28.2.2022

Službeni list Europske unije

C 97/1

Rezolucija o Programu rada Europske komisije za 2022. i političkim prioritetima Europskog odbora regija za 2022. godinu

(2022/C 97/01)

EUROPSKI ODBOR REGIJA,

uzimajući u obzir:

—	Program rada Europske komisije za 2022.;

—	Protokol o suradnji s Europskom komisijom iz veljače 2012.;

—	Rezoluciju OR-a o prioritetima za razdoblje 2020.–2025. (1);

—	Rezoluciju o prijedlozima Europskog odbora regija za Program rada Europske komisije za 2022. (2); i

—	Rezoluciju o Godišnjem regionalnom i lokalnom barometru EU-a za 2021. (3);

poziva Europski parlament, Vijeće i Komisiju da uzmu u obzir stajališta i prijedloge sadržane u ovoj rezoluciji u Zajedničkoj izjavi o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2022. i spreman je doprinijeti provedbi rezolucije;

podsjeća da se Komisija obvezala na praćenje prijedloga koji proizlaze iz konferencije o budućnosti Europe. Smatra interaktivnu višejezičnu digitalnu platformu i panele s građanima mogućim instrumentom za uspostavu mehanizma trajnog dijaloga s građanima na razini EU-a te je spreman preuzeti ključnu ulogu u tom procesu;

pozdravlja Europsku godinu mladih 2022. i zalaže se za blisku suradnju s drugim institucijama EU-a i svim relevantnim dionicima u cilju promicanja sudjelovanja mladih na svim razinama;

Europa bliža građanima

ponavlja svoj poziv Komisiji da uključi regionalnu i lokalnu dimenziju u područje primjene zakonodavnih i nezakonodavnih mjera navedenih u akcijskom planu za europsku demokraciju te naglašava važnost očuvanja integriteta lokalnih i regionalnih izbora i osnaživanja lokalnih zajednica u borbi protiv diskriminacije i dezinformiranja;

zahtijeva da se budućom zakonodavnom inicijativom za zaštitu slobode medija uzme u obzir položaj lokalnih i regionalnih medija;

podržava usredotočenost Komisije na jamčenje učinkovite primjene vladavine prava, uključujući načelo nadređenosti prava EU-a kao preduvjeta za jednaka prava i pravnu sigurnost u provedbi zajedničkih politika;

ističe da je potrebno nastaviti ulagati napore za postizanje Unije ravnopravnosti, među ostalim predlaganjem novih mjera za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama, te stoga očekuje da će biti uključen u uspostavu novog međuinstitucijskog etičkog tijela EU-a;

u potpunosti je predan provedbi koncepta „aktivne supsidijarnosti” i ponavlja svoj poziv na sustavnu upotrebu tablice za ocjenjivanje supsidijarnosti u prijedlozima Komisije;

podržava namjeru smanjenja administrativnog opterećenja za građane i poduzeća pristupom „jedan za jedan” (eng. one in, one out). Također očekuje da će taj postupak biti u skladu s gospodarskim, socijalnim i okolišnim standardima EU-a te da će se temeljiti na pristupu utemeljenom na dokazima i procjeni troškova nedjelovanja;

10.

ponavlja svoj poziv na preispitivanje Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva, kao i smjernica i paketa instrumenata za bolju regulativu radi uključivanja višerazinske dimenzije europskog zakonodavnog postupka, što je predložila Radna skupina za supsidijarnost;

11.

u tom kontekstu pozdravlja predanost Komisije jačanju procjena teritorijalnog učinka i procjena učinka na ruralna područja kako bi se bolje uzele u obzir potrebe i posebnosti različitih područja EU-a. Ističe da je potrebno uzeti u obzir i pogranične regije. OR stoga poziva Komisiju da zajamči da početne procjene učinka i procjene učinka uključuju procjenu mogućih teritorijalno diferenciranih učinaka svake zakonodavne inicijative; nadalje, podržava njezine planove da 2022. organizira opsežnu konferenciju o boljoj regulativi, posebno uzimajući u obzir lokalnu i regionalnu dimenziju kao u platformi „Fit for Future”;

12.

naglašava sve veću važnost predviđanja kao političkog instrumenta za razvoj dugoročnih perspektiva utemeljenih na dokazima u mnogim područjima politika u kojima lokalne i regionalne vlasti snose ključne odgovornosti, kao što su područja gospodarske potpore, demografije, mjera ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima, obrazovanja, vještina ili infrastrukture. Stoga ponavlja svoju predanost podupiranju Komisije u mapiranju kapaciteta lokalnog i regionalnog predviđanja kako bi se u obzir uzelo lokalno i regionalno iskustvo, posebice godišnje izvješće o strateškim predviđanjima;

Izgradnja otpornih zajednica

13.

zahtijeva sustavnu organizaciju višerazinskih platformi i dijaloga kako bi se postiglo strukturirano i uključivo sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u planiranju i provedbi inicijativa u okviru zelenog plana;

14.

ističe goleme teritorijalne izazove zelene tranzicije, među ostalim u prometnom sektoru, i prepoznaje specifičnu situaciju u automobilskim regijama te poziva na višerazinski dijalog za pravednu tranziciju automobilskog sektora;

15.

nastavit će pratiti provedbu dugoročne vizije za ruralna područja i prijelaz na zeleniju, pametniju i održiviju poljoprivredu. Uspostava ruralnog programa trebala bi pružiti osnovu mehanizma upravljanja za ruralna područja, štiteći njihove lokalne identitete i obilježja, i jasne kvantitativne pokazatelje za ruralnu dimenziju u europskom semestru;

16.

podržava davanje prednosti ambiciji za postizanje nulte stope onečišćenja za zaštitu ljudi i ekosustava te očekuje da će se u predstojećem paketu mjera za nultu stopu onečišćenja u obzir uzeti lokalne i regionalne vlasti, posebice uspostavom relevantne platforme dionika i pokazatelja uspješnosti regija EU-a;

17.

poziva da se u predstojećim prijedlozima o plastici i kružnom gospodarstvu uzme u obzir doprinos koji je već pružen u relevantnim mišljenjima OR-a, uključujući usmjerenost na nadležnosti lokalnih i regionalnih vlasti za prikupljanje otpada i gospodarenje njime;

18.

poziva Komisiju da dodatno promiče upotrebu svemirske tehnologije i dostupnost podataka na lokalnoj razini u cilju borbe protiv klimatskih promjena, poticanja energetske tranzicije, zaštite okoliša i provedbe zelenog plana;

19.

sa zanimanjem iščekuje reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada s ciljem potpune provedbe vala obnove i poziva Komisiju da se osloni na postojeću pojačanu suradnju s OR-om;

20.

ponavlja da je za uspjeh europskog zelenog plana potrebna temeljita revizija Uredbe o upravljanju energetskom unijom te povezivanje plana s Programom UN-a do 2030. i okvirom ciljeva održivog razvoja, kao i strukturna provedba višerazinskog upravljanja putem sustavnih višerazinskih dijaloga o zelenom planu;

21.

pozdravlja paket instrumenata za upravljanje fluktuacijama cijena energije i poziva na pojačano djelovanje u borbi protiv energetskog siromaštva i osjetljivosti na klimatske promjene;

22.

pozdravlja prepoznavanje uske veze između klimatske krize i krize biološke raznolikosti te ustraje u tome da Europska komisija nastavi promicati višerazinsko upravljanje u EU-u i diljem svijeta na temelju Deklaracije iz Edinburgha, posebno na predstojećoj 15. Konferenciju stranaka Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti i 27. sastanku Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime; poziva na donošenje propisa o oceanima kojim bi se lokalne i regionalne vlasti uključile u zaštitu morskog okoliša;

23.

poziva na jačanje provedbe strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, oslanjajući se na misiju za prilagodbu klimatskim promjenama i na instrument EU-a za političku potporu za prilagodbu;

24.

pozdravlja ambiciju Komisije da ostvari ciljeve utvrđene u digitalnom kompasu za 2030. i poziva na uključivanje digitalne kohezije u politike EU-a kao komplementarne dimenzije gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji;

25.

izražava žaljenje zbog nedostatka relevantnih pokazatelja na lokalnoj i regionalnoj razini za praćenje postizanja ciljeva digitalnog desetljeća za 2030. te stoga želi razviti takve pokazatelje;

26.

pozdravlja predanost Komisije donošenju europskog zakona o čipovima kao odgovor na veliku ovisnost EU-a o najsuvremenijim tehnologijama u trećim zemljama;

27.

pozdravlja najavljenu pravnu inicijativu za Instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve. Poziva Europsku komisiju da osigura da se značajna uloga lokalnih i regionalnih vlasti odražava u njezinu prijedlogu, posebno kada je riječ o uklanjanju poremećaja na jedinstvenom tržištu na područjima koja se oslanjaju na snažne prekogranične opskrbne lance i razmjene;

28.

pozdravlja namjeru Komisije da revidira politiku tržišnog natjecanja EU-a. Naglašava da se pri mogućoj reviziji definicije tržišta mora pažljivo razmotriti u kojoj će mjeri to utjecati na gospodarsku ravnotežu između različitih regija EU-a, kao i MSP-ova i potrošača;

29.

izražava žaljenje zbog toga što se u programu rada Komisije ne predviđaju mjere za razmatranje temeljnih promjena koje će zeleni plan, digitalizacija i dekarbonizacija donijeti europskoj industriji. Stoga preporučuje Komisiji da svoju buduću industrijsku politiku više prilagodi budućim potrebama i da uzme u obzir pouke iz konkurentnih regionalnih ekosustava, važnost ključnih razvojnih tehnologija i potrebu za postizanjem ravnoteže između konkurentnosti i otvorene strateške autonomije;

30.

naglašava važnost zaštite temeljnih prava građana u budućim propisima EU-a o umjetnoj inteligenciji i jačanja etičkih zahtjeva kod uvođenja visokorizične umjetne inteligencije; u tom smislu pozdravlja javno savjetovanje Europske komisije o prilagodbi pravila građanskopravne odgovornosti specifičnim izazovima digitalnog doba i umjetne inteligencije (4) te očekuje da će to rezultirati ažuriranim okvirom čiji je cilj osigurati pravnu zaštitu potrošača za štetu prouzročenu primjenom umjetne inteligencije;

31.

predan je stvaranju punopravne europske zdravstvene unije u kojoj se poštuje načelo supsidijarnosti i poziva na jasniju ulogu Europskog parlamenta i regija u budućem tijelu EU-a za pripravnost i odgovor na hitne zdravstvene situacije (HERA), kao i u europskom prostoru za zdravstvene podatke; izričito zahtijeva da lokalne i regionalne vlasti budu uključene u planiranje i upravljanje hitnim situacijama u okviru zdravstvenih kriza, kao dio prijedloga za HERA-u te nacrta uredbe o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju;

32.

poziva Komisiju da uzme u obzir ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u prevenciji raka; spreman je uključiti se u savjetovanje o predstojećoj preporuci o probiru i sudjelovati u postupku provedbe;

33.

ponavlja preporuke sadržane u svojem mišljenju o Novom paktu o migracijama i azilu. Zajednička migracijska politika utemeljena na solidarnosti i osiguravanju učinkovitog upravljanja migracijskim tokovima, kako je propisano Ugovorima, može se postići samo uz sudjelovanje svih razina upravljanja, uključujući lokalnu i regionalnu razinu;

34.

ponovno ističe potrebu za funkcioniranjem schengenskog područja bez unutarnjih granica; podržava napore država članica i Komisije u zaštiti vanjskih granica EU-a uz istodobno očuvanje vladavine prava i ljudskih prava;

35.

poziva institucije EU-a da financijski podupru države članice koje uspješno štite vanjske granice;

36.

naglašava potrebu za boljom koordinacijom, suradnjom i razmjenom ključnih informacija između lokalnih i regionalnih vlasti, država članica i tijela kaznenog progona kako bi se učinkovito riješio problem prekograničnog kriminala, a posebno terorizma i organiziranog kriminala;

37.

očekuje od Komisije da poduzme daljnje korake u vezi sa zahtjevom OR-a da se odnosu između Ujedinjene Kraljevine i EU-a omogući izraženija teritorijalna dimenzija. OR će doprinijeti olakšavanju i razvoju teritorijalne suradnje s decentraliziranim teritorijalnim jedinicama i lokalnim i regionalnim vlastima Ujedinjene Kraljevine, uključujući izvan institucijskog okvira Sporazuma o trgovini i suradnji;

38.

poziva Komisiju da uspostavi trajnu i strukturiranu potporu za istorazinsku suradnju između lokalnih vlasti na zapadnom Balkanu i ekvivalentnih tijela u EU-u, posebice putem njegovih zajedničkih savjetodavnih odbora s Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom te radne skupine za zapadni Balkan. Pozdravlja ponovno pokretanje strateške potpore lokalnim vlastima na zapadnom Balkanu u okviru TAIEX-a;

39.

pozdravlja trajnu predanost Komisije Istočnom partnerstvu, posebno prihvaćanjem prijedloga OR-a za pokretanje Akademije Istočnog partnerstva za javnu upravu;

40.

ponavlja da u okviru obnovljenog partnerstva s južnim susjedstvom sve institucije EU-a trebaju lokalne i regionalne vlasti smatrati ključnim partnerima za održivi razvoj i na taj način stvoriti novu dinamiku za reforme decentralizacije;

41.

poziva Komisiju da prepozna ulogu koju lokalne i regionalne vlasti mogu imati u doprinošenju miru i prosperitetu u trećim zemljama i to putem inicijativa kao što je Inicijativa iz Nikozije, koja je konkretan primjer istorazinske suradnje;

42.

poziva na donošenje jasnog plana dugoročnog zalaganja i financijskog jačanja Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu i njegovih instrumenata u pogledu sprečavanja katastrofa i pripravnosti, kao i zajedničkih kapaciteta za odgovor na hitne situacije. Također potiče Komisiju da regionalno i lokalno iskustvo u području upravljanja katastrofama uključi u nedavno uspostavljenu Mrežu znanja Unije u području civilne zaštite;

Kohezija, naša temeljna vrijednost

43.

ističe ključnu ulogu kohezijske politike i stoga zahtijeva da se gradovima i regijama pruži prilika da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste instrument NexGenerationEU kako bi se konsolidirala dugoročna i održiva ulaganja planirana u okviru kohezijske politike;

44.

poziva Komisiju da izvijesti o uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti u provedbenu fazu nacionalnih planova za oporavak i otpornost u okviru svog „Izvješća o preispitivanju” o provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost koje je predviđeno do srpnja 2022. (članak 16. Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost). Traži potpuno poštovanje načela partnerstva i njegovu provedbu u okviru Fonda za pravednu tranziciju i Mehanizma za oporavak i otpornost te brzo odobrenje svih nacionalnih planova za oporavak i otpornost;

45.

pozdravlja činjenicu da je Komisija ponovno pokrenula reviziju gospodarskog upravljanja i smatra da je došlo vrijeme da se ponovno razmotri fiskalni okvir EU-a kako se javna ulaganja i javne usluge ponovno ne bi pretvorile u varijablu prilagodbe;

46.

žali zbog toga što Komisija nije razmotrila produljenje stope sufinanciranja od 100 % za još jednu godinu i povećanje praga de minimis u okviru Investicijske inicijative plus kao odgovor na koronavirus, uzimajući u obzir proračunska ograničenja s kojima se regionalne i lokalne vlasti i dalje suočavaju;

47.

pozdravlja odluku o obnovi strateškog partnerstva EU-a s najudaljenijim regijama kako bi se na odgovarajući način razmotrio učinak pandemije bolesti COVID-19 i prilagodila potpora EU-a;

48.

zabrinut je zbog sporog odobravanja sporazuma o partnerstvu u državama članicama u pogledu niske stope apsorpcije dostupnih strukturnih fondova i predlaže blisku suradnju između regija i institucija EU-a kako bi se ubrzala stopa odobravanja, uključujući operativne programe;

49.

traži od Komisije da, uz postojeću internetsku stranicu za odnose s ulagačima, izradi posebni internetski portal za europske obveznice koji bi sadržavao potpune i objedinjene podatke za sve obveznice i mjenice na tržištu u okviru programa NextGenerationEU i zelenih obveznica u okviru tog programa;

50.

naglašava potrebu za političkim okvirom EU-a koji bi omogućio učinkovitu uspostavu prekograničnih javnih usluga i upravljanje njima; također poziva na snažniji pravni okvir kako bi se osigurala potpora suradnji regionalnih i lokalnih aktera u pograničnim regijama EU-a, čime bi se zajamčili minimalni standardi za prekograničnu suradnju u slučaju krize i održala dostatna razina javnih usluga;

51.

žali što se nekoliko mjera u okviru strategije održive i pametne mobilnosti, planirane za 2022., ne odražava u programu rada Komisije, posebno u odnosu na kombinirani prijevoz, riječne informacijske servise i učinkovitost međunarodnog željezničkog prijevoza. Međutim, pozdravlja uključivanje „multimodalnih digitalnih usluga mobilnosti” u Program rada i naglašava da kolektivni javni prijevoz, koji lokalne i regionalne vlasti često izravno organiziraju kao usluge od općeg gospodarskog interesa, mora biti u središtu ove inicijative;

52.

ponovno ukazuje na potrebu za brzom provedbom europskog stupa socijalnih prava i pokazatelja „koji nadilaze BDP” kako bi se izmjerio gospodarski, socijalni i okolišni napredak kojim se olakšava prijelaz na održivu ekonomiju dobrobiti;

53.

s nestrpljenjem iščekuje preporuku o minimalnom dohotku kao korak prema iskorjenjivanju siromaštva u EU-u i kao prijeko potreban daljnji korak u vezi s povezanom direktivom o minimalnim plaćama;

54.

pozdravlja stvaranje Europske platforme za borbu protiv beskućništva kao prvog koraka koji odražava zahtjeve OR-a tijekom godina za učinkovitijom politikom prema beskućništvu;

55.

potiče Komisiju da u svojoj predstojećoj europskoj strategiji za skrb na odgovarajući način uzme u obzir nedavni rad OR-a koji se odnosi na njegovatelje i usluge skrbi;

56.

sa zanimanjem iščekuje Komisijin paket za obrazovanje i naglašava važnost osiguravanja sinergija i usklađenosti s budućim inicijativama za poboljšanje digitalnih vještina;

57.

pozdravlja predloženu inicijativu ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve) i naglašava potrebu da se osigura da sredstva dodijeljena programu budu u skladu sa znatnim brojem mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih;

58.

naglašava potrebu za ostvarivanjem europskog istraživačkog prostora pružanjem potpore regionalnim inovacijskim ekosustavima putem strateškog i koordiniranog pristupa svih razina vlasti te sa zanimanjem iščekuje razvoj koncepta regionalnih središta EIP-a zajedno s Komisijom;

59.

podržava provedbu misija u okviru programa Obzor kao odvažne korake prema suočavanju s društvenim izazovima, ali i naglašava potrebu za djelotvornim sustavom višerazinskog upravljanja kojim se misije kombiniraju s lokalnim i regionalnim razvojnim strategijama, mjerama oporavka od COVID-a i financiranjem inovacija iz strukturnih fondova;

60.

žali zbog toga što se pametna specijalizacija ne spominje u programu rada kao ključni koncept za prevladavanje raspršenosti različitih programa i politika za promicanje inovacija;

61.

žali zbog toga što se njegov prijedlog za novu strategiju europskog turizma 2030./2050. ne spominje u Programu rada Komisije za 2022.; poziva Komisiju da predstavi novu ambicioznu viziju održivog turizma, uzimajući u obzir učinak COVID-a 19 te zeleni i digitalni oporavak;

62.

svojem predsjedniku nalaže da ovu Rezoluciju proslijedi Europskoj komisiji, Europskom parlamentu, slovenskom, francuskom i češkom predsjedništvu Vijeća EU-a i predsjedniku Europskog vijeća.

Bruxelles, 1. prosinca 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) COR-2020-01392-00-00-RES-TRA

(2) COR-2021-02507-00-00-RES-TRA

(3) COR-2021-03857-00-00-RES-TRA

(4) https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12979-Civil-liability-adapting-liability-rules-to-the-digital-age-and-artificial-intelligence/public-consultation_hr

28.2.2022

Službeni list Europske unije

C 97/10

Mišljenje Europskog odbora regija – Bolja regulativa: zajedničkim snagama za bolje zakonodavstvo

(2022/C 97/03)

Izvjestitelj:

Piero Mauro ZANIN (IT/EPP), predsjednik i član Regionalnog vijeća Regije Furlanija – Julijska krajina

Referentni dokument:

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Bolja regulativa: zajedničkim snagama za bolje zakonodavstvo

Bruxelles, 29. travnja 2021.

COM(2021) 219 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Potpora oporavku EU-a boljom regulativom

naglašava da EU-ov sustav bolje regulative OECD smatra jednim od najnaprednijih regulatornih pristupa na svijetu, koji može proizvesti kvalitetno zakonodavstvo primjereno budućnosti i koji je na razini velikih izazova okolišne, digitalne i društvene preobrazbe s kojima se suočava Europska unija;

slaže se s time da zakonodavstvo EU-a mora stvarati dodanu vrijednost i minimalno administrativno opterećenje, biti proporcionalno ciljevima predmetnog propisa te biti jasno, transparentno i u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti;

ističe da je ključno da se u sustav bolje regulative uključi višerazinska dimenzija upravljanja u Europskoj uniji s obzirom na to da europsko zakonodavstvo provode države članice, regije i lokalne vlasti: uključivanje razina vlasti odgovornih za provedbu zakonodavstva EU-a preduvjet je za visokokvalitetno zakonodavstvo kojim se mogu ostvariti zajednički ciljevi. U tom pogledu preporučuje da Europska komisija tijekom cijelog ciklusa politike prednost da suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima, posebno onima sa zakonodavnim ovlastima, na temelju metode rada višerazinskog upravljanja;

napominje da demokratski izabrane lokalne i regionalne vlasti još uvijek imaju ograničen utjecaj na utvrđivanje zakonodavstva EU-a koje su dužne provoditi. Njima i OR-u, kao njihovu institucionalnom predstavniku na razini EU-a, treba priznati veću ulogu u europskom sustavu upravljanja;

pozdravlja činjenicu da Komisija jača svoju ulogu čuvarice Ugovorâ, kao i njezinu usredotočenost na djelotvornije izvršavanje propisâ EU-a, a time i njezinu namjeru da učini više u tom pogledu te da pruži potporu državama članicama, regijama i općinama u djelotvornoj i ispravnoj primjeni prava EU-a. Visoka i djelotvornija razina provedbe istovremeno je i doprinos programu za bolju regulativu;

poziva Komisiju da ispita mogućnosti snažnijeg uključivanja regionalnih parlamenata u postupke oblikovanja politike EU-a pomoću mehanizma ranog upozoravanja predviđenog Ugovorima, kako bi oni mogli na pozitivan način doprinijeti razvoju aktivne supsidijarnosti (1);

smatra da je došlo vrijeme da uz pristup odozdo prema gore i uz razmjenu najboljih praksi i dostupnih podataka udružimo snage za bolje zakonodavstvo poboljšanjem i usklađivanjem instrumenata za bolju regulativu kako bi ti instrumenti bili kompatibilni. Pritom treba napomenuti da mnoge od njih regije već koriste;

pozdravlja namjeru Europske komisije da putem savjetovanja više uključi građane u osmišljavanje europskih politika, ali je potiče i na to da se pritom osloni na kapacitete lokalnih i regionalnih vlasti i OR-a za posredovanje te prikupljanje i prenošenje pitanja koja zabrinjavaju građane;

slaže se s time da se političko djelovanje mora temeljiti na podrobnim analizama i znanstvenim dokazima kako bi se mogao sustavno ocjenjivati njegov gospodarski, socijalni, rodni i okolišni učinak, među ostalima;

10.

podržava namjeru Komisije da ciljeve održivog razvoja uključi u postupke donošenja odluka i osmišljavanje politika EU-a, među ostalim poboljšanjem analize i komunikacije o prijedlozima o održivom razvoju. Ističe da provedbu ciljeva održivog razvoja ne smije ugroziti administrativno i zakonodavno opterećenje te da jednaku pozornost treba posvetiti gospodarskoj, socijalnoj, rodnoj i okolišnoj dimenziji održivog razvoja. Stoga poziva države članice i lokalne i regionalne vlasti da postupaju u skladu s time;

11.

slaže se da se načelo „ne nanosi bitnu štetu” mora primjenjivati u svim područjima politike u skladu s dugoročnom strategijom EU-a do 2050. (2) i Programom održivog razvoja do 2030. (3) te poziva na uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u planiranje i upravljanje resursima jer su one na prvoj liniji provedbe okolišnih, klimatskih, socijalnih i energetskih politika. Podsjeća na mišljenje OR-a o Europskom zakonu o klimi (4) i preporučuje da se uzmu u obzir troškovi nedjelovanja, koji mogu imati dugoročne i znatne posljedice koje nisu odmah primjetne;

12.

poziva Komisiju, države članice i lokalne i regionalne vlasti da donose kompatibilne propise kojima se mogu ukloniti prepreke i birokratske poteškoće koje usporavaju oporavak i tako narušavaju dobrobit građana. Traži od Komisije da podrži regije, posebno one prekogranične i slabije razvijene, u promicanju zajedničkog zakonodavstva, nadovezujući se pritom na postojeća iskustva u suradnji pograničnih i osjetljivih područja, kao što su europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS);

13.

poziva institucije EU-a, države članice i lokalne i regionalne vlasti da se posvete provedbi preporuka Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije” (5). Poziva na ažuriranje tih preporuka uzimajući u obzir pouke izvučene iz pandemije, kao i ciljeve zelene, digitalne i socijalne tranzicije te izgradnje pravednijih, otpornijih i ravnopravnijih gospodarstava i društava u okviru instrumenta Next Generation EU;

14.

također poziva na preispitivanje Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva, kao i smjernica i paketa instrumenata za bolju regulativu radi uključivanja višerazinske dimenzije europskog zakonodavnog postupka, što je predložila Radna skupina za supsidijarnost (6). Ukazuje na važnost toga da se među državama članicama i lokalnim i regionalnim vlastima poduzmu mjere za širenje saznanja o alatima za bolju regulativu i poticanje njihova korištenja, posebno među onima sa zakonodavnim ovlastima. Poziva na ulaganje najvećih napora u poboljšanje jezičnog aspekta, zajedničke terminologije i ispravnog prevođenja jer su to ključni elementi za ostvarivanje zajedničkih ciljeva bolje regulative na svim razinama vlasti;

Zajednički rad

15.

slaže se s time da se ne može proizvesti kvalitetno zakonodavstvo ako se ne uzmu u obzir postignuća prethodnog zakonodavstva. Ističe da su mnoge regije u svoje zakone uključile odredbe o evaluaciji kako bi osigurale dostupnost podataka o učincima zakonodavstva. Napominje da je razmjena podataka prikupljenih u zajedničkom registru doprinosa odgovornost svih institucija – europskih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih;

16.

ističe korisnost uspostave zajedničkog zakonodavnog portala i preporučuje njegovo širenje putem komunikacijskih inicijativa u svim državama članicama;

17.

smatra da internetske stranice lokalnih i regionalnih vlasti mogu doprinijeti većem publicitetu javnih savjetovanja Komisije objavljivanjem poziva na davanje doprinosa i, prema potrebi, promicanjem stvaranja stalnih mreža osoba za kontakt kako bi se prikupljali zahtjevi i prijedlozi krajnjih korisnika, čiji je doprinos od ključne važnosti za postizanje ciljeva rasta i razvoja;

Bolja komunikacija s dionicima i općom javnosti

18.

pozdravlja namjeru Europske komisije da dodatno poboljša savjetovanja i učini ih usmjerenijima, jasnijima i prilagođenijima korisnicima, među ostalim s pomoću uravnoteženijih, strukturiranijih, manje tehničkih i lako razumljivih upitnika. Podržava objedinjavanje javnih savjetovanja i planova djelovanja u jedinstveni poziv na očitovanje na portalu „Iznesite svoje mišljenje” i ustraje na tome da upitnike treba istovremeno prevesti na sve jezike EU-a kako bi se omogućilo sudjelovanje dionika svugdje i na svim razinama;

19.

predlaže da se, s obzirom na njihove posebnosti, lokalne i regionalne vlasti češće uključuju u ciljana savjetovanja. Preporučuje Komisiji da se savjetuje s OR-om u pripremi javnih savjetovanja i planova djelovanja o prijedlozima koji znatno utječu na podnacionalne razine vlasti i da posredstvom OR-a lokalne i regionalne vlasti uključi u decentraliziranu i sustavnu informativnu kampanju o godišnjim programima rada Europske komisije;

20.

smatra da je konferencija o budućnosti Europe izvrsna prilika za dijalog s građanima. Podsjeća na vlastito mišljenje „Lokalne i regionalne vlasti u trajnom dijalogu s građanima” i na to da konferencija o budućnosti Europe treba biti prilika da se ponovno razmotri i reformira način na koji EU funkcionira te način na koji ga građani doživljavaju (7). Ponovno ističe potrebu da OR bude ključni akter u konferenciji o budućnosti Europe i da se ojača uloga lokalnih i regionalnih vlasti, posebno onih sa zakonodavnim ovlastima, u demokratskom funkcioniranju EU-a, kao i teritorijalna dimenzija europskih politika;

21.

naglašava važnost promicanja sudjelovanja građana u osmišljavanju politika EU-a i u tom kontekstu podsjeća na vlastiti prijedlog da se uspostavi paneuropska mreža za dijalog zasnovana na dobrovoljnom sudjelovanju građana (CitizEN), koja bi, ako se testira tijekom konferencije, mogla dovesti do uvođenja strukturnog mehanizma koji bi mogao zajamčiti odgovarajuće informiranje i uključivanje građana i potaknuti njihov dugoročni politički angažman;

Veća transparentnost

22.

preporučuje najveću moguću transparentnost zakonodavnog postupka kako bi se osiguralo da građani imaju potpuni pristup dostupnim podacima, doprinosima, studijama i evaluacijama provedenima za svaki zakonodavni prijedlog;

23.

smatra da je izuzetno važno da OR ima pristup odabranim dokumentima sa sastanaka u okviru trijaloga – pod uvjetom da je već izdao ili priprema mišljenje o predmetnom prijedlogu u skladu s člankom 307. UFEU-a – kako bi se procijenilo jesu li promjene o kojima se raspravlja na tim sastancima relevantne iz regionalne ili lokalne perspektive i je li zbog njih potrebno novo mišljenje. Taj bi pristup OR-u omogućio da ispuni svoju ulogu savjetodavnog tijela i zajamčio djelotvornost odnosno korisnost odredbi Ugovora koje se odnose na OR;

24.

poziva Komisiju da stvori poveznice između baza podataka, registara, arhiva i portala, uključujući i MIDAS (repozitorij modela komisije) i da o njima obavijesti javnost uz pomoć odgovarajućih inicijativa za komunikaciju i osposobljavanje, među ostalim putem OR-a i udruženja lokalnih i regionalnih vlasti;

25.

pozdravlja napore koje Komisija ulaže u poboljšanje javnih savjetovanja i postupanja s komentarima u okviru savjetovanja. Trenutačno nije jasno na koji način Komisija vrednuje pojedinačne komentare, što je nužno da bi se osigurala demokratska transparentnost. U svakom slučaju, Komisija bi pri sastavljanju svojih zakonodavnih prijedloga trebala posebnu pozornost posvetiti doprinosima regionalnih javnih uprava s nadležnostima u područjima koja su predmet dotičnih savjetovanja;

Novi instrumenti za daljnje pojednostavljenje i smanjenje opterećenja

26.

slaže se s time da je vrijeme da se više pozornosti posveti utjecaju koji zakonodavstvo ima u pogledu troškova i administrativnog opterećenja za lokalne i regionalne vlasti, građane, obitelji i poduzeća, posebno mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, koja čine okosnicu europske gospodarske strukture;

27.

poziva Europsku komisiju da pri primjeni pristupa „jedan za jedan”, kojim Komisija nastoji uvoditi nova opterećenja koja proizlaze iz zakonodavnih prijedloga samo uz jednakovrijedno smanjenje postojećih opterećenja u istom području politike, zajamči da početne i druge procjene učinka uključuju evaluaciju mogućih teritorijalno različitih učinaka svake zakonodavne inicijative. Očekuje da se primjenom tog načela očuvaju ciljevi zakonodavstva i visoki gospodarski, socijalni i okolišni standardi EU-a. Nadalje, očekuje da se metodologije koje se koriste za mjerenje i smanjenje opterećenja oslanjaju na pristup koji se temelji na dokazima u pogledu kompenzacije administrativnih opterećenja i troškova nedjelovanja kako bi kasnije postale standardni operativni postupak za tvorce politika na svim razinama i da će pratiti zakonodavne prijedloge tijekom cjelokupnog postupka njihova donošenja pa sve do provedbe na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

28.

naglašava da bi nove europske zakonodavne inicijative trebale stvarati dodanu vrijednost EU-a i, osim toga, smatra da je ključno osigurati jednostavnost predloženih mjera i obveza te njihovu učinkovitu i djelotvornu primjenu kako bi se postigli dogovoreni ciljevi politika. Poziva na veću transparentnost i odgovornost te manje administrativno opterećenje za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća. Naglašava da bi EU trebao usvojiti cilj smanjenja ukupnog regulatornog opterećenja EU-a za poslovanje;

29.

ističe da su u skladu s Aktom o malom poduzetništvu (eng. Small Business Act) neke zemlje i regije već uvele metodologije za evaluaciju opterećenja koje zakonodavstvo stvara za poduzeća. Potiče razmjenu najboljih praksi o kompenzacijskim mjerama, instrumentima, metodologijama i prikupljenim podacima;

30.

smatra da je, kako bi se smanjilo opterećenje i pojednostavio postupak, ključno ulagati u usvajanje digitalnih rješenja koja mogu modernizirati sustave javnih uprava i tako ih prilagoditi brzini i potrebama proizvodnih sektora;

31.

poziva Komisiju i države članice da daju potporu ulaganjima poduzeća, posebno mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća, što podrazumijeva i ulaganja u osposobljavanje, usavršavanje i prekvalifikaciju, koja su im potrebna za prilagodbu standardima propisanima europskim zakonodavstvom u pojedinom sektoru;

32.

prepoznaje potrebu za preispitivanjem i pojednostavljenjem regulative kojima bi se uklonile prepreke za provedbu zakonodavstva, uključujući onu prekograničnu, te povećala djelotvornost, transparentnost i razumljivost zakona krajnjim korisnicima, bez obzira na to radi li se o građanima ili poduzećima. Stoga pozdravlja posao obavljen u okviru Godišnjeg pregleda tereta za 2020., koji, u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva iz 2016., odražava mjere poduzete za smanjenje opterećenja i pojednostavljenje zakonodavstva;

33.

slaže se s ciljem koji je već bio dio Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT), a koji je sada ojačan uspostavom platforme Fit for Future (F4F). Pozdravlja pojačanu ulogu OR-a u toj platformi s tri predstavnika u vladinoj skupini, čime je djelomično odgovoreno na zabrinutost OR-a u vezi s upravljanjem prethodnom platformom REFIT i njezinom učinkovitošću, te s Mrežom regionalnih središta za ocjenjivanje provedbe politika EU-a (RegHub). Ponavlja svoju potporu platformi F4F i svoju predanost jačanju suradnje s Europskom komisijom. Ističe da je OR u idealnom položaju da sustavno prikuplja doprinose lokalnih i regionalnih vlasti putem svojih članova, članica, mreža i drugih ciljanih inicijativa, kao što je mreža RegHub (8);

34.

ističe dodanu vrijednost koju mreža RegHub putem savjetovanja s dionicima donosi razvoju europske baze podataka o učincima provedbe zakonodavstva EU-a. Ističe da RegHub, osim toga, potiče provedbu zakonodavstva EU-a širenjem informacija i stvaranjem okruženja pogodnog za razmjenu najboljih praksi i za procjenu napretka i rezultata. Napominje da bi, kako bi se zajamčili kontinuitet i dosljednost pojednostavljenja, moglo biti korisno iskoristiti mrežu RegHub za direktive i uredbe koje su već bile predmet savjetovanja i revizije kako bi se podržala njihova provedba. Poziva Komisiju da razmotri dugoročnu financijsku potporu razvoju i konsolidaciji mreže RegHub kao instrumenta za bolju regulativu;

35.

smatra da je nužno što više proširiti sudjelovanje regija, pokrajina i gradova u mreži RegHub te poziva i države članice da tu mrežu koriste za uvođenje sustava za prikupljanje podataka i informacija s lokalnih područja;

Poboljšanje našeg skupa alata

36.

smatra da je, s obzirom na iskustva stečena u pandemiji, u mjeri u kojoj je to moguće unaprijed potrebno opaziti signale budućih pojava ne bi li se osigurao brz odgovor koji može ograničiti barem najrazornije učinke. Napominje da je važno da tvorci politika raspolažu sveobuhvatnim i ažuriranim znanstvenim podacima kako bi formulirali strategije kojima će se moći odgovoriti na izazove i ponovno ističe potrebu za bliskom i trajnom suradnjom sa znanstvenom i istraživačkom zajednicom;

37.

nada se da će metodologija za integriranje strateškog predviđanja u oblikovanje politika biti navedena u paketu instrumenata za bolju regulativu vodeći računa o lokalnoj i regionalnoj perspektivi. Podsjeća na to da su lokalne i regionalne vlasti i OR u idealnom položaju da daju svoj doprinos strateškom predviđanju;

38.

traži od Komisije da prihvati doprinose OR-a stvaranju Zajedničkog zakonodavnog portala, što uključuje mišljenja, procjene teritorijalnih učinaka, izvješća mreže RegHub, studije i dokumente o zakonodavnim prijedlozima i revizijama. Osim toga, traži da mu se omogući sudjelovanje u tehničkim poboljšanjima portala „Iznesite svoje mišljenje” kako bi doprinio boljem razumijevanju lokalnih posebnosti i kako bi se olakšao pristup lokalnim i regionalnim vlastima;

39.

nada se da će Europska komisija teritorijalni karakter učinaka politika učiniti jasnijim zahvaljujući reviziji smjernica za bolju regulativu i ažuriranju paketa instrumenata u vezi s alatima i metodologijama kako bi se utvrdili učinci općenito, a posebno procjene teritorijalnog učinka, te da će te alate i metodologije učiniti dovoljno fleksibilnima kako bi se mogli upotrebljavati u različitim kontekstima i na svim razinama;

40.

podsjeća na to da su koncepti kao što su testiranje utjecaja na ruralna područja, procjene učinka na urbana područja i procjene prekograničnog učinka dio šireg koncepta procjene teritorijalnog učinka i da konceptualna diferencijacija ne bi smjela biti u suprotnosti s ciljem da se osmišljavaju politike koje su lokalizirane i koje se temelje na dokazima;

41.

pozdravlja kontinuirane napore Europske komisije (posebno Zajedničkog istraživačkog centra i Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku) i programa EGTS-a ESPON na daljnjem razvoju metodoloških alata za procjenu teritorijalnih učinaka. Preporučuje da se, čak i kada potpuna procjena teritorijalnog učinka nije moguća ili se ne smatra relevantnom, provedu druge vrste procjene učinka na najnižoj mogućoj lokalnoj razini s obzirom na postojeće statističke podatke;

42.

ponavlja da zanemarivanje lokalne dimenzije ima negativne učinke na kvalitetu donošenja politika. Nepostojanje dostatnih podnacionalnih podataka u mnogim važnim indeksima i ljestvicama pokazatelja (kao što su DESI – Indeks gospodarske i društvene digitalizacije, pregled socijalnih pokazatelja ili ciljevi održivog razvoja) i nedostatak ili nedovoljna kvaliteta analize predviđanja za podnacionalnu razinu koju provode europske institucije mogu imati negativne i trajne učinke na Uniju u cjelini, na duh kohezije među lokalnim područjima i na život građana. Smjernice i paket instrumenata za bolju regulativu trebali bi stoga dati jasne signale i pružiti korisne alate kako bi se osigurala široka primjena procjena teritorijalnog učinka tijekom cijelog ciklusa osmišljavanja politike i zajamčilo da se druge procjene učinka (socijalne, gospodarske, okolišne ili neke druge) provode i na podnacionalnoj razini;

43.

preporučuje veće uključivanje regionalnih i lokalnih vlasti kako bi se podaci i informacije koji su teško dostupni na europskoj razini učinili dostupnima za procjene teritorijalnog učinka. Poziva Europsku komisiju da preko OR-a i mreže RegHub među lokalnim i regionalnim vlastima širi saznanja o različitim modelima procjene teritorijalnog učinka koji se temelje na modelima koje je razvio ESPON. Time će se poticati kultura procjene i donošenja politika koje su lokalizirane i koje se temelje na dokazima i u fazi njihova prenošenja i u fazi provedbe, a na temelju metode rada višerazinskog upravljanja;

44.

ističe da je važno da se eventualno nepostojanje procjene učinka određenog zakonodavnog prijedloga obrazloži, posebno kad je riječ o prijedlozima s mogućim teritorijalnim učinkom;

45.

slaže se s preporukama Radne skupine (9) da se supsidijarnost promatra kao aktivna supsidijarnost jer donošenje odluka na razini najbližoj građanima pomaže u povećanju vidljivosti djelovanja i demokratskog legitimiteta Unije. Poziva Komisiju da pri razmatranju supsidijarnosti uzme u obzir postojeće oblike decentralizacije u EU-u, uključujući i fiskalnu decentralizaciju, jer se to praćenje mora temeljiti na podjeli nadležnosti među različitim razinama vlasti;

46.

poziva suzakonodavce i države članice da sustavno koriste tablicu za ocjenjivanje supsidijarnosti, a regionalne parlamente da tu tablicu koriste pri provjeri poštuje li se u zakonodavnim prijedlozima načelo supsidijarnosti u skladu s Protokolom br. 2 UFEU-a;

47.

potiče Komisiju i države članice da, kako bi se ostvarili ciljevi zelene i digitalne tranzicije, uključe lokalne i regionalne vlasti u sve faze postupka donošenja odluka, i na europskoj (u savjetovanja i ex ante i ex post evaluacije) i na nacionalnoj razini (u osmišljavanje politika i zakonodavstva te izradu i provedbu planova, programa i instrumenata politike koji najviše utječu na gradove i regije), kako bi se osigurala dosljednost djelovanja. U skladu s preporukama Radne skupine (10) preporučuje da države članice ažuriraju načine sudjelovanja regija u provedbi nacionalnih planova za oporavak i otpornost i ciljeva zelenog plana, na temelju metode rada višerazinskog upravljanja, radi zelene, digitalne i socijalno pravedne tranzicije;

48.

pozdravlja napore uložene u povećanje kvalitete procjena putem neovisnih kontrola i pozdravlja osnivanje Odbora za nadzor regulative (11), koji zbog svoje trajne prirode, novog sastava i proširenja mandata djelomično ublažava zabrinutost OR-a u pogledu njegove djelotvornosti. Ponovno poziva na to da se u taj Odbor uključi stalni član kojeg bi imenovao OR. Poziva Europsku komisiju da stavi na raspolaganje nacrte procjena i analiza učinka podnesenih Odboru za nadzor regulative kako bi se bolje ocijenili i usmjerili doprinosi OR-a programu za bolju regulativu te poziva Odbor za nadzor regulative da razmotri mogućnost upotrebe izvješća o provedbi koje priprema mreža RegHub kao alata za preispitivanje zakonodavnih prijedloga i ističe da je OR spreman ojačati svoju suradnju s tim Odborom;

Ključna uloga provedbe

49.

zalaže se za objedinjavanje svih vlastitih alata i metodologija za prikupljanje i analizu teritorijalnih podataka u jedinstven paket za bolju regulativu, uključujući i savjetovanje s mrežom RegHub, čime bi se stvorila bolja poveznica s Komisijinim paketom instrumenata za bolju regulativu i alatima Službe Europskog parlamenta za istraživanja. Potiče Komisiju i države članice da na lokalne i regionalne vlasti prošire mjere potpore koje su u njima predviđene u pogledu prenošenja direktiva, provedbe uredbi i ispravne primjene propisa EU-a;

50.

preporučuje da lokalne i regionalne vlasti, u skladu s onime što je već istaknula Radna skupina za supsidijarnost (12), surađuju u pripremi nacionalnih provedbenih planova, koji mogu imati dodanu vrijednost u odnosu na planove Europske komisije;

51.

slaže se s Komisijom da je države članice i regije potrebno senzibilizirati o fenomenu prekomjerne regulacije te, ako se u provedbi europskog zakonodavstva dodatna pravila na nacionalnoj razini smatraju neophodnima, preporučuje da se ona utvrde u aktima o prijenosu ili povezanim dokumentima, u skladu s odredbama Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (13). Osim toga, preporučuje se da se, posebno pri provedbi programa u okviru podijeljenog upravljanja i nacionalnih pravila o javnoj nabavi, ne uvodi velik broj novih propisa kako bi se izbjegla prekomjerna regulacija.

Bruxelles, 1. prosinca 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) Mišljenje „Bolja regulativa: analiza stanja i nastavak naše obveze”, CDR 2579/2019.

(2) https://ec.europa.eu/clima/eu-action/climate-strategies-targets/2050-long-term-strategy_hr.

(3) https://ec.europa.eu/international-partnerships/sustainable-development-goals_hr.

(4) https://cor.europa.eu/HR/-/Pages/OpinionTimeline.aspx?opId=CDR-1361-2020.

(5) Izvješće Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”, https://ec.europa.eu/info/files/report-task-force-subsidiarity-proportionality-and-doing-less-more-efficiently_en.

(6) Preporuka 8.

(7) Mišljenje OR-a „Lokalne i regionalne vlasti u trajnom dijalogu s građanima”, https://cor.europa.eu/hr/-/Pages/OpinionTimeline.aspx?opId=CDR-4989-2019.

(8) Mreža regionalnih središta za ocjenjivanje provedbe politika EU-a: https://cor.europa.eu/en/engage/Pages/network-regional-hubs-implementation-assessment.aspx.

(9) Izvješće Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”, https://ec.europa.eu/info/files/report-task-force-subsidiarity-proportionality-and-doing-less-more-efficiently_en.

(10) Preporuka 4.

(11) Mišljenje „Program EU-a o boljoj regulativi”, https://cor.europa.eu/hr/-/Pages/OpinionTimeline.aspx?opId=CDR-4129-2015.

(12) Preporuka br. 5 Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”.

(13) Točka 43. Sporazuma.

28.2.2022

Službeni list Europske unije

C 97/21

Mišljenje Europskog odbora regija – Provedba Mehanizma za oporavak i otpornost

(2022/C 97/05)

Izvjestitelj:

Rob JONKMAN (NL/ECR), član Izvršnog vijeća Općine Opsterland

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Opće napomene

pozdravlja Mehanizam za oporavak i otpornost kao ambiciozan i pravodoban instrument kojim EU može iz krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 izaći snažniji i ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju te podržava stajalište Europske komisije da je većina država članica ostvarila goleme rezultate osmislivši nacionalne planove za oporavak i otpornost u relativno kratkom razdoblju;

svjestan je da su nacionalni planovi za oporavak i otpornost u nekim državama članicama samo dio širih nacionalnih planova oporavka i ističe potrebu za većom razmjenom iskustava i sveobuhvatnim pristupom na europskoj razini kako bi se izašlo iz krize i gospodarstvo EU-a učinilo otpornijim i održivijim za budućnost;

upozorava na činjenicu da je postupak europskog semestra, kao mehanizam upravljanja predmetnim fondom (tj. Mehanizmom), i dalje centraliziran i da se provodi odozgo prema dolje, što nije prikladno za instrument kojim bi se trebala povećati ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija; ističe važnost pravilne provedbe nacionalnih planova za oporavak i otpornost, uz objektivnu i transparentnu raspodjelu sredstava i u bliskoj suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima, socijalnim partnerima i nevladinim organizacijama na temelju načela supsidijarnosti, višerazinskog upravljanja i integriranog pristupa odozdo prema gore. Naime, što u državi članici postoji veći osjećaj odgovornosti za planove za oporavak i otpornost, to je i veća vjerojatnost njihove uspješne provedbe;

ističe da su lokalne i regionalne vlasti od početka pandemije predvodnice u borbi protiv krize uzrokovane bolešću COVID-19 i njezinih socioekonomskih posljedica, bilo putem vlastitih mjera, bilo provedbom i primjenom odluka nacionalnih vlada;

skreće pozornost na činjenicu da je u mnogim općinama, gradovima i regijama kriza uzrokovana bolešću COVID-19 dovela do smanjenja prihoda i povećanja rashoda, čime se ponavlja stanje koje je prevladavalo tijekom kreditne krize (2008.–2011.). Razina ulaganja lokalnih i regionalnih vlasti još se nije vratila na razinu prije te gospodarske i financijske krize;

podsjeća na to da lokalne i regionalne vlasti, koje su odgovorne za trećinu ukupne javne potrošnje i više od polovice javnih ulaganja u EU-u (1), često imaju ovlasti propisane Ustavom u određenim područjima politika koje su ključne za Mehanizam za oporavak i otpornost. Ključno je da lokalne i regionalne vlasti budu izravno uključene u pripremu i provedbu nacionalnih planova za oporavak i otpornost, provodeći reforme i ulaganja koji su u njihovoj nadležnosti u skladu sa stupnjem gospodarske, fiskalne i financijske autonomije koja proizlazi iz njihova nacionalnog pravnog okvira i načela supsidijarnosti;

Uključenost lokalnih i regionalnih vlasti u pripremu nacionalnih planova za oporavak i otpornost

napominje da – kao što se može vidjeti iz studija, OR-a, EPC-a, Zaklade Konrad Adenauer i CPMR-a (2) – lokalne i regionalne vlasti u mnogim slučajevima nisu bile dovoljno uključene u proces pripreme nacionalnih planova oporavka i da u većini slučajeva nije moguće utvrditi u kojoj je mjeri njihov doprinos uvršten u planove;

zaključuje da je zbog toga slika razine uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti u pripremu nacionalnih planova za oporavak i otpornost vrlo šarena te da, iako se s lokalnim i regionalnim vlastima ili njihovim udrugama u više država članica službeno savjetovalo o nacrtima planova, općenito nije jasno kako je savjetovanje provedeno u praksi i na koji su način decentralizirani doprinosi u planovima uzeti u obzir;

žali i zbog toga što je priprema nacionalnih planova za oporavak i otpornost u većini država članica provedena odozgo prema dolje, što sa sobom nosi rizik od centralizacije bitnih javnih ulaganja i ugrožava krajnji uspjeh Mehanizma za oporavak i otpornost. To je u suprotnosti s važnošću višerazinskog upravljanja, načela supsidijarnosti i procesa decentralizacije nadležnosti koji se posljednjih desetljeća odvijao u mnogim državama članicama, osobito u vezi s programima europskih strukturnih i investicijskih fondova;

10.

smatra da način na koji su nacionalni planovi za oporavak i otpornost sastavljani i na koji su u to bile uključene lokalne i regionalne vlasti ne doprinosi njihovoj suodgovornosti za planove oporavka. Prošla iskustva stečena u okviru europskog semestra pokazuju da mnoge preporuke za pojedinu zemlju nisu uzete u obzir zbog nedostatka jasnog pristupa i odgovornosti; upućuje na to da je razlog tomu i nepriznavanje uloge lokalnih i regionalnih vlasti u europskom semestru;

11.

izražava razočaranje zbog toga što mišljenje Odbora o izravnom uključivanju lokalnih i regionalnih vlasti u pripremu nacionalnih planova za oporavak i otpornost općenito nije uzeto u obzir na odgovarajući način (3). Odbor izražava žaljenje zbog toga što to nije u skladu s pozivom iz uvodne izjave 34. Uredbe o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost, u kojoj se naglašava važnost toga da države članice uključe lokalne i regionalne vlasti u pripremu i provedbu planova oporavka, što je samo djelomično uzeto u obzir. Osim toga, i nacionalnim planovima za oporavak i otpornost dovodi se u pitanje poštovanje načela supsidijarnosti;

12.

podsjeća na specifičan slučaj najudaljenijih regija, čiju je potrebu za posebnom pažnjom prepoznala Europska komisija u okviru europskog semestra;

13.

ponavlja da su lokalne i regionalne vlasti razina vlasti najbliža građanima i poduzećima te da su stoga najbolje upoznate s njihovim potrebama, problemima i ambicijama. Na kraju krajeva, one su odgovorne za provedbu većine nacionalnih strategija na lokalnoj razini, koje se obično vode pristupom „odozgo prema dolje” i stoga nisu u skladu s lokalnim potrebama. Osim toga, lokalne i regionalne vlasti pružaju većinu javnih usluga svojim stanovnicima i poduzećima te ulažu u politike obuhvaćene planovima oporavka. Gospodarski i socijalni oporavak, kao i zelena i digitalna tranzicija, a osobito digitalizacija javne uprave, stoga mogu uspjeti samo ako lokalne i regionalne vlasti budu izravno uključene u izradu i provedbu nacionalnih planova za oporavak i otpornost. Bez strukturne uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti politička razina najbliža građanima ostavlja se po strani tako da neće biti moguće postići zacrtana mjerila i ciljeve. Stoga predlaže da se lokalne i regionalne vlasti ili nacionalne udruge koje predstavljaju lokalne i regionalne vlasti uključe u povjerenstva za planiranje te da sudjeluju u pregovorima s Europskom komisijom;

14.

također zaključuje da se u većini nacionalnih planova za oporavak i otpornost ne spominje doprinos postizanju ciljeva održivog razvoja, iako je Europska unija prethodno kao opće pravilo odlučila da njezine politike tome moraju doprinositi. Stoga predlaže da Europska komisija uspostavi jasne pokazatelje koje će države članice morati slijediti;

15.

ističe da države članice i institucije EU-a moraju u okviru svih ulaganja i reformi, a naročito kad su posrijedi održiva ulaganja koja doprinose ciljevima u području klime i biološke raznolikosti, strogo primjenjivati i poštovati načelo „nenanošenja bitne štete”; insistira na tome da Komisija osigura da se uvede sustav izvješćivanja te da se – s obzirom na to da se evaluacija za svaku mjeru provodi na nacionalnoj razini – teritorijalna dimenzija i stručno znanje lokalnih i regionalnih tijela uzimaju u obzir u procjenama;

Uključenost lokalnih i regionalnih vlasti u provedbu nacionalnih planova za oporavak i otpornost

16.

s obzirom na navedeno ističe da je provedba nacionalnih planova za oporavak i otpornost na lokalnoj i regionalnoj razini od ključne važnosti te poziva Komisiju da potakne države članice da u taj proces aktivno i strukturno uključe lokalne i regionalne vlasti te da u tu svrhu predstavi smjernice;

17.

u tom pogledu ističe da ključna uloga lokalnih i regionalnih vlasti nije ograničena samo na provedbu planova za oporavak i otpornost, već i na njihovo daljnje planiranje i evaluaciju;

18.

poziva europske udruge kao što su CEMR, Eurocities i CPMR (4) da zajedno s Odborom regija nastave informirati lokalne i regionalne vlasti i njihova udruženja o nacionalnim planovima za oporavak i otpornost i njihovoj provedbi te o ulozi koju u tome mogu imati lokalne i regionalne vlasti;

19.

poziva države članice da definiraju ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u provedbi, daljnjem planiranju i evaluaciji planova oporavka u sporazumima sklopljenim s Europskom komisijom o operativnim aranžmanima (u skladu s člankom 20. stavkom 6. Uredbe o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost) i pojedinačnim pravnim obvezama u pogledu financijskih doprinosa (u skladu s člankom 23. Uredbe o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost), uzimajući u obzir ustavno uređenje i podjelu nadležnosti u državama članicama, tim više što će u nekima od njih Mehanizam za oporavak i otpornost djelomice provoditi podnacionalne vlasti. Države članice bi u svoja godišnja izvješća o provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost trebale uključiti odjeljak o uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti, u skladu s uvodnom izjavom 34. Uredbe o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost;

20.

upućuje na to da tablica pokazatelja za mjerenje napretka u provedbi nacionalnih planova za oporavak i otpornost mora biti operativna do 31. prosinca 2021., kao što se predviđa u članku 30. Uredbe o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost, da služi kao osnova za dijalog o oporavku i otpornosti te da bi se njome trebali uzeti u obzir regionalni i lokalni interesi. Traži od Europske komisije da se pobrine za zastupljenost teritorijalne dimenzije i uloge lokalnih i regionalnih vlasti u šestomjesečnom pregledu pokazatelja. Kako bi se zajamčio uključiv postupak praćenja i objektivan uvid u provedbu, od ključne je važnosti razumijevanje ciljeva postignutih na lokalnoj i regionalnoj razini, no bez stvaranja pretjeranog administrativnog opterećenja za lokalne i regionalne vlasti;

21.

poziva Europsku komisiju da i dalje zahtijeva od država članica da pri provedbi svojih nacionalnih planova za oporavak i otpornost nastave uzimati u obzir posebnosti svih vrsta regija kako bi se omogućila teritorijalno osjetljiva provedba nacionalnih planova za oporavak i otpornost;

22.

pozdravlja uključivanje „dijaloga o oporavku i otpornosti” u Uredbu o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost. Odbor želi skrenuti pozornost Europskog parlamenta na pravo da, u skladu s člankom 26. Uredbe o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost, svaka dva mjeseca poziva Komisiju da predstavi stanje u pogledu oporavka, planova država članica i napretka u provedbi;

23.

poziva Europsku komisiju da se redovito savjetuje s državama članicama i regijama te da se pobrine za to da se tijekom provedbe nacionalnih planova za oporavak i otpornost poštuju svi zahtjevi i načela, posebno načela višerazinskog upravljanja i supsidijarnosti, te da oni služe kao referentna točka u raspravama o redovitim šestomjesečnim izvješćima;

24.

s obzirom na važnost lokalne i regionalne uključenosti u provedbu nacionalnih planova za oporavak i otpornost, poziva Parlament i Komisiju da sustavno uključuju Europski odbor regija u „dijaloge o oporavku i otpornosti” kako bi se potaknuo dijalog između svih institucija i savjetodavnih tijela EU-a i na odgovarajući način osigurala regionalna i lokalna dimenzija;

25.

poziva 27 zastupnika i zastupnica i njihove zamjenike odnosno zamjenice u zajedničkoj radnoj skupini odbora ECON i BUDG Europskog parlamenta za nadzor nad Mehanizmom za oporavak i otpornost da u potpunosti ispunjavaju svoju ulogu „čuvara” provedbe planova oporavka te da u te dijaloge redovito uključuju Odbor regija i druge predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti. Naglašava da se Odbor također može osloniti na stručno znanje svoje Radne skupine za zeleni plan i Platforme za širokopojasni pristup kako bi dao potporu praćenju ključnih zelenih i digitalnih ciljeva;

Teritorijalna kohezija

26.

pozdravlja povezivanje Mehanizma za oporavak i otpornost s ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom kohezijom kroz pravnu osnovu iz članka 175. UFEU-a i uvođenje kohezije kao jednog od stupova utvrđenih u članku 3. Uredbe o uspostavi Mehanizmu za oporavak i otpornost;

27.

zalaže se za to da države članice uključuju lokalne i regionalne vlasti u analizu troškova i koristi javnih ulaganja i reformi u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u području kohezije, održivosti i digitalizacije te da programe financiranja iz Mehanizma za oporavak i otpornost provode u okviru podijeljenog ili izravnog upravljanja, kad je to primjereno;

28.

insistira na tome da je od presudne važnosti da se Uredba o Mehanizmu za oporavak i otpornost provodi uz puno poštovanje članka 4. stavka 2. UFEU-a te načela dodjeljivanja, objektivnosti, nediskriminacije i jednakog postupanja; ističe da – kako je dogovoreno u zaključcima Europskog vijeća iz prosinca 2020. – proračun Unije (uključujući instrument NextGenerationEU) mora biti zaštićen od svih vrsta prijevara, korupcije i sukoba interesa kako bi se zaštitilo dobro financijsko upravljanje i financijski interesi Unije;

29.

međutim, zaključuje da je teritorijalna kohezija samo u određenoj mjeri obuhvaćena nacionalnim planovima za oporavak i otpornost. U nekima se od njih pružaju informacije na lokalnoj i regionalnoj razini, a socijalna, digitalna i okolišna pitanjima razmatraju se iz teritorijalne perspektive, no teritorijalni pristup nije sustavno usmjeren na sva područja politike;

30.

smatra da je tome uzrok činjenica da većina nacionalnih planova za oporavak i otpornost sadrži pristup odozgo prema dolje te stoga potiče Komisiju i države članice da podrže i provedu načelo partnerstva iz europskog kodeksa ponašanja za partnerstvo u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova;

31.

ističe da se u okviru centraliziranog pristupa zanemaruju teritorijalne razlike i u pogledu izazova i u pogledu mogućnosti. Zbog toga će djelotvornost i učinak nacionalnih planova za oporavak i otpornost možda biti manji od željenih. Tako se regije koje su već i prije izbijanja pandemije zaostajale u razvoju izlažu opasnosti od još većeg razvojnog zaostatka u pogledu zaposlenosti, razine obrazovanja, potpore poslovanju, digitalizacije, mobilnosti i drugih ključnih područja politika;

32.

nadalje, napominje da se zbog nedovoljne uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti u pripremu nacionalnih planova za oporavak i otpornost možda neće moći ostvariti potencijalna sinergija s kohezijskom politikom. Postoji opasnost od preklapanja ulaganja između planova oporavka i programa europskih strukturnih i investicijskih fondova, čime bi se stvorila njihova uzajamna konkurencija. Naime, činjenica da planovi za oporavak i otpornost ne iziskuju nacionalno sufinanciranje i podliježu posebnom režimu državnih potpora ide nauštrb programa europskih strukturnih i investicijskih fondova. Ciljevi kohezijske politike da se smanje razlike među različitim regijama i zaostajanje područja u najnepovoljnijem položaju ne smiju biti ugroženi;

33.

izražava iznenađenje što dosad nije bilo jasne koordinacije između nacionalnih planova za oporavak i otpornost i programa europskih strukturnih i investicijskih fondova jer je to obveza propisana člankom 17. Uredbe o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost. OR stoga poziva Komisiju da o tome vodi računa u sporazumima koji se s državama članicama sklapaju o nacionalnim planovima za oporavak i otpornost. Sinergija nacionalnih planova za oporavak i otpornost i programa europskih strukturnih i investicijskih fondova također bi trebala biti sastavni dio godišnjih izvješća Komisije o provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost i nadzora koji provodi Parlament;

34.

također skreće pozornost na koordinaciju s drugim programima koji se financiraju iz instrumenta NextGenerationEU (npr. REACT-EU). Djelotvornu provedbu od strane lokalnih i regionalnih vlasti otežavaju različiti rokovi provedbe programâ oporavka i neusklađenost postojećih i novih programa EU-a koji se financiraju iz instrumenta NextGenerationEU i odnose na nastojanja povezana sa zelenom i digitalnom tranzicijom;

35.

napominje, osim toga, da se u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost jedva spominju drugi europski programi (npr. Instrument za povezivanje Europe), što znači da postoji potreba za daljnjom koordinacijom nacionalnih planova za oporavak i otpornost s tim programima EU-a;

Administrativni kapaciteti

36.

naglašava da, iako je administrativni kapacitet u mnogim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost predmet reformi u okviru preporuka za pojedinu zemlju, neke države članice ne posvećuju dovoljno pozornosti jačanju administrativnih kapaciteta na lokalnoj i regionalnoj razini; upućuje na to da u mnogim jedinicama lokalne i regionalne samouprave valja proširiti administrativne kapacitete s obzirom na velik broj europskih programa i mogućnosti financijske potpore;

37.

naglašava da, kako bi se osigurala pravilna provedba nacionalnih planova za oporavak i otpornost i odgovarajuća razina apsorpcije sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, države članice mogu, prema potrebi, poboljšati uspostavu i/ili jačanje administrativnih kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti u bliskoj suradnji s njima kako bi se postiglo učinkovito korištenje javnih sredstava zajedničkim razvojem i podupiranjem mehanizama za koordinaciju politika, suradnju i razmjenu informacija, kao i sustava za kontinuirano i posebno osposobljavanje;

38.

stoga smatra da bi Instrument za tehničku potporu trebao biti lakše dostupan za potporu lokalnim i regionalnim vlastima, posebno u slabije razvijenim regijama koje se suočavaju s najvećim manjkom kapaciteta jer ih to sprečava da na najbolji način iskoriste potporu iz Mehanizma za oporavak i otpornost u provedbi ulaganja i reformi;

Europski semestar

39.

ističe da lokalne i regionalne vlasti kao partneri u upravljanju putem ulaganja, reformi i zakonodavstva imaju važnu ulogu u provedbi reformi koje se na temelju preporuka za pojedinu zemlju u okviru europskog semestra provode putem nacionalnih planova za oporavak i otpornost; potiče Europsku komisiju da u suradnji s OR-om objavi i proširi dobre prakse i iskustva o uključivanju lokalnih i regionalnih vlasti u europski semestar;

40.

poziva Europsku komisiju da aktivno podrži lokalne i regionalne vlasti, koje su u prošlosti imale problema s iskorištavanjem financijskih sredstava EU-a, da ostvare napredak u tome kako bi se zajamčio uspjeh u provedbi nacionalnih planova za oporavak i otpornost u cijeloj Europskoj uniji;

41.

stoga ponavlja svoj poziv iz prethodnih mišljenja (5) da se sastavi kodeks postupanja za uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u europski semestar. Izrada tog kodeksa hitnija je i nužnija nego ikad kako bi se uključivanjem lokalnih i regionalnih vlasti povećala transparentnost, uključivost i demokratičnost europskog semestra, kao i njegova djelotvornost. Time se povećava osjećaj odgovornosti na lokalnoj i regionalnoj razini, čime se poboljšava provedba željenih reformi u državama članicama;

42.

zaključuje da bi kodeksom ponašanja za partnerstvo u okviru europskog semestra u pripremi nacionalnih planova za oporavak i otpornost bio izbjegnut pristup odozgo prema dolje. Izravno uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti kao partnera u upravljanju bilo bi dovelo do boljeg učvršćivanja cilja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost;

43.

ponovno upućuje Komisiju na njezinu Komunikaciju o supsidijarnosti od 23. listopada 2018. (6) u kojoj se, među ostalim, prepoznaje da se lokalne i regionalne vlasti razlikuju od drugih dionika s obzirom na to da one imaju vodeću ulogu u provedbi prava Unije te navodi da bi „u mnogim slučajevima tijekom zakonodavnog postupka države članice mogle više uzimati u obzir stajališta nacionalnih i regionalnih parlamenata te lokalnih i regionalnih tijela”;

44.

također zaključuje da je, kad je riječ o teritorijalnoj dimenziji europskog semestra, Komisija poduzela korake kako bi se u preporuke za pojedinu zemlju uključilo više regionalnih elemenata i uspostavila veza s programima europskih strukturnih i investicijskih fondova. Stoga je za Odbor logično i nužno da se donese kodeks postupanja kojim bi se formaliziralo sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u europskom semestru;

45.

traži da barem države članice ubuduće u svojim godišnjim nacionalnim programima reformi u okviru europskog semestra izvješćuju o svojim savjetovanjima s lokalnim i regionalnim vlastima i dionicima, u duhu članka 18. stavka 4. točke (q) Uredbe o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost, te da detaljno opišu konkretne rezultate tih savjetovanja;

46.

smatra da je za dobru provedbu nacionalnih planova za oporavak i otpornost, uz redovno uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti, potrebna temeljita reforma europskog semestra, ne samo s obzirom na pouke izvučene iz pripreme nacionalnih planova za oporavak i otpornost, nego i kako bi on postao istinski instrument za dugoročne ciljeve EU-a, bilo u kontekstu provedbe paketa mjera „Spremni za 55 %”, digitalne tranzicije ili ostvarivanja ciljeva održivog razvoja do 2030. godine i klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Bruxelles, 1. prosinca 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) OECD, brošura Key Data on Local and Regional Governments in the European Union (Ključni podaci o lokalnim i regionalnim vlastima u Europskoj uniji), 2018. Dostupno na: https://www.oecd.org/regional/EU-Local-government-key-data.pdf.

(2) EPC i Konrad Adenauer Stiftung Europe: Discussion Paper: National Recovery & Resilience Plans: Empowering the green and digital transitions? (Centar za europsku politiku (EPC) i Zaklada Konrad Adenauer Europa – Dokument za raspravu: Nacionalni planovi za oporavak i otpornost – omogućavanje zelene i digitalne tranzicije?), travanj 2021.

Studija OR-a, autori: Alessandro Valenza, Anda Iacob, Clarissa Amichetti, Pietro Celotti (t33 Srl), Sabine Zillmer (Spatial Foresight) i Jacek Kotrasinski: Regional and local authorities and the National Recovery & Resilience Plans (Regionalne i lokalne vlasti i nacionalni planovi za oporavak i otpornost), lipanj 2021. Dostupno na: https://cor.europa.eu/en/engage/studies/Documents/Regional%20and%20local%20authorities%20and%20the%20National%20Recovery%20and%20Resilience%20Plans/NRRPs_study.pdf.

CPMR analysis on the National Recovery & Resilience Plans (Konferencija rubnih i primorskih regija (CPMR), Analiza nacionalnih planova za oporavak i otpornost), tehnička napomena, lipanj 2021.

(3) Mišljenje Odbora regija „Plan za oporavak Europe od pandemije COVID-a 19: Mehanizam za oporavak i otpornost te instrument za tehničku potporu” (COR-2020-03381).

(4) CEMR: Council of European Municipalities and Regions (Vijeće europskih općina i regija) (https://www.ccre.org/)

Eurocities (https://eurocities.eu)

CPMR: Conference of Peripheral Maritime Regions (Konferencija rubnih primorskih regija) (https://cpmr.org/)

(5) Mišljenje Odbora regija „Plan za oporavak Europe od pandemije COVID-a 19: Mehanizam za oporavak i otpornost te instrument za tehničku potporu” (listopad 2020., COR-2020-03381).

Mišljenje Odbora regija „Europski semestar i kohezijska politika: usklađivanje strukturnih reformi s dugoročnim ulaganjima” (travanj 2019., COR-2018-05504).

Mišljenje Odbora regija „Bolje upravljanje europskim semestrom: kodeks postupanja za uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti” (svibanj 2017., COR-2016-05386).

(6) COM(2018) 703 final.

28.2.2022

Službeni list Europske unije

C 97/30

Mišljenje Europskog odbora regija – Akcijski plan EU-a za ekološku poljoprivredu

(2022/C 97/07)

Izvjestitelj:

Uroš BREŽAN (SL/Zeleni), gradonačelnik Tolmina

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

pozdravlja akcijski plan EU-a za ekološku poljoprivredu i podržava njegov sveobuhvatni pristup kojim ga se dijeli u tri potprograma čiji je cilj poticati potražnju i proizvodnju te povećati doprinos ekološke poljoprivrede svladavanju izazova u području održivosti i okoliša;

smatra da će – zahvaljujući pozitivnom učinku na okoliš i klimu u vidu bolje sekvestracije ugljika, poboljšanja zdravlja tla, očuvanja biološke raznolikosti i dobrobiti životinja – ekološka poljoprivreda doprinijeti ispunjavanju ciljeva europskog zelenog plana, kao i ciljeva strategije EU-a „od polja do stola” i strategije za biološku raznolikost;

među tim ciljevima pozdravlja ambiciozan europski cilj strategije „od polja do stola” da se do 2030. godine 25 % poljoprivrednog zemljišta koristi za ekološku poljoprivredu, čiji učinak Komisija treba ocijeniti. Predlaže da se odrede obvezujući nacionalni ciljevi kako bi se u obzir uzela raznolikost poljoprivrede u raznim europskim zemljama i njihovim regijama;

izražava žaljenje što ZPP nije u potpunosti u skladu s ciljevima akcijskog plana EU-a za ekološku poljoprivredu, zelenog plana, strategije EU-a „od polja do stola” i strategije EU-a za biološku raznolikost te da se njime ne mogu u dovoljnoj mjeri nagraditi poljoprivrednici koji ulažu dodatne napore u provedbu ekološke tranzicije na svojim poljoprivrednim gospodarstvima, primjerice korištenjem svojih zemljišta za ekološku poljoprivredu;

zadovoljan je što su plaćanja za obveze u području okoliša i klime te za druge obveze upravljanja uključena u osam vrsta mjera za ruralni razvoj koje se predlažu u novom ZPP-u. Takve mjere obavezne su za države članice koje će morati izdvojiti najmanje 30 % sredstava iz EPFRR-a za mjere povezane s okolišnim i klimatskim ciljevima. To se odnosi i na ekološku poljoprivredu, koja se tako može financirati i iz programa za ekologiju i u okviru obveza povezanih s poljoprivredom, klimom i okolišem u drugom stupu, ili na oba načina;

izazov da se do 2030. godine 25 % poljoprivrednog zemljišta koristi za ekološku poljoprivredu mora biti usklađen s realnim okolnostima proizvodnje u regijama i postignut uz pomoć instrumenata politike kojima se podupire uravnotežen razvoj kako ekološke proizvodnje tako i potražnje i koji se na primjeren način koriste na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

smatra da je od presudne važnosti da se pozornost posveti i poticanju ponude uz istovremeno poticanje potražnje za ekološkim proizvodima podizanjem razine svijesti o njihovim prednostima i povećanjem povjerenja potrošača u oznaku za ekološku proizvodnju;

poziva na uvođenje konkretnijih mjera i potpore pri osmišljavanju mjera za ekološku poljoprivredu u ruralnim područjima kojima se nastoji promicati ravnopravniji pristup i ravnopravniji dohodak za žene i muškarce u tom sektoru te kojima se namjerava poticati i privlačiti mlade poljoprivrednike;

izražava žaljenje zbog toga što ne postoji namjenski i zasebni proračun za svaku inicijativu te poziva na to da se razni financijski instrumenti dostupni za provedbu Akcijskog plana na europskoj i nacionalnoj razini (točnije, LEADER/CLLS, promidžbena politika EU-a i Obzor Europa) konzistentno koriste u tu svrhu; usto poziva na to da se ovaj akcijski plan bolje financira dodatnim europskim, nacionalnim, regionalnim i lokalnim sredstvima;

10.

ističe slučaj najudaljenijih regija koje se zbog svoje specifične situacije suočavaju s ozbiljnim ograničenjima u razvoju ekološke proizvodnje, zbog čega su im potrebne posebne mjere popraćene dodatnim financiranjem;

11.

izražava zadovoljstvo zbog namjere Europske komisije da jednom godišnje organizira „Dan ekološke proizvodnje”;

12.

podržava prijedlog da se od samog početka uključe aktivnosti praćenja i evaluacije, da se ocjenjuje provedba akcijskog plana, poboljša prikupljanje podataka o tržištu i da se analiza EU-ovih promatračkih skupina proširi na ekološke proizvode;

13.

potiče države članice da usvoje nacionalne akcijske planove za ekološku proizvodnju kako bi se uhvatile u koštac sa specifičnim izazovima na nacionalnoj i lokalnoj razini. Ti bi planovi trebali biti rezultat otvorenog i demokratskog savjetodavnog procesa koji bi se odvijao prema načelu „odozdo prema gore”, uz sudjelovanje svih dionika, a naročito ekoloških poljoprivrednika i udruga, lokalnih i regionalnih vlasti te predstavnika potrošača i ugostiteljske industrije;

14.

izražava zadovoljstvo što se u akcijskom planu za ekološku poljoprivredu prvi put spominje stvarni trošak hrane i što Komisija namjerava posvetiti studiju tom pitanju, što je od ključne važnosti za podupiranje tranzicije prema pravednijem i održivom prehrambenom sustavu. Ta bi studija trebala pomoći u prepoznavanju vrijednosti ekološke poljoprivrede u stvaranju javnih dobara;

15.

ističe da su ostaci pesticida prisutni gotovo posvuda u okolišu i da je moguće da utječu i na ekološke proizvode. Budući da ekološki poljoprivrednici osiguravaju visoke ekološke standarde u proizvodnji, ne smije ih se opterećivati rizicima za koje nisu odgovorni. OR stoga ističe da bi pristup nulte tolerancije za ostatke pesticida u ekološkim proizvodima nanio veliku štetu tom sektoru;

16.

smatra da bi radi rješavanja tog pitanja Europska komisija trebala:

—

predložiti inicijative za pojednostavljenje odobravanja aktivnih tvari i sredstava za zaštitu bilja prikladnih za ekološku poljoprivredu ako se zna da ne škode prirodi, okolišu i ljudima; potrebno je posvetiti posebnu pozornost proizvodnji u najudaljenijim regijama, koja se uvelike razlikuje po razmjerima i karakteristikama od poljoprivrede na kontinentu;

—	promicati daljnje usklađivanje postupanja u vezi s otkrivanjem ostataka pesticida razmatranjem svih prednosti i nedostataka različitih pristupa koje primjenjuju države članice;

—	promicati proučavanje i istraživanje novih načina tretiranja bilja kompatibilnih s ekološkom proizvodnjom;

17.

potiče države članice da istraže kako se može primjenjivati načelo „onečišćivač plaća” kako bi se ekološkim poljoprivrednicima omogućilo da primaju naknadu za gubitak zarade zbog slučajne kontaminacije njihovih ekoloških proizvoda;

Uloga lokalnih i regionalnih vlasti u provedbi i evaluaciji akcijskog plana

18.

ističe da su lokalne i regionalne vlasti u najboljem položaju da prepoznaju i ispunjavaju stvarne potrebe lokalnih ekoloških sektora; stoga bi radi postizanja ciljeva novog akcijskog plana za ekološku proizvodnju trebale biti u potpunosti uključene u provedbu i evaluaciju mjera iz tog plana;

19.

ističe da lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu ulogu u strukturiranju ekološkog sektora u pogledu proizvodnje, logistike i trgovine, u olakšavanju uspostave strukturirane suradnje proizvođača i potrošača, u podizanju svijesti na lokalnoj razini, informiranju potrošača o pozitivnom učinku ekološke poljoprivrede i razvoju obrazovnih programa za predškolske i školske ustanove;

20.

ističe da su lokalne i regionalne vlasti već dugo uključene u podupiranje razvoja ekološke poljoprivrede, naročito kroz upravljanje regionalnim programima ruralnog razvoja i njihovu provedbu;

21.

žali zbog ograničene uključenosti lokalnih i regionalnih vlasti u provedbu prethodnog akcijskog plana za ekološku poljoprivredu, kojim se nisu uspjeli ostvariti predviđeni ciljevi, kao što je vidljivo iz preispitivanja sredinom provedbenog razdoblja koje je proveo Europski odbor regija;

22.

potiče Europsku komisiju da uspostavi platformu za praćenje i evaluaciju provedbe akcijskog plana, koja bi okupljala sve dionike, a naročito predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti;

23.

naglašava da je pri uključivanju lokalnih i regionalnih vlasti potrebno primijeniti lokalizirani pristup u skladu s načelima Teritorijalnog programa do 2030. kako bi se odgovorilo na različite potrebe ruralnih, prigradskih i gradskih područja u Europi;

24.

preporučuje da lokalne i regionalne vlasti osiguraju koordinaciju i dobro upravljanje na svim administrativnim razinama. Ključno je podupirati međusektorske mjere na lokalnoj razini i uključiti sve lokalne dionike povezane s ekološkim sektorom;

25.

traži od Komisije da stavi veći naglasak na očuvanje vodnih resursa i poziva na razmjenu iskustava kako bi se lokalne i regionalne vlasti potaknule na provedbu dobrih praksi;

Promicanje potrošnje

26.

pozdravlja priznavanje „biookruga” kao uspješnih alata za ruralni razvoj i odaje priznanje Komisiji za planiranu potporu njihovom razvoju i uvođenju u državama članicama;

27.

preporučuje da Komisija uključi lokalne i regionalne vlasti u provedbu te inicijative;

28.

ističe da su „biookruzi” odlična prilika za lokalne i regionalne vlasti da podrže razvoj održivih prehrambenih sustava oslanjajući se na suradnju poljoprivrednika, građana/potrošača, lokalnih javnih uprava, udruga te komercijalnih, turističkih i kulturnih poduzeća koja djeluju u skladu s načelima i metodama ekološke proizvodnje i potrošnje;

29.

naglašava da integrirani i multifunkcionalni pristup koji se koristi u „biookruzima” ujedno donosi veliku korist u pogledu okolišne, ekonomske i socijalne održivosti;

30.

stoga poziva lokalne i regionalne vlasti da se uključe u stvaranje „biookruga” podupiranjem razvoja inicijativa „odozdo prema gore” koje mogu doprinijeti razvoju ruralnih područja i povećanju potrošnje lokalnih ekoloških proizvoda;

31.

preporučuje da Europska komisija donese zajednički okvir i smjernice na razini EU-a kako bi se zajamčilo usklađeno uvođenje „biookruga” na razini država članica, pri čemu je potrebno paziti da se očuva njihova integrirana i multifunkcionalna priroda, kao i njihove posebnosti, da bi se osiguralo uspješno prihvaćanje tog koncepta;

32.

preporučuje da Europska komisija uspostavi mrežu „biookruga” na razini EU-a radi pružanja potpore i zajedničkih usluga svim „biookruzima”;

33.

preporučuje da lokalne i regionalne vlasti potiču lokalnu potrošnju ekoloških proizvoda uz pomoć vlastite, nacionalne i europske financijske potpore lokalnim tržnicama i izravnoj prodaji, kao i putem informativnih i komunikacijskih kampanja o postojećim tržnicama i subjektima registriranima za izravnu prodaju;

34.

ističe prehrambene i ekološke prednosti koje donosi konzumacija ekološke hrane i poziva na rješavanje pitanja pristupačnosti ekoloških proizvoda, u pogledu kako cjenovne pristupačnosti tako i dostupnosti na prodajnim mjestima do kojih potrošači mogu lako doći, kako bi se svim potrošačima omogućila kupnja ekološke hrane;

35.

pozdravlja povećanje proračuna EU-a za promicanje ekoloških proizvoda i poziva Komisiju da ga zadrži na istoj razini tijekom sljedećih godina;

36.

kad je riječ o tekućoj reviziji promidžbene politike EU-a, preporučuje da Komisija prednost da ekološkim proizvodima proizvedenima u EU-u, od poljoprivrednih sirovina do prerade;

37.

predlaže da se znaku EU-a za ekološku proizvodnju doda izraz „EU organic”, uz mogućnost navođenja regije proizvodnje ispod zelenog lista, radi povećanja prepoznatljivosti među potrošačima;

38.

pozdravlja prijedlog da se u okviru strategije „od polja do stola” razmotre mogućnosti uvođenja oznaka za dobrobit životinja i potiče na uvođenje te oznake s obzirom na to da smatra da bi jasno, standardizirano i obavezno označivanje metode uzgoja moglo potaknuti potrošače da kupuju ekološke proizvode;

39.

zadovoljan je što Komisija namjerava promicati ekološke kantine te analizirati i povećati primjenu kriterija zelene javne nabave, a ujedno pozdravlja cilj uvođenja minimalnih obveznih kriterija za održivu nabavu hrane radi promicanja zdrave i održive prehrane. Moguće je da će biti potrebno revidirati regulatorni okvir za javnu nabavu kako bi se relevantnim tijelima u većoj mjeri omogućilo da zahtijevaju i povećaju korištenje lokalno proizvedene hrane; posebnu pozornost i potporu trebalo bi usmjeriti na razvoj kratkih lanaca opskrbe u najudaljenijim regijama;

40.

predlaže da škole i obrazovne ustanove učenicima nude ekološki proizvedenu hranu, što bi doprinijelo zdravim prehrambenim navikama od ranog djetinjstva, čime bi se olakšalo podizanje svijesti o važnosti lokalne, tradicionalne i zdrave hrane;

41.

naglašava ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u poticanju korištenja lokalnih i regionalnih ekoloških proizvoda u javnoj nabavi hrane, doprinosu informiranju i edukaciji javnosti te podizanju svijesti i povećanju povjerenja potrošača u ekološku proizvodnju. Putem javne nabave lokalne i regionalne vlasti mogu razviti dugoročna partnerstva sa svojim lokalnim ekološkim proizvođačima i potaknuti konvencionalne poljoprivrednike da prijeđu na ekološku proizvodnju;

42.

nadalje, ističe da lokalne i regionalne vlasti nailaze na nekoliko prepreka u opskrbi javnih kantina lokalnim i regionalnim ekološkim proizvodima: logističke prepreke, odnosno nedostatak prikladnih prostora; strukturne prepreke, primjerice potreba da se tržište strukturira i opskrbni lanci ojačaju na način koji će uskladiti lokalnu ponudu i potražnju; i nedostatak ljudskih i tehničkih resursa;

43.

napominje da je potrebno odlučno političko zalaganje na nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi se potaknula odgovarajuća razina korištenja ekološke hrane u javnim i privatnim kantinama, ugostiteljstvu i restoranima;

44.

predlaže da se na razini EU-a osmisle zajednički kriteriji koji će poslužiti kao primjeri najbolje prakse za uspostavu relevantnih inspekcijskih pravila za javne kantine;

45.

napominje da povećanje potražnje potiče razvoj regionalne proizvodnje pa stoga poziva na označivanje kantina i restorana, i u javnom i u privatnom sektoru, koje bi pokazivalo minimalni udio zdravih, ekoloških i lokalno proizvedenih proizvoda koji se koriste u proizvodnim procesima;

46.

poziva države članice i lokalne i regionalne vlasti da provjere svoje zakone o javnoj nabavi i proračunu kako bi se osiguralo da su ekološki proizvodi koji se koriste u javnim kantinama certificirani;

47.

uviđa da lokalne i regionalne vlasti još uvijek nisu upoznate sa svim mogućnostima koje nudi zelena javna nabava te ih potiče da se oslobode prepreke koju predstavlja kriterij cijene i da počnu koristiti kriterije održivosti;

48.

predlaže razvoj zajedničke platforme EU-a za ekološke proizvođače iz država članica, koja bi olakšala razmjenu dobrih praksi, razumijevanje propisa EU-a, osposobljavanje, organiziranje događanja, mogućnosti projektnih partnerstava i drugo;

49.

u tu svrhu insistira da je važno osigurati odgovarajuće programe osposobljavanja i izgradnje kapaciteta – i za javne naručitelje (nacionalne, regionalne i lokalne) i za ekološke proizvođače i prerađivače – kako bi se riješio problem strukturnih i logističkih prepreka i promicala primjena kriterija zelene javne nabave;

Poticanje proizvodnje

50.

napominje da se 2019. godine oko 9 % zemljišta u EU-u koristilo za ekološku poljoprivredu, a da je samo 64 % tog područja primalo potporu za ekološku proizvodnju (1);

51.

ističe da se u okviru postojećeg ZPP-a za ekološku poljoprivredu ne izdvaja dovoljno sredstava: 8 % ukupnog europskog poljoprivrednog zemljišta koristi se za ekološku poljoprivredu, dok subvencije za tu vrstu poljoprivrede čine tek 1,5 % ukupnog europskog proračuna za poljoprivredu. Posebnu pozornost i potporu trebalo bi usmjeriti na razvoj malih ruralnih područja i slabije razvijenih regija u kojima je poljoprivreda glavni gospodarski sektor;

52.

naglašava da je za trostruko povećanje površine zemljišta koje se u EU-u koristi za ekološku poljoprivredu do 2030. godine potrebno povećati rashode za ekološku poljoprivredu u okviru ZPP-a tri do pet puta, što znači da bi za ekološki sektor trebalo izdvajati do 15 % rashoda ZPP-a (2);

53.

međutim, sa žaljenjem napominje da postignuti dogovor o sljedećem ZPP-u nije dovoljno ambiciozan u pogledu financijske potpore ekološkoj poljoprivredi;

54.

zabrinut je zbog toga što se, s obzirom na ciljeve na razini EU-a u području ekološke poljoprivrede, u nekim od dostupnih nacrta nacionalnih strateških planova u okviru ZPP-a ne predviđa odgovarajuća razina subvencija za ekološke poljoprivrednike u odnosu na prethodno programsko razdoblje;

55.

preporučuje da države članice i lokalne i regionalne vlasti u svojim strateškim planovima daju prednost i odgovarajuću financijsku potporu ispunjavanju specifičnih potreba regionalnog i lokalnog ekološkog sektora;

56.

preporučuje Komisiji da temeljito ocijeni nacionalne strateške planove koje su dostavile države članice kako bi se pratio njihov doprinos postizanju cilja da se do 2030. godine 25 % poljoprivrednog zemljišta koristi za ekološku poljoprivredu;

57.

podržava pristup da se u okviru novog ZPP-a ocjenjuju posebne okolnosti i potrebe država članica, a naročito teški uvjeti proizvodnje u najudaljenijim regijama, povezani s rastom ekološkog sektora te da se osigura da države članice na najbolji način iskoriste mogućnosti za potporu nacionalnom ekološkom sektoru koje nudi novi ZPP. Komisija bi trebala posvetiti posebnu pozornost podupiranju država članica ili regija koje zaostaju, a istovremeno pružati dodatne smjernice onima koje već doprinose postizanju cilja od 25 %. Svaka država članica trebala bi doprinijeti postizanju zajedničkog cilja do 2030. godine;

58.

preporučuje da države članice i lokalne i regionalne vlasti postave čvršće temelje za ekološku poljoprivredu u obrazovanju i na poljoprivrednim fakultetima kao i da pripreme materijale za učenje i osposobljavanje o ekološkoj poljoprivredi koji bi odgovarali potrebama primarne proizvodnje, kao i prerade i transformacije;

59.

preporučuje da lokalne i regionalne vlasti ubrzaju prijelaz na ekološku poljoprivredu pružanjem potpore i savjeta za osnivanje, prenamjenu ili transfer poljoprivrednih gospodarstava koja se odluče za ekološku poljoprivredu;

60.

naglašava važnost razvoja ekološke poljoprivredne industrije na regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se učvrstio rast primarne proizvodnje. Promicanje kratkih lanaca opskrbe hranom može donijeti koristi i ekološkim poljoprivrednicima i potrošačima: time se smanjuju troškovi prijevoza i povećava održivost, a istovremeno se razvija ruralno gospodarstvo, čime se stvara dodana vrijednost u području proizvodnje;

61.

stoga preporučuje da države članice i lokalne i regionalne vlasti uvedu posebne mjere za subjekte uključene u preradu i stavljanje na tržište ekološke hrane kako bi se olakšao skladan razvoj proizvodnje i stvorilo poticajno okruženje za kratke lance opskrbe u svim regijama. U skladu s tim predlaže sljedeće:

—	poticanje malih poljoprivrednih industrija povezanih s poljoprivrednim gospodarstvima;

—

povećanje broja mobilnih objekata za preradu na malim poljoprivrednim gospodarstvima (klaonice, prerađivački objekti, mlinovi itd.) i poticanje zajedničkog korištenja tih objekata na lokalnoj razini kako bi se prevladale pravne prepreke koje donose standardi u području zdravlja i sigurnosti te zdravlja životinja;

—	poticanje uključivanja poljoprivrednih zadruga u stavljanje na tržište i preradu ekoloških proizvoda, uključujući sudjelovanje u javnoj nabavi hrane;

62.

ističe da su za postizanje cilja od 25 % važni ekonomska organizacija, učinkoviti alati za reguliranje tržišta i financiranje organizacija proizvođača. Na primjer, proizvođačima bi trebalo dati minimalnu cijenu koja je veća od prosječne cijene ekološke proizvodnje kako bi im se osigurao stabilan minimalni dohodak. U slučaju neravnoteže na tržištu zbog koje rast potražnje ne omogućuje apsorpciju rasta ponude, Komisiju bi trebalo ovlastiti da aktivira poseban mehanizam javne intervencije za ekološke proizvode;

63.

napominje da bi sve veća nelojalna konkurencija ekoloških proizvoda koji nisu iz EU-a mogla oslabiti taj sektor i preporučuje da Europska komisija zajamči pravednu, uravnoteženu i transparentnu trgovinu zahtijevajući reciprocitet u obvezama i pravilima ekološke proizvodnje proizvoda uvezenih u EU kako bi se osiguralo jednako postupanje i djelotvorna zaštita europskih potrošača. To bi se iz istih razloga trebalo primjenjivati i na akvakulturu kako bi se zaštita okoliša i održivo upravljanje oceanima i morima proširili na treće zemlje;

64.

preporučuje Europskoj komisiji da podrži uspostavu zajedničke platforme EU-a s pomoću koje bi se olakšale mogućnosti uvoza i izvoza za lokalne ekološke poljoprivrednike razvijanjem usluga za digitalnu/elektroničku prodaju u EU-u i pružanjem potpore logistici i uspješnim partnerstvima u tom području;

65.

preporučuje da države članice uvedu sustav bonus-malus kao dio programa za ekologiju novog ZPP-a, kao što je navedeno u ranijem mišljenju o agroekologiji;

66.

napominje da će se nova Uredba EU-a o ekološkoj proizvodnji primjenjivati od 1. siječnja 2022. i da će u određenim sektorima ekološke proizvodnje donijeti velike promjene. Kako bi se osigurala uspješna provedba, ključno je uspostaviti ravnotežu između usklađivanja na razini EU-a i prilagodbe na regionalnoj razini, pri čemu se ne smije odstupati od ekoloških načela;

67.

stoga poziva Komisiju da prati učinak nove uredbe kako bi se djelotvorno reagiralo na poteškoće koje bi mogla uzrokovati primjena novih pravila;

68.

uviđa da u sektoru stočarstva postoji velik interes i potencijal za prijelaz na ekološki uzgoj;

69.

pozdravlja namjeru Komisije da ojača ekološku akvakulturu. Taj se sektor suočava sa žestokom konkurencijom iz trećih zemalja jer EU uvozi gotovo 80 % ribe koja se konzumira na unutarnjem tržištu (3);

70.

stoga preporučuje da Komisija osigura odgovarajuću potporu i poveća financijska sredstva za istraživanje i inovacije za sektor ekološke poljoprivrede, akvakulture i stočarstva u EU-u kako bi se počeo rješavati problem nedostatka odgovarajućih ulaznih proizvoda, točnije certificiranog ekološkog sjemena, ekološke hrane za životinje koja sadrži proteine i vitamin B, te kako bi se smanjila ovisnost o uvozu;

71.

pozdravlja prijedlog Komisije da se u okviru programa Obzor Europa povećaju financijska sredstva za istraživanje i inovacije namijenjena ekološkoj poljoprivredi te posebno naglašava važnost zasebnih ponuda i proračuna za ekološku proizvodnju.

Bruxelles, 2. prosinca 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) IFOAM Organics Europe.

(2) Ibid.

(3) Stajališta organizacije Copa-Cogeca o akcijskom planu za razvoj ekološkog sektora.

28.2.2022

Službeni list Europske unije

C 97/36

Mišljenje Europskog odbora regija – Održivo plavo gospodarstvo i akvakultura

(2022/C 97/08)

Izvjestitelj:

Bronius MARKAUSKAS (LT/EA), načelnik općine Klaipėda

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Opće napomene

Održivo plavo gospodarstvo

pozdravlja Komunikaciju Europske komisije „Novi pristup za održivo plavo gospodarstvo u EU-u – Preobrazba plavog gospodarstva EU-a za održivu budućnost”, u kojoj se iznosi sveobuhvatna vizija Komisije i utvrđuje strategija za održivo plavo gospodarstvo u pomorskim sektorima i industrijama. S tim u vezi pozdravlja prijelaz s koncepta „plavog rasta” na koncept „plavog gospodarstva”;

slaže se da se ciljevi zelenog plana i prelazak na održivije gospodarstvo prihvatljivije za okoliš ne mogu ostvariti bez plavog gospodarstva. Provedba ciljeva zelenog plana i održivog razvoja u svim sektorima iziskuje radikalne promjene kako bi se smanjile posljedice ljudskog djelovanja na mora i oceane te kako bi se zaštitili resursi i bioraznolikost. Te promjene moraju biti u skladu i s gospodarskom i socijalnom održivosti pomorskih djelatnosti;

stoga smatra da treba u većoj mjeri povezati zelene i plave politike. Oceani su jedan od glavnih svjetskih izvora bioraznolikosti. Čine više od 90 % prostora pogodnog za život na planetu i apsorbirahu oko 26 % antropogeni ugljikove dioksida, kao i više od 90 % viška topline koja se godišnje spušta u atmosferu. Brojne studije pokazuju ključnu ulogu morske bioraznolikosti u zdravlju planeta i društvenoj dobrobiti;

naglašava da su oceani puni života preduvjet za uspješno plavo gospodarstvo i da se to plavo gospodarstvo mora odvijati unutar ekoloških ograničenja, u skladu s konceptom ograničenja planeta. Stoga bi održivo upravljanje oceanima i morima trebalo biti ključni prioritet za ostvarenje ciljeva strateškog plana EU-a, te bi se trebalo temeljiti na znanju, podizanju svijesti i prekograničnoj suradnji. Razmjena ažuriranih podataka i ostvarivanje zajedničkih ciljeva pritom su također važni;

napominje da plavo gospodarstvo ima znatan društveni i gospodarski učinak ne samo na obalne i pomorske regije, već i na Europsku uniju u cjelini te da može osigurati zeleni i uključiv oporavak od pandemije bolesti COVID-19, posebno u najpogođenijim sektorima, kao što su turizam i ribarstvo. U mnogim zemljama plavo gospodarstvo ima golem pozitivan učinak na BDP;

napominje da energija mora može imati važnu ulogu u poboljšanju pouzdanosti i sigurnosti naše opskrbe energijom te da bi se korištenjem energije mora, kada je to u skladu s već postojećim aktivnostima i nije štetno za morska staništa, smanjila ovisnost zemalja o fosilnim gorivima, doprinijelo ublažavanju klimatskih promjena i promicalo otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta, posebno u europskim obalnim regijama u kojima je nezaposlenost često visoka;

ističe doprinos pomorske industrije energetskoj tranziciji i borbi protiv klimatskih promjena, koji se posebice ostvaruje uz pomoć sektora obnovljive energije, dekarbonizacije pomorskog prometa i kružnog gospodarstva, a u sklopu njega i recikliranja plastike iz oceana;

posebno podsjeća na to da su se emisije iz pomorskog prometa u posljednjih 20 godina povećale za gotovo 32 %. Razvoj održive brodogradnje mogao bi znatno doprinijeti postizanju klimatskih ciljeva Europske unije. U tom pogledu podržava ciljeve Europske komisije da se u sljedećih deset godina potencijalno smanje emisije SO2 i NOx koje se ispuštaju u zrak iz međunarodnog pomorskog prometa, i to za 80 % odnosno 20 %. Međutim, nužno je uzeti u obzir potrebe najudaljenijih regija kojima su zbog udaljenosti i velike ovisnosti o zračnom i pomorskom prometu radi osiguravanja njihove povezanosti i opskrbe potrebne mjere prilagođene njihovim strukturnim okolnostima;

naglašava činjenicu da, radi zaštite i otvaranja kvalitetnih i održivih radnih mjesta, posebice u brodogradnji, Europu treba zaštititi od nepoštene konkurencije koja uništava njezinu industriju;

10.

potiče međusektorski pristup pomorskoj industriji koji objedinjuje sve pomorske aktivnosti – tradicionalne i nove, civilne i vojne – i u okviru kojeg se vodi računa o kritičnim međusektorskim izazovima ekološke i digitalne tranzicije te industrije 4.0;

11.

pozdravlja namjeru Europske komisije da uspostavi plavi forum za objedinjavanje znanja i iskustava, stvaranje sinergija, osmišljavanje kreativnih rješenja i promicanje razvoja sektora, kao i davanje prijedloga za koordinaciju upotrebe ekonomskih sredstava u tom području;

12.

smatra da nedostaje konstruktivan pristup nacionalnih vlada razvoju pomorskog gospodarstva. Potpora tom gospodarstvu u većini obalnih država postoji samo na papiru, a nacionalni planovi i strategije pametne specijalizacije ne posvećuju dovoljno pozornosti pomorskom gospodarstvu, financijska potpora nije dovoljna, a pravila i kriteriji za njihovo odobravanje previše su složeni;

Akvakultura

13.

ustvrđuje da je akvakultura u posljednje vrijeme postala važno područje plavoga gospodarstva. Riječ je o sektoru sa znatnim potencijalom za gospodarstvo i za zaštitu okoliša. Pored toga, taj sektor ima potencijal da osigura nova radna mjesta, građanima u obalnim i ruralnim područjima pruži nove mogućnosti za gospodarski razvoj i za to da određene prakse akvakulture kao što su uzgajališta dagnji doprinesu smanjenju učinaka klimatskih promjena i zaštiti ekosustava primjenom praksi s niskim učinkom;

14.

pozdravlja komunikaciju Komisije o strateškim smjernicama za održivi razvoj akvakulture u EU-u i naglašava važan doprinos akvakulture u suočavanju s izazovom osiguravanja visokokvalitetne hrane i opskrbe rastućeg tržišta morskim i slatkovodnim proizvodima pod uvjetom da to nema negativan učinak na stokove divlje ribe i da se time pogoduje provedbi europskog zelenog plana i strategije „od polja do stola” te razvoju održivog plavog gospodarstva;

15.

pozdravlja predstavljanje strategije za dobrobit životinja, posebno u vezi s definicijom pokazatelja koji se mogu provjeriti, osposobljavanjem proizvođača, istraživanjem parametara dobrobiti životinja specifičnih za određenu vrstu i diversifikacijom tako da se sve manje uzgajaju monokulture; naglašava da je sada na državama članicama da ažuriraju svoje nacionalne planove u skladu s novim smjernicama;

16.

naglašava važnost konkretnih ciljeva utvrđenih u strategiji „od polja do stola” za akvakulturu, posebno u pogledu smanjenja prodaje antimikrobnih sredstava i znatnog širenja ekološke akvakulture; pozdravlja namjeru Komisije da poduzme mjere za smanjenje ukupne prodaje antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50 % do 2030.;

17.

napominje da strategije EU-a i drugi pravni dokumenti sadrže smjernice i preporuke za razvoj sektora, ali ističe da lokalne i regionalne vlasti koje nemaju isključivu nadležnost u tom području nemaju detaljniju analizu načina razvoja akvakulture na temelju praktičnog znanja, točnijih podataka i konkretnih mjera;

18.

naglašava da je održivi razvoj glavni uvjet za razvoj akvakulture; stoga poziva na jasnu definiciju održive akvakulture, uzimajući u obzir ekološke, socijalne i gospodarske kriterije. Dugoročni strateški pristup održivom rastu akvakulture EU-a pridonio bi oporavku sektora nakon krize koju je izazvao COVID-19 i osigurao bi dugoročnu održivost i otpornost;

19.

ponovno ističe da bi akvakulturu trebalo priznati kao posebno područje politike za koje valja predvidjeti dostatna financijska sredstva kako bi se osigurala alternativa tradicionalnom ribarstvu; napominje da Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu već dugi niz godina promiče održive aktivnosti akvakulture te preradu i stavljanje na tržište proizvoda akvakulture; također smatra da valja poticati ekološku akvakulturu podupiranjem lokalnih tržišta za europske proizvode akvakulture i smanjenjem administrativnog opterećenja koje ometa učinkovit razvoj tog sektora, kao i utvrditi opće smjernice za racionalni pristup prostoru za njegov razvoj, posebno u obalnom području, kako bi se te smjernice uskladile s drugim politikama kao što su politike zaštite okoliša;

20.

pozdravlja poziv Komisije državama članicama EU-a da povećanje proizvoda ekološke akvakulture uključe u svoje nacionalne strateške planove za akvakulturu i da u tu svrhu namijene dio sredstava iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu;

21.

ponovno naglašava da je usporedno s promjenama u poljoprivredi potrebno ubrzati i prelazak na održivi uzgoj ribe s obzirom na to da su ribarstvo i akvakultura važni elementi održivih prehrambenih sustava; osim toga, podupire cilj poticanja ribarstva prihvatljivog za okoliš, kojim se obnavljaju riblje populacije i štite morski ekosustavi, poticanjem ekološki održivih ribolovnih aktivnosti;

22.

poziva na donošenje pravno obvezujućih ciljeva na razini EU-a za obnovu i očuvanje morske bioraznolikosti te obnovu narušenih ekosustava. Lokalne i regionalne vlasti mogu pomoći u utvrđivanju i proglašavanju novih zaštićenih morskih područja zajedno s državama članicama, Komisijom i Europskom agencijom za okoliš;

Financijska potpora i ulaganja

23.

ističe da su održiva ulaganja od presudne važnosti za uspješan razvoj plavog gospodarstva. Važno je stvoriti povoljno okruženje koje olakšava i potiče javna i privatna ulaganja u razvoj plavog gospodarstva. Potrebno je financirati digitalne i druge inovacije i razvoj novih proizvoda, ulagati u inovativne tehnologije i pametna rješenja te podupirati nove tehnologije kao što su energija mora iz obnovljivih izvora, pomorska industrija ili biopoduzeća plavog gospodarstva kako bi se oni mogli razvijati unutar ograničenja planeta;

24.

poziva Europsku komisiju da se u pogledu održivog ulaganja u pomorski sektor, a posebno pomorsku industriju, u većoj mjeri slanja na regije, njihove strategije pametne specijalizacije i njihove gospodarske ekosustave kako bi diljem Europe stvorila mreže suradnje koje se mogu natjecati s međunarodnim akterima. Te bi mreže, pod nazivom „europske tehnologije mora” (eng. European Sea Tech), morale moći sudjelovati na natječajima za prikupljanje ponuda koje Europska komisija raspisuje za razvoj i financiranje prvih faza visokorizičnih projekata;

25.

podsjeća na poziv iz svog prethodnog mišljenja o plavom rastu da bi 10 % projekata okvirnog programa za istraživanje i inovacije trebalo znatno doprinijeti istraživanju mora i pomorstva;

26.

upućuje na to da je Komisija u svojoj Komunikaciji o novom pristupu za održivo plavo gospodarstvo u EU-u utvrdila da se u okviru europskog zelenog plana mora posvetiti posebna pozornost ulozi najudaljenijih područja EU-a; poziva Komisiju da ispuni tu obvezu uspostavom konkretnog akcijskog plana s predviđenim financijskim sredstvima;

27.

žali zbog toga što potencijal plavog gospodarstva, uključujući njegov mogući veliki doprinos postizanju ciljeva zelenog plana, nije u dovoljnoj mjeri uzet u obzir pri preispitivanju planova oporavka koji se financiraju iz instrumenta NextGenerationEU, primjerice izravnih europskih sredstava za strukturne i rizične projekte te uspostave regionalnih platformi za ulaganja;

28.

smatra da se koncept održivih ulaganja mora shvatiti na način da su, s obzirom na tehnološki napredak i znanstveno istraživanje, potrebni zajednički napori od gospodarstva i od nacionalnih vlada, kako bi se ulagalo u projekte koji objedinjuju društvene, gospodarske i ekološke koristi. Suradnja akademske i gospodarske zajednice od posebne je važnosti u tom području;

29.

pozdravlja planove Komisije za jačanje suradnje s europskim financijskim institucijama u cilju promicanja javnih i privatnih ulaganja te skreće pozornost na važnost platforme „BlueInvest” i sredstava iz proračuna EU-a namijenjenih fondovima EU-a i posebnim programima za razvoj tog sektora i predlaže da se razmotri mogućnost stvaranja jedinstvenog fonda ili instrumenta za koordinirani pristup sredstvima;

30.

pozdravlja poziv Komisije državama članicama da ulaganja u održivo plavo gospodarstvo uključe u svoje nacionalne planove za otpornost i oporavak te u nacionalne operativne programe za razne fondove EU-a;

31.

smatra da je posebno važno promicati upotrebu inovativnih financijskih instrumenata u razvoju održive akvakulture, podupirati ulaganja u napredne tehnologije, stvoriti povoljne uvjete za sudjelovanje privatnog sektora i staviti na raspolaganje sredstva za istraživanje i tehnološki razvoj radi promicanja diversifikacije i inovacija u održivoj akvakulturi;

32.

poziva na reviziju pravila o dodjeli financijske potpore EU-a i smatra da bi glavni kriteriji za dodjelu potpore trebali biti inovacije i stvaranje vrijednosti te, što je najvažnije, provedba održivih rješenja;

33.

smatra da je potrebno razmotriti mogućnost klasificiranja akvakulture s niskim učinkom kao ekološke i u recirkulacijskim sustavima, te financijski podupirati njezin daljnji razvoj ako ispunjava relevantne kriterije potrošnje energije i resursa, dobrobiti životinja i održivog recikliranja otpada. Trenutačno je u sektoru akvakulture teško iskoristiti sredstva EU-a, iako je u praksi dokazano da inovativne tehnologije koje se upotrebljavaju omogućuju ispunjavanje najviših ekoloških zahtjeva u relevantnim tehničkim procesima (npr. nastali otpad kao što je mulj može se upotrebljavati u poljoprivredi, otpadne se vode čiste i ponovno upotrebljavaju u skladu s najvišim standardima itd.);

34.

ističe da su pitanja financiranja posebno važna za male zemlje s manje ulaganja, nižim BDP-om i ograničenijim mogućnostima za inovacije te napominje da bi bilo prikladno procijeniti potrebe malih zemalja i usvojiti posebne programe potpore;

Uloga regionalnih i lokalnih vlasti

35.

naglašava važnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u prelasku na zeleno gospodarstvo. Aktivnim sudjelovanjem u donošenju odluka i učinkovitim upravljanjem kohezijskim fondovima i fondovima za inovacije u području okoliša regionalne vlasti mogle bi znatno doprinijeti postizanju ciljeva zelenog plana;

36.

izražava žaljenje zbog činjenice da regionalne vlasti u većini zemalja nisu uključene u razvoj i provedbu nacionalnih politika te da prevladava centralizirani pristup prema kojem najviša razina bez savjetovanja s regijama određuje potrebe i donosi odluke o razvoju pomorskog gospodarstva; stoga poziva Europsku komisiju i nacionalne vlade da pri uvođenju daljnjih mjera u tom području prema lokalnim i regionalnim vlastima postupaju kao prema ravnopravnim partnerima na središnjoj razini;

37.

ponavlja svoj poziv Europskoj komisiji da državama članicama podnese prijedlog pravila o uključivanju lokalnih i regionalnih vlasti u utvrđivanje, razvoj i planiranje mjera te upravljanje njima te da im se dodijele jasnije i opsežnije nadležnosti. Većim sudjelovanjem lokalnih vlasti osigurao bi se bolji razvoj održivog plavoga gospodarstva razvojem dinamičnih i održivih ekosustava plavog gospodarstva, promicanjem inovacija, primjenom pametnih rješenja i stvaranjem radnih mjesta;

38.

pozdravlja namjeru Europske komisije da putem paketa potpore za oporavak („nacrt za lokalne zelene planove”) i strateških smjernica (npr. inicijativa „izazov za inteligentne gradove”) podrži priobalne gradove i regije u upravljanju zelenom i digitalnom transformacijom na lokalnoj razini i u potpunom iskorištavanju sredstava i poticaja koje EU stavlja na raspolaganje;

39.

predlaže razvoj regulatornog i proračunskog okvira za poticanje izrade i razvoja regionalnih i lokalnih strategija za plavo gospodarstvo, pri čemu se od samog početka u obzir uzima raznolikost aktivnosti u tom području i njihova međusobna usklađenost, a posebno usklađenost sa strategijama koje već postoje. Posebno bi trebalo uzeti u obzir važnost tehnološkog razvoja povezanog s pomorskom industrijom i proizvodnjom energije, kao i proizvodnje kvalitetnih bjelančevina iz mora kao elementa globalne konkurentnosti;

40.

naglašava da lokalne i regionalne vlasti imaju presudnu ulogu u razvoju europske akvakulture. U području ribarstva lokalne i regionalne vlasti često su odgovorne za postupak odobravanja te za upravljanje i pružanje potpore malim i srednjim poduzećima koja djeluju na njihovu području, čime se stječe opsežno iskustvo u tim područjima; Ta blizina sektoru pruža iskustvo koje se mora prepoznati, koordinirati i dobro iskoristiti;

41.

smatra da bi lokalne vlasti trebale biti više uključene u oblikovanje politike akvakulture i ponavlja da su regijama potrebne jasne smjernice za održivi razvoj akvakulture u EU-u i konkretan akcijski plan;

42.

žali zbog toga što je proračun Interrega za teritorijalnu suradnju smanjen jer se njime mogla potaknuti suradnja među obalnim regijama i otocima koji imaju zajedničke potrebe i u istom su morskom bazenu i tako razviti strategije prilagodbe i zajednički pristupi upravljanju priobalnim zonama, ulagati u održivu obranu obale i prilagoditi obalne gospodarske aktivnosti. Međutim, smatra da je i uz smanjeni proračun djelotvornost politika povećana, među ostalim putem pilot-aktivnosti i ulaganja te koordinacijom s programima pod izravnim upravljanjem, što tom sektoru omogućuje da iskoristi nove ideje;

43.

u tom pogledu poziva da, po mogućnosti i ovisno o potrebama lokalnih i regionalnih vlasti, strategije morskih bazena postanu standardna praksa jer predstavljaju ključne referentne okvire. Te su strategije jedan od aspekata o kojem treba voditi računa pri izradi strategija pametne specijalizacije i programa europskih fondova;

44.

smatra da je od iznimne važnosti i dalje raditi na ostvarenju cilja luka s nultom stopom emisija, utvrđenog u strategiji Europske komisije za održivu i pametnu mobilnosti predlaže da se luke u potpunosti priznaju kao platforme plavog gospodarstva i poluge razvoja pomorske industrije;

Prostorno planiranje morskog područja i važnost luka

45.

napominje da je razvoj održivog plavog gospodarstva, uključujući akvakulturu, ribolov i sakupljanje školjkaša, moguć samo ako postoje odgovarajuća područja i ako poduzeća imaju pristup vodama. Pristup područjima u kojima su moguće gospodarske aktivnosti i pristup vodama i dalje je velik izazov za razvoj europske akvakulture. Stoga je iznimno važno osigurati odgovarajuće prostorno planiranje morskog područja koordinacijom i što ranijim uključivanjem relevantnih dionika;

46.

ponavlja poziv na izradu prijedloga za prostorno planiranje morskog područja i uvođenje zaštićenih morskih područja i ekoloških koridora u skladu s ciljevima Strategije o bioraznolikosti, čime će se omogućiti preokretanje trenda osiromašenja bioraznolikosti, ublažavanje klimatskih promjena i izgradnja otpornosti na njih te istovremeno ostvariti znatne financijske i socijalne prednosti, u cilju uravnoteženja iskorištavanja ribljih stokova i kapaciteta mora za njihovu obnovu;

47.

poziva na donošenje pravno obvezujućih ciljeva EU-a za obnovu i očuvanje morske bioraznolikosti i ekosustava; lokalne i regionalne vlasti mogu pomoći u utvrđivanju i određivanju dodatnih zaštićenih morskih područja;

48.

podsjeća na važnu ulogu lukâ, posebno u udaljenim regijama, kao što su najudaljenije regije, u razvoju i promicanju plavog gospodarstva, upravljanju kružnim gospodarstvom i provedbi zelenih rješenja kojima se doprinosi postizanju ciljeva zelenog plana;

49.

smatra, primjerice, da je tijekom zelene tranzicije hitno potrebno povećati potporu ulaganjima u luke za opskrbu brodova ukapljenim prirodnim plinom te, općenitije, u infrastrukturu kojom se doprinosi smanjenju ekološkog otiska brodova (priključci za električnu energiju za brodove na vezu koji se temelje na tehnologijama s niskom razinom emisija);

50.

poziva na to da se razvoj proizvodnje zelenog vodika u lukama u većoj mjeri podupre i integrira u okviru energetske politike EU-a i koridora vodika koji su u fazi uvođenja;

51.

podsjeća na važnost uloge koju s obzirom na raznolikost pomorskih djelatnosti mogu imati luke u promicanju plavog gospodarstva i razvoju strategija u tom području;

52.

smatra da bi luke kao važne karike u prometnim lancima i gospodarskim tokovima među zemljama ubuduće trebale postati energetski centri u kojima se istodobno koriste obnovljivi izvori energije i niskougljični sustavi, čime se doprinosi razvoju kružnog gospodarstva i na taj način poboljšavaju životni uvjeti ljudi koji žive u lučkim područjima. Stoga je potrebno dodatno razviti infrastrukturu morskih luka i odrediti nova područja pogodna za djelatnosti povezane s prijevozom tereta i potencijalne nove pomorske djelatnosti (npr. odobalne vjetroelektrane, održiva akvakultura);

Smanjenje administrativnog opterećenja, poboljšanje konkurentnosti

53.

izražava žaljenje zbog toga što je uspješan razvoj akvakulture i drugih pomorskih djelatnosti otežan brojnim unutarnjim problemima, kao što su predugački i presloženi postupci odobravanja te ograničen pristup vodama i područjima u kojima su moguće gospodarske aktivnosti. Složenost postupaka odobravanja i nedostatak transparentnosti prepreka su sveobuhvatnom razvoju europske akvakulture te bi stoga trebalo pojednostaviti i pojasniti primjenjive propise kako bi oni bili međusobno usklađeni;

54.

predlaže da se što prije uspostavi središnja kontaktna točka za dozvole za akvakulturu kako bi se ubrzao postupak odobravanja i olakšala komunikacija dionika s raznim tijelima na različitim razinama; preporučuje uvođenje programa osposobljavanja za lokalne vlasti za izdavanje dozvola kako bi se ubrzala primjena pravila EU-a;

55.

napominje da je za jačanje konkurentnosti i održivosti akvakulture od iznimne važnosti poštovati standarde u pogledu dobrobiti životinja, zdravlja i zaštite klime te potrošačima pružiti točne i dostatne informacije o tome na etiketama;

56.

ukazuje na to da je već u prethodnim mišljenjima predložio europsku ekološku oznaku; ponavlja taj prijedlog i ponovno ističe da bi ekološka oznaka i učinkovit sustav certificiranja znatno doprinijeli povećanju vrijednosti i potrošnje proizvoda akvakulture iz EU-a; jasno i obvezno označivanje metode uzgoja, metode ulova i radnih uvjeta omogućilo bi proizvođačima da dobiju priznanje za poboljšanja svojih praksi, a potrošačima da donesu informiranu odluku; naglašava da bi kriteriji za takvu ekološku oznaku trebali biti viši od trenutačnih zakonskih zahtjeva. Ta bi se oznaka mogla upotrebljavati i za ribolov koji se obavlja u skladu s propisima o očuvanju i upravljanju i služila bi kao pokazatelj zakonite aktivnosti prihvatljive za morski okoliš i održivost resursa;

57.

poziva na to da se budućim mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama obuhvate i proizvodi ribarstva i akvakulture kako bi se osigurali jednaki uvjeti za razne proizvode koji se prodaju na unutarnjem tržištu, ne dovodeći u pitanje moguća posebna odstupanja za najudaljenije regije na temelju članka 349. UFEU-a. Poziva Europsku komisiju da predloži zakonodavstvo kojim bi se spriječio uvoz proizvoda povezanih s kršenjem ljudskih prava i uvede učinkovitija pravila kako bi se osiguralo da riba koja ulazi na tržište EU-a zadovoljava standarde ekvivalentne standardima u EU-u. Time bi se osigurala zaštita europskih potrošača, a zaštita okoliša i održivo upravljanje oceanima i morima proširili bi se na treće zemlje. Na razini EU-a i na nacionalnoj razini u prvom redu treba podupirati lokalne proizvođače i kratke lance opskrbe. To je jedini način da se u budućnosti osigura učinkovit razvoj akvakulture, sakupljanja školjkaša i ribolova, osobito malog priobalnog ribolova;

58.

preporučuje diversifikaciju akvakulture, s posebnim naglaskom na uzgoju algi, čiji proizvodi ne smiju biti namijenjeni samo prehrani ljudi i životinja, već se mogu koristiti i za određene industrijske proizvodne procese ili proizvodnju energije te doprinijeti razvoju održivih aktivnosti jer nije potrebno njihovo hranjenje i ne stvara se otpad. Preporučuje i uvažavanje vrijednosti integriranih sustava akvakulture koji omogućuju stvaranje kružnih gospodarskih modela unutar sektora;

Suradnja, razvoj vještina, informiranje, uključivanje javnosti

59.

ponovno ističe važnost uključivanja svih dionika koji se bave akvakulturom, ribolovom i sakupljanjem školjkaša kako bi se stvorilo održivo plavo gospodarstvo. Suradnja akademske zajednice, javnih tijela i gospodarstva posebno je važna. Znanstvene spoznaje i djelotvorne, ciljane i dugoročne inovacije u gospodarstvu poboljšavaju učinkovitost rada i osiguravaju gospodarski razvoj i konkurentnost;

60.

ističe potrebu za jačanjem nadležnosti tijela koja djeluju u državama i rješavanjem problema nedostatka stručnih djelatnika u pomorskom sektoru i sektoru akvakulture. Europska unija, države članice i regije stoga moraju surađivati kako bi javnost bila više upoznata s pomorskim zanimanjima i kako bi se povećala njihova privlačnost, poboljšali uvjeti rada i napredovanja u karijeri, razvila europska mobilnost mladih koji se osposobljavaju te ponudile dopunske mogućnosti cjeloživotnog osposobljavanja i time postojeća zanimanja prilagodila pomorskom okruženju i potaknulo iskorištavanje novih prilika u tradicionalnim pomorskim zanimanjima. Konkretno, kad je riječ o osposobljavanju, bit će potrebno promicati prilagođeno osposobljavanje u pomorskoj i ribarskoj industriji kako bi se potakla generacijska obnova u sektoru ribarstva, akvakulture i uzgoju školjaka;

61.

smatra da javnost nije dovoljno uključena u razvoj plavog gospodarstva. Održivim dugoročnim ulaganjima mora se promicati provedba multidisciplinarnih mjera za zaštitu morske bioraznolikosti i pružiti građankama i građanima nove mogućnosti za ostvarivanje prihoda. Također je važno da putem lokalnih akcijskih grupa i raznih drugih inicijativa javnost bude uključena u provedbu strateških mjera i donošenje odluka;

62.

obvezuje se promicati i podržavati lokalne participativne inicijative (kao što su lokalne razvojne skupine koje su osnovale lokalne zajednice, lokalne akcijske grupe u području ribarstva itd.) koje objedinjuju obnovu morskih resursa s očuvanjem lokalnih izvora prihoda i očuvanjem tradicije i kulturne baštine dotičnog područja. Također se obvezuje na promicanje i podupiranje diversifikacije i komplementarnosti pomorskog gospodarstva. Time bi se trebao potaknuti i prepoznati primjer lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu koje su sektor pomorstva i ribarstva povezale s društvom i s lokalnim i regionalnim vlastima radi promicanja plavog gospodarstva na svojim područjima;

63.

smatra da bi na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini veću pozornost trebalo posvetiti informativnim kampanjama kojima se, s jedne strane, poboljšava razumijevanje potrošača o proizvodima akvakulture, ribolova i sakupljanja školjkaša, njihovim koristima i njihovom doprinosu sigurnosti opskrbe, sigurnosti prehrane i otvaranju radnih mjesta, kao i o dugoročnim koristima akvakulture, ribolova i sakupljanja školjkaša za okoliš i, s druge strane, pridonosi širenju znanstvenih spoznaja o spojivosti akvakulture s morskim okolišem i njegovim očuvanjem.

Bruxelles, 2. prosinca 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

28.2.2022

Službeni list Europske unije

C 97/43

Mišljenje Europskog odbora regija – Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe

(2022/C 97/09)

Izvjestiteljica:	Jeannette BALJEU (NL/Renew Europe), članica Izvršnog vijeća pokrajine Južna Holandija
Referentni dokument:	COM(2021) 350 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Uvod

općenito pozdravlja ažuriranje industrijske strategije koje je predložila Europska komisija, no preporučuje Komisiji da strategiju jače poveže s europskim zelenim planom i svojim ciljem klimatske neutralnosti do 2050. postavljanjem konkretnih kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih ciljeva koje industrija EU-a treba ostvariti kako bi doprinijela tom općem cilju; napominje da neke točke treba dodatno pojasniti sa stajališta lokalnih i regionalnih vlasti te ih stoga treba razmotriti u ovom mišljenju;

pozdravlja usredotočenost na industrijske ekosustave i tehnološko vodstvo te naglašava važnost jačanja lokalizirane dimenzije: europski industrijski ekosustavi sastoje se od međusobno povezanih regionalnih inovacijskih ekosustava s dinamičnim strategijama pametne specijalizacije, koje se temelje na pristupu „odozdo prema gore” i čiji je cilj potaknuti regionalne inovacije te doprinijeti rastu i blagostanju time što regijama pomažu i omogućuju im da se usredotoče na svoje prednosti. Platforme i partnerstva za pametnu specijalizaciju već olakšavaju lokaliziranu suradnju tih regionalnih inovacijskih sustava. Oni će biti pokretač održivog rasta i oporavka u Europi zahvaljujući novoj i pojačanoj strateškoj suradnji u lancima vrijednosti te će pomoći Europi da ostvari stratešku autonomiju, a regije i gradovi konačno će moći preuzeti odgovornost za zelenu i digitalnu tranziciju svoje industrije;

u tom pogledu posebno pozdravlja industrijski forum kojem Odbor regija aktivno doprinosi;

naglašava potrebu za uključivom industrijskom strategijom kojom se stvara vrijednost u svim europskim regijama i uzimaju u obzir jedinstvene značajke svih područja, pa tako i najudaljenijih regija; EU-u je potreban kanal industrijskih inovacija za cijeli EU. Osim toga, industrijsku strategiju trebalo bi prilagoditi trenutačnim potrebama država članica na temelju lokalnih i regionalnih razvojnih potreba, stoga je potrebno pobrinuti se za veću sigurnost opskrbe, otpornost i neovisnost zahvaljujući diversifikaciji lanaca opskrbe;

prepoznaje sve veću zabrinutost zbog neujednačenog oporavka od pandemije u raznim europskim regijama. EU mora uložiti veće napore kako bi premostio taj jaz podupiranjem poduzeća, uključujući ona iz ruralnih i slabije razvijenih područja, digitalizacijom industrije i povećanjem njezine održivosti, kao i uvođenjem regulatornog okvira prilagođenog digitalnom dobu i održivosti primjenom pristupa zasnovanih na industrijskim, ali i teritorijalnim ekosustavima kojima se uzima u obzir teritorijalna raznolikost EU-a;

naglašava da će se industrija suočiti s izazovima u provedbi ciljeva paketa „Spremni za 55 %” te da bi lokalne i regionalne vlasti trebale biti uključene u rasprave o tome kako se može osigurati uspješna provedba infrastrukturnih prijedloga za obnovljivi promet, autonomnu vožnju i moguće mjere prekvalifikacije;

naglašava potrebu za jačanjem pristupa temeljenog na regionalnim ekosustavima kako bi se djelotvorno uključili glavni akteri na lokalnoj i regionalnoj razini, kao što su javne vlasti, klasteri i organizacije klastera, socijalni partneri, kao i ustanove znanja (uključujući sveučilišta primijenjene znanosti koja su čvrsto povezana s malim i srednjim poduzećima). To je ključno za poboljšanje industrijske konkurentnosti mnogih industrijskih sektora i poticanje otvorenih inovacija. Nadalje, OR poziva na posvećivanje dodatne pozornosti bilateralnoj suradnji među klasterima, uspostavi novih oblika javno-privatnih partnerstava za produbljivanje suradnje javnog i privatnog sektora te razvoju klastera socijalne ekonomije;

pozdravlja najavljeno praćenje industrijskih trendova i konkurentnosti jer Europa mora zajednički analizirati i otklanjati stratešku tehnološku i industrijsku ovisnost;

naglašava potrebu za boljim mjerenjem inovacija jer su mjerenja trenutačno usmjerena na ulaganja u istraživanje i inovacije (i resurse) te na patente (što daje djelomičnu naznaku o stupnju širenja inovacija). Nedostaju jasan stav o obnovi gospodarstva i relevantni podaci. Prvi bi korak bio praćenje vrste ulaganja u istraživanje i inovacije. Naglasak bi posebno trebao biti na onima koja su povezana s tehnološkim mogućnostima, tehnološkom infrastrukturom i konkurentnošću s obzirom na dvostruku tranziciju prema tržištima budućnosti;

Jačanje otpornosti jedinstvenog tržišta

10.

podržava nastojanje da se uspostavi funkcionalno jedinstveno tržište i kontinuiran rad na uklanjanju ograničenja i prepreka. U tom bi kontekstu posebnu pozornost trebalo posvetiti uvjetima u pograničnim regijama i njihovim specifičnim potrebama, posebno u vezi s pružanjem prekograničnih usluga i slobodnim kretanjem radnika;

11.

pozdravlja namjeru Komisije da objavljuje godišnja strateška izvješća i akcijske planove u vezi s jedinstvenim tržištem; naglašava važnost otkrivanja ovisnosti u lancima vrijednosti prije uvođenja mjera i ograničenja za zaštitu jedinstvenog tržišta;

12.

Radna skupina za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta (SMET) može biti važna kao središnji „put” prema strateškoj autonomiji. Međutim, OR želi naglasiti i da bi uspješna industrijska strategija također trebala odražavati raznolikost regionalnih ekosustava i činjenicu da će se putovi prema strateškoj autonomiji različito razvijati u različitim ekosustavima;

13.

funkcionalno unutarnje tržište ključno je za oporavak nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19. Iznimno je važno spriječiti da pojedinačne države članice ograničavaju izvoz kao i ponovno zatvaranje granica unutar EU-a, što je bio slučaj na početku pandemije koronavirusa. Industrijski sektor EU-a podliježe zahtjevima iz propisa EU-a, a istovremeno se mora suočavati s konkurencijom iz trećih zemalja koje imaju različite propise o poslovanju. . Naglašava važnost uspostave reciprociteta za industrijske zahtjeve u trgovinskim sporazumima s trećim zemljama kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za europsku industriju na međunarodnom tržištu; Dovršetak unutarnjeg tržišta, među ostalim i za usluge, postaje još hitniji;

14.

naglašava da je potrebno osigurati raznolikost jedinstvenog tržišta i u pogledu partnera, proizvoda i usluga kako bi EU sâm mogao pružati usluge i proizvode neophodne njegovim stanovnicima. Time će se povećati i njegova otpornost. Kriza proizašla iz pandemije bolesti COVID-19 pokazala je da je osobito u području medicinskih proizvoda iznimno važno povećati proizvodnju u Europi, a time i neovisnost o stranim tržištima;

15.

smatra da su potrebna pažljivo osmišljena pravila o državnim potporama na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i naglašava važnost poštenog tržišnog natjecanja u EU-u, ujedno i radi sprečavanja toga da se uz državnu potporu premještaju poduzeća unutar EU-a; OR smatra da sjajno sredstvo mogu biti važni projekti od zajedničkog europskog interesa u lancima vrijednosti u kojima tržište samo po sebi ne može donijeti revolucionarne inovacije. Važnim projektima od zajedničkog europskog interesa dodatno će se poduprijeti uspostava novih prilagodljivih oblika javno-privatnih partnerstava. U tom pogledu OR naglašava važnost sudjelovanja država članica, MSP-ova te lokalnih i regionalnih vlasti;

16.

smatra da je vrlo važno razmotriti prednosti zakonodavnog prijedloga za reguliranje ključnih poslovnih usluga podržanih usklađenim normama jer dvostruka tranzicija također podrazumijeva nove poslovne modele i prelazak s posjedovanja vlastitih proizvoda na pružene usluge;

17.

zainteresiran je za prijedlog uredbe o otklanjanju narušavajućih učinaka stranih subvencija kojim se osigurava provjeravanje i odgovarajuće postupanje s tim subvencijama koje vlade trećih zemalja dodjeljuju poduzećima koja žele preuzeti poduzeće u EU-u ili dostaviti ponudu u javnoj nabavi;

18.

naglašava važnost razmatranja načina kojim bi se riješio problem negativnih učinaka na klastere do kojeg dolazi zbog toga što ulagači koje podupire država preuzimaju inovativna poduzeća (koja nisu uvrštena na burzu) koja su ključna za te klastere;

19.

potiče Europsku komisiju da se u trgovinskim sporazumima koristi načelom reciprociteta. Poduzećima iz zemalja koje nisu stranke Sporazuma o javnoj nabavi neće biti dopušteno sudjelovanje u postupcima javne nabave europskih vlada;

20.

potvrđuje potrebu za transregionalnom suradnjom u vezi s tim klasterima i koristi koje iz toga proizlaze;

21.

naglašava da su lokalne i regionalne vlasti važne za uspostavu opsežne industrijske suradnje među klasterima čiji je cilj jačanje europskih lanaca vrijednosti;

22.

naglašava ulogu koja je predviđena za lokalne i regionalne vlasti u upravljanju jedinstvenim tržištem i njegovoj provedbi općenito, s obzirom na to da je njihov doprinos ključan za djelotvornu provedbu pravila jedinstvenog tržišta;

23.

izražava protivljenje nepoštenom tržišnom natjecanju među europskim klasterima do kojeg dolazi zbog državnih potpora država članica ili lokalnih i regionalnih vlasti. Poziva na to da se stvaranjem jednakih uvjeta u okviru Smjernica za regionalne potpore smanje razlike u iznosima državnih potpora koje mogu pružiti lokalne i regionalne vlasti;

24.

pozdravlja stajalište prema kojem su norme jedan od središnjih alata za provedbu strategije, ali naglašava da bi svi dionici trebali biti uključeni u savjetovanje kako bi se osmislili ti alati;

25.

naglašava važnost poštenog tržišnog natjecanja unutar EU-a, ujedno i radi sprečavanja premještanja poduzeća unutar EU-a uz državnu potporu. Za pošteno tržišno natjecanje potrebno je, prije svega, da se trgovačkim društvima dopusti da svoje proizvode stavljaju na tržište na cijelom europskom tržištu samo ako su u skladu s primjenjivim standardima zaštite okoliša i sigurnosti;

Jačanje dimenzije MSP-ova u industrijskoj strategiji

26.

pozdravlja godišnje izvješće Komisije o europskim malim i srednjim poduzećima 2020./2021. i slaže se da su nedostatak potrebnih vještina i pristupa financiranju glavne prepreke za MSP-ove u digitalizaciji njihovih aktivnosti;

27.

pozdravlja prepoznavanje uloge europskih MSP-ova i namjeru Komisije da im pomogne u širenju poslovanja i privlačenju kvalificirane radne snage. To pak iziskuje okruženje koje pogoduje poslovanju i potrebna ulaganja u vještine i osposobljavanje radnika (npr. unutarnje znanje u području IKT-a i/ili rukovodstva), kao i pristojne radne uvjete. OR poziva na to da se financijskim instrumentima iz fonda InvestEU pruži potpora MSP-ovima u osmišljavanju digitalne strategije ili akcijskog plana i otklanjanju rizika solventnosti s kojima se suočavaju;

28.

primjećuje da se digitalizacija MSP-ova može znatno razlikovati unutar država članica i među njima te na lokalnoj i regionalnoj osnovi. Kako bi se premostio taj digitalni jaz, potpora MSP-ovima treba biti prilagodljiva, dobro osmišljena i usmjerena na njihove specifične potrebe te utemeljena na lokalnom i regionalnom održivom razvoju, pri čemu posebnu potporu treba pružati MSP-ovima u ruralnim i slabije razvijenim područjima;

29.

naglašava potrebu za ulaganjem u infrastrukture za testiranje i validaciju kao što su ispitni centri za industriju 4.0, pilot-tvornice i digitalnoinovacijski centri. To može pomoći poduzećima, a posebno MSP-ovima, da inovacije brže pretvore u proizvode spremne za tržište;

30.

predlaže jačanje suradnje između Europskog odbora regija i Europske komisije, posebno u sklopu mreže europskih poduzetničkih regija, kako bi se podupiralo poduzetništvo i industrijska tranzicija na lokalnoj i regionalnoj razini. Drugo područje na koje bi trebalo usmjeriti pozornost mogla bi biti bolja regulativa i bolja provedba politika EU-a u okviru platforme Fit4Future. Cilj bi bio poboljšati povoljno poslovno okruženje i istodobno pripremiti poduzeća za buduće izazove;

31.

pozdravlja uspostavu savjetnika za održivost koji će pružati posebne savjete MSP-ovima;

32.

pozdravlja ispitivanje prednosti zakonodavnog prijedloga za reguliranje ključnih poslovnih usluga podržanih usklađenim normama. OR posebno pozdravlja najavljene norme za usluge i naglašava da bi one mogle pomoći u prevladavanju poteškoća u pružanju prekograničnih usluga. Nedostatak obavijesti (kako je navedeno u godišnjem izvješću o jedinstvenom tržištu koje je priloženo Komunikaciji) i pravna nesigurnost, proizašla iz presude Suda Europske unije iz 2018. o zonskom planiranju, utječu na lokalne i regionalne vlasti;

33.

žali zbog činjenice što smo još daleko od postizanja cilja da se 3 % BDP-a ulaže u istraživanje, razvoj i inovacije. Iako neke države članice postižu tu razinu, druge su ispod 1 %. Te razlike narušavaju globalni kapacitet EU-a kao bloka te on zaostaje iza SAD-a, Japana i Kine;

34.

u budućoj provedbi europskog istraživačkog prostora vidi priliku za stvaranje većih sinergija na svim razinama vlasti kako bi se pružila potpora industrijskoj tranziciji povećanim ulaganjima u istraživanje i lokaliziranim politikama inovacija;

35.

za dvostruku tranziciju i industrija i njezina radna snaga moraju se prilagoditi i promijeniti u skladu s novim okolnostima; stoga traži od Komisije da u svoj europski program vještina uključi lokalizirani pristup za sektore na koje te tranzicije utječu; to uključuje osmišljavanje poticaja za povećanje produktivnosti radne snage upotrebom popratne tehnologije (kao što je AR/VR) i uključivanje usavršavanja radne snage u sektorima koji su snažno pogođeni tehnološkim promjenama, kao što je automobilska industrija;

Dodavanje teritorijalne dimenzije industrijskim ekosustavima

36.

pozdravlja prilagođenu procjenu potreba 14 europskih industrijskih ekosustava ističući investicijski jaz i mogućnosti potpore pomoću mjera politike, kao i studiju slučaja o izazovu dekarbonizacije u sektoru čelika (1). Predlaže da se ta analiza dopuni procjenom kretanja na tržištu rada i odgovarajućih potreba za vještinama;

37.

ponavlja svoj poziv na to da se u novoj industrijskoj strategiji EU-a pojača lokalizirana dimenzija da bi regije i gradovi, kao vlasti najbliže građanima i ekosustavima, preuzele odgovornost za dvostruku – zelenu i digitalnu – tranziciju industrije, pri čemu treba obratiti odgovarajuću pozornost kontinuiranom učenju i usavršavanju koje će radnicima biti potrebno imajući u vidu rizik od isključenosti koji donosi tranzicija (2). Posebno u fazi oporavka, lokalizirana industrijska politika od ključne je važnosti jer su industrijski i regionalni razvoj usko povezani;

38.

ponavlja da regionalne i lokalne vlasti imaju važne ovlasti u područjima politika koja utječu na industrijski razvoj. Lokalne i regionalne vlasti mogu pokrenuti široku lepezu instrumenata u svrhu omogućivanja provedbe holističke i ambiciozne strategije industrijske politike EU-a usmjerene na osiguravanje gospodarske otpornosti u vrijeme strukturne promjene; zahtijeva da Komisija uključi lokalnu i regionalnu razinu u buduću izradu nove industrijske strategije EU-a (3);

39.

naglašava potrebu za snažnim socijalnim stupom u industrijskim promjenama kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na socijalne posljedice strukturnih promjena i kako bi se regijama koje su posebno pogođene pandemijom omogućio gospodarski i socijalni oporavak;

40.

naglašava da se regionalna dimenzija najbolje može ojačati korištenjem regionalnih strategija pametne specijalizacije kao nacrta za međuregionalnu suradnju; pozdravlja ideju daljnjeg razvoja koncepta pametne specijalizacije dodavanjem ciljeva održivog razvoja UN-a kao četvrtog elementa (S4);

41.

uviđa velik potencijal međuregionalne suradnje i njezina novog instrumenta I3, među ostalim kako bi se regije koje se suočavaju s najvećim izazovima u pogledu dvostruke tranzicije povezale s drugim regijama, čime bi se doprinijelo međuregionalnim lancima vrijednosti i koheziji. Intenzivnijim korištenjem tog instrumenta, kao i mogućih dodatnih instrumenata, može se poduprijeti međuregionalna suradnja radi jačanja europskih lanaca vrijednosti. Europske mreže, kao što je inicijativa Vanguard, mogu podržati taj proces. OR smatra da je vrlo važno strategije pametne specijalizacije shvaćati kao okvir i alat za industrijsku modernizaciju i koncept otvorenih inovacija. OR naglašava da postoji potreba da se strategije pametne specijalizacije usklade s razvojem putova prema tranziciji s obzirom na to da je cilj tih strategija također poduprijeti ubrzavanje dvostruke tranzicije;

42.

naglašava koliko je važna koordinacija velikog broja novih inicijativa EU-a iz različitih službi Komisije za potporu industrijskoj transformaciji. Ciljevi povećanja održivosti postavljeni u strategiji „Spremni za 55 %” ambiciozni su i industrija ih treba podržati konkretnim koracima prema cilju klimatske neutralnosti do 2050. OR predlaže da se provede strateški dijalog pod vodstvom Europske komisije o povezivanju industrijskih ekosustava s regionalnim inovacijskim ekosustavima. Cilj bi bio promicati višerazinsko upravljanje i osigurati bolju koordinaciju. Ključno bi bilo integrirati različite inicijative EU-a na svim razinama vlasti;

Rješavanje problema ovisnosti: otvorena strateška autonomija u praksi

43.

pozdravlja nastojanja Europske komisije da dodatno analizira strateške ovisnosti i kapacitete EU-a dubinskim preispitivanjem niza tehnoloških i industrijskih strateških područja; pozdravlja nastojanja da se utvrde mjere za jačanje položaja EU-a u globalnim lancima vrijednosti; primjećuje da „prirodni ekosustavi” obuhvaćaju više sektora, posebno na regionalnoj razini, te da su dio mreže. Postoje i europski „kanali” u obliku međuregionalnih proizvodnih i vrijednosnih lanaca, za koje je potrebna potpora Europske komisije;

44.

pozdravlja dodatnu pozornost koja se pridaje strateškoj autonomiji, ali naglašava da, kako je utvrđeno u neslužbenom dokumentu Španjolske i Nizozemske, strateška autonomija ne podrazumijeva izolacionizam ili gospodarski protekcionizam. To podrazumijeva veću otpornost i međuovisnost putem racionalnih i prilagođenih mjera povezanih s asimetričnim ovisnostima. OR naglašava da u nekim strateškim lancima vrijednosti Europa mora pojačati rad na otvaranju i olakšavanju uvoznih tokova;

45.

podržava reviziju strateških ovisnosti, prije svega onih koje posebno utječu na MSP-ove. Nadalje, podupire pojačane mjere za pomoć MSP-ovima u otklanjanju poremećaja i slabosti ili za diversifikaciju njihovim povezivanjem s novim lokalnim i prekograničnim partnerima;

46.

oduševljen je razvojem vodiča odnosno alata za otkrivanje strateških ovisnosti i rješavanje tih pitanja putem javne nabave;

Ubrzavanje dvostruke tranzicije

47.

naglašava važnost novih poslovnih modela kojima se ubrzava dvostruka tranzicija, a time i važnost koncepata kao što je SOLVIT; važno je pomoći poduzećima pragmatičnim rješenjima za prekograničnu trgovinu i lakšim pristupom financiranju;

48.

potiče Europsku komisiju da uspostavi mehanizam za ocjenu i sprečavanje preuzimanja poduzeća u sektorima od ključne ili strateške važnosti za europsko gospodarstvo, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti manjim poduzećima, koja često nisu uvrštena na burzu, a koja su ključna za regionalne inovacijske i poduzetničke ekosustave;

49.

poziva na kontinuiranu potporu regija i gradova industrijskim savezima u strateškim područjima, što bi trebalo uključivati novoosnovana poduzeća i MSP-ove te predloženo pokretanje novih industrijskih saveza. Riječ je o savezima u području svemirskih lansirnih sustava, zrakoplova bez emisija, tehnologije u oblaku te procesora i poluvodiča. OR ističe da uspjeh tih saveza ovisi o dva čimbenika: 1) upravljanju i potrebi za predanošću svih dionika, a posebno 2) nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti;

50.

pozdravlja činjenicu da je Komisija, zajedno s industrijom, javnim tijelima, socijalnim partnerima i drugim dionicima, uspostavila tranzicijske putove, počevši s turizmom i energetski intenzivnim industrijama, kako bi bolje mogla razumjeti opseg, troškove i uvjete potrebnih mjera koje bi popratile dvostruku tranziciju za glavne ekosustave, što će dovesti do akcijskog plana za održivu konkurentnost;

51.

ponovno naglašava važnost prelaska na kružno gospodarstvo za održivu i konkurentnu industriju. Kružnost nije samo ključna za postizanje klimatskih ciljeva i ciljeva održivog razvoja već i omogućuje konkurentnost industrije na globalnoj razini te bi mogla biti važan element strateške autonomije. Kružnom i štedljivom uporabom rijetkih (i strateških) sirovina i proizvoda moguće je ograničiti asimetrične ovisnosti i ojačati autonomiju (4). Budući da je kružno gospodarstvo poticaj za geografski kraće lance opskrbe i utječe na gotovo sve vrste klastera i industrije, lokalizirana i regionalna dimenzija industrijskih ekosustava presudan je element uspješne industrijske strategije usmjerene na stratešku autonomiju. S obzirom na to da mnogi MSP-ovi, unatoč stalnom nastojanju da se preobraze tradicionalni gospodarski i poslovni modeli, nisu spremni za tu promjenu, Komisija može pomoći u poticanju prelaska na kružno gospodarstvo. To bi se, na primjer, moglo postići jedinstvenim tržištem za otpad i podupiranjem promjene poslovanja većine MSP-ova koji nisu predvodnici u inovacijama;

52.

naglašava da je potrebno usredotočiti se na sektore i područja u kojima se može dati najveći doprinos postizanju klimatskih ciljeva. To se posebno odnosi na energetski intenzivnu industriju i velike industrijske klastere te na proizvodne lance čiji su oni dio. Od usmjerenosti na proizvodne lance korist će imati i MSP-ovi u industriji jer su oni često dio proizvodnog lanca većih poduzeća. Time će se maksimalno povećati učinak na ostvarenje klimatskih ciljeva. Industrija je iznimno važna kao temelj regionalnih tržišta rada u industrijskim regijama. To znači da je prelazak industrije na održiv poslovni model ključan, među ostalim i u pogledu zapošljavanja i uključivog prelaska na održivo i digitalno gospodarstvo;

53.

naglašava da je ključno u sklopu novog industrijskog modela iznaći rješenja za zaštitu radnih mjesta, osobito u sektorima koji su snažno pogođeni zelenom tranzicijom, primjerice u automobilskoj industriji, koja je jedan od glavnih pokretača europskog gospodarstva. Kako se ne bi naštetilo zapošljavanju, zelena tranzicija automobilske industrije mora se provesti u odgovarajućem vremenskom okviru i na fleksibilan način, što podrazumijeva tehnološku neutralnost, financijsku potporu EU-a za dotične regije, prilagodbu postojećih tvornica, dobavljača i proizvodnih lokacija, osiguravanje konkurentnosti postojećih proizvodnih postrojenja i prilagodbu radnih mjesta;

54.

naglašava da je pristup pouzdanim i pristupačnim izvorima električne energije ključan za konkurentnost europske industrije. To iziskuje također izgradnju proizvodnih kapaciteta koji se temelje na potpuno obnovljivim izvorima. Pri izračunu gospodarske održivosti izvora energije uvijek se moraju uzeti u obzir ukupni troškovi, tj. ukupni srednji troškovi proizvodnje energije, koji obuhvaćaju cijeli životni ciklus proizvodnje energije, troškovi sustava i vanjski troškovi;

55.

poziva na široko i uključivo poimanje gospodarskog rasta, među ostalim u pogledu spola, roda, rase, jezika, religije, političkog stajališta te osobnih i socijalnih okolnosti, jer su nam potrebni svi talenti koje Europa može ponuditi. Naglašava da žene i dalje nisu ni približno dovoljno zastupljene na rukovodećim položajima u poduzećima i poziva poduzeća da rodni paritet na svim razinama uprave učine sastavnim dijelom svojih temeljnih korporativnih načela. Raznolika poduzeća uspješnija su od poduzeća koja nisu reprezentativna za društvo (u kojem se nalaze);

56.

ističe da je potrebno temeljito preispitati okvir EU-a o državnim potporama kako bi se pronašli bolji načini potpore postupnom prelasku energetski intenzivnih primarnih industrija koje su ovisne o vanjskoj trgovini na postupke s niskom emisijom CO2, odnosno na postupke koji su ugljično neutralni. Osim toga, europski i nacionalni programi financiranja moraju raspolagati dostatnim sredstvima i moraju ih moći međusobno kombinirati;

57.

naglašava potrebu za postizanjem ravnoteže između, s jedne strane, dinamike promjene koja je potrebna za dvostruku tranziciju i, s druge strane, predvidljivosti regulatornog okvira (posebno za MSP-ove i zaposlenike). OR također naglašava da uključiva tranzicija iziskuje dodjelu sredstava za osposobljavanje odnosno prekvalifikaciju radne snage radi stjecanja novih vještina na regionalnoj razini i u svim sektorima. Time bi se izbjeglo vezivanje zaposlenika za sektore u kojima rade i oni ne bi morali seliti u druge regije radi posla;

58.

smatra da to također znači da se dvostruka tranzicija mora poduprijeti prijelazom na gospodarstvo koje se bavi problemom starenja stanovništva i inovacijama koje su potrebne kako bi se svi građani uključili u tu tranziciju;

59.

OR pozdravlja razvoj pokazatelja i želi naglasiti da dugoročna konkurentnost, uključujući otpornost, proizlazi iz brže tranzicije. Stoga bi pokazateljima trebalo mjeriti brzinu i prepreke dvostrukoj tranziciji, a ne konkurentnost općenito;

60.

ukazuje Europskoj komisiji na važnu ulogu koju lokalne i regionalne vlasti i agencije za regionalni razvoj mogu imati u ubrzavanju dvostruke tranzicije podupiranjem digitalnih i zelenih MSP-ova te potiče Komisiju da prihvati načelo „počnimo od malih, djelujmo na regionalnoj razini”.

Bruxelles, 2. prosinca 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) Mišljenje OR-a na https://webapi2016.cor.europa.eu/v1/documents/cor-2016-01726-00-01-ac-tra-en.docx/content (COR-2016-01726-00-01).

(2) Mišljenje OR-a na https://webapi2016.cor.europa.eu/v1/documents/cor-2020-01374-00-00-ac-tra-en.docx/content, točka 4.

(3) Mišljenje OR-a na https://webapi2016.cor.europa.eu/v1/documents/cor-2020-01374-00-00-ac-tra-en.docx/content, točka 6.

(4) Mišljenje OR-a „Akcijski plan za kritične sirovine” (CDR-2021-04292-00-01).

28.2.2022

Službeni list Europske unije

C 97/50

Mišljenje Europskog odbora regija – Izvješće Europske komisije o politici tržišnog natjecanja za 2020.

(2022/C 97/10)

Izvjestitelj:	Tadeusz TRUSKOLASKI (PL/EA), gradonačelnik Białystoka
Referentni dokument:	COM(2021) 373 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Uvod

smatra da je europsko jedinstveno tržište jedno od najvećih postignuća Europske unije (EU) i da je cilj politike tržišnog natjecanja EU-a održati otvoreno tržišno gospodarstvo sa slobodnim, poštenim i učinkovitim tržišnim natjecanjem koje pogoduje učinkovitoj raspodjeli resursa i kojim se promiču inovacije;

cijeni dosad uložene napore Europske komisije i Europskog parlamenta u uspostavu jasne, transparentne i djelotvorne politike tržišnog natjecanja EU-a;

naglašava da je usklađivanje pravila tržišnog natjecanja EU-a s njegovim industrijskim, digitalnim, okolišnim, klimatskim, socijalnim i međunarodnim trgovinskim politikama ključno za to da se u svim sektorima osiguraju jednaki uvjeti, a samim time i globalna konkurentnost, čime će se pridonijeti razvoju malih i srednjih poduzeća;

pozdravlja Uredbu (EU) 2019/452 o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji kao i Bijelu knjigu Komisije o izjednačavanju uvjeta u pogledu stranih subvencija;

slaže se s izjavama u kojima se ističe da potrošači imaju ograničen pristup potpunim informacijama na internetu o proizvodima i uslugama zbog ograničenog broja dostupnih digitalnih ekosustava i platformi koje uglavnom nisu prevedene na jezike njihovih zemalja;

pozdravlja činjenicu da Komisija posvećuje pozornost inicijativi za važne projekte od zajedničkog europskog interesa;

ističe da bi se ciljevima politike tržišnog natjecanja EU-a trebale posebno uzeti u obzir potrebe malih i srednjih poduzeća, uključujući one iz ruralnih i manje razvijenih područja, te stvoriti pravedni i jednaki uvjeti za sve građane i građanke EU-a;

naglašava da je posebno važno da lokalne i regionalne vlasti osiguraju poboljšanje politike tržišnog natjecanja EU-a jer je jednako postupanje prema poduzećima ključan element i jedan od prioriteta u funkcioniranju unutarnjeg tržišta;

Konkurentnost EU-a i potpora poduzećima u kontekstu krize uzrokovane pandemijom

smatra da se sve potpore povezane s bolešću COVID-19 moraju dodjeljivati samo poduzećima koja se suočavaju s neposrednim financijskim posljedicama pandemije te samo onima koja se uslijed pandemije suočavaju s neprofitabilnošću;

10.

ističe da se privremenim financijskim mjerama kao odgovorom na pandemiju ne bi trebala koristiti neprofitabilna poduzeća koja nisu predana ostvarivanju klimatskih ciljeva EU-a, u postupku su stečaja ili velikog restrukturiranja ili kojima je potrebno restrukturiranje, ako su ti procesi započeli prije početka pandemije;

11.

skreće pozornost na opće odrednice globalne reforme oporezivanja dobiti, donesene u listopadu 2021. u sklopu Uključivog okvira OECD-a i skupine G20; poziva Komisiju da odmah po okončanju pregovora predloži konkretne mjere za provedbu novih pravila u EU-u; poziva da se hitno ulože napori u daljnji razvoj globalnog poreznog prava kojim bi se uzela u obzir poduzeća svih veličina;

12.

uviđa da bi javne potpore trebale biti osmišljene i dodijeljene na transparentan i društveno, gospodarski i ekološki odgovoran način;

13.

pozdravlja ograničenja koja je Komisija već uvela u pogledu, među ostalim, isplate dividendi i bonusa ili otkupa dionica poduzeća koja primaju potporu;

14.

potiče stvaranje mehanizama kojima bi se olakšalo funkcioniranje u vrijeme gospodarskog pada uslijed gospodarskih i negospodarskih kriza (kao u slučaju pandemije bolesti COVID-19), pri čemu je potrebno smanjiti udio izravnog financiranja kojim se umjetno narušavaju tržišni odnosi;

15.

ističe da se poduzeća zbog poremećaja u radnom okruženju uzrokovanih, među ostalim, raznim vrstama kriza upuštaju u reorganizaciju tržišta na način koji nije u skladu s politikom tržišnog natjecanja EU-a, što dovodi do, primjerice, sklapanja sporazumâ usmjerenih na obujam proizvodnje i/ili do povećanja profitabilnosti. Međutim, to je zabranjeno pravilima EU-a o tržišnom natjecanju te se time, u konačnici, troškovi krize prebacuju na potrošače;

16.

ističe da je primarni cilj, čak i u kriznim uvjetima, pobrinuti se za to da potrošači imaju koristi od konkurentnih tržišta koja moraju nuditi poštene cijene i velik izbor visokokvalitetnih proizvoda;

17.

smatra da je osiguravanje jednakih uvjeta za poduzeća na jedinstvenom tržištu od ključne važnosti naročito za mala i srednja poduzeća, među ostalim za stvaranje inovacija, razvoj novih zelenih tehnologija i otvaranje održivih radnih mjesta u EU-u;

18.

poziva Europsku komisiju da nadzire upotrebu i raspodjelu raznih fondova EU-a za odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, također pomoću nacionalnih planova država članica za oporavak i otpornost koji moraju biti u skladu s pravilima EU-a o tržišnom natjecanju i državnim potporama;

19.

očekuje preventivno djelovanje u pogledu kriznih strategija. Planiranje politike tržišnog natjecanja mora biti usklađeno i dosljedno u dugoročnom razdoblju donošenja odluka;

Nova područja europskog tržišta

20.

pozdravlja Komisijin prijedlog Akta o digitalnim tržištima i naglašava važnost hitnog stvaranja pravednog poslovnog okruženja za poslovne korisnike koji ovise o nadzornicima pristupa, kako bi se osiguralo slobodno tržišno natjecanje i na internetu;

21.

poziva Europsku komisiju, države članice i regije da ulože veće napore u promicanje prijenosa tehnologije kako bi se pružila potpora izgradnji lanaca EU-a za stvaranje vrijednosti i maksimalno povećalo korištenje dostupnog kapitala. Posebnu potporu trebalo bi pružiti slabije razvijenim, rubnim, najudaljenijim i otočnim regijama;

22.

naglašava da je digitalizacija posebno važna za mala i srednja poduzeća jer omogućuje pristup većim tržištima i uklanja prostorne probleme koji proizlaze iz geografski nepovoljnog položaja; sredstva EU-a trebala bi se dodjeljivati MSP-ovima, posebno onima iz ruralnih i manje razvijenih područja, radi digitalizacije njihovog poslovanja. Osim toga, MSP-ovima bi trebalo pružati informacije o mogućnostima u pogledu digitalizacije na razini EU-a. Lokalne i regionalne vlasti mogle bi imati ključnu ulogu u širenju informacija;

23.

smatra da razvoj EU-a koji vodi prema digitalnoj transformaciji iziskuje poduzimanje mjera protiv monopolističkih struktura;

24.

skreće pozornost na posebnu važnost zabrane zlouporabe dominantnog položaja (članak 102. UFEU-a) u vezi s aktivnostima kako vanjskih subjekata tako i onih iz EU-a. To je osobito važno u novim tržišnim područjima s dinamičnim rastom koja nisu dovoljno uređena i nadzirana;

25.

ističe da su novčane kazne za kršenje uvjeta tržišnog natjecanja samo djelić rješenja i da se novim zakonom o digitalnim tržištima mora nadzornike pristupa spriječiti u pribjegavanju nedozvoljenim praksama radi stjecanja nepoštene konkurentske prednosti. Kritizira činjenicu da se troškovi kazni za kršenje pravila tržišnog natjecanja prenose na potrošače, čime se u konačnici stvara situacija u kojoj su građani EU-a jedine žrtve;

26.

ističe da Glavna uprava Europske komisije za tržišno natjecanje ima vlastiti odjel za digitalne poslove koji je posljednjih godina proveo nekoliko istraživanja sektora (npr. istraživanje sektora e-trgovine i istraživanje potrošačkog sektora interneta stvari), što je dovelo i do zakonodavnog prijedloga Akta o digitalnim tržištima. Očekuje od Glavne uprave za tržišno natjecanje da rezultate protumonopolskih istraga uključi u provedbu Akta o digitalnim tržištima;

27.

slaže se s Europskim parlamentom da su trenutačna sredstva Glavne uprave za tržišno natjecanje Europske komisije (GU COMP) nedovoljna s obzirom na radno opterećenje i izazove;

28.

prepoznaje izazove stvaranja i provedbe politike tržišnog natjecanja, osobito u području digitalnog tržišta u kojem dolazi do koncentracije, agregacije i uporabe podataka na tržištima na kojima je cijena jednaka nuli te korištenja nepravednih algoritama za određivanje cijena, posebice na velikim platformama. U tom pogledu pozdravlja činjenicu da je cilj Akta o digitalnim tržištima, među ostalim, jednako tretirati usluge i proizvode koje nude same platforme nadzornika pristupa i slične usluge i proizvode koje na platformi nadzornika pristupa nude treće strane, čime se jamči slobodno tržišno natjecanje;

29.

očekuje od Komisije da radi na prilagodbi registra organizacija koje lobiraju za konkretna digitalna rješenja u ime subjekata iz trećih zemalja i na transparentnosti njihovih izvora financiranja;

30.

pozdravlja procjenu Europske komisije o potrebi za novim alatima, koji su naročito potrebni na novim tržištima koja su još u nastajanju i nisu dobro opisana, kako bi se osigurala djelotvornost politike tržišnog natjecanja EU-a;

31.

slaže se da potrošači imaju premalo kontrole nad vlastitim podacima i digitalnim identitetom, osobito s obzirom na to da većina pružatelja digitalnih usluga zahtijeva privolu, a da pritom potrošačima ne ostavlja izbor ako ne žele izgubiti pristup određenim uslugama;

32.

potiče Europsku komisiju na izradu zakonodavstva kojim bi se nositelje podataka obvezalo na brisanje podataka ako se potrošači nisu koristili njihovim uslugama tijekom određenog razdoblja (npr. godinu dana);

33.

izražava potporu uvođenju mjera u korist usluga od općeg gospodarskog interesa koje su i dalje ključne za opstanak brojnih zajednica diljem Europe, osobito u izoliranim, udaljenim ili rubnim regijama Unije;

34.

ističe da su se u području financijskih usluga razvile neke oligopolističke strukture i da su određena velika tehnološka poduzeća postala važni akteri na tržištu financijskih usluga, zbog čega su potrebni nadzor i mjere zaštite potrošača. U tom kontekstu ističe važnost primjene članka 102. UFEU-a i na internetske usluge kako mali pružatelji usluga iz gradova i regija koji nude svoje usluge/proizvode na internetu ne bi bili u nepovoljnom položaju u odnosu na konkurenciju;

35.

poziva Europsku komisiju da revidira Direktivu o potrošačkim kreditima s obzirom na to je da je postojeća razina zaštite potrošača i pristupa informacijama za podizanje svijesti o utjecaju različitih čimbenika na varijabilnost proizvoda nedovoljna;

36.

poziva Komisiju da istraži nepoštene klauzule i prakse, osobito u potrošačkim ugovorima u bankarskom sektoru, jer se taj sektor, unatoč njegovoj iznimnoj važnosti, mora tretirati kao i drugi sektori tržišta;

37.

naglašava da je potrebno zaštititi porezne obveznike i klijente banaka od tereta spašavanja financijskog sustava;

Politika tržišnog natjecanja EU-a u odnosu na treće zemlje

38.

pridružuje se pozivu EP-a na jačanje instrumenata trgovinske zaštite kako bi se suzbile nepoštene trgovačke prakse i zaštitila konkurentnost europske industrije;

39.

očekuje da će se raditi na dvosmjernosti politike tržišnog natjecanja EU-a tako da se u okviru jedinstvenog tržišta zajamče sloboda i mehanizmi za sprečavanje koncentracije, uključujući stvaranje monopolâ, i da se uspostavi ravnoteža između tržišne snage kupaca i prodavača zajedno s mehanizmima istovjetnima modelima za promicanje izvoza u odnosu na treće zemlje (npr. Kinu i Sjedinjene Američke Države);

40.

ističe da je jednake napore potrebno uložiti u borbu protiv monopolizacije europskog tržišta u odnosu na subjekte iz EU-a i izvan njega. Danas, osobito u području e-trgovine, postoje brojni poremećaji koji proizlaze iz monopolizacije naprednih digitalnih tehnologija od strane američkih i kineskih korporacija;

41.

očekuje da će se industrijska politika razviti u alat za konvergenciju regija kojim se podržava učinkovita prostorna preraspodjela resursa bez narušavanja tržišnog natjecanja;

42.

poziva Komisiju da obrati pozornost na ulogu stranih poduzeća u državnom vlasništvu koje podupiru i subvencioniraju njihove vlade i to na način koji je zabranjen subjektima EU-a u okviru pravila EU-a o jedinstvenom tržištu;

43.

zahtijeva jednako postupanje prema trgovinskim partnerima EU-a te stoga očekuje od Komisije da utvrdi pravila kojima se jamče jednaki uvjeti u pogledu pristupa tržištu, tržišnog natjecanja i državnih potpora. Svako kršenje uvjeta trebalo bi dovesti do obustave trgovine pod posebnim uvjetima kako bi prijetnja sankcijama djelovala kao poticaj;

44.

napominje da trenutačne aktivnosti kojima se potiče tržišno natjecanje pokazuju da akteri izvan EU-a ne slijede ista pravila i primaju izdašne državne potpore, uključujući i financijsku potporu. To iziskuje veću fleksibilnost europskog prava tržišnog natjecanja, posebno u pogledu državnih potpora, jer se njime nedovoljno uzima u obzir priroda tržišnog natjecanja s kojim se suočavaju europska poduzeća u trećim zemljama u kojima se ne poštuju ista pravila;

45.

poziva na snažnije djelovanje u okviru trgovinske politike EU-a, a ne na praćenje drugih tržišta kao što su Sjedinjene Američke Države, s obzirom na to da je dosad korištena formula u skladu s uvjerenjima građana EU-a i tradicijama poduzetništva. EU treba ojačati svoju trgovinsku politiku kako bi bila ambicioznija u pogledu uzajamnosti u pristupu tržištu i kontrole industrijskih subvencija;

46.

potiče proširenje modela kontrole koncentracije kapitala. Pozornost bi trebalo posvetiti njezinu sve većem širenju, koje ne dovodi samo do stvaranja tržišnih monopola već i povećava vertikalno i horizontalno zauzimanje tržišta, što negativno utječe na dekoncentraciju lanaca vrijednosti;

47.

za postizanje ciljeva borbe protiv socijalnih nejednakosti i klimatske krize, podizanje ekoloških standarda, bolje ostvarivanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja i provedbu klimatske politike i politike zaštite potrošača potrebne su mjere kojima se strogo reagira na svako kršenje uvjeta koji se primjenjuju na proizvodnju, zapošljavanje, okoliš itd. od strane dobavljača izvan EU-a;

Budućnost politike tržišnog natjecanja EU-a

48.

ističe da odredbe Sporazuma o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine kojima se uređuje kontrola državnih potpora/subvencija objema stranama nameću znatna ograničenja u pogledu javnih subvencija. Dok se tim odredbama osigurava da se zakonodavstvom EU-a o tržišnom natjecanju i dalje utvrđuju norme za jednake uvjete tržišnog natjecanja, člancima 3.4.2. i 3.5. Sporazuma predviđa se da stranke ne smiju odobriti određene vrste subvencija ako one imaju ili bi mogle imati „znatan” učinak na trgovinu ili ulaganja između stranaka. Stoga poziva Komisiju da pomno prati hoće li se Ujedinjena Kraljevina pridržavati tih odredbi kako bi se izbjegao damping u pogledu subvencioniranja od strane Ujedinjene Kraljevine;

49.

potiče odlučnije djelovanje protiv bojkotiranja, krivotvorenja i imitacije u svrhu zavaravajućeg marketinga proizvodâ i uslugâ država članica na svjetskom tržištu. Mala i srednja poduzeća moraju imati neupitnu potporu europskih institucija na stranim tržištima;

50.

skreće pozornost na potrebu za jasnim razgraničenjem između ciljeva politike tržišnog natjecanja, koju bi trebalo provoditi u prvom redu na jedinstvenom europskom tržištu, i industrijske politike usmjerene na pružanje potpore subjektima koji se natječu na globalnom tržištu;

51.

smatra da bi dugoročno djelovanje u okviru politike tržišnog natjecanja EU-a trebalo ojačati otpornost lanaca vrijednosti kako bi se smanjila ovisnost o subjektima iz trećih zemalja i, ako to nije moguće, zajamčila visoka razina diversifikacije dobavljača;

52.

naglašava da pravila EU-a o tržišnom natjecanju i državnim potporama moraju biti u skladu s europskim zelenim planom, digitalnom strategijom EU-a, europskim stupom socijalnih prava i ciljevima održivog razvoja UN-a; iako je odluka o kombinaciji izvora energije u nacionalnoj nadležnosti, izražava žaljenje zbog toga što jedan dio država članica ne uvjetuje državne potpore ostvarivanjem takvih ciljeva;

53.

pozdravlja činjenicu da se u novijoj studiji o tržišnim trendovima u zdravstvenoj skrbi i socijalnom stanovanju te o implikacijama državnih potpora, koju je naručila Komisija i koja je provedena u kontekstu tekuće evaluacije učinka paketa za usluge od općeg gospodarskog interesa iz 2012. u području zdravstvene skrbi i socijalnog stanovanja (1), u velikoj mjeri potvrđuju zahtjevi OR-a izneseni u mišljenju iz listopada 2016. o državnim potporama i uslugama od općeg gospodarskog interesa (2), a posebno sljedeće dvije točke: (1) lako je dosegnuti gornju granicu de minimis od 500 000 eura i, uzimajući u obzir ukupno povećanje količine državnih potpora raznim sektorima, zbog proporcionalnosti bi trebalo razmotriti mogućnost da se ta gornja granica poveća; (2) definiciju socijalnog stanovanja smatramo nejasnom jer u državama članicama EU-a ne postoji jedinstvena definicija tog pojma. Povrh toga, čini se da je postojeća definicija zastarjela jer se potrebe stanovništva za cjenovno pristupačnim stanovanjem povećavaju. OR stoga ponavlja svoj zahtjev da se iz definicije ukloni pretjerano restriktivna formulacija „građani u nepovoljnom položaju ili socijalno ugrožene skupine”;

54.

poziva Europsku komisiju da nadzire i temeljito istraži utjecaj financijskih izvršitelja, osobito digitalnih platformi, na tržišno natjecanje i odluke potrošača;

55.

ističe da je potrebno temeljito revidirati okvir EU-a za potporu postupnoj pretvorbi procesa primarnih energetski intenzivnih industrija ovisnih o vanjskoj trgovini u niskougljične ili ugljično neutralne procese. Uz potporu ulaganjima potrebna je i potpora za operativne troškove. Stoga europski i nacionalni programi potpore moraju raspolagati dostatnim sredstvima i moći se međusobno dopunjavati. Važan doprinos industrijskoj transformaciji može se ostvariti i ugovorima o klimatskim promjenama koji se temelje na projektima, a koji uključuju dugoročno državno jamstvo cijene emisija CO2;

56.

skreće pozornost na potrebu za stvaranjem i primjenom učinkovitih alata za vršenje pritiska na unutarnje i vanjske subjekte koji ne poštuju pravila tržišnog natjecanja;

57.

smatra da je stroga i nepristrana provedba pravila EU-a o tržišnom natjecanju od ključne važnosti za europska poduzeća koja posluju na unutarnjem tržištu i na međunarodnoj razini, naročito za mala i srednja poduzeća, te stoga potiče veću strogoću pri izricanju sankcija onima koji krše važeća pravila;

58.

iznova poziva na veću ambicioznost u provedbi novih rješenja, naročito onih koja se odnose na klimatsku neutralnost europskog gospodarstva, i na veću odvažnost pri izravnom jačanju ujednačenosti jedinstvenog tržišta;

59.

potiče mjere kojima se kohezijska politika i politika tržišnog natjecanja spajaju kako bi se eventualna potpora povezala s usklađivanjem pravilâ i načelâ za subjekte na jedinstvenom tržištu. U tom pogledu pozdravlja fleksibilnost uvedenu u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 u području državnih potpora za regionalnu politiku. Skreće pozornost na anketu OR-ova povjerenstva COTER provedenu među upravljačkim tijelima strukturnih fondova o provedbi popratnih mjera programâ CRII i CRII+, koja je pokazala da većina upravljačkih tijela strukturnih fondova podupire privremeno povećanje praga za de minimis državne potpore;

60.

uviđa da europska poduzeća moraju biti u mogućnosti ravnopravno se natjecati na globalnim tržištima i poziva Europsku komisiju da prilagodi politiku tržišnog natjecanja EU-a i državne potpore u cilju promicanja industrijskog razvoja, naročito u područjima s najvišom razinom tehničke i tehnološke izvrsnosti, te da snažno podrži širenje europskih poduzeća izvan jedinstvenog tržišta;

61.

pozdravlja inicijativu Europske komisije da predloži izmjene Uredbe o općem skupnom izuzeću kako bi se dodatno olakšala javna potpora zelenoj i digitalnoj tranziciji EU-a (3); naglašava da izuzimanje određenih kategorija potpora od obveze prijave državama članicama znatno olakšava brzu dodjelu potpora ako su ispunjeni uvjeti u vezi s ograničavanjem narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu;

62.

naglašava kako je važno da EU ostane otvoreno gospodarstvo te da i dalje promiče slobodnu, pravednu i održivu međunarodnu trgovinu od koje imaju koristi svi trgovinski partneri; u tu svrhu podržava napore koje Europska komisija ulaže u reformu WTO-a, čiji cilj mora biti revitalizacija i jačanje te organizacije, među ostalim modernizacijom njezina funkcioniranja i popunjavanjem praznina u njezinu regulatornom okviru, kako bi WTO na odgovarajući način mogao odgovarati na aktualne izazove u trgovinskoj politici;

63.

ponovno poziva Europsku komisiju da razvije još fleksibilnija i djelotvornija pravila o državnim potporama kako bi se regionalnim zračnim lukama pružila financijska potpora u skladu s odredbama Europskog fonda za regionalni razvoj i Mehanizma za oporavak i otpornost za rubne, otočne i najudaljenije ili slabije razvijene regije u kojima ne postoji učinkovitija i održivija alternativa (4).

Bruxelles, 2. prosinca 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) https://ec.europa.eu/competition-policy/system/files/2021-09/kd0621047enn_SGEI_evaluation.pdf.

(2) https://webapi2016.COR.europa.eu/v1/documents/cor-2016-01460-00-00-ac-tra-en.docx/content.

(3) Savjetovanje Europske komisije od 6. listopada 2021. s ciljem donošenja revidirane Uredbe o općem skupnom izuzeću u prvoj polovini 2022.

(4) COTER-VII-010, COR-2021-00471-00-00, Mišljenje Europskog odbora regija „Budućnost regionalnih zračnih luka – izazovi i prilike”.

28.2.2022

Službeni list Europske unije

C 97/60

Mišljenje Europskog odbora regija – Europski pristup umjetnoj inteligenciji – Akt o umjetnoj inteligenciji

(revidirano mišljenje)

(2022/C 97/12)

Izvjestitelj:

Guido RINK (NL/PES), član Izvršnog vijeća Općine Emmen

Referentni dokumenti:

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Poticanje europskog pristupa umjetnoj inteligenciji

COM(2021) 205

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (Akt o umjetnoj inteligenciji) i izmjeni određenih zakonodavnih akata Unije

COM(2021) 206

I. PREPORUKE ZA AMANDMANE

Amandman 1.

Uvodna izjava 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Svrha je ove Uredbe poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta utvrđivanjem ujednačenog pravnog okvira, posebno za razvoj, stavljanje na tržište i uporabu umjetne inteligencije u skladu s vrijednostima Unije. Uredbom je obuhvaćeno nekoliko prevladavajućih razloga od općeg interesa, kao što je visoka razina zaštite zdravlja, sigurnosti i temeljnih prava, te se njome osigurava slobodno prekogranično kretanje robe i usluga koje se temelje na UI-ju, čime se sprečava da države članice nameću ograničenja na razvoj, stavljanje na tržište i uporabu UI sustava osim ako je to izričito odobreno ovom Uredbom.

Svrha je ove Uredbe poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta i zaštititi temeljna prava građana utvrđivanjem ujednačenog pravnog okvira, posebno za razvoj, stavljanje na tržište i uporabu umjetne inteligencije u skladu s vrijednostima Unije. Uredbom je obuhvaćeno nekoliko prevladavajućih razloga od općeg interesa, kao što je visoka razina zaštite zdravlja, sigurnosti i temeljnih prava, te se njome osigurava slobodno prekogranično kretanje robe i usluga koje se temelje na UI-ju, čime se sprečava da države članice nameću ograničenja na razvoj, stavljanje na tržište i uporabu UI sustava osim ako je to izričito odobreno ovom Uredbom.

Obrazloženje

Upućivanjem na temeljna prava želi se naglasiti povezanost s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

Amandman 2.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 6.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Definiranje UI sustava kontinuirani je proces kojim se uzima u obzir kontekst u kojem umjetna inteligencija djeluje, prati ritam društvenih promjena u tom području i ne gubi iz vida veza između ekosustava izvrsnosti i ekosustava povjerenja.

Obrazloženje

Razvoj umjetne inteligencije i tehnologije iziskuje prilagodljiv i evolutivan pristup. Ovom se uvodnom izjavom želi pojasniti da se definicija umjetne inteligencije treba razvijati ukorak s vremenom i napretkom u UI sustavima i aplikacijama.

Amandman 3.

Uvodna izjava 20.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se osigurala odgovorna i proporcionalna uporaba tih sustava, važno je i utvrditi da bi u svakoj od tih triju iscrpno navedenih i usko definiranih situacija trebalo uzeti u obzir određene elemente, osobito u pogledu prirode situacije zbog koje zahtijeva njihova uporaba i posljedica uporabe za prava i slobode svih uključenih osoba te na zaštitne mjere i uvjete propisane za tu uporabu. Osim toga, za uporabu sustavâ za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima za potrebe kaznenog progona trebala bi vrijediti odgovarajuća vremenska i prostorna ograničenja, osobito s obzirom na dokaze ili indikacije koji se odnose na prijetnje, žrtve ili počinitelje. Referentna baza podataka osoba trebala bi biti prikladna za svaki slučaj primjene u svakoj od triju prethodno navedenih situacija.

Kako bi se osigurala odgovorna i proporcionalna uporaba tih sustava, važno je i utvrditi da bi u svakoj od tih triju iscrpno navedenih i usko definiranih situacija trebalo uzeti u obzir određene elemente, osobito u pogledu prirode situacije zbog koje zahtijeva njihova uporaba i posljedica uporabe za prava i slobode svih uključenih osoba te na zaštitne mjere i uvjete propisane za tu uporabu. Prije iznimne uporabe tih sustava trebalo bi provesti savjetovanje s relevantnim lokalnim i regionalnim vlastima. Osim toga, za uporabu sustavâ za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima za potrebe kaznenog progona trebala bi vrijediti stroga vremenska i prostorna ograničenja, osobito s obzirom na dokaze ili indikacije koji se odnose na prijetnje, žrtve ili počinitelje. Referentna baza podataka osoba trebala bi biti prikladna za svaki slučaj primjene u svakoj od triju prethodno navedenih situacija.

Obrazloženje

Sustavi za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu ne bi se smjeli upotrebljavati olako.

Amandman 4.

Uvodna izjava 21.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Za svaku uporabu sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima za potrebe kaznenog progona trebalo bi pribaviti izričito i posebno odobrenje pravosudnog tijela ili neovisnog upravnog tijela države članice. Takvo bi se odobrenje u načelu trebalo pribaviti prije uporabe, osim u propisno opravdanim hitnim situacijama, odnosno situacijama u kojima je potreba za uporabom tih sustava takva da je praktično i objektivno nemoguće dobiti odobrenje prije početka uporabe. U takvim hitnim situacijama uporaba bi trebala biti ograničena na apsolutno nužni minimum te podlijegati odgovarajućim zaštitnim mjerama i uvjetima, kako je utvrđeno u nacionalnom pravu i kako je odredilo samo tijelo kaznenog progona u kontekstu svakog pojedinačnog hitnog primjera uporabe . Osim toga, tijelo kaznenog progona u takvim bi situacijama trebalo tražiti pribavljanje odobrenja što prije, uz navođenje razloga zbog kojih se ono nije moglo zatražiti ranije.

Za svaku uporabu sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima za potrebe kaznenog progona trebalo bi pribaviti izričito i posebno odobrenje pravosudnog tijela ili neovisnog upravnog tijela države članice. Takvo bi se odobrenje trebalo pribaviti prije uporabe, osim u propisno opravdanim hitnim situacijama, odnosno situacijama u kojima je potreba za uporabom tih sustava takva da je praktično i objektivno nemoguće dobiti odobrenje prije početka uporabe. U svakom slučaju, uporaba bi trebala biti ograničena na apsolutno nužni minimum te podlijegati odgovarajućim zaštitnim mjerama i uvjetima, kako je utvrđeno u nacionalnom pravu. Osim toga, tijelo kaznenog progona trebalo bi hitno obavijestiti relevantne lokalne i regionalne vlasti i tražiti pribavljanje odobrenja od nadležnih tijela .

Obrazloženje

Lokalne i regionalne vlasti snose političku i administrativnu odgovornost za upravljanje javnim prostorima i nadzor nad njima. One bi stoga trebale biti propisno uključene u uvođenje takvih sustava u javnim prostorima. U izvanrednim situacijama u kojima se ne može razumno očekivati prethodno savjetovanje, dotično lokalno ili regionalno tijelo trebalo bi odmah biti obaviješteno o uvođenju biometrijskih sustava u javnom prostoru.

Amandman 5.

Uvodna izjava 39.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

UI sustavi koji se upotrebljavaju u upravljanju migracijama, azilom i granicama utječu na osobe koje su često u osobito ranjivu položaju i koje ovise o ishodu postupaka nadležnih tijela javne vlasti. Točnost, nediskriminacija i transparentnost UI sustava koji se upotrebljavaju u tim kontekstima stoga su posebno važne kako bi se zajamčilo poštovanje temeljnih prava zahvaćenih osoba, posebno njihovih prava na slobodno kretanje, nediskriminaciju, zaštitu privatnog života i osobnih podataka, međunarodnu zaštitu i dobru upravu. Stoga je primjereno klasificirati kao visokorizične one UI sustave namijenjene tijelima javne vlasti nadležnima za zadaće u području upravljanja migracijama, azilom i granicama, kao što su poligrafi i slični alati ili sustavi za utvrđivanje emocionalnog stanja pojedinca, za procjenu određenih rizika koje predstavljaju pojedinci koji ulaze na državno područje države članice ili podnose zahtjev za vizu ili azil, za provjeru vjerodostojnosti relevantnih dokumenata pojedinaca, za pomaganje nadležnim tijelima javne vlasti pri razmatranju zahtjeva za azil, vize i boravišne dozvole te s tim povezanih pritužbi s obzirom na cilj da se utvrdi prihvatljivost pojedinca koji podnosi zahtjev za taj status. UI sustavi koji se upotrebljavaju u upravljanju migracijama, azilom i granicama obuhvaćeni ovom Uredbom trebali bi biti u skladu s relevantnim postupovnim zahtjevima utvrđenima Direktivom 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbom (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i drugim relevantnim propisima.

UI sustavi koji se upotrebljavaju u upravljanju migracijama, azilom i granicama utječu na osobe koje su često u osobito ranjivu položaju i koje ovise o ishodu postupaka nadležnih tijela javne vlasti. Točnost, nediskriminacija i transparentnost UI sustava koji se upotrebljavaju u tim kontekstima stoga su posebno važne kako bi se zajamčilo poštovanje temeljnih prava zahvaćenih osoba, posebno njihovih prava na slobodno kretanje, nediskriminaciju, zaštitu privatnog života i osobnih podataka, međunarodnu zaštitu i dobru upravu. Stoga je potrebno klasificirati kao visokorizične one UI sustave namijenjene tijelima javne vlasti nadležnima za zadaće u području upravljanja migracijama, azilom i granicama, kao što su poligrafi i slični alati ili sustavi za utvrđivanje emocionalnog stanja pojedinca, za procjenu određenih rizika koje predstavljaju pojedinci koji ulaze na državno područje države članice ili podnose zahtjev za vizu ili azil, za provjeru vjerodostojnosti relevantnih dokumenata pojedinaca, za pomaganje nadležnim tijelima javne vlasti pri razmatranju zahtjeva za azil, vize i boravišne dozvole te s tim povezanih pritužbi s obzirom na cilj da se utvrdi prihvatljivost pojedinca koji podnosi zahtjev za taj status. UI sustavi koji se upotrebljavaju u upravljanju migracijama, azilom i granicama obuhvaćeni ovom Uredbom trebali bi biti u skladu s relevantnim postupovnim zahtjevima utvrđenima Direktivom 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbom (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i drugim relevantnim propisima.

Obrazloženje

Ovim se amandmanom želi naglasiti potreba da se na predmetne sustave umjetne inteligencije primjenjuje pojačani režim za visokorizične sustave umjetne inteligencije.

Amandman 6.

Uvodna izjava 43.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Zahtjevi bi se trebali primjenjivati na visokorizične UI sustave u pogledu kvalitete korištenih skupova podataka, tehničke dokumentacije i vođenja evidencije, transparentnosti i pružanja informacija korisnicima, ljudskog nadzora te otpornosti, točnosti i kibersigurnosti. Ti su zahtjevi potrebni kako bi se uspješno smanjili rizici za zdravlje, sigurnost , sigurnost podataka, prava potrošača i temeljna prava, ovisno o svrsi sustava, a druge mjere kojima se manje ograničava trgovina nisu u razumnoj mjeri dostupne, čime se izbjegavaju neopravdana ograničenja u području trgovine. Fizičke osobe ili skupine fizičkih osoba na koje utječu visokorizični UI sustavi koji se stavljaju na tržište Unije ili na drugi način stavljaju u uporabu trebale bi na odgovarajući, pristupačan i razumljiv način moći pronaći jasne i dostupne javne informacije o tome da podliježu tim sustavima.

Obrazloženje

Zahtjevi u pogledu transparentnosti i informiranja za dobavljače i korisnike trebali bi se proširiti na osobe ili skupine osoba na koje bi mogli utjecati visokorizični UI sustavi navedeni u Prilogu III. Uredbi. Pojam „razumljiv” obuhvaća, među ostalim, „jezik koji je razumljiv i dostupan korisniku, uključujući glasovne i gestovne jezike”.

Amandman 7.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 44.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Dobavljači UI sustava ne smiju u svoj sustav upravljanja kvalitetom uključiti nijednu mjeru kojom se promiče neopravdana diskriminacija na temelju spola, podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi, spolne orijentacije ili bilo kojeg drugog razloga.

Obrazloženje

Nezakonita diskriminacija proizlazi iz ljudskog djelovanja. Dobavljači sustava umjetne inteligencije ne bi smjeli uključivati mjere za upravljanje kvalitetom kojima bi se mogla potaknuti diskriminacija.

Amandman 8.

Uvodna izjava 47.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se riješio problem netransparentnosti koja može određene UI sustave učiniti neshvatljivima ili presloženima za pojedince, visokorizični UI sustavi trebali bi biti u određenoj mjeri transparentni . Korisnici bi trebali moći tumačiti izlazne rezultate sustava i upotrebljavati ih na odgovarajući način. Visokorizični UI sustavi stoga bi trebali biti popraćeni odgovarajućom dokumentacijom i uputama za uporabu sa sažetim i jasnim informacijama, među ostalim, prema potrebi, u pogledu mogućih rizika povezanih s temeljnim pravima i diskriminacijom.

Kako bi se riješio problem netransparentnosti koja može određene UI sustave učiniti neshvatljivima ili presloženima za pojedince ili javna tijela na svim razinama vlasti , visokorizični UI sustavi trebali bi biti na visokom stupnju transparentnosti . Korisnici bi trebali moći tumačiti izlazne rezultate sustava i upotrebljavati ih na odgovarajući način. Visokorizični UI sustavi stoga bi trebali biti popraćeni odgovarajućom dokumentacijom i uputama za uporabu sa sažetim i jasnim informacijama, među ostalim, prema potrebi, u pogledu mogućih rizika povezanih s temeljnim pravima i diskriminacijom.

Obrazloženje

Odgovornost dizajnera visokorizičnih sustava umjetne inteligencije oslabljena je upotrebom izraza „u određenoj mjeri transparentni”.

Amandman 9.

Uvodna izjava 48.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Visokorizične UI sustave trebalo bi projektirati i razvijati na način da pojedinci mogu nadzirati njihovo funkcioniranje. U tu bi svrhu dobavljač sustava prije njegova stavljanja na tržište ili u uporabu trebao utvrditi odgovarajuće mjere ljudskog nadzora. Prema potrebi bi takvim mjerama posebno trebalo osigurati da su u sustav ugrađena operativna ograničenja koja sam sustav ne može promijeniti i da reagira na ljudske operatere te da pojedinci koji su zaduženi za ljudski nadzor imaju potrebne kompetencije i da su osposobljeni i ovlašteni za obavljanje te zadaće.

Visokorizične UI sustave trebalo bi projektirati i razvijati na način da pojedinci i javna tijela na svim razinama vlasti mogu nadzirati njihovo funkcioniranje. U tu bi svrhu dobavljač sustava prije njegova stavljanja na tržište ili u uporabu trebao utvrditi odgovarajuće mjere ljudskog nadzora. Prema potrebi bi takvim mjerama posebno trebalo osigurati da su u sustav ugrađena operativna ograničenja koja sam sustav ne može promijeniti i da reagira na ljudske operatere te da pojedinci koji su zaduženi za ljudski nadzor imaju potrebne kompetencije i da su osposobljeni i ovlašteni za obavljanje te zadaće.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 10.

Uvodna izjava 67.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Visokorizični UI sustavi trebali bi nositi oznaku CE koja upućuje na njihovu sukladnost s ovom Uredbom kako bi se mogli slobodno kretati na unutarnjem tržištu. Države članice ne bi trebale stvarati zapreke stavljanju na tržište ili u uporabu visokorizičnih UI sustava koji ispunjavaju zahtjeve utvrđene ovom Uredbom i nose oznaku CE. Države članice bit će ovlaštene regulirati visokorizične UI prakse i UI sustave samo zbog prevladavajućih i propisno opravdanih javnih i nacionalnih sigurnosnih interesa.

Obrazloženje

Iako države članice ne bi smjele ometati primjenu Uredbe, trebale bi zadržati pravo na reguliranje visokorizičnih UI sustava ako su u pitanju javni i nacionalni sigurnosni interesi.

Amandman 11.

Uvodna izjava 70.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kod određenih UI sustava namijenjenih interakciji s pojedincima ili generiranju sadržaja mogu postojati posebni rizici u pogledu lažnog predstavljanja ili obmanjivanja, bez obzira na to smatraju li se visokorizičnima. Uporaba tih sustava stoga bi u određenim okolnostima trebala podlijegati posebnim obvezama u pogledu transparentnosti, ne dovodeći u pitanje zahtjeve i obveze za visokorizične UI sustave. Pojedinci bi prije svega trebali biti obaviješteni da su u interakciji s UI sustavom , osim ako je to očito iz okolnosti i konteksta uporabe . Osim toga, pojedince bi trebalo obavijestiti kad su izloženi sustavu za prepoznavanje emocija ili sustavu za biometrijsku kategorizaciju. Takve informacije i obavijesti trebale bi se davati u oblicima koji su pristupačni osobama s invaliditetom. Nadalje, korisnici koji upotrebljavaju UI sustav za generiranje ili manipuliranje slikovnim sadržajem, audiosadržajem ili videosadržajem u kojem postoji znatna sličnost s postojećim osobama, mjestima ili događajima te koji bi se nekoj osobi netočno činio vjerodostojnim moraju navesti da je taj sadržaj umjetno stvoren ili da je njime manipulirano označivanjem izlaznih rezultata UI sustava na odgovarajući način i navođenjem njihova umjetnog podrijetla.

Kod određenih UI sustava namijenjenih interakciji s pojedincima ili generiranju sadržaja mogu postojati posebni rizici u pogledu lažnog predstavljanja ili obmanjivanja, bez obzira na to smatraju li se visokorizičnima. Uporaba tih sustava stoga bi trebala podlijegati posebnim obvezama u pogledu transparentnosti, ne dovodeći u pitanje zahtjeve i obveze za visokorizične UI sustave. Pojedinci bi prije svega trebali biti sustavno obavještavani da su u interakciji s UI sustavom. Osim toga, pojedince bi trebalo obavijestiti kad su izloženi sustavu za prepoznavanje emocija ili sustavu za biometrijsku kategorizaciju. Takve informacije i obavijesti trebale bi se davati u oblicima koji su pristupačni osobama s invaliditetom. Nadalje, korisnici koji upotrebljavaju UI sustav za generiranje ili manipuliranje slikovnim sadržajem, audiosadržajem ili videosadržajem u kojem postoji znatna sličnost s postojećim osobama, mjestima ili događajima te koji bi se nekoj osobi netočno činio vjerodostojnim moraju navesti da je taj sadržaj umjetno stvoren ili da je njime manipulirano označivanjem izlaznih rezultata UI sustava na odgovarajući način i navođenjem njihova umjetnog podrijetla.

Obrazloženje

Ne bi trebalo omogućiti izuzeće od obveze transparentnosti i informiranja kada su fizičke osobe u interakciji sa sustavima umjetne inteligencije.

Amandman 12.

Uvodna izjava 76.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se olakšala nesmetana, učinkovita i usklađena provedba ove Uredbe, trebalo bi uspostaviti Europski odbor za umjetnu inteligenciju. Odbor bi trebao biti odgovoran za niz savjetodavnih zadaća, uključujući davanje mišljenja, preporuka, savjeta ili smjernica o pitanjima povezanima s provedbom ove Uredbe, među ostalim o tehničkim specifikacijama ili postojećim normama povezanima sa zahtjevima iz ove Uredbe, te za davanje savjeta i pomaganje Komisiji u vezi sa specifičnim pitanjima koja se odnose na umjetnu inteligenciju.

Obrazloženje

Europski odbor za umjetnu inteligenciju trebao bi na odgovarajući način odražavati široke interese europskog društva poput ljudskih prava, klime i energetske učinkovitosti sustava umjetne inteligencije, sigurnosti, socijalne uključenosti, zdravlja itd. Rodna ravnoteža nužan je preduvjet za osiguravanje raznolikosti u savjetodavnim aktivnostima, smjernicama itd.

Amandman 13.

Uvodna izjava 77.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice imaju ključnu ulogu u primjeni i provedbi ove Uredbe. Svaka bi država članica zato trebala odrediti jedno ili više nacionalnih nadležnih tijela za potrebe nadziranja primjene i provedbe ove Uredbe. Kako bi se povećala učinkovitost organizacije u državama članicama i uspostavila službena kontaktna točka za javne i druge partnere na razini država članica i Unije, u svakoj bi državi članici jedno nacionalno tijelo trebalo imenovati kao nacionalno nadzorno tijelo.

Obrazloženje

Za potrebe primjenjivosti Uredbe i njezinog nadzornog i provedbenog mehanizma, država članica trebala bi biti ovlaštena povjeriti zadaće praćenja ili provedbe lokalnim i regionalnim tijelima ako je to potrebno i moguće.

Amandman 14.

Uvodna izjava 79.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se osigurala odgovarajuća i učinkovita provedba zahtjeva i obveza utvrđenih ovom Uredbom, odnosno zakonodavstvom Unije o usklađivanju, u cijelosti bi se trebao primjenjivati sustav nadzora tržišta i sukladnosti proizvoda uspostavljen Uredbom (EU) 2019/1020. Ako je to potrebno za njihov mandat, pristup svoj dokumentaciji izrađenoj na temelju ove Uredbe trebala bi imati i nacionalna tijela javne vlasti ili javnopravna tijela koja nadziru primjenu prava Unije o zaštiti temeljnih prava, uključujući tijela za ravnopravnost.

Kako bi se osigurala odgovarajuća i učinkovita provedba zahtjeva i obveza utvrđenih ovom Uredbom, odnosno zakonodavstvom Unije o usklađivanju, u cijelosti bi se trebao primjenjivati sustav nadzora tržišta i sukladnosti proizvoda uspostavljen Uredbom (EU) 2019/1020. Ako je to potrebno za njihov mandat, pristup svoj dokumentaciji izrađenoj na temelju ove Uredbe trebala bi imati i nacionalna tijela javne vlasti i, ovisno o okolnostima, lokalna i regionalna tijela ili javnopravna tijela koja nadziru primjenu prava Unije o zaštiti temeljnih prava, uključujući tijela za ravnopravnost.

Obrazloženje

Ovim se amandmanom nastoje uzeti u obzir različite upravljačke strukture u državama članicama EU-a.

Amandman 15.

Uvodna izjava 83.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Kako bi se osigurala pouzdana i konstruktivna suradnja nadležnih tijela na razini Unije i na nacionalnoj razini, sve strane uključene u primjenu ove Uredbe trebale bi poštovati povjerljivost informacija i podataka prikupljenih pri obavljanju svojih zadaća.	Kako bi se osigurala pouzdana i konstruktivna suradnja nadležnih tijela na razini Unije, na nacionalnoj , regionalnoj i lokalnoj razini, sve strane uključene u primjenu ove Uredbe trebale bi poštovati povjerljivost informacija i podataka prikupljenih pri obavljanju svojih zadaća.

Obrazloženje

Ovim se amandmanom nastoje uzeti u obzir različite upravljačke strukture u državama članicama EU-a.

Amandman 16.

Glava I., članak 3. – Definicije, točka 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

„sustav umjetne inteligencije” ili „UI sustav” znači softver koji je razvijen pomoću barem jedne tehnike ili pristupa iz Priloga I. i koji može, za zadani skup ciljeva koje odredi čovjek, generirati izlazne rezultate, kao što su sadržaj, predviđanja, preporuke ili odluke, koji utječu na okruženja s kojima su u interakciji;

„sustav umjetne inteligencije” ili „UI sustav” znači softver koji je razvijen pomoću barem jedne tehnike ili pristupa s neiscrpnog popisa iz Priloga I. , koji je povezan s društvenim praksama, identitetom i kulturom, i koji može , prikupljanjem podataka, tumačenjem prikupljenih strukturiranih ili nestrukturiranih podataka, upravljanjem znanjem ili obradom informacija koje proizlaze iz tih podataka, za zadani skup ciljeva koji odredi čovjek, promatrati svoj okoliš i na temelju toga generirati izlazne rezultate, kao što su sadržaj, predviđanja, preporuke ili odluke, koji utječu na okruženja s kojima su u interakciji;

Obrazloženje

Sustav umjetne inteligencije kombinacija je tehničkih elemenata kojima se podaci, algoritmi i računalni kapaciteti povezuju s društvenim praksama, društvom, identitetom i kulturom. Definicija takvog dinamičnog društveno-tehničkog skupa trebala bi stoga odolijevati vremenu i trebalo bi je redovito ažurirati kako bi točno odražavala sve veći društveni učinak umjetne inteligencije, a istodobno utvrđivati s njom povezane izazove i mogućnosti koji se brzo mijenjaju, uključujući vezu između upravljanja znanjem i UI-ja. U tom bi kontekstu Uredbi trebao podlijegati i algoritam razvijen drugim algoritmom.

Amandman 17.

Članak 5. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Zabranjuju se sljedeće prakse u području umjetne inteligencije:

(a)	stavljanje na tržište, stavljanje u uporabu ili korištenje UI sustava u kojem se primjenjuju subliminalne tehnike zbog kojih osoba nesvjesno bitno mijenja svoje ponašanje na način koji toj ili drugoj osobi uzrokuje ili bi mogao prouzročiti tjelesnu ili psihološku štetu;

(a)

stavljanje na tržište, stavljanje u uporabu ili korištenje UI sustava u kojem se primjenjuju subliminalne tehnike zbog kojih osoba nesvjesno bitno mijenja svoje ponašanje na način koji toj ili drugoj osobi uzrokuje ili bi mogao prouzročiti tjelesnu ili psihološku štetu, povređuje ili bi mogao povrijediti temeljna prava druge osobe ili skupine ljudi, uključujući njihovo fizičko i psihičko zdravlje i sigurnost, ima ili bi mogao imati štetan učinak na potrošače, uključujući novčani gubitak ili ekonomsku diskriminaciju, ili narušava ili bi mogao narušiti demokraciju i vladavinu prava ;

(b)

stavljanje na tržište, stavljanje u uporabu ili korištenje UI sustava koji iskorištava bilo koju slabost određene skupine osoba zbog njihove dobi ili tjelesnog ili mentalnog oštećenja radi bitnog mijenjanja ponašanja osobe koja pripada toj skupini na način koji toj ili drugoj osobi uzrokuje ili bi mogao uzrokovati tjelesnu ili psihološku štetu;

(b)

(c)

stavljanje na tržište, stavljanje u uporabu ili korištenje UI sustava tijelima javne vlasti ili u njihovo ime u svrhu vrednovanja ili klasifikacije vjerodostojnosti pojedinaca u određenom razdoblju na temelju njihova društvenog ponašanja ili poznatih ili predviđenih osobnih obilježja ili obilježja osobnosti, pri čemu njihov društveni rejting uzrokuje barem jedno od sljedećeg:

i.	štetno ili nepovoljno postupanje prema određenim pojedincima ili cijelim skupinama pojedinaca u društvenim kontekstima koji nisu povezani s kontekstima u kojima su podaci izvorno generirani ili prikupljeni;

ii.	štetno ili nepovoljno postupanje prema određenim pojedincima ili cijelim skupinama pojedinaca koje je neopravdano ili nerazmjerno njihovu društvenom ponašanju ili težini njegovih posljedica;

(c)

stavljanje na tržište, stavljanje u uporabu ili korištenje UI sustava tijelima javne vlasti ili u njihovo ime u svrhu vrednovanja ili klasifikacije vjerodostojnosti pojedinaca ili skupina pojedinaca u određenom razdoblju na temelju njihova društvenog ponašanja ili poznatih ili predviđenih osobnih obilježja ili obilježja osobnosti, što dovodi do društvenog vrednovanja građana za opće namjene na temelju UI-ja ;

(d)

uporaba sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima za potrebe kaznenog progona, osim ako i u mjeri u kojoj je takvo korištenje nužno isključivo radi jednog od sljedećih ciljeva:

i.	ciljane potrage za konkretnim potencijalnim žrtvama kaznenih djela, uključujući nestalu djecu;

ii.	sprečavanja konkretne, znatne i neposredne prijetnje životu ili tjelesnoj sigurnosti pojedinaca ili terorističkog napada;

iii.

otkrivanja, lociranja, identifikacije ili progona počinitelja kaznenog djela ili osumnjičenika za kazneno djelo iz članka 2. stavka 2. Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP ([62]) koje je u državi članici kažnjivo najvišom kaznom zatvora ili oduzimanjem slobode od najmanje tri godine, kako je utvrđeno pravom te države članice.

(d)

stavljanje na tržište, stavljanje u uporabu ili korištenje UI sustava u tijelima javne vlasti ili u njihovo ime, uz primjenu društvenog vrednovanja na temelju UI-ja bez ljudskog nadzora za određene namjene, to jest u društvenim kontekstima povezanima s kontekstima u kojima su podaci izvorno generirani ili prikupljeni, radi ocjene ili klasifikacije vjerodostojnosti pojedinaca ili skupina pojedinaca na temelju njihova društvenog ponašanja ili poznatih ili predviđenih osobnih obilježja ili obilježja osobnosti, pri čemu njihov društveni rejting uzrokuje štetno ili nepovoljno postupanje prema određenim pojedincima ili cijelim skupinama pojedinaca koje je neopravdano ili nerazmjerno njihovu društvenom ponašanju ili težini njegovih posljedica;

(e)

i.	ciljane potrage za konkretnim potencijalnim žrtvama kaznenih djela, uključujući nestalu djecu;

ii.	sprečavanja konkretne, znatne i neposredne prijetnje životu ili tjelesnoj sigurnosti pojedinaca ili terorističkog napada;

iii.

Obrazloženje

Subliminalne tehnike općenito mogu ugroziti slobodu i ljudska prava, a time i funkcioniranje demokratske vladavine prava. Istodobno, umjetna inteligencija može ugroziti prava potrošača. Svrha je predloženog dodatka pojasniti to pitanje.

Društvena klasifikacija u tijelima javne vlasti ili u njihovo ime trebalo bi zabraniti ako se provodi u opće namjene s obzirom na opasnosti koje proizlaze iz takvih praksi, kao što je pojašnjeno u uvodnoj izjavi 17. Generiranje ili prikupljanje podataka u posebne namjene trebalo bi biti dopušteno samo uz ljudski nadzor i pod uvjetom da se time ne krše pravo na dostojanstvo i nediskriminaciju i vrijednosti jednakosti i pravde.

Amandman 18.

Članak 5. stavak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Država članica može odlučiti propisati mogućnost potpunog ili djelomičnog odobrenja uporabe sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima za potrebe kaznenog progona uz ograničenja i pod uvjetima iz stavka 1. točke (d) te stavaka 2. i 3. Ta država članica u svojem nacionalnom pravu utvrđuje potrebna podrobna pravila o podnošenju zahtjeva za odobrenja iz stavka 3. te izdavanje, izvršavanje i nadzor tih odobrenja. U tim se pravilima određuje i za se koje ciljeve iz stavka 1. točke (d), što znači i za koja kaznena djela iz njegove podtočke iii., nadležnim tijelima može odobriti uporaba tih sustava za potrebe kaznenog progona. Tim se pravilima utvrđuju i načini obavješćivanja dotičnih lokalnih i regionalnih vlasti i savjetovanja s njima. Savjetovanje se mora održati prije iznimne uporabe tih sustava u javnim prostorima. U izvanrednim situacijama u kojima se ne može razumno očekivati prethodno savjetovanje, dotično lokalno ili regionalno tijelo mora se odmah obavijestiti o uvođenju predmetne prakse zasnovane na UI-ju.

Obrazloženje

Lokalne i regionalne vlasti snose političku i administrativnu odgovornost za upravljanje javnim prostorima i nadzor nad njima. Stoga bi trebale imati pravo glasa prije uvođenja takvih praksi zasnovanih na UI-ju i biti propisno informirane o iznimnoj uporabi sustava UI-ja za potrebe kaznenog progona.

U izvanrednim situacijama u kojima se ne može razumno očekivati prethodno savjetovanje, dotično lokalno ili regionalno tijelo mora se odmah obavijestiti.

Amandman 19.

Članak 13.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Članak 13. Transparentnost i informiranje korisnika

Članak 13.a Transparentnost i informiranje korisnika

1. Visokorizični UI sustavi projektiraju se i razvijaju tako da njihov rad bude dovoljno transparentan da korisnici mogu tumačiti izlazne rezultate sustava i primjereno ih koristiti. Osigurava se odgovarajuća vrsta i stupanj transparentnosti kako bi se ispunile relevantne obveze korisnika i dobavljača utvrđene u poglavlju 3. ove glave.

1. Visokorizični UI sustavi projektiraju se i razvijaju tako da njihov rad bude dovoljno transparentan da korisnici mogu tumačiti izlazne rezultate sustava i primjereno ih koristiti. Osigurava se odgovarajuća vrsta i stupanj transparentnosti i razumljivog objašnjenja kako bi se ispunile relevantne obveze korisnika i dobavljača utvrđene u poglavlju 3. ove glave. To objašnjenje mora biti navedeno barem na jeziku zemlje u kojoj se primjenjuje UI sustav.

2. Visokorizičnim UI sustavima prilažu se upute za uporabu u odgovarajućem digitalnom ili drugom formatu sa sažetim, potpunim, točnim i jasnim informacijama koje su korisnicima važne, pristupačne i razumljive.

2. Visokorizičnim UI sustavima prilažu se javno dostupne i razumljive upute za uporabu u odgovarajućem digitalnom ili drugom formatu sa sažetim, potpunim, točnim i jasnim informacijama koje su korisnicima važne, pristupačne i razumljive.

3. U informacijama iz stavka 2. navode se:

(a)	identitet i kontaktni podaci dobavljača i, prema potrebi, njegova ovlaštenog zastupnika;

(a)	identitet i kontaktni podaci dobavljača i, prema potrebi, njegova ovlaštenog zastupnika;

(b)	karakteristike, mogućnosti i ograničenja sposobnosti visokorizičnog UI sustava, uključujući:

(b)	karakteristike, mogućnosti i ograničenja sposobnosti visokorizičnog UI sustava, uključujući:

i.	njegovu namjenu

i.	njegovu namjenu

ii.	razine točnosti, otpornosti i kibersigurnosti iz članka 15. u odnosu na koje je visokorizični UI sustav testiran i potvrđen i koje se mogu očekivati te sve poznate i predvidljive okolnosti koje mogu utjecati na tu očekivanu razinu točnosti, stabilnosti i kibersigurnosti;

ii.

razine točnosti (izražene u mjerilu primjerenom evaluaciji modela) , otpornosti i kibersigurnosti iz članka 15. u odnosu na koje je visokorizični UI sustav testiran i potvrđen i koje se mogu očekivati te sve poznate i predvidljive okolnosti koje mogu utjecati na tu očekivanu razinu točnosti, stabilnosti i kibersigurnosti;

iii.	sve poznate i predvidljive okolnosti povezane s uporabom visokorizičnog UI sustava u skladu s njegovom namjenom ili u uvjetima razumno predvidljive krive uporabe koje mogu prouzročiti rizike za zdravlje i sigurnost ili temeljna prava;

iii.	sve poznate i predvidljive okolnosti povezane s uporabom visokorizičnog UI sustava u skladu s njegovom namjenom ili u uvjetima razumno predvidljive krive uporabe koje mogu prouzročiti rizike za zdravlje i sigurnost ili temeljna prava;

iv.	sposobnost sustava u odnosu na osobe ili skupine osoba za koje se sustav namjerava rabiti;

iv.	sposobnost sustava u odnosu na osobe ili skupine osoba za koje se sustav namjerava rabiti;

v.	prema potrebi, specifikacije ulaznih podataka ili sve druge važne informacije o korištenim skupovima podataka za učenje, validaciju i testiranje, uzimajući u obzir namjenu UI sustava;

v.	prema potrebi, specifikacije ulaznih podataka ili sve druge važne informacije o korištenim skupovima podataka za učenje, validaciju i testiranje, uzimajući u obzir namjenu UI sustava;

vi.	parametre koji se upotrebljavaju za prilagodbu modela i mjere poduzete kako bi se izbjegla prevelika ili nedovoljna naučenost;

(c)	promjene visokorizičnog UI sustava i njegove sposobnosti koje je dobavljač unaprijed odredio u trenutku početnog ocjenjivanja sukladnosti, ako ih ima;

(c)	promjene visokorizičnog UI sustava i njegove sposobnosti koje je dobavljač unaprijed odredio u trenutku početnog ocjenjivanja sukladnosti, ako ih ima;

(d)	mjere ljudskog nadzora iz članka 14., uključujući tehničke mjere uvedene kako bi se korisnicima olakšalo tumačenje izlaznih rezultata UI sustava;

(d)	mjere ljudskog nadzora iz članka 14., uključujući tehničke mjere uvedene kako bi se korisnicima olakšalo tumačenje izlaznih rezultata UI sustava;

(e)	očekivani životni vijek visokorizičnog UI sustava i sve potrebne mjere održavanja i brige kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje UI sustava, što se odnosi i na softverska ažuriranja.

(e)	očekivani životni vijek visokorizičnog UI sustava i sve potrebne mjere održavanja i brige kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje UI sustava, što se odnosi i na softverska ažuriranja.

Članak 13.b – Transparentnost i obavješćivanje zahvaćenih osoba

Osobe ili skupine osoba na koje bi se mogao primjenjivati visokorizični UI sustav moraju na primjeren i razumljiv način biti o tome obaviještene i imati pristup izričitim, lako i javno dostupnim informacijama.

Obrazloženje

Kako bi se ojačao ekosustav povjerenja, upute za uporabu visokorizičnih UI sustava trebale bi biti dostupne javnosti. Te bi upute trebale biti sastavljene na razumljiv način, na jeziku zemlje u kojoj se primjenjuje UI sustav.

U svrhu transparentnosti i objašnjivosti algoritama trebalo bi biti moguće objasniti koji su se parametri upotrebljavali za reguliranje modela i koje su mjere poduzete kako bi se izbjegla pretjerana ili nedovoljna naučenost.

Člankom 13.b uređuje se obveza transparentnosti i informiranja osoba koje su u interakciji sa sustavima umjetne inteligencije ili na koje bi sustav umjetne inteligencije mogao utjecati.

Amandman 20.

Članak 14. stavak 4.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Mjere iz stavka 3. omogućuju pojedincima kojima je povjeren ljudski nadzor da, ovisno o okolnostima:

(a)	posve razumiju mogućnosti i ograničenja visokorizičnog UI sustava te da pravilno prate njegov rad kako bi se znakovi nepravilnosti, disfunkcija i neočekivanih rezultata mogli što prije otkriti i ispraviti;

(a)	posve razumiju mogućnosti i ograničenja visokorizičnog UI sustava te da pravilno prate njegov rad kako bi se znakovi nepravilnosti, disfunkcija i neočekivanih rezultata mogli što prije otkriti i ispraviti;

(b)	budu svjesni moguće tendencije nevoljnog ili pretjeranog oslanjanja na izlazne rezultate visokorizičnog UI sustava („automatizacijska pristranost”), osobito visokorizičnih UI sustava koji se rabe za davanje informacija ili preporuka na temelju kojih odluke donose pojedinci;

(b)

budu svjesni moguće tendencije nevoljnog ili pretjeranog oslanjanja na izlazne rezultate visokorizičnog UI sustava („automatizacijska pristranost”) ili bilo kakve druge pristranosti , osobito visokorizičnih UI sustava koji se rabe za davanje informacija ili preporuka na temelju kojih odluke donose pojedinci;

(c)	točno protumače izlazni rezultat visokorizičnog UI sustava, uzimajući u obzir karakteristike sustava te dostupne alate i metode za tumačenje;

(c)	točno protumače izlazni rezultat visokorizičnog UI sustava, uzimajući u obzir karakteristike sustava te dostupne alate i metode za tumačenje;

(d)	u bilo kojoj situaciji odustanu od korištenja visokorizičnog UI sustava ili drukčije zanemare, zaobiđu ili ponište izlazni rezultat visokorizičnog UI sustava;

(d)	u bilo kojoj situaciji odustanu od korištenja visokorizičnog UI sustava ili drukčije zanemare, zaobiđu ili ponište izlazni rezultat visokorizičnog UI sustava;

(e)	interveniraju u rad visokorizičnog UI sustava ili ga prekinu pritiskom na gumb za zaustavljanje ili sličnim postupkom.

(e)	interveniraju u rad visokorizičnog UI sustava ili ga prekinu pritiskom na gumb za zaustavljanje ili sličnim postupkom.

Obrazloženje

Postoji nekoliko vrsta pristranosti koje mogu biti problematične, na primjer pristranost dizajnera ili samog korisnika („društvena pristranost”), pristranost u pogledu toga je li uvedeni sustav umjetne inteligencije prikladno rješenje problema („tehnološka pristranost”) i različite vrste statističke pristranosti.

Amandman 21.

Članak 14., novi stavak nakon stavka 5.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Svaka odluka koju donesu UI sustavi iz točke 5. podtočaka (a) i (b) Priloga III. podliježe ljudskoj intervenciji i temelji se na strogom postupku donošenja odluka. Trebalo bi zajamčiti uključenost ljudi u donošenje takvih odluka.

Obrazloženje

Članak 14. odnosi se samo na kontrolu visokorizičnih sustava umjetne inteligencije koju provode ljudi. Kad je riječ o odlukama koje donose javna tijela, važno je naglasiti da je potrebno zajamčiti ljudsku intervenciju, kontakt i poštovanje postupaka.

Amandman 22.

Članak 17. stavak 1. – dodati dvije točke nakon točke (m)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Dobavljači visokorizičnih UI sustava dužni su uspostaviti sustav upravljanja kvalitetom kojim se osigurava usklađenost s ovom Uredbom. O tom se sustavu na sustavan i uredan način sastavlja dokumentacija u obliku pisanih politika, postupaka i uputa te on obuhvaća barem sljedeće aspekte:

(a)	strategiju za usklađenost s propisima, uključujući usklađenost s postupcima ocjenjivanja sukladnosti i postupcima za upravljanje izmjenama visokorizičnog UI sustava;

(a)	strategiju za usklađenost s propisima, uključujući usklađenost s postupcima ocjenjivanja sukladnosti i postupcima za upravljanje izmjenama visokorizičnog UI sustava;

(b)	tehnike, postupke i sustavne aktivnosti koje treba provoditi u projektiranju te nadzoru i provjeri projektiranja visokorizičnog UI sustava

(b)	tehnike, postupke i sustavne aktivnosti koje treba provoditi u projektiranju te nadzoru i provjeri projektiranja visokorizičnog UI sustava

(c)	tehnike, postupke i sustavne aktivnosti koje treba provoditi u razvoju te kontroli kvalitete i osiguranju kvalitete visokorizičnog UI sustava;

(c)	tehnike, postupke i sustavne aktivnosti koje treba provoditi u razvoju te kontroli kvalitete i osiguranju kvalitete visokorizičnog UI sustava;

(d)	postupke pregleda, testiranja i validacije koje treba provesti prije, tijekom i poslije razvoja visokorizičnog UI sustava te učestalost kojom se moraju provoditi,

(d)	postupke pregleda, testiranja i validacije koje treba provesti prije, tijekom i poslije razvoja visokorizičnog UI sustava te učestalost kojom se moraju provoditi,

(e)	tehničke specifikacije, uključujući norme, koje treba primijeniti i, ako relevantne usklađene norme nisu u cijelosti primijenjene, sredstva kojima treba osigurati sukladnost visokorizičnog UI sustava sa zahtjevima iz poglavlja 2. ove glave;

(e)	tehničke specifikacije, uključujući norme, koje treba primijeniti i, ako relevantne usklađene norme nisu u cijelosti primijenjene, sredstva kojima treba osigurati sukladnost visokorizičnog UI sustava sa zahtjevima iz poglavlja 2. ove glave;

(f)

sustave i postupke za upravljanje podacima, uključujući prikupljanje podataka, analizu podataka, označivanje podataka, pohranu podataka, filtriranje podataka, rudarenje podataka, agregiranje podataka, zadržavanje podataka i sve druge operacije s podacima koje se obavljaju prije i za potrebe stavljanja na tržište ili stavljanja u uporabu visokorizičnih UI sustava;

(f)

(g)	sustav upravljanja rizicima iz članka 9.;

(g)	sustav upravljanja rizicima iz članka 9.;

(h)	uspostavu, primjenu i održavanje sustava praćenja nakon stavljanja na tržište u skladu s člankom 61.;

(h)	uspostavu, primjenu i održavanje sustava praćenja nakon stavljanja na tržište u skladu s člankom 61.;

(i)	postupke povezane s prijavljivanjem ozbiljnih incidenata i neispravnosti u skladu s člankom 62.;

(i)	postupke povezane s prijavljivanjem ozbiljnih incidenata i neispravnosti u skladu s člankom 62.;

(j)	postupke komunikacije s nacionalnim nadležnim tijelima i drugim nadležnim tijelima, uključujući sektorska, te pružanje ili olakšavanje pristupa podacima, prijavljenim tijelima, drugim operaterima, klijentima ili drugim zainteresiranim stranama;

(j)	postupke komunikacije s nacionalnim nadležnim tijelima i drugim nadležnim tijelima, uključujući sektorska, te pružanje ili olakšavanje pristupa podacima, prijavljenim tijelima, drugim operaterima, klijentima ili drugim zainteresiranim stranama;

(k)	sustave i postupke za arhiviranje sve važne dokumentacije i svih važnih informacija;

(k)	sustave i postupke za arhiviranje sve važne dokumentacije i svih važnih informacija;

(l)	upravljanje resursima, uključujući mjere koje se odnose na sigurnost opskrbe;

(l)	upravljanje resursima, uključujući mjere koje se odnose na sigurnost opskrbe;

(m)	okvir za odgovornost kojim se utvrđuje odgovornost uprave i drugog osoblja za sve aspekte navedene u ovom stavku.

(m)	okvir za odgovornost kojim se utvrđuje odgovornost uprave i drugog osoblja za sve aspekte navedene u ovom;

(n)	mjere za sprečavanje neopravdane diskriminacije na temelju spola, etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi, spolne orijentacije ili bilo koje druge osnove;

(o)	objašnjenje načina na koji su etička pitanja uzeta u obzir pri osmišljavanju visokorizičnog UI sustava .

Obrazloženje

Tim se dodatkom naglašava da uključivost i borba protiv neopravdane diskriminacije trebaju biti važni elementi sustava upravljanja kvalitetom.

Sustav mora poštovati etičke vrijednosti koje korisnik UI sustava želi u njemu uspostaviti ili za koje dobavljač može razumno očekivati da će se moći uspostaviti u visokorizičnom UI sustavu. Dobavljač bi trebao moći objasniti na koji su način uzete u obzir.

Amandman 23.

Članak 19. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Dobavljači visokorizičnih UI sustava dužni su se pobrinuti da njihovi sustavi prije stavljanja na tržište ili stavljanja u uporabu prođu relevantni postupak ocjenjivanja u skladu s postupkom iz članka 43. Ako se na temelju tog ocjenjivanja dokaže da UI sustav ispunjava zahtjeve iz poglavlja 2. ove glave, dobavljači sastavljaju EU izjavu o sukladnosti u skladu s člankom 48. i označuju UI sustav oznakom sukladnosti CE u skladu s člankom 49.

Obrazloženje

Kako bi se ojačao ekosustav povjerenja u UI sustave, dobavljači visokorizičnih UI sustava moraju nastupati otvoreno. Javnost bi stoga trebala moći provjeriti je li ocjena sukladnosti pravilno utvrđena u skladu s odredbama Uredbe.

Amandman 24.

Članak 29. – novi stavak nakon stavka 6.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Korisnici visokorizičnih UI sustava dužni su prije početka korištenja provesti etičku evaluaciju sustava. Moraju moći objasniti mogući utjecaj uvođenja tehnologije na pojedince i društvo. Navode namjenu uvođenja UI sustava, njegove temeljne vrijednosti i način na koji su utvrđene te jesu li uzete u obzir u sustavu ili ne. Ocjenjuju stvaran utjecaj sustava na ljude i društvo tijekom cijelog životnog ciklusa UI sustava.

Obrazloženje

Etika je širok pojam. Postoji mnogo načina primjene etike u području tehnologije, kako u smislu teorijske podloge tako i u smislu konkretnih metodologija, alata i vrijednosti koje se primjenjuju pri projektiranju. Vrijednosti su elementi koje određeni pojedinci ili skupine ljudi smatraju važnima; mogu biti prilično konkretni ili više konceptualni. Važno je očuvati raspon moralnih vrijednosti koje se mogu primijeniti i kontinuirano evaluirati životni ciklus UI sustava.

Amandman 25.

Članak 52. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Dobavljači osiguravaju da su UI sustavi koji su namijenjeni interakciji s pojedincima osmišljeni i razvijeni tako da pojedinci budu svjesni da su u interakciji s UI sustavom , osim ako je to očito iz okolnosti i konteksta uporabe . Ta se obveza ne primjenjuje na UI sustave koji su zakonski odobreni za otkrivanje, sprečavanje, istragu i kazneni progon kaznenih djela, osim ako su ti sustavi dostupni javnosti za prijavu kaznenog djela.

Dobavljači osiguravaju da su UI sustavi koji su namijenjeni interakciji s pojedincima osmišljeni i razvijeni tako da pojedinci budu svjesni da su u interakciji s UI sustavom. Ta se obveza ne primjenjuje na UI sustave koji su zakonski odobreni za otkrivanje, sprečavanje, istragu i kazneni progon kaznenih djela, osim ako su ti sustavi dostupni javnosti za prijavu kaznenog djela. Opseg mogućnosti i pravni status fizičkih osoba koje su u interakciji s UI sustavima nisu ograničeni tom interakcijom.

Obrazloženje

Ako se tehnološki alati upotrebljavaju kao sredstvo interakcije s fizičkim osobama, može postojati opasnost da odluke fizičkih osoba koje su u interakciji s tim artefaktima budu ograničene. Fizičke osobe trebale bi biti propisno informirane kad god imaju posla s UI sustavima te to ne bi smjelo biti podložno interpretaciji u datoj situaciji. Njihova bi prava uvijek trebala biti zajamčena u interakciji s UI sustavima.

Amandman 26.

Članak 57. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Odbor se sastoji od nacionalnih nadzornih tijela, koja predstavljaju voditelji ili ekvivalentni visoki dužnosnici tih tijela, i Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Na sastanke se mogu pozvati druga nacionalna tijela ako se raspravlja o pitanjima koja su im važna.	Odbor se sastoji od nacionalnih nadzornih tijela, koja predstavljaju voditelji ili ekvivalentni visoki dužnosnici tih tijela, i Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Na sastanke se mogu pozvati druga nacionalna , regionalna i lokalna tijela ako se raspravlja o pitanjima koja su im važna.

Obrazloženje

Lokalne i regionalne vlasti trebale bi moći sudjelovati u praćenju UI sustava i izvješćivati o njihovoj provedbi na terenu.

Amandman 27.

Članak 58.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Pri pružanju savjeta i pomoći Komisiji u kontekstu članka 56. stavka 2. Odbor posebno:

(a)	prikuplja i prenosi stručno znanje i najbolje primjere iz prakse među državama članicama;

(a)	prikuplja i prenosi stručno znanje i najbolje primjere iz prakse među državama članicama , regionalnim i lokalnim vlastima ;

(b)	doprinosi ujednačenim administrativnim praksama u državama članicama, među ostalim za funkcioniranje regulatornih izoliranih okruženja iz članka 53.;

(b)	doprinosi ujednačenim administrativnim praksama u državama članicama, među ostalim za funkcioniranje regulatornih izoliranih okruženja iz članka 53.;

(c)	izdaje mišljenja, preporuke ili pisane doprinose o pitanjima povezanima s provedbom ove Uredbe, a posebno:

(c)	izdaje mišljenja, preporuke ili pisane doprinose o pitanjima povezanima s provedbom ove Uredbe, a posebno:

i.	o tehničkim specifikacijama ili postojećim normama u vezi sa zahtjevima iz glave III. poglavlja 2.;

ii.	o uporabi usklađenih normi ili zajedničkih specifikacija iz članaka 40. i 41.;

iii.	o pripremi smjernica, uključujući smjernice za određivanje upravnih novčanih kazni iz članka 71.

i.	o tehničkim specifikacijama ili postojećim normama u vezi sa zahtjevima iz glave III. poglavlja 2.;

ii.	o uporabi usklađenih normi ili zajedničkih specifikacija iz članaka 40. i 41.;

iii.	o pripremi smjernica, uključujući smjernice za određivanje upravnih novčanih kazni iz članka 71.

Obrazloženje

Lokalne i regionalne vlasti najbliže su lokalnom stanovništvu i gospodarstvu. Trebalo bi ih izričito navesti na istaknutom mjestu kada se govori o prenošenju njihova znanja.

Amandman 28.

Članak 59. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Svaka država članica osniva ili imenuje nacionalna nadležna tijela koja će biti zadužena za primjenu i provedbu ove Uredbe. Nacionalna nadležna tijela moraju se organizirati tako da budu zajamčene objektivnost i nepristranost njihovih aktivnosti i zadaća. Lokalnim i regionalnim vlastima daju se ovlasti da obavljaju zadaće praćenja ili provedbe, ako to država članica smatra primjerenim.

Obrazloženje

Za potrebe primjenjivosti Uredbe i njezinog nadzornog i provedbenog mehanizma, država članica trebala bi biti u mogućnosti povjeriti zadaće praćenja ili provedbe lokalnim i regionalnim tijelima ako je to potrebno i moguće. U tom kontekstu lokalnim i regionalnim vlastima mora se osigurati potpora i osposobljavanje kako bi bile u potpunosti ovlaštene za provođenje nadzornih ili provedbenih zadaća.

Amandman 29.

Članak 69. stavak 3.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Kodekse ponašanja mogu sastavljati pojedinačni dobavljači UI sustava i/ili organizacije koje ih zastupaju, među ostalim uz sudjelovanje korisnika i svih zainteresiranih dionika i njihovih predstavničkih organizacija. Kodeksi ponašanja mogu obuhvaćati jedan ili više UI sustava uzimajući u obzir sličnost namjene relevantnih sustava.	Kodekse ponašanja mogu sastavljati nacionalna, regionalna ili lokalna tijela, pojedinačni dobavljači UI sustava i/ili organizacije koje ih zastupaju, među ostalim uz sudjelovanje korisnika i svih zainteresiranih dionika i njihovih predstavničkih organizacija. Kodeksi ponašanja mogu obuhvaćati jedan ili više UI sustava uzimajući u obzir sličnost namjene relevantnih sustava.

Obrazloženje

Nacionalna, lokalna i regionalna tijela trebala bi imati pravnu nadležnost za izradu kodeksa ponašanja za sustave umjetne inteligencije koje razvijaju ili upotrebljavaju.

Amandman 30.

Prilog I. – Tehnike i pristupi umjetne inteligencije iz članka 3. stavka 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

S obzirom na trenutačno stanje znanosti UI-ju pripadaju sljedeće tehnike i pristupi:

(a)	pristupi strojnog učenja, što obuhvaća nadzirano, nenadzirano i podržano učenje, s pomoću raznih metoda, uključujući duboko učenje;

(a)	pristupi strojnog učenja, što obuhvaća nadzirano, nenadzirano i podržano učenje, s pomoću raznih metoda, uključujući duboko učenje;

(b)	pristupi temeljeni na logici i pristupi temeljeni na znanju, uključujući reprezentacije znanja, induktivno (logičko) programiranje, baze znanja, module za inferenciju i dedukciju, (simboličko) zaključivanje i stručne sustave;

(b)	pristupi temeljeni na logici i pristupi temeljeni na znanju, uključujući reprezentacije znanja, induktivno (logičko) programiranje, baze znanja, module za inferenciju i dedukciju, (simboličko) zaključivanje i stručne sustave;

(c)	statistički pristupi, Bayesovska procjena, metode pretraživanja i optimizacije.

(c)	statistički pristupi, Bayesovska procjena, metode pretraživanja i optimizacije.

Obrazloženje

Definicija i popis tehnika umjetne inteligencije trebali bi vrijediti bez obzira na buduće promjene. Popis posebnih tehnika i pristupa koji se upotrebljavaju za razvoj sustava umjetne inteligencije ne bi trebao biti iscrpan i mora biti jasno da se temelji na aktualnim znanstvenim spoznajama.

Amandman 31.

Prilog III. točke 1. do 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Visokorizični UI sustavi u skladu s člankom 6. stavkom 2. obuhvaćaju UI sustave u bilo kojem od sljedećih područja:

1.	biometrijska identifikacija i kategorizacija pojedinaca:

1.	biometrijska identifikacija i kategorizacija pojedinaca:

(a)	UI sustavi namijenjeni za daljinsku biometrijsku identifikaciju pojedinaca u stvarnom vremenu i za naknadnu daljinsku biometrijsku identifikaciju pojedinaca;

(a)	UI sustavi namijenjeni za daljinsku biometrijsku identifikaciju pojedinaca u stvarnom vremenu i za naknadnu daljinsku biometrijsku identifikaciju pojedinaca;

2.	upravljanje kritičnom infrastrukturom i njezin rad:

2.	upravljanje kritičnom infrastrukturom i njezin rad:

(a)	UI sustavi namijenjeni za uporabu kao sigurnosni sastavni dijelovi za upravljanje cestovnim prometom i opskrbom vodom, plinom, grijanjem i električnom energijom te za rad te infrastrukture;

(a)	UI sustavi namijenjeni za uporabu kao sigurnosni sastavni dijelovi za upravljanje cestovnim prometom i opskrbom vodom, plinom, grijanjem i električnom energijom te za rad te infrastrukture , kao i za telekomunikacijsku, vodovodnu i internetsku infrastrukturu ;

3.	obrazovanje i strukovno osposobljavanje:

3.	obrazovanje i strukovno osposobljavanje:

(a)	UI sustavi namijenjeni za određivanje mogućnosti pristupa pojedinaca ustanovama za obrazovanje i strukovno osposobljavanje ili za raspoređivanje pojedinaca u te ustanove;

(a)	UI sustavi namijenjeni za određivanje mogućnosti pristupa pojedinaca ustanovama za obrazovanje i strukovno osposobljavanje ili za raspoređivanje pojedinaca u te ustanove;

(b)	UI sustavi namijenjeni za ocjenjivanje učenika i studenata u ustanovama za obrazovanje i strukovno osposobljavanje te za ocjenjivanje sudionika na testovima koji su obično potrebni za upis u ustanove za obrazovanje;

(b)	UI sustavi namijenjeni za ocjenjivanje učenika i studenata u ustanovama za obrazovanje i strukovno osposobljavanje te za ocjenjivanje sudionika na testovima koji su obično potrebni za upis u ustanove za obrazovanje;

4.	zapošljavanje, upravljanje radnicima i pristup samozapošljavanju:

4.	zapošljavanje, upravljanje radnicima i pristup samozapošljavanju:

(a)	UI sustavi namijenjeni za zapošljavanje ili odabir pojedinaca, posebno za oglašavanje slobodnih radnih mjesta, pregled ili filtriranje prijava te ocjenjivanje kandidata na razgovorima ili testovima za posao;

(a)	UI sustavi namijenjeni za zapošljavanje ili odabir pojedinaca, posebno za oglašavanje slobodnih radnih mjesta, pregled ili filtriranje prijava te ocjenjivanje kandidata na razgovorima ili testovima za posao;

(b)	umjetna inteligencija namijenjena za donošenje odluka o promicanju zaposlenika i prestanku radnih ugovornih odnosa, za dodjelu zadataka te za praćenje i evaluaciju uspješnosti i ponašanja osoba u takvim odnosima;

(b)	umjetna inteligencija namijenjena za donošenje odluka o promicanju zaposlenika i prestanku radnih ugovornih odnosa, za dodjelu zadataka te za praćenje i evaluaciju uspješnosti i ponašanja osoba u takvim odnosima;

5.	pristup i korištenje osnovnih privatnih usluga te javnih usluga i socijalnih naknada:

5.	pristup i korištenje osnovnih privatnih usluga te javnih usluga i socijalnih naknada:

(a)	UI sustavi namijenjeni tijelima javne vlasti, ili drugima u njihovo ime, za ocjenjivanje prihvatljivosti pojedinaca za naknade i usluge javne pomoći te za odobravanje, smanjenje, ukidanje ili povrat takvih naknada i usluga;

(a)	UI sustavi namijenjeni tijelima javne vlasti, ili drugima u njihovo ime, za ocjenjivanje i odlučivanje o prihvatljivosti pojedinaca za naknade i usluge javne pomoći te za odobravanje, smanjenje, ukidanje ili povrat takvih naknada i usluga;

(b)	UI sustavi namijenjeni za ocjenjivanje kreditne sposobnosti pojedinaca ili utvrđivanje njihove kreditne ocjene, osim UI sustava koje mali dobavljači stavljaju u uporabu za vlastite potrebe;

(b)	UI sustavi namijenjeni za utvrđivanje kreditne sposobnosti pojedinaca ili njihove kreditne ocjene, osim UI sustava koje mali dobavljači stavljaju u uporabu za vlastite potrebe;

(c)	UI sustavi namijenjeni za dispečiranje ili određivanje prioriteta pri dispečiranju hitnih službi, uključujući vatrogasce i medicinsku pomoć;

(c)	UI sustavi namijenjeni za dispečiranje ili određivanje prioriteta pri dispečiranju hitnih službi, uključujući vatrogasce i medicinsku pomoć;

Obrazloženje

Telekomunikacijska, vodovodna i internetska infrastruktura sastavni su dio kritične infrastrukture.

Klasifikacija sustava umjetne inteligencije kao visokorizičnog sustava ovisi o tome može li takav sustav predstavljati stvaran rizik za građane. Puka analitička i teoretska procjena prava građana na javne usluge sama po sebi ne predstavlja visok rizik. Nadopunom izraza „ocjenjivanje” izrazom „odlučivanje” naglašava se da se ta opasnost doista odražava u postupku donošenja odluka, posebno za stanovništvo.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Ekosustav izvrsnosti

naglašava da se ambicija Komisije da Europska unija postane globalni predvodnik u antropocentričnom i odgovornom razvoju umjetne inteligencije (UI) može postići samo ako lokalne i regionalne vlasti budu imale snažnu ulogu u tom procesu. One su u najboljem položaju da doprinesu stvaranju povoljnog okruženja za poticanje ulaganja u umjetnu inteligenciju u predstojećim godinama i jačanje povjerenja u UI;

ističe da je, osim uključivanja lokalnih i regionalnih vlasti, važno osigurati potporu i osposobljavanje kako bi se poboljšale njihove kompetencije u tom području, posebno s obzirom na to da mogu imati nadzorne ili provedbene zadaće;

napominje da sredstva Unije postaju dostupna za razvoj UI-ja, ali skreće pozornost na rascjepkanost pristupa zbog raznolikosti programa, čime se povećava rizik od raspršivanja i preklapanja;

stoga poziva Komisiju da razvije i poveže čvrste i pluralističke zajedničke podatkovne prostore kojima se društveni slučajevi uporabe mogu riješiti s pomoću javnih i privatnih podataka. To iziskuje i usklađivanje sa zakonodavnim inicijativama u okviru europske strategije za podatke;

Ekosustav povjerenja

izražava žaljenje što se u prijedlogu uredbe ne navode lokalne i regionalne vlasti iako se pravni okvir primjenjuje i na javne i na privatne subjekte;

u tu svrhu ističe da UI sustavi mogu imati važnu ulogu u interakciji lokalnih i regionalnih vlasti s građankama i građanima i u pružanju usluga. Nadalje, UI sustavi mogu, među ostalim, povećati učinkovitost javnog sektora i pomoći lokalnim i regionalnim vlastima u provedbi prilagodbi koje su na lokalnoj i regionalnoj razini potrebne u kontekstu zelene i digitalne tranzicije. Stoga je važno da se iskustvo lokalnih i regionalnih vlasti aktivno iskoristi u tekućoj reviziji Uredbe;

poziva na precizniju definiciju „dobavljača” i „korisnika”, posebno u situacijama u kojima poduzeća, istraživački instituti, javna tijela i građani zajednički razvijaju i ispituju UI sustave u „živim laboratorijima”; Trebalo bi posvetiti pozornost i građanima i potrošačima na koje utječu odluke koje se temelje na umjetnoj inteligenciji u sustavima koje upotrebljavaju profesionalni korisnici;

naglašava da je potrebno unaprijed se savjetovati s relevantnim lokalnim i regionalnim vlastima kada se UI sustavi za biometrijsku identifikaciju fizičkih osoba koriste u stvarnom vremenu i na daljinu u prostorima koji su dostupni javnosti, u svrhu kaznenog progona;

pozdravlja javno savjetovanje Europske komisije o prilagodbi pravila o građanskopravnoj odgovornosti posebnim izazovima digitalnog doba i umjetne inteligencije (1) te očekuje da će to rezultirati ažuriranim okvirom čiji je cilj osigurati pravnu zaštitu potrošača od štete prouzročene aplikacijama umjetne inteligencije;

10.

postavlja pitanje zašto sustavi umjetne inteligencije koji se upotrebljavaju u demokratskim procesima kao što su izbori nisu uvršteni na popis visokorizičnih UI sustava;

11.

poziva na to da visokorizični UI sustavi podliježu istim zahtjevima u pogledu transparentnosti i informiranja za fizičke osobe kakvi se trenutačno primjenjuju na korisnike;

12.

napominje da upotreba društvenog vrednovanja podrazumijeva znatne rizike i posljedice za ljudska prava;

13.

u tom je kontekstu vrlo skeptičan u pogledu dviju situacija navedenih u Uredbi (2) kako bi se utvrdilo kada društveno vrednovanje dovodi do štetnog ili nepovoljnog postupanja prema osobama ili skupinama osoba s obzirom na to da je iznimno teško utvrditi postojanje takvih situacija. U tom pogledu zahtijeva da se jasno formuliraju jake zaštitne mjere kako bi se spriječilo zaobilaženje zabrane praksi društvenog vrednovanja;

14.

napominje činjenicu da se u uvodnim izjavama Uredbe razmatraju rizici kojima su pojedinci izloženi zbog interakcije s visokorizičnim UI sustavima, među ostalim u kontekstu obrazovanja, osposobljavanja, zapošljavanja, upravljanja ljudskim resursima, pristupa samozapošljavanju ili pristupa određenim osnovnim javnim i privatnim uslugama i prava na njih;

15.

poziva Komisiju da podrobnije ispita visokorizičnu kvalifikaciju UI sustava namijenjenih javnim tijelima (3);

16.

želi da dotično javno tijelo ex ante da snažno mišljenje o tumačenju odredbi Uredbe, među ostalim i u pogledu Opće uredbe o zaštiti podataka. Time se povećava pravna sigurnost i smanjuju troškovi osmišljavanja i provedbe UI sustava;

17.

u tu svrhu ističe važnost jasnoće u formulaciji Uredbe, koja je ključna za izgradnju ekosustava povjerenja i uklanjanje pravne nesigurnosti u pogledu razvoja i upotrebe sustava umjetne inteligencije. Tako bi se izbjegla pogrešna tumačenja predloženih zahtjeva i minimizirali rizici naknadnog lošeg upravljanja aplikacijama umjetne inteligencije, čime bi se maksimalno povećala djelotvornost Uredbe i vjerodostojnost sankcija. Istodobno, u skladu s programom za bolju regulativu Europske komisije, rano otkrivanje i uklanjanje mogućih preklapanja i/ili sukoba s postojećim pravilima od ključne je važnosti;

18.

napominje da mnoge lokalne i regionalne vlasti koriste iste UI sustave za slične zadaće. U velikoj većini slučajeva te sustave osmišljavaju privatna poduzeća;

19.

napominje da Prijedlog uredbe nije jedini instrument kojim se jamče građanska prava i da ga treba promatrati u kontekstu postojećeg zakonodavstva. Države članice stoga se potiče da kontinuirano poduzimaju potrebne administrativne mjere kako bi se mogle nositi s prilikama i rizicima povezanima s upotrebom UI-ja u javnom sektoru;

20.

iz toga proizlazi da poduzeća i prijavljena tijela tumače europska i nacionalna pravila tijekom ocjenjivanja sukladnosti i da to tumačenje utječe na praksu lokalnih i regionalnih vlasti koje upotrebljavaju te UI sustave. Stoga je teško utvrditi u kojoj se mjeri lokalne i regionalne politike mogu uzeti u obzir u tim UI sustavima; Odbor stoga skreće pozornost na specifične potrebe lokalnih i regionalnih vlasti i na činjenicu da bi univerzalni pristup mogao ugroziti učinkovitost sustavâ umjetne inteligencije u odgovaranju na te potrebe. Osim toga, Odbor predlaže da se države članice ovlasti za reguliranje visokorizičnih sustava umjetne inteligencije zbog prevladavajućih i opravdanih razloga od javnog interesa;

21.

u tom pogledu poziva na to da ocjenjivanje sukladnosti bude transparentno i javno dostupno. Osim toga, lokalne i regionalne vlasti također bi trebale moći sudjelovati u nadziranju sustava UI-ja i izvješćivati o njihovoj provedbi na terenu te službeno doprinijeti ocjeni primjene Uredbe koju provodi Europska komisija.

22.

naglašava da za primjenu regulatornog izoliranog okruženja valja uspostaviti primjerene pravne, metodološke i etičke uvjete kako bi se omogućio razvoj tehnologije, izrada zakonodavstva i njegova evaluacija. Osim toga, potrebno je uspostaviti jasne kriterije za sudjelovanje poduzeća u regulatornom izoliranom okruženju; Kako bi se osiguralo da organizacije potrošača mogu provoditi odredbe Akta o umjetnoj inteligenciji, on se mora dodati u Prilog I. Direktivi EU-a o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošačâ ((EU) 2020/1828);

Informativne kampanje

23.

naglašava važnost javnih kampanja kako bi se javnost informirala i upoznala s postojanjem i korisnošću sustava UI-ja, kao i s mogućim rizicima. Nadalje ističe hitnu potrebu za sveobuhvatnim informacijama za potrošače o umjetnoj inteligenciji / strojnom donošenju odluka. U tu svrhu traži od Europske komisije da osigura financijska sredstva za takve kampanje;

Administrativno opterećenje

24.

izražava zabrinutost zbog mogućeg administrativnog opterećenja do kojeg bi mogao dovesti Prijedlog uredbe. Administrativno opterećenje može onemogućiti da mala i srednja poduzeća te lokalne i regionalne vlasti promiču inovacije i uvode UI sustave (4);

Proporcionalnost i supsidijarnost

25.

smatra da se nacrtom uredbe poštuju načela proporcionalnosti i supsidijarnosti. Dodana vrijednost djelovanja EU-a u tom području i relevantne pravne osnove koje je odabrala Komisija jasne su i usklađene. Procjena učinka uključivala je poseban odjeljak o supsidijarnosti. Osim toga, nijedan nacionalni parlament nije izdao obrazloženo mišljenje o nepoštovanju načela supsidijarnosti do isteka roka za podnošenje zahtjeva, određenog za 2. rujna 2021.

Bruxelles, 2. prosinca 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

([62]) Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (SL L 190, 18.7.2002., str. 1.).

(1) https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12979-Civil-liability-adapting-liability-rules-to-the-digital-age-and-artificial-intelligence/public-consultation_en

(2) Članak 5. stavak 1. točka (c).

(3) Prilog III. točka 5. podtočka (a).

(4) U nedavnoj studiji koju je podržala Europska komisija (Study to Support an Impact Assessment of Regulatory Requirements for Artificial Intelligence in Europe (Studija za potporu procjeni učinka regulatornih zahtjeva za umjetnu inteligenciju u Europi), str. 12.) procijenjeno je da bi, na temelju razumnih pretpostavki, dobivanje certifikata za UI sustav moglo koštati prosječno od 16 800 EUR od 23 000 EUR, odnosno oko 10 do 14 % troškova razvoja.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 97

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 65. 28. veljače 2022.

Sadržaj		Stranica
	I. Rezolucije, preporuke i mišljenja
	REZOLUCIJE
	Odbor regija
	Interactio – Hibridno 147. plenarno zasjedanje OR-a, 1.12.2021.–2.12.2021.
2022/C 97/01	Rezolucija o Programu rada Europske komisije za 2022. i političkim prioritetima Europskog odbora regija za 2022. godinu	1
2022/C 97/02	Rezolucija Europskog odbora regija o prijedlogu za Europsku godinu mladih	7
	MIŠLJENJA
	Odbor regija
	Interactio – Hibridno 147. plenarno zasjedanje OR-a, 1.12.2021.–2.12.2021.
2022/C 97/03	Mišljenje Europskog odbora regija – Bolja regulativa: zajedničkim snagama za bolje zakonodavstvo	10
2022/C 97/04	Mišljenje Europskog odbora regija – Europski plan za borbu protiv raka	17
2022/C 97/05	Mišljenje Europskog odbora regija – Provedba Mehanizma za oporavak i otpornost	21
2022/C 97/06	Mišljenje Europskog odbora regija – Iskorjenjivanje beskućništva u Europskoj uniji: lokalna i regionalna perspektiva	26
2022/C 97/07	Mišljenje Europskog odbora regija – Akcijski plan EU-a za ekološku poljoprivredu	30
2022/C 97/08	Mišljenje Europskog odbora regija – Održivo plavo gospodarstvo i akvakultura	36
2022/C 97/09	Mišljenje Europskog odbora regija – Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe	43
2022/C 97/10	Mišljenje Europskog odbora regija – Izvješće Europske komisije o politici tržišnog natjecanja za 2020.	50
2022/C 97/11	Mišljenje Europskog odbora regija – Rodna dimenzija u okviru strukturnih i kohezijskih fondova za razdoblje 2021.–2027. s posebnim osvrtom na pripremu operativnih programa	56

	III Pripremni akti
	Odbor regija
	Interactio – Hibridno 147. plenarno zasjedanje OR-a, 1.12.2021.–2.12.2021.
2022/C 97/12	Mišljenje Europskog odbora regija – Europski pristup umjetnoj inteligenciji – Akt o umjetnoj inteligenciji (revidirano mišljenje)	60