PREPORUKA VIJEĆA

od 5. travnja 2022.

o mobilnosti mladih volontera u Europskoj uniji

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 157/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 165. i 166.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

1.

Predsjednica Europske komisije u govoru o stanju Europske unije (1)15. rujna 2021. najavila je da će Europska komisija predložiti da 2022. bude Europska godina mladih, „u kojoj će mladi, koji su toliko dali za druge, biti na prvom mjestu”. Među ostalim, cilj je Europske godine mladih „podupirati mlade da bolje razumiju javne politike na razini Unije i na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te aktivno promicati različite prilike koje im te politike pružaju kako bi se podržao njihov osobni, društveni, ekonomski i profesionalni razvoj u zelenom, digitalnom i uključivom svijetu, nastojeći pritom ukloniti preostale prepreke tome” (2).

2.

Kako je istaknuto u Rezoluciji Europskog parlamenta o utjecaju bolesti COVID-19 na mlade i sport (2020/2864(RSP)) (3), mladi su bili glavni pokretači solidarnih akcija za odgovaranje na potrebe njihovih zajednica u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, od vođenja kampanja za podizanje svijesti do rada na prvoj liniji u sklopu Europskih snaga solidarnosti i drugih volonterskih inicijativa.

3.

Volontersko djelovanje mladih u okviru Europskih snaga solidarnosti i drugih programa konkretni je učinak preambule Ugovora o Europskoj uniji (UEU), u kojoj je istaknuta želja potpisnika za produbljivanjem solidarnosti među narodima Europe, članka 2. UEU-a, u kojem se navodi da je solidarnost jedna od zajedničkih vrijednosti država članica, i članka 3. UEU-a, u kojem se navodi da je cilj Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda. Volonterska djelovanja mladih u okviru humanitarne pomoći doprinose promicanju mira u Europi i svijetu te poštovanju ljudskog dostojanstva i ljudskih prava.

4.

Iskustva s Europskom volonterskom službom (1996.–2018.) i Europskim snagama solidarnosti pokazala su da, iako je riječ o uspješnim inicijativama, postoji potreba za dodatnim olakšavanjem transnacionalnog volontiranja, posebno kad je riječ o mladima s manje mogućnosti. U tom je kontekstu Vijeće pozvalo na preispitivanje Preporuke Vijeća od 20. studenoga 2008. o mobilnosti mladih volontera u Europskoj uniji („Preporuka Vijeća iz 2008.”) kako bi europski programi za mlade imali veći potencijal za dopiranje do mladih i pružanje pomoći u izgradnji zajednice (4). To je posebno izraženo u Prilogu 4. Planu rada za strategiju EU-a za mlade za razdoblje 2019.–2027. Nadalje, u Izvješću Komisije o provedbi strategije EU-a za mlade od 14. listopada 2021 (5). upućuje se na preispitivanje Preporuke Vijeća iz 2008.

5.

Većina pitanja istaknutih u Preporuci Vijeća iz 2008. i dalje je ključna te je zadržana u ovom Prijedlogu. Preporuku Vijeća iz 2008. trebalo bi ažurirati zbog nekoliko novosti u odnosu na 2008. Jedna je od tih novosti pokretanje programa Europskih snaga solidarnosti 2016. i uspostava novih nacionalnih programa i aktivnosti volontiranja, koji obuhvaćaju i transnacionalne elemente (6) te ponekad pružaju vrlo slične prilike za mlade. U strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019.–2027 (7). države članice i Komisija pozivaju se da u okviru svojih područja nadležnosti „nastoje postići komplementarnost i sinergije između EU-ovih instrumenata financiranja te nacionalnih, regionalnih i lokalnih programa”.

6.

U evaluaciji strategije EU-a za mlade i Preporuke Vijeća iz 2008 (8). utvrđeno je da je potreba za uključivanjem osoba u nepovoljnom položaju 2015. još veća nego 2008. Ostale utvrđene potrebe koje nisu razmotrene u Preporuci iz 2008. odnosile su se na osiguranje kvalitete za projekte volontiranja, mogućnosti izgradnje kapaciteta za organizacije i bolje praćenje provedbe Preporuke. Stručna skupina osmislila je dodatne preporuke za politike (9), kojima su obuhvaćeni i razmjena znanja i umrežavanje, pristup volontiranju, administrativne prepreke, informiranost, priznavanje, digitalno volontiranje i okolišni kontekst te na kojima se temelji predložena preporuka.

7.

Od 2008. različite krize ostavile su ozbiljne posljedice, među ostalim i na transnacionalnu fizičku mobilnost volontera. U pandemiji bolesti COVID-19 pokazalo se koliko je važno osigurati zaštitu, sigurnost te fizičko i mentalno zdravlje svih sudionika u svakom trenutku, među ostalim uz pomoć mjera za upravljanje potencijalnim utjecajem nepredviđenih okolnosti. Nadalje, koncept „transnacionalnog volontiranja” u praksi se dugo odnosio isključivo na aktivnosti koje uključuju fizičku mobilnost volontera. Međutim, s tehnološkim napretkom i u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 pojavili su se novi trendovi u području volontiranja. Pokazalo se da digitalno volontiranje može nadopuniti fizičku mobilnost ili biti opcionalni oblik volontiranja za mlade koji ne mogu fizički putovati. Jasno se pokazalo i da je međugeneracijska dimenzija volontiranja važna u suočavanju s demografskim izazovima našeg društva. Zabrinutost u vezi s okolišem i klimatskim promjenama prioritet je političkog programa EU-a i mora se odražavati u aktivnostima koje uključuju transnacionalnu mobilnost.

8.

U Komunikaciji Europske komisije o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025 (10). naglašena je važnost uključivosti, kvalitete i priznavanja prekograničnih iskustava u okviru Europskih snaga solidarnosti. Jamstva kvalitete dostupnih prilika i predviđanje odgovarajuće potpore za sudionike u svakoj fazi njihova volonterskog iskustva preduvjet su koji omogućuje da aktivnosti volontiranja budu korisne i zajednicama i mladim volonterima.

9.

Vijeće je u Rezoluciji Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021.–2030.) u okviru prioritetnog područja 1. strateškog okvira potvrdilo da su „[p]oticanje, vrednovanje i priznavanje neformalnog učenja, uključujući volontiranje, te jačanje uključivosti, kvalitete i priznavanja prekograničnih aktivnosti u području solidarnosti” konkretno pitanje koje zahtijeva mjere.

10.

Mladima zainteresiranima za iskustvo transnacionalnog volontiranja već je pri početku teško pronaći jasne informacije o statusu i pravima volontera, koje bi se trebale objavljivati na namjenskim nacionalnim internetskim stranicama kako bi mladi prije početka volontiranja doznali na koji će način transnacionalne aktivnosti volontiranja utjecati na njihova prava na socijalno osiguranje u državi članici domaćinu te u državi članici njihova uobičajenog boravišta (11). U skladu s Uredbom (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema Komisija i države članice već su obvezne građanima EU-a putem interneta pružati korisnicima prilagođene informacije o pravima, obvezama i pravilima utvrđenima u pravu Unije i nacionalnom pravu u području volontiranja u drugoj državi članici (12).

11.

Mnoga pitanja koja se odnose na transnacionalnu mobilnost ne mogu se rješavati samo na nacionalnoj razini jer aktivnosti uključuju i države članice pošiljateljice i države članice domaćine. Administrativni i pravni okviri za volontiranje mogu se razlikovati među državama članicama. Sveobuhvatne informacije prilagođene mladima koje se odnose na nacionalne pravne i administrativne propise kojima se uređuje volontiranje, osobito informacije o socijalnom osiguranju u državi članici pošiljateljici i državi članici domaćinu, vrlo su važne za mlade koji se žele uključiti u transnacionalnu volontersku aktivnost.

12.

U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod naslovom „Akcijski plan za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027.” (13) prepoznata je uloga volontiranja u integraciji i uključivanju osoba s manje mogućnosti. Za mnoge od njih aktivnosti volontiranja mogu biti najpristupačniji način za uključivanje u prekograničnu mobilnost, osobito u obliku kratkoročnog volontiranja ili volontiranja u skupinama ili timovima.

13.

Državljani trećih zemalja mogu se suočiti s administrativnim i praktičnim preprekama prekograničnom volontiranju ako trebaju podnijeti zahtjev za vizu za kratkotrajni ili dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu u svrhu volontiranja u drugoj državi članici. Direktivom (EU) 2016/801 uređuju se uvjeti za dobivanje vize za dugotrajni boravak ili boravišne dozvole radi prihvata u državi članici EU-a u svrhu volontiranja. Međutim, ona ne sadržava odredbe o mobilnosti volontera iz trećih zemalja unutar EU-a.

14.

Ishodi učenja stečeni tijekom volontiranja volonterima pomažu pronaći zaposlenje. Postoje nacionalni okviri i okviri EU-a (tj. Youthpass (14) i Europass (15)) kojima se podupiru utvrđivanje, dokumentiranje i vrednovanje ishoda učenja u okviru aktivnosti volontiranja. Vijeće je u Preporuci od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja (16) pozvalo poslodavce, mlade i organizacije civilnog društva da promiču i olakšaju utvrđivanje i dokumentiranje ishoda učenja stečenih na radu ili u aktivnostima volontiranja. U evaluaciji (17) Preporuke Vijeća iz 2012. utvrđena su područja u kojima je potrebno dodatno djelovanje kako bi se postigli ciljevi iz te preporuke i kako bi se ljudima omogućio pristup brojnijim i boljim prilikama za vrednovanje, čime bi im se omogućili pristup daljnjem učenju i primjena vještina u europskom društvu i na tržištu rada. U Odluci o Europassu od 18. travnja 2018. volonteri su definirani kao jedna od ciljnih skupina.

15.

Zbog razvoja stanja od 2008., dokaza o preprekama transnacionalnom volontiranju i preporuka politike stručne skupine u pogledu promicanja mobilnosti mladih volontera potrebna je nova preporuka Vijeća o volontiranju radi olakšavanja i poboljšanja kvalitete transnacionalnog volontiranja mladih te poticanja uzajamnog učenja, umrežavanja i sinergija između programa i aktivnosti volontiranja u državama članicama i Europskih snaga solidarnosti.

16.	Ovom se Preporukom u potpunosti poštuju načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

PREPOZNAJE DA:

17.

Za potrebe ove Preporuke primjenjuje se ista definicija „volontiranja” kao u Uredbi (EU) 2021/888 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Europske snage solidarnosti, a prema kojoj se volontiranje odnosi na aktivnost solidarnosti koja se odvija u trajanju do 12 mjeseci kao dobrovoljna neplaćena (18) aktivnost kojom se doprinosi ostvarenju općeg dobra. Ako su u transnacionalnim programima država članica predviđene aktivnosti solidarnosti u trajanju duljem od 12 mjeseci koje inače odgovaraju definiciji volontiranja, one se smatraju volontiranjem za potrebe ove Preporuke i stoga su uključene u njezino područje primjene.

18.

Volontiranje mladih u skladu s ovom Preporukom uključuje volontiranje državljana EU-a ili državljana trećih zemalja koji borave u jednoj državi članici i odlaze u drugu državu članicu u svrhu volontiranja koje se provodi u EU-u u okviru programa Europskih snaga solidarnosti ili bilo kojeg nacionalnog programa ili aktivnosti prekograničnog volontiranja u državama članicama. U okviru mjera koje kao odgovor na ovu Preporuku poduzimaju države članice i Komisija trebalo bi, u mjeri u kojoj je to moguće, uzeti u obzir i aktivnosti volontiranja između država članica i trećih zemalja. Aktivnosti volontiranja ne smiju negativno utjecati na potencijalno ili postojeće plaćeno zaposlenje niti bi se trebale shvatiti kao zamjena za takvo zaposlenje. Izrazi „mladi” odnosi se na dobnu skupinu od 18 do 30 godina.

19.

Mladi s manje mogućnosti znači mladi koji zbog gospodarskih, socijalnih, kulturnih, geografskih ili zdravstvenih razloga, zbog svojeg migrantskog podrijetla, razloga kao što su invaliditet ili poteškoće u učenju ili zbog bilo kakvog drugog razloga, uključujući razlog koji bi mogao dovesti do diskriminacije na temelju članka 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, nailaze na prepreke koje im onemogućuju djelotvoran pristup mogućnostima (19).

PREPORUČUJE DRŽAVAMA ČLANICAMA DA:

20.

razmatranje mjera kojima se doprinosi primjerenom i jasnom zakonodavnom i provedbenom okviru za zdravlje, zaštitu i sigurnost sudionika u transnacionalnim aktivnostima volontiranja ili kojima se zadržava taj okvir: a) osiguravanjem da svi volonteri imaju pravo na socijalno osiguranje u državi članici, u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti; b) podupiranjem organizatora uključenih u provedbu aktivnosti volontiranja u uspostavi jasnih i pouzdanih postupaka za pružanje skrbi i pomoći volonterima u slučaju kriza, izvanrednih situacija i drugih nepredviđenih okolnosti;

21.

pružanje pristupačnih informacija i upoznavanje volontera s njihovim pravima kako je propisano u prethodno navedenom namjenskom okviru, posebno: a) osiguravanjem nacionalne internetske stranice, koja je u skladu sa zahtjevima Direktive o pristupačnosti interneta (20), radi pružanja praktičnih, pristupačnih i sveobuhvatnih informacija za volontere povezanih s nacionalnim pravnim i administrativnim propisima kojima se uređuju volontiranje i utjecaj volontiranja u drugoj državi članici na postojeća i buduća prava (21) volontera na socijalno osiguranje (za volontere koji dolaze i za one koji odlaze volontirati u neku državu članicu EU-a); b) podupiranjem pružatelja informacija za mlade putem poticanja osposobljavanja u području izrade informacija prilagođenih mladima u vezi s nacionalnim pravnim i administrativnim propisima kojima se uređuje volontiranje; c) poticanjem suradnje s uspostavljenim mrežama i službama kao što je ERYICA u izradi takvih informacija; d) poticanjem organizatora postojećih nacionalnih programa i aktivnosti prekograničnog volontiranja na to da upućuju na relevantne nacionalne i europske internetske stranice (22) na kojima volonteri mogu doći do informacija o svojim pravima, obvezama i primjenjivim pravilima u pogledu volontiranja u drugoj državi članici;

22.

povećanje kvalitete mogućnosti volontiranja podupiranjem organizatora aktivnosti volontiranja u njihovim nastojanjima da izgrade kapacitete. To se osobito može postići: a) poticanjem organizatora u državama članicama pošiljateljicama i primateljicama na suradnju, među ostalim pružanjem dostatnih informacija o aktivnosti volontiranja, njezinim organizatorima i volonteru, kako bi se objema stranama omogućilo da donesu utemeljenu odluku o održivosti aktivnosti i ispune sve zakonske zahtjeve; b) poticanjem organizatora aktivnosti volontiranja na to da se usmjere na kvalitetu, među ostalim tako da organizaciju aktivnosti volontiranja temelje na analizi kojom se podupiru utvrđene potrebe i koja dovodi do povoljnih ishoda u lokalnim zajednicama; c) poticanjem organizatora aktivnosti volontiranja na to da se usmjere na dimenziju učenja aktivnosti volontiranja, uključujući učenje jezika u okviru transnacionalnog volontiranja; d) podupiranjem organizatora aktivnosti volontiranja u okviru sustavnije i općenitije primjene postojećih nacionalnih okvira ili okvira EU-a (tj. platforme Youthpass i Europass) radi potpore utvrđivanju, dokumentiranju i vrednovanju ishoda učenja u okviru aktivnosti volontiranja; e) prepoznavanjem toga da je rad s mladima glavni promicatelj mogućnosti volontiranja i jedno od glavnih sredstava za kvalitetan razvoj aktivnosti volontiranja u EU-u, čime se doprinosi provedbi Europske agende za rad s mladima (23); f) promicanjem prekogranične mobilnosti onih koji su aktivni u radu s mladima i u organizacijama mladih; g) podupiranjem osposobljavanja osoba koje rade s mladima i organizatora aktivnosti volontiranja i prepoznavanjem njihove ključne uloge u praćenju i usmjeravanju mladih volontera na temelju visokokvalitetnog volonterskog iskustva; h) poticanjem organizatora transnacionalnih aktivnosti volontiranja na to da se prijave za dobivanje oznake kvalitete u okviru programa Europskih snaga solidarnosti; i) razvojem i promicanjem općih standarda kvalitete za volontiranje na temelju sveobuhvatnog sustava mjera kvalitete, potpore, uključivanja i certificiranja iz Uredbe (EU) 2021/888 (24), kad je god to izvedivo u nacionalnom kontekstu; j) donošenjem mjera kojima bi se osiguralo da se aktivnosti volontiranja ne mogu smatrati zamjenom za zaposlenje;

23.

osiguravanje da pristup transnacionalnim aktivnostima volontiranja bude realistična prilika za sve mlade ljude, uključujući one s manje mogućnosti, među ostalim: a) podupiranjem stvaranja i/ili rada nacionalnih pristupnika te regionalnih i lokalnih struktura kao što su infrastrukture za rad s mladima i informacijski centri za mlade, ako postoje, radi pružanja informacija i smjernica o postojećim mogućnostima volontiranja, u oblicima koji su pristupačni osobama s invaliditetom, mladim potencijalnim volonterima, uključujući mlade s manje mogućnosti, civilnom društvu/organizacijama za solidarnost i drugim dionicima u tom području, pri čemu te strukture mogu uključivati mreže bivših studenata (kao što je EuroPeers) i lokalne osobe koje rade s mladima tako da se iskoriste njihovi kapaciteti za osnaživanje i podupiranje potencijalnih kandidata za volontiranje te prema potrebi mogu surađivati s nacionalnim agencijama koje provode program Europskih snaga solidarnosti; b) olakšavanjem pristupa iskustvima transnacionalnog volontiranja za mlade s manje mogućnosti tako da se promiču ciljane i pristupačne informacije te da relevantne organizacije i mreže (25) provode aktivnosti informiranja, npr. Eurodesk i ERYICA, među ostalim stvaranjem svijesti o važnosti međukulturnih kompetencija i učenja jezika kao odskočne daske za transnacionalnu mobilnost; c) osiguravanjem toga da se organizatore aktivnosti volontiranja potiče na promicanje socijalne uključenosti, među ostalim pružanjem razumnog i prikladnog smještaja koji je pristupačan mladima, osobito onima s invaliditetom; d) podupiranjem organizatora aktivnosti volontiranja u razvoju aspekata uključivanja mladih s manje mogućnosti u svoje projekte (26), među ostalim i tako da ih se poveže sa stručnjacima službi zaduženih za promicanje socijalne uključenosti koji bi ih mogli poduprijeti i osposobiti; e) pružanjem ciljane potpore za razvoj aktivnosti volontiranja, osobito promicanjem uključivanja, jednakosti i osnaživanja skupina u nepovoljnom položaju ili skupina izloženih riziku od diskriminacije, te poticanjem mladih volontera iz takvih zajednica na to da volontiraju i djeluju kao širitelji informacija ili čak kao uzori u vlastitoj zajednici; f) podupiranjem relevantnih organizacija i mreža u promicanju lokalnih aktivnosti volontiranja (uključujući kratkoročne aktivnosti volontiranja, aktivnosti volontiranja u nepunom radnom vremenu i volontiranje u skupinama) kao potencijalnog prvog koraka prema sudjelovanju u transnacionalnim aktivnostima i pružanjem dodatne ciljane potpore za razvoj mogućnosti volontiranja za mlade koji zbog različitih razloga ne mogu sudjelovati u fizičkoj transnacionalnoj mobilnosti, primjerice pružanjem, među ostalim, digitalnih mogućnosti volontiranja; g) daljnjim promicanjem postojećih transnacionalnih alata koji mogu olakšati mobilnost mladih, kao što su kartice mobilnosti, i poticanjem njihove upotrebe u svim transnacionalnim aktivnostima volontiranja (27); h) ako je to moguće i ne dovodeći u pitanje schengensku pravnu stečevinu i pravo Unije o ulasku i boravku državljana trećih zemalja, rješavanjem administrativnih i praktičnih problema koji državljanima trećih zemalja stvaraju teškoće pri dobivanju viza i/ili boravišnih dozvola u svrhu volontiranja;

24.

širenje svijesti o prednostima aktivnosti volontiranja s pomoću informacija, smjernica i aktivnosti informiranja, među ostalim uključivanjem nacionalnih dionika u sektorima obrazovanja, osposobljavanja, zapošljavanja, socijalnih usluga i mladih. Trebalo bi posebno obratiti pozornost na to da se u jednakoj mjeri informiraju mladi s manje mogućnosti. To uključuje širenje informacija o tome da: a) aktivnosti volontiranja omogućuju mladima da na konkretan način doprinose suočavanju s društvenim izazovima i pokažu solidarnost s osobama u ranjivom položaju; b) iskustvo volontiranja pospješuje osobni, obrazovni, društveni, građanski i profesionalni razvoj mladih i pomaže im da razviju kompetencije koje su potrebne i cijenjene na tržištu rada; c) postoje okviri za podupiranje utvrđivanja, dokumentiranja i vrednovanja ishoda učenja u okviru aktivnosti volontiranja (uključujući Youthpass i Europass);

25.

podupiranje i promicanje aktivnosti izgradnje zajednice koje su povezane s volontiranjem, što uključuje: a) poticanje na nacionalnoj razini rada mreža volontera, posebno onih koji sudjeluju u aktivnostima s dugoročnom vizijom, odnosno onima koje nisu povezane s pojedinačnim projektima ili ograničene trajanjem takvih projekata; b) promicanje postojećih europskih mreža povezanih s volontiranjem, posebno Europske mreže solidarnosti i mreže EuroPeers, te drugih resursa i platformi dostupnih putem portala Europskih snaga solidarnosti na Europskom portalu za mlade; c) poticanje bivših volontera na to da dijele svoja iskustva u okviru mreža mladih, obrazovnih ustanova i radionica u ulogama kao što su ambasadori ili članovi mreže te da osposobljavaju postojeće ili buduće volontere; d) poticanje organizatora aktivnosti volontiranja na to da podupiru volontere u njihovoj integraciji u zajednicu domaćina za vrijeme aktivnosti volontiranja te da nastave s aktivnostima volontiranja i nakon povratka kući, s posebnim naglaskom na pružanju pomoći mladima s manje mogućnosti;

26.

istraživanje novih trendova te alternativnih dimenzija i oblika volontiranja, među ostalim: a) promicanjem ispitivanja oblika te prikupljanjem dokaza o digitalnom volontiranju u transnacionalnom kontekstu kao dopuni fizičkoj mobilnosti ili čak kao samostalnom obliku aktivnosti volontiranja; b) priznavanjem vrijednosti međugeneracijskog volontiranja te promicanjem takvog oblika volontiranja kao vrijednog doprinosa izazovima s kojima se suočava društvo koje stari te načina uključivanja mladih u međugeneracijski dijalog, olakšavanja međugeneracijske razmjene znanja i poboljšanja socijalne kohezije;

27.

stvaranje sinergija, komplementarnosti i kontinuiteta između postojećih programa i aktivnosti volontiranja na europskoj razini i na različitim razinama u državama članicama. To uključuje, na primjer: a) razmjenu informacija među državama članicama o postojećim programima volontiranja, uključujući nacionalne programe i aktivnosti državnih službi, ako postoje, obavještavanje Europske komisije o takvim informacijama radi olakšavanja njihova objavljivanja na Europskom portalu za mlade i platformi Youth Wiki te razvoja primjera najbolje prakse; b) razmatranje mjera kojima bi se promicao i podupirao prijenos primjera najbolje prakse među programima ili aktivnostima volontiranja;

28.

podupiranje aktivnosti volontiranja kojima se pruža znatan doprinos suočavanju s klimatskim i okolišnim izazovima: a) poticanjem integracije zelenih praksi u sve projekte i aktivnosti volontiranja te promicanjem ekološki održivog i odgovornog ponašanja među sudionicima i organizacijama sudionicima; b) promicanjem smanjenja ekološkog otiska aktivnosti volontiranja, na primjer smanjenjem otpada, recikliranjem i, kad god je to moguće, upotrebom održivih prijevoznih sredstava; c) promicanjem razvoja aktivnosti volontiranja u kojima se razmatraju teme zaštite okoliša, održivosti, klimatskih ciljeva te prevencije i oporavka od katastrofa;

29.	uključivanje informacija o napretku u praćenju ove Preporuke u redovita ažuriranja u skladu sa strategijom EU-a za mlade, posebice na platformi Youth Wiki.

POZIVA KOMISIJU DA:

30.	olakša razmjenu praksi među državama članicama o tome kako ukloniti prepreke koje mogu spriječiti mlade da sudjeluju u volontiranju, primjerice putem aktivnosti uzajamnog učenja, stručnih skupina Komisije ili platforme za strategiju EU-a za mlade;

31.	podupre države članice u slijeđenju ove Preporuke u okviru mehanizama i alata za suradnju iz strategije EU-a za mlade, Europske agende za rad s mladima i programâ EU-a za mlade, naročito programa Europskih snaga solidarnosti;

32.

olakša uzajamno učenje i razmjene među državama članica i svim relevantnim dionicima na različitim razinama u okviru aktivnosti kao što su uzajamno učenje, uzajamno savjetovanje, djelovanje stručnih skupina, umrežavanje i drugi oblici suradnje, među ostalim i s usmjerenošću na sinergije i komplementarnosti između programa i aktivnosti na razini EU-a i na nacionalnoj razini, uključujući nacionalne programe državnih službi ako postoje te da u tu svrhu iskoristi postojeće instrumente kao što su Youth Wiki i Europski portal za mlade, u čijem okviru se mogu razmjenjivati materijali i znanja među državama članicama i nevladinim organizacijama na različitim razinama;

33.

istraži nove trendove u području volontiranja i nove oblike volontiranja kojima se poštuju osnovna načela jednakih mogućnosti i nediskriminacije, pristupačnosti, uključivosti i visoke kvalitete aktivnosti i to prikupljanjem dokaza, razvojem primjera najbolje prakse i pripremom smjernica i priručnika, osobito u pogledu digitalnog ili kombiniranog te međugeneracijskog volontiranja;

34.

promiče prilike za volontiranje mladih u Europi i širi informacije o njima, osobito za osobe s manje mogućnosti, preko Europskog portala za mlade, koji sadržava alat za prijavu aktivnosti solidarnosti u okviru programa Europskih snaga solidarnosti, te da u suradnji s državama članicama osigura da na tom portalu budu dostupne poveznice na relevantne nacionalne internetske stranice (28);

35.	proširuje, promiče i podržava upotrebu postojećih alata EU-a kojima se podupire vrednovanje ishoda neformalnog i informalnog učenja, a posebno upotrebu platformi Youthpass i Europass, među ostalim putem europskih digitalnih vjerodajnica za učenje;

36.

podupire istraživanja i prikupljanje podataka o dugoročnom utjecaju aktivnosti volontiranja i solidarnosti na pojedince, organizacije i društvo, među ostalim o stečenom iskustvu i uvidima u pogledu utjecaja pandemije bolesti COVID-19 na sektor volontiranja i njegove spremnosti za slične krize, u okviru studija, anketa, statistike, istraživanja i analize podataka;

37.	s pomoću internetske platforme Youth Wiki prikuplja informacije o napretku država članica u praćenju ove Preporuke;

38.	izvješćuje o primjeni ove Preporuke Vijeća u kontekstu rada na provedbi strategije EU-a za mlade i strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire.

Ovom se Preporukom zamjenjuje Preporuka Vijeća od 20. studenoga 2008. o mobilnosti mladih volontera u Europskoj uniji.

---

(1)  https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/soteu_2021_address_hr_0.pdf

(2)  Odluka (EU) 2021/2316 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. prosinca 2021. o Europskoj godini mladih (2022.) (SL 462, 28.12.2021., str. 1).

(3)  Usvojeni tekstovi – Utjecaj COVID-a 19 na mlade i sport – srijeda, 10. veljače 2021. (europa.eu)

(4)  SL C 456, 18.12.2018., str. 1.

(5)  Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o provedbi strategije EU-a za mlade (2019.–2021.), COM(2021) 636 final.

(6)  Uredba (EU) 2021/888 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Europske snage solidarnosti. Aktivnosti volontiranja mogu se odvijati u zemljama koje nisu članice EU-a:

– kako je predviđeno člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/888, „[v]olontiranje u okviru tematskog područja ‚sudjelovanje mladih u aktivnostima solidarnosti’ [može se] odvijati u zemlji koja nije zemlja boravišta sudionika (‚prekogranično volontiranje’) ili u zemlji boravišta sudionika (‚volontiranje unutar zemlje’)”. Zemlja koja nije zemlja boravišta sudionika može biti treća zemlja pridružena Programu ili druga zemlja sudionica,

– kako je predviđeno člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/888, „[v]olontiranje u okviru Europskog volonterskog tijela za humanitarnu pomoć može se odvijati samo u onim regijama trećih zemalja [...] u kojima se odvijaju aktivnosti i operacije humanitarne pomoći [...] i u kojima nisu u tijeku međunarodni ili nemeđunarodni oružani sukobi.”

Nadalje, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 3., sudjelovanje u Programu otvoreno je i za državljane trećih zemalja „koji zakonito borav[e] u državi članici, trećoj zemlji pridruženoj Programu [...] ili nekoj drugoj zemlji sudionici na temelju ove Uredbe”.

(7)  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:42018Y1218(01)&qid=1578414694481&from=HR

(8)  Evaluation of the EU Youth Strategy and the Council Recommendation on the mobility of young volunteers (Evaluacija strategije EU-a za mlade i Preporuke Vijeća o mobilnosti mladih volontera), 2016.

(9)  Promoting the mobility of young volunteers and cross-border solidarity, a practical toolbox for actors and stakeholders in the field of youth and recommendations for policymakers (Promicanje mobilnosti mladih volontera i prekogranične solidarnosti: praktični alati za aktere i dionike u području mladih i preporuke za tvorce politika), izvješće stručne skupine koju je osnovala Europska komisija radi potpore postupku preispitivanja Preporuke Vijeća iz 2008. o mobilnosti mladih volontera, 2021. (rad proveden u razdoblju od rujna 2019. do rujna 2020.).

(10)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025., COM(2020) 625 final; dostupno na EUR-Lex – 52020DC0625 – HR – EUR-Lex (europa.eu)

(11)  Treba podsjetiti na to da je u Uredbi (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti predviđena koordinacija prava na socijalnu sigurnost, uključujući davanja za slučaj bolesti, u prekograničnim situacijama i da se ona primjenjuje na volontere koji se kreću između država članica.

(12)  SL L 295, 21.11.2018., str. 32., Prilog I., odjeljak E. Provedeno putem portala „Vaša Europa”: Vaša Europa (europa.eu)

(13)  COM(2020) 758 final.

(14)  Youthpass je glavni instrument za priznavanje i potvrđivanje dostupan svim sudionicima programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti kako bi se odrazio postupak učenja i dokumentirali ishodi njihova učenja u potvrdi Youthpass.

(15)  Odlukom (EU) 2018/646 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. travnja 2018. o zajedničkom okviru za pružanje boljih usluga za vještine i kvalifikacije (Europass) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 2241/2004/EZ (SL L 112, 2.5.2018., str. 42) uspostavlja se europski okvir za potporu transparentnosti i razumijevanju vještina i kvalifikacija stečenih u formalnom, neformalnom i informalnom okruženju, među ostalim i s pomoću praktičnog iskustva, mobilnosti i volonterskog rada.

(16)  SL C 398, 22.12.2012., str. 1.

(17)  Evaluation of the EU Youth Strategy and the Council Recommendation on the mobility of young volunteers (Evaluacija strategije EU-a za mlade i Preporuke Vijeća o mobilnosti mladih volontera) (europa.eu), 2016.

(18)  Volonteri nisu plaćeni za svoje vrijeme, no mogu im se pokriti troškovi, koji su obično ograničeni na troškove putovanja, hrane ili smještaja i/ili druge manje osobne troškove.

(19)  Vidjeti istu definiciju u Uredbi (EU) 2021/888, članak 2. točka 4.

(20)  Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016 str. 1).

(21)  Uključujući informacije o postupcima za podnošenje zahtjeva za europsku karticu zdravstvenog osiguranja (EHIC) i detaljne informacije o tome što je pokriveno nacionalnim sustavima zdravstvene skrbi.

(22)  Višejezični portal „Vaša Europa” u skladu s Uredbom (EU) 2018/1724, SL L 295; odjeljak Youth Wiki Europskog portala za mlade; informacije na portalu europa.eu, npr. o europskoj kartici zdravstvenog osiguranja: Podnošenje zahtjeva za karticu – Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost – Europska komisija (europa.eu)

(23)  Rezolucija Vijeća i predstavnikâ vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o okviru za uspostavu Europske agende za rad s mladima (2020/C 415/01).

(24)  Uredba (EU) 2021/888 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Europske snage solidarnosti i o stavljanju izvan snage uredaba (EU) 2018/1475 i (EU) br. 375/2014 (SL L 202, 8.6.2021., str. 32.).

(25)  Smjernice o tome kako to postići dostupne su u Strategiji za uključivanje i raznolikost programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti: https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/implementation-guidelines-erasmus-and-european-solidarity-corps-inclusion-and-diversity_hr

(26)  U skladu sa strategijama EU-a o jednakosti i okvirima EU-a za politiku uključivanja usmjerenima na određene diskriminirane skupine i skupine u nepovoljnom položaju koji su doneseni u razdoblju 2020.–2021.: Akcijskim planom EU-a za antirasizam za razdoblje 2020.–2025. (COM(2020) 565 final, 18. rujna 2020..), strateškim okvirom EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma (COM(2020) 620 final, 7. listopada 2020..), strategijom za ravnopravnost LGBTIQ osoba (COM(2020) 698 final, 12. studenoga 2020..), akcijskim planom za integraciju i uključivanje (COM(2020) 758 final, 24. studenoga 2020..) i strategijom o pravima osoba s invaliditetom (COM(2021) 101 final, 3. ožujka 2021..).

(27)  To se već pokazalo dobrom praksom u nekadašnjoj Europskoj volonterskoj službi; Europske snage solidarnosti sada svakom volonteru besplatno izdaju Europsku karticu za mlade.

(28)  Zajedno s informacijama predviđenima u točki 2. podtočki (a) ove Preporuke te informacijama o nacionalnim programima ili aktivnostima volontiranja.

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10531 – SANTANDER / MAPFRE / JV)

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 157/02)

Dana 4. travnja 2022. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32022M10531. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

Obavijest namijenjena osobama, subjektima i tijelima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene u Odluci Vijeća 2014/145/ZVSP, kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2022/582, i Uredbi Vijeća (EU) br. 269/2014, kako je provedena Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2022/581, o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine

(2022/C 157/03)

Osobama, subjektima i tijelima navedenima u Prilogu Odluci Vijeća 2014/145/ZVSP (1), kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2022/582 (2), i u Prilogu Uredbi Vijeća (EU) br. 269/2014 (3), kako je provedena Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2022/581 (4), o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine skreće se pozornost na informacije u nastavku.

Vijeće Europske unije odlučilo je da bi te osobe, subjekte i tijela trebalo uvrstiti na popis osoba, subjekata i tijela na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene u Odluci 2014/145/ZVSP i Uredbi (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine. Razlozi za uvrštenje tih osoba, subjekata i tijela na popis navedeni su u relevantnim unosima u tim prilozima.

Dotične osobe, subjekte i tijela obavješćuje se o mogućnosti podnošenja zahtjeva nadležnim tijelima relevantne države članice (ili više država članica), kako je navedeno na internetskim stranicama iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 269/2014, u svrhu pribavljanja ovlaštenja za uporabu zamrznutih sredstava za osnovne potrebe ili posebna plaćanja (usp. članak 4. Uredbe).

Dotične osobe, subjekti i tijela mogu do 1. lipnja 2022. Vijeću podnijeti zahtjev za ponovno razmatranje odluke o njihovu uvrštenju na navedeni popis, zajedno s popratnom dokumentacijom, na sljedeću adresu:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1

Rue de la Loi 175/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIJA

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

Dotične osobe, subjekte i tijela ujedno se obavješćuje o mogućnosti osporavanja odluke Vijeća pred Općim sudom Europske unije, u skladu s uvjetima iz članka 275. drugog stavka i članka 263. četvrtog i šestog stavka Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

---

(1)  SL L 78, 17.3.2014., str. 16.

(2)  SL L 110, 8.4.2022., str. 55..

(3)  SL L 78, 17.3.2014., str. 6.

(4)  SL L 110, 8.4.2022., str. 3..

Obavijest namijenjena dotičnim osobama na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene u Odluci Vijeća 2014/145/ZVSP i Uredbi Vijeća (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine

(2022/C 157/04)

Dotične osobe upućuje se na informacije u nastavku u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

Pravne osnove za taj postupak obrade čine Odluka Vijeća 2014/145/ZVSP (2), kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2022/582 (3), i Uredba Vijeća (EU) br. 269/2014 (4), kako je provedena Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2022/581 (5).

Voditelj tog postupka obrade jest odjel RELEX.1. Glavne uprave za vanjske odnose – RELEX Glavnog tajništva Vijeća (GTV), s kojim se može stupiti u kontakt na adresi:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1

Rue de la Loi 175/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIJA

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

Sa službenikom GTV-a za zaštitu podataka može se stupiti u kontakt putem e-adrese:

Službenik za zaštitu podataka

data.protection@consilium.europa.eu

Svrha postupka obrade jest uspostava i ažuriranje popisa osoba na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene u Odluci 2014/145/ZVSP, kako je izmijenjena Odlukom (ZVSP) 2022/582, te Uredbi (EU) br. 269/2014, kako je provedena Provedbenom uredbom (EU) 2022/581.

Dotične osobe su fizičke osobe koje ispunjavaju kriterije za uvrštenje na popis navedene u Odluci 2014/145/ZVSP i Uredbi (EU) br. 269/2014.

Prikupljeni osobni podaci obuhvaćaju podatke potrebne za ispravno utvrđivanje identiteta dotične osobe, obrazloženje i druge povezane podatke.

Prikupljeni podaci mogu se, prema potrebi, razmjenjivati s Europskom službom za vanjsko djelovanje i Komisijom.

Ne dovodeći u pitanje ograničenja na temelju članka 25. Uredbe (EU) 2018/1725, ostvarivanje prava dotičnih osoba, kao što su pravo na pristup i pravo na ispravak ili podnošenje prigovora, bit će uređeno u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725.

Osobni podaci ostat će pohranjeni pet godina od trenutka brisanja dotične osobe s popisa osoba na koje se primjenjuju mjere ograničavanja, od trenutka kada mjere ograničavanja prestanu biti važeće ili za vrijeme trajanja sudskih postupaka, ako su pokrenuti.

Ne dovodeći u pitanje bilo koji pravni lijek u sudskom, upravnom ili izvansudskom postupku, dotične osobe imaju pravo podnijeti pritužbu Europskom nadzorniku za zaštitu podataka u skladu s Uredbom (EU) br. 2018/1725 (edps@edps.europa.eu).

---

(1)  SL L 295, 21.11.2018., str. 39.

(2)  SL L 78, 17.3.2014., str. 16.

(3)  SL L 110, 8.4.2022., str. 55..

(4)  SL L 78, 17.3.2014., str. 6.

(5)  SL L 110, 8.4.2022., str. 3..

Tečajna lista eura (1)

8. travnja 2022.

(2022/C 157/05)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0861
JPY	japanski jen	134,87
DKK	danska kruna	7,4372
GBP	funta sterlinga	0,83355
SEK	švedska kruna	10,2768
CHF	švicarski franak	1,0155
ISK	islandska kruna	139,60
NOK	norveška kruna	9,5080
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	24,479
HUF	mađarska forinta	375,66
PLN	poljski zlot	4,6437
RON	rumunjski novi leu	4,9425
TRY	turska lira	16,0237
AUD	australski dolar	1,4552
CAD	kanadski dolar	1,3675
HKD	hongkonški dolar	8,5134
NZD	novozelandski dolar	1,5849
SGD	singapurski dolar	1,4801
KRW	južnokorejski von	1 333,12
ZAR	južnoafrički rand	15,9968
CNY	kineski renminbi-juan	6,9115
HRK	hrvatska kuna	7,5490
IDR	indonezijska rupija	15 601,96
MYR	malezijski ringit	4,5850
PHP	filipinski pezo	55,990
RUB	ruski rubalj
THB	tajlandski baht	36,488
BRL	brazilski real	5,1583
MXN	meksički pezo	21,8729
INR	indijska rupija	82,3890

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

Sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Prijedlogu izmjene Direktive o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu

(Cjeloviti tekst ovog Mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na internetskim stranicama EDPS-a www.edps.europa.eu)

(2022/C 157/06)

Europska komisija donijela je 14. prosinca 2021. Prijedlog o izmjeni Direktive 2010/40/EU o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava („ITS”) u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza. Komisija je uvođenje ITS-a prepoznala kao ključnu mjeru za postizanje povezane i automatizirane multimodalne mobilnosti.

Cilj prijedloga je proširiti sadašnje područje primjene Direktive o inteligentnim prometnim sustavima kako bi se obuhvatili novi izazovi i izazovi u nastajanju te kako bi se omogućilo da osnovne usluge ITS-a postanu obvezne u cijelom EU-u. Osim toga, revizija je sastavni dio promjenjivog okruženja zakonodavstva o podatcima, u skladu s Komunikacijom o europskoj strategiji za podatke.

Europski nadzornik za zaštitu podataka podsjeća da je obrada osobnih podataka zakonita ako je ispitanik (pojedinac čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi i na koju se osobni podatci odnose) dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više određenih svrha ili ako se može valjano primijeniti druga odgovarajuća pravna osnova u skladu s člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka.

U prijedlogu se navodi da bi se vrste podataka i usluge, čije bi pružanje trebalo postati obvezno, mogle utvrditi na osnovu specifikacija utvrđenih u delegiranim aktima kojima se dopunjuje Direktiva o inteligentnim prometnim sustavima te da trebaju odražavati vrste podataka i usluge koje su u njima navedene. Europski nadzornik za zaštitu podataka ujedno napominje da bi se prijedlogom izbrisao određeni broj odredbi uvrštenih u postojeću Direktivu o inteligentnim prometnim sustavima, uključujući odredbe koje se odnose na načelo specifikacije svrhe i načelo smanjenja količine podataka na najmanju moguću mjeru.

Uzimajući u obzir posebnu zaštitu privatnosti i zaštitu podataka kao temeljna prava zaštićena člancima 7. i 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, Europski nadzornik za zaštitu podataka smatra da se kategorije osobnih podataka i svrhe obrade osobnih podataka u kontekstu uvođenja usluga ITS-a trebaju navesti izravno u prijedlogu, a ne u delegiranim aktima kojima se dopunjuje Direktiva o inteligentnim prometnim sustavima. Usto, Europski nadzornik za zaštitu podataka smatra važnim da se zahtjevi u pogledu specifikacije svrhe, sigurnosti, smanjenja količine podataka na najmanju moguću mjeru i potrebe poštovanja odredbi o privoli i dalje na primjeren način odražavaju u revidiranoj Direktivi o inteligentnim prometnim sustavima.

U onoj mjeri u kojoj bi se prijedlogom nastojala pružiti pravna osnova za obradu osobnih podataka u kontekstu uvođenja i operativne uporabe ITS-a, trebalo bi i uspostaviti najveće razdoblje pohrane za relevantne kategorije podataka, uzimajući u obzir predmetni ITS.

Uzimajući u obzir da uvođenje ITS-a može podrazumijevati veliki broj dionika, Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje da procjenu učinka na zaštitu podataka provodi Komisija prije omogućavanja uvođenja usluga ITS-a koje će vjerojatno rezultirati visokim rizikom za prava i slobode pojedinaca (npr. usluge upravljanja mobilnošću koje pružaju tijela nadležna za javni prijevoz).

1.   UVOD I KONTEKST

1.

Europska komisija donijela je 14. prosinca 2021. Prijedlog izmjene Direktive 2010/40/EU o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza („Prijedlog”) (1).

2.

Direktiva 2010/40/EU („Direktiva o inteligentnim prometnim sustavima”) osmišljena je kao okvir za ubrzavanje i koordinaciju uvođenja i uporabe inteligentnih prometnih sustava koji se primjenjuju u cestovnom prometu i veza s drugim vrstama prijevoza.

3.

U komunikaciji Komisije pod nazivom Komunikacija o Strategiji za održivu i pametnu mobilnost („Strategija”) (2), uvođenje inteligentnih prometnih sustava („ITS”) prepoznato je kao glavna mjera za postizanje povezane i automatizirane multimodalne mobilnosti i stoga doprinosi transformaciji europskog prometnog sustava u svrhu ostvarenja učinkovite, sigurne, održive, pametne i otporne mobilnosti.

4.

U strategiji je najavljeno da će se Direktiva o inteligentnim prometnim sustavima uskoro revidirati, zajedno s nekim njezinim delegiranim uredbama. U strategiji je istaknuta i namjera Komisije da podupre uspostavu koordinacijskog mehanizma u 2021. za nacionalne pristupne točke osnovane na temelju Direktive o inteligentnim prometnim sustavima. Osim toga, revizija je sastavni dio promjenjivog okruženja zakonodavstva o podatcima, u skladu s Komunikacijom o europskoj strategiji za podatke (3).

5.

Prijedlogom se nastoje riješiti sljedeći problemi (4): i. manjak interoperabilnosti i kontinuiteta aplikacija, sustava i usluga ii. manjak zajedničkog djelovanja i učinkovite suradnje među dionicima i iii. neriješena pitanja povezana s dostupnošću i razmjenom podataka kojima se podupiru usluge ITS-a.

6.

Prijedlogom se nastoje riješiti navedeni problemi, ponajviše proširenjem postojećeg područja primjene Direktive o inteligentnim prometnim sustavima kako bi se obuhvatili novi izazovi i izazovi u nastajanju te kako bi omogućili da osnovne usluge ITS-a postanu obavezne diljem EU-a. Uvođenje usluga ITS-a poduprijet će se dostupnošću podataka potrebnih za pružanje pouzdanih informacija i dodatnih pravila koja bi doprinijela usklađivanju s postojećim praksama i standardima (5).

7.

Dana 6. siječnja 2022. Europska je komisija od Europskog nadzornika za zaštitu podataka zatražila izdavanje mišljenja o prijedlogu, u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 („EUDPR”) (6). Primjedbe i preporuke iznesene u ovom mišljenju ograničene su na odredbe prijedloga koje su najrelevantnije iz perspektive zaštite podataka.

4.   ZAKLJUČCI

39.

S obzirom na prethodno navedeno, Europski nadzornik za zaštitu podataka daje sljedeće glavne preporuke: a) U onoj mjeri u kojoj prijedlog nastoji pružiti pravnu osnovu za obradu osobnih podataka u kontekstu uvođenja i operativne uporabe ITS-a, u prijedlogu bi stoga trebalo: — jasno navesti svrhu(e) obrade i — pružiti jasan i sveobuhvatan pregled predmetnih kategorija osobnih podataka — na jasan način dodijeliti uloge različitim uključenim dionicima kao što su voditelj obrade, zajednički voditelj obrade ili izvršitelj obrade — uspostaviti najveće razdoblje pohrane za relevantne kategorije predmetnih podataka, uzimajući u obzir svrhe obrade predmetnih inteligentnih prometnih sustava. b) Budući da uvođenje inteligentnih prometnih sustava može podrazumijevati veliki broj dionika, Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje da Komisija izvrši procjenu učinka na zaštitu podataka prije omogućavanja uvođenja usluga ITS-a koje bi mogle dovesti do visokog rizika za prava i slobode pojedinaca.

---

(1)  COM(2021) 813 final.

(2)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljena „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti”, donesena u prosincu 2020., COM/2020/789 final.

(3)  https://digital-strategy.ec.europa.eu/hr/policies/sshoudltrategy-data

(4)  Obrazloženje, str. 3.

(5)  Obrazloženje, str. 3.

(6)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39).

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10647 – HOYA / BOE Vision / JV)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 157/07)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10650 – EGERIA / ISOPLUS GROUP / BRUGG / ISOPLUS JV)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 157/08)

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

Obavijest gospodarskim subjektima

Novi krug zahtjeva za suspenziju autonomnih pristojbi Zajedničke carinske tarife za određene industrijske i poljoprivredne proizvode

(2022/C 157/09)

Gospodarski subjekti obavještavaju se da je Komisija primila zahtjeve u skladu s upravnim postupcima predviđenima u Komunikaciji Komisije o autonomnim tarifnim suspenzijama i kvotama (2011/C 363/02) (1) za krug u siječnju 2023.

Popis proizvoda za koje se zahtijeva suspenzija pristojbi dostupan je na tematskim web-stranicama Komisije (Europa) o carinskoj uniji (2).

Gospodarski subjekti također se obavještavaju da je kao rok do kojeg se posredstvom nadležnih nacionalnih uprava Komisiji mogu dostaviti primjedbe u odnosu na nove zahtjeve određen 21. lipnja 2022., dan za koji je zakazan drugi sastanak Skupine za gospodarska tarifna pitanja.

Zainteresiranim subjektima savjetuje se da redovito provjeravaju navedeni popis kako bi bili obaviješteni o statusu zahtjevâ.

Više informacija o postupku autonomnih tarifnih suspenzija nalazi se na web-stranicama Europa:

Suspensions (Autonomous Tariff Suspensions) (europa.eu)

---

(1)  SL C 363, 13.12.2011., str. 6.

(2)  http://ec.europa.eu/taxation_customs/dds2/susp/susp_home.jsp?Lang=hr

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2022/C 157/10)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI JEDINSTVENOG DOKUMENTA

„Mór/Móri”

PDO-HU-A1333-AM04

Datum obavijesti: 11.1.2022.

OPIS I RAZLOZI ZA ODOBRENU IZMJENU

1.   Izmjena organoleptičkih svojstava vrhunskog vina sa ZOI-jem „Móri”

(a)   Rubrike specifikacije proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—	II. Opis vina

(b)   Rubrika jedinstvenog dokumenta na koju se primjenjuje izmjena:

—	Poglavlje 4. „Opis vina”, točka 4. „Vino – vrhunsko”

(c)   Obrazloženje:

Organoleptička svojstva treba pojasniti zbog dodavanja nove sorte u tu kategoriju proizvoda i na temelju dosadašnjih iskustava.

2.   Dodavanje sorte Generosa u kategoriju vrhunskog vina sa ZOI-jem „Móri”

(a)   Rubrike specifikacije proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—	VI. Dopuštene sorte grožđa

(b)   Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

(c)   Obrazloženje:

U vinogradarskoj regiji Mór postoji duga tradicija proizvodnje snažnih, zrelih bijelih vina punog okusa. Svrha je izmjene omogućiti proizvodnju takvih vina od sorte Generosa. Ta je sorta premještena u višu kategoriju jer je riječ o domaćoj sorti koja potječe od sorti Ezerjó i Tramini, a vinogradari imaju dugogodišnje iskustvo u njezinu uzgoju. Sorta Generosa u prethodnim je godinama berbe čak i bez ograničenja proizvodnje obično postizala sadržaj šećera od 20 prema mađarskoj klasifikaciji mošta (Magyar mustfok: MM°]), pa čak i do 23–24 MM° ako se berba obavljala kasnije i uz ograničenja proizvodnje, a da je pritom očuvana kiselost. Unutar tih analitičkih parametara očuvani su okusi i arome sorte, kao i okusi zrelog koštuničavog voća i meda te pikantnost, čak i ako se berba obavlja kasnije, pa je ta sorta izvrsna za kategoriju vrhunskog vina sa ZOI-jem „Móri”.

3.   Izmjena načina berbe za vrhunsko vino „Móri”

(a)   Rubrike specifikacije proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

—	III. Posebni enološki postupci

(b)   Rubrika jedinstvenog dokumenta na koju se primjenjuje izmjena:

—	Poglavlje 5. „Enološki postupci”, točka 3. „Pravila o proizvodnji vina”, podtočka 4. „Način berbe”

(c)   Obrazloženje:

S obzirom na sve izraženiji manjak radne snage u sektoru vinogradarstva i nedavni tehnički napredak u mehanizaciji berbe opravdano je dopustiti mehaničko branje grožđa za vrhunska vina „Móri” uz prethodno navedene iznimke. Suha, zrela vina punog okusa proizvedena od dobro sazrelog grožđa koja podliježu ograničenjima proizvodnje osnova su kategorije vrhunskog vina sa ZOI-jem „Móri”. Moderne tehnike mehaničke berbe omogućuju bržu otpremu grožđa do postrojenja za preradu i sprečavaju natučenost ili neželjenu oksidaciju. Komina koja u stroj za preradu uđe kroz nastavak za uklanjanje peteljki i sortiranje u mnogim je slučajevima čak i kvalitetnija od one koja je ubrana ručno. Ukratko, uzimajući u obzir navedene iznimke primjenom trenutačno dostupne tehnologije mogu se ispuniti zahtjevi u pogledu kvalitete za kategoriju vrhunskog vina sa ZOI-jem „Móri”.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv(i)

Mór

Móri

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla:

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.   Opis vina

1.   Vino – bijelo

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Bijela su vina zelenkasto bijele, slamnato žute ili zlatnožute boje, blijedih ili svijetlih nijansi. Odlikuju se svježim, živahnim kiselim, cvjetnim ili voćnim notama, blagim okusom i svježinom. Uglavnom nemaju značajke koje potječu od starenja u bačvi. Vina umjereno jakog okusa uobičajeno su aromatična i izraženog karaktera. Uglavnom su lako prepoznatljive značajke sorte koja je navedena na vinu.

*	Ograničenja navedena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja ukupna kiselost	4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

2.   Vino – ružičasto

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Ružičasta su vina ružičaste ili ljubičaste boje, boje lososa (lupine luka) ili svjetlocrvene boje, lagana su, voćnog okusa i konzumiraju se u roku od godinu dana.

*

Ograničenja navedena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja ukupna kiselost	4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

3.   Crno vino

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Crna vina proizvode se kao primarna vina primjenom kratkog postupka maceracije (pet do sedam dana), za konzumaciju u roku od godine dana. Lagana su i jednostavna, a njihov miris i okus podsjeća na crveno bobičasto voće. Svjetlocrvene su boje rubina.

*	Ograničenja navedena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja ukupna kiselost	4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	20
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

4.   Vino – vrhunsko

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja vina u rasponu je od slamnatožute do zlatne ili boje starog zlata. Dulje razdoblje dozrijevanja moguće je zahvaljujući uobičajeno izraženoj kiselosti i velikoj alkoholnoj jakosti. Zbog duljeg razdoblja starenja sekundarne arome dozrijevanja postaju prevladavajuće, a katkad se javljaju i mineralna svojstva.

*	Ograničenja navedena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

*	Za vina kasne berbe, izborne berbe i ona koja se proizvode od prosušenih bobica grožđa s izrazom „vrhunsko” najmanja ukupna alkoholna jakost iznosi 12,83 % vol., a najveći sadržaj hlapljivih kiselina 2 g/l.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja ukupna kiselost	4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	18
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5.   Postupci proizvodnje vina

5.1.   Posebni enološki postupci

1.   Vino – enološki postupci

Poseban enološki postupak

Upotreba serijske preše.

2.   Enološki postupci koji nisu dopušteni:

Relevantna ograničenja u proizvodnji vina

Doslađivanje i obogaćivanje mošta za vrhunska vina nije dopušteno.

3.   Pravila o proizvodnji grožđa

Postupak uzgoja

1.

Pravila o uzgoju vinove loze: a) Kad je riječ o vinogradima zasađenima prije 1. kolovoza 2010., proizvodi vinarstva sa zaštićenom oznakom izvornosti mogu se proizvoditi od grožđa koje se bere u vinogradima u kojima se primjenjuje bilo koja prethodno odobrena metoda uzgoja sve dok se u vinogradu provodi proizvodnja. b) Kad je riječ o vinogradima zasađenima nakon 1. kolovoza 2010., primjenjuju se: i. račvasti uzgoj; ii. uzgoj u obliku vaze; iii. uzgoj u obliku zavjese; iv. niski kordonac; v. srednje visoki kordonac; vi. visoki kordonac.

2.

Pravila o gustoći trsova u vinogradu: a) Kad je riječ o vinogradima zasađenima prije 1. kolovoza 2010., proizvodi vinarstva sa zaštićenom oznakom izvornosti mogu se proizvoditi od grožđa koje se bere u vinogradima u kojima se primjenjuje bilo koja prethodno odobrena gustoća sadnje sve dok se u vinogradu provodi proizvodnja. b) Za vinograde koji su zasađeni nakon 1. kolovoza 2010.: najmanje 3 300 trsova po hektaru. c) Za vinograde koji su zasađeni nakon 1. kolovoza 2016.: najmanje 3 500 trsova po hektaru.

3.	Pravila o broju pupova u vinogradu: Za proizvodnju vina sa ZOI-jem „Móri” dopušta se najviše 10 živih pupova po kvadratnom metru.

4.	Način berbe: Ručna i mehanička berba dopuštene su za sva vina sa ZOI-jem. Mehanička berba dopuštena je za vrhunska vina sa ZOI-jem „Móri” osim za vina izborne ili kasne berbe, vina koja se proizvode od prosušenih bobica grožđa, glavna vina i ledena vina, za koja berba smije vršiti samo ručno.

4.   Najmanji sadržaj prirodnog šećera i potencijalna alkoholna jakost grožđa

Relevantna ograničenja u proizvodnji vina

Za bijela, ružičasta i crna vina: 9,0 % volumnog udjela – 14,9 prema mađarskoj klasifikaciji mošta (Magyar mustfok – [MM°]).

Za bijela vina kasne berbe, bijela vina izborne berbe, bijela vina proizvedena od prosušenog grožđa i vrhunska vina najmanji sadržaj prirodnog šećera u grožđu iznosi 216 g/l, a potencijalna alkoholna jakost 12,83 % vol. i 20 prema mađarskoj klasifikaciji mošta ([MM°]).

5.   Pravila o datumu berbe i naznačivanju sorti

Postupak uzgoja

Određivanje datuma berbe:

Datum početka berbe određuje vijeće zajednice proizvođača vina do 20. kolovoza svake godine. Za vina proizvedena od grožđa ubranog prije datuma početka berbe koji je odredilo vijeće zajednice proizvođača vina ne može se dobiti potvrda o podrijetlu za vino s oznakom „Mór/Móri” i ti se proizvodi ne mogu staviti na tržište s oznakom ZOI. Datum berbe u obliku obavijesti objavljuje zajednica proizvođača vina. U iznimnim okolnostima (npr. vremenski uvjeti ili zarazne bolesti) mogu se dopustiti odstupanja od prethodno navedenih pravila.

Pravila o naznačivanju sorti:

Oznaka sorte i njezinih sinonima, kako su definirani u relevantnom nacionalnom zakonodavstvu o klasifikaciji sorti vinove loze prikladnih za proizvodnju vina, može se navesti na vinima sa ZOI-jem „Móri” bilo koje kategorije, pod uvjetom da se poštuju sljedeća ograničenja i dodaci:

a)	ako se navodi samo jedna sorta, 85 % proizvoda mora biti dobiveno od te sorte;

b)	ako se navodi više sorti, 100 % proizvoda mora biti dobiveno od navedenih sorti;

c)	sorta se ne smije navoditi na vinima sa ZOI-jem „Móri” na kojima se navodi ograničen izraz „Muskotály” [muškat].

5.2.   Najveći prinosi

1.	Vino – bijelo, ružičasto, crno 100 hektolitara po hektaru

2.	Vino – bijelo, ružičasto, crno 13 600 kg grožđa po hektaru

3.	Vino – vrhunsko 60 hektolitara po hektaru

4.	Vino – vrhunsko 8 500 kg grožđa po hektaru

5.	Vino – vrhunsko – vina kasne i izborne berbe 45 hektolitara po hektaru

6.	Vino – vrhunsko – vina kasne i izborne berbe 8 000 kg grožđa po hektaru

7.	Vino – vrhunsko – vina od prosušenih bobica grožđa i ledena vina 20 hektolitara po hektaru

8.	Vino – vrhunsko – vina od prosušenih bobica grožđa i ledena vina 5 000 kg grožđa po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

Grožđe koje potječe iz vinograda smještenih na području općina Csákberény, Csókakő, Mór, Pusztavám, Söréd i Zámoly u županiji Fejér razvrstanih u razred I. i II. u katastru vinograda (vinogradarska regija Mór) može se upotrebljavati za proizvodnju vina sa ZOI-jem „Mór/Móri”.

7.   Glavna sorta (sorte) grožđa

cabernet franc – cabernet

cabernet franc – carbonet

cabernet franc – carmenet

cabernet franc – gros cabernet

cabernet franc – gros vidur

cabernet franc – kaberne fran

cabernet sauvignon

chardonnay – chardonnay blanc

chardonnay – kereklevelű

chardonnay – morillon blanc

chardonnay – ronci bilé

cserszegi fűszeres

ezerjó – kolmreifler

ezerjó – korponai

ezerjó – szadocsina

ezerjó – tausendachtgute

ezerjó – tausendgute

ezerjó – trummertraube

generosa

irsai olivér – irsai

irsai olivér – muskat olivér

irsai olivér – zolotis

irsai olivér – zolotisztüj rannüj

királyleányka – dánosi leányka

királyleányka – erdei sárga

királyleányka – feteasca regale

királyleányka – galbena de ardeal

királyleányka – königliche mädchentraube

királyleányka – königstochter

királyleányka – little princess

kékfrankos – blauer lemberger

kékfrankos – blauer limberger

kékfrankos – blaufränkisch

kékfrankos – limberger

kékfrankos – moravka

leányka – dievcenske hrozno

leányka – feteasca alba

leányka – leányszőlő

leányka – mädchentraube

merlot

olasz rizling – grasevina

olasz rizling – nemes rizling

olasz rizling – olaszrizling

olasz rizling – riesling italien

olasz rizling – risling vlassky

olasz rizling – taljanska grasevina

olasz rizling – welschrieslig

ottonel muskotály – miszket otonel

ottonel muskotály – muscat ottonel

ottonel muskotály – muskat ottonel

pinot blanc – fehér burgundi

pinot blanc – pinot beluj

pinot blanc – pinot bianco

pinot blanc – weissburgunder

pinot noir – blauer burgunder

pinot noir – kisburgundi kék

pinot noir – kék burgundi

pinot noir – kék rulandi

pinot noir – pignula

pinot noir – pino csernüj

pinot noir – pinot cernii

pinot noir – pinot nero

pinot noir – pinot tinto

pinot noir – rulandski modre

pinot noir – savagnin noir

pinot noir – spätburgunder

rajnai rizling – johannisberger

rajnai rizling – rheinriesling

rajnai rizling – rhine riesling

rajnai rizling – riesling

rajnai rizling – riesling blanc

rajnai rizling – weisser riesling

rizlingszilváni – müller thurgau

rizlingszilváni – müller thurgau bijeli

rizlingszilváni – müller thurgau blanc

rizlingszilváni – rivaner

rizlingszilváni – rizvanac

sauvignon – sauvignon bianco

sauvignon – sauvignon bijeli

sauvignon – sauvignon blanc

sauvignon – sovinjon

syrah – blauer syrah

syrah – marsanne noir

syrah – serine noir

syrah – shiraz

syrah – sirac

szürkebarát – auvergans gris

szürkebarát – grauburgunder

szürkebarát – graumönch

szürkebarát – pinot grigio

szürkebarát – pinot gris

szürkebarát – ruländer

sárga muskotály – moscato bianco

sárga muskotály – muscat blanc

sárga muskotály – muscat bélüj

sárga muskotály – muscat de frontignan

sárga muskotály – muscat de lunel

sárga muskotály – muscat lunel

sárga muskotály – muscat sylvaner

sárga muskotály – muscat zlty

sárga muskotály – muskat weisser

sárga muskotály – weiler

sárga muskotály – weisser

tramini – gewürtztraminer

tramini – roter traminer

tramini – savagnin rose

tramini – tramin cervené

tramini – traminer

tramini – traminer rosso

zenit

zöld veltelíni – grüner muskateller

zöld veltelíni – grüner veltliner

zöld veltelíni – veltlinské zelené

zöld veltelíni – zöldveltelíni

8.   Opis povezanosti

8.1.   Vino (1)

Opis razgraničenog područja

(a)   Prirodni i kulturni čimbenici

Vinogradarska regija Mór jedna je od najmanjih povijesnih vinogradarskih regija u Mađarskoj, a smještena je u blizini gorja Vértes u dolini Mór, koja je okružena gorjima Vértes i Bakony u županiji Fejér.

Na mikroklimu i prevladavajući smjer vjetra u predmetnoj vinogradarskoj regiji utječe dolina Mór, koja je smještena na liniji tektonskog rasjeda između gorja Bakony i Vértes. Današnja su se morfološka obilježja razvila tijekom formiranja tla u kasnom pliocenu i u kvartaru, kad su nastale izolirane erozijske gore sa šljunčanim pokrovom, dugačkim i širokim hrptima te grubim pedimentom s blagim padinama. Gorje Vértes krški je planinski lanac srednje visine čiju strukturu čine horstovi i tektonski rovovi.

Smeđe šumsko tlo s nataloženim glinenim tlom i smeđe tlo uglavnom su se razvili na podlozi od lesa pomiješanoj s ostacima vapnenca i pijeska iz oligocena. Dolomit i vapnenac prekriveni su rendzinom.

Klima je pogodna za uzgoj vinove loze, iako je hladnija od prosjeka. Zime su blage, a tijekom cijele godine bilježi se znatna cirkulacija zraka. Tijekom cijelog ljeta većina vinogradâ obiluje sunčevom svjetlošću. Godišnja srednja temperatura iznosi 10 °C. Područje se odlikuje umjerenom svjetlošću, a prosječna količina padalina iznosi 600–650 mm. Većina kišnih padalina bilježi se ljeti, a najmanje ih je u veljači i ožujku. Prevladavaju sjeverozapadni vjetrovi. Vremenski uvjeti obično su umjereno hladni i relativno kišni.

(b)   Ljudski čimbenici

Vjeruje se da vinogradarstvo na ovom području potječe još iz rimskih vremena. Međutim, akti izdani nakon utemeljenja mađarske države u 11. stoljeću jasan su dokaz lokalnog uzgoja vinove loze. Prvi pisani zapis potječe iz razdoblja nakon mađarskih osvajanja u srednjem vijeku. U oporuci plemića Miklósa Csáka iz 1231. prvi se put spominju vinogradi Vajal (Mór).

Osmanska vladavina negativno je utjecala na uzgoj vinove loze na predmetnom području. Pri povlačenju iz utvrde Csókakő osmanske postrojbe spalile su sela i uništile vinograde.

Ključnu su ulogu u oporavku koji je uslijedio preuzeli Red manje braće kapucina i njemački doseljenici (prve su na to područje stigle obitelji Hochburg i Lamberg) koji su sa sobom donijeli suvremenu opremu i napredne tradicije vinogradarstva i proizvodnje vina. Kapucinski redovnici iz Móra osnovali su svoj samostan između 1694. i 1696. te su održavali bliske odnose sa svojom redovničkom braćom iz Tokaja. Prema predaji, oni su im poslali reznice sorte Ezerjó kako bi im pomogli da ponovno posade svoje vinograde.

Sorta Ezerjó danas je jedan od „Hungaricuma”, a u razdoblju ponovnog sađenja nakon epidemije filoksere u 19. stoljeću postala je glavna sorta grožđa u toj vinogradarskoj regiji. Oporavak vinove loze i proizvodnje vina imao je važnu ulogu u razvoju Móra u trgovački grad 1758.

Iz povijesnih zapisa vidljivo je da su se prosušene bobice grožđa prvi put u toj vinogradarskoj regiji brale 1834. Zahvaljujući dobroj prenosivosti u 19.stoljeću sve su se veće količine vina iz regije prodavale na austrijskom tržištu.

Iako je prva zajednica proizvođača vina na tom području osnovana 1882. u Csákberényju, nakon što je za to 1901. dostavljen zahtjev, neovisna vinogradarska regija Mór osnovana je odlukom iz 1928.

Od završetka Drugog svjetskog rata do kraja osamdesetih godina 20. stoljeća državno poljoprivredno gospodarstvo Móra osiguravalo je tehnološke potrebe za vinogradarstvo i preradu grožđa, potrebne kapacitete za skladištenje i znatan dio mogućnosti za stavljanje proizvoda na tržište u toj vinogradarskoj regiji. Do sredine osamdesetih vinogradi su ponovno dosegli svoju najveću rasprostranjenost koju su imali stoljećima. Osim opskrbljivanja domaćeg tržišta prodaja se uglavnom usmjerila na izvoz u Sovjetski Savez.

Nakon promjene režima 1990. državno poljoprivredno gospodarstvo prestalo je s poslovanjem, njegovi su vinogradarski kapaciteti ukinuti, a privatizacija je sudbinu vinogradarske regije vratila u ruke lokalnih tijela za donošenje odluka, pojedinačnih poljoprivrednika i vinarija. Time se pak znatno izmijenila struktura vinogradarstva. Brojne su se obitelji počele baviti uzgojem vinove loze kao zanimanjem te sada u Móru i okolici djeluju brojne uspješne vinarije. Dio vinogradarske regije u kojem se uzgaja grožđe smanjio se na 685 ha.

Zahvaljujući novom razvoju te stoljećima iskustva i stručnosti tih obiteljskih vinarija vina iz Móra sve su popularnija među potrošačima. To dokazuju brojne zlatne medalje s nacionalnih i međunarodnih vinarskih natjecanja te početak prodaje na stranim tržištima.

8.2.   Vino (2)

Opis vina

Vina „Mór” imaju bogat buke mirisa i aroma, relativno veliku alkoholnu jakost i kiselost te su ugodna i obično suha. Izražen karakter punog okusa i uravnotežena kiselost čine ih iznimno ukusnima. Dobre godine berbe posebno su zaslužne za skladna vina koja se odlikuju izraženom kiselošću i odgovarajućom punoćom okusa te koja, ako se upotrebljava dobra tehnologija za proizvodnju vina i primjenjuje odgovarajuće razdoblje dozrijevanja, mogu biti vrhunske kvalitete.

U stručnoj literaturi uz vina sa ZOI-jem „Mór” najčešće se vežu pridjevi čvrsta, izražena i „muževna”. Vina iz te regije imaju čvrstinu, punoću okusa, sadržaj šećera i kiselost koji su inače svojstveni izvrsnim vinima. Vapnenačko tlo vinima daje kiselu čvrstinu, zahvaljujući kojoj imaju izvanredan okus. Upravo ta kisela čvrstina vrhunskim vinima od odabranih sorti osigurava dugotrajnost i omogućuje im razvoj i dozrijevanje tijekom nekoliko godina.

Zbog izuzetne provjetrenosti doline Mór nisu učestale gljivične bolesti vinove loze. Zato se u gotovo svim godinama berbe može prerađivati zdravo grožđe. Bijela vina koja se proizvode od zdravog grožđa izvrsna su i za dugotrajno starenje i proizvodnju povijesnih vina („muzeális borok”).

U povoljnim vremenskim uvjetima grožđe sorte Ezerjó dozrijeva do zlatnožute boje i razvija odličan okus. U određenim godinama berbe za proizvodnju glavnog vina posebne kvalitete može se upotrebljavati vino zaraženo botritisom.

Povezanost područja proizvodnje, ljudskih čimbenika i proizvoda

Zahvaljujući prirodnim i ljudskim čimbenicima zemljopisnog okruženja, u vinogradarskoj regiji Mór već se stoljećima proizvode vina čiji je ugled poznat u cijeloj zemlji.

Povoljna mezoklima i mikroklima na južnim i jugozapadnim obroncima planina i gorja utjecale su na razvoj dobrih lokalnih uvjeta za uzgoj.

Posebna „provjetrenost” doline važan je čimbenik za suzbijanje gljivičnih bolesti vinove loze, smanjenje ili izbjegavanje rizika od mraza ili kontroliranje njihove učestalosti. Drugi su korisni čimbenici povoljna izloženost sunčevoj svjetlosti i izvrsna mogućnost njezina iskorištavanja na strmim jugozapadnim obroncima na rubu doline Mór. Vina sa ZOI-jem „Mór” svoje prepoznatljive značajke duguju i relativno velikom udjelu vapnenca u tlu.

Uzgoj grožđa i proizvodnja vina u regiji odlikuju se velikim brojem jedinstvenih, tradicionalnih značajki, čiji su dugoročni učinci od ključne važnosti. Znatne razlike u uzgoju vinove loze i preradi grožđa u odnosu na druge vinogradarske regije pojavile su se prije svega zato što su njemački doseljenici sa sobom donijeli uzgojne prakse regija iz kojih dolaze, zatim zbog kapucinskih redovnika koji su uveli nove metode uzgoja vinove loze i proizvodnje vina te, konačno, zato što su se te posebnosti uglavnom razvijale na lokalnom području, koje je u to vrijeme bilo u izolaciji.

U vinogradima u kojima se primjenjuju tradicionalne metode uzgoja i dalje se primjenjuju tehnika rezidbe na „ćelavo” i račvasti uzgoj uz primjenu kolaca, koji su karakteristični za tu vinogradarsku regiju, a kojima je cilj grozdove na biljkama približiti tlu, koje se tijekom dana zagrijava, čime se pospješuju dozrijevanje i kvaliteta. Proizvođači vina sa ZOI-jem „Mór” i danas primjenjuju taj pristup uzgoju. Svi proizvođači vina u regiji žele zadržati metode uzgoja u kojima je loza niska.

Osim toga, opreznim uklanjanjem pupova omogućuje se ravnomjerna raspodjela pupova, čime se pridonosi zdravom razvoju grožđa, što je ključno za proizvodnju vina sa ZOI-jem „Mór” voćnog okusa.

Tako dobiveno grožđe iznimno je pogodno za dulje razdoblje dozrijevanja ili za, na primjer, vrhunska vina, koja se u regiji tradicionalno proizvode u bačvama. Razlog za to je činjenica da manja površina omogućuje dulje dozrijevanje u drvenim bačvama.

Sorta Ezerjó do pedesetih godina 20. stoljeća bila je glavna sorta i zaštitni znak te vinogradarske regije, ali sad su joj se pridružile i druge sorte grožđa, uglavnom bijele. To su, među ostalim, Zöld veltelíni, Rizlingszilváni, Rajnai rizling, Chardonnay, Leányka, Királyleányka, Sauvignon, Szürkebarát i Tramini te nekoliko sorti plavog grožđa koje se uzgajaju u manjim količinama. Ezerjó je i dalje najvažnija sorta u toj vinogradarskoj regiji te se uzgaja na gotovo trećini njezine površine.

Stoga je vino sa ZOI-jem „Mór” i dalje svuda poznato kao „Móri Ezerjó”, koje je proizašlo iz kombinacije pogodnog mjesta proizvodnje i izvrsne sorte. Ta se sorta uzgaja na nekoliko mjesta u Mađarskoj, ali svoj istinski dom ima na obroncima gorja Vértes.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Pravila o oznakama (1)

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

(a)	Na etiketi se smije navesti izraz „oltalom alatt álló eredetmegjelölés” (zaštićena oznaka izvornosti) i njegove varijante na mađarskom jeziku te isti izraz na bilo kojem službenom jeziku Europske unije.

(b)	Na etiketi vina zaštićene oznake izvornosti „Mór/Móri” izraz „oltalom alatt álló eredetmegjelölés” (zaštićena oznaka izvornosti) može se zamijeniti izrazom „védett eredetű bor” (vino zaštićene izvornosti).

(c)	Zaštićena oznaka izvornosti „Mór” može se zamijeniti oznakom „Móri” ili „Móri borvidék” (vinogradarska regija Mór). Gramatička varijanta s nastavkom „-i” u nazivima svih općina navedenih u točki VIII. podtočki 1.1.2. isto se tako može navesti na etiketi.

(d)	Navođenje godine berbe obvezno je za sva primarna i nova vina.

(e)	Ako se navodi godina berbe, 85 % vina mora potjecati iz te godine berbe. Iznimka su primarna ili nova vina te vina „virgin vintage” ili vina prve berbe, kod kojih 100 % vina mora potjecati iz relevantne godine berbe.

(f)	Izrazi „termőhelyen palackozva” (punjeno u boce na području proizvodnje), „termelői palackozás” (punjeno u boce kod proizvođača) i „pinceszövetkezetben palackozva” (punjeno u boce u zadružnoj vinariji) mogu se navesti na svim vinima sa ZOI-jem „Mór/Móri”.

(g)	Izraz „rozé” može se zamijeniti izrazom „rosé”, a izraz „küvé” izrazom „cuvée”.

Pravila o oznakama (2)

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

(a)

Kako bi se potrošačima pružile sve informacije, u slučaju vina „küvé” ili „cuvée” mogu se navesti vina dobivena miješanjem nekoliko sorti grožđa, a na etiketi se mogu navesti nazivi sorti grožđa upotrijebljenih za vino „cuvée” silaznim redoslijedom po udjelu. Ako se navode nazivi sorti, potrebno je navesti nazive svih sorti koje sadržava predmetno vino „cuvée”.

(b)	Izraz „öreg tőkék bora” (vino koje potječe od stare vinove loze) može se navesti na etiketi ako najmanje 85 % vina potječe iz vinograda čija je loza starija od 40 godina.

(c)

Navođenje izraza „birtokbor” (vino s jednog imanja) na vinima sa ZOI-jem „Mór” dopušteno je ako 100 % grožđa upotrijebljenog za njihovu proizvodnju potječe s područja na kojem vinovu lozu uzgaja određena vinarija. U slučaju obiteljskog gospodarstva izraz „birtokbor” (vino s jednog imanja) može se navesti i na etiketama vina koja se proizvode u vinogradima koje obrađuju članovi obitelji.

(d)	Izrazi „késői szüretelésű bor” (vino kasne berbe), „válogatott szüretelésű bor” (vino izborne berbe), „főbor” (glavno vino), „jégbor” (ledeno vino) i „töppedt szőlőből készült bor” (vino od prosušenih bobica grožđa) mogu se navesti samo na etiketama vrhunskih vina.

Drugi izrazi čija je upotreba ograničena, a mogu se navesti:

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

—	„muzeális bor” (povijesno vino): bijela, vrhunska vina,

—	„birtokbor” (vino s jednog imanja): sva vina,

—	„öreg tőkék bora” (vino koje potječe od stare vinove loze): sva vina,

—	„virgin vintage” ili „első szüret” (prva berba): sva vina,

—	„muskotály” (muškat): bijela vina,

—	„cuvée” ili „küvé”: sva vina,

—	„szűretlen” (nefiltrirano): crna vina,

—	„primőr” (primeur) ili „újbor” (novo vino): bijela, ružičasta, crna vina,

—	„barrique”: bijela, crna, vrhunska vina.

Manje zemljopisne jedinice koje se mogu upotrijebiti uz ZOI „Mór”

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

Općine:

—	županija Fejér: Csákberény, Csókakő, Pusztavám, Söréd, Zámoly

Za vina sa ZOI-jem „Mór” na kojima je označena općina najmanje 85 % grožđa mora potjecati iz vinograda razvrstanih u razred I. ili II. iz te općine, a najviše 15 % prerađenog grožđa smije potjecati iz drugih dijelova razgraničenog područja proizvodnje vina sa ZOI-jem „Mór”.

Pravila o prezentiranju

Pravni okvir:

Donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om ako su to predvidjele države članice.

Vrsta dodatnog uvjeta:

Pakiranje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Vrhunska vina smiju se prodavati samo u bocama.

To se pravilo ne primjenjuje na vina koja na području proizvodnje u vlastitom podrumu proizvodi sâm proizvođač za potrošnju na mjestu proizvodnje.

Vrhunska vina smiju se prodavati samo u vinskoj godini koja slijedi nakon berbe.

Proizvodnja izvan razgraničenog područja proizvodnje (1)

Pravni okvir:

Donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om ako su to predvidjele države članice.

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Zbog povijesnih razloga vino sa ZOI-jem „Mór” smije se proizvoditi u sljedećim županijama i gradovima uz općine navedene u poglavlju IV.:

—	županija Fejér:

općine Aba, Alcsútdoboz, Bicske, Csabdi, Etyek, Felcsút, Gárdony, Gyúró, Igar, Kajászó, Kápolnásnyék, Lajoskomárom, Martonvásár, Mezőkomárom, Nadap, Pákozd, Pázmánd, Seregélyes, Sukoró, Szabadhídvég, Székesfehérvár, Tordas, Vál i Velence,

—	županija Bács-Kiskun:

općine Ágasegyháza, Akasztó, Apostag, Bácsalmás, Bácsszőlős, Ballószög, Balotaszállás, Bátmonostor, Bócsa, Borota, Bugac, Császártöltés, Csengőd, Csátalja, Csávoly, Csikéria, Csólyospálos, Dunapataj, Dunavecse, Dusnok, Érsekcsanád, Érsekhalma, Felsőlajos, Fülöpháza, Fülöpjakab, Hajós, Harkakötöny, Harta, Helvécia, Imrehegy, Izsák, Jakabszállás, Jánoshalma, Jászszentlászló, Kaskantyú,, Kecel, Kecskemét, Kelebia, Kéleshalom, Kerekegyháza, Kiskőrös, Kiskunfélegyháza, Kiskunmajsa, Kisszállás, Kunbaja, Kunbaracs, Kunfehértó, Kunszállás, Kunszentmiklós, Ladánybene, Lajosmizse, Lakitelek, Pirtó, Páhi, Rém, Solt, Soltszentimre, Soltvadkert, Sükösd, Szabadszállás, Szank, Szentkirály, Tabdi, Tázlár, Tiszaalpár, Tiszakécske, Tiszaug, Tompa, Vaskút i Zsana.

Proizvodnja izvan razgraničenog područja proizvodnje (2)

Pravni okvir:

Donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om ako su to predvidjele države članice.

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

—	županija Komárom-Esztergom:

općine Ászár, Baj, Bajót, Bársonyos, Császár, Csép, Dunaalmás, Dunaszentmiklós, Esztergom, Ete, Kerékteleki, Kesztölc, Kisbér, Kocs, Lábatlan, Mocsa, Mogyorósbánya, Nagyigmánd, Neszmély, Nyergesújfalu, Süttő, Szomód, Tát, Tata, Tokod, Vérteskethely i Vértesszőlős,

—	županija Pest:

općine Abony, Albertirsa, Bénye, Budajenő, Budakeszi, Cegléd, Ceglédbercel, Csemő, Dány, Dömsöd, Gomba, Hernád, Inárcs, Kakucs, Kerepes, Kisnémedi, Kocsér, Kóka, Mogyoród, Monor, Monorierdő, Nagykőrös, Ócsa, Őrbottyán, Örkény, Páty, Pilis, Pilisborosjenő, Ráckeve, Szada, Szigetcsép, Szigetszentmárton, Szigetújfalu, Tápiószele, Tápiószentmárton, Telki, Tóalmás, Tököl, Újlengyel, Üröm, Vác, Vácegres i Veresegyház,

—	županija Somogy:

općine Andocs, Balatonberény, Balatonboglár, Balatonendréd, Balatonkeresztúr, Balatonlelle, Balatonőszöd, Balatonszabadi, Balatonszemes, Böhönye, Csoma, Csurgó, Gyugy, Kaposhomok, Kaposkeresztúr, Karád, Kercseliget, Kéthely, Kötcse, Kőröshegy, Látrány, Lengyeltóti, Marcali, Mosdós i Ordacsehi.

Proizvodnja izvan razgraničenog područja proizvodnje (3)

Pravni okvir:

Donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om ako su to predvidjele države članice.

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

—	županija Tolna:

općine Alsónána, Alsónyék, Aparhant, Báta, Bátaapáti, Bátaszék, Bikács, Bölcske, Bonyhád, Bonyhádvarasd, Decs, Dunaföldvár, Dunaszentgyörgy, Dúzs, Fácánkert, Felsőnyék, Grábóc, Gyönk, Györe, Györköny, Harc, Hőgyész, Iregszemcse, Izmény, Kakasd, Kéty, Kisdorog, Kismányok, Kisszékely, Kisvejke, Kölesd, Lengyel, Madocsa, Magyarkeszi, Medina, Mőcsény, Mórágy, Mucsfa, Mucsi, Nagydorog, Nagymányok, Nagyszékely, Nagyszokoly, Ozora, Őcsény, Paks, Pincehely, Regöly, Sárszentlőrinc, Simontornya, Sióagárd, Szálka, Szekszárd, Tamási, Tengelic, Tevel, Tolna, Tolnanémedi, Váralja, Várdomb, Závod i Zomba,

—	županija Veszprém:

općine Ábrahámhegy, Alsóörs, Aszófő, Badacsonytomaj, Badacsonytördemic, Balatonakali, Balatonalmádi, Balatoncsicsó, Balatonederics, Balatonfüred, Balatonfőkajár, Balatonhenye, Balatonkenese, Balatonrendes, Balatonszepezd, Balatonszőlős, Balatonudvari, Balatonvilágos, Csopak, Csabrendek, Dörgicse, Felsőörs, Gyulakeszi, Hegyesd, Hegymagas, Káptalantóti, Kisapáti, Kővágóörs, Köveskál, Lesencefalu, Lesenceistvánd, Lesencetomaj, Lovas, Mencshely, Mindszentkálla, Monostorapáti, Monoszló, Nemesgulács, Nemesvita, Óbudavár, Örvényes, Paloznak, Pécsely, Raposka, Révfülöp, Salföld, Sáska, Sümeg, Sümegprága, Szentantalfa, Szentbékkálla, Szentjakabfa, Szigliget, Tagyon, Tapolca, Tihany, Uzsa, Vászoly, Zalahaláp i Zánka.

Od tog su pravila izuzeta vrhunska vina, koja se smiju prerađivati samo u općinama iz poglavlja IV.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://boraszat.kormany.hu/admin/download/6/5f/d2000/Mor%20OEM_vv3_standard_korr_nelkul.pdf

---

(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 2.