračunske obveze (reste à liquider – RAL)

Kao nepodmirene obveze, predstavljaju iznos za koji je preuzeta proračunska obveza, ali još nije izvršeno plaćanje. Ti iznosi predstavljaju obveze koje EU mora platiti u narednim godinama, a izravno proizlaze iz postojanja višegodišnjih programa i neravnoteže između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje.

Nepravilnost

Nepravilnost je čin koji nije u skladu s primjenjivim pravilima EU-a ili nacionalnim pravilima i koji može imati negativan utjecaj na financijske interese EU-a. Nepravilnosti, koje mogu biti rezultat postupanja korisnika koji potražuju sredstva ili tijela koja su odgovorna za izvršenje plaćanja. Pojam nepravilnosti širi je od pojma prijevare, koja se odnosi na postupanje koje se može smatrati kaznenim djelom.

Obveza

Pravno jamstvo za pružanje financijskih sredstava u određenim uvjetima. EU se obvezuje nadoknaditi svoj dio troškova projekta koji financira EU. Današnje su obveze sutrašnja plaćanja. Današnja su plaćanja jučerašnje obveze.

Odobrena sredstva

Financiranje proračuna. U proračunu se predviđaju obveze i plaćanja (novčani ili bankovni prijenosi korisnicima). Odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanje često se razlikuju (diferencirana odobrena sredstva) jer se za višegodišnje programe i projekte obveze često preuzimaju u potpunosti u onoj godini u kojoj su ti programi i projekti doneseni, a plaćaju se tijekom provedbe programa i projekta koja traje nekoliko godina. Nediferencirana odobrena sredstva koriste se za administrativne rashode, za pružanje potpore poljoprivrednom tržištu te su izravna plaćanja i odobrena sredstva za preuzimanje obveza jednaka odobrenim sredstvima za plaćanje.

Odobrena sredstva koja će se poništiti

Neiskorištena odobrena sredstva koja se poništavaju na kraju financijske godine. Buduće poništenje znači poništenje svih ili djelomičnih odobrenih rashoda i/ili preuzimanje obveza koje se odnose na ta odobrena sredstva. Samo u slučaju zajedničkih poduzeća, kako je određeno u njihovim financijskim pravilima, sva neiskorištena odobrena sredstva mogu se knjižiti u procjeni prihoda i rashoda za sljedeće tri financijske godine (tzv. pravilo „N + 3”). Stoga se odobrena sredstva zajedničkih poduzeća koja će se poništiti mogu ponovno aktivirati do financijske godine „N + 3”.

Odobrena sredstva za plaćanje

Odobrena sredstva za plaćanje obuhvaćaju rashode koji se trebaju platiti u tekućoj godini, a koji proizlaze iz pravnih obveza koje su preuzete u tekućoj godini i/ili prethodnih godina.

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza obuhvaćaju ukupne troškove pravnih obveza (ugovora, sporazuma/odluka o dodjeli bespovratnih sredstava) koji se mogu potpisati u tekućoj financijskoj godini.

Opoziv

Čin kojim se poništava prethodna obveza (ili njezin dio).

Planovi definiranih primanja

Plan za mirovine ili ostala mirovinska primanja u kojemu se primanja određuju pravilima plana neovisno o uplaćenim doprinosima, a primanja nisu izravno povezana s ulaganjima u plan. Plan se može financirati ili se ne mora financirati.

Podijeljeno upravljanje

Način izvršenja proračuna. U okviru podijeljenog upravljanja zadaće izvršenja proračuna povjeravaju se državama članicama. Oko tri četvrtine rashoda EU-a izvršavaju se na ovaj način.

Poništenje odobrenih sredstava

Neiskorištena odobrena sredstva koja se ne smiju više koristiti.

Prekidi i obustave

Ako Komisija utvrdi, na temelju vlastitog rada ili na temelju informacija koje su joj dostavila revizorska tijela, da država članica nije uklonila ozbiljne nedostatke sustava za upravljanje i kontrolu i/ili ispravila nepravilno izvršene rashode koji su prijavljeni i potvrđeni, ona može prekinuti ili obustaviti plaćanja.

Pretfinanciranje

Plaćanje kojemu je svrha da korisniku osigura likvidna sredstva. Može se podijeliti u više obroka u skladu s odredbama predmetnog ugovora, odluke, sporazuma ili osnovnog pravnog akta. Likvidna sredstva ili predujam koriste se za namjenu za koju su dobiveni tijekom razdoblja utvrđenog u sporazumu ili se vraćaju.

Preventivna mjera

Preventivne mjere, koje Komisija može upotrijebiti kako bi zaštitila proračun EU-a kada postane svjesna mogućih nedostataka, uključuju privremeni prekid ili obustave plaćanja iz proračuna EU-a za neki operativni program.

Prijenos odobrenih sredstava

Iznimka od načela da se proračun donosi samo za jednu financijsku godinu na temelju koje je moguće odobrena sredstva koja nisu iskorištena u određenoj proračunskoj godini iznimno prenijeti, u skladu sa strogim uvjetima, za upotrebu u narednoj godini.

Prijenosi (između proračunskih linija)

Prijenosi između proračunskih linija znače prijenos odobrenih sredstava iz jedne proračunske linije u drugu tijekom jedne financijske godine, što predstavlja iznimku od proračunskog načela specifikacije. Međutim, prijenosi su izričito dopušteni prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije u skladu s uvjetima utvrđenima Financijskom uredbom. U financijskoj uredbi utvrđuju se različite vrste prijenosa, ovisno o tome provode li se unutar proračunske glave, poglavlja, članka ili naslova ili između njih, a za svaku vrstu potrebna je posebna razina odobrenja.

Proračunska linija

Kad je riječ o strukturi proračuna, prihodi i rashodi prikazuju se u proračunu u skladu s obvezujućim nazivljem koje je uvelo proračunsko tijelo u kojem se uzimaju u obzir narav i svrha svake stavke. Pojedinačni naslovi (naziv, poglavlje, članak ili linija) sadržavaju formalni opis nazivlja.

Tekući trošak rada

Povećanje obveza za planove koji proizlaze iz rada u službi u tekućoj financijskoj godini.

Tradicionalna vlastita sredstva

Tradicionalna vlastita sredstva definirana su u primjenjivoj Odluci o vlastitim sredstvima (Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053), a sastoje se od carina i pristojbi na šećer.

Vlastita sredstva

Glavni izvor prihoda za proračun EU-a. Različite kategorije vlastitih sredstava navode se u primjenjivoj Odluci o vlastitim sredstvima (Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053) i to su tradicionalna vlastita sredstva, vlastita sredstva na temelju PDV-a, vlastita sredstva na temelju BND-a i vlastita sredstva na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada.

POPIS POKRATA

AAR

Godišnji izvještaj o radu

AMIF

Fond za azil, migracije i integraciju

Amortizirani trošak

Amortizirani trošak

AOD

Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti

ATM

Upravljanje zračnim prometom

BDP

Bruto domaći proizvod

BND

Bruto nacionalni dohodak

BOP

Pomoć platnim bilancama

CCS LGF

Jamstveni instrument za kulturni i kreativni sektor

CEF

Instrument za povezivanje Europe

CEF DI

Dužnički instrument u okviru Instrumenta za povezivanje Europe

CIP

Okvirni program za konkurentnost i inovacije

COSME

Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća

COSO

Odbor sponzorskih organizacija Povjerenstva Treadway

CPF

Zajednički fond za rezervacije

CPR

Uredba o zajedničkim odredbama

CRII+

Investicijska inicijativa plus kao odgovor na koronavirus

D&WM

Razgradnja postrojenja i upravljanje otpadom

EAD

Izloženost sa statusom neispunjavanja obveza

EAR

Računovodstveno pravilo Europske unije

EaSI

Zapošljavanje i socijalne inovacije

EBOR

Europska banka za obnovu i razvoj

ECA

Europski revizorski sud

ECL

Očekivani kreditni gubici

ECOFIN

Vijeće za ekonomska i financijska pitanja

EDIF

Jamstveni instrument u okviru instrumenta za razvoj poduzetništva i inovacija na zapadnom Balkanu

EFJP

Europski fond za jamstva u poljoprivredi

EFOR

Europski fond za održivi razvoj

EFRR

Europski fond za regionalni razvoj

EFSE

Europski fond za jugoistočnu Europu

EFSF

Europski fond za financijsku stabilnost

EFSU

Europski fond za strateška ulaganja

EFTA

Europsko udruženje slobodne trgovine

EGNOS

Europski geostacionarni navigacijski sustav

EGP

Europski gospodarski prostor

EIB

Europska investicijska banka

EIF

Europski investicijski fond

ElectriFI

Inicijativa za financiranje elektrifikacije

ELM

Mandat za vanjsko kreditiranje

EMFF

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

EMU

Ekonomska i monetarna unija

ENEF

Fond za razvoj poduzeća

ENIF

Fond za inovacije u poduzećima

ENPI

Europski instrument za susjedstvo i partnerstvo

EP

Europski parlament

EPFRR

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

ERF

Europski razvojni fond

ESA

Europska svemirska agencija

ESB

Europska središnja banka

ESF

Europski socijalni fond

ESIF

Europski strukturni i investicijski fondovi

ESM

Europski stabilizacijski mehanizam

ESVD

Europska služba za vanjsko djelovanje

ETF

Instrument Europskog tehnološkog mehanizma za novoosnovana poduzeća iz 1998.

EU

Europska unija

EUMETSAT

Europska organizacija za korištenje meteoroloških satelita

Euratom

Europska zajednica za atomsku energiju

EZUČ u likvidaciji

Europska zajednica za ugljen i čelik u likvidaciji

FIFO

Fifo metoda procjene zaliha

Fond BUFI

Fond za novčane kazne koje se uplaćuju u proračun

FP7

Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj

FSDA

Rasprava o financijskom izvještaju i njegova analiza

FU

Financijska uredba EU-a

FVNA

Imovina po fer vrijednosti kroz neto imovinu/kapital

FVSD

Imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak

GNSS

Globalni navigacijski satelitski sustavi

H2020

Obzor 2020.

IF

Inovacijski fond

IIW

Dio za infrastrukturu i inovacije

Imovina raspoloživa za prodaju

Raspoloživo za prodaju

Inicijativa za jačanje otpornosti (ERI)

Inicijativa EIB-a za jačanje otpornosti

IT

Informacijska tehnologija

ITER

Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor

JPP

Javno-privatno partnerstvo

JRC

Zajednički istraživački centar

KF

Kohezijski fond

KOM

Europska komisija

LGD

Gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza

LGTT

Instrument za kreditna jamstva za projekte TEN-T

MAP

Višegodišnji program – program za financijsku uključenost srednjih poduzeća

MEFS

Mehanizam za europsku financijsku stabilnost

MEP

Zastupnik u Europskom parlamentu

MFP

Makrofinancijska pomoć

MMF

Međunarodni monetarni fond

MMSP

Mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća

MRSJS

Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor

MSP

Mala i srednja poduzeća

NDICI

Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa

NGEU

NextGenerationEU

ORD

Odluka o vlastitim sredstvima

PBI

Inicijativa projektnih obveznica

PD

Vjerojatnost neispunjenja obveza

PDV

Porez na dodanu vrijednost

PF4EE

Instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti

PGF

Jamstveni fond za sudionike

PSEO

Mirovinski sustav za europske dužnosnike

RAL

„Reste à Liquider” (nepodmirene proračunske obveze)

RSFF

Instrument za financiranje na temelju podjele rizika

RRF

Mehanizam za oporavak i otpornost

RTD

Istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti

SANAD

Fond MENA za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća

SAPARD

Posebni pristupni program za poljoprivredu i ruralni razvoj

SEMED

Program za financijsku uključenost mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća na području južnog i istočnog Mediterana

SICR

Znatno povećanje kreditnog rizika

SIUGI

Instrument za neograničena jamstva u okviru inicijative za MSP-ove

SMEW

Dio za MSP-ove (dio za mala i srednja poduzeća)

SURE

Potpora radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji

S&P

Standard & Poor's Financial Services LLC

TRDI

Privremeni instrument za ruralni razvoj

TVS

Tradicionalna vlastita sredstva

UFEU

Ugovor o funkcioniranju Europske unije

VFO

Višegodišnji financijski okvir

ZP

Zajedničko poduzeće

ZPP

Zajednička poljoprivredna politika

(1)  Provedbena odluka Komisije C(2021) 3991 final.

(2)  Države članice čiji su planovi odobreni: sredstva dodijeljena za svaki odobreni plan za oporavak i otpornost. Države članice čiji planovi nisu odobreni: najveći iznos dodjele u obliku bespovratnih sredstava u skladu s Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost. Iznosi podliježu ažuriranju kako je utvrđeno u članku 11. stavku 2. Uredbe (EU) 2021/241, koje je predviđeno za 30. lipnja 2022.

(†)  Finska: potpisano i isplaćeno samo u 2022. (0,3 milijarde EUR).

(‡)  Irska: nije potpisano do datuma potpisivanja ove računovodstvene dokumentacije. Irska nije zatražila pretfinanciranje za bespovratnu potporu.

(1)  Rumunjska: isplaćeno samo u 2022. (1,9 milijardi EUR).

(†)  Slovenija: potpisano samo 2022. Slovenija nije zatražila pretfinanciranje zajma.

(3)  Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 od 26. svibnja 2014. o metodama i postupku za stavljanje na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava i vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u te o mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom (SL L 168, 7.6.2014., str. 39.).

(4)  Za sveobuhvatni pregled NGEU-a vidjeti Financijska postignuća godine, odjeljke 2.2. i 2.3.

(5)  Uredba (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 (SL L 209, 14.6.2021., str. 1.).

(6)  Odredba o automatskom prijenosu neiskorištenih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje odnosi se i na druge programe iz naslova 6.: Europski instrument za međunarodnu suradnju u području nuklearne sigurnosti, prekomorske zemlje i područja te Instrument pretpristupne pomoći (IPA III), upućivanjem na odredbe Uredbe o instrumentu NDICI – Globalna Europa u njihovim pravnim osnovama.

(7)  Odobreni iznos za NGEU za 2021. odnosi se na potporu za 2021. u obliku bespovratne potpore državama članicama u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, Pomoći za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU) te na dodatna sredstva za druge europske programe ili fondove (fond za ruralni razvoj, fond InvestEU, Fond za pravednu tranziciju, Obzor Europa i RescEU). Uredbom o uspostavi instrumenta EURI predviđaju se zakonski rokovi u pogledu pravnih obveza, dok je programska raspodjela uspostavljena na temelju predviđenog rasporeda godišnjih obveza koji je izričito naveden u drugoj pravnoj osnovi predmetnih programa.

(8)  Uredba Vijeća (EU) 2020/2094 od 14. prosinca 2020. o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L 433 I, 22.12.2020., str. 23.).

(9)  Članak 212. Financijske uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(10)  Podaci za 2020. i 2021.: isključujući prihode povezane s povlačenjem Ujedinjenje Kraljevine iz EU-a

(11)  Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom (SL L 424, 15.12.2020., str. 1.).

(12)  U skladu s načelom supsidijarnosti, Unija djeluje samo ako i u mjeri u kojoj se ciljevi predloženog djelovanja ne mogu dostatno ostvariti na razini država članica, nego se zbog opsega ili učinka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije. U skladu s načelom proporcionalnosti, sadržaj i oblik djelovanja Unije ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovora (vidjeti članak 5. UEU-a).

(13)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046.

(14)  Vidjeti članak 317. UFEU-a.

(15)  C(2020) 4240 final od 24. lipnja 2020.

(16)  Zato se pojam „Europska komisija” odnosi i na instituciju, odnosno kolegij članova Komisije, i na njezinu administraciju, na čijem su čelu glavni direktori njezinih glavnih uprava (i rukovoditelji drugih administrativnih jedinica kao što su službe, uredi i izvršne agencije).

(17)  Od sredine 2019. (nakon revizije članka 12. unutarnjeg pravilnika) upravljanje Europskim razvojnim fondom sudelegirano je na pet službi (INTPA (DEVCO), ECHO, EAC, EACEA i JRC).

(18)  https://ec.europa.eu/info/publications/integrated-financial-and-accountability-reporting_hr

(2)  Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj.

(3)  Europski parlament donio je 24. studenoga 2021. proračun u skladu s kojim će države članice prikupiti sredstva za plaćanje kratkoročnih obveza Unije iz vlastitih sredstava ili će se za ta sredstva državama članicama uputiti poziv za uplatu u 2021. Uz to, u skladu s člankom 83. Pravilnika o osoblju (Uredba (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (SL L 56, 4.3.1968., str.1.) od 29. veljače 1968. kako je izmijenjena) države članice zajedno jamče obveze za mirovine.

(19)  Podatak za 2020. odnosi se na (povećanje)/smanjenje financijske imovine raspoložive za prodaju.

(20)  Do 2020. subrogirani zajmovi (neotplaćeni zajmovi za koje je Grupa EIB-a aktivirala jamstvo EU-a) početno su priznati prema iznosu koji je plaćen za podmirenje aktiviranog jamstva i odmah u cijelosti umanjen za iznos kreditnih gubitaka koji su već postojali u trenutku subrogacije, zbog čega je iznos neto knjigovodstvene vrijednosti u bilanci jednak nuli. Sve kamate obračunane nakon početnog priznavanja isto su tako u cijelosti otpisane. U skladu s revidiranim EAR-om 11 subrogirani zajmovi sad se klasificiraju kao kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke („kupljeni ili odobreni zajmovi umanjeni za kreditne gubitke”) te se stoga ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti odnosi samo na izmjene očekivanih kreditnih gubitaka nastalih nakon početnog priznavanja. Štoviše, u skladu s revidiranim EAR-om 11, kad je riječ o kupljenim ili odobrenim zajmovima umanjenima za kreditne gubitke, kamata se obračunava samo na neto knjigovodstvenu vrijednost. Stoga je ispravak vrijednosti za umanjenje vrijednosti za subrogirane zajmove priznat na kraju 2020. otpisan u odnosu na bruto knjigovodstvenu vrijednost subrogiranih zajmova na dan 1. siječnja 2021., bez ikakvog utjecaja na knjigovodstvenu vrijednost tih zajmova u bilanci.

(21)  Mirovinski sustav za europske dužnosnike je sustav za primanja zaposlenika koji se temelji na zamišljenim (virtualnim vrijednostima) u kojem se doprinosi zaposlenika koriste za financiranje njihovih budućih mirovina. Iako nije riječ o pravom investicijskom fondu, smatra se da se iznos koji bi takav fond prikupio ulaže u dugoročne obveznice država članica i iskazuje se u kategoriji obveza za mirovine koje se evidentiraju u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europske unije. Države članice zajednički jamče isplatu primanja u skladu s člankom 83. Pravilnika o osoblju i člankom 4. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji (za više informacija o tom sustavu vidjeti COM(2018) 829).

(22)  Podaci za 2020. uključuju 16 134 milijuna EUR koji su u konsolidiranoj godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Unije za 2020. klasificirani kao dugotrajna financijska imovina raspoloživa za prodaju te 3 453 milijuna EUR koji su u toj dokumentaciji klasificirani kao kratkotrajna financijska imovina raspoloživa za prodaju.

(23)  Uredba Vijeća (EU) 2020/672 od 19. svibnja 2020. o uspostavi Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) nakon izbijanja bolesti COVID-19 (SL L 159, 20.5.2020., str. 1.).

(24)  Podatak za 2020. odnosi se na iznose koji su se u konsolidiranoj godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Unije za 2020. klasificirali kao financijska imovina raspoloživa za prodaju.

(25)  Direktiva (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika te Odluke (EU) 2015/1814 (SL L 76, 19.3.2018., str. 3.).

(26)  Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).

(27)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(4)  „Nije dodijeljeno naslovu VFO-a” uključuje izvršenje proračuna konsolidiranih subjekata i konsolidacijska usklađenja, izvanproračunske operacije i programe kojima nisu dodijeljeni značajni iznosi.

(28)  Rezervirana imovina za jamstvo na temelju EIB-ova mandata za vanjsko kreditiranje u iznosu od 2,7 milijardi EUR obuhvaća uzete zajmove u okviru MFP-a i Euratoma (vidjeti bilješku 4.1.2.).

(29)  Rezervirana imovina za jamstvo na temelju EIB-ova mandata za vanjsko kreditiranje u iznosu od 2,8 milijardi EUR obuhvaća uzete zajmove u okviru MFP-a i Euratoma (vidjeti bilješku 4.1.2.)

(30)  Odluka (EU) 2018/412 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o izmjeni Odluke br. 466/2014/EU kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije (SL L 76, 19.3.2018., str. 30.).

(31)  Uredba (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 (SL L 209, 14.6.2021., str. 1.).

(32)  SL L 107, 26.3.2021., str. 30.

(33)  Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (SL L 231, 30.6.2021., str. 159.).

(34)  Financijski okvir za EPFRR proširen je kako bi obuhvatio razdoblje do 2022. (Uredba (EU) 2020/2220).

(35)  Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (SL L 57, 18.2.2021., str. 17.).

(36)  Odluka Vijeća (Euratom) 2021/281 od 22. veljače 2021. o izmjeni Odluke 2007/198/Euratom o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije i davanju povlastica tom poduzeću (SL L 62, 23.2.2021., str. 41.).

(37)  Uredba (EU) 2020/2220 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. prosinca 2020. o utvrđivanju određenih prijelaznih odredaba za potporu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) u godinama 2021. i 2022. i izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1306/2013 i (EU) br. 1307/2013 u pogledu sredstava i primjene u godinama 2021. i 2022. te Uredbe (EU) br. 1308/2013 u pogledu sredstava i raspodjele takve potpore u godinama 2021. i 2022. (SL L 437, 28.12.2020., str. 1.).

(38)  Uredba (EU) 2021/696 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Svemirskog programa Unije i osnivanju Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013 i (EU) br. 377/2014 i Odluke br. 541/2014/EU (SL L 170, 12.5.2021., str. 69.).

(39)  Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 (SL L 170, 12.5.2021., str. 1.).

(40)  Uredba Vijeća (Euratom) 2021/765 od 10. svibnja 2021. o uspostavi Programa za istraživanja i osposobljavanje Europske zajednice za atomsku energiju za razdoblje 2021.–2025. kojim se nadopunjuje Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor Europa te o stavljanju izvan snage Uredbe (Euratom) 2018/1563 (SL L 167 I , 12.5.2021., str. 81.).

(41)  Uredba (EU) 2021/1755 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2021. o uspostavi pričuve za prilagodbu Brexitu (SL L 357, 8.10.2021., str. 1.).

(42)  Uredba (EU) 2018/1718 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 726/2004 u pogledu mjesta sjedišta Europske agencije za lijekove (SL L 291, 16.11.2018., str. 3.).

(43)  Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2016/804 od 17. svibnja 2016. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014 o metodama i postupku za stavljanje na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava i vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u te o mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom (SL L 132, 21.5.2016., str. 85.).

(5)  Isključujući zajmove za Mehanizam za oporavak i otpornost (NGEU) i financijsku pomoć.

(6)  Isključujući odgođene rashode.

(44)  Bez naizmjeničnih zajmova za financijsku pomoć.

(45)  Isključujući odgođene rashode.

(46)  Financijska imovina raspoloživa za prodaju (osim ulaganja u fondove tržišta novca i vlasničke instrumente).

(47)  Financijska imovina po fer vrijednosti kroz višak ili manjak

(48)  Primjerice, radni dokument XI. priložen Nacrtu proračuna o provedbi proračunskih jamstava, zajedničkom fondu za rezervacije i procjeni održivosti nepredviđenih obveza koje proizlaze iz proračunskih jamstava i financijske pomoći u skladu s člankom 41. stavkom 5. Financijske uredbe.

(49)  Rizik od jamstava za vlasnička ulaganja temelji se na zamišljenom iznosu koji je pokriven jamstvom.

(7)  Uz primjenu korekcijskog koeficijenta.

(8)  Plaćaju se prve 3 godine nakon odlaska s dužnosti.

(50)  Treba napomenuti da zbog zaokruživanja iznosa na milijune eura neki financijski podaci u tablicama u nastavku možda ne daju točan zbroj.

(51)  Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 608/2014 od 26. svibnja 2014. o utvrđivanju provedbenih mjera za sustav vlastitih sredstava Europske unije (SL L 168, 7.6.2014., str. 29.).

(52)  Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027., SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11.

(53)  Tehnička prilagodba financijskog okvira za 2021. u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027., COM(2020) 848 final, 18.12.2020.

(54)  Uredba Vijeća (EU) 2020/2094.

(55)  Ovaj program VFO-a uključuje dopunsku financijsku omotnicu iz instrumenta NextGenerationEU za paket REACT-EU. Pogledati poglavlje 1.1. Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. Bilješke uz izvještaje o izvršenju proračuna. Točka o naslovu 2. sadržava detaljne informacije o doprinosu ovog programa VFO-a paketu REACT-EU.

(56)  Ovaj program VFO-a uključuje dopunsku financijsku omotnicu iz instrumenta NextGenerationEU za paket REACT-EU. Pogledati poglavlje 1.1. Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. Bilješke uz izvještaje o izvršenju proračuna. Točka o naslovu 2. sadržava detaljne informacije o doprinosu ovog programa VFO-a paketu REACT-EU.

(57)  Ovaj program VFO-a uključuje dopunsku financijsku omotnicu iz instrumenta NextGenerationEU za paket REACT-EU. Pogledati poglavlje 1.1. Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. Bilješke uz izvještaje o izvršenju proračuna. Točka o naslovu 2. sadržava detaljne informacije o doprinosu ovog programa VFO-a paketu REACT-EU.

(58)  Ovaj program VFO-a uključuje dopunsku financijsku omotnicu iz instrumenta NextGenerationEU za paket REACT-EU. Pogledati poglavlje 1.1. Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. Bilješke uz izvještaje o izvršenju proračuna. Točka o naslovu 2. sadržava detaljne informacije o doprinosu ovog programa VFO-a paketu REACT-EU.

17.10.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 399/240

Izjava o jamstvu koju Sud upućuje Europskom parlamentu i Vijeću – izvješće neovisnog revizora

(2022/C 399/02)

Mišljenje

I.

 Europski revizorski sud (Sud) obavio je reviziju:

(a)

konsolidirane računovodstvene dokumentacije Europske unije, koja se sastoji od konsolidiranih financijskih izvještaja (1) i izvješća o izvršenju proračuna (2) za financijsku godinu koja je završila 31. prosinca 2021. i koju je Komisija odobrila 28. lipnja 2022.;

(b)

zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Pouzdanost računovodstvene dokumentacije

Mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije

II.

 Prema mišljenju Suda konsolidirana računovodstvena dokumentacija Europske unije (EU) za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijsko stanje EU-a na dan 31. prosinca 2021. te rezultate poslovanja, novčane tokove i promjene u neto imovini za godinu završenu tim danom, u skladu s Financijskom uredbom i računovodstvenim pravilima koja se temelje na međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima za javni sektor.

Zakonitost i pravilnost transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom

Prihodi

Mišljenje o zakonitosti i pravilnosti prihoda

III.

 Prema mišljenju Suda prihodi povezani s računovodstvenom dokumentacijom za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. u svim su značajnim aspektima zakoniti i pravilni.

Rashodi

IV.

 Sud za 2021. iznosi dva zasebna mišljenja o zakonitosti i pravilnosti rashoda. To proizlazi iz činjenice da je Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF, od engl. Recovery and Resilience Facility) privremeni instrument koji se primjenjuje i financira na način koji se bitno razlikuje od uobičajene potrošnje proračunskih sredstava u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

Nepovoljno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti proračunskih rashoda

V.

 Prema mišljenju Suda, zbog važnosti pitanja opisanog u odlomku pod naslovom „Osnova za nepovoljno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti proračunskih rashoda”, u proračunskim rashodima prihvaćenima u računovodstvenoj dokumentaciji za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. postoje značajne pogreške.

Mišljenje o zakonitosti i pravilnosti rashoda iz RRF-a

VI.

 Prema mišljenju Suda rashodi iz RRF-a prihvaćeni u računovodstvenoj dokumentaciji za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. u svim su značajnim aspektima zakoniti i pravilni.

Osnova za mišljenje

VII.

 Sud provodi reviziju u skladu s međunarodnim revizijskim standardima i etičkim kodeksom Međunarodne federacije računovođa (IFAC) te međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI). Odgovornosti Suda u skladu s tim standardima i kodeksom podrobnije su opisane u odjeljku ovog izvješća o odgovornostima revizora. U tom odjeljku Sud ujedno iznosi dodatne informacije o osnovi za svoje mišljenje o prihodima (vidjeti odlomak  XXXV .) i rashodima iz RRF-a (vidjeti odlomak  XXXVII .). Sud je također ispunio zahtjeve u pogledu neovisnosti i postupio u skladu sa svojim etičkim odgovornostima predviđenima Kodeksom etike za profesionalne računovođe Odbora za međunarodne standarde etike za računovođe. Sud prikupljene revizijske dokaze smatra dostatnima i prikladnima da budu osnova za njegova mišljenja.

Osnova za nepovoljno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti proračunskih rashoda

VIII.

 Procijenjena stopa pogreške koju je Sud izračunao za proračunske rashode prihvaćene u računovodstvenoj dokumentaciji za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. iznosi 3,0 %. U znatnom dijelu tih rashoda postoje značajne pogreške. To se uglavnom odnosi na rashode utemeljene na nadoknadi troškova, za koje procijenjena stopa pogreške iznosi 4,7 %. Ti su se rashodi 2021. godine povećali na 90,1 milijardu EUR i čine 63,2 % revizijskog statističkog skupa Suda (3). Učinak takvih pogrešaka u rashodima prihvaćenima za predmetnu godinu stoga je i značajan i raširen.

Ključna revizijska pitanja

Sud je obavio procjenu obveza za mirovine i ostala primanja zaposlenih

IX.

 U bilanci EU-a navodi se da obveze za mirovine i ostala primanja zaposlenih na kraju 2021. godine iznose 122,5 milijardi EUR (2020.: 116,0 milijardi EUR), što čini gotovo jednu četvrtinu ukupnih obveza za 2021. u visini od 496,4 milijardi EUR (2020.: 313,5 milijardi EUR).

X.

 Najveći dio tih obveza za mirovine i ostala primanja zaposlenih odnosi se na mirovinski sustav dužnosnika i ostalih službenika Europske unije te iznosi 109,7 milijardi EUR (2020.: 100,7 milijardi EUR). Obveze evidentirane u računovodstvenoj dokumentaciji procjena su sadašnje vrijednosti očekivanih budućih plaćanja koja će EU biti dužan izvršiti kako bi podmirio svoje obveze za mirovine.

XI.

 Primanja koja se isplaćuju u okviru mirovinskog sustava terete se na proračun EU-a. Iako EU nije uspostavio namjenski mirovinski fond za pokrivanje troškova budućih mirovinskih obveza, države članice zajednički jamče isplatu primanja, a dužnosnici doprinose jednoj trećini troškova financiranja tog sustava. Eurostat svake godine izračunava tu obvezu u ime računovodstvenog službenika Komisije primjenom parametara kao što su dobni profil i očekivani životni vijek dužnosnika EU-a te pretpostavki o budućim gospodarskim uvjetima. Te parametre i pretpostavke procjenjuju i aktuarski savjetnici Komisije.

XII.

 Povećanje mirovinskih obveza tijekom 2021. uglavnom je posljedica smanjenja nominalne diskontne stope na koju utječe smanjenje globalnih kamatnih stopa (4).

XIII.

 Drugi najveći dio obveza za mirovine i ostala primanja zaposlenih zauzimaju procijenjene obveze EU-a za Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja, koje su na kraju 2021. iznosile 10,3 milijarde EUR (2020.: 12,9 milijardi EUR). Te se obveze odnose na troškove zdravstvene zaštite članova osoblja EU-a koji se plaćaju u razdoblju nakon prestanka njihova zaposlenja (umanjene za njihov doprinos).

XIV.

 Sud je za obveze za mirovine u okviru ove revizije obavio procjenu aktuarskih pretpostavki za te sustave i vrednovanja koje se temelji na njima. Sud svoju evaluaciju temelji na revizijskim aktivnostima koje su obavili vanjski neovisni aktuarski stručnjaci. Sud provjerava osnovne podatke na kojima se temelje izračuni, aktuarske parametre i izračun obveza. Ispituje i prikaz obveza u konsolidiranoj bilanci i bilješkama uz konsolidirane financijske izvještaje.

XV.

 Sud zaključuje da se u konsolidiranoj bilanci daje vjeran i pouzdan prikaz procijenjenog iznosa ukupnih obveza za mirovine i ostala primanja zaposlenih.

Sud je obavio procjenu bitnih procijenjenih vrijednosti na kraju godine prikazanih u računovodstvenoj dokumentaciji

XVI.

 Iznos prihvatljivih izdataka koje je potrebno nadoknaditi korisnicima, ali za koje još nije zatražen povrat, procijenjen je na 129,9 milijardi EUR na kraju 2021. (2020.: 107,8 milijardi EUR). Ti su iznosi evidentirani kao obračunani rashodi (5).

XVII.

 Povećanje tog iznosa povezano je ponajprije s RRF-om, koji čini središnji dio instrumenta NextGenerationEU (NGEU), privremenog instrumenta za oporavak čija je svrha pomoći u otklanjanju neposredne gospodarske i društvene štete nastale zbog pandemije bolesti COVID-19. Plaćanja državama članicama u okviru tog instrumenta izvršavat će se u skladu s unaprijed utvrđenim profilom obroka do 2026. Na kraju 2021. obračunani rashodi za RRF iznosili su 12,3 milijarde EUR.

XVIII.

 Kako bi obavio procjenu tih procijenjenih iznosa na kraju godine, Sud je ispitao sustav koji je Komisija uspostavila za izradu izračuna pri zaključenju i obavio provjeru kako bi se uvjerio da je taj sustav točan i cjelovit u glavnim upravama u kojima je nastala većina rashoda. Sud je u okviru revizijskih aktivnosti u vezi s uzorkom računa i plaćanja pretfinanciranja ispitao relevantne izračune pri zaključenju kako bi obradio pitanje rizika od pogrešnog prikazivanja obračuna. Sud je od računovodstvenih službi Komisije zatražio pojašnjenje u pogledu opće metodologije za procjenjivanje tih iznosa.

XIX.

 Sud zaključuje da se u konsolidiranoj bilanci vjerno prikazuje ukupni procijenjeni iznos obračunanih troškova i drugih predujmova državama članicama.

Sud je preispitao imovinu proizašlu iz procesa povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a

XX.

 Od 1. veljače 2020. Ujedinjena Kraljevina više nije država članica EU-a. U skladu sa sporazumom o povlačenju Ujedinjena Kraljevina obvezala se da će ispuniti sve financijske obveze u okviru prethodnih VFO-ova koje proizlaze iz njezina članstva u EU-u. Tijekom prijelaznog razdoblja, koje je završilo 31. prosinca 2020., Ujedinjena Kraljevina nastavila je uplaćivati doprinose u proračun EU-a i koristiti se njime, kao da je država članica.

XXI.

 Nakon isteka prijelaznog razdoblja iz još uvijek postojećih uzajamnih obveza EU-a i Ujedinjene Kraljevine proizlaze određene obveze i potraživanja za EU. Te se obveze moraju odražavati u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji EU-a. Prema Komisijinoj procjeni na datum bilance u računovodstvenoj dokumentaciji EU-a prikazana su neto dospjela potraživanja od Ujedinjene Kraljevine u iznosu od 41, 8 milijardi EUR (2020.: 47,5 milijardi EUR), od čega se procjenjuje da će se 10,9 milijardi EUR isplatiti tijekom 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma.

XXII.

 Mehanizmi plaćanja koji se primjenjuju na uzajamne obveze iz sporazuma o povlačenju utvrđeni su u članku 148. („Plaćanja nakon 2020.”) tog sporazuma. Iznos za koji je prijavljeno da ga Ujedinjena Kraljevina treba platiti u skladu s člankom 136. te člancima od 140. do 147. iznosio je 2021. godine 11,9 milijardi EUR. Ukupna plaćanja primljena od Ujedinjene Kraljevine 2021. iznosila su 6,8 milijardi EUR. Preostali saldo na kraju godine, koji je iznosio 5,1 milijardu EUR, bilo je potrebno platiti u pet jednakih mjesečnih obroka u razdoblju od siječnja do kraja svibnja 2022., u skladu s mehanizmom utvrđenim u članku 148. sporazuma o povlačenju.

XXIII.

 U okviru svojih uobičajenih revizijskih postupaka Sud je s Komisijom raspravio o vremenskom okviru, točnosti i potpunosti povezane priznate imovine i izvršenih plaćanja. Sud je ponovno izračunao predmetne iznose, usporedio ih s dokumentacijom na kojima se temelje i provjerio prikladnost svih upotrijebljenih pretpostavki.

XXIV.

 Sud zaključuje da je procjena ukupne priznate imovine u vezi s procesom povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a vjerno prikazana u konsolidiranoj godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji.

Sud je procijenio učinak ruske invazije na Ukrajinu na računovodstvenu dokumentaciju

XXV.

 Rusija je 24. veljače 2022. izvršila invaziju na Ukrajinu. Budući da EU pruža pomoć Ukrajini u obliku zajmova i bespovratnih sredstva, Sud je obavio procjenu Komisijinih izračuna koji se odnose na povezanu izloženost EU-a financijskim rizicima, kao i osnovu na kojima se oni temelje, kako bi se uvjerio da se posljedice tog bitnog događaja na primjeren način odražavaju u računovodstvenoj dokumentaciji EU-a. Sud je obavio procjenu Komisijinih izračuna usporedbom s vlastitim izračunima i postojećim podatcima o tom pitanju.

XXVI.

 Sud zaključuje da je evidentiranje ruske invazije na Ukrajinu kao događaja nakon datuma bilance koji ne nalaže usklađivanje primjereno. O učinku tog događaja objavljene su primjerene informacije te je on vjerno prikazan u konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji.

Sud je procijenio učinak mjera povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 na računovodstvenu dokumentaciju

XXVII.

 Pandemija bolesti COVID-19 ozbiljno je utjecala na gospodarstvo i javne financije država članica. Europska komisija mobilizirala je znatna sredstva za jačanje javnozdravstvenih sektora država članica i ublažavanje društveno-gospodarskog učinka pandemije u EU-u. Poduzete mjere uključivale su financiranje hitnih medicinskih potrepština, uvođenje veće fleksibilnosti u pogledu upotrebe financijske potpore iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te davanje zajmova državama članicama uz povoljne uvjete. Te su inicijative imale znatan utjecaj na financijske izvještaje.

XXVIII.

 U okviru uobičajenih revizijskih postupaka Sud je proveo reviziju nad imovinom, obvezama, prihodima i rashodima, uključujući one povezane s mjerama koje je poduzela Komisija. Sud zaključuje da su oni vjerno prikazani u konsolidiranoj godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji.

Ostala pitanja

XXIX.

 Odgovornost je uprave da navede „Ostale informacije”. One obuhvaćaju prikaz najvažnijih financijskih događaja u godini, ali ne i konsolidiranu računovodstvenu dokumentaciju ili izvješće Suda o toj dokumentaciji. Mišljenjem Suda o konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji nisu obuhvaćene ostale informacije te Sud ne izražava nikakvo jamstvo u njihovu pogledu. Odgovornost je Suda u okviru revizije konsolidirane računovodstvene dokumentacije pročitati ostale informacije i razmotriti jesu li one značajno neusklađene s konsolidiranom računovodstvenom dokumentacijom ili saznanjima koja je Sud stekao tijekom revizije, odnosno čini li se njihov prikaz na bilo koji drugi način značajno pogrešnim. Ako Sud zaključi da su ostale informacije značajno pogrešno prikazane, dužan je na odgovarajući način izvijestiti o tome. Sud nije utvrdio ništa o čemu bi izvijestio u tom pogledu.

Odgovornosti uprave

XXX.

 U skladu s člancima od 310. do 325. UFEU-a i Financijskom uredbom uprava je odgovorna za pripremu i prikazivanje konsolidirane računovodstvene dokumentacije EU-a na temelju međunarodno prihvaćenih računovodstvenih standarda za javni sektor te za zakonitost i pravilnost povezanih transakcija. Ta odgovornost uključuje oblikovanje, uspostavu i provedbu unutarnje kontrole koja je važna za pripremu i prikazivanje financijskih izvještaja u kojima nema značajnog pogrešnog prikazivanja zbog prijevare ili pogreške. Odgovornost je uprave ujedno zajamčiti da su aktivnosti, financijske transakcije i informacije prikazane u financijskim izvještajima u skladu s odredbama (zakonima, propisima, načelima, pravilima i standardima) tijela koja njima upravljaju. Komisija snosi krajnju odgovornost za zakonitost i pravilnost transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom EU-a (članak 317. UFEU-a).

XXXI.

 U pripremi konsolidirane računovodstvene dokumentacije odgovornost je uprave procijeniti mogućnost EU-a da nastavi s trajnim poslovanjem, objavljivati informacije o svim relevantnim pitanjima i služiti se računovodstvenim načelom trajnosti poslovanja, osim ako namjerava likvidirati predmetni subjekt ili prestati s poslovanjem, ili ako je prestanak poslovanja jedina realna mogućnost.

XXXII.

 Komisija je odgovorna za nadgledanje procesa EU-a za financijsko izvještavanje.

XXXIII.

 U skladu s Financijskom uredbom (glava XIII.) računovodstveni službenik Komisije dužan je podnijeti konsolidiranu računovodstvenu dokumentaciju EU-a na reviziju prvo u obliku privremene računovodstvene dokumentacije do 31. ožujka sljedeće godine i potom u obliku završne računovodstvene dokumentacije do 31. srpnja. Financijsko stanje EU-a trebalo bi biti istinito i vjerno prikazano već u privremenoj računovodstvenoj dokumentaciji. Stoga je ključno da se sve stavke u privremenoj računovodstvenoj dokumentaciji prikazuju kao konačni izračuni koji će Sudu omogućiti da ispuni svoju zadaću u skladu s odredbama (glave XIII.) Financijske uredbe i u zadanim rokovima. Svaka izmjena završne računovodstvene dokumentacije u odnosu na privremenu u pravilu bi se trebala temeljiti isključivo na opažanjima Suda.

Odgovornosti revizora u pogledu revizije konsolidirane računovodstvene dokumentacije i povezanih transakcija

XXXIV.

 Ciljevi su Suda dobiti razumno jamstvo o tome ima li u konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji EU-a značajnog pogrešnog prikazivanja i jesu li povezane transakcije zakonite i pravilne te, na temelju provedene revizije, podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću izjavu o jamstvu u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija. Razumno jamstvo visoka je razina jamstva, ali nije garancija da su revizijom otkriveni svi slučajevi u kojima postoji značajno pogrešno prikazivanje ili neusklađenost. Njihov uzrok mogu biti prijevara ili pogreška te se smatraju značajnima ako bi bilo razumno očekivati da bi, pojedinačno ili skupno, mogli utjecati na ekonomske odluke donesene na temelju konsolidirane računovodstvene dokumentacije.

XXXV.

 Kad je riječ o prihodima, pri ispitivanju vlastitih sredstava od PDV-a i BND-a Sud polazi od makroekonomskih agregata na temelju kojih se ta sredstva izračunavaju te procjenjuje sustave Komisije za njihovu obradu do trenutka u kojem se doprinosi država članica zaprime i evidentiraju u konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji. Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima, Sud ispituje računovodstvenu dokumentaciju carinskih tijela i analizira tok carinskih pristojbi do trenutka u kojem Komisija zaprimi predmetne iznose i evidentira ih u računovodstvenoj dokumentaciji. Kad je riječ o carinskim pristojbama, postoji rizik od toga da ih uvoznici nacionalnim carinskim tijelima ne prijave ili da ih ne prijave točno. Iznos stvarno naplaćenih uvoznih carina u tom će slučaju biti niži od iznosa koji bi teoretski trebalo naplatiti. Ta se razlika naziva manjkom sredstava prikupljenih od carina. Ti utajeni iznosi nisu evidentirani u računovodstvenim sustavima država članica za tradicionalna vlastita sredstva i nisu obuhvaćeni revizorskim mišljenjem Suda o prihodima.

XXXVI.

 Kad je riječ o rashodima, Sud ispituje platne transakcije nakon što su rashodi nastali, evidentirani i prihvaćeni. Tim su ispitivanjem obuhvaćene sve kategorije plaćanja u trenutku njihova izvršenja, osim predujmova. Sud ispituje isplate predujmova nakon što primatelj sredstava dostavi dokaze o njihovoj pravilnoj uporabi te nakon što relevantna institucija ili tijelo prihvati te dokaze i obračuna predujam, što se u nekim slučajevima može dogoditi tek u narednim godinama.

XXXVII.

 Sud je ove godine prvi put ispitao rashode iz RRF-a. Za razliku od ostalih proračunskih rashoda, koji se temelje na nadoknadi troškova i/ili ispunjavanju određenih uvjeta, u sklopu RRF-a uvjet za isplatu čini zadovoljavajuće dostizanje unaprijed utvrđenih ključnih etapa ili ciljnih vrijednosti. Sud je stoga ispitao je li Komisija prikupila dostatne i primjerene dokaze kao temelj za svoju procjenu ispunjenosti tog uvjeta. Usklađenost s drugim pravilima EU-a i nacionalnima pravilima nije obuhvaćena tom procjenom.

XXXVIII.

 Sud primjenjuje stručnu prosudbu i zadržava profesionalni skepticizam tijekom čitavog trajanja revizije. Sud također:

(a)

utvrđuje i procjenjuje rizike od značajnog pogrešnog prikazivanja u konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji i od značajne neusklađenosti povezanih transakcija s uvjetima utvrđenima zakonodavstvom EU-a do kojih je došlo zbog prijevare ili pogreške. Sud priprema i provodi revizijske postupke kojima se vodi računa o tim rizicima te prikuplja revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da budu osnova za njegovo mišljenje. Slučajeve značajnog pogrešnog prikazivanja ili neusklađenosti koji su uzrokovani prijevarom teže je otkriti nego one koji su uzrokovani pogreškom jer prijevara može podrazumijevati tajno dogovaranje, krivotvorenje, namjerno izostavljanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje unutarnje kontrole. Slijedom toga, u takvim je slučajevima rizik od neotkrivanja veći;

(b)

stječe uvid u unutarnje kontrole koje su relevantne za reviziju kako bi pripremio primjerene revizijske postupke, ali ne u svrhu izražavanja mišljenja o djelotvornosti unutarnjih kontrola;

(c)

obavlja evaluaciju primjerenosti računovodstvenih politika koje je uprava primijenila te razumnosti njezinih računovodstvenih procjena i povezanih objavljenih informacija;

(d)

donosi zaključak o primjerenosti načina na koji se uprava služila računovodstvenim načelom trajnosti poslovanja i, na temelju prikupljenih dokaza, o tome postoji li značajna nesigurnost koja proizlazi iz događaja ili uvjeta kojima bi se ozbiljno mogla ugroziti mogućnost predmetnog subjekta da nastavi s trajnim poslovanjem. U slučajevima u kojima Sud zaključi da postoji takva značajna nesigurnost dužan je u svojem revizijskom izvješću skrenuti pozornost na povezane informacije koje su objavljene u konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji ili, ako te informacije nisu objavljene na odgovarajući način, izraziti mišljenje koje nije bezuvjetno. Zaključci Suda temelje se na revizijskim dokazima koji su prikupljeni do datuma sastavljanja izvješća. Ipak, budući događaji ili uvjeti mogu dovesti do toga da predmetni subjekt prestane s trajnim poslovanjem;

(e)

obavlja evaluaciju cjelokupnog prikaza, strukture i sadržaja konsolidirane računovodstvene dokumentacije, uključujući sve objavljene informacije, te procjenjuje jesu li povezane transakcije i događaji vjerno prikazani u konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji;

(f)

prikuplja dostatne primjerene revizijske dokaze u pogledu financijskih informacija subjekata koji su obuhvaćeni opsegom konsolidacije EU-a kako bi izrazio mišljenje o konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji i povezanim transakcijama. Sud je odgovoran za usmjeravanje revizije, nadzor nad njome i njezinu provedbu te snosi isključivu odgovornost za svoje revizorsko mišljenje.

XXXIX.

 Sud obavještava upravu o, među ostalim, planiranom opsegu i vremenskom okviru revizije te važnim nalazima revizije, uključujući nalaze u vezi sa svim znatnim nedostatcima u unutarnjoj kontroli.

XL.

 Sud među pitanjima koja su bila predmet rasprave s Komisijom i drugim subjektima obuhvaćenima revizijom utvrđuje ona koja su bila najvažnija za reviziju konsolidirane računovodstvene dokumentacije i koja time čine ključna revizijska pitanja za tekuće razdoblje. Sud ta pitanja opisuje u svojem izvješću, osim ako zakoni ili propisi ne dopuštaju njihovo javno objavljivanje ili ako, što je iznimno rijedak slučaj, Sud utvrdi da određeno pitanje ne bi trebalo objaviti u izvješću jer je razumno očekivati da će povezane nepovoljne posljedice biti veće od koristi za javni interes.

14. srpnja 2022.

Klaus-Heiner LEHNE

predsjednik

Europski revizorski sud

12, rue Alcide De Gasperi – L-1615 Luxembourg

(1)  Konsolidirani financijski izvještaji sastoje se od bilance, izvještaja o financijskom rezultatu, izvještaja o novčanom toku, izvještaja o promjenama u neto imovini te kratkog prikaza važnih računovodstvenih politika, kao i drugih bilješki (uključujući izvješćivanje po segmentima).

(2)  Izvješća o izvršenju proračuna također uključuju bilješke.

(3)  Više informacija izneseno je u odlomcima 1.22.–1.27. godišnjeg izvješća Suda za 2021.

(4)  Godišnja računovodstvena dokumentacija EU-a za 2021., bilješka 2.9.

(5)  Oni se sastoje od obračunanih troškova u iznosu od 77,8 milijardi EUR na strani bilance koja se odnosi na obveze i iznosa od 52,1 milijarde EUR na strani bilance koja se odnosi na imovinu, na temelju kojeg se umanjuje vrijednost pretfinanciranja.