16.6.2022

Službeni list Europske unije

C 233/1

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

o smjernicama za pristup tržištu rada, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i obrazovanju odraslih za osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu

(2022/C 233/01)

1. UVOD

Od početka ruske ratne agresije na Ukrajinu više od 6,5 milijuna ljudi pobjeglo je iz Ukrajine u EU; oko 3 milijuna osoba prijavilo se za privremenu zaštitu, a većina njih su žene s djecom (1). Prema dosad dostupnim informacijama tek se relativno malo radno sposobnih osoba uključilo na tržište rada u EU-u ili prijavilo na zavode za zapošljavanje. Razlozi tome mogu biti fizičke i psihičke traume, prilagodba na život u državi koja ih je primila, neinformiranost o mogućnostima ili druge prepreke (primjerice nepoznavanje jezika i skrb za djecu).

Iako se ne zna koliko bi ljudi moglo ostati u EU-u i kakvi su izgledi da se vrate u Ukrajinu, očekuje se povećanje broja ljudi koji će se htjeti uključiti na tržište rada u državama članicama.

Brzo i djelotvorno uključivanje na tržište rada važno je kako za zajednice koje primaju osobe iz Ukrajine tako i za osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu jer im to omogućuje da ponovno izgrade svoje živote i nastave razvijati vještine. To će biti na korist tih osoba i EU-a i naposljetku će pridonijeti obnovi Ukrajine.

U ovoj Komunikaciji navode se smjernice politike za mjere država članica kako bi se osobama koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu omogućio pristup tržištu rada, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i obrazovanju odraslih.

Smjernicama se dopunjuju i nadograđuju mjere koje se već poduzimaju na razini EU-a za potporu osobama koje dolaze u EU. Dana 4. ožujka 2022. donesena je Provedbena odluka Vijeća (EU) 2022/382 (2) o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ („Direktiva o privremenoj zaštiti”) koja ima učinak uvođenja privremene zaštite (3). Komisija je 21. ožujka predstavila operativne smjernice o provedbi te odluke (4) („Operativne smjernice”), 23. ožujka Komunikaciju o prihvatu osoba koje bježe od rata u Ukrajini (5) („Komunikacija od 23. ožujka”), a 5. travnja Preporuku Komisije o priznavanju kvalifikacija osoba koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu (6) („Preporuka o priznavanju kvalifikacija”). Na izvanrednom sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove održanom 28. ožujka Komisija je u suradnji s francuskim predsjedništvom Vijeća Europske unije predstavila plan u deset točaka za snažniju europsku koordinaciju u prihvatu osoba koje bježe od rata u Ukrajini (7). Ti će se ključni dokumenti ažurirati prema potrebi kako bi se uzele u obzir promijenjene okolnosti i dale dodatne smjernice.

Korisnici privremene zaštite imaju pravo na pristup tržištu rada EU-a, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i obrazovanju odraslih. U svojoj Komunikaciji od 23. ožujka Komisija je potaknula države članice da i osobama koje dobivaju odgovarajuću zaštitu u skladu s nacionalnim pravom omoguće pristup tržištu rada te da na njih primjenjuju odredbe članka 12. Direktive o privremenoj zaštiti, kako je predviđeno u članku 2. stavku 2. Provedbene odluke Vijeća (EU) 2022/382 („odgovarajuća zaštita u skladu s nacionalnim pravom”). Slično tome, u ovoj Komunikaciji Komisija poziva države članice da, koliko je to moguće, odredbama o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i obrazovanju odraslih iz članka 14. Direktive o privremenoj zaštiti obuhvate i osobe koje dobivaju odgovarajuću zaštitu u skladu s nacionalnim pravom. Stoga se ova Komunikacija odnosi na one osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu koje imaju pravo na privremenu zaštitu na temelju Direktive o privremenoj zaštiti te na one koje imaju pravo na odgovarajuću zaštitu u skladu s nacionalnim pravom.

Komisija je putem različitih kanala u kontaktu s nacionalnim nadležnim tijelima, socijalnim i gospodarskim partnerima, privatnim sektorom i organizacijama civilnog društva uključenima u prihvat i integraciju osoba koje bježe od ruske ratne agresije u Ukrajini. Platforma za solidarnost (8) služi za koordinaciju suradnje između država članica, primjerice kad je riječ o utvrđivanju potreba, resursa, kapaciteta za prihvat i transfera, pri čemu se osobita pažnja pridaje potrebama najranjivijih skupina, a posebno djece. Komisija je uspostavila višejezične internetske stranice s informacijama za osobe koje bježe od ruske ratne agresije u Ukrajini o njihovim pravima, mogućnostima i postupcima koje trebaju obaviti nakon što stignu u EU (9). Usto, niz inicijativa na razini EU-a omogućit će državama članicama da u potpunosti iskoriste sredstva EU-a, posebno u okviru inicijative „Kohezijsko djelovanje za izbjeglice u Europi” (CARE) (10).

Nezapamćeni broj i brzina dolazaka osoba iz Ukrajine u EU iziskuju učinkovitu reakciju na svim razinama. Cilj je ovog dokumenta dati smjernice državama članicama kako bi se olakšalo uključivanje osoba koje stižu iz Ukrajine na tržište rada. U njemu se navode konkretne mjere koje države članice mogu poduzeti na temelju stečenog iskustva i primjera dobre prakse iz posljednjih mjeseci i od migracijske krize 2015.–2016. Uspješno uključivanje na tržište rada ovisi i o mjerama poduzetima u drugim područjima kao što su pristup smještaju, zdravstvenoj skrbi (uključujući mentalno i reproduktivno zdravlje), socijalnoj zaštiti i uslugama te, za roditelje, ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i školovanju djece. Mjere koje Komisija poduzima u svim tim područjima (11) međusobno se dopunjuju.

Države članice potiču se da provode smjernice iz ove Komunikacije u skladu s načelima europskog stupa socijalnih prava (12), koja su ključna za pravedna i funkcionalna tržišta rada i sustave socijalne skrbi u Europi. Brojne mjere iz Komisijina Akcijskog plana za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027. (13) posebno su relevantne za osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu. Treba obratiti pažnju i na nediskriminaciju i posebnu ranjivost određenih skupina koje su potencijalno izloženije diskriminaciji, među ostalim Roma i osoba manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla, osoba s invaliditetom i zajednice LGBTIQ.

EU će nastaviti surađivati s ukrajinskim nadležnim tijelima kako bi se osobama koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu omogućilo ostvarivanje njihovih prava. Ukrajinska dijaspora u EU-u ima osobito važnu ulogu u pružanju potpore osobama koje bježe od rata u Ukrajini.

2. PRISTUP TRŽIŠTU RADA I OSPOSOBLJAVANJU

2.1. Zaposlenje i samozaposlenje

Brzo i učinkovito pristupanje i uključivanje na tržište rada izuzetno je važno za osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu koje mogu i žele raditi. Mogu se zaposliti ili samozaposliti, što im omogućuje da budu financijski neovisne, ponovno izgrade svoje živote te daju svoj doprinos lokalnoj zajednici i uključe se u nju tijekom svojeg boravka u EU-u. To će biti na korist tih osoba i EU-a i naposljetku će pridonijeti obnovi Ukrajine.

Korisnici privremene zaštite imaju pravo na zaposlenje ili samozaposlenje u skladu s pravilima koja vrijede za konkretnu profesiju. Zbog svojih politika na tržištu rada države članice mogu dati prednost građanima EU-a i državljanima zemalja obvezanih Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru kao i državljanima trećih zemalja koji zakonito borave na njihovu državnom području i primaju naknadu za nezaposlenost. Kad je riječ o naknadi za rad, pristupu sustavima socijalnog osiguranja za zaposlene i samozaposlene osobe i druge uvjete zapošljavanja, primjenjuju se opći važeći zakoni u državama članicama.

U Komunikaciji od 23. ožujka Komisija je preporučila državama članicama da prava dodijeljena na temelju Direktive o privremenoj zaštiti za pristup tržištu rada EU-a tumače na najširi mogući način i da iznimke od pravila o slobodnom kretanju na unutarnjem tržištu primjenjuju samo u propisno opravdanim okolnostima. Komisija potiče države članice da pristup tržištu rada omoguće i korisnicima odgovarajuće zaštite u skladu s nacionalnim pravom. U Preporuci o priznavanju kvalifikacija Komisija je također preporučila državama članicama da ne uvode niti zadržavaju eventualne zahtjeve prema kojima bi poduzeća morala dokazati da prije zapošljavanja osobe koja uživa privremenu zaštitu nisu mogle zaposliti građanina EU-a.

Važno je i izbjeći izrabljivanje radne snage i neprijavljeni rad. Europsko nadzorno tijelo za rad podržava razmjenu primjera dobre prakse na svojoj platformi za rješavanje problema neprijavljenog rada (14) kako bi se suzbili zlouporaba i izrabljivanje radne snage. Na toj se platformi posljednjih godina promiče sveobuhvatan pristup u kojem se kombiniraju preventivne mjere (kao što su senzibiliziranje i informiranje) i sankcije nakon inspekcija na radnom mjestu (15).

Javne službe za zapošljavanje imaju ključnu ulogu u integraciji ljudi na tržište rada jer pružaju informacije onima koji dolaze i djeluju kao posrednici između tražitelja zaposlenja i poslodavaca. One surađuju i usklađuju mjere s drugim dionicima kao što su druge državne uprave, gradovi i općine, socijalni partneri i organizacije civilnog društva, uključujući organizacije migranata i ukrajinske dijaspore, kako bi se osigurala pravovremena i ciljana potpora osobama kojima je potrebna. Javne službe za zapošljavanje također su glavni pružatelji usluga EURES-a (16), pri čemu neke od tih usluga mogu koristiti osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu. Komisija je spremna dodatno olakšati razmjenu i suradnju o tim pitanjima putem Europske mreže javnih službi za zapošljavanje.

Anketa provedena u javnim službama za zapošljavanje

U ožujku 2022. Komisija je objavila anketu za javne službe za zapošljavanje, koja je pokazala da su te službe brzo prilagodile relevantne postupke tako što su objavile informacije na internetu na više jezika (ponekad i na ukrajinskom) i osigurale posebne savjetnike. U nekim su državama javne službe za zapošljavanje uspostavile posebne područne urede za tražitelje zaposlenja koji bježe od rata u Ukrajini, a u nekim slučajevima oglašavaju ponude za posao koje su posebno namijenjene njima. Neke od tih službi već su prisutne u centrima dobrodošlice i drugim ustanovama, a neke sudjeluju u zajedničkim skupinama za odgovor na hitne situacije ili radnim skupinama za osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu. Mnoge javne službe za zapošljavanje proteklih su godina stekle znatno iskustvo kad je riječ o evidentiranju, profiliranju i potpori uključivanju tražitelja azila i izbjeglica na tržište rada te ih se stoga potiče da surađuju i razmjenjuju primjere dobre prakse u sklopu Europske mreže javnih službi za zapošljavanje.

Komisija surađuje i sa socijalnim i gospodarskim partnerima u okviru Europskog partnerstva za integraciju (17) kako bi se potaknulo uključivanje osoba koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu na tržište rada. Osim toga, države članice potiču se da na nacionalnoj razini uključe više dionika među ekonomskim i gospodarskim partnerima jer su oni ključni za učinkovito otvaranje radnih mjesta i raspoloživost mogućnosti zaposlenja i samozaposlenja uz potrebnu potporu.

Kad je riječ o mjerama za omogućivanje pristupa zapošljavanju i samozapošljavanju, Komisija poziva države članice da učine sljedeće:

—

stave na raspolaganje informacije o sljedećem:

—

dostupnoj potpori za osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu. To je korak dalje od pravne obveze da ih se informira o njihovim pravima i odnosi se na informacije o potpori kao što su profesionalno usmjeravanje, savjetovanje, mentorstvo, zaštita od diskriminacije (posebno tijekom trudnoće i skrbi o maloj djeci) i mjere za uspostavu ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Te bi se informacije mogle uključiti u dokument koji treba osigurati na temelju članka 9. Direktive o privremenoj zaštiti, po mogućnosti na jeziku primatelja, te bi se mogle staviti na raspolaganje na namjenskim internetskim stranicama, u aplikacijama ili oglasima. Države članice potiču se da sličan informativni dokument osiguraju i osobama koje imaju pravo na odgovarajuću zaštitu u skladu s nacionalnim pravom,

—

pravima korisnika privremene i odgovarajuće zaštite u skladu s nacionalnim pravom za centre službi za integraciju, lokalna tijela, ustanove socijalne sigurnosti, potencijalne poslodavce i socijalne partnere. To se može postići informativnim sastancima i obukama i tako da ih se potakne da sudjeluju u inicijativama na razini EU-a kao što je Pakt za vještine (18),

—

olakšaju integraciju na tržište rada korisnika privremene zaštite i, prema potrebi, korisnika odgovarajuće zaštite u skladu s nacionalnim pravom tako što će:

—	poticati osobe koje stižu u EU da se što prije prijave na lokalnim zavodima za zapošljavanje, npr. pružanjem tih informacija prilikom njihova dolaska ili u centrima dobrodošlice i odgovarajućim ustanovama,

—

uzeti u obzir potrebe osoba koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu u radu nacionalnih nadležnih tijela i javnih službi za zapošljavanje, konkretno:

—

obratiti prije svega posebnu pažnju na zanimanja u kojima korisnici privremene zaštite i odgovarajuće zaštite u skladu s nacionalnim pravom mogu pomoći drugima koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu (npr. liječnici, medicinske sestre, učitelji i nastavnici, odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, savjetnici za zapošljavanje i djelatnici u uredima javnih službi za zapošljavanje). To se može osigurati uklanjanjem prepreka za pristup tim zanimanjima i suradnjom s ukrajinskim nadležnim tijelima i dijasporom,

—	obratiti posebnu pažnju na to da se ženama omogući pristup tržištu rada i dati prednost potrebama žena s djecom, što uključuje i njihova prava na pristup ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te školovanju djece jer se time može olakšati zapošljavanje žena,

—

poticati zapošljavanje u sektorima i zanimanjima u kojima postoji manjak radne snage na tržištu rada u državi članici domaćinu. Cedefopova analiza slobodnih radnih mjesta u Europi (19) može pomoći državama članicama da utvrde koje su im vještine potrebne i gdje, uključujući i na regionalnoj razini. Osim toga, pri utvrđivanju potreba državama članicama može biti od koristi i izvješće Europskog nadzornog tijela za rad o deficitarnim i suficitarnim zanimanjima (20),

—

educirati o raznolikosti na radnom mjestu i organizirati tečajeve za građansku odnosno društveno-kulturnu orijentaciju, uzimajući u obzir potrebe posebnih skupina (npr. žena, osoba s invaliditetom, manjina itd.), te informirati te skupine o pravima na nediskriminaciju i što učiniti u slučaju kršenja tih prava,

—

konsolidirati okvir za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja tako što će se:

—	pružiti potpora poslodavcima koji zapošljavaju osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu i dati naknade za pokretanje poduzeća. Poduzeća i mreže u području socijalne ekonomije mogu također doprinijeti integraciji,

—

omogućiti sudjelovanje u programima za potporu poduzetništvu osobama koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu kao što su osposobljavanje, mentorstvo, prenošenje znanja i potpora pri umrežavanju kao i mikrofinanciranje ili kombinacija financijskih i nefinancijskih mjera potpore. U tu se svrhu može koristiti i instrument politike za bolje poduzetništvo (21),

—	promicati europske programe za potporu poduzetništvu kao što su Erasmus za mlade poduzetnike (22) i Europska poduzetnička mreža (23),

—

omogućiti najširi mogući pristup tržištu rada za osobe koje se žele zaposliti ili samozaposliti tako što će se:

—

nastojati suzbiti rizik od izrabljivanja i neprijavljenog rada (24), i to suradnjom različitih aktera, uključujući tijela kaznenog progona i inspektorate rada, u skladu sa sveobuhvatnim pristupom koji se posljednjih godina promiče u okviru Platforme za rješavanje problema neprijavljenog rada, Strategije EU-a za suzbijanje trgovine ljudima (2021.–2025.) (25) i zajedničkog plana za borbu protiv trgovine ljudima kako bi se uklonili rizici trgovine ljudima i pružila potpora potencijalnim žrtvama među osobama koje bježe od rata u Ukrajini (26),

—

ne koristiti mogućnost iz članka 12. Direktive o privremenoj zaštiti o davanju prednosti kod pristupanja tržištu rada građanima EU-a i državljanima zemalja obvezanih Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru odnosno državljanima trećih zemalja koji zakonito borave na njihovu državnom području i primaju naknadu za nezaposlenost,

—	voditi računa o tome da mjere na tržištu rada uvijek uključuju perspektivu osoba s invaliditetom uz osiguravanje dostupnosti informacija i usluga, u skladu sa 17. načelom Europskog stupa socijalnih prava i obvezama iz Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom.

Primjeri relevantnih projekata koje financira EU

Projekti koje financira EU (27) mogu služiti kao nadahnuće i primjeri dobre prakse. Na primjer, programi ubrzane integracije, s paralelnim naglaskom na učenju jezika i osposobljavanju na radnom mjestu, pokazali su se posebno učinkovitima u integraciji tražitelja azila i izbjeglica.

Projekt FORWORK (28) je pilot-projekt financiran iz Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) i usmjeren na uključivanje tražitelja azila i izbjeglica iz centara za prihvat u talijanskoj regiji Pijemont i Albaniji na tržište rada. U njemu se nudi procjena vještina i usluge mentorstva kojima se u obzir uzimaju rodne posebnosti u kombinaciji s učenjem jezika i profesionalnim osposobljavanjem radi izrade individualnog plana integracije.

Projekt FAB (29) još je jedan pilot-projekt financiran iz Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije kojim se nastoji omogućiti brzo uključivanje na tržište rada izbjeglica i njihovih obitelji u gradovima, pri čemu se posebna pažnja pridaje ženama. U projektu sudjeluju Beč, Beograd, Berlin, Madrid, Milano i Stockholm.

Projekt Labour-INT (30) uspješan je primjer partnerstva više dionika u kojem se promiču višestruki kanali integracije (od dolaska do radnog mjesta, uključujući obrazovanje, osposobljavanje i zapošljavanje) za tražitelje azila i izbjeglice na temelju interesa i kapaciteta poduzeća, industrijskih i gospodarskih komora, sindikata i udruga migranata.

Neki od primjera projekata financiranih iz Europskog socijalnog fonda (ESF) s naglaskom na integraciji migrantica na tržište rada su Stark im Beruf (31) (Njemačka) za majke migrantskog podrijetla, Mirjam (32) za žene koje dolaze u Švedsku i CIAO (33) (Luksemburg) za žene migrantskog podrijetla.

2.2. Utvrđivanje vještina i brzo priznavanje kvalifikacija

Korisnici privremene zaštite i odgovarajuće zaštite u skladu s nacionalnim pravom moraju imati mogućnost pokazati kojim vještinama i kvalifikacijama raspolažu kako bi se brzo uključili na tržište rada. Nekoliko država članica uvodi postupke za procjenu istovjetnosti studija i kvalifikacija kad je dokumentacija dostupna i, kad to nije slučaj, za vrednovanje vještina i prethodnog učenja i iskustva (npr. testovima, procjenom praktičnih vještina ili demonstracijom vještina, razgovorima ili samoprocjenom na internetu). Važno je da se tim mjerama ne uvode nepotrebne prepreke pristupu tržištu rada, primjerice zahtjevima u pogledu znanja jezika.

Za pristup reguliranim profesijama, kao što su različita zanimanja u zdravstvu i prosvjeti, obično je potrebna procjena i formalno priznavanje kvalifikacija stečenih u inozemstvu. U Preporuci o priznavanju kvalifikacija pružaju se smjernice i praktični savjeti kako bi se omogućio brz, pravedan i fleksibilan postupak priznavanja te se posebno naglašava važnost olakšavanja akademskog priznavanja, na primjer sveučilišnih diploma. Međutim, većina programa učenja, uključujući učenje i certifikate stečene na tržištu rada i kod poslodavca, nije povezana s reguliranim profesijama. Nadalje, mnogi su stekli određene vještine radeći, vodeći poduzeće ili u drugim kontekstima kao što je volontiranje. Te vještine mogu biti vrlo dragocjene na tržištu rada, ali postoji opasnost da se ne priznaju i ne cijene dovoljno.

Komisija krajnjim korisnicima i posrednicima nudi niz alata povezanih s vještinama, primjerice alat za profiliranje vještina državljana trećih zemalja (34), koji je sad dostupan i na ukrajinskom. Alat može biti koristan tražiteljima zaposlenja i osobama koje žele nastaviti osposobljavanje i studij, koji govore ukrajinski. Njime se putem strukturiranog razgovora utvrđuju vještine i prikupljaju dokazi o kvalifikacijama i iskustvu. Europska klasifikacija vještina, kompetencija, kvalifikacija i zanimanja (ESCO) (35) u lipnju će biti dostupna i na ukrajinskom kako bi se pojedincima olakšalo korištenje alata za profiliranje vještina i sličnih alata. Europassov ePortfolio (36) krajem travnja 2022. postao je dostupan i na ukrajinskom. Komisija je u postupku pokretanja pilot-inicijative za uspostavu baze talenata EU-a (37) i osmišljava internetski portal na razini EU-a koji će omogućiti osobama koje su pobjegle iz Ukrajine da evidentiraju svoje vještine i interese u vezi s traženjem zaposlenja i time olakšati utvrđivanje vještina koje postoje u toj zajednici i povezivanje s potencijalnim poslodavcima. Inicijativa se razvija u dijalogu s državama članicama i ključnim dionicima.

Kako bi se osiguralo da poslodavci i pružatelji usluga obrazovanja i osposobljavanja u drugim državama lakše razumiju ukrajinske kvalifikacije, Komisija radi s Europskom zakladom za osposobljavanje (ETF), ukrajinskim nadležnim tijelima (38) i državama članicama EU-a na usporedbi ukrajinskog nacionalnog kvalifikacijskog okvira i europskog kvalifikacijskog okvira (EQF). ETF je uspostavio resursni centar (39) kako bi se osobama koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu pružile informacije o nastavku obrazovanja i osposobljavanja i o tome kako potražiti pomoć u priznavanju kvalifikacija, a namijenjen je i onima kojima je potrebna pomoć u tumačenju tih informacija. Komisija također razmatra potencijal europskih digitalnih vjerodajnica za učenje kako bi se osobama koje su bježeći od rata ostale bez potrebnih dokumenata ponovno izdale diplome u digitalnom obliku.

Kad je riječ o mjerama za utvrđivanje i priznavanje vještina i kvalifikacija, Komisija poziva države članice da učine sljedeće:

—

osiguraju da se vještine i kvalifikacije mogu prema potrebi vrednovati, procijeniti i brzo priznati, bez obzira na to je li dokumentacija dostupna, npr. pružanjem pomoći pri pripremi životopisa, testiranjem vještina i dobivanjem kvalifikacija koje nedostaju. Suradnja između javnih službi za zapošljavanje, socijalnih partnera, institucija odgovornih za vrednovanje i priznavanje kvalifikacija kao što su nacionalni informacijski centri za akademsko priznavanje (40) te s ukrajinskim tijelima neophodna je za potporu brzom, besplatnom i jednostavnom utvrđivanju i priznavanju vještina i kvalifikacija te kako bi se osigurala dostupnost informacija o tim mogućnostima onima koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu,

—

potiču službe odgovorne za procjenu i priznavanje prethodnog iskustva i učenja, uključujući neformalno i informalno učenje, da proaktivno surađuju s osobama koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu i organizacijama koje ih podupiru kako bi se osiguralo da se osobama koje raspolažu različitim vještinama može pomoći u utvrđivanju njihovih vještina.

Primjeri relevantnih projekata koje financira EU

U Belgiji (Valonija) centri za vrednovanje vještina (41), koji se financiraju sredstvima ESF-a, mogu pomoći ljudima sa stručnim iskustvom koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu da svoje vještine službeno i besplatno vrednuju. Službeno priznavanje im pomaže da poslodavcu dokažu da posjeduju potrebne vještine, nastave osposobljavanje uz oslobođenje od nekih obaveza ili pristupe određenoj profesiji.

2.3. Početno strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Komisija surađuje s Europskom zakladom za osposobljavanje u cilju podupiranja nastavka učenja učenika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju putem interneta. Konkretno, ta zaklada surađuje s ukrajinskim tijelima i drugim partnerima u utvrđivanju i prikupljanju digitalnih nastavnih sadržaja i resursa za osposobljavanje, kao što su mikrotečajevi i kratki profesionalni moduli iz država članica i partnerskih zemalja, koji bi se mogli podijeliti kako bi se raseljenim učenicima iz Ukrajine omogućilo da steknu posebne kompetencije u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i mikrokvalifikacije.

Anketa o mjerama u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Kako bi prikupila informacije o mjerama u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju koje su dosad poduzele države članice i podržala razmjenu primjera dobre prakse, Komisija je u ožujku 2022. objavila anketu za članove Savjetodavnog odbora za strukovno osposobljavanje, glavne direktore za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, europska udruženja pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i članove pakta za vještine (poduzeća, udruge, gospodarske komore, pružatelji osposobljavanja i drugi dionici).

Preliminarni rezultati (42) daju uvid u dosadašnje mjere država članica i pružaju primjere dobre prakse koji mogu poslužiti kao nadahnuće drugima. To su, među ostalim, ubrzani postupci, jednakovrijednost studija i postupaka vrednovanja, individualni planovi, mentorstvo i savjetovanje, učenje kroz rad i pripremni tečajevi, uključujući jezične i međuljudske vještine.

Komisija poziva države članice da učine sljedeće:

—

osiguraju brz pristup početnom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, uključujući naukovanje, te u suradnji sa socijalnim i gospodarskim partnerima prošire kvalitetne mogućnosti učenja temeljenog na radu i naukovanja, u skladu s načelima europskog okvira za kvalitetna i učinkovita naukovanja (43), među ostalim u pogledu naknade za rad,

—

podupru pružatelje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja dodatnim financiranjem, većom fleksibilnošću u prilagodbi programa osposobljavanja potrebama polaznika koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu i razmatranjem zapošljavanja nastavnika i predavača u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju koji su korisnici privremene zaštite ili odgovarajuće zaštite u skladu s nacionalnim pravom,

—

priznaju prethodna iskustva učenja i kvalifikacije tako da se postojećim postupcima vrednovanja pravilno odrede načini učenja i uključe socijalne i gospodarske partnere da pomognu mladim polaznicima iz Ukrajine da pristupe stručnim ispitima kako bi im se mogle izdati potvrde o stručnoj osposobljenosti na temelju kompetencija,

—	prouče mogućnosti produljenja aktualnih boravaka u okviru programa mobilnosti Erasmus+ za ukrajinske polaznike strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji se ne mogu vratiti kući i mogu zatražiti privremenu zaštitu.

Primjeri relevantnih projekata koje financira EU

U okviru projekta First Room koji se sufinancira iz ESF-a strukovna škola nevladine udruge Concordia (44) u Bukureštu pruža usluge osposobljavanja i savjetovanja radi potpore socijalnoj integraciji djece i mladih koji su donedavno bili u sustavima državne skrbi o djeci. Škola izdaje potvrde o njihovim kompetencijama te im savjetuje o mogućnostima zaposlenja i profesionalnoj orijentaciji. U sklopu projekta pomaže se i mladima koji su napustili sustav tako što im se omogućuje da unajme stambene prostore u tranzitnom centru Concordia. Trenutačno se pomaže i osobama koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu.

2.4. Mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije odraslih kako bi im se olakšao pristup tržištu rada

Korisnicima privremene zaštite mora se omogućiti pristup mogućnostima obrazovanja za odrasle, strukovnom osposobljavanju i praktičnom radnom iskustvu. Praktično osposobljavanje na radnom mjestu pokazalo se vrlo učinkovitim u integraciji migranata i izbjeglica. Osim toga, poboljšanje mekih i tvrdih vještina (uključujući poduzetničke vještine, osobni razvoj i računalnu pismenost), a posebno učenje jezika (među ostalim aktivnostima koje se temelje na radu), ključno je za uspješno sudjelovanje na tržištu rada i u društvu (uključujući i u pogledu informiranosti migranata o njihovim pravima i korištenju tih prava). Uz to, današnjim ulaganjem u vještine ljudi koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu države članice mogu uvelike doprinijeti budućoj obnovi Ukrajine.

Kad je riječ o mjerama za obrazovanje i osposobljavanje odraslih, Komisija poziva države članice da učine sljedeće:

—

korisnicima što prije pruže ciljane mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i/ili praktično radno iskustvo, uzimajući u obzir potrebe posebnih skupina (npr. žena, osoba s invaliditetom, manjina) i pomognu im da dobro iskoriste te mogućnosti. Države članice potiču se na suradnju s pružateljima obrazovanja i osposobljavanja, socijalnim i gospodarskim partnerima i privatnim sektorom kako bi se osiguralo da su ponuđene mogućnosti u skladu s potrebama tržišta rada i nedostatkom vještina,

—	osiguraju mjere potpore i informiraju korisnike kako bi mogli lakše iskoristiti ponuđene mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije, uključujući pomoć pri pronalaženju odgovarajućih programa i financijsku potporu (kao što su vaučeri za osposobljavanje i pojedinačni računi za učenje).

Primjeri relevantnih projekata koje financira EU

Centar za vještine Omnia (45) (Finska) uz potporu programa Erasmus+ pruža usluge imigrantima u Espoou kako bi se poboljšale njihove profesionalne vještine i promicalo zapošljavanje. Među ostalim, centar organizira osposobljavanje, podučavanje, savjetovanje i tečajeve finskog jezika.

Projekt „Bremen Integration Qualification” (46) (Njemačka) financiran sredstvima iz ESF-a usmjeren je na pristup učenju i stvaranje mogućnosti za rad imigranata u dobi od 18 do 26 godina, među ostalim intenzivnim jezičnim tečajevima. U sklopu tog projekta, kojim upravlja Crveni križ, već se pomaže mladima koji bježe od rata u Ukrajini.

2.5. Omogućivanje odraslima da završe školovanje

Države članice odraslim korisnicima privremene zaštite mogu omogućiti pristup općem obrazovnom sustavu. To može biti korisno za one koji nisu mogli završiti formalno inicijalno obrazovanje i steći više sekundarno obrazovanje ili koji su zbog invazije morali prekinuti visokoškolski studij, ili za osobe koje nisu imale priliku pristupiti visokom obrazovanju. Te mjere neće koristiti samo dotičnim osobama, već i EU-u i, naposljetku, Ukrajini.

Kad je riječ o nacionalnim mjerama za dovršetak obrazovanja odraslih, Komisija poziva države članice da učine sljedeće:

—

odraslima koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu omoguće pristup općem obrazovanju, među ostalim pružajući im drugu priliku za školovanje. Te bi mogućnosti trebale biti fleksibilne i ciljane, uzimajući u obzir potrebe korisnika privremene zaštite i odgovarajuće zaštite u skladu s nacionalnim pravom. Države članice pozivaju se na suradnju s dionicima, uključujući one iz civilnog društva i zajednice, kako bi se pomoglo pojedincima da doista iskoriste ponuđene mogućnosti,

—

omoguće zainteresiranim odraslima koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu da se upišu u visoka učilišta kako bi završili studij koji su već započeli ili se upisali u nove programe. U tu svrhu države članice mogu poticati visoka učilišta da upisuju te osobe uz odgovarajuću potporu ili im omoguće da nastave studirati na daljinu, među ostalim promicanjem suradnje između visokih učilišta EU-a i Ukrajine, kako bi se, prema potrebi, olakšala i njihova reintegracija u ukrajinski sustav,

—	osiguraju pristup infrastrukturi, kao što su ispitni centri i informatička oprema, te surađuju s ukrajinskim tijelima kako bi se raseljenim osobama omogućilo polaganje prijamnih ispita za pristup ukrajinskom visokom obrazovanju.

3. POTPORA IZ FONDOVA EU-A

Mjere opisane u ovoj Komunikaciji mogu se poduprijeti iz raznih fondova i inicijativa EU-a. Nedavne izmjene postojećih uredbi bile su usmjerene na nepotrošena sredstva u programskom razdoblju 2014.–2020., posebno na Europski socijalni fond (ESF), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) i Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI).

Izmjenom uredaba kojima se uređuju fondovi (47) inicijativa CARE („Djelovanje kohezijske politike za izbjeglice u Europi”) usmjerena je na pružanje veće fleksibilnosti državama članicama kako bi se brzo mobilizirali kohezijski fondovi EU-a bez promjene njihova područja primjene.

Inicijativa CARE

Glavne promjene uvedene Uredbom o CARE-u su sljedeće:

—	potpora operacijama za savladavanje krize u Ukrajini od 24. veljače 2022., uključujući i zahtjeve podnesene nakon tog datuma,

—

države članice mogu se koristiti sredstvima iz ESF-a ili EFRR-a za potporu mjerama koje su prihvatljive u okviru drugog fonda bez ikakvih ograničenja; na primjer, sredstva iz EFRR-a namijenjena infrastrukturnim projektima mogu se preraspodijeliti za socijalnu uključenost, skrb i obrazovanje za vrste mjera iz ESF-a, a sredstva iz ESF-a mogu se upotrijebiti za financiranje opreme i infrastrukture za izbjeglice koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu,

—	države članice mogu iskoristiti stopostotnu nadoknadu rashoda prijavljenih Komisiji do 30. lipnja 2022 (48).,

—	osim toga, države članice mogu programirati i sredstva koja su im dodijeljena u okviru inicijative REACT-EU (ukupno do 10 milijardi EUR) za rješavanje krize,

—	države članice primile su 3,5 milijardi EUR dodatnog pretfinanciranja u okviru inicijative REACT-EU (posebno države članice koje su primile najveći broj ljudi koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu (49)),

—	države članice mogu primijeniti novi jedinični trošak od 40 EUR tjedno po osobi, čime će se olakšati promptno pružanje pomoći i pojednostavniti pravila o prijavi rashoda (50).

Uredbom (EU) 2022/585, donesenom 6. travnja (51), produljuje se razdoblje provedbe Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) i Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) za granice i vize i Fonda za unutarnju sigurnost – policija za godinu dana (do lipnja 2024.) te se oslobađaju sredstva FAMI-ja za razdoblje 2014.–2020. koja su prethodno bila namijenjena za posebne svrhe.

Kako bi pomogla državama članicama da što bolje iskoriste dostupne mogućnosti financiranja i mehanizme programiranja, Komisija je sastavila okvirni popis prihvatljivih mjera u okviru ESF-a, FEAD-a, EFRR-a, FAMI-ja i FUS-a za granice i vize te je uspostavila internetsku stranicu s pitanjima i odgovorima (52), koja je prvenstveno, ali ne isključivo, dostupna programskim tijelima kako bi države članice dobile brze i usklađene odgovore.

ESF može doprinijeti financiranju većine mjera predstavljenih u prethodnim odjeljcima, uključujući mentorstvo, profesionalno usmjeravanje, usavršavanje i prekvalifikaciju, stručnu praksu, naukovanje i pripravništvo, potporu javnim službama za zapošljavanje te mjere za izbjegavanje diskriminacije i osiguravanje dostupnosti informacija svim radnicima. Iz tog fonda može se financirati i osoblje koje radi s osobama koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu, na granici ili drugdje u državama članicama, kao i obrazovanje za djecu i odrasle te pristup zdravstvu, stanovanju i socijalnim uslugama.

Osim toga, iz EFRR-a može se financirati razvoj pristupačne infrastrukture (npr. njezina izgradnja/obnova/proširenje) i povezane opreme kako bi se olakšao pristup osnovnim nesegregiranim uslugama u obrazovanju, zapošljavanju i osposobljavanju, stanovanju te zdravstvenoj i socijalnoj skrbi. Sredstvima iz FAMI-ja i FUS-a za granice i vize te FUS-a za policiju mogu se pokriti potrebe pri prvom prihvatu osoba koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu, kao i, u slučaju FAMI-ja, njihova integracija u zemljama domaćinima.

Kao dopuna njegovoj osnovnoj misiji dugoročnog poboljšanja mogućnosti zapošljavanja, sredstvima iz ESF-a mogu se podupirati hitne mjere kao što su hrana i osnovna materijalna pomoć te troškovi smještaja ili prijevoza, pod uvjetom da se te mjere kombiniraju s individualnim planom integracije u zemlji u kojoj se pruža pomoć. Područje primjene FEAD-a još je šire i može se upotrebljavati neovisno o statusu i boravištu primatelja za osiguravanje osnovne materijalne pomoći, primjerice hrane, higijenskih potrepština, predmeta za dojenčad i djecu itd.

Sredstva iz programa InvestEU, posebno u okviru jamstva za vještine i obrazovanje, mogu se upotrijebiti i za potporu ljudima radi poboljšanja njihovih vještina, a mogu ih koristiti i organizacije za obrazovanje i osposobljavanje kako bi proširile ponudu svojih usluga, kao i za samozapošljavanje i potporu poduzećima koja zapošljavaju i osposobljavaju raseljene osobe. Osim toga, Instrumentom za tehničku potporu (53) moći će se na zahtjev pružiti tehnička potpora državama članicama kako bi se olakšao pristup zapošljavanju i osposobljavanju, socijalnoj uključenosti i obrazovanju.

Mogućnosti financiranja u okviru programa Erasmus+ mobilizirane su zahvaljujući inherentnoj fleksibilnosti programa. Primjerice, nastavnici i voditelji osposobljavanja koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu mogu dobiti financijsku potporu kako bi se olakšala njihova integracija i kako bi im se pomoglo da steknu vještine potrebne za rad u obrazovnim sustavima EU-a. Kvalificirano osoblje može se privremeno poslati u regije u kojima su smještene osobe koje bježe od ruske ratne agresije u Ukrajini. Učenici se mogu brzo uključiti i u ustanove za obrazovanje i osposobljavanje koje sudjeluju u projektima suradnje u okviru programa Erasmus+. Sredstva za te projekte mogu se fleksibilno koristiti kako bi se olakšala integracija djece koja bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu.

Naposljetku, sve potrebe povezane s potporom osobama koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu mogu se uzeti u obzir i u tekućem radu na pripremi kohezijskih programa za razdoblje 2021.–2027. Nakon donošenja ti će se programi koristiti i za financiranje mjera za potporu onima koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu u područjima zapošljavanja, obrazovanja i osposobljavanja, socijalne uključenosti, stanovanja, zdravstvene i socijalne skrbi te hrane i osnovne materijalne pomoći (zbog uključivanja FEAD-a u ESF+) (54). Rashodi u okviru tih programa prihvatljivi su od 1. siječnja 2021.

Komisija poziva države članice da učine sljedeće:

—	što bolje iskoriste dostupna sredstva za sve mjere za koje se u ovoj Komunikaciji daju smjernice,

—	usklade mjere među različitim nadležnim tijelima, uključujući regionalna i lokalna tijela, kako bi se osigurala relevantnost i komplementarnost,

—	usklade se s Komisijom i konzultiraju prethodno navedenu internetsku stranicu s pitanjima i odgovorima.

4. ZAKLJUČAK I SLJEDEĆI KORACI

Države članice pozivaju se da nastave podupirati osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu i olakšaju njihovo uključivanje na tržište rada, u skladu sa smjernicama iz ove Komunikacije i drugim inicijativama koje su dosad predstavljene na razini EU-a. Potiče ih se da surađuju s relevantnim dionicima kako bi se osigurao sveobuhvatan i koordiniran odgovor te da iskoriste svu dostupnu potporu na razini EU-a, uključujući financiranje.

Komisija je spremna nastaviti surađivati s nacionalnim tijelima i drugim relevantnim dionicima te će i dalje pružati smjernice s obzirom na razvoj situacije, među ostalim putem platforme za solidarnost i platforme za pitanja i odgovore o fondovima. Komisija će isto tako nastaviti podupirati uzajamno učenje među državama članicama, prikupljati informacije o mjerama koje su poduzele države članice (55), posebno putem namjenskih mreža kao što su Europska mreža javnih službi za zapošljavanje i Savjetodavni odbor za strukovno osposobljavanje, i pružati relevantne informacije onima koji bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu putem namjenskih internetskih stranica (56) i društvenih mreža. Svaki euro i sav trud koji se danas ulažu u razvoj ljudskih potencijala osoba koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu doprinos su budućnosti EU-a i Ukrajine.

(1) Najnoviji podaci dobiveni iz EU-ove mreže za pripravnost i upravljanje krizama u području migracija.

(2) SL L 71, 4.3.2022., str. 1.

(3) Kako je utvrđeno u Operativnim smjernicama i u Komunikaciji od 23. ožujka, uz državljane Ukrajine u članku 2. stavku 1. Provedbene odluke Vijeća (EU) 2022/382 predviđa se da bi i državljanima trećih zemalja ili osobama bez državljanstva koje uživaju međunarodnu zaštitu u Ukrajini i članovima njihovih obitelji trebalo odobriti privremenu zaštitu ako su boravili u Ukrajini 24. veljače 2022. ili prije tog datuma. Za državljane trećih zemalja koji su boravili u Ukrajini 24. veljače 2022. ili prije tog datuma i imaju boravišnu dozvolu za trajni boravak, a ne mogu se sigurno vratiti u svoju zemlju podrijetla, države članice primjenjuju privremenu zaštitu ili odgovarajuću zaštitu u skladu s nacionalnim pravom (članak 2. stavak 2. Provedbene odluke Vijeća). Države članice mogu odobriti privremenu zaštitu i drugim državljanima trećih zemalja koji su zakonito boravili u Ukrajini i ne mogu se vratiti (članak 2. stavak 3. Provedbene odluke Vijeća). Kako je navedeno u Operativnim smjernicama, privremena zaštita iz Provedbene odluke Vijeća traje godinu dana od stupanja Odluke na snagu, što znači od 4. ožujka 2022. do 4. ožujka 2023., u skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2001/55/EZ. Ako tijekom tog razdoblja Vijeće na prijedlog Komisije ne donese odluku o ukidanju privremene zaštite, ona će se automatski produljiti za šest mjeseci, tj. do 4. rujna 2023. i zatim za još šest mjeseci. tj. do 4. ožujka 2024.

(4) Komunikacija Komisije o operativnim smjernicama za provedbu Provedbene odluke Vijeća 2022/382 o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ koja ima učinak uvođenja privremene zaštite (SL C 126 I, 21.3.2022., str. 1.).

(5) COM(2022) 131 final.

(6) Preporuka Komisije (EU) 2022/554 оd 5. travnja 2022 o priznavanju kvalifikacija osoba koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu (OJ L 107 I, 6.4.2022, p. 1).

(7) Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove: plan u deset točaka (europa.eu)

(8) Platformu je uspostavila Komisija na temelju članaka od 24. do 27. Direktive o privremenoj zaštiti.

(9) Informacije za osobe koje bježe od rata u Ukrajini | Europska komisija (europa.eu)

(10) Ukrajina: konačno donošenje inicijative CARE | Europski socijalni fond plus (europa.eu)

(11) Provode se daljnje mjere u tim područjima, primjerice inicijative za provedbu plana u deset točaka, među ostalim inicijativa za sigurne domove; kad je riječ o obrazovanju, Komisija je pripremila Političke smjernice za potporu uključivanju ukrajinskih izbjeglica u obrazovanje: razmatranja, ključna načela i prakse (schooleducationgateway.eu).

(12) Europski stup socijalnih prava | Europska komisija (europa.eu)

(13) COM(2020) 758 final.

(14) Europska platforma za rješavanje problema neprijavljenog rada | Europsko nadzorno tijelo za rad (europa.eu)

(15) Takvi su se projekti financirali i iz Europskog socijalnog fonda, npr. Integrazione migranti Progetto PIU’ SUPREME (lavoro.gov.it).

(16) EURES (europa.eu) je europska mreža za suradnju službi za zapošljavanje kako bi se olakšalo slobodno kretanje radnika. Vidjeti posebno odjeljak „Život i rad”.

(17) Europsko partnerstvo za integraciju (europa.eu) u kojem sudjeluju Europska komisija i pet partnerskih socijalnih i gospodarskih organizacija (ETUC, Business Europe, SMEUnited, CEEP i Eurochambres). Od pokretanja partnerstva 2017. socijalni i gospodarski partneri proveli su niz mjera u području uključivanja na tržište rada u više od 20 zemalja. Europska komisija sufinancirala je niz inovativnih projekata kako bi se izbjeglicama i drugim migrantima olakšalo uključivanje na tržište rada. Komisija surađuje sa socijalnim i gospodarskim partnerima na jačanju Europskog partnerstva za integraciju i uključivanju osoba koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu na tržište rada.

(18) Pakt za vještine je zajednički model djelovanja za razvoj vještina u Europi. Komisija poziva dionike Pakta da ponude konkretne mogućnosti osposobljavanja i zaposlenja osobama koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu.

(19) Skills-OVATE | CEDEFOP (europa.eu)

(20) Analiza deficitarnih i suficitarnih zanimanja za 2021. | Europsko nadzorno tijelo za rad (europa.eu)

(21) Početna stranica | Instrument politike za bolje poduzetništvo: internetski alat koji su razvili Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj i Komisija namijenjen oblikovateljima politika i ostalim zainteresiranim stranama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini koje žele steći uvid u to kako se javnim politikama može pružiti potpora mladima, ženama, migrantima i nezaposlenima u pokretanju posla i samozapošljavanju te podržati razvoj socijalnih poduzeća.

(22) Erasmus za mlade poduzetnike (erasmus-entrepreneurs.eu): program koji onima koji žele postati poduzetnici pomaže da steknu potrebne vještine za pokretanje i poslovanje malog poduzeća u Europi.

(23) Europska poduzetnička mreža (europa.eu): mreža koja pomaže poduzećima da budu inovativna i ostvare rast na međunarodnoj razini. Riječ je o najvećoj potpornoj mreži za mala i srednja poduzeća (MSP-ove) na svijetu.

(24) Vidjeti, na primjer, dokument Europola Rano upozorenje – Rat u Ukrajini: izbjeglice koje stižu u EU iz Ukrajine izložene riziku od izrabljivanja u sklopu trgovine ljudima | Europol (europa.eu)

(25) COM(2021) 171 final

(26) Novi plan za borbu protiv trgovine ljudima radi zaštite osoba koje bježe od rata u Ukrajini (europa.eu).

(27) Primjere projekata možete pronaći na: internetskim stranicama Europskog socijalnog fonda, Europskog socijalnog fonda plus i internetskim stranicama EU-a o integraciji. Najnoviji primjeri dobre prakse u integriranju izbjeglica i migranata sažeti su u završnim i tematskim izvješćima sa konferencija za uzajamno učenje održanih 2021., 2020. i 2019.

(28) Forwork

(29) FAB

(30) Labour-INT

(31) Stark im Beruf

(32) Mirjam

(33) CIAO

(34) Profil vještina (europa.eu): ovaj višejezični alat namijenjen je organizacijama koje nude pomoć državljanima trećih zemalja. Pomaže u utvrđivanju vještina, kvalifikacija i radnog iskustva državljana trećih zemalja i daje im personalizirane savjete o daljnjim koracima, npr. upućuje ih se na priznavanje diploma, vrednovanje vještina, daljnju obuku ili usluge potpore zapošljavanju.

(35) Početna stranica (europa.eu): ESCO je europska višejezična klasifikacija vještina, kompetencija i zanimanja koja funkcionira kao rječnik u kojem se opisuju, identificiraju i klasificiraju zanimanja i vještine relevantne za tržište rada EU-a te obrazovanje i osposobljavanje.

(36) Početna stranica | Europass: riječ je o skupu internetskih alata za pomoć pri izradi životopisa, motivacijskih pisama i pronalasku posla i tečajeva u EU-u.

(37) Koraci za pokretanje pilot-inicijative navedeni su u Komunikaciji Komisije „Privlačenje vještina i talenta u EU” od 27. travnja 2022. (COM(2022) 657 final).

(38) To su, na primjer, Ministarstvo obrazovanja, Nacionalna agencija za kvalifikacije, Nacionalna agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i centar ENIC/NARIC.

(39) Informacije o obrazovanju i radu za Ukrajince i zemlje EU-a | ETF (europa.eu)

(40) Enic-Naric: mreža ENIC-NARIC (Europska mreža informacijskih centara u Europi i nacionalnih informacijskih centara za akademsko priznavanje u Europskoj uniji) razvila je u okviru programa Erasmus+ projekt Q-entry, bazu podataka za države članice i zemlje izvan EU-a koja pruža informacije o kvalifikacijama stečenima po završetku školovanja koje omogućuju pristup visokom obrazovanju.

(41) CVDC | Site de la validation des compétences (validationdescompetences.be)

(42) Preliminarni rezultati: Anketa o uključivanju ukrajinskih izbjeglica u strukovno obrazovanje i osposobljavanje – Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost – Europska komisija (europa.eu)

(43) Preporuka Vijeća od 15. ožujka 2018. o europskom okviru za kvalitetna i učinkovita naukovanja. (SL C 153, 2.5.2018., str. 1.)

(44) Posjet povjerenika Schmita rumunjskom projektu za pomoć izbjeglicama iz Ukrajine financiranom iz ESF-a | Europski socijalni fond plus (europa.eu)

(45) Potpora i osposobljavanje imigranata u centru za vještine Omnia | Omnia

(46) Stvaranje mogućnosti za zapošljavanje imigranata putem učenja jezika | Europski socijalni fond plus (europa.eu)

(47) Uredba (EU) br. 1303/2013 o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.) Uredba (EU) br. 223/2014 o Fondu europske pomoći za najpotrebitije (SL L 72, 12.3.2014., str. 1.).

(48) Za obračunsko razdoblje koje počinje 1. srpnja 2021. i završava 30. lipnja 2022.

(49) Povećanje početnog pretfinanciranja u okviru inicijative REACT-EU s 11 % na 15 % za sve države članice i na 45 % za najizloženije države članice (HU, PL, RO, SK) i one s najvećim brojem dolazaka u usporedbi s brojem stanovnika (više od 1 % njihova stanovništva na dan 23. ožujka: AT, BG, CZ, EE, LT).

(50) Ukrajina: lakše i brže korištenje kohezijskih sredstava u državama članicama kako bi se odgovorilo na neposredne potrebe izbjeglica | Europski socijalni fond plus (europa.eu). Primjenjivat će se na sve osobe kojima je odobrena privremena zaštita u skladu s Direktivom o privremenoj zaštiti, i to najviše do 13 tjedana nakon njihova dolaska.

(51) Uredba (EU) 2022/585 o izmjeni uredaba (EU) br. 514/2014 o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil, migracije te integraciju i o Instrumentu za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama, (EU) br. 516/2014 o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju i (EU) 2021/1147 o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju.

(52) To je polujavna internetska stranica koja je prvenstveno, ali ne isključivo, dostupna programskim tijelima.

(53) Uredba (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu.

(54) Komisija je objavila „Priručnik za korištenje fondova EU-a za integraciju osoba migrantskog podrijetla za programsko razdoblje 2021.–2027.” kako bi se potaknulo komplementarno korištenje fondova EFRR, ESF+ i FAMI radi integracije osoba migrantskog podrijetla.

(55) Provođenjem anketa i daljnjih aktivnosti praćenja kao što su one koje provode Eurofound, Cedefop i ETF.

(56) Informacije za osobe koje bježe od rata u Ukrajini | Europska komisija (europa.eu)

16.6.2022

Službeni list Europske unije

C 233/14

MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 24. ožujka 2022.

o Prijedlogu o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za kreditni rizik, rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju, operativni rizik, tržišni rizik i minimalnu donju granicu

(CON/2022/11)

(2022/C 233/02)

Uvod i pravna osnova

Europska središnja banka (ESB) primila je 20. siječnja 2022. zahtjev Europskog parlamenta, a 21. siječnja 2022. zahtjev Vijeća Europske unije za davanje mišljenja o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu zahtjeva za kreditni rizik, rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju, operativni rizik, tržišni rizik i minimalnu donju granicu (1) (dalje u tekstu „predložene izmjene CRR-a”).

ESB napominje da su predložene izmjene CRR-a usko povezane s drugim prijedlogom o kojem je ESB primio zahtjev za savjetovanje, a to je Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu nadzornih ovlasti, sankcija, podružnica iz trećih zemalja i okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika te o izmjeni Direktive 2014/59/EU (2) (dalje u tekstu „predložene izmjene CRD-a”).

Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja utemeljena je na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije budući da predložene izmjene CRR-a sadrže odredbe koje utječu na zadaće ESB-a u vezi s bonitetnim nadzorom kreditnih institucija u skladu s člankom 127. stavkom 6. Ugovora i doprinos Europskog sustava središnjih banaka nesmetanom vođenju politika koje se odnose na stabilnost financijskog sustava, kako je navedeno u članku 127. stavku 5. Ugovora. Upravno vijeće donijelo je ovo Mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

Opće napomene

ESB pozdravlja prijedloge Komisije kojima se provode preostale reforme Basel III (3) u EU-u, jačaju jedinstvena pravila EU-a i poboljšava bonitetni okvir za kreditne institucije u različitim područjima.

ESB naglašava važnost pravodobnog, potpunog i vjernog dovršetka provedbe reformi Basel III u EU-u. Tim se reformama rješavaju ključni nedostaci postojećeg okvira utvrđeni u prethodnim analizama koje su provela europska i međunarodna tijela i u vezi s europskim bankama te su stoga te reforme ključne za osiguravanje stabilnosti europskog bankarskog sektora.

Za brzo rješavanje takvih nedostataka važna je pravodobna provedba reformi Basel III. ESB stoga potiče zakonodavna tijela Unije da brzo zaključe zakonodavni postupak i bez neopravdano dugih razdoblja provedbe. To je važno kako bi se osiguralo da banke mogu izdržati buduće krize.

ESB također smatra da je važno u potpunosti provesti standarde Basel III. U tom pogledu ESB cijeni činjenicu da su prijedlogom Komisije obuhvaćeni svi elementi koje je razvio Bazelski odbor za nadzor banaka i koje je Skupina guvernera središnjih banaka i čelnika nadzora dogovorila u prosincu 2017.

Naposljetku, ESB se snažno zalaže za vjernu provedbu reformi Basel III. To je važno za financijsku stabilnost i međunarodnu vjerodostojnost EU-a. Dosljednom provedbom tih reformi naglašava se predanost EU-a međunarodnoj financijskoj suradnji, čime se podupire funkcioniranja globalnog financijskog sustava i povjerenja u banke u EU-u. Istodobno, vjerna provedba pruža najbolje moguće jamstvo za stabilan bankarski sustav, dok bi predložena odstupanja i odluke o provedbi ostavile nedovoljno rješenja za rizike u bankarskom sektoru. Kako je objašnjeno u nastavku, ti rizici uglavnom proizlaze iz predloženog bonitetnog tretmana izloženosti osiguranih nekretninama, kreditnog rizika trgovačkih društava kojima nije dodijeljen rejting, kreditnog rizika druge ugovorne strane, izloženosti na osnovi vlasničkih laganja i operativnog rizika.

U sljedećim odjeljcima mišljenja iznose se detaljna stajališta o glavnim elementima prijedloga i o preostalim rizicima koji bi se mogli nedovoljno obuhvatiti ako EU odluči odstupiti od standarda Basel III.

Također je važno da bonitetni okvir nastavi ispunjavati svoju svrhu uklanjanjem utvrđenih nedostataka i održavanjem koraka s inovacijama. Nove definicije ključnih pojmova društva za pomoćne usluge i financijskih institucija koje je predložila Komisija dobrodošle su jer se njima pojašnjavaju granice opsega reguliranja. ESB također pozdravlja ovlast Komisije za izvješćivanje o novom prijedlogu o bonitetnom tretmanu kriptoimovine.

ESB se također slaže sa stajalištem Komisije izraženim u obrazloženju prijedloga da nema potrebe za dodjelom dodatnih nadzornih ovlasti nadležnim tijelima kako bi se u iznimnim okolnostima ozbiljnih gospodarskih poremećaja kreditnim institucijama nametala ograničenja za raspodjelu dividendi. ESB istodobno primjećuje da tijekom takvih razdoblja gospodarskih i financijskih poteškoća kreditne institucije možda nisu spremne koristiti svoje zaštitne slojeve kapitala (4). Gledajući unaprijed, ESB smatra da bi trebalo dodatno razmotriti uklanjanje odvraćajućih mjera za upotrebu zaštitnih slojeva kapitala.

1. Uvođenje minimalne donje granice

1.1

Minimalna donja granica važan je element reformi Basel III. Njome se smanjuje neopravdana varijabilnost rizikom ponderirane imovine u svim institucijama, čime se jačaju ravnopravni uvjeti i bonitetni okvir. ESB snažno pozdravlja činjenicu da se Komisija odlučila za takozvani jedinstveni pristup u pogledu provedbe minimalne donje granice, pri čemu banke imaju samo jedan način mjerenja svoje rizikom ponderirane imovine (5).

1.2

Međutim, ESB napominje da prijedlog uključuje i značajne prijelazne aranžmane koji dovode do nižih pondera rizika od onih predviđenih Bazelskim standardima u nekim posebnim područjima, odnosno i. izloženosti osigurane stambenim nekretninama s niskim povijesnim gubitcima, ii. izloženosti prema trgovačkim društvima kojima nije dodijeljen rejting i iii. kalibracije kreditnog rizika druge ugovorne strane povezanog s izloženostima izvedenicama. ESB smatra da ta odstupanja od standarda Basel III nisu opravdana sa stajališta bonitetne i financijske stabilnosti te da mogu ostaviti neriješene rizike.

1.3

Konkretno, prijelazni tretman izloženosti osiguranih stambenim nekretninama izaziva zabrinutost. Prijelaznim aranžmanom oslabila bi se funkcija zaštitnog mehanizma minimalne donje granice u odnosu na kreditiranje stambenih nekretnina, što je područje koje može ugroziti financijsku stabilnost, kako je prikazano u nedavnim izvješćima ESRB-a (6) i ESB-a (7). Zaduženost kućanstava i precijenjenost stambenih nekretnina povećavaju se u nekoliko država članica EU-a, što pridonosi nakupljanju srednjoročnih slabosti i zabrinutosti zbog nekretninskog balona koji se temelji na dugu. To bi pak nekim bankama moglo ostaviti regulatorni kapital koji nije razmjeran potencijalnim gubitcima koji proizlaze iz ostvarenja tih rizika. Prijelazni aranžman može dovesti do daljnje rascjepkanosti unutar bankarskog tržišta EU-a, u mjeri u kojoj institucije mogu podlijegati različitim kapitalnim zahtjevima za slične rizike, ovisno o provedbi u državama članicama. S obzirom na te zabrinutosti, ESB smatra da takav povlašteni tretman stambenih nekretnina ne bi trebao postojati. Ako se zadrži, taj bi mehanizam trebao biti strogo privremene i ograničene prirode.

1.4

Nadalje, ESB je također zabrinut zbog prijelaznih odredbi koje se odnose na trgovačka društva kojima nije dodijeljen rejting. U skladu s Bazelskim standardima, kreditiranje takvih trgovačkih društava podrazumijeva veći ponder rizika, što odražava veću neizvjesnost u pogledu njihove stvarne rizičnosti. Smanjenjem pondera rizika na temelju vlastitih procjena rizika banke oslabljuje se svrha minimalne donje granice, a to je zaštita od podcjenjivanja rizika vlastitim modelima institucija jer bi se institucije mogle osloniti na vlastite procjene vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD) za dodjelu nižeg pondera rizika trgovačkim društvima. Komisija predlaže da primjena pondera rizika od 65 % ovisi o procijenjenoj jednogodišnjoj vjerojatnosti neispunjenja obveza koja bi mogla iznositi do 0,5 %. ESB smatra da je to preširoko jer bi se njime mogla obuhvatiti trgovačka društva s povišenim profilom rizičnosti. S obzirom na uključene rizike, ESB stoga smatra da ne bi trebalo napraviti takvu iznimku za trgovačka društva kojima nije dodijeljen rejting. Ako se zadrži, taj bi mehanizam trebao biti strogo privremene i ograničene prirode. Konačno, ESB u potpunosti podupire napore za povećanje pokrivenosti rejtingom među europskim trgovačkim društvima u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, čime bi se dodatno mogao dati važan doprinos projektu unije tržišta kapitala.

1.5

ESB upozorava na bilo kakvu promjenu u tretmanu kreditnog rizika druge ugovorne strane u vezi s izloženostima izvedenicama u kontekstu minimalne donje granice, bilo da je riječ o privremenom ili trajnom tretmanu. ESB je zabrinut da bi svaka promjena u kalibraciji standardiziranog pristupa za mjerenje izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane ostavila neke bonitetne rizike nepokrivenima i podcijenila iznos izloženosti za kreditni rizik druge ugovorne strane.

1.6

Kad je riječ o razini primjene minimalne donje granice, Komisija je predložila njezinu primjenu na najvišoj razini konsolidacije. Unutar bankarskih grupa to je povezano s mehanizmom preraspodjele učinka koji je nastao na najvišoj razini konsolidacije na razini matičnog društva i društava kćeri (8). Tim se mehanizmom bankarskim grupama iz EU-a koje su obvezane minimalnom donjom granicom omogućuje učinkovitija raspodjela kapitala unutar grupe u usporedbi s primjenom na pojedinačnoj razini, pri čemu se i dalje odražava odgovarajuća rizičnost prisutnosti grupe u svakoj državi članici. Međutim, uvođenje posebnih zahtjeva u pogledu minimalne donje granice na potkonsolidiranoj razini država članica i dalje može potaknuti bankarske grupe na reorganizaciju aktivnosti kako bi se učinak minimalne donje granice na pojedinačne dijelove grupe sveo na najmanju moguću mjeru na načine koji bi mogli biti neusklađeni s uspostavljenim organizacijskim strukturama ili dobrim upravljanjem rizicima. Osim toga, time bi se zamrznulo više kapitala na lokalnoj razini, što je u suprotnosti s ciljem omogućavanja slobodnog kretanja kapitala unutar europskih bankarskih grupa, što je važan preduvjet financijske integracije. Jedna mogućnost bila bi primjena minimalne donje granice na najvišoj razini konsolidacije u EU-u i na potkonsolidiranoj razini države članice, bez mehanizma raspodjele. Time bi se već pojednostavnio okvir za banke u usporedbi s prijedlogom Komisije i osigurala odgovarajuća kapitalizacija u svakoj državi članici, iako bi se time zadržao i kapital na toj potkonsolidiranoj razini. Druga mogućnost bila bi primjena minimalne donje granice samo na najvišoj razini konsolidacije, što bi bilo povezano s obvezom banaka i nadležnih tijela da osiguraju odgovarajuću kapitalizaciju samostalnih subjekata (9). Taj bi pristup bio jednostavniji i smanjio rascjepkanost europskog bankarskog sektora, ali i na odgovarajući način odražavao činjenicu da je minimalna donja granica kalibrirana kako bi se smanjila nepotrebna varijabilnost rizikom ponderirane imovine na razini bankovne grupe, a ne na razini svakog subjekta. ESB daje prednost tom posljednjem pristupu.

1.7

Konačno, ESB napominje da prijedlog CRD-a uključuje odredbe o međudjelovanju minimalne donje granice, nadzornih zahtjeva i makrobonitetnih zaštitnih slojeva kapitala. Ta će se pitanja razmatrati u zasebnom mišljenju o predloženim izmjenama CRD-a (10).

2. Okvir za kreditni rizik – standardizirani pristup

2.1

ESB pozdravlja prijedloge za provedbu novog standardiziranog pristupa kreditnom riziku jer će time institucije koje se ne oslanjaju na interne modele postati otpornije, a njihovi kapitalni zahtjevi osjetljiviji na rizik. Međutim, ESB sa zabrinutošću primjećuje da prijedlog sadržava i nekoliko novih odstupanja od standarda Basel III, posebno u pogledu i. izloženosti u obliku specijaliziranog financiranja, ii. izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja, iii. izloženosti prema stanovništvu i iv. metodologije za vrednovanje kolaterala za izloženosti osigurane nekretninama. Osim toga, zadržana su neka postojeća odstupanja (npr. za mala i srednja poduzeća te infrastrukturu) koja bi suzakonodavci trebali ponovno procijeniti. ESB smatra da ta odstupanja mogu u potpunosti smanjiti dosljednost i sigurnost novog standardiziranog pristupa i ostaviti određene rizike nepokrivenima. To bi pak moglo dovesti do toga da banke nemaju dovoljno raspoloživog kapitala u slučaju da se rizici ostvare u tim segmentima tržišta. Točnije, okvir Basel III kalibriran je kako bi odražavao rizičnost izloženosti u obliku specijaliziranog financiranja te bi svaka promjena, kao što je stvaranje nove kategorije za visokokvalitetno financiranje objekata ili promjene kriterija za visokokvalitetno financiranje projekata, mogla ostaviti nepokrivene rizike, posebno tijekom predoperativne faze projekata, čime bi se smanjila zaštita banaka. Nadalje, standardizirani ponderi rizika ne bi se trebali temeljiti samo na prosudbi institucija bez odobrenja modela o tome može li financiranje objekta ispuniti kriterije „visoke kvalitete” slične pristupu raspoređivanja zasnovanom na internim rejtinzima („IRB”).

2.2

Izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja same su po sebi rizičnije jer su po definiciji podređene svim ostalim potraživanjima u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza. To se odražava u prijedlozima Basel III kojima se zahtijevaju veći kapitalni zahtjevi za izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja. ESB je stoga zabrinut zbog odstupanja od tog dobrog načela u brojnim područjima jer bi to moglo izložiti banke većim rizicima u njihovoj bilanci. To se posebno odnosi na i. izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja prema drugim članovima iste grupe, uključujući one udjele u subjektima financijskog sektora za koje se bankama dopušta da ih ne odbijaju od svojeg regulatornog kapitala, ii. institucionalne sustave zaštite i iii. dugoročne izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja koje traju već šest godina ili dulje, što također utječe na adekvatnost pondera rizika na konsolidiranoj razini. To ne bi samo zadržalo postojeće vrlo niske pondere rizika koji ne odražavaju inherentnu rizičnost izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja, već bi i produljilo nepostojanje razmjernog kapaciteta za apsorpciju gubitaka unutar grupe. Nadalje, iv. ESB smatra da bi se niži ponder rizika za izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja u okviru zakonodavnih programa trebao primjenjivati ako je popraćen bazelskim zahtjevom za ograničenja ulaganja (11) koji se također može uzeti u obzir u sveobuhvatnoj procjeni tih programa. Osim toga, v. prijelaznom odredbom koja se primjenjuje na izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja u skladu s IRB pristupom stvaraju se neopravdane koristi jer banke mogu primjenjivati pondere rizika koji nisu samo niži od onih koji se trenutačno primjenjuju, nego i u prijelaznom razdoblju čak i niži od onih koji će se na kraju zahtijevati. ESB stoga predlaže da se izbjegne taj prijelazni izvanredni pad kapitalnih zahtjeva za izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja institucija s odobrenjem za IRB pristup ispod razine koja će biti trajno potrebna u budućnosti (12).

2.3

ESB smatra da bi niži ponder rizika za izloženosti prema stanovništvu trebao biti ograničen na fizičke osobe s ukupnim izloženostima manjima od 1 milijun EUR, što bi trebalo odrediti uzimajući u obzir novac koji klijenti već duguju te neiskorištene kreditne linije. Osim toga, ne bi trebalo dodatno odgađati potreban ispravak kapitalnih zahtjeva za bezuvjetno opozive kreditne linije.

2.4

U prijedlogu Komisije predlažu se i neke promjene metodologija revalorizacije nekretnina, koje ne bi bile u skladu s Bazelskim standardima. ESB smatra da bi se sve takve revalorizacije trebale provoditi na zdravoj osnovi kako bi se na odgovarajući način odrazile promjene u vrednovanju kolaterala u nekretninama. Primjena statističkih metoda za procjenu vrijednosti nekretnina (umjesto oslanjanja na kvalificiranog neovisnog procjenitelja) mogla bi prenijeti netočan osjećaj sigurnosti. To bi moglo dovesti do strukturnog precjenjivanja stvarne vrijednosti ne samo pojedinačnih nekretnina nego i cijelog portfelja koji podliježe revalorizaciji, što pak smanjuje otpornost banaka na pregrijavanje tržišta nekretnina. Osim toga, povećanje vrijednosti nekretnina na temelju prosječnih prošlih vrijednosti moglo bi nerazborito omogućiti bankama da se i dalje oslanjaju na povećanje vrijednosti nekretnina koje možda nije održivo. To se, na primjer, prilično jasno primjenjuje u trenutačnom okruženju sve veće precijenjenosti. Te bi promjene pridonijele neopravdanim učincima prijelaznog mehanizma povezanog s niskorizičnim hipotekarnim kreditima u kontekstu minimalne donje granice (kako je navedeno u stavku 1.3) i mogle bi dodatno povećati slabosti banaka na tržištima nekretnina.

2.5

Okvir Basel III ponovno je kalibrirao svoj tretman specifičnosti ulaganja u mala i srednja poduzeća i infrastrukturu primjenom pondera rizika empirijski kalibriranih na temelju podataka u različitim institucijama. ESB stoga smatra da bi se EU trebao pridržavati revidirane kalibracije.

3. Operativni rizik

3.1

ESB pozdravlja odluku Komisije o provedbi novog standardiziranog pristupa operativnom riziku u skladu s okvirom Basel III, čiji je cilj povećati usporedivost i jednostavnost izračuna kapitalnih zahtjeva.

3.2

Iako ESB priznaje da okvir Basel III nudi mogućnost zanemarivanja povijesnih gubitaka pri izračunu kapitalnih zahtjeva za operativne rizike, izražava žaljenje zbog toga što se Komisija nije odlučila za priznavanje tih gubitaka. ESB smatra da bi uzimanje u obzir povijesti gubitaka institucije podrazumijevalo veću osjetljivost na rizik i pokriće gubitaka u kapitalnim zahtjevima, čime bi se riješilo pitanje razlika u profilima rizičnosti institucija u vrlo osjetljivim pitanjima kao što su rizik provedbe, pranje novca ili kiberincidenti, te bi se time institucijama pružili veći poticaji za poboljšanje upravljanja operativnim rizikom. ESB bi stoga dao prednost provedbi u kojoj se interni multiplikator gubitka određuje na temelju povijesnih gubitaka institucije i postupno se uvodi.

3.3

ESB napominje da nadzorna tijela već sada moraju uzeti u obzir kvalitetu upravljanja rizicima, uključujući povijest gubitaka, pri definiranju profila rizičnosti i kapitalnih zahtjeva u okviru „postupka nadzorne procjene i ocjene” (SREP). U tom pogledu, korisnost predložene uske obveze nadzornih tijela da prate kvalitetu prikupljanja povijesnih gubitaka institucija barem svake tri godine trebalo bi procijeniti s obzirom na krajnju upotrebu tih povijesnih gubitaka u okviru, također s obzirom na činjenicu da je kvaliteta podataka samo jedan od mnogih ključnih čimbenika za upravljanje operativnim rizikom.

4. Tržišni rizik

4.1

U svojem Mišljenju od 8. studenoga 2017. o izmjenama okvira Unije za kapitalne zahtjeve za kreditne institucije i investicijska društva (13) (14) ESB je pozvao na dovoljno dugo razdoblje provedbe Bazelskih standarda o tržišnom riziku koji proizlazi iz temeljitog preispitivanja knjige trgovanja, uzimajući u obzir i daljnje izmjene Bazelskih standarda. Budući da su međunarodno dogovorena pravila sada dovršena, ESB pozdravlja prijedlog Komisije da se postojeći izvještajni zahtjevi pretvore u kapitalne zahtjeve.

4.2

ESB primjećuje da se prijedlogom Komisiji omogućuje da promijeni kalibraciju kapitalnih zahtjeva u okviru novog okvira za tržišni rizik te da za još dvije godine odgodi provedbu tog okvira. To bi moglo omogućiti smanjenje kapitalnih zahtjeva, čime bi se razlikovalo od standarda Basel III. ESB se zalaže za ograničavanje tih ovlasti na temelju ovog prijedloga. ESB smatra važnim da se ti standardi dosljedno primjenjuju na međunarodnoj razini i poziva na vjernu provedbu tih međunarodno dogovorenih standarda do 2025. To bi bilo važno kako bi se institucijama pružila jasnoća i osigurala pouzdanost jedinstvenih pravila EU-a, istodobno izbjegavajući negativne posljedice na interne planove provedbe institucija te na postupak podnošenja zahtjeva i odobrenja za interne modele. Neovisno o prethodno navedenom, moglo bi se razmotriti da Komisija 2025. predstavi izvješće o provedbi temeljitog preispitivanja knjige trgovanja u drugim jurisdikcijama, koje bi zakonodavcima Unije moglo poslužiti kao osnova za pripremu mogućih daljnjih koraka za osiguravanje jednakih uvjeta na globalnoj razini.

4.3

ESB pozdravlja jasnoću predviđenu prijedlogom Komisije o minimalnoj učestalosti koja se primjenjuje u okviru transparentnog pristupa kada su subjekti za zajednička ulaganja uključeni u interne modele. Istodobno, ESB je zabrinut da bi takav tretman mogao dovesti do toga da neki rizici nisu uključeni u interni model te stoga predlaže dodavanje posebnog zahtjeva za utvrđivanje, mjerenje i praćenje relevantnih rizika u slučaju da se ne primjenjuje dnevni transparentni pristup.

5. Rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju (CVA)

5.1

ESB sa zabrinutošću primjećuje da se prijedlogom Komisije ponovno ne razmatraju postojeća izuzeća koja je donijela Unija i podsjeća da su ta izuzeća ocijenjena kao značajna neusklađenost u prethodnom programu za procjenu regulatorne dosljednosti Bazelskog odbora u 2014 (15). ESB smatra da ta odstupanja nisu opravdana s bonitetnog stajališta te da su institucije izložene nepokrivenim rizicima od svojih transakcija izvedenicama s izuzetim drugim ugovornim stranama (16).

5.2

ESB ipak priznaje napore koje je Komisija uložila u rješavanje pitanja koja proizlaze iz otvorenih zaštita za CVA drugih ugovornih strana izuzetih iz EU-a tako što se institucijama omogućuje da dobrovoljno uključe te druge ugovorne strane u svoje regulatorne CVA-e (17) i utvrđuju nove izvještajne zahtjeve za druge ugovorne strane izuzete iz EU-a. Iako bi potonje moglo pomoći u poticanju boljih praksi upravljanja rizicima u institucijama, time se neće poboljšati njihova bonitetna situacija niti potaknuti tržišna disciplina. Kako bi se to postiglo, trebalo bi provesti zahtjev za objavljivanje informacija. Ako zakonodavna tijela Unije odluče zadržati postojeća izuzeća, ti prijedlozi pomažu donekle ublažiti negativne učinke takvih izuzeća, iako se njima znatno ne smanjuju rizici koje te izloženosti podrazumijevaju za bilance banaka.

6. Pristup zasnovan na internim rejting sustavima (IRB)

6.1

ESB pozdravlja predložene izmjene IRB pristupa za kreditni rizik, u skladu s konačnim paketom Basel III (18), jer se one smatraju potrebnima za održavanje osjetljivosti na rizik uz znatno smanjenje opsega varijabilnosti neopravdanog iznosa izloženosti ponderiranog rizikom (RWEA). ESB podržava prijedlog o zabrani i. primjene naprednog IRB pristupa („A-IRB”) za izloženosti prema velikim trgovačkim društvima, izloženosti prema kreditnim institucijama i investicijskim društvima te prema financijskim institucijama koje se tretiraju kao trgovačka društva i ii. primjene IRB pristupa za izloženosti na osnovi vlasničkih ulaganja. Isto tako, ESB podržava uvođenje donjih pragova na ulazne veličine za parametre rizika, čime će se osigurati minimalna razina konzervativnosti u parametrima modela i istodobno smanjiti nepotrebna varijabilnost RWEA-e.

6.2

Nadalje, ESB podržava dodatna pojašnjenja i poboljšanja povezana s procjenom PD-a, gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD) i kreditnih konverzijskih faktora (CCF).

6.3

Međutim, ESB bi želio istaknuti neke nedosljednosti u prijedlogu koje bi mogle ometati opću pravilnu provedbu zahtjeva. Konkretno, kako bi se smanjio rizik od pogrešnog tumačenja, ESB preporučuje da se u različitim člancima izmijenjenog CRR-a dodatno usklade pojmovi koji se upotrebljavaju za utvrđivanje veličine korporativnih dužnika, kao što su „promet”, „prihodi” i „prodaja” (19).

6.4

Nadalje, potrebno je osigurati dosljednost između definicije nastanka statusa neispunjavanja obveza i procjene i provedbe parametara rizika. Posebno, s obzirom na provedbu IRB pristupa na razini kategorije izloženosti, kako je uveden izmijenjenim člankom 148., ESB želi naglasiti da se tom promjenom za izloženosti prema stanovništvu stvara mogućnost primjene IRB pristupa za barem jednu od kategorija izloženosti iz članka 147. stavka 2. nove točke (d) podtočke i., točke (d) podtočke ii., točke (d) podtočke iii. i točke (d) podtočke iv. Istodobno, za izloženosti prema stanovništvu ESB napominje da se postojećim člankom 178. stavkom 1. institucijama omogućuje primjena definicije nastanka statusa neispunjavanja obveza na razini pojedinačne kreditne linije, a ne u odnosu na ukupne obveze dužnika. U tom pogledu, ako je definicija nastanka statusa neispunjavanja obveza za izloženosti prema stanovništvu definirana na razini dužnika, ESB preporučuje ograničavanje mogućnosti primjene IRB pristupa za sve kategorije izloženosti ili za nijednu kategoriju izloženosti iz članka 147. stavka 2. točke (d) podtočke i., točke (d) podtočke ii., točke (d) podtočke iii. i točke (d) podtočke iv., ne dovodeći u pitanje mogućnost zahtijevanja trajne djelomične primjene pod uvjetima iz članka 150.

6.5

Nadalje, u pogledu novih zahtjeva za procjene PD-a, ESB smatra da bi se dodatnim određivanjem vremenskog okvira za dodjele rejtinga, kako je predloženo konačnim standardima Basel III, osigurala odgovarajuća diferencijacija rizika unatoč nepovoljnim gospodarskim uvjetima i povećala usporedivost imovine ponderirane rizikom među institucijama. Osim toga, u prijedlog su uvedene određene razlike između zahtjeva za procjene PD-a za izloženosti prema stanovništvu i zahtjeva za procjene PD-a za izloženosti prema trgovačkim društvima i institucijama, što može otežati pravilno tumačenje od strane institucija. U tom kontekstu ESB preporučuje daljnje pojednostavnjenje zahtjeva u odnosu na te vrste izloženosti.

7. Treći stup objavljivanje i izvješćivanje

7.1

ESB pozdravlja cilj novog integriranog središta kojim upravlja Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) za objave kreditnih institucija u okviru trećeg stupa, čiji je cilj smanjiti opterećenje za institucije i svim dionicima olakšati upotrebu informacija iz trećeg stupa. Nadzorna tijela imala bi koristi od centraliziranog središta za objavljivanje jer bi im se olakšala uloga u osiguravanju kvalitete informacija iz trećeg stupa. Međutim, ESB napominje da se u prijedlogu primjenjuju različiti pristupi u pogledu kvantitativne javne objave malih i jednostavnih institucija i većih institucija. Za male i jednostavne institucije EBA će se koristiti nadzornim izvješćivanjem za sastavljanje odgovarajuće kvantitativne javne objave na temelju unaprijed definiranog raspoređivanja. Za veće institucije trebalo bi razviti novi postupak objave informacija, što bi dovelo do dvostrukog izvješćivanja o točkama podataka jer se zahtjevi u pogledu podataka iz trećeg stupa preklapaju s nadzornim izvješćivanjem. EBA će zatim primiti te nove obrasce „u elektroničkom obliku” i morat će ih objaviti istog dana kada ih primi. ESB smatra da bi se pristup koji se koristi za male i jednostavne institucije za kvantitativne objave mogao primijeniti na sve institucije, bez obzira na njihovu veličinu i složenost, s ciljem smanjenja tereta izvješćivanja za sve institucije. ESB napominje i da vremenski okvir u kojem EBA objavljuje informacije iz trećeg stupa na centraliziranom središtu ne omogućuje usklađivanje nadzornog izvješćivanja i informacija o objavi u okviru trećeg stupa, što bi moglo dovesti do dodatnog radnog opterećenja za nadzorna tijela i do zbunjenosti za ulagatelje i druge korisnike informacija iz trećeg stupa. U skladu s istom logikom, kako bi se osigurala dosljednost, politika ponovnog podnošenja EBA-i predviđena u izmijenjenom članku 434.a ne bi trebala biti ograničena na javne objave, već bi trebala obuhvaćati i nadzorno izvješćivanje.

7.2

Nadalje, kvalitativne objave i neke kvantitativne objave (20) ne mogu se izdvojiti iz nadzornog izvješćivanja na temelju unaprijed definiranog raspoređivanja. To se pitanje odnosi i na male i jednostavne institucije te na druge institucije. Stoga bi trebalo pojasniti postupak podnošenja takvih objava EBA-i. ESB također predviđa moguće poteškoće za EBA-u pri objedinjavanju i usporedbi kvalitativnih informacija zbog njihove nestrukturirane prirode.

7.3

ESB napominje da se predloženim izmjenama CRD-a predviđa izmjena članka 106. CRD-a kako bi se nadležna tijela ovlastila da od institucija koje nisu male i jednostavne institucije zahtijevaju da EBA-i dostave informacije o objavi radi njihove objave na centraliziranim mrežnim stranicama EBA-e. Ova izmjena CRD-a postala bi suvišna ako se tekst CRR-a izmijeni u smjeru predloženom u stavku 7.1.

8. Okolišni, socijalni i upravljački rizici

8.1

Bolja integracija okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika u bonitetni okvir ključna je za povećanje otpornosti bankarskog sektora. ESB će u svojem mišljenju o predloženim izmjenama CRD-a (21). iznijeti sveobuhvatne primjedbe o prijedlozima koji se odnose na okolišne, socijalne i upravljačke rizike. Konkretno, kad je riječ o predloženim izmjenama CRR-a, ESB pozdravlja prijedlog Komisije o uvođenju usklađenih definicija ekoloških, socijalnih i upravljačkih rizika i cijeni namjeru da se definicije usklade s definicijama koje je EBA predložila u svojem izvješću o upravljanju okolišnim, socijalnim i upravljačkim rizicima za kreditne institucije i investicijska društva i njihovu nadzoru (22). Međutim, ESB primjećuje određena odstupanja u tekstu predloženih definicija u odnosu na tekst koji upotrebljava EBA. Definicije EBA-e šire su i obuhvaćaju sve negativne učinke, a ne samo gubitke. Slijedom toga, one vjernije odražavaju prirodu okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika, koji se, među ostalim, ostvaruju strateškim i reputacijskim rizikom. Ti rizici mogu, na primjer, potaknuti manji opseg poslovanja i utjecati na održivost i sposobnost opstanka institucije. Stoga ESB predlaže doradu teksta definicija kako bi se osigurala bolja usklađenost s definicijama koje je predložila EBA.

8.2

ESB pozdravlja prijedlog izmjene članka 430. kojim se od institucija zahtijeva da svoja nadležna tijela izvješćuju o svojoj izloženosti okolišnim, socijalnim i upravljačkim rizicima. Budući da izvješćivanje o relevantnim kvalitativnim i kvantitativnim informacijama o okolišnim, socijalnim i upravljačkim rizicima olakšava nadzor nad tim rizicima, ESB poziva zakonodavna tijela Unije i EBA-u da osiguraju provedbu predloženog izvještajnog zahtjeva što je prije moguće. ESB napominje da će se na takvo izvješćivanje primjenjivati načelo proporcionalnosti kako je navedeno u uvodnoj izjavi 40. predloženih izmjena CRR-a.

8.3

ESB se slaže s uvodnom izjavom 40. predloženih izmjena CRR-a u kojoj se navodi da izloženost okolišnim, socijalnim i upravljačkim rizicima nije nužno proporcionalna veličini i složenosti institucije. Stoga je nužno da tržišta i nadzorna tijela dobiju odgovarajuće podatke od svih subjekata izloženih tim rizicima, neovisno o njihovoj veličini. Stoga ESB snažno podupire prijedlog da se zahtjevi za objavljivanje u vezi s okolišnim, socijalnim i upravljačkim rizicima iz članka 449.a primjenjuju na sve institucije. ESB podržava prijedlog Komisije da se učestalost i pojedinosti zahtjeva za objavu prilagode veličini i složenosti institucija kako bi se na odgovarajući način uzelo u obzir načelo proporcionalnosti. ESB napominje da je važno osigurati odgovarajuću dosljednost između zahtjeva za objavu okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika za institucije i drugih inicijativa u području objavljivanja (npr. Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti) u smislu da bi se takvim inicijativama institucijama trebalo omogućiti da na odgovarajući način procijene svoje rizike i ispune svoje obveze objavljivanja.

8.4

ESB također snažno podupire prijedlog da se pomakne rok do kojeg EBA mora podnijeti svoje izvješće o bonitetnom tretmanu izloženosti koje podliježu učincima okolišnih i/ili socijalnih čimbenika u skladu s člankom 501.c. ESB snažno podupire taj rad i smatra da bi se pokretanjem ovog izvješća dodatno podržao doprinos EU-a raspravi o međunarodnoj politici o tim pitanjima.

Na mjestima gdje ESB preporučuje izmjenu predloženih izmjena CRR-a, poseban prijedlog nacrta naveden je u posebnom tehničkom radnom dokumentu uz obrazloženje dano u tu svrhu. Tehnički radni dokument dostupan je na engleskom jeziku na EUR-Lexu.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 24. ožujka 2022.

Predsjednica ESB-a

Christine LAGARDE

(1) COM(2021) 664 konačno.

(2) COM(2021) 663 konačno.

(3) Reforme Basel III poznate i kao standardi Basel III standardi su koje je donio Bazelski odbor za nadzor banaka (BCBS). Konsolidirani standardi dostupni su na mrežnim stranicama Banke za međunarodne namire www.bis.org

(4) Vidi Mišljenje CON/2020/16 Europske središnje banke od 20. svibnja 2020. o izmjenama bonitetnog okvira Unije kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 (SL C 180, 29.5.2020., str. 4.). Sva mišljenja ESB-a objavljuju su na EUR-Lexu.

(5) Za dodatne informacije o pristupu „jedinstvenog pristupa” za kapitalne zahtjeve koji se temelje na riziku, vidi Pitanja i odgovore Komisije.

(6) Europski odbor za sistemske rizike, Vulnerabilities in the residential real estate sectors of the EEA countries, (Slabosti u sektorima stambenih nekretnina u državama EGP-a), veljača 2022.

(7) Europska središnja banka, Financial Stability Review.(izvješće o financijskoj stabilnosti), studeni 2021.

(8) Vidi obrazloženje Komisije.

(9) U skladu s SCO 10 Bazelskih načela.

(10) Vidi Prijedlog direktive Europskog parlamenta i vijeća o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu nadzornih ovlasti, sankcija, podružnica iz trećih zemalja i okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika te o izmjeni Direktive 2014/59/EU.

(11) Vidi CRE 20.59 Bazelskih načela.

(12) Na kapitalne zahtjeve financijskih konglomerata koje vode banke utječu i odredbe iz točaka iii. i v. zbog takozvanog danskog kompromisa prema kojem se udjeli banaka u instrumentima kapitala koje izdaju osiguravajuća društva koja pripadaju istom financijskom konglomeratu mogu ponderirati rizikom, a ne odbiti.

(13) Vidi bilješku 1 u SCO30.5.

(14) Mišljenje CON/2017/46 Europske središnje banke od 8. studenoga 2017. o izmjenama okvira Unije za kapitalne zahtjeve kreditnih institucija i investicijskih društava (SL C 34, 31.1.2018, str. 5.).

(15) Bazelski odbor za nadzor banaka (2014) Regulatory Consistency Assessment Programme (RCAP) - Assessment of Basel III regulations - European Union, dostupno na mrežnim stranicama Banke za međunarodne namire www.bis.org

(16) To je istaknulo i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (2019) Policy advice on the Basel III reforms on credit valuation adjustment (CVA) and market risk, Recommendation CVA2: CVA exemptions, str. 9., dostupno na mrežnim stranicama EBA-e www.eba.europa.eu

(17) Vidi obrazloženje Komisije.

(18) Vidi posebno Basel III: Finalising post-crisis reforms (bis.org).

(19) Na primjer, u članku 142. stavku 1. točki 5.a „velika trgovačka društva” definirana su upućivanjem na metričku „prodaju”, dok su u novom članku 5. stavku 8. „mala i srednja poduzeća” definirana upućivanjem na metrički „promet”.

(20) Na primjer, kada je riječ o objavama ESG-a i IRRBB-a.

(21) Vidi gornju bilješku 10 .

(22) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (2021) Izvješće EBA-e o upravljanju okolišnim, socijalnim i upravljačkim rizicima za kreditne institucije i investicijska društva i nadzoru nad njima (EBA/REP/2021/18) dostupno na mrežnim stranicama EBA-e www.eba.europa.eu

16.6.2022

Službeni list Europske unije

C 233/22

MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 11. travnja 2022.

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148

(CON/2022/14)

(2022/C 233/03)

Uvod i pravna osnova

Europska komisija donijela je 16. prosinca 2020. Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (1) (dalje u tekstu: „predložena direktiva”). Vijeće Europske unije 3. prosinca 2021. utvrdilo je svoj opći stav o predloženoj direktivi (2). Nadležnost Europske središnje banke (ESB) za davanje mišljenja temelji se na drugom podstavku članka 127. stavka 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, s obzirom na to da predložena direktiva sadrži odredbe iz područja nadležnosti ESB-a, a posebno promicanja nesmetanog funkcioniranja platnih sustava, doprinosa nesmetanom vođenju politika koje provode nadležna tijela u vezi sa stabilnošću sustava financijskog tržišta te zadaća ESB-a u vezi s bonitetnim nadzorom kreditnih institucija u skladu s četvrtom alinejom članka 127. stavka 2. te člankom 127. stavcima 5. i 6. Ugovora. Upravno vijeće donijelo je ovo Mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

Opće napomene

ESB snažno podupire ciljeve predložene direktive u pogledu povećanja razine kiberotpornosti u svim relevantnim sektorima, smanjenja nedosljednosti na unutarnjem tržištu i poboljšanja razine informiranosti o stanju i kolektivne sposobnosti za pripremu i odgovor osiguravanjem učinkovite suradnje u Uniji.

ESB prepoznaje važnost održavanja snažnih veza između predložene direktive i financijskog sektora, koje bi trebale ostati dio ekosustava mrežnih i informacijskih sustava (NIS) radi promicanja dosljedne procjene rizika povezanih s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom (IKT) širom Unije te poticanja učinkovite međusektorske razmjene informacija i suradnje u rješavanju kiberprijetnji. U tu bi svrhu nadležna tijela na temelju predložene uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor (3) (dalje u tekstu „DORA”) trebala moći sudjelovati u raspravama o strateškim politikama i tehničkom radu Skupine za suradnju u području mrežne i informacijske sigurnosti te razmjenjivati informacije i dalje surađivati s jedinstvenim kontaktnim točkama i nacionalnim timovima za odgovor na računalne sigurnosne incidente iz predložene direktive (4).

1. Područje primjene predložene direktive

1.1

ESB razumije da će se, kad je riječ o subjektima financijskog sektora, DORA smatrati sektorskim zakonodavstvom kojim se uvode zahtjevi za upravljanje kibersigurnosnim rizicima i izvješćivanje o incidentima koji su po učinku barem istovjetni onima utvrđenima u predloženoj direktivi (5). Stoga se odredbe predložene direktive koje se odnose na upravljanje kibersigurnosnim rizicima, obveze izvješćivanja, razmjenu informacija te nadzor i provedbu neće primjenjivati na financijske subjekte obuhvaćene DORA-om (6). Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama predložene direktive, odredbe DORA-e koje se odnose na mjere za upravljanje rizicima u području IKT-a, upravljanje IKT incidentima i izvješćivanje o incidentima, testiranje digitalne operativne otpornosti, mehanizme razmjene informacija i IKT rizik treće strane trebale bi se primjenjivati umjesto onih iz predložene direktive (7).

1.2

ESB također napominje da Vijeće, u svom općem stavu o predloženoj direktivi, predlaže izmjenu kojom se „subjekti koji obavljaju aktivnosti u području pravosuđa, parlamenata ili središnjih banaka” (8) isključuju iz primjene predložene direktive. ESB razumije da bi se predložena izmjena proširila na sve osnovne zadaće i nadležnosti Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), kako je utvrđeno u članku 127. stavku 2. Ugovora i članku 3. stavku 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu „Statut ESSB-a”), kao što je promicanje neometanog funkcioniranja platnih sustava. U tom pogledu smatra se da su infrastrukture financijskog tržišta koje su u vlasništvu Eurosustava i kojima on upravlja, kao što su sustav TARGET2 i platforma TARGET2-Securities, obuhvaćene predloženim isključenjem središnjih banaka od primjene predložene direktive koje je predložilo Vijeće.

2. Nadzorne nadležnosti ESSB-a i Eurosustava

2.1

Uz primarni cilj ESSB-a, a to je održavanje stabilnosti cijena, i u skladu s člankom 127. stavkom 2. Ugovora, jedna od osnovnih zadaća koju ESSB treba izvršavati jest promicanje neometanog funkcioniranja platnih sustava (9). U izvršavanju ove osnovne zadaće, ESB i nacionalne središnje banke mogu stvoriti mogućnosti, a ESB može donositi propise radi osiguranja učinkovitih i pouzdanih sustava poravnanja i platnih sustava u Uniji i s drugim zemljama (10). U izvršavanju svoje nadzorne uloge ESB je donio Uredbu Europske središnje banke (EU) br. 795/2014 (ESB/2014/28) (11) (dalje u tekstu „Uredba o SIPS-u”) kojom se načela CPSS-a i IOSCO-a za infrastrukture financijskih tržišta (12) prenose u izravno primjenjivo pravo. Uredbom o SIPS-u utvrđuju se zahtjevi za sustave velikih plaćanja i sustave plaćanja malih vrijednosti od sistemske važnosti, bez obzira na to jesu li u javnom ili privatnom vlasništvu. Zahtjevi iz Uredbe o SIPS-u već uključuju, među ostalim, upravljanje operativnim rizicima i uspostavu okvira za kiberotpornost (13).

2.2

Osim sistemski važnih platnih sustava, nadzor Eurosustava obuhvaća platne sustave koji nisu sistemski važni, elektroničke instrumente plaćanja, sheme i aranžmane te druge infrastrukture i pružatelje ključnih usluga, kako je utvrđeno u okviru nadzorne politike Eurosustava (14). Platni sustavi i drugi aranžmani koji podliježu nadzoru Eurosustava nisu izričito uključeni u područje primjene predložene direktive (15). Istodobno, s obzirom na to da je predložena direktiva instrument za minimalno usklađivanje (16), provedbeni propisi koje su donijele države članice u konačnici bi se mogli preklapati s nadzornim ovlastima Eurosustava. Kako bi se to izbjeglo, u uvodnim izjavama predložene direktive trebalo bi izričito navesti nadležnosti ESSB-a na temelju Ugovora i Statuta ESSB-a te nadležnosti Eurosustava na temelju Uredbe o SIPS-u i općenito na temelju okvira nadzorne politike Eurosustava.

3. IKT rizik treće strane, upravljanje incidentima i krizama velikih razmjera, razmjena informacija i nacionalne strategije za kibersigurnost

3.1 Upravljanje IKT rizicima trećih strana

3.1.1

Predloženom direktivom nadležna tijela ovlašćuju se da pri izvršavanju svojih provedbenih ovlasti u odnosu na ključne subjekte izdaju obvezujuće upute ili nalog kojim se od tih subjekata zahtijeva da uklone utvrđene nedostatke ili povrede obveza iz predložene direktive (17). Istodobno, „glavno nadzorno tijelo” imenovano u skladu s DORA-om može trećim stranama pružateljima ključnih IKT usluga uputiti preporuke za upravljanje potencijalnim sistemskim rizicima koji proizlaze iz praksi eksternalizacije i koncentracije IKT rizika treće strane (18).

3.1.2

S obzirom na to da bi ključni subjekt u skladu s predloženom direktivom mogao biti imenovan i trećom stranom pružateljem ključnih IKT usluga u skladu s DORA-om, ESB ponavlja (19) da bi trebalo izbjegavati izdavanje proturječnih preporuka i obvezujućih uputa. U tom pogledu ESB pozdravlja opći stav Vijeća o predloženoj direktivi. U skladu s tim pristupom nadležna tijela trebaju obavijestiti „Nadzorni forum”, uspostavljen u skladu s DORA-om, kada izvršavaju svoje nadzorne i provedbene ovlasti u odnosu na ključni subjekt koji je imenovan kao treća strana pružatelj ključnih IKT usluga u skladu s DORA-om (20).

3.2 Upravljanje incidentima i krizama velikih razmjera

3.2.1

U skladu s predloženom direktivom (21), države članice moraju imenovati jedno ili više nadležnih tijela odgovornih za upravljanje incidentima i krizama velikih razmjera. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama predložene direktive, incident velikih razmjera trebao bi značiti incident sa znatnim učinkom na najmanje dvije države članice ili incident čiji poremećaj premašuje sposobnost države članice da na njega odgovori. Incidenti velikih razmjera mogu postati prave krize, kojima se narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta (22).

3.2.2

Iako su nadležna tijela imenovana u skladu s DORA-om i dalje odgovorna za upravljanje kiberincidentima koji se odnose na financijske subjekte, suradnja sa strukturama i tijelima uspostavljenima u skladu s predloženom direktivom bit će ključna za osiguravanje koordiniranog odgovora u cijeloj Uniji. U tu bi svrhu ESB pozdravio sudjelovanje nadležnih tijela imenovanih u skladu s DORA-om, uključujući ESB, u Europskoj mreži organizacija za vezu za kiberkrize (EU-CyCLONe)(EU-CyCLONe) (23) kada kiberincidenti i kiberkrize velikih razmjera utječu na financijski sektor.

3.3 Razmjena informacija

3.3.1

Kako je prethodno navedeno, ESB snažno podupire suradnju između nadležnih tijela imenovanih u skladu s DORA-om sa strukturama i tijelima uspostavljenima u skladu s predloženom direktivom. Konkretno, razmjenom informacija među tijelima može se omogućiti međusektorsko učenje, doprinijeti sprečavanju kibernapada i djelotvornom upravljanju njima te promicati dosljedna procjena rizika povezanih s IKT-om širom Unije. Međutim, ESB naglašava da bi se razmjena informacija trebala odvijati tamo gdje postoje jasno utvrđeni mehanizmi klasifikacije i razmjene informacija, zajedno s odgovarajućim zaštitnim mjerama kako bi se osigurala povjerljivost (24). ESB pozdravlja opći stav Vijeća o predloženoj direktivi kojim se predlaže redovita razmjena relevantnih informacija među tijelima (25), uspostava sporazuma o suradnji kojima se utvrđuje mehanizam za razmjenu informacija (26) te automatsko i izravno prosljeđivanje obavijesti o incidentima (27). U tom bi pogledu trebalo osigurati da se informacije koje su povjerljive u skladu s odredbama o čuvanju poslovne tajne u skladu s DORA-om (28) ili relevantnim sektorskim zakonodavstvom (29) mogu razmjenjivati s nadležnim tijelima iz predložene direktive samo ako je ta razmjena potrebna nadležnim tijelima za primjenu odredbi predložene direktive (30).

3.4 Nacionalna strategija za kibersigurnost

3.4.1

U skladu s predloženom direktivom, države članice moraju donijeti nacionalne strategije za kibersigurnost kako bi definirale strateške ciljeve i odgovarajuće mjere politike i regulatorne mjere u cilju postizanja i održavanja visoke razine kibersigurnosti (31). Kako je pojašnjeno u uvodnim izjavama predložene direktive, države članice trebale bi nastaviti uključivati financijski sektor u svoje strategije za kibersigurnost (32). Indikativno, u okviru svojih nacionalnih strategija za kibersigurnost države članice trebale bi donijeti politike za kibersigurnost u lancu opskrbe IKT proizvodima i uslugama koje subjekti upotrebljavaju za pružanje svojih usluga. Kad je riječ o financijskom sektoru, nacionalne strategije za kibersigurnost trebale bi biti usklađene s regulatornim okvirom koji proizlazi iz DORA-e. U tom pogledu ESB smatra da su potrebna dodatna pojašnjenja kako bi se osigurala usklađenost nacionalnih strategija za kibersigurnost sa sektorskim zakonodavstvom.

Na mjestima gdje ESB preporučuje izmjenu predložene direktive, poseban prijedlog nacrta naveden je u posebnom tehničkom radnom dokumentu uz obrazloženje dano u tu svrhu. Tehnički radni dokument dostupan je na engleskom jeziku na EUR-Lexu.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 11. travnja 2022.

Predsjednica ESB-a

Christine LAGARDE

(1) COM(2020) 823 konačno.

(2) Dostupno na mrežnim stranicama Vijeća www.consilium.europa.eu.

(3) COM(2020) 595 konačno.

(4) Vidi stavak 1.5 Mišljenja CON/2021/20 Europske središnje banke od 4. lipnja 2021. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor (SL C 343, 26.8.2021., str. 1.). Sva mišljenja ESB-a objavljuju su na EUR-Lexu. Članak 17. stavak 5. i članak 42. DORA-e; članak 11. predložene direktive.

(5) Članak 2. stavak 6. predložene direktive.

(6) Uvodna izjava 13. i članak 2. stavak 6. predložene direktive.

(7) Uvodna izjava 13. predložene direktive.

(8) Članak 2. stavak 3.a prvi podstavak točka (b) općeg stava Vijeća o predloženoj direktivi.

(9) Članak 127. stavak 2. UFEU-a, kako je naveden u članku 3. stavku 1. Statuta ESSB-a.

(10) Članak 22. Statuta ESSB-a.

(11) Uredba Europske središnje banke (EU) br. 795/2014 od 3. srpnja 2014. o nadzornim zahtjevima za sistemski važne platne sustave (ESB/2014/28) (SL L 217, 23.7.2014., str. 16.).

(12) Vidi Odbor za platne sustave i sustave namire (CPSS) i Tehnički odbor Međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire (IOSCO), Načela za infrastrukture financijskog tržišta, travanj 2012., dostupno na mrežnim stranicama Banke za međunarodne namire www.bis.org. U njegovoj se odgovornosti D navodi da se „od svih članova CPSS-a i IOSCO-a očekuje da primjenjuju načela na relevantne infrastrukture financijskog tržišta u svojim jurisdikcijama u najvećoj mogućoj mjeri dopuštenoj pravnim okvirom u njihovoj jurisdikciji”.

(13) Članak 15. Uredbe (EU) br. 795/2014 (ESB/2014/28).

(14) Okvir nadzorne politike Eurosustava, revidirana inačica (srpanj 2016.), dostupno na mrežnim stranicama ESB-a www.ecb.europa.eu.

(15) Članak 2. predložene direktive i prilozi I. i II. predloženoj direktivi.

(16) Članak 3. predložene direktive.

(17) Članak 29. stavak 4. točka (b) predložene direktive.

(18) Članak 31. DORA-e.

(19) Vidi stavak 1.2 Mišljenja CON/2021/20.

(20) Članak 29. stavak 10. općeg stava Vijeća o predloženoj direktivi.

(21) Članak 7. stavak 1. predložene direktive.

(22) Uvodna izjava 27. predložene direktive.

(23) Članak 14. predložene direktive.

(24) Vidi stavak 1.5 Mišljenja CON/2021/20.

(25) Članak 11. stavak 5. općeg stava Vijeća o predloženoj direktivi.

(26) Uvodna izjava 23.a općeg stava Vijeća o predloženoj direktivi.

(27) Uvodna izjava 13. općeg stava Vijeća o predloženoj direktivi.

(28) Članak 49. DORA-e.

(29) Članci od 53 do 62. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

(30) Članak 2. stavak 5 i članak 11. stavak 4. predložene direktive.

(31) Članak 5. predložene direktive.

(32) Uvodna izjava 13. predložene direktive.

16.6.2022

Službeni list Europske unije

C 233/38

Objava zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda koja nije manja u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) Br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2022/C 233/13)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE SPECIFIKACIJE KOJA NIJE MANJA ZA PROIZVOD ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI/ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Zahtjev za odobrenje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

„Scalogno di Romagna”

EU br.: PGI-IT-1539-AM01 – 11.1.2021.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1. Skupina koja podnosi zahtjev i legitimni interes

Skupina: Consorzio Scalogno di Romagna (Udruženje za zaštitu proizvoda Scalogno di Romagna)

adresa: C/o Comune di Riolo Terme, Via Aldo Moro 2, 48025 Riolo Terme – Ravenna, Italy

E-pošta: consorzioscalognodiromagna@gmail.com

„Consorzio Scalogno di Romagna” ima pravo podnijeti zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 13. stavkom 1. Uredbe Ministarstva za poljoprivrednu, prehrambenu i šumarsku politiku br. 12511 od 14. listopada 2013.

2. Država članica ili treća zemlja

Italija

3. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

☐	Naziv proizvoda

☒	Opis proizvoda

☒	Zemljopisno područje

☒	Dokaz o podrijetlu

☒	Način proizvodnje

☒	Povezanost

☒	Označivanje

☒	Ostalo [treba navesti]

4. Vrsta izmjene

☐	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

☒	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nije objavljen jedinstveni dokument (ili istovrijedan dokument) koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

5. Izmjene

Opis proizvoda

Članak 2.:

„Naziv ‚ Scalogno di Romagna’ odnosi se isključivo na lukovicu luka vrste Allium ascalonicum.”

mijenja se i dopunjuje kako slijedi:

„Naziv ‚Scalogno di Romagna’ odnosi se isključivo na lukovicu luka vrste Allium ascalonicum, ekotip Romagna.

Lukovice luka ‚Scalogno di Romagna’ imaju izdužen oblik koji podsjeća na tikvicu i čvrstu vanjsku ljusku čija boja može varirati od žute do žućkastosmeđe, žutosmeđe, smeđe ili sive, a unutrašnji mesnati dio može biti bijel ili prošaran ljubičastim prugama.

Ekotip Romagna ima duge savijene korijene i svjetlozelene zašiljene listove.

Zbog isprepletenog korijenja lukovice su pri berbi sabrane u nejednake svežnjeve.

Miris im je oštar, a okus sladak i blag te više podsjeća na luk nego na češnjak. Mirisna svojstva bliska su onima porodice liliaceae, a na njih utječe znatna količina sumpora koji apsorbiraju iz tla, mezoelementa koji obilježava njihov okus i miris.

Konzumiraju se svježe ili sušene, a često i konzervirane u ulju.

Zbog svih tih svojstava jasno se razlikuju od ostalih vrsta luka kozjaka.”

Te izmjene točnije upućuju na vrstu proizvoda koju predstavlja ekotip Romagna, a koji je uvršten i u integriranu specifikaciju proizvoda za regiju Emilia-Romagna.

Dodani dijelovi odnose se na svojstva po kojima se „Scalogno di Romagna” lako prepoznaje i jasno razlikuje od ostalih vrsta luka kozjaka.

Ta su svojstva uvijek bila specifična za proizvod, a dokumentirana su i na fotografijama. Sada su bolje opisana kako bi potrošači mogli lakše prepoznati luk kozjak, a tijela odgovorna za kontrolu kvalitete lakše obaviti svoje zadatke.

Ta izmjena odnosi se i na točku 5.b) sažetka te se primjenjuje na točku 3.2. jedinstvenog dokumenta.

Zemljopisno područje

Specifikacija sadržava izmjenu naziva pokrajine Forlì, koja je preimenovana u pokrajinu Forlì-Cesena; ta izmjena ne utječe na područje proizvodnje.

Ta izmjena odnosi se i na točku 5.c) sažetka te se primjenjuje na točku 4. jedinstvenog dokumenta.

Dokaz o podrijetlu

U izvornom tekstu članka 5. navodi se zakonodavstvo koje više nije na snazi te se stoga članak o dokazu o podrijetlu zamjenjuje sljedećim:

„Svaka se faza proizvodnog postupka nadzire, a svi ulazni i izlazni elementi evidentiraju. Tako se jamči sljedivost proizvoda, kao i uvrštavanjem katastarskih čestica na kojima se proizvod uzgaja te proizvođača i pakiratelja na popise koje vodi inspekcijsko tijelo te prijavljivanjem proizvedenih količina inspekcijskom tijelu. Sve fizičke i pravne osobe uvrštene na relevantne popise podliježu inspekciji koju provodi inspekcijsko tijelo u skladu sa specifikacijom proizvoda i odgovarajućim planom inspekcije.”

Način proizvodnje

—	Uvjeti u vezi sa zabranom sjetve na strništima navode se u jezgrovitijem obliku.

Rečenica „Prije uzgoja lukovice Scalogno na istoj čestici mora proteći najmanje pet godina” dovoljna je da se izrazi ta zabrana. Stoga je rečenica „Sjetva na strništima nije dopuštena” suvišna i briše se.

—

Pojašnjavaju se prakse slijeda usjeva kako bi se izbjegle moguće sumnje o njihovu tumačenju te se na jasniji način iznosi ono što je već navedeno u specifikaciji, tj. da se „Scalogno di Romagna” ne može uzgajati uzastopno s biljkama iz porodice Solanaceae, repom i kupusom. Izmijenjena rečenica glasi kako slijedi: „Zabranjen je i uzastopni uzgoj s biljkama iz porodice Solanaceae, repom i kupusom.”

—

Kad je riječ o načinima sjetve, obvezna je upotreba lukovica vrste Allium ascalonicum, ekotip Romagna, jer se „Scalogna di Romagna” može uzgajati samo ponovnom sadnjom lukovica određenog ekotipa, kako je navedeno u odjeljku o povezanosti s područjem podrijetla. Stoga se rečenica „Sadnja se mora obavljati od studenoga do prosinca, a berba od lipnja naredne godine” dopunjuje kako slijedi: „Sadnja lukovica vrste Allium ascalonicum, ekotip Romagna, mora se obavljati od studenoga do prosinca, a berba se obavlja od lipnja naredne godine.”

—	Na kraju, kako bi se olakšale provjere, za najveću proizvodnju po jedinici koja je prethodno bila navedena kao raspon od šest do osam tona po hektaru utvrđuje se točan iznos (osam tona po hektaru).

Ta izmjena odnosi se na točku 5.e) sažetka.

Povezanost sa zemljopisnim područjem

Tekst o povezanosti sa zemljopisnim područjem ne nalazi se u važećoj specifikaciji iz 1997. Stoga je sastavljen tekst u kojem se opisuje povezanost sa zemljopisnim područjem već uvrštena u dokumentaciju podnesenu na DOOR-u i navode ostali povijesni podaci o ugledu lukovice „Scalogno di Romagna”.

Osim toga, uz već navedene informacije u specifikaciji i sažetku ističemo temeljnu karakteristiku koja je svojstvena lukovici „Scalogno di Romagna” – nepostojanje cvjetova.

Stoga se tekst specifikacije dopunjuje kako slijedi:

„Povezanost lukovice ‚Scalogno di Romagna’ i zemljopisnog područja temelji se na ugledu proizvoda. Lukovica ‚Scalogno di Romagna’ poznata je kao poseban ekotip luka kozjaka s vlastitim karakteristikama, koje se razlikuju od ostalih vrsta na tržištu.”

Zemlja prikladna za uzgoj lukovica „Scalogno di Romagna” brežuljkasta je, a tla su srednje teksture do glinovita, suha, bogata kalijem i organskim tvarima, dobro izložena i dobro propusna. Ta su tla karakteristična za sadreni greben poznat kao „La Vena dei Gessi Romagnola” (sadrena žila Romagne), koji prolazi velikim dijelom područja proizvodnje te obilježava čitavo područje i utječe na njega tako što u tlima stvara određenu lužnatost. Teritorij područja proizvodnje poznat je i kao područje termalnih kupališta obilježeno sumpornim spojevima u tlu i vodi.

Dakle, te okolišne značajke utječu na kvalitetu mirisa porodice liliaceae putem sumpornih spojeva.

Mikrobna flora tla svojom kontinuiranom enzimskom aktivnošću za vrijeme skladištenja ili sušenja proizvodi tipičnu slatku i blagu aromu, ali i oštar miris lukovice „Scalogno di Romagna”.

Prepoznatljiva je značajka lukovice „Scalogno di Romagna” to da nema cvjetove te je ponovna sadnja stoga jedina moguća i dopuštena metoda uzgoja. Zbog takvog je načina uzgoja tijekom stoljeća sačuvala svoje genetsko naslijeđe i svojstva posebnog ekotipa jer ne postoji prirodna ili prisilna razmjena peludi s drugim vrstama, što znači da lukovica nije podvrgnuta križanjima ili genetičkim intervencijama koje su tipične za ostale sorte na tržištu.

Lukovice „Scalogno di Romagna” nikad nisu pronađene u divljini, što znači da su keltski narodi, koji su ih donijeli u Romagnu, uzgojili izvoran i autentičan proizvod koji se ni na koji način ne može zamijeniti nijednom drugom lukovicom iz porodice liliacea.

Postoji jasna povezanost lukovice „Scalogno di Romagna” i lokalnog područja: zahvaljujući njezinim proizvođačima, što uključuje i one koji obrađuju nekoliko četvornih metara zasađenih lukom u povrtnjaku pokraj kuće, nije izgubljena sposobnost prenošenja tog vrijednog dara velikodušnoj zemlji Romagne. Vrlo je važno i to što proizvođači izrazito vješto odabiru lukovice. Dio ubranih lukovica namijenjen je konzumaciji, a one srednje veličine i zaobljenijeg oblika koriste se za ponovnu sadnju.

Brojni pisci spominju taj proizvod, primjerice Corrado Contoli, koji je rođen i živio u Lugu. U njegovoj knjizi iz 1963., „Guida alla veritiera cucina romagnola” (Vodič kroz pravu kuhinju regije Romagna), u poglavlju „Jela sa svinjetinom” nalazi se pionirski i dojmljiv hvalospjev luku kozjaku. Graziano Pozzeto navodi druga svjedočanstva o opisu proizvoda i njegovoj upotrebi u brojnim receptima iz posljednjeg stoljeća u svojoj knjizi „Lo scalogno di Romagna. Cibo per Venere” (Scalogno di Romagna – hrana za Veneru), objavljenoj 2001. Nekoliko lokalnih kuhara upotrebljavalo je lukovice „Scalogno di Romagna” u pripremi raznih jela, uključujući Tarcisija Raccagnija iz bivšeg restorana Gigiolè u Brisighelli, koji je nastojao oživjeti srednjovjekovnu kuhinju na večerama priređenima za tamošnji poznati srednjovjekovni festival.

Ugled lukovice „Scalogno di Romagna” i njezina upotreba kao začina u pripremi raznih jela ili konzervirana u ulju dokumentirani su i na internetskim stranicama kao što su Giallo Zafferano, La Gazzetta del Gusto, Buonissimo, Geisha Gourmet i Taccuini Gastrosofici.

Priča o lukovici „Scalogno di Romagna” lijepa je i primjerna, a nastala je zahvaljujući vodećoj ulozi udruženja Proloco di Riolo Terme, koje je 1993. pokrenulo prvi festival „Fiera dello Scalogno di Romagna”, koji se i dalje održava svake godine krajem srpnja.”

Ta izmjena odnosi se i na točku 5.f) sažetka te se primjenjuje na točku 5. jedinstvenog dokumenta.

Provjere

Tekst o provjerama, koji se ne nalazi u važećoj specifikaciji, glasi kako slijedi:

„Usklađenost sa specifikacijom proizvoda provjerava se u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1151/2012. Kontrolno tijelo zaduženo za provjeru specifikacije je Check Fruit, sa sjedištem na adresi Via Dei Mille 24, 40121 Bologna, Italy, Tel. +39 0516494836, Faks + 39 0516494813, E-pošta: info@checkfruit.it.”

Ta izmjena odnosi se i na točku 5.g) sažetka.

Označivanje

Članak 7. mijenja se kako slijedi:

—

Rečenica:

„U svim se slučajevima spremnici moraju zapečatiti kako bi se spriječilo uklanjanje sadržaja bez lomljenja spremnika.”

mijenja se kako slijedi:

„U svim se slučajevima pakiranje mora zapečatiti kako bi se spriječilo uklanjanje sadržaja bez lomljenja pakiranja.”

Riječ „contenitore” (spremnik) zamjenjuje se (na izvornom, talijanskom jeziku) primjerenijom riječju „confezione” (pakiranje).

—	Rečenica: „Na spremnicima se moraju nalaziti riječi ‚Scalogno di Romagna’ nakon kojih neposredno slijede riječi iste veličine ‚Indicazione Geografica Protetta’ (Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla).”

mijenja se i glasi:

„Na pakiranjima, pletenicama ili svežnjima mora se nalaziti etiketa s riječima ‚Scalogno di Romagna’ nakon kojih neposredno slijede riječi iste veličine ‚Indicazione Geografica Protetta’ (Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla).”

Sad je obvezna upotreba etikete s podacima o svim vrstama pakiranja. Etiketa sadržava potrebne podatke i lako se prilagođava različitim vrstama pakiranja koja su navedena u specifikaciji.

—	Rečenica: „Svaku vrstu pakiranja mora odobriti regija Emilia-Romagna.”

briše se jer nije u skladu s važećim zakonodavstvom.

—	Rečenica: „Na zahtjev proizvođača može se upotrijebiti i grafički simbol. Taj simbol odgovara grafičkoj slici, uključujući referentne boje, figurativnog ili određenog i nedvosmislenog logotipa, koji se uvijek mora upotrebljavati zajedno s oznakom zemljopisnog podrijetla.”

mijenja se kako slijedi:

„Prepoznatljiv logotip u nastavku mora se istaknuti na etiketi u skladu s naznačenom grafičkom slikom.”

Stoga je obvezna upotreba grafičkog simbola, uključujući tehničku dokumentaciju u kojoj se opisuju njegove značajke.

—	Rečenica: „Na serijama namijenjenima izvozu moraju se nalaziti i riječi ‚Prodotto in Italia’ (Proizvedeno u Italiji).”

mijenja se i glasi:

„Na proizvodu se moraju nalaziti i riječi ‚Prodotto in Italia’ (Proizvedeno u Italiji).”

Upotreba riječi „Proizvedeno u Italiji” obvezna je za sve serije, ne samo za one namijenjene izvozu, kako bi se i talijanskim potrošačima istaknulo da je proizvod uzgojen u Italiji.

Ta izmjena odnosi se i na točku 5.h) sažetka te se primjenjuje na točku 3.6. jedinstvenog dokumenta.

Ostalo

Pakiranje

Članak 6.:

„Pri puštanju u prodaju lukovice ‚Scalogno di Romagna’ moraju imati sljedeće karakteristike:

A)	svježi proizvod: – svežnji od približno 500 grama vezani iznad vrata, vezani rafijom na kraju;

sušeni proizvod:

1)	svežnji lukovica mase približno 500 g. Svežnji se moraju sastojati od homogenih velikih lukovica. Vežu se rafijom vrlo čvrsto iznad vrha lukovice, a listovi se režu 5 cm iznad vezice;

2)	pletenice. Lukovice treba razvrstati, uplesti samo listovima ili rafijom;

3)	sušene lukovice u plastičnoj mrežici od 100 g.”

mijenja se kako slijedi:

„Pri puštanju u prodaju lukovice ‚Scalogno di Romagna’ moraju imati sljedeće karakteristike:

svježi proizvod:

—	svežnji od 100 g do 1 kg vezani rafijom ili drugim vlaknom biljnog podrijetla;

sušeni proizvod:

1)	svežnji od 100 g do 1 kg vezani na kraju rafijom ili drugim vlaknom biljnog podrijetla. Svežnji se moraju sastojati od homogenih lukovica. Moraju se vrlo čvrsto vezati iznad vrha lukovice, a listove treba odrezati 5 cm iznad vezice;

2)	pletenice odabranih lukovica homogene veličine, upletene samo listovima ili rafijom ili drugim biljnim vlaknom;

3)	zapečaćene mrežice, vrećice ili sanduci: osušene lukovice različite veličine i bez korijenja mogu se pakirati u zapečaćene mrežice, vrećice ili sanduke izrađene od materijala koji je primjeren za pakiranje hrane, mase od 100 g do 5 kg.

Prethodno opisani proizvodi u prodaju se mogu puštati i u pakiranju izrađenom od drva, plastike, papira, kartona ili prirodnih biljnih materijala u skladu s važećim zakonodavstvom.

Prodaja proizvoda na prodajnom mjestu dopuštena je i u porcijama izvan zapečaćenog pakiranja ili sanduka, pod uvjetom da se proizvod stavi u posebne odjeljke ili spremnike na kojima su uočljivo navedeni isti podaci koji su obvezni za pakiranje navedeno u specifikaciji proizvoda.

Lukovice namijenjene preradi mogu se isporučivati i u rasutom stanju, u paketima ili spremnicima koji su u skladu s važećim zakonodavstvom i koji su na najmanje jednoj strani čitko i vidljivo označeni riječima ‚Lukovice Scalogno di Romagna ZOZP namijenjene preradi’.”

Članak o pakiranju ažurira se kako bi se pakiranje prilagodilo trenutačnim tržišnim zahtjevima i pojednostavnila priprema prezentacije proizvoda te kako bi se omogućila prodaja u svežnjima od 100 g do 1 kg i dodalo pakiranje u mrežicama, vrećicama ili sanducima.

Osim što se navode informacije o tome da je potrošačima dostupno više vrsta pakiranja, pojednostavnjuje se rukovanje proizvodom namijenjenim isključivo za preradu. Proizvod se obično upotrebljava konzerviran u ulju ili za obogaćivanje određenih prehrambenih proizvoda ili pripravaka lukovicama „Scalogno di Romagna”. Tom izmjenom omogućuje se pakiranje proizvoda namijenjenog preradi u rasutom stanju.

Ta izmjena odnosi se i na točku 5.h) sažetka te se primjenjuje na točku 3.5. jedinstvenog dokumenta.

Uredničke izmjene

—	U specifikaciju se dodaju naslovi članaka kako bi se bolje utvrdio sadržaj svakog članka.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Scalogno di Romagna”

EU br.: PGI-IT-1539-AM01 – 11.1.2021.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1. Naziv (nazivi) [ZOI-ja ili ZOZP-a]

„Scalogno di Romagna”

2. Država članica ili treća zemlja

Italija

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.6. Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Naziv „Scalogno di Romagna” odnosi se isključivo na lukovicu luka vrste Allium ascalonicum, ekotip Romagna.

Lukovice luka „Scalogno di Romagna” imaju izdužen oblik koji podsjeća na tikvicu i čvrstu vanjsku ljusku čija boja može varirati od žute do žućkastosmeđe, žutosmeđe, smeđe ili sive, a unutrašnji mesnati dio može biti bijel ili prošaran ljubičastim prugama.

Ekotip Romagna ima duge savijene korijene i svjetlozelene zašiljene listove.

Zbog isprepletenog korijenja lukovice su pri berbi sabrane u nejednake svežnjeve.

Konzumiraju se svježe ili sušene, a često i konzervirane u ulju.

Zbog svih tih svojstava jasno se razlikuju od ostalih vrsta luka kozjaka.

3.3. Hrana (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sve faze proizvodnje lukovica „Scalogno di Romagna” do berbe proizvoda moraju se provoditi isključivo unutar zemljopisnog područja utvrđenog u točki 4.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Pri puštanju u prodaju lukovice „Scalogno di Romagna” moraju imati sljedeće karakteristike:

svježi proizvod:

—	svežnji od 100 g do 1 kg vezani rafijom ili drugim vlaknom biljnog podrijetla;

sušeni proizvod:

1)	svežnji od 100 g do 1 kg vezani na kraju rafijom ili drugim vlaknom biljnog podrijetla. Svežnji se moraju sastojati od homogenih lukovica. Moraju se vrlo čvrsto vezati iznad vrha lukovice, a listove treba odrezati 5 cm iznad vezice;

2)	pletenice odabranih lukovica homogene veličine, upletene samo listovima ili rafijom ili drugim biljnim vlaknom;

3)	zapečaćene mrežice, vrećice ili sanduci: osušene lukovice različite veličine i bez korijenja mogu se pakirati u zapečaćene mrežice, vrećice ili sanduke izrađene od materijala koji je primjeren za pakiranje hrane, mase od 100 g do 5 kg.

Prethodno opisani proizvodi u prodaju se mogu puštati i u pakiranju izrađenom od drva, plastike, papira, kartona ili prirodnih biljnih materijala u skladu s važećim zakonodavstvom.

Lukovice namijenjene preradi mogu se isporučivati i u rasutom stanju, u paketima ili spremnicima koji su u skladu s važećim zakonodavstvom i koji su na najmanje jednoj strani čitko i vidljivo označeni riječima „Lukovice Scalogno di Romagna ZOZP namijenjene preradi”.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Kad se stavlja na tržište za potrošnju, „Scalogno di Romagna” mora se pakirati tako da se omogući pričvršćivanje svih posebnih oznaka. U svim se slučajevima pakiranje mora zapečatiti kako bi se spriječilo uklanjanje sadržaja bez lomljenja pakiranja.

Na pakiranjima, pletenicama ili svežnjima mora se nalaziti etiketa s riječima „Scalogno di Romagna” nakon kojih neposredno slijede riječi iste veličine „Indicazione Geografica Protetta” (Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla).

Ime, naziv poduzeća i adresa pakiratelja, ali i izvorna bruto masa, moraju se nalaziti u istom vidnom polju.

Riječi „Indicazione Geografica Protetta” mogu se ponoviti bilo gdje na spremniku ili etiketi, među ostalim i kao kratica I.G.P. (ZOZP).

Prepoznatljiv logotip u nastavku mora se istaknuti na etiketi u skladu s naznačenom grafičkom slikom.

Na proizvodu se moraju nalaziti i riječi „Proizvedeno u Italiji”.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje proizvodnje obuhvaća dio regije Emilia-Romagna koji je prikladan za uzgoj vrste Allium ascalonicum te sljedeće općine:

—	pokrajina Ravenna: Brisighella, Càsola Valsenio, Castelbolognese, Faenza, Riolo Terme i Solarolo;

—	pokrajina Forlì-Cesena: Modigliana i Tredozio;

—	pokrajina Bologna: Borgo Tossignano, Casalfiumanese, Castel del Rio, Castel Guelfo di Bologna, Dozza, Fontanelice, Imola i Mordano.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Povezanost lukovice „Scalogno di Romagna” i zemljopisnog područja temelji se na ugledu proizvoda. Lukovica „Scalogno di Romagna” poznata je kao poseban ekotip luka kozjaka s vlastitim karakteristikama, koje se razlikuju od ostalih vrsta na tržištu.

Dakle, te okolišne značajke utječu na kvalitetu mirisa porodice liliaceae putem sumpornih spojeva.

Mikrobna flora tla svojom kontinuiranom enzimskom aktivnošću za vrijeme skladištenja ili sušenja proizvodi tipičnu slatku i blagu aromu, ali i oštar miris lukovice „Scalogno di Romagna”.

Lukovice „Scalogno di Romagna” nikad nisu pronađene u divljini, što znači da su keltski narodi, koji su ih donijeli u Romagnu, uzgojili izvorni i autentičan proizvod koji se ni na koji način ne može zamijeniti nijednom drugom lukovicom iz porodice liliacea.

Upućivanje na objavu specifikacije

http://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/3335

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 233

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 65. 16. lipnja 2022.

Sadržaj		Stranica
	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2022/C 233/01	Komunikacija Komisije o smjernicama za pristup tržištu rada, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i obrazovanju odraslih za osobe koje bježe od ruske ratne agresije na Ukrajinu	1

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Vijeće Europske unije
2022/C 233/04	Odluka Vijeća od 13 lipnja 2022 o imenovanju četiriju članova Upravnog odbora Europske agencije za lijekove	26
	Europska komisija
2022/C 233/05	Tečajna lista eura — 15. lipnja 2022.	28
2022/C 233/06	Sažetak odluka Europske komisije o autorizacijama za stavljanje na tržište radi uporabe i/ili za uporabu tvari navedenih u Prilogu XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) (Objavljeno na temelju članka 64. stavka 9. Uredbe (EZ) br. 1907/2006) ( 1 )	29
2022/C 233/07	Sažetak odluka Europske komisije o autorizacijama za stavljanje na tržište radi uporabe i/ili za uporabu tvari navedenih u Prilogu XIV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) (Objavljeno na temelju članka 64. stavka 9. Uredbe (EZ) br. 1907/2006) ( 1 )	30
2022/C 233/08	Napomene s objašnjenjem kombinirane nomenklature Europske unije	31
2022/C 233/09	Napomene s objašnjenjem kombinirane nomenklature Europske unije	33
	OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA
2022/C 233/10	Objava u skladu s člankom 13. Direktive 2001/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o restrukturiranju i likvidaciji kreditnih institucija u pogledu likvidacije društva Sberbank Europe AG (austrijska kreditna institucija u likvidaciji)	34

	V. Objave
	ADMINISTRATIVNI POSTUPCI
	Europski ured za odabir osoblja
2022/C 233/11	Obavijest o otvorenom natječaju	35
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2022/C 233/12	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10748 – MACQUARIE / BCI / NATIONAL GRID / NATIONAL GRID GAS) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	36
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2022/C 233/13	Objava zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda koja nije manja u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) Br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	38

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0431
JPY	japanski jen	140,49
DKK	danska kruna	7,4392
GBP	funta sterlinga	0,86328
SEK	švedska kruna	10,6278
CHF	švicarski franak	1,0435
ISK	islandska kruna	137,50
NOK	norveška kruna	10,3868
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	24,703
HUF	mađarska forinta	397,96
PLN	poljski zlot	4,6690
RON	rumunjski novi leu	4,9427
TRY	turska lira	18,0465
AUD	australski dolar	1,5051
CAD	kanadski dolar	1,3498
HKD	hongkonški dolar	8,1883
NZD	novozelandski dolar	1,6706
SGD	singapurski dolar	1,4519
KRW	južnokorejski von	1 346,86
ZAR	južnoafrički rand	16,7111
CNY	kineski renminbi-juan	7,0013
HRK	hrvatska kuna	7,5245
IDR	indonezijska rupija	15 361,97
MYR	malezijski ringit	4,6037
PHP	filipinski pezo	55,627
RUB	ruski rubalj
THB	tajlandski baht	36,529
BRL	brazilski real	5,3164
MXN	meksički pezo	21,4763
INR	indijska rupija	81,5142

	III. Pripremni akti
	EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA
2022/C 233/02	Mišljenje Europske Središnje Banke od 24. ožujka 2022. o Prijedlogu o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za kreditni rizik, rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju, operativni rizik, tržišni rizik i minimalnu donju granicu (CON/2022/11)	14
2022/C 233/03	Mišljenje Europske središnje banke od 11. travnja 2022. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (CON/2022/14)	22


	(1) Tekst značajan za EGP.