11.2.2022

Službeni list Europske unije

C 70/7

Objava jedinstvenog dokumenta izmijenjenog na temelju zahtjeva za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

(2022/C 70/06)

Europska komisija odobrila je ovu manju izmjenu u skladu s člankom 6. stavkom 2. trećim podstavkom Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 664/2014 (1).

Zahtjev za odobrenje ove manje izmjene dostupan je u Komisijinoj bazi podataka eAmbrosia

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Latvijas lielie pelēkie zirņi”

EU br.: PDO-LV-01194-AM01 – 12. travnja 2021.

ZOI (X) ZOZP ( )

1. Naziv

„Latvijas lielie pelēkie zirņi”

2. Država članica ili treća zemlja

Latvija

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.6. Voće, povrće i žitarice, svježi ili prerađeni

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

ZOZP „Latvijas lielie pelēkie zirņi” odnosi se na sušeno zrnje lokalnog kultivara „Retrija” sorte maculatum biljke grašak (Pisum sativum L.).

Taj sušeni proizvod mahunarke ima sljedeća morfološka svojstva:

Izgled: veliko, vrlo hrapavo, smeđe zrnje s mozaičnim uzorkom koji daje sivkasto obojenje te s crnim hilumom.

Prosječna masa: masa tisuću jezgri: 360–400 g

nasipna gustoća: 713–790 g/l.

Kemijska svojstva proizvoda „Latvijas lielie pelēkie zirņi” (u %):

—	sadržaj vlage: do 16 %

—	sirove bjelančevine: 20–34 %

—	masti: 1,2-2,2 %

—	sirova vlakna: do 6,8 %

—	pepeo: do 3,5 %

Proizvod „Latvijas lielie pelēkie zirņi” jede se bez uklanjanja tvrde sjemene ovojnice (testa), zato što se ona ne može odvojiti od ostatka sjemenke, odnosno zrna. To znači da se ovaj proizvod kuhanjem ne raspada jer se testa drži ostalog dijela zrna.

Ovaj kuhani grašak ima sljedeća organoleptička svojstva:

—	meke je i brašnaste konzistencije,

—	ima blag, ali poseban okus koji dolazi od njegove kožice.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Svi proizvodni postupci – uzgoj, sušenje i sortiranje – provode se na predmetnom području.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje na kojem se proizvod s ovim ZOZP-om proizvodi obuhvaća gotovo čitavu Latviju, osim sljedećih regija: obala Baltičkog mora i Riškog zaljeva sve do 5 km unutar kopna od obalne crte općina Nīca, Liepāja i Pāvilosta, zatim obalno područje općine Ventspils, obalno područje općine Dundaga te općine Roja, Engure, Jūrmala, Riga, Carnikava, Ādaži, Saulkrasti i Salacgrīva.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Glavni čimbenici koji utječu na kvalitetu proizvoda „Latvijas lielie pelēkie zirņi” lokalni su klimatski uvjeti, svojstva tla te povijesni i ljudski čimbenici.

5.1. Posebnosti zemljopisnog područja

Područje na kojem se uzgaja proizvod „Latvijas lielie pelēkie zirņi” smješteno je u umjerenom pojasu. Na latvijsku klimu utječu blizina mora i zračne mase koje dolaze s Atlantskog oceana, zbog čega prevladava blaga i vlažna klima koja ima četiri jasno različita godišnja doba. Nebo je često oblačno (u prosjeku 160–180 dana godišnje), uz prosječno 1 790 sunčanih sati godišnje. Najveći se broj sunčanih dana, u prosjeku 28–30, pojavljuje od svibnja do kolovoza, kada sunce sja 8–10 sati dnevno. Prosječna količina oborina iznosi između 574 i 691 mm godišnje. Pretežno blaga i vlažna klima stvara sve preduvjete za optimalan rast, cvatnju i sazrijevanje usjeva, tako da su glavna svojstva i kvalitete ovih mahunarka najbolje izraženi točno na tom zemljopisnom području.

Srednje dobro i dobro pripremljena tla utvrđenoga zemljopisnog područja – koja su vapnenačko-ilovaste granulometrijske teksture uz optimalan pH tla od oko 7 – presudna su za optimalan rast proizvoda „Latvijas lielie pelēkie zirņi”.

5.2. Posebnosti proizvoda

Sušeni proizvod „Latvijas lielie pelēkie zirņi” razlikuje se od ostalog graška svojim posebno velikim hrapavim zrnjem (masa 1 000 zrna iznosi 360–400 g). Iako se u svakoj mahuni nalazi samo nekoliko zrna, to se nadoknađuje njihovim dobrim kulinarskim kvalitetama, kao što je relativno kratko vrijeme kuhanja (približno 10 minuta kraće od onoga kod ostalih vrsta graška). Svojstva kuhanog graška: meka i brašnasta konzistencija te blag, ali poseban okus koji dolazi od njegove kožice.

5.3. Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda

Proizvod „Latvijas lielie pelēkie zirņi” razvija se samo pod utjecajem posebnih prirodnih uvjeta i kao rezultat vještine lokalnih proizvođača.

1. Okolišni čimbenici koji ovome proizvodu osiguravaju bolja kvalitativna svojstva (zrnje je hrapavo i brašnaste konzistencije):

—

klima: razlike u vlažnosti i temperaturi u raznim fazama rasta ove biljke od ključne su važnosti za dobivanje tako velikog zrnja.

„Latvijas lielie pelēkie zirņi” ima dugu vegetacijsku sezonu koja traje između 80 i 115 dana. Ovaj proizvod raste i razvija se na početku vegetacijske sezone prilično polagano, ali zatim cvate i sazrijeva prilično brzo. Zbog toga su klimatski uvjeti u Latviji prikladni za dobivanje visokokvalitetnih uroda (hrapavo zrnje, brašnasta konzistencija, kratko vrijeme kuhanja). Jako je važno da vremenski uvjeti budu dovoljno vlažni u vrijeme cvatnje, a posebno kada se oblikuju mahune (u drugoj polovici lipnja i prvoj polovici srpnja), jer to ima presudan utjecaj na veličinu zrnja i debljinu sjemene ovojnice. Prevelika vlažnost u tom razdoblju odgodila bi zrenje zrnja, a zbog suše bi ono ostalo maleno i imalo deblju ovojnicu. U oba je slučaja posljedica duže vrijeme kuhanja i lošije karakteristike okusa ovoga kultivara pa se zbog toga ovaj grašak mora sijati rano – čak već u posljednjoj dekadi travnja i ne kasnije od prve dekade svibnja.

—

Optimalni pH tla iznosi 7.

„Latvijas lielie pelēkie zirņi” s obzirom na okolišne uvjete rasta zahtjevniji je od ostalih sorti graška. Prilagođen je srednje dobro i dobro pripremljenim tlima vapnenačko-ilovaste granulometrijske teksture, ali se manji prinosi mogu dobiti i na loše pripremljenim tlima, ilovastim pijescima i mineralno-močvarnim tlima. Optimalni je pH tla za „Latvijas lielie pelēkie zirņi” oko 7, što je više nego za ostale, manje zahtjevne sorte graška.

2. Povijesni i ljudski čimbenici:

Uzgojem i selekcijom proizvoda „Latvijas lielie pelēkie zirņi” na utvrđenom zemljopisnom području kroz generacije dobivena je visokokvalitetna sorta savršeno prilagođena lokalnim uvjetima koja je postala neprikosnoven gastronomski miljenik.

U Latviji postoji duga tradicija uzgajanja sivoga graška. Taj se tip graška u Latviji uzgaja još od 18. stoljeća. Na početku 20. stoljeća objavljeni su članci o posebnostima uzgoja „sivoga” graška. Sa selektivnim se uzgojem graška u Latviji započelo 1925. u Državnom institutu za uzgoj žitarica u gradu Stendeu, ali se od 1945. nastavilo na Državnom institutu za uzgoj bilja u općini Priekuļi, čime se pokazuje da se ova kultura može uzgajati u čitavoj Latviji. Sa selektivnim uzgojem „Latvijas lielie pelēkie zirņi” započeli su laici na temelju smeđeg graška iz regije Vidzemea. Državni institut za uzgoj bilja u Priekuļiju (upravna župa Priekuļi, općina Priekuļi) proizveo je – na temelju tako selekcioniranog materijala, poboljšavajući ga ciljanom selekcijom (točnije, usmjeravanjem selekcije od gorka okusa zrnja divljih sorti i prema dobru okusu i izgledu kuhanog zrnja) – kultivar „Retrija” koji odgovara proizvodu „Latvijas lielie pelēkie zirņi” i jedina je sorta toliko velikog zrnja.

Za osiguravanje i povećanje ukupnog prinosa i visoke kvalitete proizvoda od najveće su važnosti metode uzgoja i ubiranja usjeva razvijene tijekom nekoliko godina. One uključuju, na primjer, pripremu tla, odabir pravog omjera u miješanim usjevima te odabir pravog trenutka ubiranja. Grašak „Latvijas lielie pelēkie zirņi” uzgaja se samo u miješanim usjevima u kojima biljke žitarica (zob, ječam ili jara pšenica) služe kao potpora. Omjer različitih vrsta bilja u miješanim usjevima mora biti sljedeći: omjer graška „Latvijas lielie pelēkie zirņi” i žitarica mora biti ili 1:2 ili 1:1.

Za ubiranje ovoga proizvoda kombajnom potrebna je pažnja i vještina jer se zreli „Latvijas lielie pelēkie zirņi” lako cijepa na pola. Taj se proizvod nakon berbe pažljivo suši u mehaničkim sušarama.

Latvijci grašak jedu već stoljećima. Grašak, ječam i grah dugo su im bile glavne prehrambene namirnice, a ostale su važne sve do uvođenja krumpira u 19. stoljeću. Danas se jelo „pelēkie zirņi” sa slaninom u turističkim vodičima navodi kao latvijski specijalitet koji svakako treba kušati.

Upućivanje na objavu specifikacije proizvoda

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://www.pvd.gov.lv/lv/lauksaimniecibas-un-partikas-produktu-norazu-registracija

(1) SL L 179, 19.6.2014., str. 17.

11.2.2022

Službeni list Europske unije

C 70/11

Objava zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda koja nije manja u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2022/C 70/07)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE SPECIFIKACIJE KOJA NIJE MANJA ZA PROIZVOD ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI/ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Zahtjev za odobrenje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012

„Arroz del Delta del Ebro”/„Arròs del Delta de l’Ebre”

EU br.: PDO-ES-0336-AM02 – 9. rujna 2020..

ZOI (X) ZOZP ( )

1. Skupina koja podnosi zahtjev i legitimni interes

Consejo regulador de la DOP Arròs del Delta de l’Ebre [Regulatorno vijeće za ZOI „Arroz del Delta del Ebro”/„Arròs del Delta de l’Ebre”]

C/Salvador Dalí, 27-29

43870 Amposta (Španjolska)

info@do-deltadelebre.com

http://do-deltadelebre.com

Regulatorno vijeće za ZOI „Arroz del Delta del Ebro”/„Arròs del Delta de l’Ebre” čine svi uzgajivači i prerađivači ZOI-ja „Arroz del Delta del Ebro” te ima legitiman interes za podnošenje zahtjeva za izmjenu.

2. Država članica ili treća zemlja

Španjolska

3. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

☐	Naziv proizvoda

☒	Opis proizvoda

☐	Zemljopisno područje

☐	Dokaz o podrijetlu

☒	Način proizvodnje

☒	Povezanost

☐	Označivanje

☒	Ostalo: kontrolno tijelo, pravni zahtjevi

4. Vrsta izmjene

☒	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012.

☐	Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nije objavljen jedinstveni dokument (ili istovrijedan dokument) koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012.

5. Izmjene

Opis proizvoda (odjeljak B specifikacije proizvoda i točka 3.2. jedinstvenog dokumenta)

—

Radi uvrštenja triju novih sorti i proširenja zaštite na smeđu rižu sljedeći stavak iz odjeljaka Opisa proizvoda u specifikaciji proizvoda (odjeljak B) i jedinstvenom dokumentu (točka 3.2.):

„Bijela riža sorti ‚Bahia’, ‚Tebre’, ‚Gleva’, ‚Fonsa’, ‚Bomba’ i ‚Montsianell’ vrste Oryza sativa L., usklađena s tržišnim standardom klase ‚ekstra’.”

zamjenjuje se sljedećim:

„Bijela i smeđa riža sorti ‚Bahia’, ‚Tebre’, ‚Gleva’, ‚Fonsa’, ‚Bomba’, ‚Montsianell’, ‚JSendra’, ‚Guara’ i ‚Olesa’ vrste Oryza sativa L., koje se uzgajaju primjenom klasičnih ili organskih metoda uzgoja (ili u drugim održivim sustavima proizvodnje koje priznaje vlada). Bijela riža mora biti usklađena s tržišnim standardom klase ‚ekstra’, a smeđa riža (tj. oljuštena riža) mora biti usklađena s jedinim tržišnim standardom koji postoji za smeđu rižu.”

Zbog uvrštenja ovih triju novih sorti riže treba prilagoditi i ostale dijelove u odjeljcima Opisa proizvoda (odjeljak B specifikacije proizvoda i točka 3.2. jedinstvenog dokumenta).

Sljedeći tekst: „Sorte ‚Bahia’, ‚Tebre’, ‚Fonsa’, ‚Montsianell’ i ‚Gleva’ imaju vrlo slične karakteristike. Iako u načinu njihova uzgoja postoje manje razlike, u konačnom proizvodu nema većih razlika.”

zamjenjuje se sljedećim:

„Sve sorte obuhvaćene ovim ZOI-jem podvrste su japonica. Gotovo sve (‚Bahia’, ‚Tebre’, ‚Fonsa’, ‚Montsianell’, ‚Gleva’, ‚JSendra’ i ‚Guara’) imaju vrlo slične karakteristike. Iako u načinu njihova uzgoja postoje manje razlike, u konačnom proizvodu nema većih razlika.”

Sljedeći tekst: „Iako se sorta ‚Bomba’ od ostalih razlikuje po načinu uzgoja i samoj riži, uvrštava se u specifikaciju proizvoda zbog svoje kvalitete i zbog toga što je tradicionalna sorta na području delte rijeke Ebro.”

zamjenjuje se sljedećim:

„Iako se sorta ‚Bomba’ od ostalih razlikuje po načinu uzgoja i samoj riži, uvrštava se u specifikaciju proizvoda zbog svoje kvalitete i zbog toga što je tradicionalna sorta na području delte rijeke Ebro.” Nekuhana zrna sorte „Olesa” izgledom se uvelike razlikuju od zrna ostalih sorti obuhvaćenih ovim ZOI-jem, ali ova sorta, koja potječe s određenog zemljopisnog područja, u kuhinji daje slične rezultate kao sorta „Bomba”.”

Sljedeći tekst: „Ove sorte imaju visoku koncentraciju škroba u sredini zrna, koje je zbog toga kredastobijele boje, a na španjolskom se opisuje kao ‚perlado’ ili ‚biserno’. Zbog toga riža za vrijeme kuhanja apsorbira okuse i boje ostalih sastojaka iz recepta.”

zamjenjuje se sljedećim:

„Ove sorte imaju dovoljno visok udio amiloze, te stoga riža za vrijeme kuhanja može ispravno apsorbirati okuse i boje ostalih sastojaka iz recepta.”

Sljedeći tekst: „Sve ove sorte poznate su po tome što se ravnomjerno kuhaju i što su im zrna ujednačena. Idealne su za lokalna jela s rižom u toj regiji jer za razliku od ostalih vrsta, kao što je riža dugog zrna, apsorbiraju velik dio okusa.”

zamjenjuje se sljedećim:

„Sve su poznate po tome što se ravnomjerno kuhaju i što su im zrna ujednačena nakon kuhanja. Idealne su za lokalna jela s rižom u toj regiji jer za razliku od ostalih vrsta, kao što je većina sorti dugog zrna, apsorbiraju velik dio okusa. Iako je ‚Olesa’ sorta dugog zrna, u kuhinji daje slične rezultate kao ostale sorte obuhvaćene ovim ZOI-jem.”

Zbog uvrštenja smeđe riže, koja je obuhvaćena drukčijim tržišnim standardom, kako je objašnjeno u Opisu proizvoda (odjeljak B1, Definicija proizvoda, specifikacije proizvoda i točka 3.2. jedinstvenog dokumenta), treba prilagoditi i sljedeći stavak iz odjeljaka Opisa proizvoda (odjeljak B specifikacije proizvoda i točka 3.2. jedinstvenog dokumenta):

„Kad se otpremaju radi stavljanja na tržište, sve sorte zaštićene ZOI-jem ‚Arroz del Delta del Ebro’ moraju biti usklađene s tržišnim standardom klase ‚ekstra’, a zrna moraju biti zdrava i bez gljivica, truleži, insekata, parazita i vanjskih mirisa i/ili okusa.”

Zamjenjuje se sljedećim:

„Kad se otpremaju radi stavljanja na tržište, sve sorte zaštićene ZOI-jem ‚Arroz del Delta del Ebro’ moraju biti usklađene s relevantnim tržišnim standardom, a zrna moraju biti zdrava i bez gljivica, truleži, insekata, parazita i vanjskih mirisa i/ili okusa.”

Razlozi za uvrštenje smeđe riže:

od smeđe riže (nazvana i „cargo” ili „oljuštena” riža) radi se bijela riža koja je dosad bila jedina vrsta zaštićena ovim ZOI-jem. Smeđa riža sastoji se od zrelih zrna riže kojima je uklonjena ljuska, nakon čega je ostao sloj posija, koji riži daje boju. Odluka o dodavanju smeđe riže vrstama koje obuhvaća ZOI „Arroz del Delta del Ebro” donesena je radi prilagodbe promjenjivim navikama potrošača, odnosno rastućoj potražnji za tom vrstom proizvoda.

Razlozi za uvrštenje novih sorti:

već obuhvaćenim sortama („Bahia”, „Tebre”, „Fonsa”, „Bomba”, „Montsianell” i „Gleva”) dodaju se nove sorte riže („JSendra”, „Guara” i „Olesa”), koje se mogu najbolje prilagoditi močvarnom tlu delte rijeke Ebro. Kuhana riža tih novih sorti ima iste karakteristike kao i sorte koje su već obuhvaćene ovim ZOI-jem, a sve one pripadaju podvrsti japonica.

Sorta „JSendra” dobro je prilagođena okolišu i prevladavajućim vremenskim uvjetima, osobito vjetru, zahvaljujući visini biljaka. Izrazito je otporna na ispadanje zrna, polaganje i bolest uzrokovanu gljivicom Magnaporthe oryzae. S obzirom na to da je jedna od sorti koja se sije najkasnije (u prvoj polovini svibnja), među najprilagodljivijima je na klimatske promjene. Karakteristike su joj vrlo slične karakteristikama sorti koje su trenutačno obuhvaćene ovim ZOI-jem.

I sorta „Guara” prilagođena je okolišu i prevladavajućim vremenskim uvjetima. Pripada sortama koje najbolje podnose pjeskovita tla. Karakteristike su joj vrlo slične karakteristikama sorti koje su trenutačno obuhvaćene ovim ZOI-jem.

Sorta „Olesa” podrijetlom je iz delte rijeke Ebro i dobro je prilagođena lokalnom okolišu. S obzirom na to da je riječ o kratkotrajnoj sorti, može se uzgajati na održiv način primjenom ekološki prihvatljivih poljoprivrednih praksi i uz upotrebu manje prirodnih resursa. Izrazito je otporna na gljivične infekcije i polaganje, pa stoga dobro podnosi lokalnu klimu. Kulinarska svojstva vrlo su joj slična svojstvima sorti koje su već obuhvaćene ovim ZOI-jem.

Načini prilagodbe sorti riže na različite vrste tla predmet su istraživanja u privatnom i javnom sektoru, a ono se provodi putem „Eksperimentalne stanice” Instituta za poljoprivredno-prehrambena istraživanja i tehnologiju.

Industrija je isto tako posve svjesna visoke ekološke vrijednosti područja i zbog toga je na oprezu: stvaranje ravnoteže između bogatstva prirodne baštine tog područja i njegove socioekonomske vrijednosti oduvijek je bio ključan prioritet. Riža u delti rijeke Ebro primjer je toga kako usjev čiji je uzgoj započeo krajem 19. stoljeća može uvelike pridonijeti visokoj vrijednosti područja kao prirodnog lokaliteta. Zato se nastavljaju rad i istraživanje kojima se nastoje pronaći održivije sorte s istim karakteristikama po kojima su prepoznatljive postojeće sorte i koje se mogu prilagoditi posebnim uvjetima u delti rijeke Ebro.

Za sorte predložene za uvrštenje značajno je sljedeće:

a)	veća otpornost na gljivične bolesti, osobito Pyricularia oryzae, što znači da zahtijevaju manje fungicida;

b)	veća otpornost na salinitet tla;

c)	dobro podnošenje pjeskovitih tla, osobito kad je riješ o sorti „Guara”;

d)	veća prilagodljivost varijacijama uzrokovanima klimatskim promjenama;

e)	zadržavanje poljoprivredne i okolišne kompatibilnosti na određenom području.

Nove sorte dodaju se u tablice u kojima se navode karakteristike riže u odjeljcima Opisa proizvoda (odjeljak B specifikacije proizvoda i točka 3.2. jedinstvenog dokumenta).

—

Stoga se sljedeća tablica:

„Sorta	Duljina	Omjer duljina – širina
‚Bahia’	8,2 mm (srednja)	2,20 (polukuglasta)
‚Tebre’	8,1 mm (srednja)	2,00 (kuglasta)
‚Fonsa’	7,9 mm (srednja)	2,00 (kuglasta)
‚Bomba’	7,4 mm (kratka)	1,85 (kuglasta)
‚Montsianell’	8,3 mm (srednja)	2,16 (polukuglasta)
‚Gleva’	7,9 mm (srednja)	2,04 (polukuglasta)”

zamjenjuje sljedećom:

„Sorta	Duljina	Omjer duljina – širina
‚Bahia’	8,2 mm (srednja)	2,20
‚Tebre’	8,1 mm (srednja)	2,00
‚Fonsa’	7,9 mm (srednja)	2,00
‚Bomba’	7,4 mm (kratka)	1,85
‚Montsianell’	8,3 mm (srednja)	2,16
‚Gleva’	7,9 mm (srednja)	2,04
‚JSendra’	8,2 mm (srednja)	2,16
‚Guara’	8,0 mm (srednja)	2,11
‚Olesa’	9,1 mm (duga)	3,10
Prosječne referentne vrijednosti za svaku sortu.”

Objašnjenje:

u tablicu se dodaju nove sorte, a uklanjaju se deskriptori oblika zrna riže („kuglasta” itd.) jer nisu u skladu sa zakonodavstvom i jer se ta informacija već podrazumijeva u omjeru duljine i širine.

Mijenja se i sljedeća tablica za konačni proizvod (Opis proizvoda – odjeljak B specifikacije proizvoda i točka 3.2. jedinstvenog dokumenta):

„Sorta	Kategorija	Vrsta
‚Bahia’	Srednje zrno	‚Perlado’ [s kredastobijelom sredinom]
‚Tebre’	Srednje zrno	‚Perlado’ [s kredastobijelom sredinom]
‚Fonsa’	Srednje zrno	‚Semiperlado’ [s kredastobijelom sredinom, ali manje izraženom nego kod sorte ‚Perlado’]
‚Bomba’	Srednje zrno	‚Perlado’ [s kredastobijelom sredinom]
‚Montsianell’	Srednje zrno	‚Perlado’ [s kredastobijelom sredinom]
‚Gleva’	Srednje zrno	‚Perlado’ [s kredastobijelom sredinom]”

U nastavku je nova tablica:

„Sorta	Kategorija	% amiloze
‚Bahia’	Srednje zrno	19,1
‚Tebre’	Srednje zrno	20,0
‚Fonsa’	Srednje zrno	20,3
‚Bomba’	Srednje zrno	24,9
‚Montsianell’	Srednje zrno	18,1
‚Gleva’	Srednje zrno	17,7
‚JSendra’	Srednje zrno	17,5
‚Guara’	Srednje zrno	17,5
‚Olesa’	Dugo zrno	24,0
Prosječne referentne vrijednosti za svaku sortu.”

Objašnjenje:

nove se sorte dodaju kako je prethodno objašnjeno, a uklanja se parametar „Vrsta” koji se odnosi na kvalitetu perlado (s kredastobijelom sredinom) te se umjesto toga navodi sadržaj amiloze kao postotak ukupnog škroba („% amiloze”). Amiloza je jedan od oblika škroba koji se nalazi u riži.

Izmjena se unosi zato što postojanje kredastobijele sredine zapravo ne upućuje na određeni sadržaj škroba i kulinarska svojstva, kao što je bio slučaj u specifikaciji proizvoda (i jedinstvenom dokumentu). Ova kvaliteta perlado svojstvo je koje se razvija pri oblikovanju zrna riže, no zapravo postotak amiloze stvara senzorne kvalitete kuhane riže jer određuje teksturu, mekoću i ljepljivost riže te to koliko će se zrna raširiti za vrijeme kuhanja. Drugim riječima, ključna karakteristika sorte kad je riječ o rezultatima u kuhinji njezin je sadržaj amiloze, a ne kvaliteta perlado kako se ranije smatralo.

—

Osim navedenih izmjena specifikacije proizvoda i jedinstvenog dokumenta uvođenjem triju novih sorti dodatno se mijenja specifikacija proizvoda: u pododjeljku B.2 (Opis sorti) u odjeljku Opis proizvoda za svaku od novih sorti sad se navode kratki opis i neke ključne informacije (osnovna svojstva i prosječni prinosi mljevenja) koje se podudaraju s pojedinostima koje su već navedene za postojeće sorte. Opis svake sorte uključuje visinu biljke, trajanje rasta, veličinu i težinu zrna, preporučeni datum sjetve te važne činjenice o sorti iz agronomske perspektive. Tablice s osnovnim svojstvima i prinosima mljevenja u odjeljku B2 specifikacije proizvoda sad uključuju i tri nove sorte.

—

Razdoblja sjetve za sorte „Fonsa”, „Montsianell” i „Bomba” sad su fleksibilnija (odjeljak B2 specifikacije proizvoda):

—	za sortu „Fonsa” mijenja se dio „sije se od 1. do 10. svibnja”, koji sad glasi: „sije se u prvoj polovini svibnja”;

—	za sortu „Montsianell” mijenja se dio „sije se od 20. do 30. travnja”, koji sad glasi: „sije se krajem travnja”;

—	za sortu „Bomba” mijenja se dio „sije se od 20. travnja do 5. svibnja”, koji sad glasi: „sije se od kraja travnja do početka svibnja”.

Objašnjenje:

iako se preporučuju datumi navedeni u specifikaciji proizvoda, iskustvo je s vremenom pokazalo da se datumi sjetve mogu mijenjati ovisno o vremenu ispuštanja vode iz kanala za navodnjavanje po poljima ili o vremenskim uvjetima zimi, koji uzgajivače mogu ometati u nužnim radovima u poljima. Stoga je odlučeno da razdoblja sjetve budu fleksibilnija i da se u specifikaciji proizvoda ne navode precizni datumi.

Način proizvodnje

—

Upućivanja na smeđu rižu dodaju se u odjeljak E.b) specifikacije proizvoda (Način proizvodnje), što znači da se sljedeći odlomak:

„Zaštićena riža je bijela riža usklađena s tržišnim standardom klase ‚ekstra’.

Bijela riža je riža s koje je mljevenjem donekle ili u cijelosti uklonjen sloj posija (ovojnica zrna i perikarp), zbog čega joj je boja ujednačeno bijela (ili bjelkasta).

Da bi se na tržište mogla staviti kao klasa ‚ekstra’, barem 92,70 % riže moraju činiti cijela zrna bez nedostataka, a postotak slomljenih zrna ne smije biti veći od 4 %.”

mijenja i sada glasi:

„Zaštićena riža je bijela riža usklađena s tržišnim standardom klase ‚ekstra’ i smeđa riža.

Bijela riža je riža s koje je mljevenjem donekle ili u cijelosti uklonjen sloj posija (ovojnica zrna i perikarp), zbog čega joj je boja ujednačeno bijela (ili bjelkasta).

Smeđa riža oljuštena je, tj. zrelim zrnima riže uklonjena je ljuska, nakon čega je ostao sloj posija, koji riži daje boju. Za stavljanje na tržište mora se pakirati u skladu s jedinim tržišnim standardom koji postoji za smeđu rižu.

Cijela zrna bez nedostataka moraju činiti barem 92,70 % riže, a postotak slomljenih zrna ne smije biti veći od 4 %.”

Objašnjenje:

zbog uvrštenja smeđe riže (zbog razloga navedenih u prethodnom odjeljku), u pojedine odjeljke specifikacije proizvoda treba dodati informacije o ovoj vrsti riže. To uključuje tablicu s dopuštenim odstupanjima od kvalitete i opis ove vrste riže u tom odjeljku.

—

Tablica s dopuštenim odstupanjima od kvalitete iz odjeljka E.b) specifikacije proizvoda (Način proizvodnje) zamjenjuje se upućivanjem na usklađenost sa zakonodavstvom. Sljedeći dio:

„Pri preradi je potrebno obratiti pozornost na to da na zrnima riže ne bude ostataka posija. Zrna riže moraju biti unutar sljedećih ograničenja:

Parametar	Bijela riža
Prosječna zrna koja ne prolaze kroz sito s brojem otvora 14	3,75
Prosječna zrna koja ne prolaze kroz sito s brojem otvora 13	---
Prosječna zrna koja prolaze kroz sito s brojem otvora 13	0,25
Slomljena zrna [manje od tri četvrtine prosječne duljine cijelog zrna]	---
Žuta zrna ili zrna slične boje	0,20
Crvena zrna ili zrna s crvenim prugama	0,50
Kredasta i nezrela zrna	2,00
Zrna s mrljama i zrna koje su oštetili insekti	0,50
Strane tvari	0,10
Najmanja količina cijelih zrna bez nedostataka	92,70 ”

zamjenjuje se sljedećim:

„Pri preradi je potrebno obratiti pozornost na to da na zrnima riže ne bude ostataka posija. Treba poštovati dopuštena odstupanja od kvalitete navedena u primjenjivom zakonodavstvu.”

Objašnjenje:

dopuštena odstupanja od kvalitete navedena u tablici potpuno su jednaka odstupanjima koja su za bijelu rižu utvrđena u zakonodavstvu. Ovu bi tablicu trebalo proširiti radi uključivanja novih vrsta riže obuhvaćenih ovim ZOI-jem, kao što je smeđa riža, ali s obzirom na to da su vrijednosti jednake onima navedenima u zakonodavstvu, odlučeno je da bi bilo bolje pojednostavniti specifikaciju proizvoda i tablicu zamijeniti upućivanjem na usklađenost sa zakonodavstvom. Stoga je ovo urednička izmjena bez utjecaja na kvalitetu proizvoda ili standarde kvalitete koje treba ispuniti.

—

U dijelu Skladištenje i čuvanje odjeljka E.b) u specifikaciji proizvoda (Način proizvodnje) ispravlja se sljedeća temperatura zraka pri skladištenju i čuvanju:

„Kako bi se riža čuvala u optimalnim uvjetima u silosima prije prerade, zrak se upumpava u intervalima, a poželjno je da bude hladan, temperature jednake okolini ili 5 °C.”

Taj se dio mijenja u sljedeće:

„Kako bi se riža čuvala u optimalnim uvjetima u silosima prije prerade, zrak se upumpava u intervalima, a poželjno je da bude hladan, temperature jednake okolini ili od 10 do 15 °C.”

Objašnjenje:

ovdje je riječ o pogrešci u pisanju: temperatura od 5 °C preniska je i zapravo bi dovela do smrzavanja riže. Stoga je vrijednost od 5 °C ispravljena na 10–15 °C.

—

Sljedeća rečenica u dijelu Pakiranje i označivanje odjeljka E.b) specifikacije proizvoda (Način proizvodnje):

„Sva riža u svakom pakiranju mora biti klase ‚ekstra’ jedne sorte.”

mijenja se u:

„Sva riža u svakom pakiranju mora biti iste sorte.”

Objašnjenje:

navođenje tržišnog standarda klase „ekstra” briše se iz točke jer za smeđu rižu postoji posebna klasa kako je prethodno objašnjeno.

Povezanost sa zemljopisnim područjem (odjeljak F specifikacije proizvoda i točka 5. jedinstvenog dokumenta)

Sljedeće izmjene nekritične su uredničke revizije koje su bile potrebne u odjeljku Povezanost s okolišem specifikacije proizvoda (odjeljak F) i jedinstvenog dokumenta (točka 5.) kako bi se izmijenili specifikacija proizvoda i jedinstveni dokument.

—

Sljedeći dio u točki 5.2. jedinstvenog dokumenta (Posebnosti proizvoda):

„Sve su sorte poznate po tome što se ravnomjerno kuhaju, što su im zrna ujednačena i što imaju dobru sposobnost apsorpcije zahvaljujući visokom udjelu škroba u kredastobijeloj sredini zrna, kvaliteti nazvanoj ‚perlado’.

Riža je cijenjena zbog toga što se dobro kuha i daje meka, odvojena zrna (ljepljivost zrna je 7,3) te zbog količine vode koju apsorbira (1,93 grama vode za svaki gram riže), zbog čega uvelike poprima okus različitih jela u kojima se upotrebljava.”

mijenja se u:

„Sve sorte obuhvaćene ZOI-jem ‚Arroz del Delta del Ebro’ kuhaju se ravnomjerno, ujednačenih su zrna nakon kuhanja te imaju dobru sposobnost apsorpcije zahvaljujući visokom udjelu amiloze kao postotku ukupnog škroba.

Riža je cijenjena zbog toga što se dobro kuha i daje meka, odvojena zrna te zbog dobre sposobnosti apsorpcije vode, zbog čega uvelike poprima okus različitih jela iz delte rijeke Ebro u kojima se upotrebljava.”

Ista je izmjena unesena u odjeljak F specifikacije proizvoda (Povezanost s okolišem).

Objašnjenje:

kako je obrazloženo u izmjeni odjeljka Opis proizvoda, u prošlosti su se uspoređivale kvaliteta perlado, odnosno kredastobijela sredina zrna, i sadržaj škroba u riži te kulinarska svojstva. No sad je poznato da je, kad je riječ o rezultatima u kuhinji, ključna karakteristika sorte njezin sadržaj amiloze, a ne kvaliteta perlado kako se ranije smatralo. Stoga se mijenja tekst o povezanosti.

Navođenja „ljepljivosti zrna” i „količine vode koju apsorbira” brišu se iz odjeljka Povezanost jer se smatraju suvišnima. To je tek urednička revizija jer se informacije o tim kvalitetama za referentnu sortu („Bahia”) i dalje mogu naći u Opisu proizvoda (odjeljak B specifikacije proizvoda i točka 3.2. jedinstvenog dokumenta) te se ne mijenjaju ni u jednom od dvaju dokumenata.

—

Navođenje boje riže briše se iz rečenice u točki 5.3. jedinstvenog dokumenta (Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda...):

„Riža s ovog područja ima dokazani ugled među potrošačima zbog bisernobijele boje, okusa i teksture koje duguje svojstvima upotrijebljenih sorti i području na kojem se uzgaja.”

Predložena nova verzija glasi:

„Riža s ovog područja ima dokazani ugled među potrošačima zbog okusa i teksture koje duguje svojstvima upotrijebljenih sorti i području na kojem se uzgaja.”

Ista je izmjena unesena u odjeljak F specifikacije proizvoda (Povezanost s okolišem).

Objašnjenje:

premda je riža u povijesti bila poznata po svojoj bijeloj boji, navođenje te informacije moglo bi biti obmanjujuće zbog uvrštenja smeđe riže u ZOI radi prilagodbe promjenama u navikama potrošača, kako je prethodno objašnjeno. Stoga se briše ta informacija.

Ostalo

—	Kontrolno tijelo (odjeljak G specifikacije proizvoda): ažurirane su pojedinosti certifikacijskog tijela.

—	Zahtjevi u skladu s nacionalnim zakonodavstvom (odjeljak I specifikacije proizvoda): ovaj se odjeljak briše jer nije potreban prema Uredbi (EU) br. 1151/2012.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Arroz del Delta del Ebro”/„Arròs del Delta de l’Ebre”

EU br.: PDO-ES-0336-AM02 – 9. rujna 2020..

ZOI (X) ZOZP ( )

1. Naziv (nazivi) [ZOI-ja ili ZOZP-a]

„Arroz del Delta del Ebro”/„Arròs del Delta de l’Ebre”

2. Država članica ili treća zemlja

Španjolska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.6. Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Bijela i smeđa riža sorti „Bahia”, „Tebre”, „Gleva”, „Fonsa”, „Bomba”, „Montsianell”, „JSendra”, „Guara” i „Olesa” vrste Oryza sativa L., koja se uzgaja primjenom klasičnih ili organskih metoda uzgoja (ili u drugim održivim sustavima proizvodnje koje priznaje vlada). Bijela riža mora biti usklađena s tržišnim standardom klase „ekstra”, a smeđa riža (tj. oljuštena riža) mora biti usklađena s jedinim tržišnim standardom koji postoji za smeđu rižu.

Posebne karakteristike zrna referentne sorte („Bahia”) jesu:

Karakteristike prerađenih nekuhanih zrna

duljina: 5,53 mm

širina: 2,99 mm

debljina: 2,14 mm

amiloza (izraženo kao % suhog ekstrakta): 19,41 %

Svojstva pri mljevenju:

koliko dobro riža podnosi preradu

ukupan prinos: 69,90 %

% slomljenih: 11,63 %

Karakteristike povezane s kuhanjem

vrijeme kuhanja: 16 minuta

apsorpcija vode*: 1,93

produljenje zrna: 8,45 %

* (g vode/g riže)

Senzorne karakteristike kuhane riže (uz upotrebu Batcherove ljestvice i senzorne analize kušanjem*):

(*) Uz upotrebu sljedeće ljestvice: 9 = vrlo dobre; 7 = dobre; 5 = standardne; 3 = ispod standarda

razina ljepljivosti kuhanih zrna: 7,83

prihvatljivost: 5,75

vizualni izgled: 5,5

Sve sorte obuhvaćene ovim ZOI-jem podvrste su japonica. Gotovo sve („Bahia”, „Tebre”, „Fonsa”, „Montsianell”, „Gleva”, „JSendra” i „Guara”) imaju vrlo slične karakteristike. Iako mogu postojati manje razlike u načinu njihova uzgoja, u konačnom proizvodu nema većih razlika.

Iako se sorta „Bomba” od ostalih razlikuje po načinu uzgoja i samoj riži, uvrštava se u specifikaciju proizvoda zbog svoje kvalitete i zbog toga što je tradicionalna sorta na području delte rijeke Ebro. Nekuhana zrna sorte „Olesa” izgledom se uvelike razlikuju od zrna ostalih sorti obuhvaćenih ovim ZOI-jem, ali ova sorta, koja potječe s određenog zemljopisnog područja, u kuhinji daje slične rezultate kao sorta „Bomba”.

Na temelju dimenzija zrna neoljuštene riže, sorte se klasificiraju kako slijedi:

Sorta	Duljina	Omjer duljina – širina
„Bahia”	8,2 mm (srednja)	2,20
„Tebre”	8,1 mm (srednja)	2,00
„Fonsa”	7,9 mm (srednja)	2,00
„Bomba”	7,4 mm (kratka)	1,85
„Montsianell”	8,3 mm (srednja)	2,16
„Gleva”	7,9 mm (srednja)	2,04
„JSendra”	8,2 mm (srednja)	2,16
„Guara”	8,0 mm (srednja)	2,11
„Olesa”	9,1 mm (duga)	3,1
Prosječne referentne vrijednosti za svaku sortu.

Prerađena zrna (bijela riža) razvrstavaju se kako slijedi:

Sorta	Kategorija	% amiloze
„Bahia”	Srednje zrno	19,1
„Tebre”	Srednje zrno	20,0
„Fonsa”	Srednje zrno	20,3
„Bomba”	Srednje zrno	24,9
„Montsianell”	Srednje zrno	18,1
„Gleva”	Srednje zrno	17,7
„JSendra”	Srednje zrno	17,5
„Guara”	Srednje zrno	17,5
„Olesa”	Dugo zrno	24,0
Prosječne referentne vrijednosti za svaku sortu.

Ove sorte imaju dovoljno visok udio amiloze, te stoga riža za vrijeme kuhanja može ispravno apsorbirati okuse i boje ostalih sastojaka iz recepta.

Sve su poznate po tome što se ravnomjerno kuhaju i što su im zrna ujednačena nakon kuhanja. Idealne su za lokalna jela s rižom u toj regiji jer za razliku od ostalih vrsta, kao što je većina sorti dugog zrna, apsorbiraju velik dio okusa. Iako je „Olesa” sorta dugog zrna, u kuhinji daje slične rezultate kao ostale sorte obuhvaćene ovim ZOI-jem.

Kad se otpremaju radi stavljanja na tržište, sve sorte zaštićene ZOI-jem „Arroz del Delta del Ebro” moraju biti usklađene s relevantnim tržišnim standardom, a zrna moraju biti zdrava i bez gljivica, truleži, insekata, parazita i vanjskih mirisa i/ili okusa.

Sadržaj vlage ne smije biti veći od 15 %, a na zrnu ne smije biti ostataka sloja posija (na bijeloj riži).

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Čitav postupak, od uzgoja do mljevenja i poliranja riže, odvija se na zemljopisnom području opisanom u točki 4.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Riža se pakira u kutije ili pakete od 5, 2, 1, 0,5 ili 0,25 kg, a zatim se stavlja u još jedan spremnik kako bi se osiguralo da unutrašnja kutija ili paket ostanu neoštećeni. Samo se zakonski dopušteni materijali prehrambene kvalitete smiju upotrebljavati za pakiranje.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Na pakiranju se moraju nalaziti riječi „Arroz del Delta del Ebro”/„Arròs del Delta de l’Ebre”, logotipovi ZOI-ja i EU-a te sve opće informacije koje se zahtijevaju u primjenjivom zakonodavstvu.

Logotip ZOI-ja u boji treba navesti na sljedeći način:

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje na kojem se uzgaja i prerađuje ZOI „Arroz del Delta del Ebro” delta je rijeke Ebro unutar okruga Baix Ebre i El Montsià u pokrajini Tarragona.

Područje proizvodnje obuhvaća čitav teritorij općina Deltebre i Sant Jaume d’Enveja te dijelove općina L’Aldea, Amposta, L’Ampolla, Camarles i Sant Carles de la Ràpita, koje pripadaju području delte rijeke Ebro.

Područje mljevenja i poliranja obuhvaća iste općine kao i područje proizvodnje.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1. Posebnost zemljopisnog područja

Povijesni čimbenici

Uzgoj riže tradicija je na području delte rijeke Ebro i usko je povezan s formacijom delte te fizikalnim i geološkim razvojem.

Postoje brojni pisani navodi koji svjedoče o povezanosti tradicije uzgoja riže i delte rijeke Ebro. Značajan je primjer Geografia de Catalunya (Zemljopis Katalonije) Lluisa Soléa i Sabarisa (1958.), koji je zapisao da „postoji dokaz da je bilo pokušaja uzgoja riže u delti rijeke Ebro u 15. stoljeću; no tek se u 19. stoljeću uzgoj riže razvio kao djelatnost”. Autor u istom djelu navodi da je „Canal de la Derecha (desni kanal), izgrađen u Xerti u drugoj polovici 19. stoljeća u delti koja se koristila za sezonsku ispašu stoke, omogućio natapanje tla svježom vodom te sjetvu riže. Otad se uzgoj riže neprestano širi, što pogoduje desalinizaciji tla i proizvodnji dobrog proizvoda.

Ta se djelatnost neprekidno održala do danas, a riža je sad glavni usjev koji se uzgaja na tom području.

Prirodni čimbenici

Uzgoj riže razvio se u delti rijeke Ebro zbog karakteristika lokalnog tla i klime te saliniteta zemlje i razine podzemnih voda.

Muljevita tla delte rijeke Ebro vrlo su plodna i idealna za uzgoj riže. Na sastav tla uvelike utječu navodnjavanje i praksa poznata kao kolmacija ili „zamuljivanje” (kretanje kombinacije vode i tla kako bi se osiguralo dobro stanje podloge prije sjetve).

Prinos usjeva među najvišima je u svijetu i odražava položaj područja na 40. sjevernoj paraleli i izotermi 19 °C.

Drugi je važan čimbenik salinitet tla zbog utjecanja morske vode u deltu te „obalne mediteranske” klime. Zime su blage i ne naročito kišne sa suhim sjevernim i sjeverozapadnim vjetrovima (mistral i levant), a ljeta su vruća s teškim sušama i vlažnim zrakom s juga i jugoistoka (ostro i leveche). Povjetarac puše gotovo svaki dan u godini.

Hidrološki profil područja oblikuju posljednji dio rijeke Ebro, dug približno 30 km, te dva kanala (desni i lijevi) koji se, donekle paralelno s rijekom, protežu od brane Xerta-Tivenys, a kad dosegnu deltu, granaju se u veliku mrežu kanala za navodnjavanje i odvod. To što sva voda kojom se natapa usjev potječe iz jednog izvora nesumnjivo ima ključnu ulogu u ujednačenosti uzgajanog proizvoda, kao i u karakteristikama po kojima se on razlikuje od riže uzgajane drugdje.

5.2. Posebnost proizvoda

Sve sorte zaštićene ZOI-jem „Arroz del Delta del Ebro” kuhaju se ravnomjerno, ujednačenih su zrna nakon kuhanja te imaju dobru sposobnost apsorpcije zahvaljujući visokom udjelu amiloze kao postotku ukupnog škroba.

Riža je cijenjena zbog toga što se dobro kuha i daje meka, odvojena zrna te zbog dobre sposobnosti apsorpcije vode, zbog čega uvelike poprima okus različitih jela s područja delte rijeke Ebro, za čiju se pripremu upotrebljava.

5.3. Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI), odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Proizvod ima ujednačene karakteristike kad je riječ o kvaliteti jer sve sorte daju sličan konačni proizvod osim sorti „Bomba” i „Olesa”, koje su ipak uvrštene u specifikaciju proizvoda; prva zato što je tradicionalna za to područje, a druga zato što potječe s tog područja. Međutim, sorta nije jedini čimbenik zbog kojeg se proizvod razlikuje od konkurencije: važnu ulogu imaju zemljopisno područje, okoliš, klima, voda i postupak dozrijevanja, a kombinacija svih tih čimbenika postojana je na cijelom području proizvodnje.

Prirodno okruženje područja utječe na karakteristike riže. Zbog lokalne klime i tla te stupnja saliniteta i razine podzemnih voda riža je jedini usjev koji se uzgaja na određenom zemljopisnom području. Rižina polja u delti odlična su za uzgoj i daju visoke prinose usjeva.

Riža s ovog područja ima dokazani ugled među potrošačima zbog okusa i teksture koje duguje svojstvima upotrijebljenih sorti i području na kojem se uzgaja. Riža je cijenjena i zbog toga što se dobro kuha i daje meka, odvojena zrna te zbog količine vode koju apsorbira, zbog čega uvelike poprima okus različitih jela u kojima se upotrebljava.

Upućivanje na objavljenu specifikaciju proizvoda

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

Ažurirana specifikacija proizvoda može se pronaći na http://agricultura.gencat.cat/web/.content/01-departament/informacio-publica-tramits/2020/sollicitud-modificacio-dop-arros-delta-ebre/enllacos-documents/fitxers-binaris/pliego-condiciones-dop-arroz-delta-ebro-modificacion.pdf, a postupak izmjene je u tijeku.

Nakon odobrenja bit će objavljena na http://agricultura.gencat.cat/ca/ambits/alimentacio/segells-qualitat-diferenciada/distintius-origen/dop-igp/normativa-dop-igp/plecs-condicions/en-vigor/castella/.

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

11.2.2022

Službeni list Europske unije

C 70/23

Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2022/C 70/08)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od datuma ove objave.

SPECIFIKACIJA PROIZVODA ZA ZAJAMČENO TRADICIONALNI SPECIJALITET

„Sopa da Pedra de Almeirim”

EU br.: TSG-PT-02627 – 6. kolovoza 2020..

Država članica ili treća zemlja: Portugal

1. Naziv koji je potrebno upisati u registar

„Sopa da Pedra de Almeirim”

2. Vrsta proizvoda

Razred 2.21. Gotovi obroci

3. Razlozi za evidentiranje

3.1. Proizvod: (potvrdni okviri ☒, ☐)

☒	je rezultat načina proizvodnje, prerade ili sastava odgovarajućeg tradicionalnog postupka za taj proizvod ili prehrambeni proizvod;

☐	koji se proizvodi od sirovina ili sastojaka koji se upotrebljavaju tradicionalno.

Naziv „Sopa da Pedra de Almeirim” ponekad se pogrešno upotrebljava, tj. u rezultatima pretraživanja na internetu ponekad se mogu pronaći recepti koji obuhvaćaju širok raspon verzija juhe „Sopa da Pedra de Almeirim” koje se pripravljaju od govedine, mrkve i kupusa, sastojaka koji nisu uključeni u izvorni recept za juhu „Sopa da Pedra de Almeirim”.

Stoga se upotrebljavani naziv „Sopa da Pedra de Almeirim” odnosi na određeni proizvod koji se pripravlja od određenih sastojaka (i samo tih sastojaka), koji su u skladu i sa specifikacijom proizvoda i s određenom metodom proizvodnje.

3.2. Riječ je o nazivu:

☒	koji se tradicionalno upotrebljava za označivanje određenog proizvoda;

☐	kojim se opisuju tradicionalna ili specifična svojstva proizvoda.

Naziv „Sopa da Pedra de Almeirim” još uvijek se upotrebljava te se spominje u raznim knjigama navedenima u točki 4.3.

Ovo je jelo nekoliko stoljeća bilo tipična juha u Almeirimu, a komercijalno je predstavljeno pod nazivom „Sopa da Pedra de Almeirim” mnogo većem broju ljudi 1960., kad je jedan restoran počeo pripremati i nuditi juhu pod tim nazivom. Juha je kruta i crvenkastosmeđa te sadržava mnogo sastojaka, a zbog tih fizičkih svojstava uspoređivana je s kamenjem kojim se i danas popločuju mnoge ulice u starom dijelu Almeirima. Stoga je postala poznata kao „Sopa da Pedra de Almeirim”.

4. Opis

4.1. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1., uključujući njegova glavna fizikalna, kemijska, mikrobiološka i organoleptička svojstva kojima se dokazuje njegov specifičan karakter (članak 7. stavak 2. ove Uredbe)

„Sopa da Pedra de Almeirim” specijalitet je koji se pripravlja od povrća, točnije od graha i krumpira, te svinjskog mesa (nogica, obraza, slanine i kobasica).

Fizička svojstva

„Sopa da Pedra de Almeirim” gusta je i kruta juha jer sadržava sastojke kao što su grah, krumpir i kobasice. Jelo je dobilo svoj naziv zbog tih fizičkih svojstava, koja podsjećaju na kamenje kojim su popločene najstarije ulice Almeirima.

U tablici I. navedeni su glavni fizički parametri i odgovarajući rasponi za glavne sastojke:

	Parametar (prosječne vrijednosti)	Napomene
Sastojci	Veličina (cm)
Sušeni pinto grah	1,0 – 2,0
Krumpir	0,5 – 3,0	narezan na kockice
Svinjetina: nogice i/ili obraz	1,0 – 3,0	To mogu biti prednje ili stražnje nogice.
	Debljina (mm)
Kobasica: chouriço i morcela	4,0 – 10,0	narezana
Kobasica: farinheira	5,0 – 12,0	narezana

Organoleptička svojstva

Juha je crvenkastosmeđe boje te je prošarana nejednakim komadićima raznih sastojaka, među kojima su kobasice, meso, krumpir i korijander.

Grah stvara svojevrsnu „kremu” koja zgušnjava juhu i stvara koncentrat, a gušću konzistenciju juhi daju i male kocke krumpira.

„Sopa da Pedra de Almeirim” gusta je juha. Svinjsko meso čini je kremastom, a glatkoća graha i krumpira daje joj baršunastu teksturu. Zbog svinjskog mesa i kobasica ima jak, uravnotežen okus. Osjećaju se i natruhe začina, kao što su klinčić i kumin iz kobasice morcela te slatka paprika iz kobasice chouriço. Dodatak svježeg korijandera juhi daje određenu svježinu.

Juha je osebujna kombinacija tih okusa i tekstura, a obilježavaju je pikantne note kobasica i svinjetine te svježina koju daje dodatak svježeg korijandera.

4.2. Opis metode proizvodnje proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1. i koje se proizvođači moraju držati, uključujući, prema potrebi, prirodu i svojstva upotrijebljenih sirovina ili sastojaka i metodu pripreme proizvoda (članak 7. stavak 2. ove Uredbe)

Sirovine

Za pripravljanje juhe „Sopa da Pedra de Almeirim” upotrebljavaju se sljedeće sirovine i dodatni sastojci (za količinu od 50 litara):

—	sušeni pinto grah (od 6 do 8 kg),

—	svinjeća kobasica chouriço (od 1,4 do 2,1 kg),

—	krvavica morcela (od 1,4 do 2,1 kg),

—	kobasica farinheira (od 1,35 do 2,25 kg),

—	svinjske nogice i/ili obraz (od 15 do 25 kg),

—	sušena slanina (od 0,5 do 1,5 kg),

—	krumpir (od 15 do 25 kg),

—	luk (od 2,5 do 5 kg),

—	svježi korijander – prije i nakon kuhanja (od 30 do 150 g),

—	češnjak (od 250 do 500 g),

—	lovorov list (od 10 do 30 osušenih listova lovora),

—	papar (od 15 do 25 g),

—	paprika (od 30 do 150 g) i/ili pasta od crvene paprike (od 200 do 350 g),

—	maslinovo ulje (od 1 do 2,5 l) i/ili svinjska mast (od 200 do 400 g),

—	voda (dovoljno za pripremu naznačene količine juhe),

—	sol po ukusu.

Priprema – približno od 30 do 60 minuta

Nogice se posole dan ranije, a zatim se neposredno prije kuhanja isperu kako bi se uklonio višak soli. Slično tome, sušeni grah mora se namočiti ili isprati vodom prije stavljanja u lonac. Luk i češnjak sitno se nasjeckaju. Krumpir se nareže na kockice.

Kuhanje – približno od 2 do 4 sata

Najprije se u lonac doda voda, zajedno s grahom, lukom, češnjakom, paprikom i/ili pastom od crvene paprike, paprom, lovorovim listovima i, ako se upotrebljavaju, drugim začinima kao što su korijander, maslinovo ulje ili svinjska mast (ne nužno tim redoslijedom). Sastojci se ne prže te se stavljaju u lonac hladni.

Zatim se dodaju nogice, obrazi, slanina i kobasice. Kobasice farinheira mogu se kasnije dodati, kad su nogice i pinto grah gotovo kuhani. Neki ih kuhari čak radije odvojeno kuhaju kako se ne bi raspale.

Kad je sve kuhano, meso i kobasice izvade se. Nakon što se ohlade, režu se na male komade, odnosno na kriške.

U juhu koja se još kuha u loncu zatim se dodaje krumpir narezan na male nepravilne kocke. Pritom se prema potrebi juha može dodatno začiniti. Kad se krumpir skuha, vatra se ugasi. Juhu treba ostaviti da odstoji kako bi grah proizveo svoju „kremu” i zgusnuo juhu. I krumpir bi se trebao početi raspadati, tako da rubovi malih nepravilnih kocka postanu zaobljeni, što isto tako pomaže u zgušnjavanju juhe. Time se osigurava da se svi sastojci dobro sjedine i da se dobije glatka, baršunasta juha.

4.3. Opis ključnih elemenata koji određuju tradicionalna svojstva proizvoda (članak 7. stavak 2. ove Uredbe)

Prije nego što je postala poznata pod tim nazivom, juha „Sopa da Pedra de Almeirim” bila je tradicionalno jelo lokalnih poljoprivrednika iz te poljoprivredne regije na obalama rijeke Tejo.

Samoopskrbna poljoprivreda u ovoj je regiji bila vrlo važna jer je to područje korišteno kao rezervat za divljač za rekreaciju kralja i njegova dvora, što znači da mještani nisu smjeli loviti. Stoga su povrće uzgojeno u povrtnjacima i domaće svinje, koje su se ubijale zimi i čiji su se svi dijelovi iskorištavali, bili presudni za opstanak stanovništva.

Slavna juha „Sopa da Pedra de Almeirim” pripravljala se upravo od tih sastojaka, iako recept možda nije bio isti u svakoj obitelji. Mještani su uzgajali grah i krumpir, a svinjsko meso čuvalo se u solanicama i upotrebljavalo za kobasice. U pravilu to su bili proizvodi koji su činili osnovu tradicionalne juhe te regije, koja je bila vrlo hranjiva i idealna za davanje snage za teške poljoprivredne radove. Budući da je ta juha bila bogata jer je sadržavala svinjetinu, slaninu i kobasice, smatrala se potpunim obrokom. „Ovaj narodni recept dio je tradicijske kulture Almeirima”, kaže lokalni povjesničar Eurico Henriques, koji je ujedno općinski vijećnik Almeirima zadužen za kulturu.

Juha je tek mnogo kasnije, početkom šezdesetih godina 20. stoljeća (šest desetljeća), postala poznata kao „Sopa da Pedra de Almeirim”. Ovaj je lokalni specijalitet postajao sve popularniji velikim dijelom zahvaljujući maloj trgovini mješovitom robom koju su vodili trgovac ribom José Manuel „Toucinho” i njegova supruga Maria Manuela Aranha, rođena 1912., koja se smatra „majkom juhe sopa da pedra” i čija je majka Mariana pripravljala tu juhu od mesa i graha mnogo prije 1960. [vidjeti: Morreu a Mãe da Sopa da Pedra – YouTube, objavljeno 4. svibnja 2009..].

Prema podacima o obiteljskoj povijesti ta trgovina u starom dijelu grada ugošćivala je trgovačke putnike koji bi svratili u taj kraj kako bi prodali svoju robu i oporavili se za nastavak puta. U njoj bi kušali neka od regionalnih jela koja je obitelj pripremila. Lokalna juha od graha, krumpira i kobasica stalno se posluživala i bila je omiljena među putnicima. Hélia Costa, kći supružnika koji su osnovali trgovinu, a poslije i restoran, kaže: „Ti su prodavači bili i naši dobavljači, ljudi koje smo dobro poznavali. Jednog je dana jedan od njih svratio na objed i moja mu je majka poslužila juhu po receptu mojih djeda i bake. Toliko mu se svidjela da je želio dovesti neke prijatelje kako bi je kušali. Ali budući da su se ovdje pripravljale i druge juhe, on je, nastojeći obrazložiti o kojem je posebnom receptu riječ, rekao: ‚To je ona tamna, teška juha, koja izgleda kao kamenje na ulici’, misleći na popločene ulice u tom području. Ovdje ima još mnogo takvih kamenih ulica.”

Naziv koji je dobila, nadahnut kamenjem kojim su popločene najstarije ulice u ovom gradu u Ribateju, postao je komercijalni naziv za tradicionalnu seljačku juhu koja je usmenom predajom stekla slavu i privlačila posjetitelje u grad, koji su u njega dolazili samo kako bi je kušali. Godine 1962. mala trgovina mješovitom robom postala je restoran poznat kao „pionir juhe Sopa da Pedra de Almeirim”. S godinama su i drugi su restorani otvorili svoja vrata i počeli pripravljati juhu „Sopa da Pedra de Almeirim” po lokalnim receptima te je ta kulinarska djelatnost sve više dobivala na značaju.

Prema legendi iz priča Teófila Brage Contos Tradicionais do Povo Português [Tradicionalne narodne priče iz Portugala] (1883.) sve je počelo od jednog fratra, koji je lukavo prevario naivnog poljoprivrednika navevši ga da povjeruje da je pripravio ukusnu juhu od kamena koji je nosio u džepu. Za pripremu juhe kamenu su se dodavali krumpir, grah i kobasice. Zbog povezivanja naziva „Sopa da Pedra” s juhom opisanom u priči i sličnosti njezinih sastojaka sa sastojcima juhe iz Almeirima ubrzo je došlo do ispreplitanja činjenica i fikcije. Tako je nastala reklama koja je pomogla u popularizaciji prave juhe „Sopa da Pedra de Almeirim”. Budući da su posjetitelji restorana često tražili kamen, postalo je uobičajeno dodati jedan u zdjelicu prije posluživanja.

Juha „Sopa da Pedra de Almeirim” postala je poznata u cijeloj zemlji, pa čak i u inozemstvu, i to zahvaljujući društvu Confraria Gastronómica de Almeirim [Gastronomsko društvo Almeirima], koje nastoji širiti i očuvati kulturnu, povijesnu, etnografsku i kulinarsku baštinu ove općine u Ribateju. „Juha Sopa da Pedra jasno se ističe među svim tipičnim receptima Almeirima. Putujemo po cijeloj zemlji kako bismo je promicali, a već smo je promovirali u zemljama kao što su Španjolska, Francuska, Belgija i Mađarska”, kaže Rui Figueiredo, veliki meštar Društva, koje od 2013. organizira godišnji festival „Sopa da Pedra de Almeirim”.

Ovaj tradicionalni specijalitet toliko je usko povezan s Almeirimom, mjestom njegova podrijetla, da je juha „Sopa da Pedra de Almeirim” s godinama postala glavna kulinarska ikona i jedan od najpoznatijih portugalskih specijaliteta u televizijskim programima posvećenima nacionalnoj kuhinji (RTP, 2009., 7 Maravilhas da Gastronomia| Sopa da Pedra| Reportagem; RTP Memória, 2017., Horizontes da Memória, Sopa da Pedra, Almeirim, 1999.; TV4Ribatejo, 2009., Morreu a Mãe da Sopa da Pedra).

Ključne osobe u području očuvanja i promoviranja nacionalnih jela, kao što je Maria de Lourdes Modesto, uvrstile su juhu „Sopa da Pedra de Almeirim” među svoje popularne recepte od šezdesetih godina 20.stoljeća [Modesto, M.L. (1982.), Cozinha Tradicional Portuguesa [Tradicionalna portugalska kuhinja], Verbo, Lisabon, prvo izdanje].

Godišnji festival Sopa da Pedra, koji se održava svake godine od 2013., već je postao ključno događanje u kulturnom životu grada i okuplja tisuće posjetitelja. Uz potporu općinskog vijeća to događanje promiče Gastronomsko društvo Almeirima, koje je osnovano kako bi promicalo tipična lokalna jela, a posebno juhu „Sopa da Pedra de Almeirim”.

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 70

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 65. 11. veljače 2022.

Sadržaj		Stranica
	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2022/C 70/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.10590 – PAI PARTNERS / OTPP / VEONET) ( 1 )	1
2022/C 70/02	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.10587 – BLACKSTONE / WARBURG PINCUS / INTRAFI GROUP) ( 1 )	2

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2022/C 70/03	Tečajna lista eura — 10. veljače 2022.	3

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1439
JPY	japanski jen	132,42
DKK	danska kruna	7,4404
GBP	funta sterlinga	0,84248
SEK	švedska kruna	10,5275
CHF	švicarski franak	1,0571
ISK	islandska kruna	141,80
NOK	norveška kruna	10,0693
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	24,350
HUF	mađarska forinta	354,02
PLN	poljski zlot	4,4921
RON	rumunjski novi leu	4,9451
TRY	turska lira	15,4838
AUD	australski dolar	1,5894
CAD	kanadski dolar	1,4498
HKD	hongkonški dolar	8,9142
NZD	novozelandski dolar	1,7076
SGD	singapurski dolar	1,5345
KRW	južnokorejski von	1 367,52
ZAR	južnoafrički rand	17,3078
CNY	kineski renminbi-juan	7,2722
HRK	hrvatska kuna	7,5275
IDR	indonezijska rupija	16 390,21
MYR	malezijski ringit	4,7855
PHP	filipinski pezo	58,583
RUB	ruski rubalj	85,0187
THB	tajlandski baht	37,331
BRL	brazilski real	5,9668
MXN	meksički pezo	23,3584
INR	indijska rupija	85,9373

	V. Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2022/C 70/04	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10543 – BISCUIT HOLDING / CONTINENTAL BAKERIES HOLDING) ( 1 )	4
2022/C 70/05	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.10515 –ILIAD / UPC POLSKA) ( 1 )	6
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2022/C 70/06	Objava jedinstvenog dokumenta izmijenjenog na temelju zahtjeva za odobrenje manje izmjene u skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012	7
2022/C 70/07	Objava zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda koja nije manja u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	11
2022/C 70/08	Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	23


	(1) Tekst značajan za EGP.