8.6.2022

Službeni list Europske unije

C 223/1

Obavijest Komisije – Smjernice o izručenju trećim državama

(2022/C 223/01)

Sadržaj

Popis pokrata

Uvod

Sažetak sudske prakse Suda

1.1.

Zahtjevi za izručenje u svrhu provođenja kaznenog progona

Presuda Suda od 6. rujna 2016., Petruhhin, C-182/15

Rješenje Suda od 6. rujna 2017., Schotthöfer i Steiner protiv Adelsmayra, C-473/15

Presuda Suda od 10. travnja 2018., Pisciotti, C-191/16

Presuda Suda od 2. travnja 2020., Ruska Federacija, C-897/19 PPU

Presuda Suda od 17. prosinca 2020., Generalstaatsanwaltschaft Berlin, C-398/19

Presuda Suda od 12. svibnja 2021., WS, C-505/19

1.2.

Zahtjevi za izručenje radi izvršenja kazne ili provedbe naloga za oduzimanje slobode

Presuda Suda od 13. studenoga 2018., Raugevicius, C-247/17

C-237/21 Generalstaatsanwaltschaft München [predmet u tijeku]

Smjernice koje se primjenjuju u slučajevima kada države primjenjuju izuzimanje zbog državljanstva

2.1.

Zahtjevi za izručenje u svrhu kaznenog progona

2.1.1.

Područje primjene mehanizma iz predmeta Petruhhin

2.1.2.

Koraci koje nadležna tijela moraju slijediti kada se primjenjuje izuzimanjezbog državljanstva

2.1.3.

Rok za odgovor na obavijest

2.1.4.

Odbijanje zahtjeva za izručenje

2.1.5.

Nastavak postupka izručenja

2.2.

Zahtjevi za izručenje radi izvršenja kazne zatvora ili provedbe naloga za oduzimanje slobode

2.2.1.

Područje primjene

2.2.2.

Koraci koje nadležna tijela moraju slijediti kada se primjenjuje izuzimanje zbog državljanstva

2.2.3.

Razmjena informacija između države kojoj je podnesen zahtjev i države državljanstva

Smjernice primjenjive na sve države bez obzira na izuzimanje zbog državljanstva

3.1.

Procjena temeljnih prava prije izručenja

3.1.1.

Primjena Povelje

3.1.2.

Primjena Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

3.2.

Neutemeljene ili protupravne crvene tjeralice, uhidbeni nalozi i zahtjevi za izručenje, uključujući one politički motivirane

3.2.1.

Postojeći mehanizam Interpola za suzbijanje zlouporabe crvenih tjeralica

3.2.2.

Razmjena informacija među kontaktnim točkama o neutemeljenim ili protupravnim zahtjevima za izručenje, a osobito o politički motiviranim zahtjevima

Praktični aspekti mehanizma iz predmeta Petruhhin i politički motivirani zahtjevi za izručenje

4.1.

Kontaktne točke

4.2.

Jezik dokumenata i troškovi

4.3.

Režim zaštite podataka

PRILOG 1.

Prikaz koraka koje treba poduzeti u vezi sa zahtjevima za izručenje u svrhu kaznenog progona – glavni koraci mehanizma iz predmeta Petruhhin

PRILOG 2.

Pregled izuzimanja zbog državljanstva (informacije koje su dostavile države)

PRILOG 3.

Predložak za obavješćivanje države državljanstva

PRILOG 4.

Predložak za dostavljanje dodatnih informacija državi državljanstva

PRILOG 5.

Predložak zahtjeva za produljenje roka za obavješćivanje tijela kojemu je podnesen zahtjev u skladu s mehanizmom iz predmeta Petruhhin

PRILOG 6.

Predložak odgovora na zahtjev za produljenje roka

PRILOG 7.

Predložak odgovora države državljanstva državi kojoj je podnesen zahtjev

PRILOG 8.

Predložak za obavješćivanje ili traženje informacija o neutemeljenim i protupravnim zahtjevima za izručenje, osobito politički motiviranim zahtjevima, i/ili zahtjevima koji izazivaju zabrinutost u pogledu Povelje/EKLJP-a

Popis pokrata

Povelja	Povelja Europske unije o temeljnim pravima
CISA	Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma
Vijeće	Vijeće Europe
Sud	Sud Europske unije
EAW	Europski uhidbeni nalog
EKLJP	Europska konvencija o ljudskim pravima
ESLJP	Europski sud za ljudska prava
EGP	Europski gospodarski prostor
EIN	Europski istražni nalog
EJN	Europska pravosudna mreža
Eurojust	Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu
Europol	Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva
Uhidbeni nalog EU-IC/NO	Uhidbeni nalog izdan na temelju Sporazuma između Europske unije i Republike Islanda (IC) i Kraljevine Norveške (NO) o postupku predaje između država članica Europske unije i Islanda i Norveške
Okvirna odluka o Europskom uhidbenom nalogu	Okvirna odluka Vijeća od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (2002/584/PUP)
Interpol	Međunarodna organizacija kriminalističke policije
MLA	Uzajamna pravna pomoć
Država	27 država članica EU-a, Island i Norveška
UFEU	Ugovor o funkcioniranju Europske unije
UK	Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske
SAD	Sjedinjene Američke Države

Izjava o ograničenju odgovornosti

Ove smjernice nisu ni pravno obvezujuće ni sveobuhvatne. Ne utječu na postojeće pravo Unije i njegov budući razvoj. Ne utječu ni na vjerodostojnost prava Unije kako ga tumači Sud Europske unije.

UVOD

Postupci izručenja između država članica i trećih država prvenstveno su uređeni kombinacijom različitih pravnih osnova na više razina: multilateralnim sporazumima (npr. konvencije Vijeća Europe (1)), bilateralnim sporazumima (koje su sklopili EU ili države članice) i nacionalnim pravom.

Općenito, sporazumima o izručenju predviđa se mogućnost „izuzimanja zbog državljanstva”, što znači da ugovorne stranke mogu odbiti izručenje vlastitih državljana.

Nadalje, u nekim se sporazumima u kojima je predviđeno izuzimanje zbog državljanstva često podrazumijeva da bi ugovorne stranke trebale poštovati načelo „aut dedere aut judicare” (2) kako bi spriječile nekažnjavanje vlastitih državljana (3). U pravilu, kazneni progon vlastitih državljana može se temeljiti na načelu aktivnog personaliteta koje se primjenjuje na kaznena djela koja su državljani počinili izvan državnog područja ugovorne stranke.

Sud je 2016. u presudi u predmetu Petruhhin (4) uveo posebne obveze za države članice koje ne izručuju vlastite državljane kada prime zahtjev treće države za izručenje radi kaznenog progona građanina EU-a koji je državljanin druge države članice i koji je ostvario svoje pravo na slobodno kretanje u skladu s člankom 21. stavkom 1 (5). UFEU-a. Predmet Petruhhin prvi je predmet u kojem je Sud presudio da je država članica EU-a koja je primila zahtjev treće države za izručenje koji se odnosi na državljanina druge države članice EU-a obvezna pokrenuti postupak savjetovanja s državom članicom čije državljanstvo ima taj građanin EU-a (mehanizam iz predmeta Petruhhin), čime se potonjoj omogućuje da kazneno progoni svoje državljane putem europskog uhidbenog naloga. Posebne obveze nametnute državama članicama koje ne izručuju vlastite državljane temelje se na nediskriminirajućem postupanju kako prema vlastitim državljanima tako i prema drugim građanima EU-a (6). Obveze država članica detaljnije su određene u kasnijoj sudskoj praksi (7). Nadalje, Sud je proširio primjenu mehanizma iz predmeta Petruhhin na Island i Norvešku (8).

Vijeće je 4. lipnja 2020. zatražilo od predsjedništva da pozove Eurojust i Europsku pravosudnu mrežu da analiziraju kako se zahtjevi trećih država za izručenje građana EU-a rješavaju u praksi. Složili su se i da će iznijeti prijedloge o tome, kako bi Komisija mogla izraditi moguće smjernice EU-a (9).

Kao odgovor, Eurojust i Europska pravosudna mreža objavili su zajedničko izvješće u studenome 2020 (10). Glavni izazovi utvrđeni u izvješću uključivali su:

—	nesigurnost o tome kojem se tijelu u državi članici državljanstva treba obratiti, koja bi država članica trebala osigurati prijevod i snositi njegove troškove i/ili koji je instrument pravosudne suradnje najbolje primijeniti kako bi se osigurao kazneni progon u državi članici državljanstva,

—	različite prakse koje se odnose na opseg pruženih informacija, rokove koji su određeni za odgovore i odluke te vrste procjena koje se provode u okviru mehanizma iz predmeta Petruhhin,

—	napetosti između obveza koje proizlaze iz prava Unije s jedne strane i bilateralnih i multilateralnih ugovora o izručenju s druge strane,

—	nekoliko paralelnih kanala koji se upotrebljavaju za pružanje i prijenos informacija, što često dovodi do udvostručavanja aktivnosti, nesigurnosti i nejasnoća.

Nakon toga, Vijeće je u prosincu 2020. donijelo zaključke naslovljene Europski uhidbeni nalog i postupci izručenja – trenutačni izazovi i daljnji koraci (11). U zaključcima je ponovno istaknuto da „nakon presuda Suda Europske unije u predmetu Petruhhin i nekoliko naknadnih presuda (12), pri obradi takvih zahtjeva države članice imaju dvije obveze: s jedne strane, obvezu poštovanja postojećih obveza koje proizlaze iz međunarodnog prava i borbe protiv rizika da dotično kazneno djelo prođe nekažnjeno i, s druge strane, države članice koje ne izručuju svoje državljane obvezne su, u skladu s načelima slobode kretanja i nediskriminacije na temelju državljanstva, što učinkovitije zaštititi građane drugih država članica od mjera kojima im se može uskratiti pravo na slobodu kretanja i boravak unutar EU-a.”

Postoje dodatna pitanja koja utječu na izručenje, kako je utvrđeno u izvješću Eurojusta i Europske pravosudne mreže. Vijeće je u zaključcima iz 2020. naglasilo: „Praktično iskustvo različitih država članica pokazuje da postoje slučajevi u kojima treće zemlje podnose neutemeljene i protupravne zahtjeve za izručenje. Vijeće poziva Komisiju da, s obzirom na rezultate analize koju su pripremili Eurojust i Europska pravosudna mreža, razmotri potrebu za daljnjim djelovanjem, kao što je prijedlog zajedničkog pristupa rješavanju potencijalno protupravnih zahtjeva trećih zemalja za pretraživanje i izručenje, uključujući one koji su politički motivirani. U tom kontekstu trebale bi se uzeti u obzir najbolje prakse država članica.”

U cilju pripreme tih smjernica Komisija se savjetovala s državama članicama putem upitnika o zahtjevima trećih država za izručenje. Komisija je sastavila i tablicu sporazuma o izručenju i sporazuma o uzajamnoj pravnoj pomoći koje su države članice sklopile s trećim državama (dostupna na internetskim stranicama Europske pravosudne mreže). U lipnju i listopadu 2021. o rezultatima upitnika raspravljalo se na posebnim sastancima stručnjaka iz država članica. Komisija se savjetovala i s raznim dionicima i stručnjacima, uključujući Eurojust i Europsku pravosudnu mrežu.

U tim je smjernicama sažeta sudska praksa Suda. U njima se uzima u obzir i iskustvo stečeno u posljednjih pet godina primjene mehanizma iz predmeta Petruhhin u EU-u, Islandu i Norveškoj.

1. SAŽETAK SUDSKE PRAKSE SUDA

Zahtjevi za izručenje mogu se izdati u svrhu provođenja kaznenog progona, izvršenja kazne zatvora ili naloga za oduzimanje slobode.

Kad je riječ o prvoj kategoriji – zahtjevima za izručenje izdanima u svrhu provođenja kaznenog progona, Sud je osmislio takozvanu doktrinu iz predmeta Petruhhin (13).

Za drugu kategoriju – zahtjeve za izručenje izdane u svrhu izvršenja kazne zatvora ili naloga za oduzimanje slobode, dosad je jedini referentni predmet bio presuda u predmetu Raugevicius (14). Pred Sudom je u tijeku još jedan predmet povezan sa zahtjevom za izručenje u svrhu izvršenja kazne zatvora (15).

1.1. Zahtjevi za izručenje u svrhu provođenja kaznenog progona

Presuda Suda od 6. rujna 2016., Petruhhin, C-182/15 (16)

Predmet Petruhhin prvi je predmet u kojem je Sud presudio da je država članica EU-a koja je primila zahtjev treće države za izručenje koji se odnosi na državljanina druge države članice EU-a obvezna pokrenuti postupak savjetovanja s državom članicom čije državljanstvo ima taj građanin EU-a, čime se potonjoj omogućuje da kazneno progoni svojeg građanina putem europskog uhidbenog naloga.

Činjenično stanje u predmetu

Predmet je bio povezan sa zahtjevom za izručenje koji su ruske vlasti uputile Latviji koji se odnosio na estonskog državljanina A. Petruhhina, optuženog za pokušaj organiziranog trgovanja velikom količinom droge. Glavno državno odvjetništvo Republike Latvije odobrilo je izručenje Rusiji. Međutim, A. Petruhhin je podnio zahtjev protiv odluke o izručenju s obrazloženjem da je, na temelju ugovora između Republike Estonije, Republike Latvije i Republike Litve o pravnoj pomoći i pravosudnoj suradnji, u Latviji imao ista prava kao latvijski državljanin, uključujući zaštitu od neosnovanog izručenja.

Upućena pitanja

Vrhovni sud Latvije pitao je Sud mora li radi primjene sporazuma o izručenju sklopljenog između države članice i treće države (Latvije i Rusije), s obzirom na načelo nediskriminacije na temelju državljanstva iz članka 18. UFEU-a, pravo na slobodno kretanje i boravak građana Unije na temelju članka 21. stavka 1. UFEU-a, za državljane druge države članice vrijediti pravilo kojim se državi članici kojoj je podnesen zahtjev zabranjuje izručenje vlastitih državljana. Vrhovni sud Latvije pitao je i mora li država članica kojoj je podnesen zahtjev (odnosno država članica od koje treća država traži izručenje državljanina druge države članice, u ovom slučaju Latvije) provjeriti (i, ako je potrebno, prema kojim kriterijima) da se izručenjem neće dovesti u pitanje prava zaštićena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima (17) (Povelja).

Obrazloženje i odgovor Suda

Sud je najprije pojasnio da, iako su pravila o izručenju načelno u nadležnosti država članica, u slučaju nepostojanja međunarodnog sporazuma između Unije i predmetne treće zemlje, situacija poput one u glavnom postupku i dalje potpada u područje primjene Ugovorâ u smislu članka 18. UFEU-a s obzirom na to da podrazumijeva slobodu kretanja i boravka na području država članica, kako je dodijeljena člankom 21. UFEU-a.

Država članica nije dužna svakom građaninu Unije koji se doselio unutar njezina državnog područja pružiti istu zaštitu od izručenja koju pruža vlastitim državljanima.

Međutim, u nedostatku odredaba prava Unije koje uređuju izručenje između država članica i treće države, kako bi se suzbila opasnost od nekažnjavanja i istodobno zaštitili državljani Unije od mjera kojima im se može oduzeti pravo na slobodno kretanje, potrebno je provesti sve mehanizme suradnje i uzajamne pomoći koje su u području kaznenog prava predviđene pravom Unije. Slijedom toga, valja dati prednost razmjeni informacija s državom članicom čiji je državljanin predmetna osoba kako bi se tijelima te države članice, s obzirom na to da su na temelju nacionalnog prava nadležna za kazneni progon te osobe za kaznena djela počinjena izvan njihova državnog područja, omogućilo da izdaju europski uhidbeni nalog u svrhu kaznenog progona. Surađujući na odgovarajući način s državom članicom čiji je državljanin predmetna osoba i dajući prednost tom mogućem uhidbenom nalogu u odnosu na zahtjev za izručenje, država članica domaćin postupa na način koji u manjoj mjeri ugrožava ostvarivanje prava na slobodu kretanja, izbjegavajući, koliko je god to moguće, opasnost od nekažnjavanja. Europski uhidbeni nalog smatra se jednako učinkovitim kao i izručenje u postizanju cilja da se spriječi opasnost od nekažnjavanja osobe za koju se tvrdi da je počinila kazneno djelo.

Sud je utvrdio je i da ako država članica zaprimi zahtjev treće države za izručenje državljanina druge države članice, država članica kojoj je podnesen zahtjev mora provjeriti da se izručenjem neće ugroziti prava iz članka 19. Povelje (18). Ako nadležno tijelo države članice kojoj je podnesen zahtjev za izručenje raspolaže dokazima o stvarnoj opasnosti od nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja prema osobama u predmetnoj trećoj državi, dužno je ocijeniti postojanje te opasnosti pri odlučivanju o zahtjevu za izručenje. U tu svrhu nadležno tijelo države članice kojoj je podnesen zahtjev za izručenje mora utemeljiti odluku na objektivnim, vjerodostojnim, preciznim i pravilno ažuriranim podacima. Ti se podaci mogu dobiti, između ostalog, iz presuda međunarodnih sudova, kao što su presude Europskog suda za ljudska prava, presuda sudova predmetne treće države, kao i iz odluka, izvješća i drugih dokumenata tijela Vijeća Europe ili pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda.

Rješenje Suda od 6. rujna 2017., Schotthöfer i Steiner protiv Adelsmayra, C-473/15 (19)

U rješenju u predmetu Schotthöfer i Steiner protiv Adelsmayra Sud je ponovio obrazloženje iz presude u predmetu Petruhhin prema kojem se Povelja primjenjuje kada građanin Unije ostvari svoje pravo na slobodno kretanje u Uniji iseljavanjem iz države članice čiji je državljanin u drugu državu članicu. Osim toga, Sud je utvrdio da država članica kojoj je podnesen zahtjev za izručenje mora odbiti zahtjev za izručenje građanina ako za tog građanina postoji ozbiljna opasnost da bude podvrgnut smrtnoj kazni u slučaju izručenja.

Činjenično stanje u predmetu

Od 2004. Adelsmayr više je godina radio kao anesteziolog i specijalist za intenzivnu njegu. U veljači 2009. jedan od pacijenata kojeg je Adelsmayr liječio u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji je bio u teškom stanju i pretrpio nekoliko srčanih udara, preminuo je nakon operacije i još jednog srčanog udara. Adelsmayr je okrivljen za njegovu smrt. Nakon pritužbe jednog liječnika iz bolnice u kojoj je Adelsmayr radio, provedena je istraga. U izvješću te istrage navedeno je da je bila riječ o ubojstvu iz nehaja. Tijekom 2011. pokrenut je postupak u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u okviru kojeg je državno odvjetništvo zatražilo smrtnu kaznu za Adelsmayra. Međutim, on je 2012. napustio Ujedinjene Arapske Emirate. U odsutnosti je osuđen na doživotnu kaznu zatvora u privremenom postupku koji se mogao nastaviti u bilo kojem trenutku i u kojem bi i dalje bio osuđen na smrtnu kaznu.

Protiv Adelsmayra pokrenut je kazneni postupak i u državi njegova državljanstva – Austriji, gdje je optužen za isto kazneno djelo kao i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Međutim, taj je postupak 2014. obustavilo austrijsko državno odvjetništvo, koje je navelo da je „tuženik iznio dovoljno dokaza koji ukazuju na to da je postupak pokrenut u Dubaiju vjerojatno rezultat urote protiv njega”.

Upućena pitanja

Sud koji je uputio zahtjev postavio je Sudu nekoliko pitanja. Međutim, Sud je odgovorio samo na pitanje koje se odnosi na članak 19. stavak 2. i članak 47 (20). Povelje. Tim je pitanjem sud koji je uputio zahtjev pitao treba li ta dva članka tumačiti tako da država članica Europske unije mora odbiti zahtjev treće države za izručenje koji se odnosi na građanina Unije koji boravi u toj državi članici ako se kaznenim postupkom na kojem se temelji zahtjev za izručenje i odlukom donesenom u odsutnosti u trećoj državi nisu poštovali minimalni standard međunarodnog prava i neobvezna načela javnog poretka Europske unije (ordre public) ili pravo na pravično suđenje.

Obrazloženje i odgovor Suda

Sud je podsjetio da se odredbe Povelje, a osobito njezin članak 19., primjenjuju na odluku države članice da izruči građanina Unije u situaciji u kojoj je taj građanin ostvario svoje pravo na slobodno kretanje unutar Unije. Smatrao je da članak 19. stavak 2. Povelje treba tumačiti tako da zahtjev treće zemlje za izručenje koji se odnosi na građanina Unije koji je, ostvarujući svoje pravo na slobodu kretanja, napustio svoju državu članicu podrijetla kako bi boravio na državnom području druge države članice, potonja država članica mora odbiti ako postoji ozbiljna opasnost od izricanja smrtne kazne za tog građanina u slučaju izručenja. Stoga nije bilo potrebno ispitati pitanje u dijelu u kojem se odnosilo na članak 47. Povelje.

Presuda Suda od 10. travnja 2018., Pisciotti, C-191/16 (21)

U presudi u predmetu Pisciotti Sud je primijenio obrazloženje iz presude u predmetu Petruhhin na situaciju u kojoj je između Europske unije i treće države koja traži izručenje na snazi sporazum o izručenju. Sud je utvrdio da država članica nije dužna proširiti zabranu izručenja svojih državljana SAD-u na svakog građanina Unije koji putuje njenim državnim područjem. Međutim, prije izručenja građanina Unije, država članica kojoj je podnesen zahtjev mora omogućiti državi članici čije državljanstvo ima građanin da zatraži njegovu predaju na temelju europskog uhidbenog naloga.

Činjenično stanje u predmetu

Sud u SAD-u izdao je 2010. uhidbeni nalog za talijanskog državljanina Pisciottija. Pisciotti je uhićen u Njemačkoj kada je na putu iz Nigerije u Italiju presjedao u njemačkoj zračnoj luci. Određeno mu je zadržavanje radi predaje, a 2014. njemački je sud odobrio njegovo izručenje. Talijanska konzularna tijela redovito se obavještavalo o situaciji Pisciottija prije nego što je odobren zahtjev za izručenje, ali talijanska pravosudna tijela nisu izdala europski uhidbeni nalog. Prije nego što je izručen, Pisciotti je tvrdio da je njegovo izručenje protivno pravu Unije jer se člankom 16. stavkom 2. njemačkog Temeljnog zakona, kojim se izuzimanje zbog državljanstva ograničava na njemačke državljane, povređuje opća zabrana diskriminacije na temelju državljanstva.

Upućena pitanja

Sud koji je uputio zahtjev pitao je treba li članak 18. UFEU-a tumačiti na način da mu je protivno to da država članica kojoj je podnesen zahtjev na temelju ustavnog prava uspostavi razliku između svojih državljana i državljana drugih država članica te da dopusti izručenje potonjih a da pritom ne dopušta izručenje vlastitih državljana.

Obrazloženje i odgovor Suda

Sud je smatrao da pravu Unije nije protivno to da država članica kojoj je podnesen zahtjev (Njemačka) na temelju ustavnog prava uspostavi razliku između svojih državljana i državljana drugih država članica te da dopusti izručenje građanina Unije a da pritom ne dopušta izručenje vlastitih državljana, pod uvjetom da je država članica kojoj je podnesen zahtjev omogućila nadležnim tijelima države članice čiji je državljanin taj građanin (Italija) da zatraže njegovu predaju na temelju europskog uhidbenog naloga i da potonja država članica nije poduzela nikakvu radnju u tom pogledu.

Sud je slijedio isto obrazloženje kao u presudi u predmetu Petruhhin, navodeći da se mora smatrati primjenjivim i na međunarodni sporazum između Unije i treće države (Sporazum o izručenju između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država (22)) kojim se državi članici, bilo na temelju odredaba bilateralnog ugovora bilo na temelju njezina ustavnog prava (kao što je njemački Temeljni zakon), dopušta izuzimanje zbog državljanstva.

Sud je pojasnio i da se europski uhidbeni nalog koji je izdala država članica koja nije država članica kojoj je podnesen zahtjev mora odnositi barem na ista kaznena djela i da država članica državljanstva mora, u skladu s nacionalnim pravom, biti nadležna za kazneni progon te osobe zbog takvih kaznenih djela čak i ako su počinjena izvan njezina državnog područja, kako bi se spriječila opasnost od nekažnjavanja predmetne osobe u pogledu kaznenih djela koja joj se stavljaju na teret u zahtjevu za izručenje.

Presuda Suda od 2. travnja 2020., Ruska Federacija, C-897/19 PPU (23)

U svojoj presudi u predmetu Ruska Federacija Sud je pojasnio da se mehanizam iz predmeta Petruhhin primjenjuje mutatis mutandis na zahtjeve za izručenje koji se odnose na državljane država Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) s kojima je EU sklopio sporazum o postupku predaje, odnosno Sporazum između Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o postupku predaje između država članica Europske unije i Islanda i Norveške (24).

Činjenično stanje u predmetu

Ured Međunarodne organizacije kriminalističke policije (Interpol) u Moskvi izdao je 2015. međunarodnu tjeralicu za I. N.-om, ruskim državljaninom. Na temelju te tjeralice I. N., koji je u međuvremenu stekao islandsko državljanstvo, uhićen je 2019. u Hrvatskoj gdje je bio na odmoru. Hrvatska tijela primila su od Rusije zahtjev za izručenje koji je odobrio hrvatski sud. Hrvatskim pravom predviđeno je izuzimanje zbog državljanstva u pogledu zahtjeva za izručenje. I. N. je podnio žalbu Vrhovnom sudu Republike Hrvatske osporavajući odluku o odobravanju izručenja.

Upućeno pitanje

Vrhovni sud Republike Hrvatske u biti je pitao Sud primjenjuje li se mehanizam iz predmeta Petruhhin i u slučaju osobe koja nije građanin EU-a, ali je državljanin države EFTA-e, poput Islanda, koji je stranka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (Sporazum o EGP-u).

Obrazloženje i odgovor Suda

Sud je preliminarno razmotrio pitanje državljanina države EFTA-e koja je stranka Sporazuma o EGP-u, odnosno je li takav slučaj obuhvaćen područjem primjene prava Unije. Podsjetio je da se članci 18. i 21. UFEU-a ne primjenjuju na državljane trećih država. Međutim, Sud je smatrao da se člankom 36. Sporazuma o EGP-u, koji je sastavni dio prava Unije, jamči sloboda pružanja usluga na način koji je u bitnome jednak onome iz članka 56. UFEU-a, uključujući pravo na putovanje u drugu državu radi primanja usluga u toj državi. Na temelju toga, slučaj I. N.-a, koji je otišao u Hrvatsku na odmor i tako primao usluge povezane s turizmom, morao se smatrati obuhvaćenim područjem primjene prava Unije.

Nadalje, Sud je smatrao da Island ima poseban odnos s Europskom unijom koji nadilazi okvire gospodarske i trgovinske suradnje. Island provodi i primjenjuje schengensku pravnu stečevinu, sudjeluje u zajedničkom europskom sustavu azila i sklopio je Sporazum o postupku predaje s Europskom unijom.

Kad je riječ o zahtjevu za izručenje, kako je već navedeno u presudi u predmetu Petruhhin, država članica kojoj je podnesen zahtjev najprije mora provjeriti, u skladu s člankom 19. stavkom 2. Povelje, da u slučaju izručenja za predmetnu osobu ne postoji opasnost od izricanja smrtne kazne, mučenja ili drugog nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne. Za potrebe te provjere država kojoj je podnesen zahtjev mora utemeljiti odluku na objektivnim, vjerodostojnim, preciznim i odgovarajuće ažuriranim podacima. Sud je dodao da je u okviru te provjere osobito važan dokaz činjenica da je predmetnoj osobi, prije nego što je stekla državljanstvo predmetne države EFTA-e, ta država odobrila azil upravo zbog kaznenog postupka na kojem se temelji zahtjev za izručenje.

Prije razmatranja izvršenja zahtjeva za izručenje, država članica kojoj je podnesen zahtjev u svakom je slučaju obvezna izvijestiti tu državu EFTA-e i, na njezin zahtjev predati joj navedenog državljanina, u skladu s odredbama sporazuma o postupku predaje, pod uvjetom da je navedena država EFTA-e, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, nadležna za kazneni progon tog državljanina za kaznena djela počinjena izvan svojeg državnog područja.

Presuda Suda od 17. prosinca 2020., Generalstaatsanwaltschaft Berlin, C-398/19 (25)

U svojoj presudi u predmetu C-398/19 Generalstaatsanwaltschaft Berlin Sud je dodatno pojasnio zahtjeve mehanizma suradnje koji su izneseni u presudi u predmetu Petruhhin. Sud je utvrdio da se građanin Unije može izručiti trećoj državi tek nakon savjetovanja s državom članicom čiji je državljanin taj građanin. U okviru tog savjetovanja država članica od koje se traži izručenje mora državu članicu državljanstva obavijestiti o svim činjeničnim i pravnim elementima koje sadržava zahtjev za izručenje te joj mora omogućiti razuman rok za izdavanje europskog uhidbenog naloga za tog građanina. Osim toga, u slučaju da država članica državljanstva službeno ne donese odluku o izdavanju europskog uhidbenog naloga, država članica kojoj je podnesen zahtjev nije dužna odbiti izručenje građanina Unije koji je državljanin druge države članice i sama provesti kazneni progon protiv te osobe zbog kaznenih djela počinjenih u trećoj državi.

Činjenično stanje u predmetu

Ukrajina je od Njemačke zatražila izručenje ukrajinskog državljanina koji se 2012. preselio u Njemačku. Predmetna osoba, B. Y., stekla je rumunjsko državljanstvo 2014. kao potomak nekadašnjih rumunjskih državljana. Međutim, u Rumunjskoj nikada nije boravila. Ukrajinski kazneni sud izdao je 2016. uhidbeni nalog protiv nje zbog pronevjere sredstava 2010. i 2011. Nakon zahtjeva za izručenje B. Y. je uhićen u Njemačkoj. S obzirom na primjenu mehanizma iz predmeta Petruhhin, njemačka tijela obratila su se rumunjskom Ministarstvu pravosuđa i pitala namjerava li samo provesti kazneni progon B. Y.-a. Rumunjska tijela obavijestila su njemačka tijela da je za izdavanje europskog uhidbenog naloga potrebno imati dovoljno dokaza o počinjenju kaznenih djela u inozemstvu. Osim toga, rumunjska tijela zatražila su od Glavnog državnog odvjetništva u Berlinu da dostavi dokumente i preslike dokaza iz Ukrajine. S obzirom na to da rumunjska pravosudna tijela nisu službeno odlučila o mogućem izdavanju europskog uhidbenog naloga, njemački sud koji je uputio zahtjev postavio je tri pitanja radi donošenja prethodne odluke o tumačenju članaka 18. i 21. UFEU-a i o primjeni mehanizma iz predmeta Petruhhin.

Upućena pitanja

Sud koji je uputio zahtjev pitao je:

—	primjenjuju li se prava koja proizlaze iz građanstva Unije (članci 18. i 21. UFEU-a) u situaciji u kojoj je predmetna osoba prenijela središte svojih interesa u državu članicu kojoj je podnesen zahtjev u vrijeme kada nije bila građanin Unije,

—	postoji li obveza za državu članicu državljanstva ili državu članicu kojoj je podnesen zahtjev da zatraži od treće države koja podnosi zahtjev da dostavi spise predmeta kako bi se ispitalo hoće li sama provesti kazneni progon,

—	postoji li, na temelju presude u predmetu Petruhhin, obveza za državu članicu kojoj je podnesen zahtjev da odbije izručenje i sama provede kazneni progon ako to može učiniti u skladu sa svojim nacionalnim pravom pod određenim uvjetima.

Obrazloženje i odgovor Suda

Kad je riječ o prvom pitanju o primjenjivosti članaka 18. i 21. UFEU-a, Sud je utvrdio da činjenica da je osoba stekla državljanstvo države članice EU-a, a time i građanstvo Unije, u trenutku kada je već boravila u drugoj državi članici ne može dovesti u pitanje zaključak da se osoba na temelju stečenog građanstva Unije može pozvati na članak 21. stavak 1. UFEU-a i da njezina situacija ulazi u područje primjene ugovorâ u smislu članka 18. UFEU-a, kojim se utvrđuje načelo nediskriminacije na temelju državljanstva. Sud je dodatno pojasnio da se isto obrazloženje primjenjuje kada građanin Unije čije se izručenje traži ima i državljanstvo treće države koja je podnijela zahtjev za izručenje: činjenica da osoba ima dvojno državljanstvo ne može predmetnoj osobi oduzeti slobode koje kao državljanin države članice ima na temelju prava Unije.

Kad je riječ o drugom pitanju, Sud je ponovio tumačenje prethodne sudske prakse ističući da je država članica kojoj je podnesen zahtjev dužna obavijestiti državu članicu državljanstva kako bi pravosudno tijelo te države članice moglo zatražiti predaju predmetne osobe putem europskog uhidbenog naloga. O pojedinostima povezanima s potrebnom razmjenom informacija Sud je utvrdio sljedeće:

—	država članica kojoj je podnesen zahtjev mora obavijestiti nadležna tijela države članice državljanstva ne samo o postojanju zahtjeva za izručenje nego i o svim činjeničnim i pravnim elementima koje je u okviru tog zahtjeva dostavila treća država koja traži izručenje,

—	nadležna tijela države članice državljanstva obvezna su poštovati povjerljivost takvih pitanja ako je povjerljivost zatražila treća država,

—	država članica kojoj je podnesen zahtjev mora obavještavati nadležna tijela države članice državljanstva o svim promjenama situacije tražene osobe koje bi mogle biti relevantne za mogućnost izdavanja europskog uhidbenog naloga u odnosu na tu osobu,

—	ni država članica kojoj je podnesen zahtjev ni država članica državljanstva nisu dužne uputiti zahtjev trećoj državi da im dostavi spis kaznenog predmeta,

—	na državi je članici kojoj je podnesen zahtjev da odredi razuman rok nakon kojeg se, u slučaju da država članica državljanstva ne izda europski uhidbeni nalog, može provesti izručenje,

—	država članica kojoj je podnesen zahtjev može provesti izručenje bez obveze da čeka dulje od razumnog roka da država članica državljanstva donese službenu odluku o odricanju od prava na izdavanje europskog uhidbenog naloga u odnosu na predmetnu osobu.

Naposljetku, u odgovoru na treće pitanje Sud je pojasnio da na temelju prava Unije država članica kojoj je podnesen zahtjev nije dužna odbiti izručenje i sama kazneno goniti građanina Unije zbog kaznenih djela počinjenih u trećoj državi ako joj to dopušta njezino nacionalno pravo. Time bi se prekoračile granice koje pravo Unije može nametnuti izvršavanju diskrecijskog prava koje ta država članica ima u pogledu odluke o vođenju kaznenog progona.

Presuda Suda od 12. svibnja 2021., WS, C-505/19 (26)

Načelom ne bis in idem može se, unutar schengenskog područja i Europske unije, spriječiti uhićenje osobe koja je predmet Interpolove tjeralice. To je slučaj kada su nadležna tijela upoznata s pravomoćnom sudskom odlukom kojom se utvrđuje primjenjivost tog načela, donesenom u državi koja je stranka Schengenskog sporazuma ili u državi članici.

Činjenično stanje u predmetu

Interpol je 2012. na zahtjev SAD-a na temelju uhidbenog naloga koji su izdala tijela te države objavio crvenu tjeralicu protiv W. S.-a, njemačkog državljanina, radi njegova mogućeg izručenja. Ako se osoba na koju se odnosi takva tjeralica pronađe u državi članici Interpola, ta bi država u načelu mogla privremeno uhititi tu osobu, ili je nadzirati ili ograničiti njezino kretanje.

Međutim, prije objave te crvene tjeralice u Njemačkoj je proveden istražni postupak protiv W. S.-a koji se barem djelomično odnosio na ista djela na kojima se temelji ta tjeralica. Taj je postupak pravomoćno zaključen 2010., nakon što je W. S. platio novčani iznos u skladu s posebnim postupkom rješavanja spora koji je predviđen njemačkim kaznenim pravom. Njemački Savezni ured kriminalističke policije naknadno je obavijestio Interpol da je, prema njegovu mišljenju i uslijed tog prethodnog postupka, načelo ne bis in idem primjenjivo u ovom predmetu. To načelo, koje je utvrđeno i u članku 54. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma (CISA) (27) i u članku 50. Povelje, zabranjuje, među ostalim, da se ponovno pokrene kazneni progon protiv osobe protiv koje je sudski postupak pravomoćno okončan za isto kazneno djelo.

W. S. podnio je 2017. tužbu protiv Njemačke pred Upravnim sudom u Wiesbadenu zahtijevajući da se Njemačkoj naloži da poduzme mjere potrebne za povlačenje te crvene tjeralice. U tom se pogledu W. S. pozvao ne samo na povredu načela ne bis in idem nego i na povredu svojeg prava na slobodno kretanje kako je zajamčeno člankom 21. UFEU-a, s obzirom na to da nije mogao otputovati ni u jednu državu koja je stranka Schengenskog sporazuma ni u bilo koju državu članicu a da ne riskira uhićenje.

Upućeno pitanje

Sud koji je uputio zahtjev postavio je Sudu nekoliko pitanja. Međutim, glavno pitanje koje je relevantno u kontekstu izručenja nakon crvene tjeralice jest treba li članak 54. CISA-e (28) i članak 21. stavak 1. UFEU-a, s obzirom na članak 50 (29). Povelje, tumačiti tako da se njima sprečava da tijela države koja je stranka Schengenskog sporazuma ili tijela države članice na zahtjev treće države privremeno uhite osobu za koju je Interpol objavio crvenu tjeralicu, ako je, s jedne strane, protiv te osobe već pokrenut kazneni postupak u državi članici koji je državni odvjetnik zaključio nakon što je predmetna osoba ispunila određene uvjete i, s druge strane, ako su tijela te države članice obavijestila Interpol da se, prema njihovu mišljenju, ti postupci odnose na ista djela na koja se odnosi ta crvena tjeralica.

Obrazloženje i odgovor Suda

Sud je utvrdio da se načelo ne bis in idem primjenjuje u situaciji u kojoj je donesena odluka kojom se pravomoćno zaključuje kazneni postupak, pod uvjetom da predmetna osoba ispunjava određene uvjete, kao što je plaćanje novčanog iznosa koji je odredio državni odvjetnik.

Međutim, članak 54. CISA-e, članak 50. Povelje i članak 21. stavak 1. UFEU-a ne sprečavaju privremeno uhićenje osobe koja je predmet Interpolove crvene tjeralice ako nije utvrđeno da je protiv te osobe pravomoćno okončan sudski postupak u državi stranci Schengenskog sporazuma ili državi članici zbog istih djela na kojima se temelji crvena tjeralica i da se stoga primjenjuje načelo ne bis in idem.

U situaciji u kojoj je primjena načela ne bis in idem i dalje neizvjesna, privremeno uhićenje može biti bitan korak kako bi se provele potrebne kontrole a da se pritom izbjegne opasnost od bijega predmetne osobe. Ta se mjera stoga može opravdati legitimnim ciljem sprečavanja nekažnjavanja predmetne osobe „pod uvjetom da je nužna za potrebe tih kontrola” (30). Suprotno tomu, čim je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da se primjenjuje načelo ne bis in idem, njezino privremeno uhićenje ili zadržavanje u pritvoru zabranjeno je i uzajamnim povjerenjem između država stranaka CISA-e i pravom na slobodno kretanje. Države članice i države ugovornice CISA-e moraju osigurati dostupnost pravnih sredstava koja predmetnoj osobi omogućuju ishođenje takve pravomoćne sudske odluke kojom se utvrđuje primjena načela ne bis in idem.

1.2. Zahtjevi za izručenje radi izvršenja kazne ili provedbe naloga za oduzimanje slobode

Presuda Suda od 13. studenoga 2018., Raugevicius, C-247/17 (31)

U predmetu Raugevicius Sud je razmatrao zahtjev za izručenje u svrhu izvršenja kazne zatvora. Međutim, Sud je u određenoj mjeri slijedio obrazloženje iz sudske prakse iz predmeta Petruhhin, no s drukčijim ishodom. To je bilo potrebno jer predmeti koji se odnose na izručenje radi izvršenja kazne mogu dovesti do problema u vezi s načelom ne bis in idem ako bi se primjenjivao mehanizam iz predmeta Petruhhin (32). Međutim, Sud je uzeo u obzir da u nacionalnom i/ili međunarodnom pravu postoje drugi mehanizmi koji omogućuju da tražene osobe odsluže svoje kazne, osobito u državi članici čiji su državljani. Na primjer, Konvencija Vijeća Europe iz 1983. o transferu osuđenih osoba (33) pruža pravni okvir za tu mogućnost.

Činjenično stanje u predmetu

Raugevicius litavski je i ruski državljanin koji se preselio u Finsku i ondje živi nekoliko godina. On je i otac dvoje djece koja imaju stalno boravište u Finskoj i imaju finsko državljanstvo. Nakon osuđujuće presude u Rusiji, ruska su tijela 2011. izdala međunarodni uhidbeni nalog za izvršenje izrečene kazne zatvora. Kako bi odlučilo o zahtjevu za izručenje, finsko Ministarstvo pravosuđa zatražilo je mišljenje od Vrhovnog suda Finske. Vrhovni sud nije bio siguran primjenjuje li se presuda u predmetu Petruhhin te je stoga odlučio uputiti Sudu zahtjev za prethodnu odluku.

U relevantnom finskom zakonu (finski Ustav) predviđeno je da se kazna zatvora može izvršiti u Finskoj ako je osuđena osoba finski državljanin ili strani državljanin koji ima stalno boravište u Finskoj i ako je osuđena osoba pristala na izvršenje.

Upućena pitanja

Svojim prvim pitanjem Vrhovni sud Finske u biti je pitao treba li nacionalne odredbe o izručenju ocjenjivati na isti način u pogledu slobode kretanja državljana druge države članice, neovisno o tome odnosi li se zahtjev treće države za izručenje na izvršenje kazne zatvora ili kazneni progon kao u presudi u predmetu Petruhhin. Drugim je pitanjem pitao na koji način treba odgovoriti na zahtjev za izručenje u situaciji u kojoj je zahtjev za izručenje dostavljen državi članici državljanstva, koja, međutim, zbog pravnih prepreka ne donosi mjere u pogledu svojih državljana.

Obrazloženje i odgovor Suda

Sud je po analogiji primijenio obrazloženje presude u predmetu Petruhhin navodeći da je državljanin jedne države članice koji se preselio u drugu državu članicu ostvario svoje pravo na slobodu kretanja unutar Unije te je stoga obuhvaćen područjem primjene članka 18. UFEU-a. Posjedovanje dvojnog državljanstva države članice i treće države ne može predmetnoj osobi oduzeti slobode koje kao državljanin države članice ima na temelju prava Unije.

Nacionalno pravilo kojim se zabranjuje izručenje samo vlastitih državljana uvodi različito postupanje prema tim državljanima i državljanima drugih država članica te dovodi do ograničenja slobode kretanja u smislu članka 21. UFEU-a: takvo ograničenje mora biti nužno i proporcionalno legitimnom cilju sprečavanja opasnosti od nekažnjavanja državljana država članica koje nisu država članica kojoj je podnesen zahtjev i ne smiju postojati manje drastične mjere za postizanje tog cilja, uzimajući u obzir sve činjenične i pravne okolnosti slučaja.

Međutim, Sud je priznao da se u slučajevima zahtjeva za izručenje u svrhu izvršenja kazne sukob s načelom nediskriminacije ne može riješiti davanjem mogućnosti državi članici državljanstva da ponovno izvršava svoju nadležnost u kaznenom progonu predmetne osobe, s obzirom na to da takav novi kazneni progon već suđene i osuđene osobe može biti protivan načelu ne bis in idem. Kako bi se izbjegla opasnost od nekažnjavanja osoba u takvim situacijama, Sud je uputio na druge mehanizme nacionalnog i međunarodnog prava koji tim osobama omogućuju da služe svoje kazne, primjerice, u svojoj državi podrijetla, povećavajući tako njihove izglede za socijalnu reintegraciju nakon što izvrše svoje kazne.

U tom je kontekstu Sud istaknuo da se člankom 3. finskog Zakona o međunarodnoj suradnji strancima koji trajno borave u Finskoj omogućuje da u Finskoj odsluže kaznu zatvora koju je izrekla treća država, pod uvjetom da na to pristanu i predmetna osoba i treća država. Stoga je Sud istaknuo i da Raugevicius može u Finskoj odslužiti kaznu izrečenu u Rusiji, pod uvjetom da na to pristanu i Rusija i Raugevicius.

Sud je utvrdio da se, s jedne strane, državljani države članice kojoj je podnesen zahtjev i, s druge strane, državljani drugih država članica koji trajno borave u državi članici kojoj je podnesen zahtjev i pokazuju određeni stupanj integracije u društvo te države, nalaze u usporedivoj situaciji. Tijela države kojoj je podnesen zahtjev moraju utvrditi postoji li veza između državljana drugih država članica i države članice kojoj je podnesen zahtjev. Ako postoji, člancima 18. i 21. UFEU-a propisano je da državljani drugih država članica mogu na državnom području države članice kojoj je podnesen zahtjev odslužiti kaznu pod istim uvjetima kao i državljani države članice kojoj je podnesen zahtjev.

Sud je stoga zaključio da članke 18. i 21. UFEU-a treba tumačiti tako da, kada treća država podnese zahtjev za izručenje građanina Unije koji je ostvario svoje pravo na slobodu kretanja, ne u svrhu kaznenog progona, već radi izvršenja kazne zatvora, država članica kojoj je podnesen zahtjev, a čije nacionalno pravo zabranjuje izručenje vlastitih državljana radi izvršenja kazne i predviđa mogućnost da se takva kazna izrečena u inozemstvu izdržava na njezinu državnom području, dužna je osigurati da se s građaninom Unije postupa jednako kao s njezinim vlastitim državljanima u pogledu izručenja pod uvjetom da trajno boravi na njezinu državnom području.

C-237/21 Generalstaatsanwaltschaft München [predmet u tijeku]

Činjenično stanje u predmetu

Predmet se temelji na zahtjevu Bosne i Hercegovine za izručenje Njemačkoj u vezi sa S. M.-om radi izvršenja kazne zatvora. Osoba čija se predaja traži državljanin je Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske koji od sredine 2017. živi u Njemačkoj sa svojom suprugom, a od svibnja 2020. radi u Njemačkoj. Generalstaatsanwaltschaft München (Državno odvjetništvo u Münchenu), pozivajući se na presudu u predmetu Raugevicius, zatražio je da se utvrdi nedopuštenost izručenja osobe čija se predaja traži.

Upućeno pitanje

S obzirom na zahtjev državnog odvjetništva, njemački sud koji je uputio zahtjev odlučio je pitati Sud zahtijevaju li načela kojima se uređuje primjena članaka 18. i 21. UFEU-a koja je Sud utvrdio u presudi u predmetu Raugevicius da zahtjev treće države na temelju Europske konvencije o izručenju od 13. prosinca 1957 (34). kojim se traži izručenje građanina Unije radi izvršenja kazne treba odbiti čak i ako je država članica kojoj je podnesen zahtjev na temelju međunarodnog prava prema toj konvenciji obvezna izručiti građanina Unije jer je pojam „državljani” u smislu članka 6. stavka 1. točke (b) Konvencije definiran tako da se odnosi samo na vlastite državljane, a ne na druge građane Unije (35).

2. SMJERNICE KOJE SE PRIMJENJUJU U SLUČAJEVIMA KADA DRŽAVE PRIMJENJUJU IZUZIMANJE ZBOG DRŽAVLJANSTVA

2.1. Zahtjevi za izručenje u svrhu kaznenog progona

2.1.1. Područje primjene mehanizma iz predmeta Petruhhin

a. Materijalno područje primjene: kada se primjenjuje mehanizam iz predmeta Petruhhin?

Mehanizam (obavješćivanja) iz predmeta Petruhhin mora se aktivirati u sljedećim slučajevima:

—	kada je izdan zahtjev za izručenje u svrhu kaznenog progona, i

—	država kojoj je podnesen zahtjev primjenjuje izuzimanje zbog državljanstva samo na vlastite državljane, što dovodi do moguće diskriminacije između vlastitih državljana i državljana drugih država koji su ostvarili svoje pravo na slobodu kretanja (vidjeti Prilog 2. – Pregled nacionalnih sustava).

Mehanizam iz predmeta Petruhhin primjenjuje se na sve zahtjeve za izručenje na temelju:

—	Sporazuma o izručenju između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država (36),

—	Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane (TCA) (37), koji uključuje odredbe o mehanizmu iz predmeta Petruhhin (38),

—	multilateralnih sporazuma koje su sklopile države,

—	bilateralnih sporazuma koje su sklopile države, ili

—	nacionalnog prava.

b. Osobno područje primjene: na koga se primjenjuje mehanizam iz predmeta Petruhhin?

Mehanizam iz predmeta Petruhhin primjenjuje se na državljane 27 država članica EU-a koji se nalaze na državnom području druge države članice i koji su ostvarili svoje pravo na slobodu kretanja. Obuhvaćeni su i državljani koji imaju i državljanstvo treće države koja je podnijela zahtjev za izručenje. Sud je pojasnio da posjedovanje dvojnog državljanstva ne može predmetnoj osobi oduzeti slobode koje kao državljanin države članice ima na temelju prava Unije (39). Osim toga, nije relevantan ni trenutak u kojem je osoba stekla državljanstvo države članice (40).

Sud je pojasnio da se mehanizam iz predmeta Petruhhin primjenjuje i na državljane države članice EFTA-e koja je stranka Sporazuma o EGP-u i s kojom je Europska unija sklopila sporazum o postupku predaje (Island i Norveška) (41). Članci 18. i 21. UFEU-a ne primjenjuju se na državljane trećih država. Međutim, Sud je smatrao da se člankom 4. Sporazuma o EGP-u (42), tumačenim zajedno s člankom 36. Sporazuma o EGP-u (43), koji je sastavni dio prava Unije, jamči sloboda pružanja usluga na jednak način kao i člankom 56. UFEU-a, uključujući pravo na putovanje u drugu državu radi primanja usluga (44).

Nadalje, Sud je potvrdio da se pravo na slobodu kretanja iz članka 21. stavka 1. UFEU-a/članka 36. Sporazuma o EGP-u primjenjuje i na osobu koja je samo u tranzitu u zračnoj luci (45) ili koja prima usluge kao turist (46) u drugoj državi.

c. Zemljopisno područje primjene: koja su tijela obvezana mehanizmom iz predmeta Petruhhin?

Mehanizmom iz predmeta Petruhhin obvezana su nacionalna tijela 27 država članica EU-a, Islanda i Norveške pri primjeni izuzimanja zbog državljanstva.

2.1.2. Koraci koje nadležna tijela moraju slijediti kada se primjenjuje izuzimanje zbog državljanstva

a. Obveze države kojoj je podnesen zahtjev

Člancima 18. i 21. UFEU-a/člankom 4. Sporazuma o EGP-u tumačenim zajedno s člankom 36. Sporazuma o EGP-u ne zahtijeva se utvrđivanje apsolutne jednakovrijednosti između vlastitih državljana i državljana drugih država u pogledu zaštite od izručenja trećim državama. Međutim, njima se od država koje predviđaju različito postupanje pri izručenju vlastitih državljana u odnosu na državljane drugih država zahtijeva da prije odobravanja izručenja provjere može li se legitiman cilj sprečavanja nekažnjavanja koji se nastoji postići izručenjem postići jednako učinkovitom mjerom koja je manje štetna za ostvarivanje prava na slobodu kretanja (47).

U slučaju zahtjeva za izručenje u svrhu kaznenog progona, država kojoj je podnesen zahtjev obvezna je savjetovati se s državom državljanstva kako bi toj državi državljanstva pružila mogućnost izdavanja europskog uhidbenog naloga / uhidbenog naloga EU-IC/NO, što bi se smatralo jednako učinkovitom, ali manje štetnom mjerom.

Međutim, država kojoj je podnesen zahtjev nema obvezu odbiti izručenje građanina Unije koji je državljanin druge države članice ili IC-a ili NO-a i kazneno goniti građanina EU-a / državljanina IC-a ili NO-a zbog kaznenih djela počinjenih u trećoj državi ako joj je to dopušteno njezinim nacionalnim pravom (48). Time bi se prekoračile granice koje pravo Unije može nametnuti izvršavanju diskrecijskog prava koje ta država ima u pogledu odluke o vođenju kaznenog progona.

b. Pokretanje postupka savjetovanja

Država kojoj je podnesen zahtjev obvezna je obavijestiti državu državljanstva o zahtjevu za izručenje koji je u tijeku.

Kad je riječ o vremenskom okviru za takvu obavijest, predlaže se da država kojoj je podnesen zahtjev obavijesti državu državljanstva što je prije moguće o zaprimljenom zahtjevu za izručenje ili zahtjevu za izručenje koji je u tijeku. To se može izvršiti već kada je osoba privremeno uhićena ako je u Interpolovoj crvenoj tjeralici dostupno dovoljno informacija i/ili u kasnijoj fazi kada država kojoj je podnesen zahtjev primi zahtjev za izručenje.

c. Vrsta podataka koje treba pružiti državi (državama) državljanstva

Tijela države kojoj je podnesen zahtjev trebala bi obavijestiti kontaktnu točku (49) države državljanstva barem o:

—	postojanju zahtjeva za izručenje povezanog s tom osobom, i

—	svim činjeničnim i pravnim elementima koje je dostavila treća država koja traži izručenje u okviru tog zahtjeva za izručenje (50) (vidjeti Prilog 3. – Predložak).

Nadalje, tijela države kojoj je podnesen zahtjev trebala bi obavješćivati tijela države državljanstva o svim promjenama situacije tražene osobe koje bi mogle biti relevantne za mogućnost izdavanja europskog uhidbenog naloga / uhidbenog naloga EU-IC/NO u odnosu na tu osobu (51) (vidjeti Prilog 4. – Predložak).

d. Odnosi s trećom državom koja podnosi zahtjev i povjerljivost

Ni država kojoj je podnesen zahtjev ni država državljanstva na temelju prava Unije nisu obvezne podnijeti zahtjev za dostavu spisa kaznenog predmeta trećoj državi koja traži izručenje (52). Ako bi država kojoj je podnesen zahtjev ili država čiji je tražena osoba državljanin bila obvezna od treće države koja je podnijela zahtjev za izručenje zatražiti da joj dostavi spis kaznenog predmeta, postupak izručenja mogao bi postati znatno složeniji i njegovo trajanje moglo bi se znatno produljiti, čime bi se u konačnici ugrozio cilj da se osigura da kaznena djela ne ostanu nekažnjena (53). Osim toga, dugotrajan postupak može biti štetan i za traženu osobu, osobito ako je zadržana u pritvoru.

Tijela države državljanstva obvezna su poštovati povjerljivost takvih pitanja ako je povjerljivost zatražila treća država koja podnosi zahtjev. Osim toga, treću državu koja podnosi zahtjev trebalo bi propisno obavještavati o tome (54).

Međutim, država državljanstva može primijeniti mehanizam suradnje i/ili uzajamne pomoći za pribavljanje dokaza od države kojoj je podnesen zahtjev (npr. izdavanje Europskog istražnog naloga (EIN) (55)).

e. Obveze države državljanstva

Nakon obavijesti nadležna tijela države državljanstva trebala bi procijeniti je li primjereno izdati europski uhidbeni nalog / uhidbeni nalog EU-IC/NO u vezi s istim kaznenim djelima za koja je predmetna osoba optužena u zahtjevu za izručenje, u mjeri u kojoj su u skladu sa svojim nacionalnim pravom nadležna za kazneni progon te osobe zbog kaznenih djela počinjenih izvan državnog područja.

2.1.3. Rok za odgovor na obavijest

Država kojoj je podnesen zahtjev trebala bi odrediti razuman rok u kojem država državljanstva (ili više njih) mora dostaviti odgovor. Država kojoj je podnesen zahtjev raspolaže prostorom za slobodnu procjenu pri određivanju razumnog roka, posebno uzimajući u obzir nalazi li se tražena osoba u pritvoru na temelju postupka izručenja i složenost predmeta (56).

Propisani rok trebao bi biti naveden u potvrdi (vidjeti Prilog 3. – Predložak).

Ako je potrebno, kontaktna točka ili pravosudno tijelo (57) države državljanstva (ili više njih) koje izdaje zahtjev može zatražiti produljenje roka (vidjeti Prilog 5. – Predložak). Kontaktna točka ili tijelo koje obrađuje zahtjev za izručenje u državi kojoj je podnesen zahtjev trebali bi odlučiti o produljenju (vidjeti Prilog 6. – Predložak).

2.1.4. Odbijanje zahtjeva za izručenje

Samo u slučajevima kada pravosudno tijelo države državljanstva izda europski uhidbeni nalog / uhidbeni nalog EU-IC/NO koji se odnosi na isto kazneno djelo ili više njih (58) i o tome obavijesti državu kojoj je podnesen zahtjev, država kojoj je podnesen zahtjev trebala bi odbiti izručenje i osobu predati državi državljanstva (vidjeti Prilog 7. – Predložak).

2.1.5. Nastavak postupka izručenja

U nedostatku odgovora tijela države ili država državljanstva u određenom roku ili negativnog odgovora u roku, tijela države kojoj je podnesen zahtjev mogu, prema potrebi, provesti izručenje bez obveze da čekaju da država državljanstva odgovori i/ili donese službenu odluku o odricanju od prava na izdavanje europskog uhidbenog naloga / uhidbenog naloga EU-IC/NO u odnosu na tu osobu (59) (vidjeti Prilog 7. – Predložak).

2.2. Zahtjevi za izručenje radi izvršenja kazne zatvora ili provedbe naloga za oduzimanje slobode

2.2.1. Područje primjene

a. Glavno područje primjene

Presuda u predmetu Raugevicius primjenjuje se u sljedećim slučajevima:

—	zahtjev je zahtjev za izručenje radi izvršenja kazne zatvora ili provedbe naloga za oduzimanje slobode, i

—	država kojoj je podnesen zahtjev primjenjuje izuzimanje zbog državljanstva samo na vlastite državljane, što dovodi do moguće diskriminacije između vlastitih državljana i državljana drugih država koji su ostvarili svoje pravo na slobodu kretanja (vidjeti Prilog 2. – Pregled nacionalnih sustava).

b. Osobno područje primjene u vezi sa zahtjevima za izručenje radi izvršenja kazne: na koga se primjenjuje presuda u predmetu Raugevicius?

Obveza jednakog postupanja u tom pogledu primjenjuje se samo u mjeri u kojoj se vlastiti državljani i državljani drugih država nalaze u usporedivoj situaciji s obzirom na cilj sprečavanja opasnosti od nekažnjavanja. Budući da se izvršenjem kazni zatvora u državi podrijetla predmetne osobe promiče njena društvena reintegracija nakon što joj je kazna izrečena, usporediva situacija postoji samo u pogledu državljana drugih država koji trajno borave u državi kojoj je podnesen zahtjev i stoga imaju određeni stupanj integracije u društvo te države.

Stoga je Sud utvrdio da je osobno područje primjene ograničeno na državljane drugih država koji trajno borave u državi kojoj je podnesen zahtjev i pokazuju određeni stupanj integracije u društvo te države (60) jer su u usporedivoj situaciji s državljanima države kojoj je podnesen zahtjev. S druge strane, državljanin države koji je uhićen u zračnoj luci države kojoj je podnesen zahtjev dok je samo u tranzitu ne ispunjava kriterij da se nalazi u usporedivoj situaciji.

Ako se ne može smatrati da tražena osoba trajno boravi u državi kojoj je podnesen zahtjev, pitanje njezina izručenja rješava se na temelju primjenjivog nacionalnog ili međunarodnog prava (61).

2.2.2. Koraci koje nadležna tijela moraju slijediti kada se primjenjuje izuzimanje zbog državljanstva

U slučaju zahtjeva za izručenje u svrhu izvršenja kazne, mjera koja je manje štetna za ostvarivanje prava na slobodu kretanja jest da država kojoj je podnesen zahtjev preuzme odgovornost za izvršenje kazne na svojem državnom području umjesto da izruči državljanina druge države trećoj državi, ako je takva mogućnost predviđena i za njezine državljane. Očekuje se da će Sud dodatno pojasniti detaljne korake koje treba slijediti (posebno opseg obveza država i je li potrebna suglasnost treće države) u predmetu C-237/21 (62) koji je u tijeku.

2.2.3. Razmjena informacija između države kojoj je podnesen zahtjev i države državljanstva

Člancima 18. i 21. UFEU-a od države kojoj je podnesen zahtjev ne zahtijeva se da obavijesti državu državljanstva o zahtjevu za izručenje radi izvršenja kazne ili provedbe naloga za oduzimanja slobode koji je u tijeku. Međutim, državu kojoj je podnesen zahtjev ne sprječava se da kontaktira s državom državljanstva kako bi dobila sve relevantne informacije koje bi joj mogle biti korisne.

3. SMJERNICE PRIMJENJIVE NA SVE DRŽAVE BEZ OBZIRA NA IZUZIMANJE ZBOG DRŽAVLJANSTVA

3.1. Procjena temeljnih prava prije izručenja

3.1.1. Primjena Povelje

Sud je smatrao da odluka o izručenju građanina Unije / državljanina IC-a ili NO-a u situaciji koja ulazi u područje primjene članka 18. UFEU-a i članka 21. UFEU-a ili članka 4. Sporazuma o EGP-u tumačenog zajedno s člankom 36. Sporazuma o EGP-u, ulazi u područje primjene prava Unije za potrebe članka 51. stavka 1. Povelje (63). Stoga se na tu odluku primjenjuju odredbe Povelje, a osobito njezin članak 19.

Štoviše, postojanje međunarodnog sporazuma Unije o izručenju dovoljno je za aktiviranje primjene Povelje. Stoga se Povelja primjenjuje i na zahtjeve za izručenje koje su izdali SAD ili Ujedinjena Kraljevina na temelju Sporazuma o izručenju između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država (64) odnosno Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane (65), čak i ako se sloboda kretanja ne ostvaruje unutar područja EGP-a. Štoviše, u takvim se slučajevima Povelja primjenjuje i na državljane trećih država i osobe bez državljanstva.

Ako se primjenjuje Povelja, država kojoj je podnesen zahtjev prvo mora provjeriti da se izručenjem neće ugroziti prava iz članka 19. Povelje (66).

Na temelju članka 19. stavka 2. Povelje, nitko ne smije biti udaljen, protjeran ili izručen u državu u kojoj postoji ozbiljna opasnost da bude podvrgnut smrtnoj kazni, mučenju ili drugom nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kazni.

Sud je dodatno pojasnio da samo „postojanje deklaracija i prihvaćanje međunarodnih ugovora u kojima se načelno jamči poštovanje temeljnih prava nije samo po sebi dovoljno za osiguranje prikladne zaštite od opasnosti lošeg postupanja, u slučaju kada pouzdani izvori ukazuju na praksu koju poduzimaju ili toleriraju državna tijela i koja je očito suprotna načelima Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Slijedom toga, ako nadležno tijelo države članice od kojeg se izručenje traži raspolaže elementima koji potvrđuju stvarnu opasnost nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja prema osobama u trećoj državi koja traži izručenje, ono je dužno ocijeniti postojanje te opasnosti prilikom donošenja odluke o izručenju osobe toj državi (vidjeti u tom smislu, u odnosu na članak 4. Povelje, presudu od 5. travnja 2016., Aranyosi i Căldăraru, C-404/15 i C-659/15 PPU, EU:C:2016:198, t. 88.).

U tu svrhu, nadležno tijelo države članice od koje se izručenje traži mora utemeljiti odluku na objektivnim, vjerodostojnim, preciznim i odgovarajuće aktualiziranim elementima. Ti elementi mogu, među ostalim, proizlaziti iz međunarodnih sudskih odluka poput presuda Suda za ljudska prava, sudskih odluka treće države koja traži izručenje kao i odluka, izvješća ili drugih dokumenata koje izrađuju tijela Vijeća Europe ili koji potječu iz sustava Ujedinjenih naroda (vidjeti u tom smislu presudu od 5. travnja 2016., Aranyosi i Căldăraru, C-404/15 i C-659/15 PPU, EU:C:2016:198, t. 89.)” (67).

3.1.2. Primjena Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP) primjenjuje se na izručenje iz država u treće države u situacijama na koje se Povelja ne primjenjuje (68), na primjer izručenje građanina Unije koji nije ostvario pravo na slobodno kretanje ili državljanina treće zemlje trećoj državi s kojom Unija nije sklopila sporazum o izručenju.

Osobito su relevantni članci 3. i 6. EKLJP-a. Članak 3. EKLJP-a glasi:

„Nitko se ne smije podvrgnuti mučenju ni nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kazni.”

Člankom 6. EKLJP-a (pravo na pošteno suđenje, pretpostavka nedužnosti i pravo na obranu) predviđeno je:

Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj. Presuda se mora izreći javno, ali se sredstva priopćavanja i javnost mogu isključiti iz cijele rasprave ili njezinog dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala, javnog reda ili državne sigurnosti, kad interesi maloljetnika ili privatnog života stranaka to traže, ili u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima gdje bi javnost mogla biti štetna za interes pravde.

2.	Svatko optužen za kazneno djelo smatrat će se nevinim sve dok mu se ne dokaže krivnja u skladu sa zakonom.

Svatko optužen za kazneno djelo ima najmanje sljedeća prava: a) da u najkraćem roku bude obaviješten, potanko i na jeziku koji razumije, o prirodi i razlozima optužbe koja se podiže protiv njega; b) da ima odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu svoje obrane; c) da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava platiti branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja, kad to nalažu interesi pravde; d) da ispituje ili dade ispitati svjedoke optužbe i da se osigura prisustvo i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe; e) besplatnu pomoć tumača ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava u sudu.

3.2. Neutemeljene ili protupravne crvene tjeralice, uhidbeni nalozi i zahtjevi za izručenje, uključujući one politički motivirane

Države se suočavaju sa slučajevima neutemeljenih ili protupravnih zahtjeva za izručenje i usporednih crvenih tjeralica Interpola, uključujući one politički motivirane. Stoga bi se ovaj odjeljak mogao primjenjivati već u fazi u kojoj još nije izdan zahtjev za izručenje ili u kojoj osoba još nije uhićena na temelju crvene tjeralice (npr. ako je država svjesna zlouporabe crvenih tjeralica Interpola, može proaktivno obavještavati druge kontaktne točke čak i prije nego što se tražena osoba preseli u drugu državu).

3.2.1. Postojeći mehanizam Interpola za suzbijanje zlouporabe crvenih tjeralica

U Interpolu postoji automatizirani sustav za provjeru i otkrivanje crvenih tjeralica (69). Omogućuje filtriranje slučajeva zlouporabe. Svaki se dolazni zahtjev provjerava u odnosu na popis za praćenje koji sadržava zahtjeve koji su u prošlosti odbijeni kako bi se takvi zahtjevi automatski odbacili. Interpol radi na razvoju novih automatiziranih informatičkih zaštitnih mjera radi poboljšanja ocjene dolaznih zahtjeva za izdavanje tjeralica i difuzija.

Osim toga, u okviru Glavnog tajništva Interpola osnovana je posebna radna skupina sastavljena od odvjetnika i policijskih službenika iz različitih zemalja članica Interpola. Radna skupina ocjenjuje sve dolazne zahtjeve za izdavanje tjeralica i difuzija iz zemalja članica Interpola u pogledu njihove usklađenosti s odgovarajućim pravnim okvirom i zahtjevima.

Crvene tjeralice Interpola mogu se ukloniti na temelju niza razloga dostavljanjem podnesaka neovisnom Povjerenstvu za kontrolu Interpolovih spisa u kojima se tvrdi da se tjeralicama krše Interpolov ustav i Pravilnik o obradi podataka. Države članice mogu savjetovati pojedincu na kojeg se odnosi protupravna crvena tjeralica, a osobito politički motivirana crvena tjeralica, da ostvari svoja prava pred Povjerenstvom za kontrolu Interpolovih spisa i unaprijed ga upozoriti, ili zatražiti brisanje tjeralica ili difuzija.

Stalna savjetodavna skupina za tjeralice podupire te aktivnosti.

3.2.2. Razmjena informacija među kontaktnim točkama o neutemeljenim ili protupravnim zahtjevima za izručenje, a osobito o politički motiviranim zahtjevima

Država državljanstva često posjeduje informacije od velike važnosti za donošenje odluke o tome je li zahtjev za izručenje neutemeljen ili protupravan, a osobito politički motiviran. Stoga može biti nužna bliska suradnja i razmjena informacija s državom državljanstva tražene osobe kada država kojoj je podnesen zahtjev ocjenjuje zahtjev za izručenje državljanina druge države.

U slučajevima opravdane sumnje da je zahtjev za izručenje protupravan, osobito politički motiviran ili na drugi način neutemeljen (nezakonit), kontaktna točka države koja je primila zahtjev za izručenje državljanina druge države koji je uputila treća država uvijek bi trebala obavijestiti kontaktnu točku države državljanstva. Time će se omogućiti razmjena relevantnih informacija radi donošenja informirane odluke o tome je li zahtjev za izručenje politički motiviran ili na drugi način neutemeljen (nezakonit) (vidjeti Prilog 3. – Predložak i Prilog 8. – Predložak).

Nadalje, svaka kontaktna točka trebala bi u slučajevima opravdane sumnje da je zahtjev za izručenje neutemeljen ili protupravan, a osobito politički motiviran, brzo i proaktivno obavješćivati druge kontaktne točke, kao i Eurojust, Europol i Interpol, te se savjetovati s njima (vidjeti Prilog 8. – Predložak).

Taj mehanizam obavješćivanja među kontaktnim točkama u slučajevima neutemeljenih ili protupravnih zahtjeva za izručenje, uključujući politički motivirane zahtjeve, primjenjuje se na državljane država, kao i na državljane trećih zemalja i osobe bez državljanstva.

4. PRAKTIČNI ASPEKTI MEHANIZMA IZ PREDMETA PETRUHHIN I POLITIČKI MOTIVIRANI ZAHTJEVI ZA IZRUČENJE

4.1. Kontaktne točke

Za potrebe mehanizma iz predmeta Petruhhin te neutemeljenih ili nezakonitih zahtjeva za izručenje, a osobito politički motiviranih zahtjeva, države su imenovale kontaktne točke (npr. središnja tijela).

Ažurirani popis kontaktnih točaka dostupan je na sljedećoj poveznici:

https://www.ejn-crimjust.europa.eu/ejn/AtlasChooseCountry/HR

Država bi trebala brzo obavijestiti Europsku pravosudnu mrežu o svim promjenama svojih kontaktnih točaka.

Ako imaju ikakvih problema, kontaktne točke mogu se savjetovati s Eurojustom i Europskom pravosudnom mrežom.

4.2. Jezik dokumenata i troškovi

Kao jezik dokumenata koji se šalju između države kojoj je podnesen zahtjev i države državljanstva predlaže se službeni jezik države državljanstva.

Države mogu obavijestiti Komisiju i ako odluče prihvatiti prijevode na jedan ili više službenih jezika EU-a, islandski ili norveški jezik.

Država kojoj je podnesen zahtjev i država državljanstva trebale bi pokriti vlastite troškove (uglavnom troškove prevođenja).

4.3. Režim zaštite podataka

Primjenjuje se Direktiva (EU) 2016/680 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka (70).

(1) Europska konvencija o izručenju (ETS br. 24) i njezin Dodatni protokol (ETS br. 086), Drugi dodatni protokol (ETS br. 098), Treći dodatni protokol (ETS br. 209) i Četvrti dodatni protokol uz Europsku konvenciju o izručenju (ETS br. 212).

(2) Obveza izručenja ili kaznenog progona.

(3) Npr. Sporazumom o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane (SL L 149, 30.4.2021., str. 10.), predviđa se izričita obveza u pogledu načela „aut dedere aut judicare” u članku 603.

(4) Presuda Suda od 6. rujna 2016., Petruhhin, C-182/15, ECLI:EU:C:2016:630.

(5) Člankom 21. stavkom 1. UFEU-a predviđa se sljedeće: „Svaki građanin Unije ima pravo slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, podložno ograničenjima i uvjetima utvrđenima u Ugovorima i u mjerama usvojenima radi njihove provedbe.”

(6) Zasnivaju se na zabrani diskriminacije na temelju državljanstva utvrđenoj člankom 18. UFEU-a, kojim se predviđa sljedeće: „Unutar područja primjene Ugovorâ i ne dovodeći u pitanje bilo koju njihovu posebnu odredbu, zabranjena je svaka diskriminacija na temelju državljanstva.”

(7) Presuda od 10. travnja 2018., Pisciotti, C-191/16, ECLI:EU:C:2018:222; presuda od 13. studenoga 2018., Raugevicius, C-247/17, ECLI:EU:C:2018:898; presuda od 2. travnja 2020., Ruska Federacija, C-897/19 PPU, ECLI:EU:C:2020:262 i presuda od 17. prosinca 2020., Generalstaatsanwaltschaft Berlin, C-398/19, ECLI:EU:C:2020:1032.

(8) Presuda od 2. travnja 2020., Ruska Federacija, C-897/19 PPU, ECLI:EU:C:2020:262.

(9) Radni dokument Vijeća Europske unije, neformalna videokonferencija ministara i ministrica pravosuđa, 4. lipnja 2020.: Priprema – Izručenje građana EU-a trećim zemljama – dokument za raspravu predsjedništva, dokument WK 5231/2020 INIT.

(10) Zajedničko izvješće Eurojusta i Europske pravosudne mreže o izručenju građana Unije trećim zemljama: https://www.eurojust.europa.eu/joint-report-eurojust-and-ejn-extradition-eu-citizens-third-countries

(11) SL C 419, 4.12.2020., str. 23.

(12) Rješenje Suda od 6. rujna 2017., Schotthöfer i Steiner protiv Adelsmayra, C-473/15, ECLI:EU:C:2017:633, presuda Suda od 10. travnja 2018., Pisciotti, C-191/16, ECLI:EU:C:2018:222; presuda Suda od 13. studenoga 2018., Raugevicius, C-247/17, ECLI:EU:C:2018:898; presuda Suda od 2. travnja 2020., Ruska Federacija, C-897/19 PPU, ECLI:EU:C:2020:262 i presuda Suda od 17. prosinca 2020., Generalstaatsanwaltschaft Berlin, C-398/19, ECLI:EU:C:2020:1032.

(13) Presuda Suda od 6. rujna 2016., Petruhhin, C-182/15, ECLI:EU:C:2016:630.

(14) Presuda od 13. studenoga 2018., Raugevicius, C-247/17, ECLI:EU:C:2018:898.

(15) Predmet C-237/21, Generalstaatsanwaltschaft München.

(16) Presuda Suda od 6. rujna 2016., Petruhhin, C-182/15, ECLI:EU:C:2016:630.

(17) SL C 202, 7.6.2016., str. 389.

(18) Članak 19. stavak 2. Povelje glasi: „Nitko ne smije biti udaljen, protjeran ili izručen u državu u kojoj postoji ozbiljna opasnost da bude podvrgnut smrtnoj kazni, mučenju ili drugom nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kazni.”

(19) Rješenje Suda od 6. rujna 2017., Schotthöfer i Steiner protiv Adelsmayra, C-473/15, ECLI:EU:C:2017:633.

(20) Članak 47. Povelje glasi: „Svatko čija su prava i slobode zajamčeni pravom Unije povrijeđeni ima pravo na djelotvoran pravni lijek pred sudom, u skladu s uvjetima utvrđenima ovim člankom.

Svatko ima pravo da zakonom prethodno ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj. Svatko ima mogućnost biti savjetovan, branjen i zastupan.

Pravna pomoć osigurava se za osobe koje nemaju dostatna sredstva, u mjeri u kojoj je takva pomoć potrebna za osiguravanje učinkovitog pristupa pravosuđu.”

(21) Presuda Suda od 10. travnja 2018., Pisciotti, C-191/16, ECLI:EU:C:2018:222.

(22) Sporazum o izručenju između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država (SL L 181, 19.7.2003., str. 27.).

(23) Presuda Suda od 2. travnja 2020., Ruska Federacija, C-897/19 PPU, ECLI:EU:C:2020:262.

(24) SL L 292, 21.10.2006., str. 2.

(25) Presuda Suda od 17. prosinca 2020., Generalstaatsanwaltschaft Berlin (izručenje Ukrajini), C-398/19, ECLI:EU:C:2020:1032.

(26) Presuda Suda od 12. svibnja 2021., WS, C-505/19, ECLI:EU:C:2021:376.

(27) Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Gospodarske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama (SL L 239, 22.9.2000, str. 19).

(28) Članak 54. CISA-e glasi: „Protiv osobe protiv koje je sudski postupak pravomoćno okončan u jednoj ugovornoj stranci ne može se voditi postupak u drugoj ugovornoj stranci za ista djela pod uvjetom da je, ako je izrečena kazna i izvršena, trenutačno u postupku izvršenja ili se više, prema zakonima ugovorne stranke koja ju je izrekla, ne može izvršiti.”

(29) Članak 50. Povelje glasi: „Nikome se ne može ponovno suditi niti ga se može kazniti u kaznenom postupku za kazneno djelo za koje je već pravomoćno oslobođen ili osuđen u Uniji u skladu sa zakonom.”

(30) Presuda Suda od 12. svibnja 2021., WS, C-505/19, ECLI:EU:C:2021:376, točka 84.

(31) Presuda Suda od 13. studenoga 2018., Raugevicius, C-247/17, ECLI:EU:C:2018:898.

(32) Budući da je tražena osoba već osuđena u trećoj državi.

(33) Konvencija o transferu osuđenih osoba (ETS br. 112).

(34) Europska konvencija o izručenju (ETS br. 24).

(35) Vidjeti. Finska je dala sljedeću izjavu u skladu s člankom 6. Europske konvencije o izručenju: „U smislu ove Konvencije, izraz ‚državljani’ označava državljane Finske, Danske, Islanda, Norveške i Švedske kao i strance s prebivalištem u tim državama.”

(36) SL L 181, 19.7.2003., str. 27.

(37) SL L 149, 30.4.2021., str. 10.

(38) Članak 614. stavci 1. i 3. TCA-a glase: „1. Ako su dvije ili više država izdale europski uhidbeni nalog ili uhidbeni nalog protiv iste osobe, odluku o tome koji će se od tih uhidbenih naloga izvršiti donosi pravosudno tijelo izvršenja uzimajući u obzir sve okolnosti, a posebno relativnu težinu i mjesto izvršenja kaznenih djela, datume izdavanja uhidbenog naloga ili europskog uhidbenog naloga te jesu li oni izdani za potrebe kaznenog progona ili izvršenja kazne zatvora ili mjere oduzimanja slobode, kao i pravne obveze država članica koje proizlaze iz prava Unije, posebno u pogledu načela slobode kretanja i nediskriminacije na temelju državljanstva. 3. U slučaju sukoba između uhidbenog naloga i zahtjeva za izručenje koje je podnijela treća zemlja, odluku o davanju prednosti uhidbenom nalogu ili zahtjevu za izručenje donosi nadležno tijelo države izvršenja, uzimajući u obzir sve okolnosti, a posebno one iz stavka 1. te okolnosti iz primjenjive konvencije.”

(39) Presuda Suda od 13. studenoga 2018., Raugevicius, C-247/17, ECLI:EU:C:2018:898, točka 29. i presuda Suda od 17. prosinca 2020., Generalstaatsanwaltschaft Berlin (izručenje Ukrajini), C-398/19, ECLI:EU:C:2020:1032, točka 32.

(40) Presuda Suda od 17. prosinca 2020., Generalstaatsanwaltschaft Berlin (izručenje Ukrajini), C-398/19, ECLI:EU:C:2020:1032, točka 31.

(41) Presuda Suda od 2. travnja 2020., Ruska Federacija, C-897/19 PPU, ECLI:EU:C:2020:262.

(42) Člankom 4. Sporazuma o EGP-u propisuje se sljedeće: „U području primjene ovog Sporazuma i ne dovodeći u pitanje nijednu posebnu odredbu koju on sadrži, zabranjena je svaka diskriminacija na temelju državljanstva.”

(43) Člankom 36. stavkom 1. Sporazuma o EGP-u propisuje se sljedeće: „U okviru odredaba ovog Sporazuma, nema ograničenja slobode pružanja usluga na području ugovornih stranaka u odnosu na državljane država članica EZ-a i država EFTA-e koji imaju poslovni nastan u državi članici EZ-a ili državi EFTA-e koja nije država osobe kojoj su usluge namijenjene.”

(44) Presuda Suda od 2. travnja 2020., Ruska Federacija, C-897/19 PPU, ECLI:EU:C:2020:262, točke 52.–55.

(45) Presuda Suda od 10. travnja 2018., Pisciotti, C-191/16, ECLI:EU:C:2018:222, točka 34.

(46) Presuda Suda od 2. travnja 2020., Ruska Federacija, C-897/19 PPU, ECLI:EU:C:2020:262, točka 54.

(47) Presuda Suda od 6. rujna 2016., Petruhhin, C-182/15, ECLI:EU:C:2016:630, točka 41.

(48) Presuda Suda od 17. prosinca 2020., Generalstaatsanwaltschaft Berlin (izručenje Ukrajini), C-398/19, ECLI:EU:C:2020:1032, točke 49. i 50.

(49) Popis nacionalnih kontaktnih točaka koje je imenovalo 27 država članica EU-a, NO-a i IC-a objavljen je na internetskim stranicama Europske pravosudne mreže, vidjeti točku 4.1.

(50) Presuda Suda od 17. prosinca 2020., Generalstaatsanwaltschaft Berlin (izručenje Ukrajini), C-398/19, ECLI:EU:C:2020:1032, točka 48.

(51) Isto.

(52) Isto, točka 49.

(53) Isto, točka 51.

(54) Isto, točka 48.

(55) Direktiva 2014/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima (SL L 130, 1.5.2014., str. 1).

(56) Presuda Suda od 17. prosinca 2020., Generalstaatsanwaltschaft Berlin (izručenje Ukrajini), C-398/19, ECLI:EU:C:2020:1032, točka 55.

(57) Kako je određeno člankom 6. stavkom 1. Okvirne odluke o europskom uhidbenom nalogu ili člankom 9. stavkom 1. Sporazuma između Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o postupku predaje između država članica Europske unije i Islanda i Norveške.

(58) Presuda Suda od 10. travnja 2018., Pisciotti, C-191/16, ECLI:EU:C:2018:222, točka 54.

(59) Presuda Suda od 17. prosinca 2020., Generalstaatsanwaltschaft Berlin (izručenje Ukrajini), C-398/19, ECLI:EU:C:2020:1032, točke 53. i 54.

(60) Presuda Suda od 13. studenoga 2018., Raugevicius, C-247/17, ECLI:EU:C:2018:898, točka 46.

(61) Isto, točka 48.

(62) Predmet C-237/21, Generalstaatsanwaltschaft München.

(63) Presuda Suda od 6. rujna 2016., Petruhhin, C-182/15, ECLI:EU:C:2016:630, točke 52. i 53. i presuda Suda od 2. travnja 2020., Ruska Federacija, C-897/19 PPU, ECLI:EU:C:2020:262, točka 63. Članak 51. stavak 1. Povelje glasi: „1. Odredbe ove Povelje odnose se na institucije, tijela, urede i agencije Unije, uz poštovanje načela supsidijarnosti, te na države članice samo kada provode pravo Unije. Oni stoga moraju poštovati prava i držati se načela te promicati njihovu primjenu u skladu sa svojim ovlastima i poštujući ograničenja nadležnosti Unije koje su joj dodijeljene u Ugovorima.”

(64) SL L 181, 19.7.2003., str. 27.

(65) SL L 149, 30.4.2021., str. 10.

(66) Presuda Suda od 6. rujna 2016., Petruhhin, C-182/15, ECLI:EU:C:2016:630, točka 60., rješenje Suda od 6. rujna 2017., Schotthöfer i Steiner protiv Adelsmayra, C-473/15, ECLI:EU:C:2017:633, presuda Suda od 13. studenoga 2018., Raugevicius, C-247/17, ECLI:EU:C:2018:898, točka 49., presuda Suda od 2. travnja 2020., Ruska Federacija, C-897/19 PPU, ECLI:EU:C:2020:262, točke od 63. do 68.

(67) Presuda Suda od 6. rujna 2016., Petruhhin, C-182/15, ECLI:EU:C:2016:630, točke 57., 58. i 59.

(68) Vidjeti točku 3.1.1.

(69) Crvena tjeralica nije ni zahtjev za izručenje ni međunarodni uhidbeni nalog. Riječ je o upozorenju tijela za izvršavanje zakonodavstva u cijelom svijetu radi pronalaženja i privremenog uhićenja osobe u svrhu izručenja, predaje ili sličnog pravnog postupka. Međutim, crvena tjeralica odnosi se na međunarodni uhidbeni nalog ili sudsku odluku, podupire postupak izručenja i sadržava nacionalne podatke o kaznenim djelima (osim ako crvenu tjeralicu izdaje međunarodni sud). U skladu s člankom 82. Interpolova Pravilnika o obradi podataka [IRPD, III/IRPD/GA/2011 (2019)], „crvene tjeralice izdaju se na zahtjev središnjih nacionalnih ureda ili međunarodnog subjekta s ovlastima istrage i progona u kaznenim stvarima radi pronalaska tražene osobe i njezina zadržavanja, uhićenja ili ograničavanja kretanja u svrhu izručenja, predaje ili slične zakonite radnje.”

(70) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89).

PRILOG 1

Prikaz koraka koje treba poduzeti u vezi sa zahtjevima za izručenje u svrhu kaznenog progona – glavni koraci mehanizma iz predmeta Petruhhin

PRILOG 2

Pregled izuzimanja zbog državljanstva (informacije koje su dostavile države)

AT:	Savezni zakon od 4. prosinca 1979. o izručenju i uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima (Zakon o izručenju i uzajamnoj pravnoj pomoći (ARHG)), odjeljak 12.
BE:	Zakon od 15. ožujka 1874. o izručenjima, članci 1. i 2.
BG:	Ustav, članak 25. stavak 4.
CY:	Ustav, članak 11. točka (f) (izručenje državljanina dopušteno je samo u skladu s međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Cipar, pod uvjetom da takav ugovor primjenjuje druga stranka i u odnosu na djela koja su se dogodila nakon stupanja na snagu pete izmjene Ustava 2006.).
CZ:	Povelja o temeljnim pravima i slobodama kao dio ustavnog poretka Češke Republike, članak 14. stavak 4. Izručenje češkog državljanina trećoj zemlji moguće je ako državljanin pristane na izručenje toj državi (članak 91. stavak 1. točka (a) Zakona o međunarodnoj pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima).
DE:	Temeljni zakon Savezne Republike Njemačke, članak 16. stavak 2.
EE:	Ustav, članak 36. (osim ako je izručenje dopušteno na temelju međunarodnog ugovora).
EL:	Postupovni kazneni zakon, članak 438.
ES:	Zakon o pasivnom izručenju iz 1985., članak 3. (osim ako je to predviđeno ugovorom, u skladu s načelom uzajamnosti).
FI:	Ustav, članak 9. stavak 3. (može biti propisano zakonom da se finski državljanin zbog provođenja kaznenog postupka može izručiti zemlji u kojoj su mu zajamčena ljudska prava i pravna zaštita). Zakon o izručenju (456/1970), odjeljak 2. (u pogledu suradnje s državama koje nisu države članice EU-a; finski državljanin ne smije biti izručen. Isto vrijedi i za Ujedinjenu Kraljevinu).
FR:	Postupovni kazneni zakon, članak 696-4.
HR:	Ustav, članak 9. (osim ako je izručenje dopušteno na temelju ugovora).
HU:	Zakon XXXVIII., 1996., o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, odjeljak 13.
IC:	Zakon br. 13 iz 1984., Zakon o izručenju počinitelja kaznenih djela i drugoj pomoći u kaznenom postupku (ne primjenjuje se na zahtjeve Danske, Finske, Norveške i Švedske).
IE:	U skladu s irskim Zakonom o izručenju iz 1965. Irska može izručiti vlastite državljane ako postoji sporazum o izručenju s trećom zemljom i ta zemlja može izručiti svoje državljane Irskoj.
IT:	Ustav, članak 26. stavak 1. (osim ako je izručenje dopušteno na temelju ugovora).
LT:	Ustav, članak 13. (osim ako je izručenje dopušteno na temelju ugovora).
LU:	Izmijenjeni zakon od 20. lipnja 2001., članak 7.
LV:	Ustav, članak 98. (osim ako je izručenje dopušteno na temelju ugovora).
MT:	Ustav, članak 43. (osim ako je izručenje dopušteno na temelju ugovora).
NL:	Uitleveringswet, članak 4. (izručenje je dopušteno u svrhu kaznenog progona ako se pruže jamstva).
NO:	Zakon br. 39 od 13. lipnja 1975. o izručenju počinitelja kaznenih djela (ne primjenjuje se na zahtjeve država članica Europske unije i Islanda).
PL:	Ustav, članak 55.
PT:	Ustav, članak 33. stavak 1. (osim ako je izručenje dopušteno na temelju ugovora ili uz jamstva i samo u svrhu kaznenog progona).
RO:	Ustav, članak 19. stavak 2. (osim ako je izručenje dopušteno na temelju međunarodnih sporazuma kojih je Rumunjska stranka, u skladu sa zakonom i na uzajamnoj osnovi).
SE:	Zakon (1957:668) o izručenju, odjeljak 2.
SI:	Ustav, članak 47.
SK:	Zakon o kaznenom postupku, odjeljak 501. (osim u slučajevima kada je obveza izručenja predviđena zakonom, međunarodnim ugovorom ili odlukom međunarodne organizacije koja je obvezujuća za Slovačku Republiku).
	Država koja ne predviđa izričito izuzimanje zbog državljanstva:
DK:	danski Zakon o izručenju, članak 18. (kojim se međutim predviđaju stroža pravila za izručenje vlastitih državljana nego državljana drugih država).

PRILOG 3

Predložak za obavješćivanje države državljanstva

Nadležnom tijelu: … [država (države)]

Ovim dokumentom želimo vas obavijestiti da je treća država izdala uhidbeni nalog / zahtjev za izručenje u svrhu [označite kućicu]

☐	kaznenog progona

☐	izvršenja kazne zatvora ili naloga za oduzimanje slobode

za građanina koji je državljanin vaše države.

Podaci o identitetu tražene osobe

Prezime:

Ime (imena):

Djevojačko prezime, ako postoji:

Pseudonimi, ako postoje:

Spol:

Državljanstvo:

Datum rođenja:

Mjesto rođenja:

Boravište i/ili poznata adresa:

Jezik (jezici) koji tražena osoba razumije (ako je poznato):

Posebna obilježja / opis tražene osobe:

Podaci o tijelu treće države koje podnosi zahtjev

Treća država izdavateljica:

(Pravosudno) tijelo koje je izdalo uhidbeni nalog / zahtjev za izručenje:

Ime i prezime predstavnika tog tijela:

Dužnost koju obavlja (funkcija/rang):

Broj spisa:

Adresa:

Podaci za kontakt:

Podaci o kaznenim djelima za koja je predmetna osoba optužena

Zahtjev za izručenje odnosi se na sljedeći ukupni broj kaznenih djela: … [broj].

Opis okolnosti počinjenja kaznenog djela (kaznenih djela), uključujući vrijeme, mjesto i stupanj sudjelovanja tražene osobe:

Priroda i pravni opis kaznenog djela (kaznenih djela), uključujući primjenjivu zakonsku odredbu / kodeks:

Dodatne informacije koje dostavlja treća država (ako je moguće, dokumenti koje dostavlja treća država bit će priloženi ovom obrascu kao prilozi):

Na temelju prethodno navedenih informacija, potiče se nadležna tijela države državljanstva da donesu odluku o izdavanju europskog uhidbenog naloga / uhidbenog naloga EU-IC/NO protiv predmetne osobe radi pokretanja kaznenog progona za isto djelo / ista djela koja su predmet zahtjeva za izručenje.

Ovo tijelo smatra … [rok] kao razuman rok za obavješćivanje o odluci do … [relevantni datum].

Ako država državljanstva ne dostavi odgovor u navedenom roku, država kojoj je podnesen zahtjev provest će postupak izručenja.

Navedite sve relevantne informacije o zahtjevu za izručenje radi izvršenja kazne zatvora ili naloga za oduzimanje slobode:

Alternativno, navedite i obrazložite postoji li opravdana sumnja da je zahtjev za izručenje politički motiviran:

Podaci za kontakt nadležnog tijela koje prenosi informacije o zahtjevu za izručenje

Država:

Nadležno tijelo:

Osoba za kontakt:

Dužnost koju obavlja:

Broj spisa:

Podaci za kontakt (e-adresa/telefonski brojevi):

Datum i potpis

PRILOG 4

Predložak za dostavljanje dodatnih informacija državi državljanstva

Nadležnom tijelu: …

Slijedom obavijesti poslane … [datum], u skladu s obvezom pokretanja postupka savjetovanja utvrđenom u presudi Suda Europske unije u predmetu Petruhhin (1), ova država dostavlja dodatne informacije koje bi mogle biti korisne za izdavanje europskog uhidbenog naloga / uhidbenog naloga EU-IC/NO.

Podaci o identitetu tražene osobe

Prezime:

Ime (imena):

Djevojačko prezime, ako postoji:

Pseudonimi, ako postoje:

Spol:

Državljanstvo:

Datum rođenja:

Mjesto rođenja:

Boravište i/ili poznata adresa:

Jezik (jezici) koji tražena osoba razumije (ako je poznato):

Posebna obilježja / opis tražene osobe:

Podaci o tijelu treće države koje podnosi zahtjev

Treća država izdavateljica:

(Pravosudno) tijelo koje je izdalo uhidbeni nalog / zahtjev za izručenje:

Ime i prezime predstavnika tog tijela:

Dužnost koju obavlja (funkcija/rang):

Broj spisa:

Adresa:

Podaci za kontakt:

Ostale relevantne informacije:

Podaci za kontakt države koja prenosi informacije o zahtjevu za izručenje

Država:

Nadležno tijelo:

Osoba za kontakt:

Dužnost koju obavlja:

Broj spisa:

Podaci za kontakt (e-adresa/telefonski brojevi):

Središnje tijelo:

Datum i potpis

(1) Presuda Suda Europske unije od 6. rujna 2016., Petruhhin, C-182/15, ECLI:EU:C:2016:630.

PRILOG 5

Predložak zahtjeva za produljenje roka za obavješćivanje tijela kojemu je podnesen zahtjev u skladu s mehanizmom iz predmeta Petruhhin

Slijedom obavijesti primljene od …dana … [datum] o zahtjevu za izručenje u svrhu kaznenog progona protiv državljanina ove države … [ime i prezime predmetne osobe] koji je izdala … [treća država], ova država traži produljenje roka koji je odredila država kojoj je podnesen zahtjev kako bi bila obaviještena o odluci o izdavanju europskog uhidbenog naloga / uhidbenog naloga EU-IC/NO u skladu s primjenom mehanizma iz predmeta Petruhhin.

Naime, traži se produljenje roka za … [razdoblje/dana] te da se stoga državu kojoj je podnesen zahtjev obavijesti o takvoj odluci do … [datum].

Navedite dodatne informacije o potrebi za produljenjem:

Relevantni podaci za kontakt

Država:

Nadležno tijelo:

Osoba za kontakt:

Dužnost koju obavlja:

Broj spisa:

Podaci za kontakt (e-adresa/telefonski brojevi):

Datum i potpis

PRILOG 6

Predložak odgovora na zahtjev za produljenje roka

Slijedom zahtjeva vaše države za produljenje roka za obavješćivanje o odluci o izdavanju europskog uhidbenog naloga / uhidbenog naloga EU-IC/NO u skladu s primjenom mehanizma iz predmeta Petruhhin u odnosu na obavijest koju je ta država poslala … [datum], o zahtjevu za izručenje u svrhu kaznenog progona protiv … [ime i prezime predmetne osobe] koji je izdala … [treća država],

država kojoj je podnesen zahtjev [označite kućicu]:

☐ (a)

prihvaća produljenje roka kako je predložila država državljanstva

☐ (b)

prihvaća produljenje roka za … [razdoblje/dana]: informaciju bi trebalo dostaviti do … [datum]

☐ (c)

ne može produljiti rok kako ga je predložila država državljanstva.

Ako je odgovor (c), objasnite razloge zbog kojih produljenje nije odobreno:

Relevantni podaci za kontakt

Država:

Nadležno tijelo:

Osoba za kontakt:

Dužnost koju obavlja:

Broj spisa:

Podaci za kontakt (e-adresa/telefonski brojevi):

Datum i potpis

PRILOG 7

Predložak odgovora države državljanstva državi kojoj je podnesen zahtjev

Slijedom obavijesti primljene od … dana … [datum] o zahtjevu za izručenje u svrhu kaznenog progona koji je izdala … [treća država] protiv državljanina ove države i informacijama koje su u njemu sadržane, ova država [označite kućicu]:

☐ (a)

izdala je europski uhidbeni nalog / uhidbeni nalog EU-IC/NO protiv predmetne osobe koji se odnosi na isto kazneno djelo / ista kaznena djela kao i zahtjev za izručenje

☐ (b)

neće izdati europski uhidbeni nalog / uhidbeni nalog EU-IC/NO protiv predmetne osobe

☐ (c)

pruža informacije jer je zahtjev za izručenje neutemeljen/protupravan/politički motiviran:

Podaci o predmetnoj osobi

Prezime:

Ime (imena):

Djevojačko prezime, ako postoji:

Pseudonimi, ako postoje:

Spol:

Državljanstvo:

Datum rođenja:

Mjesto rođenja:

Boravište i/ili poznata adresa:

Podaci o nadležnom tijelu

Država izdavateljica:

Nadležno tijelo:

Ime i prezime predstavnika tog tijela:

Dužnost koju obavlja (funkcija/rang):

Broj spisa:

Adresa:

Podaci za kontakt:

Nadležno pravosudno tijelo izdavatelj, ako je primjenjivo

Ime i prezime predstavnika tog tijela:

Dužnost koju obavlja (funkcija/rang):

Broj spisa:

Adresa:

Podaci za kontakt:

Službena odluka o izdavanju europskog uhidbenog naloga / uhidbenog naloga EU-IC/NO (u prilogu ako je već izdan):

Dodatne informacije:

Relevantni podaci za kontakt

Država:

Nadležno tijelo:

Osoba za kontakt:

Dužnost koju obavlja:

Broj spisa:

Podaci za kontakt (e-adresa/telefonski brojevi):

Datum i potpis

PRILOG 8

Na pažnju [označite kućicu]:

☐	imenovana kontaktna točka … država (države)]

☐	svih 29 kontaktnih točaka

☐

Eurojust

☐

Europol

☐

Interpol.

Ovim se dokumentom traže informacije ili se obavješćuje o postojanju zahtjeva treće države za izručenje, koji se smatra neutemeljenim, protupravnim, osobito politički motiviranim.

Podaci o identitetu tražene osobe

Prezime:

Ime (imena):

Djevojačko prezime, ako postoji:

Pseudonimi, ako postoje:

Spol:

Državljanstvo:

Datum rođenja:

Mjesto rođenja:

Boravište i/ili poznata adresa:

Jezik (jezici) koji tražena osoba razumije (ako je poznato):

Posebna obilježja / opis tražene osobe:

Podaci o tijelu treće države koje podnosi zahtjev i zahtjevu za izručenje

1. Treća država izdavateljica:

(Pravosudno) tijelo koje je izdalo uhidbeni nalog / zahtjev za izručenje:

Ime i prezime predstavnika tog tijela:

Dužnost koju obavlja (funkcija/rang):

Broj spisa:

Adresa:

Podaci za kontakt:

2. Zahtjev za izručenje [označite kućicu]:

☐	u svrhu kaznenog progona

☐	u svrhu izvršenja kazne ili naloga za oduzimanje slobode.

Referentni broj zahtjeva za izručenje:

3. Podaci o kaznenim djelima za koja je predmetna osoba optužena

Zahtjev za izručenje odnosi se na sljedeći ukupni broj kaznenih djela: … [broj].

Opis okolnosti počinjenja kaznenog djela (kaznenih djela), uključujući vrijeme, mjesto i stupanj sudjelovanja tražene osobe:

Priroda i pravni opis kaznenog djela (kaznenih djela), uključujući primjenjivu zakonsku odredbu / kodeks:

Razlozi zbog kojih se zahtjev za izručenje smatra neutemeljenim, protupravnim, osobito politički motiviranim i/ili zbog kojih se smatra da zahtjevi izazivaju zabrinutost u pogledu Povelje ili EKLJP-a:

(navedite):

Podaci za kontakt države koja prenosi informacije o zahtjevu za izručenje

Država:

Nadležno tijelo:

Osoba za kontakt:

Dužnost koju obavlja:

Broj spisa:

Podaci za kontakt (e-adresa/telefonski brojevi):

Datum i potpis

8.6.2022

Službeni list Europske unije

C 223/36

Tečajna lista eura (1)

7. lipnja 2022.

(2022/C 223/02)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0662
JPY	japanski jen	141,66
DKK	danska kruna	7,4395
GBP	funta sterlinga	0,85365
SEK	švedska kruna	10,5039
CHF	švicarski franak	1,0423
ISK	islandska kruna	138,90
NOK	norveška kruna	10,1843
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	24,739
HUF	mađarska forinta	389,33
PLN	poljski zlot	4,5813
RON	rumunjski novi leu	4,9426
TRY	turska lira	17,8702
AUD	australski dolar	1,4884
CAD	kanadski dolar	1,3437
HKD	hongkonški dolar	8,3656
NZD	novozelandski dolar	1,6582
SGD	singapurski dolar	1,4685
KRW	južnokorejski von	1 340,75
ZAR	južnoafrički rand	16,4059
CNY	kineski renminbi-juan	7,1146
HRK	hrvatska kuna	7,5244
IDR	indonezijska rupija	15 412,37
MYR	malezijski ringit	4,6865
PHP	filipinski pezo	56,421
RUB	ruski rubalj
THB	tajlandski baht	36,768
BRL	brazilski real	5,1256
MXN	meksički pezo	20,8435
INR	indijska rupija	82,8730

(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

8.6.2022

Službeni list Europske unije

C 223/37

Obavijest o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka antisubvencijskih mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine

(2022/C 223/03)

Nakon objave Obavijesti o skorom isteku (1) antisubvencijskih mjera na snazi za uvoz toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”) Europska komisija („Komisija”) primila je zahtjev za reviziju u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (2) („osnovna uredba”).

1. Zahtjev za reviziju

Zahtjev je 9. ožujka 2022. podnio EUROFER, Europska federacija proizvođača čelika („podnositelj zahtjeva”) u ime industrije Unije koja proizvodi određene toplovaljane plosnate proizvode od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika u smislu članka 10. stavka 6. osnovne uredbe.

Otvorena verzija zahtjeva i analiza razine potpore proizvođača iz Unije tom zahtjevu dostupne su u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama. U odjeljku 5.6. ove Obavijesti navedene su informacije o pristupu dokumentaciji za zainteresirane strane.

2. Proizvod iz postupka revizije

Proizvod koji je predmet ove revizije jesu određeni plosnati valjani proizvodi od željeza, nelegiranog čelika ili ostalih legiranih čelika, neovisno jesu li u kolutima ili ne (uključujući proizvode koji su odrezani na određenu dužinu i „uske trake”), samo toplovaljani i dalje neobrađeni, neplatirani niti prevučeni („proizvod iz postupka revizije”).

Ova revizija ne obuhvaća sljedeće proizvode:

i.	proizvode od nehrđajućeg čelika i silicijskog elektročelika s usmjerenim zrnima,

ii.	proizvode od alatnog čelika i brzoreznog čelika,

iii.	proizvode, koji nisu u kolutima, bez reljefnih uzoraka, debljine veće od 10 mm i širine 600 mm ili više, i

iv.	proizvode, koji nisu u kolutima, bez reljefnih uzoraka, debljine veće od 4,75 mm ili veće, no ne veće od 10 mm, te širine 2 050 mm ili veće.

Proizvod iz postupka revizije trenutačno je obuhvaćen oznakama KN 7208 10 00, 7208 25 00, 7208 26 00, 7208 27 00, 7208 36 00, 7208 37 00, 7208 38 00, 7208 39 00, 7208 40 00, 7208 52 10, 7208 52 99, 7208 53 10, 7208 53 90, 7208 54 00, 7211 13 00, 7211 14 00, 7211 19 00, ex 7225 19 10 (oznaka TARIC 7225191090), 7225 30 90, ex 7225 40 60 (oznaka TARIC 7225406090), 7225 40 90, ex 7226 19 10 (oznake TARIC 7226191091, 7226191095), 7226 91 91 i 7226 91 99. Te oznake KN i TARIC navedene su samo u informativne svrhe i time se ne dovodi u pitanje njihova moguća izmjena u budućim koracima postupka.

3. Postojeće mjere

Mjere koje su trenutačno na snazi konačne su antisubvencijske pristojbe uvedene Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/969 (3).

4. Razlozi za reviziju

Zahtjev se temelji na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i ponavljanja štete za industriju Unije.

4.1. Tvrdnja o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja

Podnositelj zahtjeva dostavio je dostatne dokaze da je većina programa subvencija protiv kojih su uvedene kompenzacijske mjere u početnom ispitnom postupku još uvijek na snazi te da su proizvođači proizvoda iz postupka revizije u predmetnoj zemlji ostvarili i vjerojatno će nastaviti ostvarivati korist od niza subvencija koje vlada Narodne Republike Kine dodjeljuje na razini države i pokrajine.

Podnositelj zahtjeva otkrio je još jedan program subvencija, tj. program zamjene duga za vlasnički kapital koji nije ispitan u početnom ispitnom postupku. Čini se da se protiv tog programa mogu uvesti kompenzacijske mjere.

Podnositelj zahtjeva nije točno kvantificirao trenutačnu razinu subvencioniranja za sve subvencije. Međutim, na temelju dokaza iz zahtjeva čini se da je razina subvencioniranja i dalje znatna.

Navodna praksa subvencioniranja sastoji se, među ostalim, od i. izravnog prijenosa sredstava; ii. otpisa ili nenaplate dospjelih prihoda vlade; iii. robe ili usluga koje vlada pruža uz manju naknadu od primjerene; i iv. plaćanja u mehanizam financiranja ili povjeravanja privatnom tijelu obavljanja jedne ili više od navedenih funkcija ili usmjeravanje privatnog tijela na obavljanje tih funkcija. Među ostalim, podnositelj zahtjeva tvrdio je da postoje, primjerice, povlašteni zajmovi i bespovratna sredstva te oslobođenja od izravnog poreza. Tvrdio je i da vlada pruža zemljište uz manju naknadu od primjerene i da se potencijalno koristi program zamjene duga za vlasnički kapital. Protiv nekih navodnih praksi subvencioniranja već su u početnom ispitnom postupku uvedene kompenzacijske mjere, dok su neke druge dodatne ili nove subvencije koje nisu ispitane u početnom ispitnom postupku.

Podnositelj zahtjeva tvrdi da su opisane mjere subvencije jer se sastoje od financijskog doprinosa vlade predmetne zemlje, čime se pogoduje proizvođačima proizvoda iz postupka revizije. Tvrdi se da su te subvencije specifične za poduzeće ili industriju čija se djelatnost potiče te se stoga protiv njih mogu uvesti kompenzacijske mjere.

U skladu s člankom 18. stavkom 2. osnovne uredbe, Komisija je pripremila izvješće o dostatnosti dokaza koje sadržava Komisijinu procjenu svih dokaza koji su joj dostupni na temelju kojih pokreće ovaj ispitni postupak. To je izvješće dostupno u dokumentaciji predmeta koja se daje na uvid zainteresiranim stranama.

Komisija zadržava pravo na ispitivanje drugih relevantnih praksi subvencioniranja koje bi se mogle otkriti tijekom ispitnog postupka.

4.2. Tvrdnja o vjerojatnosti ponavljanja štete

Podnositelj zahtjeva iznio je tvrdnju o vjerojatnosti ponavljanja štete iz predmetne zemlje. U tom pogledu podnositelj zahtjeva dostavio je dostatne dokaze da će, ako se dopusti istek mjera, trenutačna razina uvoza proizvoda iz postupka revizije iz predmetne zemlje u Uniju vjerojatno porasti zbog postojanja znatnih neiskorištenih kapaciteta u predmetnoj zemlji. Razlog tomu je i privlačnost tržišta Europske unije u smislu veličine i cijena jer su izvozne cijene proizvoda iz postupka revizije iz predmetne zemlje na tržišta ostalih trećih zemalja bile niže od cijena industrije Unije.

Podnositelj zahtjeva tvrdi da je uklanjanje štete većinom posljedica postojanja mjera te da bi, ako se dopusti istek mjera, povećanje uvoza po subvencioniranim cijenama iz predmetne zemlje vjerojatno dovelo do ponavljanja štete za industriju Unije.

5. Postupak

Nakon savjetovanja s odborom uspostavljenim na temelju članka 25. stavka 1. osnovne uredbe utvrđeno je da postoje dostatni dokazi o vjerojatnosti subvencioniranja i štete koji opravdavaju pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te Komisija pokreće reviziju u skladu s člankom 18. osnovne uredbe.

Revizijom zbog predstojećeg isteka mjera utvrdit će se postoji li vjerojatnost da bi istek mjera doveo do nastavka ili ponavljanja subvencioniranja proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz predmetne zemlje te nastavka ili ponavljanja štete za industriju Unije.

Vlada predmetne zemlje pozvana je na savjetovanje u skladu s člankom 10. stavkom 7. osnovne uredbe.

Komisija također skreće pozornost strana da je objavljena Obavijest (4) o posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke koja bi se mogla primjenjivati na ovaj postupak.

Komisija nadalje skreće pozornost stranaka na zasebni antidampinški ispitni postupak koji je u tijeku i koji se odnosi na isti proizvod (5). Proizvođači izvoznici, industrija Unije i sve zainteresirane strane u takvom antidampinškom ispitnom postupku pozivaju se da se zasebno registriraju za ovaj ispitni postupak i da dostave relevantne informacije u skladu s modalitetima i rokovima navedenima u ovoj Obavijesti bez obzira na informacije koje su možda dostavljene u kontekstu antidampinškog ispitnog postupka. Informacije ili primjedbe dostavljene u kontekstu antidampinškog ispitnog postupka neće se automatski uzeti u obzir u ovom ispitnom postupku, a stranke će u načelu u kontekstu ovog postupka morati zasebno dostaviti sve informacije koje se odnose na ovaj ispitni postupak.

5.1. Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem subvencioniranja obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje počevši od 1. siječnja 2018. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

5.2. Primjedbe na zahtjev i na pokretanje ispitnog postupka

Sve zainteresirane strane koje žele iznijeti primjedbe o zahtjevu (uključujući pitanja koja se odnose na ponavljanje štete i uzročnost) ili o bilo kojem aspektu povezanom s pokretanjem ispitnog postupka (uključujući razinu potpore zahtjevu) moraju to učiniti u roku od 37 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije (6).

Zahtjev za saslušanje u vezi s pokretanjem ispitnog postupka mora se podnijeti u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti.

5.3. Postupak za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja

U reviziji zbog predstojećeg isteka mjera Komisija ispituje izvoz u Uniju u razdoblju ispitnog postupka revizije te, bez obzira na izvoz u Uniju, razmatra je li stanje u pogledu društava koja proizvode i prodaju proizvod iz postupka revizije u predmetnoj zemlji takvo da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja izvoza po subvencioniranim cijenama u Uniju.

Stoga se svi proizvođači (7) proizvoda iz postupka revizije iz predmetne zemlje, uključujući one koji nisu surađivali u ispitnom postupku koji je doveo do mjera na snazi, pozivaju na sudjelovanje u ispitnom postupku Komisije.

5.3.1. Ispitivanje proizvođačâ u predmetnoj zemlji

S obzirom na velik broj proizvođača u predmetnoj zemlji koji bi mogli biti obuhvaćeni ovom revizijom zbog predstojećeg isteka mjera te radi završetka ispitnog postupka u propisanom roku, Komisija može broj proizvođača koji će biti predmet ispitnog postupka ograničiti na razumnu mjeru odabirom uzorka. Odabir uzorka provodi se u skladu s člankom 27. osnovne uredbe.

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li odabir uzorka potreban te, ako jest, odabrati uzorak, svi proizvođači ili zastupnici koji djeluju u njihovo ime, uključujući one koji nisu surađivali u ispitnom postupku koji je doveo do mjera koje su predmet ove revizije, pozivaju se da se jave i Komisiji dostave informacije o svojim društvima u roku od sedam dana od datuma objave ove Obavijesti. Te se informacije moraju dostaviti putem internetske stranice TRON.tdi na sljedećoj adresi:

https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/tdi/form/R770_SAMPLING_FORM_FOR_EXPORTING_PRODUCER

Informacije o pristupu internetskoj stranici TRON nalaze se u odjeljcima 5.6. i 5.9. u nastavku.

Kako bi prikupila informacije koje smatra potrebnima za odabir uzorka proizvođača, Komisija će kontaktirati i s tijelima predmetne zemlje te može kontaktirati sa svim poznatim udruženjima proizvođača u predmetnoj zemlji.

Ako je odabir uzorka potreban, proizvođači će se odabrati na temelju najvećeg reprezentativnog obujma proizvodnje, prodaje ili izvoza koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju. Komisija će o društvima odabranima u uzorak obavijestiti sve poznate proizvođače, tijela predmetne zemlje i udruženja proizvođača, ako je potrebno preko tijela predmetne zemlje.

Nakon što Komisija zaprimi potrebne informacije za odabir uzorka proizvođača, obavijestit će predmetne strane o svojoj odluci o njihovu uključenju u uzorak. Proizvođači u uzorku morat će dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 30 dana od datuma priopćenja odluke o njihovu uključenju u uzorak, osim ako je određeno drukčije.

Komisija će u dokumentaciju koja se daje na uvid zainteresiranim stranama dodati bilješku koja odražava odabir uzorka. Sve primjedbe na odabir uzorka moraju biti zaprimljene u roku od tri dana od datuma priopćenja odluke o odabiru uzorka.

Primjerak upitnika za proizvođače u predmetnoj zemlji dostupan je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2594).

Ne dovodeći u pitanje moguću primjenu članka 28. osnovne uredbe, za društva koja su pristala na to da ih se uključi u uzorak, ali nisu u njega uključena, smatrat će se da surađuju.

5.3.2. Ispitivanje nepovezanih uvoznika (8) (9)

Nepovezani uvoznici proizvoda iz postupka revizije iz predmetne zemlje u Uniju, uključujući one koji nisu surađivali u ispitnom postupku koji je doveo do mjera na snazi, pozivaju se na sudjelovanje u ovom ispitnom postupku.

S obzirom na velik broj nepovezanih uvoznika koji bi mogli biti obuhvaćeni ovom revizijom zbog predstojećeg isteka mjera te radi završetka ispitnog postupka u propisanom roku, Komisija može broj nepovezanih uvoznika koji će biti predmet ispitnog postupka ograničiti na razumnu mjeru odabirom uzorka. Odabir uzorka provodi se u skladu s člankom 27. osnovne uredbe.

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li odabir uzorka potreban te, ako jest, odabrati uzorak, svi nepovezani uvoznici ili zastupnici koji djeluju u njihovo ime, uključujući one koji nisu surađivali u ispitnom postupku koji je doveo do mjera koje su predmet ove revizije, pozivaju se da se jave Komisiji. To moraju učiniti u roku od sedam dana od datuma objave ove Obavijesti, i to tako da Komisiji dostave informacije o svojim društvima koje se traže u Prilogu ovoj Obavijesti.

Kako bi prikupila informacije koje smatra potrebnima za odabir uzorka nepovezanih uvoznika, Komisija može kontaktirati i sa svim poznatim udruženjima uvoznika.

Ako je odabir uzorka potreban, uvoznici se mogu odabrati na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje proizvoda iz postupka revizije iz predmetne zemlje u Uniju koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju. Komisija će o društvima odabranima u uzorak obavijestiti sve poznate nepovezane uvoznike i udruženja uvoznika.

Komisija će u dokumentaciju koja se daje na uvid zainteresiranim stranama dodati i bilješku koja odražava odabir uzorka. Sve primjedbe na odabir uzorka moraju biti zaprimljene u roku od tri dana od datuma priopćenja odluke o odabiru uzorka.

Kako bi prikupila informacije koje smatra potrebnima za svoj ispitni postupak, Komisija će upitnike staviti na raspolaganje nepovezanim uvoznicima u uzorku. Te stranke moraju dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 30 dana od datuma obavijesti o odabiru uzorka, osim ako je određeno drukčije.

Primjerak upitnika za nepovezane uvoznike dostupan je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2594

5.4. Postupak za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete

Kako bi se utvrdilo postojanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete industriji Unije, proizvođači iz Unije koji proizvode proizvod iz postupka revizije pozivaju se na sudjelovanje u ispitnom postupku Komisije.

Ispitivanje proizvođača iz Unije

S obzirom na velik broj proizvođača iz Unije obuhvaćen ovom revizijom zbog predstojećeg isteka mjera te radi završetka ispitnog postupka u propisanom roku, Komisija je odlučila broj proizvođača iz Unije koji će biti predmet ispitnog postupka ograničiti na razumnu mjeru odabirom uzorka. Odabir uzorka provodi se u skladu s člankom 27. osnovne uredbe.

Komisija je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Pojedinosti su dostupne u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama.

Zainteresirane strane pozivaju se da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Osim toga, ostali proizvođači iz Unije ili zastupnici koji djeluju u njihovo ime koji smatraju da postoje razlozi za njihovo uključenje u uzorak moraju kontaktirati s Komisijom u roku od 7 dana od datuma objave ove Obavijesti. Sve primjedbe u vezi s privremenim uzorkom moraju se dostaviti u roku od sedam dana od datuma objave ove Obavijesti, osim ako je određeno drukčije.

Komisija će o društvima odabranima u konačni uzorak obavijestiti sve poznate proizvođače i/ili udruženja proizvođača iz Unije.

Proizvođači iz Unije u uzorku morat će dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 30 dana od datuma priopćenja odluke o njihovu uključenju u uzorak, osim ako je određeno drukčije.

Primjerak upitnika za proizvođače iz Unije dostupan je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2594

5.5. Postupak utvrđivanja interesa Unije

Ako se potvrdi vjerojatnost nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i nastavka ili ponavljanja štete, u skladu s člankom 31. osnovne uredbe donijet će se odluka o tome bi li nastavak primjene kompenzacijskih mjera bio protivan interesu Unije.

Proizvođači iz Unije, uvoznici i njihova predstavnička udruženja, korisnici i njihova predstavnička udruženja, sindikati i organizacije koje zastupaju potrošače pozivaju se da Komisiji dostave informacije o interesu Unije.

Informacije u vezi s utvrđivanjem interesa Unije moraju se dostaviti u roku od 37 dana od datuma objave ove Obavijesti, osim ako je određeno drukčije. Te informacije mogu se dostaviti u slobodnom obliku ili ispunjavanjem upitnika koji je pripremila Komisija.

Primjerak upitnika, uključujući upitnik za korisnike proizvoda iz postupka revizije dostupan je u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: https://trade.ec.europa.eu/tdi/case_details.cfm?id=2594 U svakom slučaju, informacije dostavljene u skladu s člankom 31. osnovne uredbe uzimaju se u obzir samo ako su u trenutku dostavljanja potkrijepljene činjeničnim dokazima kojima se potkrepljuje njihova valjanost.

5.6. Zainteresirane strane

Kako bi sudjelovale u ispitnom postupku, zainteresirane strane kao što su proizvođači u predmetnoj zemlji, proizvođači iz Unije, uvoznici i njihova predstavnička udruženja, korisnici i njihova predstavnička udruženja, sindikati te organizacije koje zastupaju potrošače prvo moraju dokazati da postoji objektivna veza između njihovih aktivnosti i proizvoda iz postupka revizije.

Proizvođači u predmetnoj zemlji, proizvođači iz Unije, uvoznici i predstavnička udruženja koji su na raspolaganje stavili informacije u skladu s postupcima opisanima u odjeljcima 5.3.1., 5.3.2. i 5.4. smatrat će se zainteresiranim stranama ako postoji objektivna veza između njihovih aktivnosti i proizvoda iz postupka revizije.

Druge osobe moći će sudjelovati u ispitnom postupku kao zainteresirane strane tek od trenutka kada se jave i uz uvjet da postoji objektivna veza između njihovih aktivnosti i proizvoda iz postupka revizije. Status zainteresirane strane ne dovodi u pitanje primjenu članka 28. osnovne uredbe.

Pristup dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama moguć je putem internetske stranice TRON.tdi na sljedećoj adresi: https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/TDI Slijedite upute na stranici da biste joj mogli pristupiti (10).

5.7. Ostali podnesci

Podložno odredbama ove Obavijesti, sve zainteresirane strane pozivaju se da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze. Osim ako je određeno drukčije, te informacije i popratni dokazi moraju se dostaviti Komisiji u roku od 37 dana od datuma objave ove Obavijesti.

5.8. Mogućnost saslušanja pred ispitnim službama Komisije

Sve zainteresirane strane mogu zatražiti saslušanje pred ispitnim službama Komisije. Svi zahtjevi za saslušanje moraju se podnijeti u pisanom obliku i moraju sadržavati razloge za njihovo podnošenje, kao i sažetak pitanja o kojima zainteresirana strana želi raspravljati tijekom saslušanja. Saslušanje se ograničava na pitanja koja su zainteresirane strane unaprijed iznijele u pisanom obliku.

Saslušanja u načelu neće služiti izlaganju činjeničnih informacija koje još nisu unesene u dokumentaciju. Međutim, u interesu dobrog upravljanja te kako bi službe Komisije mogle ostvariti napredak u provedbi ispitnog postupka, zainteresirane strane mogu se pozvati da dostave nove činjenične informacije nakon saslušanja.

5.9. Upute za dostavu podnesaka i ispunjenih upitnika te korespondenciju

Informacije dostavljene Komisiji u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite ne smiju podlijegati autorskim pravima. Prije nego što Komisiji dostave informacije i/ili podatke koji podliježu autorskim pravima treće strane, zainteresirane strane moraju zatražiti posebno dopuštenje od nositelja autorskih prava kojim se Komisiji izričito dopušta a) upotreba informacija i podataka u svrhu ovog postupka trgovinske zaštite i b) pružanje informacija i/ili podataka zainteresiranim stranama u ovom ispitnom postupku u obliku kojim im se omogućuje ostvarivanje prava na obranu.

Svi podnesci (uključujući informacije koje se traže u ovoj Obavijesti), ispunjeni upitnici i korespondencija zainteresiranih strana za koje se zahtijeva povjerljivo postupanje, moraju imati oznaku „Sensitive” (11) (osjetljivo). Strane koje dostavljaju informacije tijekom ovog ispitnog postupka pozivaju se da obrazlože svoj zahtjev za povjerljivo postupanje.

Stranke koje dostavljaju informacije s oznakom „Sensitive” dužne su u skladu s člankom 29. stavkom 2. osnovne uredbe dostaviti sažetke tih informacija u verziji koja nije povjerljiva s oznakom „For inspection by interested parties” (na uvid zainteresiranim stranama). Ti sažeci moraju biti dovoljno detaljni da se može razumjeti bit informacija koje su dostavljene kao povjerljive. Ako strana koja dostavlja povjerljive informacije ne navede dobar razlog za traženje povjerljivog postupanja ili ne dostavi sažetak u verziji koja nije povjerljiva, u traženom obliku i tražene kvalitete, Komisija te informacije ne mora uzeti u obzir, osim ako se iz odgovarajućih izvora može na zadovoljavajući način dokazati da su te informacije točne.

Zainteresirane strane pozivaju se da sve podneske i zahtjeve dostave putem stranice TRON.tdi (https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/TDI), uključujući skenirane punomoći i potvrde. Uporabom stranice TRON.tdi ili e-pošte zainteresirane strane izražavaju svoju suglasnost s pravilima koja se primjenjuju na elektroničke podneske, sadržanima u dokumentu „KORESPONDENCIJA S EUROPSKOM KOMISIJOM U PREDMETIMA TRGOVINSKE ZAŠTITE” objavljenom na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2011/june/tradoc_148003.pdf. Zainteresirane strane moraju navesti svoje ime, adresu, broj telefona i valjanu e-adresu te osigurati da je dostavljena e-adresa ispravna službena e-adresa koja se svakodnevno provjerava. Nakon što primi podatke za kontakt, Komisija će sa zainteresiranim stranama komunicirati isključivo putem stranice TRON.tdi ili e-poštom, osim ako one izričito zatraže da sve dokumente Komisije primaju nekim drugim sredstvom komunikacije ili ako vrsta dokumenta zahtijeva slanje preporučenom poštom. Dodatna pravila i informacije o korespondenciji s Komisijom, uključujući načela koja se primjenjuju na podneske poslane putem stranice TRON.tdi i e-poštom, zainteresirane strane mogu pronaći u prethodno navedenim uputama za komunikaciju sa zainteresiranim stranama.

Adresa Komisije za korespondenciju:

European Commission

Directorate-General for Trade

Directorate G

Office: CHAR 04/039

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

TRON.tdi: https://tron.trade.ec.europa.eu/tron/tdi

E-adrese:

TRADE-R770-HRF-SUBSIDY@ec.europa.eu

TRADE-R770-HRF-INJURY@ec.europa.eu

6. Vremenski okvir ispitnog postupka

Ispitni postupak u pravilu završava u roku od 12 mjeseci i u svakom slučaju ne kasnije od 15 mjeseci od datuma objave ove Obavijesti, u skladu s člankom 22. stavkom 1. osnovne uredbe.

7. Dostavljanje informacija

U pravilu zainteresirane strane mogu dostaviti informacije samo u rokovima navedenima u odjeljku 5. ove Obavijesti.

Radi završetka ispitnog postupka u propisanom roku, Komisija neće prihvatiti podneske zainteresiranih strana nakon isteka roka za dostavu primjedbi na konačnu objavu ili, ako je primjenjivo, nakon isteka roka za dostavu primjedbi na dodatnu konačnu objavu.

8. Mogućnost dostave primjedbi na podneske drugih strana

Kako bi se zajamčila prava na obranu, zainteresirane strane trebale bi imati mogućnost iznošenja primjedbi na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane. Zainteresirane strane pritom smiju iznositi primjedbe samo na pitanja iz podnesaka drugih zainteresiranih strana i ne smiju postavljati nova pitanja.

Primjedbe na informacije koje su dostavile druge zainteresirane strane kao odgovor na objavu konačnih nalaza treba podnijeti u roku od pet dana od isteka roka za iznošenje primjedbi o konačnim nalazima, osim ako je određeno drukčije. U slučaju dodatne konačne objave, primjedbe drugih zainteresiranih strana kao odgovor na tu dodatnu objavu treba podnijeti u roku od jednog dana od isteka roka za iznošenje primjedbi na tu dodatnu objavu, osim ako je određeno drukčije.

Navedeni rokovi ne dovode u pitanje pravo Komisije da zatraži dodatne informacije od zainteresiranih strana u propisno opravdanim slučajevima.

9. Produljenje rokova navedenih u ovoj Obavijesti

Produljenje rokova predviđenih ovom Obavijesti može se odobriti na zahtjev zainteresiranih strana koje navedu valjan razlog.

Svako produljenje rokova predviđenih u ovoj Obavijesti može se zatražiti samo u iznimnim okolnostima te će se odobriti samo ako je propisno opravdano. U svakom slučaju, produljenje roka za odgovor na upitnike obično je ograničeno na tri dana, a u pravilu ne prelazi sedam dana. U pogledu rokova za dostavljanje drugih informacija navedenih u Obavijesti o pokretanju postupka, produljenja će biti ograničena na tri dana, osim u dokazano iznimnim okolnostima.

10. Nesuradnja

Ako zainteresirana strana odbije odobriti pristup potrebnim informacijama ili ih ne dostavi u roku ili ako znatno ometa ispitni postupak, nalazi, bili pozitivni ili negativni, mogu se donijeti na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 28. osnovne uredbe.

Ako se utvrdi da je zainteresirana strana dostavila lažne ili obmanjujuće informacije, te se informacije ne moraju uzeti u obzir i mogu se upotrijebiti raspoloživi podaci.

Ako zainteresirana strana ne surađuje ili surađuje samo djelomično te se stoga nalazi temelje na raspoloživim podacima u skladu s člankom 28. osnovne uredbe, ishod za tu stranu može biti manje povoljan nego što bi bio da je surađivala.

Nedostavljanje odgovora u elektroničkom obliku ne smatra se nesuradnjom, pod uvjetom da zainteresirana strana dokaže da bi dostavljanje odgovora u traženom obliku dovelo do nepotrebnog dodatnog opterećenja ili neopravdanog dodatnog troška. Zainteresirana strana trebala bi o tome odmah obavijestiti Komisiju.

11. Službenik za saslušanje

Zainteresirane strane mogu zatražiti intervenciju službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima. Službenik za saslušanje ispituje zahtjeve za pristup dokumentaciji, sporove povezane s povjerljivošću dokumenata, zahtjeve za produljenje rokova i sve druge zahtjeve povezane s pravima na obranu zainteresiranih strana i trećih strana koji se mogu podnijeti tijekom postupka.

Službenik za saslušanje može organizirati saslušanja sa zainteresiranim stranama i službama Komisije te posredovati među njima kako bi osigurao da zainteresirane strane u potpunosti ostvaruju svoja prava na obranu. Zahtjevi za saslušanje pred službenikom za saslušanje trebaju se podnijeti u pisanom obliku i trebaju sadržavati razloge za podnošenje. Službenik za saslušanje ispitat će razloge za podnošenje zahtjevâ. Ta bi se saslušanja trebala održati samo ako pitanja nisu pravodobno riješena sa službama Komisije.

Svi zahtjevi moraju se podnijeti pravovremeno i žurno kako se ne bi ugrozilo uredno odvijanje postupka. U tu svrhu zainteresirane strane trebale bi zatražiti intervenciju službenika za saslušanje u najkraćem roku nakon nastanka događaja koji opravdava takvu intervenciju. Ako se zahtjevi za saslušanje ne podnesu u važećem roku, službenik za saslušanje ispitat će i razloge kašnjenja, prirodu postavljenih pitanja i utjecaj tih pitanja na pravo na obranu, vodeći računa o interesu dobrog upravljanja i pravovremenom završetku ispitnog postupka.

Dodatne informacije i podatke za kontakt zainteresirane strane mogu pronaći na stranicama službenika za saslušanje na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://ec.europa.eu/trade/trade-policy-and-you/contacts/hearing-officer/

12. Mogućnost zahtjeva za reviziju u skladu s člankom 19. osnovne uredbe

S obzirom na to da je ova revizija zbog predstojećeg isteka mjera pokrenuta u skladu s odredbama članka 18. osnovne uredbe, njezini nalazi neće dovesti do izmjene postojećih mjera, nego do stavljanja izvan snage ili nastavka primjene tih mjera u skladu s člankom 22. stavkom 3. osnovne uredbe.

Ako zainteresirana strana smatra da je revizija mjera opravdana radi omogućivanja izmjene mjera, ta strana može zatražiti reviziju u skladu s člankom 19. osnovne uredbe.

Stranke koje žele zatražiti takvu reviziju, koja bi se provela neovisno od revizije zbog predstojećeg isteka mjera iz ove Obavijesti, mogu se obratiti Komisiji na prethodno navedenu adresu.

13. Obrada osobnih podataka

Osobni podaci prikupljeni u ovom ispitnom postupku obrađuju se u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

Obavijest o zaštiti podataka kojom se pojedinci obavješćuju o obradi osobnih podataka u okviru djelovanja Komisije u području trgovinske zaštite dostupna je na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://ec.europa.eu/trade/policy/accessing-markets/trade-defence/

(1) SL C 372, 16.9.2021., str. 10.

(2) SL L 176, 30.6.2016., str. 55.

(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/969 o uvođenju konačnih kompenzacijskih pristojbi na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugoga legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 146, 9.6.2017., str. 17).

(4) O posljedicama izbijanja covida-19 za antidampinške i antisubvencijske ispitne postupke (SL C 86, 16.3.2020., str. 6).

(5) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52022XC0405%2801%29&from=EN

(6) Sva upućivanja na objavu ove Obavijesti bit će upućivanja na objavu ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije, osim ako je određeno drukčije.

(7) Proizvođač je svako društvo u predmetnoj zemlji koje proizvodi proizvod iz postupka revizije, uključujući svako njegovo povezano društvo uključeno u proizvodnju, domaću prodaju ili izvoz proizvoda iz postupka revizije.

(8) Samo uvoznici koji nisu povezani s proizvođačima izvoznicima mogu biti uključeni u uzorak. Uvoznici koji su povezani s proizvođačima izvoznicima moraju ispuniti prilog upitniku za te proizvođače izvoznike. U skladu s člankom 127. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije dvije se osobe smatraju povezanima: (a) ako je jedna osoba rukovoditelj ili direktor u poduzeću druge osobe; (b) ako su pravno priznati poslovni partneri; (c) ako su u odnosu poslodavca i posloprimca; (d) ako treća osoba izravno ili neizravno posjeduje, kontrolira ili drži 5 % ili više udjela ili dionica s pravom glasa obiju osoba; (e) ako jedna osoba izravno ili neizravno kontrolira drugu; (f) ako obje osobe izravno ili neizravno kontrolira treća osoba; (g) ako zajedno izravno ili neizravno kontroliraju treću osobu; ili (h) ako su članovi iste obitelji (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.). Osobe se smatraju članovima iste obitelji samo ako su u bilo kojem od sljedećih odnosa: i. suprug i supruga, ii. roditelj i dijete, iii. brat i sestra (i polubrat i polusestra), iv. djed ili baka i unuk ili unuka, v. ujak ili ujna / tetak ili tetka / stric ili strina i nećak ili nećakinja, vi. roditelj supružnika i zet ili snaha, vii. šurjak ili šurjakinja. U skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije, „osoba” znači fizička osoba, pravna osoba i svako udruženje osoba koje nije pravna osoba, ali kojem pravo Unije ili nacionalno pravo priznaje sposobnost poduzimanja pravnih radnji (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(9) Podaci koje dostave nepovezani uvoznici mogu se upotrebljavati i u ostalim vidovima ovog ispitnog postupka osim utvrđivanja interesa Unije.

(10) U slučaju tehničkih problema obratite se uredu za podršku Trade Service Desk e-poštom na trade-service-desk@ec.europa.eu ili telefonom na +32 22979797.

(11) Dokument s oznakom „Sensitive” dokument je koji se smatra povjerljivim u skladu s člankom 29. osnovne uredbe i člankom 12. Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama. To je ujedno zaštićeni dokument u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(12) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39).

PRILOG

☐	Verzija „Sensitive”
☐	Verzija „For inspection by interested parties”
(označite odgovarajuću rubriku)

REVIZIJA ZBOG PREDSTOJEĆEG ISTEKA ANTISUBVENCIJSKIH MJERA KOJE SE PRIMJENJUJU NA UVOZ ODREĐENIH TOPLOVALJANIH PLOSNATIH PROIZVODA OD ŽELJEZA, NELEGIRANOG ČELIKA ILI DRUGOG LEGIRANOG ČELIKA PODRIJETLOM IZ NARODNE REPUBLIKE KINE

INFORMACIJE ZA ODABIR UZORKA NEPOVEZANIH UVOZNIKA

Ovaj obrazac namijenjen je za pomoć nepovezanim uvoznicima pri odgovaranju na zahtjev za informacije za odabir uzorka iz točke 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka.

Obje verzije, „Sensitive” i „For inspection by interested parties”, treba poslati Komisiji kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka.

1. PODACI O DRUŠTVU I PODACI ZA KONTAKT

Navedite sljedeće podatke o društvu:

Naziv društva
Adresa
Osoba za kontakt
E-pošta:
Telefonski broj

2. PROMET I OBUJAM PRODAJE

Navedite ukupni promet društva u eurima (EUR) te vrijednost u eurima (EUR) i obujam u tonama uvoza i preprodaje na tržištu Unije proizvoda iz postupka revizije kako je definiran u Obavijesti o pokretanju postupka nakon uvoza iz Narodne Republike Kine u razdoblju ispitnog postupka revizije.

	Obujam u tonama	Vrijednost u eurima (EUR)
Ukupni promet društva u eurima (EUR)
Uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Narodne Republike Kine
Uvoz proizvoda iz postupka revizije (podrijetlom iz bilo koje zemlje)
Preprodaja proizvoda iz postupka revizije na tržištu Unije nakon uvoza iz Narodne Republike Kine

3. DJELATNOSTI DRUŠTVA I POVEZANIH DRUŠTAVA (1)

Podrobno i precizno opišite djelatnosti društva i svih povezanih društava (nabrojite društva i navedite vrstu njihove povezanosti s vašim društvom) uključenih u proizvodnju i/ili prodaju (izvozna i/ili domaća) proizvoda iz postupka revizije. Te djelatnosti mogu uključivati kupnju proizvoda iz postupka revizije ili njegovu proizvodnju u okviru podugovora, njegovu preradu ili trgovanje njime, ali nisu na to ograničene.

Naziv i lokacija društva	Djelatnosti	Vrsta povezanosti

4. OSTALE INFORMACIJE

Navedite sve ostale relevantne informacije za koje društvo smatra da bi Komisiji mogle biti korisne pri odabiru uzorka.

5. POTVRDA O SUGLASNOSTI

Dostavljanjem prethodno navedenih informacija društvo daje suglasnost za svoje moguće uključenje u uzorak. Ako društvo bude odabrano u uzorak, od njega će se tražiti da ispuni upitnik i dopusti posjet svojim poslovnim prostorima radi provjere dostavljenih odgovora. Ako društvo navede da ne želi biti uključeno u uzorak, smatrat će se da nije surađivalo u ispitnom postupku. Nalazi Komisije za uvoznike koji ne surađuju temelje se na raspoloživim podacima te ishod za predmetno društvo može biti manje povoljan nego što bi bio da je surađivalo.

Potpis ovlaštene osobe:

Ime i titula ovlaštene osobe:

Datum:

(1) U skladu s člankom 127. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 od 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije, dvije se osobe smatraju međusobno povezanima: (a) ako je jedna osoba rukovoditelj ili direktor u poduzeću druge osobe; (b) ako su pravno priznati poslovni partneri; (c) ako su u odnosu poslodavca i posloprimca; (d) ako treća osoba izravno ili neizravno posjeduje, kontrolira ili drži 5 % ili više udjela ili dionica s pravom glasa obiju osoba; (e) ako jedna osoba izravno ili neizravno kontrolira drugu; (f) ako obje osobe izravno ili neizravno kontrolira treća osoba; (g) ako zajedno izravno ili neizravno kontroliraju treću osobu; ili (h) ako su članovi iste obitelji (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.). Osobe se smatraju članovima iste obitelji samo ako su u bilo kojem od sljedećih odnosa: i. suprug i supruga, ii. roditelj i dijete, iii. brat i sestra (i polubrat i polusestra), iv. djed ili baka i unuk ili unuka, v. ujak ili ujna / tetak ili tetka / stric ili strina i nećak ili nećakinja, vi. roditelj supružnika i zet ili snaha, vii. šurjak ili šurjakinja. U skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije, „osoba” znači fizička osoba, pravna osoba i svako udruženje osoba koje nije pravna osoba, ali kojem pravo Unije ili nacionalno pravo priznaje sposobnost poduzimanja pravnih radnji (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

8.6.2022

Službeni list Europske unije

C 223/48

Prethodna prijava koncentracije

(predmet M.10762 – H&F / IRI)

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 223/04)

Komisija je 24. svibnja 2022. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).

Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:

—	Hellman & Friedman Capital Partners X, L.P. i njegove paralelne fondove („H&F”, Sjedinjene Američke Države),

—	NPD Group, L.P., portfeljno društvo pod kontrolom poduzetnika Hellman & Friedman („NPD”, Sjedinjene Američke Države),

—	Information Resources, Inc. („IRI”, Sjedinjene Američke Države).

Poduzetnik H&F steći će, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, isključivu neizravnu kontrolu nad poduzetnikom IRI na temelju sporazuma o spajanju između poduzetnika IRI i NPD.

Koncentracija se provodi kupnjom udjela.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

—	za H&F: društvo za kapitalna ulaganja,

—	za NPD: društvo za istraživanje tržišta,

—	za IRI: društvo za istraživanje tržišta koje nudi informacije i analize povezane s potrošačima, kupcima i maloprodajom pri čemu je usmjeren na pakiranu potrošačku robu.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:

M.10762 - H&F / IRI

Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom, telefaksom ili poštom. Podaci za kontakt:

E-pošta: COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu

Faks +32 22964301

Poštanska adresa:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

8.6.2022

Službeni list Europske unije

C 223/50

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10664 – XLCEE / DEROT / BLACK RED WHITE)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 223/05)

Komisija je 25. svibnja 2022. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).

Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:

—	XLCEE-Holding GmbH („XLCEE”, Austrija), koji pripada poduzetniku XXXLutz Group („XXXLutz”, Austrija),

—	Derot Fund S.À R.L. („Derot”, Luksemburg), pod kontrolom g. Formele,

—	BLACK RED WHITE S.A. („BRW”, Poljska), pod kontrolom poduzetnika Derot.

XLCEE i Derot steći će, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) i članka 3. stavka 4. Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad cijelim poduzetnikom BRW.

Koncentracija se provodi kupnjom udjela.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

—	XLCEE je investicijsko holding društvo unutar grupacije XXXLutz. XXXLutz prvenstveno upravlja fizičkim i internetskim maloprodajnim trgovinama namještaja i kućanskih proizvoda u Europi.

—	Derot je investicijsko holding društvo pod kontrolom g. Formele. G. Formela kontrolira i društvo BRW Trading Company (Bjelarus), koje upravlja četirima maloprodajnim trgovinama namještaja i kućanskih proizvoda u Bjelarusu.

—	BRW je društvo koje se bavi proizvodnjom namještaja te maloprodajom namještaja i kućanskih proizvoda u fizičkim trgovinama uglavnom u Poljskoj te, u manjoj mjeri, Slovačkoj i Bjelarusu.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.

U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:

M.10664 – XLCEE / DEROT / BLACK RED WHITE

Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom, telefaksom ili poštom. Podaci za kontakt:

E-pošta: COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu

Faks +32 22964301

Poštanska adresa:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2) SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

8.6.2022

Službeni list Europske unije

C 223/52

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10575 – BOUYGUES / EQUANS)

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 223/06)

Komisija je 30. svibnja 2022. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).

Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:

—	Bouygues S.A. („Bouygues”, Francuska),

—	Equans S.A.S. („Equans”, Francuska).

Poduzetnik Bouygues steći će, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, isključivu kontrolu nad cijelim poduzetnikom Equans.

Koncentracija se provodi kupnjom udjela.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

—

Bouygues je holding društvo jedne diversificirane industrijske grupacije s poslovanjem u sektorima građevinarstva, gradnje i održavanja prometne infrastrukture, razvoja nekretnina, medija i telekomunikacija. Bouygues također pruža usluge u području strojarstva i elektrotehnike preko poduzetnika Colas Rail, društva kćeri u stopostotnom vlasništvu poduzetnika Colas. Colas Rail pruža usluge u području strojarstva i elektrotehnike za željezničku infrastrukturu, uključujući elektrifikaciju željeznice (instalacija i održavanje nadzemnih vodova i kontaktnih vodova) i željezničku signalizaciju,

—

Equans je globalno trgovačko društvo aktivno u sektoru multitehničkih usluga. Glavna područja aktivnosti poduzetnika Equans jesu elektrotehnika, strojarstvo, toplane, inženjering u području ventilacije i klimatizacije, rashladni sustavi, upravljanje objektima, digitalizacija te informacijska i komunikacijska tehnologija. Equans također pruža usluge elektrifikacije željeznica (istalacija i održavanje nadzemnih vodova i kontaktnih vodova) preko poduzetnikâ Powerlines, Ineo SCLE Ferroviaire i Fabricom.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:

M.10575 – BOUYGUES / EQUANS

Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom, telefaksom ili poštom. Podaci za kontakt:

E-pošta: COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu

Faks +32 22964301

Poštanska adresa:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

8.6.2022

Službeni list Europske unije

C 223/54

Objava jedinstvenog dokumenta izmijenjenog na temelju zahtjeva za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

(2022/C 223/07)

Europska komisija odobrila je ovu manju izmjenu u skladu s člankom 6. stavkom 2. trećim podstavkom Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 (1).

Zahtjev za odobrenje ove manje izmjene dostupan je u Komisijinoj bazi podataka eAmbrosia.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Aceite Campo de Calatrava”

EU br.: PDO-ES-0642-AM01 – 10.1.2022.

ZOI (X) ZOZP ( )

1. Naziv

„Aceite Campo de Calatrava”

2. Država članica

Španjolska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.5. Ulja i masti (maslac, margarin, ulje, itd.)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiveno od ploda maslina (Olea europea L.) sorti Cornicabra ili Picual, pojedinačno ili u kombinaciji sa sortama Arbosana, Hojiblanca, Arbequina, Koroneiki i Lecciana kao mogućim sekundarnim sortama u omjeru od najviše 15 %, dobiveno mehaničkim ili drugim fizičkim postupcima koji ne mijenjaju ulje i kojima se čuvaju okus, aroma i svojstva ploda od kojeg se proizvodi.

Masline se beru izravno sa stabla ako je njihov stupanj zrelosti od 3 do 6.

Najveći dopušteni parametri za ekstra djevičanska maslinova ulja s oznakom izvornosti „Aceite Campo de Calatrava”

Najveća razina oleinske kiseline: 70 %.

Kiselost: najviše 0,5 °.

Peroksidni broj: najviše 15 meq O2/kg.

K232: Najviše 2

K270: Najviše 0,15 °.

Organoleptička procijena:

Medijan mana: Mm = 0

Medijan voćnog okusa: Mf > 3

S organoleptičkog gledišta, u uljima se osjeti doprinos svake uključene sorte što daje osjetilne profile složene voćnosti s jasno prepoznatljivim intenzitetima. To znači da ulje vrste Campo de Calatrava mora imati najmanji rezultat voćnosti od 3 boda intenziteta. Gorčina i pikantnost moraju biti prepoznatljive i uravnotežene, s vrijednostima intenziteta u rasponu od 3 do 6 te se ne smiju razlikovati od rezultata voćnosti za više od 2 boda.

Sva ekstra djevičanska maslinova ulja proizvedena u regiji Campo de Calatrava imaju istaknute arome zelenih maslina i drugog svježeg voća. te moraju imati navedena pozitivna svojstva.

Udio oleinske masne kiseline u uljima Campo de Calatrava iznosi 79,64 %, u usporedbi s drugim područjima proizvodnje ulja u kojima vrijednosti variraju od 56,9 % do 78,4 % (Uceda, El cultivo del olivo [Uzgoj maslina]). Najmanja dopuštena vrijednost iznosi 70 %.

3.3. Sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

—

3.5. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

—

3.6. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

Kako bi se u svim fazama očuvala tipična svojstva proizvoda i osigurala kvaliteta ulja obuhvaćenih oznakom, postupak pakiranja mora se provesti na razgraničenom zemljopisnom području. Time se kontrolnim ustanovama daje potpuna kontrola nad proizvodnjom i osigurava da završne faze rukovanja proizvodom provode iskusni proizvođači s tog područja. To su osobe koje najbolje znaju kako na ta ulja utječu različiti postupci pakiranja, kao što su vrijeme i metoda pretakanja, postupci filtriranja i materijali (filteri od tkanine, vlakana, papira, celuloze, zemlje za filtriranje, perlita i diatomejske zemlje), temperature pakiranja i način na koji ulje reagira na hladnoću i skladištenje. Krajnji je cilj očuvati tipična svojstva proizvoda. Pravilno filtriranje osigurava da se proizvod na odgovarajući način stavlja na tržište te da su uvjeti očuvanja i dalje optimalni. Filtriranjem se uklanjaju otopljene krute tvari i vlaga kako bi se omogućila pravilna upotreba u kulinarstvu i prisutnosti tvari u tragovima koje bi dovele do anaerobne fermentacije ugljikohidrata i proteina.

Objekti za pakiranje moraju imati odvojene sustave kako bi se ulja obuhvaćena ZOI-jem pakirala odvojeno od ostalih.

Isto tako, moraju imati homologirane sustave za mjerenje ulja.

Ulje se mora pakirati u staklene boce ili spremnike od premazanog metala, PET-a, tetrabrika ili postakljene keramike.

3.7. Posebna pravila za označivanje

Uz trgovački naziv proizvoda, na naljepnicama na ambalaži mora se nalaziti i logotip zaštićene oznake izvornosti s riječima „Denominación de Origen Protegida (ili D.O.P.) Aceite Campo de Calatrava” [Zaštićena oznaka izvornosti (ili ZOI) „Aceite Campo de Calatrava”].

Osim glavne oznake, na bocama i spremnicima u kojima se zaštićeno ulje stavlja na tržište mora se nalaziti i certifikacijska oznaka na kojoj se mora navesti zaštićena oznaka izvornosti. Certifikacijske oznake mora numerirati, izdati i nadzirati kontrolno tijelo radi zaštite od ponovne upotrebe. Količina numeriranih etiketa koje je kontrolno tijelo izdalo proizvođačima odgovara količini maslinova ulja koje je certificirano i registrirano za pakiranje.

Označivanje mora biti u skladu s općim pravilima o označivanju.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje proizvodnje, prerade i pakiranja nalazi se na jugu regije Castilla-La Mancha točnije na središnjem dijelu pokrajine Ciudad Real te čini potpuno homogenu morfološku, geografsku i povijesnu jedinicu koja obuhvaća općine Aldea del Rey, Almagro, Argamasilla de Calatrava, Ballesteros de Calatrava, Bolaños de Calatrava, Calzada de Calatrava, Cañada de Calatrava, Carrión de Calatrava, Granátula de Calatrava, Miguelturra, Moral de Calatrava, Pozuelo de Calatrava, Torralba de Calatrava, Valenzuela de Calatrava, Villanueva de San Carlos i Villar del Pozo.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1. Posebnosti zemljopisnog područja

Campo de Calatrava nalazi se u južnom dijelu središnje visoravni na Iberskom poluotoku, s prosječnim nadmorskom visinom većom od 600 m.

Česta prisutnost visokog tlaka i učinci kontinentalnog podneblja znatno utječu na temperature, koje su zbog anticiklona zimi vrlo niske , a ljeti vrlo visoke.

Oborine nisu posebno obilne jer na to područje ne utječu fronte ni oluje s jugozapada ili s Gibraltarskog tjesnaca koje uzrokuju većinu oborina. U regiji Campo de Calatrava padaline rijetko dosežu 500 mm.

Tlo je lužnato i srednje dubine.

Vulkanska tvar na tom području je lužnata. Ta značajka tla još je jedna posebnost zbog koje se to područje razlikuje od drugih područja proizvodnje ulja i utječe na svojstva određenih ulja.

Tamna boja tla u regiji Campo de Calatrava apsorbira veću količinu sunčeva zračenja, čime se osigurava viša temperatura tla odnosno tla koja s poljoprivrednog stajališta pogoduju ranom razvoju maslina.

5.2. Posebnost proizvoda

Svojstva ulja „Aceite Campo de Calatrava” moraju biti sljedeća:

—	Najmanje 85 % ulja mora potjecati od sorte Cornicabra i/ili Picual, a preostalih 15 % od sorti Arbosana, Hojiblanca, Arbequina, Koroneiki odnosno Lecciana;

—	Visok sadržaj oleinske kiseline, s najmanjim vrijednostima od 70 % za ta ulja;

—	Obavezan je rezultat voćnosti veći od 3 s deskriptorima zelenih maslina i drugog svježeg voća;

—	Osjetilni profil mora se zaokružiti s izraženom gorčinom i pikantnošću u rasponu od 3 do 6 i ne smije se razlikovati od rezultata voćnosti za više od 2 boda.

—	To se ulje razlikuje od drugih ulja sa zaštićenom oznakom izvornosti jer je jedino koje se većinski proizvodi od sorti Cornicabra i/ili Picual.

5.3. Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Tlo srednje dubine bogato vapnom, vulkanska tvar, niska razina vode s niskim oborinama, vruća ljeta, dugi mraz zimi i tla koja se rano zagrijavaju čine ekosustav koji graniči sa sušnim i koji je prirodnom selekcijom stoljećima održavao sorte Cornicabra i Picual savršeno prilagođenima tom okolišu , što rezultira konačnim proizvodom s karakterističnim svojstvima koja ga razlikuju od proizvoda s drugih područja uzgoja maslina. Navedeni pedološki i klimatski uvjeti dovode do veće koncentracije oleinske masne kiseline (Civantos, 1999.) minimalne vrijednosti 70 %, zbog čega ta ulja imaju veću oksidativnu stabilnost.

Suha i lužnata tla te male količine padalina dale su ulju Campo de Calatrava voćni senzorni profil s minimalnom ocjenom od 3 boda za arome zelenih maslina i drugog svježeg voća.

Nedostatak vode u fazi dozrijevanja ploda, uzrokovan oskudnim padalinama, daje prepoznatljivu i uravnoteženu gorčinu i pikantnost, s vrijednostima intenziteta u rasponu od 3 do 6 i ne razlikuju se od rezultata voćnosti za više od 2 boda.

Upućivanje na objavu specifikacije

http://pagina.jccm.es/agricul/paginas/comercial-industrial/consejos_new/pliegos/PC_AM01_AceiteCC.pdf

(1) SL L 179, 19.6.2014., str. 17.

8.6.2022

Službeni list Europske unije

C 223/58

Objava jedinstvenog dokumenta izmijenjenog na temelju zahtjeva za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) Br. 1151/2012

(2022/C 223/08)

Europska komisija odobrila je ovu manju izmjenu u skladu s člankom 6. stavkom 2. trećim podstavkom Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 (1).

Zahtjev za odobrenje ove manje izmjene dostupan je u Komisijinoj bazi podataka eAmbrosia.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Chorizo Riojano”

EU Br.: PGI-ES-0654-AM01 — 27.10.2021

ZOI ( ) ZOZP (X)

1. Naziv

„Chorizo Riojano”

2. Država članica ili treća zemlja

Španjolska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.2. Mesni proizvodi (kuhani, usoljeni, dimljeni itd.)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1

„Chorizo Riojano” jest kobasica chorizo u obliku potkove bez aditiva razreda kvalitete „ekstra”, koja se proizvodi u Autonomnoj zajednici Rioja. Ima sljedeća svojstva.

3.3 Morfološka svojstva

kobasice chorizo sa ZOZP-om imaju oblik potkove i manje su više cilindrične, promjera 30–40 mm te mase najmanje 200 g. Čvrste su i kompaktne konzistencije i obično su naborane. Lako se režu nožem, a sastojci su dobro povezani. Ne sadržavaju neobična bojila, a meso i komadići masti mogu se jasno razlikovati.

Fizikalna i kemijska svojstva

Vlaga	najviše 45 %
Omjer kolagena i bjelančevina	najviše 14 %
Postotak masti u suhoj tvari	najviše 57,0 %
Nitrati izraženi kao NaNO3	najviše 100 ppm
Nitriti izraženi kao NaNO2	najviše 20 ppm
Ukupni fosfati izraženi kao P2O5	najviše 7 500 ppm

(prirodni sadržaj svinjetine bez dodanih fosfata)

Organoleptička svojstva

miris, u kojem prevladava paprika s natruhama češnjaka, uravnotežen je, intenzivan i postojan. Nema ustajalih ili oštrih mirisa. Okus je intenzivan i dugotrajan, s dobrim omjerom krtog mesa i masti. Gorčine je vrlo malo te nema ustajalih ili neuobičajenih okusa. Kobasice chorizo pikantne su kad se proizvode s ljutom paprikom. Imaju uravnoteženu teksturu, dobro se drže i lako žvaču jer su slabe gumenosti.

Sirovine

svinjsko meso i mast koji su posebno prikladni za sušenje, uključujući krtu svinjetinu bez vezivnog tkiva od necijelih prasaca ili krmača te svinjski trbuh bez kože ili krti komadi mesa lardeo (naziv koji se upotrebljava za svinjske odreske za proizvodnju sušenih proizvoda), začinjeni sitnom suhom soli, paprikom razreda kvalitete „ekstra” te svježe očišćenim češnjakom nadijevaju se zatim u prirodne ovitke od svinjskih crijeva.

Svinjska mast koja se dodaje u mješavinu mora biti čvrsta. Taj proizvod ne može se proizvoditi upotrebom meke kremaste masti sa svinjskog trbuha koja bi pri sjeckanju postala previše ljepljiva i ispuštala se tijekom postupka dozrijevanja i sušenja. Količina dodane masti isto tako mora biti ograničena i nikad ne smije prekoračiti 57 % suhe tvari. To je jedan od ključnih čimbenika po kojima se „Chorizo Riojano” razlikuje od ostalih kobasica chorizo, čija se pH vrijednost naglo mijenja zbog čega teško mogu ispravno dozrijevati i nakon toga se očuvati.

3.4 Hrana za životinje i sirovine

—

3.5 Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Priprema sirovina:

Postrojenja za preradu mesa koja proizvode „Chorizo Riojano” moraju imati kapacitet za preuzimanje isporuke trupova i/ili komada mesa i ispravno postupanje s njima kako bi se spriječio pad pH vrijednosti ili promjene boje i/ili teksture te omogućio pregled i ispitivanje trupova ili komada pri isporuci i osigurala njihova ispravnost.

Rasijecanje, otkoštavanje i rezanje treba provesti što prije i spriječiti gomilanje mesa u prostoru koji je namijenjen za te radnje.

Prostorija u kojoj se meso prerađuje mora biti klimatizirana i temperatura ne smije prelaziti 12 °C.

Rashlađivanje mesa i masti prije mljevenja:

prostorije za hlađenje u kojima se skladište rashlađeni trupovi moraju imati opremu za vješanje mesa kojom se sprečava doticanje trupova.

Mljevenje mesa i masti na veličinu potrebnu za svaki proizvod:

„Chorizo Riojano” mora se proizvoditi odvojeno od ostalih proizvoda, uključujući ostale kategorije kobasice chorizo, u različito vrijeme i na drugom mjestu.

Da bi bilo spremno za preradu, meso mora biti zrelo, zakiseljeno i nezamrznuto, a njegova pH-vrijednost mora biti niža od 6,3, što omogućuje lako sušenje i sušenje nadjeva u sredini kobasice.

Jednako je važno da meso ne bude vlažno te, ako je potrebno, treba omogućiti otjecanje sokova iz komada svinjetine.

Nakon pripreme mesa i masti slijedi relativno intenzivan postupak mljevenja i sjeckanja. Meso i mast moraju se pravilno rezati jer se tako oštećenje lanaca bjelančevina i masnih stanica smanjuje na najnižu razinu, pa se komadići mesa lakše povezuju i osigurava se ispravno sušenje. Kobasica chorizo na kraju dobiva svoj karakterističan izgled i boju nakon rezanja.

Svi proizvodni prostori moraju biti klimatizirani i treba osigurati tehnološki, zdravstveno i higijenski prikladnu relativnu vlažnost te cirkulaciju i izmjenu zraka.

Začinjavanje solju, ostalim sastojcima i začinima:

u meso i mast nakon mljevenja dodaju se sitna suha sol, svježe očišćeni češnjak i paprika razreda kvalitete „ekstra” te kajenski papar u slučaju pikantnih kobasica chorizo.

Miješanje i gnječenje sastojaka:

nakon mljevenja sirovina i dodavanja ostalih sastojaka svi se sastojci zajedno miješaju tako da ne ostanu zračni džepovi kako bi se sastojci povezali i kako se konačni proizvod ne bi mrvio pri rezanju.

Sljedeći korak, gnječenje u vakuumskoj miješalici, ključan je kako bi se osiguralo dovoljno mariniranje mljevenog mesa začinima.

Mirovanje i hlađenje mješavine:

nakon mljevenja miješanja i gnječenja mješavinu treba ostaviti da odstoji 12–24 sata prije nadijevanja u ovitke.

Oprema za hlađenje koja se upotrebljava u te svrhe mora biti odvojena od ostatka i postavljena na temperaturu od 0 do 6 °C.

Nadijevanje u prirodne ovitke od svinjskih crijeva:

nakon što je spremna, mješavina se nadijeva u prirodne ovitke od svinjskih crijeva. Mlaznice moraju biti glatke i ne preduge kako bi se spriječio porast temperature. Iz istog razloga treba upotrebljavati dovoljan tlak pri punjenju ovitaka, u suprotnom će kobasice imati praznine zbog čega bi mješavina mogla izgubiti boju ili postati pljesniva.

Prirodni ovici moraju biti savršeno čisti, bez znakova oštećenja ili bolesti zbog kojih bi bili neprikladni za upotrebu u prehrani ljudi.

Ovitke treba prethodno oprati kako bi bili elastičniji i kako bi se hvatali za nadjev bez odvajanja ili stvaranja nabora.

Vezanje:

nakon što se ovitak napuni mješavinom mesa, veže se bijelom pamučnom uzicom ili crvenom u slučaju pikantnih kobasica chorizo.

Dozrijevanje tijekom relativno dugog razdoblja:

kobasice chorizo moraju se u fazi dozrijevanja ostaviti da vise u ventiliranim prostorima temperature od 16 °C ili manje te odgovarajuće relativne vlažnosti i ventilacije kako bi se proizvod postupno sušio i poprimio svoju karakterističnu konzistenciju, miris, boju i okus; temperatura može narasti do 20 oC ako se dozrijevanje odvija u prostorima secadero natural namijenjenima iskorištavanju prirodnih uvjeta u svrhe sušenja.

Upotreba posebnih prostora u kojima se uvjeti dozrijevanja (temperatura, relativna vlažnost i ventilacija) mogu automatski prilagoditi na željenu razinu dopuštena je za nadzor tih uvjeta i sprečavanja njihove fluktuacije.

U prostorima moraju biti dostupni vidljiv i pristupačan prostor te oprema za nadzor kako bi se temperatura i vlažnost mogle provjeravati, a napredak proizvodnje nadzirati u bilo kojem trenutku tijekom fermentacije ili dozrijevanja.

Sušenje u klimatiziranim prostorijama ili prirodnim okruženjima:

kad je riječ o fazi nakon dozrijevanja i fazi sušenja, kobasice chorizo premještaju se nakon dovršetka dozrijevanja u prostore za vješanje ili sušenje u kojima moraju ostati do kraja te završne faze u kojoj se nastavljaju mikrobni i enzimski procesi dozrijevanja, a koji omogućuju stabilizaciju boje i mirisa kobasice chorizo. Razdoblje sušenja kobasice „Chorizo Riojano” ovisi o duljini i/ili promjeru. Kobasice chorizo koje su naborane, imaju zračne džepove ili pokazuju bilo kakvu drugu nepravilnost treba ukloniti.

3.6 Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.7 Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Proizvod mora imati numeriranu certifikacijsku oznaku koju izdaje regulatorni odbor i na kojoj se nalaze riječi Indicación Geográfica Protegida (Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla) „Chorizo Riojano” i logotip proizvoda. Certifikacijsku oznaku treba pričvrstiti u registriranom proizvodnom postrojenju na način kojim se sprečava njezina ponovna upotreba.

Postrojenja za preradu ovlaštena za proizvodnju ZOZP-a „Chorizo Riojano” moraju biti navedena u odgovarajućim registrima i odgovorna su za usklađenost sa svim pravilima utvrđenima za proizvod.

Regulatorni odbor odgovoran je za ažuriranje tog registra u svakom trenutku.

4 Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje na kojem se proizvod proizvodi, na kojem dozrijeva, suši se i označuje jest Autonomna zajednica Rioja.

5 Povezanost sa zemljopisnim područjem

Posebnost zemljopisnog područja

Prirodni čimbenici: na definiranom zemljopisnom području susreću se tri različite vrste klime. Ta kombinacija klima čini Rioju idealnim mjestom za prirodno dozrijevanje i sušenje kobasice chorizo te omogućuje ispravan postupak postupne fizikalne i kemijske preobrazbe, čime se poboljšava izgled narezane kobasice chorizo, njezin okus i vrlo karakterističan miris.

Klimatski čimbenik danas nije toliko ključan jer se posljednje faze postupka proizvodnje provode u klimatiziranim prostorijama u kojima se mogu regulirati ventilacija, vlažnost i temperatura. Međutim, prevladavajući vremenski uvjeti uvijek se uzimaju u obzir tijekom postupka, pa klima i dalje ima vrlo važnu ulogu.

Ljudski čimbenik: „Chorizo Riojano” doista se razlikuje od ostalih kobasica chorizo po tome što se stoljećima stara tradicionalna metoda proizvodnje uspješno prenosila do postrojenja za preradu mesa koja proizvode „Chorizo Riojano”.

Posebnost proizvoda

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Chorizo Riojano” smije se upotrebljavati isključivo za kobasice chorizo razreda kvalitete „ekstra”, proizvedene na tradicionalan način u registriranim postrojenjima u kojima se provode učinkovite kontrole koje obuhvaćaju svaku fazu proizvodnje, dozrijevanje, sušenje i označivanje te kvalitetu i postupanje sa svim sirovinama. Samo one kobasice chorizo koje prođu sve provjere tijekom postupka stavljaju se na tržište kao „Chorizo Riojano” sa znakom ZOZP-a kao jamstvom izvornosti.

Uzročna povezanost zemljopisnog područja, kvalitete i ugleda

Povijesna tradicija i ugled proizvoda: u povijesti, kad bi u gorju Rioje zahladilo, došlo bi vrijeme za godišnju tradiciju klanja svinja i preradu mesa u chorizo kobasice u dovoljnim količinama za cijelu godinu te koje su mogle trajati do berbe grožđa iduće jeseni. Zato je stručnost lokalnog stanovništva u proizvodnji i dozrijevanju tog proizvoda, koji se tako teško proizvodi i ispravno čuva, bila od ključne važnosti. U Rioji postoje raštrkana područja, posebno u gorju, u kojima su te prakse i danas uobičajene.

Proizvodnja kobasice chorizo u Rioji prvi je put industrijalizirana u 19. stoljeću, nakon osnutka prvih obiteljskih poduzeća koja su svoj proizvod prodavala u rodnom gradu i na okolnom području. Prvi spomen „tvornice kobasica u Logroñu” potječe iz „Općinskog povijesnog arhiva” iz 1890. U dokumentu iz iste godine industrijalac i pravnik Julio Farias opisuje slanje kobasica chorizo iz La Rioje na Kubu „u konzervama koje su temeljito obložene mašću i zapečaćene u vodenoj kupelji kako bi mogle izdržati te temperature bez narušavanja sadržaja”, pri čemu je pazio da budu isporučene u dobrom stanju jer je već pripremio materijal za oglašavanje (spominje „brošure, letke i ostale oglase”) i bio je siguran u kvalitetu svojih kobasica chorizo: „[...] čak i uz žestoku cjenovnu konkurenciju iz Sjedinjenih Država kvaliteta našeg proizvoda nemjerljivo je bolja, što se vidi iz činjenice da mu prednost daju čak i najsiromašniji iako mu je cijena viša.”

Drugi je primjer iz knjige Javiera Herce Galarrete, u kojoj su prikupljeni razni članci objavljeni u novinama La Gaceta del Norte 1979. U poglavlju VII. o svinjetini piše: Svinjetina je nevjerojatno važna u Rioji, i to ne samo svježa svinjetina: šunka, chorizo i krvavica glavne su okosnice tipičnog asortimana proizvoda s tog područja, oblikom slične onima iz drugih regija, ali s drugačijim okusima i upotrebom. „Chorizo Riojano” možda je naziv koji najčešće pada na pamet: glatka, mirisna kobasica chorizo s natruhama začina i intenzivne boje, koja se prilično razlikuje od kobasica proizvedenih drugdje. Važnost svinjetine i proizvoda od svinjetine u Rioji jasno se vidi po broju postrojenja za preradu mesa i proizvodnju sušenih kobasica u regiji, pri čemu su neka mjesta, kao što su Baños de Río Tobía, Laguna de Cameros i odnedavno Albelda de Iregua, postala prava središta koja su, relativno govoreći, jednako važna kao industrija vina i konzerviranih svježih proizvoda. Rioja se sa svoja tri gastronomska proizvoda, sušenim kobasicama s područja Sierre, vinom iz Rioje Alte i konzerviranim svježim proizvodima iz Rioje Baje može promatrati kao tri regije u jednom jedinstvenom okruženju.

Gospodarska kriza 1930-ih i konstantna nemogućnost kupaca da podmire račune dovele su do zatvaranja brojnih tvornica, a jedini dokazi o njihovu postojanju ostali su zapisani u općinskim industrijskim poreznim registrima. Nakon tog gospodarskog prevrata Baños de Río Tobía postao je središte te industrije. Iako bi se mogli navesti brojni razlozi zašto su potomci prvih industrijalaca odlučili ondje osnovati svoja postrojenja, čini se da su utjecaj imali povoljni klimatski uvjeti u tom gradu. Prema riječima Miguela Ángela Villoslade: U početku su se tvornice nalazile na mjestima s povoljnom klimom, suhom i hladnom, ali bez velikih promjena u temperaturi. Zato ih je toliko mnogo u Bañosu [de Río Tobía]. Naš grad nalazi se na 500 metara nadmorske visine, točno na ulazu u planinski lanac Sierra de la Demanda i čitavo područje Urbióna. Zaštićen je od vrlo hladnih vjetrova s planina Sierra de Herrera i nema naglih promjena u temperaturi ili vlažnosti.

Tradicionalno godišnje klanje svinja te obrtnička proizvodnja i čuvanje kobasice chorizo prakse su koje žive i danas, ali u manjim razmjerima jer je proizvodnja kobasice chorizo i ostalih mesnih proizvoda prepuštena postrojenjima za preradu mesa koja se obično nalaze na tom području te su posebno izgradila prostore i sustave imajući na umu stoljetnu tradicionalnu metodu proizvodnje, što znači da proizvod može dozrijevati čak i kad atmosferski uvjeti nisu povoljni.

Baños de Río Tobía i dalje se ponosi najvećom koncentracijom postrojenja za preradu mesa u regiji. Budući da klima danas ima daleko manju ulogu, ta koncentracija uglavnom postoji zbog naslijeđene tradicije sušenja mesa: „gotovo svi proizvođači mesa povezani su jedni s drugima jer imaju zajedničke korijene”. Međutim, postrojenje za preradu mesa s najvećim prometom u Rioji nalazi se u Albeldi de Iregua. Nastalo je kao lokalna mesnica 1960., zatim je 1983. otvorena prva tvornica koja je prodavala samo kobasice chorizo u obliku potkove, da bi ubrzo postala vodeći proizvođač u zemlji.

Velika poduzeća za preradu mesa izvan Rioje nastoje iskoristiti ugled proizvoda označivanjem kobasica chorizo oznakom „Chorizo Riojano” iako one nisu nimalo slične proizvodu kojem je namijenjena ta zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.

Osim toga, tradicija i ugled kojima „Chorizo Riojano” duguje svoj golem ugled odražavaju se i u nekim najpoznatijim jelima naše regije, kao što su patatas con chorizo (krumpir i chorizo), calderete (janjeći gulaš), choricillo asado al sarmiento (kobasice chorizo pečene na reznicama vinove loze) i preñaditos (rolice od kruha punjene kobasicama chorizo), a ne smije se zaboraviti ni da je chorizo sastojak u gotovo svakom varivu s mahunarkama.

Konačno, valja spomenuti da se „Chorizo Riojano” spominje na stranicama 110. i 111. španjolskog popisa tradicionalnih proizvoda Inventario Español de Productos Tradicionales.

Upućivanje na objavljenu specifikaciju proizvoda

U rubrici Pliegos de condiciones (Specifikacije proizvoda) na:

https://www.larioja.org/agricultura/es/calidad-agroalimentaria

(1) SL L 179, 19.6.2014., str. 17.

8.6.2022

Službeni list Europske unije

C 223/63

Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2022/C 223/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od dana ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Bardejovský Med / Med z Bardejova”

EU br.: PDO-SK-02778 – 28.6.2021

ZOI (X) ZOZP ( )

1. Naziv [ZOI-ja ili ZOZP-a]

„Bardejovský Med / Med z Bardejova”

2. Država članica ili treća zemlja

Slovačka Republika

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.4. Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, različiti mliječni proizvodi osim maslaca itd.)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Naziv „Bardejovský med / Med z Bardejova” obuhvaća tri odvojena proizvoda:

medljikovac od medljike s jele;

medljikovac od medljike s lipe; te

medljikovac.

Na tržištu se nude u tekućem ili kristaliziranom obliku

Medljikovac od medljike s jele;

Fizikalno-kemijska svojstva

Udio vode: najviše 18 % na površini u posudi nakon taloženja

Udio hidroksimetilfurfurala (HMF):

u neotopljenom medu nakon centrifugiranja, najviše 5 mg/kg

u otopljenom medu nakon kristalizacije, najviše 15 mg/kg

Udio saharoze: najviše 5 g/100 g

Udio glukoze i fruktoze: najmanje 60 %,

Udio elementa u tragovima: više od 1 %

Električna vodljivost: najmanje 100 mS/m

Sadržava vrlo velike količine minerala i elemenata u tragovima.

Organoleptička svojstva

Izgled

Boja	:	bistra, tamna do crna, s blagim zelenim odsjajem nakon kristalizacije 95 – 114 mm prema Pfundovoj ljestvici
Kristalizacija	:	kristalizacijom nastaju vrlo sitni kristali koji se brzo otapaju na niskoj temperaturi kada se med otopi
Miris	:	blag, ne pretjerano izražen, blaga slatka aroma maslaca
Okus	:	blago sladak s nježnim, ne pretjerano izraženim okusom maslaca

Medljikovac od medljike s lipe;

Fizikalno-kemijska svojstva

Udio vode: najviše 18 % na površini u posudi nakon taloženja

Sadržaj hidroksimetilfurfurala (HMF):

u neotopljenom medu nakon centrifugiranja, najviše 5 mg/kg

u otopljenom medu nakon kristalizacije, najviše 15 mg/kg

Udio saharoze: najviše 5 g/100 g

Udio glukoze i fruktoze: najmanje 60 %;

Udio elementa u tragovima: više od 1 %;

Električna vodljivost: najmanje 90 mS/m

Organoleptička svojstva

Izgled

Boja	:	bistra, tamnosmeđa do crna, s blagim zelenim odsjajem nakon kristalizacije 95 – 110 mm prema Pfundovoj ljestvici
Kristalizacija	:	kristalizacija medljike s lipe relativno je brza u usporedbi s kristalizacijom drugih vrsta medljike; kristali su prilično veliki i nalikuju grubom pijesku
Miris	:	pikantan sa snažnom aromom lipinog cvijeta
Okus	:	blago pikantan s karakterističnim okusom sličnim mentolu

Medljikovac

Fizikalno-kemijska svojstva

Udio vode: najviše 18 % na površini u posudi nakon taloženja

Udio hidroksimetilfurfurala (HMF):

u neotopljenom medu nakon centrifugiranja, najviše 5 mg/kg

u otopljenom medu nakon kristalizacije, najviše 15 mg/kg

Udio saharoze: najviše 5 g/100 g

Udio glukoze i fruktoze: najmanje 60 %;

Udio elementa u tragovima: više od 1 %;

Električna vodljivost: najmanje 95 mS/m

Organoleptička svojstva

Izgled

Boja	:	bistra, smećkastocrvena, smeđa do tamnosmeđa 95 – 110 mm prema Pfundovoj ljestvici
Kristalizacija	:	brza, stvara prilično velike kristale
Miris	:	blago pikantan
Okus	:	pomalo nalik maslacu i pikantan s karakterističnim okusom medljike

3.3. Hrana (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Svi koraci u proizvodnji proizvoda „Bardejovský med / Med z Bardejova”, od postavljanja košnica do punjenja staklenki, moraju se odvijati na određenom zemljopisnom području.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje, itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Proizvod „Bardejovský med / Med z Bardejova” mora se pakirati na određenom zemljopisnom području iz točke 4. kako bi se bolje zaštitila autentičnost i kvaliteta proizvoda te osigurala sljedivost proizvoda i nadzor nad proizvodom.

To je jedini način da se očuva kvaliteta i spriječe bilo kakve promjene fizikalno-kemijskih i organoleptičkih svojstava. Prijevoz robe na druge lokacije dovodi do promjena temperature i vlažnosti, apsorpcije stranih mirisa, povećanja količine HMF-a i povećenjanja dijastaza. Pakiranjem na određenom zemljopisnom području smanjuje se i rizik od mogućeg miješanja s medom proizvedenim izvan zemljopisnog područja definiranog u točki 4.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Proizvod „Bardejovský med / Med z Bardejova” proizvodi se na području planinskog lanca Čergov u okrugu Bardejov, u općinama Hertník, Šiba, Hervartov, Richvald, Kríže, Tarnov, Rokytov i Mokroluh te u sljedećim dijelovima grada Bardejov: Koligrund, Bardejovská zábava, Poštárka and Bardejov-Mihaľov.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Zahtjev za registraciju oznake izvornosti proizvoda „Bardejovský med / Med z Bardejova” temelji se isključivo na posebnoj kvaliteti i svojstvima proizvoda, koji proizlaze iz prirodnih i ljudskih čimbenika prisutnih na zemljopisnom području.

Planinski lanac Čergov nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Slovačke. Područje je nastalo na flišnoj podlozi s pješčenjacima i glinjacima. Površina je prekrivena mješovitim šumama u kojima dominiraju bukva, jela i smreka. U dijelu gorja koji se zove „Bardejov” ima homogenih šumaraka jele, u kojima na jednom području ima i stabala sitnolisne lipe i bukve. U šumama određenog zemljopisnog područja udio stabala jele vrlo je visok i procjenjuje se na 70 %. Oko 6 000 ha područja pod šumom prekriveno je jelama, a košnice se na tim područjima nalaze na stalnim ili nomadskim lokacijama.

Cijeli planinski lanac Čergov nalazi se u hladnoj klimatskoj zoni, s prosječnim temperaturama od – 3 do – 6 °C zimi i od 14 do 16 °C ljeti, a pod snježnim je pokrivačem 120 do 160 dana godišnje. Na tom području razdoblje kada temperatura doseže 25 °C ili više traje od 10 do 30 dana godišnje. Klima je prilično hladna i vlažna, što stvara prikladne uvjete za životni ciklus zelene jelove uši (lat. Cinara pectinatae) iz porodice Lachnidea te za njezinu proliferaciju u velike kolonije. Zelene jelove uši izlučuju medljiku i to je osnovni resurs za proizvodnju proizvoda „Bardejovský med / Med z Bardejova”.

Zelene jelove uši hrane se tako što buše grane jele ili listove drugog bjelogoričnog ili crnogoričnog drveća i sišu njihove sokove. Njihov metabolizam ne može prerađivati neke od sastojaka tog soka te ih zbog toga izlučuju u obliku slatkih kapljica (medljika) koje pčele odnose u svoje košnice i obogaćuju specifičnim tvarima (enzimima). Medljiku potom zgušnjavaju, pohranjuju u saće u košnicama i od nje proizvode med. Kranjska medonosna pčela (Apis mellifera carnica) na tom se području drži od davnina, pa se prilagodila lokalnim klimatskim uvjetima i skupljanju medljike.

Pčele proizvode „Bardejovský med / Med z Bardejova” u košnicama koje su trajno smještene u pčelinjacima ili nomadskim košnicama unutar točno određenih granica općinâ na određenom zemljopisnom području. Košnice moraju biti izrađene od prirodnog materijala: drva. Pčele se ne smiju držati u plastičnim ili polistirenskim sklopovima košnicama.

Med se vadi iz saća centrifugiranjem u ekstraktorima meda. Centrifugiranje se provodi kada je med zreo, a udio vode nije veći od 18 %. Saće za leglo ne smije se centrifugirati. U košnicama se tijekom pčelarske sezone ne smiju koristiti kemijski medicinski proizvodi. Sadržaj vode u medu ne smije se smanjivati tehničkim isparavanjem. Nakon centrifugiranja med se filtrira s pomoću sita kako bi se uklonile nečistoće (vosak, pčele itd.). Iz meda se smiju ukloniti samo nečistoće i ništa mu se ne smije dodavati. Med se zatim skladišti u spremnicima namijenjenima za tu svrhu ili se može odmah pakirati u staklenke namijenjene krajnjoj prodaji potrošaču. Ako je med skladišten u spremnicima, nakon centrifugiranja smije se otopiti samo na temperaturama ispod 45 °C. Cijeli postupak centrifugiranja i pakiranja meda smije se odvijati samo u pogonu koji je namijenjen za tu svrhu i koji je odobrila relevantna regionalna uprava za veterinarstvo i hranu, a koji se mora nalaziti na određenom području.

Pčelari skupljaju med na tradicionalan, obrtnički način, koji je usko povezan s tim područjem. Posebno umijeće lokalnih pčelara dolazi do izražaja u njihovom odabiru mjesta za postavljanje pčelinjaka, načinu dobivanja meda, njegovom centrifugiranju i načelima skladištenja i pretakanja meda. U dimilici se upotrebljava samo staro trulo drvo s lokalnog drveća, koje daje dim koji je bezopasan i ne nadražuje. Tijekom sezone pčelarstva pčele se ne smiju hraniti šećerom ili drugom hranom za životinje. Saća se otvaraju na tradicionalan način s pomoću vilice. Med se ekstrahira iz okvira centrifugiranjem, bez upotrebe topline. Ne pasterizira se.

Posebnost proizvoda „Bardejovský med / Med z Bardejova” uglavnom se temelji na činjenici da i mediljka s lipe i medljikovac također sadržavaju medljiku s jele, koja utječe na njihovu boju, koja varira od tamnosmeđe do crne; taj sastav stvara vrlo nježan okus. Tu specifičnu kvalitetu duguje svojem sastavu i visokom sadržaju flavonoida, minerala i elemenata u tragovima. Med koji je proizveden na taj način odlikuje se prilično gustom konzistencijom, nježnim okusom, tamnom bojom i aromom. Sadržava vrlo velike količine minerala i elemenata u tragovima.

Kvaliteta proizvoda „Bardejovský med / Med z Bardejova” dobivena na čistim prirodnim lokacijama osvojila je nekoliko nagrada na prestižnim svjetskim sajmovima. Kvaliteta proizvoda prikazana je i u tekstu objavljenom u novinama „Pravda”5. srpnja 2016.: „Primjerice, ne tako davno medljikovac iz Bardejova proglašen je referentnim proizvodom te vrste.” Novinski članak u novinama „Nový čas” objavljen 14. listopada 2012. nosio je naslov: „Bardejov med je najbolji na svijetu: Pčelar Jozef osvojio zlato”.

Proizvod „Bardejovský med / Med z Bardejova” usko je povezan s područjem iz kojeg potječe. Posebna svojstva proizvoda povezana su sa zemljopisnim područjem. Homogeni šumarci jele rastu samo u vrlo povoljnom i čistom okolišu. Mikroklimatski uvjeti, nadmorska visina, klima i vlažnost zraka na određenom zemljopisnom području stvaraju povoljne uvjete za razmnožavanje zelenih jelovih ušiju, što pak utječe na proizvodnju medljike. Košnice su smještene u gustim šumama jele.

Električna vodljivost medljikovca na određenom zemljopisnom području mnogo je veća od uobičajene vodljivosti medljikovaca proizvedenih na drugim područjima. Električna vodljivost dovodi do visokog sadržaja elemenata u tragovima i minerala kao što su magnezij, mangan, željezo, bakar, kobalt, kalcij, fosfor i drugi. Upravo prisutnost tih minerala i elemenata u tragovima u lokalnom podtlu na području na kojem se nalaze šumarci jele daje proizvodu „Bardejovský med / Med z Bardejova” posebna svojstva i kvalitetu. Te rijetke tvari ulaze u grane jele kroz korijenski sustav, a zatim ih izlučuju zelene jelove uši koje se hrane sokom stabala. Pčele ih zatim prenose u košnice u kojima se proizvodi med. Te činjenice utječu na sastav i kvalitetu meda te daju medu iz Bardejova njegova karakteristična svojstva.

Na tom području postoji vrlo duga i neprekidna tradicija proizvodnje meda od medljike s jele. Iskustvo i vještine lokalnih pčelara odražavaju se u metodi proizvodnje meda. Zahvaljujući visokoj razini njihove stručnosti, lokalni pčelari uspijevaju postići sukladnost s brojnim zahtjevima koji su propisani za proizvodnju meda i proizvoditi med s posebnim svojstvima koja proizlaze iz iznimne prirode tog zemljopisnog područja.

Upućivanje na objavu specifikacije

https://www.indprop.gov.sk/swift_data/source/pdf/specifikacie_op_oz/Specifikacia_Bardejov.pdf

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 223

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 65. 8. lipnja 2022.

Sadržaj		Stranica
	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2022/C 223/01	Obavijest Komisije – Smjernice o izručenju trećim državama	1

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2022/C 223/02	Tečajna lista eura — 7. lipnja 2022.	36

	V. Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM ZAJEDNIČKE TRGOVINSKE POLITIKE
	Europska komisija
2022/C 223/03	Obavijest o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka antisubvencijskih mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih toplovaljanih plosnatih proizvoda od željeza, nelegiranog čelika ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine	37
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2022/C 223/04	Prethodna prijava koncentracije (predmet M.10762 – H&F / IRI) ( 1 )	48
2022/C 223/05	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10664 – XLCEE / DEROT / BLACK RED WHITE) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	50
2022/C 223/06	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10575 – BOUYGUES / EQUANS) ( 1 )	52
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2022/C 223/07	Objava jedinstvenog dokumenta izmijenjenog na temelju zahtjeva za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012	54
2022/C 223/08	Objava jedinstvenog dokumenta izmijenjenog na temelju zahtjeva za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) Br. 1151/2012	58
2022/C 223/09	Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	63


	(1) Tekst značajan za EGP.