8.4.2022

Službeni list Europske unije

C 154/3

Tečajna lista eura (1)

7. travnja 2022.

(2022/C 154/03)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,0916
JPY	japanski jen	135,32
DKK	danska kruna	7,4378
GBP	funta sterlinga	0,83450
SEK	švedska kruna	10,3130
CHF	švicarski franak	1,0185
ISK	islandska kruna	141,00
NOK	norveška kruna	9,5595
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	24,512
HUF	mađarska forinta	379,26
PLN	poljski zlot	4,6370
RON	rumunjski novi leu	4,9419
TRY	turska lira	16,0929
AUD	australski dolar	1,4578
CAD	kanadski dolar	1,3704
HKD	hongkonški dolar	8,5554
NZD	novozelandski dolar	1,5816
SGD	singapurski dolar	1,4848
KRW	južnokorejski von	1 330,92
ZAR	južnoafrički rand	16,0520
CNY	kineski renminbi-juan	6,9448
HRK	hrvatska kuna	7,5562
IDR	indonezijska rupija	15 692,35
MYR	malezijski ringit	4,6046
PHP	filipinski pezo	56,114
RUB	ruski rubalj
THB	tajlandski baht	36,541
BRL	brazilski real	5,1460
MXN	meksički pezo	21,9806
INR	indijska rupija	82,9510

(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

8.4.2022

Službeni list Europske unije

C 154/7

Sažetak mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Prijedlogu direktive o razmjeni informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica

(Cjeloviti tekst ovog mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na mrežnom mjestu Europskog nadzornika za zaštitu podataka www.edps.europa.eu)

(2022/C 154/05)

Dana 8. prosinca 2021. Europska komisija donijela je Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o razmjeni informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica (u daljnjem tekstu: prijedlog). Prijedlog je dio šireg zakonodavnog paketa, naziva „kodeks policijske suradnje EU-a”, koji također obuhvaća Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o automatskoj razmjeni podataka za policijsku suradnju („Prüm II”), izmjeni odluka Vijeća 2008/615/PUP i 2008/616/PUP te uredaba (EU) 2018/1726, 2019/817 i 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća (koja podliježe zasebnom mišljenju Europskog nadzornika za zaštitu podataka) te Prijedlog preporuke Vijeća o operativnoj policijskoj suradnji.

Prijedlogom se tijelima za izvršavanje zakonodavstva nastoji olakšati jednak pristup informacijama koje se čuvaju u drugoj državi članici, uz istodobno poštovanje temeljnih prava, uključujući zahtjeve za zaštitu podataka, osigurati da sve države članice imaju učinkovitu i funkcionalnu jedinstvenu točku za kontakt i riješiti problem povećanja broja komunikacijskih kanala koji se upotrebljavaju za razmjenu informacija u području izvršavanja zakonodavstva među državama članicama te istodobno ojačati ulogu Europola kao informativnog centra EU-a za razmjenu informacija o kriminalnim aktivnostima.

Iako je Europski nadzornik za zaštitu podataka svjestan potrebe tijela za izvršavanje zakonodavstva da raspolažu najboljim mogućim pravnim i tehničkim alatima za razmjenu informacija u svrhu suzbijanja, otkrivanja ili istrage kaznenih djela, smatra da je određene elemente prijedloga potrebno izmijeniti kako bi se zajamčila usklađenost sa zahtjevima u području zaštite podataka.

Prvo, prijedlogom bi trebao biti jasno definiran osobni opseg razmjene informacija te bi se njime u svakom slučaju trebale ograničiti kategorije osobnih podataka koji se mogu razmjenjivati u pogledu svjedoka i žrtava, u skladu s člankom 6. Direktive o izvršavanju zakonodavstva 680/2016 te pristupom preuzetim Prilogom II. Uredbi o Europolu.

Europski nadzornik za zaštitu podataka također smatra da bi, u skladu s načelom ograničenja pohrane, budućom direktivom trebalo biti izričito utvrđeno da bi se osobni podatci u sustavima vođenja predmeta jedinstvenih točaka za kontakt trebali čuvati tijekom vrlo kratkih razdoblja, koja bi općenito trebala odgovarati rokovima za dostavljanje informacija utvrđenima u članku 5. prijedloga.

Konačno, Europski nadzornik za zaštitu podataka smatra da bi se od država članica trebalo tražiti da provode procjenu u pojedinačnom slučaju o tome treba li Europol primiti presliku razmijenjenih informacija te u koju svrhu. Prijedlogom bi se također trebalo izričito tražiti da se Europol obavijesti o toj svrsi, kao i o mogućim ograničenjima u skladu s člankom 19. Uredbe o Europolu.

U mišljenju se također analiziraju i nude preporuke za brojna druga pitanja, kao što je odnos predložene direktive i postojećeg pravnog okvira za zaštitu podataka, kao i uporaba sustava SIENA kao glavnog kanala za komunikaciju između država članica.

1. UVOD I KONTEKST

Prijedlog je dio šireg zakonodavnog paketa, koji se naziva „kodeks policijske suradnje EU-a”, koji također sadrži sljedeće:

—	Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o automatskoj razmjeni podataka za policijsku suradnju („Prüm II”), izmjeni odluka Vijeća 2008/615/PUP i 2008/616/PUP te uredaba (EU) 2018/1726, 2019/817 i 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća (2) i

—	Prijedlog preporuke Vijeća o operativnoj policijskoj suradnji (3).

Cilj kodeksa policijske suradnje EU-a jest racionalizacija, jačanje, razvoj, modernizacija i olakšavanje suradnje u području izvršavanja zakonodavstva među relevantnim nacionalnim agencijama (4). U tom se pogledu prijedlogom direktive nastoji osigurati jednaka mogućnost pristupa svih tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica informacijama dostupnima u drugim državama članicama za potrebe sprječavanja i otkrivanja kaznenih djela, provođenja kaznenih istraga ili kriminalističkih operacija, čime se nadilaze trenutačno postojeća pravila na nacionalnoj razini, kojima se onemogućuje djelotvoran i učinkovit protok informacija (5). Stoga se prijedlogom nastoji uspostaviti pravni okvir kojim će se osigurati konvergencija nacionalnih praksi i omogućiti bolje praćenje i provedba pravila na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Osim toga, prijedlogom se nastoje uskladiti zajednički minimalni standardi kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje jedinstvenih točaka za kontakt. Ti zajednički minimalni zahtjevi obuhvaćaju sastav, strukture, odgovornosti, osoblje i tehničke sposobnosti.

Prijedlog te, općenito, kodeks policijske suradnje EU-a, povezani su s ciljevima politike nekoliko strateških dokumenata EU-a u području pravosuđa i unutarnjih poslova, osobito strategije EU-a za sigurnosnu uniju (6), Strategije EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala za razdoblje 2021.–2025 (7) i Strategije za potpuno funkcionalno i otporno [š]engensko područje iz 2021. godine (8). Nadalje, prijedlozi o uspostavi kodeksa policijske suradnje trebali bi se razmatrati uzimajući u obzir postojeću reformu Europola i sve veću ulogu Agencije kao središnjeg informativnog centra EU-a za razmjenu informacija o kriminalnim aktivnostima, koja prikuplja i obrađuje sve veće količine podataka (9).

U skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725, Komisija je 7. siječnja 2022. provela savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka o Prijedlogu direktive o razmjeni informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva. Primjedbe i preporuke iznesene u ovom mišljenju ograničene su na odredbe prijedloga koje su najrelevantnije iz perspektive zaštite podataka.

4. ZAKLJUČCI

33.

S obzirom na prethodno navedeno, Europski nadzornik za zaštitu podataka daje sljedeće glavne preporuke:

—	Odnos s postojećim okvirom za zaštitu podataka trebao bi biti jasnije objašnjen u uvodnim izjavama. Osim toga, prijedlog ne bi trebao sadržavati upućivanja na Opću uredbu o zaštiti podataka jer se čini da to nije relevantno u kontekstu obrade osobnih podataka predviđene prijedlogom.

—

Prijedlogom bi trebao biti jasno definiran osobni opseg predviđene razmjene informacija te bi se njime trebale ograničiti kategorije osobnih podataka koji se mogu razmjenjivati u pogledu svjedoka i žrtava, u skladu s člankom 6. Direktive o izvršavanju zakonodavstva LED te pristupom preuzetim Prilogom II. Uredbi (EU) o Europolu.

—

Europski nadzornik za zaštitu podataka smatra da bi, u skladu s načelom ograničenja pohrane, prijedlogom trebalo biti izričito utvrđeno da se osobni podatci u sustavima vođenja predmeta jedinstvenih točaka za kontakt smiju čuvati tijekom vrlo kratkih razdoblja, koja bi općenito trebala odgovarati rokovima za dostavljanje informacija utvrđenima u članku 5. prijedloga.

—

Europski nadzornik za zaštitu podataka smatra da bi se prijedlogom od država članica trebalo izričito tražiti da provode procjenu u pojedinačnom slučaju o tome treba li Europol primiti presliku razmijenjenih informacija te u koju svrhu. Prijedlogom bi se također trebalo izričito tražiti da se Europol mora obavijesti o toj svrsi, kao i o mogućim ograničenjima u skladu s člankom 19. Uredbe o Europolu. Europski nadzornik za zaštitu podataka također predlaže brisanje posljednje rečenice uvodne izjave 18.

U Bruxellesu, 7. ožujka 2022.

Wojciech Rafał WIEWIÓROWSKI

(1) COM(2021) 782 final.

(2) COM(2021) 784 final.

(3) COM(2021) 780 final.

(4) Obrazloženje, t. 2.

(5) Obrazloženje, t. 3.

(6) Komunikacija Komisije o strategiji EU-a za sigurnosnu uniju, COM/2020/605 final

(7) Komunikacija Komisije o Strategiji EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala za razdoblje 2021.–2025., COM/2021/170 final

(8) Komunikacija Komisije „Strategija za potpuno funkcionalno i otporno [š]engensko područje”, COM/2021/277 final.

(9) Više informacija dostupno je u Mišljenju 4/2021 Europskog nadzornika za zaštitu podataka, https://edps.europa.eu/system/files/2021-03/21-03-08_opinion_europol_reform_en.pdf

8.4.2022

Službeni list Europske unije

C 154/10

Popis država članica i njihovih nadležnih tijela u vezi s člankom 15. stavkom 2., člankom 17. stavkom 8. i člankom 21. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 Popis nadležnih tijela u Sjevernoj Irskoj u vezi s člankom 17. stavkom 8. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 u skladu s Protokolom o Irskoj / Sjevernoj Irskoj uz Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju

(2022/C 154/06)

Objava ovog popisa u skladu je s člankom 22. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008 (1).. Nadležna tijela obaviještena su u skladu sa sljedećim člancima te uredbe:

članak 15. stavak 1.: izvoz ulova koji su ostvarila ribarska plovila koja plove pod zastavom države članice podliježe ovjeri certifikata o ulovu od strane nadležnih tijela države članice koja je država zastave, kako je utvrđeno u članku 12. stavku 4., ako se to zahtijeva u okviru suradnje iz članka 20. stavka 4.;

članak 15. stavak 2.: država članica koja je država zastave izvješćuje Komisiju o svojim nadležnim tijelima za ovjeru certifikata o ulovu iz stavka 1.;

b)	članak 17. stavak 8.: države članice izvješćuju Komisiju koja su njihova tijela nadležna za kontrolu i provjeru certifikata o ulovu u skladu s člankom 16. i stavcima 1. do 6. ovog članka;

članak 21. stavak 3.: države članice izvješćuju Komisiju o svojim nadležnim tijelima za ovjeru i provjeru rubrike „ponovni izvoz” u certifikatu o ulovu u skladu s postupkom utvrđenim u članku 15.

Država članica

Nadležna tijela

Belgija

(a), (b), (c):

—	Vlaamse Overheid; Dienst Zeevisserij (Flamanska vlada; Agencija za poljoprivredu i ribarstvo, Tijelo za morsko ribarstvo)

Bugarska

(a), (b), (c):

—	Изпълнителна Aгенция по Pибарство и Aквакултури (Nacionalna agencija za ribarstvo i akvakulturu)

Češka

(a):

—	nije primjenjivo

(b), (c):

—	Celní úřad pro Středočeský kraj (Carinski ured pokrajine Središnja Češka)

—	Celní úřad pro hlavní město Prahu (Carinski ured Glavni grad Prag)

—	Celní úřad Praha Ruzyně (Carinski ured Prag Ruzyně)

—	Celní úřad pro Jihočeský kraj (Carinski ured pokrajine Južna Češka)

—	Celní úřad pro Plzeňský kraj (Carinski ured pokrajine Plzeňski kraj)

—	Celní úřad pro Karlovarský kraj (Carinski ured pokrajine Karlovarski kraj)

—	Celní úřad pro Ústecký kraj (Carinski ured pokrajine Ústečki kraj)

—	Celní úřad pro Liberecký kraj (Carinski ured pokrajine Liberečki kraj)

—	Celní úřad pro Královéhradecký kraj (Carinski ured pokrajine Královéhradečki kraj)

—	Celní úřad pro Pardubický kraj (Carinski ured pokrajine Pardubički kraj)

—	Celní úřad pro Kraj Vysočina (Carinski ured pokrajine Vysočina)

—	Celní úřad pro Jihomoravský kraj (Carinski ured pokrajine Južna Moravska)

—	Celní úřad pro Olomoucký kraj (Carinski ured pokrajine Olomoučki kraj)

—	Celní úřad pro Moravskoslezský kraj (Carinski ured pokrajine Moravsko-šleski kraj)

—	Celní úřad pro Zlínský kraj (Carinski ured pokrajine Zlínski kraj)

Danska

(a):

—	Fiskeristyrelsen (Danska agencija za ribarstvo)

(b):

—	Fiskeristyrelsen – kun direkte landinger (Danska agencija za ribarstvo – samo izravno iskrcavanje)

—	Fødevarestyrelsen – anden import (Danska uprava za veterinarstvo i hranu – ostali uvoz)

(c):

—	Fødevarestyrelsen (Danska uprava za veterinarstvo i hranu)

Njemačka

(a), (b), (c):

—	Bundesanstalt für Landwirtschaft und Ernährung (Savezni ured za poljoprivredu i hranu)

Estonija

(a):

—	Veterinaar- ja Toiduamet Kalapüügikorralduse büroo (Uprava za veterinarstvo i hranu, Ured za regulaciju ribarstva)

(b):

—	Maksu-ja Tolliamet; Veterinaar-ja Toiduamet; Keskkonnaministeerium (Estonska porezna i carinska uprava; Uprava za veterinarstvo i hranu; Ministarstvo okoliša)

(c):

—	Maksu- ja Tolliamet (Estonska porezna i carinska uprava)

Irska

(a), (b), (c):

—	The Sea Fisheries Protection Authority (Agencija za zaštitu morskog ribarstva)

Grčka

(a):

—

Υπουργείο Αγροτικής Ανάπτυξης και Τροφίμων, Γενική Διεύθυνση Αλιείας, Διεύθυνση Ελέγχου Αλιευτικών Δραστηριοτήτων και Προϊόντων, Τμήμα Καταπολέμησης Παράνομης, Λαθραίας και Άναρχης Αλιείας (Ministarstvo ruralnog razvoja i hrane, Glavna uprava za ribarstvo, Uprava za ribolovne aktivnosti i kontrolu proizvoda, Odjel za ribolov NNN)

(b), (c):

—

Υπουργείο Αγροτικής Ανάπτυξης και Τροφίμων, Γενική Διεύθυνση Αλιείας, Διεύθυνση Ελέγχου Αλιευτικών Δραστηριοτήτων και Προϊόντων, Τμήμα Καταπολέμησης Παράνομης, Λαθραίας και Άναρχης Αλιείας, Γραφείο Ελέγχου Αλιευτικών Προϊόντων (Ministarstvo ruralnog razvoja i hrane, Glavna uprava za ribarstvo, Uprava za ribolovne aktivnosti i kontrolu proizvoda, Odjel za ribolov NNN, Odjel za kontrolu proizvoda ribarstva u Međunarodnoj zračnoj luci Atena)

Španjolska

(a), (b), (c):

—	MINISTERIO DE AGRICULTURA, PESCA Y ALIMENTACIÓN SECRETARÍA GENERAL DE PESCA (MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I HRANE, GLAVNO TAJNIŠTVO ZA RIBARSTVO)

Dirección General de Ordenación Pesquera y Acuicultura Subdirección General de Control e Inspección (Glavna uprava za ribarstvo i akvakulturu; Služba za kontrolu i inspekciju)

Francuska

(a):

—

Les directions départementales des territoires et de la mer – délégations à la mer et au littoral; direction de la mer Guadeloupe; direction de la mer Martinique; direction de la mer Guyane; direction de la mer Sud Océan Indien (Departmanske uprave državnih područja i mora – delegacije za more i obalu; Uprava za Guadeloupe; Uprava za Martinique; Uprava za Francusku Gijanu; Uprava za južni Indijski ocean)

—	Le Centre national de surveillance des pêches (Nacionalni centar za nadzor ribarstva)

(b):

—	Les bureaux de douane des directions régionales (Carinski uredi regionalnih uprava)

—	La Direction des Pêches Maritimes et de l’Aquaculture (Uprava za morsko ribarstvo i akvakulturu)

(c):

—	Les bureaux de douane des directions régionales (Carinski uredi regionalnih uprava)

Hrvatska

(a):

—	Ministarstvo poljoprivrede; Uprava ribarstva (Ministarstvo poljoprivrede; Uprava ribarstva)

(b), (c):

—	Ministarstvo financija; Carinska Uprava (Ministarstvo financija; Carinska služba)

Italija

(a), (c):

—	Autorità Marittime (Guardia Costiera) (Pomorska uprava (Obalna straža))

(b):

—	Agenzia delle Dogane (Carinska uprava)

—	Ministero della Salute (Ministarstvo zdravstva)

Cipar

(a), (b), (c):

—	Υπουργείο Γεωργίας, Αγροτικής Ανάπτυξης και Περιβάλλοντος; Τμήματος Αλιείας και Θαλασσίων Ερευνών (Ministarstvo poljoprivrede, ruralnog razvoja i okoliša; Odjel za ribarstvo i istraživanje mora)

Latvija

(a):

—	Zemkopības ministrijas Zivsaimniecības departaments (Ministarstvo poljoprivrede; Odjel za ribarstvo)

(b):

Nozvejas sertifikātu pārbaudes un verifikācijas procedūras (za postupke pregleda i provjere certifikata o ulovu):

—	Valsts vides dienesta Zvejas kontroles departaments (Državna uprava za zaštitu okoliša; Odjel za kontrolu ribarstva)

Muitas kontroles (za carinsku kontrolu):

—	Valsts ieņēmumu dienesta Muitas pārvalde (Nacionalna carinska uprava; Državna porezna uprava)

(c):

—	Valsts vides dienesta Zvejas kontroles departaments (Državna uprava za zaštitu okoliša; Odjel za kontrolu ribarstva)

Litva

(a):

—	Žuvininkystės tarnyba prie Lietuvos Respublikos žemės ūkio ministerijo (Ministarstvo poljoprivrede Republike Litve, Uprava za ribarstvo)

(b), (c):

—	Muitinės departamentas prie Lietuvos Respublikos finansų ministerijos (Ministarstvo financija Republike Litve, Carinski odjel)

Luksemburg

(a):

—	nije primjenjivo

(b), (c):

—	Administration des services vétérinaires (Uprava veterinarskih službi)

Mađarska

(a):

—	nije primjenjivo

(b), (c):

—	Nemzeti Élelmiszerlánc-biztonsági Hivatal (Nacionalni ured za sigurnost prehrambenog lanca)

Malta

(a), (b), (c):

—	Dipartiment tas-Sajd u l-Akwakultura; Ministeru għall-Iżvilupp Sostenibbli, l-Ambjent u l-bidla fil-klima (Odjel za ribarstvo i akvakulturu; Ministarstvo održivog razvoja, okoliša i klimatskih promjena)

Nizozemska

(a), (c):

—	Nederlandse Voedsel en Waren Autoriteit (Nizozemsko tijelo za sigurnost hrane i potrošačkih proizvoda)

(b):

—	Douane (Carinska služba)

—	Nederlandse Voedsel – en Warenautoriteit (Nizozemsko tijelo za sigurnost hrane i potrošačkih proizvoda)

Austrija

(a):

—	nije primjenjivo

(b), (c):

—	Bundesamt für Ernährungssicherheit (Savezni ured za sigurnost hrane)

Poljska

(a):

—	Ministerstwo Rolnictwa i Rozwoju Wsi – Departament Rybołówstwa (Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja; Odjel za ribarstvo)

(b):

w przypadku importu drogą lądową i lotniczą (za uvoz kopnenim ili zračnim putem):

—	Ministerstwo Rolnictwa i Rozwoju Wsi – Departament Rybołówstwa (Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja; Odjel za ribarstvo)

w przypadku importu drogą morską (za uvoz morskim putem):

—	Główny Inspektorat Rybołówstwa Morskiego Ośrodek Zamiejscowy w Gdyni (Glavni inspektorat za morsko ribarstvo Gdynia)

—	Główny Inspektorat Rybołówstwa Morskiego Ośrodek Zamiejscowy w Szczecinie (Glavni inspektorat za morsko ribarstvo, Regionalni centar Szczecin)

(c):

—	Ministerstwo Rolnictwa i Rozwoju Wsi – Departament Rybołówstwa (Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja; Odjel za ribarstvo)Główny Inspektorat Rybołówstwa Morskiego Ośrodek Zamiejscowy w Gdyni (Glavni inspektorat za morsko ribarstvo Gdynia)

—	Główny Inspektorat Rybołówstwa Morskiego Ośrodek Zamiejscowy w Szczecinie (Glavni inspektorat za morsko ribarstvo, Regionalni centar Szczecin)

Portugal

(a), (c):

—	Continente: Direção-Geral de Recursos Naturais, Segurança e Serviços Marítimos; Autoridade Nacional de Pesca (za kontinentalno državno područje: Glavna uprava za prirodne resurse, sigurnost i pomorske usluge; Nacionalno tijelo za ribarstvo)

—	Açores: Secretaria Regional do Ambiente e do Mar; Gabinete do Subsecretário Regional das Pescas (za Azore: Regionalno tajništvo za okoliš i more, Regionalni ured podtajnika za ribarstvo)

—	Açores: Inspeção Regional das Pescas (za Azore: Regionalni inspektorat za ribarstvo)

—	Madeira: Direção Regional de Pescas (za Madeiru: Regionalna uprava za ribarstvo)

(b):

—	Continente: Direção-Geral de Recursos Naturais, Segurança e Serviços Marítimos; Autoridade Nacional de Pesca; Direção de Serviços de Inspeção (za kontinentalno državno područje: Glavna uprava za prirodne resurse, sigurnost i pomorske usluge; Nacionalno tijelo za ribarstvo; Uprava za inspekciju)

—	Açores: Direcção Regional das Pescas (za Azore: Uprava za ribarstvo)

—	Madeira: Direção Regional de Pescas (za Madeiru: Regionalna uprava za ribarstvo)

—	Alfândega de Viana do Castelo (Carinski ured Viana do Castelo)

—	Alfândega de Leixões (Carinski ured Leixões)

—	Alfândega do Aeroporto do Porto (Carinski ured Zračne luke Porto)

—	Alfândega de Aveiro (Carinski ured Aveiro)

—	Alfândega de Peniche (Carinski ured Peniche)

—	Alfândega Marítima de Lisboa (Pomorski carinski ured Lisabon)

—	Alfândega do Aeroporto de Lisboa (Carinski ured Zračne luke Lisabon)

—	Alfândega de Setúbal (Carinski ured Setúbal)

—	Delegação Aduaneira de Sines; Alfândega de Setúbal (Carinska delegacija Sines; Carinski ured Setúbal)

—	Delegação Aduaneira do Aeroporto de Faro (Carinska delegacija Zračne luke Faro)

—	Alfândega de Ponta Delgada (Carinski ured Ponta Delgada)

—	Delegação Aduaneira da Horta (Carinska delegacija Horta)

—	Alfândega do Funchal (Carinski ured Funchal)

—	Delegação Aduaneira do Aeroporto da Madeira (Carinska delegacija Zračne luke Madeira)

Rumunjska

(a), (b), (c):

—	Agenția Națională pentru Pescuit și Acvacultură (Nacionalna agencija za ribarstvo i akvakulturu)

Slovenija

(a):

—	Finančni urad Koper (Financijski ured Kopar)

(b), (c):

—	Finančni urad Celje (Financijski ured Celje)

—	Finančni urad Koper (Financijski ured Kopar)

—	Finančni urad Kranj (Financijski ured Kranj)

—	Finančni urad Ljubljana (Financijski ured Ljubljana)

—	Finančni urad Maribor (Financijski ured Maribor)

—	Finančni urad Murska Sobota (Financijski ured Murska Sobota)

—	Finančni urad Nova Gorica (Financijski ured Nova Gorica)

—	Finančni urad Novo mesto (Financijski ured Novo Mesto)

Slovačka

(a):

—	nije primjenjivo

(b), (c):

—	Štátna veterinárna a potravinová správa Slovenskej republiky (Državna uprava za veterinarstvo i hranu Slovačke Republike)

Finska

(a), (b), (c):

—	Varsinais-Suomen elinkeino-, liikenne-, ja ympäristökeskus (Centar za gospodarski razvoj, promet i okoliš za jugozapadnu Finsku)

Švedska

(a), (b), (c):

—	Havs- och vattenmyndigheten (Agencija za upravljanje morskim i vodnim resursima)

Popis nadležnih tijela u Sjevernoj Irskoj u vezi s člankom 17. stavkom 8. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 u skladu s Protokolom o Irskoj / Sjevernoj Irskoj uz Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju

Protokol o Irskoj / Sjevernoj Irskoj uz Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju

Nadležna tijela za kontrole i provjere certifikata o ulovu u skladu s člankom 16. i člankom 17. stavcima 1. do 6. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008

Sjeverna Irska

Department for Agriculture, the Environment and Rural Affairs (Odjel za poljoprivredu, okoliš i ruralna pitanja)

UK Port Health Authorities (Lučka zdravstvena tijela u Ujedinjenoj Kraljevini): Belfast, Warrenpoint, Larne i Foyle

(1) SL L 286, 29.10.2008., str. 1.

8.4.2022

Službeni list Europske unije

C 154/19

Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2022/C 154/08)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od dana ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Hrušovský lepník”

EU br.: PGI-SK-02474 – 8.6.2018.

ZOI ( ) ZOZP (X)

1. Naziv [ZOI-ja ili ZOZP-a]

„Hrušovský lepník”

2. Država članica ili treća zemlja

Slovačka

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 2.3. Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i ostali pekarski proizvodi

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Pogača Hrušovský lepník je okrugla ili na pola presavijena pogača promjera od 25 do 35 cm, izrađena od kiselog tijesta za kruh od krumpira s punjenjem ili premazom, pečena u kamenoj peći.

Vrste pogače Hrušovský lepník:

Slana pogača Hrušovský lepník premazan topljenim maslacem, biljnim uljem ili životinjskom mašću s punjenjem od češnjaka.

Slatka pogača Hrušovský lepník premazan topljenim maslacem, biljnim uljem ili životinjskom mašću s punjenjem od džema (od šljiva ili trešnje).

Pogača Hrušovský lepník s punjenjem od kiselog kupusa, premazan topljenim maslacem, biljnim uljem ili životinjskom mašću.

Pogača Hrušovský lepník s premazom, premazan topljenim maslacem, biljnim uljem ili životinjskom mašću te sa skutom i krumpirom posutim mljevenim cimetom i šećerom, šećerom od vanilije, vanilin šećerom ili cimetovim šećerom.

Svojstva:

Vizualna obilježja: Okrugla pogača promjera 25 – 35 cm, ili presavijena na pola

Boja:	zlatno pečena
Miris:	S blagim kiselkastim, drvenastim i pepeljastim aromama, lagano zadimljen
Okus:	intenzivna, ali nježna mješavina pojedinačnih sastojaka postignuta pečenjem u peći, te aroma karakteristična za pojedinačno punjenje ili premaz
Konzistencija:	tijesto je meko, gusto i glatko, s nježnom teksturom, vlažno, ne suho

Težina sirovog tijesta: 350 — 450 g

Debljina tijesta nakon pečenja: najmanje 0,5 cm

Za proizvodnju kiselog tijesta za kruh od krumpirova upotrebljavaju se sljedeći sastojci:

Brašno od pšenice, raži ili pira, kuhani krumpir, sol, sredstvo za dizanje. Na 1 kg brašna upotrebljava se oko 100 g kuhanog krumpira.

Sredstvo za dizanje: pekarski kvasac, mlaka voda, mlijeko, kristalni šećer.

Za proizvodnju punjenja i premaza koriste se sljedeći sastojci:

maslac, biljno ulje ili životinjska mast (svinjska, pačja, guščja), češnjak, džem (od šljiva, trešanja), kiseli kupus, luk, mljeveni crni papar, sol, svinjski čvarci ili pržena dimljena svinjska mast, pire od krumpira, svježi sir, jaja, mljeveni cimet, kristalni šećer, šećer od vanilije ili šećer od vanilina, ili cimetov šećer.

Punjenja i nadjevi:

Punjenje/premaz od češnjaka: drobljeni češnjak, sol, voda

Punjenje/premaz od džema: džem (od šljiva, trešanja)

Punjenje/premaz od svježeg sira i krumpira: svježi sir, pire od krumpira, jaja, kristalni šećer, i mljeveni cimet s kristalnim šećerom, cimetov šećer, šećer od vanilije ili šećer od vanilina, za posipanje. Omjer svježeg sira i krumpira je 1: 2. Sirova masa punjenja/premaza iznosi 30 % – 45 % težine tijesta, što znači da se masa proizvoda povećava za masu punjenja/premaza.

Premaz/punjenje od kupusa: biljno ulje ili životinjska mast, luk, kristalni šećer, kiseli kupus, sol, mljeveni crni papar, čvarci od svinjetine ili pržena dimljena svinjska mast. Sirova masa punjenja/premaza iznosi 15 % – 25 % težine tijesta, što znači da se masa proizvoda povećava za masu punjenja/premaza.

Za premazivanje svakog lepníka odmah nakon pečenja koristi se sljedeće: otopljeni maslac ili biljno ulje, ili životinjska mast.

3.3. Hrana (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Ne postoje ograničenja u pogledu podrijetla sirovina.

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Postupak proizvodnje odvija se u sljedećim fazama:

—	ručna priprema tijesta,

—	ručno pripremanje punjenja/premaza,

—	pečenje u kamenoj peći izrađenoj od izvađenog kamena,

—	posipanje otopljenim maslacem, biljnim uljem ili životinjskom masti,

—	naknadno premazivanje pogače.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje, itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje obuhvaća općinu Hrušov. Selo Hrušov nalazi se u regiji Banská Bystrica na južnom podignutom rubu visoravni Krupinská Planina u blizini gradova Veφký Krtíš, Krupina i Šahy, u regiji koja se nekada bila poznata kao okrug Hont.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Uzročno-posljedična veza temelji se na znanju i iskustvu proizvođača sa zemljopisnog područja te na ugledu i tradiciji pogače Hrušovský lepník.

Definirano zemljopisno područje obilježeno je rijetko raspršenim naseljima na poljoprivrednim gospodarstvima. Zbog izoliranosti područja i udaljenosti sela i poljoprivrednih gospodarstava lokalno stanovništvo moralo je biti samodostatno. Sve što su im je bilo potrebno izrađivali su sami od prirodnih materijala. Izgradili su kamene peći od izvađenog kamena u kojima su izgarali drvo koje su pronašli u okolišu (lokust, bukva, hrast, grab). Izrađivali su alate za osnovne potrebe iz dostupnih materijala, na primjer drvene podmetače za postavljanje tijesta u peć, krila guske ili patke za čišćenje pepela, alat poznat kao „ohrablo” (tradicionalni naziv vrste lopatice koja se upotrebljava za pomicanje žara oko peći) za provjeru temperature peći (kada ohrablo proizvede iskre, peć je postigla ispravnu temperaturu) i za pomicanje ugljena na stranu, te četka (kukuruzna ljuska žicom zavezana na duži štap) za brisanje peći.

Tijesto i punjenja/premazi za proizvodnju pogače Hrušovský lepník pripremaju se isključivo rukama. Razvlačenje tijesta u okrugli oblik čini ga tankim, kompaktnim i glatkim nakon pečenja te mu daje nježnu strukturu. Veličina pogače ovisi o veličini kore, čija se cijela površina koristi.

Sastojci koji su se upotrebljavali za proizvodnju pogače lepník prvotno su se nabavljali iz lokalnih izvora, zbog izoliranosti sela i poljoprivrednih gospodarstava. Danas se naglasak stavlja na tijesto i punjenja/premaze koji se proizvode isključivo ručno te se stavljaju na proizvod pečen u kamenoj peći.

Pogača Hrušovský lepník peče se u kamenoj peći na temperaturi višoj od 300 °C. Peć se zagrijava tvrdim drvom (bagrem, bukva, hrast, grab). Peći je dostigla ispravnu temperaturu kada kamen počne proizvoditi iskre kada ga se grablje. Nakon što drvo izgori ugljen se grablje do stražnjeg dijela peći, a upotrebom mokre četke odstranjuje se pepeo se u ostatku peći. Pojedinačne pogače Hrušovský lepník pečene su jedna uz drugu dok ih se okreće grabom kako bi se pravilno ispekle sa svih strana. Pogača Hrušovský lepník se bez punjenja ili premaza peče u peći oko 5 minuta, a s nadjevom ili premazom oko 7 do 10 minuta.

Budući da se tijesto i punjenje/premaz proizvode ručno i da se pečenje odvija u kamenim pećima na visokoj temperaturi, tijesto se ne osuši, ostaje meko, glatko i vlažno s blagim aromama kiselog tijesta, drva i pepela koji se miješaju tijekom pečenja. Karakterističan okus proizvoda nadopunjava se punjenjem/premazom koji je sladak ili kiseo.

Vještine stanovnika definiranog zemljopisnog područja proizvodnje pogače „Hrušovský lepník” razvile su se na temelju znanja i iskustva koje se prenosilo generacijama, što se odražava u kvaliteti konačnog proizvoda. Priprema sredstva za dizanje, tijesta, punjenja i premaza te vrijeme koje je potrebno za zagrijavanje kamene peći na ispravnu temperaturu te upotreba tradicionalnih proizvoda kao što su krila guske ili patke, grablje i metla, daju pogači Hrušovský lepník karakterističnu aromu i okus.

Zbog iznimnih karakteristika koje proizlaze iz ručne pripreme i načina na koji se peče, proizvod je postao vrlo popularan i tražen. Organizatori događanja i izložbi o hrani pozivaju proizvođače da pokažu autentičnu pripremu tijesta, punjenja i nadjeva proizvoda te način na koji se peče. Pogača Hrušovský lepník priprema se i proizvodi na definiranom zemljopisnom području s kojim je povijesno povezan.

Dokaz o ugledu pogače Hrušovský lepník i 300-godišnjoj tradiciji činjenica je da joj je 2014. dodijeljen certifikat za uporabu oznake „Regionalni proizvod HONT” kao jedinstvenom regionalnom proizvodu proizvedenom tradicionalnim metodama od kojih se mnoge primjenjuju ručno.

Hrušov je od 1996. redovito domaćin festivala „Hontianska paráda”. Festival je proslava dugo zaboravljenih metoda uzgoja i pečenja kruha Hrušovský lepník https://sk.m.wikipedia.org/wiki/Hontianska_par%C3%A1da.

Informacije o ugledu proizvoda mogu se pronaći i u televizijskim emisijama kao što su „Nebíčko v papuφke” (Raj u vašim ustima) i „Slovensko v obrazoch” (Slovačka na slikama).

Izdanje novina Živnostenské noviny iz 2015. sadržavalo je tradicionalne slovačke obrte u kojima se navodi da bi posjetitelji također mogli kušati pogaču Hrušovský lepník tijekom prezentacija tih obrta, kao što je događanje „Dni majstrov Ú” UV 2015 (Dani obrtnika 2015. (Centar za proizvodnju folklornih umjetničkih djela)).

Pogača Hrušovský lepník priprema se na temelju povijesnih recepata definiranog zemljopisnog područja. Životom na tom udaljenom području ljudi su uspjeli očuvati svoj poseban način života. U publikaciji HONT Tradície l’udovej kultúry [HONT narodni običaji] profesor J. Botík navodi sljedeće: „U svojoj izvornoj verziji radila se od nefermentiranog tijesta te je pečena u peći na niskoj temperaturi kao jelo za Badnjak.” Početkom 20. stoljeća, posebice prije no što se raširilo pečenje kruha, ovaj tip kruha je bio poznat i redovito se pekao u cijeloj regiji Hont.

Naziv „Hrušovský lepník” potječe iz naziva sela Hrušov, koje je povijesno povezano s pečenjem pogača lepník. Drugi dio naziva „lepník” (ili „ľepňik” prije standardizacije slovačkog jezika) izraz je koji se upotrebljava u lokalnom dijalektu za vrstu okrugle pogače pečene u kamenoj peći. Taj se naziv kontinuirano koristi na tom području od prve polovice osamnaestog stoljeća. Prema riječima profesora J. Botíka: „Kućanice iz zanatskih obitelji u selu često su razmazivale kuhani krumpir, džem, svježi sir ili sir bryndza na pogače lepník napravljene od tijesta za kruh. Nakon toga su nastavile nazivati ovu vrstu pogače ‚ľepňik’. Slovački doseljenici koji su se preselili u Veliku nizinu sa sobom su donijeli taj stari oblik kruha [...]”.

Pogača Hrušovský lepník bila je svečana hrana u prvim desetljećima dvadesetog stoljeća. To je bila pogača koja se najčešće jela. Pečena je u kamenoj peći kao jelo za Badnjak, a svaki član obitelji i svi kućni ljubimci jeli su njegov komadić. Također ga se posluživalo i za vrijeme korizme, za vrijeme tradicionalnih aktivnosti kao što su „páračky” (prerada guščjeg perja) i „priadky” (pređa za predenje) te na Uskrs. Poslije se pekao jednom tjedno prije pečenja kruha. Kruh se uvijek pekao u subotu, tako da bude svjež u nedjelju te se čuvao u zalihama za cijeli tjedan. Svaka obitelj pekla je nekoliko štruca, od četiri do šest, ovisno o veličini obitelji. Pogača Hrušovský lepník pekla se u udaljenim poljoprivrednim naseljima u Hrušovu, gdje se i danas proizvodi.

Život u udaljenim područjima i na poljoprivrednim gospodarstvima usko je povezan s očuvanjem tradicije. Pogača Hrušovský lepník bila je delicija prije mnogo godina, a to ostaje i danas.

Upućivanje na objavu specifikacije

https://www.indprop.gov.sk/swift_data/source/pdf/specifikacie_op_oz/Hrusovsky%20lepnik.pdf

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 154

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 65. 8. travnja 2022.

Sadržaj		Stranica
	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2022/C 154/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.10602 – SWISS LIFE INTERNATIONAL HOLDING / ELIPS LIFE) ( 1 )	1
2022/C 154/02	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.10582 – GAMALIFE / GOING CONCERN OF ZURICH INVESTMENTS LIFE SPA) ( 1 )	2

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2022/C 154/03	Tečajna lista eura — 7. travnja 2022.	3
2022/C 154/04	Napomene s objašnjenjem kombinirane nomenklature Europske unije	4
	Europski nadzornik za zaštitu podataka
2022/C 154/05	Sažetak mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Prijedlogu direktive o razmjeni informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica (Cjeloviti tekst ovog mišljenja dostupan je na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku na mrežnom mjestu Europskog nadzornika za zaštitu podataka www.edps.europa.eu)	7
	OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA
2022/C 154/06	Popis država članica i njihovih nadležnih tijela u vezi s člankom 15. stavkom 2., člankom 17. stavkom 8. i člankom 21. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 Popis nadležnih tijela u Sjevernoj Irskoj u vezi s člankom 17. stavkom 8. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 u skladu s Protokolom o Irskoj / Sjevernoj Irskoj uz Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju	10

	V. Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2022/C 154/07	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10691 – CDP GROUP / FOMAS GROUP / PUNCH GROUP / JV) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	17
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2022/C 154/08	Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	19


	(1) Tekst značajan za EGP.