—

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke od 101. do 109.,

—

uzimajući u obzir relevantna pravila, smjernice, rezolucije, javna savjetovanja, komunikacije i dokumente Komisije na temu tržišnog natjecanja,

—

uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 9. srpnja 2020. o politici tržišnog natjecanja za 2019. (COM(2020)0302) i radni dokument službi Komisije koji je objavljen istog datuma kao popratni dokument,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. lipnja 2020. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a (1),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. o novoj industrijskoj strategiji za Europu (COM(2020)0102),

—

uzimajući u obzir komunikacije Komisije od 19. ožujka 2020., 4. travnja 2020., 13. svibnja 2020. i 2. srpnja 2020. o privremenom okviru za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 i naknadne izmjene tih komunikacija (2),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. rujna 2020. o smjernicama za određene mjere državne potpore povezane sa sustavom trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova nakon 2021. (C(2020)6400 final),

—

uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije od 17. lipnja 2020. o uspostavi jednakih uvjeta na tržištu u pogledu stranih subvencija (COM(2020)0253),

—

uzimajući u obzir odluku Komisije od 17. prosinca 2020. da odobri Googleovo pripajanje Fitbita, podložno uvjetima,

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda 24/2020 naslovljeno „Kontrola koncentracija i protumonopolski postupci u EU-u koje provodi Komisija: potrebno je povećati nadzor nad tržištem” (3),

—

uzimajući u obzir govor o stanju Unije predsjednice Komisije Ursule von der Leyen od 16. rujna 2020.,

—

uzimajući u obzir pisane i usmene odgovore tadašnje kandidatkinje za povjerenicu Margrethe Vestager sa saslušanja pred Europskim parlamentom od 8. listopada 2019.,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu Europske mreže za tržišno natjecanje od 23. ožujka 2020. o primjeni prava tržišnog natjecanja tijekom krize uzrokovane koronavirusom (4),

—

uzimajući u obzir izvješće stručnjaka Komisije na visokoj razini od 4. travnja 2019. naslovljeno „Politika tržišnog natjecanja za digitalno doba” (5),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. ožujka 2019. o radnim mjestima, rastu i konkurentnosti,

—

uzimajući u obzir zaključke s izvanrednog sastanka Europskog Vijeća od 1. i 2. listopada 2020.,

—

uzimajući u obzir obavijest Komisije dionicima od 2. prosinca 2020. o povlačenju Ujedinjene Kraljevine i pravilima EU-a na području tržišnog natjecanja te obavijest od 18. siječnja 2021. o povlačenju Ujedinjene Kraljevine i pravilima EU-a na području državnih potpora,

—

uzimajući u obzir studiju Resornog odjela za ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života u Europskom parlamentu iz prosinca 2020. naslovljenu „Utjecaj državnih potpora na tržišno natjecanje i konkurentnost tijekom pandemije bolesti COVID-19: rana procjena”,

—

uzimajući u obzir izvješće Pododbora za protumonopolske mjere američkog Odbora za pravosuđe od 6. listopada 2020. naslovljeno „Istraga tržišnog natjecanja na digitalnom tržištu: Izvješće i preporuke službenika većine” (6),

—

uzimajući u obzir istraživački rad Uprave za zaštitu tržišnog natjecanja i tržišta Ujedinjene Kraljevine od 19. siječnja 2021. naslovljen „Algoritmi: kako mogu smanjiti tržišno natjecanje i naštetiti potrošačima”,

—

uzimajući u obzir cilj EU-a u pogledu emisija stakleničkih plinova do 2030. koji su čelnici EU-a podržali u prosincu 2020.,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2020. naslovljenu „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020)0098),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0168/2021),

A.

budući da potrošači imaju koristi od konkurentnih tržišta, osobito kada ona rezultiraju primjerenim cijenama i većim izborom kvalitetnih proizvoda; budući da je politika tržišnog natjecanja EU-a osmišljena kako bi se održalo otvoreno tržišno gospodarstvo sa slobodnim, poštenim i učinkovitim tržišnim natjecanjem koje pogoduje učinkovitoj raspodjeli resursa i promicanju inovacija, pri čemu se posebna pozornost posvećuje potrebama MSP-ova i stvaranju jednakih uvjeta, u korist svih građana EU-a; budući da taj temeljni cilj ostaje relevantan čak i u kriznim uvjetima;

B.

budući da je Komisija brzo odgovorila na izbijanje krize uzrokovane bolešću COVID-19 tako što je utvrdila posebna privremena pravila u području tržišnog natjecanja kako bi ispravila ozbiljan poremećaj u europskom gospodarstvu;

C.

budući da se izvanredne i privremene mjere za odgovor na pandemiju ne bi smjele primjenjivati u formi protutržišnog ponašanja, niti bi ih financijski nezdrava poduzeća smjela koristiti za dobivanje dodatne potpore bez nužnih i učinkovitih planova restrukturiranja;

D.

budući da bi sve državne potpore trebale biti osmišljene i dodijeljene na gospodarski, društveno i okolišno odgovoran način; budući da bi politika tržišnog natjecanja dugoročno trebala učinkovito rješavati socijalne, digitalne i okolišne izazove te biti potpuno u skladu s prioritetima istaknutim u europskom zelenom planu i ciljevima Pariškog sporazuma;

E.

budući da je mudro usklađivanje pravila Unije o tržišnom natjecanju s njezinim industrijskim, digitalnim, okolišnim, socijalnim i međunarodnim trgovinskim politikama ključno za osiguravanje ravnopravnih uvjeta u svim sektorima, jačanje otpornih lanaca vrijednosti i poticanje otvaranja radnih mjesta i globalne konkurentnosti, čime se doprinosi trgovinskom okružju pogodnom za MSP-ove;

F.

budući da nepošteno tržišno natjecanje među državama članicama ometa pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

G.

budući da Komisija trenutno provodi opću provjeru učinkovitosti primjene politike tržišnog natjecanja, uključujući protumonopolske propise, niza pravila i smjernica o državnim potporama, ocjenu pravila o kontroli koncentracija i pregled Obavijesti o utvrđivanju tržišta;

H.

budući da ekonomski bojkoti proizvoda iz određenih zemljopisnih područja u EU-u predstavljaju ozbiljno kršenje pravila tržišnog natjecanja te bi na to trebalo učinkovito odgovoriti;

I.

budući da sve veći izazovi nadmetanja s visoko subvencioniranim velikim gospodarstvom, kao što je kinesko, iziskuju mjere za jačanje poduzeća iz EU-a koja se suočavaju s konkurentima izvan EU-a;

J.

budući da je arhitektura otvorenog tržišta u trgovanju i poravnanju koja omogućava istinsko tržišno natjecanje među tržišnim infrastrukturama ključna za očuvanje i jačanje otpornosti tržišta kapitala EU-a, poticanje inovacija vođenih tržištem, a time i postizanje boljih rezultata za umirovljenike, tvrtke i investitore; budući da se potreba za otvorenom strukturom tržišta mora uskladiti s pitanjima financijske stabilnosti;

K.

budući da su portali preko kojih većina potrošača pristupa internetu ograničeni na izuzetno mali broj digitalnih ekosustava i velikih platformi; budući da je pandemija bolesti COVID-19 ubrzala tempo digitalizacije i tako postavila nove izazove za učinkovitost politike tržišnog natjecanja, posebno u području protumonopolskih pravila, gdje ex ante intervencije još uvijek nisu dopuštene;

L.

budući da su skandali povezani s podacima, istrage i dokazi pokazali na koji način platforme prikupljaju i pohranjuju, često na pretjeran način, te koriste i prodaju osobne podatke trećim stranama, te na koji su način dominantni subjekti i platforme u području tehnologija sustavno pratili potrošače na internetu;

M.

budući da neka poduzeća, koji imaju koristi od dvostrukog statusa platforme i dobavljača, zlouporabljuju svoj položaj namećući nepoštene uvjete konkurenciji;

N.

budući da analitičari predviđaju (7) da će Amazon, Facebook i Alphabet Inc. (Google) zajedno držati 61 % cjelokupnog digitalnog oglašavanja 2021., što predstavlja udvostručenje njihova tržišnog udjela od 2015.; budući da Facebook i Alphabet Inc. (Google) 98,53 % odnosno 83,3 % svojih prihoda zarađuju digitalnim oglašavanjem (8);

O.

budući da novčane kazne koje izdaju tijela za zaštitu tržišnog natjecanja često nisu imale odvraćajući učinak za velika tehnološka poduzeća jer ih ona smatraju tek troškovima poslovanja;

P.

budući da bi protumonopolski alati trebali biti prikladni za suočavanje s novim stvarnostima digitalnih i tehnoloških tržišta koja se brzo mijenjaju;

Q.

budući da su za poduzeća koja pružaju financijske usluge i tehnološka poduzeća potrebni ravnopravni uvjeti kako bi se osiguralo tržišno natjecanje pod jednakim uvjetima, u skladu s načelom „isti rizik, ista aktivnost, ista regulacija”;

R.

budući da algoritmi mogu uvelike poboljšati učinkovitost i omogućiti pouzećima da potrošačima pružaju bolje proizvode i usluge; budući da, međutim, namjerna ili nenamjerna zlouporaba algoritama može naštetiti potrošačima i konkurenciji;

S.

budući da bi pravila EU-a o tržišnom natjecanju i državnim potporama trebala biti usklađena s europskim zelenim planom, digitalnom strategijom EU-a, europskim stupom socijalnih prava i ciljevima održivog razvoja UN-a, te bi im mogla znatno doprinijeti; budući da se predmeti državnih potpora EU-a rijetko referiraju na takve opće ciljeve politike EU-a;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

—

uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji te članke 6. i 8. Ugovora u funkcioniranju Europske unij,

—

uzimajući u obzir članak 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”),

—

uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, a posebno njegova načela 2., 3. i 9.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) od 18. prosinca 1979. (1),

—

uzimajući u obzir Program za održivi razvoj do 2030., a posebno cilj br. 5 kojim se nastoji postići rodna ravnopravnost te se žele poboljšati životni uvjeti žena do 2030. (2),

—

uzimajući u obzir Europsku povelju o ravnopravnosti žena i muškaraca u lokalnom životu (3),

—

uzimajući u obzir direktive EU-a počevši od 1975. godine o različitim aspektima jednakog postupanja prema ženama i muškarcima (Direktiva 79/7/EEZ (4), Direktiva 86/613/EEZ (5), Direktiva 92/85/EEZ (6), Direktiva 2004/113/EZ (7), Direktiva 2006/54/EZ (8), Direktiva 2010/18/EU (9) i Direktiva 2010/41/EU (10)),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. svibnja 2012. s preporukama Komisiji o primjeni načela jednake plaće radnika i radnica za jednak rad ili rad jednake vrijednosti (11),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2013. o iskorjenjivanju rodnih stereotipa u EU-u (12),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o znanstvenim i sveučilišnim karijerama žena i „staklenom stropu” na koji nailaze (13),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o vanjskim čimbenicima koji otežavaju žensko poduzetništvo u Europi (14),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2016. o jednakosti spolova i osnaživanju žena u digitalnom dobu (15),

—

uzimajući u obzir studiju Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) naslovljenu „Gender in regional cohesion policy” (Rodna dimenzija u regionalnoj kohezijskoj politici) i objavljenu 25. siječnja 2017. (16),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2017. o promicanju ravnopravnosti spolova u istraživanjima o mentalnom zdravlju i kliničkim istraživanjima (17),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2017. o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2014. – 2015. (18),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima (19),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2017. o potrebi za strategijom EU-a kojom bi se otklonile i spriječile razlike u mirovinama muškaraca i žena (20),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. listopada 2017. o ekonomskom osnaživanju žena u privatnom i javnom sektoru u EU-u (21),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2018. o ženama, rodnoj ravnopravnosti i pravednoj klimatskoj politici (22),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2018. o rodnoj ravnopravnosti u trgovinskim sporazumima EU-a (23),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2018. o osnaživanju žena i djevojčica posredstvom digitalnog sektora (24),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2018. o uslugama skrbi u EU-u za poboljšanu ravnopravnost spolova (25),

—

uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Gender budgeting – Mainstreaming gender into the EU budget and macroeconomic policy framework” (Uključivanje rodne perspektive u izradu proračuna – Uključivanje rodno osviještene politike u proračun EU-a i makroekonomski okvir politike), koju je 10. travnja 2019. objavio EIGE (26),

—

uzimajući u obzir mišljenje Savjetodavnog odbora za jednake mogućnosti žena i muškaraca od 19. prosinca 2018. naslovljeno „The future of gender equality strategy after 2019: the battles that we win never stay won” (Budućnost strategije za rodnu ravnopravnost nakon 2019.: bitke u kojima pobijedimo poslije opet vodimo) (27),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2019. o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU-u (28),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. veljače 2019. o nazadovanju u području prava žena i rodne ravnopravnosti u EU-u (29),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 6. ožujka 2019. naslovljen „Izvješće o ravnopravnosti žena i muškaraca u EU-u 2019.” (SWD(2019)0101) (30),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o pristupanju EU-a Istanbulskoj konvenciji i drugim mjerama za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja (31),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2019. pod naslovom „Rodno ravnopravna gospodarstva u EU-u: daljnji koraci” (32),

—

uzimajući u obzir izvješće naslovljeno „Rješavanje problema manjka poduzetnika 2019.: politike za uključivo poduzetništvo”, koje je 10. prosinca 2019. objavio OECD (33),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. prosinca 2019. o javnoj diskriminaciji i govoru mržnje protiv pripadnika zajednice LGBTI, uključujući „zone bez LGBTI-ja” (34),

—

uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Gender Dimension of the EU Cohesion Policy” (Rodna dimenzija u kohezijskoj politici EU-a), koju je objavila Glavna uprava za unutarnju politiku 19. veljače 2019. (35),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. siječnja 2020. o razlici u plaćama žena i muškaraca (36),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. veljače 2020. o prioritetima EU-a za 64. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena (37),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.” (COM(2020)0152),

—

uzimajući u obzir informativni članak Komisije od 17. lipnja 2020. naslovljen „Pandemija koronavirusa – učinak na rodnu ravnopravnost” (38),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Vijeća Europe od 29. svibnja 2020. naslovljenu „Nacionalne manjine i bolest COVID-19: produbljivanje nejednakosti, povećanje ranjivosti”,

—

uzimajući u obzir dokument Komisije za raspravu br. 129 od 24. srpnja 2020. naslovljen „Gender Smart Financing – Investing In & With Women: Opportunities for Europe” (Rodno osviješteno financiranje – Ulaganje u žene i sa ženama: Prilike za Europu) (39),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. rujna 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020. – 2025.” (COM(2020)0565),

—

uzimajući u obzir indeks rodne ravnopravnosti 2020. koji je EIGE objavio 16. listopada 2020. (40),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. studenog 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. – 2025.” (COM(2020)0698),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A9-0154/2021),

A.

budući da je načelo ravnopravnosti žena i muškaraca temeljna vrijednost EU-a koja je utvrđena u Ugovorima i Povelji; budući da rodno osviještenu politiku stoga treba integrirati kao horizontalno načelo u sve aktivnosti, mjere, djelovanja i programe EU-a te u projekte i politike koje financira EU, uključujući kohezijsku politiku, te je u sklopu njih i provoditi; budući da su potrebni veći napori za rješavanje problema višestrukih oblika diskriminacije i nejednakosti s kojima se žene suočavaju; budući da se člankom 7. Uredbe o zajedničkim odredbama (41) za razdoblje 2014. – 2020. utvrđuje da se ravnopravnost žena i muškaraca i integracija rodne perspektive moraju uzeti u obzir i promicati tijekom izrade i provedbe programa, među ostalim u vezi s njihovim praćenjem i evaluacijom te izvješćivanjem o njima; budući da žene i muškarci koji predvode borbu za ravnopravnost pokazuju predanost, hrabrost i vodstvo u promicanju jednakih mogućnosti diljem svijeta, posebno ondje gdje i dalje postoje nejednakosti, gdje se žene progone i gdje se njihova prava krše samo zbog toga što su žene; budući da bismo kao europski građani trebali biti ponosni zbog toga što smo ostvarili prava i obveze, slobode i mogućnosti za muškarce i žene te budući da žene danas vode neke od najvažnijih institucija i nalaze se na nekima od najistaknutijih političkih položaja u Europi; budući da ti pozitivni primjeri pomažu u tome da se počnu uklanjati postojeći stereotipi i promicati uzori;

B.

budući da se u okviru kohezijske politike razmatraju nejednakosti među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju kako bi se promicao njihov usklađen razvoj u cilju postizanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, čiji je presudan dio ostvarivanje rodne ravnopravnosti; budući da se znatnim napretkom u postizanju jednakosti među građanima i teritorijalne ravnoteže pokazala važnost kohezijske politike;

C.

budući da kohezijska politika nije samo važan instrument za aktivno i učinkovito podupiranje ostvarivanja ravnopravnosti građana, održivog razvoja te ekonomske i socijalne kohezije nego i za smanjenje nejednakosti koje utječu na skupine koje su još izložene diskriminaciji, među ostalim onoj povezanoj s njihovom seksualnom orijentacijom; budući da je promicanje rodne ravnopravnosti horizontalan cilj svakog financiranja u okviru kohezijske politike; budući da su strukturni fondovi vrlo važno sredstvo za podupiranje država članica u postizanju napretka u području rodne ravnopravnosti;

D.

budući da je, među ostalim, ostvarivanje rodne ravnopravnosti, ravnopravnosti muškaraca i žena te regija ili generacija, ključno za smanjenje lokalnih i regionalnih te ekonomskih i socijalnih razlika, kao i za osiguravanje dugoročne konkurentnosti te pravednog, uključivog i održivog razvoja EU-a, njegovih država članica i regija; budući da je posljednjih desetljeća ostvaren napredak u području ravnopravnosti muškaraca i žena te da se rodna ravnopravnost u EU-u horizontalno poboljšala u mnogim dimenzijama; budući da premala zastupljenost žena na tržištu rada i dostupni pokazatelji i dalje pokazuju vertikalnu i horizontalnu segmentaciju na tržištu rada te u socioekonomskoj i političkoj sferi; budući da je Ugovor iz Rima već sadržavao načelo jednake plaće za jednak rad te budući da kohezijska politika može doprinijeti stvaranju uvjeta kojima se podupiru gospodarski i socijalni razvoj, a koji su korisni i za daljnje smanjenje te razlike i uključivanje žena na tržište rada; budući da bi, prema mišljenju EIGE-a, učinkovito promicanje rodne ravnopravnosti imalo snažan, pozitivan socijalni i gospodarski učinak, uključujući povećanje BDP-a EU-a po stanovniku, milijune novih radnih mjesta i povećanje BDP-a država članica;

E.

budući da Europski revizorski sud trenutačno ocjenjuje uključivanje rodno osviještene politike u europski proračun; budući da će to revizorsko izvješće, koje će biti objavljeno u prvom tromjesečju 2021., pružiti korisne uvide u to kako provoditi rodnu dimenziju u mjerama kohezijske politike u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027.;

F.

budući da su tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. glavni kritični elementi za promicanje rodne ravnopravnosti preko kohezijske politike bili, među ostalim, razlika između službenih izjava u sporazumima o partnerstvu i operativnim programima (u kojima se proklamiraju načela jednakih mogućnosti i nediskriminacije) i njihove stvarne provedbe te prilično slaba politička predanost u tom području; budući da se u sporazumima o partnerstvu i operativnim programima izjavljuje da se u njima poštuju i promiču načela jednakih mogućnosti i nediskriminacije; budući da su i dalje potrebni veći napori u pogledu sudjelovanja žena u svim fazama ciklusa kohezijske politike, posebno u razvoju programa i procesu donošenja odluka, kao i u provedbi odabranih projekata; budući da su se tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. pitanja povezana sa spolom uglavnom rješavala preko operativnih programa u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF); budući da je tijekom istog razdoblja doprinos Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) promicanju rodne ravnopravnosti bio vrlo ograničen;

G.

budući da su podaci razvrstani po spolu koji se temelje na pouzdanim i provjerenim izvorima i rodno relevantnim pokazateljima ključni kako bi se određenim sektorima ili regijama omogućilo učinkovito korištenje potpore EU-a, na temelju lokalnih nejednakosti, kako bi se poboljšao proces donošenja odluka i ocijenio ishod izravnih i neizravnih mjera kohezijske politike čiji je cilj promicanje utvrđivanja mogućih nejednakosti ili nepravdi u pogledu kojih treba djelovati te razvijanja učinkovitih politika za očuvanje jednakih prava i sloboda među građanima;

H.

budući da politike u području rodne ravnopravnosti nisu dovoljno usklađene te da još nema ni jedinstvenog sustava kojim bi se omogućilo ujednačeno razumijevanje i provedba rodno osviještene politike u institucijama EU-a;

I.

budući da su potpune posljedice pandemije na gospodarstvo, društvo i zapošljavanje i dalje nepoznate; budući da preliminarne studije upućuju na to da su se zbog pandemije bolesti COVID-19 povećale postojeće nejednakosti između muškaraca i žena, posebno u smislu povećanja opsega neplaćenog rada u području skrbi i neravnoteže između poslovnog i privatnog života, kao i u smislu rodno uvjetovanog nasilja te da pandemija ima nerazmjeran učinak na djevojke i žene, a posebno one iz marginaliziranih skupina; budući da je razlog tomu i činjenica da žene često čine većinu zaposlenika u sektorima izloženima pandemiji, kao što su obrazovanje i zdravstvo; budući da bi to trebalo uzeti u obzir u okviru kohezijske politike i, konkretnije, u okviru predstojećeg ESF-a Plus;

J.

budući da se iz Fonda EU-a za oporavak podržavaju sektori koji su duboko pogođeni krizom; budući da će se stoga utjecaj na europsko društvo u cjelini dugoročno odražavati na obrazovanje, zapošljivost i budućnost svih građana te bi trebalo pozdraviti brzu reakciju europskih institucija i njihovu spremnost da pruže potporu europskom društvu; budući da su glavni prioriteti Fonda EU-a za oporavak sektori s visokim udjelom zaposlenih muškaraca, što bi stoga moglo dovesti do potencijalnog povećanja nejednakosti između muškaraca i žena pri zapošljavanju;

K.

budući da žene i muškarci nemaju jednaka sredstva, potrebe i sklonosti; budući da se u okviru mnogih politika u obzir uglavnom često uzima muška perspektiva; budući da stoga žene i muškarci različito doživljavaju usluge i infrastrukturu, a njihovi prioriteti u pogledu osnovnih usluga često nisu isti;

L.

budući da su mala i srednja poduzeća okosnica regionalnih gospodarstava; budući da će promicanje jednakosti, ravnoteže između poslovnog i privatnog života, uključivog zapošljavanja i jednake plaće omogućiti rodnu ravnopravnost u malim i srednjim poduzećima;

M.

budući da mnoga ulaganja različito utječu na žene i muškarce, zbog čega na ulaganja treba primijeniti perspektivu rodne ravnopravnosti;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640) i svoju rezoluciju od 15. siječnja 2020. o istom pitanju (1),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. pod naslovom „Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” (COM(2020)0381),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. veljače 2016. o Akcijskom planu EU-a za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom (COM(2016)0087),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 2. listopada 2015. o reviziji strategije EU-a za biološku raznolikost do 2020. na sredini razdoblja provedbe (COM(2015)0478),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. srpnja 2019. naslovljenu „Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma” (COM(2019)0352) i svoju rezoluciju od 16. rujna 2020. o ulozi EU-a u zaštiti i obnovi svjetskih šuma (2),

—

uzimajući u obzir Odluku br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (3) i Prijedlog Odluke Europskog parlamenta i Vijeća od 14. listopada 2020. o novom Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030. (COM(2020)0652),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (4) ,

—

uzimajući u obzir Izvješće o globalnoj procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) od 31. svibnja 2019.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o biološkoj raznolikosti i 15. sastanak Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15),

—

uzimajući u obzir Program UN-a za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

—

uzimajući u obzir „Peto izdanje globalnog pregleda biološke raznolikosti” Tajništva Konvencije o biološkoj raznolikosti od 15. rujna 2020.,

—

uzimajući u obzir izvješća Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC), osobito Posebno izvješće o oceanima i kriosferi u kontekstu klimatskih promjena od 24. rujna 2019., Posebno izvješće o klimatskim promjenama i zemljištu od 8. kolovoza 2019. i Posebno izvješće o globalnom zatopljenju od 1,5 oC od 8. listopada 2018.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES),

—

uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora,

—

uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja, Konvenciju o zaštiti Crnog mora od onečišćenja, Helsinšku konvenciju o zaštiti morskog okoliša Baltičkog mora i Konvenciju o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika,

—

uzimajući u obzir izvješća posebnog izvjestitelja UN-a od 24. siječnja 2018. i 15. srpnja 2020. u vezi s obvezama u pogledu ljudskih prava povezanih s uživanjem sigurnog, čistog, zdravog i održivog okoliša,

—

uzimajući u obzir dokument čelnika UN-a od 28. rujna 2020. naslovljen „Zalaganje čelnika za prirodu: Ujedinjeni u preokretanju gubitka biološke raznolikosti do 2030. za održivi razvoj”,

—

uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš od 4. prosinca 2019. naslovljeno „Europski okoliš – stanje i izgledi 2020.: znanje za tranziciju prema održivoj Europi”,

—

uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš od 19. listopada 2020. naslovljeno „Stanje prirode u EU-u – rezultati izvješćivanja u skladu s direktivama o prirodi 2013. – 2018.”,

—

uzimajući u obzir izvješće o Globalnim izgledima za resurse 2019. Međunarodnog panela za resurse u sklopu Programa UN-a za okoliš,

—

uzimajući u obzir izvješće s radionice IPBES-a od 29. listopada 2020. o biološkoj raznolikosti i pandemijama,

—

uzimajući u obzir izvješće Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) za 2020. naslovljeno „Stanje ribarstva i akvakulture u svijetu”,

—

uzimajući u obzir izvješće Zajedničkog istraživačkog centra Komisije iz serije Znanost za politiku od 13. listopada 2020. naslovljeno „Kartografsko prikazivanje i procjena stanja ekosustava i njihovih usluga: procjena ekosustava EU-a”

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda od 5. veljače 2020. naslovljeno „Održiva uporaba sredstava za zaštitu bilja: ostvaren je ograničen napredak u mjerenju i smanjivanju rizika”, tematsko izvješće od 5. lipnja 2020. naslovljeno „Biološka raznolikost na poljoprivrednim zemljištima: doprinos ZPP-a nije zaustavio njezino smanjivanje”, tematsko izvješće od 9. srpnja 2020. naslovljeno „Zaštita divljih oprašivača u EU-u – Komisijine inicijative nisu urodile plodom” i tematsko izvješće od 26. studenoga 2020. naslovljeno „Morski okoliš: zaštita koju pruža EU seže daleko, ali ne ulazi u dubinu”,

—

uzimajući u obzir brifing Europske agencije za okoliš od 6. listopada 2020. naslovljen „Učinkovito upravljanje zaštićenim područjima mreže EU-a Natura 2000”,

—

uzimajući u obzir brifing Europske agencije za okoliš od 11. siječnja 2021. naslovljen „Rast bez gospodarskog rasta”,

—

uzimajući u obzir ishod ad hoc skupine tehničkih stručnjaka Konvencije o biološkoj raznolikosti o procjeni rizika od 15. travnja 2020.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15) (5),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o Godišnjem strateškom izvješću o provedbi i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja (7),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2020. s preporukama Komisiji o pravnom okviru EU-a za zaustavljanje i poništavanje globalnog krčenja šuma koje je uzrokovao EU (8),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2017. o Akcijskom planu za prirodu, ljude i gospodarstvo (9),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 6. srpnja 2016. o odluci Japana da nastavi s kitolovom u sezoni 2015./2016. (10) i svoju rezoluciju od 12. rujna 2017. o kitolovu u Norveškoj (11),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. srpnja 2020. o Strategiji za kemikalije za održivost (12),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2020. o Europskoj godini zelenijih gradova 2022. (13),

—

uzimajući u obzir članak 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima (Povelja),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za vanjske poslove te Odbora za ribarstvo,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9-0179/2021),

A.

budući da je Parlament proglasio klimatsku i ekološku krizu te se obvezao žurno poduzeti konkretne mjere potrebne za borbu protiv te prijetnje i za njezino obuzdavanje dok nije prekasno (14); budući da su gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene međusobno povezani te negativno utječu jedan na drugog (15), jednaka su prijetnja životu na našem planetu te je, stoga, ta dva problema potrebno hitno rješavati zajedno;

B.

budući da priroda propada brzinom i u razmjerima koji su dosad neviđeni u ljudskoj povijesti; budući da se procjenjuje da je u svijetu milijun vrsta izloženo riziku od izumiranja (16); budući da Komisija navodi da samo 23 % vrsta i 16 % staništa iz direktiva EU-a o prirodi ima povoljan status (17);

C.

budući da se Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. i predstojećim međunarodnim sporazumom u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti nastoji uspostaviti europski i globalni okvir za biološku raznolikost do 2030.;

D.

budući da je 2021. odlučujuća godina za biološku raznolikost te bi COP15 trebao biti prekretnica za biološku raznolikost, kao što je Pariški sporazum bio prekretnica za klimu; budući da COP15 i COP26 Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama pružaju jedinstvenu priliku za prelazak s reaktivnog modela na proaktivni model predostrožnosti te u konačnici donose potrebne korjenite promjene;

E.

budući da je Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. jedna od ključnih inicijativa europskog zelenog plana; budući da će Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. i Strategija „od polja do stola”, zajedno s drugim politikama, oblikovati promjenu kako bi se zaštitila priroda i očuvali staništa i vrste;

F.

budući da dostupni dokazi upućuju na to da nije prekasno da se zaustave i preokrenu trenutačni trendovi smanjenja biološke raznolikosti (18); budući da će to zahtijevati znatne promjene;

G.

budući da su ljudi dio prirode te da priroda ima intrinzičnu vrijednost; budući da je biološka raznolikost sastavni dio svjetske baštine;

H.

budući da je izumiranje vrsta konačno, prijeti postojanju ekosustava i usluga ekosustava te predstavlja prijetnju dobrobiti i opstanku ljudi; budući da je Međunarodna unija za očuvanje prirode samo tijekom posljednjeg desetljeća proglasila izumrlima 160 vrsta;

I.

budući da će prema podacima IPBES-a 90 % zemljišta biti značajno izmijenjeno do 2050., a 75 % zemljišta je već značajno izmijenjeno; budući da je 85 % močvarnih područja već izgubljeno;

J.

budući da je biološka raznolikost presudna za sigurnost opskrbe hranom, dobrobit ljudi i razvoj širom svijeta;

K.

budući da EU mora iskoristiti te prilike kako bi u svoje politike i ciljeve uključio lekcije naučene iz izbijanja bolesti COVID-19;

L.

budući da 70 % bolesti i pandemija potječe od životinja (19); budući da je pandemija bolesti COVID-19 pokazala da prakse kojima se stavlja pritisak na biološku raznolikost mogu dovesti do povećanih rizika za zdravlje ljudi i životinja;

M.

budući da uništavanje prirodnih staništa i trgovina divljom florom i faunom povećava kontakt ljudi i divljih životinja te će biti važan faktor u pojavi i širenju virusnih bolesti u budućnosti (20);

N.

budući da biološka raznolikost pozitivno doprinosi zdravlju ljudi; budući da je do 80 % lijekova koje koriste ljudi prirodnog podrijetla (21);

O.

budući da Europa ima više zaštićenih područja od bilo koje druge regije svijeta (22); budući da postojeća mreža zakonski zaštićenih područja, uključujući ona pod strogom zaštitom, nije dovoljno široka da očuva bioraznolikost (23).

P.

budući da se EU još uvijek suočava s velikim prazninama u provedbi učinkovitog upravljanja mrežom Natura 2000;

Q.

budući da Natura 2000 doprinosi očuvanju vrsta, ali mnoge druge ugrožene vrste nisu zaštićene tom mrežom (24);

R.

budući da mreža Natura 2000 prema procjenama podržava 52 000 izravnih i neizravnih radnih mjesta u upravljanju očuvanjem, a 3,1 milijun (četvrtina) radnih mjesta u turizmu povezano je sa zaštićenim područjima (25); budući da se proširenjem zaštićenih područja želi zaštiti biološka raznolikost, ali i doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima te stvoriti značajan povrat u pogledu ulaganja i stvaranja radnih mjesta;

S.

budući da je Europski revizorski sud naglasio ozbiljne nedostatke u politikama EU-a koje se odnose na zaštitu ili obnovu biološke raznolikosti, što uključuje, ali nije ograničeno na, neadekvatne mjere za zaštitu ili obnovu biološke raznolikosti, nedostatak provedbe i financiranja te neprikladne pokazatelje za mjerenje napretka (26); budući da bi se budućim politikama EU-a ti nedostaci trebali ispraviti i riješiti;

T.

budući da oko 75 % svjetskih prehrambenih kultura ovisi o kukcima oprašivačima (27) te budući da se broj tih kukaca tijekom posljednjih desetljeća dramatično smanjuje; budući da su očuvanje biološke raznolikosti i očuvanje insekata neraskidivo povezani;

U.

budući dokument sa smjernicama za pčele Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) nije službeno donesen te njegova revizija nije uspješno dovršena;

V.

budući da je Europski parlament donio rezoluciju o inicijativi EU-a za oprašivače od 18. prosinca 2019. (28), što potvrđuje njegovo čvrsto stajalište u pogledu važnosti zaštite oprašivača;

W.

budući da je okvir i mjere trenutne inicijative EU-a za oprašivače potrebno ojačati i integrirati u sve sektorske politike EU-a;

X.

budući da su praćenje, istraživanje i druge aktivnosti povezane sa zaštitom insekata rascjepkane, često neadekvatne, nedovoljno financirane ili ne postoje na nacionalnoj razini;

Y.

budući da je gubitak biološke raznolikosti povezan s gospodarskim djelatnostima; budući da bi gospodarske aktivnosti trebale poštovati ograničenja planeta;

Z.

budući da očuvanje biološke raznolikosti i ekosustava donosi izravnu i neizravnu ekonomsku korist za većinu gospodarskih sektora te podupire funkcioniranje naših društava i gospodarstva; budući da sva poduzeća izravno ili neizravno ovise o uslugama ekosustava; budući da bolja politika u području biološke raznolikosti popraćena učinkovitim mjerama ima potencijal za jačanje gospodarstva i stvaranje mogućnosti zapošljavanja;

AA.

budući da su glavni izravni faktori koji dovode do gubitka biološke raznolikosti promjene u korištenju zemljišta i mora, iskorištavanje prirodnih resursa, klimatske promjene, onečišćenje i invazija stranih vrsta (29); budući da su, uz očuvanje i obnovu prirode, djelovanje na pokretače gubitka biološke raznolikosti, posebno u sektorima korištenja zemljišta i transformacija prehrambenog sustava ključni za učinkovitu strategiju za biološku raznolikost nakon 2020. (30);

AB.

budući da je tlo zajednički resurs (31) i njegova je biološka raznolikost pod sve većim pritiskom; budući da bi praćenje biološke raznolikosti tla na razini EU-a, uključujući trendove u njegovom opsegu i obujmu, trebalo dugoročno nadopuniti redovno istraživanje o korištenju i pokrovu zemljišta te istraživanje fizičko-kemijskih parametara;

AC.

budući da poljoprivredna biološka raznolikost obuhvaća sve sastavnice biološke raznolikosti koje su relevantne za hranu i poljoprivredu te sve sastavnice biološke raznolikosti koje čine poljoprivredne ekosustave, također poznate kao poljoprivredni ekosustavi, uključujući raznolikost i varijabilnost životinja, biljaka i mikroorganizama na razini genetike, vrsta i ekosustava, koji su potrebni za održavanje ključnih funkcija poljoprivrednog ekosustava, njegove strukture i procesa;

AD.

budući da dugoročni trendovi povezani s populacijama ptica koje obitavaju na poljoprivrednim zemljištima i u šumskim područjima kao i raširenih vrsta ptica te travnjačkih leptira pokazuju da je u EU-u došlo do velikog smanjenja bioraznolikosti poljoprivrednih zemljišta (32); budući da je to prvenstveno posljedica gubitka, fragmentacije i degradacije prirodnih ekosustava, uglavnom zbog intenziviranja poljoprivrede, intenzivnog gospodarenja šumama, napuštanja zemljišta i širenja urbanih područja (33);

AE.

budući da održivo upravljanje poljoprivrednim zemljištem doprinosi širim funkcijama ekosustava kao što su zaštita bioraznolikosti, sekvestracija ugljika, održavanje kvalitete vode i zraka, zadržavanje vlage u tlu smanjenjem otjecanja te omogućavanjem infiltracije vode u tlo i kontrolu erozije;

AF.

budući da se na temelju biomase procjenjuje da su većina sisavaca na svijetu stoka, a tek mali postotak divlje životinje; budući da je također zabrinjavajuće niska razina genetske raznolikosti ptica (34);

AG.

budući da sektor ribarstva, akvakulture i prerade može doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja UN-a;

AH.

budući da su znanstvene studije ukazale na problematiku dugoročnih negativnih učinaka koji primjena određenih ribolovnih tehnika može imati na biološku raznolikost oceana i morski okoliš;

AI.

budući da ribari mogu doprinijeti sprečavanju uništavanja okoliša i očuvanju morskog okoliša primjenom održivih metoda i tehnika;

AJ.

budući da su zbog degradacije staništa, poremećaja migracijskih koridora i prekomjernog iskorištavanja radi ribarenja, između ostalog, neke riblje vrste poput jesetre na rubu izumiranja;

AK.

budući da, unatoč određenom utvrđenom poboljšanju održivosti koja je utvrđena pri iskorištavanju morskih resursa u nekim morskim bazenima, i dalje postoje područja u zabrinjavajućem stanju, posebno u Sredozemnom moru;

AL.

budući da je EU postavio ciljeve u skladu s Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji; budući da su potrebne mjere za postizanje cilja dobrog ekološkog stanja voda;

AM.

budući da je Europski revizorski sud naveo (35) da, iako je uspostavljen okvir za zaštitu morskog okoliša, mjere EU-a nisu dovele do dostatne zaštite ekosustava i staništa te da zaštićena morska područja pružaju samo ograničenu zaštitu;

AN.

budući da su šume i cijeli vrijednosni lanac koji se temelji na šumama ključni za daljnji razvoj kružnog biogospodarstva jer osiguravaju radna mjesta i gospodarsko blagostanje u ruralnim i urbanim područjima, pružaju usluge ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe na njih, nude zdravstvenu korist, štite bioraznolikost i mogućnosti planinskih, otočnih i ruralnih regija te suzbijaju dezertifikaciju;

AO.

budući da šuma čini 43 % kopnene površine EU-a i sadrži 80 % njegove kopnene biološke raznolikosti (36); budući da su šumarske djelatnosti druga najveća kategorija pritiska navedena za vrste (37), koja posebno utječe na člankonošce, sisavce i nevaskularne biljke; budući da na mnoge vrste ovisne o šumama utječe uklanjanje mrtvih, umirućih i starih stabala (38), smanjenje šuma starog rasta te određene metode gospodarenja šumama poput potpunog krčenja šuma;

AP.

budući da se više od 75 % svjetske kopnene biološke raznolikosti nalazi u šumama (39); budući da je Europski parlament dao preporuke Komisiji o pravnom okviru EU-a za zaustavljanje i poništavanje globalnog krčenja šuma i degradacije šuma i ekosustava koje je uzrokovao EU (40),

AQ.

budući da su dobro stanje okoliša i zdravi ekosustavi ključni za borbu protiv klimatskih promjena, pri čemu ekosustavi imaju glavnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima; budući da klimatske promjene utječu na biološku raznolikost jer klimatske varijable uvelike određuju zemljopisni raspon rasprostranjenosti vrsta; budući da u područjima u kojima klima više nije prikladna neke vrste mijenjaju svoj zemljopisni raspon, a druge izumiru lokalno;

AR.

budući da prirodna rješenja mogu pružiti snažnu političku vezu između triju konvencija iz Rija, rješavanjem pitanja klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti na integriran način;

AS.

budući da je prema IPBES-u onečišćenje jedan od pet pokretača gubitka biološke raznolikosti; budući da se procjenjuje da postoje pouzdane informacije o oko 500 kemikalija i da je do travnja 2019. Europska agencija za kemikalije smatrala da je 450 tvari dovoljno regulirano; budući da se smatra da još 10 000 tvari ima prilično dobro opisane rizike, dok su ograničeni podaci o riziku dostupni za oko 20 000 tvari; budući da za većinu, oko 70 000 tvari, jedva da postoje informacije o opasnostima ili rizicima izloženosti; budući da je potrebno hitno popuniti velike praznine u znanju u vezi sa svim utjecajima kemikalija na biološku raznolikost i okoliš;

AT.

budući da svjetlosno onečišćenje mijenja prirodne razine noćnog svjetla za ljude, životinje i biljke, čime negativno utječe na biološku raznolikost, primjerice, neravnotežom migracijske, noćne i reproduktivne aktivnosti životinja, što dovodi i do gubitka života insekata i oprašivača, koje umjetno svjetlo privlači;

AU.

budući da su prema izvješću Zajedničkog istraživačkog centra iz 2020. (41) invazivne strane vrste (IAS) sada prisutne u svim ekosustavima i posebno prijete urbanim ekosustavima i travnjacima;

AV.

budući da će trenutni negativni trendovi u biološkoj raznolikosti i ekosustavima narušiti napredak ne samo u pogledu ekoloških ciljeva održivog razvoja, već i u pogledu ciljeva koji se odnose na siromaštvo, glad, zdravlje, vodu, gradove i klimu; budući da se stoga gubitak i degradacija biološke raznolikosti ne smiju smatrati samo ekološkim pitanjima već i razvojnim, gospodarskim, socijalnim i moralnim pitanjima;

AW.

budući da se gotovo 80 % biološke raznolikosti EU-a trenutno nalazi u njezinim najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i teritorijima (42);

AX.

budući da EU i njegove države članice, zajedno sa svojim obvezama iz prava EU-a o usklađenosti politika u vanjskom djelovanju, moraju poštovati svoje međunarodne obveze u pogledu biološke raznolikosti i ljudskih prava u skladu s obvezom iz Povelje EU-a prema kojoj se visoka razina zaštite okoliša i poboljšanje kvalitete okoliša moraju uključiti u politike EU-a i u skladu s načelom održivog razvoja;

AY.

budući da se radom posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava i okoliš utire put oblikovanju pravnog okvira obveza u pogledu ljudskih prava povezanih s očuvanjem i održivom upotrebom biološke raznolikosti; budući da se posljednjih godina u cijelom svijetu znatno povećao broj napada na borce za ljudska prava;

AZ.

budući da se procjenjuje da je najmanje jedna četvrtina svjetskog zemljišta u vlasništvu autohtonih naroda i lokalnih zajednica koji njime upravljaju, koriste ga ili ga nastanjuju; budući da se Deklaracijom UN-a o pravima autohtonih naroda priznaju kolektivna i individualna prava autohtonih naroda; budući da autohtoni narodi i lokalne zajednice imaju ključnu ulogu u očuvanju svjetske biološke raznolikosti, a globalni ciljevi za biološku raznolikost ne mogu se postići bez priznavanja njihovih prava;

BA.

budući da i zakonita i nezakonita trgovina divljom faunom i florom i njihova uporaba značajno doprinose smanjenju biološke raznolikosti, a uništavanje prirodnih staništa i iskorištavanje divlje faune i flore povezani su s pojavom i širenjem zaraznih bolesti (43);

BB.

budući da je prema podacima IPBES-a i Međuvladinog panela o klimatskim promjenama morska biološka raznolikost ozbiljno ugrožena (44); budući da je Europska agencija za okoliš izdala upozorenja o trenutačnom stanju degradacije europskog morskog okoliša i nužnosti hitne obnove naših morskih ekosustava rješavanjem pitanja utjecaja ljudskih aktivnosti na morski okoliš (45); budući da su morska žarišta kao što su koraljni grebeni, šume mangrova i dna prekrivena morskom travom vrlo narušena i ugrožena klimatskim promjenama i onečišćenjem;

BC.

budući da je ocean cjelina te je njegovo dobro ekološko stanje ključno za osiguravanje njegove otpornosti i kontinuiranog pružanja usluga ekosustava kao što su apsorpcija CO2 i proizvodnja kisika; budući da klimatski mehanizmi ovise o zdravlju oceanskih i morskih ekosustava koji su trenutačno pod utjecajem globalnog zatopljenja, onečišćenja, prekomjernog iskorištavanja morske biološke raznolikosti, zakiseljavanja, deoksigenacije i erozije obale; budući da Međuvladin panel o klimatskim promjenama podsjeća na to da su oceani dio rješenja za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i prilagodbu njima (46);

BD.

budući da 80 % morskog otpada dolazi s kopna i da se u našim oceanima akumuliralo 150 milijuna tona plastike (47); budući da se 80 % gradskih komunalnih otpadnih voda ispušta u more; budući da na površini ukupna masa plutajućeg otpada čini samo 1 % plastike bačene u ocean (48);

BE.

budući da plavo gospodarstvo pruža stvarnu priliku za održivi razvoj pomorskih i obalnih djelatnosti;

BF.

budući da bi trebalo poticati zajedničke inicijative građana, općina, udruga, poduzeća, obrazovnih ustanova i svih drugih društvenih dionika u pogledu zaštite i obnove biološke raznolikosti;

BG.

budući da uspješna provedba Strategije zahtijeva učinkovitu suradnju na razini EU-a i država članica, uključujući sve dionike;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

90.

91.

92.

93.

94.

95.

96.

97.

98.

99.

100.

101.

102.

103.

104.

105.

106.

107.

108.

109.

110.

111.

112.

113.

114.

115.

116.

117.

118.

119.

120.

121.

122.

123.

124.

125.

126.

127.

128.

129.

130.

131.

132.

133.

134.

135.

136.

137.

138.

139.

140.

141.

142.

143.

144.

145.

146.

147.

148.

149.

150.

151.

152.

153.

154.

155.

156.

157.

158.

159.

160.

161.

162.

163.

164.

165.

166.

167.

168.

169.

170.

171.

172.

173.

174.

175.

176.

177.

178.

179.

180.

181.

182.

183.

184.

185.

186.

187.

188.

189.

190.

191.

192.

193.

194.

195.

196.

197.

198.

199.

—

uzimajući u obzir članak 310. stavak 6. i članak 325. stavak 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir članak 61. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (1) („Financijska uredba”),

—

uzimajući u obzir Obavijest Komisije „Smjernice o izbjegavanju i upravljanju sukobom interesa na temelju Financijske uredbe” (2),

—

uzimajući u obzir svoje prethodne odluke i rezolucije o razrješnici Komisiji za godine 2014., 2015., 2016., 2017., 2018. i 2019.,

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. prosinca 2018. o sukobima interesa i zaštiti proračuna EU-a u Češkoj Republici (3) i svoju rezoluciju od 19. lipnja 2020. o ponovnom pokretanju istražnog postupka protiv premijera Češke Republike zbog zlouporabe sredstava EU-a i potencijalnog sukoba interesa (4),

—

uzimajući u obzir misije za utvrđivanje činjenica u Češkoj Republici koje je proveo Odbor za proračunski nadzor 26. i 27. ožujka 2014. te od 26. do 28. veljače 2020.,

—

uzimajući u obzir završno izvješće iz studenoga 2019. o reviziji funkcioniranja uspostavljenih sustava upravljanja i kontrole za izbjegavanje sukoba interesa u Češkoj, koju su provele generalne uprave Komisije za regionalnu i urbanu politiku (REGIO) i za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (EMPL), koje je objavljeno 23. travnja 2021.,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije (5),

—

uzimajući u obzir Komisijino Izvješće o vladavini prava za 2020., a posebno Poglavlje za Češku (SWD(2020)0302),

—

uzimajući u obzir Privremeno izvješće o usklađenosti za Češku Republiku u okviru četvrtog evaluacijskog kruga Skupine država protiv korupcije (GRECO), koje je GRECO donio na svojoj 84. plenarnoj sjednici u prosincu 2019.,

—

uzimajući u obzir Izvješće za Češku 2020. od 26. veljače 2020. (SWD(2020)0502) priloženo Komunikaciji Komisije „Europski semestar 2020.: ocjena napretka u provedbi strukturnih reformi te sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža i rezultati detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011” (COM(2020)0150),

—

uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za proračunski nadzor,

A.

budući da su člancima 61. i 63. Financijske uredbe, člankom 24. Direktive 2014/24/EU o pravilima javne nabave u pogledu izbjegavanja sukoba interesa, člancima 144. i 145. Uredbe o zajedničkim odredbama za fondove s podijeljenim upravljanjem, Uredbom (EU) br. 1303/2013, sudskom praksom Suda i češkim Zakonom br. 159/2006 o sukobima interesa kako je izmijenjen 29. studenoga 2016. utvrđene obveze i pruženi alati za učinkovito rješavanje situacija sukoba interesa;

B.

budući da je Agrofert konglomerat kojeg je osnovao i uspostavio češki premijer Andrej Babiš te koji se sastoji od više od 230 poduzeća; budući da se otkrilo da je premijer Andrej Babiš jedan od stvarnih vlasnika Agroferta, koji s pomoću uzajamnih fondova AB Private Trust I i AB Private Trust II, čiji je također stvarni vlasnik, kontrolira grupu Agrofert, u kojoj se, među ostalim, nalazi niz važnih čeških medija;

C.

budući da je u siječnju i veljači 2019. nekoliko službi Komisije (GU REGIO/GU EMPL, GU AGRI (pridruženi GU)) provelo koordiniranu i sveobuhvatnu reviziju primjene prava EU-a i nacionalnog prava; budući da tekuća revizija AGRI-ja ispituje navodni sukob interesa u provedbi zajedničke poljoprivredne politike u Češkoj;

D.

budući da je u travnju 2021. Komisija objavila pravilno uređenu verziju završnog izvješća o reviziji u pogledu pravne provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova koju su verificirali GU EMPL i GU REGIO; budući da drugo izvješće o reviziji GU AGRI-ja još uvijek nije objavljeno;

E.

budući da su u objavljenom izvješću o reviziji naglašeni ozbiljni nedostaci u sustavu upravljanja i kontrole (6) u Češkoj Republici te nedostaci koje je potrebno otkloniti financijskim ispravcima;

F.

budući da su u izvješću o reviziji koju je proveo GU REGIO otkrivene tri dodjele bespovratnih sredstava u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj koje krše češki zakon i Uredbu o zajedničkim odredbama EU-a;

G.

budući da je još uvijek u tijeku kaznena istraga protiv premijera Babiša, koja je pokrenuta na temelju izvješća Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) o nepravilnoj upotrebi subvencija EU-a namijenjenih malim poduzećima, koja je prvotno bila zatvorena, a zatim ponovno otvorena, te koja je bila predmet rezolucije Parlamenta od 19. lipnja 2020.;

H.

budući da nakon godinu dana Komisija još uvijek nije dala cjelovit odgovor na zahtjev Parlamenta da kvantificira ukupan iznos subvencija koje su primili subjekti grupe Agrofert;

I.

budući da nakon rezolucija Parlamenta iz prosinca 2018. i lipnja 2020. o sukobu interesa premijera Babiša te više od dvije godine nakon pokretanja revizija Komisije situacija oko sukoba interesa premijera Babiša i dalje nije riješena;

J.

budući da države članice mogu osigurati dobro financijsko upravljanje samo ako javna tijela djeluju u skladu sa zakonom, i nacionalnim i zakonom EU-a, te ako istražne službe i državno odvjetništvo učinkovito procesuiraju kaznena djela proizašla iz nepravilno obrađenih slučajeva sukoba interesa;

K.

budući da prema članku 3. točki (b) Uredbe (EU, Euratom) 2020/2092 neosiguravanje nepostojanja sukoba interesa može ukazivati na povrede načelâ vladavine prava;

L.

budući da su uspostavljanje detaljnih politika i pravila o izbjegavanju sukoba i situacija koje se smatraju sukobom interesa i upravljanje njima ključni dio dobrog upravljanja i dobrog financijskog upravljanja;

M.

budući da su u okviru misije Odbora za proračunski nadzor u veljači 2020. otkrivena zabrinjavajuća ograničenja u pravnom okviru koja narušavaju učinkovit i djelotvoran rad Vrhovnog državnog ureda za reviziju, onemogućavajući mu provjeravanje pravilnosti i uspješnosti javne potrošnje na regionalnoj i lokalnoj razini ili obavljanje provjera krajnjih korisnika na licu mjesta;