30.9.2022

Službeni list Europske unije

C 375/1

Rezolucija o prijedlozima Europskog odbora regija za Program rada Europske komisije za 2023.

(2022/C 375/01)

EUROPSKI ODBOR REGIJA,

uzimajući u obzir:

—	Protokol o suradnji s Europskom komisijom iz veljače 2012.,

—	Rezoluciju o prioritetima Europskog odbora regija za razdoblje 2020.–2025. (1),

—	završno izvješće Konferencije o budućnosti Europe,

—	doprinose regionalnih parlamenata sa zakonodavnim ovlastima koji su primljeni u okviru Sporazuma o suradnji između OR-a i CALRE-a,

—	svoju Rezoluciju o konačnom ishodu Konferencije o budućnosti Europe;

poziva Europsku komisiju da u okviru svojeg Programa rada za 2023. provede sljedeće mjere:

Budućnost Europe

pozdravlja preporuke donesene na plenarnom zasjedanju Konferencije o budućnosti Europe (Konferencija) o demokratskijoj, održivoj i pravednijoj Europskoj uniji. Odbor regija predan je doprinijeti provedbi završnog izvješća, uključujući institucionalnim reformama potrebnima kako bi se zajamčila snažna povezanost između građana i njihovih izabranih predstavnika na svim razinama. OR je u zasebnoj rezoluciji iznio svoje prijedloge za moguće izmjene Ugovorâ i ažuriranje međuinstitucijskih sporazuma;

poziva na to da se u program rada Europske komisije uključe konkretne inicijative za provedbu tih prijedloga, osobito s ciljem da se uspostave participativne metode koje se temelje na lokaciji, a koje bi trebale biti trajno ukorijenjene u donošenje odluka u EU-u, poštujući pritom zakonodavne ovlasti regionalnih vlasti;

stoga pozdravlja prijedlog Konferencije o uspostavi sustava savjetnika EU-a, koji je pokrenuo Odbor regija, čime bi se dodatno smanjio jaz između institucija EU-a i njegovih građana. Odbor regija predan je provedbi tog prijedloga u suradnji s Komisijom putem Europske mreže regionalnih i lokalnih savjetnika te projekta „Gradimo Europu s lokalnim savjetnicima”. Odbor regija također preporučuje najšire moguće sudjelovanje mladih lokalnih političara i javnih službenika u postupku izrade zakonodavstva EU-a, među ostalim promicanjem svojeg programa „Mladi izabrani političari”;

poziva na veće sudjelovanje mladih u demokratskim procesima i na uspostavu strukturiranih načina interakcije s mladima (npr. putem vijeća mladih) te smatra građanski odgoj ključnim preduvjetom za osnaživanje građana, što bi im omogućilo da informirano i aktivno sudjeluju u demokratskom životu. Poziva na donošenje programa rada Europske komisije kojim će se predložiti inicijative za izradu europskog kurikuluma za građansko obrazovanje, promicanje europskih demokratskih vrijednosti, kritičkog razmišljanja, digitalnih vještina i medijske pismenosti, u partnerstvu s lokalnim i regionalnim vlastima;

poziva Europsku komisiju da što prije pronađe zadovoljavajuće i trajno rješenje za problem humanitarne krize na Sredozemlju, usmjereno prvenstveno na zaštitu života migranata, ali i na jamčenje poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. OR i lokalne i regionalne vlasti spremne su pritom tijesno surađivati;

poziva Komisiju da pri predstavljanju zakonodavnih prijedloga u području politika s dijeljenim ili koordiniranim nadležnostima sustavno upotrebljava tablicu za ocjenjivanje supsidijarnosti;

Ukrajina

ponovno poziva Europsku komisiju na uspostavu lokalnog instrumenta EU-a i Ukrajine za izbjeglice, koji ne bi bio novi fond, već operativni i komplementarni instrument za smanjenje birokracije i brži pristup lokalnih čelnika i čelnica postojećim fondovima;

naglašava da države članice mogu koristiti sredstva u okviru djelovanja kohezijske politike za izbjeglice u Europi (CARE) za razvoj prilagođenih rješenja za dugoročnu integraciju osoba migrantskog podrijetla, i to ulaganjima u stanovanje, obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo, socijalnu uključenost i skrb ili druge socijalne usluge. Nužnu pomoć izbjeglicama trebalo bi pružati neovisno o njihovoj zemlji podrijetla;

poziva Komisiju da iznese prijedlog za preispitivanje djelovanja kohezijske politike za izbjeglice u Europi (CARE), da razmotri kratkoročna i srednjoročna rješenja za lokalne i regionalne vlasti u svrhu zadovoljavanja aktualnih financijskih potreba povezanih s ukrajinskom krizom te na donošenje snažnih mjera za sprječavanje i suzbijanje trgovine ljudima, kao i zaštitnih mjera kojima će se zajamčiti da izbjeglice imaju pristup liječničkoj i psihološkoj skrbi i da se poštuju njihova prava u području spolnog i reproduktivnog zdravlja; podržava „Paket mjera za zaštitu djece” namijenjen ukrajinskoj djeci izbjeglicama i poziva na donošenje posebnih mjera za zaštitu ranjivih izbjeglica;

10.

u pogledu provedbe načela „jedan za jedan”, prema kojem se nova zakonodavna „opterećenja” mogu uvesti samo ako se uklone postojeća „opterećenja”, ponavlja da je temeljno opravdanje za cjelokupno zakonodavstvo u demokratskim zajednicama maksimalno povećanje neto koristi za društvo u cjelini i da je potrebno očuvati zakonodavne ciljeve EU-a i visoke gospodarske, socijalne i okolišne standarde;

11.

pozdravlja aktivaciju Direktive o privremenoj zaštiti i ističe da priznavanje prava na slobodu kretanja i autonomiju izbjeglica ima pozitivan učinak, odnosno smanjivanje pritiska na nacionalne sustave azila i objekte za prihvat u pograničnim regijama. Međutim, poziva Komisiju da preispita relevantnost svojeg Prijedloga uredbe o instrumentalizaciji u području migracija i azila i definiciju instrumentalizacije u nacrtu revidiranog Zakonika o schengenskim granicama jer bi se oni primjenjivali i na ukrajinske izbjeglice koje ruski režim upotrebljava kao vojno sredstvo i time bi mogli biti u izravnoj suprotnosti s Direktivom o privremenoj zaštiti;

12.

snažno podržava uspostavu plana EU-a za oporavak Ukrajine usmjerenog na oživljavanje ukrajinskog gospodarstva, obnovu njezine uništene infrastrukture i potporu u provedbi demokratskih reformi njezinih institucija i javnih službi. U tom će kontekstu OR uspostaviti Savez gradova i regija za obnovu Ukrajine koji će okupiti lokalne i regionalne vlasti u Europi i Ukrajini s ciljem davanja središnje uloge samoupravi u strateškom planiranju obnove, daljnje provedbe procesa prijenosa ovlasti i višerazinskog upravljanja u Ukrajini te poboljšanja dobrog lokalnog/regionalnog upravljanja. Isto tako, OR ponavlja poziv lokalnih i regionalnih vlasti iz Ukrajine i EU-a da se kao sastavni dio procesa obnove ožive ili uspostave partnerstva te bratimljenje gradova i regija; OR se zalaže za mjere ublažavanja dugoročnih socijalnih i gospodarskih posljedica koje će ruski rat u Ukrajini imati na regije i gradove EU-a;

13.

ističe da korektivne mjere poduzete u okviru postupaka država članica u slučaju makroekonomske neravnoteže imaju snažniji učinak u nekim regijama, kao što su one utvrđene u članku 349. UFEU-a koje su gospodarski i društveno vrlo osjetljive na egzogene šokove i restriktivne gospodarske politike;

Oporavak i kohezija

14.

vjeruje da bi deaktivacija opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu u trenutačnim okolnostima energetske krize, geopolitičke nestabilnosti i oporavka od pandemije bolesti COVID-19 mogla imati značajan gospodarski, socijalni i okolišni učinak. Stoga poziva na to da opća klauzula o odstupanju ostane aktivna sve dok se ne uspostavi revidirani okvir gospodarskog upravljanja. OR također podržava poziv s Konferencije o budućnosti Europe na reformu europskog semestra u cilju povećanja njegove demokratske legitimnosti i uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti putem „Kodeksa ponašanja” po uzoru na Kodeks ponašanja za partnerstvo u strukturnim fondovima;

15.

budući da je provedba nacionalnih planova za oporavak i otpornost u tijeku, poziva Komisiju da zajamči da lokalne i regionalne vlasti budu u potpunosti uključene u njihovo programiranje i provedbu, kao i s njima povezan proces donošenja odluka, kako bi se ublažili rizici povezani s nedostatkom koordinacije s drugim izvorima financiranja, uključujući kohezijska sredstva, te kako bi se ojačale dosljednost i sinergije s lokalnim razvojnim strategijama, što je ključno za ostvarivanje ciljeva Mehanizma za oporavak i otpornost;

16.

naglašava da potencijal europske kohezijske politike ima odlučujuću ulogu u smanjenju teritorijalnih neravnoteža gospodarskih aktivnosti, posebno onih s većom dodanom vrijednošću, kao i u pravednijoj regionalnoj raspodjeli europskih prihoda, što unutarnje tržište i globalizacija ne jamče sami po sebi. Stoga ona mora ostati jedna od temeljnih ideja za promišljanje;

17.

snažno podržava načelo „nenanošenja štete koheziji” utvrđeno u Osmom izvješću o koheziji, ističući da je kohezija opća vrijednost EU-a, i predlaže da se što prije počne temeljito promišljati o dugoročnim izazovima za koheziju te o tome kako se oni mogu otkloniti kohezijskom politikom i ostalim politikama EU-a; u tom pogledu podržava Komisiju u uspostavi procjene učinka na ruralna područja kao dijela boljeg doprinosa svih politika koheziji u ruralnim područjima, i na razini država članica EU-a i na podnacionalnoj razini;

18.

poziva na ocjenu dugoročne vizije za ruralna područja EU-a do 2040., koja bi se obavila u 2023., radi uobličenja konkretnih prijedloga popraćenih resursima, financijskim instrumentima i kvantitativnim ciljevima te kako bi se uzele u obzir posljedice rata u Ukrajini na ruralna područja; poziva na usvajanje europskog ruralnog programa usmjerenog na budućnost kojim će se podupirati poljoprivreda i lokalna proizvodnja, poboljšati integracija gradskih i ruralnih područja, voditi briga o stanju u područjima zahvaćenima teškim i trajnim prirodnim ili demografskim nedostacima i pojačati otpornost u opskrbi hranom te koji će dovesti do održive revitalizacije ruralnih zajednica;

19.

poziva Europsku komisiju da pojača komunikacijske napore u vezi s europskim politikama u ruralnim područjima, koja se ne osjećaju dovoljno uključenima u proces rasprave i često nisu svjesna mogućnosti sudjelovanja koje institucije imaju na raspolaganju.

20.

poziva Europsku komisiju da provede u djelo novu strategiju za najudaljenije regije Unije, u njezinom punom opsegu. Te su regije bile i još su uvijek posebno pogođene pandemijom te su u većoj mjeri osjetljive na međunarodnu krizu koja je posljedica rata u Ukrajini;

21.

slaže se sa zaključkom Konferencije europskih regionalnih zakonodavnih skupština (CALRE) i Europskog parlamenta o tome da specifične demografske značajke, potrebe i izazovi s kojima se suočavaju periferne i otočne regije, uključujući arhipelage i najudaljenije regije, zahtijevaju namjensku i ciljanu potporu EU-a, primjerice u području zelene i digitalne tranzicije, uključujući programe istraživanja i ulaganja usmjerene na potencijal tih regija u područjima obnovljive energije, održive poljoprivrede i ribarstva, zaštite mora i biološke raznolikosti, i smanjenje višestrukih strukturnih i trajnih poteškoća s kojima se suočavaju ta područja Europske unije, kao što su, na primjer, poteškoće u smanjenju ugljičnog otiska;

22.

slaže se s Europskim parlamentom da u skladu s Paktom za gradove i budućim paktom za ruralna područja treba donijeti pakt za otoke i program Europske unije za otoke, uz sudjelovanje glavnih dionika, odnosno nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, gospodarskih i socijalnih aktera, civilnog društva, akademske zajednice i nevladinih organizacija; poziva Komisiju da provede studiju o različitom položaju otočnih područja Europske unije;

23.

poziva Europsku komisiju da pokrene zakonodavne akte potrebne za provedbu nove strategije za najudaljenije regije pod nazivom „Građani na prvom mjestu, osiguravanje održivog i uključivog rasta i oslobađanje potencijala najudaljenijih regija EU-a”, što će odraziti nepokolebljivu predanost Komisije tim regijama s pomoću lokaliziranih pristupa i prilagođene potpore u skladu s Ugovorom;

24.

naglašava da mali gradovi i sela mogu imati ključnu ulogu u osmišljavanju i provedbi procesa integriranog teritorijalnog razvoja i poziva Europsku komisiju da promiče njihovu ulogu u integriranim teritorijalnim ulaganjima i lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice te drugim teritorijalnim instrumentima koji podupiru inicijative država članica tako što će uspostaviti savjetodavne mreže za pružanje potpore u okviru kohezijske politike radi poticanja njihove uporabe, osobito u malim urbanim područjima koja imaju ulogu regionalnih središta, te da zajamči da će nacionalne vlade podupirati sve inicijative integriranih teritorijalnih ulaganja i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, i to posebno u regijama u kojima su najpotrebnije, poput slabije razvijenih regija i regija koje zaostaju u lokalnom razvoju;

25.

smatra da zbog višestrukih kriza s kojima se Europska unija trenutno suočava treba održavati tempo provedbe europskog zelenog plana i dati mu novi zakonodavni zamah u 2023. godini, te stoga pozdravlja činjenicu da je, u skladu s prvim godišnjim izvješćem o provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost, premašen prag od minimalnih 37 % sredstava iz Mehanizma dodijeljenih zelenoj tranziciji;

Zelena tranzicija i održivost

26.

poziva Europsku komisiju da surađuje s lokalnim i regionalnim vlastima na provedbi inicijativa koje proizlaze iz klimatskog pakta iz Glasgowa i budućih zaključaka konferencije COP27 te da podrži višerazinsku suradnju i lokalno utvrđene doprinose; poziva Europsku komisiju da prizna ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, kao i njihovu ulogu u podnacionalnoj klimatskoj diplomaciji; poziva na ulaganje zajedničkih napora u ambiciozni globalni okvir za bioraznolikost nakon 2020. kako bi se zajamčilo ostvarenje zajedničke vizije „života u skladu s prirodom” do 2050.;

27.

zabrinut je što napredak ostvaren u svrhu promicanja prilagodbe klimatskim promjenama sve više zaostaje za ambicioznim ciljevima predstavljenima u novoj strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, kao i za mnogo višim globalnim ambicijama, kako je istaknuto pozivom Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime da se odredi globalni cilj za prilagodbu klimatskim promjenama;

28.

poziva Komisiju na sustavnu ugradnju načela energetske dostatnosti u zakonodavni okvir EU-a, kojim se promiče sustavno djelovanje za uštedu energije, kako bi se pratio i ubrzao prijelaz na čistu, obnovljivu, cjenovno pristupačnu i sigurnu energiju, te poziva Komisiju i suzakonodavce da rade na donošenju stabilnog zakonodavnog okvira za ocjenjivanje i suzbijanje siromaštva u području energije ili mobilnosti; želi biti uključen u rad Koordinacijske skupine Komisije za energetsko siromaštvo i ugrožene potrošače; ističe da su zajednice obnovljive energije ključni alat za promicanje rasprostranjene uporabe obnovljivih izvora energije i za postizanje decentraliziranog i sigurnog sustava opskrbe energijom; poziva Komisiju i države članice da surađuju s regionalnim vlastima na otklanjanju prepreka za njihov razvoj i na osmišljavanju daljnjih poticaja, kao i na podržavanju za to nužnih ulaganja. S tim u vezi ističe da se ne smiju zanemariti regije u kojima će energetska tranzicija biti skuplja zbog njihove energetske izoliranosti, kao što su otoci i najudaljenije regije;

29.

poziva Komisiju da radi na trajnom zakonodavnom okviru za zeleni plan u koji su bolje ugrađeni ciljevi održivog razvoja te kojim su lokalne i regionalne vlasti strukturno uključene u temeljito preispitivanje Uredbe o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime;

30.

poziva Komisiju da nastavi pružati potporu radu Europskog sporazuma gradonačelnika i inicijativama kao što je misija EU-a za klimatski neutralne i pametne gradove kao ključni instrument za provedbu europskog zelenog plana u gradovima i regijama u čitavom EU-u i za pružanje pomoći lokalnim i regionalnim tijelima pri postizanju ciljeva prilagodbe;

31.

poziva Komisiju da surađuje s državama članicama u financiranju i pružanju potpore okviru za poboljšanje provedbe ciljeva obnove za podnacionalne javne zgrade u svrhu osiguranja izvedivosti tih standarda kako je predloženo u Direktivi o energetskoj učinkovitosti; u tom pogledu podsjeća na važnost pružanja izravnog financiranja lokalnim i regionalnim tijelima za mjere energetske učinkovitosti, kao i dodatnih smjernica i potpore, osobito za obnovu povijesnih zgrada;

32.

predan je nastavku suradnje na Platformi dionika za nultu stopu onečišćenja, promicanju pristupa višerazinskog upravljanja za akcijski plan za nultu stopu onečišćenja i, u kasnijoj fazi, uspostavi tablice pokazatelja zelenih rezultata u regijama EU-a;

33.

podržava proglašenje Europske godine zelenijih gradova i izražava spremnost na aktivno sudjelovanje u toj inicijativi;

34.

podržava holistički i lokalizirani pristup politikama zaštite okoliša usmjeren na konkretna područja i ponovno poziva na donošenje zakona o oceanima, po uzoru na Zakon o klimi;

35.

poziva na stavljanje većeg naglaska na kratke lance opskrbe i na priznavanje raznolikosti proizvodnih sustava diljem Europe, uključujući alternativne proizvodne sustave, usmjerene na promicanje lokalnih i regionalnih oblika proizvodnje, prerade i stavljanja na tržište u svrhu postizanja lokalne i regionalne autonomije opskrbe hranom; poziva na veću potporu kolektivnim lokalnim projektima koji obuhvaćaju prerađivače, lokalna tijela, poljoprivredna gospodarstva, šumarska gospodarstva, trgovce, zadruge, udruge lokalnih proizvođača i lokalne potrošače u svrhu razvoja lokalne ponude prehrambenih proizvoda;

36.

ističe potrebu za uspostavom mjera putem kratkoročnih i srednjoročnih socijalnih politika gospodarske potpore i strukturnih politika usmjerenih na olakšavanje pristupa održivijem i zdravijem prehrambenom sustavu za najranjivije skupine, čime se pridonosi suzbijanju pretilosti i loših prehrambenih navika, uključujući uspostavu akcijskog plana EU-a za suzbijanje pretilosti djece nakon 2020.;

37.

poziva na uspostavu djelotvornog sustava višerazinskog upravljanja kojim se europske misije kombiniraju s lokalnim i regionalnim razvojnim strategijama, mjerama oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19 i financiranjem inovacija putem strukturnih fondova s ciljem postizanja zelenijeg, zdravijeg, uključivog i otpornog EU-a;

38.

snažno podržava nedavnu pilot-aktivnost u okviru partnerstva za regionalne inovacije, kojom se načelo pametne specijalizacije kombinira s pristupom na temelju misija zelene i digitalne tranzicije; predlaže da EU pruža dodatnu potporu za promicanje teritorijalnih misija, kao i lokalnih inovacijskih ekosustava putem centara europskog istraživačkog prostora kako bi mogli imati aktivnu ulogu u europskom istraživačkom prostoru i u uklanjanju inovacijskog jaza u EU-u;

39.

ističe da se novi europski Bauhaus može provoditi samo primjenom pristupa višerazinskog upravljanja utemeljenog na lokaciji, koji je zamišljen kao međusobno povezana mreža regionalnih ili lokalnih centara, a ne kao jedinstveno zemljopisno mjesto; ponovno iznosi prijedlog o sustavu vaučera jednostavnih za uporabu kojima se gradovima i regijama pruža praktična potpora za sudjelovanje u zajednici novog europskog Bauhausa;

40.

od Komisije očekuje da će dodatno uključiti rodnu dimenziju u svoje političke procese, osobito podnošenjem metodologije kojom se ocjenjuje utjecaj mjera/politika s obzirom na spol/rod programâ EU-a;

41.

u potpunosti prima na znanje potrebu za odlučnim djelovanjem kako bi se postigli klimatski ciljevi EU-a u prometnom sektoru. Smatra da svi oblici prometa moraju postati održiviji, dok u cestovnom prometu treba smanjiti emisije kombinacijom dugoročnih održivih alternativnih goriva i vozila s nultim emisijama; Također je važno uzeti u obzir cijeli životni ciklus kako bi se emisije stakleničkih plinova svele na najmanju moguću mjeru „od izvora do kotača”, a ne samo na ispušnoj cijevi. S obzirom na potrebnu značajnu preobrazbu automobilskog sektora u svim regijama, i kako bi se zajamčilo da nijedna regija ne zaostaje, potiče Komisiju da se bavi učinkom strožih normi u pogledu emisija CO2 za automobile i kombije putem europskog mehanizma za pružanje potpore pravednoj i socijalno poštenoj tranziciji za europske regije automobilske industrije i industrije opskrbe;

Digitalna tranzicija i industrija

42.

snažno potiče širenje rezultata istraživanja i najboljih praksi među lokalnim inovacijskim akterima, putem inicijativa kao što su Platforma za razmjenu znanja i Znanost u regijama, kao i aktualnih aktivnosti Europskog instituta za inovacije i tehnologiju i Europskog vijeća za inovacije, koje su prvenstveno usmjerene na novoosnovana poduzeća i poduzeća s velikim potencijalom za rast unutar europskih regija;

43.

pozdravlja rad koji je Komisija ostvarila u okviru inicijative „Join, Boost, Sustain” (Pridruži se, potakni, održi) i izražava spremnost na nastavak svojih stručnih aktivnosti u području lokalnih i regionalnih digitalnih pokazatelja te podržava Europsku komisiju u pružanju primjerenih alata za mjerenje digitalne transformacije gradovima i općinama;

44.

na osnovi svojeg mišljenja o digitalnoj koheziji, poziva Komisiju da s OR-om i teritorijalnim udrugama sudjeluje u rješavanju pitanja o tome 1. kako identificirati i pratiti rastuće digitalne jazove; 2. kako učiniti Uniju digitalno kohezivnijom i 3. kako provesti preporuke OR-a i Konferencije o budućnosti Europe o digitalnoj transformaciji;

45.

pozdravlja prijedlog Komisije o Aktu o podacima i s nestrpljenjem očekuje nacrt uredbe o Aktu o strategiji za interoperabilnost, kojim bi se trebala olakšati pravedna i ravnopravna razmjena podataka, osobito među javnim tijelima različitih razina te među privatnim subjektima, te kojim se jača povjerenje između privatnih poduzeća i javnih tijela;

46.

s nestrpljenjem očekuje objavu nove zakonodavne inicijative za uspostavu Instrumenta jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve i pozdravlja najavu Komisije o tome da će se tim instrumentom ojačati europsko upravljanje jedinstvenim tržištem tijekom kriza kako bi se predvidjeli i spriječili poremećaji te poziva sve relevantne aktere, uključujući lokalna i regionalna tijela, na sudjelovanje u mehanizmima za pripravnost i odgovor;

47.

naglašava da industrijska strategija treba biti politički koordiniranija i opsežnija kako ne bi došlo do isključivanja udaljenijih regija kojima nedostaju čimbenici industrijske lokacije i koje nemaju raznoliku gospodarsku strukturu, ali imaju potencijal za osnivanje uslužnih poduzeća koja bi dopunjavala industrijska poduzeća, koja bi se, u skladu s europskom strategijom, trebala premjestiti na teritorij EU-a;

48.

ponovno preporučuje Komisiji da svoju buduću industrijsku politiku više prilagodi budućim potrebama i da uzme u obzir pouke iz konkurentnih regionalnih ekosustava, važnost ključnih razvojnih tehnologija i potrebu za postizanjem ravnoteže između konkurentnosti i otvorene strateške autonomije;

49.

predlaže Europskoj komisiji da poboljša i ojača odnos između kohezijske politike i dijela politike tržišnog natjecanja koji se odnosi na državne potpore tako što će omogućiti da se sredstvima iz inicijative REACT-EU sufinanciraju mjere koje se u sklopu Privremenog okvira za mjere državne potpore u kriznim situacijama provode za potporu gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu;

Prekogranična suradnja i mobilnost

50.

primjećuje da pravne i administrativne prepreke i dalje sprječavaju razvoj europskih pograničnih regija te poziva Komisiju da predloži instrument za usklađivanje između država članica pri prijenosu direktiva EU-a u nacionalna zakonodavstva kako bi se spriječio nastanak novih pravnih prepreka na granicama; također poziva Komisiju da ponovno pokrene dijalog s Vijećem o predloženoj Uredbi o europskom prekograničnom mehanizmu ili da predloži alternativni instrument kojim bi se europskim pograničnim regijama omogućilo da na učinkovit način nađu rješenja za prepreke s kojima se suočavaju;

51.

poziva Europsku komisiju da predstavi prijedlog kojim će zajamčiti održavanje kopnene i pomorske prekogranične suradnje u slučaju krize na razini EU-a ili regionalne krize te da osigura odgovarajuće financiranje za projekte kojima se razvijaju prekogranična povezivost i intermodalnost. Instrument za povezivanje Europe uvijek bi trebao sadržavati konkretne pozive za rješavanje problema prekograničnih veza koje nedostaju i trebalo bi se povećati sudjelovanje programa Interreg u financiranju tih prometnih uskih grla. Financiranje za prekogranične projekte također bi se trebalo osigurati dugoročnim i održivim ulaganjima putem Europske investicijske banke (EIB) i nacionalnih razvojnih banaka i institucija;

52.

pozdravlja javno savjetovanje koje je Europska komisija pokrenula o temi „Odljev mozgova, odnosno ublažavanje poteškoća prouzročenih smanjenjem broja stanovnika”, i ponovno poziva na utvrđivanje i provedbu raznih vrsta odgovora za svaku potkomponentu pojave odljeva mozgova: priljev mozgova, traćenje intelektualnog potencijala, cirkulacija mozgova i ponovna migracija, kao i migracija kvalificirane radne snage;

53.

pozdravlja ambiciozno preispitivanje smjernica za razvoj transeuropskih prometnih mreža, osobito bolju integraciju urbanih čvorišta u mrežu za prijevoz na velike udaljenosti, i poboljšano upravljanje europskim koridorima. Međutim, za provedbu infrastrukture u skladu s rokovima određenima za svaki sloj mreže bit će potreban značajan financijski napor na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini. Kako bi se zajamčilo stalno i dostupno financiranje, OR poziva na pokretanje rasprave o novom instrumentu za povezivanje Europe (CEF 3);

54.

pozdravlja prijedlog Komisije o novom okviru za gradsku mobilnost i istovremeno poziva na stavljanje većeg naglaska na promicanje aktivne mobilnosti i javnog prijevoza. Potrebno je otkloniti značajne praznine u pogledu financiranja s kojima se suočavaju lokalne i regionalne vlasti u gradskim i prigradskim područjima te zajamčiti prometnu uključivost za ruralne regije, u svrhu postizanja ciljeva EU-a u pogledu dekarbonizacije;

Socijalna zaštita, obrazovanje i mladi

55.

ponovno potvrđuje potrebu za daljnjim uključivanjem mladih u demokratske procese i odluke na svim razinama upravljanja i ističe da bi EU uključivanjem mladih u sva relevantna područja politika osigurao da Europska godina mladih 2022. ostavi snažan pečat;

56.

naglašava da se pristup socijalnoj zaštiti, cjenovno pristupačnom i održivom stanovanju mora olakšati za sve, a ne samo za mlade, uključujući putem financiranja fondovima EU-a, i da se nesigurni uvjeti zapošljavanja mladih moraju poboljšati kako bi se odgovorilo na pogoršanu situaciju mladih u Europi nastalu zbog pandemije bolesti COVID-19;

57.

potiče Europsku komisiju da predloži regulatorni okvir EU-a kojim bi se okončalo neplaćeno pripravništvo;

58.

poziva Europsku komisiju da uspostavi europski program za stanovanje, koji bi se na djelotvoran način bavio izazovima i prilikama s kojima se suočava sektor stanovanja stvarnom provedbom strategije za val obnove; stoga zahtijeva izuzeće od toga da se dugoročno ulaganje u stanovanje smatra nacionalnim ili jednakovrijednim strukturnim rashodom, kako je definirano u Paktu o stabilnosti i rastu;

59.

poziva Komisiju da, s obzirom na goleme društvene izazove koji su se pojavili tijekom posljednjih godina, ažurira svoju preporuku Vijeću iz 2011. o politikama za smanjenje ranog napuštanja školovanja;

60.

ističe da hitno treba poboljšati digitalno obrazovanje kao ključan strateški cilj visokokvalitetnog poučavanja i učenja u digitalnom dobu. Ovladavanje digitalnim vještinama osnažuje naše sadašnje i buduće građane i omogućuje im da se uspješnije nose s trenutačnom četvrtom industrijskom revolucijom (digitalna revolucija) i predstojećom petom revolucijom (industrija 5.0);

61.

ponavlja potrebu za osiguranjem potpune provedbe europskog stupa socijalnih prava i njegovih relevantnih glavnih ciljeva za 2030.; u tom pogledu potiče Komisiju da donese sveobuhvatnu europsku strategiju za borbu protiv siromaštva, u kojoj će također predvidjeti djelotvorne mehanizme praćenja i prikupljanja podataka, uključujući na podnacionalnoj razini;

62.

traži da lokalna i regionalna tijela budu uključena u osmišljavanje i provedbu prijedloga za uključiva tržišta rada i snažnije društvene politike;

Zdravstvo, civilna zaštita i turizam

63.

snažno podupire preporuku Konferencije o jačanju otpornosti zdravstvenih sustava u Europi i podsjeća da je upravljanje tim sustavima decentralizirano u dvjema trećinama država članica, što regije čini ključnim partnerom u raspravama o novim politikama kojima se želi smanjiti ovisnost EU-a o stranim dobavljačima lijekova, kojima se žele koordinirati istraživanje i financiranje, ubrzati strateško stvaranje zaliha, ojačati proizvodnja i preispitati ranjivost zdravstvenih sustava; u tom pogledu poziva Komisiju da promisli o novom zakonu, sličnom europskom aktu o čipovima, kojim će se povećati neovisnost EU-a u području aktivnih sastojaka, lijekova spremnih za uporabu i svih vrsta medicinskih protumjera;

64.

očekuje od Komisije da donese konkretne prijedloge za provedbu preporuka OR-a o pojednostavnjenju uporabe Direktive o pravima pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi za bolesnike, zdravstvene radnike, pružatelje zdravstvenog osiguranja i javna tijela; posebno poziva na daljnje smjernice i aktivnu potporu (logističku, pravnu i financijsku) za pogranične regije koje su uključene (ili se namjeravaju uključiti) u suradnju u području prekogranične zdravstvene skrbi;

65.

od Komisije očekuje da tijekom nadolazeće revizije farmaceutskog zakonodavstva predloži mjere kojima će zajamčiti da svi bolesnici imaju pravodoban pristup cjenovno pristupačnim, osnovnim i inovativnim lijekovima, neovisno o tome gdje žive, i kojima će se otkloniti glavni uzroci nestašica lijekova;

66.

ponavlja potrebu za donošenjem jasnog plana dugoročnog zalaganja i financijskog jačanja Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu i njegovih instrumenata u pogledu sprečavanja katastrofa i pripravnosti, kao i zajedničkih kapaciteta za odgovor na hitne situacije, osobito s obzirom na sve složenije i učestalije katastrofe; spreman je doprinijeti radu Mreže znanja Unije u području civilne zaštite svojim iskustvom u regionalnom i lokalnom upravljanju katastrofama;

67.

ponavlja svoj poziv na osmišljavanje nove strategije europskog turizma i traži da Komisija konačno predstavi europski program za turizam 2030./2050. kako bi se podržala dvostruka (zelena i digitalna) tranzicija europskih turističkih odredišta, osobito u najudaljenijim regijama, čime će se ojačati njihova konkurentnost te potaknuti oporavak gospodarstva i zapošljavanja u turizmu, otporni nastavak aktivnosti i ostvarenje prava građana i građanki Europske unije na siguran turizam bez ograničenja;

Vanjska suradnja

68.

očekuje od Komisije da poduzme daljnje korake u vezi sa zahtjevom OR-a da se u odnos između Ujedinjene Kraljevine (UK) i EU-a unese izraženija teritorijalna dimenzija i da razmotri načine i sredstva za strukturno povezivanje, putem OR-a, lokalnih i regionalnih vlasti s partnerstvom s UK-om i s institucijskim okvirom Sporazuma o trgovini i suradnji. Naglašava da bi odnosu EU-a i UK-a izvan institucijskog okvira Sporazuma o trgovini i suradnji također koristilo ostvarenje neiskorištenih mogućnosti za suradnju između lokalnih i regionalnih tijela EU-a i UK-a, koja bi mogla surađivati na zajedničkim izazovima kao što su održivo upravljanje Sjevernim morem, kanalom La Manche i Irskim morem ili provedba ciljeva održivog razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini;

69.

poziva Komisiju da pri oblikovanju zakonodavstva u području turizma uzme u obzir dodatna ograničenja najudaljenijih regija, koje u velikoj mjeri ovise o turizmu za svoj gospodarski, društveni i kulturni razvoj, te u tom kontekstu upozorava na potrebu da se izdvoje odgovarajuća financijska sredstva kako bi se osigurala dostupnost te klimatska i digitalna tranzicija u tim regijama;

70.

predlaže da se u postupku Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime i budućim mjerama EU-a u području borbe protiv klimatskih promjena službeno uzme u obzir podnacionalno djelovanje;

71.

poziva Komisiju da prepozna ulogu koju lokalne i regionalne vlasti i istorazinska suradnja mogu imati u doprinošenju miru i blagostanju u trećim zemljama, kao što je to slučaj s Inicijativom iz Nikozije;

72.

pozdravlja mišljenja Europske komisije o zahtjevima Ukrajine, Gruzije i Moldavije za članstvo u EU-u te pozdravlja odluku Europskog vijeća o dodjeli statusa kandidatkinje Ukrajini i Moldaviji te priznavanju europske perspektive za Gruziju; u tom kontekstu poziva Komisiju da provede reviziju inicijative Istočnog partnerstva i dubinsku analizu odnosa sa zemljama Istočnog partnerstva EU-a, s jačim naglaskom na njihovim europskim integracijskim naporima;

73.

izražava potporu pristupanju svih zemalja zapadnog Balkana EU-u, pod uvjetom da ispunjavaju sve kriterije za članstvo; naglašava važnost slanja pozitivnih signala zemljama zapadnog Balkana kako bi se potaknula njihova predanost – nažalost dugotrajnom – procesu pristupanja EU-u;

74.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi institucijama EU-a i predsjedništvima Vijeća EU-a.

Bruxelles, 29. lipnja 2022.

Predsjednik Europskog odbora regija

Vasco ALVES CORDEIRO

(1) COR-2020-01392-00-00-RES-TRA.

30.9.2022

Službeni list Europske unije

C 375/9

Rezolucija Europskog odbora regija – Ishodi i daljnje postupanje nakon Konferencije o budućnosti Europe

(2022/C 375/02)

EUROPSKI ODBOR REGIJA,

uzimajući u obzir:

—	svoje rezolucije o Konferenciji o budućnosti Europe od 12. veljače 2020. (1) i 7. svibnja 2021. (2) te o doprinosu lokalnih i regionalnih vlasti Konferenciji o budućnosti Europe od 27. siječnja 2022. (3),

—	OR-ov Marsejski manifest lokalnih i regionalnih čelnika i čelnica „Europa počinje u svojim regijama, gradovima i selima” od 4. ožujka 2022. (4),

—	Izvješće o konačnom ishodu Konferencije o budućnosti Europe, od 9. svibnja 2022. (5),

—	Rezoluciju Europskog parlamenta od 4. svibnja 2022. o daljnjem postupanju nakon zaključaka Konferencije o budućnosti Europe (6),

—	Izvješće OR-ove Skupine na visokoj razini za demokraciju (7),

—	Rezoluciju Europskog parlamenta od 9. lipnja 2022. o pozivu na sazivanje konvencije radi revizije Ugovorâ (8),

—	komunikaciju Europske komisije o Konferenciji o budućnosti Europe od 17. lipnja 2022. (9);

pozdravlja zaključke Konferencije o budućnosti Europe, koji su potvrđeni na plenarnoj sjednici Konferencije 30. travnja 2022., a 9. svibnja 2022. predstavljeni predsjedništvu Vijeća i predsjednicama Europskog parlamenta i Europske komisije, istodobno priznajući izazov stvarnog odjeka u javnosti i istinskog pristupa odozdo prema gore;

snažno podupire poziv građana na demokratskiji, transparentniji, pravedniji i održiviji EU te smatra da je za to potrebno brzo i učinkovito daljnje postupanje, pri čemu se ciljevi i prijedlozi Konferencije o budućnosti Europe trebaju prenijeti u političke inicijative i konkretne mjere, među ostalim i putem aktivnije međuinstitucijske suradnje;

ističe da se mnogi prijedlozi iz završnog izvješća s Konferencije o budućnosti Europe odnose na aktivno sudjelovanje regionalnih i lokalnih vlasti u osmišljavanju i provedbi inicijativa kojima bi se EU mogao približiti građanima;

smatra da su za ambicioznu reformu funkcioniranja EU-a kojom bi se odgovorilo na predstojeće izazove i osigurala veća transparentnost i odgovornost u postupku donošenja odluka EU-a, uz odgovarajuće osnaživanje građana te lokalnih i regionalnih vlasti, potrebne revizije Ugovorâ; stoga pozdravlja poziv Europskog parlamenta da se sazove konvencija pokretanjem postupka revizije Ugovorâ (članak 48. UEU-a);

smatra da bi buduća konvencija trebala punopravno uključiti članove i članice Europskog odbora regija kako bi zastupali glasove više od milijun regionalno i lokalno izabranih političara i političarki u Europi, što bi se trebalo odražavati u njezinu sastavu, uzimajući u obzir i činjenicu da neki od tih političara i političarki predstavljaju regije sa zakonodavnim ovlastima;

međutim, izražava žaljenje zbog toga što mnoge ideje predstavljene na višejezičnoj digitalnoj platformi, poput onih povezanih sa službenim statusom jezikâ i odgovorom na težnje podnacionalnih subjekata, nisu uzete u obzir u završnom izvješću, unatoč tome što su dobile veliku podršku;

Europska demokracija

(40) (10) pozdravlja činjenicu da je Konferencija o budućnosti Europe prepoznala višerazinsku prirodu europske predstavničke demokracije i predložila reformu OR-a dajući mu „veću ulogu u institucionalnoj strukturi ako se radi o pitanjima s teritorijalnim učinkom”. OR smatra da bi ta reforma trebala dovesti do proširenja područja politika od teritorijalne važnosti za koja je savjetovanje s njim obvezno; to podrazumijeva preispitivanje članaka 43. (ZPP/ribarstvo), 79. (migracije) i 114. UFEU-a (opća klauzula o jedinstvenom tržištu), kao i članka 13. UEU-a te članaka 294., 300. i 307. UFEU-a;

smatra da bi u područjima obveznog savjetovanja Europski parlament, Europska komisija i Vijeće EU-a trebali navesti utemeljene razloge ako se mišljenja Odbora ne uzmu u obzir. OR bi također trebao imati pristup trijalozima u postupku suodlučivanja na temelju revizije Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva;

(39.3) pozdravlja prijedlog Konferencije o budućnosti Europe da se promijene nazivi institucija EU-a kako bi se građanima pojasnile njihove funkcije i uloga u postupku donošenja odluka EU-a; u tu svrhu Odbor predlaže promjenu vlastitog naziva kako bi bolje odražavao političke i pravne odgovornosti svojih članova i članica i svoju ulogu europske skupštine regija i općina;

10.

poziva na pojačane međuinstitucijske sinergije koje bi uključile OR u rad Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije (npr. odbori, povjerenstva i radne skupine) zbog toga što on može pružiti kvalitetno znanje i bolje razumijevanje načina na koji EU funkcionira na terenu;

11.

(40, 40.2, 40.4) pozdravlja priznanje da su „aktivna supsidijarnost i višerazinsko upravljanje ključna načela i temeljne značajke funkcioniranja EU-a i demokratske odgovornosti”, kao i poziv na „sustavnu upotrebu definicije supsidijarnosti koju su zajednički dogovorile sve institucije EU-a” kako bi se pojasnilo na kojoj se razini – europskoj, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj – donose odluke; također pozdravlja predloženo proširenje mehanizma upozoravanja u pogledu supsidijarnosti „na sve regionalne parlamente unutar EU-a koji imaju zakonodavne ovlasti”. Slaže se s pozivom da ubuduće nacionalni i regionalni parlamenti koji imaju zakonodavne ovlasti mogu predlagati zakonodavne inicijative na europskoj razini. Ti bi prijedlozi trebali pomoći u pojašnjavanju da svrha supsidijarnosti nije sprečavati djelovanje na europskoj razini, već utvrđivati koja bi razina vlasti trebala imati vodeću ulogu, bilo putem formalnih isključivih ovlasti bilo putem formalnih podijeljenih ovlasti, pri čemu bi druge razine podupirale ciljeve politike;

12.

nadalje smatra da bi navedeni prijedlozi povezani sa supsidijarnošću trebali dovesti do revizije članka 5. stavka 3. UEU-a, Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u EU-u i Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Ta bi revizija trebala obuhvaćati ravnopravno razmatranje načela proporcionalnosti i načela supsidijarnosti, davanje uloge OR-u u ex ante fazi praćenja primjene načela supsidijarnosti, kako je prethodno navedeno, te češću i bolju primjenu načela supsidijarnosti i proporcionalnosti u postupcima upravljanja EU-om. U međuvremenu bi Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva u EU-u trebalo prilagoditi kako bi se već sad ojačala uloga OR-a u trenutačnom institucijskom okviru i pomoglo utvrditi koja bi razina upravljanja trebala imati vodeću ulogu, uzimajući u obzir OR-ove procjene teritorijalnog učinka i procjene učinka na ruralna područja i njegov nedavno poboljšani program upravljanja pomoću bolje regulative i aktivne supsidijarnosti;

13.

(36) podržava prijedloge Konferencije o budućnosti Europe kojima se želi dopuniti predstavničku demokraciju povećanjem sudjelovanja građana u europskoj demokraciji na svim razinama. To bi trebalo provesti institucionaliziranjem novih oblika građanskog sudjelovanja na razini Europske unije posredstvom dijaloga u kojima bi se s nasumično izabranim građanima raspravljalo o određenim temama. OR ponavlja svoj poziv da se na lokalnoj razini uspostavi stalan mehanizam za dijalog s građanima, koji bi podupirale lokalne i regionalne vlasti i kojim bi se osigurala dvosmjerna komunikacija između građana i institucija EU-a, što bi dovelo do boljeg razumijevanja lokalnog i regionalnog učinka politika EU-a diljem Unije; naglašava da je potrebno zajamčiti da taj mehanizam dopire do građana svih dobnih skupina, podrijetla i sredina; nadalje ističe da je za stvaranje istinske europske dodane vrijednosti nužan prekograničan dijalog u pograničnim regijama; smatra da je za pojednostavnjenje postojećih mehanizama sudjelovanja građana potrebna izmjena članka 11. UEU-a i članaka 24. i 227. UFEU-a;

14.

obvezuje se da će nastaviti organizirati lokalne dijaloge s građanima i strukturirane inicijative participativne demokracije koje bi se mogle uključiti u stalni mehanizam;

15.

(37) pozdravlja ideju aktivnijeg komuniciranja o politikama i političkom djelovanju EU-a, i to ne samo u okviru europskih izbora već i u kontekstu nacionalnih, regionalnih i lokalnih izbora;

16.

(36.6) pozdravlja prijedlog Konferencije o budućnosti Europe o „stvaranju sustava lokalnih savjetnika i savjetnica za EU-a” kao načina približavanja institucija EU-a i građana i obvezuje se na provedbu tog prijedloga u suradnji s Europskom komisijom putem vlastite Europske mreže regionalnih i lokalnih savjetnika (11), koja se brzo širi, i u okviru projekta „Gradimo Europu s lokalnim savjetnicima” (12);

17.

sa zanimanjem iščekuje mogući prijedlog Europske komisije da se pomogne „u izgradnji kapaciteta među nacionalnim, regionalnim i lokalnim akterima kako bi se pokrenula nova generacija decentraliziranih dijaloga s građanima na temelju deliberativnih pristupa” (13);

18.

(39) pozdravlja prijedlog Konferencije o budućnosti Europe da se postupak donošenja odluka u EU-u poboljša kako bi se pospješila sposobnost EU-a da djeluje, pogotovo širom upotrebom glasanja kvalificiranom većinom;

19.

(39.2) podržava prijedloge Konferencije o budućnosti Europe da se nacionalni parlamenti u većoj mjeri uključe u zakonodavni postupak; poziva na to da se u tom kontekstu u obzir uzmu potrebe gornjih domova;

Vrijednosti i prava, vladavina prava, sigurnost

20.

(25.1. i 25.3.) pozdravlja poziv da se osigura da se vrijednosti i načela sadržana u Ugovorima EU-a i Povelji EU-a o temeljnim pravima u potpunosti poštuju u svim državama članicama te da budu neupitni, nepovratni i uvjeti sine qua non za pristupanje i članstvo u EU-u. S obzirom na to da više od 80 000 lokalnih i regionalnih vlasti u EU-u predstavlja temeljnu razinu demokratskog legitimiteta, OR poziva na njihovo stalno sudjelovanje u promicanju vrijednosti Povelje i praćenju poštovanja s njome povezanih načela. OR stoga smatra da je njegovo sudjelovanje u međuinstitucijskom dijalogu o Povelji i postupku praćenja vladavine prava ključno;

21.

(25.4) slaže se s djelotvornom provedbom i evaluacijom područja primjene „Uredbe o uvjetovanosti” s obzirom na to da kršenja načela vladavine prava moraju dovesti do obustave plaćanja ili do financijskih korekcija; ponavlja svoje uvjerenje da bi „u slučaju takvih mjera oni korisnici sredstava EU-a, uključujući lokalne i regionalne vlasti, koji nisu odgovorni za kršenja vladavine prava trebali nastaviti primati financijsku potporu dotične države članice” (14); također pozdravlja poziv da se ocijene drugi instrumenti vladavine prava i razmotre potrebni pravni načini za kažnjavanje kršenja načela vladavine prava;

22.

(29.2, 29.4, 29.5) pozdravlja poziv na povećanje i olakšavanje javnih ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, skrb za djecu i starije, ravnotežu između profesionalnog i privatnog života i druga područja ključna za napredak u provedbi europskog stupa socijalnih prava i njegovog akcijskog plana, čime bi se građanima pokazala socijalna dimenzija Europske unije i njezin rad na poboljšanju kvalitete života; ističe da je važno da se s pomoću pravnih alata, politika, kriterija na razini EU-a i drugih relevantnih instrumenata osigura uspostava Unije ravnopravnosti, u kojoj nema diskriminacije;

Klimatske promjene, energija i okoliš

23.

(3.1., 2.3.) ističe priznavanje uloge lokalnih i regionalnih vlasti u uključivoj i pravednoj zelenoj tranziciji;

24.

dijeli ambiciju da se ubrza zelena tranzicija; pozdravlja poticanje stvaranja zelenijih gradova putem urbanog planiranja i izgradnje, upotrebu prirodnih rješenja za promicanje bioraznolikosti i strategije za iskorjenjivanje energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu mobilnosti. U tom kontekstu naglašava važnost uključivanja lokalnih i regionalnih vlasti u inicijativu novog europskog Bauhausa;

25.

(3, 4.1, 4.4, 31.2) ističe potrebu da se u okviru pravedne ekološke i digitalne tranzicije posebno uzmu u obzir periferne i otočne regije, uključujući sve arhipelage i najudaljenije regije, prije svega osiguravajući njihovu povezanost i upotrebu javne infrastrukture ravnopravno s drugim područjima Unije;

26.

(3) podržava cilj Konferencije o budućnosti Europe da se poboljša europska energetska sigurnost i postigne energetska neovisnost EU-a, a da pritom nijedna regija ne ostane zapostavljena, čime bi se građanima pružala dostatna, cjenovno pristupačna i održiva energija te u tom kontekstu poziva na izravan pristup sredstvima EU-a za lokalne i regionalne vlasti koje provode projekte zelenog plana, uz pridavanje posebne pažnje regijama čiji su energetski sustavi izolirani;

27.

uvjeren je da daljnje postupanje u vezi s prijedlozima Konferencije o budućnosti Europe iziskuje intenzivniju međuinstitucijsku suradnju putem, među ostalim, OR-ove Radne skupine za zeleni plan na lokalnoj razini, komunikacijske kampanje OR-a o europskom zelenom planu i višerazinskih dijaloga o energiji i klimi; smatra da bi trebalo ojačati postojeću suradnju OR-a s dionicima kao što su Sporazum gradonačelnika EU-a (u vezi s kampanjom „Cities’ Energy Saving Sprint” (Nastojanja gradova da uštede energiju)) i druge institucije EU-a (primjerice, Platforma dionika za nultu stopu onečišćenja Europske komisije);

28.

preuzima obvezu daljnjeg promicanja uloge lokalnih i regionalnih vlasti u području klimatske politike i politike bioraznolikosti putem podnacionalnih aktivnosti klimatske diplomacije i u okviru UNFCCC-a; smatra da bi različiti okviri UN-a za klimu, okoliš i ciljeve održivog razvoja trebali biti što dosljedniji i međusobno povezaniji kako bi se promicala sustavna provedba i izbjeglo suvišno planiranje. OR traži od Europske komisije da podrži načelo višerazinskog upravljanja i promiče pristup odozdo prema gore u definiranju globalnog cilja prilagodbe;

29.

(3.8.) pozdravlja poziv na pravednu tranziciju radi zaštite radnika i radnih mjesta, za što je potrebna snažna teritorijalna komponenta u svim dimenzijama tranzicije kako bi se osigurao lokalizirani pristup u skladu s posebnim potrebama pojedinih zajednica. U tom kontekstu OR poziva na uspostavu europskog mehanizma za potporu pravednoj, čistoj i uspješnoj tranziciji europskih regija s automobilskom industrijom i industrijom automobilske opreme uspostavom višerazinskog upravljanja i partnerskog pristupa za odgovarajuće i učinkovito planiranje politika i proračunske mjere;

Zdravlje

30.

(10.2., 10.3.) pozdravlja poziv na proširenje nadležnosti EU-a u području zdravlja i poziva na reviziju članka 4. UFEU-a kako bi se zdravlje i zdravstvena skrb uključili u zajedničke nadležnosti EU-a i država članica. Kao što je naglašeno u prijedlozima Konferencije o budućnosti Europe, tom bi promjenom trebalo „u potpunosti uzeti u obzir načelo supsidijarnosti i ključnu ulogu lokalnih, regionalnih i nacionalnih aktera u području zdravstva”;

31.

(10.6, 12.15) pridružuje se pozivu na otvoren pristup postojećim načinima liječenja i na to da lijekovi u cijelom EU-u budu jednake kvalitete i da njihova lokalna cijena bude pravedna. OR u tom pogledu naglašava presudnu ulogu prekogranične suradnje u području zdravstvene skrbi;

Snažnije gospodarstvo, socijalna pravda i radna mjesta

32.

(11.3.) izražava snažnu potporu pozivu s Konferencije o budućnosti Europe da se preispita okvir gospodarskog upravljanja EU-a i europski semestar kako bi se bolje promicali njegovi glavni ciljevi gospodarske i fiskalne koordinacije, zajedno s pravednom zelenom i digitalnom tranzicijom te socijalnom pravdom. OR ponavlja poziv s Konferencije o budućnosti Europe na snažniju ulogu lokalnih i regionalnih vlasti, što treba provesti u okviru „kodeksa ponašanja” kako bi se osiguralo njihovo sudjelovanje u europskom semestru, po uzoru na Kodeks ponašanja za partnerstvo u strukturnim fondovima. Takvim kodeksom za europski semestar poboljšala bi se učinkovitost postupka i njegova demokratska legitimnost. Nadalje, OR poziva na izričito uključivanje ciljeva održivog razvoja u reformirani europski semestar u cilju održivog oporavka usmjerenog na konkretna područja;

33.

(13, 14) dijeli odlučan poziv s Konferencije o budućnosti Europe da se osigura potpuna provedba europskog stupa socijalnih prava i njegovih glavnih ciljeva za 2030. na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uz poštovanje podjele nadležnosti i načela supsidijarnosti, proporcionalnosti i postojećih nadležnosti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kao i autonomije socijalnih partnera. OR podržava i prijedlog s Konferencije o budućnosti Europe o uključivanju protokola o socijalnom napretku u Ugovore, što bi podrazumijevalo izmjenu članka 3. UEU-a i članaka 9., 151., 152. i 157. UFEU-a;

34.

(15) ustraje u tome da bi se demografska tranzicija trebala hitno i učinkovito rješavati. Osim toga, ističe opasnost sve većih društvenih, gospodarskih, teritorijalnih i digitalnih nejednakosti za gospodarstvo i demokraciju u cjelini, što među ostalim dovodi do odljeva mozgova. Stoga naglašava potrebu da se pomoću ulaganja i potpore poveća privlačnost regija koje su pogođene depopulacijom i starenjem stanovništva, posebno za mlade i obitelji; ujedno naglašava da je potrebno posvetiti pažnju regijama u kojima vlada neravnoteža u pogledu stanovništva koja proizlazi iz velike gustoće naseljenosti, naročito u perifernim i otočnim područjima, koja su vrlo osjetljiva na velik ljudski pritisak i u kojima postoje poteškoće u upravljanju javnom infrastrukturom;

35.

ističe nekoliko upućivanja u izvješću s Konferencije o budućnosti Europe na potrebu za većom kohezijom i naglašava ulogu kohezije kao opće vrijednosti EU-a i načelo „nenanošenja štete koheziji”, koje je nedavno predstavljeno u Osmom izvješću o koheziji. OR smatra da je potrebna bliska suradnja OR-a (i njegova Saveza za koheziju) i institucija EU-a kako bi se to načelo provelo u praksi u budućim politikama EU-a i u programskom razdoblju kohezijske politike 2021. – 2027.;

36.

(12) odlučno podupire poziv na jačanje prekogranične suradnje kako bi se poboljšala kohezija i otpornost pograničnih regija i podržava upućivanje na Uredbu o europskom prekograničnom mehanizmu, koja ima potencijal za znatno poboljšanje prekogranične suradnje i životnih uvjeta građana koji žive u pograničnim regijama. Međutim, OR izražava žaljenje zbog nedostatka prijedloga povezanih sa svakodnevnim problemima pograničnih regija i upućuje na svoju rezoluciju iz 2021. „Vizija za Europu: Budućnost prekogranične suradnje”, u kojoj se iznosi niz prijedloga za potporu pograničnim regijama i poboljšanje prekogranične suradnje općenito;

37.

izražava žaljenje zbog nedostatka prijedloga u vezi s regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ograničenjima, kao što su otoci (uključujući arhipelage i najudaljenije regije) ili planinske regije, kojima je potrebna posebna potpora EU-a i detaljna procjena učinka politika kako bi se osigurao njihov razvoj pod jednakim uvjetima kao i u drugim područjima Europske unije;

Digitalna transformacija

38.

(4.4., 12.14., 31.) pozdravlja činjenicu da je Konferencija o budućnosti Europe prepoznala digitalnu koheziju kao komplementarnu gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji i preporučuje uključivanje digitalne kohezije u sve politike Europske unije te poziva na odgovarajuću izmjenu članka 175. UFEU-a. OR nadalje ističe trajno pitanje dostupnosti podataka o digitalnoj transformaciji na podnacionalnoj razini te će stoga nastaviti razvijati i provoditi, zajedno s Europskom komisijom, sustav mjerenja digitalne zrelosti na lokalnoj i regionalnoj razini;

Migracije

39.

(43.2.) ističe iznimno važnu ulogu općina i regija u uspješnoj integraciji migranata i izbjeglica te poziva na stavljanje većeg naglaska na integracijske politike u raspravama o migracijama na razini EU-a. OR odlučno podržava prijedlog Konferencije o budućnosti Europe da se poveća financijska, logistička i operativna potpora EU-a, namijenjena među ostalim i lokalnim i regionalnim vlastima te organizacijama civilnog društva, za upravljanje prvim prihvatom migranata i tražitelja azila, uključujući namjensku potporu za prihvat maloljetnih migranata bez pratnje, što bi imalo za rezultat stvarnu integraciju izbjeglica i zakonitih migranata u EU odnosno repatrijaciju nezakonitih migranata; ističe da bi u tom smislu trebalo izmijeniti članak 79. stavak 4. UFEU-a kako bi se omogućili poticaji i potpora ne samo za djelovanje država članica nego i, uz puno poštovanje načela supsidijarnosti, za njihove lokalne i regionalne vlasti u cilju promicanja integracije državljana trećih zemalja koji zakonito borave na njihovu teritoriju, bez obzira na njihovu zemlju podrijetla;

40.

(44.2) slaže se s prijedlogom Konferencije o budućnosti Europe o reviziji Dublinskog sustava kako bi se zajamčila solidarnost i pravedna podjela odgovornosti među državama članicama, koja bi bila koordinirana na europskoj razini i pomogla ublažiti migracijski pritisak na najizloženije regije EU-a;

Obrazovanje, kultura, mladi i sport

41.

pozdravlja prijedloge Konferencije o budućnosti Europe koji se odnose na važnost obrazovanja kao sredstva za promicanje aktivnog europskog građanstva. U tom kontekstu predano radi na razvoju pilot-projekta „Promicanje europskih vrijednosti putem obrazovanja i kulture”, među ostalim i evidentiranjem najboljih praksi na lokalnoj i regionalnoj razini u cijelom EU-u. OR cijeni prijedloge Konferencije o budućnosti Europe da se uskladi razina različitih obrazovnih programa u EU-u, uz prihvaćanje nacionalnog, regionalnog i lokalnog sadržaja;

42.

(47.7) pozdravlja poziv na ulaganje posebnih napora kako bi se izbjegao odljev mozgova iz određenih regija i zemalja unutar EU-a zbog nedovoljnih mogućnosti, posebno za mlade. U tu svrhu podupire zahtjev Konferencije o budućnosti Europe da se odlučnije djeluje u pogledu sigurnosti radnih mjesta, kvalitetne i pravedne naknade za rad i pripravništvo, jednakog pristupa socijalnoj zaštiti i cjenovno pristupačnih mogućnosti stanovanja za mlade (posebno one iz ranjivih skupina). Tim bi se mjerama trebale ukloniti postojeće teritorijalne razlike u mogućnostima za život i dobrobit mladih u EU-u;

43.

pozdravlja brojna upućivanja na istraživanje i inovacije u izvješću s Konferencije o budućnosti Europe i ističe da je potrebno premostiti inovacijski jaz i kombinirati lokalizirane inovacijske strategije s teritorijalnim misijama, kao što je nedavno učinjeno u okviru pilot-projekta za regionalne inovacije;

44.

(36.9) podržava uvođenje „provjere zakonodavstva s obzirom na njegov utjecaj na mlade”, koja bi se trebala sastojati od mehanizma za procjenu učinka na mlade, a primjenjivao bi se na zakonodavstvo i politike EU-a u područjima relevantnima za mlade. Taj bi mehanizam trebao biti usmjeren na bolje uzimanje u obzir dugoročnih interesa i potrebe za aktivnim sudjelovanjem mladih u donošenju odluka u EU-u te bi trebao mjeriti pozitivan učinak europskih zakonodavnih prijedloga na živote mladih. U tom kontekstu OR ističe svoj doprinos tim nastojanjima putem svoje mreže mladih izabranih političara i političarki i sastavljanja Europske povelje o mladima i demokraciji zajedno s Europskim forumom mladih;

45.

(48.2) pozdravlja očekivanja građana u pogledu promicanja i zaštite europske raznolikosti; u tom se pogledu slaže s preporukama Konferencije o budućnosti Europe o promicanju višejezičnosti i regionalnih jezika te ističe da manjinski i regionalni jezici, koji su materinji jezici velikog broja Europljana i vrijedna kulturna baština, iziskuju dodatnu pozornost i zaštitu;

EU u svijetu

46.

(25.1., 38.1.) pozdravlja poziv institucijama EU-a da budu „ambasadori našeg demokratskog modela” u drugim zemljama, naglašavajući da to u biti obuhvaća ono što OR već nekoliko godina čini u sklopu suradnje sa zemljama kandidatkinjama, potencijalnim kandidatkinjama i partnerskim zemljama iz istočnog i južnog susjedstva EU-a;

47.

smatra da će obnova Ukrajine biti jedan od najzahtjevnijih procesa za EU i njegove međunarodne partnere. U tom kontekstu upućuje na svoju inicijativu uspostave Saveza gradova i regija za obnovu Ukrajine koji će okupiti lokalne i regionalne vlasti u Europi i Ukrajini s ciljem davanja središnje uloge lokalnoj samoupravi u strateškom planiranju obnove, daljnjoj provedbi procesa decentralizacije i višerazinskom upravljanju u Ukrajini te poboljšanju dobrog lokalnog i regionalnog upravljanja, među ostalim olakšavanjem istorazinske suradnje;

48.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskoj komisiji, Europskom parlamentu, francuskom, češkom i švedskom predsjedništvu Vijeća EU-a i predsjedniku Europskog vijeća.

Bruxelles, 30. lipnja 2022.

Predsjednik Europskog odbora regija

Vasco ALVES CORDEIRO

(1) COR-2020-00192-00-00-RES-TRA.

(2) COR-2021-01674-00-00-RES-TRA.

(3) COR-2021-06503-00-00-RES-TRA.

(4) Marsejski manifest lokalnih i regionalnih čelnika i čelnica „Europa počinje u svojim regijama, gradovima i selima”.

(5) 20220509RES29121.pdf (europa.eu).

(6) 2022/2648(RSP).

(7) https://cor.europa.eu/hr/news/Pages/Report-of-the-High-Level-Group-on-European-Democracy.aspx.

(8) 2022/2705(RSP).

(9) COM(2022) 404 final.

(10) Brojke označene podebljanim slovima i u zagradama na početku točaka odgovaraju prijedlozima i mjerama s plenarne sjednice Konferencije o budućnosti Europe navedenima u Izvješću o konačnom ishodu Konferencije o budućnosti Europe od 9. svibnja 2022.

(11) https://building-europe-with-local-councillors.europa.eu/index_hr.

(12) https://cor.europa.eu/hr/engage/Pages/Network-of-Regional-and-Local-EU-Councillors.aspx.

(13) COM(2022) 404 final.

(14) Rezolucija o doprinosu lokalnih i regionalnih vlasti Konferenciji o budućnosti Europe (COR-2021-06503).

30.9.2022

Službeni list Europske unije

C 375/15

Mišljenje Europskog odbora regija o temi „Nova strategija EU-a za Arktik”

(2022/C 375/03)

Izvjestiteljica:	Mirja VEHKAPERÄ (FI/RE)
Referentni dokument:	JOIN(2021) 27 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

odaje priznanje Europskoj komisiji i Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku na njihovoj zajedničkoj komunikaciji od 13. listopada 2021., u kojoj su pokazali dugogodišnju predanost EU-a razvoju Arktika i suradnji u vezi s njime. Pozdravlja ciljeve, prioritete i mjere navedene u toj komunikaciji, čija je svrha osigurati miran, održiv i prosperitetan Arktik. Uviđa da izazovi s kojima se suočava Arktik iziskuju poduzimanje zajedničkih napora na više razina – lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj;

slaže se da je Arktik ključno strateško područje za Europsku uniju kad su posrijedi klimatske promjene, sirovine i geostrateška pitanja; primjećuje da interes za Arktik raste, pa i u nearktičkim državama;

ističe da arktička regija nije geografski jasno definirana. Područje sjeverno od Arktičkog kruga može se smatrati jezgrom Arktika. Ono obuhvaća Arktički ocean i teritorije koji pripadaju osam država: Danskoj, Finskoj, Islandu, Kanadi, Norveškoj, Švedskoj, SAD-u i Ruskoj Federaciji;

napominje da teritorij na koji se odnosi ovo mišljenje uključuje područja koja se nalaze neposredno južno od Arktičkog kruga, u kojima su okolišni i socioekonomski uvjeti i razvoj infrastrukture neosporno pod velikim utjecajem arktičkih uvjeta;

ističe da ne postoji jedan Arktik već velika i heterogena regija: neka su područja vrlo udaljena i karakteriziraju ih ekstremni prirodni uvjeti, osjetljiv okoliš i slaba naseljenost, dok su druga vrlo razvijena i urbanizirana s visokoobrazovanim stanovništvom koje posjeduje razvijene vještine i velik kapacitet za inovativnost, a to su primjerice arktičke regije EU-a;

napominje da na Arktiku žive milijuni ljudi, a točan broj stanovnika ovisi o tome kako definiramo to područje. Na području sjeverno od Arktičkog kruga živi oko 4 milijuna stanovnika, među kojima ima nekoliko nacionalnosti i više od 40 različitih autohtonih naroda. Znatan dio stanovnika te regije građani su EU-a;

napominje da na transformaciju Arktika utječu međusobno povezane okolišne, društvene, kulturne, gospodarske, političke i sigurnosne promjene. Te su promjene dinamične, brze i duboke te sve više povezane s regionalnim, europskim i globalnim razvojem;

ističe da su se, čak i prije ruske invazije na Ukrajinu, vojne aktivnosti znatno povećale u mnogim područjima Arktika, posebno jačanjem vojnih kapaciteta u ruskom dijelu Arktika;

Siguran, stabilan i miran Arktik

oštro osuđuje ničim izazvanu, neopravdanu i nezakonitu vojnu invaziju Rusije na Ukrajinu i izražava zabrinutost zbog geopolitičke promjene koju to donosi u europskom sigurnosnom poretku i posljedica koje bi to moglo imati za Arktik;

10.

naglašava da je u međunarodnoj suradnji potrebno učini sve što je moguće kako bi se osiguralo da Arktik ostane siguran, stabilan i miran te naglašava važnost održavanja, podupiranja i promicanja mirne suradnje u arktičkoj regiji putem niza postojećih struktura za suradnju, prije svega Arktičkog vijeća kao glavnog formata za suradnju u okviru arktičkog polarnog kruga, kako na međuljudskoj tako i na međuvladinoj razini. U cilju stabilnosti EU također mora uvažiti ulogu i potencijal koji u promicanju dijaloga za potporu stabilnosti imaju okviri međunarodne nevladine suradnje na lokalnoj i regionalnoj razini, kao što su Forum arktičkih gradonačelnika, mreža rijetko naseljenih sjevernih područja (NSPA), Forum sjevera, Arktičko gospodarsko vijeće i Arktičko sveučilište UArctic; ti podnacionalni okviri mogu donijeti znatnu dodanu vrijednost jer ostvaruju rezultate u konkretnim projektima i okupljaju partnere manje ograničene političkim kretanjima na visokoj razini; poziva institucije EU-a da s njima surađuju i uspostavljaju partnerstva;

11.

smatra da je važno da Euroarktičko vijeće za regiju Barentsovog mora i Regionalno vijeće za regiju Barentsovog mora nastave promicati održiv razvoj u regiji Barentsovog mora; suradnja EU-a u regiji Baltičkog mora povezana je i s paketom mjera za suradnju o Arktiku;

12.

naglašava trajnu vrijednost Arktičkog vijeća i ponovno izražava podršku radu te institucije, kao i samoj instituciji, koja ima odgovornost prema stanovnicima Arktika, uključujući autohtone narode. Rad Arktičkog vijeća već se dugo zasniva na temeljnim načelima suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, koja počivaju na međunarodnom pravu. Nakon što je Rusija prekršila ta načela, rad Arktičkog vijeća privremeno je obustavljen. Potrebno je razmisliti o tome kako Vijeće može nastaviti svoj važan rad s obzirom na trenutačne okolnosti; ponavlja svoj poziv da se Europskoj uniji dodijeli status promatrača u Arktičkom vijeću, na što poziva već dvadeset i jednu godinu;

13.

prepoznaje važnost jačanja prekogranične i međunarodne suradnje u području arktičke civilne zaštite, kao i raznih vrsta upravljanja u kriznim situacijama;

Klimatske promjene

14.

slaže se s Europskom komisijom da su klimatske promjene glavna prijetnja Arktiku. Temperature koje se povećavaju tri puta brže nego u ostatku svijeta, otapanje leda i odmrzavanje permafrosta imaju goleme posljedice u cijeloj Europi i na cijelom planetu;

15.

potiče EU da preuzme vodeću ulogu u djelovanju u području klime na Arktiku, ali naglašava važnost toga da se problem klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama na Arktiku rješava iz šire perspektive, u okviru društveno-gospodarskog razvoja regije. Dugoročne klimatske politike na Arktiku moraju biti gospodarski, socijalno i regionalno pravedne kako bi njihova provedba bila djelotvorna i prihvaćena od strane javnosti. To znači da je potrebno pružiti potporu regijama, sektorima i radnicima koji su najviše pogođeni promjenama;

16.

ističe ozbiljne posljedice koje će klimatske promjene na Arktiku imati po gradove i regije širom Europe, primjerice zbog podizanja razine mora (koje će više obalnih područja učiniti nenastanjivima) ili promjena u oceanskim strujama i obrascima oborina. Borba protiv klimatskih promjena i zaštita okoliša na Arktiku apsolutni su prioriteti. EU bi trebao intenzivirati svoja istraživanja klimatskih promjena na Arktiku;

17.

naglašava zalaganje EU-a da arktičku regiju učini održivim i prosperitetnim područjem, čime se angažman EU-a na Arktiku usko povezuje sa zelenim planom EU-a i njegovim plavim gospodarstvom;

18.

smatra da je potrebno razmisliti o tome kako provesti zeleni plan i paket mjera za klimu „Spremni za 55 %” uzimajući u obzir posebnosti arktičke regije EU-a kako bi se osiguralo jednako postupanje. Na primjer, u kontekstu trgovanja emisijama moraju se uzeti u obzir posebni uvjeti zimskog pomorskog prometa na Arktiku;

19.

smatra da se svaka aktivnost na Arktiku mora temeljiti na otpornosti prirode, zaštiti klime i načelima održivog razvoja te na poštovanju prava svih ljudi koji žive u toj regiji. Gospodarskim interesima i održivim gospodarskim aktivnostima može se pristupiti iz te perspektive, u skladu sa smjernicama iz Arktičkog investicijskog protokola za odgovorna ulaganja na Arktiku;

Arktik građana

20.

u potpunosti se slaže s Europskom komisijom da je stanovništvo Arktika ključni prioritet održivog razvoja i otpornih društava te ističe demokratske izazove i činjenicu da su za održiv napredak potrebni uključiv dijalog i konstruktivno sudjelovanje u donošenju odluka na svim razinama;

21.

ističe ulogu arktičkih gradova, ključnih aktera u razvoju i prilagodbi kontekstu koji se mijenja. Ulaganja u održivu urbanu infrastrukturu, promet, digitalizaciju, gospodarenje otpadom, kružno gospodarstvo i energetski učinkovita rješenja, s jedne strane, te socijalna ulaganja u područja kao što su obrazovanje i zdravstvo s druge, doprinose stvaranju visokokvalitetnog i privlačnog životnog okruženja, otvaranju novih poduzeća itd. Gradovi su također važni za održavanje dinamičnosti, konkurentnosti i naseljenosti Arktika, pri čemu treba uvažiti činjenicu da naseljenost Arktika povećava sigurnost;

22.

OR stoga poziva Europsku komisiju da podrži arktičke gradove, da s njima uspostavi partnerstva i blisko surađuje, naročito s Forumom arktičkih gradonačelnika, koji okuplja predstavnike lokalnih vlada iz osam arktičkih država (članica EU-a i trećih zemalja), na nizu konkretnih projekata i područja, kao što su klimatska neutralnost i energetska učinkovitost, urbanističko planiranje, uključivo društvo, radna mjesta, vještine i privlačenje talenata te zdravi i pametni gradovi. Ističe da je Forum arktičkih gradonačelnika instrument meke diplomacije i da bi mu trebalo dodijeliti status promatrača u Arktičkom vijeću u kojem bi predstavljao sve arktičke zajednice, uključujući i one autohtone. Smatra da bi Forum arktičkih gradonačelnika trebao postati partner institucija EU-a u višerazinskom dijalogu i kreiranju politika o budućnosti Arktika te poziva Europsku komisiju da razmotri konkretne načine za postizanje tog cilja;

23.

predlaže Europskoj komisiji da zajedno s Forumom arktičkih gradonačelnika osmisli „arktički plan za gradove” za održive, prosperitetne, privlačne i dinamične arktičke gradove spremne za budućnost te da izdvoji odgovarajuća sredstva za njegovu provedbu. Europska komisija također bi mogla osmisliti akcijski plan u kojem bi predložila konkretne ideje o tome kako Forum arktičkih gradonačelnika dodatno uključiti u svoj rad;

24.

ističe da su na Arktiku potrebne pametna i moderna ruralna politika te urbano-ruralna suradnja kako bi se zaustavio odljev resursa iz ruralnih područja, ojačao razvoj kompetencija i poboljšali životni uvjeti u arktičkim ruralnim područjima;

25.

ističe da arktička kultura i kreativne industrije, zajedno s turističkim sektorom, imaju potencijal za rast na međunarodnoj razini, zahvaljujući kojem bi se mogla stvoriti nova radna mjesta i povećati privlačnost te regije, primjerice za žene i mlade. Potpora EU-a razvoju te industrije od ključne je važnosti. Važno je napomenuti da su Umeå (Švedska, 2014.), Bodø (Norveška, 2024.) i Oulu (Finska, 2026.) odabrani za europske prijestolnice kulture;

26.

naglašava važnost promicanja dijaloga među mladima i uključivanja mladih u osmišljavanje i provedbu strategije EU-a; poziva Europsku komisiju da ulaže u mlade, obrazovanje i programe mobilnosti i razmjene studenata, uključujući virtualne razmjene; poziva Europsku komisiju da aktivno promiče arktičku regiju EU-a u okviru programa DiscoverEU jer se u njemu često zanemaruju udaljene i manje naseljene regije;

27.

napominje da s obzirom na Deklaraciju UN-a o pravima autohtonih naroda institucije EU-a moraju s autohtonim narodima te regije, putem njihovih predstavničkih tijela, pregovarati o bilo kojim mjerama koje bi na te narode mogle utjecati; u tom pogledu, EU bi trebao podržati inicijativu Vijeća naroda Sami da se u Bruxellesu uspostavi delegacija Samija;

28.

smatra da je u Europskoj komisiji i drugim institucijama potrebno povećati razinu svijesti i znanja o posebnom statusu i potrebama svih autohtonih arktičkih naroda;

Održiv i otporan arktički gospodarski model

29.

smatra da je potrebno razmisliti o tome kako provesti zeleni plan i paket mjera za klimu „Spremni za 55 %” uzimajući u obzir posebnosti arktičke regije EU-a kako bi se osiguralo jednako postupanje, vodeći pritom računa o posebnim prirodnim okolnostima arktičke regije;

30.

naglašava da se održivi razvoj arktičke regije mora temeljiti na njezinim teritorijalnim prednostima i dugoročnom zajedničkom planiranju. Potencijal zelenog rasta u arktičkoj regiji EU-a mora se podupirati uz pomoć lokaliziranog pristupa te jedinstvenog znanja i iskustva stanovnika Arktika, kao i gradova, regija i prirodnih resursa. Višerazinsko upravljanje, dijalog i uzajamno poštovanje osnovni su elementi održivog korištenja resursa i osnivanja novih poduzeća koja stvaraju radna mjesta i vrijednost;

31.

napominje da Arktik Europi može pružiti znanje, proizvode, resurse i energiju koji su ključni za postizanje klimatskih ciljeva EU-a. Neki od snažnih gospodarskih sektora EU-a koji se temelje na prirodnim resursima Arktika su proizvodnja energije, turizam, rudarstvo, šumarstvo, biogospodarstvo i ribarstvo. Velik kapacitet te regije u području IKT-a podupire tranziciju; poziva EU da podrži tranziciju prema održivosti tih sektora. Pametna specijalizacija može pružiti okvir za pretvaranje vulnerabilnosti u prilike;

32.

naglašava da održivi razvoj Arktika mora prvenstveno koristiti lokalnim zajednicama. Prepoznaje važnost pristupa EU-a kritičnim sirovinama potrebnima za zelenu tranziciju, ali napominje da bi njihovo iskorištavanje imalo znatne posljedice za gospodarstva, okoliš i stanovnike arktičkih država;

33.

napominje da su sjeverne regije Švedske, Finske i Norveške, u kojima je 70 % površine zemljišta prekriveno šumama, među najpošumljenijim regijama u Europi i među najvećim svjetskim izvoznicima šumarskih proizvoda. U arktičkoj regiji šumarstvo na brojne načine utječe na život arktičkih naroda. Ono je izvor prosperiteta i poslovanja te mjesto za rekreaciju i aktivnosti na otvorenom, a šume imaju i izuzetno važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena pa bi nova strategija EU-a za šume do 2030. trebala biti vodeće načelo za poboljšanje količine i kvalitete šuma u EU-u. Međutim, sjevernim regijama bogatim šumama potrebni su potpora i ulaganja za poticanje biogospodarstva te zelenog, modernog i održivog šumarstva, kojima se uvažavaju regionalne karakteristike;

34.

smatra da Arktik treba aktivno promicati poslovne aktivnosti kojima se otvaraju radna mjesta za budućnost. Prema procjeni objavljenoj početkom 2022. godine, arktička regija EU-a ima investicijski potencijal od oko 150 milijardi eura do 2030., od čega je velik dio povezan s ostvarivanjem zelene tranzicije. Naglasak je na ulaganjima u ugljično neutralan čelik, proizvodnju baterija i ekstrakciju minerala. U energetskom sektoru naglasak je na proizvodnji energije vjetra;

35.

ističe da je energetska tranzicija od presudne važnosti za borbu protiv klimatskih promjena; potrebni su novi načini proizvodnje i potrošnje energije. EU se mora fokusirati na modernizaciju arktičkog energetskog sektora kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima i ojačala energetska neovisnost EU-a. Ta je regija zbog uvoza energije iz fosilnih izvora osjetljiva na geopolitiku i globalna tržišta, a treba priznati da se kratkoročno rješenje energetske ovisnosti EU-a nalazi na sjeveru;

36.

naglašava da je na Arktiku, s proizvodnjom energije, energetski intenzivnim industrijama i okruženjem problematičnim za održiv promet i infrastrukturu, izuzetno važno osigurati pravednu energetsku tranziciju i prilagodbu iz perspektive stanovništva i industrije te regije. Ulaganja bi trebala uključivati obnovljivu energiju, energetske tehnologije i energetska rješenja budućnosti, kao što su obnovljivi vodik i klasteri za baterije, decentralizirana proizvodnja energije, iskorištavanje otpadne topline i digitalizacija energetskog sektora;

37.

ističe da će sve veća potražnja za sirovinama zbog elektrifikacije društva vršiti pritisak na održivo rudarenje i preradu na Arktiku. Arktička regija ima goleme rezerve minerala rijetkih zemalja, što bi pomoglo EU-u da smanji svoju ovisnost o Kini, koja trenutačno proizvodi 90 % tih minerala. EU bi se trebao pobrinuti za to da Arktik ima ključnu ulogu u europskom savezu za sirovine, a istodobno štititi prirodu Arktika, unatoč interesima EU-a u vezi s rudarenjem i prilikama za ekstrakciju sirovina. Europski arktički akteri posjeduju vodeće svjetske vještine u području održivih industrija i prerade u cijelom vrijednosnom lancu. Arktičko vijeće to bi trebalo imati na umu;

38.

naglašava da je potrebno usmjeriti financijska sredstva EU-a u potporu i osiguravanje održivosti ulaganja na Arktiku te uspostaviti ravnotežu između odgovornog razvoja prirodnih resursa i zaštite okoliša kako bi se u potpunosti oslobodio potencijal i transformativna snaga Arktika kao pokretača zelene, plave i digitalne transformacije EU-a;

Obrazovanje i istraživanje

39.

napominje da su visokokvalitetno istraživanje i pristup obrazovanju ključni preduvjeti za vitalnost i privlačnost Arktika; ističe da je jedan od najvećih izazova za arktičku regiju odljev mozgova, bilo da je riječ o obrazovanim osobama koje napuštaju to područje ili o osobama koje napuštaju to područje radi obrazovanja, ali se više ne vraćaju; poziva lokalne i regionalne vlasti da surađuju i razmjenjuju primjere najbolje prakse o tome kako se nositi s tim izazovom;

40.

ističe potrebu da se regionalne obrazovne i istraživačke institucije i njihove mreže uključe u oblikovanje politike istraživanja Arktika te da se arktička istraživanja tumače kao sve istraživačke aktivnosti koje doprinose održivom razvoju Arktika i donose korist njegovom stanovništvu, a ne samo kao aktivnosti koje pokrivaju polarna istraživanja. Uspostava arktičkog inovacijskog ekosustava, koji se temelji na strategijama pametne specijalizacije, trebala bi doprinijeti regionalnom razvoju arktičke regije EU-a i dovesti do daljnjih mogućnosti za inovacije i suradnju;

41.

poziva na to da se na raspolaganje stave dostatna sredstva za postizanje tih ciljeva. Arktik bi trebao postati međusektorska tema u raznim programima financiranja, među kojima bi trebalo promicati sinergije. Osim programa Obzor Europa i Erasmus+, relevantni instrumenti uključuju instrumente s regionalnom osnovom, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi i programi teritorijalne suradnje;

Povezanost

42.

smatra da zelenu industrijsku tranziciju mora pratiti brzi razvoj zelenih načina prijevoza, pri čemu je potrebno subvencionirati prijelaz s fosilnih goriva na, primjerice, električni prijevoz i prijevoz na vodik; ističe da je na Arktiku izuzetno važna i sigurnost zračnog prometa. Električni zrakoplovi održiva su alternativa;

43.

pozdravlja proširenje koridora TEN-T u Arktiku EU-a i naglašava važnost jačanja prometnih veza, i sa sjevera prema jugu i s istoka prema zapadu, kako bi se međusobno povezale regije priključene na prometne mreže EU-a u sjevernoj Norveškoj, Švedskoj i Finskoj te kako bi se omogućile veze s Arktičkim oceanom. Smatra da se u uredbama o mreži TEN-T moraju u većoj mjeri uvažiti posebnosti Arktika, kao što su velike udaljenosti, zimski pomorski promet i slaba naseljenost, kako bi se podržao razvoj strateški važnih prometnih čvorišta na Arktiku;

44.

napominje da se ulaganje u infrastrukturu i promet u arktičkoj regiji odražava u široj regiji i doprinosi operativnim uvjetima i konkurentnosti regije, među ostalim u pogledu društvenog razvoja, industrije i sigurnosti opskrbe iz europske perspektive;

45.

zabrinut je zbog povećanog interesa trećih zemalja za tu regiju, primjerice zbog sve većeg interesa Kine za vlasništvo nad ključnom infrastrukturom, izgradnju podmorskih kabela i globalni pomorski promet; smatra da je iznimno važno da EU odigra svoju ulogu ulagača u toj regiji kako bi se izbjegli veliki projekti trećih strana na Arktiku;

46.

naglašava da je predanost EU-a ispravljanju digitalnih neravnoteža u arktičkim područjima od ključne važnosti. Zbog raširenog prihvaćanja mobilnih tehnologija pete i šeste generacije velike brzine na Arktiku, Europska unija mora ulagati u jačanje mrežnih okosnica i satelitskih tehnologija u Finskoj, Švedskoj i Norveškoj. Zbog niske latencije potrebne za, primjerice, rješenja u području sigurnosti i telemedicine potrebne su kvalitetne mrežne okosnice na Arktiku. Osiguravanje sigurnosti i međunarodne konkurentnosti europskih arktičkih perifernih regija i jačanje digitalizacije usko su povezani. Moguće je iskoristiti i zemaljska rješenja, što znači da je važno utvrditi kombinaciju odgovarajućih tehnologija koje mogu osigurati stabilnu, pouzdanu i jeftinu povezivost. Pri razvoju novih digitalnih prilika i usluga, bitno je savjetovati se s raznim skupinama kako bi se osiguralo da nova rješenja zadovoljavaju potrebe korisnika. Osim toga, povezivost ima važnu ulogu i u promicanju sigurnosti i održivog razvoja;

Više EU-a na Arktiku, više Arktika u EU-u

47.

potiče Europsku komisiju da poduzme daljnje korake u vezi sa svojim prijedlogom o uspostavi jedinstvene kontaktne točke za objedinjavanje alata i financijskih sredstava za razvoj Arktika;

48.

poziva sadašnje predsjedništvo Vijeća, kao i ona buduća, da osiguraju da pitanja povezana s Arktikom budu visoko na dnevnom redu EU-a;

49.

poziva Europsku komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da izdvoje dostatna sredstva za provedbu politike EU-a za Arktik. Uviđa da je potrebno poboljšati koordinaciju i suradnju unutar EU-a o pitanjima koja se tiču Arktika na svim razinama donošenja odluka te osigurati da lokalne i regionalne vlasti budu u potpunosti uključene u višerazinsko upravljanje, provedbu strategije EU-a i korištenje instrumenata financiranja EU-a;

50.

poziva Europsku komisiju i ESVD da organiziraju Forum dionika Arktika i Dijalog autohtonih naroda na Arktiku EU-a u partnerstvu s regionalnim i lokalnim akterima i da pritom posvete veću pozornost tome da se u budućnosti čuje glas mladih ljudi. Kako bi se osigurao kontinuitet dijaloga, Europski odbor regija potiče predstavnike institucija EU-a da intenzivnije sudjeluju u događanjima povezanima s politikom Arktika i sastancima u toj regiji;

51.

poziva Europsku komisiju da razmotri mogućnost osnivanja savjetodavnog foruma koji bi bio zadužen za praćenje provedbe politike EU-a za Arktik. Forum bi okupljao ključne dionike, uključujući regionalna i lokalna tijela;

52.

napominje da je objavljivanje nove politike EU-a za Arktik, koje koincidira s početkom novog programskog razdoblja EU-a 2021.–2027., velika prilika za uspješnu provedbu te politike. Pozdravlja postojanje raznih instrumenata financiranja, naročito u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i programa europske teritorijalne suradnje, ali žali zbog toga što male organizacije često ne raspolažu dovoljnim administrativnim i financijskim kapacitetima da ih u potpunosti iskoriste. Instrumente financiranja EU-a na Arktiku trebalo bi prilagoditi posebnim teritorijalnim potrebama i kapacitetima Arktika, uključujući potrebe autohtonih naroda;

53.

napominje da programi kohezijske politike EU-a, a naročito prekogranični programi Interrega, pružaju važan okvir za prekogranične međuljudske kontakte, uzimajući u obzir posebnosti Arktika. Međutim, trebalo bi postojati više prilika za uključivanje partnera iz arktičkih zemalja koje nisu članice EU-a kako bi se poticala suradnja na cijelom Sjevernom polu, kao i mobilnost i suradnja unutar i između sjevernih područja;

54.

naposljetku, napominje da će u predstojećim desetljećima arktička regija ostati strateški važna za EU i da će EU morati nastaviti s uključivanjem stanovnika Arktika u intenzivniju multilateralnu suradnju i višerazinsko upravljanje kako bi se prevladali izazovi koje donosi geopolitički položaj arktičke regije, njezin prirodni okoliš i specifični socioekonomski uvjeti te iskoristio njezin puni potencijal za zelenu, plavu i digitalnu tranziciju.

Bruxelles, 29. lipnja 2022.

Predsjednik Europskog odbora regija

Vasco ALVES CORDEIRO

30.9.2022

Službeni list Europske unije

C 375/21

Mišljenje Europskog odbora regija – Strategija za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021.–2030.)

(2022/C 375/04)

Izvjestitelj:

János Ádám KARÁCSONY (HU/ECR), potpredsjednik Skupštine Peštanske županije

Referentni dokument:

Komunikacija Komisije o Strategiji EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021.–2030.)

COM(2021) 615 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

pozdravlja komunikaciju o Strategiji EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021.–2030.) i slaže se s Europskom komisijom da je borba protiv antisemitizma složen izazov jer antisemitizam ugrožava temeljne europske vrijednosti. Aktivnim sudjelovanjem, odnosno osiguravanjem uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti, Europski odbor regija mogao bi doprinijeti provedbi strategije Europske komisije za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021.–2030.). EU u kojem nema antisemitizma mora biti zajednički cilj svih lokalnih i regionalnih vlasti u EU-u;

zabrinut je zbog rezultata drugog istraživanja o diskriminaciji i zločinima iz mržnje protiv Židova u EU-u „Iskustva i percepcije antisemitizma” iz 2018. koje je provela Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA), a u kojem je potvrđeno da devet od deset Židova smatra da se antisemitizam povećao u njihovoj zemlji te da 85 % Židova smatra antisemitizam ozbiljnim problemom;

pozdravlja činjenicu da se strategija Komisije temelji na opsežnom savjetovanju s relevantnim dionicima, uključujući nacionalna i regionalna tijela, židovske zajednice i organizacije, neovisne stručnjake i istraživače, Agenciju za temeljna prava te međunarodne organizacije i druge dionike;

naglašava da je židovska kultura sastavni dio europske kulture te da se židovska kulturna baština mora istodobno zaštititi i promicati u gradovima i regijama EU-a na način da je Europljani cijene i smatraju važnim dijelom europske kulture i načina života. Potrebno je skrenuti pozornost na tisućljetnu tradiciju židovskog načina života i na nebrojene važne doprinose osoba židovske vjere ili podrijetla našem zajedničkom društvu i kulturi. U tom pogledu smatra da je važno ojačati suradnju između regija i civilnog društva;

pozdravlja činjenicu da je Komisija potvrdila čvrstu i nedvosmislenu predanost globalnoj borbi protiv antisemitizma. Slaže se da je svaki oblik antisemitizma i poticanja na mržnju ili nasilje neprihvatljiv i nespojiv s vrijednostima i ciljevima Europske unije i njezinih država članica. O tim se načelima ne može pregovarati. S obzirom na navedeno, ključno je da sve međunarodne, nacionalne i podnacionalne vlasti uključe sprečavanje i suzbijanje antisemitizma u svim njegovim oblicima u sva područja politike;

pozdravlja predanost Komisije redovitom dijalogu s Europskim parlamentom i nacionalnim parlamentima država članica kako bi se potaknulo odlučno djelovanje u svrhu suzbijanja antisemitizma i njegovanja židovskog načina života te dodaje da bi se proširenjem poziva na regionalne aktere dodatno poboljšala učinkovitost strategije;

smatra prikladnim zaključak strategije da svi oblici mržnje ugrožavaju ljudsku vrijednost i da nisu u skladu s vrijednostima EU-a. Iako pozdravlja činjenicu da je strategija dio napora Komisije u borbi protiv svih oblika mržnje, diskriminacije i rasizma, smatra da je potrebno ići korak dalje i proglasiti načelo nulte tolerancije prema antisemitizmu;

podsjeća da na temelju članka 17. UFEU-a Europska unija mora imati otvoren, transparentan i redovit dijalog s crkvama, vjerskim udrugama i nekonfesionalnim organizacijama te da bi takav dijalog trebao uspostaviti i Odbor;

Sprečavanje i suzbijanje svih oblika antisemitizma

smatra primjerenim zaključak strategije prema kojem danas najčešći oblici antisemitizma uključuju antisemitizam povezan s Izraelom, s kojim se Židovi u Europi najčešće susreću na internetu (1);

10.

u potpunosti podržava ideju da bi upotreba definicije antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA) trebala postati standardna praksa za države članice i njihova tijela koja bi im pomogla u prepoznavanju antisemitskih obrazaca i različitih oblika antisemitizma. Označavanjem nekog djela antisemitskim i njegovim imenovanjem kao takvim stvara se povjerenje u vlasti i sudove te se ljude čini spremnijima prijaviti zločine motivirane antisemitizmom;

11.

u skladu s navedenom definicijom: a. antisemitska djela treba smatrati kaznenim djelima kada su tako definirana zakonom (primjerice, negiranje holokausta ili distribucija antisemitskog materijala). Korištenje posebno uvredljive ili štetne terminologije (holokaust, genocid, aparthejd) ne može se prihvatiti kao legitimna kritika židovskih skupina ili općih ciljeva ili ponašanja židovske države; b. kaznena djela treba smatrati antisemitskima kada su mete napada, bilo da je riječ o osobama ili imovini – kao što su zgrade, škole, vjerski objekti i groblja – odabrane zato što su, ili se smatra da su, židovske ili da su povezane sa Židovima; c. antisemitsku diskriminaciju i uskraćivanje Židovima mogućnosti i usluga dostupnih drugim ljudima treba goniti i kazniti;

12.

pozdravlja činjenicu da su države članice podržale predmetnu strategiju i da su se u okviru nacionalnih strategija već obvezale na preventivno djelovanje protiv antisemitizma i njegovo suzbijanje, kao i na suzbijanje drugih oblika diskriminacije kao što su rasizam, ksenofobija i ekstremizam. Jedan od primjera je Unija ravnopravnosti: Akcijski plan EU-a za antirasizam 2020.–2025., o kojem je Odbor regija također objavio mišljenje (2);

13.

odobrava izjavu iz strategije da je ključ uspjeha pojačano sudjelovanje organizacija civilnog društva i židovskih zajednica, poboljšanje aktivne suradnje s njima i pružanje financijske potpore njihovim inicijativama u okviru postojećih programa financiranja EU-a dodjelom posebnih sredstava za provedbu tih ciljeva;

14.

pozdravlja predanost Komisije podupiranju organizacija i projekata za suzbijanje i bilježenje svih oblika antisemitizma osiguravanjem 1,55 milijardi EUR za program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV) (3), kao i za razne druge programe EU-a (4), čime se pristupa transverzalnoj prirodi antisemitizma borbom protiv antižidovstva i dovođenja u pitanje legitimnosti Države Izraela te pridavanjem dovoljne pozornosti sjećanju na holokaust;

15.

zagovara, kao mjeru izgradnje povjerenja u djelovanje država, imenovanje osoba za kontakt u nacionalnim i regionalnim sigurnosnim tijelima te uspostavu komunikacijskih kanala i koordiniranih mjera, posebno u slučaju krize;

16.

pozdravlja odluku Komisije o formaliziranju ad hoc radne skupine za borbu protiv antisemitizma kao stalne strukture kako bi se podržala provedba strategije i kako bi se pomoglo koordinirati napore koje ulažu države članice, predstavnici židovskih zajednica i drugi dionici. Poziva Komisiju da pri odabiru predstavnika radne skupine posebnu pozornost posveti složenosti europskih židovskih zajednica kako bi se zajamčila jednaka zastupljenost svih vjerskih skupina i pokreta;

17.

zabrinut je zbog činjenice da je 44 % mladih europskih Židova doživjelo neki oblik antisemitskog uznemiravanja (5) te smatra da postoji hitna potreba za izričitom borbom protiv antisemitskog govora mržnje i zločina iz mržnje, kao i nasilnog ekstremizma i terorizma protiv Židova; izražava duboku zabrinutost zbog rezultata ispitivanja koje je Agencija za temeljna prava provela o iskustvu Židova u pogledu zločina iz mržnje u 12 država članica Unije, prema kojima je 35 % ispitanika već bilo suočeno s tvrdnjom da „Židovi svoju ulogu žrtve holokausta iskorištavaju u vlastite svrhe” (6), dok 53 % Europljana ima dojam da je negiranje holokausta u njihovoj zemlji problem (7). Imajući to na umu, Odbor poziva na brzo usvajanje prijedloga Europske komisije o proširenju popisa kaznenih djela u EU-u na govor mržnje i zločine iz mržnje, čime bi se omogućila uspostava minimalnih pravila za definiranje kaznenih djela i sankcija na razini EU-a;

18.

slaže se s Komisijom da i države članice i lokalna i regionalna tijela pri provedbi strategije imaju posebno važnu ulogu u suzbijanju antisemitizma i njegovanju živdovskog načina života. Obvezuje se da će se u budućnosti više usredotočiti na pitanje antisemitizma kako bi doprinio provedbi strategije EU-a za suzbijanje antisemitizma i promicanje razmjene dobrih praksi;

19.

pozdravlja Komisijinu Europsku strategiju za pravosudnu izobrazbu za razdoblje 2021.–2024. kojom se podupiru programi osposobljavanja i aktivnosti izgradnje kapaciteta za borbu protiv antisemitizma za stručnjake u području pravosuđa i kaznenog progona, među ostalim putem Europske mreže za pravosudno osposobljavanje (EJTN) i Agencije EU-a za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL). Podizanje svijesti o antisemitizmu i odgovarajuće osposobljavanje trebali bi biti dostupni i lokalnim i regionalnim vlastima;

20.

ističe da je posebno važno da se u državama članicama prikupljaju usporedivi podaci o izražavanju antisemitizma te da se metodologija i uspostava postupaka prikupljanja podataka podupru ciljanim fondovima i programima;

21.

slaže se s Komisijom da borba protiv antisemitizma na internetu zaslužuje veću pozornost. Ističe da antisemitski mitovi zavjere, nacistički simboli, suveniri i literatura te njihovo širenje na internetu mogu dovesti do radikalizacije i, u konačnici, fizičkog nasilja. Zbog toga su osobito važne posebne obveze za operatore koje su utvrđene u njihovom kodeksu ponašanja, Aktu o digitalnim uslugama i Aktu o digitalnim tržištima;

22.

naglašava važnost posvećivanja veće pozornosti tome kako se nositi s nezakonitim sadržajem na platformama društvenih medija. Tijela za izvršavanje zakonodavstva, pravosuđe i sudski građanski postupci imaju ključnu ulogu u tome. Izjave koje se prenose putem interneta ili društvenih medija, a koje predstavljaju kazneno djelo, trebalo bi dosljedno kazneno goniti, stoga Odbor smatra da je potrebno ojačati nacionalno zakonodavstvo i zakonodavstvo EU-a u tom području. Stoga poziva države članice da brzo i u potpunosti prenesu i provedu Okvirnu odluku o suzbijanju rasizma i ksenofobije (8);

Zaštita i njegovanje židovskog načina života u EU-u

23.

pozdravlja odlučnost Komisije da pruži potporu državama članicama i židovskim zajednicama u jačanju zaštite vjerskih objekata i sinagoga s pomoću sredstava u iznosu od 24 milijuna EUR te skreće pozornost na činjenicu da bi objedinjeni podaci o incidentima mogli pomoći Komisiji da zajedno s Obavještajnim i situacijskim centrom Europske unije istraži konkretne prijetnje židovskom stanovništvu, zajednicama i vjerskim objektima kako bi se bolje razumjeli i spriječili posebni sigurnosni rizici, te kako bi se pružila odgovarajuća zaštita i odgovor u vezi s tim rizicima;

24.

ističe činjenicu da unatoč dugotrajnoj prisutnosti Židova u Europi 68 % Europljana tvrdi da „nisu upoznati” sa židovskom povijesti (9). Smatra da povećanje osviještenosti i znanja o židovskoj povijesti, religiji i kulturi među učenicima treba biti prioritet. U tom je pogledu posebno važna kvaliteta korištenih nastavnih materijala i priručnika. Od presudne je važnosti ukloniti društvene predrasude i pridonijeti promicanju potpunog priznavanja činjenice da je židovski život dio europskog društva;

25.

pozdravlja činjenicu da je Komisija prepoznala važnu ulogu koju sport i mediji imaju u promicanju uključenosti te ističe da, osim inicijativa nevladinih organizacija, aktivno sudjelovanje židovskih organizacija i potpora putem ciljanih programa mogu biti učinkovitiji u borbi protiv antisemitskih stereotipa i zabluda;

26.

pozdravlja Europski okvir za djelovanje u području kulturne baštine (10) (koji uključuje posebnu mjeru o židovskim grobljima u Europi), ali također skreće pozornost na činjenicu da u Europi postoje brojne zapuštene sinagoge i drugi zanemareni objekti židovske baštine. Osim regionalnih potpora, potrebni su i dodatni programi za jačanje europskih kulturnih korijena kroz restauraciju tih važnih mjesta i njihovu zaštitu od vandalizma;

27.

pozdravlja predanost Komisije obrazovanju i istraživanju židovskog načina života, antisemitizma i holokausta te priznanje da su oni ključni za razumijevanje antisemitizma danas i sprečavanje ponovnog pojavljivanja takvih zlodjela. Međutim, potrebno je ojačati ograničeno područje primjene programa OESS-a (11)/ODIHR-a (12) i UNESCO-a (13) u nekim državama članicama;

Obrazovanje, istraživanje i sjećanje na holokaust

28.

pozdravlja plan Komisije da financira istraživanje na razini EU-a o antisemitskim predrasudama diljem Europske unije, koje bi se temeljilo na iskustvu brojnih država članica (14), kao i lokalnih i regionalnih vlasti diljem EU-a;

29.

naglašava da je, iako je obrazovanje u nadležnosti država članica, potrebno preispitati obrazovne materijale o judaizmu, antisemitizmu, holokaustu i modernom Izraelu koji se koriste u europskim obrazovnim ustanovama. Treba imati na umu da ti materijali moraju biti u potpunosti u skladu s UNESCO-ovim standardima mira, tolerancije, suživota i nenasilja. Osim toga, sredstva EU-a trebala bi se dodijeliti za financiranje udžbenika koji ispunjavaju sve navedene standarde UNESCO-a. Ključno je odgovarajuće osposobljavanje nastavnika na svim razinama obrazovanja za borbu protiv antisemitizma i predrasuda u obrazovanju i putem njega (15). Razmjenom najboljih praksi među djelatnicima u području obrazovanja i osposobljavanja kao i na raznim razinama upravljanja zaduženima za osmišljavanje i provedbu politika u području obrazovanja i osposobljavanja mogla bi se dodatno poboljšati borba protiv zabluda i stereotipa;

30.

izražava zabrinutost zbog ponavljanja antisemitskih djela u školama i sve većih poteškoća s kojima se neki nastavnici susreću u poučavanju o šoi te se slaže da bi se nastavnicima trebalo omogućiti poučavanje o antisemitizmu, šoi, židovskom načinu života i židovskoj povijesti, među ostalim u multikulturnim učionicama; stoga naglašava da je važno da države članice nastavnicima, a posebno nastavnicima povijesti, i ravnateljima škola pruže veću pedagošku potporu u poučavanju o razdoblju Drugog svjetskog rata i, općenitije, o pitanju antisemitizma. Ističe da su za preispitivanje i poboljšanje nastavnih materijala koji se upotrebljavaju u državama članicama i regijama osobito potrebne strukturirane razmjene s nastavnicima;

31.

pozdravlja činjenicu da Komisija i dalje financira mjere u državama članicama usmjerene na sustavno suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života na lokalnoj i regionalnoj razini i promicanje znanja o sadašnjosti i prošlosti židovskog načina života na regionalnoj i lokalnoj razini, kao i razmjene s lokalnim zajednicama; te mjere trebalo bi podržati programima kao što su Obzor Europa i CERV;

32.

toplo pozdravlja međunarodne istraživačke projekte za sprečavanje antisemitizma, kao što su komparativni projekti o obrađivanju antisemitizma u školskoj nastavi, te poziva na njihovo ciljano financiranje na europskoj razini;

33.

naglašava važnost obilježavanja herojskog postupanja nežidovskih pojedinaca diljem Europe koji su žrtvovali svoje živote kako bi pomogli Židovima tijekom šoe;

34.

podržava koordinirani i prekogranični razvoj višejezičnih obrazovnih materijala o sprečavanju antisemitizma i besplatnih digitalnih priručnika za nastavnike;

35.

smatra da je bitno ojačati mehanizme za kontrolu financiranja skupina koje, pod krinkom nevladinih organizacija, podupiru antisemitizam, promiču međunarodni pokret BDS (bojkot, dezinvesticija i sankcije) ili opravdavaju i potiču terorizam;

36.

cijeni rad europske istraživačke infrastrukture za holokaust (EHRI) (16) i smatra da je važno osigurati budućnost transnacionalnog istraživanja, sjećanja i obrazovanja u vezi s holokaustom nakon isteka projekta 2024. Riječ je o istraživačkoj inicijativi o holokaustu koja prima najviše sredstava EU-a u svijetu;

Predvodnik u globalnoj borbi protiv antisemitizma

37.

pozdravlja priznanje Komisije da je Izrael ključan partner Europske unije u globalnoj borbi protiv antisemitizma. Nadalje, Odbor u potpunosti podržava suradnju s ad hoc radnom skupinom koju je osnovala Europska komisija i Radnom skupinom Europskog parlamenta za borbu protiv antisemitizma (WGAS);

38.

naglašava važnost uključivanja nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, kao i židovskih zajednica i civilnog društva, kako bi se povećala legitimnost akcijskog plana za borbu protiv antisemitizma i učinkovitije suzbijao antisemitizam u Europi. Također je važno razmjenjivati dobre prakse među raznim zemljama i lokalnim i regionalnim vlastima, kao i ciljeve i mjere utvrđene u područjima obrazovanja, zakonodavstva ili istraživanja, koji su osmišljeni na različitim razinama upravljanja;

39.

smatra da bi lokalne i regionalne vlasti, s obzirom na to da su na prvoj liniji kad je riječ o borbi protiv antisemitizma i poticanju židovskog načina života, trebale imati mogućnost sudjelovanja u razmjenama, redovitim savjetovanjima i dijalogu s institucijama EU-a;

40.

izražava spremnost Odbora da po potrebi doprinese radu ad hoc radne skupine za borbu protiv antisemitizma koju je osnovala Komisija te spremnost da pozove njezine predstavnike i predstavnice na relevantne sastanke Odbora;

41.

poslušat će poziv Komisije da pruži dobar primjer i pospješi uključiviju strukturu osoblja OR-a putem mjera zapošljavanja i odabira kadrova.

Bruxelles, 29. lipnja 2022.

Predsjednik Europskog odbora regija

Vasco ALVES CORDEIRO

(1) 79 % europskih Židova osjeća se optuženima za nešto što je učinila Država Izrael. 69 % ispitanika tvrdi da arapsko-izraelski sukob utječe na njihov osjećaj sigurnosti (Drugo istraživanje Agencije EU-a za temeljna prava iz 2018.: https://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/fra-2018-experiences-and-perceptions-of-antisemitism-survey_en.pdf).

(2) COR-2020-04617.

(3) C(2021) 2699 final: https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/c_2021_2699_f1_commission_implementing_decision_en_v3_p1_1177590.pdf); program CERV: https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/portal/screen/programmes/cerv.

(4) Program Pravosuđe, Obzor Europa, Kreativna Europa, Erasmus+, Fond za unutarnju sigurnost, fondovi kohezijske politike, Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) i Instrument pretpristupne pomoći (IPA).

(5) Young Jewish Europeans: perceptions and experiences of antisemitism (Mladi europski Židovi: percepcija i iskustvo antisemitizma), FRA, 2019.: https://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/fra-2019-young-jewish-europeans_en.pdf.

(6) Experiences and perceptions of antisemitism Second survey on discrimination and hate crime against Jews in the EU (Iskustva i percepcije antisemitizma – Drugo istraživanje o diskriminaciji i zločinima iz mržnje protiv Židova u EU-u), FRA, 2018.: https://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/fra-2018-experiences-and-perceptions-of-antisemitism-survey_en.pdf.

(7) Posebno istraživanje Eurobarometra br. 484, Perceptions of antisemitism (Percepcije antisemitizma), 2019.: https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/2220.

(8) Okvirna odluka Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008.: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX:32008F0913.

(9) Istraživanja – Eurobarometar (europa.eu).

(10) Europski okvir za djelovanje u području kulturne baštine.

(11) OESS: Organizacija za europsku sigurnost i suradnju.

(12) ODIHR: Ured OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava.

(13) UNESCO – Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu.

(14) Kovács, A., Fischer, G., Antisemitic Prejudices in Europe: Survey in 16 European Countries (Antisemitske predrasude u Europi: istraživanje u 16 europskih zemalja), Liga za djelovanje i zaštitu, 2021.: Istraživanje o antisemitizmu u Europi – Liga za djelovanje i zaštitu (apleu.org).

(15) „Rješavanje problema antisemitizma u školama: nastavni kurikulumi”, zajednička publikacija Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i UNESCO-a.

(16) https://www.ehri-project.eu/.

30.9.2022

Službeni list Europske unije

C 375/26

Mišljenje Europskog odbora regija – Paket mjera za proširenje za 2021.

(2022/C 375/05)

Izvjestiteljica:

Anna MAGYAR (HU/ECR), članica Skupštine Čongradsko-čanadske županije

Referentni dokumenti:

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2021. – COM(2021) 644 final;

Radni dokument službi Komisije – Izvješće o Albaniji za 2021. – SWD (2021) 289 final;

Radni dokument službi Komisije – Izvješće o Bosni i Hercegovini za 2021. – SWD(2021) 291 final/2;

Radni dokument službi Komisije – Izvješće o Kosovu(1) za 2021. – SWD(2021) 292 final/2;

Radni dokument službi Komisije – Izvješće o Crnoj Gori za 2021. – SWD(2021) 293 final/2;

Radni dokument službi Komisije – Izvješće o Sjevernoj Makedoniji za 2021. – SWD(2021) 294 final;

Radni dokument službi Komisije – Izvješće o Srbiji za 2021. – SWD(2021) 288 final;

Radni dokument službi Komisije – Izvješće o Turskoj za 2021. – SWD(2021) 290 final/2.

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Opće napomene

s velikim zanimanjem prima na znanje Komunikaciju Europske komisije o politici proširenja EU-a za 2021. godinu, izvješća za zemlje kandidatkinje Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Tursku te izvješća za potencijalne kandidatkinje Bosnu i Hercegovinu i Kosovo (1);

podsjeća na europske težnje Ukrajine i njezino europsko opredjeljenje, kako je navedeno u Sporazumu o pridruživanju. Ostvarivši pravo Ukrajine da odabere vlastitu sudbinu, predsjednik Ukrajine 28. veljače 2022. podnio je zahtjev Ukrajine za članstvo u Europskoj uniji. OR poziva Vijeće i Komisiju da dodatno ojačaju veze i prodube partnerstvo kako bi se Ukrajini pružila potpora na njezinu europskom putu, u skladu s relevantnim odredbama Ugovorâ;

pozdravlja činjenicu da je na sastanku na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana održanom u listopadu 2021. u Brdu potvrđeno da je proces proširenja na zapadnom Balkanu zajednički strateški interes i odabir, utemeljen na vjerodostojnim reformama partnera, pravednim i strogim uvjetima i načelu vlastitih zasluga;

prima na znanje službene zahtjeve Gruzije i Moldavije za pristupanje Europskoj uniji te poziva Vijeće i Komisiju da im pružaju potporu u nastojanjima da ispune kriterije proširenja i pristupe EU-u;

naglašava da podržava pristupanje svih zemalja zapadnog Balkana EU-u, kao i Ukrajine, Moldavije i Gruzije, pod uvjetom da zadovoljavaju kriterije za pristup; u tom pogledu ističe da je važno tim zemljama slati pozitivne signale kako bi se potaknuo njihov angažman u nažalost dugom procesu pristupanja EU-u; ističe da bi nedostatak istinske i pouzdane perspektive pristupanja EU-u mogao dovesti do frustracije zemalja partnera i opasnosti od daljnjeg utjecaja trećih zemalja u regiji;

ponavlja da se reforma javne uprave u zemljama zapadnog Balkana ne može provesti bez dobrog upravljanja na lokalnoj razini te poziva Europsku komisiju da u svoju reformu javne uprave uključi mjere i instrumente potpore i detaljnije pokazatelje uspješnosti u pogledu uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti u cjelokupni proces reformi;

napominje da se 70 % pravne stečevine EU-a provodi na podnacionalnoj razini; potiče istraživanje i primjenu najboljih praksi u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima u pitanjima proširenja jer su te vlasti strateški partneri u procesu i ključni dionici u uspješnosti postupka proširenja za građane;

poziva Europsku komisiju da što bolje iskoristi instrumente TAIEX i Twinning radi potpore institucijskom razvoju i izgradnji kapaciteta na lokalnoj razini u zemljama proširenja; pozdravlja proširenje TAIEX-a na lokalne vlasti;

pozdravlja činjenicu da je ukupna bilanca reformi bila pozitivna u svim zemljama zapadnog Balkana, što omogućuje daljnji napredak, i poziva sve uključene zemlje da pokažu svoju predanost vrijednostima i standardima EU-a; ističe da se od zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja očekuje da svoje politike prema trećim zemljama postupno usklade s politikama Europske unije;

10.

poziva sve uključene strane da se konstruktivno uključe kako bi se bez odgode mogli otvoriti pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom nakon što Vijeće odobri njihove pregovaračke okvire;

11.

pozdravlja činjenicu da je u poboljšanoj metodologiji proširenja ponovno potvrđeno političko usmjeravanje i da su stoga redovito održavane političke međuvladine konferencije koje su omogućile dijalog na visokoj razini;

12.

sa zabrinutošću napominje da usporavanje procesa proširenja dovodi do neželjenog razvoja događaja u zemljama proširenja, a to su gubitak povjerenja građana, nastavak iseljavanja, smanjena volja za ključnim političkim reformama i daljnja izloženost utjecaju trećih strana, među ostalima Rusije i Kine, koje uporno nastoje proširiti svoj utjecaj u regiji zapadnog Balkana;

13.

pozdravlja stupanje na snagu Uredbe IPA III, kojom se osiguravaju sredstva za temeljne i održive reforme u zemljama korisnicama; ističe da je EU najveći donator na zapadnom Balkanu i da je stoga najvažniji partner te regije;

14.

podržava provedbu Komisijinog gospodarskog i investicijskog plana (EIP) za zapadni Balkan koji može uvelike doprinijeti zelenoj tranziciji, digitalizaciji, prometnoj i energetskoj infrastrukturi te društvenom i regionalnom razvoju; u tom pogledu podsjeća na važnost poboljšanja vladavine prava, transparentnosti, dobrog upravljanja i suzbijanja korupcije, i na to da treba u potpunosti provesti zeleni program za zapadni Balkan; podsjeća na to da lokalne i regionalne vlasti u tom pogledu imaju važnu ulogu i da bi stoga trebale biti uključene u fazu provedbe;

15.

poziva Komisiju da u suradnji s lokalnim vlastima u zemljama korisnicama u najvećoj mjeri iskoristi sredstva iz instrumenata IPA III i IPARD; ponavlja koristi pristupa LEADER s obzirom na to da ruralni razvoj u velikoj mjeri doprinosi razvoju gospodarstva i zdravih demokratskih struktura;

16.

poziva lokalne i regionalne vlasti, civilno društvo i skupine stručnjaka da blisko surađuju na zaštiti prirode i biološke raznolikosti na zapadnom Balkanu i postupnom zamjenjivanju elektrana na ugljen obnovljivim izvorima energije, vodeći računa o stajalištu lokalnih zajednica i pružajući potporu borbi protiv klimatskih promjena i zelenoj i pravednoj tranziciji regije;

17.

pozdravlja uvođenje režima „u roamingu kao kod kuće” na zapadnom Balkanu od 1. srpnja 2021.; ističe da bi u budućim pregovorima trebalo težiti smanjenju naknada za roaming i između EU-a i zapadnog Balkana;

18.

naglašava da se program gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta na zapadnom Balkanu ne može u potpunosti ostvariti bez iskorištavanja potencijala lokalnog gospodarskog razvoja i poboljšanja poslovne klime u lokalnim zajednicama; OR podupire inicijative za sudjelovanje u strukturiranijim dijalozima s općinama i mrežama općina u regijama putem redovitih savjetovanja čak i mimo Dana proširenja i rasprava u relevantnim radnim skupinama; u vezi s time ističe važnost sastanaka uživo kako bi se istražile sve mogućnosti i izravni kontakti iskoristili za zajedničke projekte;

19.

pozdravlja sveobuhvatnu potporu EU-a vladama zemalja zapadnog Balkana u suočavanju s izazovima pandemije bolesti COVID-19 i učinkovitom odgovoru na hitne zdravstvene i socioekonomske potrebe; budući da lokalne i regionalne vlasti imaju središnju ulogu u suočavanju s pandemijom, poziva zemlje proširenja, kao i Europsku komisiju, da ih uključe u učinkovitu koordinaciju;

20.

naglašava ulogu EU-ovih fondova u suzbijanju negativnih demografskih trendova u većini zemalja proširenja; naglašava da pri programiranju tih fondova treba voditi računa o društvenim izazovima;

21.

naglašava potrebu za učinkovitijom komunikacijom, među ostalim i na lokalnoj razini, kako bi se istaknule prednosti integracije EU-a i borbe protiv dezinformacija;

22.

naglašava važnost Gospodarskog i investicijskog plana i fondova instrumenta IPA u podupiranju sektora relevantnih za lokalnu razinu (npr. turizma);

23.

ponavlja da su vladavina prava i funkcioniranje demokratskih institucija nepovredivi temelji funkcioniranja država članica Europske unije i ključna područja u skladu s kojima EU procjenjuje napredak zemalja kandidatkinja prema članstvu te izražava zabrinutost zbog ograničenog napretka i brojnih izazova u tom području, stalne prisutnosti određenih elemenata zarobljavanja države, nedovoljnih rezultata u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, ograničenog napretka u području reforme pravosuđa i prijavljenih slučajeva represije nad pojedinim medijima u nekim zemljama proširenja;

24.

naglašava da je poticajno okruženje za razvoj i djelovanje neovisnih medija i aktivnog i snažnog civilnog društva preduvjet za održivost i ireverzibilnost složenih reformi u procesu pristupanja Uniji, kao i temelj razvoja lokalne demokracije; poziva na jači nadzor nad demokratskim procesima i slobodom medija, među ostalim i u vezi s pandemijom bolesti COVID-19;

25.

ističe da lokalne i regionalne vlasti zbog svoje blizine građanima imaju ključnu ulogu u promicanju i poštovanju europskih vrijednosti, zaštiti temeljnih prava i svih manjina te mogu biti važni partneri i predvodnici u suzbijanju rasizma i govora mržnje, suzbijanju diskriminacije, promicanju rodne ravnopravnosti, zaštiti ranjivih skupina i manjina i promicanju socijalne kohezije; u tom pogledu iznimno je važna zaštita prava nacionalnih manjina;

26.

uvjeren je da upravo lokalne i regionalne vlasti zbog svoje specifične uloge kao kreatora lokalnih politika i pružatelja usluga od javnog interesa, mogu imati snažniju ulogu u uklanjanju nekih nedostataka u području vladavine prava i temeljnih prava, ali i u jačanju transparentnog i odgovornog upravljanja lokalnim politikama i poboljšanju zaštite prava ranjivih skupina;

27.

poziva Komisiju da lokalnim i regionalnim vlastima dodatno olakša razmjenu najboljih praksi za veće uključivanje građana u pripremu lokalnih proračuna i politika s pomoću mjera kao što je participativna izrada proračuna te u tom pogledu nudi svoju punu potporu;

Napomene za pojedinačne zemlje

28.

u potpunosti podržava što skorije otvaranje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, nakon što Vijeće odobri njihove pregovaračke okvire, kako bi se pokazala politička potpora procesu proširenja, povratila njegova vjerodostojnost i ponovno potvrdilo da će se održati obećanje o punopravnom članstvu;

29.

napominje da je napredak u dijalogu Beograda i Prištine uz posredovanje EU-a obveza na putu prema pristupanju; poziva uključene strane da ostvare brz napredak u postupku normalizacije, provedu prethodne sporazume i nastave s pravno obvezujućim sveobuhvatnim sporazumom;

SRBIJA

30.

prima na znanje ukupni napredak postignut u pristupnim pregovorima sa Srbijom i poziva na ubrzanje i produbljivanje reformi u području vladavine prava i temeljnih prava (uključujući neovisnost pravosuđa), borbe protiv korupcije, slobode medija, postupanja s ratnim zločinima na nacionalnoj razini i borbe protiv organiziranog kriminala, kao i na ostvarivanje napretka u normalizaciji dijaloga između Beograda i Prištine, kako je utvrđeno u pregovaračkom okviru, što će odrediti ukupnu brzinu pristupnih pregovora;

31.

pozdravlja otvaranje 4. poglavlja, čime se daje novi zamah integraciji svih zemalja proširenja, jača vjerodostojnost procesa pristupanja i primjenjuje poboljšana metodologija u praksi;

32.

pozdravlja napredak ustavne reforme, kojom se jača neovisnost pravosuđa i poziva Srbiju da donese sve zakone i propise potrebne za provedbu reformi na terenu; poziva Komisiju da prati reforme koje su u tijeku i da podnese detaljan pregled u svojem sljedećem izvješću o zemlji;

33.

potiče srbijanske vlasti na svim razinama upravljanja da se čvrsto obvežu na promicanje vrijednosti EU-a te da nedvosmisleno komuniciraju o težnjama svoje zemlje za integracijom u EU i o odnosima s EU-om kao glavnim političkim i gospodarskim partnerom Srbije;

34.

očekuje da će Srbija nastaviti predano raditi na reformama, što bi uskoro moglo dovesti do otvaranja daljnjih poglavlja;

35.

poziva Srbiju da odlučnije djeluje kako bi poboljšala okruženje za slobodu izražavanja i rad neovisnih medija te ostvarila napredak u borbi protiv korupcije;

36.

pozdravlja predanost Srbije aktivnom promicanju regionalne suradnje i potiče je da nastavi ulagati napore u jačanje dobrosusjedskih odnosa i prekogranične suradnje;

37.

pozdravlja odluku Srbije da podrži rezoluciju Opće skupštine UN-a o povredi teritorijalnog integriteta Ukrajine kao odgovor na neopravdanu i neizazvanu rusku oružanu agresiju; poziva Srbiju da se u potpunosti pridržava zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije, među ostalim i svih valova sankcija protiv Bjelorusije i Ruske Federacije, i tako ponovo izrazi svoju podršku načelima i vrijednostima Europske unije i predanost suradnji s europskim partnerima na postizanju mira;

CRNA GORA

38.

sa zabrinutošću primjećuje da je polarizacija političkih strana otežala napredak u pregovorima; poziva novu vladu i političke stranke da ubrzaju reforme potrebne za zatvaranje poglavlja, posebno u području vladavine prava;

39.

potiče Crnu Goru da održi i možda čak nadmaši svoju prethodnu razinu napretka u pregovorima o pristupanju stavljanjem posebnog fokusa na ispunjavanje privremenih mjerila iz poglavlja 23. i 24., čiji će uspjeh biti ključan za postizanje napretka u cjelokupnim pregovorima i privremenom zatvaranju svih daljnjih poglavlja;

40.

naglašava da se borba protiv korupcije i političkog utjecaja u javnim institucijama mora provoditi u okvirima vladavine prava i uvjetima transparentnosti i odgovornosti kako bi se provela depolitizacija javne uprave na svim razinama upravljanja;

41.

prepoznaje ciljane napore koje je Crna Gora poduzela na povećanju učinkovitosti policijskih i pravosudnih mjera protiv organiziranog kriminala i hvalevrijedne rezultate koje je u tome postigla; međutim, poziva Crnu Goru da hitno započne otklanjati nedostatke u svom kaznenopravnom sustavu, uključujući načine na koji se predmeti povezani s organiziranim kriminalom rješavaju na sudovima;

42.

potiče Europsku komisiju da pozove Crnu Goru da poduzme značajnije napore u osiguravanju transparentnog i uključivog procesa kreiranja politika, uz snažniju središnju kontrolu kvalitete javnih savjetovanja sa zainteresiranim dionicima;

43.

poziva Europsku komisiju da posvećuje stalnu pozornost zahtjevima transparentnosti javnih financija, među ostalim zbog vanjske financijske ranjivosti Crne Gore;

ALBANIJA

44.

pozdravlja činjenicu da je Albanija i dalje fokusirana na reforme potrebne za put prema EU-u, usprkos tome što je istovremeno trebala suzbiti negativne socijalne i ekonomske posljedice pandemije; s obzirom na rezultate, pristupni pregovori trebali bi započeti bez odgode, nakon što Vijeće odobri pregovarački okvir;

45.

pozdravlja činjenicu da su 25. travnja 2021. održani uspješni i dobro organizirani opći izbori na temelju izborne reforme u skladu s preporukama OESS-a/ODIHR-a;

46.

pozdravlja stopostotnu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom jer je to jasan signal da država predano radi na svom približavanju EU-u; Albanija i dalje vodi konstruktivan dijalog sa susjednim državama i nastavlja biti angažirana u brojnim inicijativama za regionalnu suradnju, među ostalim uspješnim predsjedanjem OSCE-om u 2020.;

47.

ističe da je provedba sveobuhvatne reforme pravosuđa donijela prve rezultate na Ustavnom sudu i Visokom sudu; pozdravlja produljenje mandata institucija za provjeru;

48.

pozdravlja napredak u jačanju borbe protiv korupcije kao i borbe protiv organiziranog kriminala, među ostalim jačanjem suradnje s državama članicama EU-a i Europolom. Međutim, podsjeća na hitnost borbe protiv mreža za trgovinu drogom;

49.

poziva Albaniju da nastavi s teritorijalnom administrativnom reformom u okviru šireg programa usmjerenog na poticanje decentralizacije, jačanje lokalne fiskalne autonomije i povećanje kapaciteta općina i da tu reformu konsolidira;

50.

potiče Albaniju da što prije usvoji i provede tekuće podzakonske akte o pravima manjina koji su u postupku (posebno onih o samoodređenju i uporabi manjinskih jezika) u skladu s europskim standardima i uz sudjelovanje svih relevantnih dionika i poveća kapacitete Državnog odbora za nacionalne manjine;

51.

poziva na daljnje jačanje uloge albanskog Vijeća za savjetovanje lokalne i državne uprave, kao dobrog primjera institucionalizacije uloge jedinica lokalne uprave u kreiranju javnih politika;

52.

pozdravlja donošenje Zakona o popisu stanovništva i sa zanimanjem iščekuje neometano provođenje predstojećeg popisa stanovništva uz potpunu transparentnost i sudjelovanje svih relevantnih dionika te u skladu s međunarodnim standardima;

53.

preporučuje uspostavu Zajedničkog savjetodavnog odbora s Albanijom; stoga predlaže da albanska vlada podnese zahtjev u tu svrhu i da Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje donese odgovarajuću deklaraciju;

54.

poziva Albaniju da nastavi poduzimati napore za provedbu sveobuhvatne reforme zemljišnog sektora i konsolidacije vlasničkih prava, i to na transparentan način, putem savjetovanja sa svim relevantnim dionicima, među ostalim procesuiranjem predmeta u vezi s krivotvorenjem isprava i brzim unapređivanjem postupka za registraciju i utvrđivanje prava na naknadu;

SJEVERNA MAKEDONIJA

55.

pozdravlja činjenicu da su rezultati reformi provedenih u okviru priprema Sjeverne Makedonije za pristupanje EU-u općenito pozitivni i da omogućuju daljnji napredak; s obzirom na njezinu uspješnost, pristupni pregovori trebali bi započeti bez daljnje odgode, nakon što Vijeće usvoji pregovarački okvir, s obzirom na to da nedostatak napretka potkopava vjerodostojnost cjelokupne politike proširenja;

56.

pozdravlja činjenicu da su oporbene parlamentarne stranke dosljedno uključene u parlamentarni rad i da su u nekim slučajevima doprinijele donošenju ključnih zakona o reformama povezanima s EU-om; poziva Sjevernu Makedoniju da poduzme veće napore za jačanje uloge parlamenta kao foruma za konstruktivni politički dijalog, posebice o programu reformi EU-a;

57.

izražava zabrinutost zbog toga što je povezivanje Sjeverne Makedonije i Albanije u odlukama Vijeća o proširenju nepravedno i ne odražava ambiciju EU-a da razvoj zemalja pristupnica ocjenjuje individualno; potiče uključene strane da postignu dogovor kojim će se omogućiti otvaranje pregovora; OR se odlučno zalaže za to da se s tim dvjema kandidatkinjama što prije održe prve međuvladine konferencije;

58.

poziva na to da se administrativni i tehnički kapaciteti operativnih tijela odgovornih za upravljanje fondovima EU-a ojačaju i na središnjoj i na lokalnoj razini, posebno u području prometa, energetike i zelene tranzicije;

59.

pozdravlja rad ostvaren u području regionalne suradnje, zahvaljujući čemu je Sjeverna Makedonija uspjela održati dobre odnose sa susjednim zemljama i ostala aktivna u regionalnim inicijativama; podsjeća da je u okviru procesa proširenja važno ostvarivati konkretne rezultate i u dobroj vjeri provoditi Prespanski sporazum s Grčkom;

60.

pozdravlja stopu usklađenosti Sjeverne Makedonije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom od 96 % i njezino aktivno sudjelovanje u misijama EU-a za upravljanje krizama;

BOSNA I HERCEGOVINA

61.

zabrinut je zbog ograničenog napretka Bosne i Hercegovine u pogledu ključnih reformi potrebnih za ostvarenje statusa kandidatkinje;

62.

ponovno ističe da je Bosna i Hercegovina u slaboj mjeri spremna za ispunjavanje obveza za članstvo u EU-u i da stoga mora znatno ubrzati postupak usvajanja pravne stečevine EU-a; podsjeća na to da još nije usvojen nacionalni program za prenošenje pravne stečevine EU-a;

63.

izražava veliku zabrinutost zbog inicijativa Republike Srpske usmjerenih na povlačenje iz bosanskih vojnih snaga te pravosudnog i poreznog sustava; izražava snažnu potporu teritorijalnoj cjelovitosti zemlje;

64.

poziva Bosnu i Hercegovinu da provede presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i izmijeni Izborni zakon tako da tri konstitutivna naroda budu na zakonit način zastupljena u državnim institucijama i da svi građani mogu biti izabrani u bilo koju instituciju;

KOSOVO

65.

poziva države članice da u skladu s preporukama Komisije i pozitivnim preporukama EP-a, koje OR snažno podupire, odobre liberalizaciju viznog režima;

66.

naglašava važnost postizanja sveobuhvatnog pravno obvezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova kako bi obje zemlje mogle nastaviti svojim europskim putem. poziva Europsku komisiju da bude ustrajna u potrazi za rješenjima za osnivanje udruženja općina s većinskim srpskim stanovništvom na Kosovu;

67.

pozdravlja donošenje strategije i akcijskog plana za vladavinu prava u kolovozu 2021., u kojima su utvrđeni ključni izazovi za jačanje vladavine prava;

68.

podsjeća na važnost zakonodavnih reformi kojima bi se osigurala jasna podjela nadležnosti i financijskih resursa između središnje i lokalne vlasti;

69.

ponovno naglašava kako očekuje da će se svi prethodni sporazumi poštovati i bez odgode provesti. Obje strane trebale bi izbjegavati djelovanje koje narušava stabilnost i retoriku koja ne pogoduje dijalogu;

TURSKA

70.

sa žaljenjem primjećuje kontinuirano ozbiljno demokratsko nazadovanje Turske u temeljnim područjima europske pravne stečevine, znatno pogoršanje promicanja i ostvarivanja ljudskih prava, vladavine prava i temeljnih sloboda, kao ključnih vrijednosti Europske unije; ističe da novi akcijski plan za ljudska prava, iako se u načelu radi o dobrodošloj inicijativi, ne sadrži konkretne korake za rješavanje najakutnijih pitanja u tom području i da treba poduzeti učinkovite napore;

71.

ponovno naglašava kako očekuje da će se svi prethodni sporazumi poštovati i bez odgode provesti; poziva Tursku da se suzdrži od uzastopnih provokacija ili jednostranih djelovanja kojima se krši međunarodno pravo i da izbjegava djelovanje koje narušava stabilnost i retoriku koja ne pogoduje dijalogu;

72.

ponovno izražava zabrinutost zbog općenitog slabljenja djelotvornog sustava provjere i ravnoteže u političkom sustavu i nastavka prakse prisilnog razrješenja dužnosti izabranih gradonačelnika i njihovog zamjenjivanja povjerenicima koje imenuje vlada, kao i zbog uhićenja drugih lokalnih predstavnika; poziva Tursku da, vodeći se Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi i preporukama Venecijanske komisije, ne poduzima mjere kojima se sprečava funkcioniranje lokalne demokracije i koje narušavaju opće demokratsko ozračje na lokalnoj i regionalnoj razini; Turska bi također trebala pojačati suradnju s Vijećem Europe i njegovim relevantnim tijelima i institucijama, razmotriti njihove ključne preporuke, u potpunosti provesti Europsku konvenciju o ljudskim pravima i druge međunarodne instrumente za ljudska prava čija je ugovorna stranka te provesti sve presude Europskog suda za ljudska prava u skladu s člankom 46. Europske konvencije o ljudskim pravima; poziva Tursku da se ponovno pridruži Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji;

73.

uviđa velike napore koje Turska poduzima u području migracija s obzirom na to da je prihvatila i zbrinjava više od 4 milijuna ljudi; poziva Tursku da osigura potpunu i nediskriminacijsku primjenu Izjave EU-a i Turske iz 2016., među ostalim u odnosu na Republiku Cipar, uključujući obvezu poduzimanja svih mjera potrebnih za sprječavanje otvaranja novih ilegalnih pomorskih i kopnenih migracijskih ruta iz Turske prema EU-u i obvezu suradnje sa susjednim zemljama; nadalje poziva na potpunu i istinsku provedbu Sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu u odnosu na sve države članice; suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova sa svim država članicama EU-a ključno je pitanje; napominje da neće prihvatiti nikakav pokušaj trećih zemalja da instrumentaliziraju migrante u političke svrhe;

74.

poziva na potpuno poštovanje suvereniteta svih država članica EU-a; osuđuje jednostrane korake Turske u Varoshi i dalje se zalaže za cjelovito rješenje ciparskog pitanja unutar okvira UN-a i u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a; poziva Tursku na ostvarivanje daljnjeg napretka u normalizaciji odnosa s Republikom Ciprom;

75.

prima na znanje ratifikaciju Pariškog sporazuma od strane Turskog parlamenta; naglašava važnost uključivanja lokalnih vlasti u razvoj politika koje se odnose na to područje; pozdravlja popuštanje napetosti u istočnom Sredozemlju nakon što je Turska obustavila nezakonito bušenje radi dobivanja ugljikovodika u pomorskom pojasu Cipra te naglašava da to popuštanje treba održati; poziva Tursku da poštuje suverenost pomorskog i zračnog prostora svih država članica EU-a, a pogotovo Grčke i Cipra;

76.

prima na znanje da je postignut određeni napredak u ubrzavanju apsorpcije sredstava iz instrumenta IPA II i rješavanju određenih strukturnih nedostataka, posebno u području resursa, poljoprivrede i kohezije (klaster 5);

77.

ponovno potvrđuje da je u strateškom interesu EU-a razviti suradnički i uzajamno koristan odnos s Turskom i naglašava da je važno održavati otvorene komunikacijske kanale radi rješavanja nesuglasica i popuštanja napetosti putem dijaloga i u skladu s pravom EU-a i međunarodnim pravom;

78.

poziva Tursku da ispuni svoje obveze iz pregovaračkog okvira, koje uključuju punu i nediskriminacijsku provedbu dodatnog protokola uz Sporazum o pridruživanju prema svim državama članicama; ponavlja da je priznavanje svih država članica ključno pitanje; ponavlja poziv EU-a Turskoj da se postupno uskladi sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a i da hitno prekine sve negativniji trend te podsjeća na svoje stajalište o pristupu država članica međunarodnim organizacijama; sa žaljenjem napominje da se Turska nastavlja sve više udaljavati od Europske unije i podsjeća na prethodne zaključke Vijeća u kojima je istaknuto da su pregovori o pridruživanju de facto zaustavljeni i da se ne može razmotriti otvaranje ili zatvaranje novih poglavlja;

Uloga lokalnih i regionalnih vlasti u procesu proširenja

79.

naglašava važnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u postupku usklađivanja s EU-om i kasnije primjene pravila EU-a; mora se pojačati suradnja središnje i lokalne razine u procesu integracije, posebno u područjima pravnog usklađivanja, gospodarskog i investicijskog razvoja, reforme javne uprave (uključujući razvoj lokalnih javnih usluga), poljoprivrede i sigurnosti opskrbe hranom, klimatske politike i zelene tranzicije, javne nabave i socijalne politike;

80.

pozdravlja pokretanje gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan kao ključnog alata za potporu gospodarskom oporavku i razvoju tih zemalja; podsjeća na to da plan koji je predstavila Europska komisija predstavlja trećinu BDP-a zapadnog Balkana i da se stoga njime jača vodeći položaj EU-a kao donatora; naglašava važnost pravodobnog i odgovarajućeg uključivanja lokalnih i regionalnih vlasti u njegovu provedbu;

81.

Pozdravlja stupanje na snagu Uredbe o IPA-i (IPA III) kojom se predviđa 9 milijardi EUR od ukupno 30 milijardi EUR ulaganja u okviru Gospodarskog i investicijskog plana; pozdravlja to što je u Uredbi o IPA-i i povezanom postupku programiranja prepoznata važnost lokalne dimenzije i osobnih kontakata ljudi; poziva Komisiju da dodatno istraži mogućnost olakšavanja suradnje na središnjoj i lokalnoj razini te prekogranične suradnje na lokalnoj razini (uključujući suradnju između država članica i zemalja korisnica), kako bi se raspoloživa sredstva što bolje iskoristila;

82.

ističe važnost političkog pluralizma u demokratskim sustavima; u tom pogledu naglašava da nedostatak političkog pluralizma, zastrašivanje izabranih lokalnih oporbenih dužnosnika i potiskivanje njihovih stavova u nekim zemljama proširenja predstavljaju velike izazove za lokalne demokracije i ometaju ih na putu ka članstvu u EU-u;

83.

poziva Europsku komisiju da razvije praktične instrumente potpore učinkovitoj izgradnji kapaciteta za lokalne i regionalne vlasti na zapadnom Balkanu, među ostalim pomoću posebnih tematskih programa podrške ili regionalnih projekata tehničke pomoći te kontinuiranih razmjena, mentorstava i umrežavanja; također poziva Europsku komisiju da u godišnja izvješća uključi upućivanje na takve inicijative;

84.

pozdravlja praksu uspostave općinskih mreža EU-ovih kontaktnih točaka za integraciju, uz koordinaciju s delegacijama EU-a u zemljama proširenja; u tom pogledu potiče razmjenu najboljih praksi i stečenih iskustava;

85.

lokalne i regionalne vlasti ključne su za uspješan proces integracije, stoga su reforma lokalne javne uprave i izgradnja kapaciteta ključni za sve zemlje proširenja; u tom kontekstu OR poziva Europsku komisiju da istraži i eventualno proširi program potpore poboljšanju upravljanja i vođenja (SIGMA) na podnacionalne razine uprave u zemljama proširenja;

86.

poziva Europsku komisiju da detaljnije razradi pokazatelje za mjerenje napretka postignutog u reformama javne uprave uključivanjem lokalnih i regionalnih vlasti;

87.

pozdravlja dosadašnju podršku Europske komisije jačanju suradnje među mladima u zemljama zapadnog Balkana što je od velike važnosti u očuvanju i daljnjem razvoju dobrosusjedskih odnosa, uključujući i podršku inicijativi poput Regionalnog ureda za suradnju mladih; također pozdravlja činjenicu da sredstva IPA-e i dalje doprinose sudjelovanju mladih kao prioritetu;

88.

naglašava da bi se u velikim infrastrukturnim ulaganjima planiranima u okviru Gospodarskog i investicijskog plana u području prometa, energetike, zelene i digitalne infrastrukture uz temeljne mreže uvijek trebala planirati i regionalna i lokalna povezivost kako bi građani u lokalnim zajednicama osjetili koristi tih ulaganja;

Bruxelles, 29. lipnja 2022.

Predsjednik Europskog odbora regija

Vasco ALVES CORDEIRO

(1) Ovim nazivom ne dovode se u pitanje stajališta o statusu i on je u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

30.9.2022

Službeni list Europske unije

C 375/34

Mišljenje Europskog odbora regija – Ekološka tranzicija – Kako sa stajališta gradova i regija uravnotežiti društvenu prihvatljivost i ekološke zahtjeve radi izgradnje otpornih zajednica?

(2022/C 375/06)

Izvjestiteljica:	Hanna ZDANOWSKA (PL/EPP), gradonačelnica Łódźa
Referentni dokument/i:	Zahtjev predsjedništva Vijeća za savjetovanje

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Opće napomene

pozdravlja zelenu tranziciju kao jedan od ključnih prioriteta francuskog predsjedništva jer prilagodba klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, obnova i zaštita biološke raznolikosti, osiguravanje teritorijalne otpornosti na prirodne katastrofe i promicanje zdravog okoliša i bolje kvalitete života pomažu u izgradnji otpornije Europe i postizanju ciljeva europskog zelenog plana i Pariškog sporazuma;

slaže se s objavljenom komunikacijom o novoj strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (1) i posebnim izvješćem Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) (2) te naglašava da zelena tranzicija nije moguća bez uključivanja lokalnih i regionalnih vlasti, stanovništva, poduzeća, inovacijskih centara i sveučilišta;

smatra da bi zelena tranzicija trebala biti u središtu svih političkih odluka kroz stvaranje novog, sustavnog i integriranog pristupa osmišljavanju i provedbi budućih politika i programa; naglašava da bi ta tranzicija trebala biti olakšana digitalnom tranzicijom i da bi trebala uključivati uvođenje i promicanje modernih digitalnih alata uz visoke standarde održivosti, uključujući snažne demokratske i tehnološke zaštitne mjere, i ulaganja u njih kao u ključne pokretače promjena; u tom pogledu, također je važno podržati slabije razvijene i ruralne regije i omogućiti im da sustignu one razvijenije kako bi se smanjile razlike između raznih područja;

lokalna i regionalna razina temelj su izgradnje otpornosti. Važno je povećati osjećaj odgovornosti i zajednice na lokalnoj i regionalnoj razini, odnosno svih onih koji su dio lokalne strukture – javnih uprava, lokalnih i regionalnih vlasti, stanovnikâ i gospodarskih subjekata – no za to je potrebna odgovarajuća i sveobuhvatna institucijska i financijska potpora;

poziva na znatno jačanje cijelog sektora zdravstva i skrbi u svjetlu klimatske krize, krize biološke raznolikosti i rata u Ukrajini. Naime, zdravlje treba smatrati ključnim motivom i prioritetom zelene tranzicije te u skladu s preporukama Osmog programa djelovanja za okoliš treba ojačati sinergiju između klimatske i zdravstvene politike;

smatra da je otporna zajednica sposobna izdržati i apsorbirati utjecaj klimatskih nepogoda i drugih poremećaja te se oporaviti od njihovih posljedica. Stoga je važno ublažiti negativne učinke, ali i stvoriti ozračje u kojem društvo, okoliš i gospodarstvo mogu napredovati uvođenjem niza rješenja za poticanje djelovanja;

naglašava da se otpornost zajednica može postići i razvojem otpornih političkih sustava koji rade na ravnopravnosti, solidarnosti, socijalnoj pravdi i rodnoj ravnopravnosti uključivanjem djece i mladih, a da se pritom nikoga ne zapostavi – posebno ne ranjive skupine. Osim toga, mogu se postići i uzimanjem u obzir prostornih raznolikosti, među ostalim u ruralnim, obalnim, planinskim i najudaljenijim regijama te na otocima i arhipelazima;

naglašava da politike u vezi s metodama i tehnologijama zelene proizvodnje također moraju povećati konkurentnost malih i srednjih poduzeća, omogućiti stvaranje i razvoj zelenih radnih mjesta i poticati stjecanje vještina radnika;

s obzirom na visoke cijene energije i rat u Ukrajini, ponavlja svoj poziv na potpunu zabranu uvoza plina, nafte i ugljena iz Rusije u Europu te potiče lokalne i regionalne vlasti da započnu s izradom kriznih planova kako bi se pripremile za posljedice takvih sankcija; smatra da je plan REPowerEU način da se ubrza energetska tranzicija i smanji ukupna ovisnost EU-a o uvozu energije i sirovina, čime će se ujedno smanjiti s time povezani politički, gospodarski i sigurnosni rizici; međutim, izražava duboko žaljenje zbog nedostatka jasnog upućivanja na ulogu gradova i regija u pogledu prevladavanja trenutačne energetske krize i pružanja dugotrajnih rješenja za tu krizu;

Odabir prave kombinacije politika za otporne sustave

10.

podržava definiranje Europe otporne na klimatske promjene, u skladu s misijom programa Obzor Europa, u kojoj se otpornost okolišnih, socijalnih i gospodarskih sustava kombinira s predanošću dugoročnom održivom razvoju koji podrazumijeva jednakost, socijalnu pravdu i rodnu ravnopravnost. Važno je uključiti djecu i mlade, nikoga ne zapostaviti i ojačati otpornost političkih sustava kako bi se promicale zajedničke vrijednosti, solidarnost i poštovanje različitosti, što se postiže uključivom društvenom preobrazbom;

11.

naglašava, u skladu s komunikacijom o novoj strategiji za prilagodbu klimatskim promjenama, potrebu za sustavnim i informiranim odgovorom na klimatske promjene što je prije moguće; napominje da je otpornost složen koncept koji iziskuje integrirana, višesektorska i fleksibilna rješenja, razvijena u skladu s teritorijalnim pristupom i temeljena na činjenicama; naglašava da je za izgradnju otpornih sustava potrebno odabrati ispravne prioritete, ali i da je nužna sinergija raznih politika kojima se podržava tranzicija prema održivosti određenog područja koje se može nositi s krizama i šokovima i pritom se priprema za ograničavanje njihovih trenutačnih i očekivanih posljedica;

12.

stoga predlaže da projekti ulaganja uključuju analize klimatskih rizika i analize osjetljivosti na klimatske promjene i da se scenariji troškova i koristi prilagode u skladu s tim;

13.

također izražava zabrinutost zbog očekivanog asimetričnog regionalnog učinka energetske krize na gradove i regije EU-a, koji odražava njihove različite sposobnosti reagiranja na poremećaje u opskrbi energijom i povećanje cijena energije te poziva Europsku komisiju i države članice da te asimetrije uzmu u obzir pri osmišljavanju i provedbi odgovarajućih mjera;

14.

podržava prijedloge za brže uvođenje lokalnih mjera za obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost kako bi se očuvali europski energetski suverenitet i sigurnost te suzbilo energetsko siromaštvo, posebno s obzirom na rat u Ukrajini i njegove negativne posljedice na energiju u Europi;

15.

podržava planove i mjere za osiguravanje pravedne i uključive tranzicije u rudarskim područjima kako bi im se pomoglo da napreduju i prevladaju sve prepreke s kojima bi se mogli susresti, uz dostatna sredstva potrebna za to, te kako bi se stvorio novi model za njihov razvoj;

16.

ističe da su glavne prepreke brzom uvođenju niskougljičnih tehnologija povezane s nedostatkom financijskih i ljudskih resursa, postojećim politikama, propisima i organizacijskim strukturama koje i dalje ovise o fosilnim gorivima, kao i sociokulturnim čimbenicima kao što je nedostatak društvene prihvaćenosti, jer bi to moglo dovesti do gubitka radnih mjesta i smanjenja broja stanovnika, posebno u rudarskim regijama; stoga smatra da bi inovacije trebale proizlaziti iz specifičnog lokalnog konteksta i imati izravan učinak na cjelokupni sustav i zajednicu te suzbijati procese koji uzrokuju nedostatak javne prihvaćenosti;

17.

poziva na potporu radi pospješivanja razvoja i pristupa rješenjima za aktivnu i javnu mobilnost i prijevoz s nultom i niskom razinom emisija;

18.

napominje da su klimatske promjene možda najveća prijetnja globalnom zdravlju u 21. stoljeću te stoga poziva na multidisciplinarnu i višesektorsku suradnju i usvajanje pristupa „jedno zdravlje” koji bi doveli do koordiniranog djelovanja na svim razinama upravljanja u međunarodnim agencijama, nevladinim organizacijama i akademskim institucijama u cilju zaštite prirode i obnove biološke raznolikosti, staništâ i ekosustavâ;

19.

ističe da su mjere za smanjenje rizika od katastrofa koje se temelje na ekosustavnom pristupu troškovno učinkoviti instrumenti politike, no one nisu u potpunosti iskorištene, pa bi njihov potencijal trebalo dodatno razviti na razini EU-a (3);

20.

poziva na ubrzavanje prelaska na kružno gospodarstvo i naglašava ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u tom procesu; poziva na promicanje novih poslovnih modela i snažnijih alata, posebno u okviru općinskih službi i njihovih mehanizama za veću odgovornost potrošača i javno-privatna partnerstva, kao i na s time povezano promicanje održivih modela potrošnje i proizvodnje te zelene ili održive javne nabave;

21.

zalaže se za uvođenje inovativnih rješenja za upravljanje u javnom sektoru, uz primjenu koncepta „živog laboratorija”; naglašava da je za izgradnju otpornih zajednica bitno pružiti im podršku u pronalaženju djelotvornih načina za prevladavanje izazova iskorištavanjem kreativnosti i inovativnosti korisnika javnih usluga;

22.

poziva na to da se u postupcima ulaganja u obzir uzimaju prirodna rješenja. U okviru te inicijative, koja je dio nove strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, prednost se daje prirodnim rješenjima (4);

23.

pozdravlja inicijative (uključujući Sporazum gradonačelnika i europski klimatski pakt) kojima se lokalne i regionalne vlasti potiču na povećanje ambicija i transformativne mjere. Trebalo bi pojačati aktivnosti ambasadora tih inicijativa i preslikati ih drugdje kako bi se podigla svijest o klimi na svim razinama lokalne uprave i ubrzala njezina tranzicija;

24.

podržava smjernice o potporama za klimu, energiju i okoliš (CEEAG), kojima će se povećati djelotvornost napora za postizanje ciljeva europskog zelenog plana, posebno u pogledu obnove zgrada, biološke raznolikosti, čiste mobilnosti, obnovljive energije i učinkovitosti resursa u cilju podupiranja prelaska na kružno gospodarstvo;

25.

poziva na osiguravanje odgovarajućih uvjeta za razvoj socijalne ekonomije. Politički i pravni okvir ključan je za stvaranje povoljnog okružja za socijalnu ekonomiju. To podrazumijeva okvir za oporezivanje, javnu nabavu i državne potpore, koji treba prilagoditi potrebama socijalne ekonomije;

Lokalne i regionalne vlasti kao ključni akteri u zelenoj tranziciji

26.

poziva na uspostavu okvira višerazinskog upravljanja koji dobro funkcionira, od lokalne, velegradske i regionalne do nacionalne, europske i globalne razine. Radikalne i trajne promjene načina života, koje su nužne za stvaranje pravednog, održivog, niskougljičnog i otpornog društva, zahtijevaju suradnju i odozdo prema gore i odozgo prema dolje;

27.

ističe činjenicu da su lokalne i regionalne vlasti „vodeći dionici” u zelenoj tranziciji. Naime, one provode 70 % cjelokupnog zakonodavstva EU-a, 70 % mjera za ublažavanje klimatskih promjena, 90 % strategija za prilagodbu klimatskim promjenama i 65 % ciljeva održivog razvoja, a osim toga, upravljaju trećinom javnih rashoda i dvjema trećinama javnih ulaganja. One najbolje poznaju lokalne i regionalne izazove te bi stoga trebale raspolagati instrumentima za pronalaženje sustavnih rješenja koja najbolje odgovaraju lokalnim okolnostima; međutim, ta uloga ne znači da je odgovornost isključivo na njima. Više razine vlasti obvezne su podupirati lokalne i regionalne vlasti u svim njihovim nastojanjima da to učine;

28.

potiče veću primjenu participativnog upravljanja (rasprave, proračuni itd.) i upravljanja s više dionika jer se time povećavaju izgledi za optimalna zelena ulaganja u malim ruralnim mjestima te u gradovima i regijama; ističe da lokalne i regionalne vlasti podupiru proces donošenja odluka u svim fazama i pružaju aktivnu potporu u okviru političkih strategija;

29.

naglašava da je razmišljanje na globalnoj razini i djelovanje na lokalnoj jedini način za postizanje ambicioznih klimatskih ciljeva iz Pariškog sporazuma. U tom kontekstu Odbor poziva UNFCCC da aktivno i smisleno uključi lokalne i regionalne vlasti kao vjerodostojnog partnera Konferencije stranaka za djelovanje u području klime;

30.

potiče lokalne i regionalne vlasti da organiziraju lokalne samite o klimi koji bi pozitivno utjecali na uključenost lokalnih i regionalnih vlasti u pitanja prilagodbe klimatskim promjenama i energetske tranzicije te pružili priliku za pripremu preporuka Odbora regija za godišnje konferencije UN-a o klimi;

Socijalna dimenzija izgradnje otpornosti

31.

naglašava da je uključivanje lokalnih zajednica u donošenje odluka ključno za svaku tranziciju; poziva na veći angažman u području osnaživanja, uključivosti, zajedničkih vrijednosti i solidarnosti te na uključivanje svih aktera u izgradnju otpornijih zajednica; u tom je pogledu ključno i uključivanje mladih;

32.

poziva na razvoj alata za poticanje kućanstava da se uključe u tranziciju, kao i na razne oblike potpore, posebno za najranjivije skupine građana i područja; u tom kontekstu pozdravlja uspostavu Socijalnog fonda za klimatsku politiku i poziva na pružanje financijske potpore putem sustava podijeljenog upravljanja uz poštovanje načela partnerstva i višerazinskog upravljanja;

33.

poziva na osnaživanje prozumenata i potrošača u zelenoj tranziciji primjenom zakonodavstva za suzbijanje manipulativnog zelenog marketinga i poticanje donošenja informiranih odluka;

34.

poziva na mjere za olakšavanje i promicanje relevantnih inicijativa te na smanjenje prepreka za osnivanje lokalnih zajednica energije iz obnovljivih izvora jer su one ključan alat za promicanje široke uporabe obnovljivih izvora energije i postizanje decentraliziranog energetskog sustava uz istodobno osiguravanje lokalnih gospodarskih i socijalnih koristi;

35.

napominje da u programu REPowerEU nije dovoljno iskorišten potencijal za uštedu energije te poziva Komisiju i države članice da razmotre mogućnost uvođenja mjera poput kampanja kojima se podiže svijest javnosti i potiče promjena ponašanja;

Obrazovanje i učenje u cilju izgradnje otpornosti

36.

naglašava da će zelena tranzicija biti uspješna samo ako se kapital znanja razvija edukacijom o klimi na svim razinama obrazovanja, kao i stjecanjem vještina i prekvalifikacijom;

37.

ističe da bi se klimatskim paktom trebali ubrzati napori usmjereni na ispunjenje obveza koje su na lokalnoj razini već preuzeli lokalni akteri (MSP-ovi, škole, lokalne vlasti, sveučilišta itd.) te stvoriti nove obveze kako bi Europa postala prvi klimatski neutralan kontinent do 2050.;

38.

podržava ciljeve, načela i smjernice programa Obzor Europa i poziva na strože zahtjeve u pogledu trajnosti projekata i praćenja njihova učinka;

39.

naglašava važnost mjera za promicanje, širenje i financiranje postojećih i novih inicijativa kojima se podržavaju razmjena znanja i najboljih praksi među europskim nacionalnim, regionalnim i lokalnim mrežama te partnerstva među gradovima poput aktivnosti zajedničkog učenja, studijskih posjeta, kao i mentorstva i savjetovanja među partnerima;

40.

poziva lokalne i regionalne vlasti da učine sve što je u njihovoj moći kako bi potaknule uzajamnu i prekograničnu administrativnu suradnju u provedbi tranzicijskih projekata, uključujući međuregionalnu, međuopćinsku i prekograničnu suradnju diljem EU-a;

41.

predlaže da se u borbi protiv klimatskih promjena na lokalnoj i regionalnoj razini primjenjuju najbolje prakse koje proizlaze iz inicijativa kao što su Sporazum gradonačelnika, koalicija Under2, misije EU-a itd. Cilj je iskoristiti prikupljene podatke tijekom razvoja dugoročnih klimatskih strategija i podijeliti iskustva o uspješnim metodama, inovativnim rješenjima i dragocjenim poukama iz takvih inicijativa;

42.

poziva Europsku komisiju da razmotri mogućnost uvođenja namjenskog instrumenta za tehničku pomoć i razmjenu informacija između lokalnih i regionalnih vlasti koje se suočavaju sa sličnim izazovima u pogledu zelene tranzicije i izgradnje otpornih zajednica pružanjem financijske potpore za razmjenu najboljih praksi EU-a (studijski posjeti);

43.

naglašava važnost međugeneracijske suradnje, uključivanja stajališta mladih i potpore iz programa za mlade izabrane političarke i političare; zalaže se za izgradnju inovacijskog ekosustava s pomoću projekata, programa i mjera za talentirane mlade ljude kako bi se iskoristio potencijal mladih za zelenu tranziciju;

44.

poziva na uspostavu lokalnih odnosno regionalnih centara za klimu kao informativnih punktova i mjesta u kojima se lokalne zajednice potiču na promicanje zelene tranzicije. Takvi centri mogli bi imati potencijal za pokretanje inicijativa i projekata odozdo prema gore kojima se promiče i potiče suradnja i među angažiranim i skeptičnim osobama koje žive u gradovima i regijama, kao i među onima koji još nisu uključeni;

Veća javna svijest i praćenje promjena

45.

naglašava da je osviještenost javnosti o klimatskim promjenama, njihovim uzrocima i posljedicama preduvjet za djelotvornu klimatsku politiku. Upotreba modernih tehnologija (teledetekcije, prometne telematike, bespilotnih letjelica, IKT-a) omogućuje puno djelotvorniju provedbu usvojenih klimatskih politika;

46.

društvo svjesno klimatskih rizika pokazuje veću solidarnost u prihvaćanju teških i često skupih aktivnosti. Ažurirane i pouzdane informacije temelj su i samih mjera i njihove prihvaćenosti u lokalnim i regionalnim zajednicama;

47.

naglašava da uspjeh zelene tranzicije ovisi o uključivanju velikog broja lokalnih partnera. Važni su jasna i trajna komunikacija o procesu tranzicije i dijalog, posebno o teškim temama, kao što su ograničavanje individualnog prijevoza i lokacije općinskih sadržaja, koje javnost nevoljko prihvaća;

Gospodarski subjekti moraju izgraditi otpornost

48.

naglašava da bi poduzeća i industrija trebali podupirati napore za prilagodbu klimatskim promjenama te da bi trebalo uspostaviti pravna i financijska sredstva kako bi se izbjeglo da lokalno stanovništvo internalizira troškove negativnih vanjskih učinaka poslovanja;

49.

poziva na poticanje održive proizvodnje kroz regulaciju, zahvaljujući proširenoj odgovornosti proizvođača za sve veći broj skupina proizvoda i za pojedinačne faze njihova životnog ciklusa;

50.

pozdravlja reviziju Direktive o industrijskim emisijama koja je namijenjena ne samo sprečavanju i kontroli onečišćenja, već i poticanju inovacija, nagrađivanju predvodnika i osiguravanju ravnopravnih uvjeta na tržištu EU-a;

51.

ističe da je potrebno razviti više prekograničnih projekata i infrastrukturu u području održive energije ako u EU-u želimo postići potpuno integrirani energetski sustav s nultom stopom emisija. Trebalo bi ukloniti postojeće prepreke i ojačati prekograničnu suradnju u području niskih razina emisija i obnovljive energije;

52.

ističe potrebu za jačanjem unutarnjeg tržišta građevnih proizvoda s pomoću regulatornog okvira prikladnog za poticanje „vala obnove” i promicanje građevinskih ulaganja koja se temelje na održivoj gradnji;

Održiva potrošnja

53.

poziva na donošenje zakonodavnih mjera kako bi sva materijalna dobra na tržištu EU-a postala ekološki prihvatljivija, kružna i energetski učinkovita tijekom cijelog životnog ciklusa, od dizajna, preko svakodnevne upotrebe, do prenamjene i ponovne uporabe;

54.

poziva na zakonodavne promjene radi uspješnijeg rješavanja problema rasipanja hrane, uključujući poticanje razvoja održivog prehrambenog sektora (strategija „od polja do stola”) i smanjenje utjecaja sektora prerade hrane i maloprodaje na okoliš poduzimanjem mjera u pogledu prijevoza, skladištenja, pakiranja i izbjegavanja rasipanja hrane, kao i na poduzimanje koraka za promicanje održive potrošnje hrane;

55.

podržava rad Komisije na davanju potpore razvoju europske socijalne ekonomije, koja može istinski prevladati izazove rasipanja hrane i kratkih životnih ciklusa proizvoda te razviti nove zelene aktivnosti;

56.

ističe da su zbog sadašnje krize i posljedičnih izazova lokalne i regionalne vlasti prisiljene stalno mijenjati svoje ciljeve, utvrđivati rizike i dinamično odgovarati na nova razvojna ograničenja, što može otežati kontinuiranu i sveobuhvatnu provedbu transformacijskih mjera;

Financijska dimenzija izgradnje otpornosti

57.

izričito ukazuje na to da su najvažniji fondovi (u okviru kohezijske politike EU-a te Mehanizam za oporavak i otpornost, Fond za pravednu tranziciju, Fond za modernizaciju itd.), kao i fondovi izravno namijenjeni lokalnoj i regionalnoj razini (LIFE, Instrument za povezivanje Europe itd.), kojima se nastoji poduprijeti zelena tranzicija, programirani na nacionalnoj razini te da obujam lokalnih i regionalnih projekata ovisi o smjernicama središnje vlasti. Potrebno je uspostaviti postupke kojima bi se zajamčilo da lokalne i regionalne vlasti, u skladu sa svojim potrebama, u najvećoj mogućoj mjeri sudjeluju u programiranju i korištenju fondova EU-a;

58.

naglašava da bi u planu REPowerEU, koji je predstavila Europska komisija i koji se odnosi na povećanje uštede energije, diversifikaciju opskrbe, jačanje razvoja obnovljivih izvora energije, smanjenje potrošnje fosilnih goriva i pametna ulaganja, trebalo pružiti financijsku potporu lokalnim i regionalnim vlastima za njegovu provedbu, kao i dodijeliti postojeća ili nova financijska sredstva EU-a u tu svrhu; poziva države članice da preusmjere neiskorištena sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost kako bi poduprle lokalno planiranje energetske sigurnosti i ulaganja u obnovljive izvore energije;

59.

ističe ulogu odredbi Ugovora u vezi s financiranjem aktivnosti lokalnih i regionalnih vlasti, osobito u području zaštite klime. Uvođenje promjena treba prilagoditi okolnostima i mogućnostima lokalnih zajednica kako bi se te promjene mogle zaista provesti bez pretjeranog opterećivanja lokalnog stanovništva; stoga poziva Europsku komisiju da preispita pravila za financiranje općinskih službi kako bi se mogla uspostaviti bolja rješenja za financiranje najhitnijih potreba u tom području, koje ima implikacije na učinak na okoliš;

60.

poziva na pojednostavljenje pravila o javnim potporama, uključujući potporu za rješenja u području financiranja i održavanja sustava ključnih za gospodarenje otpadom, posebno uvođenje mogućnosti za financiranje lokalnih i regionalnih vlasti u upravljanju tim sustavima, kao i potporu za upravljanje kriznim situacijama i potporu gospodarskim subjektima, uključujući mikropoduzeća;

61.

naglašava potrebu za borbom protiv energetskog siromaštva i siromaštva u području mobilnosti s pomoću mjera energetske učinkovitosti i raširenije primjene obnovljivih izvora energije te s tim povezanu potrebu da države članice u tom pogledu pružaju potporu na lokalnoj i regionalnoj razini; stoga smatra da je od presudne važnosti smanjiti početno troškovno opterećenje povezano s mjerama u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, posebno za kućanstva, mikropoduzeća i mala poduzeća te ranjive potrošače;

62.

naglašava da su financijska sredstva predviđena u okviru revizije postojećeg sustava trgovanja emisijama nedostatna za osiguravanje istinski pravedne tranzicije te da bi trebalo razmotriti mogućnost da se prihodi izvan ETS-a za cestovni promet i zgrade (ETS II) dodijele Socijalnom fondu za klimatsku politiku; predlaže da se prihodi namijenjeni Socijalnom fondu za klimatsku politiku počnu objedinjavati prije provedbe ETS-a II;

63.

smatra da bi Socijalni fond za klimatsku politiku trebao kompenzirati negativne učinke na kućanstva, mikropoduzeća i mala poduzeća i najranjivije korisnike prijevoza te osigurati socijalno održiv razvoj;

64.

potiče privatni sektor (među ostalim i putem proširene odgovornosti proizvođača) da preuzme veću ulogu u izgradnji otpornosti gradova i regija;

65.

poziva na to da se poveća fleksibilnost europskog prava tržišnog natjecanja, posebno u pogledu državnih potpora, jer se njime nedovoljno uzima u obzir priroda tržišnog natjecanja s kojim se suočavaju europska poduzeća u trećim zemljama u kojima se ne poštuju ista pravila;

66.

ukazuje na to da su troškovi koje lokalne vlasti snose zbog brojnih kriza i kašnjenja u primanju potpore od viših razina vlasti podcijenjeni te stoga poziva na podnošenje prijedloga za djelotvornija rješenja;

67.

poziva na veću financijsku potporu zelenim ulaganjima koja imaju učinak lavine, čime bi se mobilizirale daljnje mjere za poticanje zelene tranzicije;

68.

ističe da bi, osim izravnog pristupa financiranju, lokalne i regionalne vlasti trebale dobiti odgovarajuću tehničku pomoć i potporu za izgradnju kapaciteta da bi se iskoristile postojeće mogućnosti financiranja, pomoglo tim vlastima u osiguravanju istinske ravnoteže između privatnih i javnih sredstava te u većoj mjeri koristilo zelenu i održivu javnu nabavu za ulaganja;

69.

podržava zamisao o „zelenom proračunu” kao instrumentu za donošenje fiskalne politike kojim bi se doprinijelo postizanju okolišnih ciljeva, čime će se omogućiti procjena učinka proračunskih ili fiskalnih politika na okoliš, kao i njihova usklađenost s nastojanjima da se ispune nacionalne i međunarodne obveze (5);

70.

poziva na dodatno administrativno pojednostavljenje i smanjenje regulatornih prepreka razvoju i primjeni novih i inovativnih tehnologija i poslovnih modela;

71.

ukazuje na to da su problemi povezani s provedbom klimatske politike uglavnom prepušteni lokalnim i regionalnim vlastima, dok se potencijalna sredstva (tj. prihodi od poreza, prava povezana s emisijama) uglavnom slijevaju u središnji proračun; poziva na preispitivanje pravila o pristupu sredstvima;

Jačanje ponude usluga ekosustava

72.

ističe da treba poduzeti posebne mjere za pojednostavljenje upravljanja vodama u urbanim područjima, a osobito za racionalizaciju upravljanja vodnim resursima uzimajući u obzir povezanost sa slivnim područjem, te za uspostavu programa za razvoj malih ulaganja u zadržavanje vode i osnivanje fonda u tu svrhu;

73.

zabrinut je zbog toga što, unatoč širokom području primjene zakonodavstva o okolišu u EU-u, i dalje postoje veliki nedostaci u pravnoj zaštiti ekosustava (6), iako je obnova ekosustava ključna za održavanje visoke kvalitete života i osiguravanje nastavka procesa potrebnih za održivi razvoj.

Bruxelles, 30. lipnja 2022.

Predsjednik Europskog odbora regija

Vasco ALVES CORDEIRO

(1) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=COM%3A2021%3A82%3AFIN

(2) https://report.ipcc.ch/ar6wg2/pdf/IPCC_AR6_WGII_FinalDraft_FullReport.pdf

(3) Climate change adaptation and disaster risk reduction in Europe – Enhancing coherence of the knowledge base, policies and practices 15/2017 (Prilagodba klimatskim promjenama i smanjenje rizika od katastrofa u Europi – Jačanje usklađenosti baze znanja, politika i praksi), EEA – https://www.eea.europa.eu/publications/climate-change-adaptation-and-disaster.

(4) https://climate-adapt.eea.europa.eu/eu-adaptation-policy/sector-policies/ecosystem

(5) https://www.oecd.org/environment/green-budgeting/

(6) Mapping and Assessment of Ecosystems and their Services: An EU ecosystem assessment (Kartografski prikaz i procjena stanja ekosustava i njihovih usluga: procjena ekosustava EU-a), 2020. https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC120383.

30.9.2022

Službeni list Europske unije

C 375/41

Mišljenje Europskog odbora regija – Primjena zelenih proračuna na lokalnoj i regionalnoj razini

(2022/C 375/07)

Izvjestitelj:	Vincent CHAUVET (FR/ Renew Europe), načelnik Općine Autun
Referentni dokument/i:	zahtjev predsjedništva za savjetovanje, pravilo 41. točka (a)

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

ističe da zeleni plan EU-a iz 2019. predstavlja put prema klimatski neutralnoj, resursno učinkovitoj, kružnoj i konkurentnoj Europi do 2050., naglašava ključnu ulogu nacionalnih proračuna u preusmjeravanju javnih ulaganja, potrošnje i oporezivanja na zelene prioritete i izričito se obvezuje na poticanje praksi izrade zelenih proračuna u EU-u;

naglašava važnost izrade zelenih proračuna za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. i ispunjavanje međunarodnih klimatskih obaveza za procjenjivanje ekološkog učinka financiranja, čiji je cilj preobrazba našeg načina života (posebno u pogledu energetskih, stambenih, prometnih i prehrambenih sustava) i poštovanje pravednih i uključivih aspekata tranzicije;

poziva Europsku komisiju i države članice da podrže sudjelovanje regija i gradova u procjenjivanju usklađenosti proračunskih stavki s klimatskim i okolišnim ciljevima i u pružanju usklađenih definicija, klasifikacija i smjernica o tome kako ih primijeniti na konkretne mjere;

ponavlja da fondovi za oporavak i otpornost još nisu dosegli regionalnu ili lokalnu razinu upravljanja na kojima se odvija provedba. To je pravi izazov s obzirom na to da prema podacima OECD-a na podnacionalne vlasti otpada 55 % javne potrošnje i 64 % javnih ulaganja povezanih s klimom i okolišem;

Okvirna definicija

napominje da je u svibnju 2021. Europska komisija okvirno definirala „izradu zelenog proračuna” kao „proračunski postupak u kojem se doprinosi proračunskih stavki zaštiti okoliša utvrđuju i procjenjuju na temelju posebnih pokazatelja uspješnosti, radi boljeg usklađivanja proračunskih politika s okolišnim ciljevima”;

međutim, upozorava da bi trebalo osmisliti jedinstvenu i jasnu definiciju izrade zelenog proračuna i postupka na kojem ona počiva kako bi se ocijenio utjecaj javnih proračuna u cjelini, ili njihovih određenih dijelova, na okoliš/klimu, i pokazalo da je izrada zelenog proračuna jedan od pristupa donošenju odluka;

ističe da je OECD razvio strateški okvir za izradu zelenog proračuna koji vladama pruža poticajno okruženje za izradu zelenog proračuna definirajući njegov oblik, svrhu i metodu. Europska komisija je u siječnju 2022., u vidu dopune tog okvira, razvila i referentni okvir za europski zeleni proračun kao vodič za uvođenje izrade zelenog proračuna ili nadogradnju postojećih praksi u državama članicama EU-a;

poziva Europsku komisiju i države članice da lokalnim i regionalnim vlastima pruže pomoć u primjeni smjernica za postupak izrade zelenog proračuna, kao i primjeni metodološkog okvira, uključujući postojeće prijedloge za podnacionalne vlasti (1), kojima se na temelju posebnih okolišnih pokazatelja utvrđuju i procjenjuju ekološki doprinosi proračunskih stavki radi boljeg usklađivanja lokalnih i nacionalnih proračunskih politika s okolišnim ciljevima;

podsjeća, međutim, da ponuđene metodologije moraju biti dovoljno fleksibilne kako bi se mogle prilagoditi pojedinačnim zemljama (odgovornosti na podnacionalnoj razini, proračunska nomenklatura itd.) i podnacionalnim razinama vlasti;

10.

istovremeno poziva Europsku komisiju da ponovno razmotri mogućnost da učini više od uvođenja metodološkog okvira za izradu zelenog proračuna, među ostalim da iznese prijedlog pravnog okvira;

11.

naglašava važnost postavljanja zelenih proračunskih ciljeva na lokalnoj i regionalnoj razini, usklađenih s ciljevima u području klime i održivosti definiranima u sektorskim planovima (npr. regionalni energetski planovi, akcijski planovi za održivu energiju i klimu, planovi za održivu mobilnost itd.);

12.

poziva 100 europskih gradova, koje je Europska komisija odabrala da do 2030. postanu klimatski neutralni i pametni gradovi, da uvedu izradu zelenog proračuna kako bi pratili provedbu plana ulaganja u klimatske ugovore od strane gradova i njihovih lokalnih dionika;

13.

ističe činjenicu da klimatske promjene imaju gospodarski učinak. Ti su troškovi povezani s okolišem (negativan vanjski učinak) viši nego što se prethodno pretpostavljalo, no poduzeća i organizacije mogu svoju ekonomsku situaciju poboljšati smanjenjem tog negativnog vanjskog učinka, a time i fiskalnog učinka. Poduzeća i organizacije mogu smanjiti ili izbjeći plaćanje poreza za zaštitu okoliša ako se usklade sa zakonodavstvom u području klime pa to zakonodavstvo stoga treba smatrati gospodarskom prilikom;

Praćenje

14.

smatra da bi se u izradi zelenih proračuna na lokalnoj i regionalnoj razini trebalo usredotočiti na rashodovne i prihodovne mjere, a posebno na praćenje proračunskih dokumenata s raspodjelom rashoda. Međutim, da bi se procjena olakšala, u prvoj bi se fazi trebali moći procjenjivati samo rashodi. Prihodi i porezni rashodi mogli bi se procjenjivati u drugoj fazi, u skladu s preporukama referentnog okvira EU-a za zeleni proračun (GBRF);

15.

međutim, napominje da – želimo li da zeleni proračuni budu uspješni i od koristi na lokalnoj i regionalnoj razini – stvaranje poticajnog okvira koji nadilazi puke alate za izradu zelenog proračuna predstavlja jedini put; no teret izrade tog okvira ne bi trebale snositi samo lokalne i regionalne vlasti, već bi ga trebalo provoditi na višoj razini vlasti;

16.

smatra da je potrebno sastaviti popis proračunskih stavki za izradu lokalnih i regionalnih zelenih proračuna koje imaju konkretne neto učinke na okoliš koji bi se općenito mogli smatrati „zelenima”, kao i popis stavki čiji bi se neto učinak općenito mogao smatrati „smeđim” ili „neutralnim”. Popis bi trebao biti dio smjernica i alata za izradu zelenog proračuna za lokalne i regionalne vlasti koje su spremne provesti zeleni proračun ili unaprijediti svoje postojeće prakse. U tom kontekstu pozdravlja napore koje Europska komisija i OECD poduzimaju kako bi se to ostvarilo;

17.

naglašava da je važno da lokalne i regionalne vlasti mjere učinak zelenih i smeđih stavki u smislu klimatskih promjena i istodobno se bave pitanjem emisija CO2, prilagodbe i ublažavanja, biološke raznolikosti, čistog zraka i drugih onečišćenja okoliša;

18.

smatra da načelo „nenanošenja znatne štete” potiče lokalne i regionalne vlasti na usvajanje zelene proračunske metodologije;

19.

vjeruje da zeleni proračun može biti djelotvoran alat za donošenje odluka za praćenje i procjenjivanje održivih i klimatskih politika koje imaju srednjoročne i dugoročne računovodstvene strategije i povezivanje s višegodišnjim planom javnih radova i planiranjem proračuna; smatra da je djelotvorno poduzimanje daljnjih koraka jedan od ključnih aspekata uspješne provedbe;

20.

poziva na uspostavu platforme za suradnju raznih razina vlasti preko nacionalnih, ali i općinskih granica namijenjenu razmjeni najboljih praksi i inicijativa za izgradnju kapaciteta kako bi se lokalnim i regionalnim vlastima pomoglo u ozelenjivanju proračuna. Obuka bi lokalnim i regionalnim vlastima trebala pomoći u praktičnoj primjeni i ocjenjivanju postojećih praksi te rješavanju posebnih izazova pri ozelenjivanju javnih financija;

21.

poziva Europsku komisiju i države članice da prošire pristup inicijativama tehničke potpore za izradu zelenog proračuna, koje su trenutačno dostupne uglavnom na nacionalnoj razini; u tom je pogledu spreman u suradnji s Europskom komisijom, OECD-om, Institutom za klimatsku ekonomiku (I4CE) i drugim relevantnim akterima uvesti obavezno osposobljavanje o izradi zelenog proračuna za članove i članice OR-a kao prvi korak prema podizanju svijesti i prenošenju relevantnog znanja o primjeni tog pristupa izradi proračuna;

Omogućivanje ulaganja

22.

podsjeća da se izrada zelenog proračuna tumači kao procjenjivanje stupnja ozelenjenosti proračuna. Međutim, krajnji bi cilj trebao biti i povećanje udjela „zelenih” dijelova proračuna jer je izrada zelenog proračuna jedan od alata za provedbu zelenog plana, za koji su nadležne lokalne i regionalne vlasti. To bi posebice trebalo omogućiti EU-u da izravno financira zelenu tranziciju u jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Proračun Europske unije i razni fondovi EU-a trebali bi biti osjetljivi na različitu izloženost zemalja i regija učincima klimatskih promjena; stoga bi pri utvrđivanju doprinosa i financiranja Unije trebalo poštovati raznolikost teritorijalnih jedinica i socioekonomsku situaciju svake od njih, kao i njihovu sposobnost odgovora na učinke klimatskih promjena;

23.

naglašava da, osim procjene proračuna, lokalnim i regionalnim vlastima treba osigurati i dostatna financijska sredstva pojačanim pristupom programima i potporom za razvoj isplativih projekata (uključujući manje projekte) kojima se objedinjuju manji projekti kako bi se stvorila potrebna ekonomija razmjera;

24.

ponavlja da će mobilizacija privatnih izvora financiranja biti ključna; lokalnim i regionalnim vlastima bit će potrebni jači administrativni kapaciteti kako bi prevladale svoje slabe tehničke kapacitete uzrokovane njihovom veličinom i dostupnim sredstvima;

25.

naglašava velik potencijal metodologije koja se u izradi zelenih proračuna upotrebljava za ocjenjivanje projekata i mogućnost da se projekti financiraju izdavanjem zelenih obveznica kako bi se ubrzala ulaganja s niskim emisijama ugljika i povećala potpora ulagača te kako bi poslužili kao ključni alat u borbi protiv klimatskih promjena i provedbi Pariškog sporazuma. Inicijativama kao što je Globalno partnerstvo za zelene obveznice podupiru se napori podnacionalnih tijela poput gradova, pokrajina i regija, korporacija i privatnih poduzeća te financijskih institucija da ubrzaju izdavanje zelenih obveznica;

26.

poziva Europsku komisiju i države članice da „zelena” ulaganja izuzmu iz izračuna regionalnog javnog deficita i „zlatnih pravila” za ograničenje duga i tako ih povećaju kako bi se postigli ambiciozni ciljevi EU-a i smanjile emisije CO2;

27.

naglašava da je Europska komisija unaprijedila financiranje održivih gospodarskih aktivnosti obnovljenom strategijom za održivo financiranje i okvirom za održivo financiranje, usvojivši Uredbu o taksonomiji održivog financiranja i Uredbu o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga; uviđa važnost uključivanja referentnih vrijednosti za niski i pozitivan ugljični učinak u zelene proračune kako bi se mobilizirao privatni kapital u javnim ulaganjima i ulagačima pojasnile posljedice njihovih ulaganja u pogledu ugljika;

28.

poziva Europsku komisiju i države članice da uspostave certifikat za izradu zelenog proračuna u skladu sa zahtjevima taksonomije, u mjeri u kojoj je to primjenjivo, za refinancirane projekte;

29.

poziva na znatna poboljšanja taksonomije velikim smanjenjem broja zaposlenika u poduzećima koja podliježu taksonomiji; pozdravlja uključivanje nuklearne energije u taksonomiju kao zeleno ulaganje;

Sudjelovanje i transparentnost

30.

preporučuje da lokalne i regionalne vlasti među građanima distribuiraju izvješća o praćenju zelenog proračuna radi promicanja učinkovitosti, odgovornosti i transparentnosti politika u području klime i okoliša;

31.

poziva na redovite vanjske revizije metodologija izrade zelenog proračuna, a posebno temeljnih pretpostavki koje se upotrebljavaju za klasifikaciju rashoda i prihoda kako bi se zajamčila odgovornost i u konačnici povećalo povjerenje javnosti u taj proces;

32.

poziva na jačanje odgovornosti građana za zeleni program. Osim što podupire pružanje informacija u okviru izrade zelenog proračuna, OR potiče gradove i regije da povećaju participativnu izradu zelenih proračuna kako bi građanima, a posebno lokalnim vijećima mladih, omogućili da preuzmu odgovornost za dio godišnjeg proračuna namijenjen zelenim projektima koji koriste njihovoj zajednici;

Izrada socijalnog proračuna

33.

prepoznaje da su zeleni proračuni moćni gospodarski alati za preobrazbu društava i gospodarstava i povećanje ravnopravnosti. Istovremeno, upozorava da izradu zelenog proračuna treba uskladiti sa socijalnim ciljevima kako bi se osiguralo da nitko ne bude zapostavljen;

34.

tvrdi da gradovi i regije imaju ključnu ulogu u postizanju uključive tranzicije prema niskim emisijama te naglašava potrebu da djelovanje u području klime postane prioritetna nadležost lokalne razine. Među zajedničkim problemima s kojima se susreću svi gradovi su načini na koje klimatske promjene mogu utjecati na prostorno planiranje, segregaciju i urbani razvoj, zdravlje ljudi i ekonomsku stratifikaciju. Ulaganja u urbanu infrastrukturu s niskom razinom emisija mogu pozitivno utjecati na stanovništvo s niskim prihodima i ranjivo stanovništvo; zbog toga lokalne i regionalne vlasti ne bi smjele biti prepuštene same sebi u nastojanjima da provedu zelenu tranziciju. I države članice i EU dužni su im pružati potporu u tome;

35.

smatra da je preraspodjela ključna za to da nitko ne bude zapostavljen jer će se trošak robe i usluga s visokim emisijama stakleničkih plinova (grijanje, klimatizacija, najam stanova, prijevoz) naglo povećati zbog politika ublažavanja posljedica klimatskih promjena. Te politike povećat će nejednakosti na strani rashoda u zemljama u kojima tu robu i usluge nesrazmjerno troše kućanstva s niskim dohotkom. Kako bi se izbjegle socijalne neravnoteže, potrebno je ojačati načelo „onečišćivač plaća”. Preraspodjela stoga mora biti osmišljena na način kojim se nagrađuju oni čiji su postupci prihvatljivi za klimu. Djelovanje u području klime zadaća je društva u cjelini. U proračunu Europske unije i raznim fondovima EU-a trebalo bi uzeti u obzir socijalne i gospodarske razlike među zemljama i regijama te učinke koje klimatske promjene i politike za njihovo suzbijanje imaju na teritorijalnu i socijalnu nejednakost kako bi zelena tranzicija bila što pravednija i uključivija.

Bruxelles, 30. lipnja 2022.

Predsjednik Europskog odbora regija

Vasco ALVES CORDEIRO

(1) Institut za klimatsku ekonomiku i OECD-ov Centar za regije i gradove već su razvili, ili razvijaju, postupke za procjenu klimatskih promjena za potrebe proračuna ili posebnih smjernica namijenjenih lokalnim i regionalnim vlastima.

30.9.2022

Službeni list Europske unije

C 375/45

Mišljenje Europskog odbora regija – Poboljšanje radnih uvjeta u radu putem platformi

(2022/C 375/08)

Izvjestitelj:

Yonnec POLET (BE/PES), prvi zamjenik načelnika Općine Berchem-Sainte-Agathe

Referentni dokument/i:

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Bolji radni uvjeti za jaču socijalnu Europu: iskorištavanje svih prednosti digitalizacije za budućnost rada

COM(2021) 761 final

Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi

COM(2021) 762 final

I. PREPORUKE ZA AMANDMANE

COM(2021) 762 final

Amandman 1.

Uvodna izjava 9.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kada platforme djeluju u nekoliko država članica ili prekogranično, često je nejasno gdje se obavlja rad putem platformi i tko ga obavlja. Osim toga, nacionalna tijela nemaju jednostavan pristup podacima o digitalnim radnim platformama, uključujući broj osoba koje rade putem platformi, njihov radni status i radne uvjete. Time se otežava provedba primjenjivih pravila, među ostalim u pogledu radnog prava i socijalne zaštite.

Kada platforme djeluju u nekoliko država članica ili prekogranično, često je nejasno gdje se obavlja rad putem platformi i tko ga obavlja. Osim toga, nadležna tijela država članica nemaju jednostavan pristup podacima o digitalnim radnim platformama, uključujući broj osoba koje rade putem platformi, njihov radni status i radne uvjete. Time se otežava provedba primjenjivih pravila, među ostalim u pogledu radnog prava i socijalne zaštite.

Obrazloženje

U mnogim su državama članicama regionalna tijela nadležna za utvrđivanje statusa radnika.

Amandman 2.

Uvodna izjava 16.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ova bi se Direktiva trebala primjenjivati na osobe koje u Uniji rade putem platformi i koje imaju ugovor o radu, ili za koje se na temelju ocjene činjenica smatra da imaju ugovor o radu, ili su u radnom odnosu u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorima ili praksom primjenjivima u državama članicama, uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije. To bi trebalo uključivati situacije u kojima radni status osobe koja radi putem platforme nije jasan, kako bi se omogućilo ispravno utvrđivanje tog statusa. Odredbe o algoritamskom upravljanju koje se odnose na obradu osobnih podataka trebale bi se primjenjivati i na stvarno samozaposlene osobe i druge osobe koje rade putem platformi u Uniji , a koje nisu u radnom odnosu .

Ova bi se Direktiva trebala primjenjivati na osobe koje u Uniji rade putem platformi i koje imaju ugovor o radu, ili za koje se na temelju ocjene činjenica smatra da imaju ugovor o radu, ili su u radnom odnosu u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorima ili praksom primjenjivima u državama članicama, uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije. To bi trebalo uključivati situacije u kojima radni status osobe koja radi putem platforme nije jasan ili je utvrđen pogreškom ili prijevarom , kako bi se omogućilo ispravno utvrđivanje tog statusa. Odredbe o algoritamskom upravljanju koje se odnose na obradu osobnih podataka trebale bi se primjenjivati i na stvarno samozaposlene osobe koje rade putem platformi u Uniji.

Obrazloženje

Jedan je od ciljeva Direktive omogućiti ispravno utvrđivanje statusa radnika kao samozaposlenih osoba ili zaposlenika.

Amandman 3.

Uvodna izjava 18.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Digitalne radne platforme razlikuju se od drugih internetskih platformi po tome što organiziraju rad koji obavljaju pojedinci na jednokratni ili višekratni zahtjev primatelja usluge koju pruža platforma. Organizacija rada koji obavljaju pojedinci trebala bi u najmanju ruku podrazumijevati važnu ulogu u usklađivanju potražnje za uslugom s radom pojedinca koji je u ugovornom odnosu s digitalnom radnom platformom i koji je dostupan za obavljanje određene zadaće te može uključivati druge aktivnosti kao što je obrada plaćanja. Internetske platforme koje ne organiziraju rad pojedinaca, nego samo osiguravaju načine na koje pružatelji usluga mogu doći do krajnjeg korisnika, na primjer ponudama oglašavanja ili zahtjevima za usluge ili objedinjavanjem i prikazivanjem dostupnih pružatelja usluga u određenom području, bez daljnjeg sudjelovanja, ne bi se trebale smatrati digitalnom radnom platformom. Definicija digitalnih radnih platformi ne bi trebala uključivati pružatelje usluga čija je primarna svrha korištenje ili dijeljenje resursa, kao što je kratkoročni najam smještaja. Trebala bi biti ograničena na pružatelje usluga za koje organizacija rada koji obavlja pojedinac, kao što je prijevoz osoba ili robe ili čišćenje, predstavlja nužnu i osnovnu , a ne samo manju i isključivo pomoćnu komponentu.

Digitalne radne platforme razlikuju se od drugih internetskih platformi po tome što organiziraju rad koji obavljaju pojedinci na jednokratni ili višekratni zahtjev primatelja usluge koju pruža platforma. Organizacija rada koji obavljaju pojedinci trebala bi u najmanju ruku podrazumijevati važnu ulogu u usklađivanju potražnje za uslugom s radom pojedinca koji je u ugovornom odnosu s digitalnom radnom platformom i koji je dostupan za obavljanje određene zadaće te može uključivati druge aktivnosti kao što je obrada plaćanja. Internetske platforme koje ne organiziraju rad pojedinaca, nego samo osiguravaju načine na koje pružatelji usluga mogu doći do krajnjeg korisnika, na primjer ponudama oglašavanja ili zahtjevima za usluge ili objedinjavanjem i prikazivanjem dostupnih pružatelja usluga u određenom području, bez daljnjeg sudjelovanja, ne bi se trebale smatrati digitalnom radnom platformom. Definicija digitalnih radnih platformi ne bi trebala uključivati pružatelje usluga čija je primarna svrha korištenje ili dijeljenje resursa, kao što je kratkoročni najam smještaja. Primjenjuje se na pružatelje usluga za koje organizacija rada koji obavlja pojedinac, kao što je prijevoz osoba ili robe ili čišćenje, predstavlja nužnu i osnovnu komponentu. Pomoćne usluge koje se pružaju u kontekstu pružanja usluge čija je primarna svrha korištenje ili dijeljenje resursa i koje iziskuju organizaciju rada koji obavlja pojedinac trebale bi biti uključene u ovu definiciju ako su nužne, osnovne i naručene putem platforme.

Obrazloženje

Cilj je osigurati da nužne i osnovne pomoćne usluge koje uključuju komponentu rada koji obavljaju pojedinci mogu biti obuhvaćene područjem primjene Direktive ako su naručene putem platforme.

Amandman 4.

Uvodna izjava 23.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Osiguravanje ispravnog utvrđivanja radnog statusa ne bi trebalo spriječiti poboljšanje radnih uvjeta stvarno samozaposlenih osoba koje rade putem platformi. Ako digitalna radna platforma odluči, na isključivo dobrovoljnoj osnovi ili u dogovoru s dotičnim osobama, platiti socijalnu zaštitu, osiguranje od nezgode ili druge oblike osiguranja, mjere osposobljavanja ili slična davanja samozaposlenim osobama koje rade putem te platforme, ta se davanja kao takva ne bi trebala smatrati odlučujućim elementima koji upućuju na postojanje radnog odnosa.

Osiguravanje ispravnog utvrđivanja radnog statusa ne bi trebalo spriječiti poboljšanje radnih uvjeta stvarno samozaposlenih osoba koje rade putem platformi. Ako digitalna radna platforma odluči, na isključivo dobrovoljnoj osnovi ili u dogovoru s dotičnim osobama, platiti socijalnu zaštitu, osiguranje od nezgode ili druge oblike osiguranja, mjere osposobljavanja ili slična davanja samozaposlenim osobama koje rade putem te platforme, ta se davanja kao takva ne bi trebala automatski smatrati odlučujućim elementima koji upućuju na postojanje radnog odnosa , ne dovodeći u pitanje uvjete navedene u članku 4. o pravnoj pretpostavci .

Obrazloženje

Iako poboljšanje radnih uvjeta samozaposlenih radnika na platformama na dobrovoljnoj osnovi treba pozdraviti, ono se ne bi smjelo upotrebljavati za zaobilaženje pravne pretpostavke ili ponovno uvođenje pojma podređenosti. Ako su poboljšanja na dobrovoljnoj osnovi uključena u popis uvjeta iz članka 4. o pravnoj pretpostavci, ona se moraju moći upotrijebiti za utvrđivanje postojanja radnog odnosa.

Amandman 5.

Uvodna izjava 25.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U Direktivu bi trebalo uključiti kriterije koji upućuju na to da digitalna radna platforma kontrolira rad kako bi pravna pretpostavka postala operativna i kako bi se olakšala provedba prava radnika. Ti bi kriteriji trebali biti nadahnuti sudskom praksom Unije i nacionalnom sudskom praksom te uzimati u obzir nacionalne koncepte radnog odnosa. Kriteriji bi trebali uključivati konkretne elemente koji pokazuju da digitalna radna platforma, na primjer, određuje u praksi radne uvjete ili naknadu ili oboje, a ne da ih samo preporučuje, daje upute o tome kako se posao obavlja ili sprečava osobu koja radi putem platforme da razvije poslovne kontakte s potencijalnim klijentima. Kako bi pravna pretpostavka bila učinkovita u praksi, uvijek bi trebala biti ispunjena dva kriterija kako bi se pokrenula njezina primjena. Ti kriteriji ne bi trebali istovremeno obuhvaćati situacije u kojima su osobe koje obavljaju rad putem platforme stvarno samozaposlene osobe. Stvarne samozaposlene osobe same su prema svojim klijentima odgovorne za način na koji obavljaju svoj posao i za kvalitetu svojih rezultata. Sloboda odabira radnog vremena ili razdoblja odsutnosti, odbijanja poslova, korištenja podizvoditelja ili zamjenika ili rada za bilo koju treću osobu karakteristična je za stvarno samozapošljavanje. Stoga bi se de facto i ograničavanje takvih diskrecijskih prava nizom uvjeta ili sustavom sankcija trebalo smatrati elementom kontrole rada. I pomni nadzor rada ili temeljitu provjeru kvalitete rezultata tog rada, među ostalim elektroničkim putem, koji se ne sastoje samo od korištenja recenzija ili ocjena od strane primatelja usluge, trebalo bi smatrati elementom kontrole rada. Istodobno bi digitalne radne platforme trebale moći oblikovati svoja tehnička sučelja na način kojim se osigurava dobro iskustvo potrošača. Mjere ili pravila koja su propisana zakonom ili koja su potrebna za zaštitu zdravlja i sigurnosti primatelja usluge ne bi se trebala tumačiti kao nadzor rada.

U Direktivu bi trebalo uključiti kriterije koji upućuju na to da digitalna radna platforma kontrolira rad kako bi pravna pretpostavka postala operativna i kako bi se olakšala provedba prava radnika. Ti bi kriteriji trebali biti nadahnuti sudskom praksom Unije i nacionalnom sudskom praksom te uzimati u obzir nacionalne koncepte radnog odnosa. Kriteriji bi trebali uključivati konkretne elemente koji pokazuju da digitalna radna platforma, na primjer, određuje u praksi radne uvjete ili naknadu ili oboje, a ne da ih samo preporučuje, daje upute o tome kako se posao obavlja ili sprečava osobu koja radi putem platforme da razvije poslovne kontakte s potencijalnim klijentima. Kako bi pravna pretpostavka bila učinkovita u praksi, uvijek bi trebao biti ispunjen jedan kriterij kako bi se pokrenula njezina primjena. Popis kriterija može se dopuniti dodatnim praksama za koje se u nacionalnom zakonodavstvu, sudskoj praksi ili u praksi smatra da kontroliraju rad. Ti kriteriji ne bi trebali istovremeno obuhvaćati situacije u kojima su osobe koje obavljaju rad putem platforme stvarno samozaposlene osobe. Stvarno samozaposlene osobe same su prema svojim klijentima odgovorne za način na koji obavljaju svoj posao i za kvalitetu svojih rezultata. Sloboda odabira radnog vremena ili razdoblja odsutnosti, odbijanja poslova, korištenja podizvoditelja ili zamjenika ili rada za bilo koju treću osobu karakteristična je za stvarno samozapošljavanje. Stoga bi se de facto i ograničavanje takvih diskrecijskih prava nizom uvjeta ili sustavom sankcija trebalo smatrati elementom kontrole rada. I pomni nadzor rada ili temeljitu provjeru kvalitete rezultata tog rada, među ostalim elektroničkim putem, koji se ne sastoje samo od korištenja recenzija ili ocjena od strane primatelja usluge, trebalo bi smatrati elementom kontrole rada. Istodobno bi digitalne radne platforme trebale moći oblikovati svoja tehnička sučelja na način kojim se osigurava dobro iskustvo potrošača. Mjere ili pravila koja su propisana zakonom ili koja su potrebna za zaštitu zdravlja i sigurnosti primatelja usluge ne bi se trebala tumačiti kao nadzor rada.

Obrazloženje

Svaki od kriterija navedenih u Direktivi označava jedan element upravljanja i kontrole; samo jedan od njih mora biti dovoljan za pokretanje pretpostavke da postoji poslodavac, koju radnik ili poslodavac i dalje može osporavati ako je to potrebno. Popis kriterija pritom nije iscrpan.

Amandman 6.

Uvodna izjava 32.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Digitalne radne platforme trebale bi podlijegati obvezama transparentnosti u pogledu sustava automatiziranog praćenja i donošenja odluka koji se upotrebljavaju za praćenje, nadzor ili evaluaciju rada elektroničkim putem te automatiziranih sustava donošenja odluka koji se upotrebljavaju za donošenje ili podupiranje odluka koje znatno utječu na radne uvjete, uključujući pristup osoba koje rade putem platformi radnim zadacima, njihovu zaradu, sigurnost i zdravlje na radu, radno vrijeme, njihovo promaknuće i ugovorni status, uključujući ograničenje, obustavu ili zatvaranje njihova računa. Uz ono što je predviđeno Uredbom (EU) 2016/679, informacije o takvim sustavima trebalo bi pružati i ako se odluke ne temelje isključivo na automatiziranoj obradi, pod uvjetom da ih podržavaju automatizirani sustavi. Trebalo bi i odrediti koja bi se vrsta informacija trebala pružiti osobama koje rade putem platformi u vezi s takvim automatiziranim sustavima, kao i u kojem obliku i kada bi ih trebalo pružiti. Obveza voditelja obrade na temelju članaka 13., 14. i 15. Uredbe (EU) 2016/679 da ispitaniku pruži određene informacije u vezi s obradom osobnih podataka koji se odnose na ispitanika te pristup takvim podacima trebala bi se i dalje primjenjivati u kontekstu rada putem platformi. Informacije o sustavima automatiziranog praćenja i donošenja odluka trebalo bi pružiti predstavnicima osoba koje rade putem platformi i nacionalnim tijelima nadležnima za rad na njihov zahtjev kako bi im se omogućilo izvršavanje njihovih funkcija.

Digitalne radne platforme trebale bi podlijegati obvezama transparentnosti u pogledu sustava automatiziranog praćenja i donošenja odluka koji se upotrebljavaju za praćenje, nadzor ili evaluaciju rada elektroničkim putem te automatiziranih sustava donošenja odluka koji se upotrebljavaju za donošenje ili podupiranje odluka koje znatno utječu na radne uvjete, uključujući pristup osoba koje rade putem platformi radnim zadacima, njihovu zaradu, sigurnost i zdravlje na radu, radno vrijeme, njihovo promaknuće i ugovorni status, uključujući ograničenje, obustavu ili zatvaranje njihova računa. Uz ono što je predviđeno Uredbom (EU) 2016/679, informacije o takvim sustavima trebalo bi pružati i ako se odluke ne temelje isključivo na automatiziranoj obradi, pod uvjetom da ih podržavaju automatizirani sustavi. Trebalo bi i odrediti koja bi se vrsta informacija trebala pružiti osobama koje rade putem platformi u vezi s takvim automatiziranim sustavima, kao i u kojem obliku i kada bi ih trebalo pružiti. Obveza voditelja obrade na temelju članaka 13., 14. i 15. Uredbe (EU) 2016/679 da ispitaniku pruži određene informacije u vezi s obradom osobnih podataka koji se odnose na ispitanika te pristup takvim podacima trebala bi se i dalje primjenjivati u kontekstu rada putem platformi. Informacije o sustavima automatiziranog praćenja i donošenja odluka trebalo bi pružiti sindikatima, predstavnicima osoba koje rade putem platformi i nacionalnim i regionalnim tijelima nadležnima za rad na njihov zahtjev kako bi im se omogućilo izvršavanje njihovih funkcija.

Obrazloženje

Sindikati imaju ključnu ulogu u zaštiti prava radnika, pa ih u Direktivi treba izričito navesti. I tijela nadležna za rad su potrebni i ključni akteri za osiguravanje usklađenosti s propisima o radu i socijalnoj sigurnosti te za poboljšanje radnih uvjeta.

Amandman 7.

Uvodna izjava 33.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Digitalne radne platforme ne bi trebale biti obvezne otkrivati detaljno funkcioniranje svojih sustava automatiziranog praćenja i donošenja odluka , uključujući algoritme, ili drugih detaljnih podataka koji sadržavaju poslovne tajne ili su zaštićeni pravima intelektualnog vlasništva.	Digitalne radne platforme trebale bi biti obvezne otkrivati detaljno funkcioniranje svojih sustava automatiziranog praćenja i donošenja odluka i algoritama povezanih s radnim uvjetima. Ne bi trebale biti obvezne otkrivati druge detaljne podatke koji sadržavaju poslovne tajne ili su zaštićeni pravima intelektualnog vlasništva.
Rezultat tih razmatranja ipak ne bi smjelo biti odbijanje pružanja svih informacija propisanih ovom Direktivom.	Rezultat tih razmatranja ipak ne bi smjelo biti odbijanje pružanja svih informacija propisanih ovom Direktivom.

Obrazloženje

Poslovna tajna ili intelektualno vlasništvo ne smiju biti prepreka pravilnoj provedbi ove Direktive ili izbjegavanju određenih odredbi, posebno onih obuhvaćenih poglavljem III. o algoritamskom upravljanju i poglavljem IV. o transparentnosti rada putem platformi.

Amandman 8.

Poglavlje I. Opće odredbe, članak 1. Predmet i područje primjene, stavak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Ovom se Direktivom utvrđuju minimalna prava koja se primjenjuju na osobe koje u Uniji rade putem platformi i koje imaju ugovor o radu, ili za koje se na temelju ocjene činjenica smatra da imaju ugovor o radu, ili su u radnom odnosu u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorima ili praksom primjenjivima u državama članicama, uzimajući u obzir sudsku praksu Suda.	Ovom se Direktivom utvrđuju minimalna prava koja se primjenjuju na osobe koje u Uniji rade putem platformi i koje imaju ugovor o radu, ili za koje se na temelju ocjene činjenica smatra da imaju ugovor o radu, ili su u radnom odnosu u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorima ili praksom primjenjivima u državama članicama, uzimajući u obzir sudsku praksu Suda.
U skladu s člankom 10., prava utvrđena u ovoj Direktivi koja se odnose na zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u kontekstu algoritamskog upravljanja primjenjuju se i na svaku osobu koja radi putem platforme u Uniji i koja nema ugovor o radu ili nije u radnom odnosu .	U skladu s člankom 10., prava utvrđena u ovoj Direktivi koja se odnose na zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u kontekstu algoritamskog upravljanja primjenjuju se i na svaku osobu koja radi putem platforme u Uniji kao stvarno samozaposleni radnik .

Obrazloženje

Jedan je od ciljeva Direktive omogućiti ispravno utvrđivanje statusa radnika kao samozaposlenih osoba ili zaposlenika.

Amandman 9.

Poglavlje I., članak 2. Definicije, stavak 1. točka 5.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
„predstavnici” znači organizacije ili predstavnici radnika propisani nacionalnim pravom ili praksom, ili oboje;	„predstavnici” znači sindikati ili predstavnici radnika propisani nacionalnim pravom ili praksom, ili oboje;

Obrazloženje

Sindikati imaju ključnu ulogu u zaštiti prava radnika, pa ih u Direktivi treba izričito navesti.

Amandman 10.

Poglavlje I., članak 2. Definicije, stavak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Definicija digitalnih radnih platformi utvrđena u stavku 1. točki 1. ne uključuje pružatelje usluga čija je primarna svrha korištenje ili dijeljenje resursa. Ograničena je na pružatelje usluga za koje organizacija rada koji obavlja pojedinac ne predstavlja samo manju i isključivo pomoćnu komponentu.	Definicija digitalnih radnih platformi utvrđena u stavku 1. točki 1. ne uključuje pružatelje usluga čija je primarna svrha korištenje ili dijeljenje resursa. Primjenjuje se na pružatelje usluga , uključujući i pomoćne usluge, za koje organizacija rada koji obavlja pojedinac predstavlja nužnu i osnovnu komponentu.

Obrazloženje

Cilj je uspostaviti koherenciju s uvodnom izjavom 18. i osigurati da nužne i osnovne pomoćne usluge koje uključuju komponentu rada koji obavljaju pojedinci mogu biti obuhvaćene područjem primjene Direktive ako su naručene putem platforme.

Amandman 11.

Poglavlje II., članak 4. Pravna pretpostavka, stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Za ugovorni odnos između digitalne radne platforme koja u smislu stavka 2. nadzire obavljanje posla i osobe koja putem te platforme radi zakonski se pretpostavlja da je radni odnos. U tu svrhu države članice uspostavljaju okvir mjera u skladu sa svojim nacionalnim pravnim i pravosudnim sustavima.	Za ugovorni odnos između digitalne radne platforme koja u smislu stavka 2. nadzire obavljanje posla i osobe koja putem te platforme radi zakonski se pretpostavlja da je radni odnos. U tu svrhu države članice uspostavljaju okvir mjera u skladu sa svojim nacionalnim pravnim i pravosudnim sustavima.
Pravna pretpostavka primjenjuje se u svim relevantnim upravnim i pravnim postupcima. Nadležna tijela koja provjeravaju usklađenost s relevantnim zakonodavstvom ili provode relevantno zakonodavstvo mogu se osloniti na tu pretpostavku.	Pravna pretpostavka primjenjuje se u svim relevantnim upravnim i pravnim postupcima. Nadležna tijela koja provjeravaju usklađenost s relevantnim zakonodavstvom ili provode relevantno zakonodavstvo oslanjaju se na tu pretpostavku , dok se ugovorni odnos ocjenjuje i utvrđuje na nacionalnoj razini .

Obrazloženje

Iako su države članice u konačnici odgovorne za ocjenu i utvrđivanje ugovornog odnosa i imaju mogućnost uspostaviti okvir mjera za provedbu Direktive u skladu sa svojim nacionalnim pravnim i pravosudnim sustavima, primjena pretpostavke nije fakultativna. Ona je temelj za postupak određivanja ugovornog odnosa između digitalne radne platforme i osobe koja obavlja posao putem te platforme, što je jedan od glavnih ciljeva predmetne Direktive.

Amandman 12.

Poglavlje II. članak 4. Pravna pretpostavka, stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Pod kontrolom rada u smislu stavka 1. podrazumijeva se ispunjavanje najmanje dva od sljedećih uvjeta:

Pod kontrolom rada u smislu stavka 1. podrazumijeva se ispunjavanje najmanje jednog od sljedećih uvjeta:

(a)	učinkovito utvrđivanje visine naknade za rad ili određivanje njezinih gornjih granica;

(a)	učinkovito utvrđivanje visine naknade za rad ili cijene usluge ili određivanje njihovih gornjih granica;

(b)	zahtijevanje od osobe koja radi putem platforme da poštuje posebna obvezujuća pravila u pogledu izgleda, ponašanja prema primatelju usluge ili rada;

(b)	zahtijevanje od osobe koja radi putem platforme da poštuje posebna obvezujuća pravila u pogledu izgleda, ponašanja prema primatelju usluge ili rada;

(c)	nadziranje rada ili provjeravanje kvalitete rezultata rada, uključujući elektroničkim putem;

(c)	nadziranje rada ili provjeravanje kvalitete rezultata rada, uključujući elektroničkim putem;

(d)	učinkovito ograničavanje slobode, među ostalim i sankcijama, organizacije rada, posebno diskrecijskog prava odabira radnog vremena ili razdoblja odsutnosti, prihvaćanja ili odbijanja poslova ili angažiranja podizvoditelja ili zamjenika;

(d)	učinkovito ograničavanje slobode davanjem prioriteta budućim ponudama za posao , među ostalim i sankcijama, organizacije rada, posebno diskrecijskog prava odabira radnog vremena, ritma rada ili razdoblja odsutnosti, prihvaćanja ili odbijanja poslova ili angažiranja podizvoditelja ili zamjenika;

(e)	učinkovito ograničavanje mogućnosti izgradnje baze klijenata ili rada za neku treću stranu.

(e)	učinkovito ograničavanje mogućnosti izgradnje baze klijenata , među ostalim i među klijentima platforme, ili rada za neku treću stranu.

Ovaj se popis kriterija može dopuniti dodatnim praksama za koje se u nacionalnom zakonodavstvu, sudskoj praksi ili praksi smatra da kontroliraju rad.

Obrazloženje

Kada digitalne radne platforme kontroliraju određene elemente rada, one djeluju kao poslodavci u radnom odnosu. Usmjeravanje i kontrola ili pravna podređenost bitan su element definicije radnog odnosa u državama članicama i sudskoj praksi Suda. Svaki od kriterija navedenih u članku 4. samostalno označava jedan element upravljanja i kontrole; samo jedan od njih mora biti dovoljan za pokretanje pretpostavke da postoji poslodavac, koju radnik ili poslodavac i dalje može osporavati ako je to potrebno.

Što se tiče prvog kriterija, utvrđivanje ili ograničavanje cijene usluga jednako je utvrđivanju ili ograničavanju visine naknade radnika, neovisno o njegovu statusu.

Kad je riječ o četvrtom kriteriju, odbijanje posla i dostupnost radnika i njegova radnog vremena uvjetuju dodjeljivanje budućih poslova na nekim platformama, što im omogućuje da neizravno kontroliraju organizaciju rada osoba koje na njima rade i ograniče im slobodu organizacije radnog vremena, koju te osobe imaju kada su samozaposlene. Isto tako, samozaposleni radnici mogu slobodno organizirati svoje prioritete i stanke, a samim time i odrediti vlastiti ritam rada. Ako je ta mogućnost ograničena, platforma djeluje kao poslodavac.

Što se tiče petog kriterija, mogućnost uspostave poslovnog odnosa s klijentom svojstvena je statusu samozaposlene osobe. Ako je ta mogućnost ograničena i platforma zadržava isključivo pravo poslovanja sa svojim klijentima, tada postupa u svojstvu poslodavca. Popis kriterija nije iscrpan.

Amandman 13.

Poglavlje II., članak 4. Pravna pretpostavka, stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice poduzimaju mjere potpore kako bi osigurale učinkovitu provedbu pravne pretpostavke iz stavka 1., uzimajući u obzir učinak na start-up poduzeća, izbjegavajući obuhvaćanje stvarno samozaposlenih osoba i podupirući održivi rast digitalnih radnih platformi. Osobito moraju:

Države članice poduzimaju mjere potpore kako bi osigurale učinkovitu provedbu pravne pretpostavke iz stavka 1., uzimajući u obzir učinak na start-up poduzeća, izbjegavajući obuhvaćanje stvarno samozaposlenih osoba , uz potpuno poštovanje autonomije socijalnih partnera, i podupirući održivi rast digitalnih radnih platformi. Osobito moraju:

(f)	osigurati da informacije o primjeni pravne pretpostavke budu javno dostupne na jasan, sveobuhvatan i lako dostupan način;

(f)	osigurati da informacije o primjeni pravne pretpostavke budu javno dostupne na jasan, sveobuhvatan i lako dostupan način;

(g)	izraditi smjernice za digitalne radne platforme, osobe koje rade putem platformi i socijalne partnere kako bi razumjeli i proveli pravnu pretpostavku, među ostalim o postupcima za njezino pobijanje u skladu s člankom 5.;

(g)	izraditi smjernice za digitalne radne platforme, osobe koje rade putem platformi i socijalne partnere kako bi razumjeli i proveli pravnu pretpostavku, među ostalim o postupcima za njezino pobijanje u skladu s člankom 5.;

(h)	izraditi smjernice za provedbena tijela kako bi se proaktivno prepoznale i obradile digitalne radne platforme koje ne poštuju propise;

(h)	izraditi smjernice za digitalne radne platforme i osobe koje rade putem platformi kako bi se osigurala točna identifikacija sektora djelatnosti s kojim su povezane i omogućila potpuna provedba mjerodavnog zakonodavstva i kolektivnih ugovora u tom sektoru;

(i)	ojačati kontrole i inspekcije na terenu koje provode inspektorati rada ili tijela odgovorna za provedbu radnog prava, osiguravajući pritom da su te kontrole i inspekcije razmjerne i nediskriminirajuće.

(i)	izraditi smjernice za provedbena tijela kako bi se proaktivno prepoznale i pravno gonile digitalne radne platforme koje ne poštuju propise;

(j)

ojačati kontrole i inspekcije na terenu koje provode inspektorati rada ili tijela odgovorna za provedbu radnog prava, osiguravajući pritom da tijela odgovorna za provedbu imaju dovoljno osoblja i da budu adekvatno osposobljena kako bi se osiguralo da te kontrole i inspekcije budu djelotvorne , razmjerne i nediskriminirajuće;

Obrazloženje

Kako bi se svim dionicima osigurala pravna sigurnost i transparentnost, ključno je omogućiti da se pretpostavkom, osim statusa poslodavca, zaposlenika ili samozaposlene osobe, pojasni koje su odredbe, i one zakonske i one koje proizlaze iz kolektivnih ugovora, uz potpuno poštovanje autonomije socijalnih partnera, mjerodavne za radnike i za platformu. Istodobno bi tijela odgovorna za provedbu trebala moći pokretati pravne postupke protiv digitalnih radnih platformi koje ne poštuju propise.

Osim toga, rad na digitalnim platformama može biti vrlo geografski i vremenski raspršen, što može otežati njegovu kontrolu s malo osoblja. Štoviše, za takvo praćenje može biti potrebno znanje specifično za funkcioniranje platforme, a nadležna tijela moraju biti osposobljena za provedbu na način koji daje dobre rezultate.

Amandman 14.

Poglavlje II., članak 5. Mogućnost obaranja pravne pretpostavke

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Države članice osiguravaju da bilo koja od strana može oboriti pravnu pretpostavku iz članka 4. u sudskim ili upravnim postupcima ili u obama postupcima.	Države članice osiguravaju da bilo koja od strana može oboriti pravnu pretpostavku iz članka 4. u sudskim ili upravnim postupcima ili u obama postupcima.
Ako digitalna radna platforma tvrdi da predmetni ugovorni odnos nije radni odnos u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorima ili praksom primjenjivima u dotičnoj državi članici, uzimajući u obzir sudsku praksu Suda, teret dokazivanja je na digitalnoj radnoj platformi. Takvi postupci nemaju suspenzivni učinak na primjenu zakonske pretpostavke.	Ako digitalna radna platforma tvrdi da predmetni ugovorni odnos nije radni odnos u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorima ili praksom primjenjivima u dotičnoj državi članici, uzimajući u obzir sudsku praksu Suda, teret dokazivanja je na digitalnoj radnoj platformi , koja zatim mora dokazati na koji način ugovorni odnos, u kojem je za nju u skladu s člankom 4. utvrđeno da je poslodavac, nije obuhvaćen definicijom radnog odnosa . Takvi postupci nemaju suspenzivni učinak na primjenu zakonske pretpostavke.
Ako osoba koja radi putem platforme tvrdi da predmetni ugovorni odnos nije radni odnos u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorima ili praksom primjenjivima u dotičnoj državi članici, uzimajući u obzir sudsku praksu Suda, digitalna radna platforma dužna je pomoći u pravilnom rješavanju postupka, posebno pružanjem svih relevantnih informacija kojima raspolaže.	Ako osoba koja radi putem platforme tvrdi da predmetni ugovorni odnos nije radni odnos u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorima ili praksom primjenjivima u dotičnoj državi članici, uzimajući u obzir sudsku praksu Suda, digitalna radna platforma dužna je pomoći u pravilnom rješavanju postupka, posebno pružanjem svih relevantnih informacija kojima raspolaže.

Obrazloženje

Kako bi se zajamčila djelotvornost pravne pretpostavke iz članka 4., ključno je odrediti detaljna pravila kojima se uređuje njezino pobijanje. Stoga je teret dokazivanja koji je na platformi potrebno ojačati i on ni na koji način ne smije oslabiti pravnu pretpostavku.

Amandman 15.

Poglavlje III. Algoritamsko upravljanje, članak 6. Transparentnost i upotreba sustava automatiziranog praćenja i donošenja odluka, stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Digitalne radne platforme pružaju informacije iz stavka 2. u obliku dokumenta koji može biti u elektroničkom obliku. Te informacije dostavljaju najkasnije prvog radnog dana, kao i u slučaju znatnih promjena te u bilo kojem trenutku na zahtjev radnika koji rade putem platformi. Informacije se prikazuju u sažetom, transparentnom, razumljivom i lako dostupnom obliku, na jasnom i jednostavnom jeziku.

Obrazloženje

Mogućnost primanja informacija iz ovog članka na službenom jeziku odnosno službenim jezicima zemlje u kojoj radnik radi ključna je za njihovo pravilno razumijevanje.

Amandman 16.

Poglavlje III. Algoritamsko upravljanje, članak 6. Transparentnost i upotreba sustava automatiziranog praćenja i donošenja odluka, stavak 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

5. Digitalne radne platforme ne smiju obrađivati nikakve osobne podatke o osobama koje rade putem platformi koji nisu neodvojivo povezani s izvršenjem ugovora između osobe koja radi putem platforme i digitalne radne platforme niti su za to nužni. One naročito ne smiju:

(a)	obrađivati bilo kakve osobne podatke o emocionalnom ili psihološkom stanju radnika koji radi putem platforme;

(a)	obrađivati bilo kakve osobne podatke o emocionalnom ili psihološkom stanju radnika koji radi putem platforme;

(b)	obrađivati bilo kakve osobne podatke koji se odnose na zdravlje radnika koji radi putem platforme, osim u slučajevima iz članka 9. stavka 2. točaka od (b) do (j) Uredbe (EU) 2016/679;

(b)	obrađivati bilo kakve osobne podatke koji se odnose na zdravlje radnika koji radi putem platforme, osim u slučajevima iz članka 9. stavka 2. točaka od (b) do (j) Uredbe (EU) 2016/679;

(c)	obrađivati bilo kakve osobne podatke povezane s privatnim razgovorima, uključujući razmjene informacija s predstavnicima radnika koji rade putem platformi;

(c)	obrađivati bilo kakve osobne podatke povezane s privatnim razgovorima, uključujući razmjene informacija s predstavnicima radnika koji rade putem platformi;

(d)	prikupljati osobne podatke u razdoblju u kojem radnik koji radi putem platforme ne nudi rad putem platforme ili ga ne obavlja.

(d)	upotrebljavati bilo kakve prikupljene podatke za utvrđivanje ili pretpostavljanje pripadnosti ili članstva u sindikatu ili sudjelovanja u aktivnosti sindikata;

(e)	prikupljati osobne podatke u razdoblju u kojem radnik koji radi putem platforme ne nudi rad putem platforme ili ga ne obavlja.

Obrazloženje

Osim razmjene s predstavnicima radnika, ključno je spriječiti upotrebu podataka o radnicima u cilju ograničavanja, sprečavanja ili kažnjavanja organiziranja radnika i kolektivnog djelovanja.

Amandman 17.

Poglavlje III. Algoritamsko upravljanje, članak 7. Ljudsko praćenje automatiziranih sustava, stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ne dovodeći u pitanje Direktivu Vijeća 89/391/EEZ i povezane direktive u području sigurnosti i zdravlja na radu, digitalne radne platforme:

(a)	procjenjuju rizike sustava automatiziranog praćenja i donošenja odluka za sigurnost i zdravlje radnika koji rade putem platformi, posebno u pogledu mogućih rizika od nesreća na radu, psihosocijalnih i ergonomskih rizika;

(a)	procjenjuju , u suradnji i savjetovanju s radnicima ili njihovim predstavnicima, rizike sustava automatiziranog praćenja i donošenja odluka za sigurnost i zdravlje radnika koji rade putem platformi, posebno u pogledu mogućih rizika od nesreća na radu, psihosocijalnih i ergonomskih rizika;

(b)	ocjenjuju jesu li zaštitne mjere tih sustava primjerene utvrđenim rizicima s obzirom na posebne značajke radnog okruženja;

(b)	ocjenjuju , u suradnji i savjetovanju s radnicima ili njihovim predstavnicima, jesu li zaštitne mjere tih sustava primjerene utvrđenim rizicima s obzirom na posebne značajke radnog okruženja;

(c)	uvode odgovarajuće preventivne i zaštitne mjere.

(c)	uvode , u suradnji i savjetovanju s radnicima ili njihovim predstavnicima, odgovarajuće preventivne i zaštitne mjere.

(d)	Digitalne radne platforme navedene informacije stavljaju na raspolaganje tijelima nadležnima za rad i socijalnu zaštitu i drugim tijelima nadležnima za zdravlje i sigurnost na radu te predstavnicima osoba koje rade putem platformi pri izvršavanju njihove predstavničke funkcije.

Obrazloženje

Iako je ključno da digitalne radne platforme ocjenjuju i sprečavaju rizike koje automatizirani sustavi praćenja i donošenja odluka predstavljaju za sigurnost i zdravlje radnika koji rade putem platformi, samoregulacija nije dovoljna. Isto je tako ključno u taj proces uključiti tijela nadležna za rad i socijalnu zaštitu i druga tijela nadležna za zdravlje i sigurnost na radu, kao i same radnike i njihove predstavnike.

Amandman 18.

Poglavlje III. Algoritamsko upravljanje, članak 8. Ljudsko preispitivanje važnih odluka, stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Ljudsko preispitivanje važnih odluka	Ljudski nadzor nad važnim odlukama
1. Države članice osiguravaju da radnici koji rade putem platformi imaju pravo dobiti objašnjenje od digitalne radne platforme za svaku odluku koja se donese ili podrži sustavom automatiziranog donošenja odluka i koja znatno utječe na radne uvjete radnika koji radi putem platforme, kako je navedeno u članku 6. stavku 1. točki (b). Konkretno, države članice osiguravaju da digitalne radne platforme radnicima koji rade putem platformi omogućuju pristup osobi za kontakt koju je digitalna radna platforma odredila da raspravi i pojasni činjenice, okolnosti i razloge koji su doveli do odluke. Digitalne radne platforme osiguravaju da te osobe za kontakt imaju potrebnu stručnost, osposobljene su i imaju ovlasti za izvršavanje te funkcije.	1. Države članice osiguravaju da radnici koji rade putem platformi imaju pravo dobiti objašnjenje od digitalne radne platforme , na službenom jeziku odnosno službenim jezicima države članice u kojoj radnik obavlja posao, za svaku odluku koja se podrži sustavom automatiziranog donošenja odluka i koja znatno utječe na radne uvjete radnika koji radi putem platforme, kako je navedeno u članku 6. stavku 1. točki (b). Konkretno, države članice osiguravaju da digitalne radne platforme radnicima koji rade putem platformi omogućuju pristup osobi za kontakt koju je digitalna radna platforma odredila da raspravi i pojasni činjenice, okolnosti i razloge koji su doveli do odluke. Digitalne radne platforme osiguravaju da te osobe za kontakt imaju potrebnu stručnost, osposobljene su i imaju ovlasti za izvršavanje te funkcije.
Digitalne radne platforme radniku koji radi putem platforme dostavljaju pisanu izjavu o razlozima za svaku odluku donesenu ili podržanu sustavom automatiziranog donošenja odluka o ograničenju, obustavi ili zatvaranju računa radnika koji radi putem platforme, o svim odlukama o odbijanju isplate naknade za rad koji je obavio radnik koji radi putem platforme, o svim odlukama o ugovornom statusu radnika koji radi putem platforme ili o svim odlukama sa sličnim učincima.
	Digitalne radne platforme osiguravaju da svaku odluku o ograničenju, obustavi ili zatvaranju računa radnika koji radi putem platforme, sve odluke koje utječu na uvjete rada radnika koji radi putem platforme ili ih mijenjaju, kao što je ona o odbijanju isplate ili mijenjanju naknade za rad koji je obavio radnik koji radi putem platforme, o ugovornom statusu radnika koji radi putem platforme ili odluke sa sličnim učincima, uključujući ograničenje radnog vremena, ne temelje isključivo na automatskoj obradi. Digitalne radne platforme radniku koji radi putem platforme dostavljaju pisanu izjavu o razlozima za svaku odluku podržanu sustavom automatiziranog donošenja odluka o ograničenju, obustavi ili zatvaranju računa radnika koji radi putem platforme, o svim odlukama o odbijanju ili promjeni uvjeta rada radnika koji radi putem platforme, primjerice isplate naknade za rad koji je obavio radnik koji radi putem platforme, o svim odlukama o ugovornom statusu radnika koji radi putem platforme ili o svim odlukama sa sličnim učincima. Digitalne radne platforme radniku na platformi dostavljaju kontaktne podatke osobe za kontakt koju je digitalna radna platforma odredila za razgovor o činjenicama, okolnostima i razlozima koji su doveli do odluke i njihovo pojašnjavanje. Digitalne radne platforme pružaju radniku na platformi, na njegov zahtjev, povijest mišljenja ili ocjena koje su dali primatelji njegovih usluga, osiguravajući pritom pravo na zaborav i ispravak u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (1) .

Obrazloženje

Prava i obveze moraju biti jasno formulirani, nije dovoljno samo navesti radnikov zahtjev.

Nadalje, osim prava na objektivno i racionalno obrazloženje odluke donesene uz pomoć algoritma, radnici koji rade putem platformi moraju imati pravo na odluku koju donese upravitelj ili nadzornik koji je stvarna osoba, koji može uzeti u obzir kontekst u kojem se odluka primjenjuje, a ne samo čimbenike predviđene algoritmom. To pravo radnika da se na njega ne odnosi odluka koja se temelji isključivo na automatiziranoj obradi priznato je člankom 22. Opće uredbe o zaštiti podataka.

Također treba napomenuti da je prenosivost podataka o radnicima ključna za profesionalni razvoj. Stoga je važno da radnici koji rade putem platformi mogu svoje iskustvo i kvalitetu rada pokazati kod drugog poslodavca ili platforme. Naposljetku, digitalne radne platforme moraju omogućiti pristup osobi za kontakt, među ostalim u praktičnom smislu.

Amandman 19.

Poglavlje III. Algoritamsko upravljanje, članak 9. Obavješćivanje i savjetovanje, stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Predstavnicima radnika koji rade putem platformi ili dotičnim radnicima koji rade putem platformi može pomagati stručnjak po njihovu izboru u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi razmotrili pitanje koje je predmet obavješćivanja i savjetovanja te oblikovali mišljenje. Ako digitalna radna platforma ima više od 500 radnika koji rade putem platformi u državi članici, troškove stručnjaka, pod uvjetom da su razmjerni, snosi digitalna radna platforma.

Predstavnicima radnika koji rade putem platformi ili dotičnim radnicima koji rade putem platformi može pomagati stručnjak po njihovu izboru u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi razmotrili pitanje koje je predmet obavješćivanja i savjetovanja te oblikovali mišljenje. Ako digitalna radna platforma ima više od 50 radnika koji rade putem platformi u državi članici , u skladu s područjem primjene Direktive 2002/14/EZ, kako je navedeno u njezinu članku 3. točki (a), troškove stručnjaka, pod uvjetom da su razmjerni, snosi digitalna radna platforma.

Obrazloženje

Direktiva 2002/14, na koju se upućuje u članku 9. stavku 1., u svom članku 3. točki (a) predviđa odstupanja za MSP-ove i navodi pragove od 20 odnosno 50 radnika. Čini se primjerenim navedene pragove utvrđene u pravu EU-a uključiti u Prijedlog direktive kako bi se izbjeglo umnožavanje različitih pragova u zakonodavnim instrumentima koji se primjenjuju na ista poduzeća i kako bi se osigurala jasnoća mjerodavnih odredbi. Prag od 500 radnika koji rade putem platformi stvara administrativna i financijska ograničenja za pristup tih radnika i njihovih predstavnika stručnjaku kad brane svoja prava na informiranje i savjetovanje.

Amandman 20.

Završne odredbe, članak 20. Zadržavanje postignute razine zaštite i povoljnije odredbe, stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

2. Ova Direktiva ne utječe na pravo država članica da primjenjuju ili donose zakone i druge propise koji su povoljniji za radnike koji rade putem platformi ili da potiču ili omogućuju primjenu kolektivnih ugovora koji su povoljniji za radnike koji rade pute platformi, u skladu s ciljevima ove Direktive. U pogledu osoba koje rade putem platformi, a koje nisu u radnom odnosu, ovaj se stavak primjenjuje samo u mjeri u kojoj su takva nacionalna pravila u skladu s pravilima o funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

2. Ovom se Direktivom utvrđuju minimalni zahtjevi i ona ne smije spriječiti države članice da zadrže ili uvedu strože zaštitne mjere za radnike. Ona ne utječe na pravo država članica da primjenjuju ili donose zakone i druge propise koji su povoljniji za radnike koji rade putem platformi ili da potiču ili omogućuju primjenu kolektivnih ugovora koji su povoljniji za radnike koji rade pute platformi, u skladu s ciljevima ove Direktive. U pogledu osoba koje rade putem platformi, a koje nisu u radnom odnosu, ovaj se stavak primjenjuje samo u mjeri u kojoj su takva nacionalna pravila u skladu s pravilima o funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

Obrazloženje

U skladu s člankom 153. stavkom 2. točkom (b) UFEU-a, Direktivom se utvrđuju minimalni zahtjevi za poboljšanje radnih uvjeta u radu putem platformi. Države članice stoga mogu zadržati ili uvesti bilo koje druge povoljnije mjere koje se primjenjuju na radnike koji rade putem platformi, ali i na sve radnike.

Amandman 21.

Završne odredbe, članak 22. Preispitivanje koje provodi Komisija

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Do [5 godina nakon stupanja na snagu] Komisija nakon savjetovanja s državama članicama, socijalnim partnerima na razini Unije i glavnim dionicima, uzimajući u obzir učinak na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, preispituje primjenu ove Direktive i, kad je to primjereno, predlaže zakonodavne izmjene.	Do [5 godina nakon stupanja na snagu] Komisija nakon savjetovanja s državama članicama, socijalnim partnerima na razini Unije i glavnim dionicima , uključujući Europski odbor regija , uzimajući u obzir učinak na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, preispituje primjenu ove Direktive i, kad je to primjereno, predlaže zakonodavne izmjene.

Obrazloženje

Lokalne i regionalne vlasti, koje Europski odbor regija predstavlja na europskoj razini, mogu djelovati kako bi poboljšale radne uvjete radnika koji rade putem platformi.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

pozdravlja paket mjera za „poboljšanje uvjeta rada putem platformi i potporu održivom rastu digitalnih radnih platformi u Europskoj uniji”, koji je Europska komisija predložila 9. prosinca 2021.;

dijeli stajalište Komisije da pogrešna kvalifikacija statusa radnika i njezine posljedice imaju učinak i izvan okvira rada putem platformi, iako su posebno ozbiljne u ekonomiji platformi te treba hitno pristupiti njihovu rješavanju;

naglašava da algoritamsko upravljanje i njegove posljedice za radnike, i zaposlene i samozaposlene, ima učinke i izvan okvira rada putem platformi, u kojemu su svojstvene poslovnom modelu platformi;

podsjeća na to da je u svojem mišljenju (1) o radu putem digitalnih platformi istaknuo izazove koje te dvije pojave predstavljaju za radnike koji rade putem platformi;

pozdravlja činjenicu da se u Prijedlogu direktive Europske komisije predlaže opći okvir za rješavanje problema pogrešne kvalifikacije radnog statusa u kontekstu rada putem platformi i utvrđuju nova materijalna prava za osobe koje obavljaju rad putem platformi kako bi se osigurala pravednost, transparentnost i odgovornost u algoritamskom upravljanju;

Oboriva pretpostavka radnog odnosa

pozdravlja mehanizam oborive pretpostavke radnog odnosa i prebacivanje tereta dokazivanja koji je predviđen Direktivom kako bi se ispravno utvrdio radni status osoba koje rade putem platformi; na taj se način ugovorni odnos u konačnici razmatra i utvrđuje na nacionalnoj razini;

naglašava važnost pretpostavke radnog odnosa kojom se dotičnim radnicima koji rade putem platformi omogućuje pristup svim pravima koja proizlaze iz zakonodavstva ili kolektivnih ugovora, a koja su zajamčena statusom samozaposlenih osoba i zaposlenika, uključujući pravo na osposobljavanje;

također naglašava da primjena pretpostavke radnog odnosa podrazumijeva da platforme, u skladu s mjerodavnim nacionalnim zakonodavstvom, ispunjavaju svoje obveze u pogledu oporezivanja rada i dohotka, dužne pažnje i društveno odgovornog poslovanja;

smatra da će oboriva pretpostavka radnog odnosa koristiti i stvarno samozaposlenim radnicima jer će se zbog nje platforme morati odreći eventualne podređenosti tih radnika. Osim toga, tim će radnicima morati omogućiti punu fleksibilnost koja je karakteristična za njihov status;

Algoritamsko upravljanje

10.

pozdravlja odredbe Direktive usmjerene na zaštitu radnika koji rade putem platformi od rizika povezanih sa sustavima automatiziranog praćenja i donošenja odluka te algoritamskim upravljanjem;

11.

u tom kontekstu pozdravlja predložena pravila o pravnim lijekovima i provedbi. Nedostaci u provedbi i dalje su prisutni, posebno u slučajevima s međunarodnom dimenzijom. Provedba propisa na međunarodnoj razini je teška, pogotovo u odnosu na platforme. Potrebno je osigurati učinkovitu suradnju među tijelima država članica, a zakonska prava trebaju se moći pravodobno provoditi i preko granica;

12.

pozdravlja činjenicu da prijedlog ne utječe na nacionalne definicije radnika i da je svrha predloženog postupka utvrditi je li ugovorni odnos radni odnos u skladu s nacionalnim definicijama;

13.

naglašava da je važno da čovjek donosi svaku odluku koja se odnosi na ljudske resurse, kao što su odluke o zaradi, promaknuću, ograničavanju rada radnika ili njegovoj obustavi;

14.

konstatira sve veću primjenu algoritamskog upravljanja i automatiziranih sustava za praćenje i donošenje odluka izvan područja rada putem platformi;

15.

poziva Europsku komisiju da predloži regulatorni okvir za proširenje prava radnika koji rade putem platformi, i zaposlenih i samozaposlenih, u vezi s algoritamskim upravljanjem na sve radnike na koje se primjenjuju sustavi automatiziranog nadzora i donošenja odluka tijekom profesionalne aktivnosti, uključujući i izvan rada putem platformi;

16.

zalaže se za sustav kojim bi radnici koji rade putem platformi mogli preko digitalne infrastrukture radne platforme dostavljati povratne informacije o automatiziranim sustavima praćenja i sustavima donošenja odluka. To bi mogao biti važan pokazatelj i temelj za učinkovito praćenje automatiziranih sustava, čime bi se doprinijelo osiguravanju kvalitete u pogledu zaštite temeljnih prava i većeg zadovoljstva radnim mjestom;

Zaštita samozaposlenih osoba

17.

naglašava potrebu da digitalne platforme svojim radnicima pružaju potpune informacije o radnim uvjetima i svim relevantnim važnim odlukama na službenom jeziku odnosno službenim jezicima države članice u kojoj radnik obavlja svoj posao i, kad god je to moguće, na jeziku radnika koji radi putem platforme ili na jeziku koji se najviše govori u regiji;

18.

poziva države članice da u cijelosti provedu Preporuku Vijeća 2019/C 387/01 o pristupu radnika i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti (2) kako bi se osigurala formalna i istinska pokrivenost, primjerenost i transparentnost sustava socijalne zaštite za sve radnike i samozaposlene osobe;

19.

skreće pozornost na rodni aspekt predmetnih pravila. Konkretno, žene koje skrbe o drugima cijene fleksibilnost koje nude platforme u pogledu radnih sati i, u nekim slučajevima, mjesta rada. Algoritamsko upravljanje radnim vremenom, kojim se kažnjavaju, primjerice, radnici i radnice za razdoblja „niske produktivnosti”, može na žene najviše utjecati;

20.

naglašava važnost nacrta smjernica o primjeni prava tržišnog natjecanja EU-a na kolektivne ugovore samozaposlenih osoba bez vlastitih zaposlenika, koji je predložila Europska komisija kako bi se pojasnile organizacijske mjere koje samozaposlene osobe bez zaposlenika mogu primijeniti u svojem odnosu s platformama, uključujući njihovu mogućnost osnivanja strukovnih organizacija;

21.

napominje da su radnici koji rade putem platformi često spriječeni u ostvarivanju svojih temeljnih prava na slobodu udruživanja i kolektivnog pregovaranja, među ostalim i zbog nedostatka zajedničkih sredstava komunikacije i mogućnosti da se sastaju na internetu ili fizički. Stoga je potrebno zajamčiti odgovarajuće komunikacijske kanale i pravo sindikata na pristup digitalnoj infrastrukturi platformi za rad;

22.

naglašava da bi se te smjernice trebale odnositi samo na osobe koje su propisno kvalificirane kao samozaposlene bez zaposlenika, a ne na radnike koji mogu biti reklasificirani u skladu s pravnom pretpostavkom iz Direktive;

Lokalna i regionalna dimenzija

23.

izražava žaljenje zbog toga što se u Prijedlogu direktive ne spominju lokalne i regionalne vlasti, iako u mnogim državama članicama podnacionalne vlasti imaju ovlasti za provedbu radnog zakonodavstva i utvrđivanje statusa radnika;

24.

poziva države članice te lokalne i regionalne vlasti da podrže lokalne inicijative kojima se želi zajamčiti pravedniji rad na platformama, kao što je stvaranje digitalnih radnih platformi u vidu radničkih zadruga, i da smanje postojeći digitalni jaz koji je rezultat različitih geografskih i demografskih okolnosti (slabije razvijene regije);

25.

nadalje, podsjeća da je u mišljenju Europskog odbora regija „Rad putem platformi – regulatorni izazovi na lokalnoj i regionalnoj razini” (3) naglašena mogućnost lokalnih i regionalnih vlasti da poduzimaju mjere za poboljšanje radnih uvjeta radnika koji rade putem platformi zahvaljujući uvođenju mjera socijalne potpore za netipične oblike zapošljavanja, uključivanju socijalnih kriterija povezanih s radnim uvjetima na platformama u parametre za dodjelu ugovora o javnoj nabavi na koje se platforme imaju pravo prijaviti ili pak zahvaljujući korištenju inspektorata rada ili jednakovrijednog tijela ili institucije u svrhu suzbijanja, u okviru svojih nadležnosti, namjerne pogrešne kategorizacije radnika;

26.

naglašava važnost ne samo osiguravanja uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti u poboljšanje radnih uvjeta u radu putem platformi, nego i osiguravanja potpore i osposobljavanja tim vlastima kako bi se ojačale njihove kompetencije u tom području, posebno s obzirom na to da im se mogu povjeriti zadaće praćenja zakonodavstva i njegova izvršenja;

Proporcionalnost i supsidijarnost

27.

smatra da se Prijedlogom direktive poštuju načela proporcionalnosti i supsidijarnosti. Dodana vrijednost djelovanja EU-a u tom području i relevantne pravne osnove koje je odabrala Komisija jasne su i usklađene. Europski odbor regija također pozdravlja činjenicu da je Komisija uz svoj zakonodavni prijedlog podnijela tablicu za ocjenjivanje supsidijarnosti.

Bruxelles, 29. lipnja 2022.

Predsjednik Europskog odbora regija

Vasco ALVES CORDEIRO

(1) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(1) COR-2019-02655.

(2) Preporuka Vijeća od 8. studenoga 2019. o pristupu radnika i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti (SL C 387, 15.11.2019., str. 1.).

(3) COR-2019-02655

30.9.2022

Službeni list Europske unije

C 375/64

Mišljenje Europskog odbora regija – Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada

(2022/C 375/09)

Izvjestitelj:

André VIOLA (FR/PES), član lokalnog izvršnog tijela: Vijeće Departmana Aude

Referentni dokument/i:

Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada (preinaka)

COM(2021) 802

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

Amandman 1.

Uvodna izjava 6.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Zgrade uzrokuju 40 % potrošnje konačne energije u Uniji i 36 % njezinih emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom. Stoga su smanjenje potrošnje energije, u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu” kako je utvrđeno u članku 3. [revidirane Direktive o energetskoj učinkovitosti] te definirano u članku 2. točki 18. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća i korištenje energije iz obnovljivih izvora u sektoru zgrada važne mjere koje su potrebne da bi se smanjile emisije stakleničkih plinova Unije. Smanjenje potrošnje energije i povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora također ima važnu ulogu u smanjenju energetske ovisnosti Unije, promicanju sigurnosti opskrbe energijom i tehnološkog razvoja te otvaranju radnih mjesta i mogućnosti regionalnog razvoja, posebno na otocima i u ruralnim područjima.

Zgrade uzrokuju 39 % potrošnje konačne energije u Uniji , od čega 28 % otpada na operativnu potrošnju, a 11 % na građevinski materijali i građevinarstvo (ugrađeni ugljik), i 36 % njezinih emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom. Stoga su smanjenje potražnje za energijom, materijalima i zemljištem te potrošnje energije, u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu” kako je utvrđeno u članku 3. [revidirane Direktive o energetskoj učinkovitosti] te definirano u članku 2. točki 18. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća i korištenje energije iz obnovljivih izvora u sektoru zgrada važne mjere koje su potrebne da bi se smanjile emisije stakleničkih plinova Unije. Smanjenje potražnje za energijom, materijalima i zemljištem, potrošnje energije i povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora također ima važnu ulogu u smanjenju energetske ovisnosti Unije i njezine ovisnosti o materijalima , promicanju sigurnosti opskrbe energijom i materijalima i tehnološkog razvoja te otvaranju radnih mjesta i mogućnosti regionalnog razvoja, posebno na otocima i u ruralnim područjima.

Obrazloženje

Dodavanje izričitijeg upućivanja na kružnost.

Amandman 2.

Uvodna izjava 7.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Zgrade uzrokuju emisije stakleničkih plinova prije, tijekom i nakon operativnog životnog vijeka. Vizija dekarboniziranog fonda zgrada do 2050. nadilazi trenutačnu usredotočenost na operativne emisije stakleničkih plinova. Stoga bi trebalo postupno uzimati u obzir emisije iz cijelog životnog ciklusa zgrada, počevši od novih zgrada. Zgrade su važan repozitorij materijala jer su repozitorij resursa tijekom brojnih desetljeća, a mogućnosti projektiranja uvelike utječu na emisije iz cijelog životnog ciklusa novih i obnovljenih zgrada. Svojstva zgrada tijekom cijelog životnog ciklusa trebala bi se uzeti u obzir ne samo pri novoj gradnji nego i pri obnovi uključivanjem politika za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa u planove obnove zgrada država članica.

Zgrade uzrokuju emisije stakleničkih plinova prije, tijekom i nakon operativnog životnog vijeka. Vizija dekarboniziranog fonda zgrada do 2050. nadilazi trenutačnu usredotočenost na operativne emisije stakleničkih plinova. Stoga bi od sada nadalje trebalo uzimati u obzir emisije iz cijelog životnog ciklusa zgrada, i novih zgrada i onih postojećih kad se renoviraju . Zgrade su važan repozitorij materijala jer su repozitorij resursa tijekom brojnih desetljeća, a mogućnosti projektiranja uvelike utječu na emisije iz cijelog životnog ciklusa novih i obnovljenih zgrada. Svojstva zgrada tijekom cijelog životnog ciklusa trebala bi se uzeti u obzir ne samo pri novoj gradnji nego i pri obnovi uključivanjem politika za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa u planove obnove zgrada država članica. Od presudne je važnosti da u osmišljavanje tih politika budu uključene lokalne i regionalne vlasti kako bi se osiguralo da se tranzicija provodi na svim razinama.

Obrazloženje

Ako se ne uključe i postojeće zgrade, cilj klimatske neutralnosti bit će nedostižan.

Amandman 3.

Uvodna izjava 8.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Smanjenje emisija stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa zgrada zahtijeva učinkovitost resursa i kružnost. To se može kombinirati i s pretvaranjem dijelova fonda zgrada u privremeni ponor ugljika.

Smanjenje emisija stakleničkih plinova iz cijelog životnog ciklusa zgrada zahtijeva politike dostatnosti koje prije svega izbjegavaju potražnju za energijom, materijalima, zemljištem i vodom te učinkovitost resursa i kružnost. To se može kombinirati i s pretvaranjem dijelova fonda zgrada u privremeni ponor ugljika. Postizanje nulte stope ugrađenih emisija iziskivalo bi smanjenje količine, ponovnu upotrebu i optimizaciju materijala, osmišljavanje lokacija za sekvestraciju ugljika i upotrebu materijala koji sekvestriraju ugljik.

Obrazloženje

Energetska dostatnost moćna je strategija za postizanje klimatskih ciljeva. U obzir se moraju uzeti i ugrađene emisije.

Amandman 4.

Uvodna izjava 9.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa upućuje na ukupni doprinos zgrade emisijama koje dovode do klimatskih promjena. Objedinjuje emisije stakleničkih plinova ugrađene u građevne proizvode i izravne te neizravne emisije iz faze uporabe. Zahtjev za izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa novih zgrada stoga predstavlja prvi korak prema većem uzimanju u obzir svojstava zgrada tijekom cijelog životnog ciklusa i kružnoga gospodarstva.

Potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa upućuje na ukupni doprinos zgrade emisijama koje dovode do klimatskih promjena. Objedinjuje emisije stakleničkih plinova ugrađene u građevne proizvode i izravne te neizravne emisije iz faze uporabe. Zahtjev za izračun potencijala globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa novih zgrada i postojećih zgrada nakon što ih se obnovi stoga predstavlja prvi korak prema većem uzimanju u obzir svojstava zgrada tijekom cijelog životnog ciklusa i kružnoga gospodarstva.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 5.

Uvodna izjava 10.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Zgrade uzrokuju otprilike polovicu emisija primarnih sitnih čestica (PM2,5 ) u EU-u koje uzrokuju preuranjenu smrt i bolest. Poboljšanjem energetskih svojstava zgrada mogu se i trebale bi se istodobno smanjiti emisije onečišćujućih tvari, u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

Zgrade uzrokuju otprilike polovicu emisija primarnih sitnih čestica (PM2,5 ) u EU-u koje uzrokuju preuranjenu smrt i bolest. Smanjenjem potražnje za energijom i materijalima te poboljšanjem energetskih svojstava zgrada mogu se i trebale bi se istodobno smanjiti emisije onečišćujućih tvari, u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (1) , što bi trebalo doprinijeti postizanju cilja nulte stope onečišćenja .

Obrazloženje

Dodavanje izričitijeg upućivanja na kružnost i nultu stopu onečišćenja.

Amandman 6.

Uvodna izjava 11.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Mjerama za daljnje poboljšanje energetskih svojstava zgrada trebalo bi uzeti u obzir klimatske uvjete, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama, lokalne uvjete te unutarnju klimu prostora i troškovnu učinkovitost. Te mjere ne bi trebale utjecati na druge zahtjeve kad je riječ o zgradama, kao što su pristupačnost, zaštita od požara i seizmička sigurnost i namjena zgrade.

Mjerama za izbjegavanje potražnje za energijom i materijalima i za daljnje poboljšanje energetskih svojstava zgrada trebalo bi uzeti u obzir klimatske uvjete, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama, lokalne uvjete te unutarnju klimu prostora i troškovnu učinkovitost , kojima bi trebalo uzeti u obzir okolišne, društvene i zdravstvene vanjske učinke, uz maksimalno iskorištavanje mjera dostupnih na razini okruga. Te mjere ne bi trebale utjecati na druge zahtjeve kad je riječ o zgradama, kao što su pristupačnost, zaštita od požara i seizmička sigurnost i namjena zgrade.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 7.

Nova uvodna izjava 11.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Mjere dostatnosti kojima se prije svega izbjegava potražnja zgrada za energijom, materijalima, zemljištem i vodom trebale bi se razmatrati tijekom cijelog životnog ciklusa zgrada, među ostalim u fazi projektiranja, operativnoj fazi i kraju životnog vijeka zgrada. U okviru tih mjera prednost bi trebalo dati prenamjeni neiskorištenih postojećih zgrada nad izgradnjom novih, razvoju kompaktnih susjedstva nad urbanim širenjem, pasivnim rješenjima za grijanje i hlađenje nad mehaničkima, ponovnoj uporabi građevinskih materijala nad uporabom novih i boljem upravljanju postojećim zgradama.

Države članice bi, u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima, u svojim planovima za obnovu zgrada trebale navesti politike i mjere dostatnosti kojima je cilj prije svega izbjeći potražnju za energijom, materijalima, zemljištem i vodom tijekom životnog ciklusa zgrada u fazi projektiranja, u operativnoj fazi i na kraju životnog vijeka zgrada.

Obrazloženje

Energetska dostatnost moćna je strategija za postizanje klimatskih ciljeva.

Amandman 8.

Uvodna izjava 13.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice trebale bi odrediti minimalne zahtjeve energetskih svojstava zgrada i dijelova zgrada s ciljem postizanja troškovno optimalne ravnoteže između potrebnih ulaganja i ušteđenih troškova energije tijekom ukupnog vijeka trajanja zgrade , ne dovodeći u pitanje pravo država članica da odrede minimalne zahtjeve koji su energetski učinkovitiji od troškovno optimalnih razina energetske učinkovitosti . Državama članicama trebalo bi pružiti mogućnost redovitog preispitivanja minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za zgrade u svjetlu tehničkog napretka.

Države članice trebale bi odrediti minimalne zahtjeve energetskih svojstava zgrada i dijelova zgrada s ciljem postizanja nulte ili gotovo nulte stope emisija ugljika tijekom ukupnog vijeka trajanja zgrade. Također bi trebalo promicati klimatski pozitivne zgrade kako bi se osigurala ugljična neutralnost fonda zgrada u cjelini.

Za utvrđivanje tih zahtjeva ključno je istinsko uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti kako bi se osigurala stvarna i djelotvorna smanjenja .

Obrazloženje

Minimalni zahtjevi moraju biti usklađeni s klimatskom neutralnošću kako bi se izbjegao učinak ovisnost o ugljiku.

Amandman 9.

Uvodna izjava 14.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Dvije trećine energije koja se upotrebljava za grijanje i hlađenje zgrada i dalje dolazi iz fosilnih goriva. Kako bi se dekarbonizirao sektor zgrada, posebno je važno postupno ukinuti fosilna goriva u grijanju i hlađenju. Stoga bi države članice u svojim planovima obnove zgrada trebale navesti svoje nacionalne politike i mjere za postupno ukidanje fosilnih goriva u grijanju i hlađenju te u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira od 2027 . ne bi trebalo davati financijske poticaje za ugradnju kotlova na fosilna goriva, uz iznimku onih odabranih za ulaganja prije 2027., u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Jasna pravna osnova za zabranu generatora topline na temelju njihovih emisija stakleničkih plinova ili vrste upotrijebljenog goriva trebala bi podupirati nacionalne politike i mjere za postupno ukidanje

Dvije trećine energije koja se upotrebljava za grijanje i hlađenje zgrada i dalje dolazi iz fosilnih goriva. Kako bi se dekarbonizirao sektor zgrada, posebno je važno postupno ukinuti fosilna goriva u grijanju i hlađenju. Stoga bi države članice , u bliskoj suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima, u svojim planovima obnove zgrada trebale navesti svoje nacionalne politike i mjere za postupno ukidanje fosilnih goriva u grijanju i hlađenju te u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira od 2025 . ne bi trebalo davati financijske poticaje za ugradnju kotlova na fosilna goriva, uz iznimku onih odabranih za ulaganja prije 2027., u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Jasna pravna osnova za zabranu generatora topline na temelju njihovih emisija stakleničkih plinova ili vrste upotrijebljenog goriva trebala bi podupirati nacionalne politike i mjere za postupno ukidanje

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 10.

Uvodna izjava 17.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Komisija bi trebala utvrditi usporedni metodološki okvir za izračunavanje troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava. Preispitivanje tog okvira trebalo bi omogućiti izračun energetskih svojstava i vrijednosti emisija te bi trebalo uzeti u obzir vanjske učinke na okoliš i zdravlje, kao i proširenje sustava trgovanja emisijama i cijene ugljika. Države članice trebale bi taj okvir koristiti za usporedbu rezultata s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava koje su donijele. Ako bi između izračunanih troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava i minimalnih zahtjeva energetskih svojstava koji su na snazi postojale značajne razlike, tj. iznad 15 %, države članice trebale bi opravdati tu razliku ili planirati odgovarajuće korake kako bi je smanjile. […].

Komisija bi trebala utvrditi usporedni metodološki okvir za izračunavanje troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava. Preispitivanje tog okvira trebalo bi omogućiti izračun energetskih svojstava i vrijednosti emisija i trebalo bi se temeljiti na cilju zgrada s nultom stopom emisija CO2 tijekom cijelog životnog ciklusa te bi trebalo uzeti u obzir vanjske učinke na okoliš i zdravlje, kao i proširenje sustava trgovanja emisijama i cijene ugljika. Države članice trebale bi taj okvir koristiti da osiguraju da minimalni zahtjevi energetskih svojstava koje su donijele dovedu do cilja zgrada s nultom ili gotovo nultom stopom emisija CO2 tijekom cijelog životnog ciklusa . Ako bi između izračunanih troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava i minimalnih zahtjeva energetskih svojstava koji su na snazi postojale značajne razlike, tj. iznad 15 %, države članice trebale bi opravdati tu razliku ili planirati odgovarajuće korake kako bi je smanjile. […]

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 11.

Uvodna izjava 18.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Značajne obnove postojećih zgrada, bez obzira na veličinu , prilika su da se poduzmu troškovno učinkovite mjere povećanja energetskih svojstava. Iz razloga troškovne učinkovitosti trebalo bi omogućiti da se minimalni zahtjevi energetskih svojstava ograniče na one obnovljene dijelove koji su najvažniji za energetska svojstva zgrade. Državama članicama trebalo bi dati mogućnost da same odluče hoće li „značajnu obnovu” definirati u postotku površine ovojnice zgrade ili vrijednosti zgrade. Ako država članica odluči značajnu obnovu definirati u odnosu na vrijednost zgrade, mogle bi se koristiti vrijednosti kao što su aktuarska vrijednost ili tekuća vrijednost na temelju troškova izgradnje nove zgrade, bez vrijednosti zemljišta na kojemu se zgrada nalazi.

Značajne obnove postojećih zgrada, bez obzira na veličinu, pružaju jedinstvenu priliku za poduzimanje troškovno učinkovitih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti jer se provode svakih 25 godina za stambene zgrade i svakih 15 godina za nestambene zgrade . To znači da je malo vjerojatno da će prije 2050. biti proveden još jedan krug opsežnih obnova stambenih zgrada renoviranih tijekom ovog desetljeća, za razliku od nestambenih zgrada, gdje bi to mogao biti slučaj. Međutim, time će se povećati ukupni trošak obnove zgrada. Stoga bi, kako bi se izbjegla ovisnost o ugljiku u obnovljenim zgradama, države članice trebale osigurati da se zgrade koje se obnavljaju u ovom desetljeću obnavljaju u skladu sa standardom nulte ili gotovo nulte stope emisija, koji se izračunava u odnosu na cijeli životni ciklus zgrade.

Obrazloženje

Minimalni zahtjevi moraju biti usklađeni s klimatskom neutralnošću kako bi se izbjegao učinak ovisnosti o ugljiku.

Amandman 12.

Uvodna izjava 19.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Zbog povećane klimatske i energetske ambicije Unije potrebna je nova vizija zgrada: zgrada s nultim emisijama, čija je vrlo niska potražnja za energijom u potpunosti pokrivena energijom iz obnovljivih izvora ako je to tehnički izvedivo. Sve nove zgrade trebale bi biti zgrade s nultim emisijama, a sve postojeće zgrade trebalo bi do 2050. pretvoriti u zgrade s nultim emisijama

Zbog klimatske krize i povećane klimatske i energetske ambicije Unije potrebna je nova vizija zgrada: zgrada s nultim emisijama, čija je vrlo niska potražnja za energijom u potpunosti pokrivena energijom iz obnovljivih izvora ako je to tehnički izvedivo. Sve nove zgrade trebale bi biti zgrade s nultim emisijama, a sve postojeće zgrade trebalo bi renovirati tijekom tekućeg desetljeća u zgrade s nultim emisijama kako bi se do 2050. izbjegao učinak ovisnosti o ugljiku i smanjili troškovi obnove .

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 13.

Uvodna izjava 20.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Postoje različite mogućnosti za pokrivanje energetskih potreba učinkovite zgrade energijom iz obnovljivih izvora: obnovljivi izvori energije u krugu zgrade kao što su s olarna toplinska energija, solarna fotonaponska energija, dizalice topline i biomasa, obnovljiva energija koju pružaju zajednice obnovljive energije ili energetske zajednice građana te daljinsko grijanje i hlađenje na temelju obnovljivih izvora energije ili otpadne topline.

Postoje različite mogućnosti za pokrivanje energetskih potreba niske potražnje za energijom i učinkovite zgrade energijom iz obnovljivih izvora: obnovljivi izvori energije u krugu zgrade ili iz mreže, kao što su solarna toplinska energija, solarna fotonaponska energija, energija vjetra, dizalice topline i biomasa, obnovljiva energija koju pružaju zajednice obnovljive energije ili energetske zajednice građana te daljinsko grijanje i hlađenje na temelju obnovljivih izvora energije ili otpadne topline.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 14.

Uvodna izjava 22.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Minimalni standardi energetskih svojstava ključan su regulatorni alat za poticanje opsežne obnove postojećih zgrada jer se njima uklanjaju ključne prepreke obnovi, kao što su suprotstavljeni interesi i strukture suvlasništva, koje se ne mogu prevladati gospodarskim poticajima . Uvođenje minimalnih standarda energetskih svojstava trebalo bi dovesti do postupnog nestanka zgrada s najlošijim svojstvima i stalnog poboljšanja nacionalnog fonda zgrada, čime bi se doprinijelo dugoročnom cilju dekarboniziranog fonda zgrada do 2050.

Minimalni standardi energetskih svojstava ključan su regulatorni alat za poticanje opsežne obnove postojećih zgrada. Kako bi se osiguralo da budu svrsishodni i da ne doprinose stvaranju učinka ovisnosti o ugljiku, moraju biti uspostavljeni u skladu sa standardom nulte stope emisija: to se temelji na pretpostavci da se između 2022. i 2050. u prosjeku može očekivati samo jedan krug opsežnih obnova . Uvođenje minimalnih standarda energetskih svojstava trebalo bi dovesti do zgrada s nultim ili gotovo nultim emisijama , čime bi se doprinijelo dugoročnom cilju dekarboniziranog fonda zgrada do 2050 . U vrlo specifičnim slučajevima kada se ne može postići nulta stopa emisija, kao na primjer u slučaju povijesnih zgrada, trebali bi se primjenjivati alternativni standardi, kojima bi se, međutim, i dalje trebala jamčiti primjena najboljih raspoloživih tehnika. Klimatski pozitivnim zgradama trebale bi se kompenzirati dodatne emisije tih manje učinkovitih zgrada .

Obrazloženje

Minimalni zahtjevi moraju biti usklađeni s klimatskom neutralnošću kako bi se izbjegao učinak ovisnosti o ugljiku.

Amandman 15.

Uvodna izjava 24.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kad je riječ o preostalom dijelu nacionalnog fonda zgrada, države članice mogu slobodno odlučiti žele li uvesti minimalne standarde energetskih svojstava , izrađene na nacionalnoj razini i prilagođene nacionalnim uvjetima. Pri preispitivanju ove Direktive Komisija bi trebala procijeniti je li potrebno uvesti dodatne obvezujuće minimalne standarde energetskih svojstava kako bi se do 2050. uspostavio dekarbonizirani fond zgrada.

Države članice mogu slobodno odlučiti žele li uvesti minimalne standarde energetskih svojstava za obnovu s nultom ili gotovo nultom stopom emisija ugljika kad se koriste europski, nacionalni i podnacionalni financijski instrumenti . Međutim, u kombinaciji s financijskim instrumentima EU-a, na zgrade s nultom ili gotovo nultom stopom emisija ugljika primjenjivali bi se zahtjevi za minimalne standarde energetskih svojstava na razini EU-a kako bi se do 2050. postigao dekarbonizirani fond zgrada.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 16.

Nova uvodna izjava 24.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Pristupi utemeljeni na lokalno integriranim gradskim okruzima ili susjedstvima omogućuju koncepte opće obnove prostorno povezanih zgrada, na primjer u pogledu opskrbe energijom (npr. stambenih blokova). Šira primjena integriranih i participativnih pristupa te pristupa povezanih s okruzima već je u središtu vala obnove i trebala bi se promicati ovom Direktivom. Okruzi i socijalno ugrožena susjedstva mogu se odrediti odlukom lokalnih i regionalnih vlasti u kontekstu ove Direktive i u skladu s lokalnim potrebama i lokacijom.

Obrazloženje

Pristup povezan s okruzima opisan je kao temelj vala obnove. Zajednička opskrba električnom energijom, toplinskom energijom i infrastrukturom za punjenje u gradskom okrugu ili susjedstvu omogućuje iskorištavanje sinergija i potencijalnu uštedu energije koje ostaju skrivene ako se u obzir uzimaju samo pojedinačne zgrade.

Amandman 17.

Uvodna izjava 27.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Minimalni standardi energetskih svojstava na razini Unije trebali bi se temeljiti na usklađenim razredima energetskih svojstava. Definiranjem najnižeg razreda energetskih svojstava (G) kao 15 % nacionalnog fonda zgrada s najlošijim energetskim svojstvima u svakoj državi članici, usklađivanje razreda energetskih svojstava osigurava slična nastojanja svih država članica , dok se definicijom najboljeg razreda energetskih svojstava (A) osigurava konvergencija usklađene ljestvice razreda energetskih svojstava prema zajedničkoj viziji zgrada s nultim emisijama.

Minimalni standardi energetskih svojstava na razini Unije za zgrade s nultom emisijama trebali bi se temeljiti na usklađenim razredima energetskih svojstava kako bi se osigurala slična nastojanja svih država članica i konvergencija usklađene ljestvice razreda energetskih svojstava prema zajedničkoj viziji zgrada s nultim emisijama.

Obrazloženje

Nije realno očekivati da će se u tekućem desetljeću provesti više od jedne obnove. Amandmanom se nastoji osigurati da rezultat energetskih svojstava bude isplativiji i djelotvorniji.

Amandman 18.

Uvodna izjava 28.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Minimalni zahtjevi energetskih svojstava za postojeće zgrade i dijelove zgrada već su bili sadržani u aktima koji su prethodili ovoj Direktivi i trebali bi se nastaviti primjenjivati. Iako novouvedeni minimalni standardi energetskih svojstava postavljaju prag za minimalna energetska svojstva postojećih zgrada i osiguravaju obnovu neučinkovitih zgrada, minimalnim zahtjevima energetskih svojstava za postojeće zgrade i dijelove zgrada osigurava se potrebna dubina obnove u slučaju obnove.

Obrazloženje

Minimalni zahtjevi moraju biti usklađeni s klimatskom neutralnošću kako bi se izbjegao učinak ovisnost o ugljiku.

Amandman 19.

Uvodna izjava 29.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se uspostavio visoko energetski učinkovit i dekarboniziran fond zgrada i pretvorba postojećih zgrada u zgrade s nultim emisijama do 2050., države članice trebale bi izraditi nacionalne planove obnove zgrada koji zamjenjuju dugoročne strategije obnove i postaju još snažniji, potpuno operativni alat za planiranje za države članice, s jačim naglaskom na financiranju i osiguravanjem dostupnosti odgovarajućih kvalificiranih radnika za obnovu zgrada. Države članice trebale bi u svojim planovima obnove zgrada utvrditi vlastite nacionalne ciljeve za obnovu zgrada. U skladu s člankom 21. točkom (b) podtočkom 7. Uredbe (EU) 2018/1999 i uvjetima koji omogućuju provedbu utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/60 Europskog parlamenta i Vijeća[1], države članice trebale bi opisati mjere financiranja te potrebe za ulaganjima i administrativne resurse za provedbu svojih planova obnove zgrada.

Kako bi se uspostavio visoko energetski učinkovit i dekarboniziran fond zgrada i pretvorba postojećih zgrada u zgrade s nultim emisijama do 2050., države članice trebale bi , u bliskoj suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima, izraditi nacionalne planove obnove zgrada koji zamjenjuju dugoročne strategije obnove i postaju još snažniji, potpuno operativni alat za planiranje za države članice, s jačim naglaskom na financiranju i osiguravanjem dostupnosti odgovarajućih kvalificiranih radnika za obnovu zgrada. Države članice trebale bi u svojim planovima obnove zgrada utvrditi vlastite nacionalne ciljeve za obnovu zgrada. U skladu s člankom 21. točkom (b) podtočkom 7. Uredbe (EU) 2018/1999 i uvjetima koji omogućuju provedbu utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/60 Europskog parlamenta i Vijeća[1], države članice trebale bi opisati mjere financiranja te potrebe za ulaganjima, administrativne resurse za provedbu svojih planova obnove zgrada i mjere kojima se podupire širenje načela prilagodbe i kružnosti u obnovi nacionalnog fonda zgrada .

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 20.

Uvodna izjava 32.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Postupna obnova može biti rješenje za rješavanje problema visokih početnih troškova i poteškoća za stanovnike do kojih može doći pri obnovi „u jednom koraku”. Međutim, takvu postupnu obnovu treba pažljivo planirati kako bi se izbjeglo da jedan korak obnove isključi potrebne naknadne korake. Putovnice za obnovu pružaju jasan plan za postupnu obnovu , čime se vlasnicima i ulagačima pomaže u planiranju najboljeg vremenskog okvira i opsega intervencija. Stoga bi putovnice za obnovu trebale biti dostupne vlasnicima zgrada u svim državama članicama kao dobrovoljni alat.

Postupna obnova nije rješenje za rješavanje problema visokih početnih troškova i poteškoća za stanovnike do kojih može doći pri obnovi „u jednom koraku”. Postupna obnova dovodi do ovisnosti o ugljiku u zgradama, uz velike troškove za porezne obveznike, a kućanstvima s niskim prihodima onemogućuje izlazak iz energetskog siromaštva. Za rješavanje problema visokih početnih troškova obnove potrebno je objediniti projekte obnove i postojeće financijske instrumente kako bi se povećanjem razmjera smanjili početni troškovi. Putovnice za obnovu trebale bi pružati jasan plan za projekte obnove u okviru kojih se „u jednom koraku” obnavlja više zgrada na razini susjedstva ili grada , čime se vlasnicima i ulagačima pomaže u planiranju najboljeg vremenskog okvira intervencija. Stoga bi putovnice za obnovu trebale biti dostupne lokalnim i regionalnim vlastima u svim državama članicama kao dobrovoljni alat.

Obrazloženje

Predložena „postupna obnova” mogla bi dovesti do učinka ovisnosti koji bi trebalo izbjegavati.

Amandman 21.

Uvodna izjava 33.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Koncept „dubinske obnove” još nije definiran u zakonodavstvu Unije. Kako bi se ostvarila dugoročna vizija zgrada, dubinska obnova trebala bi se definirati kao obnova kojom se zgrade pretvaraju u zgrade s nultim emisijama ; u prvom koraku, kao obnova kojom se zgrade pretvaraju u zgrade gotovo nulte energije. Ta definicija služi za poboljšanje energetskih svojstava zgrada . Dubinska obnova radi poboljšanja energetskih svojstava izvrsna je prilika za rješavanje drugih aspekata kao što su životni uvjeti ranjivih kućanstava, povećanje otpornosti na klimatske promjene, otpornost na rizike od katastrofa uključujući otpornost na potrese, zaštita od požara, uklanjanje opasnih tvari uključujući azbest i pristupačnost za osobe s invaliditetom.

Koncept „dubinske obnove” još nije definiran u zakonodavstvu Unije. Kako bi se ostvarila dugoročna vizija zgrada, dubinska obnova trebala bi se definirati kao obnova kojom se zgrade pretvaraju u zgrade s nultim emisijama „u jednom koraku” . Ta definicija služi za to da se u obnovljenim zgrada izbjegne ovisnost o ugljiku zbog postupne obnove koja rezultira niskim ambicijama . Dubinska obnova radi postizanja nulte stope emisija izvrsna je prilika za rješavanje drugih aspekata kao što su životni uvjeti ranjivih kućanstava, povećanje otpornosti na klimatske promjene, otpornost na rizike od katastrofa uključujući otpornost na potrese, zaštita od požara, uklanjanje opasnih tvari uključujući azbest i pristupačnost za osobe s invaliditetom.

Obrazloženje

Nije realno očekivati da će se u tekućem desetljeću provesti više od jedne obnove. Amandmanom se nastoji osigurati da rezultat energetskih svojstava bude isplativiji i djelotvorniji.

Amandman 22.

Uvodna izjava 35.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice trebale bi podupirati unapređenja energetskih svojstava postojećih zgrada kojima se doprinosi postizanju zdravog unutarnjeg okruženja, među ostalim uklanjanjem azbesta i drugih štetnih tvari, sprečavanjem nezakonitog uklanjanja štetnih tvari i olakšavanjem poštovanja postojećih zakonodavnih akata kao što su direktive 2009/148/EZ (1) i (EU) 2016/2284 (2) Europskog parlamenta i Vijeća.

Države članice i lokalne i regionalne vlasti trebale bi podupirati unapređenja energetskih svojstava kojima se nastoji postići fond zgrada s nultom stopom emisija i doprinositi postizanju zdravog unutarnjeg okruženja, među ostalim uklanjanjem azbesta i drugih štetnih tvari, sprečavanjem nezakonitog uklanjanja štetnih tvari i olakšavanjem poštovanja postojećih zakonodavnih akata kao što su direktive 2009/148/EZ (1) i (EU) 2016/2284 (2) Europskog parlamenta i Vijeća.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 23.

Uvodna izjava 37.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U kombinaciji s povećanim udjelom proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora električna vozila proizvode manje emisija stakleničkih plinova. Električna vozila važan su element u prelasku na čistu energiju na temelju mjera energetske učinkovitosti, alternativnih goriva, energije iz obnovljivih izvora i inovativnih rješenja za upravljanje energetskom fleksibilnošću. Građevinski propisi mogu se učinkovito iskoristiti za uvođenje ciljanih zahtjeva za potporu uspostavi infrastrukture za punjenje na parkiralištima u stambenim i nestambenim zgradama. Države članice trebale bi ukloniti prepreke kao što su suprotstavljeni interesi i administrativne komplikacije s kojima se pojedinačni vlasnici susreću pri pokušaju postavljanja mjesta za punjenje na svojem parkirnom mjestu.

U kombinaciji s povećanim udjelom proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora električna vozila proizvode manje emisija stakleničkih plinova. Električna vozila važan su element u prelasku na čistu energiju na temelju mjera energetske učinkovitosti, alternativnih goriva, energije iz obnovljivih izvora i inovativnih rješenja za upravljanje energetskom fleksibilnošću. Građevinski propisi mogu se učinkovito iskoristiti za uvođenje ciljanih zahtjeva za potporu uspostavi infrastrukture za punjenje na parkiralištima za automobile i bicikle u stambenim i nestambenim zgradama. Države članice trebale bi ukloniti prepreke kao što su suprotstavljeni interesi i administrativne komplikacije s kojima se pojedinačni vlasnici susreću pri pokušaju postavljanja mjesta za punjenje na svojem parkirnom mjestu.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 24.

Uvodna izjava 40.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Promicanje zelene mobilnosti ključan je dio europskog zelenog plana, a zgrade mogu imati važnu ulogu u osiguravanju potrebne infrastrukture, ne samo za punjenje električnih vozila nego i za bicikle. Prelaskom na meku mobilnost kao što je vožnja biciklom mogu se znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova iz prometa . Kako je utvrđeno u Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030., povećanjem modalnih udjela čistog i učinkovitog privatnog i javnog prijevoza, kao što je vožnja biciklom, drastično će se smanjiti onečišćenje iz prometa i donijeti velike koristi pojedincima i zajednicama. Nedostatak parkirnih mjesta za bicikle velika je prepreka uvođenju vožnje biciklom, u stambenim i nestambenim zgradama. Građevinskim propisima može se učinkovito poduprijeti tranzicija prema čišćoj mobilnosti utvrđivanjem zahtjeva za minimalni broj parkirnih mjesta za bicikle.

Promicanje zelene mobilnosti ključan je dio europskog zelenog plana, a zgrade mogu imati važnu ulogu u osiguravanju potrebne infrastrukture, ne samo za punjenje električnih vozila nego i za bicikle. Prelaskom na meku mobilnost kao što je vožnja biciklom mogu se znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova prouzrokovanih mobilnošću . Kako je utvrđeno u Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030., povećanjem modalnih udjela čistog i učinkovitog privatnog i javnog prijevoza, kao što je vožnja biciklom, drastično će se smanjiti onečišćenje uzrokovano mobilnošću i donijeti velike koristi pojedincima i zajednicama. Nedostatak parkirnih mjesta za bicikle velika je prepreka uvođenju vožnje biciklom, u stambenim i nestambenim zgradama. Politikama za korištenje zemljišta i urbanističko planiranje može se učinkovito poduprijeti tranzicija prema čišćoj mobilnosti utvrđivanjem zahtjeva za minimalni broj parkirnih mjesta za bicikle.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 25.

Uvodna izjava 43.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Pokazatelj pripremljenosti za pametne tehnologije trebalo bi upotrebljavati za mjerenje kapaciteta zgrada za upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija i elektroničkih sustava s ciljem prilagodbe upravljanja zgradama potrebama stanara i mreže te poboljšanja energetske učinkovitosti i sveukupnih energetskih svojstava zgrada. Primjenom pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije trebala bi se povećati svijest među vlasnicima zgrada i stanarima o vrijednosti tehnologija za automatizaciju zgrada i elektroničkog nadzora tehničkih sustava zgrade, a stanari bi se trebali uvjeriti u stvarne uštede koje se ostvaruju tim novim i poboljšanim funkcionalnostima. Pokazatelj pripremljenosti za pametne tehnologije posebno je koristan za velike zgrade s velikom potražnjom za energijom. Kad je riječ o drugim zgradama, sustav za ocjenjivanje pripremljenosti zgrada za pametne tehnologije trebao bi biti neobvezan za države članice.

Obrazloženje

Izgradnja kapaciteta na lokalnoj i regionalnoj razini jedna je od glavnih prepreka koja stoji na putu potrebnoj transformaciji.

Amandman 26.

Uvodna izjava 45.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Financijski instrumenti Unije trebali bi dati praktičan učinak ciljevima ove Direktive, ali oni ne bi smjeli zamijeniti nacionalne mjere. S obzirom na razinu nastojanja koja su potrebna u pogledu obnove, te bi financijske instrumente posebno trebalo upotrijebiti za osiguravanje primjerenih i inovativnih sredstava financiranja koja će ubrzati ulaganja u poboljšanje energetskih svojstava zgrada. Oni bi mogli imati važnu ulogu u razvoju nacionalnih, regionalnih i lokalnih fondova, instrumenata ili mehanizama za energetsku učinkovitost , koji takve mogućnosti financiranja nude vlasnicima privatnih nekretnina, malim i srednjim poduzećima i pružateljima usluga u području energetske učinkovitosti.

Financijski instrumenti Unije trebali bi dati praktičan učinak ciljevima ove Direktive, ali oni ne bi smjeli zamijeniti nacionalne mjere. S obzirom na razinu nastojanja koja su potrebna u pogledu obnove, te bi financijske instrumente posebno trebalo upotrijebiti za osiguravanje primjerenih i inovativnih sredstava financiranja koja će ubrzati ulaganja u poboljšanje energetskih svojstava zgrada. Oni bi mogli imati važnu ulogu u razvoju nacionalnih, regionalnih i lokalnih fondova, instrumenata ili mehanizama za obnovu , koji takve mogućnosti financiranja nude vlasnicima privatnih nekretnina, općinama i lokalnim vlastima, malim i srednjim poduzećima i pružateljima usluga u području energetske učinkovitosti.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 27.

Uvodna izjava 47.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Samim financiranjem neće se ispuniti potrebe za obnovom. Uz financiranje, uspostava pristupačnih i transparentnih savjetodavnih alata i instrumenata pomoći kao što su jedinstvene kontaktne točke koje osiguravaju integrirane usluge energetske obnove ili posrednici , kao i provedba drugih mjera i inicijativa, kao što su one navedene u inicijativi Komisije „Pametno financiranje za pametne zgrade”, nužne su za osiguravanje odgovarajućeg poticajnog okvira i uklanjanje prepreka obnovi.

Samim financiranjem neće se ispuniti potrebe za obnovom. Uz financiranje, uspostava pristupačnih i transparentnih savjetodavnih alata i instrumenata pomoći kao što su jedinstvene kontaktne točke koje organiziraju i planiraju obnovu cijelih susjedstva ili skupina zgrada i osiguravaju da građevinska industrija isporučuje zgrade s nultom stopom emisija, a da pritom ne precjenjuje trošak obnove , kao i provedba drugih mjera i inicijativa, čiji su cilj zgrade s nultom stopom emisija, nužne su za osiguravanje odgovarajućeg poticajnog okvira i uklanjanje prepreka obnovi. Kako bi se riješio trenutačni problem manjka kvalificirane radne snage, koji se javlja i na lokalnoj i regionalnoj razini, bit će potrebno poduzeti i znatne napore u izgradnji i usavršavanju odgovarajućih vještina i kapaciteta kako bi se osigurala neometana provedba tog postupka. U tu je svrhu potrebno izraditi formalni, specijalistički i visokokvalitetni plan osposobljavanja u tom području za osoblje/tehničare koji rade za razna tijela u državama članicama koja sudjeluju u raznim povezanim procesima.

Obrazloženje

Odgovarajuće vještine ključne su za provedbu Direktive o energetskim svojstvima zgrada.

Amandman 28.

Uvodna izjava 48.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Neučinkovite zgrade često su povezane s energetskim siromaštvom i socijalnim problemima. Ranjiva kućanstva posebno su izložena povećanju cijena energije jer troše veći dio svojeg proračuna na energente. Smanjenjem prekomjernih računa za energiju obnova zgrada može ljude izvući iz energetskog siromaštva i spriječiti ga . Istodobno, obnova zgrada nije besplatna i ključno je osigurati da se nadzire socijalni učinak troškova obnove zgrada, posebno na ranjiva kućanstva. U valu obnove nitko ne bi smio biti zapostavljen i trebao bi se iskoristiti kao prilika za poboljšanje položaja ranjivih kućanstava te bi se trebala osigurati pravedna tranzicija prema klimatskoj neutralnosti. […]

Neučinkovite zgrade često su povezane s energetskim siromaštvom i socijalnim problemima. Ranjiva kućanstva posebno su izložena povećanju cijena energije jer troše veći dio svojeg proračuna na energente. Iskorjenjivanje energetskog siromaštva iziskuje obnovu zgrada u skladu sa standardom nulte ili gotovo nulte stope emisija kako bi se drastično smanjili računi za energiju i osiguralo da te zgrade kad god je to moguće budu proizvođači energije. Ranjiva kućanstva ne bi trebala snositi nikakve troškove obnove zgrada u kojima stanuju. Takve obnove trebale bi se podržati financijskim instrumentima EU-a i nacionalnim financijskim instrumentima. U valu obnove nitko ne bi smio biti zapostavljen i trebao bi se iskoristiti kao prilika za poboljšanje položaja ranjivih kućanstava te bi se trebala osigurati pravedna tranzicija prema klimatskoj neutralnosti. […]

Financiranje i moguća jamstva moraju izričito pokrivati i novo opterećenje za vlasnike-stanare koji desetljećima teško rade da bi otplatili svoje domove, koji im jamče sigurnost u starosti. Ciljane potpore i jamstva također mogu omogućiti napredak ili pružiti poticaj.

Obrazloženje

Energetsko siromaštvo izuzetno je važno pitanje i njegovom iskorjenjivanju treba pristupiti sustavno. Starijim osobama teško je posuđivati. Stoga je u okviru borbe protiv klimatskih promjena određenim skupinama nužno ponuditi rješenja za potrebna ulaganja u nekretnine.

Amandman 29.

Uvodna izjava 50.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Praćenje fonda zgrada olakšano je dostupnošću podataka prikupljenih s pomoću digitalnih alata, čime se smanjuju administrativni troškovi. Stoga bi trebalo uspostaviti nacionalne baze podataka o energetskim svojstvima zgrada, a informacije iz tih baza trebalo bi prenijeti Promatračkoj skupini za obnovu zgrada EU-a.	Praćenje fonda zgrada olakšano je dostupnošću podataka prikupljenih s pomoću digitalnih alata, čime se smanjuju administrativni troškovi. Stoga bi trebalo uspostaviti nacionalne baze podataka o emisijama stakleničkih plinova i energetskim svojstvima zgrada, a informacije iz tih baza trebalo bi prenijeti Promatračkoj skupini za obnovu zgrada EU-a.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 30.

Uvodna izjava 52.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Posljednjih je godina uočljiv porast broja sustava klimatizacije u europskim zemljama. To stvara znatne probleme u vremenima vršnog opterećenja i povećava trošak električne energije te narušava energetsku ravnotežu. Prednost bi trebalo dati strategijama koje poboljšavaju toplinska svojstva zgrada u ljetnom razdoblju. U tu bi se svrhu trebalo usredotočiti na mjere za sprečavanje pregrijavanja, kao što je zaštita od sunca i dovoljan toplinski kapacitet konstrukcije zgrade te daljnji razvoj i primjena pasivnih tehnika hlađenja, prvenstveno onih koje poboljšavaju unutarnje klimatske uvjete i mikroklimu oko zgrada.

Posljednjih je godina uočljiv porast broja sustava klimatizacije u europskim zemljama , a očekivano globalno zagrijavanje vjerojatno će dovesti do povećanja broja ugrađenih sustava klimatizacije, ako se u ovom desetljeću ne razmotri mogućnost rane ugradnje pasivnih rješenja za hlađenje . To stvara znatne probleme u vremenima vršnog opterećenja i povećava trošak električne energije te narušava energetsku ravnotežu. Prednost bi trebalo dati strategijama koje poboljšavaju toplinska svojstva zgrada u ljetnom razdoblju. U tu bi se svrhu trebalo usredotočiti na mjere za sprečavanje pregrijavanja, kao što je zaštita od sunca i dovoljan toplinski kapacitet konstrukcije zgrade te daljnji razvoj i primjena pasivnih tehnika hlađenja, prvenstveno onih koje poboljšavaju unutarnje klimatske uvjete i mikroklimu oko zgrada.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 31.

Uvodna izjava 55.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Budući da su lokalna i regionalna tijela ključna za uspješnu provedbu ove Direktive, s njima bi se prema potrebi trebalo savjetovati i uključiti ih u planiranje, izradu programa informiranja, obuke i osvješćivanja te provedbu ove Direktive na nacionalnoj i regionalnoj razini kad god je to primjereno u skladu s važećim nacionalnim zakonodavstvom. Ta se savjetovanja također mogu iskoristiti za pružanje odgovarajućih smjernica lokalnim planerima i građevinskim inspektorima u vezi s obavljanjem potrebnih zadaća. Nadalje, države članice trebale bi omogućiti i potaknuti arhitekte i planere da kod planiranja, projektiranja, izgradnje i obnove industrijskih i stambenih zona na primjeren način razmotre optimalnu kombinaciju poboljšanja energetske učinkovitosti, korištenja energije iz obnovljivih izvora i korištenja daljinskoga grijanja i hlađenja.

Budući da su lokalna i regionalna tijela nužna za uspješnu provedbu ove Direktive, s njima bi se trebalo savjetovati i uključiti ih u planiranje, izradu programa informiranja, obuke i osvješćivanja te provedbu ove Direktive na nacionalnoj i regionalnoj i lokalnoj razini kad god je to primjereno i u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti te važećim nacionalnim zakonodavstvom. Ta bi savjetovanja trebala doprinositi nacionalnim višerazinskim dijalozima o energiji i klimi i mogla bi se iskoristiti za pružanje odgovarajućih smjernica lokalnim planerima i građevinskim inspektorima u vezi s obavljanjem potrebnih zadaća. S tim u vezi trebalo bi biti moguće, u okviru ove Direktive, zadovoljiti često vrlo različite uvjete u urbanim i ruralnim područjima s velikim udjelom jednočlanih i višeobiteljskih domova i raznovrsnom strukturom naselja te osmisliti specifikacije na način koji odgovara svakoj regiji. Nadalje, države članice i lokalne i regionalne vlasti trebale bi omogućiti i potaknuti arhitekte i planere da kod planiranja, projektiranja, izgradnje i obnove industrijskih i stambenih zona na primjeren način razmotre optimalnu kombinaciju poboljšanja energetske učinkovitosti i ušteda , korištenja energije iz obnovljivih izvora i korištenja daljinskoga grijanja i hlađenja. Nadalje, u procesu planiranja, projektiranja, izgradnje i obnove industrijskih i stambenih zona od ključne je važnosti promicati korištenje lokalno dostupnih resursa i dragocjenih stručnjaka.

Države članice u tom pothvatu imaju ključnu ulogu u pružanju potpore lokalnim i regionalnim vlastima.

Obrazloženje

Korištenje lokalno dostupnih resursa i usluga stručnjaka dodatno pridonosi ublažavanju negativnih učinaka na klimu.

Amandman 32.

Članak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Predmet

1. Ova Direktiva promiče poboljšavanje energetskih svojstava zgrada i smanjenje emisija stakleničkih plinova iz zgrada u Uniji, s ciljem da se do 2050. uspostavi fond zgrada s nultim emisijama, uzimajući u obzir vanjske klimatske i lokalne uvjete te zahtjeve unutarnje klime i troškovnu učinkovitost.

1. Ova Direktiva promiče smanjenje potražnje za energijom i materijalima tijekom životnog ciklusa zgrada, poboljšavanje energetskih svojstava zgrada i smanjenje emisija stakleničkih plinova iz zgrada u Uniji, s ciljem da se do 2050. uspostavi fond zgrada s nultim emisijama, uzimajući u obzir vanjske klimatske i lokalne uvjete te zahtjeve unutarnje klime , zaštitu okoliša, smanjenje onečišćenja i troškovnu učinkovitost , pri čemu bi se trebali uzeti u obzir vanjski učinci na okoliš, društvo i zdravlje . Time će se znatno pridonijeti i poboljšanju energetske sigurnosti Europe.

2. Ovom se Direktivom utvrđuju zahtjevi u pogledu:

(a)	zajedničkog općeg okvira metodologije za izračunavanje integriranih energetskih svojstava zgrada i samostalnih uporabnih cjelina zgrada;

(a)	zajedničkog općeg okvira metodologije za izračunavanje integriranih energetskih svojstava zgrada i samostalnih uporabnih cjelina zgrada kako bi postale zgrade s nultom ili gotovo nultom stopom emisija stakleničkih plinova ;

(b)	primjene minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za nove zgrade i nove samostalne uporabne cjeline zgrada;

(b)	primjene minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za nove zgrade i nove samostalne uporabne cjeline zgrada;

(c)	primjene minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za:

(c)	primjene minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za:

i.	postojeće zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrada koje se podvrgavaju značajnoj obnovi;

i.	postojeće zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrada koje se podvrgavaju značajnoj obnovi kako bi postale zgrade s nultom ili gotovo nultom stopom emisija stakleničkih plinova ;

ii.	dijelove zgrade koji čine dio ovojnice zgrade i koji imaju značajan utjecaj na energetska svojstva ovojnice zgrade ako se naknadno ugrađuju ili zamjenjuju;

ii.	dijelove zgrade koji čine dio ovojnice zgrade i koji imaju značajan utjecaj na energetska svojstva ovojnice zgrade ako se naknadno ugrađuju ili zamjenjuju;

iii.	tehničke sustave zgrade kada se ugrađuju, zamjenjuju ili moderniziraju;

iii.	tehničke sustave zgrade kada se ugrađuju, zamjenjuju ili moderniziraju;

(d)	primjene minimalnih standarda energetskih svojstava za postojeće zgrade i postojeće samostalne uporabne cjeline zgrada;

(d)	primjene minimalnih standarda energetskih svojstava za postojeće zgrade i postojeće samostalne uporabne cjeline zgrada kako bi postale zgrade s nultom ili gotovo nultom stopom emisija stakleničkih plinova ;

(e)	putovnica za obnovu;

(e)	putovnica za obnovu;

(f)	nacionalnih planova za obnovu zgrada;

(f)	nacionalnih planova za obnovu zgrada;

(g)	infrastrukture za održivu mobilnost u zgradama i uz njih;

(g)	infrastrukture za održivu mobilnost u zgradama i uz njih;

(h)	pametnih zgrada;

(h)	pametnih zgrada;

(i)	energetskog certificiranja zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada;

(i)	energetskog certificiranja zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada;

(j)	redovitih pregleda sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije u zgradama;

(j)	redovitih pregleda sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije u zgradama;

(k)	neovisnih sustava kontrole energetskih certifikata, putovnica za obnovu, pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije i izvješća o pregledu.

(k)	neovisnih sustava kontrole energetskih certifikata, putovnica za obnovu, pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije i izvješća o pregledu.

3. Zahtjevi utvrđeni u ovoj Direktivi su minimalni zahtjevi i ne priječe države članice da zadrže ili uvedu strože mjere. Te mjere moraju biti u skladu s UFEU-om. O tim se mjerama obavješćuje Komisija.

Obrazloženje

Cilj Direktive o energetskim svojstvima zgrada treba biti usklađen s ciljem klimatske neutralnosti do 2050.

Amandman 33.

Članak 2. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„zgrada s nultim emisijama” znači zgrada s vrlo visokim energetskim svojstvima, kako je utvrđeno u skladu s Prilogom I., u kojoj se vrlo mala količina energije koja je ipak potrebna u potpunosti pokriva energijom iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u krugu same zgrade, energijom iz zajednice obnovljive energije u smislu Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora] ili energijom iz sustava daljinskoga grijanja i hlađenja, u skladu sa zahtjevima iz Priloga III.;

„zgrada s nultim emisijama” znači zgrada s vrlo niskom potražnjom za energijom i materijalima tijekom cijelog životnog ciklusa zgrade, s vrlo visokim energetskim svojstvima, kako je utvrđeno u skladu s Prilogom I., u kojoj se vrlo mala količina energije koja je ipak potrebna u potpunosti pokriva energijom iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u krugu same zgrade ili se isporučuje putem mreže, energijom iz zajednice obnovljive energije u smislu Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora], energijom iz sustava daljinskoga grijanja i hlađenja, u skladu sa zahtjevima iz Priloga III. ili energijom iz obnovljivih izvora dostavljenom kroz mrežu ; „klimatski pozitivna zgrada” znači zgrada s vrlo niskom potražnjom za energijom i materijalima tijekom svojeg životnog ciklusa i s vrlo visokom energetskom učinkovitošću, u skladu s Prilogom I., pod uvjetom da proizvodnja energije u zgradi ili namijenjena zgradi premašuje njezinu potražnju za energijom.

Obrazloženje

Dodaje se pojam kružnosti i centraliziranog grijanja , koncept klimatski pozitivne zgrade i upućivanje na kriterije cijelog životnog ciklusa zgrade.

Amandman 34.

Članak 2. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„zgrada gotovo nulte energije” znači zgrada s vrlo visokim energetskim svojstvima utvrđenima u skladu s Prilogom I., koja ne mogu biti niža od troškovno optimalne razine za 2023. koju su države članice priopćile u skladu s člankom 6. stavkom 2., te u kojoj se gotovo nulta odnosno vrlo niska količina energije u vrlo značajnoj mjeri pokriva energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u krugu zgrade ili u blizini zgrade;

„zgrada gotovo nulte energije” znači zgrada s vrlo visokim energetskim svojstvima utvrđenima u skladu s Prilogom I., koja ne mogu biti niža od troškovno optimalne razine za 2023. koju su države članice priopćile u skladu s člankom 6. stavkom 2., te u kojoj se gotovo nulta odnosno vrlo mala potražnja za energijom u vrlo značajnoj mjeri pokriva energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u krugu zgrade ili energiju dobivenu oporabom otpada ;

Obrazloženje

Energetska učinkovitost je relativni pokazatelj, dok je niska potražnja za energijom apsolutni cilj.

Amandman 35.

Članak 2. stavak 4.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
„minimalni standardi energetskih svojstava” znači pravila prema kojima se zahtijeva da postojeće zgrade ispune određeni zahtjev u pogledu energetskih svojstava u okviru opsežnog plana obnove za fond zgrada ili u određenoj pokretačkoj točki povezanoj s tržištem (prodaja ili najam), u određenom razdoblju ili do određenog datuma, čime se pokreće obnova postojećih zgrada ;	„minimalni standardi energetskih svojstava” znači pravila prema kojima se zahtijeva da postojeće zgrade ispune određeni zahtjev u pogledu energetskih svojstava koji zgrade s nultom ili gotovo nultom stopom emisija stakleničkih plinova čini dijelom opsežnog plana obnove za fond zgrada koje će se obnavljati do 2032 .;

Obrazloženje

Cilj Direktive o energetskim svojstvima zgrada treba biti usklađen s ciljem klimatske neutralnosti do 2050.

Amandman 36.

Članak 2. stavak 46.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
46. „referentna podna površina” znači podna površina koja se koristi kao referentna veličina za procjenu energetskih svojstava zgrade, a izračunava se kao zbroj korisnih podnih površina prostora unutar omotnice zgrade određenih za procjenu energetskih svojstava;	46. „referentna podna površina” znači podna površina koja se koristi kao referentna veličina za procjenu energetskih svojstava zgrade, a izračunava se kao zbroj korisnih podnih površina prostora unutar omotnice zgrade i površine koju zauzima infrastruktura koja troši energiju, a kojom se upravlja unutar zgrade određenih za procjenu energetskih svojstava;

Obrazloženje

U definiciju „referentne podne površine” uključiti infrastrukturu koja pripada zgradama i troši energiju, kao što su sportska infrastruktura, bazeni itd.

Amandman 37.

Novi članak 2. stavak 5.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	„Dostatnost” je skup mjera i svakodnevnih praksi kojima se izbjegava potražnja za energijom, materijalima, zemljištem i vodom, a istodobno osigurava dobrobit za sve ljude, unutar ograničenja planeta.

Obrazloženje

Energetska dostatnost moćna je strategija za postizanje klimatskih ciljeva.

Amandman 38.

Članak 3. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Svaka država članica utvrđuje nacionalni plan obnove zgrada za osiguravanje obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih, u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050., s ciljem da se postojeće zgrade pretvore u zgrade s nultim emisijama.

Svaki plan obnove zgrada mora obuhvaćati:

Svaka država članica utvrđuje nacionalni plan obnove zgrada za osiguravanje obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih, u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050., s ciljem da se postojeće zgrade pretvore u zgrade s nultim emisijama. EU bi državama članicama, regijama i gradovima trebao osigurati sve alate potrebne za osmišljavanje tih planova. Svaki plan obnove zgrada mora obuhvaćati:

(a)

pregled nacionalnog fonda zgrada za različite vrste zgrada, razdoblja izgradnje i klimatske zone koji se, prema potrebi, temelji na statističkom uzorkovanju i nacionalnoj bazi podataka o energetskim certifikatima u skladu s člankom 19., pregled tržišnih prepreka i nefunkcioniranja tržišta te pregled kapaciteta u građevinskom sektoru te u sektorima energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora;

(a)

(b)

plan s ciljevima utvrđenima na nacionalnoj razini i mjerljivim pokazateljima napretka, imajući u vidu cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050., kako bi se do 2050. uspostavio energetski visokoučinkovit i dekarboniziran nacionalni fond zgrada te postojeće zgrade pretvorile u zgrade s nultim emisijama;

(b)	nacionalne ciljeve za kružnu upotrebu materijala i dostatnost;

(c)	pregled provedenih i planiranih politika i mjera za potporu provedbi plana u skladu s točkom (b); te

(c)

(d)	nacrt potreba za ulaganjima za provedbu plana obnove zgrada; izvora i mjera financiranja te administrativnih resursa za obnovu zgrada.

( d )

pregled provedenih i planiranih politika i mjera , uključujući politike dostatnosti, koje mogu biti utemeljene na konceptima lokalno integriranih gradskih okruga ili susjedstva, za potporu provedbi plana u skladu s točkom ( c ); te

( e )

nacrt potreba za ulaganjima za provedbu plana obnove zgrada; izvora i mjera financiranja te administrativnih resursa za obnovu zgrada.

Plan iz točke (b) mora sadržavati nacionalne ciljeve za 2030., 2040. i 2050. u pogledu godišnje stope energetske obnove, potrošnje primarne i konačne energije u nacionalnom fondu zgrada te smanjenja operativnih emisija stakleničkih plinova iz nacionalnog fonda zgrada; posebne vremenske rasporede za postizanje viših razreda energetskih svojstava u zgradama do 2040. i 2050. od onih na temelju članka 9. stavka 1., u skladu s planom za pretvorbu nacionalnog fonda zgrada u zgrade s nultim emisijama; procjenu očekivanih ušteda energije i širih koristi […]

Plan iz točke ( c ) mora sadržavati nacionalne ciljeve za 2030., 2040. i 2050. u pogledu godišnje stope energetske obnove, potrošnje primarne i konačne energije u nacionalnom fondu zgrada te smanjenja operativnih emisija stakleničkih plinova iz nacionalnog fonda zgrada; posebne vremenske rasporede za postizanje viših razreda energetskih svojstava u zgradama do 2040. i 2050. od onih na temelju članka 9. stavka 1., u skladu s planom za pretvorbu nacionalnog fonda zgrada u zgrade s nultim emisijama; procjenu očekivanih ušteda energije , smanjenja emisija i širih koristi , na temelju koncepata lokalno integriranih okruga ili susjedstva. […]

Obrazloženje

Cilj Direktive o energetskim svojstvima zgrada treba biti usklađen s ciljem klimatske neutralnosti do 2050.

Amandman 39.

Članak 3. stavak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

4. Komisija ocjenjuje nacrte nacionalnih planova obnove zgrada, a posebno sljedeće:

(a)	je li razina ambicije ciljeva utvrđenih na nacionalnoj razini dostatna i u skladu s preuzetim nacionalnim obvezama u pogledu klime i energije utvrđenima u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima;

(a)	je li razina ambicije ciljeva utvrđenih na nacionalnoj razini dostatna i hoće li dovesti do dekarbonizacije fonda zgrada do 2050. godine, u skladu s preuzetim nacionalnim obvezama u pogledu klime i energije utvrđenima u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima;

(b)	jesu li politike i mjere dostatne za postizanje ciljeva utvrđenih na nacionalnoj razini;

(b)	jesu li politike i mjere dostatne za postizanje ciljeva utvrđenih na nacionalnoj razini i ne dovode do ovisnosti renoviranih zgrada o ugljiku ;

(c)	jesu li dodijeljena proračunska sredstva i administrativni resursi dovoljni za provedbu plana;

(c)	jesu li dodijeljena proračunska sredstva i administrativni resursi dovoljni za provedbu plana;

(d)	je li javno savjetovanje provedeno u skladu sa stavkom 3. bilo dovoljno uključivo te

(d)	je li javno savjetovanje provedeno u skladu sa stavkom 3. bilo dovoljno uključivo te

(e)

jesu li planovi u skladu sa zahtjevima iz stavka 1. i predloškom iz Priloga II. Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 30. Komisija državama članicama može izdati preporuke za pojedinačne zemlje u skladu s člankom 9. stavkom 2. I člankom 34. Uredbe (EU) 2018/1999. Kad je riječ o prvom nacrtu plana obnove zgrada, Komisija može izdati preporuke za pojedinačne države članice najkasnije šest mjeseci nakon što je predmetna država članica dostavila taj plan.

(e)

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 40.

Članak 5. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Određivanje minimalnih zahtjeva energetskih svojstava	Određivanje minimalnih zahtjeva energetskih svojstava
1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi se osiguralo određivanje minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade, s ciljem postizanja barem troškovno optimalnih razina . Energetska svojstva izračunavaju se u skladu s metodologijom iz članka 4. Troškovno optimalne razine izračunava ju se u skladu s usporednim metodološkim okvirom iz članka 6.	1. Države članice u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima poduzimaju potrebne mjere kako bi se osiguralo da je određivanje minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade u skladu s planom za postizanje klimatske neutralnosti nacionalnog fonda zgrada do 2050. Energetska svojstva izračunavaju se u skladu s metodologijom iz članka 4. Standard nulte stope emisija izračunava se u skladu s usporednim metodološkim okvirom iz članka 6.
Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi se osiguralo određivanje minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za dijelove zgrade koji čine dio ovojnice zgrade i koji, ako se zamijene ili naknadno ugrade, imaju značajan utjecaj na energetska svojstva ovojnice zgrade, s ciljem postizanja barem troškovno optimalnih razina .	Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi se osiguralo određivanje minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za dijelove zgrade koji čine dio ovojnice zgrade i koji, ako se zamijene ili naknadno ugrade, imaju značajan utjecaj na energetska svojstva ovojnice zgrade, s ciljem postizanja standarda nulte stope emisija .
Države članice kod određivanja zahtjeva mogu praviti razliku između novih i postojećih zgrada te između različitih kategorija zgrada. U okviru tih zahtjeva uzimaju se u obzir opći unutarnji klimatski uvjeti, kako bi se izbjegli mogući negativni učinci, npr. nedostatno prozračivanje , kao i lokalni uvjeti, namjena i starost zgrade. Države članice preispituju svoje minimalne zahtjeve energetskih svojstava u redovitim razmacima, koji nisu duži od pet godina te ih prema potrebi ažuriraju sukladno tehničkom napretku u sektoru zgrada, rezultatima izračuna troškovno optimalnih razina iz članka 6. te ažuriranim nacionalnim energetskim i klimatskim ciljevima i politikama.	Države članice kod određivanja zahtjeva mogu praviti razliku između novih i postojećih zgrada te između različitih kategorija zgrada. U okviru tih zahtjeva uzimaju se u obzir potreba za unutarnjim okolišnim uvjetima odgovarajuće kvalitete , kao i lokalni uvjeti, namjena i starost zgrade. Ti lokalni uvjeti trebali bi se razmatrati po regijama, a ne na nacionalnoj razini, jer se često mogu razlikovati od jedne općine do druge.

Obrazloženje

Cilj Direktive o energetskim svojstvima zgrada treba biti usklađen s ciljem klimatske neutralnosti do 2050.

Amandman 41.

Članak 6. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Izračunavanje troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 29. u pogledu usporednog metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za zgrade i dijelove zgrada. Komisija do 30. lipnja 2026. preispituje usporedni metodološki okvir za izračunavanje troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za postojeće zgrade na kojima se provodi značajna obnova i za pojedine dijelove zgrada. […]

Izračunavanje troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 29. u pogledu usporednog metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za zgrade i dijelove zgrada. Komisija do 30. lipnja 2026. zamjenjuje usporedni metodološki okvir za izračunavanje troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetskih svojstava za postojeće zgrade na kojima se provodi značajna obnova i za pojedine dijelove zgrada metodologijom za izračunavanje minimalnih standarda energetskih svojstava za postizanje zgrada s nultom ili gotovo nultom stopom emisija . […]

Obrazloženje

Metodologija za izračunavanje troškovno optimalnih razina važan je alat za ocjenu mjera koje poduzimaju države članice.

Amandman 42.

Članak 7.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Države članice osiguravaju da od sljedećih datuma nove zgrade budu zgrade s nultim emisijama u skladu s Prilogom III.:

1. Države članice u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima osiguravaju da od sljedećih datuma nove zgrade budu zgrade s nultim emisijama u skladu s Prilogom III.:

(a)	od 1. siječnja 2027., nove zgrade čiji su vlasnici ili korisnici javna tijela; te

(a)	od 1. siječnja 2027., nove zgrade čiji su vlasnici ili korisnici javna tijela; te

(b)	od 1. siječnja 2030., sve nove zgrade.

(b)	od 1. siječnja 2030., sve nove zgrade.

(c)	od 1. siječnja 2030. za postojeće zgrade, kada se za njihovu obnovu koriste financijska sredstva EU-a.

Do početka primjene zahtjeva iz prvog podstavka osiguravaju da sve nove zgrade budu barem zgrade gotovo nulte energije i da ispunjavaju minimalne zahtjeve energetskih svojstava utvrđene u skladu s člankom 5.

2. Države članice osiguravaju da se potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa izračunava u skladu s Prilogom III. i objavljuje putem energetskog certifikata zgrade:

2. Države članice u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima osiguravaju da se potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa izračunava u skladu s Prilogom III. i objavljuje putem energetskog certifikata zgrade:

(a)	od 1. siječnja 2027., za sve nove zgrade s korisnom podnom površinom većom od 2 000 kvadratnih metara; te

(a)	od 1. siječnja 2027., za sve nove zgrade s korisnom podnom površinom većom od 2 000 kvadratnih metara; te

(b)	od 1. siječnja 2030., za sve nove zgrade.

(b)	od 1. siječnja 2030., za sve nove zgrade.

3. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 29. kao dopunu ovoj Direktivi kako bi se Prilog III. prilagodio tehnološkom napretku i inovacijama, kako bi se utvrdili prilagođeni maksimalni pragovi energetskih svojstava u Prilogu III. za obnovljene zgrade te kako bi se maksimalni pragovi energetskih svojstava prilagodili za zgrade s nultim emisijama.

3. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 29. kao dopunu ovoj Direktivi kako bi se Prilog III. prilagodio tehnološkom napretku i inovacijama, kako bi se utvrdili standardi nulte i gotovo nulte stope emisija za države članice te kako bi se osmisili zahtjevi u pogledu niskougljičnih i obnovljivih izvora isporučene energije i potencijala globalnog zagrijavanja tijekom cijelog životnog vijeka za zgrade s nultim emisijama.

4. Kad je riječ o novim zgradama, države članice uzimaju u obzir pitanja zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, prilagodbe klimatskim promjenama, zaštite od požara, rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnošću i pristupačnosti za osobe s invaliditetom. Države članice rješavaju i pitanje uklanjanja ugljika povezanog sa skladištenjem ugljika u ili na zgradama.

4. Kad je riječ o novim zgradama, države članice u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima uzimaju u obzir pitanja zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, prilagodbe klimatskim promjenama, zaštite od požara, rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnošću i pristupačnosti za osobe s invaliditetom. Države članice rješavaju i pitanje uklanjanja ugljika povezanog sa skladištenjem ugljika u ili na zgradama.

Članak 7.a

Novi europski Bauhaus

1. Države članice u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima osiguravaju da nositelji projekata obnove zgrada u trenutku traženja savjeta, prijave za financiranje i traženja dozvole dobiju informacije o ciljevima i mogućnostima sudjelovanja u inicijativi novog europskog Bauhausa.

2. Države članice osnažuju lokalne i regionalne vlasti da razviju namjenske instrumente potpore za referentne zgrade u skladu s Prilogom VII. ovoj Direktivi koje donose kulturno bogatstvo, održive su i uključive u skladu s novim europskim Bauhausom. Ti instrumenti mogu obuhvaćati financijske programe za obnovu kojima se pokazuje kako se pojedinačne zgrade ili cijela susjedstva mogu pretvoriti u zgrade i susjedstva s nultom stopom emisija na cjenovno pristupačan, održiv i socijalno uključiv način, a da se pritom maksimalno povećavaju šire koristi, uz participativan pristup odozdo prema gore.

3. Države članice uspostavljaju nacionalne industrijske politike za proizvodnju u velikim razmjerima lokalno prilagodljivih montažnih dijelova zgrada za obnovu zgrada, koji ispunjavaju različite funkcije, uključujući estetiku, izolaciju, proizvodnju energije i zelenu infrastrukturu, i promiču biološku raznolikost, upravljanje vodama, pristupačnost i mobilnost.

Obrazloženje

Cilj Direktive o energetskim svojstvima zgrada treba biti usklađen s ciljem klimatske neutralnosti do 2050.

Amandman 43.

Članak 8.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Postojeće zgrade	Postojeće zgrade
1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se prilikom značajne obnove zgrada unaprijede energetska svojstva čitave zgrade ili njezina obnovljenog dijela kako bi se ispunili minimalni zahtjevi energetskih svojstava u skladu s člankom 5., u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo. Ti se zahtjevi primjenjuju na čitavu obnovljenu zgradu ili samostalnu uporabnu cjelinu zgrade. Zahtjevi se osim toga, ili umjesto toga, mogu primjenjivati i na obnovljene dijelove zgrade.	1. Države članice u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se prilikom značajne obnove zgrada unaprijede energetska svojstva čitave zgrade ili njezina obnovljenog dijela kako bi se ispunili standardi nulte stope emisija u skladu s člankom 5., u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo. Ti se zahtjevi primjenjuju na čitavu obnovljenu zgradu ili samostalnu uporabnu cjelinu zgrade. Zahtjevi se osim toga, ili umjesto toga, mogu primjenjivati i na obnovljene dijelove zgrade ili na integrirane gradske okruge i susjedstva.
2. Države članice osim toga poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se kod naknadne ugradnje ili zamjene dijela zgrade koji čini dio ovojnice zgrade i koji ima značajan utjecaj na energetska svojstva ovojnice zgrade ispune minimalni zahtjevi energetskih svojstava za taj dio zgrade, u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo .	2. Države članice u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima osim toga poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se kod naknadne ugradnje ili zamjene dijela zgrade koji čini dio ovojnice zgrade i koji ima značajan utjecaj na energetska svojstva ovojnice zgrade ispune minimalni zahtjevi energetskih svojstava za taj dio zgrade, u mjeri u kojoj to tehnički i funkcionalno osigurava nultu ili gotovo nultu stopu emisija zgrade .
3. Države članice potiču , u slučaju zgrada koje se podvrgavaju značajnoj obnovi visokoučinkovite alternativne sustave , u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo. Države članice uzimaju u obzir, kad je riječ o zgradama koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, pitanja zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, prilagodbe klimatskim promjenama , zaštite od požara , i rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnostišću, uklanjanjem opasnih tvari, uključujući azbest, te pristupačnosti za osobe s invaliditetom	3. Države članice u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima osiguravaju da se , u slučaju zgrada koje se podvrgavaju značajnoj obnovi , potiče uvođenje visokoučinkovitih alternativnih sustava , u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo te promiču korištenje lokalno dostupnih resursa . Države članice osiguravaju da se u okviru velikih obnova vodi računa o pitanju zdravih i kvalitetnih unutarnjih okolišnih uvjeta, velikog kapaciteta za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama (među ostalim uz pomoć zelene infrastrukture i uklanjanja i skladištenja ugljika), pridržava standarda zaštite od požara, ublažavaju rizici povezani s pojačanom seizmičkom aktivnošću i uklanjanjem opasnih tvari, uključujući azbest, te poboljšava pristupačnost za osobe s invaliditetom , ujedno osiguravajući primjerene fiskalne poticajne mjere i instrumente financiranja .

Obrazloženje

Cilj Direktive o energetskim svojstvima zgrada treba biti usklađen s ciljem klimatske neutralnosti do 2050.

Amandman 44.

Članak 9.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Minimalni standardi energetskih svojstava

1. Države članice osiguravaju da:

1. Države članice u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima osiguravaju da:

(a)	zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrada u vlasništvu javnih tijela postignu najkasnije:

(a)	zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrada u vlasništvu javnih tijela postignu najkasnije:

i.	od 1. siječnja 2027. barem razred energetskih svojstava F; te

i.	od 1. siječnja 2027. barem razred energetskih svojstava F; te

ii.	od 1. siječnja 2030. barem razred energetskih svojstava E;

(b)	nestambene zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrada, osim onih u vlasništvu javnih tijela, postignu najkasnije:

(b)	nestambene zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrada, osim onih u vlasništvu javnih tijela, postignu najkasnije:

i.	od 1. siječnja 2027. barem razred energetskih svojstava F; te

i.	od 1. siječnja 2027. barem razred energetskih svojstava F; te

ii.	od 1. siječnja 2030. barem razred energetskih svojstava E;

(c)	stambene zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrada u vlasništvu javnih tijela postignu najkasnije:

(c)	stambene zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrada u vlasništvu javnih tijela postignu najkasnije:

i.	od 1. siječnja 2030. barem razred energetskih svojstava F; te

i.	od 1. siječnja 2030. barem razred energetskih svojstava F;

ii.	od 1. siječnja 2033. barem razred energetskih svojstava E.

Države članice mogu za određene dijelove svog fonda zgrada zahtijevati produljenje roka utvrđenog u ovom stavku ako je to opravdano i zatraženo od Europske komisije te ako je u skladu s nacionalnim planom obnove zgrada iz članka 3. stavka 1. točke (a).

U planu iz članka 3. stavka 1. točke (b) države članice utvrđuju posebne vremenske rasporede za postizanje viših razreda energetskih svojstava u zgradama iz ovog stavka do 2040. i 2050., u skladu s planom za pretvorbu nacionalnog fonda zgrada u zgrade s nultim emisijama .

U planu iz članka 3. stavka 1. točke (b) države članice utvrđuju posebne planove kako bi obnovile sve zgrade u skladu sa standardom nulte ili gotovo nulte stope emisija i osigurale dekarbonizaciju cijelog fonda zgrada do 2050. godine.

Države članice također mogu primjenjivati lokalno integrirane pristupe na razini okruga ili susjedstva, osiguravajući da sve zgrade u prosjeku zadovoljavaju standarde nulte stope emisija ugljika. Za zgrade od povijesnog značaja datum određuje država članica na temelju tehničkih procjena i procjena izvedivosti. Njihove emisije trebale bi se kompenzirati promicanjem klimatski pozitivnih zgrada i povećanjem proizvodnje obnovljive energije koja dolazi iz mreže.

2. Uz minimalne standarde energetskih svojstava utvrđene u skladu sa stavkom 1., svaka država članica može utvrditi minimalne standarde energetskih svojstava za obnovu svih drugih postojećih zgrada.

Ako se utvrđuju, minimalni standardi energetskih svojstava oblikuju se s obzirom na nacionalni plan i ciljeve za 2030., 2040. i 2050. navedene u planu obnove zgrada predmetne države članice te s obzirom na pretvorbu nacionalnog fonda zgrada u zgrade s nultim emisijama do 2050.

2. U skladu s člankom 15., države članice i lokalne i regionalne vlasti podupiru usklađivanje sa standardima nulte stope emisija putem svih sljedećih mjera:

(a)

(a) osiguravanjem odgovarajućih financijskih mjera, posebice onih usmjerenih na ranjiva kućanstva, kućanstva s niskim i srednjim dohotkom, osobe pogođene energetskim siromaštvom ili osobe koje žive u socijalnim stanovima, u skladu s člankom 22. Direktive (EU) …/… [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti] i kako bi se riješio problem tržišnih prepreka ;

(b)	pružanjem tehničke pomoći, uključujući jedinstvene kontaktne točke;

(c)	osmišljavanjem programa za integrirano financiranje;

(d)	uklanjanjem negospodarskih prepreka, uključujući suprotstavljene interese; te

(e)	praćenjem socijalnih učinaka, posebno na najranjivije.

(f)	prenamjenom neiskorištenih zgrada i njihovom prilagodbom današnjim potrebama.

(g)	utvrđivanjem okvira kojim bi se trebala osigurati dostatna radna snaga s odgovarajućom razinom vještina kako bi se omogućila pravodobna provedba zahtjeva.

3. U skladu s člankom 15., države članice podupiru usklađivanje s minimalnim standardima energetskih svojstava putem svih sljedećih mjera:

3. Ako se zgrada obnavlja kako bi se uskladila s određenim standardom nulte stope emisija , država članica osigurava usklađenost s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava za dijelove zgrade u skladu s člankom 5. i, u slučaju značajne obnove, sa zahtjevima nulte stope emisija za postojeće zgrade u skladu s člankom 8.

(a)	osiguravanjem odgovarajućih financijskih mjera, posebice onih usmjerenih na ranjiva kućanstva, osobe pogođene energetskim siromaštvom ili osobe koje žive u socijalnim stanovima, u skladu s člankom 22. Direktive (EU) …/… [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti];

(b)	pružanjem tehničke pomoći, uključujući jedinstvene kontaktne točke;

(c)	osmišljavanjem programa za integrirano financiranje;

(d)	uklanjanjem negospodarskih prepreka, uključujući suprotstavljene interese; te

(e)	praćenjem socijalnih učinaka, posebno na najranjivije.

4. Ako se zgrada obnavlja kako bi se uskladila s određenim minimalnim standardom energetskih svojstava , država članica osigurava usklađenost s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava za dijelove zgrade u skladu s člankom 5. i, u slučaju značajne obnove, s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava za postojeće zgrade u skladu s člankom 8.

4. Države članice u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima mogu odlučiti da neće primjenjivati standarde nulte stope emisija iz stavaka 1. i 2. na sljedeće kategorije zgrada:

(a)	zgrade koje su službeno zaštićene kao dio zaštićenog okruženja ili zbog svoje posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, u mjeri u kojoj bi se ispunjavanjem standarda na neprihvatljiv način promijenile njihove značajke ili izgled;

(b)	zgrade koje se koriste u obredne i vjerske svrhe;

(c)	privremene zgrade s rokom uporabe do dvije godine, industrijska postrojenja, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s niskim energetskim potrebama te nestambene poljoprivredne zgrade koje koristi sektor obuhvaćen nacionalnim sektorskim ugovorom o energetskim svojstvima;

(d)	stambene zgrade koje se koriste ili su predviđene za korištenje manje od četiri mjeseca u godini odnosno koje se koriste ili su predviđene za korištenje u ograničenom vremenu tijekom godine i čija očekivana potrošnja energije iznosi manje od 25 % očekivane potrošnje kod cjelogodišnjeg korištenja;

(e)	samostojeće zgrade s ukupnom korisnom podnom površinom manjom od 50 m2.

Navedene zgrade morat će se obnoviti kako bi se što više smanjio njihov ugljični otisak i izbjeglo ometanje postizanja općeg cilja klimatske neutralnosti.

5. Države članice mogu odlučiti da neće primjenjivati minimalne standarde energetskih svojstava iz stavaka 1. i 2. na sljedeće kategorije zgrada:

5 . Države članice u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima poduzimaju sve potrebne mjere za osiguravanje provedbe minimalnih standarda energetskih svojstava iz stavaka 1. i 2., uključujući odgovarajuće mehanizme praćenja i novčane kazne u skladu s člankom 31.

(a)	zgrade koje su službeno zaštićene kao dio zaštićenog okruženja ili zbog svoje posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, u mjeri u kojoj bi se ispunjavanjem standarda na neprihvatljiv način promijenile njihove značajke ili izgled;

(b)	zgrade koje se koriste u obredne i vjerske svrhe;

(c)	privremene zgrade s rokom uporabe do dvije godine, industrijska postrojenja, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s niskim energetskim potrebama te nestambene poljoprivredne zgrade koje koristi sektor obuhvaćen nacionalnim sektorskim ugovorom o energetskim svojstvima;

(d)	stambene zgrade koje se koriste ili su predviđene za korištenje manje od četiri mjeseca u godini odnosno koje se koriste ili su predviđene za korištenje u ograničenom vremenu tijekom godine i čija očekivana potrošnja energije iznosi manje od 25 % očekivane potrošnje kod cjelogodišnjeg korištenja;

(e)	samostojeće zgrade s ukupnom korisnom podnom površinom manjom od 50 m2.

6. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere za osiguravanje provedbe minimalnih standarda energetskih svojstava iz stavaka 1. i 2., uključujući odgovarajuće mehanizme praćenja i novčane kazne u skladu s člankom 31.

Obrazloženje

Minimalni zahtjevi moraju biti usklađeni s klimatskom neutralnošću kako bi se izbjegao učinak ovisnost o ugljiku.

Amandman 45.

Članak 10.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Putovnica za obnovu

1. U skladu s člankom 29. Komisija do 31. prosinca 2023. donosi delegirane akte kojima se ova Direktiva dopunjuje uspostavom zajedničkog europskog okvira za putovnice za obnovu, na temelju kriterija utvrđenih u stavku 2.

2. Države članice do 31. prosinca 2024. uvode sustav putovnica za obnovu na temelju zajedničkog okvira utvrđenog u skladu sa stavkom 1.

3. Putovnica za obnovu mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a)	mora je izdati kvalificiran i certificiran stručnjak nakon posjeta samoj zgradi;

(a)	mora je izdati kvalificiran i certificiran stručnjak nakon posjeta samoj zgradi;

(b)	mora sadržavati plan obnove , u okviru kojeg mora biti naveden slijed koraka u obnovi, s ciljem da se zgrada najkasnije do 2050. pretvori u zgradu s nultim emisijama ;

(b)	mora sadržavati jasan plan obnove za projekte obnove u okviru kojih se „u jednom koraku” obnavlja više zgrada na razini susjedstva ili grada kako bi se lokalnim vlastima pomoglo da utvrde najbolje rokove za obnovu svakog susjedstva i odrede koja susjedstva imaju prednost pri obnovi ;

(c)	u njoj moraju biti navedene očekivane koristi u pogledu uštede energije, smanjenja računa za energiju i smanjenja operativnih emisija stakleničkih plinova, kao i šire koristi povezane sa zdravljem i udobnošću te poboljšanjem sposobnosti prilagodbe zgrade klimatskim promjenama; te

(c)	u njoj moraju biti navedene očekivane koristi u pogledu uštede energije, smanjenja računa za energiju i smanjenja operativnih emisija stakleničkih plinova, kao i šire koristi povezane sa zdravljem i udobnošću te poboljšanjem sposobnosti prilagodbe zgrade klimatskim promjenama; te

(d)	mora sadržavati informacije o eventualnoj financijskoj i tehničkoj potpori.

(d)	mora sadržavati informacije o eventualnoj financijskoj i tehničkoj potpori.

Obrazloženje

Postupna obnova mogla bi dovesti do neučinkovitih strategija obnove i učinka ovisnosti o ugljiku.

Amandman 46.

Članak 12.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Infrastruktura za održivu mobilnost

1. U pogledu novih nestambenih zgrada i nestambenih zgrada koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, s više od pet parkirnih mjesta, države članice osiguravaju:

1. U pogledu novih stambenih i nestambenih zgrada i stambenih i nestambenih zgrada koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, s više od pet parkirnih mjesta, države članice osiguravaju:

(a)	postavljanje barem jednog mjesta za punjenje;

(a)	postavljanje barem jednog mjesta za punjenje;

(b)	provođenje vodova za svako parkirno mjesto kako bi se omogućilo kasnije postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila; te

(b)	provođenje vodova za svako parkirno mjesto kako bi se omogućilo kasnije postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila i bicikala ; te

(c)	najmanje jedno parkirno mjesto za bicikl za svako parkirno mjesto za automobil;

(c)	najmanje dva parkirna mjesta za bicikl za svako parkirno mjesto za automobil (uz pretpostavku da barem dvije osobe koriste jedan auto);

Ako se parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i, u slučaju značajne obnove, mjerama obnove obuhvaćeni su parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta. Države članice osiguravaju da unaprijed provedeni vodovi budu dimenzionirani tako da omogućavaju istovremeno korištenje očekivanog broja mjestâ za punjenje. Odstupajući od stavka 1. točke (a), za nove uredske zgrade i uredske zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, a imaju više od pet parkirnih mjesta, države članice osiguravaju postavljanje barem jednog mjesta za punjenje na svaka dva parkirna mjesta.

Ako se parkiralište za automobile i bicikle nalazi neposredno uz zgradu i, u slučaju značajne obnove, mjerama obnove obuhvaćeni su parkiralište za automobile i bicikle ili električna infrastruktura parkirališta za automobile i bicikle . Države članice osiguravaju da unaprijed provedeni vodovi budu dimenzionirani tako da omogućavaju istovremeno korištenje očekivanog broja mjestâ za punjenje. Odstupajući od stavka 1. točke (a), za nove uredske zgrade i uredske zgrade koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, a imaju više od pet parkirnih mjesta, države članice osiguravaju postavljanje barem jednog mjesta za punjenje na svaka dva parkirna mjesta.

2. Za sve nestambene zgrade s više od dvadeset parkirnih mjesta države članice do 1. siječnja 2027. osiguravaju postavljanje barem jednog mjesta za punjenje na svakih deset parkirnih mjesta i barem jedno parkirno mjesto za bicikle za svako parkirno mjesto za automobile. Kad je riječ o zgradama čiji su vlasnici ili korisnici javna tijela, države članice do 1. siječnja 2033. osiguravaju provođenje vodova za barem jedno od svaka dva parkirna mjesta.

3. Države članice mogu prilagoditi zahtjeve u pogledu broja parkirnih mjesta za bicikle u skladu sa stavcima 1. i 2. za posebne kategorije nestambenih zgrada ako se bicikli u pravilu manje koriste kao prijevozno sredstvo.

4. U pogledu novih stambenih zgrada i stambenih zgrada koje se podvrgavaju značajnoj obnovi, s više od tri parkirna mjesta, države članice osiguravaju:

(a)	provođenje vodova za svako parkirno mjesto kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjestâ za punjenje električnih vozila;

(a)	provođenje vodova za svako parkirno mjesto kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjestâ za punjenje električnih vozila i bicikala ,

(b)	najmanje dva parkirna mjesta za bicikl za svaki stan.

(b)	najmanje dva parkirna mjesta za bicikl za svaki stan.

Ako se parkiralište nalazi neposredno uz zgradu i, u slučaju značajne obnove, mjerama obnove obuhvaćeni su parkiralište ili električna infrastruktura parkirališta. Države članice osiguravaju da unaprijed provedeni vodovi budu dimenzionirani tako da omogućavaju istovremeno korištenje mjestâ za punjenje na svim parkirnim mjestima. Ako u slučaju značajne obnove nije moguće za svaki stan osigurati dva parkirna mjesta za bicikle, države članice osiguravaju najveći primjeren broj parkirnih mjesta za bicikle.

5. Države članice mogu odlučiti da neće primjenjivati stavke 1., 2., i 4. na određene kategorije zgrada ako bi a potrebni unaprijed provedeni vodovi ovisili o mikro izoliranim sustavima ili ako se zgrade nalaze u najudaljenijim regijama u smislu članka 349. UFEU-a, ako bi to prouzročilo znatne probleme za rad lokalnih energetskih sustava te bi ugrozilo stabilnost lokalne mreže.

6. Države članice osiguravaju da mjesta za punjenje iz stavaka 1., 2. i 4. Imaju mogućnost pametnog punjenja i, ovisno o slučaju, dvosmjernog punjenja te da rade na temelju nevlasničkih i nediskriminajućih komunikacijskih protokola i standarda, na interoperabilan način i u skladu s pravnim standardima i protokolima iz delegiranih akata donesenih na temelju članka 19. stavaka 6. i 7. Uredbe (EU) …/… [Uredba o infrastrukturi za alternativna goriva].

7. Države članice potiču operatore mjesta za punjenje koja nisu javno dostupna da njima upravljaju u skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) …/… [Uredba o infrastrukturi za alternativna goriva].

8. Države članice predviđaju mjere za pojednostavnjenje uspostave mjesta za punjenje u novim i postojećim stambenim i nestambenim zgradama i uklanjaju regulatorne prepreke, uključujući postupke za izdavanje dozvola i suglasnosti, ne dovodeći u pitanje pravo država članica u području vlasništva i najma nekretnina. Države članice uklanjanju prepreke postavljanju mjestâ za punjenje u stambenim zgradama s parkirnim mjestima, posebice obvezu da se za privatno mjesto za punjenje za vlastitu upotrebu dobije pristanak najmodavca ili suvlasnikâ. Države članice osiguravaju dostupnost tehničke pomoći za vlasnike i stanare zgrada koji žele postaviti mjesta za punjenje.

8. Države članice trebaju podupirati lokalne i regionalne vlasti u provedbi mjera za pojednostavnjenje uspostave mjesta za punjenje u novim i postojećim stambenim i nestambenim zgradama i uklanjaju regulatorne prepreke, uključujući postupke za izdavanje dozvola i suglasnosti, ne dovodeći u pitanje pravo država članica u području vlasništva i najma nekretnina. Države članice uklanjanju prepreke postavljanju mjestâ za punjenje u stambenim zgradama s parkirnim mjestima, posebice obvezu da se za privatno mjesto za punjenje za vlastitu upotrebu dobije pristanak najmodavca ili suvlasnikâ. Države članice osiguravaju dostupnost tehničke pomoći za vlasnike i stanare zgrada koji žele postaviti mjesta za punjenje.

9. Države članice osiguravaju usklađenost politika u pogledu zgrada, održive i zelene mobilnosti i urbanističkog planiranja.

10. Države članice trebaju pružati potporu lokalnim i regionalnim vlastima u osmišljavanju politika korištenja zemljišta i urbanističkog planiranja s nultom stopom emisija.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 47.

Članak 13. stavak 4.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Komisija do 31. prosinca 2025. te nakon savjetovanja s relevantnim dionicima donosi provedbeni akt s pojedinostima o tehničkim modalitetima za učinkovitu primjenu sustava iz stavka 2 na nestambene zgrade s efektivnom nazivnom snagom sustava grijanja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora većom od 290 kW.	Komisija do 31. prosinca 2025. te nakon savjetovanja s relevantnim dionicima donosi provedbeni akt s pojedinostima o tehničkim modalitetima za učinkovitu primjenu sustava iz stavka 2 na nestambene zgrade s efektivnom nazivnom snagom sustava grijanja i hlađenja ili kombiniranog sustava grijanja i ventilacije prostora većom od 290 kW.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 48.

Članak 14. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Države članice osiguravaju da vlasnici, najmoprimci i upravitelji zgrada imaju izravan pristup podacima iz svojih sustava zgrada. Na njihov se zahtjev pristup može odobriti ili podaci staviti na raspolaganje trećoj strani. Države članice olakšavaju postizanje potpune interoperabilnosti usluga i razmjene podataka unutar Unije u skladu sa stavkom 6. Za potrebe ove Direktive podaci o sustavima zgrade obuhvaćaju barem sve podatke povezane s energetskim svojstvima dijelova zgrade, energetskim svojstvima usluga zgrade, sustavima automatizacije i kontrole zgrade te brojilima i mjestima za punjenje za e-mobilnost.

1. Države članice osiguravaju da vlasnici, najmoprimci i upravitelji zgrada imaju izravan pristup podacima iz svojih sustava zgrada. Na njihov se obrazloženi zahtjev i uz prethodni pristanak vlasnika pristup može odobriti ili podaci staviti na raspolaganje trećoj strani. Države članice olakšavaju postizanje potpune interoperabilnosti usluga i razmjene podataka unutar Unije u skladu sa stavkom 6. Za potrebe ove Direktive podaci o sustavima zgrade obuhvaćaju barem sve podatke povezane s energetskim svojstvima dijelova zgrade, energetskim svojstvima usluga zgrade, sustavima automatizacije i kontrole zgrade te brojilima i mjestima za punjenje za e-mobilnost.

Obrazloženje

Izmjena radi zaštite osobnih podataka i obrazloženja zašto bi treće strane morale imati uvid u strogo osobne podatke

Amandman 49.

Članak 15.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Financijski poticaji i tržišne prepreke

1. Države članice osiguravaju odgovarajuće financiranje, potporne mjere i druge instrumente kojima se može pridonijeti uklanjanju tržišnih prepreka i potaknuti potrebna ulaganja u energetsku obnovu u skladu s njihovim nacionalnim planovima obnove zgrada te kako bi se do 2050. provela pretvorba njihova fonda zgrada u zgrade s nultim emisijama.

1. Najkasnije do… [godinu dana prije roka za prenošenje Direktive] Komisija predlaže: (a) uredbu EU-a kojom se EIB-u omogućuje da svim vlasnicima nekretnina, mikropoduzećima i malim poduzećima koji posjeduju objekte u razredu energetskih svojstava G i F zajamči pristup troškovno učinkovitom i dugoročnom financiranju u svrhu dubinske obnove stambenih jedinica i mikropoduzeća putem maloprodajnih banaka koje nude objedinjene zajmove EU-a za obnovu zgrada koji su osigurani javnim jamstvima i povezani s vrijednošću zgrada; (b) prilagodbe pravila EU-a o strukturnim fondovima kojima se zahtijeva da se znatno veći dio financijskih sredstava ulaže u obnovu zgrada u razredu energetskih svojstava G i F.

2 . Države članice poduzimaju odgovarajuće regulatorne mjere za uklanjanje negospodarskih prepreka obnovi zgrada. Kad je riječ o zgradama u kojima ima više samostalnih uporabnih cjelina, te mjere mogu uključivati uklanjanje zahtjeva jednoglasnosti u suvlasničkim strukturama ili dopuštanje da suvlasničke strukture budu izravni primatelji financijske potpore.

2. Države članice objedinjuju postojeće financiranje i lokalnim i regionalnim vlastima osiguravaju odgovarajuće potporne mjere i druge instrumente kojima se može pridonijeti uklanjanju tržišnih prepreka i potaknuti potrebna ulaganja u energetsku obnovu u skladu s njihovim nacionalnim planovima obnove zgrada te kako bi se do 2050. provela pretvorba njihova fonda zgrada u zgrade s nultim emisijama.

3 . Države članice na najbolji troškovno učinkovit način koriste nacionalno financiranje i financiranje dostupno na razini Unije, posebno u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, Socijalnog fonda za klimatsku politiku, fondova kohezijske politike, programa InvestEU, prihoda od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u skladu s Direktivom 2003/87/EZ [izmijenjena Direktiva o ETS-u] i drugih izvora javnog financiranja.

3 . Države članice poduzimaju odgovarajuće regulatorne mjere za uklanjanje negospodarskih prepreka obnovi zgrada. Kad je riječ o zgradama u kojima ima više samostalnih uporabnih cjelina, te mjere mogu uključivati uklanjanje zahtjeva jednoglasnosti u suvlasničkim strukturama ili dopuštanje da suvlasničke strukture budu izravni primatelji financijske potpore.

4 . Kako bi se potaknula ulaganja, države članice promiču početak primjene poticajnog financiranja i financijskih alata kao što su zajmovi za energetsku učinkovitost i hipoteke za obnovu zgrada, ugovori o energetskom učinku, porezni poticaji, programi otplate putem poreza, programi otplate putem računa, jamstveni fondovi, fondovi namijenjeni za dubinske obnove, fondovi namijenjeni za obnove sa znatnim minimalnim pragom ciljanih ušteda energije i standardi za hipotekarne kredite. Ti alati usmjeravaju ulaganja u energetski učinkovit fond zgrada javnog sektora, u skladu sa smjernicama Eurostata o evidenciji ugovora o energetskom učinku u državnim računima.

4 . Države članice i EU na najbolji troškovno učinkovit način koriste nacionalno financiranje i financiranje dostupno na razini Unije, posebno radi objedinjavanja Mehanizma za oporavak i otpornost, Socijalnog fonda za klimatsku politiku, fondova kohezijske politike, programa InvestEU, prihoda od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u skladu s Direktivom 2003/87/EZ [izmijenjena Direktiva o ETS-u] i drugih izvora javnog financiranja . Države članice i EU trebali bi pojednostaviti postupke za objedinjavanje postojećih financijskih sredstava na lokalnoj i regionalnoj razini.

5 . Države članice olakšavaju agregiranje projekata kako bi se ulagačima omogućio pristup, a potencijalnim klijentima osigurala rješenja u paketu . Države članice donose mjere kojima se osigurava da financijske institucije široko i na nediskriminirajući način nude kreditne proizvode energetske učinkovitosti za obnovu zgrada te da ti proizvodi budu vidljivi i dostupni potrošačima. Države članice osiguravaju da banke i HR 63 HR druge financijske institucije i ulagači dobivaju informacije o prilikama za sudjelovanje u financiranju poboljšanja energetskih svojstava zgrada.

5 . Kako bi se potaknula ulaganja, države članice promiču početak primjene poticajnog financiranja i financijskih alata kao što su zajmovi za energetsku učinkovitost i hipoteke za obnovu zgrada, ugovori o energetskom učinku, porezni poticaji, programi otplate putem poreza, programi otplate putem računa, jamstveni fondovi, fondovi namijenjeni za dubinske obnove, fondovi namijenjeni za obnove sa znatnim minimalnim pragom ciljanih ušteda energije i standardi za hipotekarne kredite. Ti alati usmjeravaju ulaganja u energetski učinkovit fond zgrada javnog sektora, u skladu sa smjernicama Eurostata o evidenciji ugovora o energetskom učinku u državnim računima.

6 . Države članice osiguravaju uspostavljanje instrumenata tehničke pomoći, uključujući jedinstvene kontaktne točke namijenjene svim subjektima koji sudjeluju u obnovi zgrada, uključujući vlasnike stambenih objekata te upravne, financijske i gospodarske subjekte, uključujući mala i srednja poduzeća.

6 . Države članice olakšavaju agregiranje projekata i objedinjavanje postojećih financijskih sredstava kako bi se lokalnim i regionalnim vlastima omogućilo da objedine projekte obnove i učine ih privlačnima za ulagače pomoću paketa financijskih rješenja za obnovu zgrada u grupama . Države članice donose mjere kojima se osigurava da financijske institucije široko i na nediskriminirajući način nude kreditne proizvode energetske učinkovitosti za obnovu zgrada te da ti proizvodi budu vidljivi i dostupni potrošačima. Države članice osiguravaju da banke i HR 63 HR druge financijske institucije i ulagači dobivaju informacije o prilikama za sudjelovanje u financiranju poboljšanja energetskih svojstava zgrada.

7 . Države članice uvode mjere i osiguravaju financiranje s ciljem promicanja obrazovanja i osposobljavanja kako bi se osiguralo dovoljno radne snage s odgovarajućom razinom vještina koje odgovaraju potrebama u sektoru zgrada.

7 . Države članice osiguravaju uspostavljanje instrumenata tehničke pomoći, uključujući jedinstvene kontaktne točke namijenjene svim subjektima koji sudjeluju u obnovi zgrada, uključujući vlasnike stambenih objekata te upravne, financijske i gospodarske subjekte, uključujući mala i srednja poduzeća.

8 . Komisija prema potrebi na zahtjev država članica pomaže kod određivanja nacionalnih ili regionalnih programa financijske potpore s ciljem poboljšanja energetskih svojstava zgrada, posebno postojećih zgrada, podupirući razmjenu najbolje prakse među odgovornim nacionalnim ili regionalnim vlastima ili tijelima.

8 . Države članice uvode mjere i osiguravaju financiranje s ciljem promicanja obrazovanja i osposobljavanja kako bi se osiguralo dovoljno radne snage s odgovarajućom razinom vještina koje odgovaraju potrebama u sektoru zgrada.

9 . Države članice povezuju svoje financijske mjere za poboljšanje energetskih svojstava u obnovi zgrada s ciljanim ili ostvarenim uštedama energije , određenima prema jednom od sljedećih kriterija ili više njih:

9 . Komisija prema potrebi na zahtjev država članica pomaže kod određivanja nacionalnih ili regionalnih programa financijske potpore s ciljem postizanja standarda nulte ili gotovo nulte stope emisija zgrada, posebno postojećih zgrada, podupirući razmjenu najbolje prakse među odgovornim nacionalnim ili regionalnim vlastima ili tijelima.

(a)

energetskim svojstvima opreme ili materijala koji se upotrebljava u obnovi; u tom slučaju opremu ili materijal koji se upotrebljava u obnovi postavlja instalater s odgovarajućom razinom certifikacije ili kvalifikacije te ta oprema ili materijal mora biti u skladu s minimalnim zahtjevima energetskih svojstava za dijelove zgrade;

(b)	standardnim vrijednostima za izračun ušteda energije u zgradama;

(c)	ostvarenim poboljšanjem zbog takve obnove usporedbom energetskih certifikata izdanih prije i nakon obnove;

(d)	rezultatima energetskog pregleda;

(e)	rezultatima neke druge relevantne, transparentne i razmjerne metode kojom se pokazuje poboljšanje energetskih svojstava.

10 . Države članice najkasnije od 1. siječnja 2027. ne daju nikakve financijske poticaje za ugradnju kotlova na fosilna goriva, uz iznimku onih koji su za ulaganje odabrani prije 2027., u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (h) podtočka i. trećom alinejom Uredbe (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća (1) o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu te s člankom 73. Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (2) o strateškim planovima u okviru ZPP-a.

10 . Države članice povezuju svoje financijske mjere za postizanje nulte stope emisija u obnovi zgrada s ostvarenim smanjenjem emisija , kako je određeno prema jednom od sljedećih kriterija ili više njih:

(a)

energetskim svojstvima opreme ili materijala koji se upotrebljava u obnovi; u tom slučaju opremu ili materijal koji se upotrebljava u obnovi postavlja instalater s odgovarajućom razinom certifikacije ili kvalifikacije te ta oprema ili materijal mora biti u skladu sa zahtjevima nultih ili gotovo nultih stopa emisija za dijelove zgrade;

(b)	standardnim vrijednostima za izračun nultih stopa emisija u zgradama;

(c)	ostvarenim poboljšanjem zbog takve obnove usporedbom energetskih certifikata izdanih prije i nakon obnove;

(d)	rezultatima energetskog pregleda;

(e)	rezultatima neke druge relevantne, transparentne i razmjerne metode kojom se pokazuje poboljšanje energetskih svojstava.

11 . Države članice potiču dubinsku obnovu i veće programe koji obuhvaćaju velik broj zgrada i rezultiraju ukupnim smanjenjem potražnje za primarnom energijom za barem 30 % tako što će za njih pružati veću financijsku, poreznu, administrativnu i tehničku potporu. Države članice osiguravaju da se u postupnoj dubinskoj obnovi koja prima javne financijske poticaje slijede koraci utvrđeni u putovnici za obnovu .

11 . Države članice najkasnije od 1. siječnja 2027. ne daju nikakve financijske poticaje za ugradnju kotlova na fosilna goriva, uz iznimku onih koji su za ulaganje odabrani prije 2027., u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (h) podtočka i. trećom alinejom Uredbe (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća (1) o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu te s člankom 73. Uredbe (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (2) o strateškim planovima u okviru ZPP-a.

12 . Financijski poticaji moraju prvenstveno biti usmjereni na ranjiva kućanstva, osobe pogođene energetskim siromaštvom i osobe koje žive u socijalnim stanovima, u skladu s člankom 22. Direktive (EU) …/… [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti].

12 . Države članice potiču veće programe koji imaju za cilj zgrade s nultom stopom emisija i koji rezultiraju ukupno nultom stopom emisija tako što će za njih pružati veću financijsku, poreznu, administrativnu i tehničku potporu. Od 1. siječnja 2027. države članice ne pružaju nikakvu financijsku, poreznu, administrativnu i tehničku potporu za postupnu dubinsku obnovu.

13 . Države članice prilikom pružanja financijskih poticaja vlasnicima zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada osiguravaju da ti financijski poticaji koriste i vlasnicima i najmoprimcima, posebice pružanjem potpore za plaćanje najamnine ili ograničavanjem porasta najamnina.

13. Financijski poticaji moraju prvenstveno biti usmjereni na ranjiva kućanstva, osobe pogođene energetskim siromaštvom i osobe koje žive u socijalnim stanovima, u skladu s člankom 22. Direktive (EU) …/… [preinaka Direktive o energetskoj učinkovitosti].

14 . Države članice prilikom pružanja financijskih poticaja vlasnicima zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada osiguravaju da ti financijski poticaji koriste i vlasnicima i najmoprimcima, posebice pružanjem potpore za plaćanje najamnine ili ograničavanjem porasta najamnina.

15. EU i države članice osiguravaju posebna namjenska financijska sredstva za energetsku obnovu zgrada koje su službeno zaštićene kao dio zaštićenog okruženja ili zbog svoje posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti.

Obrazloženje

Kako bi se postigla uspješna provedba Direktive, važno je predvidjeti odgovarajuće financiranje lokalnih i regionalnih vlasti.

Amandman 50.

Članak 16.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Energetski certifikati

1. Države članice donose potrebne mjere za uspostavu sustava energetskog certificiranja zgrada. Energetski certifikat obuhvaća energetska svojstva zgrade izražena brojčanim pokazateljem korištenja primarne energije u kWh/(m2 god.) i referentne vrijednosti, kao što su minimalni zahtjevi energetskih svojstava, minimalni standardi energetskih svojstava, zahtjevi za zgrade gotovo nulte energije i zahtjevi za zgrade s nultim emisijama, kako bi se vlasnicima i najmoprimcima zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade omogućilo da usporede i procijene njezina energetska svojstva

2. Energetski certifikat mora se najkasnije do 31. prosinca 2025. uskladiti s predloškom iz Priloga V. U njemu mora biti naveden razred energetskih svojstava zgrade, označen u okviru ograničenog raspona uz upotrebu isključivo slova od A do G. Slovo A odnosi se na zgrade s nultim emisijama kako su definirane u članku 2. točki 2., a slovo G na 15 % zgrada s najlošijim svojstvima u nacionalnom fondu zgrada u trenutku uvođenja tog raspona. Države članice osiguravaju da se pokazatelji energetskih svojstava ravnomjerno razvrstavaju u preostale razrede energetskih svojstava (od B do F). Države članice osiguravaju zajednički vizualni identitet energetskih certifikata na svojem državnom području.

2. Energetski certifikat mora se najkasnije do 31. prosinca 2025. uskladiti s predloškom iz Priloga V. U njemu mora biti naveden razred energetskih svojstava zgrade, označen u okviru ograničenog raspona uz upotrebu isključivo slova od A do G. Slovo A + odnosi se na zgrade s nultim emisijama kako su definirane u članku 2. točki 2., a slovo G na 15 % zgrada s najlošijim svojstvima u nacionalnom fondu zgrada u trenutku uvođenja tog raspona. Države članice osiguravaju da se pokazatelji energetskih svojstava ravnomjerno razvrstavaju u preostale razrede energetskih svojstava (od B do F). Države članice osiguravaju zajednički vizualni identitet energetskih certifikata na svojem državnom području.

3. Države članice osiguravaju kvalitetu, pouzdanost i cjenovnu pristupačnost energetskih certifikata. Moraju osigurati da energetske certifikate izdaju neovisni stručnjaci nakon posjeta samoj zgradi.

4. Energetski certifikat obuhvaća preporuke za troškovno učinkovito poboljšanje energetskih svojstava i smanjenje operativnih emisija stakleničkih plinova iz zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade, osim ako je ta zgrada ili samostalna uporabna cjelina zgrade već usklađena s relevantnim standardom za zgrade s nultim emisijama. Preporuke u energetskom certifikatu uključuju:

4. Energetski certifikat obuhvaća preporuke za smanjenje operativnih emisija stakleničkih plinova iz zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade, osim ako je ta zgrada ili samostalna uporabna cjelina zgrade već usklađena s relevantnim standardom za zgrade s nultim emisijama. Preporuke u energetskom certifikatu uključuju:

(a)	mjere koje se provode u vezi sa značajnom obnovom ovojnice zgrade ili tehničkog/tehničkih sustava zgrade; i

(a)	mjere koje se provode u vezi sa značajnom obnovom ovojnice zgrade ili tehničkog/tehničkih sustava zgrade; i

(b)	mjere za pojedinačne dijelove zgrade neovisne o značajnoj obnovi ovojnice zgrade ili tehničkog/tehničkih sustava zgrade.

(b)	mjere za pojedinačne dijelove zgrade neovisne o značajnoj obnovi ovojnice zgrade ili tehničkog/tehničkih sustava zgrade.

5. Preporuke u energetskom certifikatu moraju biti tehnički izvedive za konkretnu zgradu i sadržavati procjenu ušteda energije i smanjenja operativnih emisija stakleničkih plinova. Mogu sadržavati procjenu razdoblja povrata ulaganja ili analizu troškova i koristi tijekom gospodarskog vijeka trajanja zgrade.

5. Preporuke u energetskom certifikatu moraju biti tehnički izvedive za konkretnu zgradu i sadržavati procjenu ušteda energije za postizanje nultih ili gotovo nultih operativnih emisija stakleničkih plinova. Mogu sadržavati procjenu razdoblja povrata ulaganja ili analizu troškova i koristi tijekom gospodarskog vijeka trajanja zgrade.

6. Preporuke moraju obuhvaćati procjenu mogućnosti da se sustav grijanja ili klimatizacije prilagodi tako da radi na učinkovitijim temperaturnim postavkama, kao što su grijaća tijela koja rade na niskim temperaturama u sustavima toplovodnog grijanja, uključujući potrebno oblikovanje zahtjeva za proizvodnju toplinske energije i zahtjeve u pogledu temperature i protoka.

7. U energetskom certifikatu navodi se gdje vlasnik odnosno najmoprimac može dobiti detaljnije informacije, uključujući informacije u pogledu troškovne učinkovitosti preporuka navedenih u energetskom certifikatu. Ocjenjivanje troškovne učinkovitosti temelji se na skupu standardnih uvjeta, kao što su procjena ušteda energije i cijene energije na kojima se ta procjena temelji te preliminarna prognoza troškova. Osim toga, on sadrži informacije o koracima za provedbu preporuka. Vlasniku odnosno najmoprimcu mogu se pružiti i druge informacije o povezanim pitanjima, kao što su energetski pregledi i poticaji financijske i druge prirode te mogućnosti financiranja.

7. U energetskom certifikatu navodi se gdje vlasnik odnosno najmoprimac može dobiti detaljnije informacije, uključujući informacije u pogledu troškovne učinkovitosti preporuka navedenih u energetskom certifikatu. Ocjenjivanje troškovne učinkovitosti temelji se na skupu standardnih uvjeta, kao što su procjena ušteda energije i cijene energije na kojima se ta procjena temelji te preliminarna prognoza troškova. Osim toga, on sadrži informacije o provedbi preporuka. Vlasniku odnosno najmoprimcu mogu se pružiti i druge informacije o povezanim pitanjima, kao što su energetski pregledi i poticaji financijske i druge prirode te mogućnosti financiranja.

8. Certificiranje samostalnih uporabnih cjelina zgrada može se temeljiti na:

(a)	zajedničkom certificiranju čitave zgrade; ili

(a)	zajedničkom certificiranju čitave zgrade; ili

(b)	procjeni druge reprezentativne samostalne uporabne cjeline zgrade s istim energetskim značajkama u istoj zgradi.

(b)	procjeni druge reprezentativne samostalne uporabne cjeline zgrade s istim energetskim značajkama u istoj zgradi.

9. Certificiranje obiteljskih kuća može se temeljiti na procjeni druge reprezentativne zgrade sličnog oblika i veličine i sličnih stvarnih energetskih svojstava, ako stručnjak koji izdaje energetski certifikat može zajamčiti takvu podudarnost.

10. Valjanost energetskog certifikata može biti najviše pet godina. Međutim, za zgrade koje su u razredu energetskih svojstava A, B ili C, utvrđeno u skladu sa stavkom 2., valjanost energetskih certifikata može biti najviše 10 godina

11. Države članice omogućavaju pojednostavnjene postupke za ažuriranje energetskih certifikata ako su unaprijeđeni samo pojedinačni dijelovi (pojedinačne ili samostalne mjere). Države članice omogućavaju pojednostavnjene postupke za ažuriranje energetskih certifikata ako su provedene mjere koje su utvrđene u putovnici za obnovu.

Obrazloženje

Minimalni zahtjevi moraju biti usklađeni s klimatskom neutralnošću kako bi se izbjegao učinak ovisnost o ugljiku.

Amandman 51.

Članak 17. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Države članice osiguravaju da se energetski certifikat izda za:

(a)	zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade koje se grade, koje su podvrgnute značajnoj obnovi te koje se prodaju ili iznajmljuju novom najmoprimcu ili za koje se obnavlja ugovor o najmu ;

(a)	zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade koje se grade, koje su podvrgnute značajnoj obnovi te koje se prodaju ili iznajmljuju novom najmoprimcu;

(b)	zgrade čiji su vlasnici ili korisnici javna tijela.

(b)	zgrade čiji su vlasnici ili korisnici javna tijela.

Zahtjev izdavanja energetskog certifikata ne primjenjuje se na zgrade odnosno građevinske cjeline koje posjeduju valjan certifikat izdan u skladu s Direktivom 2010/31/EZ ili ovom Direktivom.

Obrazloženje

Ugovori se u nekim državama članicama prešutno obnavljaju. Poduzimanje mjera u tom području značilo bi potencijalno pokretanje pravnih sporova.

Amandman 52.

Članak 17. stavak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Države članice zahtijevaju da se kod izgradnje, prodaje ili iznajmljivanja zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada ili prilikom obnavljanja ugovora o najmu potencijalnom novom najmoprimcu ili kupcu pokaže, a kupcu odnosno novom najmoprimcu i preda, energetski certifikat.	Države članice zahtijevaju da se kod izgradnje, prodaje ili iznajmljivanja zgrada ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada potencijalnom novom najmoprimcu ili kupcu pokaže, a kupcu odnosno novom najmoprimcu i preda, energetski certifikat.

Obrazloženje

Ugovori se u nekim državama članicama prešutno obnavljaju. Poduzimanje mjera u tom području značilo bi potencijalno pokretanje pravnih sporova.

Amandman 53.

Članak 19. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Baze podataka o energetskim svojstvima zgrada 1. Svaka država članica uspostavlja nacionalnu bazu podataka o energetskim svojstvima zgrada koja omogućava prikupljanje podataka o energetskim svojstvima zgrada i o ukupnim energetskim svojstvima nacionalnog fonda zgrada. Ta baza podataka mora omogućavati prikupljanje podataka povezanih s energetskim certifikatima, pregledima, putovnicom za obnovu zgrade, pokazateljem pripremljenosti za pametne tehnologije i potrošnjom energije u predmetnoj zgradi dobivenom na temelju izračuna ili očitanja brojila.

Baze podataka o energetskim svojstvima i emisijama zgrada 1. Svaka država članica uspostavlja nacionalne baze podataka s podacima po regijama o energetskim svojstvima zgrada i povezanim emisijama koja omogućava prikupljanje podataka o energetskim svojstvima zgrada i o ukupnim energetskim svojstvima i emisijama nacionalnog fonda zgrada. Ta baza podataka mora omogućavati prikupljanje podataka povezanih s energetskim certifikatima, pregledima, putovnicom za obnovu zgrade, pokazateljem pripremljenosti za pametne tehnologije i potrošnjom energije u predmetnoj zgradi dobivenom na temelju izračuna ili očitanja brojila.

Obrazloženje

Važno je uspostaviti nacionalne baze podataka o energetskim svojstvima i emisijama zgrada, ali razrađenu po regijama.

Amandman 54.

Članak 26. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice osiguravaju da se svima koji su odgovorni za provedbu ove Direktive stave na raspolaganje smjernice i izobrazba. Te smjernice i izobrazba bave se važnošću poboljšanja energetskih svojstava i omogućuju da se kod planiranja, projektiranja, građenja i obnove industrijskih i stambenih područja razmotri optimalna kombinacija poboljšanja energetske učinkovitosti, smanjenja emisija stakleničkih plinova, korištenja energije iz obnovljivih izvora i korištenja daljinskoga grijanja i hlađenja. Te smjernice i izobrazba mogu se baviti i strukturnim poboljšanjima, prilagodbom klimatskim promjenama, zaštitom od požara, rizicima povezanima s pojačanom seizmičkom aktivnošću, uklanjanjem opasnih tvari, uključujući azbest, ispuštanjem tvari koje onečišćuju zrak (uključujući sitne čestice) te pristupačnošću za osobe s invaliditetom.

Države članice osiguravaju da se lokalnim i regionalnim vlastima i svima koji su odgovorni za provedbu ove Direktive stave na raspolaganje smjernice i izobrazba. Te smjernice i izobrazba bave se važnošću smanjenja potražnje za energijom i materijalima i poboljšanja energetskih svojstava kako bi se osiguralo da se u cijelom životnom ciklusu zgrada poštuju standardi nulte ili gotovo nulte stope emisija i omogućuju da se kod planiranja, projektiranja, građenja i obnove industrijskih i stambenih područja razmotri optimalna kombinacija smanjenja potražnje za energijom i materijalima, poboljšanja energetske učinkovitosti, nulte stope emisija stakleničkih plinova, korištenja energije iz obnovljivih izvora i korištenja daljinskoga grijanja i hlađenja. Te smjernice i izobrazba trebaju se odnositi i na politike za korištenje zemljišta i urbanističko planiranje, a mogu se baviti i strukturnim poboljšanjima, prilagodbom klimatskim promjenama, zaštitom od požara, rizicima povezanima s pojačanom seizmičkom aktivnošću, uklanjanjem opasnih tvari, uključujući azbest, ispuštanjem tvari koje onečišćuju zrak (uključujući sitne čestice) te pristupačnošću za osobe s invaliditetom

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 55.

Prilog III.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Ukupno godišnje korištenje primarne energije nove zgrade s nultim emisijama mora biti u skladu s najvišim pragovima navedenima u tablici u nastavku. […] Ukupno godišnje korištenje primarne energije nove ili obnovljene zgrade s nultim emisijama u potpunosti je obuhvaćeno, na neto godišnjoj osnovi, – energijom iz obnovljivih izvora proizvedenom u krugu zgrade koja ispunjava kriterije iz članka 7. Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju energije iz obnovljivih izvora], – energijom iz obnovljivih izvora koju osigurava zajednica obnovljive energije u smislu članka 22. Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora] ili – energijom iz obnovljivih izvora i otpadnom toplinom iz učinkovitog sustava daljinskog grijanja i hlađenja u skladu s člankom 24. stavkom 1. Direktive (EU)…/… [preinačene Direktive o energetskoj učinkovitosti]. Zgrada s nultim emisijama ne smije uzrokovati emisije ugljika iz fosilnih goriva u krugu zgrade. Samo ako zbog prirode zgrade ili nedostatka pristupa zajednicama obnovljive energije ili prihvatljivim sustavima daljinskoga grijanja i hlađenja tehnički nije izvedivo ispuniti zahtjeve iz prvog stavka, ukupno godišnje korištenje primarne energije može biti obuhvaćeno i energijom iz mreže koja je u skladu s kriterijima utvrđenima na nacionalnoj razini.

Ukupno godišnje korištenje primarne energije nove zgrade s nultim emisijama mora biti u skladu s metodologijom iz članaka od 4. do 6. Te bi članke trebalo razraditi i dopuniti zahtjevima u pogledu emisija stakleničkih plinova kako bi se osigurala usklađenost s ciljem klimatske neutralnosti EU-a. […] Ukupno godišnje korištenje primarne energije nove ili obnovljene zgrade s nultim emisijama u potpunosti je obuhvaćeno, na neto godišnjoj osnovi, – energijom iz obnovljivih izvora proizvedenom ili dobivenom oporabom otpada u krugu zgrade ili dostavljenom kroz mrežu koja ispunjava kriterije iz članka 7. Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o promicanju energije iz obnovljivih izvora], – energijom iz obnovljivih izvora koju osigurava zajednica obnovljive energije u smislu članka 22. Direktive (EU) 2018/2001 [izmijenjena Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora] ili – energijom iz obnovljivih izvora i otpadnom toplinom iz učinkovitog sustava daljinskog grijanja i hlađenja u skladu s člankom 24. stavkom 1. Direktive (EU)…/… [preinačene Direktive o energetskoj učinkovitosti]. Zgrada s nultim emisijama ne smije uzrokovati emisije ugljika iz fosilnih goriva u krugu zgrade. Samo ako zbog prirode zgrade ili nedostatka pristupa zajednicama obnovljive energije ili prihvatljivim sustavima daljinskoga grijanja i hlađenja tehnički nije izvedivo ispuniti zahtjeve iz prvog stavka, ukupno godišnje korištenje primarne energije može biti obuhvaćeno i energijom iz mreže koja je u skladu s kriterijima utvrđenima na nacionalnoj razini.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

ističe da je revizija Direktive o energetskim svojstvima zgrada okosnica paketa „Spremni za 55 %” i da je od ključne važnosti za provedbu vala obnove. Stoga je ključno osigurati da se ovom revizijom predvidi odgovarajuća razina ambicije i uspostave odgovarajući mehanizmi potpore za postizanje klimatske neutralnosti fonda zgrada EU-a do 2050.;

iako pozdravlja to što se u prijedlogu spominju politike prilagodbe, smatra da bi prilagodba trebala biti izraženija u prijedlogu i da bi trebala biti dio putovnice za obnovu;

pozdravlja to što se u prijedlogu spominje pristup temeljen na kružnosti i naglašava da se kružnost mora sustavno spominjati u tekstu, a ugrađeni ugljik uzimati u obzir;

smatra da se s obzirom na razmjere predstojećih izazova klimatske tranzicije i energetske sigurnosti treba zauzeti ambiciozniji pristup energetskoj tranziciji, kako je jasno navedeno u planu REPowerEU. To bi trebalo podrazumijevati i tehničku pomoć, osposobljavanje i usavršavanje radnika te jačanje kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti; u tom smislu smatra da bi koncept „energetske dostatnosti” trebao biti okosnica prijedloga i jedan od elemenata putovnice za obnovu;

naglašava da masovna obnova zgrada pruža priliku da se pokuša riješiti problem energetskog siromaštva, a zgrade ranjivih kućanstava učiniti energetski pozitivnima; u tom cilju potiče uspostavu sveobuhvatne politike suzbijanja energetskog siromaštva kako bi se izbjeglo da val obnove taj problem pogorša u cijelom EU-u. Stoga poziva Komisiju da uvede sveobuhvatnu strategiju za iskorjenjivanje energetskog siromaštva i spreman je surađivati s novoosnovanom Koordinacijskom skupinom za energetsko siromaštvo i ugrožene potrošače na izradi strategije prikladne za provedbu na lokalnoj i regionalnoj razini; pritom bi starijim osobama trebalo ponuditi rješenja za financiranje potrebnih mjera za zaštitu klime i svakako uzeti u obzir umirovljenike, kojima posjedovanje doma jamči sigurnost u starosti;

smatra da je u definiciju zgrade s nultom ili gotovo nultom stopom emisija potrebno uključiti pristup cjelokupnog životnog ciklusa radi promicanja klimatski neutralnog fonda zgrada do 2050.; pritom treba poštovati tehnološku neutralnost i holistički pristup energetskim sustavima kako bi se uzeli u obzir različiti uvjeti na lokalnoj i regionalnoj razini te na razini država članica. U definiciji bi se trebala prihvatiti i energija iz elektroenergetskih i plinskih mreža ako se proizvodi iz obnovljivih izvora i energetske oporabe. Definicija bi trebala biti usklađena s planovima za dekarbonizaciju iz Direktive o energetskoj učinkovitosti i Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora u energetskom sustavu općenito i ne bi trebala biti podoptimizirana samo na razinu zgrada;

smatra da bi nedovoljno ambiciozna upotreba minimalnih standarda energetske učinkovitosti mogla dovesti do ovisnosti o ugljiku i time smanjiti razinu ambicije vala obnove i u osnovi ga učiniti neprikladnim za postizanje ciljeva za 2030. i 2050., koji su ključni za klimatsku tranziciju, ali i za poticanje energetske sigurnosti. Minimalni standardi energetske učinkovitosti trebali bi sadržavati i zahtjeve za emisije stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa u pogledu izgradnje i opskrbe energijom iz obnovljivih izvora. Naglašava da će standardi energetske učinkovitosti biti učinkoviti samo ako uspiju održati visoku razinu ambicije i budu popraćeni mjerama kojima se pomaže u prevladavanju prepreka koje su dosad otežavale napore za obnovu, kao i potrebnim financijskim sredstvima i tehničkom potporom za njihovo uvođenje;

prepoznaje potrebu za usmjeravanjem na zgrade s najlošijim svojstvima i zgrade s velikim potencijalom za uštedu energije; naglašava potrebu za dostupnošću kvalificirane radne snage i poduzetnika te prepoznaje učinak na vrijednosti zgrada i tržišta nekretnina koji ne bi smio dovesti do povećanja troškova za stanare; stoga poziva na to da se državama članicama pravno omogući produljenje navedenih rokova ako je to opravdano sa stajališta troškovne učinkovitosti i ekonomske izvedivosti;

ističe da se „značajna obnova” postojećih zgrada, bez obzira na njihovu veličinu, provodi jednom u 25 godina kad je riječ o stambenim zgradama i jednom u 15 godina kad je riječ o nestambenim zgradama; smatra da bi pristup temeljen na postupnoj obnovi mogao smanjiti ambiciju vala obnove i dovesti do protuekonomskih pristupa obnovi zgrada, što bi se trebalo rješavati sustavnim i integriranim pristupom, a ne nizom zasebnih intervencija; u tom smislu poziva Komisiju i države članice da izrade smjernice za poboljšanje energetske učinkovitosti povijesnih zgrada, pri čemu bi se iskoristio rad u okviru inicijative europski Bauhaus. Obnovu tih zgrada treba poduprijeti namjenskim programima financiranja, a treba omogućiti i odgovarajuću fleksibilnost vremenskog okvira;

10.

ističe da prijelaz na sustavni kružni pristup obnovi zgrada iziskuje znatne napore u pogledu prekvalifikacije i potpore stjecanju vještina lokalne radne snage, kako u javnom tako i u privatnom sektoru;

11.

smatra da bi javna nabava trebala imati važnu ulogu u širenju ambicioznog pristupa obnovi zgrada. U tu svrhu naglašava da bi sve obnove koje ugovaraju javna tijela trebale imati potporu u vidu smjernica država članica i EU-a te u najvećoj mogućoj mjeri biti u skladu s kriterijima zelene i kružne javne nabave;

12.

naglašava da se energetska učinkovitost fonda zgrada ne može postići usmjeravanjem isključivo na pojedinačne zgrade i da se pojedinačne intervencije moraju temeljiti na urbanističkom i prostornom planiranju u okviru kojeg se energetskoj učinkovitosti gradova pristupa sustavno i iz perspektive gradskih okruga;

13.

ponavlja da se ciljevi vala obnove ne mogu postići bez znatnih namjenskih resursa u smislu financijske omotnice, izgradnje kapaciteta i tehničke podrške; naglašava da Direktiva o energetskim svojstvima zgrada pruža mogućnost da se ustali korištenje jedinstvenih kontaktnih točaka kao primarnog instrumenta za njezinu provedbu;

14.

smatra da ruralne regije i, općenitije, regije s brojnim obiteljskim kućama namijenjenima za jednu ili više obitelji imaju različite zahtjeve od urbanih struktura, odnosno iziskuju različita rješenja. Taj je aspekt potrebno uzeti u obzir i u Direktivi.

15.

ukazuje na znatnu kulturnu i simboličku važnost povijesnih zgrada u gradovima EU-a; smatra da njihovu arhitektonsku vrijednost treba sačuvati i da treba iznaći rješenja kojima će se osigurati da i one slijede primjer javnih zgrada. U tom smislu poziva Komisiju i države članice da izrade smjernice za poboljšanje energetske učinkovitosti povijesnih zgrada i izrade namjenske programe financiranja u tu svrhu.

Bruxelles, 30. lipnja 2022.

Predsjednik Europskog odbora regija

Vasco ALVES CORDEIRO

(1) Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).

(1) Direktiva 2009/148/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu (SL L 330, 16.12.2009., str. 28.).

(2) Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).

(1) Direktiva 2009/148/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu (SL L 330, 16.12.2009., str. 28.).

(1) Uredba (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu (SL L 231, 30.6.2021., str. 60.).

(2) Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 1.).

(1) Uredba (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu (SL L 231, 30.6.2021., str. 60.).

30.9.2022

Službeni list Europske unije

C 375/112

Mišljenje Europskog odbora regija – Europski akt o podacima

(2022/C 375/10)

Izvjestiteljica:

Anne KARJALAINEN (FI/PES), članica Gradskog vijeća Grada Kerave

Referentni dokument/i:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o usklađenim pravilima za pravedan pristup podacima i njihovu uporabu (Akt o podacima)

COM(2022) 68 final

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

Amandman 1.

Uvodna izjava 57.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U slučaju izvanrednih stanja, kao što su izvanredna stanja u području javnog zdravlja, izvanredna stanja koja su posljedica uništavanja okoliša i prirodnih katastrofa velikih razmjera, uključujući one koje su pogoršane klimatskim promjenama, te katastrofe velikih razmjera uzrokovane ljudskim djelovanjem, kao što su veliki kiberincidenti, javni interes koji proizlazi iz uporabe podataka prevagnut će nad interesima vlasnika podataka da slobodno raspolažu podacima koje posjeduju. U tom bi slučaju vlasnike podataka trebalo obvezati da podatke stave na raspolaganje tijelima javnog sektora ili institucijama, agencijama ili tijelima Unije na njihov zahtjev. Postojanje izvanrednog stanja utvrđuje se u skladu s odgovarajućim postupcima u državama članicama ili relevantnim međunarodnim organizacijama .

U slučaju izvanrednih stanja, kao što su izvanredna stanja u području javnog zdravlja, izvanredna stanja koja su posljedica uništavanja okoliša i prirodnih katastrofa velikih razmjera, uključujući one koje su pogoršane klimatskim promjenama, te katastrofe velikih razmjera uzrokovane ljudskim djelovanjem, kao što su veliki kiberincidenti, javni interes koji proizlazi iz uporabe podataka prevagnut će nad interesima vlasnika podataka da slobodno raspolažu podacima koje posjeduju. U tom bi slučaju vlasnike podataka trebalo obvezati da podatke stave na raspolaganje tijelima javnog sektora ili institucijama, agencijama ili tijelima Unije na njihov zahtjev. Postojanje izvanrednog stanja utvrđuje se zajedno s državama članicama EU-a/EGP-a, točnije u državama članicama, što znači da se u slučaju podnošenja zahtjeva za podatke izvanredno stanje utvrđuje u skladu s pravom države članice čije tijelo javnog sektora traži podatke .

Obrazloženje

Definicije su važan način da se osigura da o određenim pitanjima govorimo i da ih tumačimo na isti način. Utvrđivanje postojanja izvanrednog stanja posebno je važno jer poduzeća u hitnim slučajevima moraju besplatno dostavljati podatke.

Amandman 2.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 61.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	(novo) Za potrebe ove Uredbe u obzir se uzima javni pristup službenim dokumentima i nacionalno pravo koje iz toga proizlazi.

Obrazloženje

Uredba mora biti u skladu s ciljevima načela javnog pristupa i interesima zaštićenima povjerljivošću.

Amandman 3.

Članak 2. stavak 10.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„izvanredno stanje” znači iznimna situacija koja negativno utječe na stanovništvo Unije, države članice ili njezina dijela, uz opasnost od ozbiljnih i trajnih posljedica na životne uvjete ili gospodarsku stabilnost ili znatne degradacije gospodarske imovine u Uniji ili predmetnim državama članicama. Postojanje izvanrednog stanja utvrđuje se zajedno s državama članicama EU-a/EGP-a, točnije u državama članicama, što znači da se u slučaju podnošenja zahtjeva za podatke izvanredno stanje utvrđuje u skladu s pravom države članice čije tijelo javnog sektora traži podatke ;

Obrazloženje

Definicije su važan način da se osigura da o određenim pitanjima govorimo i da ih razumijemo na isti način. Utvrđivanje postojanja izvanrednog stanja posebno je važno jer poduzeća u hitnim slučajevima moraju besplatno dostavljati podatke.

Amandman 4.

Članak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	(21) (novo) „usluge od općeg interesa” znači usluge koje kao takve klasificiraju tijela država članica i koje podliježu posebnim obvezama pružanja javne usluge;

Obrazloženje

Uredba bi trebala sadržavati obvezu pružanja podataka za zajedničku uporabu u javnom interesu s obzirom na opće hitne situacije.

Amandman 5.

Članak 14. stavak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Ovo se poglavlje ne primjenjuje na mala i mikropoduzeća kako su definirana u članku 2. Priloga Preporuci 2003/361/EZ.	Ovo se poglavlje ne primjenjuje na mala i mikropoduzeća kako su definirana u članku 2. Priloga Preporuci 2003/361/EZ , osim ako se podaci koji se razmjenjuju odnose na lokalnu razinu i trebaju se proslijediti lokalnim javnim institucijama ili se dostaviti za potrebe pružanja usluga od općeg gospodarskog interesa u skladu s pravom EU-a ili nacionalnim pravom kojim se ono provodi .

Obrazloženje

Trebalo bi olakšati razmjenu podataka među akterima u lokalnim ekosustavima, bez obzira na veličinu dotičnog privatnog subjekta i u slučajevima u kojima se pružaju usluge od općeg gospodarskog interesa.

Amandman 6.

Članak 15. točka (c)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(3)	(novo) traženi podaci odnose se na usluge od općeg interesa ili usluge od općeg gospodarskog interesa koje se pružaju u skladu s primjenjivim pravom EU-a te u potpunosti na lokalnoj (općinskoj) razini.

Obrazloženje

Primjeri dobre prakse pokazali su da javno-privatna partnerstva mogu doprinijeti zdravim lokalnim ekosustavima. Ona su i temelj mnogih usluga koje se pružaju u pametnim gradovima i zajednicama, kao što je pametna mobilnost. Budući da se razmjenom podataka može poboljšati život građana na održiv način, ona bi u te svrhe trebala postati norma.

Amandman 7.

Članak 17. stavak 1. točka (a)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

a)	navodi koji se podaci zahtijevaju;

a)	navodi koji se podaci zahtijevaju, u skladu s minimalnim zahtjevima za zatraživanje podataka koje je utvrdila Komisija;

Obrazloženje

Treba navesti minimalne zahtjeve za zatraživanje podataka unutar Europe. Od standardizacije zahtjeva u pogledu podataka imat će koristi i poduzeća.

Amandman 8.

Članak 17. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(a)	sastavljen je na jasnom, jezgrovitom i jednostavnom jeziku razumljivom vlasniku podataka;

(a)	sastavljen je na jasnom, jezgrovitom i jednostavnom jeziku razumljivom vlasniku podataka odnosno, kada se podaci traže od vlasnika podataka u drugoj državi članici EU-a/EGP-a, na jeziku države članice EU-a/EGP-a u kojoj vlasnik podataka ima poslovni nastan ;

Obrazloženje

Trebalo bi utvrditi jasna pravila za prekogranične zahtjeve za informacije, uključujući jezik na kojem se podnose zahtjevi za informacije.

Amandman 9.

Članak 17. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

f)	objavljen je na internetu bez nepotrebne odgode.

Obrazloženje

Članak 17. stavak 2. točku (f) trebalo bi izbrisati iz Akta o podacima. Obveza vođenja javnog registra izvanrednih stanja mogla bi predstavljati sigurnosni rizik i povećati administrativno opterećenje.

Amandman 10.

Članak 18.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Vlasnik podataka koji primi zahtjev za pristup podacima na temelju ovog poglavlja bez nepotrebne odgode stavlja podatke na raspolaganje tijelu javnog sektora ili instituciji, agenciji ili tijelu Unije koje je podnijelo zahtjev.

1. Vlasnik podataka koji primi zahtjev za informacije o podacima na temelju ovog poglavlja bez nepotrebne odgode stavlja podatke na raspolaganje tijelu javnog sektora ili instituciji, agenciji ili tijelu Unije koje je podnijelo zahtjev , i to najkasnije pet radnih dana od primitka zahtjeva .

2. Ne dovodeći u pitanje posebne potrebe u pogledu dostupnosti podataka definirane sektorskim zakonodavstvom, vlasnik podataka može odbiti zahtjev ili zatražiti njegovu izmjenu u roku od pet radnih dana od primitka zahtjeva za podatke potrebne da bi se odgovorilo na izvanredno stanje te u roku od 15 radnih dana u drugim slučajevima iznimne potrebe na temelju bilo kojeg od sljedećih razloga:

(a)	podaci nisu dostupni;

(b)	zahtjev ne ispunjava uvjete iz članka 17. stavaka 1. i 2.

(a)	podaci nisu dostupni;

(b)	zahtjev ne ispunjava uvjete iz članka 17. stavaka 1. i 2.

3. U slučaju zahtjeva za podatke koji su potrebni da bi se odgovorilo na izvanredno stanje, vlasnik podataka isto tako može odbiti zahtjev ili zatražiti njegovu izmjenu ako je već dostavio tražene podatke u odgovoru na prethodno podneseni zahtjev drugog tijela javnog sektora ili agencije, tijela ili institucije Unije u istu svrhu, a nije obaviješten o uništenju podataka u skladu s člankom 19. stavkom 1. točkom (c).

4. Ako vlasnik podataka odluči odbiti zahtjev ili zatražiti njegovu izmjenu u skladu sa stavkom 3., navodi identitet tijela javnog sektora ili agencije, tijela ili institucije Unije koja je prethodno podnijela zahtjev u istu svrhu.

5. Ako ispunjavanje zahtjeva za stavljanje podataka na raspolaganje tijelu javnog sektora ili instituciji, agenciji ili tijelu Unije zahtijeva otkrivanje osobnih podataka, vlasnik podataka ulaže razumne napore kako bi pseudonimizirao podatke u mjeri u kojoj se zahtjev može ispuniti pseudonimiziranim podacima.

6. Ako tijelo javnog sektora ili institucija, agencija ili tijelo Unije želi osporiti odbijanje vlasnika podataka da dostavi tražene podatke ili njegovo traženje izmjene zahtjeva ili ako vlasnik podataka želi osporiti zahtjev, predmet se upućuje nadležnom tijelu iz članka 31.

7. (novo) Vlasnik podataka dostavlja podatke u obliku koji primatelj razumije i može očitati uz pomoć generičkog softvera te, po potrebi, u otvorenom formatu koji je naveden u postojećim tehničkim propisima za interoperabilnost sadržanima u postojećem katalogu standarda, koji su na snazi bilo u EU-u bilo u nekoj državi članici EU-a ili EGP-a.

Obrazloženje

Uredba bi trebala sadržavati jasne odredbe o rokovima za stavljanje podataka na raspolaganje. Također treba uzeti u obzir pravo vlasnika podataka da odbije zahtjev za pružanje informacija ili da zatraži njegovo ispravljanje.

Podaci koji se prenose u hitnim slučajevima moraju biti čitljivi i upotrebljivi različitim zainteresiranim stranama putem uobičajenih softverskih programa i sustava. Trebalo bi osigurati tehnološku neutralnost, uzimajući u obzir interoperabilnost upotrebe podataka.

Amandman 11.

Članak 18. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U slučaju zahtjeva za podatke koji su potrebni da bi se odgovorilo na izvanredno stanje, vlasnik podataka isto tako može odbiti zahtjev ili zatražiti njegovu izmjenu ako je već dostavio tražene podatke u odgovoru na prethodno podneseni zahtjev drugog tijela javnog sektora ili agencije, tijela ili institucije Unije u istu svrhu, a nije obaviješten o uništenju podataka u skladu s člankom 19. stavkom 1. točkom (c).

U slučaju zahtjeva za podatke koji su potrebni da bi se odgovorilo na izvanredno stanje, vlasnik podataka isto tako može odbiti zahtjev ili zatražiti njegovu izmjenu ako je već dostavio identične tražene podatke u odgovoru na prethodno podneseni zahtjev drugog tijela javnog sektora ili agencije, tijela ili institucije Unije u istu svrhu, a nije obaviješten o uništenju podataka u skladu s člankom 19. stavkom 1. točkom (c).

Obrazloženje

Trebalo bi pojasniti da su zahtjevi za informacije raznih dionika u javnom sektoru rijetko identični i da dostavljeni podaci mogu brzo zastarjeti.

Amandman 12.

Novi članak nakon članka 19.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(novi podnaslov) Obrada podataka i javni pristup službenim dokumentima

(novo) Obveza države članice u skladu s njezinim nacionalnim pravom da službene dokumente nadležnog tijela stavi na raspolaganje ili da to ne učini u skladu s nacionalnim odredbama o povjerljivosti primjenjuje se na zahtjeve za podatke i same podatke na temelju ove Uredbe. Cilj je uskladiti načelo javnog pristupa službenim dokumentima s mjerama koje se poduzimaju na temelju ove Uredbe.

Obrazloženje

Prema nacionalnom pravu, informacije ili dokumenti proslijeđeni određenom tijelu mogu biti dostupni javnosti u skladu s načelom javnog pristupa. U tim slučajevima dokumenti nadležnog tijela podliježu nacionalnim pravilima o povjerljivosti, među ostalim u vezi s načelom poslovne tajne.

Amandman 13.

Članak 20.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

3. (novo)

(a)	ako je vlasnik podataka poduzeće koje pruža usluge od općeg gospodarskog interesa u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 360/2012 (*1) , naknada za podatke predviđena u skladu s člankom 15. ne čini dio naknade za opće gospodarske usluge.

(b)

ako je vlasnik podataka poduzeće koje pruža usluge od općeg gospodarskog interesa na temelju zasebne odluke u skladu s Komunikacijom Komisije o primjeni pravila o državnim potporama Europske unije na naknade koje se dodjeljuju za pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa (2012/C 8/02), naknada za podatke stavljene na raspolaganje u skladu s člankom 15. mora se uračunati u naknadu za uslugu od općeg gospodarskog interesa koju pruža vlasnik podataka.

Obrazloženje

Uredbom bi trebalo pojasniti pravila za izračun naknade za poduzeća koja već pružaju usluge od općeg gospodarskog interesa u skladu s primjenjivim europskim ili nacionalnim zakonodavstvom kojim se provodi pravo EU-a.

Amandman 14.

Članak 31. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Svaka država članica određuje jedno ili više nadležnih tijela koja će biti odgovorna za primjenu i provedbu ove Uredbe. Države članice mogu osnovati jedno ili više novih tijela ili te zadaće mogu povjeriti postojećim tijelima.	Svaka država članica određuje jedno ili više tijela koja će biti nadležna za primjenu i provedbu ove Uredbe i za smjernice o najboljoj praksi, nadležnostima i izradi kodeksa postupanja za potrebe razmjene podataka . Države članice mogu osnovati jedno ili više novih tijela ili te zadaće mogu povjeriti postojećim tijelima te uključiti lokalna i regionalna tijela .

Obrazloženje

Trebalo bi imenovati posebnu stručnu skupinu ili tijelo za izdavanje smjernica za razmjenu podataka, izradu kodeksa postupanja za potrebe razmjene podataka, kao i za osiguravanje odgovarajućih kompetencija.

Amandman 15.

Članak 31. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(j)	(novo) razvoj kodeksa postupanja za potrebe razmjene podataka kako bi se definirali zajednički ciljevi i slučajevi u kojima je razmjena podataka u javnom interesu te zajednički skupovi podataka koje vlasnici podataka trebaju staviti na raspolaganje.

Obrazloženje

Zadaće posebne stručne skupine ili tijela trebale bi biti jasno definirane.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Opće napomene

pozdravlja prijedlog Europskog akta o podacima jer mu je cilj osigurati pravednu raspodjelu dodane vrijednosti podataka među akterima u podatkovnom gospodarstvu, zajamčiti dostupnost podataka lokalnim i regionalnim vlastima, odgovarati na društvene i gospodarske izazove, promicati inovacije te poštovati prava i interese svih dionika, posebice zaštitu osobnih podataka;

podržava prijedlog s obzirom na njegov cilj da se omogući slobodan protok neosobnih podataka među poduzećima (B2B), između privatnog sektora i javnih tijela (B2G), između javnih tijela i poduzeća (G2B) te među javnim tijelima (G2G). Prijedlog se smatra važnom mjerom za izgradnju povjerenja između privatnih poduzeća i javnih tijela u pogledu obrade podataka. Sadržava jasne odredbe o ugovornim aranžmanima za razmjenu podataka i naknade koje treba platiti za korištenje podataka. Smatra da je razmjena podataka važna za učinkovitu provedbu na nacionalnoj i podnacionalnoj razini te ističe da je pristup podacima od presudne važnosti za javna tijela, posebno na lokalnoj i regionalnoj razini (1). Dobrovoljna samoregulacija dosad nije bila dovoljna za to da se lokalnim i regionalnim vlastima osigura pristup podacima;

predlaže da se, uz pravne obveze u vezi s razmjenom podataka predviđene u Prijedlogu uredbe, vlasnike podataka potiče i „neobvezujućim mjerama” kao što su financijski poticaji i platforme za razmjenu najboljih praksi; poziva lokalne i regionalne vlasti da posluže kao primjer drugima pružanjem usluga i provedbom mjera na temelju podataka dobivenih u stvarnom vremenu;

naglašava da razmjena podataka sa sve većeg broja industrijskih, javnih ili povezanih uređaja i interneta stvari, baš kao i s time povezana suradnja, predstavlja izvor održivog rasta i inovacija u EU-u. Mora se provoditi u skladu s europskim i nacionalnim zakonodavstvom o zaštiti podataka, tržišnom natjecanju i pravima intelektualnog vlasništva itd.;

skreće pozornost na važnost europskih vrijednosti pri ocjenjivanju prava u vezi s odgovornošću dominantnih platformi. To se posebno odnosi na one platforme čiji poslovni modeli potječu iz trećih zemalja. Europska unija može imati vodeću ulogu u tom području donošenjem inovativnog zakonodavstva za podatkovno gospodarstvo, koje će kasnije biti uvedeno u treće zemlje;

poziva na to da se u postupke javne nabave i programe financiranja država članica uključe poticaji za pružanje i interoperabilnost podataka, za razvoj tehnologija za anonimizaciju, kao i za odgovarajući istraživački rad;

poziva socijalne partnere da se više uključe u to da se na radnom mjestu sastavljaju preporuke za upotrebu podataka kako bi se povećala produktivnost, a time i osigurala prava radnika i dostatne vještine;

prima na znanje prijedlog Komisije iz Akta o podacima o osnivanju Europskog odbora za inovacije u području podataka, koji bi trebao sastavljati preporuke o razmjeni podataka i donošenju odluka o normizaciji te predlaže da se takva struktura predvidi u poglavlju IX. Akta o podacima. U skladu s preporukama s nekoliko radionica o razmjeni između privatnog sektora i javnih tijela, nadležna nacionalna tijela mogla bi utvrđivati zajedničke ciljeve, dogovarati se o vrsti podataka stavljenih na raspolaganje i razvijati zajednički pristup ili kodeks ponašanja;

Razvoj podatkovnog gospodarstva na lokalnoj razini

pozdravlja nove obvezne zahtjeve za prijenos podataka kojima se posebno jačaju prava MSP-ova kao okosnice gospodarstva EU-a jer se time smanjuje ovisnost o velikim vlasnicima podataka i suzbija monopolizacija od strane velikih multinacionalnih poduzeća;

10.

pozdravlja prijedlog Komisije o uvođenju „testa nepoštenosti” kako bi se mikropoduzeća i MSP-ovi zaštitili od jednostranih obveza koje su nametnula velikih poduzeća, kao i obećanje Komisije da će uspostaviti neobvezujuće ugovorne uvjete za pristup podacima i njihovu upotrebu kako bi se ojačala pregovaračka moć MSP-ova u odnosu na treće strane, bez znatnih dodatnih troškova;

11.

poziva na pojašnjenje pristupa podacima, posebno u pogledu lanaca vrijednosti i podatkovnih ekosustava, u kojima su manji akteri bili uključeni u stvaranje skupova podataka, ali nemaju pristup tim podacima koje su zajednički generirali;

Pružanje podataka javnom sektoru

12.

naglašava da je razmjena podataka u javnom interesu jer omogućuje odgovaranje na hitne situacije, istraživanje i sprečavanje kretanja koji bi mogli dovesti do takvih kriznih situacija te povećanje otpornosti na buduće krize. Podaci su ključni i za razumijevanje okolnosti u vezi s uništavanjem okoliša i klimatskim promjenama te za poduzimanje ciljanih mjera za njihovo suzbijanje. Također mogu pomoći u razvoju mjera za poboljšanje borbe protiv kriminala i terorizma;

13.

naglašava važnost mogućnosti iz Prijedloga da se u slučaju izvanrednog stanja, iznimne potrebe ili oporavka od takve situacije od poduzeća zatraži da dostave podatke na temelju zahtjeva javnih tijela za pružanje informacija. U budućnosti bi u slučaju poremećaja strojno generirani podaci mogli postati sve važniji čimbenik koji lokalne i regionalne vlasti moraju uzimati u obzir u svojim kriznim planovima. Aktom o podacima ne uređuje se izravno kako lokalne i regionalne vlasti mogu saznati koji su podaci dostupni na tržištu i po kojoj cijeni;

14.

smatra da je važno pojasniti minimalne kriterije za zahtjeve za informacije u skladu s člankom 17. i utvrditi detaljnija pravila o uništavanju podataka u skladu s člankom 19. Postupci i specifikacije u vezi s tim moraju se dogovoriti zajednički, na razini Europske unije;

15.

smatra da bi podaci dostavljeni kao odgovor na izvanrednu situaciju trebali biti čitljivi tijelima javnog sektora i institucijama, agencijama ili tijelima EU-a s pomoću zajedničkih alata, bez potrebe za daljnjim ulaganjima;

16.

ističe da, u skladu s poglavljem V. Akta o podacima, akteri javnog sektora u određenim situacijama mogu upotrebljavati podatke u posjedu poduzeća; međutim, kad je riječ o drugim poglavljima Uredbe, trebalo bi pojasniti mogu li lokalni i regionalni akteri preuzimati i druge uloge, kao što su uloge korisnika, vlasnika ili primatelja podataka. Definicije sadržane u Aktu o podacima trebalo bi preispitati iz te perspektive;

17.

napominje da se usluge računalstva u oblaku ne koriste u jednakoj mjeri u svim javnim tijelima vlasti, uključujući lokalne i regionalne vlasti. Odbor poziva Komisiju da uspostavi jasan okvir i najbolje moguće uvjete za promicanje korištenja usluga računalnstva u oblaku. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti poboljšanju energetske učinkovitosti usluga računalstva u oblaku, u skladu s konceptom zelenog kodiranja. Troškovi IKT-a na lokalnoj i regionalnoj razini mogli bi se znatno smanjiti kad bi se postojeća rješenja primjenjivala u većem opsegu i kad bi se objedinilo stručno znanje privatnih i javnih institucija;

18.

poziva na uklanjanje postojećih nedostataka u svim četirima aspektima interoperabilnosti podataka (pravnoj, organizacijskoj, semantičkoj i tehničkoj interoperabilnosti) u pogledu korištenja usluga računalstva u oblaku i prekogranične suradnje između privatnih subjekata i javnih tijela;

19.

ističe da bi sadržaj podataka trebao biti standardiziran do razine metapodataka s obzirom na to da manje prostora za tumačenje podrazumijeva da su podaci kompatibilniji, čime se mogu ostvariti dodatne uštede, primjerice u vezi s konverzijom podataka;

20.

ističe da je interoperabilnost podataka izazovna i dugotrajna zadaća. Primjena znanja i iskustva o interoperabilnosti podataka, kao i prateće promjene sustava, iziskuju velike resurse;

21.

ističe da su interoperabilnost i kvaliteta podataka od ključne važnosti te stoga pozdravlja razradu odgovarajućih organizacijskih koncepata i struktura;

22.

napominje česti nedostatak stručnog znanja, osoblja i financijskih sredstava za upotrebu, razmjenu i zajedničko korištenje podataka, i to posebice u malim zajednicama, ruralnim područjima i MSP-ovima. Države članice i Europska unija moraju pružati podršku i osigurati neobavezujuće predloške ugovornih uvjeta i tehničku i financijsku pomoć za osposobljavanje „stručnjaka za razmjenu podataka”, primjerice putem europskih digitalnoinovacijskih centara u okviru programa Digitalna Europa. Suradnja s lokalnim poduzetnicima i start-up poduzećima, kao i sa sveučilištima u regiji, ključna je za razmjenu najboljih praksi, stvaranje održive baze znanja i vještina te poboljšanje podatkovne pismenosti;

Proporcionalnost i supsidijarnost

23.

smatra da je Prijedlog uredbe u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. Dodana vrijednost djelovanja Europske unije u tom području jasna je s obzirom na prekograničnu prirodu upotrebe podataka i potrebu da se prevladaju postojeće prepreke mogućoj široj uporabi podataka od strane poduzeća, potrošača i javnog sektora.

Bruxelles, 30. lipnja 2022.

Predsjednik Europskog odbora regija

Vasco ALVES CORDEIRO

(*1) Uredba Komisije (EU) br. 360/2012 od 25. travnja 2012. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije na potpore de minimis koje se dodjeljuju poduzetnicima koji pružaju usluge od općeg gospodarskog interesa.

(1) CDR 5356/2020.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 375

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 65. 30 rujna 2022.

Sadržaj		Stranica
	I. Rezolucije, preporuke i mišljenja
	REZOLUCIJE
	Odbor regija
	150. plenarno zasjedanje OR-a, 29.6.2022.–30.6.2022.
2022/C 375/01	Rezolucija o prijedlozima Europskog odbora regija za Program rada Europske komisije za 2023.	1
2022/C 375/02	Rezolucija Europskog odbora regija – Ishodi i daljnje postupanje nakon Konferencije o budućnosti Europe	9
	MIŠLJENJA
	Odbor regija
	150. plenarno zasjedanje OR-a, 29.6.2022.–30.6.2022.
2022/C 375/03	Mišljenje Europskog odbora regija o temi Nova strategija EU-a za Arktik	15
2022/C 375/04	Mišljenje Europskog odbora regija – Strategija za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021.–2030.)	21
2022/C 375/05	Mišljenje Europskog odbora regija – Paket mjera za proširenje za 2021.	26
2022/C 375/06	Mišljenje Europskog odbora regija – Ekološka tranzicija – Kako sa stajališta gradova i regija uravnotežiti društvenu prihvatljivost i ekološke zahtjeve radi izgradnje otpornih zajednica?	34
2022/C 375/07	Mišljenje Europskog odbora regija – Primjena zelenih proračuna na lokalnoj i regionalnoj razini	41

	III Pripremni akti
	Odbor regija
	150. plenarno zasjedanje OR-a, 29.6.2022.–30.6.2022.
2022/C 375/08	Mišljenje Europskog odbora regija – Poboljšanje radnih uvjeta u radu putem platformi	45
2022/C 375/09	Mišljenje Europskog odbora regija – Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada	64
2022/C 375/10	Mišljenje Europskog odbora regija – Europski akt o podacima	112