15.2.2022

Službeni list Europske unije

C 74/1

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet M.10596 – OTPP / KKR / GREENCOLLAR)

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 74/01)

Dana 7. veljače 2022. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna s unutarnjim tržištem. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32022M10596. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije.

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

15.2.2022

Službeni list Europske unije

C 74/2

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Ažuriranje podataka za izračun paušalnih iznosa i novčanih kazni koje Komisija predlaže Sudu Europske unije u postupcima zbog povrede

(2022/C 74/02)

I. Uvod

U skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ako Komisija upućuje državu članicu Sudu Europske unije jer nije ispunila obvezu na temelju Ugovorâ, Sud može izreći financijske sankcije u dvije situacije:

(a)	ako država članica nije poduzela potrebne mjere kako bi postupila u skladu s ranijom presudom Suda kojom je utvrđena povreda prava EU-a (članak 260. stavak 2. UFEU-a);

(b)	ako država članica nije ispunila svoju obvezu priopćavanja mjera za prenošenje direktive donesene u skladu sa zakonodavnim postupkom (članak 260. stavak 3. UFEU-a) (1).

U oba slučaja sankcija koju izrekne Sud može se sastojati od plaćanja paušalnog iznosa kojim se kažnjava nastavak povrede (2) i dnevne novčane kazne kojom se predmetnu državu članicu potiče da povredu okonča što prije nakon objave presude (3). Komisija predlaže iznos financijskih sankcija Sudu, koji donosi konačnu odluku.

Komisija ima ustaljen opći pristup izračunu predloženih sankcija. Od 1997 (4)., kako je navedeno u nizu komunikacija (5), primjenjuje pristup kojim se uzima u obzir sposobnost plaćanja predmetne države članice i njezina institucionalna težina. To čini s pomoću takozvanog faktora „n” (6). U Komisijinu izračunu predloženih sankcija taj se faktor kombinira s drugim faktorima, kao što su težina i trajanje povrede.

Izračun faktora „n” temelji se na bruto domaćem proizvodu (BDP) država članica i broju zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu dodijeljenih svakoj državi članici. Metoda izračuna više je puta ažurirana (7), zadnji put 13. travnja 2021 (8)., kad je Komisija prilagodila metodu nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

U svojoj Komunikaciji iz 2010 (9). o ažuriranju podataka koji se upotrebljavaju za taj izračun Komisija je odredila da se faktor „n” i drugi makroekonomski podaci moraju svake godine revidirati (10) kako bi se uzela u obzir kretanja inflacije i BDP-a.

Ovogodišnje ažuriranje (11) temelji se na kretanjima inflacije i BDP-a u svakoj državi članici. Upotrebljavaju se relevantni statistički podaci o stopi inflacije i BDP-u koji su utvrđeni dvije godine prije ažuriranja („pravilo t – 2”), tj. 2020., s obzirom na to da su dvije godine najkraće moguće razdoblje za prikupljanje relativno stabilnih makroekonomskih podataka. Stopa inflacije za referentnu godinu iznosi 1,6 %.

Važan čimbenik koji utječe na ovogodišnje ažuriranje jest pandemija bolesti COVID-19. Pandemija je 2020. snažno utjecala na BDP država članica, koji se na razini EU-27 smanjio za 4,4 %, dok se na razini pojedinačnih država članica učinak razlikovao. To pak utječe na faktore „n”.

II. Elementi koje je potrebno ažurirati

Popis ekonomskih kriterija koje je potrebno ažurirati:

—	jedinstvena paušalna osnovica za izračun novčane kazne (12), koja trenutačno iznosi 2 683 EUR (13), a prilagođava se u skladu s inflacijom,

—	jedinstvena paušalna osnovica za izračun paušalnog iznosa (14), koja trenutačno iznosi 895 EUR (15), a prilagođava se u skladu s inflacijom,

—	27 faktora „n”, koji se prilagođavaju u skladu s BDP-om predmetne države članice, uzimajući u obzir broj mjesta koje ta država članica ima u Europskom parlamentu; faktor „n” isti je za izračun paušalnog iznosa i dnevnih novčanih kazni,

—	minimalni paušalni iznosi (16), koji se prilagođavaju u skladu s inflacijom.

III. Ažuriranja

Komisija će pri upućivanju predmeta Sudu na temelju članka 260. stavaka 2. i 3. UFEU-a za izračun iznosa financijskih sankcija (paušalni iznos ili dnevna novčana kazna) primjenjivati ažurirane vrijednosti kako slijedi:

1)	jedinstvena paušalna osnovica za izračun novčane kazne iznosi 2 726 EUR;

2)	jedinstvena paušalna osnovica za izračun dnevnog iznosa u cilju utvrđivanja paušalnog iznosa iznosi 909 EUR;

posebni faktori „n” i minimalni paušalni iznosi za 27 država članica iznose:

Država članica	Posebni faktor „n”	Minimalni paušalni iznos (1 000 EUR)
Belgija	0,860	1 940
Bugarska	0,280	632
Češka	0,590	1 331
Danska	0,580	1 308
Njemačka	5,000	11 277
Estonija	0,120	271
Irska	0,610	1 376
Grčka	0,520	1 173
Španjolska	2,260	5 097
Francuska	3,750	8 458
Hrvatska	0,220	496
Italija	3,110	7 014
Cipar	0,100	226
Latvija	0,140	316
Litva	0,210	474
Luksemburg	0,170	383
Mađarska	0,470	1 060
Malta	0,080	180
Nizozemska	1,340	3 022
Austrija	0,750	1 692
Poljska	1,450	3 270
Portugal	0,570	1 286
Rumunjska	0,750	1 692
Slovenija	0,170	383
Slovačka	0,320	722
Finska	0,510	1 150
Švedska	0,880	1 985

Od datuma donošenja ove Komunikacije Komisija će u svojim odlukama o upućivanju predmeta Sudu na temelju članka 260. UFEU-a primjenjivati navedene ažurirane vrijednosti.

(1) U Komunikaciji Komisije iz 2011. o provedbi članka 260. stavka 3. UFEU-a (SL C 12, 15.1.2011., str. 1.) i Komunikaciji Komisije iz 2017. „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata” (SL C 18, 19.1.2017., str. 10.) ističe se da Komisija za izračun financijskih sankcija na temelju članka 260. stavka 3. UFEU-a primjenjuje metodu utvrđenu Komunikacijom iz 2005. (Komunikacija o primjeni članka 228. Ugovora o EZ-u (SEC(2005) 1658)).

(2) Komunikacija predsjednika: Preinačena Komunikacija o primjeni članka 228. Ugovora o EZ-u (SEC(2005) 1658), točka 10.3.

(3) SEC(2005) 1658, točka 14.

(4) Metoda izračuna novčanih kazni predviđena u skladu s člankom 171. Ugovora o EZ-u (SL C 63, 28.2.1997., str. 2.).

(5) Vidjeti posebno Komunikaciju Komisije – Primjena članka 260. stavka 3. UFEU-a (SL C 12, 15.1.2011., str. 1.) i Komunikaciju Komisije – Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata (SL C 18, 19.1.2017., str. 10.).

(6) SEC(2005) 1658, točka 14. Faktor „n” izračunava se kako slijedi:

, pri čemu je GDP n = BDP predmetne države članice, u milijunima eura; GDP avg = prosječni BDP svih država članica; Seat n = broj zastupničkih mjesta predmetne države članice u Europskom parlamentu; Seat avg = prosječni broj zastupničkih mjesta svih država članica u Europskom parlamentu.

(7) Komunikacija Komisije – Izmjena metode izračuna za plaćanja paušalnog iznosa i dnevne novčane kazne koje predlaže Komisija u postupcima zbog povrede pred Sudom Europske unije C(2019) 1396 final (SL C 70, 25.2.2019., str. 1.).

(8) Komunikacija Komisije „Prilagodba izračuna paušalnih iznosa i novčanih kazni koje Komisija predlaže u postupcima zbog povrede pred Sudom Europske unije nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine”, C(2021) 2283 final (SL C 129, 13.4.2021., str. 1).

(9) SEC(2010) 923/3.

(10) Vidjeti ažuriranja iz 2011. [SEC(2011) 1024 final], 2012. [C(2012) 6106 final], 2013. [C(2013) 8101 final], 2014. [C(2014) 6767 final], 2015. [C(2015) 5511 final], 2016. [C(2016) 5091 final], 2017. [C(2017) 8720 final], 2018. [C(2018) 5851 final], 2019. [C(2019) 6434 final] i 2020. [C(2020) 6043 final] radi godišnje prilagodbe ekonomskih podataka.

(11) Podaci o BDP-u korišteni u ovogodišnjem ažuriranju preuzeti su 10. siječnja 2022. Inflacija se mjeri s pomoću implicitnog deflatora BDP-a.

(12) Iznos dnevne novčane kazne izračunava se tako da se jedinstvena paušalna osnovica najprije pomnoži s faktorima za težinu i trajanje povrede, a zatim s faktorom „n”.

(13) C(2021) 2283 final

(14) Dnevni paušalni iznos izračunava se tako da se jedinstvena paušalna osnovica (koja nije ista kao ona za dnevne novčane kazne) pomnoži s faktorom za težinu povrede i faktorom „n”. Paušalni iznos zatim se izračunava na temelju broja dana trajanja povrede (od donošenja prve presude Suda do postupanja u skladu s njom ili do donošenja presude za predmete na temelju članka 260. stavka 2. UFEU-a ili od datuma prenošenja Direktive do postupanja u skladu s njom ili do donošenja presude za predmete na temelju članka 260. stavka 3. UFEU-a). Tako izračunan paušalni iznos trebao bi se primjenjivati kad je rezultat prethodno navedenog izračuna veći od minimalnog paušalnog iznosa.

(15) C(2021) 2283 final

(16) Fiksni minimalni paušalni iznos za svaku državu članicu utvrđuje se prema posebnom faktoru „n”. Taj se iznos predlaže Sudu ako zbroj dnevnih paušalnih iznosa ne premašuje fiksni minimalni paušalni iznos.

15.2.2022

Službeni list Europske unije

C 74/5

Tečajna lista eura (1)

14. veljače 2022.

(2022/C 74/03)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1316
JPY	japanski jen	130,60
DKK	danska kruna	7,4411
GBP	funta sterlinga	0,83720
SEK	švedska kruna	10,6158
CHF	švicarski franak	1,0472
ISK	islandska kruna	142,60
NOK	norveška kruna	10,0693
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	24,527
HUF	mađarska forinta	357,06
PLN	poljski zlot	4,5400
RON	rumunjski novi leu	4,9457
TRY	turska lira	15,3510
AUD	australski dolar	1,5902
CAD	kanadski dolar	1,4431
HKD	hongkonški dolar	8,8283
NZD	novozelandski dolar	1,7112
SGD	singapurski dolar	1,5247
KRW	južnokorejski von	1 354,50
ZAR	južnoafrički rand	17,1310
CNY	kineski renminbi-juan	7,1937
HRK	hrvatska kuna	7,5293
IDR	indonezijska rupija	16 190,53
MYR	malezijski ringit	4,7420
PHP	filipinski pezo	58,114
RUB	ruski rubalj	86,3480
THB	tajlandski baht	36,800
BRL	brazilski real	5,8965
MXN	meksički pezo	23,1331
INR	indijska rupija	85,4715

(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

15.2.2022

Službeni list Europske unije

C 74/6

ODLUKA KOMISIJE

оd 13. prosinca 2021.

kojom se središnjem administratoru Dnevnika transakcija Europske unije nalaže da u taj dnevnik unese nacionalne tablice dodjele emisijskih jedinica u zrakoplovstvu Belgije, Bugarske, Češke, Danske, Njemačke, Estonije, Irske, Grčke, Španjolske, Francuske, Hrvatske, Italije, Cipra, Latvije, Litve, Luksemburga, Mađarske, Malte, Nizozemske, Austrije, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovenije, Slovačke, Finske i Švedske

(2022/C 74/04)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (1),

uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) 2019/1122 оd 12. ožujka 2019. o dopuni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu funkcioniranja Registra Unije (2), a posebno njezin članak 49.,

budući da:

(1)

Odlukom Komisije C(2020) 9188 (3) središnjem administratoru Dnevnika transakcija Europske unije nalaže se da u taj dnevnik unese nacionalne tablice dodjele emisijskih jedinica u zrakoplovstvu Belgije, Bugarske, Cipra, Češke, Danske, Njemačke, Estonije, Irske, Grčke, Španjolske, Francuske, Hrvatske, Islanda, Italije, Latvije, Litve, Luksemburga, Mađarske, Malte, Nizozemske, Norveške, Austrije, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovenije, Slovačke, Finske i Švedske za godine 2021.–2023.

(2)

Komisija je u toj odluci smatrala da, nakon isteka prijelaznog razdoblja utvrđenog u Sporazumu o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (4), letovi između zračnih luka smještenih na području Europske unije i zračnih luka smještenih u Ujedinjenoj Kraljevini te letovi između zračnih luka smještenih u Ujedinjenoj Kraljevini ne podliježu obvezama izvješćivanja i usklađenosti u okviru sustava Unije za trgovanje emisijama (ETS EU-a), u skladu s privremenim odstupanjem utvrđenim u članku 28.a stavku 1. Direktive 2003/87/EZ, u skladu s kojim bi države članice trebale smatrati da su zahtjevi iz te direktive u pogledu emisija iz određenih letova u zračne luke smještene u zemljama izvan područja Europskog gospodarskog prostora (EGP) i iz njih ispunjeni.

(3)

Između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u prosincu 2020. postignut je sporazum (5). Sporazum o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane („Sporazum”) Unija je potpisala na temelju Odluke Vijeća (EU) 2020/2252 (6), a odobrila na temelju Odluke Vijeća (EU) 2021/689 (7). Sporazum se privremeno primjenjivao do njegova stupanja na snagu 1. svibnja 2021. (8) Sporazumom se predviđa da svaka stranka mora imati učinkovit sustav određivanja cijene ugljika koji obuhvaća zrakoplovstvo i da letovi iz zračnih luka smještenih na području EGP-a prema zračnim lukama u Ujedinjenoj Kraljevini trebaju biti regulirani u okviru ETS-a EU-a.

(4)	U skladu s člankom 28.a stavkom 7. Direktive 2003/87/EZ odstupanje iz članka 28.a stavka 1. Direktive 2003/87/EZ primjenjuje se samo u skladu s uvjetima Sporazuma.

(5)	Komisija je 17. lipnja 2021. donijela Delegiranu uredbu (EU) 2021/1416 o izmjeni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu isključivanja dolaznih letova iz Ujedinjene Kraljevine iz sustava EU-a za trgovanje emisijama (9).

(6)

Stoga je potrebno revidirati broj emisijskih jedinica u zrakoplovstvu dodijeljenih svakom operatoru zrakoplova za razdoblje 2021.–2023. i učitati odgovarajuće nacionalne tablice dodjele emisijskih jedinica u zrakoplovstvu u Dnevnik transakcija Europske unije kako bi se uzelo u obzir uključivanje letova koji polijeću iz zračne luke smještene na državnom području EGP-a i stižu u zračnu luku smještenu u Ujedinjenoj Kraljevini u područje primjene ETS-a EU-a.

(7)

Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Cipar, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Finska i Švedska obavijestili su Komisiju o nacionalnim tablicama dodjele emisijskih jedinica u zrakoplovstvu.

(8)

Komisija smatra da su nacionalne tablice dodjele emisijskih jedinica u zrakoplovstvu koje su dostavili Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Estonija, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Cipar, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Finska i Švedska u skladu s člankom 28.a Direktive 2003/87/EZ.

(9)	Stoga bi središnjem administratoru trebalo naložiti da u Dnevnik transakcija Europske unije unese revidirane nacionalne tablice dodjele emisijskih jedinica u zrakoplovstvu,

ODLUČILA JE:

Jedini članak

Središnji administrator u Dnevnik transakcija Europske unije unosi nacionalne tablice dodjele emisijskih jedinica u zrakoplovstvu Belgije, Bugarske, Češke, Danske, Njemačke, Estonije, Irske, Grčke, Španjolske, Francuske, Hrvatske, Italije, Cipra, Latvije, Litve, Luksemburga, Mađarske, Malte, Nizozemske, Austrije, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovenije, Slovačke, Finske i Švedske s konačnim godišnjim količinama za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica u zrakoplovstvu za razdoblje 2021.–2023., kako je navedeno u Prilogu.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. prosinca 2021.

Za Komisiju

Frans TIMMERMANS

Izvršni potpredsjednik

(1) SL L 275, 25.10.2003., str. 32.

(2) SL L 177, 2.7.2019., str. 3.

(3) Odluka Komisije C(2020) 9188 od 16. prosinca 2020., kojom se središnjem administratoru nalaže da u Dnevnik transakcija Europske unije unese nacionalne tablice dodjele emisijskih jedinica u zrakoplovstvu Belgije, Bugarske, Cipra, Češke, Danske, Njemačke, Estonije, Irske, Grčke, Španjolske, Francuske, Hrvatske, Islanda, Italije, Latvije, Litve, Luksemburga, Mađarske, Malte, Nizozemske, Norveške, Austrije, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovenije, Slovačke, Finske i Švedske.

(4) SL C 384 I, 12.11.2019., str. 1.

(5) Sporazum o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane (SL L 444, 31.12.2020., str. 14.).

(6) Odluka Vijeća (EU) 2020/2252 od 29. prosinca 2020. o potpisivanju, u ime Unije, i privremenoj primjeni Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane, te Sporazuma između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u vezi sa sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka (SL L 444, 31.12.2020., str. 2.).

(7) Odluka Vijeća (EU) 2021/689 od 29. travnja 2021. o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane te Sporazuma između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u vezi sa sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka (SL L 149, 30.4.2021., str. 2.).

(8) Obavijest o stupanju na snagu Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane, te Sporazuma između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka (SL L 149, 30.4.2021., str. 2560.).

(9) Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/1416 od 17. lipnja 2021. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu isključivanja dolaznih letova iz Ujedinjene Kraljevine iz sustava EU-a za trgovanje emisijama (SL L 305, 31.8.2021., str. 1.).

PRILOG

Promjene nacionalnih tablica dodjele emisijskih jedinica za razdoblje 2021. – 2023.

Napomena: Vrijednosti od 2021. do 2023. ukupne su vrijednosti koje proizlaze iz primjene godišnjeg linearnog faktora smanjenja od 2,2 %.


Država članica:	Belgija

Identifikacijska oznaka u sustavu ETS	Ime operatora	2021.	2022.	2023.
1905	3M COMPANY	14	14	14
00123	ABELAG AVIATION	293	287	280
7649	ABX Air Inc	9 507	9 294	9 080
33612	Allied Air Ltd	54	53	52
1084	Belgian Air Force	154	151	147
908	Brussels Airlines N.V. / S.A.	271 849	265 734	259 619
4369	CAL CARGO AIRLINES	1 079	1 054	1 030
f11336	Corporate Wings LLC	1	1	1
f11102	FedEx Express Corporate Aviation	4	3	3
13457	Flying Partners CVBA	77	75	73
29427	Flying Service	247	242	236
24578	G.A.F.I. Ltd	3	3	3
29980	Hainan Airlines	37	36	35
24997	JET AIRWAYS (INDIA) LTD	33	32	32
28582	Jet Aviation Business Jets AG for INTER-WETAIL AG	14	13	13
27709	Kalitta Air LLC	1 560	1 525	1 490
31207	N604FJ LLC	3	2	2
2344	SAUDI ARABIAN AIRLINES	2 962	2 895	2 828
27769	SEA AIR	21	20	20
26784	Southern Air Inc	50	49	48
27011	TNT Airways S.A.	101 181	98 905	96 629
30011	TUI Airlines Belgium	95 794	93 639	91 484
36269	VF International SAGL	19	19	18
	UKUPNO	484 956	474 046	463 137


Država članica:	Bugarska

11775	AIR VIA Ltd.	48 273	47 187	46 101
28445	BH Air Ltd	27 434	26 817	26 200
29056	BULGARIAN AIR	73 968	72 304	70 640
27538	BULGARIAN AIR CHRTR.	26 925	26 319	25 713
	UKUPNO	176 600	172 627	168 654


Država članica:	Češka

34430	CAIMITO ENTERPRISES LIMITED	13	13	13
859	Ceské aerolinie a.s.	245 321	239 802	234 284
24903	Travel Service a.s.	115 423	112 826	110 230
	UKUPNO	360 757	352 641	344 527


Država članica:	Danska

3456	Air Alsie A/S	380	372	363
22466	Air Greenland AS	155	151	148
366	Danish Air Transport A/S	5 556	5 431	5 306
26272	Execujet Europe A/S	35	34	33
32158	Jet Time A/S	41 154	40 228	39 302
12230	Nordic Aviation Capital A/S	9	8	8
142	P/F Atlantic Airways	605	591	578
9918	Star Air A/S	86 243	84 303	82 363
4357	SUN-AIR of Scandinavia	5 783	5 653	5 523
46967	Sunclass Airlines ApS	172 640	168 756	164 873
31527	SYMPHONY MILLENNIUM LTD.	1	1	1
	UKUPNO	312 561	305 528	298 498


Država članica:	Njemačka

3647	Adolf Würth GmbH & Co. KG	152	148	145
6802	Aero Personal s.a. de c.v.	9	9	8
156	Aeroflot - Russian Airlines	273	267	261
35126	Aerologic GmbH	8 091	7 909	7 727
201	AIR CANADA	123	120	118
33133	Air China Cargo Co. Ltd	8 537	8 345	8 153
786	Air China Limited	31	31	30
237	Air India Ltd.	45	44	43
32419	AirBridgeCargo Airlines LLC	2 119	2 072	2 024
22317	Air-Service GmbH	19	18	18
21756	Airtrans Flugzeugvermietungs GmbH	32	32	31
33706	Arcas Aviation GmbH & Co. KG	8	8	7
19480	Asiana Airline	6 569	6 421	6 274
14559	ASW Air-Service Werkflugdienst GmbH & Co.KGFlughafen Geb. 34722335 Hamburg	12	11	11
20979	Atlas Air Inc.	837	818	800
27868	Atlasjet Airlines	164	161	157
516	Bahag Baus Handelsgesellschaft AG Zug/Schweiz Zweigniederlassung Mannheim	8	8	7
30586	BALL CORP	1	1	1
509	BASF SE	38	37	36
25978	Bauhaus Gesellschaft für Bau- und Hausbedarf mbH & Co.vertreten durch die Bauhaus Gesellschaft für Bau- und Hausbedarf mbH	9	9	8
32764	BHARAT FORGE	3	3	3
3166	BLACK & DECKER	2	2	2
23956	Blue Sky Airservice GmbH	4	4	4
14658	BMW AGBMW Flight ServiceLieferanten Nr 915508-10G.A.T P.O. BOX85356 München-Flughafen	61	59	58
6667	BOMBARDIER AEROSPACE	10	10	9
31614	Bombardier Transportation GmbH -3	10	10	9
1778	Bundesamt für Infrastruktur, Umweltschutz und Dienstleistungen der Bundeswehr	415	405	396
15176	Bundespolizei-Fliegergruppe	31	31	30
19823	CA "Air Moldova" IS	1 013	990	968
5800	CATHAY PACIFIC	6 960	6 804	6 647
35418	Challenge Aero AG	2	2	2
824	Condor Flugdienst GmbH	201 127	196 602	192 078
26466	DC Aviation GmbH	421	411	402
30996	Deere & Company	3	3	3
4484	Delta Air Lines Inc.	609	596	582
8980	Delta Technical Services Ltd	8	8	7
1776	Deutsche Lufthansa AG	2 000 943	1 955 932	1 910 921
35715	DHL Air Limited	2 049	2 003	1 957
967	Direct Air Service GmbH & Co. KG	14	13	13
2044	Dr. August Oetker KG	21	20	20
28795	DULCO Handel GmbH & Co. KG	17	16	16
8082	E.I. du Pont de Nemours and Company	3	3	3
24568	ebm-papst Mulfingen GmbH & Co. KG	25	25	24
996	EGYPTAIR	246	241	235
9807	EMIRATES	13 712	13 403	13 095
29929	ETIHAD AIRWAYS	200	196	191
36121	European Air Transport Leipzig GmbH	301 879	295 089	288 298
8272	Farnair Switzerland AG	7 271	7 108	6 944
14557	Firma Steiner FilmInhaber Herr Siegfried Steiner	16	15	15
32678	Fresena Flug Gmbh & CO KG	12	11	11
28944	Germanwings GmbH	362 409	354 256	346 104
26105	Hansgrohe AG	21	20	20
32953	HeidelbergCement AG	14	13	13
33269	Herrenknecht Aviation GmbH	15	14	14
27680	HURKUS HAVAYOLU TASIMACILIK VE TICARET A.S. (d.b.a. FREEBIRD AIRLINES)	575	562	549
35785	ifm traviation gmbh	34	33	33
1528	Iran Air	2 397	2 343	2 289
1562	Jat Airways	413	403	394
28589	Jet Aviation Business Jets AG for FANCOURT FLUGCHARTER GmbH & CO KG	2	2	2
21462	Johnson Controls Inc	77	76	74
21723	Joint Stock Company Ural airlines	25	25	24
f10653	Kimberly-Clark Corporation	3	3	3
1652	KOREAN AIR LINES CO. LTD.	21 107	20 632	20 158
1673	KUWAIT AIRWAYS	6 155	6 016	5 878
6383	Lechair GmbH	3	3	3
42192	Liebherr Geschäftsreiseflugzeug GbR	27	27	26
15456	Luftfahrt-BundesamtHermann-Blenk-Straße 2638108 Braunschweig	11	11	10
3857	Lufthansa Cargo AG	8 067	7 885	7 704
25067	MNG Havayollari ve Tasimacilik A.S. (MNG Airlines)	1 909	1 866	1 823
24270	Montenegro Airlines	55	0	0
12218	Nike Inc	9	9	8
567	OBO JET-Charter GmbH	23	23	22
22820	Oman Air	82	80	78
25059	Omni Air International	11 276	11 023	10 769
17692	ONUR AIR TASIMACILIK A.S.	2 383	2 330	2 276
23244	Open Joint Stock Company "Rossiya Airlines"JSC "Rossiya Airlines"	58	56	55
8236	Owens Corning	2	2	2
12648	Pacelli-Beteiligungs GmbH & Co. KG	4	4	4
10690	PEGASUS HAVA TASIMACILIGI A.S.	1 288	1 259	1 230
22294	PENSKE JET INC	1	1	1
775	Pentastar Aviation LLC	6	6	6
3751	PROCTER & GAMBLE	5	5	5
2196	QANTAS AIRWAYS	69	68	66
21912	QATAR AIRWAYS	334	327	319
606	Robert Bosch GmbH	74	73	71
24784	Samsung Techwin	1	1	1
18991	SAP AG	27	27	26
38681	Silk Way West Airlines	530	518	506
2463	SINGAPORE AIRLINES	14 547	14 220	13 892
31870	Sm Aviation Service GmbH	5	5	5
29841	Spirit of Spices GmbH	3	3	3
5216	SRILANKAN AIRLINES LIMITED	2 193	2 143	2 094
29368	Star Aviation Ltd	5	5	5
15526	STATE ENTERPRISE ANTONOV DESIGN BUREAU	2 846	2 782	2 718
10201	SunExpress	1 543	1 509	1 474
2681	Thai Airways International Public Company Limited	165	162	158
31353	Tidnish Holdings Limited	1	1	1
37070	Trevo Aviation Limited	23	23	22
1389	TUIfly GmbH	211 900	207 134	202 367
32741	Ulla Popken GmbH	15	14	14
2782	UNITED AIRLINES	740	724	707
8960	United Parcel Service Co.	116 462	113 842	111 223
18224	UZBEKISTAN AIRWAYS	103	100	98
31669	Vacuna Jets Limited	9	9	8
2833	Viessmann Werke GmbH & Co.KG	81	79	78
18671	Volga-Dnepr Airlines LLC	9 111	8 906	8 701
2840	VOLKSWAGEN AG VOLKSWAGEN AirService	481	470	460
1323	WEKA Flugdienst GmbH	13	12	12
30605	Wheels Aviation Ltd.Montreal Avenue D-41577836 Rheinmünster	10	10	9
27514	Wirtgen Beteiligungsgesellschaft mbH	10	10	9
5960	Zeman FTL	35	34	34
	UKUPNO	3 343 956	3 268 683	3 193 460


Država članica:	Estonija

38604	SmartLynx Airlines Estonia	9 716	9 498	9 279
30036	ULS AIRLINES CARGO (ranije poznat kao KUZU AIRLINES CARGO)	395	386	377
	UKUPNO	10 111	9 884	9 656


Država članica:	Irska

132	AER LINGUS	478 073	467 319	456 564
29670	AERO WAYS	5	5	5
298	AIR CONTRACTORS	12 201	11 926	11 652
31782	AMERIPRISE FINANCIAL	1	1	1
35166	AT&T INC	1	1	1
27087	AVIONETA LLC	3	3	3
1537	BAXTER HEALTH CARE	2	2	2
6890	BECTON DICKINSON	2	2	2
33247	BLUE CITY HOLDINGS LLC	2	2	2
29250	CENTURION AVTN SRVCS	7	7	6
21455	CITYJET LIMITED	54 321	53 099	51 877
36082	CMC GROUP INC	3	3	3
131	Comhfhorbairt Gaillimh (koji posluje kao Aer Arann)	13 383	0	0
32509	COOK AIRCRAFT LEASING	3	3	3
28444	CROSS AVIATION LTD	36	35	34
6064	DUBAI AIR WING	42	42	41
1009	Eli Lilly and Company	2	2	2
23828	EMC Corporation	90	88	86
29521	FAIRMONT AVIATION SE	3	3	3
21578	FEDERAL-MOGUL	2	2	2
18781	FJ900 Inc.	5	5	5
9532	FL AVIATION CORPORATION	7	7	6
f10208	FLIGHTSTAR CORPORATION	3	3	3
22958	GROUP HOLDINGS Inc	3	3	3
28219	Harley-Davidson Motor Company Group LLC.	2	2	2
29387	HARBERT FUND ADVISORS INC.	1	1	1
21857	HARSCO Corporation	4	4	4
21409	IRVING AIR SERVICE INC	2	2	2
f10275	JELD-WEN Inc.	1	1	1
1584	JOHNSON & JOHNSON	2	1	1
f10286	KANSAS CITY LIFE INSURANCE COMPANY	2	2	2
20894	KOHLER CO	3	3	3
1823	LOCKHEED MARTIN CORPORATION	1	1	1
27893	MERCK & CO	2	2	2
2079	OWENS-ILLINOIS GENERALINC.	6	6	6
F10361	PNC FINANCIAL SERVICES GROUP	1	1	1
32096	PRIME AVIATION JSC	8	8	8
8651	RYANAIR LIMITED	3 557 748	3 477 717	3 397 686
3696	TEXAS INSTRUMENTS INC	2	2	2
25363	THE BOEING COMPANY	3	2	2
26380	THE HERTZ CORPORATION	6	6	6
2797	UNITED STATES STEEL	12	12	12
29120	VEN AIR	9	9	9
8142	VIRGIN ATLANTIC AIRWAYS LTD	173	169	165
36499	WARNER CHILCOTT	1	1	1
f10815	Washington Penn Plastic Company	6	6	6
f10485	XEROX CORPORATION	2	2	2
	UKUPNO	4 116 197	4 010 523	3 918 231


Država članica:	Grčka

20514	AEGEAN AIRLINES SA	369 755	361 437	353 120
39537	AIR CANADA ROUGE LP	44	43	42
40100	ELLINAIR S.A.	1 591	1 556	1 520
31722	GAINJET S.A.	225	220	215
34624	OLYMPIC AIR	184 160	180 017	175 874
9012	S & K (BERMUDA)	41	40	39
31109	SKY EXPRESS S.A.	2 936	2 870	2 804
	UKUPNO	558 752	546 183	533 614


Država članica:	Španjolska

26560	245 Pilot Services	1	1	1
8740	ABBOTT LABORATORIES	5	5	5
160	Aerolíneas Argentinas	25	24	23
2880	Aerovías de Mexico S.A de C.V	33	32	32
9345	AIR EUROPA LINEAS AEREAS S.A.U	239 195	233 814	228 434
22380	AIR NOSTRUM	169 923	166 101	162 278
f10006	Air Products & Chemicals Inc	1	1	1
36793	AIRLEASE CORPORATION	1	1	1
29159	AIRMAX LLC	1	1	1
36637	Alba Star, S.A.	12 627	12 343	12 059
21575	ARABASCO	6	6	6
12669	BA CITYFLYER LTD	9 534	9 319	9 105
2621	Binter Canarias, S.A.	2	2	1
24180	CORPORACION YGNUS AIR S.A.	8 684	8 489	8 293
35909	COVINGTON AVIATION	1	1	1
8808	Eastman Kodak Company	2	2	2
30842	EJS AVIATION SERVICES LTD	1	1	1
4025	EMBRAER	3	3	3
31186	ENGUIA GEN CE LTDA	1	1	1
40052	Evelop Airlines, S.L.	11 949	11 680	11 411
27226	Executive Airlines S.L.	306	299	292
26852	Executive Skyfleet Inc	5	5	5
5453	FLYBE limited	50 188	49 059	47 930
10992	FLYING LION Ltd	3	3	3
4402	GESTAIR S.A.	225	220	215
25841	GF AIR	4	3	3
38329	IBERIA EXPRESS	21 971	21 476	20 982
1475	IBERIA Líneas Aéreas de España S.A. Operadora	744 366	727 622	710 877
28586	Jet Aviation Business Jets AG (JBJA) for GO AHEAD INTERNATIONAL LTD.	18	17	17
7532	JET2.COM LIMITED	142 061	138 865	135 669
6281	JOHNSON SC AND SON	1	1	1
30440	Lark Aviation	1	1	1
1689	Latam Airlines Group, S.A.	20 850	20 381	19 912
15453	OJSC «TRANSAERO Airlines»	7	7	7
35266	PCS Aviation Services LLC	1	1	1
32000	PRIVILEGE STYLE S.A.	12 570	12 287	12 005
32852	Priyan Foundation	6	6	6
29804	PUNTO FA S.L.	18	17	17
f11770	REAL WORLD TOURS INC	1	1	1
29825	SAS Institute Inc.	7	7	7
30794	SLEEPWELL AVIATION LTD	4	4	4
31936	SQUADRON AVIATION SERVICES LIMITED	3	3	3
11309	SWIFTAIR S.A.	15 862	15 505	15 149
34933	TAILWIND HAVA YOLLARI A.S.	106	104	102
30131	TUI Airways Limited	366 484	358 240	349 996
24765	UNICASA IND DE MOVEIS SA	1	1	1
29086	Vim Airlines	7	7	7
38266	VOLOTEA, S.A.	97 868	95 666	93 465
30190	VUELING AIRLINES S.A.	679 072	663 797	648 521
29378	WAMOS AIR S.A.	16 262	15 896	15 530
	UKUPNO	2 620 273	2 561 328	2 502 388


Država članica:	Francuska

4306	ACCOR SA	14	14	14
28604	AFRIQIYAH AIRWAYS	60	58	57
186	AIR ALGERIE	27	27	26
35192	Air Arabia Maroc	25	24	24
29420	AIR AUSTRAL	2 157	2 109	2 060
30304	AIR CARAIBES	47	46	45
227	Air France	1 488 354	1 454 873	1 421 393
252	AIR MADAGASCAR	557	544	532
261	Air Mauritius Ltd	739	723	706
5636	AIR SEYCHELLES	1 554	1 519	1 484
5633	AIR TRANSAT	2 722	2 661	2 599
29815	Aircairo	966	944	922
24094	Airbus Transport International	26 163	25 575	24 986
369	AMERICAN AIRLINES	613	599	585
35644	AMY'S KITCHEN INC.	5	5	4
35895	ANDROMEDA LTD	1	1	1
6188	Apex Oil Company Inc.	4	4	4
406	ARKIA ISRAELI AIRLINES LTD („Arkia”)	37	36	35
27518	ASL AIRLINES FRANCE SA	56 895	55 615	54 335
436	AURIGNY AIR SERVICES LIMITED	8	8	8
29467	AVIALAIR	12	11	11
6323	BANLINE AVIATION	18	18	17
9170	BEL AIR LIMITED	7	7	7
30067	BONGRAIN BENELUX S.A.	22	22	21
4790	BOUYGUES	23	23	22
32578	CALVIN KLEIN STUDIO LLC	1	1	1
10054	CCM Airlines	63 991	62 551	61 112
31445	Celestial Airways	1	1	1
f10770	Charles Schwab	2	2	2
29834	China Cargo Airlines Co.Ltd.	8 522	8 330	8 138
12141	China Eastern Airlines Co.Ltd.	11	11	11
31057	CLOUD AIR SERVICES LTD	3	3	3
9049	COLLEEN CORP	2	2	1
6369	Corsair	5 254	5 135	5 017
30051	COSTA AZZOURA LTD.	2	2	2
12219	Cox Enterprises Inc	1	1	1
35062	CPI Aviation LLC	8	8	8
F10210	CROWN CORK & SEAL	3	3	3
33204	CTC AVIATION JET SERVICES LTD	19	19	18
18972	DASSAULT AVIATION	20	20	19
1139	Dassault Falcon Jet	3	3	3
9703	Disney Aviation Group	1	1	1
944	DONINGTON AVIATION	14	13	13
7028	Dow Chemical Company The	5	5	5
24571	DSWA LLC	1	1	1
32311	Elysair-OpenSkies	121	118	115
23881	EXECUTIVE JET MANAGEMENT	52	51	50
1147	Federal Express Corporation d/b/a FedEx Express	72 383	70 755	69 127
7521	FORMULA ONE MNGMT	68	67	65
35426	FTC Consulting AG	1	1	1
32164	FUTURA TRAVELS	2	2	2
7618	GAMA AVIATION LTD	284	277	271
9002	GIE ATR	8	8	8
1365	GULF AIR	47	46	45
5362	Halliburton Energy Services	6	6	6
32412	Hamilton Aviation Inc	1	1	1
21879	ISRAIR Airlines and Tourism LTD	24	23	23
1559	JAPAN AIRLINES INTERNATIONAL Co. Ltd	2 277	2 225	2 174
28006	JAPAT AG	14	14	13
32707	Jet Aviation Business Jets AG for MASC AIR LIMITED	1	1	1
31488	Jet Aviation Business Jets AG for YYA AVIATION LTD.	4	4	4
24536	JPMORGAN CHASE BANK National Association	1	1	1
31595	JSC Premier Avia	5	5	5
6510	KALAIR LTD	3	3	3
4489	Limited Service Corporation	25	25	24
7764	LVMH SERVICES	27	26	26
19696	LYRECO	31	30	29
34154	MARCO POLO AVIATION LTD	1	1	1
1976	Maritime Investment & Shipping Co Ltd	12	12	12
1855	Middle East Airlines - Airliban s.a.l.	40	39	38
1098	MIL FRANCE	336	328	321
35455	Mont Blanc Aviation Ltd.	3	3	3
31095	NETJETS INTERNATIONAL	32	31	31
35373	Next Generation Ventures	1	1	1
31199	Nissan Corporate Aviation	2	2	2
32959	NOFA	1	1	1
10326	NOUVELAIR TUNISIE	3 093	3 024	2 954
2088	PAKISTAN INTERNATIONAL AIRLINES CORP.	3 229	3 156	3 084
17921	PLANE SAILING LTD	7	7	7
31920	PRESTBURY TWO LLP	2	2	2
28189	ProAir-Charter-Transport GmbH	4	4	4
22432	QATAR AMIRI FLIGHT	224	219	214
31585	QUALCOMM Incorporated	2	2	2
35828	Related Companies	2	2	2
258	Royal Air Maroc	1 301	1 271	1 242
25946	Salem Aviation	4	4	4
5432	SAUDI OGER	31	30	30
32411	Scotts Miracle-Gro	5	5	5
1249	SELIA	47	46	44
2752	Société Tunisienne de l'Air „TUNISAIR”	1 093	1 068	1 043
2642	SYRIAN ARAB AIRLINES	892	872	852
159	TAG AVIATION S.A.	119	117	114
26684	TAG AVIATION UK LTD	338	330	322
4386	TAM Linhas Aéreas S.A.	103	101	99
799	The Coca-Cola Company	3	2	2
4744	TITAN AIRWAYS	2 164	2 115	2 067
32673	Transavia France	57 154	55 868	54 582
28237	TWIN JET	1 975	1 930	1 886
19445	Vietnam Airlines	5	5	5
33703	Viking Aviation Ltd	1	1	1
23592	Vulcan Inc.	3	3	3
32120	WILDERNESS POINT ASSOC	1	1	1
	UKUPNO	1 806 509	1 765 870	1 725 233


Država članica:	Hrvatska

12495	Croatia Airlines hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d.	71 755	70 140	68 526
	UKUPNO	71 755	70 140	68 526


Država članica:	Italija

11479	Air Dolomiti S.p.A. LARE	3 232	3 159	3 087
11698	AIR ITALY S.P.A.	228 648	223 504	218 361
23132	Albanian Airlines	4	4	3
28123	AMRASH	3	3	3
36153	BAYHAM LIMITED	8	8	8
20198	Belavia - Belarusian Airlines	29	29	28
8974	BERWIND CORPORATION	3	3	3
590	BRITISH AIRWAYS PLC	542 984	530 769	518 555
35318	CARGOLUX ITALIA	7 824	7 648	7 472
26954	Carnival Corporation	2	2	2
36770	CHEMIPLASTICA AVIATION LTD	2	2	2
f10307	Colony Advisors, LLC	5	5	5
32850	Consolidated Press Holdings Limited	5	4	4
31211	CSC TRANSPORTATION INC	1	1	1
33586	E+A Aviation Ltd.	4	3	3
1039	Ethiopian Airlines Enterprise	10 851	10 607	10 363
35213	GEDEAM TOURISM S.A.	22	21	21
23240	GTC Management Services	2	2	2
493	J C BAMFORD EXCAVATORS LIMITED	35	34	33
f10781	LUCKY FIVES LLC	4	4	3
32051	MERIDIAN AIR COMPANY LTD.	309	302	295
28484	Neos	16 061	15 700	15 338
31232	Petroff Air Ltd	12	12	11
8487	Poste Air Cargo S.R.L.	14 741	14 409	14 078
f10400	SERVICIOS AEREOS SUDAMERICANOS S.A.	3	3	3
8484	SIRIO S.p.A.	310	303	296
34831	Società Aerea Italiana S.p.A.	966 446	944 706	922 966
22663	TAVISTOCK	4	4	4
f11186	Trinity Broadcasting of FL. Inc.	1	1	1
26545	WIDEWORLD SERVICES LTD.	6	6	5
29423	Wind Jet S.p.a.	137 603	134 507	131 412
	UKUPNO	1 929 164	1 885 765	1 842 368


Država članica:	Cipar

10639	AIRSTAR CORPORATION	3	3	3
7132	Joannou & Paraskevaides (Aviation) Limited	16	16	15
	UKUPNO	19	19	18


Država članica:	Latvija

23085	„AirBaltic Corporation” A/S	181 349	177 270	173 190
21470	SmartLynx Airlines Limited	9 005	8 803	8 600
	UKUPNO	190 354	186 073	181 790


Država članica:	Luksemburg

724	Cargolux Airlines Interantional SA	20 344	19 887	19 429
f11328	eBay Inc.	1	1	1
26052	Global Jet Luxembourg	257	251	246
1781	LUXAIR Société de Navigation Aérienne S.A.	51 827	50 661	49 495
29957	West Air Luxembourg SA	5 350	5 229	5 109
32947	YANGTZE RIVER EXPRESS AIRLINES Company Limited	3 324	3 249	3 174
	UKUPNO	81 103	79 278	77 454


Država članica:	Mađarska

29227	CityLine Hungary Kft	3 189	3 118	3 046
27768	Smartwings Hungary Kft.	5 577	5 451	5 326
30078	WIZZ AIR HUNGARY LTD	604 841	591 235	577 629
	UKUPNO	613 607	599 804	586 001


Država članica:	Malta

256	AIR MALTA PLC	141 734	138 546	135 358
34461	Comlux Malta Ltd.	58	56	55
38482	Vista Jet Ltd	87	85	83
	UKUPNO	141 879	138 687	135 496


Država članica:	Nizozemska

2297	ALIA ROYAL JORDANIAN	518	506	495
29157	BROKERAGE & MANAGMT	4	4	4
6984	China Airlines	5 538	5 414	5 289
24134	CHINA SOUTHERN	3 177	3 106	3 035
30777	Corendon Airlines	645	631	616
37301	Corendon Dutch Airlines B.V.	36 571	35 749	34 926
22713	Eastman Chemical Company	2	2	2
29824	EIE EAGLE INC ESTABLISHMENT	2	2	2
1005	ELAL israeli airlines	1 245	1 217	1 189
14846	EVA AIR	5 039	4 925	4 812
3735	KENYA AIRWAYS	45	44	43
12405	KOM Activity I B.V.	10	10	9
1640	Koninklijke Luchtvaart maatschappij NV	701 677	685 893	670 109
29439	Liberty Global Europe BV	22	21	21
f11885	Liberty Global Inc.	2	2	2
1801	MALAYSIA AIRLINES	1 075	1 050	1 026
1833	Martinair Holland N.V.	1 686	1 648	1 611
278	Nippon Cargo Airlines	6 378	6 234	6 091
2440	Shell Aircraft International	18	17	17
2723	Transavia Airlines CV	399 711	390 719	381 728
30852	TUI Airlines Nederland BV	35 028	34 240	33 452
	UKUPNO	1 198 393	1 171 434	1 144 479


Država članica:	Austrija

31943	AMGEN	4	4	4
27885	Austin Jet Holding GmbH	14	13	13
440	Austrian Airlines AG	400 165	391 164	382 162
33061	Avcon Jet Aktiengesellschaft	77	75	74
45083	easyJet Europe Airline GmbH	1 793 005	1 752 672	1 712 338
30323	International Jet Management GmbH	135	131	128
9965	Magna International Inc.	2	2	2
35956	Pegasus Jet Ltd.	5	5	5
45298	Sparfell GmbH	175	171	167
25989	The Flying Bulls GmbH	14	14	13
19210	Ukraine International Airlines	3 216	3 144	3 071
	UKUPNO	2 196 812	2 147 395	2 097 977


Država članica:	Poljska

36143	Enter Air Sp. Z o.o.	67 529	66 010	64 491
30797	Magellan Pro-Service Sp. z o.o.	11	11	11
1763	POLSKIE LINIE LOTNICZE LOT S.A.	211 759	206 995	202 232
38446	Smartwings Poland Sp. z o.o.	53	52	51
	UKUPNO	279 352	273 068	266 785


Država članica:	Portugal

9568	Air Bear	4	4	4
10014	ANADARKO PETROLEUM CORPORATION	1	1	1
24973	Flight Management Corporation	2	1	1
32417	IBIS PARTICIPACOES E SERVICOS LTDA	3	3	3
23781	Netjets Transportes Aereos SA	3 146	3 075	3 005
25573	SATA INTERNACIONAL S.A.	469	459	448
5683	SWAGELOK	2	2	2
388	TAAG - Linhas Aéreas de Angola - Angola Airlines	2	2	2
2649	TRANSPORTES AEREOS DECABO VERDE-SA	15	15	14
2656	Transportes Aéreos Portugueses S.A.	484 086	473 197	462 307
27218	White Airways S.A.	1 970	1 926	1 882
	UKUPNO	489 700	478 685	467 669


Država članica:	Rumunjska

30600	BLUE AIR AVIATION S.A.	143 492	140 264	137 036
26254	CARPATAIR S.A.	24 076	23 535	22 993
2658	S.C. TAROM S.A.	128 848	125 950	123 051
	UKUPNO	296 416	289 749	283 080


Država članica:	Slovačka

36243	Travel Service a.s. organizacná zložka Slovensko	11 786	11 521	11 256
	UKUPNO	11 786	11 521	11 256


Država članica:	Finska

380	Alticor Inc.	3	3	3
372	AMERICAN EXPRESS	1	1	1
8930	METROPOLITAN LIFE	5	5	5
1167	Finnair Oyj	467 129	456 621	446 113
22109	FRANKLIN TEMPLETON TRAVEL INC.	7	7	7
8849	HONEYWELL INTERNATIONAL Inc	12	12	12
32127	River Aviation Oy	35	34	33
37304	Verizon Corporate Services Group Inc.	3	3	3
	UKUPNO	467 195	456 686	446 177


Država članica:	Švedska

30326	Amapola Flyg AB	5 510	5 386	5 262
31345	ATLANTIC AIRLINES UK	1 799	1 758	1 718
21131	ATRAN	2 338	2 285	2 233
22830	Braathens Regional Airways AB	75 880	74 173	72 466
1116	MIL SWEDEN	90	88	86
24970	Nova Airlines AB	56 716	55 440	54 164
2351	Scandinavian Airlines System SAS	1 198 730	1 171 765	1 144 800
23235	TUIfly Nordic AB	91 821	89 755	87 690
20170	West Air Sweden AB	13 197	12 900	12 604
	UKUPNO	1 446 081	1 413 550	1 381 023

Operatori koji su trenutačno u nadležnosti Švicarske

33938	AMAC AEROSPACE	4	4	4
2850	easyJet Switzerland SA	152 013	148 594	145 174
6101	Edelweiss Air AG	15 466	15 118	14 770
29471	Jet Aviation Zurich-Airport AG	99	97	94
31311	MSC Aviation S.A.	23	22	22
28494	Swiss International Air Lines Ltd.	229 766	224 597	219 429
	UKUPNO	397 371	388 432	379 493

15.2.2022

Službeni list Europske unije

C 74/33

Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.10620 – GIP / SSE / OTPP / SCOTIA GAS NETWORKS)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2022/C 74/05)

Komisija je 7. veljače 2022. zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1).

Ta se prijava odnosi na sljedeće poduzetnike:

—	Global Infrastructure Partners („GIP”) (SAD),

—	Ontario Teachers’ Pension Plan Board („OTPP”) (Kanada),

—	SSE plc („SSE”) (Ujedinjena Kraljevina),

—	Scotia Gas Networks Ltd („SGN”) (Ujedinjena Kraljevina).

Poduzetnici GIP, OTPP i SSE stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) i članka 3. stavka 4. Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad poduzetnikom SGN.

Koncentracija se provodi kupnjom udjela.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

—	GIP: vodeći neovisni upravitelj infrastrukturnog fonda usmjeren na promet, energetiku, otpad i druge sektore,

—	OTPP: upravljanje mirovinskim davanjima i ulaganje sredstava iz mirovinskog fonda,

—

SSE: multinacionalno energetsko poduzeće čije osnovno područje poslovanja obuhvaća tri segmenta: i. SSEN Transmission, koji posjeduje, vodi i održava mrežu za prijenos električne energije na sjeveru Škotske; ii. SSEN Distribution, koji posjeduje, vodi i održava mreže za distribuciju električne energije na sjeveru Škotske i u središnjem dijelu južne Engleske; i iii. SSE Renewables, koji posjeduje, razvija, gradi i vodi imovinu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora,

—	SGN: druga po veličini mreža za distribuciju plina u Ujedinjenoj Kraljevini; vlasnik je poduzetnikâ Scotland Gas Networks plc i Southern Gas Networks plc; te dvije mreže pokrivaju cijelu Škotsku, južni dio Londona i jugoistočni dio Engleske.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena.

U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije u roku od 10 dana od datuma ove objave. U svakom je očitovanju potrebno navesti referentnu oznaku:

M.10620 – GIP / SSE / OTPP / SCOTIA GAS NETWORKS

Očitovanja se Komisiji mogu poslati e-poštom, telefaksom ili poštom. Podaci za kontakt:

E-pošta: COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu

Faks +32 22964301

Poštanska adresa:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2) SL C 366, 14.12.2013., str. 5.

15.2.2022

Službeni list Europske unije

C 74/35

Objava izmijenjene specifikacije proizvoda nakon odobrenja manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

(2022/C 74/06)

Europska komisija odobrila je ovu manju izmjenu u skladu s člankom 6. stavkom 2. trećim podstavkom Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 (1).

Zahtjev za odobrenje ove manje izmjene dostupan je u Komisijinoj bazi podataka eAmbrosia.

SPECIFIKACIJA PROIZVODA ZA ZAJAMČENO TRADICIONALNI SPECIJALITET

„SALINĀTĀ RUDZU RUPJMAIZE”

EU br.: TSG-LV-1043-AM01 – 30. prosinca 2020..

Država članica ili treća zemlja: „Latvija”

1. Naziv (nazivi) koje je potrebno upisati u registar:

„Salinātā rudzu rupjmaize”

2. Vrsta proizvoda [kao u Prilogu XI.]

Razred 2.24. Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i drugi pekarski proizvodi

3. Razlozi za registraciju

3.1. Proizvod:

☒	je rezultat načina proizvodnje, prerade ili sastava odgovarajućeg tradicionalnog postupka za taj proizvod ili prehrambeni proizvod

☐	se proizvodi od sirovina ili sastojaka koji se tradicionalno koriste.

Kruh „salinātā rudzu rupjmaize” svoj poseban karakter duguje receptu i tehnici proizvodnje.

Za razliku od ostalih vrsta raženog kruha kruh „salinātā rudzu rupjmaize” priprema se bez pekarskog kvasca, a sastojci su oštro raženo brašno, približno 0,8 % sjemenki kima, 8–16 % šećera i do 3 % nefermentiranog raževa slada.

Tehnika proizvodnje posebna je po tome što se prije pripreme tijesta približno 30 % raženog brašna „zaslađuje”, tj. oparuje, a zatim se ostavlja i fermentira najmanje 12 sati. Opareno brašno priprema se u koritima od bjelogoričnog drva, u kojima se hladi sporije nego u posudama od metala ili drugih materijala. Nakon što se brašno opari vrućom vodom (85–95 °C), sljedeća se 2–4 sata čuva na temperaturi od 63–65 °C kako bi se škrob razgradio na šećere, koji proizvodu daju sladak okus. Osim toga, mikroflora koja sadržava bakterije mliječne kiseline zadržava se na stijenkama korita u kojem je prethodno fermentiralo opareno brašno i postupno dovodi do fermentacije mliječne kiseline te povećanja kiselosti oparenog brašna tijekom njegova hlađenja. Fermentacija mliječne kiseline sprečava razvoj neželjenih mikroorganizama. Trajanje postupka pripreme oparenog brašna i fermenta omogućuje umnožavanje mikroorganizama do količine koja je dovoljna za postizanje potrebne kiselosti, mirisa i poroznosti kruha, stoga nije potrebno dodati pekarski kvasac.

Posebnost su latvijskog kruha „salinātā rudzu rupjmaize” i sjemenke kima, koje se dodaju tijekom pripreme oparenog brašna i tijesta i zbog kojih kruh poprima poseban miris.

Latvijski kruh „salinātā rudzu rupjmaize” poznat je i po izduženom obliku – barem je dvaput duži nego što je širok i ima zaobljene krajeve oblikovane rukom, glatku i sjajnu tamnosmeđu koru premazanu škrobnom pastom i mirisnu sredinu. Kruh „salinātā rudzu rupjmaize” peče se u krušnoj peći, a ne u posudama za pečenje ili u kalupima. Time se omogućuje intenzivan prijenos topline, čuva rukom oblikovan oblik te dobiva veći kruh čvršće kore.

3.2. Naziv:

☒	tradicionalno se koristi za označivanje specifičnog proizvoda

☐	opisuje tradicionalna svojstva ili specifična svojstva proizvoda.

Riječ „salināt” znači učiniti slatkim, zasladiti, npr. prelijevanjem vruće vode preko brašna (K. Karulis, Latviešu etimoloģijas vārdnīca (Etimološki rječnik latvijskog jezika), svezak II, 1992.). Riječ je stara i bila je u općoj upotrebi u zapadnom dijelu Latvije već u 18. stoljeću.

Naziv „salinātā rudzu rupjmaize” odnosi se na kruh ispečen od oštrog raženog brašna, i to oparenog, što znači da se vruća voda prelijeva preko dijela brašna kako bi kruh poprimio sladak okus.

U svojem istraživačkom djelu Mūsu maize. (Kruh naš svagdašnji) (2004.) etnografkinja Indra Čekstere objašnjava da se u Kurzemeu „raženi kruh (rupjmaize) naziva ‚salinātā’ ako se dio brašna pari vrućom vodom”.

4. Opis

4.1. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1., uključujući njegova glavna fizikalna, kemijska, mikrobiološka i senzorska svojstva koja dokazuju njegov specifičan karakter (članak 7. stavak 2. ove Uredbe)

„Salinātā rudzu rupjmaize” prirodno je dizani latvijski kruh u čijoj se proizvodnji koriste opareno oštro raženo brašno i ferment. Ta vrsta kruha peče se u krušnoj peći i oblikuje u izduženu štrucu mase jednog ili više kilograma te glatke i sjajne kore, koja se nakon pečenja premazuje škrobnom pastom ili vodom.

Vanjski izgled i oblik: izdužen kruh sa zaobljenim krajevima, najmanje dvaput duži nego što je širok; na gornjem dijelu kore može se utisnuti oznaka, a strane se mogu zarezati.

Kora: tamna, glatka i sjajna; može biti posuta sjemenkama kima; na donjem dijelu kore može biti posija, brašna ili javorova lišća.

Sredina: tamna, s većim ili manjim porama; elastična; sredina može biti blago vlažna.

Okus i miris: ugodan miris pečenog kruha i sjemenki kima i slatko-kiseo okus raženog kruha.

4.2. Opis metode proizvodnje proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1. uključujući, gdje je to prikladno, prirodu i svojstva upotrijebljenih sirovina ili sastojaka i metodu pripreme proizvoda (članak 7. stavak 2. ove Uredbe)

Tehnika proizvodnje kruha „salinātā rudzu rupjmaize” ima nekoliko faza: pripremu, hlađenje i fermentaciju oparenog brašna, miješenje i fermentaciju tijesta, razdiobu, oblikovanje u štruce, pečenje.

Recept za kruh „salinātā rudzu rupjmaize” (za 10 kg brašna)(*)

Opareno brašno

oštro raženo brašno, 3 kg

sjemenke kima, 0,08–0,1 kg

vruća voda, 6–8 litara

nefermentirani slad, 0,05–0,3 kg

temperatura vode: 85–95 °C

temperatura oparenog brašna

početna: 63–68 °C

završna: 35–28 °C

vrijeme pripreme: 12–24 sata

Fermentacija oparenog brašna

ohlađeno opareno brašno, 7–10 kg

ferment, 0,4–1,6 kg

trajanje fermentacije: 3–6 sati

temperatura fermentacije: 35–36 °C

Tijesto

fermentirano opareno brašno, 7–12 kg

raženo brašno, 7–10 kg

šećer, 0,8–1,6 kg

sol, 0,15–0,2 kg

trajanje fermentacije: 2–3 sata

temperatura fermentacije: 30–34 °C

*	Prema ovom receptu dobije se približno 15–20 kg tijesta, od kojeg se može ispeći od 13 do 18 štruca mase po 1 kg, uzimajući u obzir da se 10 % mase izgubi tijekom pečenja. Štruce se nakon pečenja premazuju škrobnom pastom, koja se priprema kuhanjem krumpirova brašna i vode.

Brašno koje se oparuje kako bi se dobio kruh „salinātā rudzu rupjmaize” oštro je raženo brašno. Opareno brašno tradicionalno se priprema u koritima izrađenima od bjelogoričnog drva jasike ili lipe, zapremnine približno 30 l, te se miješa drvenom špatulom. Mikroflora zadržana na stijenkama korita od prethodno fermentiranog brašna potiče fermentaciju mliječne kiseline, pa se korito ne pere, već se pažljivo struže i čuva na suhom mjestu. Za dobivanje oparenog brašna upotrebljava se oko 30 % (3 kg) ukupne količine brašna potrebnog za izradu kruha (10 kg). Brašno pripremljeno za oparivanje i sjemenke kima „zaslađuju se”, tj. oparuju vodom temperature od oko 95 °C. Nakon toga temperatura oparenog brašna treba biti približno 63–68 °C.

Obično je potrebno 2–2,5 puta više vode nego brašna. Voda se dodaje postupno kako bi se lakše izmiješala s brašnom u homogenu masu konzistencije slične gustoj kremi. Kad opareno brašno bude na temperaturi od 63 do 65 °C, dodaje se približno 50–300 g nefermentiranog raženog slada i dobro izmiješa. Sjemenke kima i slad daju oparenom brašnu miris kima i specifičan slatko-kiseli okus. Sladak okus nastaje razgradnjom škroba na šećere, koju potiče slad, a kiseo okus potječe od mliječne i octene kiseline, koje nastaju fermentacijom mliječne kiseline.

Ako se opareno brašno ispravno pripremi, homogene je teksture slične gustoj kremi te sivo-smeđe boje. Nakon pripreme opareno brašno treba ostaviti u istom koritu od 2 do 4 sata, pri čemu stalno treba održavati optimalnu temperaturu (63–65 °C) kako bi se škrob razgradio na šećere. Opareno brašno zatim treba promiješati da bi se ohladilo. Opareno brašno hladi se i fermentira u istom koritu približno 12–24 sata. Kad se temperatura spusti na približno 36 °C, otprilike 0,4–1,6 kg fermenta iz prethodne serije kruha dodaje se u opareno brašno kako bi se potaknula fermentacija mliječne kiseline. Ferment se prvo dodaje samo u gornjem dijelu korita, a nekoliko sati poslije raspoređuje se dublje, do polovine oparenog brašna, i na kraju do dna. Opareno brašno tijekom fermentacije postaje blago kiselo i dobiva ugodan slatko-kiseli okus.

Nakon što opareno brašno fermentira, tijesto se mijesi u drvenom koritu ili posudi za miješenje. Raženo brašno, šećer i sol dodaju se tijestu od oparenog brašna nakon što fermentira; može se dodati do 10 % pšeničnog brašna. Tijesto se mijesi dok se ne prestane lijepiti za ruke i dok se svi sastojci ne izmiješaju. Gornja površina tijesta izravnava se mokrim rukama, pokriva i ostavlja na toplom mjestu radi nastavka fermentacije. Pucanje gornje površine tijesta i udvostručenje njegove veličine ukazuju na to da je tijesto fermentiralo. Može se razdijeliti i peći.

Fermentirano tijesto dijeli se na komade rukama navlaženima vodom. „Salinātā rudzu rupjmaize” oblikuje se u izdužene štruce koje se zaglađuju mokrim rukama; bočne strane većih štruca zarezuju se kako ne bi popucale, a u površinu kruha mogu se urezati križ, prorez ili simbol. Komadi tijesta mogu se staviti na površine prekrivene krpom i daske ili pekarske lopate posute posijem ili prekrivene javorovim lišćem, nakon čega se stavljaju u peć. Kruh se peče u krušnoj peći, a ne u posudama za pečenje ili u kalupima. Peć se na početku zagrijava na višu temperaturu (280–350 °C) kako bi se stvorila čvršća kora koja neće popucati. Nakon toga pečenje se nastavlja pri nižoj temperaturi (200–250 °C). Kruh se peče približno jedan ili dva sata, ovisno o njegovoj veličini. Nakon vađenja iz peći vrući se kruh premazuje škrobnom pastom ili vodom kako bi kora bila mekša i sjajnija.

Organoleptički i fizikalno-kemijski pokazatelji kvalitete kruha

Oblik, vanjski izgled	izdužen kruh, najmanje dvaput duži nego što je širok; debela, tamna i sjajna kora; može biti posuta sjemenkama kima
Poroznost sredine	ujednačeno porozna; pore mogu biti veće ili manje
Elastičnost sredine	tamna, elastična i blago vlažna
Okus i miris	ugodan miris pečenog kruha i sjemenki kima, slatko-kiseo okus raženog kruha
Kiselost kruha, pH	5 –10
Sadržaj vlage u kruhu, %	38 –45

Nakon pečenja vrući se kruh ostavlja da se ohladi, a zatim se premješta u hladnu, dobro prozračenu prostoriju ili prekriva platnenom krpom. Kad se ohladi, kruh se može prodavati nenarezan ili narezan na manje dijelove ili kriške. Može se pakirati u platnenu, papirnatu ili plastičnu vrećicu. Može se čuvati na sobnoj temperaturi (15–25 °C) ili zamrznuti (–18 °C). Kruh „Salinātā rudzu rupjmaize” dugo ostaje svjež i može se čuvati najmanje 5–10 dana.

4.3. Opis ključnih elemenata koji određuju tradicionalna svojstva proizvoda (članak 7. stavak 2. ove Uredbe)

Raženi kruh oduvijek je bio jedna od osnovnih namirnica u latvijskim domaćinstvima, pa je zato i danas simboličan dio latvijskog nacionalnog identiteta. Uvršten je u Latvijski kulturni kanon u odjeljak „Narodne tradicije”. Kao i slična djela iz drugih europskih zemalja Latvijski kulturni kanon zbirka je najistaknutijih i najvažnijih umjetničkih djela i kulturnog blaga, u kojoj se ogledaju najvažnija kulturna postignuća u povijesti nacije.

U svojem istraživačkom djelu Mūsu maize (Kruh naš svagdašnji) (2004.) etnografkinja Indra Čekstere piše da se u latvijskim kućanstvima „najčešće peče ‚salinātā rudzu rupjmaize’, i to nakon što se brašno u koritu prelije vrućom vodom. Komad tijesta prethodno pripremljenog za pečenje kruha rastapa se u toploj vodi i dodaje kao ferment. Rijetko tijesto miješa se u koritu i ostavlja preko noći da fermentira. Tuče se dugom drvenom špatulom. Ujutro se tijesto mijesi. Postupak traje dugo, uz dodavanje sjemenki kima i brašna. Prestaje tek kad se tijesto prestane lijepiti za ruke. Korito s tijestom koje fermentira stavlja se pokraj peći i na pekarskoj lopati, pobrašnjenoj ili pokrivenoj javorovim lišćem, oblikuju se dugačke male štruce te brzo stavljaju u peć.”

U publikaciji Latviešu tradicionālie ēdieni [Tradicionalna latvijska jela] (I. Heinola i S. Stinkule, zbirka objavljena 2006. uz potporu Državnog fonda za kulturni kapital) navodi se da su sve do početka 20. stoljeća glavne djelatnosti Latvijaca i Livonaca bile poljoprivreda i ribarstvo, pa se njihova prehrana temeljila na domaćem raženom kruhu i raznim kuhanim jelima. U toj se publikaciji opisuje kruh „salinātā rudzu rupjmaize” i navodi da se pri izradi upotrebljavalo raženo brašno te da se dio brašna oparivao. Tijesto se pripremalo u drvenom koritu, a za fermentaciju se koristio komad prethodno pripremljenog tijesta za pečenje te mikroorganizmi preostali na stijenkama korita. Od tijesta su se oblikovale dugačke štruce, koje su se pekle u peći na drva.

Stručnjakinja za kruh Zigrīda Liepiņa u knjizi Daudzveidīgā maizīte (Mnoga lica kruha) (1993.) isto tako opisuje izradu tradicionalnog kruha „salinātā rudzu rupjmaize”, kako se i dalje pripremao početkom 20. stoljeća. U svojem opisu ističe jedinstvenost oparivanja brašna i duljinu fermentacije u drvenim koritima, zbog kojih kruh dobiva prepoznatljiv i ugodan miris te poroznu i elastičnu sredinu.

Učiteljica domaćinstva i ručnog rada M. Leiše opisala je pripremu i recept za kruh „salinātā rudzu rupjmaize”. Navela je da je za pripremu kruha najbolje upotrebljavati posudu od bjelogoričnog drva te da određenu količinu vruće vode treba preliti preko dijela brašna, koje zatim treba miješati drvenom špatulom dok tijesto ne postane ujednačeno. Oko 12 sati poslije, nakon što se opareno brašno ohladi, dodaje se ferment i smjesa se ostavlja da fermentira, a tek potom mijesi. Fermentirano tijesto zatim se dijeli na komade i peče u krušnoj peći. (Praktiskā mājturība (Praktično domaćinstvo), objavio A. Gulbis, Riga, 1931.).

U publikaciji Latviešu tautas ēdieni (Latvijska nacionalna jela) (2006.), temeljenoj na materijalu prikupljenom na etnografskim putovanjima, L. Dumpe opisala je kako se kruh „salinātā rudzu rupjmaize” pekao 1915. Navodi da se „za fermentaciju uobičajenog kruha koristila topla voda na temperaturi od 45 do 65 °C, dok se za fermentaciju kruha ‚salinātā’ koristila vruća voda na 95 °C. Kruh bi se mijesio dok se tijesto ne bi prestalo lijepiti za ruke i dok na njemu nakon povlačenja prstom ne bi ostala bijela pruga. Izmiješeno tijesto pokrilo bi se i ponovno ostavilo da fermentira na toplom mjestu. Fermentirano tijesto dijelilo se na komade, oblikovalo u izdužene štruce i peklo u krušnoj peći. Vruće štruce zatim bi se premazale vodom ili škrobnom pastom kako bi kora bila meka i sjajna.”

(1) SL L 179, 19.6.2014., str. 17.

15.2.2022

Službeni list Europske unije

C 74/40

Objava zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda na razini Unije za naziv u sektoru vina na temelju članka 97. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

(2022/C 74/07)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od dva mjeseca od dana ove objave.

ZAHTJEV ZA IZMJENU SPECIFIKACIJE PROIZVODA NA RAZINI UNIJE

„Jumilla”

PDO-ES-A0109-AM05

Datum zahtjeva: 10. veljače 2021..

1. Podnositelj zahtjeva i legitiman interes

Consejo Regulador D.O. „Jumilla” (Regulatorni odbor za oznaku izvrsnosti „Jumilla”)

Udruženje koje obuhvaća vinogradare i vinarije koji uzgajaju grožđe i proizvode, skladište ili pune vino namijenjeno ZOI-ju „Jumilla” ili koje može nositi tu oznaku.

2. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

☐	Naziv proizvoda

☐	Kategorija proizvoda od vinove loze

☐	Povezanost

☒	Ograničenja u pogledu stavljanja na tržište

3. Opis i razlozi za izmjenu

Pakiranje unutar razgraničenog zemljopisnog područja i uklanjanje mogućnosti premještanja zaštićenog vina u rinfuzi u vinarije koje nisu obuhvaćene ZOI-jem.

a)	Rubrike u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena: 8. Primjenjivi zahtjevi

b)	Odjeljak jedinstvenog dokumenta na koji se primjenjuje izmjena: 9. Dodatni uvjeti

Obrazloženje

riječ je o izmjeni na razini Unije koja pripada jednoj od kategorija predviđenih u članku 14. stavku 1. Uredbe (EU) 2019/33, konkretno: kategoriji dodatnih ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.

U skladu s člankom 4. Uredbe (EU) 2019/33 obrazloženje za izmjenu glasi kako slijedi:

Razlozi povezani s kvalitetom

—

Proizvodnja ZOI-ja „Jumilla” nije gotova nakon postupka pretvorbe mošta u vino alkoholnom fermentacijom i drugih dodatnih postupaka, nego nakon pakiranja. To se mora smatrati završnom fazom proizvodnje tih vina, s obzirom na to da su uključeni drugi enološki postupci koji bi mogli utjecati na posebna svojstva, konkretno, filtriranje, stabilizacija i različite vrste korektivnih mjera. Nadalje, u mnogim slučajevima vino treba određeno vrijeme dozrijevati u boci na policama za boce u certificiranim vinarijama, kako bi se zaokružio okus gotovog vina.

Svi zaključci doneseni na temelju toga što vino smije odnijeti s razgraničenog područja u rinfuzi pokazali su proizvođačima važnost završne faze proizvodnje vina.

Ta oznaka izvornosti priznata je u Španjolskoj 1966. U dugoj povijesti tog vina, kao što je slučaj i s ostatkom sektora, zabilježen je znatan napredak u uvjetima kvalitete, do te mjere da je u današnje vrijeme pažljivo praćenje punjenja preduvjet kvalitete. Zbog toga sam sektor želi osigurati da ni kod jednog vina koje može nositi naziv „Jumilla” ne izostane takvo praćenje. Dovoljno je istaknuti da je prije dvadeset godina, tijekom sezone 2000.–2001., 86 % vina tog ZOI-ja izvezeno u rinfuzi, a danas ta brojka iznosi tek oko 4 %.

—

Nadalje, jasno je da prijevoz na velike udaljenosti ili tijekom duljeg vremena povećava rizik promjene proizvoda, kao što su oksidacija ili promjene temperature, što negativno utječu na kvalitetu. Dopuštanjem takvih pošiljaka dovodi se u pitanje kvaliteta.

Proizvođači su toliko svjesni toga da količina proizvoda koja se stavlja na tržište u rinfuzi sad čini samo malen dio ukupne prodaje ZOI-ja.

—

Kako bi se potpuno zaštitila kvaliteta proizvoda, punjenje u boce trebaju provoditi certificirani proizvođači koji su obuhvaćeni ZOI-jem, odnosno oni unutar razgraničenog područja. Takvi proizvođači izravno su odgovorni za prestiž proizvoda, koji bi u suprotnom mogao biti ugrožen, i imaju koristi od njega.

Jamstvo o podrijetlu

—

Kontrolno tijelo aktivno je unutar razgraničenog područja, a imenuje ga španjolsko nadležno tijelo te ga akreditira nacionalno akreditacijsko tijelo prema normi ISO 17065 o certificiranju proizvoda. Potrebna je potpuna sljedivost kako bi se zajamčilo stvarno podrijetlo sirovina i proizvodnje. Isključivo kontrolno tijelo može obavljati te zadatke i, iz logističkih i financijskih razloga, ne može posjećivati vinarije u drugim državama članicama ili trećim zemljama kako bi davalo jamstvo o podrijetlu vina koje se ondje puni.

—

Ako se vino u rinfuzi šalje subjektima izvan njegova djelokruga, kontrolno tijelo daje jamstvo u obliku teretnog lista, kojim se potvrđuju podrijetlo proizvoda i njegova usklađenost sa specifikacijama za vino „Jumilla” do trenutka otpreme. Međutim, ako nema naknadne kontrole, to jamstvo o podrijetlu beskorisno je za potrebe ZOI-ja i gubi svoju valjanost.

Točno je da je pravilima EU-a predviđena suradnja s kontrolnim tijelima u odredišnim zemljama. No iskustvo pokazuje da je to ograničeno na uobičajene kontrole koje provode proizvođači. Nema odgovarajuće provjere zahtjeva za fazu punjenja u skladu s relevantnom specifikacijom.

Konkretno, na svakoj boci mora biti prikazano jamstvo o podrijetlu u obliku sekundarne etikete ili numerirane naljepnice. Međutim, punionice izvan razgraničenog područja ne traže te oznake od kontrolnog tijela. To znači da se sekundarne etikete ili numerirane naljepnice ne upotrebljavaju unatoč tome što se specifikacijom to zahtijeva.

Situacija je još gora ako se punjenje odvija u trećoj zemlji pa se otprilike 75 % vina „Jumilla” koje se prodaje u rinfuzi otprema u zemlje izvan EU-a. U tim slučajevima čak ni ne postoji mehanizam za provođenje kontrole tih vina.

Nadalje, kontrolno tijelo ne može znati kako će ti proizvodi biti stavljeni na tržište: pod nazivom ZOI-ja, pod drugim nazivom ili pomiješani s drugim vinima.

Jamstvo kontrole

—

Prije ovog zahtjeva za izmjenu pošiljkama zaštićenog vina u rinfuzi na zahtjev je registriranog subjekta bila priložena potvrda o podrijetlu.

Zbog prethodno navedenih razloga i iskustva te s obzirom na nedostatak osiguranja i kontrole kvalitete uobičajen za pošiljke vina u rinfuzi, čini se neprimjerenim nastaviti s izdavanjem potvrda za vina koja prestaju podlijegati bilo kakvoj kontroli prije stavljanja na tržište.

—

Količina izvoza vina u rinfuzi postupno se smanjuje tijekom vremena, na što jasno ukazuju trenutačni podaci. Primjerice, tijekom sezone 2010.–2011. izvezena su 20 704 hektolitra, odnosno otprilike 25 % proizvodnje. Tijekom sezone 2019.–2020. ta je brojka iznosila 8 939 hektolitara, odnosno oko 4 % proizvodnje. Dosad tijekom sezone 2021. nije bilo pošiljaka vina u rinfuzi. To dodatno smanjuje opravdanost pokušaja certifikacijskog tijela da provodi kontrole s obzirom na to da su količine vrlo male i raspodijeljene po različitim odredištima.

—

Usto, sâmo kontrolno tijelo i njegovo nadležno tijelo smatraju da se u stvarnosti ta vina stavljaju na tržište bez ZOI-ja „Jumilla”. Stoga nijedan proizvođač koji puni ZOI „Jumilla” neće morati promijeniti svoje prakse niti će to utjecati na njihove interese.

Nijedan proizvođač koji izvozi vino u rinfuzi ne protivi se toj mjeri, koju su odobrile sve vinarije i vinogradari obuhvaćeni oznakom izvornosti. Tijekom nacionalnog postupka prigovora za odobravanje ove izmjene specifikacije nije bilo intervencija.

—

Nacionalno akreditacijsko tijelo, koje jednom godišnje provodi reviziju rada kontrolnog tijela, iznijelo je mišljenje o gubitku kontrole nad količinama koje se izvoze uz jamstvo kontrolnog tijela. Ovom izmjenom riješit će se i ti problemi, koji bi mogli narušiti status kontrolnog tijela kao certifikacijskog tijela za vino.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Jumilla

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

3.	Likersko vino

4. Opis vina

1. Bijela vina („Jumilla” i „Jumilla Dulce”)

Izgled: od blijedog do boje topaza. Bistro i svijetlo.

Miris: svježe voće. Slatka vina mogu imati note suhog voća.

Okus: ravnoteža kiselosti i slatkoće. Kod slatkih vina slatkoća prevladava nad kiselosti.

Analitički zahtjevi koji nisu uključeni u tablicu usklađeni su s važećim zakonodavstvom EU-a o vinima.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	11
Najmanja ukupna kiselost	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	13,3
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

2. Rosé vina („Jumilla” i „Jumilla Dulce”)

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Izgled: od ružičaste boje maline do boje blijedog lososa. Bistro i svijetlo.

Miris: svježe voće. Crveno bobičasto voće. Slatka vina mogu imati note suhog voća.

Okus: uravnotežena kiselost. Kod slatkih vina slatkoća prevladava nad kiselosti.

Analitički zahtjevi koji nisu uključeni u tablicu usklađeni su s važećim zakonodavstvom EU-a o vinima.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	11,5
Najmanja ukupna kiselost	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	13,3
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

3. Rosé vina (Jumilla Monastrell)

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Izgled: od ružičaste boje maline do boje blijedog lososa. Bistro i svijetlo.

Miris: svježe voće. Crveno bobičasto voće. Slatka vina mogu imati note suhog voća.

Okus: uravnotežena kiselost. Kod slatkih vina slatkoća prevladava nad kiselosti.

Analitički zahtjevi koji nisu uključeni u tablicu usklađeni su s važećim zakonodavstvom EU-a o vinima.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	12
Najmanja ukupna kiselost	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	13,3
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

4. Crna vina (Jumilla Monastrell)

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Izgled: od ljubičaste boje do boje opeke, slatka vina mogu razviti nijanse oker boje. Bistro i svijetlo.

Miris: crveno bobičasto voće. Crno bobičasto voće. Slatka vina imaju note suhog voća.

Okus: uravnotežena kiselost. Trpak. Kod slatkih vina slatkoća prevladava nad kiselosti.

Analitički zahtjevi koji nisu uključeni u tablicu usklađeni su s važećim zakonodavstvom EU-a o vinima.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	12,5
Najmanja ukupna kiselost	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	13,3
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5. Crna vina („Jumilla” i „Jumilla Dulce”)

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Izgled: od ljubičaste boje do boje opeke, slatka vina mogu razviti nijanse oker boje. Bistro i svijetlo.

Miris: crveno bobičasto voće. Crno bobičasto voće. Slatka vina imaju note suhog voća.

Okus: uravnotežena kiselost. Trpak. Kod slatkih vina slatkoća prevladava nad kiselosti.

Analitički zahtjevi koji nisu uključeni u tablicu usklađeni su s važećim zakonodavstvom EU-a o vinima.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	12
Najmanja ukupna kiselost	4 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)	13,3
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

6. Likerska vina (Tinto Monastrell)

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Izgled: od boje višnje do oker boje. Bistro i svijetlo.

Miris: crno bobičasto voće. Sušeno voće.

Okus: slatkoća prevladava nad kiselosti. Trpak.

Analitički zahtjevi koji nisu uključeni u tablicu usklađeni su s važećim zakonodavstvom EU-a o vinima.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	15
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5. Postupci proizvodnje vina

a. Posebni enološki postupci

Postupak uzgoja

Uzgoj u vinogradima obuhvaćenima zaštićenom oznakom izvornosti „Jumilla” može biti ekstenzivan ili intenzivan.

Ekstenzivan uzgoj: vinogradi u kojima je zbog terena, nadmorske visine, količine padalina i drugih okolišnih čimbenika gustoća sadnje usklađena sa sljedećim poljoprivrednim parametrima: najmanje 1 100 biljaka po hektaru i najviše 1 900 biljaka po hektaru.

Intenzivni uzgoj: vinogradi koji su, isto zbog okolišnih uvjeta, usklađeni sa sljedećim poljoprivrednim parametrima: gustoća sadnje od 1 500 do 3 350 biljaka po hektaru.

Grožđe se bere tako da se ne ugrožava njegova kvaliteta. Za vina obuhvaćena ZOI-jem upotrebljava se samo zdravo, dovoljno zrelo bijelo grožđe koje ima vrijednost od najmanje 10,70 Bauméovih stupnjeva, odnosno crno grožđe s vrijednošću od 11 Bauméovih stupnjeva.

Grožđe Monastrell namijenjeno proizvodnji likerskih vina mora imati vrijednost od najmanje 13 Bauméovih stupnjeva u vrijeme berbe.

Mošt i vino prešaju se tako da se dobije maksimalan prinos koji nakon prerade ne smije biti veći od 74 litre gotovog vina na 100 kilograma grožđa.

Kao datum početka procesa starenja uzima se prvi dan listopada svake godine.

b. Najveći prinosi

Crne sorte koje se često uzgajaju

5 000 kilograma grožđa po hektaru

37 hektolitara po hektaru

Bijele sorte koje se često uzgajaju

5 625 kilograma grožđa po hektaru

41,62 hektolitara po hektaru

Intenzivni uzgoj

8 750 kilograma grožđa po hektaru

64,75 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Područje proizvodnje vina obuhvaćenih zaštićenom oznakom izvornosti „Jumilla” sastoji se od zemljišta u općini Jumilla u pokrajini Murcia i u općinama Fuente-Álamo, Albatana, Ontur, Hellín, Tobarra i Montealegre del Castillo u pokrajini Albacete.

7. Sorte vinove loze

AIRÉN

CABERNET SAUVIGNON

CHARDONNAY

GARNACHA TINTA

GARNACHA TINTORERA

MACABEO – VIURA

MALVASIA AROMATICA – MALVASIA DE SITGES

MERLOT

MONASTRELL

MOSCATEL DE GRANO MENUDO

PEDRO XIMENEZ

PETIT VERDOT

SAUVIGNON BLANC

SYRAH

TEMPRANILLO – CENCIBEL

VERDEJO

8. Opis povezanosti

8.1. Vino

Najvažnija je sorta Monastrell, koja je otporna i savršeno prilagođena oštrim uvjetima na tom području obilježenom sušama, veoma vrućim ljetima i proljetnim mrazovima. Daje puna vina snažnog okusa, visokog sadržaja alkohola i visoke kiselosti s veoma karakterističnim aromama zrelog voća i dobro integriranom trpkosti.

Druge odobrene sorte savršeno nadopunjuju Monastrell jer stabiliziraju boju i dodaju kiselost i mogućnost starenja te savršeno uravnotežuju arome.

8.2. Likerska vina

Ta se vina proizvode od sorte Monastrell, koja im daje intenzitet boje od srednjeg do veoma visokog, gotovo do neprozirnosti, što je rezultat visokih temperatura karakterističnih za to područje.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Označivanje

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

naziv zaštićene oznake izvornosti mora biti jasno vidljiv na etiketama i zapisan slovima visine od 3 do 10 milimetara.

Naziv se mora nalaziti do riječi „Denominación de Origen Protegida” ili „Denominación de Origen” i biti zapisan slovima visine najmanje 2 milimetra, ali manjima od pratećeg naziva zaštićene oznake izvornosti.

Druga upućivanja bit će ona koja su navedena u općenitom zakonodavstvu o označivanju vina i u specifičnim pravilima i propisima o označivanju koje je donio regulatorni odbor i koji su trenutačno na snazi.

Pakiranje mora sadržavati pečate kvalitete, sekundarne etikete ili numerirane naljepnice koje je izdao regulatorni odbor. Njih mora postaviti vinarija i moraju biti vidljivi na pakiranju tako da se spriječi njihova ponovna upotreba.

Prijevoz vina

Pravni okvir:

utvrđuje organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om, ako tako odrede države članice.

Vrsta dodatnog uvjeta:

pakiranje unutar razgraničenog zemljopisnog područja.

Opis uvjeta:

zaštićeno vino smije se pakirati isključivo u objektima koji se nalaze unutar proizvodnog područja ZOI-ja „Jumilla”.

Kako bi se osigurala primjerena upotreba ZOI-ja, sva zaštićena vina moraju se otpremiti u pakiranju.

Proizvodnja vina s oznakom izvornosti nije gotova nakon postupka pretvorbe mošta u vino alkoholnom fermentacijom i drugih dodatnih postupaka, nego nakon pakiranja. To se mora smatrati završnom fazom proizvodnje tih vina, s obzirom na to da su uključeni drugi enološki postupci koji bi mogli utjecati na posebna svojstva, konkretno: filtriranje, stabilizacija i različite vrste korektivnih mjera. Nadalje, u mnogim slučajevima potrebno je dozrijevanje u boci kako bi se zaokružio okus gotovog vina. Usto, jasno je da prijevoz na velike udaljenosti ili tijekom duljeg vremena povećava rizik promjene proizvoda, kao što su oksidacija ili promjene temperature, što negativno utječe na kvalitetu. Stoga je radi očuvanja kvalitete vino potrebno puniti u razgraničenom području ZOI-ja.

Španjolsko nadležno tijelo imenuje kontrolno tijelo, a akreditira ga nacionalno akreditacijsko tijelo u skladu s normom ISO 17065 o certificiranju proizvoda. Kad je riječ o vinu u rinfuzi koje se otprema subjektima izvan razgraničenog područja kontrolno tijelo može jamčiti podrijetlo i usklađenost sa ZOI-jem „Jumilla” samo do trenutka otpreme. Međutim, iz logističkih i financijskih razloga kontrolno tijelo ne može djelovati u odredišnim zemljama u kojima, u praksi, ni nadležna nacionalna tijela ne provode kontrole. Otprilike 75 % pošiljaka vina u rinfuzi otprema se u treće zemlje. Zbog toga kontrolno tijelo ne zna kako se ta vina stavljaju na tržište. No zna da na bocama nema sekundarne etikete ni numerirane naljepnice kako se zahtijeva, s obzirom na to da ih punionice ne traže. To znači da ne bi trebalo biti punionica za ZOI „Jumilla” izvan razgraničenog područja. Stoga je radi jamčenja podrijetla i zaštite kontrole potrebno sve vino puniti unutar razgraničenog područja.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://www.mapa.gob.es/es/alimentacion/temas/calidad-diferenciada/pcdopjumillamodificacionmayoram05limpio_tcm30-556674.pdf

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 74

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 65. 15. veljače 2022.

Sadržaj		Stranica
	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2022/C 74/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.10596 – OTPP / KKR / GREENCOLLAR) ( 1 )	1
2022/C 74/02	Komunikacija Komisije – Ažuriranje podataka za izračun paušalnih iznosa i novčanih kazni koje Komisija predlaže Sudu Europske unije u postupcima zbog povrede	2

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2022/C 74/03	Tečajna lista eura — 14. veljače 2022.	5
2022/C 74/04	Odluka Komisije оd 13. prosinca 2021. kojom se središnjem administratoru Dnevnika transakcija Europske unije nalaže da u taj dnevnik unese nacionalne tablice dodjele emisijskih jedinica u zrakoplovstvu Belgije, Bugarske, Češke, Danske, Njemačke, Estonije, Irske, Grčke, Španjolske, Francuske, Hrvatske, Italije, Cipra, Latvije, Litve, Luksemburga, Mađarske, Malte, Nizozemske, Austrije, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovenije, Slovačke, Finske i Švedske	6

	V. Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2022/C 74/05	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10620 – GIP / SSE / OTPP / SCOTIA GAS NETWORKS) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	33
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2022/C 74/06	Objava izmijenjene specifikacije proizvoda nakon odobrenja manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012	35
2022/C 74/07	Objava zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda na razini Unije za naziv u sektoru vina na temelju članka 97. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća	40


	(1) Tekst značajan za EGP.