15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/1

EUROPSKI PARLAMENT

ZASJEDANJE 2021.–2022.

Dnevne sjednice od 26. do 29. travnja 2021.

Tekstovi o razrješnici za financijsku godinu 2019., usvojeni 28. travnja 2021., objavljeni su u SL L 340, 24.9.2021 .

USVOJENI TEKSTOVI

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/2

P9_TA(2021)0122

Izvješće o provedbi aspekata sigurnosti na cestama iz paketa o tehničkoj ispravnosti

Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. Izvješće o provedbi aspekata sigurnosti na cestama iz paketa o tehničkoj ispravnosti (2019/2205(INI))

(2021/C 506/01)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir paket o tehničkoj ispravnosti, koji obuhvaća Direktivu 2014/45/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o periodičnim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih priključnih vozila (1), Direktivu 2014/46/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o izmjeni Direktive Vijeća 1999/37/EZ o dokumentima za registraciju vozila (2) i Direktivu 2014/47/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o pregledima tehničke ispravnosti na cesti gospodarskih vozila koja prometuju u Uniji (3),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. studenog 2017. o temi „Spašavanje života: poboljšanje sigurnosti automobila u EU-u” (4),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 31. svibnja 2018. s preporukama Komisiji o manipulacijama s brojačima kilometara u motornim vozilima: revizija pravnog okvira EU-a (5),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. srpnja 2010. naslovljenu „Ususret europskom području sigurnosti na cestama: smjernice politike sigurnosti na cestama za razdoblje 2011. – 2020.” (COM(2010)0389),

—	uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije „Okvir EU-a za sigurnost na cestama za razdoblje 2021. – 2030.: sljedeći koraci prema ostvarenju nulte vizije’” (SWD(2019)0283),

—

uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, osobito cilj održivog razvoja br. 3.6 koji je usmjeren na to da se do 2020. prepolovi broj smrtnih slučajeva i ozljeda u prometnim nesrećama u svijetu i cilj održivog razvoja br. 11.2 koji je usmjeren na to da se do 2030. svima osigura pristup sigurnim, cjenovno pristupačnim, dostupnim i održivim prometnim sustavima, čime bi se poboljšala sigurnost na cestama, osobito širenjem mreže javnog prijevoza, uz obraćanje posebne pozornosti na potrebe ranjivih skupina, žena, djece, osoba s invaliditetom i starijih osoba;

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti” (COM(2020)0789),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju o Europskoj strategiji za kooperativne inteligentne prometne sustave (6), u kojoj se Komisiji upućuje poziv da žurno objavi zakonodavni prijedlog o pristupu podacima i resursima u vozilu,

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Europske komisije od 16. veljače 2020. o europskoj strategiji za podatke (COM(2020)0066), u kojoj se spominje ažuriranje postojećeg zakonodavstva o pristupu podacima u vozilu kako bi se osigurao pravedan pristup određenim podacima o automobilima,

—	uzimajući u obzir procjenu provedbe na razini Europe koju je naručila Služba Europskog parlamenta za istraživanja i koja je objavljena u rujnu 2020. o provedbi paketa o tehničkoj ispravnosti,

—	uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 4. studenoga 2020. o provedbi Direktive 2014/45/EU o periodičnim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih priključnih vozila (COM(2020)0699),

—	uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 3. studenoga 2020. o provedbi Direktive 2014/47/EU o pregledima tehničke ispravnosti na cesti gospodarskih vozila koja prometuju u Uniji (COM(2020)0676),

—	uzimajući u obzir studiju koju je naručila Glavna uprava Komisije za mobilnost i promet (GU MOVE) i koja je objavljena u veljači 2019. o uključivanju lakih prikolica i vozila na dva ili tri kotača u područje primjene periodičnih tehničkih pregleda,

—	uzimajući u obzir studiju koju je naručila Glavna uprava za mobilnost i promet i koja je objavljena u veljači 2019. o uključivanju sustava eCall u periodične tehničke preglede motornih vozila,

—	uzimajući u obzir studiju koju je naručila Glavna uprava za mobilnost i promet i koja je objavljena u travnju 2015. na informacijskoj platformi o vozilima,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/2144 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2019. o zahtjevima za homologaciju tipa za motorna vozila i njihove prikolice te za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila, u pogledu njihove opće sigurnosti te zaštite osoba u vozilima i nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu (7),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) Odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješćâ o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj Odluci,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A9-0028/2021),

budući da je 2010. EU donio politiku sigurnosti na cestama čiji je cilj smanjenje broja poginulih na cestama za 50 % do 2020.; budući da je 2011. EU postavio cilj „nulte vizije” kojim se predviđa nulta stopa smrtnih slučajeva u cestovnom prometu do 2050.; budući da je 2019. na europskim cestama poginulo oko 22 800 osoba, a teško ih je ozlijeđeno oko 135 000; budući da je potrebno poduzeti djelotvornije i usklađenije mjere na razini EU-a i država članica kako bi se postigao cilj nulte vizije;

budući da je, unatoč naporima za poboljšanje sigurnosti na cestama u EU-u, napredak u smanjenju stopa smrtnosti na cestama, premda znatan, posljednjih godina bio previše spor; budući da se smatra da su tehnički kvarovi razlog za oko 5 % nesreća u kojima sudjeluju vozila u teretnom prijevozu; budući da se smatra da je loše održavanje vozila razlog za 4 % nesreća u koje su uključeni sudionici u cestovnom prometu;

budući da preliminarni podaci za 2019. pokazuju da je na cestama EU-a zabilježeno manje smrtnih slučajeva u usporedbi s prethodnom godinom, ali da je napredak i dalje prespor; budući da je sigurno da će cilj EU-a da se broj poginulih na cestama između 2010. i kraja 2020. prepolovi biti ostvaren tek polovično jer je dosad zabilježeno samo smanjenje od 23 %; budući da su učestali, detaljni i periodični tehnički pregledi vozila koje provode visoko kvalificirani inspektori i pregledi tehničke ispravnosti na cesti ključni za poboljšanje sigurnosti na cestama;

budući da goleme razlike u stopama smrtnosti na cestama među državama članicama, pri čemu se u zemlji s najgorim rezultatima bilježi četiri puta više poginulih na cestama nego u zemlji s najboljim rezultatima, pokazuju da je državama članicama s najgorim rezultatima potrebno posebno praćenje, partnerstvo i pomoć;

budući da još postoje velike razlike u sigurnosti na cestama između država članica u istočnoj i zapadnoj Europi; budući da ove prve često postaju odredište za vozni park rabljenih automobila podrijetlom iz ovih drugih, što može biti rizik za sigurnost ljudi i okoliš, koji treba razmotriti na razini EU-a;

budući da je, osim zabrinutosti u pogledu klime i okoliša, tehnička ispravnost vozila pitanje javnog zdravlja, i u pogledu osiguravanja sigurnosti na cestama i u vezi s utjecajem emisija na kvalitetu zraka; budući da su nedavni skandali s emisijama pokazali potrebu za neovisnim pregledima tijekom cijelog životnog vijeka vozila, uzimajući u obzir njegove stvarne emisije;

G.	budući da analiza prenošenja i provedbe paketa o tehničkoj ispravnosti u državama članicama pokazuje da je potrebno poboljšati postupke usklađivanja na razini EU-a;

budući da je tržište rabljenih automobila u Europskoj uniji dva do tri puta veće od tržišta novih automobila te da prijevare povezane s brojačem kilometara u rabljenim automobilima ozbiljno utječu na sigurnost na cestama; budući da se u studijama procjenjuje da je postotak rabljenih vozila na kojima su provedeni nedopušteni zahvati između 5 % i 12 % u nacionalnoj prodaji i između 30 % i 50 % u prekograničnoj prodaji; budući da samo šest država članica priznaje manipulacije s brojačima kilometara kao kazneno djelo; budući da je i zbog nedostatka zajedničke europske baze podataka otežan kazneni progon takvih prijevarnih praksi;

I.	budući da povećana upotreba funkcija automatizirane vožnje zahtijeva ažuriranje paketa o tehničkoj ispravnosti vozila kako bi on uključivao inspekciju i osposobljavanje u odnosu na nove napredne značajke za pomoć pri vožnji koje će se uvesti od 2022.;

budući da su neke države članice već uvele instrumente za minimiziranje manipulacija povezanih s brojačima kilometara, kao što su „Car-Pass” u Belgiji i „Nationale AutoPas” (NAP) u Nizozemskoj; budući da se obje države članice koriste bazom podataka u kojoj se prikupljaju stanja brojača kilometara pri svakom održavanju, servisu, popravku ili periodičnom pregledu vozila, a da se pritom ne prikupljaju osobni podaci, i budući da su obje u svojim područjima u kratkom vremenu gotovo u potpunosti uklonile prijevare povezane s brojačima kilometara;

K.	budući da je kvaliteta cestovne infrastrukture od presudne važnosti za sigurnost na cestama; budući da su povezivost i digitalna infrastruktura od presudne važnosti, a bit će i sve važniji za sigurnost na cestama jer će se umrežena i autonomna vozila sve češće upotrebljavati;

Preporuke

Prenošenje i provedba paketa o tehničkoj ispravnosti – Sigurnosni ciljevi EU-a

pozdravlja činjenicu da su prenošenje paketa o tehničkoj ispravnosti i provedba nekih njegovih odredbi pokazali bolju usklađenost nacionalnih postupaka, posebno u pogledu učestalosti, sadržaja i metoda tehničkih pregleda vozila;

pozdravlja činjenicu da je prenošenje paketa o tehničkoj ispravnosti pridonijelo poboljšanju kvalitete periodičnih tehničkih pregleda, razini kvalifikacije inspektora te koordinaciji i standardima država članica u pogledu pregleda vozila na cesti, kako bi se povećao standard sigurnosti na cestama;

žali zbog toga što, unatoč boljoj kvaliteti periodičnih tehničkih pregleda i s time povezanim pozitivnim učincima za cestovnu sigurnost, paket o tehničkoj ispravnosti sadrži neke neobvezne odredbe koje su nedovoljno prenesene ili uopće nisu prenesene; ističe potrebu da se postupno prestanu primjenjivati dobrovoljne odredbe i da se razvije sustav obveznih zahtjeva kako bi se poboljšalo usklađivanje aspekata kao što su osiguranje tereta, razmjena informacija i suradnja među državama članicama na razini EU-a te podsjeća da su te mjere posebno važne za prekogranične regije;

žali zbog toga što neke države članice nisu na vrijeme dovršile prenošenje paketa o tehničkoj ispravnosti te zbog toga što je Komisija protiv jedne države članice morala pokrenuti postupak zbog povrede prava; potiče predmetne države članice da brzo prenesu odredbe paketa o tehničkoj ispravnosti koje nedostaju u svoje nacionalno zakonodavstvo te da u potpunosti ispune sve svoje obveze u pogledu izrade kompletnih tehničkih informacija s obzirom na to da je cestovna sigurnost za europske građane prioritet Europske unije;

žali što je zbog nedovoljnih financijskih sredstava za inspekcijske aktivnosti, uključujući inspekcijsko osoblje, opremu i osposobljavanje, i dalje ugroženo postizanje ciljeva tehničke ispravnosti; ističe da bi države članice svojim tijelima za sigurnost na cestama trebala na raspolaganje staviti dostatnu financijsku i administrativnu potporu kako bi se učinkovito proveo paket o tehničkoj ispravnosti i njegova buduća revidirana verzija;

Učestalost i sadržaj pregleda

pozdravlja činjenicu da se nakon stupanja na snagu paketa o tehničkoj ispravnosti 90 % tehničkih pregleda vozila obavlja u istim ili čak strožim intervalima od onih utvrđenih u paketu, što uvelike doprinosi smanjenju broja nesigurnih vozila koja prometuju cestama EU-a; međutim, žali zbog činjenice da neke države članice još zahtijevaju dulje intervale od onih utvrđenih u paketu, čime se smanjuje sigurnost uvjeta vožnje; poziva predmetne države članice da se bez daljnjeg odgađanja usklade s intervalima utvrđenima u paketu jer su u pitanju sigurnost i život građana EU-a;

poziva Komisiju da razmotri postroživanje režima pregleda i uvođenje obveze dodatnih pregleda nakon dosegnute određene kilometraže za vozila u kategoriji M1 koja se koriste kao taksiji ili vozila hitne pomoći te vozila kategorije N1 koja se koriste za usluge dostave paketa, kao i da razmotri proširenje te obveze na ostala vozila unutar tih kategorija koja se koriste za daljnje komercijalne svrhe;

primjećuje povećanje upotrebe pojedinačnih vozila i zajedničke mobilnosti u svrhe javnog prijevoza i/ili logistike; traži od Komisije da procijeni treba li u skladu s time povećati učestalost pregleda tih vozila uključivanjem mogućnosti godišnjeg obveznog pregleda ili uzimanjem u obzir, na primjer, intenziteta njihova korištenja u prometu u pogledu kilometraže i s tim povezanog zastarijevanja dijelova te broja prevezenih putnika;

primjećuje da uzajamno priznavanje tehničkih pregleda rabljenih vozila uvezenih iz drugih država članica nije predviđeno u slučajevima u kojima države članice imaju različitu učestalost pregleda te se stoga paketom predviđa samo ograničeno uzajamno priznavanje u tom pogledu; poziva Komisiju da u sljedeću reviziju paketa o tehničkoj ispravnosti uvrsti certifikaciju EU-a za rabljene automobile;

10.

konstatira da se motociklisti smatraju nezaštićenim sudionicima u cestovnom prometu i da se broj smrtnih slučajeva među njima najsporije smanjuje od svih korisnika vozila u EU-u; napominje da neovlašteno mijenjanje i podešavanje mopeda posebno povećava rizik od nesreća za mlade i mlađe punoljetne osobe; stoga poziva Komisiju da razmotri proširenje obveze provođenja pregleda na cesti na vozila na dva i tri kotača, uključujući minimalni cilj godišnjih pregleda od 5 %, s obzirom na to da su ta vozila trenutačno potpuno isključena iz područja primjene Direktive 2014/47/EU

11.

poziva Komisiju da razmotri ukidanje izuzeća iz obveze periodičnih tehničkih pregleda za vozila na dva i tri kotača, što je trenutačno moguće u skladu s Direktivom 2014/45/EU; poziva Komisiju da u svojoj predstojećoj evaluaciji procijeni mogućnost da se u sustav obveznog periodičnog tehničkog pregleda uključe i kategorije vozila na dva i tri kotača s motorom radnog obujma manjeg od 125 cm3 i lake prikolice, na temelju relevantnih podataka o prometnim nesrećama i čimbenika troškova i koristi kao što su blizina mjesta za preglede u udaljenim područjima, administrativno opterećenje i financijski troškovi za građane EU-a; traži od Komisije da svoju procjenu temelji na usporedbi rezultata između država u kojima su periodični tehnički pregledi već na snazi za sva vozila u tim kategorijama i država koje ne provode takve preglede, kao i na učincima u pogledu sigurnosti na cestama; poziva na uvođenje dodatnog rasporeda provjera na temelju dosegnute kilometraže za motocikle koji se upotrebljavaju za usluge dostave paketa ili hrane te drugi komercijalni prijevoz robe ili osoba;

12.

napominje da se razina tolerancije za istekle periodične tehničke preglede znatno razlikuje među državama članicama, od četiri mjeseca do nulte tolerancije; poziva Komisiju da uskladi razinu tolerancije uvođenjem maksimalnog kratkog vremenskog razdoblja kojim se ne ugrožava pravovremena provedba periodičnih tehničkih pregleda te povećanjem sankcija za nepridržavanje;

13.

podsjeća da vozila prilagođena na način da ih mogu voziti osobe s invaliditetom imaju posebne funkcije i postavke; ističe da vozila koja se upotrebljavaju za prijevoz putnika s invaliditetom moraju biti u skladu s posebnim tehničkim uvjetima, kao što su pričvršćeni pojasevi te prilagođena unutrašnjost kako bi se osigurala sigurnost putnika; ističe potrebu da se osigura da sve te ključne značajke na odgovarajući način čine dio svakog pregleda;

14.

žali zbog činjenice što su države članice do sada uvele samo opće mjere pri prenošenju odredaba o kaznama za prijevare povezane s brojačima kilometara; apelira na države članice da se usklade s tim jasnim zahtjevom iz paketa o tehničkoj ispravnosti, bez daljnje odgode u svoje nacionalno zakonodavstvo prenesu konkretnije mjere te dodijele nužne ljudske i financijske resurse za njegovu provedbu; žali zbog činjenice da je trenutačna odredba o kaznama za prijevare povezane s brojačem kilometara i dalje slaba jer se njome zahtijeva samo da one budu „učinkovite, proporcionalne, odvraćajuće i nediskriminirajuće”, čime se državama članicama uvelike daje diskrecijsko pravo da odluče o stvarnim iznosima i odgovarajućim odvraćajućim mjerama; smatra da bi se u sljedećoj reviziji trebale utvrditi usklađenije i konkretnije kazne za prijevare povezane s brojačem kilometara, zajedno s dodatnim čvrstim mjerama protiv neovlaštenih zahvata, uključujući odgovarajuće mehanizme kibersigurnosti i tehnologije šifriranja kako bi se postavile prepreke elektroničkom manipuliranju i olakšalo njegovo otkrivanje; poziva Komisiju da propiše zajamčenu pristupačnost određenih podataka, funkcija i podataka o softveru koji se odnose na vozilo za organizacije koje obavljaju preglede; poziva na to da se od država članica zahtijeva da stvore pravne, tehničke i operativne prepreke kako bi manipulacije brojačima kilometara postale nemoguće; naglašava da je nepostojanje dosljedne baze podataka s podacima o kilometraži za rabljene automobile, koja se uzajamno priznaje i razmjenjuje među državama članicama, ključna prepreka za otkrivanje prijevara povezanih s brojačem kilometara;

15.

poziva Komisiju da u sljedeću reviziju paketa uključi obvezne odredbe kojima se državama članicama omogućuje da bilježe obvezna očitavanja stanja brojača kilometara na svim pregledima, radovima održavanja i glavnim popravcima, počevši od prve registracije vozila;

16.

poziva Komisiju da uzme u obzir nova ispitivanja emisija u stvarnim uvjetima vožnje predviđena Uredbom Euro 6 i mogućim budućim revizijama; poziva Komisiju da mjerenja koja bi odražavala takva ispitivanja uključi u opseg periodičnih tehničkih pregleda i sve druge moguće promjene u sljedećoj reviziji paketa o tehničkoj ispravnosti; poziva Komisiju i države članice da usklade tehnologije za mjerenje emisija tijekom tehničkih pregleda i najveća dopuštena odstupanja kako bi se osiguralo da su sva vozila na europskim cestama usklađena sa standardima u pogledu emisija;

Korištena oprema i osposobljavanje inspektora

17.

pozdravlja činjenicu da je u svim državama članicama nakon stupanja na snagu paketa o tehničkoj ispravnosti oprema za tehnički pregled usklađena i da ispunjava određene minimalne zahtjeve, čime se poboljšava ujednačenost tehničkih pregleda diljem EU-a;

18.

napominje da, iako su sve države članice uvele minimalne kvalifikacije za inspektore koji provode tehničke preglede, neke ne poštuju zahtjeve propisane u Prilogu IV. Direktivi 2014/45/EU o periodičnim tehničkim pregledima; poziva te države članice da na odgovarajući način usklade svoje zahtjeve; poziva Komisiju da promiče razmjenu dobrih praksi i stečenih iskustava među državama članicama o tome kako provesti Prilog IV. Direktivi 2014/45/EU te da procijeni potrebu za redovitom obnovom znanja i odgovarajućim ispitima; poziva Komisiju da promiče redovito ažuriranje i usklađivanje sadržaja osposobljavanja među državama članicama kako bi se znanje i vještine inspektora prilagodili razvojnom postupku automatizacije i digitalizacije u automobilskom sektoru, posebno u pogledu napredne pomoći u vožnji, sustava bez vozača i upotrebe elektroničkih sustava za razmjenu informacija među nacionalnim tijelima nadležnima za sigurnost na cestama, uključujući sigurnu razmjenu podataka, kibersigurnost i zaštitu osobnih podataka vozača; ističe da manipulacije i prijevare u pogledu elektroničkih sigurnosnih značajki, kao što su napredni sustavi pomoći u vožnji, čine velik sigurnosni rizik te ih stoga inspektori trebaju otkrivati; naglašava da bi inspektorima trebalo pružiti posebno osposobljavanje o provjeri cjelovitosti softvera;

19.

ponavlja da bi trebalo poduzeti korake kako bi se zajamčila neovisnost inspektora i organizacija za inspekciju od industrije trgovine vozilima, održavanja i popravaka vozila kako bi se izbjegli financijski sukobi interesa, među ostalim za provjeru emisija, uz pružanje snažnijih zaštitnih mjera u pogledu građanskopravne odgovornosti za sve dijelove;

Pregledi tehničke ispravnosti na cesti i osiguranje tereta

20.

napominje da se prema izvješćima Komisije učestalost pregleda ispravnosti gospodarskih vozila na cesti u posljednjih šest godina smanjuje; žali zbog tog trenda i podsjeća da su u okviru paketa o tehničkoj ispravnosti države članice od 2018. obvezne osigurati provođenje minimalnog broja pregleda ispravnosti na cesti u odnosu na broj registriranih vozila na njihovu državnom području (5 %); poziva države članice da pojačaju napore kako bi postigle minimalni cilj od 5 % i podsjeća da će prva obveza izvješćivanja o preispitivanju tog cilja biti predviđena do 31. ožujka 2021. za razdoblje 2019. – 2020.; poziva Komisiju da uključi vozila kategorije N1 (8) koja se upotrebljavaju za komercijalni cestovni prijevoz tereta u područje primjene pregleda ispravnosti na cesti s obzirom na porast njihova broja i veliku kilometražu;

21.

poziva Komisiju da surađuje s državama članicama kako bi se dodatno unaprijedila kvaliteta i nediskriminirajuća priroda tih pregleda u skladu s pravilima unutarnjeg tržišta, na primjer utvrđivanjem ključnih pokazatelja uspješnosti i prikupljanjem podataka o njima te poticanjem upotrebe sustava „profila za procjenu rizika” za bolje usmjeravanje pregleda i kazni, osobito za višestruke prekršitelje, uz istovremeno poštovanje okvira EU-a za zaštitu podataka;

22.

žali zbog toga što su smanjeni izdaci iz nacionalnih proračuna za provedbu zakonodavstva o cestovnoj sigurnosti očito doprinijeli manjoj učestalosti pregleda na cesti tijekom posljednjih nekoliko godina; u tom pogledu poziva nacionalna tijela da osiguraju veća financijska sredstva za preglede, osobito s obzirom na potencijalno uvođenje obveznog pregleda za nove vrste vozila;

23.

žali zbog činjenice što odredbe iz paketa o tehničkoj ispravnosti koje se odnose na pregled osiguranja tereta nisu obvezne, zbog čega je samo nekoliko država članica prenijelo relevantne sigurnosne mjere; stoga zaključuje da usklađivanje u tom pogledu nije ni približno postignuto; potiče Komisiju da u sljedećoj reviziji predloži jačanje tih odredbi, uključujući one o usklađenim minimalnim zahtjevima za osiguranje tereta, obveznoj opremi za osiguranje tereta za svako vozilo i minimalnom rasponu kompetencija, osposobljavanja i znanja i osoblja uključenog u osiguranje tereta i inspektora;

Evidencija informacija i razmjena podataka među državama članicama

24.

žali zbog činjenice što tek nekoliko država članica vodi nacionalnu elektroničku bazu podataka o glavnim i opasnim nedostacima otkrivenima tijekom pregleda ispravnosti na cesti te što države članice rijetko obavješćuju nacionalne kontaktne točke države članice u kojoj je vozilo registrirano o rezultatima tih pregleda; žali zbog činjenice da se paketom o tehničkoj ispravnosti ne utvrđuju nikakve mjere koje bi država članica u kojoj je vozilo registrirano trebala poduzeti nakon što je obaviještena o takvim velikim i opasnim nedostacima; potiče Komisiju da ojača te odredbe u sljedećoj reviziji, među ostalim utvrđivanjem jedinstvenog programa mjera koje bi država članica u kojoj je vozilo registrirano trebala poduzeti nakon primitka takve obavijesti;

25.

poziva Komisiju, s obzirom na elektroničke podatke za vozila u okviru paketa o tehničkoj ispravnosti, da razmotri izmjenu Direktive 2014/46/EU o dokumentima za registraciju vozila kako bi ukinula obvezu dostavljanja fizičke dokumentacije i obvezu prema kojoj vozač mora predočiti potvrdu o registraciji u tiskanom obliku; napominje da bi trebalo stvoriti uvjete da inspektori mogu u potpunosti koristiti elektroničke podatke;

26.

poziva države članice da olakšaju sustavnu razmjenu podataka o tehničkim pregledima i očitanjima brojača kilometara među svojim nadležnim tijelima za pregled, registraciju i homologaciju vozila, proizvođačima opreme za tehničke preglede i proizvođačima vozila; u tom pogledu pozdravlja studiju izvedivosti Komisije o informativnoj platformi o vozilima; poziva Komisiju i države članice da rade na tome da se u okviru sljedeće revizije uspostavi informativna platforma o vozilima kako bi se ubrzala i olakšala razmjena podataka i osigurala učinkovitija koordinacija među državama članicama; naglašava da bi se tom informacijskom platformom o vozilima trebali omogućiti postupak inspekcije i razmjena podataka bez papira, uz potpuno poštovanje kibersigurnosti i zaštite podataka u odnosu na treće strane; u tom pogledu pozdravlja činjenicu da je Komisija na razini EU-a uvela platformu MOVEHUB i njezin nedavno razvijeni modul ODOCAR, koji pružaju informatičku infrastrukturu za razmjenu očitanja brojača kilometara diljem Unije na temelju baze podataka, uključujući mogućnost razmjene informacija s mrežom Eucaris; poziva Komisiju da procijeni bi li upotreba MOVEHUB-a EU-a pri budućoj reviziji trebala postati obvezna za države članice;

27.

poziva Komisiju da tijekom sljedeće revizije procijeni mogućnost uključivanja, u okviru obvezne razmjene podataka o povijesti vozila među tijelima za registraciju, ne samo očitanja brojača kilometara nego i informacija o nesrećama i učestalosti znatnih neispravnosti jer bi se time osiguralo da su građani EU-a zaštićeni od prijevara i bolje informirani o povijesti i stanju svojih vozila te skrivenim ranijim popravcima vozila; smatra da bi prometne nesreće trebale dovesti do dodatnih pregleda kojima bi se osiguralo da se vozila pravilno poprave i poboljšala sigurnost na cestama;

Okvir otporan na promjene u budućnosti

28.

poziva Komisiju da pri sljedećoj reviziji uzme u obzir tehnički napredak u pogledu sigurnosnih karakteristika vozila; napominje da će u skladu s Uredbom (EU) 2019/2144 od 2022. nova vozila morati biti opremljena novim naprednim sigurnosnim sustavima i sustavima za pomoć vozaču; poziva Komisiju da te nove sustave uključi u opseg periodičnih tehničkih pregleda, kao i vještine i znanje inspektora vozila, te da smanji rizik od nedopuštenih zahvata u okviru tih sustava i manipulacije njima; traži od Komisije da u periodične tehničke preglede uključi i sustav eCall te ažuriranja softvera i bežična ažuriranja (9) te da izradi smjernice i standarde za redovite sigurnosne provjere i preglede autonomnih i povezanih vozila; poziva Komisiju da istraži daljnju upotrebu senzora ugrađenih u vozila u kontekstu pregleda na cesti te da obrati posebnu pozornost na posebne zahtjeve sustava samodijagnoze u vozilima i na prevladavajuće načelo javnog zdravlja; u tom pogledu poziva proizvođače automobila i tijela da surađuju u primjeni novih tehnologija pomoći u vožnji kako bi se osigurala trajna usklađenost sa standardima i pomoglo predvidjeti buduće trendove;

29.

konstatira povećanje broja novih vrsta prijevoza koje su se pojavile na javnim cestama, kao što su, među ostalima, električni romobili, vozila s jednim kotačem i samobalansirajući električni skuteri; traži od Komisije da procijeni trebaju li te nove vrste biti spomenute u predstojećoj reviziji u cilju poboljšanja cestovne sigurnosti;

30.

poziva Komisiju da tijekom sljedećih godina organizira Europsku godinu sigurnosti na cestama, u okviru priprema za 2030. kao prijelazni ciljni datum za ostvarivanje vizije nula;

31.

poziva Komisiju i države članice da osiguraju primjerena financijska sredstva za kvalitetu cestovne infrastrukture, posebno za održavanje; nadalje poziva Komisiju da ojača svoj pristup održavanju poduzimanjem odgovarajućih mjera kako bi se poboljšalo dugoročno planiranje održavanja u državama članicama; napominje da će povezivost i digitalna sigurnost biti od presudne važnosti za sve veću upotrebu umreženih i autonomnih vozila;

o o

32.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 127, 29.4.2014., str. 51.

(2) SL L 127, 29.4.2014., str. 129.

(3) SL L 127, 29.4.2014., str. 134.

(4) SL C 356, 4.10.2018., str. 2.

(5) SL C 76, 9.3.2020., str. 151.

(6) SL C 162, 10.5.2019., str. 2.

(7) SL L 325, 16.12.2019., str. 1.

(8) Vozila koja se koriste za prijevoz tereta i imaju najveću masu koja ne prelazi 3,5 tone (na primjer kamioneti, kombiji).

(9) Vidjeti priloge I. i III. Direktivi 2014/45/EU.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/9

P9_TA(2021)0123

Ostaci kemikalija u Baltičkom moru, na temelju predstavki 1328/2019 i 0406/2020 u skladu s člankom 227. stavkom 2. Poslovnika

Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o ostacima kemikalija u Baltičkom moru na temelju predstavki br. 1328/2019 i 0406/2020 (2021/2567(RSP))

(2021/C 506/02)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir predstavke br. 1328/2019 i 0406/2020,

—	uzimajući u obzir članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji, članke 4. i 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te članke 35. i 37. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. rujna 1997. o ekološkim problemima Baltičkog mora (1), cilj Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (2) za smanjenje onečišćenja i opasnih tvari te obvezu država članica da prate podvodno kemijsko streljivo u skladu s Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008.o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (3),

—

uzimajući u obzir predanost spašavanju mora i pretvaranju regije Baltičkog mora u svjetskog predvodnika u području pomorske sigurnosti u okviru Strategije EU-a za regiju Baltičkog mora te obvezu država članica EU-a da uklone kemijsko streljivo i neeksplodirana eksplozivna sredstva bačena u more u okviru Akcijskog plana strategije pomorske sigurnosti EU-a,

—

uzimajući u obzir Komisijin cilj nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš kako je utvrđeno u poglavlju 2.1.8. Komunikacije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu (COM(2019)0640) i predanost EU-a da zaustavi gubitak biološke raznolikosti i postane svjetski predvodnik u rješavanju globalne krize biološke raznolikosti u skladu sa svojom Strategijom o biološkoj raznolikosti do 2020. i Strategijom o bioraznolikosti do 2030.,

—	uzimajući u obzir obveze koje su države stranke preuzele u skladu s člankom 2. Konvencije Gospodarske komisije UN-a za Europu iz 1992. o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera i člankom 4. Protokola o vodi i zdravlju iz 1999.,

—	uzimajući u obzir predstojeći Komisijin program Interreg za regiju Baltičkog mora za razdoblje 2021. – 2027.,

—	uzimajući u obzir Helsinšku konvenciju o zaštiti morskog okoliša Baltičkog mora iz 1992., Akcijski plan za Baltičko more i zaključke Odbora za zaštitu baltičkog podmorja (HELCOM) o kemijskom streljivu bačenom u more,

—

uzimajući u obzir obveze država u okviru UN-ovih ciljeva održivog razvoja, odnosno cilj 3.9 o smanjenju smrtnih slučajeva i oboljenja uzrokovanih opasnim kemikalijama i zagađenjem, cilj 6.3. o poboljšanju kvalitete vode eliminacijom odlaganja i smanjenjem ispuštanja opasnih kemikalija na najmanju moguću mjeru te ciljeve 14.1. i 14.2. o sprečavanju onečišćenja mora i zaštiti morskih i obalnih ekosustava,

—	uzimajući u obzir Rezoluciju 1612(2008) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o kemijskom streljivu zakopanom u Baltičkom moru i popratno izvješće od 28. travnja 2008.,

—	uzimajući u obzir rasprave o predstavkama br. 1328/2019 i 0406/2020 na sjednici Odbora za predstavke održanoj 3. prosinca 2020.,

—	uzimajući u obzir članak 227. stavak 2. Poslovnika,

A.	budući da je od završetka Drugog svjetskog rata najmanje 50 000 tona konvencionalnog i kemijskog oružja koje sadržava opasne tvari (kao što su iperit i suzavac te nervni otrov i kemijski agensi koja izazivaju gušenje) bačeno u Baltičko more;

budući da se to streljivo polako razgrađuje i ispušta otrovne tvari u vodu, što predstavlja opasnost za zdravlje ljudi jer onečišćuje hranu i uzrokuje teške opekline i trovanje pri izravnom kontaktu, šteti morskim ekosustavima i biološkoj raznolikosti te ugrožava lokalne gospodarske aktivnosti kao što su ribolov, vađenje prirodnih resursa i proizvodnja obnovljive energije iz elektrana;

C.	budući da je Baltičko more zbog svojeg zemljopisnog položaja poluzatvoreno more sa sporim protokom vode i vrlo niskim kapacitetom za samočišćenje; budući da se smatra jednim od najzagađenijih mora na svijetu, u kojem razina kisika opada na velikoj dubini, što već ugrožava život u moru;

budući da su ad hoc radna skupina HELCOM-a za odbačeno kemijsko streljivo (CHEMU), projekt pod nazivom „Modeliranje ekoloških rizika povezanih s kemijskim oružjem bačenim u more” (MERCW) koji je financirao EU i ad hoc stručna skupina HELCOM-a za ažuriranje i preispitivanje postojećih informacija o kemijskom streljivu bačenom u Baltičko more (MUNI) i o rizicima za okoliš povezanima s opasnim potopljenim predmetima (SUBMERGED) proveli dragocjena istraživanja;

E.	budući da je tijekom kolokvija o izazovima neeksplodiranog streljiva u moru održanog u Bruxellesu 20. veljače 2019. izražena potreba za većom suradnjom;

F.	budući da međunarodna zajednica ne raspolaže pouzdanim informacijama o količini, prirodi i lokacijama odloženog streljiva zbog loše dokumentiranosti tih aktivnosti i nedovoljnog istraživanja podmorja Baltičkog mora;

G.	budući da nije postignut konsenzus o trenutačnom stanju streljiva, opasnosti koju predstavljaju i mogućim rješenjima tog problema;

budući da su programom Interreg za regiju Baltičkog mora osigurana sredstva za projekt CHEMSEA (potraga za kemijskom municijom i njezina procjena) za razdoblje 2011. – 2014., projekt DAIMON (Odluka o potpori za municiju u podmorju) za razdoblje 2016. – 2019. i projekt DAIMON 2 za razdoblje 2019. – 2021. u ukupnom iznosu od 10,13 milijuna EUR (od čega je 7,8 milijuna EUR ili 77 % došlo je iz Europskog fonda za regionalni razvoj); budući da su u okviru tih projekata ispitane lokacije na kojima je streljivo bačeno, njegov sadržaj i stanje te način na koji ono reagira na baltičke uvjete, a javnim upravama su se osigurali alati za donošenje odluka i osposobljavanje za tehnologije koje se upotrebljavaju za analizu rizika, metode sanacije i procjenu utjecaja na okoliš;

I.	budući da se pitanjem konvencionalnog i kemijskog streljiva koje se baca u more bavi NATO-a, koji raspolaže odgovarajućim alatima, instrumentima i iskustvom za uspješno rješavanje tog problema;

J.	budući da prema zaključcima projekta CHEMSEA, koji je završio 2014., lokacije na kojima je bačeno kemijsko streljivo ne predstavljaju neposrednu prijetnju, ali će one i dalje biti problematične za Baltičko more;

K.	budući da zbog velike gustoće prometa i visoke stope gospodarske aktivnosti u regiji Baltičkog mora to nije samo pitanje okoliša, već i pitanje sa znatnim gospodarskim posljedicama, uključujući za ribarsku industriju;

naglašava da opasnost za okoliš i zdravlje koju predstavlja streljivo odloženo u Baltičkom moru nakon Drugog svjetskog rata nije samo regionalni i europski problem, već i ozbiljan globalni problem s nepredvidivim kratkoročnim i dugoročnim prekograničnim učincima;

apelira na međunarodnu zajednicu da u duhu suradnje i istinske solidarnosti pojača praćenje odbačenog streljiva kako bi se mogući rizici za morski okoliš i aktivnosti sveli na najmanju moguću mjeru; potiče sve strane da s povjerljivih informacija o aktivnostima bacanja streljiva i njihovim točnim lokacijama uklone oznaku tajnosti i omoguće pogođenim zemljama, Komisiji i Europskom parlamentu da im hitno pristupe;

poziva Komisiju i Zajednički programski odbor programa Intereg za regiju Baltičkog mora da osiguraju odgovarajuća financijska sredstva za istraživanja i mjere potrebne za rješavanje opasnosti koje predstavlja bačeno streljivo u Baltičkom moru; pozdravlja ciljane napore i konstruktivna istraživanja koja je proveo HELCOM i u okviru projekata CHEMSEA, DAIMON i DAIMON 2 koji se financiraju iz programa Interreg za regiju Baltičkog mora;

poziva sve uključene strane da poštuju međunarodno pravo u području okoliša i pruže dodatne financijske doprinose programu Interreg za regiju Baltičkog mora za razdoblje 2021. – 2027.; pozdravlja transnacionalni program Interreg za regiju Baltičkog mora za razdoblje 2021. – 2027. kojim će se financirati mjere za smanjenje onečišćenja Baltičkog mora;

naglašava potrebu za redovitim praćenjem stanja korozije streljiva i ažuriranom procjenom rizika za okoliš u pogledu učinaka ispuštenih onečišćujućih tvari na zdravlje ljudi, morske ekosustave i bioraznolikost regije;

pozdravlja napore poduzete na nacionalnoj razini, kao što su mapiranje lokacija bačenog streljiva te praćenje i uklanjanje opasnih materijala;

s tim u vezi naglašava važnost mehanizama međudržavne i međuregionalne suradnje, slobodnog pristupa javnim informacijama i učinkovite razmjene znanstvenih spoznaja i istraživanja;

poziva Komisiju da, u svrhu ostvarenja cilja nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš, osnuje stručnu skupinu s državama članicama koje su pogođene tim problemom i drugim dionicima i organizacijama, sa sljedećim ovlastima: i. proučavanje i mapiranje točnih lokacija kontaminiranih područja; ii. predlaganje prikladnih, ekološki prihvatljivih i isplativih rješenja za praćenje i čišćenje onečišćenja s krajnjim ciljem uklanjanja ili potpune neutralizacije opasnih materijala kada je vađenje nemoguće; iii. razvoj pouzdanih alata za potporu donošenju odluka; iv. provođenje kampanje senzibilizacije kako bi pogođene skupine (kao što su ribari, lokalno stanovništvo, turisti i ulagači) bile informirane o mogućim zdravstvenim i gospodarskim rizicima; i v. razvoj smjernica za odgovor na hitne situacije u slučaju ekoloških katastrofa;

žali zbog toga da nijedan euro od 8,8 milijuna EUR dodijeljenih u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo nije upotrijebljen za projekte DAIMON ili DAIMON 2 u okviru programa Interreg za regiju Baltičkog mora;

10.

poziva Komisiju da uključi sve relevantne agencije i institucije EU-a, uključujući Europsku obrambenu agenciju, da iskoriste sve dostupne resurse i osiguraju da se problem odražava u svim relevantnim politikama i postupcima izrade programa EU-a, uključujući Okvirnu direktivu o pomorskoj strategiji i Akcijski plan strategije pomorske sigurnosti;

11.

poziva Komisiju da osigura da pitanje streljiva bačenog u europska mora bude uključeno u horizontalne programe kako bi se omogućilo podnošenje projekata koji obuhvaćaju regije s istim problemom (Jadransko i Jonsko more, Sjeverno more i Baltičko more) i olakšala razmjena iskustava i najboljih praksi;

12.

poziva Komisiju da se zajedničkim naporima bori protiv onečišćenja u Baltičkom moru i da u tu svrhu potiče sve vrste regionalne, nacionalne i međunarodne suradnje, među ostalim putem partnerstva s NATO-om;

13.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i drugim državama kojih se to pitanje tiče.

(1) SL C 304, 6.10.1997., str. 147.

(2) SL L 327, 22.12.2000., str. 1.

(3) SL L 164, 25.6.2008., str. 19.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/12

P9_TA(2021)0131

Učinkovitiji i čišći pomorski promet

Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o tehničkim i operativnim mjerama za učinkovitiji i čišći pomorski promet (2019/2193(INI))

(2021/C 506/03)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (1),

—	uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno u prvom čitanju 16. rujna 2020. o globalnom sustavu prikupljanja podataka o potrošnji loživih ulja na brodovima (2),

—	uzimajući u obzir 3. izvješće Međunarodne pomorske organizacije o emisijama stakleničkih plinova (3),

—	uzimajući u obzir završno izvješće o 4. studiji Međunarodne pomorske organizacije o stakleničkim plinovima (4),

—	uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju koju su u prosincu 2019. donijele ugovorne stranke Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelonska konvencija),

—	uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije za 2019. o emisijama CO2 iz pomorskog prometa,

—	uzimajući u obzir Direktivu 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (5),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A9-0029/2021),

budući da pomorski promet i luke imaju ključnu ulogu za gospodarstvo EU-a, s obzirom na to da se gotovo 90 % europske vanjske trgovine robom obavlja morskim putem (6), te važnu ulogu za turizam; budući da su pomorski promet i luke ključni za osiguravanje neprekinutih lanaca opskrbe, kao što se pokazalo tijekom pandemije bolesti COVID-19; budući da je doprinos ukupnog gospodarskog učinka pomorskog sektora EU-a BDP-u Unije u 2018. iznosio 149 milijardi EUR i da taj sektor podržava više od 2 milijuna radnih mjesta (7); budući da je njegov izravni gospodarski učinak u 2018. obuhvaćao 685 000 radnih mjesta na moru i kopnu u EU-u; budući da je 40 % bruto tonaže svjetske flote pod kontrolom EU-a;

budući da je pomorski prijevoz robe i putnika ključan čimbenik ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a, posebno u slučaju povezivosti i pristupačnosti perifernih, otočnih i najudaljenijih regija; budući da bi u tom pogledu EU trebao ulagati u konkurentnost pomorskog sektora i njegovu sposobnost za ostvarenje održivog prijelaza;

C.	budući da bi pomorski sektor EU-a trebao doprinijeti i rješavanju gubitka biološke raznolikosti i uništavanja okoliša te ostvarenju ciljeva europskog zelenog plana i strategije za bioraznolikost do 2030.;

budući da su zdravi oceani, kao i očuvanje i obnova njihovih ekosustava, ključni za čovječanstvo jer reguliraju klimu, proizvode barem polovicu kisika u Zemljinoj atmosferi i stanište su biološke raznolikosti, izvor sigurnosti opskrbe hranom u svijetu i ljudskog zdravlja te izvor gospodarskih djelatnosti, uključujući ribarstvo, promet, trgovinu, turizam, izvore obnovljive energije i proizvode za zaštitu zdravlja, koje bi se trebale temeljiti na načelu održivosti;

budući da je pomorski sektor reguliran na razini EU-a i na međunarodnoj razini te da se i dalje uvelike oslanja na fosilna goriva; budući da se trenutačno provodi revizija sustava za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija CO2 iz pomorskog prometa, koja je usmjerena na smanjenje emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa u vodama EU-a;

F.	budući da taj sektor kontinuirano ulaže napore da ostvari ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova poštovanjem postojećeg regulatornog okvira i provedbom dosadašnjeg tehnološkog napretka;

G.	budući da su stoga odgovarajuća financijska sredstva ključna za postizanje tog nužnog prijelaza; budući da su daljnja istraživanja i inovacije ključni za uvođenje pomorskog prometa s nultom stopom emisija ugljika;

budući da se iz međunarodnog pomorskog prometa ispušta oko 940 milijuna tona CO2 godišnje, što znači da je taj promet odgovoran za otprilike 2,5 % globalnih emisija stakleničkih plinova (8); budući da pomorski promet također djeluje na okoliš utječući na klimatske promjene i različite izvore onečišćenja, posebno otplinjavanjem, puštanjem motora da rade u lukama, ispuštanjem balastnih voda, ugljikovodicima, teškim metalima i kemikalijama, kontejnerima izgubljenim na moru, što pak utječe na biološku raznolikost i ekosustave; budući da su propisi Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o smanjenju emisija SOx prvi put stupili na snagu 2005. temeljem Međunarodne konvencije o sprečavanju onečišćenja s brodova (Konvencija MARPOL) i budući da su granične vrijednosti za emisije SOx od tada postupno postrožene te maksimalni dopušteni sadržaj sumpora trenutačno iznosi 0,5 %, a u područjima kontrole emisija 0,1 %; budući da bi ta odluka trebala doprinijeti smanjenju emisija; budući da IMO 2021. namjerava postići dogovor o globalnoj uredbi o ograničenjima „emisija crnog ugljika”; budući da je pomorski promet energetski najučinkovitiji način prometa koji se temelji na količini prevezenog tereta i odgovarajućim emisijama po toni prevezene robe i po prijeđenom kilometru;

budući da bi se, ako se mjere za ublažavanje ne uvedu brzo, emisije iz međunarodnog pomorskog prometa do 2050. mogle povećati s oko 90 % emisija iz 2008., koliko su iznosile 2018., na od 90 do 130 % emisija iz 2008. (9), čime se ne bi u dovoljnoj mjeri pridonijelo ostvarenju ciljeva Pariškog sporazuma;

J.	budući da je potrebno ograničiti i na temelju procjene učinka mjerodavnog zakonodavstva rješavati sve emisije iz pomorskog sektora koje štete kvaliteti zraka i zdravlju građana;

K.	budući da bi se EU trebao zalagati za vrlo ambiciozno smanjenje emisija u pomorskom sektoru na međunarodnoj razini i na razini EU-a;

L.	budući da bi čiste tehnologije i rješenja trebalo prilagoditi vrsti plovila i segmentu pomorskog prometa; budući da su istraživanje i ulaganja te odgovarajuća potpora ključni za osiguravanje inovativnih rješenja i održive tranzicije u pomorskom sektoru;

budući da se javnim i privatnim ulaganjima povezanima s dekarbonizacijom pomorskog sektora moraju poštovati Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (10) i ključna načela pravedne tranzicije, kao što su otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, jamstva u pogledu prekvalifikacije i prerazmještanja te strukturne mjere u pogledu zdravlja i sigurnosti za sve radnike, uz poseban naglasak na prilikama za žene i mlade kako bi radna snaga u pomorskom sektoru postala raznolikija; budući da su odgovarajuće osposobljavanje i dostojanstveni uvjeti rada za osoblje u pomorskom sektoru ključni, među ostalim i da bi se spriječili incidenti, uključujući okolišne incidente;

N.	budući da Komisija trenutačno radi na procjeni učinka uključivanja pomorskog prometa u sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS);

O.	budući da je do 2050. potrebno provesti klimatski neutralnu tranziciju sektora pomorskog prometa kako bi se ostvarili ciljevi zelenog plana;

Programi poticaja za čistu energiju

žali što je na europskom tržištu došlo do narušavanja tržišnog natjecanja između fosilnih goriva, koja profitiraju od povoljnijeg poreznog tretmana, i čistih alternativnih goriva iz obnovljivih izvora; poziva Komisiju da to ispravi i predloži da se ponovno uspostave pravila pravednog tržišnog natjecanja i to primjenom načela „onečišćivač plaća” na pomorski promet i poticanjem, uključujući poreznim olakšicama, na uporabu alternative za teška goriva u pomorskom sektoru koje znatno smanjuju utjecaj na klimu i okoliš;

prepoznaje utjecaj uporabe teškog loživog ulja; ističe da je potrebno na učinkoviti način pristupiti rješavanju emisija goriva iz brodova te postupno ukinuti uporabu teškog loživog ulja u pomorskom prometu, i to ne samo kao goriva, već i kao tvari za miješanje za brodska goriva; napominje da je potrebno težiti tehnološkoj neutralnosti dok je to u skladu s ciljevima EU-a u području okoliša; napominje da na pomorski promet utječe nedostatak odgovarajućih kriterija za prestanak statusa otpada usklađenih na razini EU-a; ističe da je potrebno spriječiti istjecanje ugljika i očuvati konkurentnost europskog sektora pomorskog prometa;

podsjeća na to da bi pomorski sektor trebao doprinijeti naporima Unije u smanjenju emisija stakleničkih plinova te osigurati pritom konkurentnost sektora; ističe da je potrebno iskoristiti sve postojeće mogućnosti za smanjenje emisija iz pomorskog prometa te u njih ulagati, uključujući prijelazne tehnologije kao alternativu teškim loživim uljima, usporedno s istraživanjem i financiranjem dugoročnih rješenja s nultom stopom emisija; svjestan je važnosti prijelaznih tehnologija, kao što je UPP i infrastruktura za UPP, za postupan prijelaz na alternativna rješenja s nultom stopom emisija u pomorskom sektoru;

podsjeća na obvezu koju je preuzela EU o postizanju klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., u skladu s Pariškim sporazumom; u tom pogledu ističe vodeću ulogu EU-a i potrebu da se o smanjenju emisija stakleničkih plinova iz sektora pomorskog prometa također pregovara na međunarodnoj razini u okviru IMO-a s obzirom na međunarodnu i konkurentnu dimenziju sektora pomorskog prometa; podsjeća na prethodna stajališta Parlamenta o uključivanju pomorskog sektora u sustav EU-a za trgovanje emisijama (11), uključujući o ažuriranju procjene učinka (12);

poziva Komisiju i države članice da, uzimajući u obzir početnu strategiju IMO-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova iz brodova donesenu 2018. i njezinu predstojeću reviziju, iskoriste svoj utjecaj u IMO-u te se pobrinu za to da se donesu konkretne mjere kako bi se utro ambiciozan i realističan put prema pomorskom prometu s nultom stopom emisija i koji je u skladu s temperaturnim ciljem iz Pariškog sporazuma, čime bi se doprinijelo stvaranju ravnopravnih uvjeta na međunarodnoj razini;

poziva Komisiju da u okviru pomorske inicijative FuelEU uzme u obzir ne samo intenzitet ugljika goriva nego i tehničke i operativne mjere kojima bi se povećala učinkovitost plovila i njihovih operacija; podsjeća da je u kontekstu revizije Uredbe (EU) 2015/757 (13) Parlament pozvao brodarska društva da do 2030. postignu cilj smanjenja emisija od 40 % kao prosjek za sva plovila pod njihovom odgovornošću, u usporedbi s prosječnom učinkovitošću po kategoriji plovila jednake veličine i vrste; dodaje da bi ta inicijativa trebala uključivati i pristup koji se temelji na životnom ciklusu i uključuje sve emisije stakleničkih plinova; ističe da alternativna goriva koja na osnovi životnog ciklusa ne ispunjuju prag od 70 % iz preinačene Direktive o energiji iz obnovljivih izvora (RED II) ne bi trebala biti dopuštena za potrebe usklađenosti s propisima;

Pomorske luke i teret

podsjeća da je potrebno poticati sve dionike na suradnju, kao i razmjenu najbolje prakse između luka, sektora pomorskog prometa te dobavljača goriva i energije, kako bi se razvio opći okvir politike dekarbonizacije luka i obalnih područja; potiče lučke uprave da uspostave metode održivog upravljanja i da ih certificiraju primjenom metodologija koje uključuju procjenu životnog ciklusa lučkih usluga, kao što je omogućeno deklaracijom ekološkog proizvoda;

ističe da su prekomorska područja, uključujući najudaljenije regije te prekomorske zemlje i područja, i luke koje se u njima nalaze s obzirom na svoju stratešku lokaciju od iznimne važnosti za europski suverenitet te europsku i međunarodnu pomorsku trgovinu; ističe da su pokretači ulaganja za te luke vrlo različiti te mogu biti usmjereni na podupiranje njihove klasične uloge prihvata brodova (utovar, istovar, skladištenje i prijevoz robe) ili osiguranje multimodalnih veza, izgradnju energetskih infrastruktura, razvoj otpornosti na klimatske promjene te općenitu ekologizaciju i digitalizaciju plovila; poziva na daljnja ulaganja u luke koje se nalaze u prekomorskim područjima kako bi ih se pretvorilo u strateške klastere za multimodalni promet, proizvodnju, skladištenje i distribuciju energije te turizam;

ističe prekograničnu dimenziju morskih luka; naglašava ulogu luka kao klastera svih vrsta prijevoza, energije, industrije i plavog gospodarstva; prepoznaje sve veći razvoj lučke suradnje i grupiranja u klastere;

10.

uviđa pozitivnu ulogu europskog pomorskog klastera i pozitivan razvoj na međunarodnoj razini u pogledu poticanja inovacija i smanjenja emisija iz pomorskog prometa te poziva Komisiju i države članice da podrže inicijative kojima se doprinosi tim pozitivnim pomacima;

11.

poziva Komisiju da zakonodavnim putem podrži cilj nulte stope zagađenja (emisije stakleničkih plinova i onečišćivača zraka) na vezu te da promiče razvoj i uvođenje čistih, multimodalnih rješenja u lukama s pomoću pristupa temeljenog na koridorima; posebno poziva Komisiju da poduzme hitne mjere u cilju reguliranja pristupa lukama EU-a za brodove koji najviše zagađuju na temelju okvira Direktive o nadzoru države luke (14) te da daje poticaje i podršku za korištenje mogućnosti napajanja brodova čistom električnom energijom u lukama ili bilo kojih drugih tehnologija za uštedu energije koje znatno utječu na smanjenje emisija stakleničkih plinova i onečišćivača zraka; žali zbog odgode revizije Direktive 2014/94/EU; potiče Komisiju da što prije predloži reviziju Direktive 2014/94/EU kako bi se uključili poticaji za države članice i luke radi bržeg uvođenja potrebne infrastrukture; poziva Komisiju da predloži i reviziju Direktive 2003/96/EZ (15);

12.

poziva Komisiju da izradi strategiju za luke s nultom stopom emisija te da podrži inicijative s pristupom „odozdo prema gore”, uključujući mjere kojima se potiče razvoj lučkih industrija specijaliziranih za kružno gospodarstvo, posebno kako bi se poboljšala oporaba otpada s brodova koji se prikuplja i obrađuje u lukama;

13.

poziva Komisiju da u okviru zelenog plana promiče promjenu načina prijevoza na pomorski promet na kratke udaljenosti, zajedno sa željeznicom i unutarnjim plovnim putovima, kao održivu alternativu cestovnom i zračnom prijevozu tereta i putnika; naglašava važnu ulogu pomorskog prometa na kratkim udaljenostima u postizanju ciljeva promjene načina prijevoza kako bi se smanjila prometna zagušenost i emisije te kao korak prema vrsti prijevoza s nultom stopom emisija; naglašava da je važno da se u tu svrhu pokrene strategija obnove flote EU-a i naknadne ugradnje radi promicanja njegove zelene i digitalne tranzicije i poticanja konkurentnosti europskog sektora pomorske tehnologije; u tu svrhu podsjeća na potrebu za infrastrukturnom mrežom koja može podržati taj intermodalni kapacitet, što podrazumijeva ispunjavanje obveza ulaganja za mrežu TEN-T u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF);

14.

ističe da bi se jačanjem neprekinutih multimodalnih prometnih veza između luka i mreže TEN-T te povećanjem interoperabilnosti među različitim vrstama prijevoza uklonila uska grla i smanjila zagušenost; naglašava važnost morskih luka i luka unutarnjih voda kao strateških i multimodalnih čvorišta mreže TEN-T;

15.

poziva i na jasnu strategiju za promicanje „Roll-On-Roll-Off” (ro-ro) prijevoza tereta, čime bi se smanjila prisutnost teških teretnih vozila na cestama; potiče Komisiju da poduzme konkretnije korake kako bi cilj izbjegavanja dugog i ekološki štetnog cestovnog prometa uključila u svoju pomorsku politiku i to tako da potiče dostavu u malim lukama bližim krajnjim destinacijama;

16.

poziva Komisiju da vrati smisao pojmu morskih autocesta kao sastavnom dijelu mreže TEN-T, jer je to ključno za omogućivanje uspostave pomorskih veza i usluga na kratke udaljenosti kao održivih alternativa kopnenom prometu, da olakša suradnju među morskim lukama i poveznicu s njihovim zaleđem i pojednostavi pristupne kriterije, posebno kada je riječ o povezanosti luka izvan osnovne mreže, te da osigura značajnu financijsku potporu pomorskim vezama koje su alternativa kopnenom prometu, kao i da osigura njihovu povezanost s mrežama željeznice;

17.

smatra da su održivi europski sektor pomorskog prometa i infrastruktura prilagođena budućnosti, uključujući mrežu TEN-T i njezino buduće proširenje, od ključne važnosti za ostvarenje klimatski neutralnog gospodarstva; ističe da su za postotno povećanje prijevoza tereta u EU-u vodenim putom koje je predviđeno europskim zelenim planom potrebni konkretan plan ulaganja EU-a i konkretne mjere na razini EU-a;

Područja kontrole emisija i IMO

18.

naglašava da je na području svih mediteranskih zemalja potrebno hitno uspostaviti područje kontrole emisija sumpora (SECA) u zraku u svrhu očuvanja zdravlja i okoliša; poziva Komisiju i države članice da aktivno podupru podnošenje prijedloga o takvom području IMO-u prije 2022. godine; također potiče države članice da podrže načelo brzog određivanja područja kontrole emisija dušikovih oksida (NECA) čiji je cilj smanjenje emisija dušika na Sredozemlju;

19.

poziva Komisiju da područja nadzora emisija proširi na sva mora Unije kako bi se na homogen način smanjila dopuštena razina emisija NOx i SOx koja potječe od plovila; naglašava da kumulativno smanjenje emisija sumporova oksida i dušikova oksida izravno utječe na smanjenje sitnih čestica (PM10 i PM2,5);

20.

ističe da bi EU trebao dati primjer drugima donošenjem ambicioznih zakonskih zahtjeva za čisti pomorski promet, uz podržavanje i promicanje mjera koje su barem jednako toliko ambiciozne u međunarodnim forumima kao što je Međunarodna pomorska organizacija, čime će se sektoru pomorskog prometa omogućiti da postupno eliminira svoje emisije stakleničkih plinova na globalnoj razini u skladu s Pariškim sporazumom;

Plovila i pogon

21.

poziva Komisiju, brodovlasnike i brodare da osiguraju provedbu svih raspoloživih operativnih i tehničkih mjera za postizanje energetske učinkovitosti, naročito kada je riječ o optimizaciji brzine, uključujući, prema potrebi, sporu plovidbu, inovaciju u hidrodinamici, optimizaciju plovnih putova, uvođenje novih pogonskih metoda kao što su tehnologije pogona s pomoću vjetra, optimizaciju plovila i bolju optimizaciju u pomorskom logističkom lancu;

22.

napominje da u pomorskom sektoru brodovlasnik nije nužno ista osoba ili subjekt koji brodom upravlja u komercijalne svrhe; stoga smatra da bi se načelo „onečišćivač plaća” trebalo primjenjivati na stranu odgovornu za komeracijalne operacije broda, odnosno na poslovnog subjekta koji plaća gorivo koje brod troši, na primjer brodovlasnika, upravitelja ili zakupoprimatelja na određeno vrijeme odnosno zakupoprimatelja broda bez posade, te da bi se ta strana trebala smatrati odgovornom;

23.

prima na znanje da digitalizacija i automatizacija pomorskog sektora, luka i brodova može znatno doprinijeti smanjenju emisija sektora te da može imati ključnu ulogu u dekarbonizaciji sektora u skladu s ambicijama zelenog plana, posebno povećanom razmjenom ažuriranih i provjerenih podataka koji se mogu koristiti za obavljanje tehničkih operacija i održavanje, primjerice za predviđanje najučinkovitije putanje broda na određenoj ruti u pogledu potrošnje goriva te za optimizaciju pristajanja u lukama, što doprinosi smanjenju vremena čekanja za plovila u lukama, a time i emisija; ističe da je potrebno koristiti digitalizaciju kao sredstvo za poboljšanje suradnje između dionika u sektoru, čime se poboljšava energetska učinkovitost brodova kako bi im se omogućilo da ispune standarde za kontrolu emisija, a ujedno olakšalo upravljanje rizicima za okoliš; poziva na djelovanje i ulaganje u području digitalizacije, istraživanja i inovacija, posebno u pogledu razvoja i usklađenog prekograničnog uvođenja sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava (VTMIS); napominje da će širenje digitalizacije i automatizacije u brodarskoj industriji dovesti do promjena u pojedinačnim opisima radnih mjesta i potrebnim vještinama; ističe da će se od pomoraca zahtijevati te različite vještine i različita područja znanja, posebno u pogledu informacijske tehnologije, kako bi se zajamčila sigurnost brodova i operativna učinkovitost;

24.

pozdravlja novo ograničenje IMO-a u pogledu udjela sumpora u gorivima na 0,5 % od 1. siječnja 2020. i naglašava da to ne bi smjelo dovesti do toga da se umjesto zraka onečišćuje voda; stoga poziva Komisiju i države članice da se, u skladu s Direktivom (EU) 2019/883 (16), na razini IMO-a zalažu za sveobuhvatno razmatranje ekoloških učinaka ispuštanja otpadnih voda iz ispirača plinova s otvorenom petljom i drugih ostataka tereta u more te da zajamči da se otpadne vode i drugi ostaci pravilno prikupljaju i obrađuju u lučkim uređajima za prihvat; u tom pogledu snažno potiče države članice da zabrane ispuštanje otpadnih voda iz ispirača plinova s otvorenom petljom i drugih ostataka tereta u njihovim teritorijalnim vodama u skladu s Direktivom 2000/60/EZ (17); ističe da bi od samog početka, na temelju analize životnog ciklusa, prednost trebala dati održivim rješenjima; napominje da je svrha ispirača plinova s otvorenom petljom smanjiti onečišćenje zraka i da se u njih ulagalo; ističe da upotreba ispirača plinova s otvorenom petljom utječe na okoliš i pozdravlja činjenicu da Međunarodna pomorska organizacija proučava njihov dugoročni učinak; u tom pogledu poziva Komisiju da na temelju procjene učinka provede postupno ukidanje upotrebe ispirača plinova s otvorenom petljom kako bi se što prije ispoštovala ograničenja emisija, u skladu s okvirom IMO-a i Konvencijom MARPOL-a;

25.

poziva Komisiju da u buduću inicijativu FuelEU Maritime uključi alternativne pogonske sustave, uključujući energiju vjetra i solarnu energiju; poziva Komisiju da ocijeni aktualne inicijative i projekte u području pomorskog teretnog prometa na jedreni pogon i da se pobrine za to da su pogonski sustavi prijevoza prihvatljivi za financiranje europskim sredstvima;

26.

poziva Komisiju da uspostavi mjere, popraćene potrebnim sredstvima, kojima će se europskim brodogradilištima omogućiti da dodatno investiraju u održive, socijalne i digitalizirane postupke proizvodnje u brodogradnji i remontu brodova, što je od ključne važnosti za stvaranje radnih mjesta, čime se podupire prijelaz na model kružnog gospodarstva kojim se uzima u obzir cijeli životni ciklus plovila; naglašava da je važno podržavati i razvijati održiva rješenja za izgradnju i rastavljanje plovila unutar Unije u skladu s novim akcijskim planom za kružno gospodarstvo; u tom pogledu ističe da bi brodogradilišta trebala primijeniti dužnu pažnju u svojim lancima vrijednosti u EU-u i izvan njega, u skladu sa standardima OECD-a i UN-a, kako bi se mogli izbjeći štetni učinci na okoliš pri rastavljanju plovila;

Financiranje sredstvima EU-a

27.

poziva Komisiju da u okviru svojih europskih programa financiranja, a posebno programa Obzor Europa i InvestEU, podrži istraživanje i uvođenje čistih tehnologija i goriva; ističe potencijal električne energije iz dodatnih obnovljivih izvora, uključujući zeleni vodik, amonijak i pogon na vjetar; u tom pogledu ističe financijske posljedice prijelaza na čista alternativna goriva za pomorsku industriju, za lanac opskrbe gorivom na kopnu i za luke; smatra da su luke prirodna čvorišta proizvodnje, skladištenja, distribucije i prijevoza čistih alternativnih goriva; poziva da se u okviru programa Obzor Europa obnove pozivi za projekte zelenog plana koje je Komisija pokrenula u okviru Obzora 2020., posebno kako bi se ekologiziralo pomorski sektor i poduprlo istraživanje i inovacije te uvođenje alternativnih rješenja teškim gorivima kojima se znatno smanjuje utjecaj pomorskog sektora na klimu i okoliš;

28.

poziva Komisiju da projekte usmjerene na dekarbonizaciju pomorskog prijevoza i na smanjenje emisija onečišćujućih tvari, uključujući potrebnu lučku infrastrukturu i objekte, učini prihvatljivima u okviru kohezijske politike i europskih strukturnih i investicijskih fondova, CEF-a i zelenog plana te da na raspolaganje stavi sredstva i poticaje za potporu pomorskom sektoru u prijelazu prema gospodarstvu s nultom stopom emisija ugljika, uzimajući pritom u obzir socijalnu dimenziju transformacije; ističe da je važno stvoriti sinergije i komplementarnosti između različitih oblika financiranja na razini EU-a bez stvaranja nepotrebnog administrativnog opterećenja koje bi odvratilo privatna ulaganja i time usporilo tehnološki napredak i povećanje troškovne učinkovitosti; poziva Komisiju na promicanje zelene europske pomorske industrije na teritoriju EU-a i na ulaganja u tu industriju u okviru europskog plana industrijskog oporavka, uz preuzimanje vodstva u razvoju novih ekološki dizajniranih brodova, obnovi i modernizaciji postojećih plovila te rastavljanju;

29.

smatra da bi se realističan proces prijelaza na ciljanu nultu stopu emisija trebao temeljiti na uključivanju i sudjelovanju sektorskih dionika te na potpori Unije u okviru odgovarajućeg proračuna i dijaloga, fleksibilnosti i ustrajnosti u poticanju potrebnih regulatornih reformi; prima na znanje da su ti uvjeti neophodni za poticanje strateške suradnje usmjerene na održivost s pomoću instrumenata poput zajednički programiranog partnerstva „Nulta stopa emisija u pomorskom prometu”;

30.

podsjeća da bi ciljeve dekarbonizacije i promjene načina prijevoza trebalo poduprijeti CEF-om, koji mora imati koristi od povećanih proračunskih sredstava;

31.

u tom pogledu žali zbog odluke Vijeća o smanjenju proračunskih sredstava za programe usmjerene na budućnost, kao što su CEF, InvestEU i Obzor Europa; napominje da je za ambiciozan plan EU-a za dekarbonizaciju potrebno osigurati odgovarajuća sredstva i instrumente financiranja;

32.

podsjeća da Europska investicijska banka (EIB) osigurava potporu za zajmove kapitala s povoljnim uvjetima; smatra, međutim, da bi trebalo sniziti prag za financiranje manjih projekata; ističe u tom pogledu da bi se u okviru programa Jamstvo za zeleno brodarstvo (GSG) usmjerenog na bržu provedbu ulaganja europskih brodarskih društava u zelenije tehnologije trebala osigurati i potpora manjim transakcijama, kao i fleksibilniji uvjeti zajma; nadalje, smatra da bi EIB trebao osigurati financiranje za brodograditelje prije isporuke i poslije isporuke, čime bi se znatno unaprijedile provedba i održivost projekata;

33.

ističe da bi prijelaz na dekarbonizaciju i stimulans programa poticaja za čistu energiju u sektoru pomorskog prometa zahtijevali prekvalifikaciju i osposobljavanje radnika; podsjeća da bi za to pitanje trebalo predvidjeti financijska sredstva EU-a i država članica; potiče Komisiju na uspostavu mreže na razini EU-a za razmjenu dobre prakse u pogledu prilagodbe radne snage novim potrebama sektora;

34.

podržava Komisijinu reviziju smjernica o državnim potporama u svim relevantnim sektorima, uključujući promet, posebno pomorski, kako bi se primjernom načela „pravedne tranzicije” i omogućavanjem izravne potpore nacionalnih vlada ulaganjima u dekarbonizaciju i čistu energiju postigli ciljevi europskog zelenog plana; poziva Komisiju da ispita dopuštaju li se trenutačnim poreznim olakšicama nepravedni međusektorski uvjeti tržišnog natjecanja; potiče Komisiju da razjasni pitanje državnih potpora za projekte u području održivog pomorskog prometa;

35.

naglašava gospodarske posljedice krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 u sektoru vodnog prometa, a posebno javnom putničkom prometu; poziva države članice da sektor vodnog prometa uključe kao prioritet u svoje nacionalne planove za oporavak kako bi se osigurao njegov sveobuhvatni pristup sredstvima dodijeljenima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost; nadalje, traži od Komisije da izradi pregled inicijativa za pametno ulaganje radi održivog i otpornog oporavka sektora;

Nadzor i provedba

36.

poziva Komisiju da osigura odgovarajuću transparentnost i dostupnost informacija o utjecaju na okoliš i energetskoj učinkovitosti plovila te da ocijeni uspostavu sustava europske oznake, u skladu s mjerama poduzetima na razini IMO-a, koji bi trebao biti usmjeren na učinkovito smanjenje emisija i podupiranje sektora boljim pristupom financijskim sredstvima, zajmovima i jamstvima na temelju njegove učinkovitosti u pogledu emisija i poboljšanog praćenja emisija, na stvaranje koristi poticanjem lučkih uprava na uvođenje različitih naknada za lučku infrastrukturu te na povećanje privlačnosti sektora; nadalje ističe potrebu za daljnjim promicanjem, razvojem i provedbom programa „zelenih brodova”, kojim bi se u obzir trebalo uzeti smanjenje emisija, obrada otpada i utjecaj na okoliš, naročito razmjenom iskustava i stručnog znanja;

37.

poziva Komisiju da predloži reviziju Direktive o nadzoru države luke kako bi se najkasnije do kraja 2021., kako je predviđeno planom rada Komisije za 2021., omogućila učinkovitija i sveobuhvatnija kontrola plovila i pojednostavljeni postupci, uključujući poticaje za usklađenost s ekološkim i socijalnim standardima te standardima iz područja javnog zdravlja i radnog prava, sigurnost na brodovima koji pristaju u luke EU-a za pomorce i lučke radnike, kao i mogućnost učinkovitih, razmjernih i odvraćajućih sankcija, uzimajući u obzir okoliš, javno zdravlje, porezno i socijalno pravo;

38.

poziva Komisiju da u dogovoru s Međunarodnom organizacijom rada (MOR) poveća izgradnju kapaciteta za inspekcije i njihovu provedbu u trećim zemljama te da sa socijalnim partnerima pokrene kampanje za informiranje o pravima i obvezama na temelju Konvencije o radu pomoraca; poziva Komisiju da promiče stvaranje baze podataka MOR-a o nalazima inspekcija i pritužbama pomoraca kako bi se pomorcima i brodovlasnicima pomoglo da surađuju s najpouzdanijim službama za zapošljavanje i posredovanje koje posluju u skladu s Konvencijom o radu pomoraca;

39.

ističe potencijal Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA), zajedno s njezinim satelitskim sustavom Safe Sea Net, za praćenje onečišćenja naftom i nezakonitog ispuštanja ostataka goriva u more i provedbe Uredbe (EU) 2015/757; naglašava da je regionalna suradnja, uključujući suradnju s trećim zemljama, ključna u tom području, posebno na Sredozemnom moru; stoga poziva Komisiju da pojača razmjenu informacija i suradnju među zemljama;

40.

naglašava da bi se predviđenim partnerstvom u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a trebalo osigurati odgovarajuće ravnopravne uvjete u ekološkim i socijalnim područjima, bez prekidanja prometno-trgovinskih veza, uključujući učinkovite carinske provjere koje ne bi trebale umanjiti konkurentnost flote EU-a te bi trebale osigurati neometane provozne operacije između luka Ujedinjene Kraljevine i EU-a;

o o

41.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.

(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0219.

(3) https://gmn.imo.org/wp-content/uploads/2017/05/GHG3-Executive-Summary-and-Report_web.pdf

(4) https://safety4sea.com/wp-content/uploads/2020/08/MEPC-75-7-15-Fourth-IMO-GHG-Study-2020-Final-report-Secretariat.pdf

(5) SL L 307, 28.10.2014., str. 1.

(6) https://ec.europa.eu/transport/modes/maritime_en

(7) Oxford Economics (2020): The economic value of the EU shipping industry. (Ekonomska vrijednost pomorske industrije EU-a.)

(8) Treća studija IMO-a o stakleničkim plinovima.

(9) Četvrta studija IMO-a o stakleničkim plinovima.

(10) SL L 198, 22.6.2020., str. 13.

(11) Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(12) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0219.

(13) Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015., str. 55.).

(14) Direktiva 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke (SL L 131, 28.5.2009., str. 57.).

(15) Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51.).

(16) Direktiva (EU) 2019/883 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, izmjeni Direktive 2010/65/EU i stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ (SL L 151, 7.6.2019., str. 116.).

(17) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/20

P9_TA(2021)0132

Prigovor na provedbeni akt: maksimalne razine ostataka za određene tvari, uključujući lufenuron

Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Nacrtu uredbe Komisije o izmjeni priloga II., III. i IV. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu maksimalnih razina ostataka za aklonifen, akrinatrin, Bacillus pumilus QST 2808, klorantraniliprol, etirimol, lufenuron, pentiopirad, pikloram i Pseudomonas sp. soj DSMZ 13134 u ili na određenim proizvodima (D070113/03 – 2021/2590(RPS))

(2021/C 506/04)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir Nacrt uredbe Komisije o izmjeni priloga II., III. i IV. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu maksimalnih razina ostataka za aklonifen, akrinatrin, Bacillus pumilus QST 2808, klorantraniliprol, etirimol, lufenuron, pentiopirad, pikloram i Pseudomonas sp. soj DSMZ 13134 u ili na određenim proizvodima (D070113/03,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 5. stavak 1. i članak 14. stavak 1. točku (a),

—	uzimajući u obzir mišljenje koje je 4. prosinca 2020. dostavio Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

—	uzimajući u obzir Direktivu 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (2),

—	uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje EFSA-e (Europska agencija za sigurnost hrane) doneseno 15. srpnja 2020. i objavljeno 18. kolovoza 2020. (3),

—	uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje EFSA-e doneseno 18. studenog 2016. i objavljeno 5. siječnja 2017. (4),

—	uzimajući u obzir znanstveno izvješće koje je EFSA odobrila 30. rujna 2008. i koje je objavljeno 22. lipnja 2009. (5),

—	uzimajući u obzir članak 5.a stavak 3. točku (b) Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (6),

—	uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. te stavak 4. točku (c) Poslovnika,

—	uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

budući da je lufenuron pesticid iz skupine benzoilurea koji sprečava proizvodnju hitina kod kukaca te se koristi kao pesticid i fungicid; budući da je odobrenje Unije za lufenuron isteklo 31. prosinca 2019. i da nije podnesen nijedan zahtjev za produljenje u okviru Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (7); budući da lufenuron više nema odobrenje za korištenje u Uniji, ali se izvozi kao poljoprivredno-prehrambeni pesticid; budući da prema studiji njemačke agencije za okoliš (8) lufenuron ispunjava kriterije za postojane, bioakumulativne i toksične tvari koji su utvrđeni u Prilogu XIII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (9);

B.	budući da je u članku 191. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kao jedno od temeljnih načela Unije navedeno načelo predostrožnosti;

C.	budući da je u članku 168. stavku 1. UFEU-a utvrđeno da se pri „utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije” mora osigurati „visok stupanj zaštite zdravlja ljudi”;

D.	budući da je cilj Direktive 2009/128/EZ postići održivu upotrebu pesticida u Uniji smanjenjem rizika i učinaka upotrebe pesticida na zdravlje ljudi i životinja te na okoliš promicanjem alternativnih pristupa;

budući da je u okviru Stockholmske konvencije Ujedinjenih naroda o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i sastanka Povjerenstva za razmatranje postojanih organskih onečišćujućih tvari iz 2012. (10) utvrđen visok potencijal lufenurona da ispuni sve kriterije za postojane organske onečišćujuće tvari;

budući da se komunikacijom Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenom „Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” (11) promiče „globalni prelazak na održive poljoprivredno-prehrambene sustave” ne samo unutar granica Unije nego i izvan njih te da joj je cilj „pri procjeni zahtjeva za uvozne tolerance za pesticide koji u EU-u više nisu odobreni u obzir uzeti okolišne aspekte, uz istodobno poštovanje standarda i obveza koje propisuje WTO”;

G.	budući da je Nacrt uredbe Komisije predložen nakon što je podnesen zahtjev za uvozne tolerance za lufenuron koji se koristi u Brazilu za grejp i šećernu trsku i u kojem se navodi da su potrebne više maksimalne razine ostataka kako bi se izbjegle necarinske trgovinske prepreke za uvoz tih kultura;

H.	budući da Nacrt uredbe Komisije izaziva zabrinutost u pogledu sigurnosti lufenurona na temelju načela predostrožnosti, s obzirom na to da su podaci koji se odnose na učinak lufenurona na javno zdravlje i okoliš nedostatni;

budući da je EFSA u svojem mišljenju od 15. srpnja 2020. istaknula sljedeće: „U skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 396/2005, društvo Syngenta Crop Protection AG podnijelo je zahtjev nadležnom nacionalnom tijelu u Portugalu (država članica koja provodi ocjenu) za utvrđivanje uvoznih toleranci za aktivnu tvar lufenuron u raznim kulturama i proizvodima životinjskog podrijetla na temelju odobrenih uporaba lufenurona u Brazilu, Čileu i Maroku. Država članica koja provodi ocjenu sastavila je izvješće o ocjeni u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 396/2005, koje je dostavljeno Europskoj komisiji i proslijeđeno Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA) 24. svibnja 2019.”; budući da je država članica koja provodi ocjenu predložila da se poveća maksimalna razina ostataka za lufenuron u grejpu (x30) i šećernoj trski (x2) i za lufenuron u proizvodima životinjskog podrijetla;

budući da se u zaključcima koje je EFSA donijela u svojem mišljenju od 15. srpnja 2020. opravdava povećanje maksimalnih razina ostataka za lufenuron samo na temelju potrebe za usklađivanjem s normativnim vrijednostima u Brazilu i da se uopće ne razmatraju dugoročni kumulativni učinci lufenurona na reproduktivnu toksičnost, razvojnu neurotoksičnost i njegov imunotoksični potencijal nakon dužeg razdoblja izloženosti;

protivi se prihvaćanju Nacrta uredbe Komisije;

smatra da Nacrt uredbe Komisije nije u skladu s ciljem i sadržajem Uredbe (EZ) br. 396/2005;

smatra da Nacrt uredbe Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 396/2005; napominje da je u uvodnoj izjavi 5. te Uredbe navedeno da maksimalne razine ostataka treba postaviti na najnižu ostvarivu razini kako bi se zaštitile ranjive skupine kao što su djeca i nerođena djeca;

napominje da bi se prema Nacrtu uredbe Komisije postojeće maksimalne razine ostataka za lufenuron povećale s 0,01 mg/kg na 0,30 mg/kg za grejp i s 0,01 mg/kg na 0,02 mg/kg za šećernu trsku;

napominje da je u recentnom znanstvenom izvješću zaključeno da lufenuron može izazvati teratogene učinke i histopatološke promjene na jetri i bubrezima u štakora, što upućuje na to da bi trudnice i njihova nerođena djeca mogli biti izloženi riziku (12);

napominje da izloženost insekticidima izaziva biokemijske promjene, uključujući oksidativni stres, te da je izloženost majki kemijskim onečišćujućim tvarima iz okoliša nedavno rangirana kao drugi po važnosti uzrok smrtnosti novorođenčadi u zemljama u razvoju (13);

ponovno ističe da transgeneracijski učinci izloženosti pesticidima nisu dovoljno istraženi i da se učinci izloženosti pesticidima kod čovjeka u gestacijskom razdoblju rijetko proučavaju; ističe da postoji sve više dokaza o ulozi opetovane izloženosti u ranoj životnoj dobi;

predlaže da bi maksimalne razine ostataka za lufenuron trebale ostati na najnižoj razini određivanja;

smatra da se odluka o povećanju maksimalnih razina ostataka za lufenuron ne može opravdati jer nema dovoljno dokaza koji bi upućivali na to da je rizik za trudnice i njihovu nerođenu djecu te za sigurnost hrane prihvatljiv;

10.

traži od Komisije da povuče Nacrt uredbe i da Odboru podnese novi poštujući načelo predostrožnosti;

11.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 70, 16.3.2005., str. 1.

(2) SL L 309, 24.11.2009., str. 71.

(3) EFSA, Obrazloženo mišljenje o utvrđivanju uvoznih toleranci za lufenuron u raznim proizvodima biljnog i životinjskog podrijetla, EFSA Journal, 2020.,18(8):6228, https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.2903/j.efsa.2020.6228

(4) EFSA, Obrazloženo mišljenje o reviziji postojećih maksimalnih razina ostataka lufenurona u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005, EFSA Journal, 2017.,15(1):4652, https://doi.org/10.2903/j.efsa.2016.4652

(5) EFSA, Znanstveno izvješće o zaključcima u pogledu stručne recenzije o procjeni rizika od pesticida za aktivnu tvar lufenuron, EFSA Journal, 2009, 7(6):189, https://doi.org/10.2903/j.efsa.2009.189r

(6) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(7) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).

(8) Altenburger, R., Gündel, U., Rotter, S., Vogs, C., Faust, M., Backhaus, T., „Uspostava koncepta za komparativnu procjenu rizika sredstava za zaštitu bilja s posebnim naglaskom na rizicima za okoliš”, tekst 47/2017, izvješće br. (UBA-FB) 002256/ENG, https://www.umweltbundesamt.de/sites/default/files/medien/1410/publikationen/2017-06-07_texte_47-2017_umweltrisiken-pflanzenschutzmittel.pdf

(9) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).

(10) UNEP/POPS/POPRC.8/INF/29.

(11) COM(2020)0381.

(12) Basal, W.T., Rahman T. Ahmed, A., Mahmoud, A.A., Omar, A.R., „Lufenuron izaziva reproduktivnu toksičnost i genotoksične učinke kod albino štakorica i njihovih fetusa”, znanstvena izvješća, 2020.: 10:19544, https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7658361/

(13) Cremonese, C., Freire, C., Machado De Camargo, A., Silva De Lima, J., Koifman, S., Meyer, A., „Potrošnja pesticida, središnji živčani sustav i prirođene kardiovaskularne malformacije na jugu i jugoistoku Brazila”, International Journal of Occupational Medicine and Environmental Health, 2014., 27(3), str. 474.–86., https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24847732/

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/23

P9_TA(2021)0133

Prigovori provedbenom aktu: maksimalne razine ostataka za određene tvari, uključujući flonikamid

Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Nacrtu uredbe Komisije o izmjeni priloga II., III. i IV. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu maksimalnih razina ostataka za acekvinocil, acibenzolar-S-metil, Bacillus subtilis soj IAB/BS03, emamektin, flonikamid, flutolanil, fosetil, imazamoks i oksatiapiprolin u ili na određenim proizvodima (D063854/04 – 2021/2608(RPS))

(2021/C 506/05)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir Nacrt uredbe Komisije o izmjeni priloga II., III. i IV. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu maksimalnih razina ostataka za acekvinocil, acibenzolar-S-metil, Bacillus subtilis soj IAB/BS03, emamektin, flonikamid, flutolanil, fosetil, imazamoks i oksatiapiprolin u ili na određenim proizvodima (D063854/04,

—

—	uzimajući u obzir mišljenje koje je 18. veljače 2020. dostavio Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

—	uzimajući u obzir Direktivu 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (2),

—	uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 27. svibnja 2019. i objavljeno 2. kolovoza 2019. (3),

—	uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje EFSA-e usvojeno 17. kolovoza 2018. i objavljeno 25. rujna 2018. (4),

—	uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje EFSA-e usvojeno 29. kolovoza 2018. i objavljeno 18. rujna 2018. (5),

—	uzimajući u obzir zaključak EFSA-e usvojen 18. prosinca 2009. i objavljen 7. svibnja 2010. (6),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za procjenu rizika pri Europskoj agenciji za kemikalije od 5. lipnja 2013. (7),

—	uzimajući u obzir članak 5.a stavak 3. točku (b) i članak 5.a stavak 5. Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (8),

—	uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. te stavak 4. točku (c) Poslovnika,

—	uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.	budući da se komunikacijom Komisije „Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” od 20. svibnja 2020. (9) promiče „globalni prijelaz na održive poljoprivredno-prehrambene sustave (…) u skladu s ciljevima ove strategije i ciljevima održivog razvoja”;

B.	budući da je flonikamid selektivan, sustavni insekticid kojim se ometa hranjenje kukaca, njihovo kretanje i ostale vrste ponašanja, što dovodi do njihovog izgladnjivanja i dehidracije te naposljetku smrti (10);

C.	budući da je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/2069 rok valjanosti odobrenja aktivne tvari flonikamid već produljen (11);

budući da Odbor za procjenu rizika pri Europskoj agenciji za kemikalije u svojem mišljenju od 5. lipnja 2013. (12) izvješćuje o rezultatima pokusa na štakorima koji su doveli do povećanja težine posteljice, usporenog otvaranja rodnice, smanjenja težine maternice i jajnika, smanjenja razine estradiola i povećane razine luteinizirajućeg hormona, ali smatra da spomenuto nije povezano ili relevantno; budući da nadležno tijelo države članice Danske primjećuje „jasne učinke na malformacije utrobe koje se pojavljuju pri razinama netoksičnima za ženku zeca” (13);

budući da se Odlukom o privremenoj ocjeni registracije (predmet br. 7436) koju je 14. prosinca 2020. donijela američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) u pogledu flonikamida utvrdilo „da se cjelovitija procjena rizika za pčele ne može provesti bez podataka o oprašivačima više razine”, „da raspoloživa studija o akutnoj oralnoj toksičnosti prve razine nije prikladna za kvantitativnu uporabu, a studije o oprašivačima druge i treće razine za flonikamid trenutačno nisu dostupne” te „da su zahtjevi u pogledu testa akutne oralne toksičnosti za odrasle primjerke pčele medarice i podataka druge i treće razine za pčele medarice (tj. djelomično terenskih i terenskih studije) i dalje neispunjeni” (14);

F.	budući da je kalifornijski državni odvjetnik Xavier Becerra u svojoj izjavi o Prijedlogu odluke o privremenoj ocjeni registracije od 2. studenog 2020. (15) iznio kritike da EPA nema dostatne informacije kako bi utvrdila rizik koji flonikamid predstavlja za oprašivače;

budući da državni odvjetnik nadalje objašnjava, pozivajući se na procjenu ekološkog rizika EPA-e, da je nova kronična studija o odraslim primjercima pčele medarice uključivala produljeno razdoblje promatranja s ciljem detekcije odgođene toksičnosti flonikamida budući da su posljedice često vidljive tek više dana kasnije, nakon izgladnjivanja kukaca; budući da je nova studija pokazala da je flonikamid iznimno toksičan za odrasle primjerke pčela; budući da je na temelju tih rezultata EPA utvrdila da bi se registriranom uporabom flonikamida izložilo pčele 17 do 51 puta većoj količini flonikamida, što bi im znatno naudilo; budući da se tijekom duljeg razdoblja promatranja smrtnost nastavila povećavati u svim ispitnim koncentracijama ovisno o dozi; budući da se smrtnost nije stabilizirala do kraja produljenog razdoblja promatranja u dijelu studije koji se odnosio na flonikamid;

H.	budući da je u članku 191. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kao jedno od temeljnih načela Unije navedeno načelo predostrožnosti;

I.	budući da je u članku 168. stavku 1. UFEU-a utvrđeno da se pri „utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije” mora osigurati „visok stupanj zaštite zdravlja ljudi”;

budući da se Direktivom 2009/128/EZ nastoji postići održiva upotreba pesticida u Uniji smanjenjem rizika i učinaka upotrebe pesticida na zdravlje ljudi i na okoliš te promicanjem upotrebe integrirane zaštite bilja i primjene alternativnih metoda ili postupaka, kao što su nekemijske alternative pesticidima;

K.	budući da je pri određivanju maksimalnih razina ostataka potrebno uzeti u obzir kumulativne i sinergijske učinke te da je iznimno važno hitno izraditi odgovarajuće metode za tu procjenu;

budući da bi se u skladu s Nacrtom uredbe Komisije maksimalne razine ostataka za flonikamid povećale s 0,03 mg/kg, što odgovara trenutačnoj graničnoj vrijednosti za detekciju, na 0,7 mg/kg za jagode, 1 mg/kg za kupine i maline, 0,7 mg/kg za šipak, dud, azarole/mediteranske mušmule, bobice bazge te ostalo sitno voće i bobice, 0,8 mg/kg za borovnice, brusnice, ribiz i ogrozd, 0,3 mg/kg za općenito ostalo korjenasto i gomoljasto povrće, no 0,6 mg/kg za rotkve, 0,07 mg/kg za salate i salatno bilje te 0,8 mg/kg za mahunarke;

protivi se prihvaćanju Nacrta uredbe Komisije;

smatra da ovaj Nacrt uredbe Komisije nije u skladu s ciljem i sadržajem Uredbe (EZ) br. 396/2005;

svjestan je da EFSA radi na metodama procjene kumulativnih rizika, ali napominje i da je problem procjene kumulativnih rizika pesticida i ostataka poznat već desetljećima; stoga traži od EFSA-e i Komisije da hitno riješe taj problem;

predlaže da maksimalne razine ostataka za flonikamid ostanu 0,03 mg/kg;

traži od Komisije da povuče Nacrt uredbe i odboru podnese novi nacrt;

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 70, 16.3.2005., str. 1.

(2) SL L 309, 24.11.2009., str. 71.

(3) Obrazloženo mišljenje EFSA-e o izmjeni postojećih maksimalnih razina ostataka za flonikamid u jagodama i drugim bobicama, Časopis EFSA-e 2019.;17(7):5745, https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5745

(4) Obrazloženo mišljenje EFSA-e o izmjeni postojećih maksimalnih razina ostataka za flonikamid u jagodama i drugim bobicama, Časopis EFSA-e 2018.;16(9):5410, https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5745

(5) Obrazloženo mišljenje EFSA-e o izmjeni postojećih maksimalnih razina ostataka za flonikamid u jagodama i drugim bobicama, Časopis EFSA-e 2018.;16(9):5414, https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5745

(6) Zaključak EFSA-e o stručnom pregledu procjene rizika od pesticida s aktivnom tvari flonikamidom, Časopis EFSA-e 2010.; 8(5):1445, https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/1445

(7) Mišljenje Odbora za procjenu rizika od 5. lipnja 2013. u kojem se predlaže usklađeno razvrstavanje i označivanje flonikamida na razini EU-a, https://echa.europa.eu/documents/10162/0916c5b3-fa52-9cdf-4603-2cc40356ed95

(8) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(9) COM(2020)0381.

(10) https://www.regulations.gov/document/EPA-HQ-OPP-2014-0777-0041

(11) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2069 оd 13. studenoga 2017. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka valjanosti odobrenja aktivnih tvari flonikamid (IKI-220), metalaksil, penoksulam i prokinazid (SL L 295, 14.11.2017., str. 51.).

(12) Mišljenje Odbora za procjenu rizika od 5. lipnja 2013. u kojem se predlaže usklađeno razvrstavanje i označivanje flonikamida na razini EU-a, https://echa.europa.eu/documents/10162/0916c5b3-fa52-9cdf-4603-2cc40356ed95

(13) Prilog II. uz Mišljenje Odbora za procjenu rizika od 5. lipnja 2013. u kojem se predlaže usklađeno razvrstavanje i označivanje flonikamida na razini EU-a, https://echa.europa.eu/documents/10162/1e59e8be-0905-5fc1-8e76-a35628fa5833

(14) Sažetak predmeta EPA-HQ-OPP-2014-0777, https://www.regulations.gov/document/EPA-HQ-OPP-2014-0777-0041, str. 13. i str. 18.

(15) https://oag.ca.gov/sites/default/files/FINAL%20Flonicamid%20PID%20Comment%Letter.pdf

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/26

P9_TA(2021)0141

Ishod pregovora između EU-a i Ujedinjene Kraljevine

Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2021. o ishodu pregovora između EU-a i Ujedinjene Kraljevine (2021/2658(RSP))

(2021/C 506/06)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU) i Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”),

—	uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (05022/2021),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2020/2252 od 29. prosinca 2020. o potpisivanju, u ime Unije, i privremenoj primjeni Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane, te Sporazuma između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u vezi sa sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka (1),

—	uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 217., člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9-0086/2021),

—

uzimajući u obzir svoje rezolucije od 5. travnja 2017. o pregovorima s Ujedinjenom Kraljevinom slijedom njezine obavijesti o namjeri povlačenja iz Europske unije (2), od 3. listopada 2017. o trenutačnom stanju pregovora s Ujedinjenom Kraljevinom (3), 13. prosinca 2017. o trenutačnom stanju pregovora s Ujedinjenom Kraljevinom (4), 14. ožujka 2018. o okviru za budući odnos EU-a i Ujedinjene Kraljevine (5), od 18. rujna 2019. o trenutačnom stanju u pogledu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (6), od 15. siječnja 2020. o provedbi i praćenju odredbi o pravima građana u Sporazumu o povlačenju (7), od 12. veljače 2020. o predloženom mandatu za pregovore o novom partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske (8) te od 18. lipnja 2020. o pregovorima o novom partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske (9),

—	uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 29. siječnja 2020. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (10),

—

uzimajući u obzir Sporazum o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (11) („Sporazum o povlačenju”) te priloženu Političku izjavu kojom se uspostavlja okvir za buduće odnose Europske unije i Ujedinjene Kraljevine (12) („Politička izjava”),

—

uzimajući u obzir doprinose Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračune, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za ribarstvo, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za pravna pitanja, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odbora za ustavna pitanja,

—

uzimajući u obzir Preporuku za odluku Vijeća o odobravanju otvaranja pregovora o novom partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske, kojom se Komisija imenuje pregovaračem Unije, i Prilog toj preporuci koji sadržava smjernice za pregovore o novom partnerstvu (COM(2020)0035) („pregovaračke smjernice”),

—	uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

snažno pozdravlja sklapanje Sporazuma o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine (Sporazum) kojim se ograničavaju negativne posljedice povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije i uspostavlja okvir za suradnju koji bi trebao biti temelj snažnog i konstruktivnog budućeg partnerstva, čime se izbjegavaju najštetniji elementi scenarija izlaska iz EU-a bez dogovora i pruža pravna sigurnost za građane i poduzeća; u tom pogledu pozdravlja kvalitetan rad i odlučujuću ulogu glavnog pregovarača EU-a i njegova tima;

ponovno ističe da je povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a povijesna pogreška i podsjeća da je EU oduvijek poštovao odluku Ujedinjene Kraljevine, istodobno ustrajući na tome da Ujedinjena Kraljevina mora prihvatiti i posljedice izlaska iz EU-a te da treća zemlja ne može imati ista prava i koristi kao država članica; podsjeća da je tijekom procesa povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a Parlament nastojao zaštititi prava građana EU-a, zaštititi mir i blagostanje na irskom otoku, zaštititi ribarske zajednice, očuvati pravni poredak EU-a, očuvati autonomiju donošenja odluka u EU-u, sačuvati cjelovitost carinske unije i unutarnjeg tržišta, istodobno izbjegavajući socijalni, ekološki, fiskalni ili regulatorni damping jer je to ključno za zaštitu europskih radnih mjesta, industrije i konkurentnosti te za ostvarivanje ambicija utvrđenih u europskom zelenom planu;

pozdravlja činjenicu da su ti ciljevi u velikoj mjeri postignuti Sporazumom o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine i Sporazumom o povlačenju kojima su predviđeni jednaki uvjeti koje je moguće provesti, među ostalim za državne potpore, socijalne i okolišne standarde, kao i dugoročni dogovor o ribarstvu, gospodarski sporazum kojim će se ublažiti mnoge negativne posljedice povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a te novi okvir za suradnju u području pravosuđa, policije i unutarnje sigurnosti koji se temelji na potpunom poštovanju Europskog suda za ljudska prava i pravnog okvira EU-a o zaštiti podataka; međutim, žali zbog ograničenog područja primjene ovog Sporazuma, što je posljedica nedostatka političke volje Ujedinjene Kraljevine da se uključi u važna područja, posebno vanjsku, obrambenu i vanjskosigurnosnu politiku, i što je daleko ispod razine navedene u Političkoj izjavi; također žali zbog odluke Ujedinjene Kraljevine da ne sudjeluje u programu Erasmus+, čime se mladima uskraćuju takve jedinstvene prilike;

pozdravlja snažnu komponentu Sporazuma usmjerenu na robu, s obzirom na intenzitet trgovine robom između EU-a i Ujedinjene Kraljevine, te ističe da je to logična posljedica povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a, a posebno ukidanja slobode kretanja, te ističe da su mogućnosti za gospodarstvo Ujedinjene Kraljevine koje se uglavnom temelji na uslugama u velikoj mjeri smanjene, s obzirom na to da se više ne primjenjuju načelo zemlje podrijetla ili sustav putovnice te automatsko priznavanje stručnih kvalifikacija i s obzirom na činjenicu da se pružatelji usluga iz Ujedinjene Kraljevine potencijalno suočavaju s 27 različitih skupova pravila i time povećanom birokracijom; ističe da je to prvi sporazum u povijesti EU-a u kojem se pregovorima nastojalo postići divergenciju, a ne konvergenciju, zbog čega je bilo neizbježno više napetosti, prepreka i troškova za građane i poduzeća;

pozdravlja širi horizontalni mehanizam za rješavanje sporova, koji bi trebao omogućiti pravodobno rješavanje sporova i mogućnost da se u slučaju da jedna od stranaka ne poštuje ono na što je pristala u jednom području sporazum može suspendirati i u drugim gospodarskim područjima; smatra da bi taj mehanizam mogao postati predložak i standard za sve buduće sporazume o slobodnoj trgovini;

podsjeća na izjavu Koordinacijske skupine Parlamenta za Ujedinjenu Kraljevinu (UKCG) i čelnika klubova zastupnika od 11. rujna 2020. i konstatira da je Ujedinjena Kraljevina kao potpisnica Sporazuma o povlačenju pravno obvezna u potpunosti provesti i poštovati njegove odredbe te pozdravlja povlačenje onih odredbi Zakona o unutarnjem tržištu Ujedinjene Kraljevine kojima se kršio Sporazum; osuđuje nedavne jednostrane mjere Ujedinjene Kraljevine u suprotnosti sa Sporazumom o povlačenju kojima je cilj produljenje razdoblja odgode u kojemu se pri izvozu iz Velike Britanije u Sjevernu Irsku sve pošiljke životinjskih proizvoda izuzimaju od predočavanja zdravstvenih certifikata, paketi od carinskih deklaracija i u kojemu se odstupa od pravila EU-a kojima se sprečava ulazak čestica tla na unutarnje tržište i propisa EU-a o putovnicama za kućne ljubimce; smatra da te mjere predstavljaju ozbiljnu prijetnju integritetu jedinstvenog tržišta; ponavlja da se o svim takvim odlukama treba dogovoriti zajednički u okviru relevantnih zajedničkih tijela; snažno poziva vladu Ujedinjene Kraljevine da djeluje u dobroj vjeri i u potpunosti i bez odgode provede uvjete sporazumâ koje je potpisala i na temelju vjerodostojnog i sveobuhvatnog rasporeda koji je zajednički utvrdila s Europskom komisijom u skladu s obvezom u dobroj vjeri na temelju Sporazuma o povlačenju; poziva Komisiju da odlučno nastavi postupak zbog povrede prava protiv Ujedinjene Kraljevine pokrenut 15. ožujka 2021. u skladu s člankom 12. stavkom 4. Protokola o Irskoj i Sjevernoj Irskoj; podsjeća da ustrajno nepoštovanje ishoda postupaka rješavanja sporova u skladu sa Sporazumom o povlačenju može dovesti i do suspenzije preuzetih obveza u okviru Sporazuma, pa i na način da se ograniči bez presedana širok pristup tržištu; u tom pogledu smatra da se ratifikacijom Sporazuma o trgovini i suradnji jača naš paket instrumenata za izvršenje Sporazuma o povlačenju; podsjeća da je potpuno i pravilno poštovanje i provedba Sporazuma o povlačenju ključno za zaštitu prava građana, zaštitu mirovnog procesa i izbjegavanje „tvrde” granice na irskom otoku, zaštitu cjelovitosti unutarnjeg tržišta i jamčenje da Ujedinjena Kraljevina plaća svoj dio obveza nastalih tijekom svojeg članstva i nakon njega te je stoga i dalje ključan preduvjet za budući razvoj odnosa između EU-a i Ujedinjene Kraljevine; naglašava važnost dobre vjere te potrebu za povjerenjem i vjerodostojnošću u tom pogledu; podsjeća da su struktura Protokola o Irskoj/Sjevernoj Irskoj i njegov članak 16. odraz vrlo krhke i osjetljive političke ravnoteže; ustraje u tome da nijedna stranka ne bi smjela olako ili bez prethodnog savjetovanja donositi prijedloge ili mjere kojima bi se ta ravnoteža mogla izmijeniti; ističe jedinstvene okolnosti Sjeverne Irske i ulogu dodijeljenu Skupštini Sjeverne Irske u Protokolu, uključujući njezinu potrebnu suglasnost za nastavak primjene Protokola u roku od četiri godine; ističe potrebu za kontinuiranim i pojačanim dijalogom između političkih predstavnika i civilnog društva, među ostalim i s predstavnicima Sjeverne Irske, o svim aspektima Protokola o Irskoj/Sjevernoj Irskoj i, općenito, mirovnog procesa u Sjevernoj Irskoj; duboko je zabrinut zbog nedavnih napetosti u Sjevernoj Irskoj i podsjeća da je EU jedan od glavnih čuvara Sporazuma na Veliki petak i da je odlučan da ga zaštiti;

Uloga Europskog parlamenta

žali zbog toga što su sporazumi postignuti u krajnji čas i zbog nesigurnosti koja proizlazi iz toga, što građanima i gospodarskim subjektima nameće visoke troškove te je također utjecalo na prerogative Parlamenta da nadgleda i primjenjuje demokratski nadzor nad konačnim tekstom sporazumâ prije njihove privremene primjene; ističe iznimnu prirodu tog procesa s obzirom na čvrsti rok za istek prijelaznog razdoblja i odbijanje Ujedinjene Kraljevine da ga produlji, čak i usred pandemije; apostrofira da taj proces ni na koji način ne može predstavljati presedan za buduće trgovinske sporazume, za koje se mora zajamčiti uobičajeni format suradnje i pristupa informacijama, u skladu s člankom 218. stavkom 10. UFEU-a, uključujući obostrani uvid u sve pregovaračke tekstove, redoviti dijalog i dovoljno vremena za službeni nadzor Parlamenta i raspravu o sporazumima; naglašava da se sporazumi ne smiju privremeno primjenjivati bez suglasnosti Parlamenta; bez obzira na navedeno, potvrđuje da je Parlament mogao redovito izražavati svoje mišljenje s obzirom na snažno i često savjetovanje i dijalog s glavnim pregovaračem EU-a i radnom skupinom Komisije za Ujedinjenu Kraljevinu te na donošenje dviju rezolucija Parlamenta u veljači i lipnju 2020., čime se osiguralo da se naša stajališta u potpunosti odražavaju u početnom mandatu EU-a i da ih je glavni pregovarač EU-a branio tijekom pregovora;

podupire uspostavu Parlamentarne skupštine za partnerstvo za zastupnike u Europskom parlamentu i parlamentu Ujedinjene Kraljevine, u skladu sa Sporazumom; smatra da bi ta Parlamentarna skupština za partnerstvo trebala biti zadužena za praćenje potpune i pravilne provedbe Sporazuma i davanje preporuka Vijeću za partnerstvo; predlaže da bi njezin djelokrug trebao uključivati i provedbu Sporazuma o povlačenju, ne dovodeći u pitanje upravljačke strukture svakog sporazuma i mehanizam za njihov nadzor, kao i pravo na podnošenje preporuka za područja u kojima bi poboljšana suradnja mogla biti korisna za obje stranke i pravo na poduzimanje zajedničkih inicijativa za promicanje bliskih odnosa;

inzistira na sveobuhvatnoj ulozi Parlamenta u praćenju i provedbi Sporazuma, u skladu s pismom predsjednika Parlamenta Sassolija od 5. veljače 2021.; ne dovodeći u pitanje postojeće obveze koje su povjerenici preuzeli prema nadležnim parlamentarnim odborima, pozdravlja izjavu Komisije o ulozi Parlamenta u provedbi Sporazuma u kojoj se obvezala da će:

(a)	odmah i u potpunosti izvještavati Parlament o aktivnostima Vijeća za partnerstvo i drugih zajedničkih tijela;

(b)	uključiti Parlament u važne odluke u okviru Sporazuma u vezi s bilo kakvim jednostranim djelovanjem Unije u okviru Sporazuma i u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir stajališta Parlamenta te u slučaju da ne slijedi stajališta Parlamenta iznijeti razloge za tu odluku;

(c)

dovoljno rano obavijestiti Parlament o svojoj namjeri da podnese prijedlog u ime Unije o prekidu ili suspenziji trećeg dijela Sporazuma [Izvršavanje zakonodavstva i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima] ako Ujedinjena Kraljevina ne poštuje svoje obveze u okviru Europske konvencije o ljudskim pravima i uključiti ga u taj postupak;

(d)	uključiti Parlament u postupak odabira potencijalnih arbitara i članova vijeća predviđenih Sporazumom;

(e)	podnijeti Parlamentu sve prijedloge zakonodavnih akata kojima se uređuju načini donošenja autonomnih mjera koje Unija ima pravo poduzeti u skladu sa Sporazumom;

(f)	u najvećoj mogućoj mjeri uzimati u obzir stajališta Parlamenta o tome kako obje stranke provode Sporazum, među ostalim o mogućim kršenjima Sporazuma ili neravnotežama u pogledu jednakih uvjeta te u slučaju da ne slijedi stajalište Parlamenta iznijeti razloge za tu odluku;

(g)

u potpunosti obavještavati Parlament o procjenama i odlukama Komisije u pogledu adekvatnosti podataka, kao i o aranžmanima za regulatornu suradnju s tijelima Ujedinjene Kraljevine u području financijskih usluga i mogućem priznavanju istovrijednosti u financijskim uslugama;

zahtijeva da se o pretvaranju tih obveza u međuinstitucijski sporazum pregovara čim prije;

10.

pozdravlja Sporazum o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka; naglašava da se tim sporazumom, posebno njegovim člankom 3., ne dovode u pitanje prava Parlamenta iz članka 218. stavka 10. UFEU-a, posebno u svjetlu gore navedenog stavka 9.; ističe da način na koji je Vijeće zatražilo suglasnost Parlamenta, za dva sporazuma u jednom postupku – Sporazum o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine i Sporazum između EU-a i Ujedinjene Kraljevine o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka – nije u skladu s uobičajenom praksom te da on ni na koji način ne bi trebao postati presedan jer bi Parlament trebao biti u mogućnosti dati svoju suglasnost za svaki međunarodni sporazum, prije njegova stupanja na snagu, zasebno, a ne u paketu, jer bi u protivnom njegove ovlasti bile ozbiljno ugrožene;

11.

apelira na snažnu uključenost sindikata iz EU-a i Ujedinjene Kraljevine te drugih socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u praćenju i provedbi Sporazuma, uključujući njihovo savjetovanje i potencijalno sudjelovanje u specijaliziranim odborima ako se razmatraju relevantna pitanja, kao i uspostavu posebnog foruma za rad koji bi se sastajao prije svakog sastanka Vijeća za partnerstvo; s obzirom na važnost i moguće dalekosežne posljedice Sporazuma predlaže da se unutarnja savjetodavna skupina proširi povećanim brojem predstavnika sindikata i drugih socijalnih partnera, posebno iz europskih sektorskih udruženja, te da organizacije civilnog društva i sindikati te drugi socijalni partneri budu ovlašteni za podnošenje pritužbi Komisiji, uz zahtjev da Komisija postupa po takvim pritužbama;

12.

pozdravlja napore Komisije da u što većoj mjeri uključi dionike s obzirom na ograničeno raspoloživo vrijeme te pozdravlja detaljne obavijesti o spremnosti koje su poduzećima pomogle da se pripreme za neizbježne promjene od 1. siječnja 2021. kada je Ujedinjena Kraljevina napustila carinsku uniju i unutarnje tržište; poziva sve države članice i, po potrebi, regije EU-a, da ulože veće napore kako bi se osiguralo da ti prvi mjeseci u okviru novog režima u pogledu novog statusa Ujedinjene Kraljevine proteknu što je moguće jednostavnije za sve gospodarske subjekte i građane; uviđajući da povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a ima znatne kratkoročne gospodarske posljedice, poziva Komisiju da u potpunosti i pravodobno iskoristi pričuvu za prilagodbu Brexitu u iznosu od 5 milijardi EUR, nakon što je suzakonodavci donesu, kako bi se pomoglo sektorima, poduzećima i radnicima te državama članicama koje su najviše pogođene negativnim i nepredviđenim učincima novog odnosa između EU-a i Ujedinjene Kraljevine;

Trgovina

13.

ističe dosad nezabilježeno područje primjene Sporazuma u pogledu trgovine robom, pri čemu je postignut cilj nulte kvote i nulte stope carine, čime će se olakšati trgovina s Ujedinjenom Kraljevinom u okviru odgovarajućih pravila o podrijetlu i pritom zaštititi interesi proizvođača iz EU-a, među ostalim bilateralnom kumulacijom, samocertificiranjem podrijetla od strane izvoznika te 12-mjesečnom razdobljem izuzeća za dio dokumentacije; ističe važnost istinski jednakih uvjeta, posebno u pogledu nesnižavanja razine standarda i izbjegavanja budućih divergencija, u kombinaciji s ovim dosad nezabilježenim područjem primjene Sporazuma;

14.

naznačuje da su u pogledu trgovine uslugama obje stranke preuzele obveze kojima se ostvaruje razina liberalizacije koja nadilazi njihove obveze u okviru WTO-a, među ostalim s pomoću budućnosno orijentirane klauzule „najpovoljnije nacije”, obveze preispitivanja s ciljem budućih poboljšanja te posebnih pravila predviđenih za mobilnost stručnjaka u poslovne svrhe („usluge u okviru 4. modaliteta”); međutim, istodobno podsjeća da je zbog napuštanja unutarnjeg tržišta Ujedinjena Kraljevina izgubila svoje automatsko neograničeno pravo na pružanje usluga diljem EU-a; prepoznaje jasne odredbe o stručnim kvalifikacijama koje se razlikuju s obzirom na to da je Ujedinjena Kraljevina postala treća zemlja; ipak, pozdravlja mehanizam predviđen Sporazumom prema kojem se EU i Ujedinjena Kraljevina mogu naknadno dogovoriti na pojedinačnoj osnovi i za određene profesije o dodatnim aranžmanima;

15.

pozdravlja poglavlje o digitalnoj trgovini, uključujući izričitu zabranu zahtjeva za lokalizaciju podataka ili obvezno otkrivanje izvornog koda, što je novost u sporazumima o slobodnoj trgovini koje je EU dosad sklopio, uz istodobno očuvanje prava EU-a na zakonsko uređivanje i zahtjeve u pogledu zaštite podataka; uviđa da to poglavlje o digitalizaciji može poslužiti kao model za buduće trgovinske sporazume; također pozdravlja regulatornu suradnju u području novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju;

16.

pohvaljuje činjenicu da su se, unatoč početnom oklijevanju Ujedinjene Kraljevine, o najambicioznijem sveobuhvatnom poglavlju o javnoj nabavi ikada vodili pregovori i izvan okvira Sporazuma o javnoj nabavi kako bi se zajamčilo jednako postupanje prema poduzećima iz EU-a, kao i o poglavlju o potrebama i interesima mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi); podsjeća da je postojeći skup oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićen Sporazumom o povlačenju, ali žali zbog toga što se nije mogao postići nijedan dogovor o budućim oznakama zemljopisnog podrijetla, što je u suprotnosti s obvezama preuzetima u Političkoj izjavi; međutim, prima na znanje klauzulu „rendez-vous” kojim bi se zaštita nastavila i u budućnosti i apelira na obje stranke da što prije aktiviraju tu klauzulu;

17.

snažno potiče Komisiju i države članice da uspostave relevantne platforme za regulatornu koordinaciju koje će Parlamentu pružati potpunu transparentnost i da se aktivno uključe u njih kako bi se u budućnosti omogućio visok stupanj regulatorne konvergencije, u skladu s europskim zelenim planom, te kako bi se izbjegli nepotrebni sukobi, uz istodobnu zaštitu prava svake stranke na donošenje propisa kako je istaknuto u Sporazumu;

Jednaki uvjeti

18.

pozdravlja sveobuhvatan i moderan naslov o jednakim uvjetima za otvoreno i pošteno tržišno natjecanje i održivi razvoj koji bi se trebao smatrati modelom za druge buduće sporazume o slobodnoj trgovini o kojima EU pregovara, uključujući:

i.	pravila o nesnižavanju trenutačnih visokih razina zaštite u radnim i socijalnim standardima, okolišu i klimi, oporezivanju, koje se ne može smanjiti na način koji utječe na trgovinu ili ulaganja, kao i pravila o tržišnom natjecanju i poduzećima u državnom vlasništvu;

ii.

mogućnost primjene jednostranih mjera za ponovno uspostavljanje ravnoteže u slučaju znatnih budućih razlika u području radnih i socijalnih standarda, zaštite okoliša ili klime ili kontrole subvencija, ako takva odstupanja značajno utječu na trgovinu ili ulaganja između stranki; naglašava da je potrebno osigurati da se znatne razlike s velikim učinkom na trgovinu ili ulaganja široko tumače i da se mogu praktično dokazati kako bi se osiguralo da se neopravdano ne ograniči mogućnost primjene takvih mjera;

iii.

dogovoreni skup obvezujućih načela za kontrolu subvencija, čije nepoštovanje mogu osporiti konkurenti, pred sudovima ovlaštenima da korisnicima po potrebi nalože povrat subvencije i uz mogućnost da EU na svako nepridržavanje Ujedinjene Kraljevine odgovori jednostranim sankcijama, uključujući uvođenje carina ili kvota za određene proizvode ili mogućnost da se u slučaju nepridržavanja utvrđenoga u jednom području suspendiraju i drugi dijelovi gospodarskog partnerstva; naglašava potrebu za praćenjem novog sustava državnih potpora u Ujedinjenoj Kraljevini i procjenom učinkovitosti mehanizma za rješavanje problema neopravdanih subvencija kako bi se učinkovito pridonijelo postizanju jednakih uvjeta za sve;

iv.

međutim, žali zbog toga što poglavlje o oporezivanju ne podliježe odredbama o rješavanju sporova ili mjerama za ponovno postizanje ravnoteže; traži od Komisije da i dalje bude oprezna u pogledu pitanja oporezivanja i pranja novca, pri čemu bi se svi dostupni alati, kao što su postupci uvrštavanja na popis, trebali koristiti kako bi se Ujedinjenu Kraljevinu odvratilo od donošenja nepoštenih praksi; u tom pogledu podsjeća na mogućnost da se zatraži revizija naslova trgovine četiri godine nakon stupanja na snagu Sporazuma ako dođe do neravnoteža;

v.	podsjeća da se odredbe o jednakim uvjetima primjenjuju općenito, među ostalim u takozvanim posebnim gospodarskim zonama;

19.

naglašava da su propisno praćenje i odgovarajući nadzor od ključne važnosti za dobro razumijevanje preostalih i novih prepreka s kojima se poduzeća, a posebno MSP-ovi, suočavaju na terenu; apostrofira važnost izbjegavanja nepotrebne regulatorne nesigurnosti, administrativnog opterećenja i postupovne kompleksnosti koji povećavaju složenost i troškove; u tom pogledu poziva Komisiju i države članice da surađuju s poslovnom zajednicom, posebno MSP-ovima, kako bi se ublažile nove smetnje trgovini;

Upravljanje

20.

pozdravlja horizontalno upravljanje i institucijski okvir utvrđen u Sporazumu, čime se osigurava međusobna usklađenost, povezanost i provedba svih poglavlja, i pritom izbjegavaju dodatne paralelne strukture i birokracija, te pružaju pravna sigurnost i čvrsta jamstva da će se stranke pridržavati dogovorenog; posebno ističe postojanje čvrstog mehanizma za rješavanje sporova koji bi mogli nastati između EU-a i Ujedinjene Kraljevine o tumačenju ili provedbi njihovih obveza;

21.

pozdravlja klauzulu o nediskriminaciji u poglavlju o upravljanju kojom se osigurava da Ujedinjena Kraljevina u svojoj nacionalnoj viznoj politici ne može diskriminirati među građanima država članica EU-a za potrebe izdavanja viza za kratkotrajni boravak; osuđuje diskriminirajuće postupanje prema nekim građanima EU-a (iz Bugarske, Estonije, Litve, Rumunjske i Slovenije) koji nemaju pravo na isti sustav naknada za podnošenje zahtjeva za vizu u Ujedinjenoj Kraljevini kao i državljani ostale 22 države članice EU-a u pogledu naknada za radne vize i potvrde o sponzorstvu;

Sigurnost, vanjski poslovi i razvoj

22.

žali zbog toga što je, u suprotnosti s Političkom izjavom kojom je bilo predviđeno ambiciozno, široko, duboko i fleksibilno partnerstvo u području vanjske politike, sigurnosti i obrane, Ujedinjena Kraljevina odbila pregovarati o tim aspektima u okviru Sporazuma; podsjeća, međutim, da je u interesu obiju strana održati blisku i trajnu suradnju u tim područjima, posebno u pogledu promicanja mira, sigurnosti, što uključuje i borbu protiv terorizma, promicanja globalnog poretka utemeljenog na pravilima, djelotvornog multilateralizma, Povelje UN-a, konsolidacije demokracije i vladavine prava te zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda u skladu s člankom 21. UEU-a; predlaže da bi se buduća suradnja i koordinacija između EU-a i Ujedinjene Kraljevine trebala odvijati preko platforme za sustavno savjetovanje i koordinaciju na visokoj razini u pitanjima vanjske politike, među kojima su i izazovi koje predstavljaju zemlje poput Rusije i Kine, bliska suradnja u sigurnosnim pitanjima, uključujući u okviru suradnje EU-a i NATO-a, te sustavna preferencijalna suradnja, posebno u pogledu mirovnih operacija; posebno, s obzirom na zajedničke vrijednosti i interese, poziva na dubinsku suradnju i koordinaciju Ujedinjene Kraljevine s EU-om u pogledu politika sankcija te na uspostavu koordinacijskog mehanizma u tom pogledu;

23.

u tom pogledu izražava žaljenje zbog odluke Ujedinjene Kraljevine da degradira diplomatski status Europske unije i poziva mjerodavna tijela te zemlje da hitno povuku tu odluku, a od Komisije traži da nepokolebljivo brani pravilnu provedbu Ugovora;

24.

ističe važnost Ujedinjene Kraljevine kao aktera u području razvojne i humanitarne pomoći zbog opsega njezine službene razvojne pomoći (čak i nakon smanjenja s 0,7 na 0,5 % BND-a), njezina stručnog znanja, kapaciteta za provedbu projekata i sveobuhvatnih odnosa sa zemljama Commonwealtha i zemljama u razvoju; potiče Ujedinjenu Kraljevinu da pomogne smanjiti negativne učinke povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a na zemlje u razvoju i da zadrži svoju predanost tome da bude predvodnik u razvojnoj i humanitarnoj pomoći; traži blisku koordinaciju donatora i suradnju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine, uključujući mogućnost međusobnog iskorištavanja kapaciteta kako bi se maksimalno povećala učinkovitost, razvojna uspješnost i napredak u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda;

Posebna sektorska pitanja i tematska suradnja

25.

smatra da je unutarnje tržište jedno od glavnih postignuća Europske unije, da je vrlo korisno za gospodarstva obiju stranki i da je njime postavljen temelj za poboljšanje kvalitete života građana; ističe da bi se ovo novo doba gospodarskog partnerstva trebalo usmjeriti na stvaranje prilika na korist obiju strana te da ni na koji način ne bi smjelo dovesti do podrivanja integriteta i funkcioniranja unutarnjeg tržišta i carinske unije; potvrđuje da je produljenje mjera za olakšavanje koje su dodijeljene ovlaštenim gospodarskim subjektima prikladan korak za izbjegavanje narušavanja trgovine;

26.

ističe da bi EU, kao dio procesa provedbe, posebnu pozornost trebao posvetiti sukladnosti carinskih provjera koje se provode prije ulaska robe na unutarnje tržište (bilo iz Ujedinjene Kraljevine ili iz drugih trećih zemalja preko Ujedinjene Kraljevine), kako je to predviđeno u Sporazumu, te ustraje u tome da je osiguravanje usklađenosti robe s pravilima unutarnjeg tržišta od iznimne važnosti; ističe da su potrebna veća ulaganja u objekte za carinske provjere i dodatna koordinacija i razmjena informacija između obiju stranki kako bi se što je više moguće spriječili poremećaji na tržištu te očuvao integritet carinske unije, u interesu i potrošača i poduzeća; smatra da je nesmetana suradnja između carinskih tijela i tijela za nadzor tržišta apsolutno nužna te izražava zabrinutost posebno u pogledu potrebnog operativnog kapaciteta za prisutnost EU-a u Sjevernoj Irskoj;

27.

konstatira da nesigurnost u pogledu primjenjivih pravila već negativno utječe na navike potrošača i njihovo povjerenje u prekograničnu kupnju te poziva vladu Ujedinjene Kraljevine, Komisiju i države članice da brzo provedu mjere utvrđene u Sporazumu u pogledu zaštite potrošača te da ojačaju suradnju u raznim sektorskim politikama koje se odnose na održive metode proizvodnje i sigurnost proizvoda; poziva na transparentnost duž lanca opskrbe proizvodima i uslugama, na korist potrošača, te tvrdi da je za izbjegavanje napetosti i poticanje povjerenja potrošača pri prekograničnoj kupnji važno utvrditi cijene koje odražavaju ukupne troškove nabave, uključujući sve relevantne primjenjive naknade i pristojbe, te postići jasnoću u pogledu primjenjivih prava potrošača;

28.

žali zbog negativnog učinka na određene ribarske zajednice, ali je svjestan da odredbe o ribarstvu kojima se utvrđuje postupno smanjenje od 25 % u razdoblju od pet i pol godina predstavljaju manje štetan ishod u odnosu na potpuno zatvaranje voda Ujedinjene Kraljevine; u tom smislu poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere kako bi osigurala da se nikada ne premaši prag smanjenja od 25 % te da se i dalje zadrži recipročni pristup; u tom je pogledu zabrinut zbog činjenice da Vijeće za partnerstvo smije izmijeniti priloge 35, 36 i 37; traži da se prije svake takve promjene provedu odgovarajuća savjetovanja s Parlamentom;

29.

izražava duboku zabrinutost u pogledu situacije na kraju tog razdoblja i podsjeća Ujedinjenu Kraljevinu da je nastavak njezina pristupa tržištima EU-a izravno povezan s pristupom ribara EU-a vodama Ujedinjene Kraljevine nakon toga razdoblja; podsjeća da, ako Ujedinjena Kraljevina odluči ograničiti pristup nakon početnog razdoblja od pet i pol godina, EU može poduzeti mjere za zaštitu svojih interesa, među ostalim ponovnim uvođenjem carina ili kvota za uvoz ribe iz Ujedinjene Kraljevine ili suspenzijom drugih dijelova Sporazuma, ako postoji rizik od ozbiljnih gospodarskih ili društvenih posljedica za ribarske zajednice EU-a; duboko žali zbog toga što se prava EU-a na ribolov dovode u pitanje diverzijskim mjerama, primjerice nemogućnošću pravovremenog donošenja sporazuma o ukupnom dopuštenom ulovu i kvotama te neprihvatljivim tehničkim mjerama, kao i kontroverznim restriktivnim tumačenjima uvjeta za dobivanje dozvola;

30.

ističe svoju duboku zabrinutost zbog posljedica koje bi mogle nastati u slučaju odstupanja Ujedinjene Kraljevine od propisa Unije o tehničkim mjerama i drugog povezanog zakonodavstva Unije u području zaštite okoliša, što bi moglo de facto dovesti do ograničenja pristupa vodama Ujedinjene Kraljevine za europska ribarska plovila; podsjeća da u skladu sa Sporazumom obje stranke moraju znanstvenim provjerljivim informacijama potkrijepiti da su bilo kakve promjene na ovom području nediskriminatorne i nužne kako bi se osigurala dugoročna održivost okoliša; poziva Komisiju da naročito pomno prati poštovanje tih uvjeta i da odlučno odgovori u slučaju da Ujedinjena Kraljevina djeluje na diskriminirajući način;

31.

izražava zabrinutost zbog posljedica različitih pravila mjerodavnih za područja s posebnim statusom u odnosu na Ujedinjenu Kraljevinu, posebno za krunske posjede i prekomorska područja; poziva Komisiju da obrati posebnu pozornost na ta područja i njihove posebnosti;

32.

zabrinut je zbog načina na koji bi se u okviru Sporazuma riješilo, odnosno osporilo pitanje mogućeg jednostranog snižavanja socijalnih i radnih standarda u Ujedinjenoj Kraljevini; još jednom ponavlja da se svako jednostrano snižavanje socijalnih i radnih standarda na štetu europskih radnika i poduzeća mora brzo riješiti i ispraviti kako bi se održali jednaki uvjeti za sve; žali zbog toga što Ujedinjena Kraljevina, iako je u skladu s člankom 127. Sporazuma o povlačenju bila obvezna prenijeti u nacionalno pravo Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika te Direktivu o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniju (13), još uvijek nije poduzela potrebne korake u tom smjeru te je time građanima Ujedinjene Kraljevine uskratila određena novouspostavljena prava;

33.

pozdravlja činjenicu da je novi mehanizam suradnje u pogledu socijalne sigurnosti blizak postojećim pravilima u skladu s Uredbom (EZ) br. 883/2004 (14) o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i Uredbom (EZ) br. 987/2009 (15) o utvrđivanju postupaka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004; posebno pozdravlja činjenicu da su u Sporazumu zadržane odredbe EU-a o nediskriminaciji, jednakom postupanju i zbrajanju razdoblja; međutim žali zbog ograničenja materijalnog područja primjene, a posebno zbog toga što obiteljska davanja, davanja za dugotrajnu skrb i nedoprinosna novčana davanja te prenosivost davanja za nezaposlenost nisu uvršteni; poziva stranke da građanima pogođenima ograničenjima slobodnog kretanja odmah pruže potpune i pouzdane informacije o njihovim pravima na boravak, rad i koordinaciju sustava socijalne sigurnosti;

34.

prima na znanje privremenu odredbu o prijenosu osobnih podataka Ujedinjenoj Kraljevini; ponovno upućuje na svoje rezolucije od 12. veljače 2020. i 18. lipnja 2020. o važnosti zaštite podataka, i kao temeljnog prava i kao ključnog pokretača digitalnog gospodarstva; podsjeća da, kada je riječ o primjerenosti pravnog okvira Ujedinjene Kraljevine o zaštiti podataka, u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije razina zaštite koju pruža Ujedinjena Kraljevina mora biti „u osnovi istovjetna” onoj koja se pruža pravnim okvirom Unije, uključujući daljnje prijenose u treće zemlje, i u pogledu komercijalnih prijenosa i u pogledu prijenosa u svrhu izvršavanja zakonodavstva; potvrđuje da je 19. veljače 2021. pokrenut postupak za donošenje dviju odluka o primjerenosti za prijenose osobnih podataka u Ujedinjenu Kraljevinu, u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (16) i Direktivom o zaštiti podataka za potrebe kaznenog progona (17); poziva Komisiju da ne donese pozitivnu odluku o primjerenosti ako se u potpunosti ne poštuju zakonodavstvo i sudska praksa EU-a; naglašava da odluka o primjerenosti ne može biti predmet pregovora između Ujedinjene Kraljevine i EU-a jer se odnosi na zaštitu temeljnog prava priznatog Europskom konvencijom o ljudskim pravima, Poveljom i Ugovorima EU-a;

35.

naglašava da se Sporazumom uspostavlja suradnja s Ujedinjenom Kraljevinom u izvršavanju zakonodavstva i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima, na dosad nezabilježeno bliskoj razini s nekom trećom zemljom; ističe da se u dijelu III., glavi III. Sporazuma, kao dodatna zaštitna mjera, predviđa poseban režim rješavanja sporova s obzirom na osjetljivo područje koje je njome uređeno; pozdravlja odredbe o suspenziji i prestanku primjene iz dijela III., posebno uvjetovanost Europskom konvencijom u ljudskim pravima;

36.

izražava žaljenje zbog toga što zahtjevi Parlamenta u vezi sa zajedničkim pristupom EU-a u pitanjima azila, migracija i upravljanja granicama nisu uzeti u obzir i da ta važna pitanja, koja utječu i na prava najranjivijih skupina, primjerice maloljetnika bez pratnje, sada treba rješavati u okviru bilateralne suradnje; poziva na brzo postizanje odgovarajućeg sporazuma između EU-a i Ujedinjene Kraljevine kojim bi se zamijenila Dublinska uredba (18);

37.

žali zbog manjka ambicioznosti u Sporazumu u pogledu politika mobilnosti i poziva na razvoj sigurnih zakonitih migracijskih putova između EU-a i Ujedinjene Kraljevine; pozdravlja odredbe o vizama za kratkotrajne posjete i klauzulu o nediskriminaciji među državama članicama; poziva Ujedinjenu Kraljevinu da ne pravi razlike među građanima EU-a na temelju njihova državljanstva, ni u pogledu registracije u sustavu za prijavu boravka građana EU-u, ni u pogledu mobilnosti i viza; poziva Komisiju da strogo provodi načelo reciprociteta; osuđuje diskriminirajuću odluku Ujedinjene Kraljevine o primjeni različitih naknada za radne vize za građane određenih država članica EU-a u pogledu, primjerice, viza za sezonski rad te viza za zdravstvene radnike i njegovatelje; naglašava važnost jamčenja jednakog pristupa tržištu rada Ujedinjene Kraljevine za građane EU-a i potrebu za primjenom iste naknade za sve državljane EU-a te stoga potiče Ujedinjenu Kraljevinu da hitno povuče tu odluku;

38.

poziva Komisiju da Parlament i njegove nadležne odbore u potpunosti obavještava o praćenju provedbe Sporazuma od strane Europske središnje banke, europskih nadzornih tijela, Europskog odbora za sistemske rizike i Jedinstvenog sanacijskog odbora, kao i o kretanjima na tržištu financijskih usluga kako bi se pravodobno utvrdili mogući poremećaji na tržištu i prijetnje financijskoj stabilnosti, cjelovitosti tržišta i zaštiti ulagača;

39.

poziva Komisiju da upotrijebi dostupne alate, razmotri nove alate u predstojećoj reviziji okvira za sprečavanje pranja novca i osigura lojalnu suradnju u pogledu transparentnosti stvarnog vlasništva, zajamči jednake uvjete i zaštiti jedinstveno tržište od rizika pranja novca i financiranja terorizma koji potječu iz Ujedinjene Kraljevine;

40.

sa zadovoljstvom primjećuje da Sporazum sadrži obveze u pogledu porezne transparentnosti i poštenog poreznog natjecanja, kao i zajedničku političku izjavu o suzbijanju štetnih poreznih režima;

41.

pozdravlja najavu dogovora između Ujedinjene Kraljevine i EU-a o Memorandumu o razumijevanju o financijskim uslugama, ali žali zbog toga što je Ujedinjena Kraljevina odluke o istovjetnosti dosad odobravala samo pojedinačnim državama EGP-a, među kojima i nekim državama članicama Europske unije, ali ne i Uniji u cjelini; podsjeća da je odlukama o istovjetnosti obuhvaćeno više pravnih područja koja podliježu usklađivanju na razini EU-a te da u nekim slučajevima nadzor u tim područjima izravno provode tijela EU-a; stoga poziva Komisiju da prije donošenja vlastitih odluka o istovjetnosti razmotri jesu li odluke Ujedinjene Kraljevine o istovjetnosti upućene EU-u u cjelini;

42.

smatra da je potrebno dodatno pojasniti područje primjene obveze o nesmanjivanju razine zaštite u poreznim pitanjima; izražava bojazan u pogledu učinka razilaženja zakonodavstva u poreznim pitanjima; posebno je zabrinut zbog toga što je Ujedinjena Kraljevina rano najavila da će prihvatiti samo obvezno objavljivanje aranžmana o kojima se izvješćuje na temelju slabijih međunarodnih standarda te također žali zbog javnih izjava o otvaranju slobodnih luka u Ujedinjenoj Kraljevini;

43.

upozorava da nejasna terminologija te neobvezujuća ili nepredvidiva pravna pravila i nadzorni mehanizmi u području poreza u okviru Sporazuma povećavaju rizik od fiskalnog dampinga; nadalje primjećuje da bi provedba Sporazuma mogla dovesti do nerješivih sporova zbog izostanka klauzula s izravnim učinkom, pa i u pogledu štetnih poreznih praksi; sa zabrinutošću konstatira da su uvjeti za državne potpore u području oporezivanja stroži u trgovinskim sporazumima EU-a sa Švicarskom i Kanadom;

44.

ističe da se Sporazum ne primjenjuje na krunske posjede i prekomorska područja Ujedinjene Kraljevine; smatra da je potrebno temeljito preispitivanje kako bi se zajamčilo da Sporazum ne sadrži rupe u zakonu koje omogućuju da se ta područja koriste za razvoj novih štetnih poreznih programa koji bi imali učinak na funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

45.

pozdravlja činjenicu da će Pariški sporazum biti ključni dio Sporazuma; žali, međutim, zbog toga što u pogledu temeljne razine zaštite klime s obzirom na stakleničke plinove nisu uzeti u obzir na razini cjelokupnog gospodarstva revidirani ciljevi za 2030. koji će uskoro biti usvojeni; ističe, nadalje, da EU namjerava dodatno ojačati i proširiti područje primjene sustava EU-a za trgovanje emisijama; smatra da bi, ako se pojave znatna razilaženja između sustava EU-a za trgovanje emisijama i programa za trgovanje emisijama Ujedinjene Kraljevine, to moglo dovesti do narušavanja jednakih uvjeta, što bi stoga trebalo uzeti u obzir pri primjeni Mehanizma EU-a za ugljičnu prilagodbu na granici, kada taj mehanizam stupi na snagu;

46.

pozdravlja odredbe o suradnji u području zdravstvene sigurnosti koje strankama i nadležnim tijelima država članica omogućuju razmjenu relevantnih informacija, ali žali što je ta suradnja ograničena na procjenu „znatnih” rizika za javno zdravlje i na koordinaciju mjera koje bi mogle biti potrebne za zaštitu javnog zdravlja;

47.

pozdravlja činjenicu da neće biti promjena standarda EU-a u području sigurnosti hrane te da je cilj Sporazuma zaštita visokih sanitarnih i fitosanitarnih standarda EU-a; ponovno ističe da će trgovinski tokovi robe obuhvaćene sanitarnim i fitosanitarnim mjerama između EU-a i Ujedinjene Kraljevine biti iznimno visoki te da bi EU trebao imati odgovarajući postupak koordinacije kako bi se izbjegle nedosljedne kontrole robe iz Ujedinjene Kraljevine u lukama EU-a;

48.

pozdravlja sveobuhvatno poglavlje o zračnom prometu uključeno u Sporazum, kojim bi se trebala osigurati zaštita strateških interesa EU-a i koji sadrži odgovarajuće odredbe o pristupu tržištu, pravima prometovanja, letu pod zajedničkom oznakom i pravima putnika; pozdravlja posebne odredbe o jednakim uvjetima u poglavlju o zrakoplovstvu kojima će se osigurati ravnopravno tržišno natjecanje zračnih prijevoznika iz EU-a i Ujedinjene Kraljevine; prima na znanje rješenje pronađeno za pravila o vlasništvu i kontroli kojima se uređuje pristup unutarnjem tržištu te istodobno ostavlja mogućnost za daljnju liberalizaciju u budućnosti; pozdravlja posebno poglavlje o sigurnosti zračnog prometa kojim je predviđena tijesna suradnja u pogledu sigurnosti zračnog prometa i upravljanja zračnim prometom; smatra da takva suradnja ne bi trebala ograničavati EU da odredi razinu zaštite koju smatra prikladnom za sigurnost; naglašava važnost buduće bliske suradnje između tijela za civilno zrakoplovstvo Ujedinjene Kraljevine i Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa;

49.

pozdravlja činjenicu da će se Sporazumom osigurati beskvotna povezivost između EU-a i Ujedinjene Kraljevine za cestovne prijevoznike te zajamčiti puna prava provoza preko teritorija druge strane, tzv. „kopneni most”; pozdravlja činjenicu da su u pregovorima ostvareni robusni jednaki uvjeti za cestovni promet i njegove posebne odredbe, kojima će se Ujedinjena Kraljevina obvezati na visoke standarde EU-a koji se primjenjuju na sektor cestovnog prijevoza tereta; s tim u vezi ističe da Sporazum, među ostalim, uključuje standarde o pristupu profesiji, upućivanju vozača, vremenu vožnje i odmora, tahografima te masi i dimenzijama vozila; primjećuje da se takvim standardima neće osigurati samo pošteno tržišno natjecanje, nego će se i zajamčiti dobri radni uvjeti za vozače i visoka razina sigurnosti prometa na cestama; pozdravlja posebne odredbe koje se odnose na Sjevernu Irsku, usvojene zbog jedinstvene situacije na irskom otoku, a kojima će se poremećaji na tom otoku svesti na najmanju moguću mjeru; poziva države članice da pojačaju napore kako bi dionicima u području prometa pružile točne i korisne informacije te osigurale funkcioniranje i stabilnost relevantnih informatičkih sustava, kao i da sve dokumente potrebne za provoz učine dostupnima na internetu; skreće pozornost da je potrebno razmotriti mogućnost financijske potpore određenim lukama kako bi se brzo uklonile prepreke fizičkoj infrastrukturi koje nastaju zbog dužeg čekanja prijevoznika pri prelasku granice; poziva na blisku suradnju između EU-a i Ujedinjene Kraljevine kako bi se spriječila nepotrebna kašnjenja i poremećaji u prometnom sustavu i u najvećoj mogućoj mjeri zadržala povezivost;

50.

pozdravlja nastavak europske suradnje s Ujedinjenom Kraljevinom u području znanosti, istraživanja, inovacija i svemira; ističe važnost podupiranja mobilnosti istraživača kako bi se osigurao slobodan protok znanstvenih spoznaja i tehnologija; poziva pružatelje mobilnih usluga i u EU-u i u Ujedinjenoj Kraljevini da nastave primjenjivati načelo „u roamingu kao kod kuće”; konstatira da poglavlje o energetici istječe 30. lipnja 2026.; naglašava potrebu za nastavkom suradnje u svim energetskim pitanjima i nakon tog datuma, s obzirom na međusobnu povezanost energetskih tržišta i činjenicu da će Sjeverna Irska ostati unutar unutarnjeg energetskog tržišta EU-a; prima na znanje Sporazum o suradnji u području sigurne i miroljubive uporabe nuklearne energije između EU-a i Ujedinjene Kraljevine; žali što Parlament, s obzirom na to da Ugovorom o Euratomu nije predviđena uloga Parlamenta, ne sudjeluje u postupku suglasnosti; poziva na donošenje Memoranduma o razumijevanju koji bi se temeljio na okviru Energetske suradnje zemalja na Sjevernom moru i uključivao zajedničke projekte, prostorno planiranje morskog područja i integraciju energije mora u energetska tržišta;

51.

pozdravlja pravila iz odgovarajućeg odjeljka Sporazuma kojima se uređuje sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u programima Unije; smatra da su ta pravila općenito gledano u skladu s očekivanjima Parlamenta navedenima u njegovoj preporuci od 18. lipnja 2020. za pregovore o novom partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske; posebno smatra da se tim pravilima štite financijski interesi Unije; u tom pogledu pozdravlja primjenu automatskog korektivnog mehanizma na program Obzor Europa;

52.

pozdravlja pridruživanje Ujedinjene Kraljevine programu Obzor Europa; i pozdravlja činjenicu da Ujedinjena Kraljevina namjerava sudjelovati u programu Euratoma za istraživanja i osposobljavanje, sastavnici Copernicus svemirskog programa EU-a i ITER-u te da će u okviru svemirskog programa imati pristup uslugama za nadzor i praćenje; pozdravlja činjenicu da će program PEACE+ biti predmet zasebnog sporazuma o financiranju;

53.

izražava duboko žaljenje zbog odluke Ujedinjene Kraljevine da ne sudjeluje u programu Erasmus+ tijekom višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027.; ističe da takvom odlukom svi gube te da će njome pojedincima i organizacijama iz EU-a i Ujedinjene Kraljevine biti uskraćene jedinstvene prilike koje pružaju projekti razmjene i suradnje; posebno je iznenađen time što je Ujedinjena Kraljevina kao razlog za svoju odluku navela prekomjerne troškove sudjelovanja; potiče Ujedinjenu Kraljevinu da „razdoblje mirovanja” predviđeno Zajedničkom izjavom o sudjelovanju u programima EU-a iskoristi kako bi ponovno razmotrila svoje stajalište; pozdravlja velikodušnu ponudu Irske da uspostavi mehanizam i osigura financijska sredstva kako bi se studentima iz Sjeverne Irske omogućilo daljnje sudjelovanje;

54.

podsjeća da su obrazovanje i istraživanja sastavni dijelovi akademske suradnje i da su sinergije između programa Obzor Europa i programa Erasmus+ ključna dimenzija nove generacije tih programa; naglašava da će pomno pratiti situaciju kako bi se osiguralo da se diferenciranim pristupom sudjelovanju Ujedinjene Kraljevine u ta dva programa akademske suradnje Unije ne ugrozi njihova učinkovitost ili rezultati dosadašnje suradnje;

55.

ističe da je važno osigurati zaštitu financijskih interesa Unije u svim dimenzijama te da Ujedinjena Kraljevina u potpunosti poštuje svoje financijske obveze iz Sporazuma; ističe potrebu za snažnom suradnjom u pogledu PDV-a i carinskih pristojbi kako bi se osigurala propisna naplata poreza i potraživanja; ističe da su carinski postupci vrlo složeni i da postoji stalna potreba za osiguravanjem brze razmjene informacija i snažne suradnje između EU-a i Ujedinjene Kraljevine kako bi se zajamčila učinkovita kontrola i carinsko postupanje te provedba relevantnog zakonodavstva; ističe da je potrebno izbjeći prijevare u vezi s carinama i PDV-om, uključujući nezakonitu trgovinu i krijumčarenje, putem odgovarajućih kontrola, uzimajući u obzir vjerojatnost da se određenom robom nezakonito trguje ili krijumčari ili da je deklaracija podrijetla ili sadržaja neispravna;

56.

ističe potrebu da se osigura potpuno poštovanje provedbe Sporazuma i, u skladu s odredbama bliske suradnje između stranaka, prava na pristup službama Komisije, Europskom revizorskom sudu, OLAF-u i EPPO-u te prava Parlamenta na nadzor; nadalje naglašava važnost nadležnosti Suda Europske unije u pogledu odluka Komisije;

57.

naglašava važnost intelektualnog vlasništva i potrebu da se osigura regulatorni kontinuitet; uz iznimku budućih oznaka zemljopisnog podrijetla, u tom pogledu pozdravlja pojačanu zaštitu prava intelektualnog vlasništva utvrđenu Sporazumom, koja obuhvaća sve vrste prava intelektualnog vlasništva, te odredbe o provedbi i suradnji koje sadrže širok raspon mjera;

58.

duboko žali zbog toga što postojeće vrste društava na objema stranama, kao što su Societas Europaea (SE) ili društva s ograničenom odgovornošću, nisu obuhvaćene Sporazumom i stoga ih druga stranka više neće prihvaćati; ipak, zadovoljan je što su obje stranke pri zaštiti gospodarskih subjekata uzele u obzir potrebu da se osigura održivo i konkurentno okruženje za razvoj obvezavši se na nesmanjivanje radnih i socijalnih standarda i pristavši na odredbe o zabranjenim praksama, izvršenju i suradnji kada je riječ o politici tržišnog natjecanja;

59.

žali što pravosudna suradnja u građanskim stvarima nije bila dio pregovora o budućem partnerstvu između EU-a i Ujedinjene Kraljevine te naglašava da je potrebno što prije postići dogovor u tom području; u tom pogledu podsjeća da bi EU trebao vrlo pažljivo razmotriti svoju odluku o tome da Ujedinjena Kraljevina i dalje bude stranka Konvencije iz Lugana (2007.), posebno s obzirom na Protokol II. o njezinu ujednačenom tumačenju i na mogućnost održavanja opće ravnoteže svojih odnosa s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, kao i da je djelotvorna suradnja i dijalog između Komisije i Parlamenta, posebno s Odborom za pravna pitanja koji je zadužen za tumačenje i primjenu međunarodnog prava, u mjeri u kojoj se to odnosi na EU, od presudne važnosti;

60.

duboko žali zbog toga što Sporazumom nije utvrđeno detaljno i smisleno rješenje u vezi s bračnim sporovima, roditeljskom odgovornošću i drugim obiteljskim stvarima; u tom pogledu pozdravlja mogućnosti pojačane suradnje, barem u ključnim pitanjima obiteljskog prava i pitanjima praktične suradnje u području roditeljske odgovornosti, otmice djece i obveza uzdržavanja, koja se može osigurati sudjelovanjem Ujedinjene Kraljevine kao promatrača na sastancima Europske pravosudne mreže o građanskim i trgovačkim stvarima;

61.

žali zbog toga što Sporazum ne daje Sudu Europske unije gotovo nikakvu ulogu, iako su se stranke u Političkoj izjavi obvezale da će arbitražno vijeće zatražiti od Suda da donese obvezujuću presudu u slučajevima u kojima se postavilo pitanje tumačenja pojmova prava EU-a;

62.

ističe da se Sporazum ne primjenjuje na Gibraltar niti ima učinak na njegovu području; prima na znanje preliminarni sporazum između Španjolske i Ujedinjene Kraljevine o prijedlogu okvira za sporazum EU-a i Ujedinjene Kraljevine o budućem odnosu Gibraltara s EU-om, kojim će se omogućiti primjena relevantnih odredbi schengenske pravne stečevine u Gibraltaru;

o o

63.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Ujedinjene Kraljevine.

(1) SL L 444, 31.12.2020., str. 2.

(2) SL C 298, 23.8.2018., str. 24.

(3) SL C 346, 27.9.2018., str. 2.

(4) SL C 369, 11.10.2018., str. 32.

(5) SL C 162, 10.5.2019., str. 40.

(6) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0016.

(7) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0006.

(8) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0033.

(9) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0152.

(10) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0018.

(11) SL L 29, 31.1.2020., str. 7.

(12) SL C 34, 31.1.2020., str. 1.

(13) Direktiva (EU) 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji (SL L 186, 11.7.2019., str. 105.).

(14) Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30.4.2004., str. 1.).

(15) Uredba (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 284, 30.10.2009., str. 1.).

(16) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(17) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(18) Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.).

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/38

P9_TA(2021)0143

Zaštita tla

Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2021. o zaštiti tla (2021/2548(RSP))

(2021/C 506/07)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 191.,

—	uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 12. prosinca 2019. o klimatskim promjenama,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 23. listopada 2020. o bioraznolikosti – potreba za hitnim djelovanjem,

—	uzimajući u obzir Odluku br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (1) („Sedmi program djelovanja za okoliš”) i njegovu viziju za 2050.,

—	uzimajući u obzir Direktivu 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o osiguravanju sudjelovanja javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš (2),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (3),

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije za direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za zaštitu tla i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (COM(2006)0232),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (4),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (5),

—	uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 86/278/EEZ od 12. lipnja 1986. o zaštiti okoliša, posebno tla, kod upotrebe mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi (6),

—	uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (7) („Direktiva o nitratima”),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (8) te njezine naknadne izmjene,

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari (9),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 (10),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. (11),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (12),

—	uzimajući u obzir političke smjernice Komisije za razdoblje 2019. – 2024., a posebno cilj nulte stope onečišćenja za Europu,

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2018)0392),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

—	uzimajući u obzir prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030. koji je uputila Komisija (za Osmi program djelovanja za okoliš) (COM(2020)0652),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380),

—	uzimajući u obzir izvješće „Stanje svjetskih resursa tla” Međunarodnog tehničkog panela o tlima, Globalnog partnerstva za tlo i Organizacije za hranu i poljoprivredu, objavljeno 2015.,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” (COM(2020)0381),

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije od 13. veljače 2021. o provedbi tematske strategije za zaštitu tla i tekućim aktivnostima (COM(2012)0046),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. rujna 2011. naslovljenu „Plan za resursno učinkovitu Europu” (COM(2011)0571),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2020. naslovljenu „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020)0098),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 14. listopada 2020. naslovljenu „Strategija za kemikalije za održivost: Prelazak na netoksični okoliš” (COM(2020)0667),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. travnja 2002. o tematskoj strategiji za zaštitu tla (COM(2002)0179),

—	uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 12. travnja 2012. o smjernicama za najbolju praksu za ograničavanje, ublažavanje ili kompenzaciju trajnog prekrivanja (brtvljenja) tla (SWD(2012)0101),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. studenoga 2003. o komunikaciji Komisije o tematskoj strategiji za zaštitu tla (13),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. studenoga 2007. o tematskoj strategiji za zaštitu tla (14),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP15) (15),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi (16),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2019. o postupku Unije za odobravanje pesticida (17),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. srpnja 2020. o Strategiji za kemikalije za održivost (18),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. veljače 2021. o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo (19),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (20),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. studenoga 2007. o tematskoj strategiji za zaštitu tla (21),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 19. siječnja 2013. o provedbi tematske strategije za zaštitu tla (22),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o komunikaciji Komisije Vijeću, Europskom parlamentu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Tematska strategija za zaštitu tla (COM(2002) 0179) (23),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. veljače 2021. o agroekologiji (CdR 3137/2020 fin),

—	uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 33/2018 naslovljeno „Borba protiv dezertifikacije u EU-u: sve veća prijetnja u pogledu koje je potrebno djelovati odlučnije”,

—	uzimajući u obzir EU-ovu provjeru prikladnosti zakonodavstva EU-a u području voda (SWD(2019)0439),

—

uzimajući u obzir UN-ov Program održivog razvoja do 2030. i ciljeve održivog razvoja, a posebno 15. cilj održivog razvoja, koji se odnosi na zaštitu, obnovu i promicanje održive upotrebe kopnenih ekosustava, održivo gospodarenje šumama, borbu protiv dezertifikacije te zaustavljanje degradacije tla i poništavanje njezinih učinaka i zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti,

—	uzimajući u obzir Novu povelju iz Leipziga – transformativna snaga gradova za opće dobro, donesenu na neformalnom sastanku ministara nadležnih za urbana pitanja 30. studenoga 2020.,

—	uzimajući u obzir sporazum postignut 12. prosinca 2015. u Parizu na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (Pariški sporazum),

—	uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije,

—	uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti,

—	uzimajući u obzir izvješće o procjeni u pogledu degradacije i obnove tla koje je 23. ožujka 2018. objavila Međuvladina znanstveno-politička platforma o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IBPES),

—	uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš od 4. prosinca 2019. naslovljeno „Europski okoliš – stanje i izgledi 2020.” (SOER 2020),

—	uzimajući u obzir izvješće „Stanje tla u Europi – Doprinos Zajedničkog istraživačkog centra izvješću Europske agencije za okoliš o stanju okoliša i izgledima – SOER 2010.” koje su 2012. objavili Komisija i Zajednički istraživački centar,

—	uzimajući u obzir Posebno izvješće Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC) o klimatskim promjenama i tlu od 8. kolovoza 2019.,

—	uzimajući u obzir izvješće Ureda UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) iz 2018. naslovljeno „Gospodarski gubici, siromaštvo i katastrofe: 1998-2017”,

—	uzimajući u obzir pitanja za usmeni odgovor upućena Vijeću i Komisiji o zaštiti tla (O-000024/2021 – B9-0011/2021 i O-000023/2021 – B9-0010/2021),

—	uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

budući da je tlo ključan, složen, multifunkcionalan i živući ekosustav od ključne okolišne i društveno-gospodarske važnosti i da obavlja mnoge ključne funkcije i pruža usluge od presudne važnosti za ljudsku egzistenciju i opstanak ekosustava kako bi sadašnje i buduće generacije mogle zadovoljiti svoje potrebe;

budući da Zemljina tla predstavljaju najveće kopneno skladište ugljika u kojem je pohranjeno oko 2 500 gigatona ugljika (1 gigatona = milijarda metričkih tona), u odnosu na 800 milijardi tona pohranjenih u atmosferi i 560 milijardi pohranjenih u flori i fauni; budući da su zdrava tla ključna za ublažavanje klimatskih promjena jer uklanjaju oko 25 % ekvivalenta godišnjih svjetskih emisija ugljika nastalih upotrebom fosilnih goriva; budući da su svjetska tla koja se obrađuju izgubila između 50 % i 70 % izvornih zaliha ugljika (24);

C.	budući da je u Europi utvrđeno preko 320 glavnih vrsta tla i da u svakoj od tih vrsta postoje ogromne fizičke, kemijske i biološke varijacije;

budući da tlo ima središnju ulogu kao stanište i genski bazen jer se u njemu nalazi 25 % svjetske biološke raznolikosti, da pruža ključne usluge ekosustava lokalnim zajednicama i u globalnom kontekstu, kao što su osiguravanje hrane i sirovina, regulacija klime putem sekvestracije ugljika, pročišćavanje vode, regulacija hranjivih tvari i suzbijanje nametnika te služi kao platforma za ljudsku aktivnost i pomaže u sprečavanju poplava i suša; budući da je formiranje tla jedan od procesa ekosustava za koje je u Europi poznato da su u opadanju;

E.	budući da je tlo, iako vrlo dinamično, istovremeno i vrlo krhko te da je ono neobnovljivi i ograničeni resurs s obzirom na to koliko je vremena potrebno za formiranje tla (1 000 godina za 1 cm površinskog sloja tla); budući da je tlo zbog toga vrlo dragocjen resurs;

F.	budući da tla imaju ulogu u ljepoti naših europskih krajobraza, zajedno sa šumskim područjima, obalom, planinskim područjima i svim europskim ekosustavima;

budući da su tla prekrivena travnjacima i šumama neto ponor ugljika za koji se procjenjuje da u EU-u uklanja do 80 milijuna tona ugljika godišnje (25); budući da su, s druge strane, poljoprivredna zemljišta i travnjaci EU-a zajedno neto izvori emisija koji su 2017. ispustili oko 75,3 MtCO2e (26); budući da su sektor poljoprivrede i šumarstva stoga u ključnom položaju da doprinesu uklanjanju ugljika iz atmosfere hvatanjem i skladištenjem ugljika u tlima i u biomasi;

budući da su struktura i karakteristike tla posljedica formiranja tla, geomorfoloških i geoloških procesa koji traju tisućama godina, što ga čini neobnovljivim resursom; budući da je stoga daleko isplativije spriječiti bilo kakvo oštećenje slojeva tla (eroziju, uništavanje, degradaciju, salinizaciju itd.) i onečišćenje tla nego pokušavati obnoviti njegove funkcije;

I.	budući da su funkcije tla u velikoj mjeri ovisne o njegovoj ukupnoj bioraznolikosti; budući da između nadzemne i podzemne raznolikosti postoje važne veze i da bioraznolikost tla u znatnoj mjeri doprinosi lokalnim razinama biljne raznolikosti;

budući da veći dio zakonodavstva za zaštitu okoliša (npr. Direktiva o staništima i regulativa o mreži Natura 2000) i glavno zakonodavstvo u području zajedničke poljoprivredne politike EU-a ne sadrže mjere za zaštitu bioraznolikosti tla; budući da su povećavanje ili održavanje bioraznolikosti tla učinkovita rješenja koja mogu doprinijeti obnovi tla i saniranju onečišćenja tla;

budući da zemljište i tlo i u EU-u i u svijetu kontinuirano trpe degradaciju zbog niza ljudskih aktivnosti, kao što su loše upravljanje zemljištem, prenamjena zemljišta, neodržive poljoprivredne prakse, napuštanje zemljišta, onečišćenje, neodržive šumarske prakse i brtvljenje tla, gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene, koje često dolaze u kombinaciji s drugim čimbenicima, što smanjuje njihove kapacitete za pružanje usluga ekosustava cijelom društvu;

budući da EU i države članice nažalost trenutno nisu na putu da ispune svoje međunarodne i europske obveze povezane s tlom i zemljištem, što se posebno odnosi na:

(a)	borbu protiv dezertifikacije, obnovu degradiranog zemljišta i tla, uključujući zemljišta zahvaćena dezertifikacijom, sušama i poplavama, te nastojanja da se do 2030. ostvari svijet u kojem vlada neutralnost u pogledu degradacije zemljišta;

(b)	ostvarenje cilja nulte stope preuzimanja zemljišta do 2050. i smanjenje erozije, povećanje organskog ugljika u tlu te ostvarenje napretka u pogledu sanacije do 2020.;

(c)	održivo upravljanje zemljištem u EU-u, odgovarajuću zaštitu tla i osiguravanje poodmakle sanacije onečišćenih lokacija do 2020.;

budući da tla imaju važnu ulogu u gospodarenju vodama jer zdrava tla s visokim sadržajem organske tvari povoljnije djeluju na vodni sustav i doprinose ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama; budući da močvarna područja, tresetišta i ruralna i urbana rješenja temeljena na prirodi pohranjuju i infiltriraju kišnicu, čime se omogućuje punjenje vodonosnika za premošćivanje sušnih razdoblja i izbjegavaju se veze s kanalizacijskim sustavima te se tako smanjuje izlijevanje nepročišćenih otpadnih voda za vrijeme obilnih kiša;

budući da je u EU-u utvrđeno nekoliko ključnih prijetnji koje ugrožavaju tlo, među kojima su: klimatske promjene, brtvljenje, erozija, zbijanje, poplave i odroni tla, suše, hidrogeološka nestabilnost, gubitak organskih tvari u tlu, požari, oluje, salinizacija, onečišćenje, i gubitak biološke raznolikosti tla, zakiseljavanje, dezertifikacija; budući da postojeće europsko i nacionalno zakonodavstvo ne obuhvaća većinu tih kontinuiranih procesa degradacije na odgovarajući način ili ih ne obuhvaća uopće;

budući da erozija tla utječe na 25 % poljoprivrednog zemljišta u EU-u i budući da se ona između 2000. i 2010. povećala za nekih 20 %; budući da erozija tla godišnje u EU-u uzrokuje gubitak poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 1,25 milijardi EUR (27); budući da su zalihe ugljika u obradivim površinskim slojevima tla u opadanju te da EU kontinuirano gubi močvarna područja i tresetišta; budući da se znatne poljoprivredne površine u EU-u suočavaju sa salinizacijom i dezertifikacijom, a 32 – 36 % europskih podtala (28) iznimno je podložno zbijanju;

P.	budući da je erozija prirodna pojava koja može rezultirati blatnim tokovima s posljedicama koje mogu biti katastrofalne zbog pojave dubokih jaruga koje dovode do gubitka površinskog plodnog sloja tla, naglašava da erozija dugoročno može dovesti do degradacije tla i gubitka obradivog zemljišta;

budući da neodrživo upravljanje zemljištem i tlom na nekoliko načina negativno utječe ne samo na kopnenu i slatkovodnu bioraznolikost, već i na morsku bioraznolikost, uzrokujući promjene hidrografskih uvjeta, prekomjerne koncentracije hranjivih tvari i onečišćenja te povećani gubitak i pogoršanje stanja morskih obalnih ekosustava; budući da se očekuje slabljenje zaštite obala u Europi, čime se ugrožava prirodni kapacitet obalnih ekosustava za smanjenje utjecaja klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih prilika u najugroženijim obalnim područjima;

R.	budući da se upotrebom zemljišta mijenja kvaliteta i količina usluga ekosustava uvjetovanjem potencijala zemljišta i tla za pružanje tih usluga; budući da su neodržive poljoprivredne i šumarske prakse, širenje gradova i klimatske promjene glavni uzroci degradacije zemljišta i tla (29);

S.	budući da su informacije o tlu u Europi i dalje nepotpune i nisu usklađene, budući da to otežava donošenje relevantnih odluka za zaštitu tla na regionalnoj i lokalnoj razini;

budući da odgovornost EU-a za zaštitu tla ne prestaje na njegovim granicama jer u svijetu raste potražnja za područjima za nastanjivanje i uzgoj hrane i biomase, a klimatske promjene vjerojatno će negativno utjecati na potražnju za zemljištem, na njegovu dostupnost i na degradaciju zemljišta; budući da EU doprinosi degradaciji zemljišta u trećim zemljama kao neto uvoznik zemljišta ugrađenog u uvezene proizvode;

U.	budući da degradacija zemljišta pogoršava utjecaje prirodnih katastrofa i doprinosi socijalnim problemima;

budući da će se veliki dijelovi južne Europe do 2050. vjerojatno pretvoriti u pustinje uslijed klimatskih promjena i neprimjerenih poljoprivrednih praksi ako se ne poduzmu odlučne mjere; budući da ne postoji usklađen, učinkovit i djelotvoran odgovor na tu prijetnju na razini EU-a (30); budući da salinizacija utječe na 3,8 milijuna ha u EU-u te da je salinitet tla u obalnim područjima vrlo visok, posebno na Sredozemlju;

W.	budući da zaštita tla u Europi trenutačno proizlazi iz zaštite drugih okolišnih resursa i da je djelomična i rascjepkana među mnogim političkim instrumentima kojima nedostaje koordinacije i koji su često neobvezujući, i na razini EU-a i na razini država članica i regija;

budući da su dobrovoljne nacionalne inicijative i postojeće nacionalne mjere važne za postizanje cilja bolje zaštite tla, ali su se samo one pokazale nedovoljnima te da je potrebno uložiti više napora u sprečavanje njegove daljnje degradacije, uključujući preuzimanje zemljišta; budući da se degradacija tla nastavlja diljem EU-a unatoč tematskoj strategiji za tlo; budući da su i za situacije koje proizlaze iz onečišćenja ili velikih nesreća potrebne prekogranične mjere;

budući da je u razdoblju od 2000. do - 2018. površina zemljišta koje je preuzeto bila 11 puta veća od površine zemljišta koje je rekultivirano (31); budući da će cilj nulte stope preuzimanja zemljišta do 2050. biti nemoguće ostvariti bez obvezujućih mjera za ograničavanje preuzimanja zemljišta i poticanje obnove, rekultivacije i recikliranja;

budući da je izostanak sveobuhvatnog, primjerenog, usklađenog i integriranog pravnog okvira EU-a za zaštitu europskih zemljišta i resursa tla utvrđen kao ključni nedostatak koji doprinosi kontinuiranoj degradaciji mnogih tala u Uniji, smanjuje učinkovitost postojećih poticaja i mjera te ograničava sposobnost Europe da ostvari svoj program za okoliš, održivi razvoj i klimu i svoje međunarodne obveze; budući da je već pokušano uvesti zakonski okvir za zaštitu tla u EU-u, ali neuspješno budući da je prijedlog povučen u svibnju 2014. nakon što ga je manjina država članica blokirala u Vijeću osam godina; podsjeća na europsku građansku inicijativu iz 2016. pod nazivom People4Soil, koju je poduprlo 500 europskih institucija i organizacija, a koja je pozivala EU da učini više za zaštitu tla;

AA.

budući da se sektorskim politikama koje su na snazi, primjerice zajedničkom poljoprivrednom politikom, ne pridonosi pošteno zaštita tla; budući da se u prosjeku na manje od četvrtine poljoprivrednih zemljišta (32) trenutačno primjenjuje učinkovita zaštita od erozije tla iako je većina tih zemljišta obuhvaćena režimom ZPP-a;

AB.

budući da se 80 % dušika rasipa i gubi u okolišu; budući da prekomjerno taloženja dušika predstavlja prijetnju kvaliteti vode i zraka te klimatskim promjenama uslijed emisija dušikovog oksida, kao i prijetnju kvaliteti tla i bioraznolikosti, uključujući interakciji i mrežama između biljaka i oprašivača, te uzrokuju oštećenja ozonskog omotača u stratosferi; budući da će se boljom učinkovitošću iskorištavanja dušika povoljno djelovati na ciljeve u području klime, prirode i zdravlja te bi se moglo uštedjeti 100 milijardi USD godišnje na globalnoj razini;

AC.

budući da intenziviranje poljoprivrede i prekomjerna upotreba pesticida uzrokuju kontaminaciju tla ostacima pesticida, među ostalim zbog visoke postojanosti i toksičnosti nekih pesticida za neciljane vrste, te imaju trajne učinke na zdravlje tla; budući da raspršeno onečišćenje agrokemijskim proizvodima predstavlja prijetnju za tlo;

AD.

budući da je zakonodavstvo EU-a u području zaštite voda relativno sveobuhvatno, ali se kontrolom onečišćujućih tvari iz tla bavi iz perspektive zaštite voda, a ne iz perspektive šire zaštite okoliša, uključujući zaštitu samog tla; budući da onečišćujuće tvari koje se ispuštaju u atmosferu i vodu mogu neizravno djelovati na zemlju putem taloženja, što može negativno utjecati na kvalitetu tla;

AE.

budući da je znanstveno dokazano da su tlo i organizmi koji u njemu žive u znatnoj mjeri izloženi mješavini kemikalija, uključujući postojane i bioakumulirajuće kemikalije, ostatke pesticida, ugljikovodike, teške metale, otapala i njihove mješavine, što dovodi do visokog rizika od kronične toksičnosti i može dovesti do promjena bioraznolikosti, kočenja oporavka i narušavanja funkcija ekosustava; budući da je u Europi utvrđeno oko tri milijuna lokacija na kojima se odvijaju djelatnosti koje su potencijalni izvor onečišćenja, a od toga se očekuje da će ih 340 000 (33) trebati sanaciju; budući da nedostaju sveobuhvatne informacije o raspršenom onečišćenju tla;

AF.

budući da, kako navodi Europska agencija za okoliš, nedostatak prikladnog zakonodavstva EU-a kojim bi se regulirala pitanja povezana s tlom doprinosi degradaciji tla na području Europe, a napredak u ostvarivanju održivog razvoja u Europi i svijetu nije moguć bez pravilnog rješavanja pitanja resursa zemljišta i tla (34);

AG.	budući da se 95 % hrane koju konzumiramo izravno ili neizravno proizvodi iz našeg tla;

AH.	budući da je prema pregledu trenutačnih dokaza o stanju tla u EU-u oko 60 – - 70 % tala u EU-u nezdravo zbog trenutačnih praksi upravljanja, a daljnji postotak tala, koji još uvijek nije sa sigurnošću utvrđen, nezdrav je zbog problema povezanih sa zagađenjem koji su slabo kvantificirani (35);

AI.

budući da se procjenjuje da na 22 % europskog zemljišta utječe erozija tla uzrokovana vodom ili vjetrom te da su prosječne razine erozije na više od polovice poljoprivrednog zemljišta u EU-u više od razina koje se mogu prirodno nadomjestiti (što predstavlja gubitak od preko jedne tone tla godišnje i po hektaru) (36), što naglašava potrebu za primjenom održivih tehnika za upravljanje tlom;

AJ.	budući da se procjenjuje da sol utječe na oko 25 % navodnjavanog poljoprivrednog zemljišta u sredozemnoj regiji, pri čemu utječe na njihov poljoprivredni potencijal; budući da se pitanje salinizacije trenutačno ne rješava postojećim europskim zakonodavstvom (37);

AK.	budući da se zbog gubitka plodnog zemljišta uzrokovanog razvojem gradova smanjuje potencijal za proizvodnju materijala i goriva na biološkoj osnovi za podršku niskougljičnom biogospodarstvu;

AL.	budući da su ulaganja u izbjegavanje degradacije tla i u obnovu degradiranog zemljišta razborita u ekonomskom smislu jer općenito donose daleko veće koristi nego troškove; budući da se procjenjuje da su troškovi obnove 10 puta veći od troškova prevencije (38);

AM.

budući da je tlo u EU-u uglavnom u privatnom vlasništvu, što treba poštovati, ali da je ono istodobno opće dobro koje je potrebno za proizvodnju hrane i koje pruža ključne usluge ekosustava za cijelo društvo i prirodu; budući da je u javnom interesu poticati korisnike zemljišta na poduzimanje mjera predostrožnosti za sprečavanje degradacije tla i za očuvanje tla, kao i za održivo upravljanje tlom za buduće generacije; stoga su neophodne mjere potpore i daljnji financijski poticaji za vlasnike zemljišta s ciljem zaštite tla i zemljišta;

AN.	budući da recikliranje zemljišta čini svega 13 % razvoja gradova u EU-u i da se cilj nulte stope preuzimanja zemljišta do 2050. u EU-u vjerojatno neće ostvariti ako se godišnje stope preuzimanja zemljišta dodatno ne smanje i/ili ako se ne poveća recikliranje zemljišta; (39)

AO.

budući da degradacija tla i zemljišta ima inherentne prekogranične aspekte povezane s, primjerice, klimatskim promjenama, količinom i kvalitetom vode i onečišćenjem, koji zahtijevaju odgovor na razini EU-a i konkretno djelovanje od strane država članica te multilateralnu suradnju s trećim zemljama; budući da prakse koje dovode do degradacije tla u jednoj državi mogu prouzročiti troškove nekoj drugoj državi članici; budući da se zbog razlika među nacionalnim sustavima zaštite tla, primjerice u pogledu onečišćenja tla, obveze gospodarskih subjekata mogu veoma razlikovati, što može dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu;

AP.

budući da su iskopana tla činila preko 520 milijuna tona otpada 2018. (40) te da su ona daleko najveći izvor otpada koji se proizvodi u EU-u; budući da se iskopana tla prema zakonodavstvu EU-a trenutačno smatraju otpadom i stoga se odlažu na odlagalištima; budući da veći dio tih tala nije onečišćen i mogao bi se ponovno upotrijebiti na siguran način kad bi se postavio cilj oporabe u kombinaciji sa sveobuhvatnim sustavom sljedivosti;

AQ.

budući da je dosljedna i primjerena politika EU-a u području zaštite tla preduvjet za postizanje ciljeva održivog razvoja te ciljeva Pariškog sporazuma i europskog zelenog plana, a posebno cilja klimatske neutralnosti, strategije „od polja do stola”, strategije za biološku raznolikost, cilja nulte stope onečišćenja i strategije za biogospodarstvo, ali i drugih važnih okolišnih i društvenih izazova;

AR.	budući da su usklađeni i otvoreni podaci i informacije o tlu koji se redovito ažuriraju preduvjet za oblikovanje politika za zaštitu resursa tla na razini EU-a i na nacionalnoj razini koje će se u većoj mjeri voditi podacima i temeljiti na dokazima;

AS.

budući da je Europski odbor regija u svojem mišljenju od 5. veljače 2021. pozvao „Europsku komisiju da predloži novu europsku direktivu o poljoprivrednim tlima kako bi se zaustavilo smanjivanje njihovog sadržaja organske tvari, kako bi se zaustavila erozija te kako bi se životu u tlu dala prednost u poljoprivrednim praksama” (41);

AT.	budući da sigurnost opskrbe hranom ovisi o sigurnosti tla i da je svaka praksa kojom se ugrožava zdravlje tla ujedno i prijetnja sigurnosti opskrbe hranom; budući da se na zdravijim tlima proizvodi zdravija hrana;

AU.	budući da su u člancima 4. i 191. UFEU-a utvrđena osnovna načela politike EU-a u području okoliša i podijeljena nadležnost u tom području;

AV.	budući da šumska tla čine polovicu svih tala u EU-u i da šume dobre bioraznolikosti i zdravlja mogu znatno doprinijeti zdravlju tla;

ističe važnost zaštite tla i promicanja zdravog tla u Uniji, imajući u vidu da je degradacija tog živog ekosustava, komponente biološke raznolikosti i neobnovljivog resursa kontinuiran proces, unatoč ograničenom i nejednakom djelovanju u nekim državama članicama; ističe cijenu nepoduzimanja mjera protiv degradacije tla, koja se procjenjuje na više od 50 milijardi EUR godišnje u Uniji;

ističe multifunkcionalnu ulogu tla (pružanje hrane, bazen ugljika, platforma za ljudske aktivnosti, proizvodnja biomase, bazen biološke raznolikosti, sprečavanje poplava i suša, izvor sirovina, farmaceutskih i genetsih resursa, kruženje vode i hranjivih tvari, skladištenje i filtriranje, skladištenje geološke i arheološke baštine itd.) i posljedičnu potrebu da se zaštiti, održivo upravlja, regenerira i očuva njegov kapacitet za ispunjavanje njegovih višestrukih uloga putem stabilne suradnje na europskoj razini i prekograničnim razinama suradnje unutar Zajednice i s nečlanicama;

smatra da su zdrava tla osnova za hranjivu i sigurnu hranu te preduvjet za održivu proizvodnju hrane;

naglašava da su zdrava tla ključna za ostvarenje ciljeva europskog zelenog plana, kao što su klimatska neutralnost, obnova biološke raznolikosti, nulta stopa onečišćenja za okoliš bez toksičnih tvari, zdravi i održivi prehrambeni sustavi i otporan okoliš;

smatra da bi u provedbi strategije „od polja do stola”, EU-ove strategije o šumarstvu, strategije o biološkoj raznolikosti do 2030. i akcijskog plana o nultoj stopi onečišćenja vode, zraka i tla posebnu pozornost trebalo pridati tlima; stoga poziva Komisiju na rješavanje svih izvora onečišćenja tla u predstojećem akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja i u reviziji Direktive o industrijskim emisijama;

pozdravlja uključivanje zaštite i obnove tla u tematske prioritetne ciljeve Osmog programa djelovanja za okoliš;

prepoznaje raznolikost tla u Uniji i potrebu za ciljanim političkim rješenjima i pristupima održivog upravljanja tlom specifičnima za okoliš kako bi se osigurala njihova zaštita zajedničkim naporima na razini Unije i država članica, u skladu s njihovim nadležnostima, uzimajući u obzir i regionalnu i lokalnu razinu te razinu parcela, prekogranične učinke tla i degradacije zemljišta te potrebu za uspostavom jednakih uvjeta za gospodarske subjekte;

naglašava rizike za funkcioniranje unutarnjeg tržišta koji proizlaze iz nepostojanja ravnopravnih uvjeta među državama članicama i iz njihovih različitih režima zaštite tla, a koje bi trebalo rješavati na razini Unije kako bi se spriječilo narušavanje tržišnog natjecanja između gospodarskih subjekata; naglašava da bi se novim okvirom riješio problem nedostatka pravne sigurnosti za poduzeća te da on ima snažan potencijal za poticanje poštenog tržišnog natjecanja u privatnom sektoru, za razvoj inovativnih rješenja, znanja i iskustva i za jačanje izvoza tehnologija izvan Unije;

naglašava da tlo, koje je zajednički resurs, za razliku od zraka ili vode nije obuhvaćeno posebnim zakonodavstvom; stoga pozdravlja ambiciju Komisije da predloži dosljedan i integriran okvir EU-a za zaštitu tla;

10.

poziva Komisiju da osmisli zajednički pravni okvir na razini EU-a, uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti, za zaštitu i održivo korištenje tla, kojim će se obuhvatiti sve glavne prijetnje tla, a koji će, među ostalim, uključivati:

(a)	zajedničke definicije tla i njegovih funkcija, kriterije za njegovo dobro stanje i održivo korištenje,

(b)	ciljeve i pokazatelje, uključujući usklađene pokazatelje i metodologiju za kontinuirano praćenje i izvješćivanje o stanju tla,

(c)	mjerljive privremene i konačne ciljeve s usklađenim skupovima podataka i mjerama za rješavanje svih utvrđenih prijetnji i odgovarajućim rokovima, uzimajući u obzir najbolje prakse naučene iz prakse „prvog ponuđača” i poštujući prava vlasništva nad zemljištem;

(d)	klasifikaciju odgovornosti različitih dionika;

(e)	mehanizam za razmjenu najboljih praksi i osposobljavanje, kao i odgovarajuće mjere kontrole,

(f)	adekvatne financijske resurse;

(g)	učinkovitu integraciju s relevantnim ciljevima i instrumentima politika;

11.

poziva Komisiju da svoj zakonodavni prijedlog poprati studijom dubinske procjene učinka koja će se temeljiti na znanstvenim podacima i kojom će se analizirati i troškovi djelovanja i troškovi nedjelovanja u pogledu trenutačnog i dugoročnog utjecaja na okoliš, ljudsko zdravlje, unutarnje tržište i opću održivost;

12.

napominje da se zajednički okvir također treba sastojati od odredbi koje se odnose na kartiranje rizičnih područja i kontaminiranih područja i napuštenih i neiskorištenih industrijskih područja te dekontaminaciju kontaminiranih područja; poziva Komisiju i države članice da primjenjuju načelo „onečišćivač plaća” i da predlože mehanizam za sanaciju napuštenih onečišćenih lokacija za koje nije moguće utvrditi onečišćivača; smatra da bi se sanacija tih lokacija mogla financirati europskim mehanizmima financiranja;

13.

poziva Komisiju da razmotri mogućnost predlaganja otvorenog popisa aktivnosti sa znatnim potencijalom za uzrokovanje kontaminacije tla i koji se sastavlja na temelju opsežnijih popisa na nacionalnoj razini; naglašava da bi taj popis trebao biti javno dostupan i da bi se trebao redovito ažurirati; nadalje poziva Komisiju da olakša usklađivanje metodologija za procjenu rizika za kontaminirane lokacije;

14.

smatra da bi trebalo uzeti u obzir prijašnje napore koje su države članice poduzele kako bi utvrdile kontaminirane lokacije; naglašava da bi utvrđene kontaminirane lokacije koje su navedene u nacionalnim popisima trebalo redovito ažurirati i učiniti dostupnima za javna savjetovanja; nadalje smatra da je u državama članicama potrebno donijeti odredbe kojima bi se osiguralo da stranke u zemljišnim transakcijama budu upoznate sa stanjem tla i da mogu donijeti informiranu odluku;

15.

poziva Komisiju da u ovaj zajednički okvir uključi učinkovite mjere za sprečavanje i/ili minimalizaciju brtvljenja tla i svih ostalih upotreba tla koje utječu na njegove funkcije, dajući prednost recikliranju napuštenih i neiskorištenih industrijskih područja i recikliranju napuštenih lokacija pred upotrebom tla koje nije trajno prekriveno kako bi se do 2030. ostvario cilj da se izbjegne svaki oblik degradacije zemljišta, a najkasnije do 2050. cilj nulte stope preuzimanja zemljišta, uz privremeni cilj do 2030., kako bi se postiglo kružno gospodarstvo, te da također uključi pravo na učinkovito i uključivo sudjelovanje javnosti i savjetovanje o planiranju uporabe zemljišta i predloži mjere za tehnike gradnje i drenaže kojima bi se očuvalo što više funkcija tla gdje dođe do brtvljenja;

16.

poziva Komisiju da ažurira smjernice o najboljim praksama za ograničavanje, ublažavanje ili kompenziranje brtvljenja tla u skladu s ciljevima europskog zelenog plana;

17.

poziva na mjerenje zauzetog i/ili zabrtvljenog zemljišta te s njime povezanog gubitka usluga ekosustava i ekološke povezanosti; poziva na to da se ti aspekti uzmu u obzir u kontekstu procjena utjecaja na okoliš i strateških procjena utjecaja projekata i programa i da ih se na odgovarajući način kompenzira;

18.

naglašava da se zaštita tla, njegova kružna i održiva upotreba te obnova moraju integrirati u sve relevantne sektorske politike EU-a i da ih se treba uskladiti kako bi se spriječila daljnja degradacija, osigurala dosljedno visoka razina zaštite i, gdje je moguće, rehabilitacije, i izbjegla preklapanja, nedosljednosti i neusklađenost između zakonodavstva i politika EU-a; u tom pogledu poziva Komisiju da revidira relevantne politike u cilju osiguravanja usklađenosti politika s odredama o zaštiti tla (42);

19.

smatra da bi se ZPP-om trebali osigurati uvjeti kojima se štiti produktivnost tla i usluge ekosustava; potiče države članice da u svoje nacionalne strateške planove u okviru ZPP-a uvedu dosljedne mjere za zaštitu tla i da zajamče široku primjenu agronomskih praksi koje se temelje na agroekologiji; poziva Komisiju da procijeni osigurava li se nacionalnim strateškim planovima u okviru ZPP-a visoka razina zaštite tla i da promiče mjere za revitalizaciju poljoprivrednih tala zahvaćenih degradacijom; poziva na donošenje mjera kojima bi se promicale manje intenzivne prakse obrade tla koje uzrokuju minimalno narušavanje tla, ekološki uzgoj i dodavanje organskih tvari u tlo;

20.

naglašava važnu ulogu tala za pročišćavanje i infiltraciju voda te stoga njegovu važnu ulogu u opskrbi velikog dijela europskog stanovništva pitkom vodom; podsjeća da su ograničene veze zakonodavstva EU-a o vodama i mjera za zaštitu tla prepoznate tijekom nedavne provjere prikladnosti politike EU-a u području voda; naglašava potrebu za poboljšanjem kvalitete tla te za poboljšanjem kvalitete i količine podzemnih i površinskih voda kako bi se postigli ciljevi Okvirne direktive o vodama;

21.

naglašava da je izgradnja društva koje pametno gospodari vodama važna za podršku obnovi i zaštiti tla te posebno za podršku istraživanju tijesne povezanosti zdravlja tla i onečišćenja voda; poziva Komisiju da potiče upotrebu relevantnih digitalnih alata za praćenje stanja voda i tla, kao i učinkovitosti instrumenata politike;

22.

pozdravlja namjeru Komisije da 2021. podnese zakonodavni prijedlog za plan EU-a za obnovu prirode i podržava da bi on trebao uključivati ciljeve za obnovu tla; ističe da bi plan trebao biti usklađen s revidiranom tematskom strategijom za tlo;

23.

ponavlja svoj poziv da bi revizijom ciljeva oporabe materijala utvrđenih u zakonodavstvu EU-a za građevinski otpad i otpad od rušenja te njegove frakcije specifične za određeni materijal trebalo obuhvatiti cilj oporabe materijala za iskopana tla u reviziji Okvirne direktive o otpadu; poziva Komisiju i države članice da uspostave sustavnu dijagnostiku stanja iskopanog tla i njegovog potencijala za ponovnu upotrebu, kao i sustav sljedivosti za iskopana tla, te redovite provjere na odlagalištima kako bi se spriječilo nezakonito odlaganje kontaminiranih tala s napuštenih i neiskorištenih industrijskih područja i kako bi se osigurala njihova kompatibilnost s lokacijama koje ih prihvaćaju;

24.

ističe da se zbog rascjepkanosti i gubitka staništa u obalnim morskim ekosustavima smanjuje njihova sposobnost da zaštite obale i osiguraju održive izvore prihoda; prepoznaje ključnu ulogu zaštite obale u ublažavanju prijetnje od klimatskih promjena u EU-u i naglašava potrebu da Komisija uključi zaštitu i obnovu obale u novu strategiju EU-a za tlo i plan EU-a za obnovu prirode, zajedno s upravljanjem na temelju ekosustava, kao što su integrirano upravljanje obalnim zonama i pomorsko prostorno planiranje; poziva Komisiju da u planu EU-a za obnovu prirode prednost dâ obnovi obalnih područja koja djeluju kao prirodna zaštita mora i na koja je negativno utjecala urbanizacija obala u regijama kojima prijeti erozija obale i/ili poplave;

25.

naglašava da je biološka raznolikost tla osnova za ključne ekološke procese i sa zabrinutošću primjećuje povećanje degradacije tla i prekrivanja tla te smanjenje biološke raznolikosti tla na europskim poljoprivrednim površinama; stoga poziva Komisiju da uspostavi zajednički okvir za zaštitu i očuvanje tla i obnovu kvalitete tla na temelju znanstvenih podataka te procjena gospodarskog, ekološkog i društvenog učinka te da osmisli konkretna rješenja za rješavanje pitanja žarišnih točaka u Europi s dvojnom svrhom obnove biološke raznolikosti i ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama koje se temelje na prirodi; smatra da se na razini EU-a mora uspostaviti pouzdano praćenje organizama u tlu i trendova s obzirom na njihov opseg i količinu te da se ono mora održavati; poziva Komisiju i države članice da podrže daljnja istraživanja, uključujući istraživanja na različitim dubinama i u različitim slojevima tla, praćenje te korisne poljoprivredne i šumarske prakse kojima se povećava organska tvar u tlu na većim dubinama; u tom kontekstu pozdravlja ciljeve strategije „od polja do stola” i strategije za biološku raznolikost do 2030.; poziva na jasne smjerove s obzirom na predviđeno preispitivanje obaju strategija u sredini razdoblja, pri čemu treba poštovati različite polazne točke država članica;

26.

smatra da je postizanje zdravog mikrobioma tla od najveće važnosti;

27.

naglašava da je u šumama EU-a u tlima pohranjeno 2,5 puta više ugljika nego u biomasi drveća (43);

28.

naglašava da se sječom na golo kao praksom gospodarenja šumama uništava simbiotski međuovisna mreža drveća i gljiva te da se ta mreža nakon sječe na golo gotovo uopće više ne uspostavlja; naglašava da je to u sjevernim šumama najvažniji mehanizam kojim se nakuplja organska tvar u tlu te da on stoga predstavlja ključan dio globalnog kruženja ugljika (44); ponavlja da se sječom na golo ne oponašaju prirodne nepogode, poput požara, jer je na lokaciji pogođenoj šumskim požarom, za razliku od lokacije na kojoj je provedena sječa na golo, prisutna vrlo velika količina mrtvog drva i otvorenog tla koje vrste mogu kolonizirati;

29.

stoga poziva na strogu provedbu dobrih standarda u stočarstvu kako bi se znatno smanjila upotreba veterinarskih lijekova i njihovo širenje na poljima putem gnojiva, kao i na strogu provedbu Direktive o nitratima;

30.

pozdravlja obvezu Komisije da će preispitati Direktivu Vijeća 86/278/EEZ o otpadnom mulju u kontekstu akcijskog plana za kružno gospodarstvo; poziva Komisiju da osigura da se tim preispitivanjem doprinese zaštiti tla povećanjem organske tvari u tlu, recikliranjem hranjivih tvari i smanjenjem erozije, uz istovremenu zaštitu tala i podzemnih voda od onečišćenja;

31.

poziva Komisiju da podrži prikupljanje podataka o zbijanju te da promiče mjere održive poljoprivrede koje za cilj imaju smanjenje upotrebe teških strojeva;

32.

poziva Komisiju da zaduži Europski centar za podatke o tlu za praćenje ostataka pesticida i procjenu količine ugljika pohranjene u europskim tlima, kao i za određivanje ciljeva za obnovu tla / poboljšanje njegove kvalitete, među ostalim povećanjem organske tvari u tlu, u skladu s preporukama Međunarodnog panela za klimatske promjene i zahtjevima ciljeva održivog razvoja;

33.

smatra da je održivo upravljanje tlom dugoročno ključna sastavnica poljoprivredne i prehrambene politike; međutim, prepoznaje važnost zakonskih odredbi kojima se doprinosi obnovi, očuvanju i strogoj zaštiti netaknutih tala, s naglaskom, među ostalim, na promjeni upotrebe tla i zemljišta u močvarnim područjima, tresetištima, na trajnim travnjacima i pašnjacima;

34.

poziva na utvrđivanje i promicanje dobrih i inovativnih poljoprivrednih praksi kojima se može spriječiti i smanjiti prijetnja salinizacije tla, ili se mogu kontrolirati njezini negativni učinci, u novoj strategiji EU-a za tlo;

35.

potiče Komisiju i države članice da učinkovito doprinesu smanjenju prekomjerne upotrebe sintetičkih gnojiva, posebno dušika, smanjenjem graničnih vrijednosti koje su određene Direktivom o nitratima; poziva Komisiju da na temelju Rezolucije UNEP-a o održivom upravljanju dušikom i cilja iz Izjave iz Colomba do 2030. prepolovi količinu otpadnog dušika iz svih izvora; poziva Komisiju i države članice da osiguraju održivo upravljanje hranjivim tvarima, među ostalim poboljšanjem učinkovitosti upotrebe dušika, ekstenziviranjem stočarstva u utvrđenim područjima, mješovitom poljoprivrednom proizvodnjom s integracijom sustava uzgoja stoke i uzgoja usjeva, učinkovitom upotrebom životinjskog gnojiva te većom upotrebom usjeva s fiksacijom dušika poput mahunarki u plodoredu u svom relevantnom zakonodavstvu; poziva Komisiju da prida veću pozornost emisijama dušikova oksida u globalnom izračunu stakleničkih plinova te da poduzme integriranije napore za borbu protiv viška dušika kao pitanja koje se povezuje s klimom, prirodom i zdravljem te nudi veće poticaje za bolje upravljanje dušikom na razini gospodarstava;

36.

poziva na reviziju Direktive 2004/35/EZ o odgovornosti za okoliš kako bi se ojačale njezine odredbe koje se odnose na onečišćene lokacije;

37.

poziva Komisiju da osigura usklađenost nove strategije za tlo s predstojećom strategijom EU-a za šume uključivanjem zahtjeva održivog upravljanja tlom, kao što su poljoprivredno-šumarske prakse, u strategiju za šume;

38.

poziva Komisiju da preispita tematsku strategiju za tlo i da bez odgode donese akcijski plan „Postizanje nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla – izgradnja zdravijeg planeta za zdravije ljude”; u tom pogledu pozdravlja namjeru Komisije da poveća pravnu sigurnost za poduzeća i građane određivanjem jasnih i mjerljivih ciljeva te plana djelovanja;

39.

naglašava da se poljoprivredno-šumarskim praksama mogu aktivno ostvarivati koristi za okoliš i sinergije poput suzbijanja erozije, poboljšanja bioraznolikosti, skladištenja ugljika i reguliranja vode;

40.

poziva Komisiju da se uhvati u koštac s problemom raspršene kontaminacije koja proizlazi iz poljoprivrednih aktivnosti, u skladu s ciljevima strategije „od polja do stola”; u tom pogledu pozdravlja reviziju Direktive o održivoj upotrebi pesticida koju je najavila Komisija; podsjeća da već postoje mnoge alternative sintetičkim pesticidima, kao što je integrirana zaštita bilja, te da bi ih trebalo proširiti; očekuje od Komisije i država članica da bez odgode razmotre sve svoje pozive u Rezoluciji od 16. siječnja 2019. o postupku Unije za odobravanje pesticida;

41.

žali zbog toga što se u postupku odobravanja kemikalija u EU-u, što uključuje procjenu rizika za okoliš i ekotoksikološke studije, ne vodi dovoljno računa o utjecajima tih kemikalija, na tla; stoga poziva Komisiju da u novoj strategiji EU-a za tlo i u skladu sa Strategijom za kemikalije o održivosti donese regulatorne mjere za sprečavanje i ublažavanje onečišćenja tla kemikalijama, posebno postojanim i bioakumulativnim kemikalijama (uključujući plastiku i mikroplastiku), te da zajamči da su ispunjeni ekološki relevantni ispitni uvjeti koji su reprezentativni za uvjete na terenu;

42.

poziva Komisiju da podrži istraživanje kako bi se bez odgode premostile razlike u znanju o potencijalu biološke raznolikosti tla u borbi protiv onečišćenja tla, učinaka onečišćenja na biološku raznolikost tla i zakonodavnih praznina povezanih s toksičnošću biocida i veterinarskih proizvoda za tlo i njegove organizme; poziva Komisiju i države članice da podrže napore odgovornih agencija za osiguravanje razvoja alternativa najtoksičnijim biocidima u suzbijanju nametnika u veterinarskoj medicini i za promicanje tih alternativa; poziva Komisiju da u suradnji s Europskom agencijom za kemikalije (ECHA) utvrdi europske granične vrijednosti za per- i polifluoroalkilne tvari na temelju načela predostrožnosti;

43.

žali zbog toga što pri provjeri prikladnosti zakonodavstva EU-a o vodama nije bilo riječi o prilikama za šire integrirano upravljanje okolišem u slivovima kojim bi se povezali planovi upravljanja riječnim slivovima sa širim planovima za zaštitu tla; smatra da bi od takve integrirane analize i donošenja odluka koristi imalo nekoliko različitih ciljeva politike EU-a te da bi oni mogli dovesti do dobitaka na razini lokalne uprave;

44.

poziva države članice na bolju integraciju planiranja u vezi sa zemljištem i vodom, uz kombinirane procjene pritisaka i rizika (među ostalim u okviru planova upravljanja riječnim slivovima) te na usvajanje integriranog pristupa mjerama kojima se ostvaruje zaštita oba ta okolišna medija;

45.

slaže se s Europskom agencijom za okoliš da je potrebno usklađeno i reprezentativno praćenje tla u cijeloj Europi kako bi se razvila rana upozorenja o prekoračenju kritičnih graničnih vrijednosti i kako bi se dobile smjernice za održivo upravljanje tlom (45); poziva države članice i Komisiju da poboljšaju i ubrzaju prikupljanje i integraciju podataka o stanju, trendovima i prijetnjama koje ugrožavaju tlo na razini EU-a; u tom pogledu pozdravlja uspostavljanje EU-ova Opservatorija za tlo, koji se temelji na Okvirnom statističkom istraživanju o upotrebi zemljišta/pokrivenosti tla (LUCAS); poziva Komisiju da osigura dugoročnu operabilnost obaju instrumenata i dostatne resurse kako bi se zajamčilo optimalno i redovito praćenje bioloških i fizikalno-kemijskih svojstava tla, što uključuje prisutnost agro-kemijskih sredstava i ostalih kontaminanata, uključujući kontaminante koji izazivaju novu zabrinutost; smatra da je to od temeljne važnosti kako bi se otklonili nedostaci u podacima i pokazateljima te kako bi se pružila podrška europskom zelenom planu; naglašava potrebu za boljim razumijevanjem procesa koji dovode do degradacije zemljišta i dezertifikacije u EU-u; poziva Komisiju da donese metodologiju i relevantne pokazatelje za procjenu razmjera dezertifikacije i degradacije zemljišta u EU-u te za prikupljanje podataka o tome;

46.

napominje da se 13 država članica proglasilo oštećenim strankama temeljem Konvencije Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije; poziva Komisiju da u europske politike uključi ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda koji se odnose na tlo;

47.

prima na znanje izazove upravljanja, koordinacije i komunikacije te izazove financijske, tehničke i pravne naravi koji sprečavaju poboljšanje dosljednosti i interoperabilnosti praćenja tla i prikupljanja informacija na razini Unije i na nacionalnoj razini; potiče Komisiju i države članice da se zajednički suoče s tim izazovima i da ubrzaju suradnju, među ostalim u okviru Stručne skupine EU-a za zaštitu tla, kako bi se osigurala visoka razina zaštite tla, izbjeglo udvostručavanje i nepotrebno birokratsko opterećenje i nepotrebni troškovi za države članice i mala i srednja poduzeća;

48.

poziva Komisiju i države članice da unaprijede i ubrzaju nastojanja usmjerena na potpuno iskorištavanje vrijednosti vode, posebno kako bi se postigla potpuna ponovna upotreba hranjivih tvari i vrijednih sastavnica koje se nalaze u otpadnim vodama s ciljem unapređenja kružnosti u poljoprivredi i izbjegavanja prekomjernog ispuštanja hranjivih tvari u okoliš;

49.

poziva Komisiju da omogući održavanje godišnje konferencije na kojoj bi sudjelovale države članice i mjerodavni dionici te bi tako odigrali ključnu ulogu putem dijaloga temeljenog na pitanjima;

50.

prepoznaje važnu ulogu zdravog tla kao najvećeg kopnenog ponora ugljika koji služi za hvatanje i skladištenje ugljika, posebno putem posrednih koristi od močvarnih područja, rješenja temeljenih na prirodi, i koji mora olakšati postizanje klimatskih ciljeva za 2030., kao i Unijina cilja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.; naglašava da bi se novom strategijom za tlo trebalo osigurati da doprinos tala ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama bude u skladu s ostatkom strukture klimatskih politika EU-a; stoga poziva države članice da ojačaju održivo oporavljanje i korištenje tla kao alat za klimatsku politiku u svojim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, a posebno u mjerama koje se primjenjuju na poljoprivredni sektor i sektor korištenja i prenamjene zemljišta i šumarstva kako bi se očuvali, obnovili i povećali ponori ugljika, posebno u područjima s tlima bogatim ugljikom, poput travnjaka i tresetišta, uz mjere za promicanje održivog korištenja tla u poljoprivrednoj politici i za smanjenje emisija iz poljoprivrednog sektora; smatra da bi trebalo podržati mjere za povećanje sekvestracije ugljika u tlu; posebno pozdravlja inicijativu za sekvestraciju ugljika u poljoprivredi koju je najavila Komisija te potiče Komisiju da istraži nekoliko mogućnosti;

51.

smatra da se moraju spriječiti neodržive prakse koje dovode do gubitaka organskog ugljika u tlu i koje doprinose klimatskim promjenama; žali zbog toga što su procjene sadržaja ugljika ograničene na gornje slojeve tla te poziva države članice i Komisiju da prikupe relevantne podatke o sadržaju ugljika u donjim slojevima tla, što bi dovelo do boljeg razumijevanja ukupnog potencijala tla za zadržavanje i povećavanje sadržaja ugljika;

52.

poziva Komisiju da u predstojećoj reviziji uredbe o korištenju zemljišta, prenamjeni korištenja zemljišta i šumarstvu odredi rok do kojeg sva poljoprivredna tla moraju biti neto ponori ugljika u skladu s ciljevima klimatske neutralnosti EU-a do 2050.;

53.

naglašava da se sekvestracijom ugljika u poljoprivredi mogu ostvariti brojne koristi: ublažavanje klimatskih promjena, bolji proizvodni kapacitet tla i bolja otpornost tla, bioraznolikost i smanjeno otjecanje hranjivih tvari; poziva na snažniju izgradnju kapaciteta i umrežavanje te snažniji prijenos znanja kako bi se ubrzala sekvestracija ugljika i povećala količina ugljika pohranjenog u tlu te kako bi se na taj način osigurala rješenja za izazov povezan s klimom;

54.

naglašava da se neodrživom upotrebom zemlje ugljik iz tla oslobađa u atmosferu nakon što je stoljećima i tisućljećima bio dio ekosustava tla;

55.

poziva Komisiju i države članice da u istraživanjima osiguraju odgovarajuće razmatranje višefunkcijske uloge tla, da povećaju istraživanje, inovacije i financiranje specifično za tlo i da prilagode relevantne postojeće programe financiranja poput istraživačkih projekata kako bi se posebne značajke tla odrazile u svim povezanim istraživanjima; u tom pogledu pozdravlja pokretanje Misije za zdravlje tla i hranu u okviru programa Obzor Europa; poziva na ojačanu ulogu EU-ova Opservatorija za tlo i Europskog centra za podatke o tlu te na izdvajanje odgovarajućih financijskih sredstava za ispunjavanje njihovih misija i ostvarenje ciljeva nove strategije za tlo; nadalje poziva Komisiju i države članice na izgradnju taksonomskog znanja i iskustva u području bioraznolikosti tla te znanja o posljedicama koje uvjeti tla imaju na interakcije ekosustava; ističe međuovisnost tla i vode te poziva na ciljanu potporu istraživanjima o pozitivnoj ulozi koju zdrava tla imaju u daljnjem smanjenju raspršenog onečišćenja vode;

56.

poziva Komisiju i države članice da predvide dostatne financijske potpore i poticaje za promicanje zaštite tla, održivog upravljanja tlom, njegova očuvanja i obnove, kao i inovacija i istraživanja, putem Zajedničke poljoprivredne politike, fondova kohezijske politike, programa Obzor Europa te ostalih dostupnih financijskih instrumenata; potiče Komisiju i države članice da utvrde područja podložna eroziji, područja s niskim sadržajem organskog ugljika i područja podložna zbijanju, koja bi mogla imati koristi od ciljanog financiranja;

57.

poziva Komisiju i države članice da osiguraju odgovarajuću razinu ljudskih resursa i financijske održivosti za agencije koje su uključene u rad povezan s tematskom strategijom za tlo; naglašava da je dostatna razina kvalificiranog osoblja preduvjet za uspješnu provedbu politika Unije; stoga poziva Komisiju da osigura odgovarajući broj osoblja, posebno za Glavnu upravu za okoliš;

58.

poziva Komisiju i države članice da uvedu mjere za usklađeno i integrirano prikupljanje podataka, sveobuhvatana sustav praćenja, razmjenu informacija i najboljih praksi u području zaštite, održivog upravljanja i restauracije tla u cijeloj Uniji te da pritom maksimalno povećaju sinergije između postojećih sustava za praćenje i instrumenata ZPP-a;

59.

smatra da bi mjere trebale biti osnovni uvjeti kako bi bili prihvatljivi za financiranje sredstvima Unije ili nacionalnim sredstvima;

60.

smatra da bi države članice trebale pripremati i objavljivati izvješća o stanju tla u redovitim vremenskim razmacima, ne duljim od pet godina; smatra da bi svi prikupljeni podaci o tlu trebali biti javno dostupni na internetu;

61.

podupire inicijative usmjerene na poboljšanje javne svijesti i razumijevanja pozitivnog učinka funkcija i zaštite tla, uključujući one povezane s održivim upravljanjem tlom, zaštitom tla i njegovom obnovom, javnim zdravljem i održivošću okoliša; naglašava da su za uspjeh nove strategije za tlo ključni osviještenost javnosti o funkcionalnostima tla i poznavanje tih funkcionalnosti, a isto su tako ključni kako bi se osiguralo sudjelovanje građana, prije svega vlasnika zemljišta, poljoprivrednika i šumara kao glavnih sudionika u upravljanju tlom; poziva na veću suradnju sa širom javnosti u pogledu zdravlja tla i ekološke krize te na potporu inicijativama zajednice za zaštitu i održivo korištenje tla; izražava podršku Svjetskom danu tala i potiče daljnje mjere za podizanje razine osviještenosti u tom smislu;

62.

naglašava da bi rizici za okoliš obuhvaćeni predstojećim obveznim zakonodavstvom o dužnoj pažnji u pogledu ljudskih prava i okoliša trebali uključivati i degradaciju tla na temelju općih i pojedinačnih ciljeva nove strategije EU-a za tlo;

63.

poziva Komisiju da kao globalni predvodnik u području okoliša u novu strategiju EU-a za tlo uključi zaštitu i održivo korištenje tla u svim relevantnim aspektima svoje vanjske politike, točnije, da taj aspekt u potpunosti uzme u obzir pri sklapanju relevantnih međunarodnih ugovora i da revidira postojeće međunarodne ugovore;

64.

poziva Komisiju da uključi zaštitu tla u poglavlja o trgovini i održivom razvoju (poglavlja o trgovini i održivom razvoju) trgovinskih sporazuma, poduzimajući mjere za rješavanje problema degradacije tla iz tih zemalja, uključujući degradaciju iz biogoriva s izrazito negativnim utjecajem na okoliš, te da se suzdrži od izvoza degradacije tla; poziva Komisiju da osigura da se pri uvozu proizvoda iz trećih zemalja u EU poštuju isti ekološki standardi i standardi održive upotrebe zemljišta;

65.

razumije važnost suradnje svih razina kako bi se učinkovito riješile sve prijetnje koje ugrožavaju tlo; stoga poziva države članice da postave primjer i da razmisle o pokretanju konvencije o tlu u okviru UN-a;

66.

izražava svoju podršku misiji „Briga za tlo je briga za život” u okviru programa Obzor Europa koju je predložio Odbor Misije za zdravlje tla i hranu, a čiji je cilj da se do 2030. osigura da 75 % tala bude zdravo kako bi se osiguralo zdravlje hrane, ljudi, prirode i klime;

67.

preporučuje razvoj novih zelenih, šumskih i poljoprivredno-šumskih područja, posebno u urbanim područjima, kako bi se ostvarila protuteža negativnim utjecajima trenutačne visoke razine brtvljenja tla u europskim gradovima;

68.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 354, 28.12.2013., str. 171.

(2) SL L 156, 25.6.2003., str. 17.

(3) SL L 143, 30.4.2004., str. 56.

(4) SL L 334, 17.12.2010., str. 17.

(5) SL L 327, 22.12.2000., str. 1.

(6) SL L 181, 4.7.1986., str. 6.

(7) SL L 375, 31.12.1991., str. 1.

(8) SL L 309, 24.11.2009., str. 71.

(9) SL L 344, 17.12.2016., str. 1.

(10) SL L 137, 24.5.2017., str. 1.

(11) SL L 156, 19.6.2018., str. 1.

(12) SL L 347, 20.12.2013.

(13) SL C 87 E, 7.4.2004., str. 395.

(14) SL C 282 E, 6.11.2008., str. 138.

(15) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0015.

(16) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0078.

(17) SL C 411, 27.11.2020., str. 48.

(18) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0201.

(19) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0040.

(20) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.

(21) SL C 282 E, 6.11.2008., str. 138.

(22) SL C 17, 19.1.2013., str. 37.

(23) SL C 61, 14.3.2003., str. 49.

(24) Schwartz, J.D. 2014. Soil as Carbon Storehouse: New Weapon in Climate Fight?, Yale Environment 360.

(25) Europska agencija za okoliš, Soil Organic Carbon, 20. veljače 2017. https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/soil-organic-carbon-1/assessment

(26) Institut za europsku okolišnu politiku, Climate and Soil Policy Brief: Better Integrating Soil Into EU Climate Policy, Institut za europsku okolišnu politiku, listopad 2020. https://ieep.eu/uploads/articles/attachments/437a17b8-f8a4-478d-ab7f-4a74e2e60ced/IEEP%20(2020)%20Climate%20and%20soil%20policy%20brief%20-%20Better%20integrating%20soil%20into%20EU%20climate%20policy.pdf?v=63771126961

(27) https://ec.europa.eu/jrc/en/news/soil-erosion-costs-european-farmers-125-billion-year#:~:text=Soil%20erosion%20costs%20European%20countries,consequences%20do%20not%20stop%20ther

(28) Radni dokument službi Komisije, Evaluacija Sedmog programa djelovanja za okoliš (SWD(2019)0181).

(29) Europska agencija za okoliš, Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi za 2020., 2019.

(30) Radni dokument službi Komisije, Evaluacija Sedmog programa djelovanja za okoliš (SWD(2019)0181).

(31) Europska agencija za okoliš, Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi za 2020., 2019.

(32) Eurostat, 2014b. Europski popis poljoprivrednih gospodarstava 2010. [na internetu] URL: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statisticsexplained/index.php/Agricultural census 2010 (pregledano u veljači 2014.) – u Europi se u prosjeku na 19 % poljoprivrednih zemljišta primjenjuju zimski pokrovni usjevi, na 21,5 % zemljišta primjenjuje se smanjena obrada tla, a na 4 % sjetva bez obrade

(33) Europska agencija za okoliš, Progress in management of contaminated sites.

(34) Europska agencija za okoliš, Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi za 2020., 2019.

(35) Veerman, C., i dr. (2020), Caring for Soil is Caring for Life. U privremenom izvješću Odbora Misije za zdravlje tla i hranu; Europska komisija: Bruxelles (Belgija); str. 52.

(36) Radni dokument službi Komisije, Evaluacija Sedmog programa djelovanja za okoliš (SWD(2019)0181).

(37) Radni dokument službi Komisije, Evaluacija Sedmog programa djelovanja za okoliš (SWD(2019)0181).

(38) Međuvladina znanstveno-politička platforma za biološku raznolikost i usluge ekosustava (IPBES), Izvješće IPBES-a o degradaciji i obnovi zemljišta, 2018.

(39) Europska agencija za okoliš, Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi za 2020., 2019.

(40) https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/ENV_WASGEN/bookmark/table?lang=en&bookmarkId=bbf937c1-ce8b-4b11-91b7-3bc5ef0ea042

(41) CDR 3137/2020.

(42) Eurostat, 2014b. Europski popis poljoprivrednih gospodarstava 2010. [na internetu] URL: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Archive:Agricultural_census_2010_-_main_results census 2010 (pregledano u veljači 2014.) – u Europi se u prosjeku na 19 % poljoprivrednih zemljišta primjenjuju zimski pokrovni usjevi, na 21,5 % zemljišta primjenjuje se smanjena obrada tla, a na 4 % sjetva bez obrade

(43) Bruno De Vos et al., Benchmark values for forest soil carbon stocks in Europe: Results from a large scale forest soil survey, Geoderma, izdanja 251–252, kolovoz 2015., str. 33 – 46.

(44) K. E. Clemmensen et al., Roots and Associated Fungi Drive Long-Term Carbon Sequestration in Boreal Forest, Science 339, 1615, 2013.

(45) Europska agencija za okoliš, Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi za 2020., 2019.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/54

P9_TA(2021)0147

Oporezivanje digitalnog gospodarstva: pregovori u OECD-u, porezna rezidentnost digitalnih poduzeća i mogući europski digitalni porez

Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o „Oporezivanju digitalnog gospodarstva: pregovorima u OECD-u, poreznoj rezidentnosti digitalnih poduzeća i mogućem europskom digitalnom porezu” (2021/2010(INI))

(2021/C 506/08)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članke 113. i 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 1. i 2. listopada 2020. (1) i 21. srpnja 2020. (2),

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća za ekonomske i financijske poslove od 27. studenog 2020. (3),

—	uzimajući u obzir prijedloge Komisije koji su u postupku usvajanja, posebno o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCTB), zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) (4) i paketu o digitalnom oporezivanju (5), kao i stajališta Parlamenta o tim prijedlozima,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. siječnja 2019. naslovljenu „Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju o poreznoj politici EU-a” (COM(2019)0008),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. veljače 2020. naslovljenu „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” (COM(2020)0067),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. srpnja 2020. o Akcijskom planu za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka (COM(2020)0312),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (6), koju je predložio Posebni odbor Parlamenta za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (odbor TAXE),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (7), koju je predložio Posebni odbor Parlamenta za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (odbor TAXE2),

—

uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza koju je proveo Istražni odbor Parlamenta za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza (odbor PANA) (8),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019. o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza (9), koju je predložio Posebni odbor za financijski kriminal, utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza (TAX3),

—	uzimajući u obzir postupanje Komisije slijedom svake od navedenih rezolucija Parlamenta (10),

—	uzimajući u obzir svoju studiju „Utjecaj digitalizacije na međunarodna porezna pitanja: izazovi i rješenja” (11),

—	uzimajući u obzir Uključivi okvir skupine G20 i OECD-a o akcijskom planu za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti (BEPS) iz listopada 2015., a posebno njegovu prvu mjeru za porezne izazove koji proizlaze iz digitalizacije,

—	uzimajući u obzir privremeno izvješće u sklopu Uključivog okvira skupine G20 i OECD-a „Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije” usvojeno 2018. i njegov Program rada za razvoj rješenja konsenzusa o poreznim izazovima koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva donesen u svibnju 2019.,

—	uzimajući u obzir Izjavu o pokrivenosti i izvješća o nacrtima prvog i drugog stupa koji su usvojeni u sklopu Uključivog okvira skupine G20 i OECD-a u listopadu 2020., kao i priložene rezultate gospodarske analize i procjene učinka koje je provelo Tajništvo OECD-a,

—	uzimajući u obzir ishode raznih sastanaka na vrhu skupina G7, G8 i G20 održanih na temu međunarodnih poreznih pitanja,

—	uzimajući u obzir napore koje Odbor stručnjaka Ujedinjenih naroda za međunarodnu suradnju u poreznim pitanjima trenutačno poduzima u vezi s poreznim izazovima povezanima s digitalizacijom gospodarstva,

—	uzimajući u obzir Komisijinu početnu procjenu učinka digitalne pristojbe od 14. siječnja 2021. (Ares(2021)312667),

—	uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 18. prosinca 2019. naslovljenu „Pravedno oporezivanje u digitaliziranom i globaliziranom gospodarstvu: BEPS 2.0” (12),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za proračune,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0103/2021),

budući da se sadašnja međunarodna pravila o porezu na dobit temelje na načelima koja su razvijena početkom 20. stoljeća i koja više nisu prikladna za sve globaliziranije i digitaliziranije gospodarstvo, zbog čega dolazi do brojnih štetnih poreznih praksi koje ugrožavaju javne financije i pošteno tržišno natjecanje;

B.	budući da su proporcionalnost i praktičnost tih međunarodnih poreznih pravila sada predmet revizije u kontekstu pregovora OECD-a kako bi se osigurala konkurentnost europskih poduzeća u sve globaliziranijem i digitaliziranijem gospodarstvu;

C.	budući da je digitalizacija gospodarstva pogoršala postojeće probleme uzrokovane prekomjernim oslanjanjem multinacionalnih poduzeća na nematerijalnu imovinu kao što je intelektualno vlasništvo;

budući da su se nakon financijske krize 2008. i 2009. te niza otkrića o različitim praksama utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca, zemlje skupine G20 dogovorile da će te probleme rješavati na globalnoj razini u okviru OECD-a i u sklopu projekta sprječavanja smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS), temeljem kojeg je osmišljen akcijski plan za BEPS;

budući da se u okviru akcijskog plana za BEPS uspio postići globalni konsenzus o mnogim aspektima borbe protiv utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i izbjegavanja plaćanja poreza; budući da, međutim, nije postignut dogovor o tome kako riješiti porezne izazove koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva, zbog čega je objavljeno zasebno završno izvješće za 2015. o prvoj mjeri za BEPS;

F.	budući da je Parlament u više navrata pozivao na reformu međunarodnog sustava poreza na dobit u cilju borbe protiv utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i izazova oporezivanja digitalnog gospodarstva;

budući da je Komisija 2018. iznijela dva prijedloga o oporezivanju digitalnog gospodarstva, uključujući privremeno kratkoročno rješenje kojim se uvodi porez na digitalne usluge i dugoročno rješenje kojim se znatna digitalna prisutnost utvrđuje kao poveznica za oporezivanje dobiti kojim bi se zamijenio porez na digitalne usluge; budući da je Komisija 25. listopada 2016. iznijela Prijedlog direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) (COM(2016)0683); budući da je Parlament podržao sve te prijedloge, ali ih Vijeće nije usvojilo, što je prisililo neke države članice da jednostrano uvedu porez na digitalne usluge;

budući da uvođenje neusklađenih i zasebnih poreza na digitalne usluge od strane država članica, s različitim poreznim pravilima i kriterijima, povećava rascjepkanost unutar jedinstvenog tržišta, stvara veću poreznu nesigurnost i manje je učinkovito u usporedbi sa zajedničkim rješenjem na europskoj razini;

I.	budući da postoji rizik da se zbog mjera koje države članice poduzimaju jednostrano povećaju međunarodni trgovinski sporovi koji mogu utjecati i na digitalna i na nedigitalna poduzeća na jedinstvenom tržištu;

budući da se, u skladu s mandatom koji su u ožujku 2017. dodijelili ministri financija skupine G20 i nakon donošenja programa rada u svibnju 2019., u sklopu Uključivog okvira OECD-a i skupine G20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, kroz radnu skupinu za digitalno gospodarstvo, radi na globalnom rješenju koje se temelji na konsenzusu i na dva stupa: kod prvog stupa naglasak se stavlja na dodjelu prava oporezivanja u okviru novih pravila o raspodjeli dobiti i povezanosti, dok se u okviru drugog stupa rješavaju preostala pitanja u pogledu BEPS-a i uvode mjere kojima se jamči minimalna razina oporezivanja;

budući da je 12. listopada 2020. u sklopu Uključivog okvira skupine G20 i OECD-a objavljen paket s Izjavom o pokrivenosti i izvješćima o nacrtima za prvi i drugi stup, u kojem se odražavaju konvergentna stajališta o nizu značajki politike, načela i parametara u oba stupa te se utvrđuju preostala politička i tehnička pitanja koja treba riješiti;

budući da se posljednjih godina znatno povećala dobit vodećih multinacionalnih poduzeća u digitalnom području; budući da su ograničenja kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 dodatno ubrzala taj trend prijelaza na gospodarstvo koje se temelji na digitalnim uslugama, čime su poduzeća koja obavljaju posao koji se temelji na fizičkom prisustvu, a osobito mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), stavljena u dodatni nepovoljan položaj; budući da postoji hitna potreba za brzim djelovanjem, uzimajući u obzir cilj Uključivog okvira skupine G20 i OECD-a da se pregovori zaključe u srpnju 2021., što je dobar prvi korak prema pravednijoj raspodjeli poreznog opterećenja;

budući da su prikladni međunarodni porezni zakoni ključni za sprečavanje praksi utaje poreza i izbjegavanja plaćanje poreza i za izradu pravednog i učinkovitog sustava oporezivanja kojim se rješava problem nejednakosti i jamči sigurnost i stabilnost, što je preduvjet za konkurentnost, kao i za jednake uvjete tržišnog natjecanja među poduzećima, posebno za MSP-ove;

N.	budući da je digitalizacija gospodarstva malim poduzećima na svim razinama i iz različitih sektora omogućila da postanu konkurentnija i da dopru do novih klijenata; budući da bi manja novoosnovana i rastuća poduzeća trebala ostati neopterećena mjerama EU-a za digitalno oporezivanje;

budući da se digitalna poduzeća u velikoj mjeri oslanjaju na nematerijalnu imovinu za stvaranje sadržaja, posebno upotrebom i monetizacijom korisničkih podataka, i da to stvaranje vrijednosti nije obuhvaćeno postojećim poreznim sustavima; budući da zbog toga mjesto stvaranja vrijednosti nije usklađeno s mjestom oporezivanja;

P.	budući da je nepostojanje međunarodnog sporazuma ili propisa EU-a o digitalnom oporezivanju prepreka konkurentnijem poslovnom okruženju koje pogoduje rastu unutar jedinstvenog digitalnog tržišta;

Q.	budući da ozbiljna gospodarska kriza s kojom se Unija suočava zahtijeva moderne porezne politike koje državama članicama omogućuju učinkovitije i djelotvornije prikupljanje poreza za aktivnosti koje se provode na jedinstvenom tržištu;

R.	budući da bi države članice trebale blisko surađivati i zauzeti ujedinjeno, snažno i ambiciozno stajalište u međunarodnim poreznim pregovorima;

S.	budući da se u zaključcima Vijeća od 27. studenoga 2020. navodi da će Europsko vijeće „procijeniti stanje u vezi s radom na važnom pitanju digitalnoga oporezivanja” u ožujku 2021.;

T.	budući da su se ministri financija skupine G20 sastali 7. i 8. travnja 2021., a zatim će se sastati 9. i 10. srpnja 2021. te da će razmotriti oba stupa pregovora o Uključivom okviru;

Rješavanje izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva

napominje da postojeća međunarodna porezna pravila potječu s početka 20. stoljeća i da se prava oporezivanja uglavnom temelje na fizičkoj prisutnosti poduzeća; ističe da su digitalizacija i snažno oslanjanje na nematerijalnu imovinu uvelike povećali sposobnost poduzeća da se uključe u velike poslovne aktivnosti u određenoj jurisdikciji, a da pritom nemaju fizičku prisutnost u toj jurisdikciji, te da stoga porezi plaćeni u jednoj jurisdikciji više ne odražavaju vrijednost i dobit koji su ondje ostvareni, što može dovesti do smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti;

poziva na novu i pravedniju raspodjelu prava oporezivanja za visoko digitalizirana multinacionalna poduzeća i na reviziju tradicionalnog pojma trajnog poslovnog nastana jer se njime ne uspijeva obuhvatiti digitalno gospodarstvo; podsjeća na stajalište Parlamenta o C(C)CTB-u da se uspostavi virtualna stalna poslovna jedinica, imajući na umu mjesto na kojem se bilježi vrijednost te na temelju vrijednosti i dobiti koju ostvaruju korisnici; naglašava da su korisnici internetskih platformi i potrošači digitalnih usluga danas središnji elementi u stvaranju vrijednosti od strane visokodigitaliziranih poduzeća i da se oni ne mogu seliti izvan jurisdikcije na isti način kao kapital i rad te bi ih stoga trebalo uzeti u obzir pri definiranju nove porezne povezanosti kako bi se pružio učinkovit pravni lijek protiv agresivnog poreznog planiranja i izbjegavanja plaćanja poreza;

izražava zabrinutost da bi uska definicija problema dovela do osmišljavanja ciljanih pravila samo za određena poduzeća; ističe da je potrebno preispitati transferne cijene, definiciju stalnog poslovnog nastana i porezne jazove koji proizlaze iz raznih pretjerano složenih poreznih sustava, posebno u pogledu sporazuma o dvostrukom oporezivanju;

naglašava da bi nova rješenja za oporezivanje digitalnog gospodarstva trebala po mogućnosti oporezivati dobit, a ne prihode;

primjećuju veliku evoluciju naših gospodarstava uzrokovanu digitalizacijom i globalizacijom; prima na znanje pozitivne učinke digitalizacije na naše društvo i naša gospodarstva, kao i veliki potencijal digitalizacije za poreznu upravu, koja služi kao alat za pružanje boljih usluga građanima, povećanje povjerenja javnosti u porezne vlasti i poboljšanje konkurentnosti; žali zbog nedostataka međunarodnog poreznog sustava, koji nije uvijek prikladan za primjereno rješavanje izazova globalizacije i digitalizacije; poziva na sklapanje sporazuma čiji je cilj pravedan i učinkovit porezni sustav, uz poštovanje nacionalnog suvereniteta u području oporezivanja;

pozivna na reformu poreznog sustava u cilju borbe protiv poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza; naglašava da bi Unija i njezine države članice trebale preuzeti vodeću ulogu kad je riječ o reagiranju na te nedostatke;

naglašava potrebu za oporezivanjem multinacionalnih poduzeća na temelju pravedne i učinkovite formule za raspodjelu prava oporezivanja među zemljama; podsjeća na prijedlog Komisije o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB);

naglašava potrebu za rješavanjem problema nedovoljnog oporezivanja digitaliziranog gospodarstva; naglašava da je potrebno uzeti u obzir inherentnu mobilnost visoko digitaliziranih multinacionalnih poduzeća, posebno u pogledu stvaranja vrijednosti, te zajamčiti pravednu raspodjelu prava oporezivanja među svim zemljama u kojima ta poduzeća obavljaju gospodarsku aktivnost i stvaraju vrijednost, uključujući istraživanje i razvoj; napominje da neki postojeći sporazumi o dvostrukom oporezivanju mogu spriječiti pravednu raspodjelu prava oporezivanja i poziva na njihovo ažuriranje; naglašava posebnost situacije malih perifernih država članica;

smatra da je potrebne dodatno proučiti ukupno porezno opterećenje različitih poslovnih modela; žali zbog toga što izbjegavanje plaćanja poreza nije samo štetno za ubiranje javnih prihoda, jer onemogućuje javne usluge i prebacuje porezno opterećenje na prosječnog građanina, čime se stvaraju veće nejednakosti, nego i narušava tržišta jer stavlja u nepovoljan položaj poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća, i stvara prepreke za nove sudionike na tržištu; ističe da je potrebno razmotriti potencijalne prepreke ulasku malih i srednjih poduzeća na tržište kako bi se izbjeglo stvaranje digitalnog sektora sa samo nekoliko velikih aktera;

10.

podsjeća da se, u prosjeku, digitalna poduzeća oporezuju efektivnom poreznom stopom od samo 9,5 %, u usporedbi s 23,2 % za tradicionalne poslovne modele;

11.

naglašava da je potražnja za digitaliziranim uslugama u međuvremenu eksplodirala zbog obveze obavljanja mnogih zadaća na daljinu u kontekstu pandemije bolesti COVID-19; stoga primjećuje da su pružatelji takvih digitaliziranih usluga stavljeni u povoljniji položaj od tradicionalnih poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća;

12.

ističe da je u završnom izvješću OECD-a i skupine G20 za 2015. o prvoj mjeri za BEPS utvrđeno da digitalno gospodarstvo sve više postaje samo gospodarstvo; prepoznaje brzu digitalizaciju većine gospodarskih sektora i potrebu za poreznim sustavom otpornim na promjene u budućnosti koji ne odvaja digitalno gospodarstvo, nego osigurava pravednu raspodjelu prihoda u različitim zemljama u kojima se stvara vrijednost;

13.

ističe važnost razlikovanja uloge oporezivanja i reguliranja kao i činjenicu da buduće politike o digitalnim porezima ne bi trebalo formulirati kako bi se ispravili nedostaci u digitalnom gospodarstvu, kao što su prihodi od monopola nad informacijama, ako bi umjesto toga regulatorne mjere bile prikladnije;

Globalni multilateralni sporazum: najpoželjniji, ali ne i jedini put naprijed

14.

poziva na sklapanje međunarodnog sporazuma čiji je cilj pravedan i učinkovit porezni sustav; pozdravlja napore u sklopu Uključivog okvira skupine G20 i OECD-a na postizanju globalnog konsenzusa o multilateralnoj reformi međunarodnog poreznog sustava kako bi se odgovorilo na izazove kontinuiranog premještanja dobiti i digitalnog gospodarstva; međutim, žali zbog činjenice da je propušten rok za postizanje sporazuma, koji je bio utvrđen za kraj 2020.; prima na znanje napredak rasprava o prijedlozima na tehničkoj razini, unatoč kašnjenjima uzrokovanima pandemijom bolesti COVID-19, te poziva na brzo postizanje dogovora do sredine 2021. u okviru uključujućeg procesa pregovora; poziva države članice da se aktivno uključe u porezna pitanja i u drugim međunarodnim forumima kao što je UN;

15.

primjećuje činjenicu da se pristup koji se temelji na dvama stupovima predloženima u Uključivom okviru skupine G20 i OECD-a sredstva ne namjenjuju isključivo digitaliziranom gospodarstvu, već se njime nastoji pronaći sveobuhvatno rješenje za nove izazove koje ono predstavlja; prima na znanje različita stajališta među članovima Uključivog okvira; smatra, međutim, da bi oba stupa trebalo smatrati komplementarnima i da bi ih trebalo usvojiti do sredine 2021.;

16.

naglašava da je cilj drugog stupa rješavanje preostalih izazova BEPS-a, posebno osiguravanjem da velika multinacionalna poduzeća, uključujući ona digitalizirana, plaćaju minimalnu efektivnu stopu poreza na dobit bez obzira na to gdje se nalaze; pozdravlja novi zamah u pregovorima Uključivog okvira skupine G20 i OECD-a koji je nastao zahvaljujući nedavnim prijedlozima vlade SAD-a o „snažnom poticaju za države da se pridruže globalnom sporazumu kojim se provode minimalna porezna pravila diljem svijeta”; prima na znanje da ti prijedlozi uključuju povećanje minimalnog poreza na globalni nematerijalni prihod s niskim stopama poreza (Global Intangible Low-Taxed Income, GILTI) na 21 % i stopu SHIELD (Stopping Harmful Inversions and Ending Low-tax Developments) koja bi bila jednaka stopi GILTI u slučaju da se ne postigne globalni sporazum o drugom stupu (13); smatra da bi svaku minimalnu efektivnu stopu trebalo postaviti na pravednu i dostatnu razinu s ciljem odvraćanja od premještanja dobiti i sprječavanja štetnog poreznog natjecanja;

17.

poziva Komisiju i Vijeće da osiguraju da se budućim kompromisnim rješenjima u okviru pregovora o Uključivom okviru skupine G20 i OECD-a uzmu u obzir interesi EU-a te da se izbjegne stvaranje veće složenosti i dodatnih birokratskih opterećenja za MSP-ove i građane;

18.

pozdravlja napore tajništva OECD-a na pronalaženju rješenja za pitanje kako prilagoditi postojeća međunarodna porezna pravila globaliziranom i digitaliziranom gospodarstvu; pozdravlja prijedlog u okviru prvog stupa o novoj poreznoj poveznici i novim pravima oporezivanja kojima bi se stvorila mogućnost oporezivanja multinacionalnih poduzeća u jurisdikcijama tržišta, čak i ako nemaju fizičku prisutnost na temelju svoje gospodarske aktivnosti; ističe da interakcija s korisnicima i potrošačima znatno doprinosi stvaranju vrijednosti u izrazito digitalnim poslovnim modelima te bi je stoga trebalo uzeti u obzir pri dodjeli prava oporezivanja; napominje da neke političke opcije tek treba utvrditi na globalnoj razini;

19.

primjećuje da bi se takozvanim „iznosom A” stvorilo novo pravo oporezivanja za tržišne jurisdikcije; naglašava da bi područje primjene tih novih prava oporezivanja trebalo obuhvaćati sva velika multinacionalna poduzeća koja bi se mogla uključiti u prakse BEPS-a, barem automatizirane digitalne usluge i poduzeća koja se suočavaju s potrošačima, a da se pritom ne stvaraju dodatna i nepotrebna opterećenja za mala i srednja poduzeća i da se izbjegne poskupljenje usluga za potrošače;

20.

poziva države članice da podrže sporazum kojim bi se osiguralo da se dostatni iznosi dobiti preraspodijele u tržišne jurisdikcije, što bi trebalo nadilaziti razliku između standardne i nestandardne dobiti, koja bi mogla dovesti do potpuno umjetnih razlika;

21.

zabrinut je da bi pretjerano složen sustav zapravo mogao stvoriti prilike za zaobilaženje novodogovorenih pravila te poziva OECD i države članice koje sudjeluju u pregovorima da rade na jednostavnom i izvedivom rješenju; poziva na razmatranje zaključaka o administrativnom učinku Akcijskog plana OECD-a i skupine G20 o BEPS-u;

22.

preporučuje da političke opcije koje će države članice zagovarati u pregovorima smanjuju složenost; stoga podržava pojednostavljenje administrativnih postupaka za multinacionalna poduzeća koja podliježu novim pravima oporezivanja, među ostalim u cilju smanjenja tereta provedbe za države članice, vodeći računa o državama članicama koje nisu uključene u porezne aranžmane kojima se narušava tržišno natjecanje, kao što su povlašteni ugovori (takozvani „sweetheart deals”); smatra da bi reforma načela nepristrane transakcije bila primjerena;

23.

poziva Komisiju i Vijeće da intenziviraju dijalog s novom vladom SAD-a o digitalnoj poreznoj politici s ciljem pronalaženja zajedničkog pristupa u okviru pregovora u sklopu Uključivog okvira skupine G20 i OECD-a o prije lipnja 2021.; pozdravlja nedavnu izjavu nove vlade SAD-a da će se ponovno aktivno uključiti u pregovore OECD-a s ciljem postizanja sporazuma te da će napustiti koncept „sigurne luke”; poziva Komisiju da pažljivo procijeni posljedice novih prilagodbi prvog stupa koje je predložio SAD; poziva države članice da se suprotstave klauzuli o „sigurnoj luci”, kojom bi se mogli ozbiljno ugroziti napori uloženi u reforme; poziva Komisiju da izradi vlastiti prijedlog za rješavanje izazova digitaliziranog gospodarstva u slučaju da se u prvi stup reforme uvrsti klauzula o „sigurnoj luci”; u tom pogledu podsjeća na dugoročni prijedlog Komisije usmjeren na znatnu digitalnu prisutnost;

24.

prima na znanje prijedlog o mehanizmu za sprečavanje i rješavanje sporova kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje i povećalo prihvaćanje novih pravila; ističe važnu ulogu potonjeg mehanizma, posebno u prijelaznom razdoblju dok se ne uspostavi novi međunarodni porezni režim; naglašava, međutim, da se porezna sigurnost najbolje postiže utvrđivanjem jednostavnih, jasnih i usklađenih pravila kojima se prije svega sprečavaju sporovi; ističe da se bilo kakvim mehanizmom za sprečavanje i rješavanje sporova zemlje u razvoju ne bi smjelo dovesti u nepovoljan položaj;

25.

razumije da bi se međunarodnim sporazumom trebali izbjeći štetni trgovinski sporovi i protumjere koji bi mogli imati negativne učinke na druge gospodarske sektore;

26.

poziva Komisiju da dovrši vlastitu procjenu učinka o utjecaju prvog i drugog stupa na prikupljanje prihoda za države članice te da izvijesti Vijeće i Parlament o svojim nalazima; poziva Komisiju da na temelju te procjene učinka savjetuje i usmjeri države članice da u pregovorima zauzmu stajališta kojima se štite interesi EU-a;

27.

poziva sve države članice i Komisiju da usklade svoja stajališta kako bi nastupile jedinstveno;

Poziv na hitno djelovanje EU-a

28.

žali zbog činjenice da se zbog neuspjeha Uključivog okvira skupine G20 i OECD-a da u listopadu 2020. pronađe rješenje produžilo nedostatno oporezivanje digitaliziranog gospodarstva; ističe da je pandemija bolesti COVID-19 uvelike pogodovala digitaliziranim poduzećima, i to uglavnom onima koja su uspjela proširiti svoje poslovanje, dok su mnoga druga poduzeća, osobito MSP-ovi, pretrpjela štetu, kao i da je ubrzala prijelaz na digitalizirano gospodarstvo, čime se dodatno istaknula potreba za pronalaženjem multilateralnih rješenja za reformu postojećeg poreznog sustava kako bi se osigurao pravedan doprinos digitaliziranog gospodarstva;

29.

ističe da vlade trebaju prikupiti dosad rekordna sredstva radi oporavka od krize uzrokovane bolešću COVID-19 te da se mobilizacijom prihoda iz nedovoljno oporezovanih sektora može doprinijeti financiranju oporavka;

30.

smatra da su porezni izazovi koji proizlaze iz digitaliziranog gospodarstva globalni problem i da je hitno potreban sporazum na razini država skupine G20 i OECD-a kako bi se omogućila međunarodna koordinacija; smatra da je ambiciozno i usklađeno međunarodno rješenje poželjnije od niza nacionalnih ili regionalnih digitalnih poreza koji nose potencijalne rizike te je mnogo vjerojatnije da će dobiti jednoglasnu potporu u Vijeću;

31.

stoga smatra da bi EU, bez obzira na napredak pregovora u sklopu Uključivog okvira skupine G20 i OECD-a, trebao imati rezervno stajalište i biti spreman dati vlastiti prijedlog za oporezivanje digitalnog gospodarstva do kraja 2021., osobito s obzirom na to da se prijedlozi OECD-a odnose samo na malu skupinu poduzeća i da možda neće biti dovoljni; poziva Komisiju da poštuje međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. o suradnji u proračunskim pitanjima tako da predstavi svoje prijedloge o digitalnom nametu do lipnja 2021., te da pritom anticipira njihovu usklađenost s reformom na temelju Uključivog okvira skupine G20 i OECD-a, ako se o njoj postigne sporazum; preporučuje da Komisija izradi plan kojim bi se uzeli u obzir različiti scenariji, posebno scenarij koji uključuje dogovor na razini OECD-a i scenarij koji ga ne uključuje, do sredine 2021.;

32.

poziva Komisiju da posebno razmotri uvođenje privremenog EU-ova poreza na digitalne usluge kao nužnog prvog koraka; naglašava da bi, ako se postigne međunarodni sporazum u sklopu Uključivog okvira OECD-a i skupine G20, ta europska rješenja trebalo na odgovarajući način prilagoditi; podsjeća da se EU-ov porez na digitalne usluge može predvidjeti samo kao privremeni prvi korak;

33.

poziva EU da na usklađen način provede budući sporazum koji je rezultat međunarodnih pregovora i poziva Komisiju da izda prijedlog u tu svrhu;

34.

napominje da bi neuspjeh pregovora u okviru OECD-a doveo do daljnje fragmentacije u pogledu digitalnih poreza, što bi moglo naštetiti i europskim poduzećima koja žele proširiti svoje poslovne modele na druga tržišta; podsjeća da je važno da se postigne sporazum na razini OECD-a kako bi se izbjegli mogući trgovinski ratovi; ističe da je, iako je oporezivanje u nadležnosti država članica, potrebna snažna koordinacija;

35.

naglašava da se digitalna poduzeća iz EU-a koja imaju sjedište u jednoj od država članica EU-a i koja podliježu porezu na dobit u EU-u nalaze u nepovoljnom položaju u usporedbi sa stranim poduzećima koja nemaju „fizičku prisutnost” ni u jednoj državi članici te stoga mogu izbjeći plaćanje poreza na dobit u EU-u čak i ako posluju s europskim korisnicima; ističe da je potrebno stvoriti jednake uvjete za pružatelje tradicionalnih usluga i automatiziranih digitaliziranih usluga, kao i za poduzeća u EU-u koja posluju u izravnom kontaktu s potrošačima, i to na način da se zajamči da se ta poduzeća oporezuju tamo gdje ostvaruju dobit i po pravednoj stopi;

36.

ističe da se, kada je riječ o bilo kakvom EU-ovu porezu na digitalne usluge, mora izbjeći nepotrebno povećanje troškova usklađivanja te da se moraju pružiti jasne definicije i transparentne odredbe koje je jednostavno poštovati i provoditi, te promicati pravnu i regulatornu sigurnost;

37.

poziva na donošenje proporcionalnih pravila kako bi se izbjeglo ugrožavanje MSP-ova, novoosnovanih poduzeća i poduzeća koja su u procesu digitalizacije svojeg poslovanja; naglašava da porezna politika može biti jedan od instrumenata za potporu konkurentnosti jedinstvenog tržišta u tom pogledu; naglašava da je potrebna porezna politika kojom se potiče rast i čiji je cilj jačanje međunarodne konkurentnosti jedinstvenog tržišta;

38.

ističe da je potrebno revidirati postojeća pravila o dvostrukom oporezivanju kako bi se osiguralo da se sva dobit koja izlazi iz EU-a oporezuje;

39.

konstatira da neke države članice smatraju da je oporezivanje visokodigitaliziranih poduzeća hitno pitanje te su stoga uvele poreze na digitalne usluge na nacionalnoj razini; konstatira da ti nacionalni digitalni porezi utječu na međunarodnu trgovinu i pregovore; ističe, međutim, da jednostrano uvođenje nacionalnih rješenja može dovesti do rizika od fragmentacije i porezne nesigurnosti unutar jedinstvenog tržišta; naglašava da je zbog multiplikacije nacionalnih mjera uvođenje koordiniranog europskog rješenja još važnije; podsjeća da bi te nacionalne mjere trebalo postupno ukinuti ako se pronađe učinkovito multilateralno rješenje;

40.

podsjeća da vlade oporezivanje, iako je ono prvenstveno u nadležnosti država članica, moraju što je više moguće provoditi na način koji je u skladu sa zajedničkim načelima prava EU-a kako bi se zajamčila usklađenost nacionalnih okvira i tako omogućilo pošteno tržišno natjecanje te izbjegli negativni učinci na sveukupnu usklađenost poreznih načela EU-a;

41.

primjećuje da Vijeće nije postiglo dogovor ni o jednom od povezanih prijedloga Komisije, tj. o porezu na digitalne usluge, znatnoj digitalnoj prisutnosti ili CCTB-u i CCCTB-u; poziva države članice da preispitaju svoja stajališta o tim prijedlozima u slučaju neuspjeha pregovora u okviru OECD-a, posebno s obzirom na dosad nezabilježene okolnosti krize uzrokovane bolešću COVID-19, ili da razmotre njihovo uključivanje u moguću buduću provedbu sporazumâ na razini OECD-a te da razmotre sve mogućnosti predviđene Ugovorima ako se ne postigne jednoglasni sporazum;

42.

poziva države članice da ponovno pokrenu politički dijalog na visokoj razini u Vijeću kako bi pripremile temelje za odluku o oporezivanju digitalnoga gospodarstva u okvirima jedinstvenog tržišta, bez obzira na ishod međunarodnih pregovora; poziva Vijeće da ostvari napredak u pogledu zakonodavnih predmeta koje je Parlament već usvojio kako bi se poštovalo načelo lojalne suradnje među institucijama EU-a;

43.

pozdravlja Komisijinu početnu procjenu učinka od 14. siječnja 2021. o digitalnom nametu; napominje da digitalizacija može povećati produktivnost i dobrobit potrošača, ali da je također iznimno važno osigurati da velika, izrazito digitalizirana poduzeća daju svoj doprinos društvu; poziva Komisiju da pažljivo procijeni kako će opseg, definicija i segmentacija digitalnih aktivnosti, transakcija, usluga ili poduzeća biti u skladu s međunarodnim naporima za pronalaženje globalnog rješenja;

44.

prima na znanje tri opcije porezne politike navedene u početnoj procjeni učinka, koje uključuju:

(a)	dodatak na porez na dobit (CIT) koji bi bio u skladu s međunarodnim pregovorima i bilateralnim poreznim sporazumima,

(b)	porez koji bi se temeljio na prihodima, u slučaju da se ne pronađe učinkovito međunarodno dogovoreno rješenje, pri čemu ističe da je bolje rješenje da se digitalnim porezom oporezuje dobit,

(c)	porez na digitalne transakcije koje se provode između poduzeća u EU-u, pri čemu smatra da postoji rizik od prebacivanja tereta plaćanja poreza s velikih digitaliziranih poduzeća na manja poduzeća koja se oslanjaju na te usluge;

45.

traži detaljnu procjenu učinaka koje bi svaka od tih opcija imala na digitalnu agendu EU-a i na jedinstveno tržište, kao i svih mogućih trgovinskih sporova i odmazdi drugih gospodarskih subjekata te mogućih učinaka prelijevanja na druge gospodarske sektore;

46.

poziva na snažniju ulogu Parlamenta u zakonodavnim postupcima u području oporezivanja; poziva Komisiju da prouči sve mogućnosti koje su dostupne na temelju Ugovora; u tom pogledu prima na znanje plan za glasovanje kvalificiranom većinom koji je Komisija predložila u svojoj komunikaciji od 15. siječnja 2019. naslovljenoj „Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju u poreznoj politici EU-a”;

Digitalni namet kao novo vlastito sredstvo EU-a

47.

pozdravlja Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (14), u skladu s načelom univerzalnosti, i podsjeća na pravno obvezujuću obvezu Komisije da do lipnja 2021. predstavi zakonodavni prijedlog o digitalnom nametu EU-a kao vlastitom sredstvu; ističe pravno obvezujuću obvezu Parlamenta, Vijeća i Komisije da bez odgode slijede korake utvrđene u planu, s ciljem njegova uvođenja najkasnije do 1. siječnja 2023.;

48.

podsjeća na to da je Parlament ponovno potvrdio svoju predanost uvođenju digitalnog nameta EU-a kao vlastitog sredstva s velikom većinom glasova u nizu izvješća i rezolucija (15);

49.

naglašava da Međuinstitucijski sporazum, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava, obvezuje Vijeće, Parlament i Komisiju da nepovratno nastave s uvođenjem digitalnog nameta EU-a koji će ući u dugoročni proračun EU-a u cijelosti kao vlastito sredstvo i dugoročan stabilan izvor prihoda; ističe da prihodi ostvareni digitalnim oporezivanjem u državama članicama mogu i moraju postati vlastito sredstvo neovisno o tome utvrđuju li se temeljna pravila na razini OECD-a ili EU-a; smatra da bi se jednak pristup trebao primjenjivati i na sve druge prihode ostvarene na temelju bilo kojeg sporazuma na razini OECD-a;

50.

smatra da bi prihodi ostvareni digitalnim nametom EU-a bili neodvojivo povezani s otvorenim granicama jedinstvenog tržišta i „digitalnom unijom” te da bi stoga predstavljali vrlo prikladnu i konkretnu osnovu za vlastita sredstva EU-a; naglašava da bi namjenjivanje tog novog izvora javnih prihoda proračunu EU-a pomoglo u rješavanju nekoliko problematičnih pitanja povezanih s fiskalnom istovjetnosti i fiskalnom usklađenosti;

51.

poziva na osmišljavanje i provedbu poreznih pravila kojima bi se nastojalo na najmanju moguću mjeru svesti rizike prenošenja gospodarskih posljedica na građane i potrošače u EU-u; uvjeren je da bi pretvaranje prihoda od digitalnog poreza u vlastita sredstva za proračun EU-a pomoglo u ravnomjernoj raspodjeli i redistribuciji tih troškova među državama članicama;

52.

podsjeća na to da vlastita sredstva koja se temelje na digitalnom nametu EU-a i/ili pravilima OECD-a ne smiju biti službeno namijenjena za rashode u okviru bilo kojeg konkretnog programa ili fonda, u skladu s načelom univerzalnosti; podsjeća na to da će ta sredstva činiti opće prihode zajedno s drugim novim vlastitim sredstvima čiji bi ukupni iznos trebao biti dovoljan barem za pokrivanje troškova otplate Instrumenta za oporavak Next Generation EU; podsjeća na to da će svi prihodi od novih vlastitih sredstava koji premašuju stvarne potrebe u pogledu otplata i dalje služiti proračunu EU-a kao opći prihodi;

53.

podsjeća na to da, kao što je navedeno u točki G. Priloga II. Međuinstitucijskom sporazumu, institucije uviđaju da bi se uvođenjem paketa novih vlastitih sredstava trebalo poduprijeti odgovarajuće financiranje rashoda Unije u okviru VFO-a;

54.

smatra da će prihod od digitalnog nameta EU-a biti dio paketa novih vlastitih resursa čiji će prihodi biti dostatni barem za pokrivanje, preko proračuna EU-a, budućih troškova otplate (glavnice i kamata) koji proizlaze iz komponente bespovratnih sredstava Instrumenta za oporavak, za koje se očekuje da će u prosjeku iznositi oko 15 milijardi EUR godišnje i najviše 29,25 milijardi EUR godišnje od 2028. do 2058., te da pritom treba izbjeći smanjenje rashoda za programe EU-a; primjećuje da se procjenjuje da će prihodi iznositi od nekoliko milijardi EUR do nekoliko desetaka milijardi EUR, ovisno o nizu čimbenika, uključujući točnu definiciju oporezive osnovice, poreznog subjekta, mjesta oporezivanja, izračuna i porezne stope te stopu gospodarskog rasta u dotičnim sektorima;

55.

ističe da će se uvođenjem paketa novih vlastitih sredstava, kao što je predviđeno u planu Međuinstitucijskog sporazuma, uključujući digitalni namet EU-a, povećati financijska autonomija EU-a i njegova sposobnost da ispuni očekivanja građana EU-a u pogledu europskih strateških političkih ciljeva, kao što su pravedno i snažno europsko jedinstveno tržište, europski zeleni plan zasnovan na pravednoj tranziciji, europski stup socijalnih prava i digitalna transformacija, kao i stvaranje dodane vrijednosti EU-a s većom učinkovitošću u usporedbi s nacionalnom potrošnjom;

56.

podsjeća na to da se prihodi ostvareni od digitalnog nameta EU-a moraju iskoristiti za otplaćivanje Instrumenta za oporavak i financiranje rashoda za programe i fondove Unije; u tom pogledu potvrđuje da bi dio prihoda od digitalnog nameta koji zadržavaju države članice trebao biti strogo razmjeran nastalim troškovima naplate te da se njime ne bi smjelo neopravdano naštetiti proračunu EU-a;

57.

snažno potiče Komisiju da uključi stajalište Parlamenta u pripremu zakonodavnih prijedloga o digitalnom nametu EU-a kao vlastitom sredstvu i revidiranu odluku o vlastitim sredstvima i poziva Vijeće da brzo donese prijedlog u skladu s planom; potiče institucije da se brzo i konstruktivno uključe u „redoviti dijalog” predviđen dogovorenim planom za vlastita sredstva; apelira na Europsko vijeće da podrži rezolutnu vodeću ulogu EU-a u nastojanju da se na svjetskoj razini uvede pravednije oporezivanje poduzimanjem brzih i odlučnih koraka prema uvođenju digitalnog nameta kao vlastitog sredstva tijekom 2021.; u tom pogledu pozdravlja izjavu članova Europskog vijeća sa sastanka od 25. ožujka 2021. kojom ističu svoju predanost tom nastojanju;

o o

58.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) https://www.consilium.europa.eu/media/45912/021020-euco-final-conclusions-hr.pdf

(2) https://www.consilium.europa.eu/media/45121/210720-euco-final-conclusions-hr.pdf

(3) https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-13350-2020-INIT/hr/pdf

(4) Prijedlog direktive Vijeća od 25. listopada 2016. o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCTB), COM(2016)0685, i od 25. listopada 2016. o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB), COM(2016)0683.

(5) Paket obuhvaća komunikaciju Komisije od 21. ožujka 2018. naslovljenu „Vrijeme je za uspostavljanje modernog, pravednog i učinkovitog poreznog standarda za digitalno gospodarstvo” (COM(2018)0146), Prijedlog direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (COM(2018)0147), Prijedlog direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga (COM(2018)0148) i preporuke Komisije od 21. ožujka 2018. o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (C(2018)1650).

(6) SL C 366, 27.10.2017., str. 51.

(7) SL C 101, 16.3.2018., str. 79.

(8) SL C 369, 11.10.2018., str. 123.

(9) SL C 108, 26.3.2021., str. 8.

(10) Zajedničko djelovanje od 16. ožujka 2016. o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji i rezolucijama odbora TAXE, daljnje postupanje od 16. studenoga 2016. u vezi s rezolucijom odbora TAXE2, mjere poduzete na temelju preporuke odbora PANA iz travnja 2018. i mjere poduzete na temelju rezolucije odbora TA X 3od 27. kolovoza 2019.

(11) Hadžijeva, E., „Utjecaj digitalizacije na međunarodna porezna pitanja: izazovi i rješenja”, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Gospodarska i znanstvena politika te politika kvalitete života, veljača 2019.

(12) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0102.

(13) The Made In America Tax Plan, 2021., Ministarstvo financija SAD-a, str. 12.

(14) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28.

(15) Posebno u rezolucijama od 14. ožujka 2018. o reformi sustava vlastitih sredstava Europske unije (SL C 162, 10.5.2019., str. 71.), od 14. studenoga 2018. pod naslovom „Privremeno izvješće o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. – stajalište Parlamenta u cilju postizanja dogovora” (SL C 363, 28.10.2020., str. 179.), od 10. listopada 2019. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. - 2027. i vlastitim sredstvima: vrijeme je da se ispune očekivanja građana (usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0032), od 15. svibnja 2020. o novom višegodišnjem financijskom okviru, vlastitim sredstvima i planu oporavka (usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0124) i od 23. srpnja 2020. o zaključcima izvanrednog sastanka Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja 2020. (usvojeni tekstovi P9_TA(2020)0206) te zakonodavnu rezoluciju od 16. rujna 2020. o Nacrtu odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije (usvojeni tekstovi P9_TA(2020)0220).

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/64

P9_TA(2021)0148

Ubojstvo Daphne Caruane Galizije i vladavina prava na Malti

Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o ubojstvu Daphne Caruane Galizije i vladavini prava u Malti (2021/2611(RSP))

(2021/C 506/09)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članke 2., 4., 5., 6., 7., 9. i 10. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

—	uzimajući u obzir članak 20. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članke 6., 7., 8., 10., 11., 12. i 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”),

—	uzimajući u obzir svoje rezolucije od 15. studenoga 2017. (1), 28. ožujka 2019. (2) i 16. prosinca 2019. (3) o vladavini prava u Malti,

—	uzimajući u obzir saslušanja, razmjene mišljenja i posjete izaslanstva koje je od 15. studenoga 2017.održavala Skupina za praćenje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,

—	uzimajući u obzir korespondenciju između predsjednika Skupine za praćenje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava i premijera Malte, pri čemu je najnoviji dopis primljen u travnju 2021.,

—	uzimajući u obzir rezoluciju 2293(2019) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 26. lipnja 2019., naslovljenu „Ubojstvo Daphne Caruane Galizije i vladavina prava na Malti i šire: borba za cijelu istinu”,

—	uzimajući u obzir izvješće o daljnjem postupanju u skladu s rezolucijom 2293(2019) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe koju je potvrdio Odbor Parlamentarne skupštine za pravna pitanja i ljudska prava 8. prosinca 2020.,

—	uzimajući u obzir mišljenje Venecijanske komisije od 8. listopada 2020. o deset akata i prijedloga zakona kojima se provode zakonodavni prijedlozi iz mišljenja CDL-AD(2020)006,

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije o vladavini prava za 2020.,

—	uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 20. travnja 2021. Repubblika protiv Il-Prim Ministru (4),

—	uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.	budući da se Europska unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina; budući da su te vrijednosti univerzalne i zajedničke državama članicama;

budući da su vladavina prava i poštovanje demokracije, ljudskih prava i temeljnih sloboda te vrijednosti i načela utvrđenih u Ugovorima EU-a i međunarodnim pravnim instrumentima o ljudskim pravima obvezujući za Uniju i njezine države članice i da ih one moraju poštovati; budući da, u skladu s člankom 2., člankom 3. stavkom 1. i člankom 7. UEU-a, Unija ima mogućnost djelovanja kako bi zaštitila zajedničke vrijednosti na kojima se temelji;

C.	budući da je Povelja dio primarnog prava EU-a; budući da su sloboda izražavanja te sloboda i pluralizam medija utvrđeni člankom 11. Povelje i člankom 10. Europske konvencije o ljudskim pravima;

D.	budući da je neovisnost pravosuđa utvrđena člankom 19. stavkom 1. UEU-a, člankom 47. Povelje i člankom 6. Europske konvencije o ljudskim pravima te je nužan preduvjet za demokratsko načelo diobe vlasti;

E.	budući da situacija u kojoj jedna država članica sustavno odbija pridržavati se temeljnih vrijednosti Europske unije i Ugovora kojima je slobodno pristupila utječe na cijeli EU;

budući da je malteška istraživačka novinarka i blogerica koja je istraživala slučajeve korupcije, Daphne Caruana Galizia, ubijena 16. listopada 2017. u eksploziji bombe koja je podmetnuta u njezin automobil; budući da je bila na meti uznemiravanja i brojnih prijetnji u obliku prijetećih telefonskih poziva, pisama i tekstovnih poruka, te joj je podmetnut požar u kući i ubijen pas; budući da je plaćeni ubojica koji je priznao ubojstvo svjedočio na sudu 16. ožujka 2021. gdje je kazao da je dvije godine prije ubojstva Daphne Caruane Galizije postojao prethodni i zasebni plan za izvršenje atentata na nju s pomoću puške AK-47;

budući da je u okviru istraga koje uz pomoć Europola provode malteška tijela dosad identificirano, optuženo i privedeno pred sud nekoliko osumnjičenika i jedan potencijalni naručitelj ubojstva, vlasnik društva 17 Black Ltd. sa sjedištem u Dubaiju i bivši član uprave društva ElectroGas Malta Ltd.; budući da je u istrage bio uključen i Savezni istražni ured (FBI);

H.	budući da su jedan od navodnih sudionika i određene snimke iznesene tijekom sudskog postupka povezali bivšeg šefa kabineta premijera Malte s planiranjem i financiranjem i/ili pokušajem prikrivanja ubojstva;

budući da je bivši šef kabineta premijera dao ostavku 26. studenoga 2019. nakon policijskog ispitivanja o ubojstvu Daphne Caruane Galizije; budući da je zajedno s nekoliko svojih poslovnih suradnika priveden i optužen za pranje novca, prijevaru, korupciju i krivotvorenje 20. ožujka 2021. u zasebnom predmetu koji je u okviru svojeg rada istraživala Daphne Caruana Galizia; budući da mu je odobrena jamčevina te je oslobođen iz pritvora 5. travnja 2021. tijekom predsudskog postupka;

budući da je tadašnji ministar turizma Malte, bivši ministar energetike, dao ostavku 26. studenoga 2019.; budući da je konzorcij istraživačkih novinara objavio detaljno izvješće o poslovnim vezama jedne kineske obitelji i bivšeg ministra energetike, kao i bivšeg šefa kabineta premijera (5); budući da je dotična kineska obitelj navodno odigrala ključnu ulogu u pregovorima za ulaganje 380 milijuna EUR kineskog državnog poduzeća Shanghai Electric Power u malteško državno energetsko poduzeće Enemalta i da je vlasnik poduzećâ Dow’s Media Company i Macbridge, pri čemu je potonje planiralo platiti do 2 milijuna EUR panamskim poduzećima kojima je upravljao bivši ministar energetike i bivši šef kabineta premijera; budući da su istrage tih poslovnih transakcija bile u središtu zanimanja rada Daphne Caruane Galizije kad je ubijena;

K.	budući da je neovisna javna istraga ubojstva Daphne Caruane Galizije pokrenuta krajem 2019. te je još u tijeku;

budući da je jedan od osumnjičenika u aktualnom sudskom predmetu o ubojstvu Daphne Caruane Galizije dobio predsjedničko pomilovanje zbog uključenosti u zasebnom predmetu te je dao iskaz pod prisegom; budući da je natuknuo da je bivši ministar gospodarstva mogao biti uključen u planiranje ubojstva novinarke te da je jedan od aktualnih ministara vlade bio uključen u velik zločin, čime je potaknuo nagađanje o pokušaju pljačke sjedišta banke HSBC u Qormiju 2010. godine koji je doveo do oružanog sukoba s policijom;

budući da je bivša parlamentarna tajnica za građanska prava i reforme malteškog ministarstva pravosuđa, ravnopravnosti i upravljanja navodno prihvatila novac od osobe optužene za naručivanje ubojstva Daphne Caruane Galizije nakon što je tvrdila da je bila posrednik u planiranoj prodaji nekretnina 2019.; budući da se ta prodaja nekretnina nikad nije dogodila;

budući da su i dalje postojani ozbiljni razlozi za brigu u pogledu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala u Malti, kako je istaknuto u Izvješću Komisije o vladavini prava za 2020.; budući da su postojeći standardi sprječavanja, istrage i kaznenog progona očigledno neprikladni; budući da bi to moglo narušiti povjerenje građana u javne institucije, što dovodi do opasne povezanosti između kriminalnih skupina i javnih tijela; budući da je organizirani kriminal moguć prvenstveno zahvaljujući korupciji; budući da je projekt strukturne reforme pokrenut radi rješavanja nedostataka i jačanja institucijskog okvira za borbu protiv korupcije, uključujući izvršavanje zakonodavstva i kazneni progon;

budući da su novinari, posebno, iako ne isključivo, istraživački novinari sve češće izloženi tzv. „strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja” čiji je isključivi cilj remećenje njihova rada, izbjegavanje javnog nadzora i sprječavanje pozivanja na odgovornost javnih tijela, čime se postiže odvraćajući učinak na slobodu medija; budući da je u vrijeme ubojstva Daphne Caruane Galizije njezina imovina bila zamrznuta na temelju naloga kojim se izriču mjere predostrožnosti izdanog u vezi s četirima tužbama zbog klevete koje su podnijeli bivši malteški ministar gospodarstva i njegov pomoćnik; budući da su ti predmeti bili među 42 otvorene građanske tužbe zbog klevete usmjerene protiv nje u vrijeme njezine smrti, uključujući jednu tužbu koju je podnio premijer, dvije tužbe ministra turizma i dvije tadašnjeg šefa kabineta premijera;

izražava duboku zabrinutost zbog najnovijih otkrića u okviru istrage ubojstva Daphne Caruane Galizije, posebno zbog moguće uključenosti ministara vlade i političara; potvrđuje napredak istraga ubojstva; međutim, ponavlja da su nedavna otkrića potaknula nova pitanja u tom predmetu i povezanim istragama;

potiče vladu Malte da upotrijebi sva neophodna sredstva kako bi se kaznio svaki pojedinac uključen u ubojstvo Daphne Caruane Galizije, ali i svi drugi koji su uključeni u svaki drugi predmet koji je pod trenutačnom istragom ili prijavom zahvaljujući njezinim otkrićima prije ubojstva; smatra da je rad Daphne Caruane Galizije bio ključan za razotkrivanje korupcije u Malti te da se nedavnim razvojem događaja povezanih s istragama potvrdila neizmjerna važnost neovisnih medija i aktivnog civilnog društva kao temeljnih stupova pravde, demokracije i vladavine prava;

ponovno poziva na potpuno i trajno sudjelovanje Europola u svim aspektima istrage ubojstva i svih povezanih istraga; poziva na jaču uključenost Europola ovisno o ostvarenim rezultatima;

pozdravlja nastavak neovisne javne istrage ubojstva Daphne Caruane Galizije; poziva vladu i nadležna tijela Malte da u potpunosti provedu sve preporuke proizišle iz te istrage;

izražava zabrinutost zbog opetovanog nuđenja i upotrebe predsjedničkog pomilovanja u okviru suđenja za ubojstvo; naglašava da bi izjave svjedoka za druge zločine trebalo vrlo pozorno procijeniti te ih se ne bi smjelo upotrebljavati za izbjegavanje potpunog zadovoljavanja pravde za ubojstvo; međutim, napominje da su predsjedničko pomilovanje i nagodba sa sudom dva elementa koja su dovela do uhićenja u studenome 2019. jednog pojedinca osumnjičenog za naručivanje ubojstva;

potvrđuje postignuti napredak, iako s velikim kašnjenjem, u određenim istragama u povezanim predmetima o pranju novca i korupciji, posebno u pogledu bivšeg šefa kabineta premijera; međutim, naglašava da su zahvaljujući najnovijim iskazima svjedoka i otkrićima izašle na vidjelo nove sumnjive činjenice i potencijalna kaznena djela te stoga poziva malteške vlasti da i za te predmete pokrenu i ubrzaju istrage bez odlaganja, uključujući moguće pokušaje javnih službenika da prikriju dokaze i spriječe istrage i sudske postupke;

smatra da bi sve navodne slučajeve korupcije i prijevare, osobito na visokoj političkoj razini, trebalo istražiti i kazneno goniti uz odgovarajuću strogoću i na primjerenoj razini, uključujući u vezi s mogućom uključenošću stranih aktera; postavlja pitanje je li primjereno da navode protiv bivše parlamentarne tajnice za građanska prava i reforme istražuje samo povjerenik za standarde u javnom životu;

ponavlja da malteška vlada borbu protiv organiziranog kriminala, korupcije i zastrašivanja novinara mora smatrati najvažnijim prioritetom;

Potvrđuje da je Sud EU-a u svojoj presudi od 20. travnja 2021. utvrdio da su odredbe uvedene malteškom ustavnom reformom iz 2016. o imenovanju sudaca ojačale neovisnost pravosuđa te da su stoga u skladu s pravom EU-a;

10.

izražava duboko žaljenje zbog toga što je razvoj događaja u Malti tijekom godina doveo do ozbiljnih i postojanih prijetnji vladavini prava, demokraciji i temeljnim pravima, uključujući pitanja u pogledu slobode medija, neovisnosti tijela kaznenog progona i pravosuđa od političkog uplitanja te slobode mirnog okupljanja; smatra da bi trebalo dodatno učvrstiti ustavna jamstva u pogledu diobe vlasti; primjećuje da je, nakon provedbe određenih preporuka Komisije, Vijeća Europe i Venecijanske komisije, vlada Malte ostvarila napredak u pogledu vladavine prava; potiče vladu Malte da nastavi provoditi napore za jačanje svojih institucija;

11.

izražava duboku zabrinutost zbog određenih nalaza Komisije iznesenih u Izvješću o vladavini prava za 2020. u pogledu Malte, konkretno zbog „dubokih obrazaca korupcije”; ipak, pozdravlja pokretanje projekta strukturne reforme; ponavlja svoj poziv upućen Komisiji da iskoristi sve dostupne alate i postupke kako bi osigurala potpunu usklađenost s pravom EU-a u pogledu učinkovitog rada pravosudnih sustava, borbe protiv pranja novca, nadzora nad bankama, javne nabave te prostornog planiranja i razvoja;

12.

ponavlja svoj poziv malteškim vlastima da u potpunosti provedu sve preostale preporuke Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Venecijanske komisije, Skupine država protiv korupcije (GRECO) i Odbora stručnjaka za ocjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (Moneyval); smatra da bi se preporuke koje se odnose na nacionalni parlament i zastupnike, učinak presuda Ustavnog suda i specijaliziranih sudova trebale pravilno provesti; poziva malteške vlasti da zatraže mišljenje Venecijanske komisije o usklađenosti s njezinim preporukama; zadržava pravo sam podnijeti takav zahtjev u skladu s člankom 3. stavkom 2. Statuta Venecijanske komisije i stavkom 28. Memoranduma o razumijevanju između Vijeća Europe i Europske unije;

13.

potvrđuje da je ubojstvo Daphne Caruane Galizije potaknulo reforme za poboljšanje zaštite novinara i obrane slobode medija; međutim, naglašava da bi malteška tijela trebala poduzeti daljnje vidljive korake kojima će se uspostaviti dugoročne zakonodavne mjere i mjere politike koje su namijenjene za stvaranje okruženja za kritičko, neovisno novinarstvo u Malti i osiguravanje odgovornosti političara i dužnosnika posebno u pogledu sprečavanja i sankcioniranja prijetnji, uznemiravanja, zlostavljanja i dehumanizacije novinara, javno ili na internetu; poziva maltešku vladu da riješi postojeća pitanja povezana sa slobodom medija i neovisnosti medijskih regulatora te javnih i privatnih medija od političkog utjecaja i sve veće upotrebe govora mržnje na društvenim mrežama;

14.

Duboko je zabrinut zbog štetnog učinka programa za državljanstvo i boravak na integritet građanstva EU-a; podsjeća na nedavna otkrića u vezi s blagim tumačenjem uvjeta u pogledu boravišta za naturalizaciju, kao i na ulogu posrednika i uključenosti javnih službenika; ponavlja svoj poziv malteškim vlastima da zajamče transparentnost i okončaju svoje programe za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima, a ne da ih izmijene; poziva Komisiju da što prije objavi svoje obrazloženo mišljenje u relevantnom slučaju povrede prava;

15.

napominje da je zaštita istraživačkih novinara i zviždača jedan od ključnih interesa društva; ističe ključnu ulogu međunarodnih i malteških organizacija civilnog društva i novinara u nastavku istraga koje je započela Daphne Caruana Galizia; poziva malteške vlasti da zajamče zaštitu osobne sigurnosti, sredstava za život i time neovisnost novinara i zviždača pod svaku cijenu i u svakom trenutku; poziva malteške vlasti da što prije provedu Direktivu (EU) 2019/1937 (6);

16.

poziva Komisiju da iznese prijedlog zakonodavstva EU-a protiv strateških tužbi protiv javnog djelovanja kako bi se novinari zaštitili od zlonamjernih tužbi; poziva malteške vlasti da u međuvremenu donesu domaće zakonodavstvo o SLAPP-u; naglašava da bi u borbi protiv korupcije i nepravilnosti istraživačkom novinarstvu trebalo posvetiti posebnu pozornost i dodijeliti financijsku ili fiskalnu potporu, s obzirom na to da je ono alat koji služi za javno dobro; naglašava potrebu za mehanizmima brzog odgovora za povredu slobode tiska i medija, kao i za fondom za prekogranično istraživačko novinarstvo;

17.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe te predsjedniku Republike Malte.

(1) SL C 356, 4.10.2018., str. 29.

(2) SL C 108, 26.3.2021., str. 107.

(3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0103.

(4) Presuda od 20. travnja 2021., Repubblika protiv Il-Prim Ministru, C-896/19, ECLI:EU:C:2021:311.

(5) „Special Report: Money trail from Daphne murder probe stretches to China”, Reuters, 29. ožujka 2021.

(6) Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/69

P9_TA(2021)0155

Pandemija bolesti COVID-19 u Latinskoj Americi

Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o pandemiji bolesti COVID-19 u Latinskoj Americi (2021/2645(RSP))

(2021/C 506/10)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji,

—	uzimajući u obzir izjavu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od 11. ožujka 2020. o proglašenju pandemije bolesti COVID-19,

—	uzimajući u obzir izjavu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od 30. siječnja 2020. da izbijanje pandemije bolesti COVID-19 predstavlja javnozdravstvenu krizu od međunarodnog značaja,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. studenoga 2020. o utjecaju mjera donesenih uslijed pandemije bolesti COVID-19 na demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (1),

—	uzimajući u obzir izvješće Europske investicijske banke naslovljeno „Aktivnosti EIB-a u 2020. – Latinska Amerika i Karibi”,

—	uzimajući u obzir izvješća koja je objavila Panamerička zdravstvena organizacija,

—	uzimajući u obzir studiju Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) iz studenoga 2019. naslovljenu „Bolest COVID-19 u Latinskoj Americi i Karibima: Pregled odgovora vlade na krizu”,

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 8. travnja 2020. o globalnom odgovoru EU-a na COVID-19 (JOIN(2020)0011),

—	uzimajući u obzir govor o stanju Unije koji je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen održala 16. rujna 2020.,

—	uzimajući u obzir izjavu visokog predstavnika Josepa Borrella u ime Europske unije o ljudskim pravima u doba pandemije koronavirusa od 5. svibnja 2020.,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća o globalnom odgovoru Tima Europa na COVID-19 od 8. lipnja 2020.,

—	uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja 2020. o planu oporavka i višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027.,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. srpnja 2020. o prioritetima EU-a u UN-u i na 75. zasjedanju Opće skupštine UN-a pod nazivom „Zagovaranje multilateralizma te snažnog i učinkovitog UN-a koji ostvaruje rezultate za sve”,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2020. o posljedicama izbijanja bolesti COVID-19 na vanjsku politiku (2),

—	uzimajući u obzir izjavu supredsjednika Europsko-latinskoameričke parlamentarne skupštine (EuroLat) od 5. studenoga 2020. o sveobuhvatnoj i biregionalnoj strategiji EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba za ublažavanje posljedica pandemije bolesti COVID-19,

—	uzimajući u obzir izjavu supredsjednika Europsko-latinskoameričke parlamentarne skupštine (EuroLat) od 30. ožujka 2020. o pandemiji bolesti COVID-19;

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica (3),

—	uzimajući u obzir zajedničko priopćenje Europske službe za vanjsko djelovanje od 14. prosinca 2020. koje je proizašlo iz neformalnog ministarskog sastanka EU-27 i zemalja Latinske Amerike i Kariba,

—	uzimajući u obzir izvješće Gospodarskog odbora za Latinsku Ameriku i Karibe (CEPAL) naslovljeno „Socijalna panorama Latinske Amerike za 2020.”, objavljeno 2021.,

—	uzimajući u obzir 27. ibero-američki sastanak na vrhu čelnika država i vlada koji je održan 21. travnja 2021. u Andori te izjavu koja njegov rezultat,

—	uzimajući u obzir godišnja izvješća Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0204/2020),

—	uzimajući u obzir Opću deklaraciju o pravima čovjeka i ostale sporazume o ljudskim pravima i instrumente usvojene na razini UN-a,

—	uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Deklaraciju UN-a o pravima autohtonih naroda iz 2007. i Deklaraciju UN-a o borcima za ljudska prava iz 1998.,

—	uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada (MOR) br. 169 o autohtonim narodima i plemenima, usvojenu 27. lipnja 1989.,

—	uzimajući u obzir izjave glavnog tajnika UN-a Antónija Guterresa i visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet iz ožujka 2020. o ukidanju sankcija protiv zemalja u svrhu borbe protiv pandemije,

—	uzimajući u obzir prezentaciju visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet iz Fiocruza od 15. travnja 2021.,

—	uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030., koji je 25. rujna 2015. donijela Opća skupština UN-a, kao i ciljeve održivog razvoja,

—	uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

budući da su odnosi između EU-a i Latinske Amerike te Kariba od strateškog i ključnog interesa; budući da je Latinska Amerika jedna od regija koje su najviše pogođene bolešću COVID-19; budući da Latinska Amerika obuhvaća 8,4 % svjetskog stanovništva, ali je trenutačno zabilježila više od petine smrtnih slučajeva od koronavirusa širom svijeta;

B.	budući da se odgovori na pandemiju COVID-19 razlikuju globalno, uključujući i diljem Latinske Amerike; budući da su sve države proglasile opće izvanredno stanje;

C.	budući da sada prioritet mora biti ponovna izgradnja povjerenja u sposobnost multilateralnih institucija da daju rješenja na svjetskoj razini postizanjem napretka u raspravama o trgovinskoj i zdravstvenoj inicijativi WTO-a za COVID-19 i povezanim medicinskim zdravstvenim proizvodima;

budući da razorni učinci pandemije bolesti COVID-19 na obje strane Atlantika zahtijevaju blisku suradnju između WTO-a, Svjetske zdravstvene organizacije, institucija UN-a i Svjetske banke, što je ključno za rješavanje krize i osiguravanje solidarnosti; budući da je potreban globalni i koordiniran odgovor kako bi se suočilo s velikim izazovima održivog, zelenog i digitalnog oporavka koji je također uključiv, pravedan i otporan;

budući da su posljedice pandemije i politike provedene za suočavanje s njom povećale potrebe za likvidnošću zemalja u regiji kako bi mogle prevladati izvanrednu situaciju; budući da su ti čimbenici doveli do povećanja razina duga i da se vlade suočavaju s povećanom javnom potrošnjom, uz rizik od neispunjavanja obveza; budući da bolji pristup likvidnosti i smanjenju duga mora biti uvjetovan srednjoročnim i dugoročnim razvojnim ciljevima, a time i inicijativama za bolji plan oporavka;

budući da je inicijativa COVAX, koju koordiniraju Svjetski savez za cjepiva i imunizaciju (GAVI), Koalicija za promicanje inovacija za pripravnost na epidemiju (CEPI) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), dosad primijenila oko 38 milijuna doza; budući da postoji jasna potreba za jačanjem kapaciteta proizvodnje i distribucije u okviru inicijative COVAX;

G.	budući da prvi krug dodjele cjepiva COVAX uključuje 31 zemlju Latinske Amerike i Kariba koje bi u narednim mjesecima trebale primiti više od 27 milijuna doza cjepiva;

budući da je cilj inicijative COVAX promicanje i osiguravanje globalnog pristupa sigurnim, visokokvalitetnim, učinkovitim i cjenovno pristupačnim cjepivima; ističe da COVAX za 2021. osigurava cjepiva za samo 20 % svjetskog stanovništva te stoga treba povećati proizvodnju i distribuciju cjepiva u Europi i Latinskoj Americi;

budući da je Latinska Amerika započela 2020. kao regija s najviše nejednakosti i da se to samo pogoršalo tijekom pandemije; budući da je stopa siromaštva porasla na 209 milijuna do kraja 2020., što predstavlja dodatnih 22 milijuna ljudi koji žive u siromaštvu, dok je broj koji živi u ekstremnom siromaštvu porastao za 8 milijuna, od ukupno 78 milijuna; budući da su se pokazatelji nejednakosti u regiji pogoršali zajedno sa stopama zaposlenosti i sudjelovanja na tržištu rada, prije svega među ženama, zbog pandemije bolesti COVID-19 i unatoč hitnim mjerama socijalne zaštite koje su države usvojile kako bi zaustavile tu pojavu;

budući da pandemija COVID-19 nerazmjerno utječe na zemlje s niskim i srednjim dohotkom te zemlje u razvoju i skupine u ranjivim situacijama, uključujući žene i djevojčice, starije osobe, manjine i autohtone zajednice, čime se narušava zdravlje i razvoj, čime se otežava postizanje ciljeva održivog razvoja;

budući da je kriza izazvana pandemijom COVID-19 povećala rodnu nejednakost; budući da Latinska Amerika ima jednu od najviših stopa rodno uvjetovanog nasilja u svijetu i da su se te stope povećale tijekom pandemije, pri čemu su mjere ograničavanja kretanja dovele do znatnog povećanja nasilja u obitelji, silovanja i femicida; budući da se tijekom pandemije seksualno i reproduktivno zdravlje nije smatralo prioritetom, što predstavlja ozbiljnu prepreku pravu na zdravlje i ugrožava život žena i djevojčica u regiji;

L.	budući da su autohtoni narodi bili teško pogođeni bolešću COVID-19 zbog neodgovarajućeg pristupa čistoj vodi, sanitarnim i zdravstvenim uslugama, socijalnim naknadama i nedostatku kulturno prikladnih mehanizama za zaštitu njihovih prava na zdravlje i životne uvjete;

budući da se u nekim latinskoameričkim zemljama, kao i u mnogim dijelovima svijeta, pandemija COVID-19 također koristila kao izgovor za represiju, nesrazmjerno ograničavanje političke oporbe te okupljanja i aktivnosti civilnog društva; budući da su vladine mjere često potkopavale sva osnovna ljudska prava, uključujući građanska politička, socijalna, ekonomska i kulturna prava onih u najnesigurnijim situacijama; budući da su ograničenja povezana s COVID-om 19 utjecala i na slobodu izražavanja;

budući da je rad novinara u regiji postao teži zbog mjera povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 u smislu ograničenog fizičkog pristupa i smanjenog kontakta s nadležnim tijelima, osobito u pogledu njihove uloge u borbi protiv sve raširenijih dezinformacija; budući da su dezinformiranje na internetu, lažne vijesti i pseudoznanost značajno doprinijeli pandemiji u Latinskoj Americi kao dio „infodemije” kako ju je definirala Svjetska zdravstvena organizacija; budući da se konkretni primjeri toga kreću od nadriliječničkih i čudotvornih „lijekova” za bolest COVID-19 do političkih napada i kampanja mržnje protiv određenih zajednica i manjina; budući da su društveni mediji imaju veliku ulogu u širenju dezinformacija i pseudoznanosti;

budući da su neke vlade posebno kritizirane zbog toga što su slijedile opasne političke putove u vezi s pandemijom bolesti COVID-19, pokazale protivljenje regionalnim i lokalnim sanitarnim inicijativama, uključujući prijetnje slanja vojske kako bi se ograničilo lokalno ograničavanje kretanja i ograničenja, te su optužene za zanemarivanje temeljnih direktiva Svjetske zdravstvene organizacije, najboljih praksi za upravljanje pandemijom i znanstveno utemeljenih smjernica za javno zdravlje;

ponavlja svoju duboku zabrinutost zbog razornog učinka pandemije bolesti COVID-19 na europski i latinskoamerički kontinent te izražava solidarnost prema svim žrtvama i njihovim obiteljima, kao i prema svima na koje utjecala zdravstvena, gospodarska i socijalna kriza;

izražava svoju duboku zahvalnost medicinskim radnicima u regiji za zadaće koje obavljaju pod velikim pritiskom i uz rizike koje predstavlja prijetnja od koronavirusa;

poziva vlade obiju regija, institucije EU-a i latinskoamerička integracijska tijela da pojačaju biregionalnu suradnju i poboljšaju kapacitete za pripravnost i odgovor, zaštitu prihoda i pristup osnovnoj zdravstvenoj skrbi te učinkovito upravljanje sveobuhvatnim planovima cijepljenja;

poziva EU i njegove države članice da surađuju s vlastima zemalja Latinske Amerike kojima je potrebna pomoć i da pokrene Mehanizam Unije za civilnu zaštitu i ostale oblike financiranja u području solidarnosti u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. 2027. u svrhu borbe protiv pandemije; nadalje poziva Europsku komisiju da se koristi programom Obzor Europa i ostalim programima i fondovima EU-a kako bi se potaknula znanstvena suradnja između zemalja Latinske Amerike i EU-a, posebno na području zdravlja i inovacija; pozdravlja nove inicijative za regionalnu zdravstvenu suradnju, poput uspostavljanja transnacionalnog instituta za zarazne bolesti;

poziva sve zemlje i vlade da bez nepotrebne odgode osiguraju besplatan pristup cjepivima za cijelo stanovništvo, osiguraju dostatnu opskrbu cjepivom, promiču pravedan pristup tim cjepivima i što prije nastave s kampanjama cijepljenja koje su u tijeku; u tu svrhu predlaže jačanje regionalnih i/ili subregionalnih koordinacijskih mehanizama u cilju pojednostavljenja nabave i učinkovite distribucije cjepiva te jačanja istraživanja za potporu njihovu razvoju i proizvodnji;

poziva međunarodnu zajednicu da pojača napore na jačanju distribucijskog kapaciteta inicijative COVAX i da podupre potpuno financiranje obveze COVAX Advance Market Commitment;

priznaje vodeću ulogu EU-a i njegovih država članica u nastojanjima da se osigura pravedan i jednak pristup sigurnim i učinkovitim cjepivima u zemljama s niskim i srednjim dohotkom u okviru mehanizma COVAX, uključujući nedavnu najavu dodatnog doprinosa od 500 milijuna EUR, čime bi se financijski doprinos EU-a COVAX-u povećao na ukupno 1 milijardu EUR izravnih bespovratnih sredstava i jamstava; napominje da je, s obzirom na to da su se Komisija, Europska investicijska banka i države članice EU-a obvezale izdvojiti više od 2,2 milijarde EUR za instrument COVAX, EU jedan od njegovih glavnih donatora;

potiče latinoameričke zemlje da cjepiva stave na raspolaganje svima bez obzira na migracijski status, da poduzmu hitne mjere za jačanje distribucije cjepiva za nezakonite migrante i izbjeglice te osobe koje rade u neformalnom sektoru i žive u neformalnim naseljima te da se osobama koje nemaju nacionalni identifikacijski dokument omogući da se registriraju za inokulaciju bez administrativnih kašnjenja; u tom pogledu pohvaljuje mjere kao što su Privremeni zakon o zaštiti venezuelskih migranata u Kolumbiji ili operacija premještanja „Operação Acolhida” koja je u tijeku u Brazilu;

primjećuje da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nekoliko zemalja u regiji ima potencijalne kapacitete za proizvodnju cjepiva protiv bolesti COVID-19 koji bi se mogli povećati pod uvjetom prijenosa tehnologije;

10.

potiče vlade da zadrže najvišu razinu poštovanja ljudskih prava u primjeni mjera ograničavanja koje su odgovor na širenje bolesti COVID-19; poziva da mjere poduzete za rješavanje hitnih zdravstvenih problema budu proporcionalne, nužne i nediskriminirajuće; osuđuje represivne mjere poduzete tijekom pandemije, teška kršenja ljudskih prava i zlostavljanja stanovništva, uključujući prekomjernu uporabu sile od strane državnih i sigurnosnih snaga;

11.

poziva sve dionike da pojačaju borbu protiv dezinformiranja na internetu, lažnih vijesti i pseudoznanosti; poziva vlade obiju regija i međunarodne organizacije da surađuju s internetskim platformama kako bi se pronašla učinkovita rješenja za „infodemiju”; pozdravlja stvaranje platforme PortalCheck.org, novog internetskog resursnog centra za provjeravatelje činjenica u Latinskoj Americi i na Karibima za borbu protiv dezinformacija o bolesti COVID-19, uz potporu Europske unije; međutim, primjećuje da bi se vlade trebale suzdržati od upotrebe borbe protiv dezinformiranja za suzbijanje političkog govora i ograničavanje temeljnih sloboda građana;

12.

poziva Komisiju i ESVD da se posebno obvežu u pogledu prijenosa znanja te djelovanja i planiranja odgovora na krizu, nadovezujući se na trenutne zakonodavne prijedloge na europskoj razini, poput uredbe o prekograničnim zdravstvenim prijetnjama, kako bi se zemljama Latinske Amerike pomoglo da se bolje pripreme za moguću buduću pandemiju;

13.

žali zbog toga što je pandemija bolesti COVID-19 u velikoj mjeri politizirana, uključujući retoriku poricanja ili umanjivanje ozbiljnosti situacije od strane šefova država i vlada te poziva političke čelnike da odgovorno djeluju kako bi se spriječile daljnje eskalacije; zabrinut je zbog kampanja dezinformiranja povezanih s pandemijom i poziva vlasti da utvrde i pravno progone subjekte koji provode takve aktivnosti;

14.

poziva EU i njegove države članice i sve države Latinske Amerike da podrže masovno izdavanje MMF-ovih posebnih prava vučenja (SDR) kako bi se uz najmanje troškova povećala likvidnost zemalja regije i podržalo proširenje opsega Inicijative za suspenziju servisiranja duga (DSSI) skupine G-20 na zemlje sa srednjim dohotkom;

15.

nalaže svom predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini te vlastima i parlamentima latinoameričkih zemalja.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0307.

(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0322.

(3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/74

P9_TA(2021)0156

Bolivija i uhićenje bivše predsjednice Jeanine Añez i drugih dužnosnika

Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o Boliviji i uhićenju bivše predsjednice Jeanine Áñez i drugih dužnosnika (2021/2646(RSP))

(2021/C 506/11)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o stanju u Boliviji (1),

—	uzimajući u obzir izjavu koju je potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku dao 23. listopada 2020. u ime Europske unije o općim izborima u Boliviji te izjavu njegova glasnogovornika od 14. ožujka 2021. o nedavnim zbivanjima u Boliviji,

—	uzimajući u obzir priopćenje za medije Međuameričke komisije za ljudska prava od 16. ožujka 2021. o poštovanju međuameričkih standarda za pravilno zakonsko postupanje i pristup pravosuđu u Boliviji,

—	uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika glavnog tajnika Ujedinjenih naroda o Boliviji od 13. ožujka 2021.,

—	uzimajući u obzir izjave Glavnog tajništva Organizacije američkih država od 15. i 17. ožujka 2021. o stanju u Boliviji,

—	uzimajući u obzir Politički ustav Bolivije,

—	uzimajući u obzir Američku konvenciju o ljudskim pravima (Pakt iz San Joséa),

—	uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

—	uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

budući da je političko i socijalno stanje u Boliviji nakon predsjedničkih izbora održanih 20. listopada 2019. i dalje duboko zabrinjavajuće; budući da je u masovnim i nasilnim prosvjedima najmanje 35 osoba izgubilo život, dok ih je 833 ozlijeđeno, te su mnoge osobe pritvorene protivno pravilnom zakonskom postupku, uz brojne navode o povredama ljudskih prava; budući da je predsjednik Evo Morales odstupio s predsjedničke dužnosti i napustio zemlju; budući da je zbog niza ostavki došlo do stanja bezvlađa te je, u skladu s Ustavom, druga potpredsjednica Senata Jeanine Áñez privremeno postala predsjednica; budući da je Višenacionalni ustavni sud Bolivije podržao privremeno stupanje Jeanine Áñez na dužnost predsjednice;

budući da su Jeanine Áñez i privremene vlasti u skladu sa svojim ustavnim mandatom poduzele potrebne korake za organizaciju novih demokratskih, uključivih, transparentnih i pravednih izbora koji su se održali u listopadu 2020. usprkos izazovima koje je donio COVID-19; budući da je pobjednik predsjedničkih izbora bio Luis Arce iz stranke MAS, što su priznali i Jeanine Áñez i međunarodna zajednica, uključujući Europsku uniju, čime je osiguran transparentan i miran prijenos vlasti;

budući da je posljednjih mjeseci potvrđeno da je nekoliko sudskih postupaka protiv pristaša stranke MAS otkazano ili obustavljeno, pri čemu je došlo do povećanja broja prijetnji sudskim progonom političarima koji se protive vladi stranke MAS; budući da je 18. veljače 2021. Višenacionalna skupština odobrila nejasni predsjednički dekret br. 4461, kojim se odobrava opća amnestija i pomilovanje pristašama vlade predsjednika Arcea koji su tijekom predsjedanja Jeanine Áñez bili kazneno gonjeni za kaznena djela povezana s „političkom krizom” koja je izbila u listopadu 2019.;

budući da su 13. ožujka 2021. Jeanine Áñez, dvoje njezinih ministara, bivši ministar energetike Rodrigo Guzmán i bivši ministar pravosuđa Álvaro Coimbra, zajedno s drugim članovima prijelazne vlade u razdoblju od 2019. do 2020. pritvoreni zbog optužbi za „terorizam, poticanje na pobunu i urotu” te su ih tužitelji optužili da su 2019. sudjelovali u državnom udaru; budući da je istražni zatvor za njih produljen na šest mjeseci te da bivšoj predsjednici Áñez prijeti zatvorska kazna u trajanju od 24 godine; budući da se čeka izdavanje uhidbenog naloga za još troje bivših ministara; budući da je bivšoj predsjednici Jeanine Áñez u pritvoru prvotno bila uskraćena liječnička pomoć;

budući da su tužitelji podignuli optužnicu na temelju pritužbe pripadnika stranke MAS i bivšeg člana Skupštine, u kojoj se navodi da su spomenuti pojedinci bili članovi organizacija čiji je cilj bio srušiti ustavni poredak Bolivije te da su usmjeravali te organizacije, promicali ih i pružali im podršku; budući da su tužitelji podignuli optužnicu protiv Jeanine Áñez u njezinu svojstvu privremene predsjednice, a ne u svojstvu civila ili osobe koja obnaša bilo koju drugu javnu dužnost; budući da se u članku 159. stavku 11., članku 160. stavku 6., članku 161. stavku 7. i članku 184. stavku 4. Ustava iz 2009., kao i u Zakonu od 8. listopada 2010., utvrđuje posebna procedura za vođenje sudskog postupka protiv predsjednika, potpredsjednika i visokih dužnosnika različitih sudskih tijela; budući da sudski postupak protiv predsjednice Áñez koji vodi tužiteljstvo nije u skladu s bolivijskim ustavnim zakonom; budući da se čini da su dokazi u popratnoj dokumentaciji nejasni;

budući da osobe optužene za ta kaznena djela tvrde da ih se progoni; budući da osobe koje su dosad uhićene tvrde da nisu bile propisno obaviještene o optužbama, premda su iz Ureda javnog tužitelja naglasili da su nalozi za uhićenje izdani u skladu sa zakonom i da prava pritvorenika nisu povrijeđena; budući da su iz Ureda pravobranitelja odlučili pratiti postupanje bolivijske policije i Ureda javnog tužitelja kako bi se uvjerili da se poštuju pravilni zakonski postupak i pravo uhićenika na obranu;

budući da se u članku 3. Međuameričke demokratske povelje dioba i neovisnost javnih vlasti definiraju kao ključni element predstavničke demokracije; budući da se u članku 8. Pakta iz San Joséa naglašavaju sudska jamstva i pravilno zakonsko postupanje; budući da je nekoliko međunarodnih organizacija izrazilo zabrinutost zbog zlouporabe pravosudnih mehanizama u Boliviji kao i zbog činjenice da ih vladajuća stranka sve više upotrebljava kao instrumente represije; budući da je novoizabrani predsjednik Arce obećao da tijekom njegova mandata neće biti političkog pritiska na tužitelje i suce;

H.	budući da na vjerodostojnost bolivijskog pravosuđa utječu kontinuirana izvješća o nedostatku neovisnosti, raširenom političkom uplitanju i korupciji;

budući da je Međuamerička komisija za ljudska prava istaknula da određeni bolivijski zakoni protiv terorizma krše načelo zakonitosti jer, među ostalim, sadrže iscrpnu definiciju terorizma koja je neminovno preširoka ili nejasna; budući da bi države pri definiranju kaznenih djela trebale poštovati načelo zakonitosti; budući da Višenacionalni ustavni sud Bolivije još nije donio odluku o pritužbama koje su mu podnesene i u kojima se zahtijeva da se članak 123. Kaznenog zakonika o kaznenom djelu poticanja na pobunu, kao i njegov članak 133. o terorizmu, proglase neustavnima zbog navodnog kršenja Američke konvencije o ljudskim pravima i bolivijskog Ustava;

budući da je EU dugogodišnji partner Bolivije i trebao bi nastaviti podupirati njezine demokratske institucije, jačanje vladavine prava, ljudska prava te njezin gospodarski i društveni razvoj; budući da je EU imao važnu ulogu posrednika u uspostavi mira u Boliviji 2019. i 2020., kao i u pružanju potpore oko izbora;

osuđuje proizvoljno i nezakonito pritvaranje bivše privremene predsjednice Áñez, dvaju njezinih ministara i drugih političkih zatvorenika; poziva bolivijske vlasti da ih smjesta oslobode i odbace sve politički motivirane optužbe protiv njih; poziva na uspostavu transparentnog i nepristranog pravosuđa bez političkog pritiska te apelira na vlasti da pruže svu potrebnu liječničku pomoć kako bi osigurale njihovu dobrobit;

ističe da je bivša predsjednica Áñez u potpunosti ispunila svoju dužnost u skladu s bolivijskim Ustavom kao druga potpredsjednica Senata kada je preuzela predsjedničke ovlasti nakon što je bivši predsjednik Evo Morales podnio ostavku uslijed nasilnih nereda do kojih je došlo zbog pokušaja izborne prijevare; ističe da je Višenacionalni ustavni sud Bolivije podržao prijenos vlasti na Jeanine Áñez; konstatira da su izbori održani 18. listopada 2020. prošli bez incidenata i uz puna demokratska jamstva;

izražava zabrinutost zbog nedostatka neovisnosti i nepristranosti bolivijskog pravosuđa te raširenosti strukturnih problema; napominje da taj izostanak neovisnosti utječe na pristup pravdi i općenito smanjuje povjerenje građana u nacionalni pravni sustav; osuđuje politički pritisak na pravosuđe da progoni političke protivnike te ističe važnost pružanja jamstava pravilnog zakonskog postupanja i jamčenja toga da pravosuđe nije izloženo nikakvom političkom pritisku; ističe da žrtve zaslužuju istinsku i nepristranu pravdu te da bi sve odgovorne osobe trebale odgovarati za svoje postupke, a da im se ne odobrava amnestija ili pomilovanje zahvaljujući njihovim političkim mišljenjima; traži da se u potpunosti poštuju neovisnost različitih grana vlasti i transparentnost u svim sudskim postupcima;

naglašava da se svi sudski postupci moraju voditi uz puno poštovanje načela pravilnog zakonskog postupanja u skladu s međunarodnim pravom; ističe da bi se tim postupcima trebala pružiti sudska jamstva, čime će se osigurati pravna zaštita i pristup sudu, i to u okviru neovisnog i nepristranog pravosudnog sustava u koji se ne miješaju druge državne institucije;

apelira na Boliviju da bez odgode provede strukturne promjene i reforme pravosudnog sustava, osobito u pogledu njegova sastava, kako bi se pružila jamstva pravednih i vjerodostojnih suđenja, nepristranosti i pravilnog postupanja; poziva bolivijsku vladu da riješi pitanje raširene korupcije u zemlji; poziva bolivijsku vladu da izmijeni članke Kaznenog zakonika o kaznenim djelima poticanja na pobunu i terorizma, koji sadrže preširoke definicije terorizma, zbog čega može doći do kršenja načela zakonitosti i proporcionalnosti;

poziva bolivijski Ured javnog tužitelja da ponovno pokrene istragu o vladi Eve Moralesa koja je navodno nepravilnim isplatama konzultantskom poduzeću Neurona preusmjerila 1,6 milijuna USD javnih sredstava;

podsjeća da su za bolivijske institucije neophodni poboljšani i djelotvorni kanali za dijalog radi promicanja demokratskih vrijednosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava; poziva bolivijske vlasti da povedu proces pomirenja u cilju otklanjanja napetosti i neprijateljstava latentnih u bolivijskom društvu;

izražava zabrinutost zbog teške društvene i političke situacije u Boliviji koja od 2019. postaje sve lošija, te duboko žaljenje zbog tragedije koja je zadesila sve žrtve nemira u Boliviji, na svim stranama; ističe da je od ključne važnosti poštovati potpuno zakonitu višeetničku i višejezičnu državu; poziva Boliviju da poduzme strukturne promjene i reforme, uključujući imenovanje neovisnog i nepristranog pravobranitelja, kako bi se riješili temeljni uzroci kriza koje su buknule u zemlji;

smatra da bi EU i Bolivija trebali nastaviti i unaprijediti svoj angažman i dijalog u kontekstu pregovora o sustavu OSP+ jer je Bolivija jedina zemlja Andske zajednice koja nema sporazum s EU-om; smatra da bi EU trebao i dalje podupirati Boliviju i biti spreman na daljnji angažman, pod uvjetom da se poduzmu jasni koraci za poboljšanje stanja i da se poštuju demokracija, vladavina prava i ljudska prava;

10.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladi Bolivije, Višenacionalnom ustavnom sudu Bolivije, Organizaciji američkih država, Međuameričkoj komisiji za ljudska prava, Andskom parlamentu i Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, glavnom tajniku UN-a i visokoj povjerenici UN-a za ljudska prava.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0077.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/77

P9_TA(2021)0157

Zakoni o bogohuljenju u Pakistanu, posebice slučaj Shagufte Kausar i Shafqata Emmanuela

Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o zakonima o bogohuljenju u Pakistanu, posebice o slučaju Shagufte Kausar i Shafqata Emmanuela (2021/2647(RSP))

(2021/C 506/12)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Pakistanu, a posebno one od 20. svibnja 2010. o vjerskim slobodama u Pakistanu (1), od 10. listopada 2013. o nedavnim slučajevima nasilja i progona kršćana, osobito u Maluli (Sirija) i Pešavaru (Pakistan), i slučaju pastora Saida Abedinija (Iran) (2), od 17. travnja 2014. o Pakistanu: nedavni slučajevi progona (3), od 27. studenoga 2014. o Pakistanu: zakoni o blasfemiji (4) i od 15. lipnja 2017. o Pakistanu te posebice o položaju boraca za ljudska prava i smrtnoj kazni (5),

—	uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

—	uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966., posebno njegove članke 6., 18. i 19.,

—	uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije,

—	uzimajući u obzir opažanja glasnogovornika visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Ruperta Colvillea, a posebno njegovo kratko izvješće za tisak o Pakistanu od 8. rujna 2020.,

—	uzimajući u obzir izjave Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Pakistanu,

—	uzimajući u obzir Strateški plan suradnje između EU-a i Pakistana iz 2019., kojim je uspostavljena dogovorena osnova za uzajamnu suradnju u pogledu prioriteta kao što su demokracija, vladavina prava, dobro upravljanje i ljudska prava,

—	uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a o uklanjanju svih oblika nesnošljivosti i diskriminacije na temelju religije ili uvjerenja,

—

uzimajući u obzir zajedničko izvješće Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 10. veljače 2020. o općem sustavu o povlasticama za razdoblje 2018.–2019. (JOIN(2020)0003), a posebno s time povezanu ocjenu Pakistana u vezi s posebnim poticajnim mjerama EU-a za održivi razvoj i dobro upravljanje (OSP+) (SWD(2020)0022),

—	uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja iz 2013.,

—	uzimajući u obzir smjernice EU-a o smrtnoj kazni iz 2013.,

—	uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.	budući da su kontroverzni zakoni o bogohuljenju u Pakistanu na snazi u svojem sadašnjem obliku još od 1986. te je bogohuljenje protiv proroka Muhameda prema tim zakonima kažnjivo smrću ili doživotnim zatvorom;

budući da pakistanski zakoni o bogohuljenju, iako nikad nisu rezultirali službenim pogubljenjima, potiču uznemiravanja, nasilje i ubojstva onih koji su optuženi za njihovo kršenje; budući da osobe optužene za bogohuljenje strahuju za svoj život bez obzira na ishod sudskih postupaka; budući da je opće poznato da se pakistanski zakoni o bogohuljenju često zloupotrebljavaju u svrhu lažnih optužbi koje služe osobnim interesima optužitelja;

budući da je slobodno izražavanje ili otvoreno sudjelovanje u vjerskim aktivnostima opasno za vjerske manjine zbog pakistanskih zakona o bogohuljenju; budući da oni, umjesto da štite vjerske zajednice, siju strah u pakistanskom društvu; budući da je svaki pokušaj reforme zakona ili njihove primjene ugušen prijetnjama i ubojstvima; budući da su pokušaji da se o tim pitanjima raspravlja u medijima, na internetu ili izvan njega, često popraćeni prijetnjama i zlostavljanjem, uključujući i od strane vlasti;

budući da se nekoliko desetaka osoba, uključujući muslimane, hinduiste, kršćane i druge, trenutačno nalazi u zatvoru zbog optužbi za bogohuljenje; budući da je nekoliko optuženih osoba ubijeno u napadima rulje; budući da je pakistanski pravosudni sustav pod ogromnim pritiskom; budući da sudski postupci često traju dugi niz godina i imaju razarajuće posljedice za nedužne pakistanske građane, njihove obitelji i zajednice;

budući da je u Pakistanu tijekom protekle godine zabilježen alarmantan porast optužbi za „bogohuljenje” na internetu i izvan njega; budući da su mnoge od tih optužbi usmjerene protiv boraca za ljudska prava, novinara, umjetnika i najmarginaliziranijih osoba u društvu; budući da se pakistanski zakoni o bogohuljenju sve više koriste za osobno ili političko osvećivanje, čime se krše prava na slobodu vjeroispovijesti i uvjerenja te mišljenja i izražavanja;

budući da su sudski postupci u predmetima bogohuljenja u Pakistanu vrlo neregularni; budući da se za osuđujuću presudu prihvaćaju niski standardi dokaza i da pravosudna tijela često nekritički prihvaćaju optužujuće navode; budući da se optuženici često smatraju krivima i moraju dokazati svoju nevinost, a ne obrnuto;

G.	budući da se sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti primjenjuje na vjernike, ali i na ateiste, agnostike i ljude bez uvjerenja;

budući da je Pakistan stranka u relevantnim međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima, uključujući Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Konvenciju UN-a protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, koji obuhvaćaju odredbe o pravu na život, pravu na pravično suđenje, jednakost pred zakonom i nediskriminaciju;

budući da je odgađanje suđenja zajednički faktor u nekoliko slučajeva osoba optuženih za „bogohuljenje” te se suce često sumnjiči za primjenu tih taktika zbog oklijevanja u donošenju presude kojom se oslobađa optuženike; budući da osobe koje rade u pakistanskom kaznenopravnom sustavu, uključujući odvjetnike, policiju, tužitelje i suce, često ne mogu obavljati svoje poslove učinkovito, nepristrano i bez straha; budući da se svjedoci i obitelji žrtava moraju skrivati zbog straha od osvete;

budući da se stanje u Pakistanu nastavilo pogoršavati tijekom 2020. jer je vlada sustavno provodila zakone o bogohuljenju i nije zaštitila vjerske manjine od zlostavljanja od strane nedržavnih aktera, te je zabilježen nagli porast ciljanih ubojstava, slučajeva bogohuljenja, prisilnih preobraćenja i govora mržnje protiv vjerskih manjina, uključujući ahmedije, šijite, hinduiste, kršćane i sikhe; budući da su tijekom 2020. otmice, prisilna preobraćenja na islam, silovanja i prisilni brakovi i dalje bili neposredna prijetnja za žene i djecu koji su pripadnici vjerskih manjina, a posebno za hinduiste i kršćane;

K.	budući da je na dan 2. ožujka 2021. prošlo 10 godina otkad je bivši pakistanski ministar za manjine Shahbaz Bhatti ubijen nakon prijetnji koje su mu upućene jer se javno izjasnio protiv zakona o bogohuljenju;

budući da su pakistanski par Shagufta Kausar i Shafqat Emmanuel 2014. osuđeni na smrt zbog optužbi za bogohuljenje; budući da su se te optužbe temeljile na porukama u kojima se vrijeđa proroka Muhamenda i koje su s telefonskog broja registriranog na Shaguftu Kausar navodno poslane osobi koja ih je optužila za bogohuljenje;

budući da se dokazi na temelju kojih je par osuđen mogu smatrati iznimno manjkavima; budući da njihova nepismenost osporava pretpostavku da su mogli poslati navedene poruke; budući da telefon koji je navodno korišten za slanje poruka nije pronađen; budući da se par navodno posvađao s osobom koja ih je optužila nedugo prije podnošenja optužbe; budući da postoje opravdane sumnje da je par bio mučen;

N.	budući da se par nalazi u pritvoru do sudske odluke o njihovoj žalbi na smrtnu kaznu; budući da je njihova žalba trebala biti predstavljena u travnju 2020., šest godina nakon što su osuđeni, ali je više puta odgođena, posljednji put 15. veljače 2021.;

O.	budući da je bračni par razdvojen od svoje četvero djece još od izricanja osude;

P.	budući da Shafqat Emmanuel pati od ozlijede leđne moždine još od nesreće 2004. te mu u zatvoru nije osigurana adekvatna liječnička pomoć; budući da je Shagufta Kausar u izolaciji u zatvoru za žene i da zbog situacije u kojoj se nalazi pati od depresije;

Q.	budući da je Visoki sud u Lahoreu nekoliko puta odgodio taj predmet i budući da odvjetnik para Saiful Malook naporno radi kako bi osigurao da Shagufta Kausar i Shafqat Emmanuel konačno uspiju izložiti svoj predmet na sudu te da se im konačno omogući pravo na pošteno i pravedno suđenje;

R.	budući da je, prema Centru za socijalnu pravdu u Pakistanu, najmanje 1 855 osoba između 1987. i veljače 2021. optuženo na temelju zakona o bogohuljenju, pri čemu je najveći broj optužbi zabilježen 2020. godine;

budući da je Mashal Khan, student muslimanske vjeroispovijesti, ubijen u napadu rulje u travnju 2017. nakon optužbi da je na internetu objavio bogohulni sadržaj, za što nisu pronađeni dokazi; budući da je Junaid Hafeez, sveučilišni profesor na Sveučilištu Bahauddin Zakariya u Multanu, uhićen u ožujku 2013. zbog navodnog bogohuljenja, te je pet godina, koliko je trajalo suđenje, držan u samici, proglašen krivim za bogohuljenje te mu je pakistanski sud u prosincu 2019. izrekao smrtnu kaznu; budući da su stručnjaci UN-a za ljudska prava osudili tu kaznu i proglasili je „travestijom pravde” koja je u suprotnosti s međunarodnim pravom;

budući da raste broj napada na novinare i organizacije civilnog društva na internetu i izvan njega, a posebno na žene i najmarginaliziranije članove društva, uključujući pripadnike vjerskih manjina, siromašnije stanovništvo i osobe s invaliditetom; budući da takvi napadi često uključuju lažne optužbe za bogohuljenje, što može dovesti do fizičkih napada, ubojstava, proizvoljnih uhićenja i pritvaranja;

budući da je Pakistan još od 2014. korisnik trgovinskih povlastica u okviru programa OSP+; budući da su gospodarske koristi koje za tu zemlju proizlaze iz tog jednostranog trgovinskog sporazuma znatne; budući da je status OSP+ uvjetovan obvezom ratifikacije i provedbe 27 međunarodnih konvencija, što uključuje obveze jamčenja poštovanja ljudskih prava i vjerskih sloboda;

V.	budući da je Komisija u svojoj najnovijoj ocjeni Pakistana u kontekstu sustava OSP+ od 10. veljače 2020. izrazila niz ozbiljnih bojazni u pogledu stanja ljudskih prava u toj zemlji, posebno zbog nedostatka napretka u ograničavanju područja primjene i provedbe smrtne kazne;

budući da se kontinuirana primjena zakona o bogohuljenju u Pakistanu odvija u kontekstu globalnog porasta ograničenja slobode vjeroispovijesti i slobode izražavanja u vezi s vjerom i uvjerenjima; budući da je u ožujku 2019. posebni izvjestitelj UN-a za slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja naveo slučaj Asije Bibi kao jedan od primjera ponovnog jačanja zakona protiv bogohuljenja i protiv apostazije te korištenja zakona o javnom redu za ograničavanje izražavanja koje se smatra uvredljivim za vjerske zajednice;

budući da su opetovani i obmanjujući napadi na francuske vlasti koje su počinile radikalne pakistanske skupine i nedavne izjave pakistanske vlade o bogohuljenju eskalirali nakon odgovora francuskih vlasti na teroristički napad na francuskog učitelja koji je branio slobodu izražavanja, zbog čega su francuske vlasti 15. travnja 2021. preporučile svojim državljanima da privremeno napuste Pakistan; budući da je 20. travnja 2021. član vladajuće stranke podnio rezoluciju u pakistanskom parlamentu u kojoj se zahtijeva rasprava o protjerivanju francuskog veleposlanika;

izražava zabrinutost za zdravlje i dobrobit Shagufte Kausar i Shafqata Emmanuela te apelira na pakistanske vlasti da im odmah osiguraju odgovarajuću medicinsku skrb; poziva pakistanske vlasti da odmah i bezuvjetno oslobode Shafqata Emmanuela i Shaguftu Kausar te da ponište njihovu smrtnu kaznu;

izražava žaljenje zbog činjenice da se žalba Shagufte Kausar i Shafqata Emmanuela stalno odgađa; poziva Visoki sud u Lahoreu da donese odluku što je prije moguće i da pruži razumno obrazloženje za svako daljnje odgađanje;

konstatira da se Shafqat Emmanuel zbog ozbiljnosti njegova stanja nalazi u zatvorskoj bolnici i da je dvaput liječen izvan zatvora Faisalabad; izražava žaljenje zbog činjenice da se par već sedam godina nalazi u zatvoru, izoliran jedan od drugog i od svoje obitelji; stoga poziva pakistansku vladu da se pobrine za to da se u državnim zatvorima osiguraju pristojni i humani uvjeti;

zabrinut je zbog stalne zlouporabe zakona o bogohuljenju u Pakistanu, čime se pogoršavaju postojeće vjerske podjele i tako potiče ozračje vjerske netolerancije, nasilja i diskriminacije; naglašava da pakistanski zakoni o bogohuljenju nisu u skladu s međunarodnim zakonima o ljudskim pravima i da se sve više koriste za napade na ranjive pripadnike manjina u toj zemlji, uključujući šijite, ahmedije, hinduiste i kršćane; stoga poziva pakistansku vladu da preispita, i u konačnici ukine, te zakone i njihovu primjenu; poziva na zaštitu sudaca, branitelja i svjedoka za obranu u svim slučajevima navodnog bogohuljenja;

apelira na Pakistan da stavi izvan snage odjeljke 295-B i C nacionalnog kaznenog zakona te da poštuje i primjenjuje prava na slobodu mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti i izražavanja diljem zemlje, te na taj način efektivno zabrani primjenu zakona o bogohuljenju; nadalje, poziva pakistansku vladu da izmijeni zakon o borbi protiv terorizma iz 1997. kako bi se osiguralo da se predmeti bogohuljenja ne obrađuju na sudovima na kojima se sudi teroristima te da omogući da se u slučajevima navodnog bogohuljenja odobri jamčevina;

naglašava da su sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja, sloboda govora i izražavanja te prava manjina ljudska prava sadržana u pakistanskom ustavu;

poziva pakistansku vladu da nedvosmisleno osudi poticanje na nasilje i diskriminaciju vjerskih manjina u toj zemlji; poziva pakistansku vladu da uspostavi efektivne, postupovne i institucionalne zaštitne mjere na istražnoj, tužiteljskoj i pravosudnoj razini kako bi se spriječila zlouporaba zakona o bogohuljenju, sve do njihova ukidanja; izražava žaljenje zbog stalne diskriminacije i nasilja prema vjerskim manjinama u Pakistanu, uključujući kršćane, ahmedije, šijite i hinduiste; podsjeća na napad rulje 2014. na ahmedijsku zajednicu u Gujranwali nakon optužbi za bogohuljenje protiv njezina člana Aqiba Saleema, kojeg je sud oslobodio, a koji je rezultirao smrću trojice pripadnika te zajednice, uključujući dvoje djece; konstatira da je uveden zahtjev da policijski službenici ispod razine višeg policijskog inspektora ne smiju istraživati optužbe prije registracije slučaja;

izražava zabrinutost zbog činjenice da se zakoni o bogohuljenju u Pakistanu često zloupotrebljavaju u svrhu lažnih optužbi koje služe raznim ciljevima, uključujući rješavanje osobnih sporova ili izvlačenje novčane koristi; stoga poziva pakistansku vladu da to uzme u obzir i da u skladu s time stavi izvan snage zakone o bogohuljenju; oštro odbacuje izjavu Alija Khana, pakistanskog ministra za parlamentarne poslove, u kojoj poziva da se odrubi glava onima koji počine bogohuljenje;

apelira na sve diplomatsko osoblje EU-a i europsko diplomatsko osoblje da učine sve što je u njihovoj moći kako bi Shagufti Kausar i Shafqatu Emmanuelu pružili zaštitu i potporu, među ostalim sudjelovanjem u suđenjima, traženjem posjeta u zatvoru te kontinuiranim i odlučnim apeliranjem na tijela uključena u taj slučaj;

10.

poziva države članice da olakšaju izdavanje hitnih viza i da ponude međunarodnu zaštitu Shagufti Kausar, Shafqatu Emmanuelu, njihovu odvjetniku Saifulu Malooku i drugima koji su optuženi jer su se mirno koristili svojim pravima, uključujući borce za ljudska prava, u slučaju da trebaju napustiti Pakistan;

11.

iznimno je zabrinut zbog sve učestalijih napada na novinare, akademike i organizacije civilnog društva na internetu i izvan njega, a posebno na žene i manjine; apelira na pakistansku vladu da smjesta poduzme korake kako bi se zajamčila sigurnost novinara, branitelja ljudskih prava i vjerskih organizacija te da provede brze i učinkovite istrage kako bi se poštovala vladavina prava i počinitelje privelo pravdi;

12.

poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da odmah preispitaju ispunjava li Pakistan uvjete za status OSP+ s obzirom na aktualne događaje i postoji li dovoljan razlog za pokretanje postupka za privremeno povlačenje tog statusa i povlastica koje iz njega proizlaze, te da o tom pitanju što prije izvijeste Europski parlament;

13.

poziva ESVD i Komisiju da iskoriste sve alate koji su im na raspolaganju, uključujući one predviđene Smjernicama EU-a za promicanje i zaštitu slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, kako bi pomogli vjerskim zajednicama i izvršili pritisak na pakistansku vladu da učini više kako bi zaštitila vjerske manjine;

14.

apelira na ESVD i države članice da nastave podupirati Pakistan u reformi pravosuđa i izgradnji kapaciteta kako bi se osiguralo da sudovi niže razine budu opremljeni za brzo održavanje suđenja pritvorenim osobama i odbacivanje slučajeva bogohuljenja koji nisu potkrijepljeni dostatnim pouzdanim dokazima;

15.

pozdravlja međuvjerske dijaloge koji se održavaju u Pakistanu i potiče ESVD i Delegaciju EU-a da nastave podupirati pakistansko Nacionalno mirovno vijeće za međuvjersku harmoniju u organiziranju takvih redovnih inicijativa s vjerskim vođama, uključujući vođe vjerskih manjina, uz potporu vjerskih organizacija, organizacija civilnog društva, stručnjaka i akademika u području ljudskih prava i pravnika; nadalje poziva Delegaciju EU-a i predstavništva država članica da nastave podupirati nevladine organizacije u Pakistanu koje se bave praćenjem poštovanja ljudskih prava i pružanjem potpore žrtvama vjerskog i rodno uvjetovanog nasilja;

16.

apelira na Pakistan da pojača suradnju s međunarodnim tijelima za ljudska prava, uključujući Odbor UN-a za ljudska prava, u svrhu provođenja svih relevantnih preporuka i poboljšanja praćenja i izvješćivanja o napretku u ispunjavanju međunarodnih standarda;

17.

nasilne prosvjede i napade usmjerene na Francusku smatra nedopustivima; duboko je zabrinut zbog protufrancuskog ozračja u Pakistanu, zbog čega su francuski državljani i poduzeća morali privremeno napustiti tu zemlju;

18.

pozdravlja nedavnu presudu Vrhovnog suda Pakistana o zabrani pogubljenja zatvorenika s mentalnim poteškoćama; ponovno ističe da se Europska unija snažno protivi smrtnoj kazni u svim slučajevima i bez iznimke; poziva na opće ukidanje smrtne kazne; poziva pakistanske vlasti da preinače kazne svim pojedincima kojima prijeti smrtna kazna kako bi se zajamčilo poštovanje njihova prava na pošteno suđenje, koje je međunarodno priznato i zaštićeno ustavom;

19.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, parlamentima i vladama država članica te pakistanskoj vladi i parlamentu.

(1) SL C 161 E, 31.5.2011., str. 147.

(2) SL C 181, 19.5.2016., str. 82.

(3) SL C 443, 22.12.2017., str. 75.

(4) SL C 289, 9.8.2016., str. 40.

(5) SL C 331, 18.9.2018., str. 109.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/82

P9_TA(2021)0159

Rusija, slučaj Alekseja Navaljnog, povećana vojna prisutnost na granici s Ukrajinom i ruski napad u Češkoj Republici

Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o Rusiji, slučaju Alekseja Navaljnog, povećanoj vojnoj prisutnosti na granici s Ukrajinom i ruskim napadima u Češkoj Republici (2021/2642(RSP))

(2021/C 506/13)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji i Ukrajini,

—	uzimajući u obzir Povelju UN-a, Konvenciju UN-a o pravu mora, Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Konvenciju Vijeća Europe za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

—	uzimajući u obzir paket mjera za provedbu sporazumâ iz Minska, usvojen i potpisan u Minsku 12. veljače 2015. i u cijelosti podržan rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2202 (2015) od 17. veljače 2015.,

—	uzimajući u obzir izjavu ministara vanjskih poslova skupine G7 o Ukrajini od 18. ožujka 2021. i njihovu zajedničku izjavu s Visokim predstavnikom Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 12. travnja 2021. o istoj temi,

—	uzimajući u obzir sastanak predsjednika Francuske, predsjednika Ukrajine i njemačke kancelarke koji je održan 16. travnja 2021. i na kojem se raspravljalo o povećanju vojne prisutnosti Rusije,

—	uzimajući u obzir izjave Visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u ime EU-a od 18. travnja 2021. o pogoršanju zdravstvenog stanja Alekseja Navaljnog,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a br. 68/262 „Teritorijalna cjelovitost Ukrajine” od 27. ožujka 2014. i rezolucije Opće skupštine UN-a br. 71/205 od 19. prosinca 2016., br. 72/190 od 19. prosinca 2017., br. 73/263 od 22. prosinca 2018., br. 74/168 od 18. prosinca 2019. i br. 75/192 od 16. prosinca 2020.„Stanje ljudskih prava u Autonomnoj Republici Krimu i gradu Sevastopolju (Ukrajina)” te rezolucije Opće skupštine UN-a br. 74/17 od 9. prosinca 2019. i br. 75/29 od 7. prosinca 2020.„Problem militarizacije Autonomne Republike Krima i grada Sevastopolja te dijelova Crnog i Azovskog mora”,

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/145/ZVSP od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (1),

—	uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane, a posebno njegovu Glavu II. o političkom dijalogu i konvergenciji u području vanjskih poslova i sigurnosti (2),

—	uzimajući u obzir Memorandum iz Budimpešte o sigurnosnim jamstvima od 5. prosinca 1994. u vezi s pristupanjem Bjelorusije, Kazahstana i Ukrajine Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja,

—	uzimajući u obzir prijedlog Ukrajine od 29. ožujka 2021. o ponovnoj uspostavi potpunog prekida vatre u istočnoj Ukrajini i nacrt zajedničkog akcijskog plana za ostvarenje sporazumâ iz Minska,

—

uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika Europske službe za vanjsko djelovanje od 19. travnja 2021. o protjerivanju čeških diplomata i izjavu Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u ime EU-a od 21. travnja 2021. o solidarnosti s Češkom Republikom u pogledu kriminalnih aktivnosti na njezinu teritoriju,

—	uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

budući da je Ruska Federacija posljednjih tjedana znatno povećala svoju vojnu prisutnost na istočnoj i sjevernoj granici s Ukrajinom i na Krimu te nagomilala više od 100 000 vojnika, tenkove, artiljeriju, oklopna vozila i drugu tešku opremu; budući da je nedavno povećanje dovelo do najveće koncentracije ruskih postrojbi od 2014. te da njegova razina i mogućnosti udara koje sa sobom nosi ukazuju na namjeru da se poduzme ofenziva;

budući da je Ruska Federacija najavila suspenziju prava neškodljivog prolaska za ratne brodove i komercijalna plovila drugih zemalja kroz dio Crnog mora u smjeru Kerčkih vrata do 31. listopada 2021., čime krši slobodu plovidbe zajamčenu Konvencijom UN-a o pravu mora koje je država potpisnica; budući da se predmetna područja nalaze unutar teritorijalnog mora Ukrajine koje okružuje privremeno okupirano područje Autonomne Republike Krima i grada Sevastopolja;

C.	budući da je prošlo šest godina od donošenja sporazumâ iz Minska i sedam godina od nezakonitog ruskog pripojenja Krimskog poluotoka i početka rata u Ukrajini;

D.	budući da prema ukrajinskim izvorima Ruska Federacija ima oko 3 000 časnika i vojnih instruktora koji služe u oružanim snagama dviju tzv. narodnih republika;

E.	budući da destabilizacija istočne Ukrajine od strane Ruske Federacije preko njezinih zamjenskih snaga u tzv. narodnim republikama Donjecka i Luganska traje od 2014.; budući da je zbog sukoba život izgubilo više od 14 000 osoba te je gotovo dva milijuna osoba interno raseljeno;

budući da se Ukrajina pozvala na poglavlje III. stavak 16. točku 3. Bečkog dokumenta o mjerama za izgradnju povjerenja i sigurnost te zatražila objašnjenje za neuobičajene vojne aktivnosti Ruske Federacije u blizini ukrajinske granice i na okupiranom Krimu; budući da je 2011. svih 57 članova Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) usvojilo Bečki dokument kao trajni temelj suradnje i vojne transparentnosti; budući da je Ruska Federacija odlučila da neće sudjelovati na tom sastanku;

budući da si države sudionice OESS-a moraju međusobno dostavljati informacije o, među ostalim, planovima korištenja postrojba, unaprijed se međusobno obavješćivati o bitnim vojnim aktivnostima kao što su vojne vježbe te se međusobno savjetovati i surađivati u slučaju neuobičajenih vojnih aktivnosti ili povećanja napetosti;

H.	budući da su iz ruskog Ministarstva obrane u petak 23. travnja 2021. izjavili da će se nagomilane vojne snage vratiti u svoje stalne baze do 1. svibnja 2021.;

budući da su prava na slobodu mišljenja i govora, udruživanja i mirnog okupljanja utvrđena Ustavom Ruske Federacije; budući da se stanje ljudskih prava i vladavine prava u Rusiji i dalje pogoršava te da vlasti stalno krše ta prava i slobode; budući da je Ruska Federacija potpisnica Opće deklaracije o ljudskim pravima i Europske konvencije o ljudskim pravima te je članica Vijeća Europe;

budući da su 9. travnja 2021. ruske vlasti na kraće razdoblje pritvorile i saslušale Romana Anina, jednog od vodećih ruskih istraživačkih novinara koji sudjeluje u Projektu izvješćivanja o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP), te zaplijenili njegove mobilne telefone i dokumente; budući da su takvim postupanjem ugroženi i novinari koji s njim surađuju u okviru spomenutog projekta na pitanjima transparentnosti i korupcije zbog informacija kojima sada Federalna služba sigurnosti (FSB) ima puni pristup;

budući da je Aleksej navaljni, najpoznatiji ruski borac protiv korupcije i oporbeni političar, pritvoren 17. siječnja 2021. i osuđen 2. veljače 2021. na kaznu zatvora od tri i pol godine zbog navodnog kršenja uvjetne kazne dok se u Njemačkoj oporavljao od pokušaja ubojstva trovanjem koje su nad njim izvršili službenici sigurnosnih službi Ruske Federacije na području Ruske Federacije korištenjem zabranjenog kemijskog bojnog otrova; budući da je Aleksej Navaljni 12. ožujka 2021. premješten u kaznenu koloniju u Pokrovu gdje je stalno izložen mučenju i nehumanom postupanju, zbog čega je prije više od tri tjedna započeo štrajk glađu;

budući da su se zbog spomenutih događaja u posljednjih nekoliko tjedana potvrdili najgori strahovi njegove obitelji, prijatelja i podržavatelja te međunarodne zajednice u pogledu njegove osobne sigurnosti i opasnosti po život te doveli do njegova preseljenja u zatvorsku bolnicu u blizini Moskve, gdje je njegov život i dalje ugrožen;

budući da je 16. veljače 2021. Europski sud za ljudska prava u skladu s člankom 39. Poslovnika Suda odlučio ruskoj vladi uputiti poziv da Alekseja Navaljnog; pusti na slobodu budući da bi se ta mjera trebala primijeniti s trenutačnim učinkom; budući da je Sud radi primjene privremene mjere dokazao prima facie narav i razmjer opasnosti za život Alekseja Navaljnog i ocijenio opće okolnosti trenutačnog zadržavanja Alekseja Navaljnog;

budući da je u petak 23. travnja 2021. Aleksej Navaljni objavio da će na savjet liječnika koji nisu iz zatvorskog sustava postupno obustaviti štrajk glađu koji je započeo 31. ožujka 2021.; budući da bi prema liječničkom savjetu danom Alekseju Navaljnom nastavak štrajka glađu bio opasan po njegov život; budući da, ako Aleksej Navaljni sada i primi potrebnu skrb, ne postoji nikakvo jamstvo da neće biti izložen daljnjem nečovječnom postupanju, postupanju kojim se ugrožava njegov život ili pokušajima ubojstva;

budući da je Rusija 2020. zauzela 129. mjesto od 180 zemalja na listi indeksa percepcije korupcije koju je pripremila organizacija Transparency International te je bila najniže plasirana europska zemlja na toj listi; budući da su aktivisti za borbu protiv korupcije, kao što su pokojni Sergej Magnjicki i Zaklada za borbu protiv korupcije (FBK) pod vodstvom Alekseja Navaljnog, u istragama neobjašnjenog bogatstva nakupljenog tijekom godina djelomično razotkrili kleptokratske veze između oligarha, službenika za sigurnost i dužnosnika povezanih s Kremljom, u koje su upletene najviše razine vlasti, uključujući Vladimira Putina; budući da Moskovski ured tužitelja želi da se FBK i druge dvije organizacije povezane s Navaljnim, Zaklada za zaštitu građanskih prava i regionalno sjedište Navaljnog, označe kao „ekstremističke”, što bi značilo da bi njihovi zaposlenici mogli biti uhićeni i da bi im se mogle izreći kazne zatvora u rasponu od šest do deset godina;

budući da trovanje Alekseja Navaljnog odgovara obrascu djelovanja usmjerenog protiv Putinovih protivnika u okviru kojeg su napadnuti Viktor Juščenko, Sergej Skripal i Vladimir Kara-Murza te koji je doveo do smrti nekoliko vodećih pripadnika oporbe, novinara, aktivista i stranih čelnika, među ostalim Borisa Njemcova, Ane Politkovske, Sergeja Protazanova, Natalije Estemirove i Aleksandra Litvinjenka;

budući da Ruska Federacija predstavlja ne samo vanjsku prijetnju europskoj sigurnosti nego vodi i unutarnji rat s vlastitim narodom u obliku sustavnog ugnjetavanja oporbe i uhićenja na ulicama; budući da je samo 21. travnja 2021. uhićeno više od 1 788 mirnih prosvjednika, što znači da je od siječnja 2021. ukupno pritvoreno više od 15 000 nevinih ruskih građana;

budući da je Parlament u dvjema prethodnim rezolucijama o Rusiji pozvao na reviziju politike EU-a prema Rusiji i njezinih pet vodećih načela te zatražio od Vijeća da odmah započne s pripremama i donese strategiju EU-a za buduće odnose s demokratskom Rusijom, koja bi uključivala širok raspon poticaja i uvjeta za jačanje trendova u Rusiji usmjerenih prema slobodi i demokraciji;

budući da je Češka 17. travnja 2021. protjerala 18 članova osoblja ruskog veleposlanstva, među njima članove ruskih obavještajnih službi, zbog utemeljenih zaključaka češke sigurnosno-obavještajne službe da su pripadnici ruske obavještajne službe u aktivnoj službi 2014. sudjelovali u eksploziji skladišta streljiva u kojoj su ubijena dva češka državljanina i u kojoj je počinjena velika materijalna šteta; budući da su zbog toga životi i imovina tisuća ljudi koji žive u okolnim općinama nemilosrdno dovedeni u opasnost; budući da su te nezakonite radnje na državnom području Češke predstavljale drastično kršenje suvereniteta države članice EU-a za koje je odgovorna neka strana sila; budući da je Ruska Federacija kao odgovor na češko izbacivanje 18 članova osoblja veleposlanstva protjerala 20 čeških diplomata kojima je 19. travnja 2021. naloženo da napuste zemlju; budući da je Češka Republika 22. travnja 2021. odlučila broj osoblja u Veleposlanstvu Rusije u Češkoj Republici izjednačiti s brojem osoblja u veleposlanstvu Češke Republike u Rusiji, nakon što je Rusija protjeranim češkim diplomatima odbila dopustiti da se ponovno vrate u tu zemlju i sukladu s člankom 11. Bećke konvencije o diplomatskim odnosima te dala ruskom veleposlanstvu rok do kraja svibnja da izvrši spomenuto;

budući da su isti agenti GRU-a koji su sudjelovali u eksploziji skladišta streljiva u Češkoj Republici također bili odgovorni za pokušaj ubojstva Sergeja i Julije Skripal u Ujedinjenoj Kraljevini 2018. korištenjem nervnog bojnog otrova Novičok, što je dovelo i do smrti britanskog državljanina; budući da su agenti GRU-a 2015. optuženi i za pokušaj ubojstva vlasnika tvornice oružja Emilijana Gebreva te još dvoje osoba u Bugarskoj; budući da Rusija ne surađuje u istrazi tih zločina počinjenih na teritoriju Europske unije, poriče sudjelovanje GRU-a u trovanju Skripalovih i pruža utočište ključnim osumnjičenicima;

podupire neovisnost, suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica; ponavlja svoju snažnu potporu politici EU-a o nepriznavanju nezakonitog pripojenja Autonomne Republike Krima i grada Sevastopolja; pozdravlja sve restriktivne mjere koje je EU poduzeo kao posljedicu nezakonitog pripojenja; poziva na trenutačno puštanje na slobodu svih nezakonito pritvorenih i pritvorenih ukrajinskih građana na Krimskom poluotoku i Rusiji te žali zbog stalnih kršenja ljudskih prava na Krimu i okupiranim područjima u istočnoj Ukrajini, kao i zbog velikog dodjeljivanja ruskog državljanstva (putovnica) među građanima u tim područjima; naglašava da će se ruski dužnosnici čije je djelovanje ili nedjelovanje omogućilo ili dovelo do ratnih zločina u Ukrajini morati suočiti s međunarodnim kaznenim pravosuđem;

žali zbog trenutačnog stanja odnosa EU-a i Rusije koje je posljedica ruske agresije na Ukrajinu i njezine stalne destabilizacije te zemlje, neprijateljskog ponašanja prema državama članicama EU-a i njihovim društvima te njezinih izravnih napada, među ostalim uplitanjem u izborne postupke, korištenjem dezinformacija, lažnih videa, zlonamjernih kibernapada, sabotaže i kemijskog oružja te znatnim pogoršanjem stanja ljudskih prava i prava na slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja u Rusiji; snažno osuđuje neprijateljsko ponašanje Rusije u Europi i poziva njezinu vladu da stane na kraj tim aktivnostima kojima se krše međunarodna načela i norme i ugrožavaju stabilnost u Europi, čime se onemogućuje ostvarenje bilo kakvog pozitivnog bilateralnog programa s tim važnim susjedom;

i dalje je iznimno zabrinut zbog pojačane ruske vojne prisutnosti na granici s Ukrajinom i nezakonito okupiranom Autonomnom Republikom Krimom, za koju je rusko Ministarstvo obrane izjavilo da je završilo; osuđuje ta prijeteća i destabilizirajuća djelovanja koja predvodi Ruska Federacija i s uvažavanjem priznaje razmjeran odgovor Ukrajine;

smatra da EU mora izvući pouke iz duboko zabrinjavajuće povećane vojne prisutnosti ruskih vojnih snaga na ukrajinskoj granici, koja je obustavljena u petak 23. travnja 2021.; ustraje u tome da se povratak ruskih postrojbi s granice s Ukrajinom natrag u njihove stalne baze mora provesti u potpunosti i bez odgode; zahtijeva da Rusija odmah prekine praksu neopravdanog vojnog gomilanja usmjerenih na ugrožavanje svojih susjeda, zaustavi sve aktualne provokacije i suzdrži se od budućih provokacija i smiri situaciju povlačenjem svojih snaga u svoje stalne baze, u skladu sa svojim međunarodnim obvezama, kao što su načela OESS-a i obveze u pogledu transparentnosti vojnih kretanja i Bečki dokument; ponavlja da rusko povećanje vojne prisutnosti također predstavlja prijetnju europskoj stabilnosti, sigurnosti i miru, zbog čega bi sigurnosni dijalog EU-a s Ukrajinom trebao biti ambiciozan i doprinijeti usklađenoj procjeni sigurnosnih izazova na terenu; naglašava da bi prijateljske zemlje trebale pojačati vojnu potporu Ukrajini i svoju dostavu obrambenog oružja, što je u skladu s člankom 51. Povelje UN-a kojim se omogućuje individualna i kolektivna samoobrana; poziva Rusiju da ukloni svoje postrojbe iz tzv. narodnih republika Luhanska i Donjecka i da Ukrajini vrati kontrolu nad Autonomnom Republikom Krimom i gradom Sevastopoljem;

poziva potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da osigura da je Vijeće i dalje upućen u razvoj vojnih događanja unatoč najavljenom premještanju ruskih postrojbi te da je i dalje spremno dogovoriti daljnje zajedničko djelovanje;

apelira na Rusiju da poštuje svoju obvezu iz Konvencije UN-a o pravu mora i da zajamči slobodu plovidbe i tranzitnog prolaska međunarodnim tjesnacem do luka Azovskog mora; traži od EU-a da u bliskoj suradnji s državama članicama i drugim međunarodnim partnerima osmisli stalno praćenje prolaska svih plovila koja prolaze kroz Kerčka vrata;

apelira na Rusiju i separatiste koje podupire Rusija da se pridržavaju sporazuma o prekidu vatre; apelira na sve strane da u potpunosti provedu odredbe sporazumâ iz Minska te da se konstruktivno angažiraju u Normandijskom formatu i Trilateralnoj kontaktnoj skupini; ističe potrebu za političkim rješenjem sukoba u istočnoj Ukrajini i jačom ulogom EU-a u mirnom rješavanju sukoba;

naglašava da EU, u slučaju da se takvo povećanje vojne prisutnosti u budućnosti pretvori u invaziju Ruske Federacije na Ukrajinu, mora jasno dati do znanja da bi posljedice takvog kršenja međunarodnog prava i normi biti teške; stoga ustraje u tome da se u takvim okolnostima odmah zaustavi uvoz nafte i plina iz Rusije u EU te da bi Rusiju trebalo isključiti iz sustava plaćanja SWIFT-a, dok bi svim oligarsima koji su bliski ruskim vlastima i njihovim obiteljima u EU-u trebalo zamrznuti svu imovinu u EU-u i ukinuti vize;

zahtijeva da EU smanji ovisnost o ruskoj energiji i apelira na institucije EU-a i sve države članice da zaustave dovršetak plinovoda Sjeverni tok 2 i da zahtijevaju prestanak izgradnje kontroverznih nuklearnih elektrana od strane poduzeća Rosatom;

10.

ponavlja svoju potporu međunarodnoj istrazi o okolnostima tragičnog rušenja zrakoplova prijevoznika Malaysia Airlines na letu MH17, koji bi se mogao okarakterizirati kao ratni zločin, te ponovno poziva da se odgovorne osobe privedu pravdi;

11.

poziva EU i njegove države članice da se oslone na zakonodavni prijedlog Ujedinjene Kraljevine za globalnu uredbu o sankcijama za borbu protiv korupcije i druge slične režime te da donesu režim sankcija EU-a za borbu protiv korupcije kako bi se dopunio trenutačni globalni režim sankcija EU-a za sankcije u području ljudskih prava; naglašava da države članice EU-a više ne bi smjele biti otvorena duha prema ruskom bogatstvu i ulaganjima nejasnog porijekla; poziva Komisiju i Vijeće da pojačaju napore za ograničavanje strateških ulaganja Kremlja u EU-u s ciljem subverzivnih aktivnosti, potkopavanja demokratskih procesa i institucija te širenja korupcije; i dalje ustraje na tome da države članice poput Bugarske i Malte odustanu od svojih sustava „zlatnih putovnica”;

12.

poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu Alekseja Navaljnog, čija je presuda politički motivirana i u suprotnosti s međunarodnim obvezama Rusije u pogledu ljudskih prava, te svih osoba koje su pritvorene tijekom prosvjeda u znak podrške njegovom oslobađanju ili njegovoj borbi protiv korupcije; očekuje od Rusije da poštuje privremenu mjeru Europskog suda za ljudska prava donesenu uzimajući u obzir narav i razmjer opasnosti za život Alekseja Navaljnog; smatra da je Rusija odgovorna za zdravstveno stanje Alekseja Navaljnog te ju poziva da provede istragu o pokušaju atentata na Alekseja Navaljnog i da u potpunosti surađuje s Organizacijom za zabranu kemijskog oružja; poziva ruske vlasti da poboljšaju uvjete u zatvorima i ustanovama za pritvor kako bi se ispunili međunarodni standardi; poziva da se zaustave uhićenja mirnih prosvjednika i sustavni napadi na oporbu u vezi sa zahtjevima za oslobađanje Alekseja Navaljnog; naglašava da bi svi pojedinci koji su uključeni u kazneni progon, izricanje presude i zlostavljanje Alekseja Navaljnog trebali podlijegati sankcijama u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava;

13.

podsjeća ruske vlasti i ruskog predsjednika Putina osobno, kao čelnika ruske države, da snose punu odgovornost za skrb o životu i fizičkom stanju Alekseja Navaljnog te da moraju poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu njegova fizičkog i mentalnog zdravlja i dobrobiti; i dalje apelira na predsjednika Putina i ruske vlasti da provedu istragu nad osobama odgovornima za pokušaj ubojstva Alekseja Navaljnog, privedu ih licu pravde i zajamče da te osobe odgovaraju za svoj čin;

14.

osuđuje namjeru ruskih vlasti da Zakladu za borbu protiv korupcije pod vodstvom Alekseja Navaljnog proglase ekstremističkom organizacijom te je smatra neutemeljenom i diskriminatornom; apostrofira borbu protiv korupcije i dodaje da je želja za sudjelovanjem u slobodnom i pluralističkom javnom diskursu i izbornom procesu neotuđivo pravo svake pojedinačne i demokratske političke organizacije i nema veze s ekstremističkom vizijom;

15.

izražava svoju solidarnost s demokratskim snagama u Rusiji koje se zalažu za otvoreno i slobodno društvo, te svoju potporu svim pojedincima i organizacijama koji se nađu na meti napada i represije; apelira na ruske vlasti da prestanu s uznemiravanjem, zastrašivanjem i napadima na oporbu, civilno društvo, medije, borce za ljudska prava i borce za prava žena te druge aktiviste u zemlji, osobito ususret parlamentarnim izborima koji se održavaju u jesen 2021.; potiče EU da ustrajno poziva Rusiju da stavi izvan snage ili izmijeni sve zakone koji nisu u skladu s međunarodnim standardima; podsjeća na svoju snažnu potporu svim borcima za ljudska prava u Rusiji i njihovu radu; poziva delegaciju EU-a i predstavništva država članica u toj zemlji da ojačaju svoju potporu civilnom društvu te da iskoriste sve raspoložive instrumente kako bi povećali svoju potporu radu boraca za ljudska prava i, prema potrebi, olakšali izdavanje hitnih viza te osigurali privremeni smještaj u državama članicama EU-a;

16.

poziva ruske vlasti da poštuju slobodu medija i da prekinu sa svim oblicima uznemiravanja i pritiska na neovisne medije, poput onog usmjerenog protiv istraživačkog novinara Romana Anina;

17.

ponavlja svoj poziv institucijama EU-a i državama članicama da nastave pomno pratiti stanje ljudskih prava u Ruskoj Federaciji i da nastave nadzirati sudske postupke u koje su uključene organizacije civilnog društva, oporbeni političari i aktivisti, među ostalim slučaj Alekseja Navaljnog;

18.

osuđuje činjenicu da su počinitelji iz ruskih obavještajnih službi uzrokovali eksploziju u skladištu streljiva Vrbětice u Češkoj Republici, što predstavlja kršenje češkog suvereniteta i neprihvatljiv čin neprijateljstva; strogo osuđuje sve aktivnosti kojima se ugrožavaju sigurnost i stabilnost u državama članicama EU-u i poziva Rusiju da ih obustavi, da odgovorne osobe pozove na odgovornost i isplati naknadu obiteljima građana koji su preminuli u napadu 2014.; ističe da Europska unija stoji uz Češku Republiku i poziva potpredsjednika Komisije/visokog predstavnika Unije i Vijeće da poduzmu odgovarajuće protumjere, uključujući produljenje ciljanih sankcija; izražava najveću solidarnost s narodom i vlastima Češke Republike nakon ruskog napada počinjenog na teritoriju EU-a te neutemeljenog i nerazmjernog protjerivanja 20 čeških diplomata iz Rusije; izražava potporu odluci čeških vlasti da broj osoblja u Veleposlanstvu Rusije u Češkoj Republici izjednači s brojem osoblja u Veleposlanstvu Češke Republike u Rusiji, osuđuje naknadne prijetnje Ruske Federacije prema Češkoj Republici i cijeni sve oblike potpore i solidarnosti koje su već pružile različite vlade država članica EU-a i sve diplomatske službe; poziva države članice EU-a da po uzoru na slučaj Skripalj nastave s koordiniranim protjerivanjem ruskih diplomata;

19.

osuđuje potporu koju Kremlj pruža nedemokratskim represivnim režimima diljem svijeta, primjerice Iranu, Sjevernoj Koreji, Venezueli, Siriji i Bjelarusu; duboko je zabrinut zbog sve većeg broja uhićenja, otmica i deportacija bjelaruskih državljana koji žive u Rusiji, među ostalim zbog slučaja predsjednika oporbene stranke Bjelaruski narodni front i slučajeva običnih ljudi koji su izrazili podršku mirnim prosvjedima u Bjelarusu; posebno je zabrinut zbog kampanje usmjerene protiv organizacija nacionalnih manjina iz država članica EU-a koje djeluju u Bjelarusu, među ostalim protiv najveće od tih organizacija – Saveza Poljaka u Bjelarusu;

20.

osuđuje propagandu i dezinformiranje u ruskim medijima i njihovo zlonamjerno širenje u EU, kao i rad ruskih farmi trolova, posebno onih koji trenutačno kleveću Češku tvrdeći da je ona satelit američkih interesa, a ne suverena država s neovisnim obavještajnim službama; osuđuje kibernapade na češku stratešku instituciju državne uprave povezane s ruskom vojnom špijunažom;

21.

ponavlja da je jedinstvo među državama članicama EU-a najbolja politika kojom će se Rusija spriječiti u provođenju destabilizirajućih i subverzivnih aktivnosti u Europi; poziva države članice da usklade svoja stajališta i aktivnosti u pogledu Rusije i da djeluju jedinstveno; zahtijeva da države članice da u Odboru ministara Vijeća Europe nastupaju jedinstveno u pogledu ruskog ustrajnog nepoštovanja presuda Europskog suda za ljudska prava; smatra da bi EU trebao težiti daljnjoj suradnji s partnerima istomišljenicima, posebno NATO-om i SAD-om, kako bi se iskoristila sva sredstva dostupna na međunarodnoj razini za učinkovito suzbijanje stalnog uplitanja Rusije, sve agresivnijih kampanja dezinformiranja i teških kršenja međunarodnog prava koja ugrožavaju sigurnost i stabilnost u Europi;

22.

poziva države članice EU-a da djeluju pravodobno i odlučno protiv disruptivnih mjera ruskih obavještajnih službi na teritoriju EU-a te da usklade razmjeran odgovor s transatlantskim partnerima; preporučuje državama članicama da poboljšaju suradnju u borbi protiv obavještajnih službi i razmjenu informacija;

23.

poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika i Vijeće da osmisle novi strateški pristup za odnose EU-a s Rusijom, na temelju kojeg se treba bolje podupirati civilno društvo, jačati međuljudske kontakte s građanima Rusije, postaviti jasne granice za suradnju s ruskim državnim akterima, koristiti tehnološke standarde i otvoreni internet kako bi se poduprli slobodni prostori i ograničile represivne tehnologije te iskazati solidarnost s istočnim partnerima EU-a, među ostalim u pogledu sigurnosnih pitanja i mirnog rješavanja sukoba; ističe da se svaki dijalog s Rusijom mora temeljiti na poštovanju međunarodnog prava i ljudskih prava;

24.

iznimno je zabrinut zbog činjenice da ruske vlasti i dalje ograničavaju rad neovisnih medijskih platformi, kao i pojedinačnih novinara i drugih medijskih aktera; u tom pogledu oštro osuđuje odluku da se neovisna medijska kuća Meduza proglasi „stranim agentom”;

25.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, predsjedniku, vladi i Vrhovnoj radi Ukrajine, te predsjedniku, vladi i Državnoj dumi Ruske Federacije.

(1) SL L 78, 17.3.2014., str. 16.

(2) SL L 161, 29.5.2014., str. 3.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/89

P9_TA(2021)0160

Peta obljetnica mirovnog sporazuma u Kolumbiji

Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o petoj obljetnici mirovnog sporazuma u Kolumbiji (2021/2643(RSP))

(2021/C 506/14)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije, osobito rezoluciju od 20. siječnja 2016. o potpori mirovnom procesu u Kolumbiji (1),

—

uzimajući u obzir Trgovinski sporazum između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, te Kolumbije i Perua, s druge strane (2), potpisan 26. srpnja 2012. u Bruxellesu, te Sporazum o ukidanju viza za kratkotrajni boravak između Europske unije i Republike Kolumbije (3), potpisan 2. prosinca 2015.,

—	uzimajući u obzir izjavu Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini od 1. listopada 2015. o imenovanju Eamona Gilmorea posebnim izaslanikom EU-a za mirovni proces u Kolumbiji,

—	uzimajući u obzir Konačni sporazum o okončanju oružanog sukoba i izgradnji stabilnog i trajnog mira između Nacionalne vlade Kolumbije i Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije – Narodne vojske (FARC-EP), potpisan 24. studenoga 2016.,

—	uzimajući u obzir izvješća glavnog tajnika Ujedinjenih naroda o Verifikacijskoj misiji UN-a u Kolumbiji, posebice izvješće od 26. ožujka 2021.,

—	uzimajući u obzir godišnje izvješće visoke povjerenice UN-a za ljudska prava o stanju ljudskih prava u Kolumbiji od 10. veljače 2021.,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borella i povjerenika Janeza Lenarčiča od 9. veljače 2021. o odluci Kolumbije da venezuelskim migrantima odobri privremeni status zaštite te izjavu glasnogovornika potpredsjednika / Visokog predstavnika od 26. veljače 2021. o nasilju nad borcima za ljudska prava u Kolumbiji,

—	uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

budući da će Kolumbija u studenome 2021. obilježiti petu obljetnicu potpisivanja Konačnog sporazuma o okončanju oružanog sukoba i izgradnji stabilnog i trajnog mira između vlade Kolumbije pod vodstvom predsjednika Juana Manuela Santosa i Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC-EP) kojim je završeno više od 50 godina sukoba i koji predstavlja važnu etapu u izgradnji stabilnog i trajnog mira u zemlji; budući da je Kolumbija zadržala svoj demokratski integritet unatoč dugotrajnim razdobljima ekstremnog nasilja;

B.	budući da je Ustavni sud Kolumbije procijenio da će biti potrebno najmanje 15 godina za usklađivanje s Konačnim sporazumom, desetogodišnjim planom provedbe jedinstvenog plana i aktualnim četverogodišnjim planom višegodišnjeg ulaganja u mir uz sredstva u iznosu od gotovo 11,5 milijardi USD;

budući da su se predsjednik Kolumbije Iván Duque i predsjednik stranke Comunes (bivša stranka FARC) Rodrigo Londoño susreli 10. ožujka 2021. kako bi raspravljali o statusu provedbe Konačnog sporazuma; budući da su u okviru dijaloga koji je moderirao posebni predstavnik glavnog tajnika UN-a za Kolumbiju i voditelj Verifikacijske misije Ujedinjenih naroda u Kolumbiji obje strane potvrdile svoju predanost Konačnom sporazumu i složile se da će zajednički raditi na izradi plana za preostali dio vremenskog okvira predviđenog za njegovu sveobuhvatnu provedbu, kao i da će udvostručiti napore za jačanje reintegracije bivših boraca i sigurnosnih jamstava za njih;

D.	budući da i bivši gerilski borci napreduju u procesu reintegracije u civilni život te da pravni i ustavni sustav u Kolumbiji donosi konkretne reforme kako bi se osigurala provedba obveza iz sporazuma i kako bi budućnost zemlje mogla biti izgrađena na njima;

budući da su se strane u Konačnom sporazumu složile da će osnovati Specijaliziranu jurisdikciju za mir, uključujući između ostalog provedbu sveobuhvatnog sustava istine, pravde, odštete i neponavljanja, kao i sporazuma o odšteti za žrtve, kako je potvrđeno u izvješću visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet od 10. veljače 2021.; budući da se Kolumbija suočava sa složenim izazovima u sveobuhvatnoj provedbi Konačnog sporazuma, dodatno pogoršanima stanjem u vezi s pandemijom bolesti COVID-19 te priljevom i prihvatom venezuelskih migranata;

budući da je 26. siječnja 2021. kolumbijska Specijalizirana jurisdikcija za mir objavila svoju prvu veliku odluku optuživši osam vođa bivšeg FARC-EP-a za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, što je dosad bio najjasniji rezultat prijelaznog pravosudnog sustava u zemlji; budući da je također potvrdila napredak u istrazi takozvanih „lažnih pozitivnih” žrtava; budući da je Specijalizirana jurisdikcija za mir počela poduzimati mjere u cilju uspostave trajnog i neometanog dijaloga s vlastima autohtonih zajednica;

budući da i dalje postoje važni pomaci koji pružaju primjer transformacijskog potencijala mirovnog sporazuma, koji prvi put uključuje poseban rodni pristup; budući da bi se trebao ostvariti veći napredak u okviru Sveobuhvatnog programa za zaštitne mjere za žene vođe i žene borce za ljudska prava te programa za potporu ženama i djevojčicama koje su žrtve nasilja, uključujući silovanje i otmice; budući da je, s obzirom na međusobnu povezanost različitih poglavlja sporazuma, iznimno važno aktivno integrirati rodni pristup u sva područja;

budući da se, unatoč činjenici da su mirovni pregovori doveli do znatnog smanjenja broja smrtnih slučajeva i količine nasilja u Kolumbiji, pogoršanje sigurnosti u različitim regijama Kolumbije općenito smatra preprekom mirovnom procesu, sa zabrinjavajućim porastom količine nasilja, prisilnih nestanaka, otmica i ubojstava društvenih lidera, vođa autohtonih skupina, bivših boraca FARC-a i boraca za ljudska prava, kako je izvijestio UN; budući da su sigurnosne snage također izložene napadima i nasilju;

budući da je Verifikacijska misija UN-a potvrdila ubojstvo 73 bivša borca 2020., čime je broj bivših boraca ubijenih od potpisivanja mirovnog sporazuma 2016. porastao na ukupno 248; budući da je Ured visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) primio informacije o ubojstvima 120 boraca za ljudska prava u protekloj godini, od kojih su 53 slučaja potvrđena; budući da je, osim toga, tijekom 2020. zabilježio 69 incidenata s velikim brojem civilnih žrtava, što je dovelo do smrti 269 civila, uključujući 24 djece i 19 žena; budući da je UN izvijestio da su potrebni veći napori za provedbu mirovnog sporazuma;

budući da je glavni tajnik UN-a kao prioritete utvrdio potrebu za rješavanjem trajnog nasilja nad bivšim borcima, zajednicama pogođenima sukobom, socijalnim liderima i borcima za ljudska prava, potrebu za poboljšanjem održivosti procesa reintegracije, konsolidaciju integrirane državne prisutnosti u područjima pogođenima sukobom, jačanje konstruktivnog dijaloga među stranama kao sredstvo promicanja provedbe mirovnog sporazuma i potrebu za jačanjem uvjeta za pomirenje među stranama;

budući da je 2017. kolumbijska vlada pokrenula službene mirovne pregovore s Nacionalnom oslobodilačkom vojskom (ELN); budući da je u siječnju 2019., nedugo nakon što je ELN aktivirala automobilsku bombu u policijskoj akademiji u Bogoti kojom su ubijene 22 osobe, vlada predsjednika Ivána Duquea završila mirovne pregovore; budući da se u određenim departmanima nastavlja dinamika sukoba u koje je upleten ELN, uključujući obračune s drugim nezakonitim naoružanim akterima i s javnim sigurnosnim snagama; budući da vlada ustraje u tome da mogućnost nastavka pregovora ovisi o prestanku nasilnog djelovanja ELN-a, uključujući otmice, novačenje djece i postavljanje mina, dok ELN ostaje pri svojem stajalištu da se svaki takav zahtjev vlade mora rješavati za pregovaračkim stolom;

budući da je predsjednik Kolumbije Iván Duque Márquez donio važnu odluku da pokaže solidarnost ponudom privremenog statusa zaštite i reguliranjem statusa oko 1 800 000 venezuelskih migranata koji borave u zemlji na temelju privremenih migracijskih dozvola, što će im omogućiti da se registriraju te poboljšati njihov pristup javnim uslugama, kao što su zdravstvo i obrazovanje te socioekonomsku integraciju, a time i smanjiti njihovu ranjivost; budući da Kolumbija i Venezuela dijele više od 2 000 kilometara propusne granice; budući da se granica između Kolumbije i Venezuele uglavnom sastoji od guste šume i teško prohodnog terena, što je čini privlačnom za nezakonite aktivnosti i organizirani kriminal;

M.	budući da je Uzajamni fond EU-a za Kolumbiju mobilizirao 128 milijardi EUR iz proračuna EU-a, 21 države članice, Čilea i Ujedinjene Kraljevine; budući da je njegov peti strateški odbor 22. siječnja 2021. odredio buduće strateške linije fonda;

budući da civilno društvo ima ključnu ulogu u mirovnom procesu jer okuplja organizacije za zaštitu ljudskih prava, organizacije žena, seoske zajednice, afrokolumbijske zajednice i autohtone zajednice koje su pokrenule mnogobrojne inicijative i prijedloge na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;

budući da EU i Kolumbija održavaju okvir uske političke, gospodarske i trgovinske suradnje uspostavljen na temelju Memoranduma o razumijevanju iz studenoga 2009. i trgovinskog sporazuma između Kolumbije i Perua te EU-a i njegovih država članica, čije krajnje težnje nisu samo promicati međusobne gospodarske odnose strana nego i doprinijeti miru, demokraciji, poštovanju ljudskih prava, održivom razvoju i dobrobiti građana; budući da je Kolumbija strateški partner i ključan čimbenik za regionalnu stabilnost; budući da su Europska unija i Republika Kolumbija uspostavile okvir za sudjelovanje Republike Kolumbije u operacijama Europske unije za upravljanje krizama koji je stupio na snagu 1. ožujka 2020.;

P.	budući da se taj blizak odnos proteže i na međunarodnu suradnju u pitanjima koja se tiču obiju strana, na primjer borba za mir i borba protiv terorizma i trgovine drogom;

ponovno ističe svoju potporu mirovnom sporazumu u Kolumbiji i pozdravlja nedavni dijalog između strana, istodobno priznajući njihove političke napore, realizam i ustrajnost; ponavlja svoju spremnost da nastavi pružati svu moguću političku i financijsku pomoć za potporu sveobuhvatnoj provedbi mirovnog sporazuma, da prati fazu nakon sukoba, u kojoj je sudjelovanje lokalnih zajednica i organizacija civilnog društva i dalje ključno, te da uzme u obzir prioritete koje su izrazile žrtve u pogledu istine, pravde, odštete i jamstva neponavljanja; ponovno izražava svoju solidarnost sa žrtvama;

naglašava da se kolumbijski mirovni sporazum često navodi kao model diljem svijeta zbog njegove odlučnosti u rješavanju pitanja koja su prouzročila sukob i zbog njegove usredotočenosti na prava i dostojanstvo žrtava; podsjeća da je potrebno provesti sve dijelove tako složenog i inovativnog sporazuma jer su oni međusobno isprepleteni kada je riječ o rješavanju stvarnih uzroka sukoba; poziva kolumbijsku vladu da nastavi ostvarivati napredak u provedbi svih aspekata mirovnog sporazuma;

pozdravlja napredak koji je Kolumbija ostvarila u područjima kao što su cjelovita ruralna reforma, planovi ruralnog razvoja (PDET), poštovanje prava žrtava, rješavanje problema nedopuštenih droga, zamjena nezakonitih usjeva, povrat zemljišta i ponovno uključivanje bivših boraca, te potiče ulaganje dodatnih napora u provedbu svih aspekata mirovnog sporazuma, posebno onih društveno-gospodarskih područja u kojima je postignut manji napredak; naglašava koliko je važno da mirovni proces bude popraćen odlučnim naporima u borbi protiv nejednakosti i siromaštva, uključujući pronalaženjem pravednih rješenja za ljude i zajednice koji su prisiljeni napustiti svoju zemlju; smatra da posebno treba pružiti pomoć skupinama koje su najviše pretrpjele u sukobu, među kojima su Kolumbijci afričkog podrijetla i autohtone zajednice; prepoznaje rad teritorijalnih vijeća za mir, pomirenje i suživot;

ističe ključnu i povijesnu ulogu razvojnih planova s teritorijalnim pristupom (PDET) koje su izradile zajednice u 170 općina koje su najpogođenije zapostavljanjem, siromaštvom i nasiljem;

pozdravlja sve mjere koje je Specijalizirana jurisdikcija za mir već poduzela kako bi se osigurala budućnost u čijem su središtu izgradnja mira i nepostojanje nekažnjivosti te poziva Specijaliziranu jurisdikciju za mir da nastavi ulagati velike napore unatoč brojnim izazovima, uključujući kašnjenja u provedbi zakonodavstva: poziva kolumbijske vlasti da očuvaju autonomiju i neovisnost integriranog sustava za istinu, pravdu, odštetu i neponavljanje te da ga zaštite kao ključan doprinos održivom i trajnom miru;

osuđuje ubojstva i nasilje nad borcima za ljudska prava, bivšim borcima FARC-a, socijalnim liderima i vođama autohtonih zajednica; naglašava da je rješavanje problema trajnog nasilja nad njima jedan od glavnih izazova u Kolumbiji; konstatira da je sukob u ruralnim područjima zemlje eskalirao i žali zbog nasilja koje u tim područjima uglavnom uzrokuju nezakonite oružane skupine i organizirani kriminal povezani s trgovinom drogom i nezakonitim rudarenjem; napominje da je prijavljeno nekoliko slučajeva prisilnog raseljavanja, prisilnog novačenja, seksualnog nasilja nad djecom i ženama, masakra, mučenja i drugih zlodjela te napada na etničke zajednice i vlasti, te je zabrinut zbog posljedica na javne vlasti; poziva na brze i temeljite istrage, kao i na to da se odgovorne osobe pozovu na odgovornost; potiče kolumbijsku državu da poveća i zajamči zaštitu i sigurnost društvenih i političkih vođa, društvenih aktivista te boraca za zaštitu okoliša i ruralnih zajednica; s posebnom zabrinutošću primjećuje problematično stanje u departmanu Cauca, kako je navedeno u deklaraciji UN-a;

prepoznaje napore u borbi protiv kriminalnih radnji organiziranih naoružanih skupina i drugih organizacija; naglašava potrebu za poduzimanjem hitnih mjera za zaštitu, stoga apelira na jačanje integrirane prisutnosti države u teritorijima i poziva Nacionalno povjerenstvo za jamstva sigurnosti da usvoji javnu politiku za razbijanje kriminalnih organizacija; imajući to na umu, pozdravlja Strateški plan sigurnosti i zaštite za ponovno uključivanje osoba;

pozdravlja produljenje Zakona o žrtvama do 2031. te povećanje njegova proračuna, od čega koristi ima više od devet milijuna ljudi koji su upisani u jedinstveni registar žrtava, kao i učinkovito političko sudjelovanje FARC-a, sadašnje stranke Comunes, i napredak ostvaren u ponovnom uključivanju gotovo 14 000 bivših boraca; pozdravlja činjenicu da je vlada kupila zemljišta sedam od 24 bivša teritorijalna područja za osposobljavanje i reintegraciju i ističe da se u njima uvode mjere sigurnosti, uz mjere socijalne zaštite kojima je obuhvaćeno više od 13 000 bivših boraca;

prepoznaje napore kolumbijskih institucija i potiče ih da ostvare dodatan napredak u osiguravanju potpunog i trajnog poštovanja ljudskih prava, u skladu sa svojom dužnošću da jamče sigurnost građana; ističe smanjenje stope ubojstava koja je od 2019. do 2020. s 25 pala na 23,7 na 100 000 stanovnika, što je potvrđeno u izvješću visoke povjerenice UN-a za ljudska prava; prepoznaje odlučnost vlade da zaštiti društvene lidere, borce za ljudska prava i bivše borce, kao i udaljene zajednice;

10.

izražava zabrinutost zbog toga što unatoč njihovoj obvezi pružanja informacija o rutama trgovine drogom i izvorima financiranja kojima se podupiru kriminalne skupine koje napadaju borce za ljudska prava, vođe i bivše borce, bivši pripadnici gerilskih skupina do danas nisu pružili te informacije; također izražava zabrinutost zbog činjenice da je 31. prosinca 2020. istekao rok za predaju imovine bivše organizacije FARC-EP kojom se trebala osigurati odšteta žrtvama, te da je predano samo 4 % od dogovorenog iznosa;

11.

potiče vladu da donese sve potrebne mjere u trenutačnom gospodarskom kontekstu kako bi promicala strukturne promjene, kako je preporučio UN, koje bi pridonijele poboljšanju cjelokupne situacije i maksimalnom iskorištavanju potencijala mirovnog sporazuma za pozitivnu preobrazbu stanja ljudskih prava u Kolumbiji; poziva građanske organizacije na suradnju u ponovnoj uspostavi mirnog suživota u Kolumbiji;

12.

ponavlja da nasilje nije legitimna metoda političke borbe te poziva one koji su bili takvog uvjerenja da prigrle demokraciju i sve njezine posljedice i zahtjeve, od kojih su na prvome mjestu konačno polaganje oružja te obrana njezinih ideja i težnji na temelju pridržavanja demokratskih propisa i vladavine prava; u tom smislu poziva ELN, koji je EU uvrstio na popis terorističkih organizacija, i disidentske skupine FARC-EP-a da stanu na kraj nasilju i terorističkim napadima na stanovnike Kolumbije te da se čvrsto i odlučno i bez daljnje odgode posvete izgradnji mira u Kolumbiji;

13.

ističe napredak u pogledu uklanjanja protupješačkih mina u 129 općina i produljenje roka za njihovo konačno uklanjanje do 2025.;

14.

pozdravlja izniman i dosad nezabilježen korak koji je Kolumbija poduzela kako bi osigurala privremeni status zaštite za oko 1 800 000 venezuelskih migranata koji borave u zemlji, što će pomoći da se zajamče uživanje i zaštita njihovih ljudskih prava te smanji ljudska patnja za venezuelske migrante u Kolumbiji, uz veće mogućnosti za pomoć, među ostalim u pogledu cijepljenja protiv bolesti COVID-19, zaštite i socijalne integracije; nada se da će inicijativa EU-a za pomoć regionalnim naporima za suočavanje s migracijskom krizom utrti put za snažniju potporu u skladu s iznimnom solidarnošću Kolumbije te poziva druge članove međunarodne zajednice da se udruže u potpori Kolumbiji u tom procesu; poziva na odlučniju reakciju kako bi se pronašlo političko i demokratsko rješenje krize u Venezueli;

15.

poziva Komisiju i države članice da udvostruče političku i financijsku potporu Kolumbiji u okviru novih instrumenata suradnje tijekom novog proračunskog razdoblja;

16.

naglašava doprinos EU-a, osobito putem Europskog fonda za mir u Kolumbiji, koji svoja sredstva usmjerava na cjelovitu ruralnu reformu i ponovno uključivanje s naglaskom na razvojnim programima s teritorijalnim pristupom te na formalizaciju vlasništva nad zemljištem;

17.

ističe sudjelovanje privatnog sektora u potpori žrtvama, ponovnom uključivanju, zamjeni nezakonitih usjeva te 170 područja PDET; traži od Komisije da produbi sinergiju između trgovinskog sporazuma i novih instrumenata suradnje koja bi zajamčila pristup europskom tržištu, razmjenu i ulaganja kako bi se osigurali održivost produktivnih projekata, prihod stanovnika koji su korisnici te smanjila njihova izloženost kriminalu i nezakonitim gospodarskim aktivnostima;

18.

vjeruje da će uspješna provedba mirovnog sporazuma iz 2016., kao doprinosa svjetskom miru i stabilnosti, i dalje biti ključni prioritet ojačanih bilateralnih odnosa putem Memoranduma o razumijevanju koji je Vijeće odobrilo u siječnju; isto tako, potiče daljnju suradnju između EU-a i Kolumbije kako bi se poboljšala egzistencija kolumbijskih i europskih građana jačanjem sinergija između trgovinskog partnerstva EU-a i Kolumbije i mirovnog sporazuma; podržava produljenje mandata Posebnog izaslanika za mir u Kolumbiji;

19.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, rotirajućem predsjedništvu EU-a, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini te vladi i kongresu Kolumbije.

(1) SL C 11, 12.1.2018., str. 79.

(2) SL L 354, 21.12.2012., str. 3.

(3) SL L 333, 19.12.2015., str. 3.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/94

P9_TA(2021)0161

Europsko jamstvo za djecu

Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o europskom jamstvu za djecu (2021/2605(RSP))

(2021/C 506/15)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članke 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

—	uzimajući u obzir ciljeve utvrđene člankom 3. UEU-a, posebno suzbijanje društvene isključenosti i diskriminacije, promicanje socijalne pravde, ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i zaštitu prava djeteta,

—	uzimajući u obzir horizontalnu socijalnu klauzulu iz članka 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir ciljeve socijalne politike u skladu s člancima 151. i 153. UFEU-a,

—	uzimajući u obzir revidiranu Europsku socijalnu povelju,

—	uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima i Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz članka 6. UEU-a,

—	uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, a posebno njegova načela 1., 3., 4., 11., 14., 16., 17., 19., 20. te njegove glavne ciljeve za 2030.,

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o strategiji EU-a o pravima djeteta (COM(2021)0142),

—	uzimajući u obzir Prijedlog preporuke Vijeća o uspostavi europskog jamstva za djecu (COM(2021)0137),

—	uzimajući u obzir akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava,

—	uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja UN-a, posebno ciljeve 1., 2., 3., 4. i 10.,

—	uzimajući u obzir konvencije i preporuke Međunarodne organizacije rada (ILO),

—	uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD),

—	uzimajući u obzir političke smjernice predsjednice Komisije Ursule von der Leyen,

—	uzimajući u obzir prilagođeni Program rada Komisije za 2020. (COM(2020)0440),

—	uzimajući u obzir okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma (COM(2011)0173),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o pristupu pristojnim i cjenovno pristupačnim mogućnostima stanovanja za sve (1),

—	uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) (COM(2018)0382),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost2 (2),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/2221 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. prosinca 2020. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu dodatnih sredstava i provedbenih mehanizama radi pružanja pomoći u sanaciji krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i njezinih socijalnih posljedica te u pripremi zelenog, digitalnog i otpornog oporavka gospodarstva (REACT-EU)3 (3),

—	uzimajući u obzir Studiju Komisije o izvedivosti jamstva za djecu,

—	uzimajući u obzir pisanu izjavu 0042/2015 u skladu s člankom 136. svog Poslovnika, o ulaganju u djecu, donesenu u ožujku 2016.,

—	uzimajući u obzir Preporuke Vijeća o visokokvalitetnim sustavima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2021. o pravima djece u pogledu strategije EU-a o pravima djeteta (4),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. listopada 2017. o politikama minimalnog dohotka kao sredstvu za suzbijanje siromaštva (5),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. studenoga 2015. o smanjenju nejednakosti s posebnim naglaskom na siromaštvo djece (6),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica (7),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2020. o jakoj socijalnoj Europi za pravednu tranziciju (8),

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta od 20. studenoga 1989.,

—	uzimajući u obzir Opće napomene Odbora UN-a za prava djeteta (9),

—	uzimajući u obzir Smjernice UN-a o alternativnoj skrbi za djecu, kako su utvrđene u Rezoluciji Opće skupštine UN-a A/RES/64/142 od 24. veljače 2010.,

—	uzimajući u obzir izjavu Odbora ministara Vijeća Europe od 1. veljače 2012. o porastu anticiganizma i rasističkog nasilja nad Romima u Europi,

—

uzimajući u obzir komunikacije Komisije donesene s ciljem stvaranja Unije ravnopravnosti u skladu s Političkim smjernicama za sljedeću Europsku komisiju 2019.–2024., osobito komunikaciju od 24. studenoga 2020. naslovljenu „Akcijski plan za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027.” (COM(2020)0758), komunikaciju od 18. rujna 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020.–2025.” (COM(2020)0565), komunikaciju od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: strategija za rodnu ravnopravnost 2020.–2025.” (COM(2020)0152) te komunikaciju od 12. studenoga 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020.–2025.” (COM(2020)0698),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2019. o pravima djece povodom 30. obljetnice Konvencije UN-a o pravima djeteta (10),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. veljače 2019. o potrebi za jačim strateškim okvirom EU-a za nacionalne strategije integracije Roma nakon 2020. i o osnaživanju borbe protiv anticiganizma (11),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. rujna 2020. o provedbi nacionalnih strategija integracije Roma: borba protiv negativnih stavova prema osobama romskog podrijetla u Europi (12),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.-2030. (COM(2021)0101)”,

—	uzimajući u obzir Zajedničku izjavu ministara Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO) naslovljenu „Prevladavanje siromaštva i društvene isključenosti – ublažavanje učinka bolesti COVID-19 na obitelji – suradnja na razvoju mogućnosti za snažnu djecu”,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. lipnja 2020. o europskoj strategiji za osobe s invaliditetom nakon 2020. (13),

—	uzimajući u obzir preporuku Komisije pod naslovom „Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti (2013/112/EU)” (14),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU,

—	uzimajući u obzir sažetak politike UN-a od 15. travnja 2020. pod naslovom „Učinak bolesti COVID-19 na djecu”,

—	uzimajući u obzir Preporuku Komisije od 3. listopada 2008. o aktivnom uključivanju osoba isključenih s tržišta rada (2008/867/EZ),

—	uzimajući u obzir Preporuku Vijeća o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada,

—	uzimajući u obzir Preporuku Vijeća o pristupu socijalnoj zaštiti,

—	uzimajući u obzir novi Program vještina,

—	uzimajući u obzir pitanja Vijeću i Komisiji za usmeni odgovor o europskom jamstvu za djecu (O-000025/2021 – B9-0012/2021 i O-000026/2021 – B9-0013/2021),

—	uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

budući da se Prijedlogom preporuke Vijeća o uspostavi europskog jamstva za djecu mora dopunjavati strategija EU-a o pravima djeteta, a oboje je usvojeno 24. ožujka 2021.; budući da se u strategiji EU-a o pravima djeteta objedinjuju sve postojeće i buduće inicijative o pravima djece u jedan dosljedan politički okvir i iznose preporuke za unutarnje i vanjsko djelovanje EU-a;

budući da su međunarodne organizacije poput Vijeća Europe te nevladine organizacije poput Fonda Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) prepoznale siromaštvo djece i kao potencijalni uzrok kršenja prava djece i kao potencijalni ishod takvih kršenja zbog učinka koji ima na sposobnost djece da koriste svoja prava, te kao rezultat nepodržavanja navedenih prava;

budući da je veća vjerojatnost da će djeca koja odrastaju uz oskudne resurse i u nesigurnim obiteljskim situacijama trpjeti siromaštvo i društvenu isključenost, uz dalekosežne učinke na njihov razvoj i kasniju odraslu dob, ta djeca nemaju pristup odgovarajućim vještinama i imaju ograničene mogućnosti zapošljavanja, nastavljajući tako začarani krug međugeneracijskog siromaštva;

D.	budući da je šest kategorija koje su utvrđene u prijedlogu o jamstvu za djecu izloženo najvećem rizikom i potrebna im je neposredna briga i skrb; budući da bi ciljeve jamstva trebalo tumačiti tako da se u najvećoj mogućoj mjeri primjenjuju na svu djecu u Uniji;

budući da su siromaštvo i društvena isključenost djece problemi koji prožimaju i mogu se naći u svim društvima, a koje je najbolje rješavati pomoću sveobuhvatnih i općih politika uske primjene i širokog djelokruga usmjerenih na djecu, ali i na njihove obitelji i zajednice, te davanjem prednosti ulaganju u stvaranje novih prilika i rješenja; budući da svi sektori društva moraju biti uključeni u rješavanje tih problema, od lokalnih, regionalnih, nacionalnih i europskih tijela do civilnog društva i privatnog sektora;

budući da istraživanja pokazuju da ulaganje u djecu, primjerice u visokokvalitetni rani i predškolski odgoj i obrazovanje, može dovesti do povrata ulaganja na razini društva koji je najmanje četiri puta viši od početnih troškova ulaganja, ne uzimajući u obzir šire koristi za poduzeća u vidu kvalificiranih radnika, ili za sustave socijalne skrbi koji bivaju rasterećeni od daljnjih troškova za djecu koja imaju pristup mjerama socijalnog uključivanja (15); budući da bi se u proračunskim postupcima ulaganje u djecu trebalo priznavati kao posebna kategorija ulaganja koja je odvojena od redovnih socijalnih izdataka;

budući da je 2019. godine 22,2 % ili gotovo 18 milijuna djece u EU-u bilo izloženo riziku siromaštva i društvene isključenosti; budući da se djeca iz obitelji s niskim prihodima, djeca beskućnici, djeca s invaliditetom, djeca migrantskog podrijetla, djeca manjinskog etničkog podrijetla, posebno romska djeca, djeca u institucionalnoj skrbi, djeca u nesigurnim obiteljskim situacijama, djeca koje odgaja samohrani roditelj, djeca iz obitelji pripadnika LGBTIQ+ skupine te djeca iz obitelji u kojima su roditelji odsutni zbog posla suočavaju s ozbiljnim poteškoćama, poput teških stambenih uvjeta ili prenapučenosti, preprekama u pristupu temeljnim i osnovnim uslugama, poput odgovarajuće prehrane i pristojnih stambenih uvjeta, koje su ključne za njihovu dobrobit i razvoj socijalnih, kognitivnih i emocionalnih vještina; budući da su prikladno grijani stambeni prostor sa sigurnom vodom i sanitarnim uvjetima te stanovanje općenito ključni za zdravlje, dobrobit, rast i razvoj djece; budući da primjereno stanovanje pogoduje i učenju kod djece;

budući da je zbog nedostatka statističkih podataka nepoznat broj djece s invaliditetom, ali bi mogao predstavljati udio od 15 % ukupnog broja djece u Uniji; budući da bi djeca s invaliditetom trebala moći u potpunosti ostvariti sva ljudska prava i temeljne slobode jednako kao i druga djeca, uključujući pravo odrastanja u svojim obiteljima ili obiteljskom okruženju u skladu s njihovim najboljim interesima kako su definirani u Konvenciji o pravima djeteta; budući da članovi obitelji često moraju smanjiti ili prekinuti svoje profesionalne aktivnosti kako bi skrbili za članove obitelji s invaliditetom; budući da se u privremenom izvješću o studiji izvedivosti na temu jamstva za djecu ističe da su glavne prepreke koje su utvrđene za djecu s invaliditetom problemi u pogledu fizičkog pristupa, neprilagođenosti usluga i objekata potrebama djece i, u mnogo slučajeva, jednostavno njihova nedostupnost; budući da su u istoj studiji mnogi ispitanici ukazali na probleme diskriminacije, posebno kod problema povezanih s obrazovanjem, te probleme cjenovno pristupačnog stanovanja;

I.	budući da dječja prava nije moguće poduprijeti bez uspješne provedbe UN-ovih ciljeva održivog razvoja i obrnuto;

budući da sva djeca imaju pravo na zaštitu od siromaštva, što očigledno znači da postoji potreba za preventivnim politikama; budući da su Parlament i europsko civilno društvo pozvali na izradu jamstva za djecu kako bi se osiguralo da svako dijete koje živi u siromaštvu ima pristup kvalitetnoj i besplatnoj zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, ranom predškolskom odgoju i obrazovanju, pristojnim stambenim uvjetima i odgovarajućoj prehrani; budući da je Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) naglasila da je borba protiv siromaštva djece između ostalog i pitanje temeljnih prava i pravnih obveza (16);

K.	budući da iskorjenjivanje siromaštva nužno podrazumijeva da roditelji ili skrbnici djece imaju pristup radu s pravima, uz pristojnu plaću i sigurne i stabilne uvjete rada;

budući da se ovim prijedlogom pružaju konkretne smjernice državama članicama kako bi se svoj djeci, a posebno onoj kojoj je potrebna pomoć, omogućio učinkovit i besplatan pristup obrazovnim i školskim aktivnostima, ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, zdravstvenoj skrbi te sportskim, rekreacijskim i kulturnim aktivnostima; budući da bi države članice trebale promicati politike kojima se djeci kojoj je potrebna pomoć osiguravaju dostupni i cjenovno pristupačni stambeni uvjeti te zdrava prehrana, kako bi se suzbilo siromaštvo i poticale jednake mogućnosti za svu djecu na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; budući da sva djeca imaju pravo na igru;

budući da se zbog pandemije bolesti COVID-19 pogoršala situacija u kojoj se nalaze djeca izložena riziku siromaštva i društvene isključenosti, zbog čega su se milijuni djece i obitelji našli u još nesigurnijoj socioekonomskoj situaciji; budući da se procjenjuje da bi zbog pandemije broj djece koja žive ispod nacionalnog praga siromaštva mogao narasti za čak 117 milijuna te da još oko 150 milijuna djece diljem svijeta živi u višedimenzionalnom siromaštvu; budući da su osobe i obitelji s niskim i srednjim dohotkom izložene većem riziku od siromaštva pri porastu nezaposlenosti; budući da su oni izloženi i većem riziku od teških stambenih uvjeta, stambene nesigurnosti, prezaduženosti, deložacije i beskućništva; budući da se očekuje da će zbog pandemije bolesti COVID-19 i njezinih socioekonomskih posljedica te brojke eksponencijalno rasti, što će utjecati na milijune djece u Europi tijekom cijelog njihovog života; budući da se zbog krize uzrokovane bolesti COVID-19 pogoršala situacija marginalizirane djece koja žive u prenapučenim i nehumanim uvjetima uz ograničen pristup zdravstvenoj skrbi, pitkoj vodi, sanitarnim čvorovima i hrani, zbog čega su izložena većem riziku od zaraze virusom;

budući da se zbog pandemije bolesti COVID-19 prijelaz na učenje na daljinu 2020. ubrzao te su stoga zbog nedostatka pristupa internetskoj vezi, digitalnim alatima i infrastrukturi posebno isključena vrlo mala djeca s posebnim potrebama te djeca koja žive u siromaštvu, marginaliziranim zajednicama te udaljenim i ruralnim područjima, uključujući vanjske regije i područja; budući da je došlo do zabrinjavajućeg porasta broja djece čiji su roditelji izgubili dom ili posao i djece koja su lišena najhranjivijih svakodnevnih obroka, kao i pristupa izvannastavnim uslugama kao što su sport, razonoda, umjetničke i kulturne aktivnosti, kojima se njeguju njihov razvoj i dobrobit; budući da se zbog nedostatka pristupa digitalnim rješenjima i prilikama za digitalno obrazovanje može ozbiljno ograničiti kasniji pristup mladih ljudi obrazovanju i zapošljavanju, zbog čega će ostati bez boljih mogućnosti na tržištu rada, a čime će i europska poduzeća ostati bez potencijalnih radnika; budući da stoga postoji potreba za ulaganjem u digitalna rješenja za obrazovanje; budući da se digitalnim rješenjima i drugim korisnim tehnologijama za djecu s invaliditetom može omogućiti i ubrzati proces društvene uključenosti te pristup većem broju mogućnosti kasnije u životu; budući da je stoga jednak pristup ključan u tom pogledu;

budući da je kod djece s invaliditetom u EU-u neproporcionalno veća vjerojatnost smještaja u institucionalnu skrb nego što je to slučaj kod djece bez invaliditeta te se čini da je kod njih daleko manja vjerojatnost da će imati koristi od nastojanja da se omogući prijelaz s institucionalne na obiteljsku skrb; budući da su djeca s invaliditetom još uvijek odvojena u obrazovanju time što ih se smješta u posebne škole te se suočavaju s fizičkim i drugim preprekama zbog kojih ne mogu uživati uključivo obrazovanje; budući da su zbog pandemije bolesti COVID-19 mnoga djeca s intelektualnim teškoćama ostala bez mogućnosti da nastave obrazovanje jer obrazovanje putem interneta često ne odgovara njihovim posebnim potrebama;

P.	budući da Unija može igrati ključnu ulogu u općoj borbi protiv siromaštva djece i društvene isključenosti sve djece, uključujući šest ključnih kategorija koje je odredila Komisija;

budući da se djeca mobilnih građana EU-a često nalaze u jazu nacionalnih zakonodavstava; budući da, iako se migracijom radne snage kratkoročno smanjuje siromaštvo, ona uzrokuje ostavljanje djece, čime se može još pogoršati njihova nedovoljna socijalna razvijenost i uzrokovati nesigurnost, budući da se djeca migranata koja još borave u zemlji podrijetla suočavaju s većim vjerojatnostima marginalizacije, lošeg postupanja i zlostavljanja, što je posebno relevantno za mobilnost radne snage unutar EU-a (17);

budući da je jamstvo za djecu jedna od vodećih inicijativa socijalne politike navedenih u političkim smjernicama Komisije i njezinu programu rada za 2021. i potrebno ga je u budućnosti nastaviti jačati ambicioniznim politikama i ciljevima; budući da to pitanje mora biti na dnevnom redu Konferencije o budućnosti Europe; budući da su europski stup socijalnih prava i Preporuka Komisije iz 2013. naslovljenih „Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti” i dalje važna vodeća načela za smanjivanje siromaštva djece, poboljšanje dobrobiti djece te pružanje stabilne budućnosti, uz smanjenje ranog napuštanja školovanja; budući da je Komisija u akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava postavila cilj smanjenja broja osoba izloženih riziku od siromaštva ili društvene isključenosti u EU-u za najmanje 15 milijuna do 2030., uključujući najmanje 5 milijuna djece; budući da negativni rodni stereotipi i društvena uvjetovanost koji uzrokuju takozvani „nesrazmjer snova” ili „nesrazmjer prava”, kao i nedovoljnu zastupljenost žena na vodećim položajima, utječu na odluke žena u karijeri i obrazovanju od rane dobi te stoga pridonose sve većoj nejednakosti i rodnoj segmentaciji muškaraca i žena u određenim sektorima tržišta rada, posebno u karijerama u području znanosti, tehnologije, strojarstva i matematike;

budući da su lokalna i regionalna tijela predvodnici rada na suzbijanju siromaštva i iskorištavanja djece te stoga imaju ključnu odgovornost za sprječavanje marginaliziranosti i društvene isključenosti; budući da bi im nacionalna tijela trebala omogućiti dostatna sredstva za postizanje tih ciljeva, kad god je to primjereno;

pozdravlja Komisijin Prijedlog preporuke Vijeća o uspostavi europskog jamstva za djecu, čiji je cilj spriječiti i suzbijati siromaštvo i društvenu isključenost jamčenjem besplatnog i učinkovitog pristupa nizu ključnih usluga poput ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, obrazovnih i školskih aktivnosti, zdravstvene skrbi i najmanje jednom zdravom obroku svakoga školskog dana, te učinkovitog pristupa zdravoj prehrani i odgovarajućem smještaju za svu djecu kojoj je potrebna pomoć; poziva Vijeće i države članice na ambicioznost u potpunom i brzom prihvaćanju preporuke i u njezinoj provedbi; očekuje da će se informacije koje sadrži ova rezolucija uzeti u obzir radi prihvaćanja preporuke Vijeća; naglašava da je cilj europskog jamstva za djecu pružanje javne podrške sprječavanju i suzbijanju društvene isključenosti jamčenjem pristupa nizu ključnih usluga djeci kojoj je potrebna pomoć, što znači da bi države članice trebale organizirati i pružati takve usluge ili pružati odgovarajuće pogodnosti, tako da roditelji ili skrbnici djece kojoj je potrebna pomoć budu u položaju da mogu pokriti trošak tih usluga;

pozdravlja Komunikaciju Komisije o strategiji EU-a o pravima djeteta i podržava njezine ciljeve ispunjavanja zajedničke odgovornosti za poštovanje i zaštitu prava svakog djeteta te zajednički projekt za zdravija, otpornija i pravednija društva za sve; potvrđuje da se Komisijinim prijedlogom preporuke Vijeća o uspostavi europskog jamstva za djecu dopunjuje strategija i stavlja naglasak na djecu kojoj je potrebna pomoć uspostavljanjem europskog poticajnog okvira radi obrane prava djece te kako bi ih se postavilo na vrh dnevnog reda EU-a; podržava njezin glavni cilj borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti djece te promicanja jednakih, uključivih mogućnosti i zdravlja; snažno podupire konkretne smjernice za nadležna nacionalna i lokalna tijela kako bi se djeci kojoj je potrebna pomoć omogućio učinkovit i besplatan pristup nizu ključnih usluga, kao što su besplatni i kvalitetni rani i predškolski odgoj i obrazovanje, obrazovne i školske aktivnosti te zdravstvena skrb, kao i učinkovit pristup odgovarajućem smještaju i zdravoj prehrani, pod istim uvjetima koje imaju i njihovi vršnjaci;

poziva EU i države članice da riješe strukturne probleme koji uzrokuju siromaštvo djece i društvenu isključenost promicanjem visoke razine zaposlenosti i društvene uključenosti, posebno među skupinama koje su u nepovoljnom položaju; poziva države članice da integriranjem europskog jamstva za djecu u sve sektore politike osiguraju njegovu učinkovitu uspostavu u cijeloj Uniji te ih poziva da upotrijebe postojeće politike i financijska sredstva EU-a za konkretne mjere kojima se pridonosi uklanjanju siromaštva i društvene isključenosti djece; naglašava važnost nadležnih tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se djeci kojoj je potrebna pomoć osigurao učinkovit i ravnopravan pristup besplatnom i kvalitetnom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, uz poseban naglasak na obiteljima s djecom s invaliditetom, obrazovnim i školskim aktivnostima te aktivnostima u okviru zajednice, kao i sportskim, rekreacijskim i kulturnim aktivnostima i zdravstvenoj skrbi, te učinkovit pristup zdravoj prehrani i odgovarajućem smještaju za svu djeci kojoj je potrebna pomoć; naglašava i da bi nadležna tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini trebalo informirati, osposobiti i poduprijeti u osiguravanju financiranja EU-a; poziva države članice da zaštite pravo djece na odgovarajući smještaj pružanjem povezane podrške roditeljima koji imaju poteškoća sa zadržavanjem smještaja ili pristupanjem smještaju tako da mogu ostati sa svojom djecom, s posebnim naglaskom na mlade odrasle osobe koje izlaze iz institucija socijalne skrbi;

smatra da je ključno znatno ulagati u djecu kako bi se iskorijenilo siromaštvo djece te kako bi im se omogućilo da odrastaju i koriste sva prava koja imaju u EU-u; naglašava da je za to potreban holistički pristup razvoju u ranom djetinjstvu, počevši od prvih 1 000 dana, kojim bi se trebalo jamčiti zdravlje majke, uključujući psihičko zdravlje, sigurnost, zaštitu i brzu skrb; poziva države članice da osiguraju strateški i sveobuhvatan pristup provedbi jamstva za djecu pomoću odgovarajućih politika i resursa, među ostalim i integracijom na tržište rada, mjerama za postizanje ravnoteže privatnog i poslovnog života za roditelje ili skrbnike na tržište rada i dohodovnom potporom obiteljima i kućanstvima, kako financijske prepreke ne bi spriječile djecu u pristupu kvalitetnim i uključivim uslugama; poziva na donošenje sveobuhvatne europske strategije za borbu protiv siromaštva u kojoj su postavljeni ambiciozni ciljevi u pogledu smanjenja siromaštva i beskućništva i eliminacije krajnjeg siromaštva u Europi do 2030,. posebno među djecom, u skladu s načelima utvrđenima europskim stupom socijalnih prava i UN-ovim ciljevima održivog razvoja, te nadograđujući se na glavne ciljeve iz akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava;

pozdravlja činjenicu da su u izradi strategije EU-a o pravima djeteta uzeti u obzir mišljenja i prijedlozi više od 10 000 djece; poziva Komisiju da osigura da se glas djece, kao i organizacija koje ih predstavljaju, čuje u provedbi i praćenju jamstva za djecu na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, tako što će im se omogućiti da budu punopravni sudionici u smislenom i uključivom javnom dijalogu i savjetovanju te da se na razini EU-a čuje njihov glas u vezi s pitanjima koja se na njih odnose, kao što je to učinjeno na Forumu o pravima djeteta 2020.; poziva, u tom pogledu, sve države članice da posebno zaduže jedno javno tijelo, primjerice povjerenika ili pravobranitelja za djecu, za procjenu učinaka nacionalnog i regionalnog zakonodavstva i nacionalnih mjera za provedbu jamstva za djecu, kao i opće promicanje prava djece u javnoj politici, te poziva Komisiju da ispita mogućnost uspostavljanja Europskog tijela za djecu koje bi podržavalo i pratilo provedbu preporuke u državama članicama, koordiniralo rad na nacionalnoj razini, osiguravalo razmjenu primjera dobre prakse i inovativna rješenja te pojednostavilo izvješćivanje i preporuke;

poziva države članice da daju prednost financiranju prava djeteta u skladu s utvrđenim potrebama na nacionalnoj i regionalnoj razini te ih snažno potiče da im dodijele veća financijska sredstva nego što je unaprijed određeno programima financiranja EU-a; poziva države članice da informiraju, osposobljavaju i podupiru lokalna i regionalna tijela u pribavljanju financijskih sredstava EU-a; poziva države članice da osiguraju koordiniran pristup u planiranju i provedbi programa financiranja iz europskih fondova te da ubrzaju njihovu upotrebu i da ulože sva moguća nacionalna sredstva u borbu protiv siromaštva i društvene isključenosti djece, uz potporu iz europskih fondova kao što su Europski socijalni fond plus (ESF+), Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja (ReactEU), Mehanizam za oporavak i otpornost, Europski fond za regionalni razvoj (EFRF), InvestEU, Erasmus+, Fond za azil i migracije (AMF) te EU4Health; podsjeća da države članice za pristup fondu moraju u svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost uključiti namjenske mjere ulaganja u djecu i mlade, u skladu sa stupom RRF-a pod nazivom „Sljedeća generacija”; podsjeća na mogućnosti inicijative Next Generation EU za pružanje financijske potpore i organizacijama, primjerice NVO-ima i humanitarnim organizacijama, te socijalne pomoći obiteljima kojima je pomoć potrebna; u tom pogledu poziva sve države članice, a ne samo one u kojima je siromaštvo djece najizraženije, da najmanje 5 % sredstava iz fonda ESF+ u okviru podijeljenog upravljanja dodijele za potporu aktivnostima u okviru Europskog jamstva za djecu;

poziva države članice da pri provedbi jamstva za djecu uzmu u obzir posebnu situaciju djece kojoj je potrebna pomoć, a pogotovo one djece iz te skupine koja su posebno prikraćena; naglašava da bi se jamstvom za djecu trebalo pridonositi postizanju cilja prijelaza s institucionalne na obiteljsku skrb ili skrb unutar zajednice, kako je određeno Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom; poziva države članice da integriraju rodno osjetljiv i intersekcijski pristup tijekom cijele provedbe jamstva za djecu;

vjeruje da bi jamstvo za djecu trebalo postati trajan instrument za sprječavanje i suzbijanje siromaštva djece u EU-u na strukturiran način; naglašava očiglednu međupovezanost između inicijative Next Generation EU i jamstva za djecu kao instrumenata EU-a za ulaganje u buduće generacije i stoga poziva na jačanje sinergija između tih dvaju programa Unije, također i radi potpune i smislene provedbe europskog stupa socijalnih prava i europske strategije o pravima djeteta;

naglašava da bi države članice trebale uspostaviti višegodišnje nacionalne strategije smanjenja siromaštva, kako je definirano i uvjetom 4.3. koji omogućuje provedbu Uredbe o zajedničkim odredbama za suzbijanje siromaštva i društvene isključenosti djece, koja je u pripremi, te osigurati da nacionalni akcijski planovi za provedbu jamstva za djecu budu njihovi konkretni rezultati;

10.

poziva države članice da uklone svaku vrstu diskriminacije u pristupu besplatnoj i kvalitetnoj skrbi za djecu, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi te adekvatnim stambenim uvjetima i zdravoj prehrani te rekreativnim aktivnostima, kako bi se zajamčilo potpuno poštovanje mjerodavnog prava EU-a i nacionalnog zakonodavstva o suzbijanju diskriminacije; poziva na hitno ponovno otvaranje pregovora o horizontalnoj direktivi o suzbijanju diskriminacije kao ključnom alatu u tom pogledu; potiče države članice da ulože adekvatna sredstva u uklanjanje segregacije unutar školskog razreda i da promiču uključenost, kako bi djeca imala jednako polazište u životu, a krug siromaštva bio prekinut što je ranije moguće;

11.

podsjeća da se pristup tekućoj vodi i sanitarnim čvorovima diljem Unije znatno razlikuje, pri čemu prosječna povezanost s kanalizacijskim sustavima u sjevernoj, južnoj i srednjoj Europi iznosi 80 do 90 %, dok je u istočnoj Europi prosječna povezanost sa sustavima za kanalizaciju i obradu vode mnogo niža i iznosi 64 % (18); naglašava da nedostatak pristupa socijalnom smještaju predstavlja prepreku djeci iz obitelji s niskim dohotkom; izražava zabrinutost zbog činjenice da su osnovni higijenski objekti s tekućom vodom i sanitarnim čvorovima prevelikom broju djece i dalje izvan dosega, te da je nedostatak pristupa osnovnim sanitarnim uslugama posebno ozbiljan među najranjivijom i marginaliziranom djecom; poziva države članice da osiguraju da svako dijete i kod kuće i u školi ima pristup objektima za osobnu higijenu s tekućom vodom i sanitarijama;

12.

poziva države članice da u nacionalnim akcijskim planovima za provedbu jamstva za djecu daju prioritet pružanju trajnog smještaja djeci beskućnicima i njihovim obiteljima i da uključe rješenja za smještaj djece koja se suočavaju s beskućništvom i teškom stambenom isključenošću;

13.

ukazuje na izazove povezane sa siromaštvom djece koji su specifični za pojedinačne gradove radi rješavanja ozbiljne situacije u najprikraćenijim urbanim područjima, kod koje postoji rizik da će ostati zanemarena ako nema nijansiranih i kvalitetnih pokazatelja pomoću kojih je moguće obuhvatiti stvarno stanje; naglašava potrebu za posvećivanjem posebnih mjera i sredstava tom području radi uspostavljanja kvalitetnih, pristupačnih i uključivih usluga za djecu kojima je potrebna pomoć i njihove obitelji koji žive u urbanim područjima; naglašava potrebu za uključivanjem lokalnih i regionalnih tijela i općina, kao i aktera civilnog društva, u sve faze provedbe jamstva za djecu;

14.

poziva države članice da rade na postizanju ciljeva utvrđenih u okviru europskog prostora obrazovanja (COM(2020)0625) i da nastave u potpunosti provoditi sve relevantne mjere preporučene u akcijskom planu za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027. (COM(2020)0758) u području obrazovanja i osposobljavanja; poziva države članice da bez odgode imenuju nadležne nacionalne koordinatore opremljene adekvatnim sredstvima i snažnim pregovaračkim mandatom, te s nadležnošću za više sektora; poziva te koordinatore da propisno svake dvije godine izvješćuju o postignutom napretku u svim aspektima Jamstva za djecu i da redovito izmjenjuju primjere dobre prakse s nacionalnim kolegama; poziva Komisiju da osigura pojačanu institucionalnu koordinaciju;

15.

poziva Komisiju i države članice da podupru razvoj i jačanje univerzalnih javnih mreža za skrb za djecu, obrazovanje i zdravstvenu skrb, s visokim standardima kvalitete;

16.

poziva Komisiju, u skladu sa svojim akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava, da predloži reviziju ciljeva iz Barcelone i okvira za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, kako bi se podržala daljnja uzlazna konvergencija među državama članicama u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja; naglašava potrebu za inicijativama EU-a kojima bi se poduprlo učenje na internetu i na daljinu za fleksibilnije i uključivije osnovno i srednjoškolsko obrazovanje; dok bi učenje licem u lice ostalo primarna obrazovna metoda sa pristupom zajamčenim svoj djeci, posebno djeci s invaliditetom; poziva države članice da premoste digitalnu podijeljenost povećanjem i davanjem prioriteta povezanosti s internetom u udaljenim i ruralnim područjima, budući da 10 % kućanstava u EU-u još uvijek nema pristup internetu; poziva na javno-privatno partnerstvo na paneuropskoj razini radi ulaganja u smanjenje digitalne podijeljenosti i osnaživanja djece kroz digitalne i poduzetničke vještine; naglašava važnost jednakog pristupa digitalnoj infrastrukturi i vještinama za djecu, nastavnike i roditelje, u urbanim i ruralnim okruženjima, kako bi se izbjegla digitalna podijeljenost, kao i za djecu u udaljenim i vanjskim područjima; poziva Komisiju i države članice da pruže financijsku potporu područjima kojima je potrebna tehnološka nadogradnja i sveobuhvatno digitalno osposobljavanje za nastavnike i studente, kako bi ih se osposobilo za prilagodbu novim tehnologijama;

17.

poziva države članice da se hitno pozabave prekidima učenja i obrazovnim nejednakostima koje je uzrokovala kriza zbog bolesti COVID-19, kako bi se djeci što je moguće brže omogućilo učenje na daljinu i kako bi se predložila dugoročna rješenja strukturnih nejednakosti; poziva države članice da procijene, provedu i prate pristup obrazovanju, posebno djece iz ranjivih skupina, kako bi se osiguralo obrazovanje jednake kvalitete tijekom pandemije te promicali digitalna pismenost i obrazovni alati prilagođeni učenju na daljinu; zabrinut je da će se u kontekstu oporavka od krize i potencijalnog produljenja krize povećati potreba za rješavanjem problema siromaštva djece te da će siromaštvo imati sve veći utjecaj na djecu kao najranjiviju skupinu među onima koji su u najnepovoljnijem položaju; poziva države članice da pripreme i daju prioritet rješenjima imunizacije protiv bolesti COVID-19 za kategorije djece utvrđene u jamstvu, kada ona postanu opće dostupna djeci;

18.

podsjeća na ključnu ulogu koju poduzeća socijalne ekonomije i poduzetnička aktivnost s društvenim učinkom mogu imati u pomaganju provedbi jamstva za djecu i potrebi za ulaganje u razvoj kapaciteta, pristup financiranju te poduzetničko obrazovanje i osposobljavanje na tom području; naglašava potrebu za sinergijama između jamstva za djecu i akcijskog plana EU-a za socijalnu ekonomiju, koji je u pripremi;

19.

vjeruje da su strateška ulaganja s društvenim učinkom ključna kako bi se osiguralo da se utjecaj krize na djecu, posebno na onu koja već trpe siromaštvo ili su izložena riziku od siromaštva i društvene isključenosti te koja spadaju u područja posebne prikraćenosti kako je navedeno u preporuci, ne ukorijeni; naglašava važnost utjecaja na javna i privatna ulaganja radi postizanja ciljeva iz jamstva te ulogu programa i fonda InvestEU u tom pogledu, posebno socijalnim ulaganjem i vještinama te područjima održive infrastrukturne politike;

20.

poziva Komisiju i države članice da ispitaju svoje sadašnje proračunske postupke povezane sa socijalnim izdacima, kako bi se naglasile jasne značajke koje mogu imati ulaganja u djecu u odnosu na redovne socijalne izdatke kada je riječ o povratu, multiplikatorima i oportunitetnim troškovima;

21.

poziva države članice da pojačaju napore sprječavanja da djeca dožive štetu te da ih zaštite od svih vrsta nasilja razvojem i davanjem prednosti strategijama otkrivanja djece izložene riziku, radi prevencije i intervencija reagiranja u suradnji s roditeljima, nastavnicima, zdravstvenim radnicima i radnicima u zajednici; poziva države članice da sprječavaju rodno utemeljeno nasilje i zaštite svako dijete, uz poseban naglasak na djevojkama i mladim ženama, stvaranjem ili jačanjem mehanizama praćenja i izvješćivanja i posebnih usluga za odgovor na slučajeve rodno utemeljenog nasilja;

22.

podsjeća da su socijalna zaštita i potpora obiteljima od ključne važnosti te poziva nadležna nacionalna tijela da uspostave adekvatne i pristupačne sustave socijalne zaštite i integrirane sustave za zaštitu djece, uključujući učinkovitu prevenciju, ranu intervenciju i potporu obiteljima, kako bi se zajamčila sigurnost i zaštita djece bez roditeljske skrbi ili djece kojoj prijeti opasnost od gubitka roditeljske skrbi, kao i mjere za podršku u prijelazu s institucionalne skrbi na kvalitetnu obiteljsku skrb i skrb u zajednici; poziva države članice da povećaju ulaganja u sustave za zaštitu djece i sustave socijalne skrbi kao važan dio provedbe jamstva za djecu; naglašava da su problemi sa psihičkim i fizičkim zdravljem rašireni zbog sadašnjeg konteksta zatvaranja, izolacije i obrazovnog okruženja i poziva države članice da ulože u zaštitu psihičkog i fizičkog zdravlja djece kao prioritet;

23.

poziva države članice da socijalnim uslugama, uključujući usluge zaštite maloljetnika, osiguraju dostatne financijske, tehničke i ljudske resurse;

24.

poziva države članice da izrade posebne strategije za zaštitu djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja na internetu, budući da djeca koja su u izolaciji provode više vremena na internetu, zbog čega raste rizik od njihova izlaganja zlostavljanju na internetu, uključujući dječju pornografiju i nasilje na internetu; poziva države članice da provode kampanje informiranja za roditelje i djecu o opasnostima kojima su djeca izložena u internetskom okruženju; poziva Komisiju i države članice da blisko surađuju sa subjektima iz privatnog sektora radi financiranja razvoja novih tehnologija u svrhu otkrivanja i uklanjanja materijala koji sadrže dječju pornografiju i seksualno zlostavljanje djece;

25.

podsjeća na to da je sveobuhvatan pristup ključan za spašavanje djece od siromaštva, što mora uključivati individualiziranu podršku za njihove roditelje; poziva države članice da povećaju ulaganja u održiva radna mjesta i socijalnu podršku za roditelje, uključujući tijekom porodiljnog i roditeljskog dopusta, te da provode ciljane politike zapošljavanja kako bi osigurale pristojan životni standard, pravedne uvjete rada, dobru ravnotežu između poslovnog i privatnog života, uključivo tržište rada i veću zapošljivost, s naglaskom na strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, usavršavanju te prekvalifikaciji; poziva države članice da uključe takve mjere u svoje nacionalne planove za provedbu jamstva za djecu; naglašava kako se mora uspostaviti besplatna rana potpora skrbi za djecu kako bi povratak roditelja na posao protekao bez problema; poziva sve države članice da u mirovinskim programima priznaju razdoblja pružanja skrbi uzdržavanoj djeci i da se ljudima koji skrbe o članovima obitelji s invaliditetom koji žive u istom domu osigura financijska i stručna podrška; naglašava da skrb o rodbini često može negativno utjecati na njihov obiteljski i profesionalni život i može dovesti do isključenosti i diskriminacije; poziva Komisiju i države članice da poduzmu konkretne mjere kako bi zaštitile dobrobit „djece koja ostaju sama kod kuće” – djece koju su roditelji migranti ostavili u domovini;

26.

podsjeća da je prijedlog o odgovarajućim minimalnim plaćama usmjeren na poboljšanje dohotka zaposlenih osoba, uključujući dohodak roditelja, a posebno žena; podsjeća da se pristojnim uvjetima rada i pravednim plaćama moraju nadopunjavati mjere za suzbijanje siromaštva, uključujući jamstvo, uz poštivanje nacionalnih specifičnosti i poštivanje načela supsidijarnosti; vjeruje da će se stoga takvim pristupom poboljšati dobrobit djece i smanjiti nejednakost od rane dobi, čime će se prekinuti krug siromaštva; podsjeća države članice da Komisija u preporuci o učinkovitoj aktivnoj potpori zapošljavanju (C(2021)1372) nudi smjernice za postupni prijelaz s hitnih mjera poduzetih radi očuvanja radnih mjesta tijekom pandemije na nove mjere potrebne za oporavak koji će biti izvor zapošljavanja i orijentiran na rast; pozdravlja Prijedlog direktive o transparentnosti plaća kojoj je cilj smanjenje rodnog nesrazmjera u plaćama i time opće poboljšanje financijske stabilnosti i ekonomske nezavisnosti žena, kao i osnaživanje pogođenih žena da izađu iz siromaštva i situacija obiteljskog nasilja;

27.

potiče države članice da nastoje riješiti problem ranog napuštanja školovanja; ističe da bi se u skladu s dopunjenom Garancijom za mlade (19) svima starijima od 15 godina trebalo ponuditi posao, obrazovanje, naukovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od trenutka kad su ostali bez posla ili su napustili formalno obrazovanje; nadalje, poziva države članice da provedu dopunjeni program Garancije za mlade, osiguraju kvalitetne ponude, uključujući pravednu naknadu, i promiču uključivanje mladih u usluge tog programa; ističe da je važno zajamčiti njegovu komplementarnost s jamstvom za djecu i europskom strategijom za prava osoba s invaliditetom kako bi se odgovorilo na potrebe djece s invaliditetom i omogućio bolji pristup osnovnim uslugama i samostalnom životu;

28.

pozdravlja uspostavu mehanizama za izvršavanje vlasti, praćenje, izvješćivanje i evaluaciju; poziva Komisiju da nastavi pratiti napredak u europskom semestru, uključujući putem namjenskog pregleda socijalnih pokazatelja, i da po potrebi izda preporuke po državama članicama; poziva Komisiju da uključi Parlament u zajednički okvir za praćenje i rad Odbora za socijalnu zaštitu; ističe važnu ulogu Odbora regija i Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora u promicanju dijaloga s lokalnim i regionalnim vlastima i civilnim društvom; podsjeća na to da je važno prava i dobrobit djece uvrstiti kao parametre preporuka za pojedine zemlje u okviru europskog semestra te u skladu s europskim stupom socijalnih prava; poziva Komisiju da prilagodi pregled socijalnih podataka, uključujući raščlanjene podatke, kako bi uzela u obzir sve kategorije djece kojoj je potrebna pomoć koje je odredila Komisija, da dodatno razradi referentne vrijednosti za ocjenjivanje i praćenje učinka europskog jamstva za djecu te da osmisli institucijsku strukturu za integriranje njegove provedbe;

29.

poziva države članice da izrade višegodišnje nacionalne strategije za borbu protiv siromaštva i društvene isključenosti djece te nacionalne akcijske planove za provedbu europskog jamstva za djecu na temelju utvrđenih specifičnih skupina djece kojoj je potrebna pomoć, kao i ciljeve i financijska sredstva koja su potrebna kako bi poticajni politički okvir postao stvarnost; naglašava potrebu za određivanjem snažnih, mjerljivih ciljeva; podsjeća na važnost uključivanja svih odgovornih tijela regionalne i lokalne samouprave i relevantnih dionika, uključujući one iz socijalne ekonomije, obrazovnih institucija, privatnog sektora, NVO-a i organizacija civilnog društva, kao i samih djece i roditelja; poziva Komisiju da redovito izvješćuje Parlament o stanju provedbe jamstva; ponavlja da je potrebno poboljšati prikupljanje kvalitetnih raščlanjenih podataka na razini država članica i EU-a kako bi se pridonijelo praćenju i ocjeni napretka u zaustavljanju siromaštva i društvene isključenosti djece te informirala tijela za praćenje i donositelji politika; pozdravlja, u tom pogledu, uključivanje nacionalnih okvira za prikupljanje podataka u nacionalne akcijske planove za provedbu jamstva za djecu; naglašava potrebu svih država članica da razviju kvalitetnije pokazatelje na svim područjima interveniranja jamstva za djecu kako bi se adekvatno shvatili višedimenzionalni izazovi povezani sa siromaštvom i društvenom isključenošću djece u obrazovanju i skrbi za djecu, zdravstvenoj skrbi, stanovanju i pristupu adekvatnoj prehrani radi jačanja njegova utjecaja na djecu koja su u najnepovoljnijem položaju; ponavlja važnost omogućivanja da države članice razmjenjuju primjere dobre prakse;

30.

poziva Vijeće da brzo prihvati Prijedlog preporuke Vijeća o uspostavi europskog jamstva za djecu;

31.

traži od Vijeća da odblokira Direktivu o ženama u upravnim odborima; naglašava da zastupljenost žena na vodećim položajima utječe na odluke djevojaka i mladih žena u odnosu na školu i karijeru i pridonosi nestanku nejednakosti u određenim sektorima tržišta rada u kojima su žene manje zastupljene, kao i poboljšanju uvjeta rada u sektorima u kojima prevladavaju;

32.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0020.

(2) SL L 57, 18.2.2021., str. 17.

(3) SL L 437, 28.12.2020., str. 30.

(4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0090

(5) SL C 346, 27.9.2018., str. 156.

(6) SL C 366, 27.10.2017., str. 19.

(7) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054.

(8) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0371.

(9) osobito Opću napomenu br. 5. o općim mjerama provedbe Konvencije o pravima djeteta; br. 6. o postupanju prema djeci bez pratnje i djeci odvojenoj od roditelja izvan njihove države podrijetla; br. 10. o pravima djece u maloljetničkom pravosuđu; br. 12. o pravu djeteta da bude saslušano; br. 13. o pravu djeteta na zaštitu od svih oblika nasilja; br. 14. o pravu djeteta da se prvenstveno u obzir uzmu njegovi najbolji interesi; br. 15. o pravu djeteta na uživanje u najvišem mogućem standardu zdravstvene zaštite; i br. 16. o obvezama države povezanima s utjecajem poslovnog sektora na prava djece.

(10) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0066.

(11) SL C 449, 23.12.2020., str. 2.

(12) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0229.

(13) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0156.

(14) SL L 59, 2.3.2013.

(15) studija Sveučilišta u Pennsylvaniji o visokom povratu ulaganja: https://www.impact.upenn.edu/early-childhood-toolkit/why-invest/what-is-the-return-on-investment/

(16) Agencija Europske unije za temeljna prava, Combatting child poverty: An issue of fundamental rights (Borba protiv siromaštva djece: pitanje temeljnih prava), Ured za publikacije Europske unije, Luksemburg, 2018.

(17) Studija UNICEF-a o utjecaju uskraćivanja roditelja na djecu koju su moldavijski migranti ostavili u domovini http://www.childrenleftbehind.eu/wp-content/uploads/2011/05/2008_UNICEF-CRIC-et.al_._Moldova_ParentalDeprivation1.pdf

(18) https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/urban-waste-water-treatment/urban-waste-water-treatment-assessment-5

(19) SL C 372, 4.11.2020., str. 1.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/105

P9_TA(2021)0162

Dostupnost i cjenovna pristupačnost testiranja na COVID-19

Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o dostupnosti i cjenovnoj pristupačnosti testiranja na COVID (2021/2654(RSP))

(2021/C 506/16)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

—	uzimajući u obzir članke 4., 6., 9., 114., 153., 168., 169. i 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 17. ožujka 2021. o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 (digitalna zelena potvrda) (COM(2021)0130),

—	uzimajući u obzir postojeće međunarodne zdravstvene propise,

—	uzimajući u obzir preporuku Komisije (EU) 2020/1595 od 28. listopada 2020. o strategijama testiranja na bolest COVID-19, uključujući upotrebu brzih testova na antigene (1),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice (2),

—	uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 21. siječnja 2021. o zajedničkom okviru za upotrebu i validaciju brzih antigenskih testova i uzajamno priznavanje rezultata testova na COVID-19 u EU-u (3),

—	uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.	budući da svaki građanin Unije ima pravo slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, podložno ograničenjima i uvjetima utvrđenima u Ugovorima i u mjerama usvojenima radi njihove provedbe (4);

budući da se učinkovito testiranje smatra presudnim alatom za ograničavanje širenja virusa SARS-CoV-2 i njegovih zabrinjavajućih sojeva, otkrivanje zaraza i ograničavanje mjera izolacije i karantene te će i dalje imati ključnu ulogu u olakšavanju slobodnog kretanja ljudi i osiguravanju prekograničnog prijevoza i prekograničnog pružanja usluga tijekom pandemije;

C.	budući da su dostatni kapaciteti za testiranje i sekvenciranje neophodni za praćenje epidemiološke situacije i brzo otkrivanje pojave drugih sojeva virusa SARS-CoV-2;

D.	budući da je Komisija predložila zakonodavni paket za europsku zdravstvenu uniju;

E.	budući da se dostupnost i cjenovna pristupačnost tih testova uvelike razlikuju među državama članicama, posebno kad je riječ o dostupnosti besplatnih testova za najviše izložene zaposlenike, uključujući radnike u zdravstvenom sektoru, školama, sveučilištima i ustanovama za skrb o djeci;

F.	budući da je Komisija predložila okvir za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19, pod nazivom „potvrda EU-a za COVID-19”;

G.	budući da bi se potvrdom EU-a o bolesti COVID-19 olakšalo slobodno kretanje građana EU-a i osoba s boravištem u EU-u; budući da mnoge države članice još uvijek od osoba koje putuju na njihovo državno područje zahtijevaju da se prije ili nakon dolaska testiraju na zarazu virusom COVID-19;

budući da neće svi građani i stanovnici EU-a biti cijepljeni do trenutka stupanja na snagu uredbe o potvrdi EU-a o bolesti COVID-19, bilo zato što im još nije ponuđeno cjepivo bilo zato što ne mogu ili ne žele biti cijepljeni te će se stoga morati oslanjati na potvrde koji se temelje na testiranju ili preboljenju kako bi se olakšalo slobodno kretanje;

I.	budući da je test koji se temelji na amplifikaciji nukleinskih kiselina (NAAT), a koji se nalazi na popisu sastavljenom na temelju preporuke Vijeća od 21. siječnja 2021. sastavni dio predviđenih potvrda EU-a o bolesti COVID-19;

J.	budući da troškovi testova, nesigurni radni uvjeti i ograničen pristup pravnoj zaštiti znače da se sezonski radnici suočavaju s posebnim izazovima u pogledu testiranja i samoizolacije u korist javnog zdravlja;

budući da su ranjive skupine stanovništva, etničke manjine, osobe u domovima za starije i nemoćne te usluge skrbi za starije osobe, osobe s invaliditetom i beskućnici nerazmjerno pogođene bolešću COVID-19; budući da su ugrožene skupine izložene povećanom riziku od financijske diskriminacije kada ne postoji mogućnost besplatnog testiranja;

L.	budući da je učinkovito testiranje također ključna sastavnica strategije čiji je cilj poticanje gospodarskog oporavka i normalnog obavljanja obrazovnih i društvenih aktivnosti u državama članicama kako bi se u potpunosti mogle ostvariti temeljne slobode;

budući da sve države članice svojim građanima i stanovnicima besplatno pružaju cjepiva protiv bolesti COVID-19, ali samo neke države članice pružaju besplatno testiranje; budući da građani i stanovnici drugih država članica često moraju plaćati skupe testove na bolest COVID-19, zbog čega je ta mogućnost nekima nedostižna te postoji rizik od diskriminacije na temelju socioekonomskog statusa;

N.	budući da bi testiranje i cijepljenje trebali biti besplatni kako bi se izbjegla nejednakost i diskriminacija između cijepljenih i necijepljenih građana i stanovnika EU-a;

O.	budući da bi potvrde o testiranju koje su izdale države članice u skladu s potvrdom EU-a za COVID-19 trebale prihvatiti države članice koje zahtijevaju dokaz o testiranju na zarazu virusom COVID-19 u kontekstu ograničenja slobodnog kretanja uvedenih kako bi se ograničilo širenje bolesti COVID-19;

P.	budući da bi jasne i pristupačne informacije o dostupnosti testiranja na COVID-19 u svim državama članicama i o cijenama, ako se ne nudi besplatno testiranje, trebale biti dostupne na jednom mjestu;

Q.	budući da bi nedostatak kapaciteta za testiranje i pitanje cjenovne pristupačnosti za COVID-19 predstavljali izazov u pogledu učinkovitog reagiranja na pandemiju kao i znatnu prepreku slobodnom kretanju unutar EU-a, bilo u svrhu rada, razonode, spajanja obitelji ili u drugu svrhu;

budući da 17 milijuna građana EU-a radi ili živi izvan svoje države članice i budući da milijuni građana žive u rubnim i pograničnim područjima te moraju redovito prelaziti granicu, čak i svakodnevno; budući da su ti građani također nerazmjerno pogođeni nemogućnošću i troškovima testiranja; budući da zahtjevi u pogledu testiranja ili karantene i dalje uzrokuju kašnjenja i povećavaju troškove prekograničnog prijevoza robe i pružanja prekograničnih fizičkih usluga;

S.	budući da se i drugi putnici mogu suočiti s različitim preprekama, uključujući financijske prepreke i složene zahtjeve uzrokovane zahtjevima za testiranje bolesti COVID-19;

T.	budući da je u aktualnoj pandemiji poduzet širok raspon mjera, čak i izvanrednih mjera, kako bi se pružila potpora široj javnosti i gospodarstvu EU-a;

U.	budući da je slobodno kretanje u načelu pravo svih građana EU-a i da je u kriznim vremenima potrebno poduzeti sve mjere kako bi se osiguralo da svi Europljani mogu jednako uživati to pravo;

V.	budući da je Komisija zajednički nabavila cjepiva protiv bolesti COVID-19 u ime svih država članica, osiguravajući dostupnost i snižavajući cijene za sve;

W.	budući da je Komisija 18. prosinca 2020. potpisala okvirni ugovor s Abbottom i Rocheom za kupnju više od 20 milijuna brzih testova na antigene, čime su testovi postali dostupni svim državama članicama;

X.	budući da je u iznimnim slučajevima (privremena) tržišna intervencija potrebna i opravdana kako bi se uklonile prepreke slobodnom kretanju unutar jedinstvenog tržišta, osiguralo pošteno tržišno natjecanje i osiguralo pružanje osnovnih proizvoda i usluga;

poziva države članice da osiguraju univerzalno, pristupačno, pravovremeno i besplatno testiranje kako bi se zajamčilo pravo na slobodno kretanje unutar EU-a bez diskriminacije na temelju ekonomskih ili financijskih sredstava u kontekstu potvrde EU-a za COVID-19, u skladu s člankom 3. mandata Parlamenta za pregovore o prijedlogu o digitalnom zelenom certifikatu (5); ističe opasnost od financijske diskriminacije kojoj bi bili izloženi neimunizirani građani i stanovnici EU-a nakon početka primjene potvrde EU-a za COVID-19;

poziva države članice da osiguraju besplatno testiranje, posebno za najviše izložene zaposlenike, uključujući zdravstvene radnike i njihove pacijente, te za škole, sveučilišta i ustanove za skrb o djeci;

poziva Komisiju i države članice da uvedu privremenu gornju granicu cijena testova za COVID-19 koji se ne provode u svrhu dobivanja potvrde EU-a za COVID-19 ili u okviru okolnosti navedenih u stavku 2.;

naglašava da potvrde EU-a za COVID-19 temeljene na testovima NAAT ne bi trebale dovesti do dodatnih nejednakosti i društvenih podjela; naglašava da je neophodan pošten i pravičan pristup testiranju;

poziva države članice da u međuvremenu nastave s provedbom preporuke Komisije (EU) 2020/1595 kako bi se osigurali zajednički pristup i učinkovitije strategije testiranja diljem EU-a te kako bi se uredba o potvrdi EU-a za COVID - 19 u potpunosti provela nakon njezina donošenja;

poziva Komisiju i države članice da osiguraju dostatna financijska sredstva i ulože dodatne napore u okviru inkubatora Europske agencije za zdravstvenu sigurnost i odgovor na hitne situacije (HERA) u cilju razvoja inovativnog neinvazivnog testiranja za djecu i ranjive skupine, uključujući na sojeve;

naglašava da bi Komisija i države članice trebale pokazati snažniju predanost zaštiti svojih građana i stanovnika čije pravo na slobodu kretanja ne bi smjelo ovisiti o njihovu društveno-gospodarskom statusu;

poziva Komisiju da mobilizira svoja sredstva kako bi se omogućila financijski pravedna i nediskriminirajuća provedba interoperabilne potvrde EU-a za COVID-19;

poziva države članice i Komisiju da zajedno nabave dijagnostičke komplete za testiranje i potpišu zajedničke ugovore s pružateljima usluga u medicinskim analitičkim laboratorijima kako bi se povećali kapaciteti za testiranje bolesti COVID-19 na razini EU-a; naglašava potrebu da se zajamči visoka razina transparentnosti i nadzora za javnu nabavu u području zdravstva; naglašava da je od ključne važnosti osigurati da Komisija zadrži dostatna proračunska sredstva za nabavu opreme iz ovog stavka kako bi mogla brzo i odlučno djelovati;

10.

pozdravlja činjenicu da je Komisija omogućila fleksibilnost za ubrzavanje carinskih formalnosti i oslobođenje od plaćanja PDV-a na komplete za testiranje na COVID-19;

11.

poziva države članice da zdravstvenim radnicima i osposobljenim djelatnicima omoguće prikupljanje podataka o testiranju i izvješćivanje nadležnih tijela o njima; naglašava važnost prilagodbe kapaciteta testiranja u skladu s najnovijim epidemiološkim podacima i naglašava da bi trebalo izvijestiti o svim rezultatima testiranja, čak i ako se provode u neakreditiranim testnim centrima ili okruženjima;

12.

poziva Komisiju da podupre države članice aktiviranjem Instrumenta za hitnu potporu kako bi se pokrili troškovi testiranja na COVID-19 i to traženjem dobrovoljnih doprinosa država članica, osiguravanjem dodatnih sredstava za ugovore o prethodnoj kupnji i osiguravanjem besplatnog cjepiva; očekuje da će taj zajednički napor poslužiti kao inspiracija za povećanje dostupnosti besplatnog testiranja za građane i stanovnike EU-a;

13.

poziva Komisiju da na internetskim stranicama „Re-open EU” uvrsti jasne informacije o dostupnosti testiranja na COVID-19 i objektima za testiranje u svim državama članicama te da brzo uvede aplikaciju koja će korisnicima pomoći da pronađu lokaciju najbližeg objekta za testiranje na COVID-19; poziva Komisiju da te informacije učini lako dostupnima preko sučelja za programiranje aplikacija kako bi putnički prijevoznici mogli lako dijeliti te informacije sa svojim klijentima;

14.

potiče države članice da povećaju kapacitete za testiranje diljem EU-a, i za NAAT i za brze testove na antigene, posebno u glavnim prometnim čvorištima i turističkim odredištima, među ostalim u udaljenim i otočnim regijama i pograničnim regijama, upotrebom mobilnih jedinica za testiranje i dijeljenjem laboratorijskih prostora;

15.

poziva Komisiju da podrži nacionalna tijela u uspostavi centara za testiranje kako bi se osiguralo da budu blizu građanima;

16.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 360, 30.10.2020., str. 43.

(2) SL L 158, 30.4.2004., str. 77.

(3) SL C 24, 22.1.2021., str. 1.

(4) Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).

(5) Usvojeno tekstovi, P9_TA(2021)0145.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/109

P9_TA(2021)0163

Odnosi EU-a i Indije

Preporuka Europskog parlamenta Vijeću od 29. travnja 2021. o preporuci Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o odnosima EU-a i Indije 2021/2023(INI))

(2021/C 506/17)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir predstojeći sastanak čelnika EU-a i Indije koji je najavljen za 8. svibnja 2021. u Portu (Portugal),

—	uzimajući u obzir strateško partnerstvo EU-a i Indije uspostavljeno 2004. godine,

—	uzimajući u obzir Sporazum o suradnji između EU-a i Indije iz 1994. godine,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu i strateško partnerstvo EU-a i Indije: Plan do 2025. (1) donesen na virtualnom sastanku na vrhu između EU-a i Indije održanome 15. srpnja 2020., kao i druge nedavno potpisane zajedničke izjave, među ostalim u područjima protuterorizma, klime i energije, urbanizacije, migracija i mobilnosti te partnerstva za vodu,

—

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 20. studenoga 2018. naslovljenu „Elementi nove strategije EU-a za Indiju” (JOIN(2018)0028) i povezane zaključke Vijeća od 10. prosinca 2018. o strategiji EU-a za Indiju (14634/18),

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice i Komisije od 19. rujna 2018. naslovljenu „Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a” (JOIN(2018)0031) i povezane zaključke Vijeća od 15. listopada 2018. (13097/18),

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća o pojačanoj sigurnosnoj suradnji EU-a u Aziji i s Azijom od 28. svibnja 2018. (9265/1/18 REV 1),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. rujna 2001. naslovljenu „Europa i Azija: strateški okvir za ojačana partnerstva” (COM(2001)0469),

—	uzimajući u obzir buduću Uredbu o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju za razdoblje 2021. – 2027. (2018/0243(COD)),

—

uzimajući u obzir svoje rezolucije od 20. siječnja 2021. o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike – godišnje izvješće za 2020. (2), od 21. siječnja 2021. o povezivosti i odnosima EU-a i Azije (3) te od 13. rujna 2017. o političkim odnosima EU-a s Indijom (4), kao i svoje druge prethodne rezolucije o Indiji, uključujući one o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava,

—	uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 28. listopada 2004. o odnosima EU-a i Indije (5),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. rujna 2005. o odnosima EU-a i Indije: strateško partnerstvo (6),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. travnja 2016. o EU-u u globalnom okruženju koje se mijenja – povezaniji, konfliktniji i kompleksniji svijet (7),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2012. o pomorskom piratstvu (8),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. listopada 2016. o nuklearnoj sigurnosti i neširenju nuklearnog oružja (9),

—	uzimajući u obzir 10. sastanak parlamentarnog partnerstva Azije i Europe (ASEP10) održan u Bruxellesu 27. i 28. rujna 2018. te na njemu usvojenu izjavu i 11. sastanak parlamentarnog partnerstva Azije i Europe (ASEP11) održan u Phnom Penhu u Kambodži 26. i 27. svibnja 2021.,

—	uzimajući u obzir dijalog na visokoj razini između EU-a i Indije o trgovini i ulaganjima čiji je prvi sastanak održan 5. veljače 2021.,

—	uzimajući u obzir službeno putovanje Odbora za vanjske poslove u Indiju 21. i 22. veljače 2017.,

—	uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje od 2020. do 2024.,

—	uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 22. veljače 2021. o prioritetima EU-a na forumima UN-a za ljudska prava u 2021.,

—	uzimajući u obzir tematske smjernice EU-a o ljudskim pravima, među ostalim ona o borcima za ljudska prava te o zaštiti i promicanju slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja,

—	uzimajući u obzir članak 118. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir pismo Odbora za međunarodnu trgovinu i uzimajući u obzir njegove nadležnosti u skladu s Prilogom VI. Poslovniku,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0124/2021),

A.	budući da bi EU i Indija 8. svibnja 2021. trebali održati sastanak čelnika u Portu u Portugalu, u skladu s preuzetom obvezom da se redovito sastaju na najvišoj razini i da ojačaju strateško partnerstvo uspostavljeno 2004., s ciljem jačanja gospodarske i političke suradnje;

budući da je posljednjih godina strateško partnerstvo EU-a i Indije dobilo na zamahu, što je odraz obnovljene političke volje za jačanjem njegove strateške dimenzije, a činjenica da je od gospodarskog partnerstva prerastao u odnos koji obuhvaća niz sektora svjedoči o sve većoj geopolitičkoj snazi Indije i zajedničkim demokratskim vrijednostima;

budući da EU i Indija, kao dvije najveće demokracije na svijetu, imaju snažne političke, gospodarske, društvene i kulturne veze; budući da, međutim, bilateralni odnosi još nisu ostvarili svoj puni potencijal i zahtijevaju povećan politički angažman; budući da su čelnici EU-a i Indije potvrdili svoju odlučnost u očuvanju i promicanju učinkovitog multilateralizma i multilateralnog poretka utemeljenog na pravilima, u čijem su središtu Ujedinjeni narodi (UN) i Svjetska trgovinska organizacija (WTO);

budući da regionalna i globalna važnost Indije raste te je ta zemlja ojačala svoju poziciju donatora, kao i gospodarske i vojne sile; budući da se zbog indijskog predsjedanja skupinom G20 2023. i njezinog članstva u Vijeću sigurnosti UN-a od 2021. do 2022. te u Vijeću UN-a za ljudska prava od 2019. do 2021. opet javlja potreba za poboljšanjem koordinacije globalnog upravljanja i daljnjeg promicanja zajedničke vizije multilateralizma utemeljenog na pravilima;

budući da se u strateškom okviru EU-a utvrđenom njegovom globalnom strategijom, strategijom za Indiju, strategijom povezivanja EU-a i Azije i strategijom za indo-pacifičku regiju koja jača ističe presudna važnost suradnje s Indijom na globalnom programu djelovanja EU-a; budući da bi bilateralna i multilateralna suradnja u trenutnom kontekstu povećanih globalnih rizika i sve većeg natjecanja između velikih sila trebala obuhvaćati jačanje međunarodne sigurnosti, jačanje spremnosti i odgovora na globalne zdravstvene krize, poput trenutne pandemije prouzročene bolešću COVID-19, jačanje globalne gospodarske stabilnosti i uključivi rast i provedbu UN-ovih ciljeva održivog razvoja;

budući da Indija ima snažno gospodarstvo koje doživljava rast; budući da je EU vodeći trgovinski partner Indije, dok je Indija deveti najveći trgovinski partner EU-a; budući da je Indijski ocean područje od strateške važnosti za globalnu trgovinu i od ključnog gospodarskog i strateškog interesa i za EU i za Indiju; budući da EU i Indija imaju snažne obostrane interese u indo-pacifičkoj regiji te su usredotočene na njegovo održavanje kao područja poštenog tržišnog natjecanja, neometanih morskih prometnih linija, stabilnosti i sigurnosti;

budući da bi povezanost trebala predstavljati važan element zajedničkog strateškog programa EU-a i Indije u skladu sa strategijom povezivanja EU-a i Azije; budući da su na posljednjem sastanku na vrhu EU-a i Indije dogovorena načela održive povezanosti te je dogovoreno da će se istražiti načini za poboljšanje povezanosti između EU-a i Indije te posljedična povezanost s trećim zemljama, među ostalim u indo-pacifičkoj regiji; budući da sveobuhvatnost povezivanja nije ograničena samo na fizičku infrastrukturu kao što su ceste i željeznice, već i na pomorske pravce, digitalnu infrastrukture i okolišne aspekte, s posebnim naglaskom na zeleni plan EU-a; budući da povezivanje ima geopolitičku i transformacijsku ulogu te predstavlja održivo sredstvo rasta i stvaranja radnih mjesta;

H.	budući da je vodstvo EU-a i Indije potrebno za promicanje učinkovite klimatske diplomacije, globalne predanosti provedbi Pariškog sporazuma i globalne zaštite klime i okoliša;

budući da lokalni i međunarodni promatrači za ljudska prava izvješćuju da borci za ljudska prava i novinari u Indiji nemaju sigurno radno okruženje; budući da je u listopadu 2020. Michelle Bachelet, visoka povjerenica UN-a za ljudska prava, apelirala na indijsku vladu da zaštiti prava boraca za ljudska prava i nevladinih organizacija te izrazila zabrinutost zbog sve manjeg prostora za djelovanje organizacija civilnog društva, pritvaranja boraca za ljudska prava i optužbi protiv ljudi koji su samo ostvarivali svoja prava na slobodu izražavanja i mirnog okupljanja, kao i zbog upotrebe zakona za ugušivanje neslaganja, poput zakona o reguliranju inozemnih doprinosa i zakona o sprečavanju nezakonitih aktivnosti;

budući da je Amnesty International bio prisiljen zatvoriti svoje urede u Indiji nakon što su mu zamrznuti bankovni računi zbog navodne povrede Zakona o reguliranju inozemnih donacija, dok su trojica posebnih izvjestitelja UN-a zatražili izmjenu zakona u skladu s pravima i obvezama Indije prema međunarodnom pravu;

budući da skupine civilnog društva izvješćuju da se žene u Indiji suočavaju s nizom ozbiljnih izazova i kršenja svojih prava, uključujući kulturne, plemenske i tradicionalne prakse, seksualno nasilje i uznemiravanje te trgovinu ljudima; budući da su žene pripadnice vjerskih manjina dvostruko ranjivije, s time da su žena iz nižih kasta još ranjivije;

budući da je diskriminacija na temelju kaste, unatoč tome što je zabranjena, i dalje sustavni problem u Indiji, među ostalim u pogledu tijela kaznenog progona i pravosudnog sustava, zbog čega Daliti nemaju pristup zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i proračunskim sredstvima za svoj razvoj;

budući da je Indija jedna od država koje su najteže pogođene novom pandemijom bolesti COVID-19, s više od 11 milijuna potvrđenih slučajeva i više od 150 tisuća smrtnih slučajeva te budući da je indijska vlada pokrenula inicijativu za doniranje milijuna cjepiva zemljama u njenom neposrednom susjedstvu i ključne partnerske države u Indijskom oceanu;

preporučuje Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da:

Opći odnosi EU-a i Indije

(a)	nastave pozitivno poboljšavanje i produbljivanje odnosa EU-a i Indije kao strateških partnera i podržavaju predanost redovitim dijalozima na više razina, uključujući sastanke na vrhu;

(b)

konsolidiraju napredak koji je u okviru strateškog partnerstva postignut od prošlogodišnjeg sastanka na vrhu i ostvare konkretan napredak u prioritetnim pitanjima, posebno u pogledu otpornog globalnog zdravlja, klimatskih promjena i zelenog rasta, digitalizacije i novih tehnologija, povezivosti, trgovine i ulaganja, vanjske, sigurnosne i obrambene politike te ljudskih prava;

(c)

ostanu predane i u cijelosti provedu strategiju EU-a za Indiju iz 2018. i Plan EU-a i Indije do 2025. uz koordiniranje s pojedinačnim angažmanima država članica naspram Indije; donesu jasne i javne kriterije za mjerenje napretka u pogledu tog plana; zajamče parlamentarni nadzor nad politikom EU-a za Indiju u okviru redove komunikacije s Odborom za vanjske poslove;

(d)

iskoriste puni potencijal bilateralnog odnosa dviju najvećih svjetskih demokracija; još jednom naglase potrebu za dubljim partnerstvom zasnovanom na zajedničkim vrijednostima slobode, demokracije, vladavine prava, jednakosti, poštovanja ljudskih prava, predanom promicanju uključivog i usklađenog globalnog poretka utemeljenog na pravilima, učinkovitom multilateralizmu te održivom razvoju i promicanju mira i stabilnosti u svijetu;

(e)

istaknu važnost Indije kao partnera u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena i opadanja biološke raznolikosti te u zelenom prelasku na energiju iz obnovljivih izvora i klimatsku neutralnost; konsolidiraju zajedničke planove za potpunu provedbu Pariškog sporazuma i njegovih nacionalno utvrđenih doprinosa te za zajedničku klimatsku diplomaciju;

(f)

obnove zahtjev Vijeća iz 2018. za modernizaciju institucionalne arhitekture sporazuma o suradnji između EU-a i Indije iz 1994. u skladu s novim zajedničkim težnjama i globalnim izazovima; ponovno ožive ideju pregovora o sporazumu o strateškom partnerstvu sa snažnom parlamentarnom dimenzijom kojom se promiču kontakti i suradnja na državnoj razini, prema potrebi;

(g)

promiču strukturirani međuparlamentarni dijalog, među ostalim poticanjem indijske strane da uspostavi pandan Izaslanstvu Europskog parlamenta za odnose s Republikom Indijom koji bi sačinjavali članovi donjeg (Lok Sabha) i gornjeg (Rajya Sabha) doma indijskog parlamenta te promicanjem izravnih kontakata među odborima tih dvaju predstavničkih tijela;

(h)

zajamče aktivno i redovito savjetovanje te sudjelovanje predstavnika civilnog društva EU-a i Indije, među ostalim sindikata, feminističkih i LGBTI organizacija, organizacija za zaštitu okoliša, gospodarskih komora i drugih dionika u razvoju, provedbi i praćenju odnosa EU-a i Indije; teže uspostavi platforme civilnog društva EU-a i Indije u tu svrhu i sastanak na vrhu između mladih EU-a i Indije kao popratni događaj budućih sastanaka na vrhu između EU-a i Indije, kako bi se ojačali odnosi predstavnika mlađih generacija;

(i)	objedine napore EU-a u javnoj diplomaciji za poboljšanje međusobnog razumijevanja EU-a, njegovih država članica i Indije i pomognu poboljšanju razine znanja s obje strane uz uključivanje akademske zajednice, skupine za strateško promišljanje i predstavnika iz cijelog EU-a i Indije;

Suradnja u pogledu vanjske i sigurnosne politike

(j)

promiču veću sinergiju u vanjskoj i sigurnosnoj politici putem postojećih relevantnih mehanizama dijaloga i u okviru foruma uspostavljenih na temelju Programa djelovanja za 2025. te u svjetlu nedavnog strateškog naglaska EU-a na pojačanoj sigurnosnoj suradnji u Aziji i s Azijom gdje Indija ima važnu stratešku ulogu;

(k)	naglašavaju da veću suradnju EU-a i Indije na sigurnosnom i obrambenom polju ne treba smatrati doprinosom stvaranju vojnog bloka i polarizaciji na indo-pacifičkom području, već promicanjem zajedničke sigurnosti, stabilnosti i mirnog razvoja;

(l)

naglase potrebu za tješnjom tematskom koordinacijom međunarodnih sigurnosnih politika i za djelovanjem u područjima kao što su nuklearna sigurnost i neširenje te kontrolu oružja za masovno uništenje, ublažavanje kemijskog, biološkog i radiološkog oružja, promicanje sprečavanja regionalnih sukoba i izgradnje mira, borba protiv piratstva, pomorska sigurnost, suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma, kao i kibersigurnost, hibridne prijetnje i svemir; naglašava važnost dijaloga EU-a i Indije o borbi protiv terorizma; jačanje odnosa i razmjena između vojnih snaga kako bi se ojačalo strateško partnerstvo EU-a i Indije;

(m)	apostrofiraju da EU i Indija najviše doprinose mirovnim operacijama UN-a i da ustrajno zagovaraju održivi mir; potaknu rasprave i inicijative u svrhu širenja suradnje u očuvanju mira;

(n)

pozitivno gledaju na šest dosad održanih redovitih savjetovanja između EU-a i Indije o razoružanju i neširenju oružja i potiče Indiju da ojača regionalnu suradnju u tom pogledu; uvaže da je Indija pristupila trima velikim multilateralnim režimima kontrole izvoza povezanima sa širenjem oružja i da potaknu tješnje partnerstvo EU-a i Indije u sklopu tih foruma;

(o)

koordiniraju stajališta i inicijative u multilateralnim forumima, naročito u okrilju UN-a, uz zagovaranje zajedničkih ciljeva uz zajedničke međunarodne vrijednosti i standarde, povećanje dijaloga i stvarno usklađivanje stajališta; sudjeluju u raspravama o reformi Vijeća sigurnosti UN-a i podrže kandidaturu Indije za stalno članstvo;

(p)	promiču sprečavanje sukoba i gospodarsku suradnju podupiranjem inicijativa za regionalnu integraciju u Južnoj Aziji, uključujući i unutar Južnoazijskog udruženja za regionalnu suradnju (SAARC);

(q)

iskoriste viziju Indije i postojeće pristupe država članica EU-a za indo-pacifičku regiju kako bi sročili realnu europsku indo-pacifičku strategiju utemeljenu na načelima i vrijednostima EU-a; teže koordiniranju politike EU-a i politike Indije prema indo-pacifičkoj regiji i šire suradnju na sva područja od zajedničkog interesa; uzeti u obzir suverene političke odluke drugih zemalja u regiji i bilateralne odnose EU-a s njima;

(r)	promiču zajedničko djelovanje u koordinaciji razvojne i humanitarne pomoći, kao i jačanju demokratskih procesa i suzbijanju autoritarnih trendova i svih vrsta ekstremizma, uključujući nacionalistički i vjerski, u Aziji i šire;

(s)	s) promiče zajedničko djelovanje u koordinaciji operacija u području sigurnosti opskrbe hranom i pružanja pomoći u slučaju katastrofe, u skladu s humanitarnim načelima utvrđenima u međunarodnom humanitarnom pravu, uključujući nepristranost, neutralnost i nediskriminaciju u dostavi pomoći;

(t)

napominju da EU pomno prati situaciju u Kašmiru; ponavljaju svoju potporu stabilnosti i smanjenju napetosti te ostaju predane poštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda; promiču provedbu rezolucije Vijeća sigurnosti i UNHCR-ovog izvješća o Kašmiru; pozove Indiju i Pakistan da razmotre goleme ljudske, gospodarske i političke koristi rješavanja toga sukoba;

(u)

ponovno ulažu napore na zbližavanju i obnavljanju dobrosusjedskih odnosa između Indije i Pakistana kroz sveobuhvatan dijalog i moguć postupni pristup počevši od mjera za izgradnju povjerenja; u tom svjetlu pozdravljaju Zajedničku izjavu Indije i Pakistana o prekidu vatre od 25. veljače 2021. kao važan korak u uspostavi regionalnog mira i stabilnosti; ističu važnost bilateralne dimenzije u radu na uspostavi trajnog mira i suradnje između Indije i Pakistana, što bi pozitivno doprinijelo sigurnosnom i gospodarskom razvoju regije; ističu da je odgovornost za mir dužnost obiju država s obzirom na to da su nuklearne sile;

(v)

pozitivno gledaju na dugogodišnju potporu Indije Afganistanu i njezinu predanost lokalnim naporima na izgradnji mira usmjerenim na ljude: surađuju s Indijom i drugim regionalnim državama na promicanju stabilizacije, sigurnosti, mirnog rješavanja sukoba i demokratskih vrijednosti, uključujući prava žena, u Afganistanu; ponovno istaknu da bi mir i prosperitet Afganistana koristio široj regiji;

(w)

naglase da je očuvanje mira, stabilnosti i slobode plovidbe u azijsko-pacifičkoj regiji i dalje od ključne važnosti za interese EU-a i njegovih država članica; povećavaju međusobnu suradnju kako bi se osiguralo da trgovina u indo-pacifičkoj regiji ne bude ometena sve prodornijim kineskim stavom; poticati daljnje zajedničko čitanje Konvencije UN-a o pravu mora, među ostalim u pogledu slobode plovidbe, i pojačati suradnju u području pomorske sigurnosti i zajedničkih misija osposobljavanja u indo-pacifičkoj regiji kako bi se očuvala sigurnost i sloboda plovidbe po pomorskim linijama komunikacije (SLOC); podsjećaju da bi se, posebno u kontekstu sve većeg regionalnog suparništva za vlast, suradnja sa zemljama iz indo-pacifičke regije trebala temeljiti na načelima otvorenosti, blagostanja, uključivosti, održivosti, transparentnosti, uzajamnosti i održivosti; pokreću dijalog na visokoj razini između EU-a i Indije o pomorskoj suradnji s ciljem širenja područja primjene trenutnih savjetovanja o borbi protiv piratstva i povećanja interoperabilnosti i koordinacije između operacije EUNAVFOR Atalanta, indijskog Informacijsko fuzijskog centra za regiju Indijskog oceana (IFC-IOR) i indijske mornarice u području pomorskog nadzora, pomoći u katastrofama i zajedničkog osposobljavanja i vježbi;

(x)	zajednički potiču daljnji dijalog s ciljem brzog dovršetka Kodeksa ponašanja u Južnokineskom moru koji ne bi doveo u pitanje legitimna prava bilo koje nacije u skladu s međunarodnim pravom;

(y)	uvaže pogoršanje odnosa između Indije i Narodne Republike Kine, također zbog ekspanzivne politike Narodne Republike Kine; podupru mirno rješavanje sporova, konstruktivni dijalog i poštovanje međunarodnog prava u vezi s indijsko-kineskom granicom;

(z)	prepoznaju predanost Indije Programu o ženama, miru i sigurnosti putem njezina doprinosa mirovnim misijama; povećaju obostrani angažman u provedbi Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325, uključujući izradu nacionalnih akcijskih planova s odgovarajućim proračunskim sredstvima za učinkovitu provedbu;

(aa)

potiču zajedničku predanost provedbi Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 2250, 2419 i 2535 o mladima, miru i sigurnosti, među ostalim izradom nacionalnih strategija i akcijskih planova za mlade s odgovarajućim proračunskim sredstvima i naglaskom na sprečavanju sukoba; potiču Indiju, zajedno s državama članicama EU-a, da ulaže u kapacitete mladih i da se udruži s organizacijama mladih u dijalogu i odgovornosti; istraže nove načine za uključivanje mladih u izgradnju pozitivnog mira i sigurnosti;

Promicanje vladavine prava, ljudskih prava i dobrog upravljanja

(ab)

stave ljudska prava i demokratska prava i vrijednosti u središte suradnje EU-a s Indijom, čime se omogućuje otvoren i miran dijalog usmjeren na rezultate te bolje međusobno razumijevanje; razviju strategiju za rješavanje pitanja ljudskih prava, posebno žena, djece i etničkih i vjerskih manjina, te za rješavanje pitanja vladavine prava, poput neovisnosti sudstva, slobodnog i sigurnog okruženja za neovisne novinare i civilno društvo, uključujući branitelje ljudskih prava, u suradnji s Indijom i integriraju ta pitanja u prošireno partnerstvo EU-a i Indije;

(ac)

AC)izriči duboku zabrinutost zbog indijskog Zakona o izmjeni državljanstva (CAA), koji je, prema navodima Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava, u osnovi diskriminatoran prema muslimanima i opasno razdor; potaknu Indiju da zajamči pravo na slobodno prakticiranje i širenje vjeroispovijesti po svom izboru, kako je utvrđeno u članku 25. njenog Ustava; rade na uklanjanju i odvraćanju govora mržnje koji potiče na diskriminaciju ili nasilje, što dovodi do otrovnog okruženja u kojem se mogu bez kažnjavanja pojaviti netolerancija i nasilje nad vjerskim manjinama; razmjenjuje najbolje prakse u pogledu osposobljavanja policijskih snaga u pogledu tolerancije i međunarodnih standarda u području ljudskih prava; prepoznaju vezu između zakona protiv obraćenja i nasilja nad vjerskim manjinama, posebno kršćanskom i muslimanskom zajednicom;

(ad)

potaknu Indiju da, kao članica Vijeća UN-a za ljudska prava i u svjetlu njezina obećanja da će poticati istinsko i djelotvorno sudjelovanje civilnog društva u promicanju ljudskih prava, prihvati i olakša posjete posebnih izvjestitelja UN-a, posebice posebnog izvjestitelja UN-a za promicanje i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja, posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja i posebnog izvjestitelja UN-a za izvansudska, prijeka ili proizvoljna pogubljenja, radi praćenja razvoja događaja kada je riječ o građanskom prostoru te temeljnim pravima i slobodama;

(ae)

u sklopu dijaloga s indijskim vlastima, među ostalim na razini sastanaka na vrhu, posvete pozornost stanju ljudskih prava i izazovima s kojima se civilno društvo suočava, posebno zabrinutosti koju su istakli Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava i posebni izvjestitelji UN-a; poticati Indiju, kao najveću svjetsku demokraciju, da pokaže svoju predanost poštovanju, zaštiti i potpunoj provedbi ustavno zajamčenih prava na slobodu izražavanja za sve, uključujući na internetu, prava na mirno okupljanje i udruživanje, među ostalim u odnosu na najnovije prosvjede velikih poljoprivrednika, te slobodu vjeroispovijesti i uvjerenja; pozovu Indiju da osigura sigurno okruženje za rad te zaštitu i jamčenje temeljnih prava i sloboda branitelja ljudskih prava, aktivista za zaštitu okoliša, novinara i drugih aktera civilnog društva, bez političkog ili gospodarskog pritiska, te da prestane pozivati se na zakone protiv pobune i terorizma kao sredstvo za ograničavanje njihovih legitimnih aktivnosti, među ostalim u Jammuu i Kašmiru, da zaustavi opća ograničenja pristupa internetu, preispita zakone kako bi se izbjegla njihova moguća zloupotreba kako bi se ušutkali nedosljedni i izmijenili zakoni kojima se potiče diskriminacija i olakšava pristup pravosuđu; rješavaju štetne učinke zakona o reguliranju inozemnih doprinosa na organizacije civilnog društva;

(af)

potiču Indiju da poduzme daljnje korake za istraživanje i sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja i promicanje rodne ravnopravnosti; rješavaju problem porasta nasilja nad ženama i djevojkama u Indiji poticanjem temeljite istrage nasilnih zločina nad ženama i djevojkama, uključujući obuku policajaca za obavljanje policijske djelatnosti i istrage uz osviještenost o traumama te ubrzavanjem sudskih postupaka i poboljšanjem zaštite žrtava;

(ag)	rješavaju pitanja prevladavajuće diskriminacije temeljene na kastama i važnosti davanja prava zajednicama Adivasija prema zakonu o pravima na šumu;

(ah)	podsjećaju na načelno i dugogodišnje odbijanje smrtne kazne u EU-u i ponavljaju svoj poziv Indiji na moratorij na smrtnu kaznu s ciljem trajnog ukidanja smrtne kazne;

(ai)

apelira na Indiju da razvije Nacionalni akcijski plan o poslovanju i ljudskim pravima kako bi u potpunosti proveo Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, podsjećajući na odgovornosti svih tvrtki da poštuju ljudska prava u svojim lancima vrijednosti, i potakne Indiju da aktivno sudjeluje u obvezujućem ugovoru UN-a o korporativnoj odgovornosti za ljudska prava;

(aj)	apelira na Indiju da ratificira Konvenciju UN-a protiv mučenja i njezin Fakultativni protokol i Međunarodnu konvenciju UN-a o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka;

(ak)	potiču Indiju da nastavi podupirati napore na međunarodnom pravosuđu potpisivanjem Rimskog statuta kojim se uspostavlja Međunarodni kazneni sud (MKS);

(al)	potiču Indiju da nastavi svoju tradiciju osiguravanja zaštite osobama koje bježe od nasilja i progona dok ne budu stvoreni uvjeti za siguran, dostojanstven i dobrovoljan povratak, te da poduzmu sve mjere potrebne za uklanjanje opasnosti od gubitka državljanstva za zajednice u Indiji;

(am)

a) podsjećaju na važnost što skorijeg uključivanja u redoviti dijalog o ljudskim pravima između EU-a i Indije, u skladu s obvezom iz Plana EU-a i Indije te u skladu sa zajedničkom namjerom da se nakon osam godina nastave sastanci bez održavanja takvih sastanaka, kao važna prilika za obje strane da rasprave i riješe preostala pitanja u vezi s ljudskim pravima; učine dijalog svrsishodnim tako što će zajamčiti sudjelovanje na visokoj razini, utvrditi konkretne obveze i kriterije za napredak, raspravljati o pojedinačnim slučajevima i olakšati dijalog između EU-a i Indije u pogledu civilnog društva uoči međuvladinog dijaloga; zatraže od ESVD-a da redovito izvješćuje Europski parlament o postignutim rezultatima;

Trgovina za održivost i blagostanje

(an)

podsjete se da se trgovina između EU-a i Indije povećala za više od 70 % između 2009. i 2019. te da je u zajedničkom interesu razvijanje tješnjih gospodarskih veza; uvide da je Indija solidna alternativa za EU koja želi diverzificirati svoje opskrbne lance i da je EU najveći trgovinski partner Indije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru;

(ao)

iskoriste priliku koju nudi sastanak čelnika EU-a i Indije za otvorenu raspravu o suradnji na najvišoj razini utemeljenoj na vrijednostima kada je riječ o trgovini i ulaganjima; ponovno naglase spremnost EU-a da razmotri pokretanje pregovora o samostalnom sporazumu o zaštiti ulaganja, što bi povećalo pravnu sigurnost za ulagače s obje strane i dodatno ojačalo bilateralne trgovinske odnose; rade na postizanju zajedničkih i uzajamno korisnih ciljeva u tim područjima kojima bi se moglo doprinijeti gospodarskom rastu i inovacijama i u okviru kojih se poštuju univerzalna ljudska prava, uključujući prava radnika, te da promiču borbu protiv klimatskih promjena i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja u okviru Programa do 2030.;

(ap)	iskoriste u najvećoj mogućoj mjeri predanost Indije multilateralizmu i međunarodnom trgovinskom poretku utemeljenom na pravilima; promiču odlučujuću ulogu Indije u tekućim naporima za reformu Svjetske trgovinske organizacije;

(aq)

ocijene u kojoj je mjeri pregovarački mandat Komisije potrebno ažurirati ukoliko je cilj sklopiti sporazum o trgovini i suradnji koji bi uključivao ambiciozne odredbe o provedivom poglavlju o trgovini i održivom razvoju u skladu s Pariškim sporazumom, kao i odgovarajuće odredbe o pravima i dužnostima ulagača te ljudskim pravima; zajamče da pregovori budu konstruktivni, no istodobno vode računa o različitim razinama ambicija dviju strana; nadovežu se u tom pogledu na ohrabrujuću promjenu stajališta indijskih vlasti oko njihove spremnosti da u budući sporazum uvrste odredbe o trgovini i održivom razvoju;

Otpornost putem sektorskih partnerstava

(ar)

dovrše pregovore o partnerstvu za povezivost s Indijom; podrže to partnerstvo, osobito davanjem zajmova i jamstava za održivo ulaganje u bilateralne i multilateralne digitalne i zelene infrastrukturne projekte u Indiji, od strane javnih i privatnih subjekata EU-a poput Europske investicijske banke (EIB) i novog instrumenta za vanjsko financiranje, u skladu s potencijalom izloženim u strategiji povezivanja EU-a i Azije; istraže mogućnosti sinergije u okviru suradnje EU-a i Indije te suradnje sa zemljama južne Azije i koordinacije različitih strategija povezivanja;

(as)

zajamče da se inicijative za povezivost temelje na socijalnim, ekološkim i fiskalnim standardima i vrijednostima održivosti, transparentnosti, uključivosti, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i reciprociteta te da su u potpunosti u skladu s Okvirnom konvencijom UN-a o promjeni klime (UNFCCC) i njezinim pravnim instrumentima, uključujući Pariški sporazum;

(at)

uzmu u obzir stručno znanje Indije u upravljanju prirodnim katastrofama; intenziviraju suradnju s Indijom u povećanju pripremljenosti regije za prirodne katastrofe, uključujući partnerstvom u okviru Koalicije za infrastrukturu otpornu na katastrofe, multilateralnog nastojanja za širenje istraživanja i razmjene znanja u području upravljanja infrastrukturnim rizicima;

(au)

poboljšaju suradnju na održivoj mobilnosti konkretnim mjerama poput daljnjeg razvoja infrastrukture električnog prijevoza i ulaganja u željezničke projekte; ističu ključnu važnost željeznica za ublažavanje zagušenja i zagađenja u velikim urbanim područjima, postizanje klimatskih ciljeva i osiguravanje otpornosti ključnih lanaca opskrbe, među ostalim tijekom kriza;

(av)

podržavaju nastavak suradnje na izazovima koje predstavlja brza urbanizacija, uključujući razmjenu znanja i najboljih praksi kroz zajedničke platforme i suradnju između gradova, suradnju u području tehnologije pametnih gradova i kontinuiranu financijsku potporu projektima u gradskom prometu u Indiji putem Europske investicijske banke;

(aw)

prisjete uloge Indije kao glavnog proizvođača lijekova, generičkih lijekova i cjepiva, posebno u kontekstu trenutačne globalne zdravstvene krize; potaknu zajednička poduzeća da zajamče univerzalan pristup cjepivima protiv bolesti COVID-19; teže vodstvu EU-a i Indije u promicanju zdravlja kao globalnog javnog dobra, posebno podupiranjem multilateralnih inicijativa, uključujući inicijativu COVAX, i pomažu u jamčenju univerzalnog pristupa cjepivima, posebno među zemljama s nižim prihodima, naročito zajedničkom suradnjom na relevantnim međunarodnim forumima;

(ax)

podignu razinu ambicije u pogledu bilateralne i multilateralne suradnje EU-a i Indije na području klimatskih promjena, posebno ubrzavanjem zelenog rasta i pravednim i sigurnim prijelazom na čistu energiju, uz postizanje klimatske neutralnosti i jačanje ambicije doprinosa određenih na nacionalnoj razini; nastave sa zajedničkim globalnim vodstvom za potporu Pariškom sporazumu i usredotoče se na provedbu programa za čistu i obnovljivu energiju te programa kružnog gospodarstva;

(ay)

potvrde zajedničku predanost usklađenijim naporima za ublažavanje učinaka klimatskih promjena i povećanje njihovih ulaganja u zelene i održive tehnologije s obzirom da su EU i Indija dva veća proizvođača emisija stakleničkih plinova u svijetu; uzmu u obzir vodstvo Indije u području obnovljive energije i napredak postignut kroz partnerstvo EU-a i Indije za čistu energiju i klimu; potaknu ulaganje i suradnju na nastavku unapređenja električne mobilnosti, održivog hlađenja, tehnologije baterija sljedeće generacije, distribuirane proizvodnje električne energije i pravedne tranzicije u Indiji; pokrenu raspravu i ocijene stratešku suradnju u području rijetkih zemnih metala; pojačaju provedbu partnerstva za održivo upravljanje vodama;

(az)	promiču ambiciozan zajednički program i globalno djelovanje u području biološke raznolikosti, među ostalim uoči Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP 15) u svibnju 2021.;

(ba)

teže zajedničkom vodstvu u utvrđivanju i unapređenju međunarodnih standarda u digitalnom gospodarstvu koje počiva na održivoj i odgovornoj digitalizaciji i okruženju informacijsko-komunikacijske tehnologije utemeljenom na vladavini prava i ljudskim pravima, uz istodobno rješavanje prijetnji kibersigurnosti i zaštitu temeljnih prava i sloboda, uključujući zaštitu osobnih podataka;

(bb)

povećaju ambicije EU-a u pogledu digitalne povezivanja s Indijom u kontekstu strategije EU-a za digitalnu transformaciju; surađuju s Indijom u razvoju i korištenju ključnih tehnologija imajući na umu važne strateške i sigurnosne posljedice koje sa sobom nose takva nova tehnologija; ulažu u partnerstva za digitalne usluge i razvoj odgovorne umjetne inteligencije utemeljene na ljudskim pravima; pozdravljaju napore koje Indija ulaže u postizanje visoke razine zaštite osobnih podataka nalik Općoj uredbi o zaštiti podataka te nastave podupirati reformu zaštite podataka u Indiji; istaknu uzajamne koristi od pojačane suradnje u tom području; potiču daljnju konvergenciju između regulatornih okvira kako bi se osigurala visoka razina zaštite osobnih podataka i privatnosti, uključujući putem mogućih odluka o adekvatnosti podataka, s ciljem olakšavanja zaštićenih i sigurnih prekograničnih protoka podataka, uz omogućavanje uže suradnje, posebice u informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji i sektoru digitalnih usluga; uzmu u obzir da bi usklađivanje indijskih i europskih propisa o podacima znatno olakšalo uzajamnu suradnju, trgovinu i siguran prijenos informacija i stručnog znanja; teže tome da se s Indijom zaključe standardni međunarodni sporazumi EU-a o uslugama mobilnog roaminga;

(bc)

prisjete da je razvoj digitalnog sektora od presudne važnosti za sigurnost i mora uključivati diversifikaciju lanca opskrbe proizvođača opreme promicanjem otvorene i interoperabilne mrežne arhitekture i partnerstava za digitalizaciju s partnerima koji dijele vrijednosti EU-a i upotrebljavaju tehnologiju uz poštovanje temeljnih prava;

(bd)

poduzmu učinkovite korake za olakšavanje mobilnosti između EU-a i Indije, među ostalim za migrante, studente, visokokvalificirane radnike i umjetnike, uzimajući u obzir dostupnost vještina i potrebe tržišta rada u EU-u i Indiji; prepoznaju značajnu količinu talenta u područjima digitalizacije i umjetne inteligencije u Indiji i EU-u i zajednički interes za razvoj stručnosti i suradnje na visokoj razini na tom području;

(be)

uzmu u obzir međuljudske razmjene kao jednu od glavnih dimenzija strateškog partnerstva; pozovu na dublje partnerstvo u obrazovanju, istraživanju te inovaciji i kulturnoj razmjeni; pozovu države članice EU-a i Indiju da posebno ulažu u kapacitete i vodstvo mladih te da zajamče njihovo smisleno uključivanje u politički i gospodarski život; promiču sudjelovanje Indije, osobito indijskih studenata i mladih osoba koje traže praksu, u programima EU-a poput Obzora Europa, Europskog istraživačkog vijeća, istraživačke stipendije Marie Sklodowska-Curie i međuljudskim razmjenama; s tim u vezi promiču program Erasmus + i zajamče ravnopravno uključivanje studentica, znanstvenica, istraživačica i stručnjakinja u te programe; nastave blisku suradnju u istraživanju i inovacijama, uključujući digitalne tehnologije usmjerene na čovjeka i utemeljene na etici, uz istodobno poticanje jačanja digitalne pismenosti i vještina;

(bf)

nastave istraživati mogućnosti za sveobuhvatnu suradnju u okviru skupine G20 u području zapošljavanja i socijalnih politika, kao što su socijalna zaštita, minimalna plaća, sudjelovanje žena na tržištu rada, stvaranje pristojnih radnih mjesta, sigurnost i zdravlje na radu; surađuju na iskorjenjivanju dječjeg rada potporom primjeni i praćenju poštivanja Konvencije br. 138 (Konvencija o najnižoj dobi) i Konvencije br. 182 (Konvencija o najgorim oblicima dječjeg rada) Međunarodne organizacije rada koje je Indija ratificirala u lipnju 2017.;

nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

(1) https://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2020/07/15/joint-statement-15th-eu-india-summit-15-july-2020/

(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0012.

(3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0016.

(4) SL C 337, 20.9.2018., str. 48.

(5) SL C 174 E, 14.7.2005., str. 179.

(6) SL C 227 E, 21.9.2006., str. 589.

(7) SL C 58, 15.2.2018., str. 109.

(8) SL C 261 E, 10.9.2013., str. 34.

(9) SL C 215, 19.6.2018., str. 202.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/119

P9_TA(2021)0116

Zahtjev za ukidanje imuniteta Filipu De Manu

Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Filipu De Manu (2020/2271(IMM))

(2021/C 506/18)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Filipu De Manu, koji je 30. listopada 2020. podnio glavni državni odvjetnik žalbenog suda u Bruxellesu u okviru kaznenog postupka i koji je objavljen na plenarnoj sjednici od 14. prosinca 2020.,

—	uzimajući u obzir činjenicu da se Filip De Man odrekao prava na saslušanje u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir članak 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

—	uzimajući u obzir članak 59. Ustava Kraljevine Belgije,

—	uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011., 17. siječnja 2013. i 19. prosinca 2019. (1),

—	uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0134/2021),

budući da je glavni državni odvjetnik pri žalbenom sudu u Bruxellesu proslijedio zahtjev za ukidanje parlamentarnog imuniteta Filipu De Manu, zastupniku u Europskom parlamentu koji je izabran kao predstavnik Kraljevine Belgije, u vezi s prometnom nesrećom s materijalnom štetom i otegotnom okolnošću nezakonitog napuštanja mjesta nesreće, koju je navodno prouzročio 1. svibnja 2019.;

budući da je Filip De Man optužen da je 1. svibnja 2019. u Vilvoordeu automobilom udario o prometni otok, nakon čega se nije zaustavio, već je nastavio voziti do svojeg doma; budući da je policija utvrdila da su krhotine vozila zastupnika bile razasute po cesti te da su tragovi na tlu bili vidljivi od mjesta nesreće do doma zastupnika; budući da je, nakon brojnih poziva, pravosudna policija naposljetku uspjela dobiti izjavu Filipa De Mana, koji je tom prilikom naveo da je doista prevrnuo betonski stup i da se nije mogao zaustaviti zbog ljudi koji su se okupili na ulici;

C.	budući da je navodno kazneno djelo obuhvaćeno člankom 33. belgijskog Zakona o cestovnom prometu od 16. ožujka 1968. te da je kažnjivo kaznom zatvora od petnaest dana do šest mjeseci i novčanom kaznom od 200 do 2 000 eura;

D.	budući da Parlament ne može preuzeti ulogu suda te da se zastupnik u kontekstu postupka ukidanja imuniteta ne može smatrati optuženikom (2);

budući da se u članku 9. prvom podstavku Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat članovima parlamenta te države, a na teritoriju bilo koje druge države članice, imunitet od svake mjere zadržavanja i od sudskih postupaka;

budući da članak 59. stavak 1. Ustava Kraljevine Belgije predviđa da „osim u slučaju da je zatečen u počinjenju kaznenog djela, protiv nijednog člana dvaju domova ne može se u okviru provedbe zakona pokrenuti sudski postupak niti ga se može izravno pozvati pred sud ili uhititi za vrijeme zasjedanja ako to ne odobri dom čiji je on član;

G.	budući da u pojedinačnom slučaju Parlament sam odlučuje o ukidanju imuniteta; budući da pri donošenju te odluke Parlament može objektivno uzeti u obzir položaj u kojem se zastupnik nalazi (3);

budući da navodno kazneno djelo nije izravno i očito povezano s mandatom Filipa De Mana kao zastupnika u Europskom parlamentu i ne predstavlja mišljenje ili glas dan u okviru njegova obnašanja dužnosti zastupnika u Europskom parlamentu, u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;

I.	budući da u ovom slučaju Parlament nije pronašao dokaze o postojanju fumus persecutionis, odnosno o činjeničnim elementima koji bi upućivali na to da se predmetnim pravnim postupkom nastoji nanijeti šteta političkoj aktivnosti zastupnika;

odlučuje ukinuti imunitet Filipu De Manu;

nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnom tijelu Kraljevine Belgije i Filipu De Manu.

(1) Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C-200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 et T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.; Presuda Suda od 19. prosinca 2019., Junqueras Vies, C-502/19, ECLI:EU:C:2019:1115.

(2) Presuda Općeg suda od 30. travnja 2019., Briois/Parlament, T-214/18, ECLI:EU:T:2019:266.

(3) Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440, točka 28.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/121

P9_TA(2021)0117

Zahtjev za ukidanje imuniteta Zdzisławu Krasnodębskom

Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Zdzisławu Krasnodębskom (2020/2224(IMM))

(2021/C 506/19)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Zdzisławu Krasnodębskom od 9. rujna 2020., koji je podnio predsjednik Općinskog suda za Varšavu-Śródmieście u Varšavi, kazneni odjel X, u vezi s kaznenim postupkom pokrenutim protiv njega povodom privatne tužbe i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 22. listopada 2020.,

—	nakon saslušanja Zdzisława Krasnodębskog u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

—	uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011., 17. siječnja 2013. i 19. prosinca 2019. (1),

—	uzimajući u obzir članak 105. stavke 2. i 5. Ustava Republike Poljske:

—	uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0132/2021),

budući da je 23. siječnja 2020. predsjednik kaznenog odjela X Općinskog suda za Varšavu-Śródmieście, Poljska, proslijedio zahtjev za ukidanje zastupničkog imuniteta Zdzisławu Krasnodębskom koji je podnijela privatna stranka zbog određenih izjava Zdzisława Krasnodębskog tijekom radijskog intervjua od 1. veljače 2019.; budući da je 19. veljače 2020. kazneni odjel X Općinskog suda za Varšavu-Śródmieście obaviješten da je u pitanje dovedena nadležnost tijela u skladu s člankom 9. stavcima 1. i 12. Poslovnika, što utječe na dopuštenost zahtjeva; budući da je 18. svibnja 2020. sud zatražio pojašnjenja Ureda glavnog državnog odvjetnika te budući da je u dopisu od 8. rujna 2020. Ured glavnog državnog odvjetnika iznio stajalište da je „u slučaju pokretanja postupka povodom privatne tužbe u kojem ne sudjeluje državni odvjetnik sud tijelo koje je nadležno proslijediti zahtjev privatnog tužitelja za ukidanje imuniteta, u skladu s člankom 9. stavcima 1. i 12. Poslovnika Europskog parlamenta” i da pojam „nadležno tijelo” treba tumačiti s obzirom na članak 9. stavak 12. Poslovnika; budući da su zahtjev za ukidanje zastupničkog imuniteta uputila pravosudna tijela u skladu s člankom 9. stavkom 12. Poslovnika te budući da u skladu s člankom 9. stavkom 1. Poslovnika svaki zahtjev za ukidanje zastupničkog imuniteta mora podnijeti „nadležno tijelo države članice”, pri čemu ta dva pojma nisu identična;

budući da je privatna tužba protiv Zdzisława Krasnodębskog prvotno podnesena Općinskom sudu za Krakov-Krowodrzu 6. svibnja 2019.; budući da je 18. listopada 2019. postupajući po službenoj dužnosti i nakon što je utvrdio da je intervju u kojem je sudjelovao Zdzisław Krasnodębski snimljen u radijskom studiju u Varšavi, a ne u Krakovu, taj sud utvrdio da nije nadležan za odlučivanje u predmetu te je predmet ustupio Općinskom sudu za Varšavu-Śródmieście u Varšavi;

C.	budući da je 1. veljače 2019., tijekom intervjua u jutarnjem radijskom programu, Zdzisław Krasnodębski privatnog tužitelja opisao kao „nepoznatog odvjetnika” i „gangstera” te tvrdio da se „razbacuje”;

budući da je Zdzisław Krasnodębski prilikom iznošenja tih komentara navodno javno oklevetao privatnog tužitelja, što je navodno dovelo do toga da je on izgubio povjerenje koje mu je potrebno za obavljanje poslovne djelatnosti te budući da ga je ponizio u javnosti, što je kazneno djelo u skladu s člankom 212. stavkom 2. poljskog Kaznenog zakona;

E.	budući da se u članku 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije ističe da zastupnici u Europskom parlamentu ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja, zadržavanja ili sudskog postupka zbog izraženih mišljenja ili glasovanja pri obnašanju svojih dužnosti;

F.	budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat zastupnicima u parlamentu te države;

budući da u skladu s člankom 105. stavcima 2. i 5. poljskog Ustava, od dana objave rezultata izbora do dana isteka svojeg mandata, zastupnik ne podliježe kaznenoj odgovornosti bez suglasnosti Sejma (donji dom parlamenta) te ne smije biti pritvoren niti uhićen bez suglasnosti Sejma, osim u slučajevima kada je zatečen u počinjenju kaznenog djela i kada je njegov pritvor nužan za osiguranje nesmetanog tijeka postupka;

H.	budući da navodna djela nisu povezana s izražavanjem mišljenja ili glasovanjem Zdzisława Krasnodębskog pri obnašanju dužnosti u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;

I.	budući da u ovom slučaju Parlament nije pronašao dokaze o postojanju fumus persecutionis, odnosno o činjeničnim elementima koji bi upućivali na to da se predmetnim pravnim postupkom nastoji nanijeti šteta političkoj aktivnosti zastupnika, a time i Europskom parlamentu;

J.	budući da Parlament ne može preuzeti ulogu suda te da se zastupnik u kontekstu postupka ukidanja imuniteta ne može smatrati optuženikom (2);

K.	budući da je svrha zastupničkog imuniteta zaštititi Parlament i njegove zastupnike od pravnih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode pri obavljanju zastupničkih dužnosti i koje se od tih dužnosti ne mogu odvojiti;

odlučuje ukinuti imunitet Zdzisławu Krasnodębskom;

nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnom tijelu Poljske i Zdzisławu Krasnodębskom.

(1) Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 et T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.; Presuda Suda od 19. prosinca 2019., Junqueras Vies, C-502/19, ECLI:EU:C:2019:1115.

(2) Presuda Općeg suda od 30. travnja 2019., Briois/Parlament, T-214/18, ECLI:EU:T:2019:266.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/123

P9_TA(2021)0118

Zahtjev za ukidanje imuniteta Ioannisu Lagosu

Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Ioannisu Lagosu (2020/2240(IMM))

(2021/C 506/20)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Ioannisu Lagosu, koji je 23. listopada 2020. podnio državni odvjetnik pri Kasacijskom sudu Helenske Republike u kontekstu izvršenja osuđujuće presude br. 2425, 2473, 2506, 2644/2020, koju je protiv njega donio Žalbeni sud u Ateni (Prvo vijeće od troje sudaca koje odlučuje o kaznenim stvarima), a koji je objavljen na plenarnoj sjednici 11. studenoga 2020.,

—	nakon saslušanja Ioannisa Lagosa u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

—	uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011., 17. siječnja 2013. i 19. prosinca 2019. (1),

—	uzimajući u obzir članak 62. Ustava Helenske Republike,

—	uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0136/2021),

budući da je državni odvjetnik koji je nadležan za taj postupak zatražio ukidanje imuniteta Ioannisu Lagosu, zastupniku u Europskom parlamentu, kako bi se protiv njega mogla izvršiti osuđujuća presuda u okviru koje mu je izrečena kazna zatvora u ukupnom trajanju od trinaest (13) godina i osam (8) mjeseci te novčana kazna u ukupnom iznosu od tisuću tristo eura (1 300 EUR) za jedno teže kazneno djelo i dva lakša kaznena djela;

B.	budući da prema članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije zastupnici u Europskom parlamentu na nacionalnom području svoje države uživaju imunitet koji se priznaje zastupnicima parlamenta te države;

C.	budući da je Ioannis Lagos 2. srpnja 2019. izabran kao zastupnik u Europskom parlamentu, a zahtjev za ukidanje imuniteta odnosi se na činjenice i optužnicu koji su prethodili njegovu stjecanju statusa zastupnika u Europskom parlamentu, a time i imuniteta zastupnika u Europskom parlamentu;

D.	budući da se, u skladu s člankom 62. Ustava Helenske Republike, tijekom trajanja zastupničkog mandata nijedan zastupnik ne smije kazneno goniti, uhititi, zatvoriti niti se u odnosu na njega mogu primijeniti ikakve druge mjere koje uključuju oduzimanje slobode, bez odobrenja Zastupničkog doma;

budući da je Ioannis Lagos proglašen krivim za sljedeće: a) teže kazneno djelo pripadnosti zločinačkoj organizaciji i njezina vođenja (članak 187. stavci 1. i 3. Kaznenog zakona), počinjeno u Ateni između 2008. i danas, b) lakše kazneno djelo koje se odnosi na jednostavno posjedovanje oružja (Zakon br. 2168/1993), nakon odobrene izmjene optužnice koja se odnosila na kvalificirano kazneno djelo posjedovanja oružja, počinjeno 30. rujna 2013. u Perami (Atika) i c) lakše kazneno djelo koje se odnosi na povredu Zakona br. 456/1976 o „signalnim pištoljima i vatrometu”, počinjeno u Perami (Atika) 29. rujna 2013.;

F.	budući da je osuđujuća presuda Žalbenog suda u Ateni izvršiva odmah jer je sud odlučio da žalba protiv te odluke nema suspenzivan učinak;

G.	budući da je Odbor za pravna pitanja primio na znanje dokumente koje je Ioannis Lagos podnio njegovim članovima u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika smatrajući ih važnima za postupak;

H.	budući da se osuđujuća presuda ne odnosi na izražena mišljenja ili glasovanje Ioannisa Lagosa u okviru obnašanja njegovih dužnosti, u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;

budući da se u skladu s člankom 9. stavkom 8. Poslovnika Odbor za pravna pitanja ni pod kojim uvjetima ne može izjasniti o krivnji zastupnika u Parlamentu niti se izjasniti o tome opravdavaju li mišljenja ili postupci koji mu se pripisuju kazneni progon, čak ni u slučaju da Odbor prilikom razmatranja zahtjeva stekne podrobna saznanja o činjenicama slučaja;

J.	budući da nije na Europskom parlamentu da ispituje značajke nacionalnih pravnih i pravosudnih sustava;

K.	budući da Europski parlament nema ovlast za ocjenjivanje ili ispitivanje nadležnosti nacionalnih pravosudnih tijela koja vode predmetni kazneni postupak;

L.	budući da je Ioannis Lagos jedan od nekoliko pojedinaca kojima je isto tako u kontekstu osuđujuće presude Žalbenog suda u Ateni izrečena višegodišnja zatvorska kazna za predmetna kaznena djela, pri čemu je jedina razlika u tome što on trenutačno uživa imunitet kao zastupnik u Europskom parlamentu;

M.	budući da imunitet parlamentarnih zastupnika u skladu s člankom 5. stavkom 2. Poslovnika Europskog parlamenta nije osobna povlastica zastupnika, već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;

N.	budući da je svrha zastupničkog imuniteta zaštititi Parlament i njegove zastupnike od pravnih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode pri izvršavanju zastupničkih dužnosti i koje se od tih dužnosti ne mogu odvojiti;

O.	budući da predmetna kaznena djela nisu u očitoj i izravnoj vezi s dužnostima koje Ioannis Lagos obavlja kao zastupnik u Europskom parlamentu;

budući da su se kaznena djela za koja je optužen dogodila prije njegova izbora kao zastupnika u Europskom parlamentu; budući da se na temelju toga ne može tvrditi da je sudski postupak, koji je započeo već 2014., pokrenut s namjerom da se nanese šteta budućoj političkoj aktivnosti Ioannisa Lagosa kao zastupnika u Europskom parlamentu jer je u tom trenutku njegov status zastupnika u Europskom parlamentu još uvijek bio hipotetski i budući;

Q.	budući da u ovom slučaju Parlament nije pronašao dokaze o postojanju fumus persecutionis, odnosno o činjeničnim elementima koji bi upućivali na to da se predmetnim pravnim postupkom nastoji nanijeti šteta političkoj aktivnosti zastupnika, a time i Europskom parlamentu;

odlučuje ukinuti imunitet Ioannisu Lagosu;

nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora tužitelju Kasacijskog suda Helenske Republike i Ioannisu Lagosu.

(1) Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23. Presuda Suda od 19. prosinca 2019., Junqueras Vies, C-502/19, ECLI:EU:C:2019:1115.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/125

P9_TA(2021)0119

Zahtjev za ukidanje imuniteta Ioannisu Lagosu

Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Ioannisu Lagosu (2020/2219(IMM))

(2021/C 506/21)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Ioannisu Lagosu, koji je 2. listopada 2020. uputio državni odvjetnik pri Vrhovnom sudu Grčke u vezi s mogućom optužnicom državnog odvjetnika prvostupanjskog suda u Ateni (predmet: ABM:PB2020/65), i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 19. listopada 2020.,

—	nakon saslušanja Ioannisa Lagosa u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir članak 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

—	uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011., 17. siječnja 2013. i 19. prosinca 2019. (1),

—	uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0135/2021),

A.	budući da je državni odvjetnik pri Vrhovnom sudu Grčke podnio zahtjev za ukidanje zastupničkog imuniteta Ioannisu Lagosu zbog određenih radnji koje je Ioannis Lagos počinio tijekom govora u Europskom parlamentu 29. siječnja 2020.;

B.	budući da je Ioannis Lagos optužen za navodno oskvrnuće nacionalnog simbola Turske počinjeno tijekom plenarne rasprave održane 29. siječnja 2020. o migrantskoj situaciji na grčko-turskoj granici i zajedničkom odgovoru EU-a na nju;

C.	budući da oskvrnuće nacionalnog simbola predstavlja kazneno djelo iz 1) članka 1. stavka 1. Zakona 927/1979, u verziji Zakona 4285/2014 te 2) članka 155., zajedno s člancima 1., 12., 14., 26., 27., 51., 53., 57. i 79. grčkog Kaznenog zakona;

D.	budući da zastupnički imunitet nije osobna povlastica zastupnika već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;

E.	budući da se, kao prvo, Parlament ne može smatrati Sudom te da se, kao drugo, zastupnik u Europskom parlamentu u kontekstu postupka ukidanja imuniteta ne može smatrati „optuženikom” (2);

F.	budući da se u članku 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da „zastupnici u Europskom parlamentu ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja, zadržavanja ili sudskog postupka zbog izraženih mišljenja ili glasovanja pri obnašanju svojih dužnosti”;

G.	budući da je Ioannis Lagos predmetnu radnju počinio tijekom plenarne sjednice Europskog parlamenta, u službenim prostorijama u kojima se ta sjednica održavala i obnašajući dužnost zastupnika u Europskom parlamentu;

H.	budući da je predmetna radnja Ioannisa Lagosa stoga počinjena u kontekstu obnašanja dužnosti zastupnika i rada u Europskom parlamentu;

odlučuje ne ukinuti imunitet Ioannisu Lagosu;

nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnom tijelu Helenske Republike i Ioannisu Lagosu.

(1) Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C-200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C-163/10, ECLI: EU:C:2011:543; presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23. presuda Suda od 19. prosinca 2019., Junqueras Vies, C-502/19, ECLI:EU:C:2019:1115.

(2) Presuda Općeg suda od 30. travnja 2019., Briois/Parlament, T-214/18, ECLI:EU:T:2019:266.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/127

P9_TA(2021)0130

Međuinstitucijski sporazum o obveznom registru transparentnosti

Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o sklapanju međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o obveznom registru transparentnosti (2020/2272(ACI))

(2021/C 506/22)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir odluku Konferencije predsjednika od 9. prosinca 2020. kojom se odobrava nacrt međuinstitucijskog sporazuma o uspostavi obveznog registra transparentnosti,

—	uzimajući u obzir nacrt međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o obveznom registru transparentnosti („Sporazum”),

—	uzimajući u obzir članak 11. stavke 1. i 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

—	uzimajući u obzir članak 295. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir nacrt političke izjave Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije prilikom usvajanja Međuinstitucijskog sporazuma o obveznom registru transparentnosti („politička izjava”),

—	uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. travnja 2014. Europskog parlamenta i Europske komisije o registru transparentnosti za organizacije i samozaposlene osobe koje sudjeluju u oblikovanju i provedbi politike EU-a („sporazum iz 2014.”) (1),

—	uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma od 28. rujna 2016. o obveznom registru transparentnosti (COM(2016)0627),

—	uzimajući u obzir pregovarački mandat Europskog parlamenta o Prijedlogu Komisije od 28. rujna 2016. o međuinstitucijskom sporazumu o obveznom registru transparentnosti, koji je Konferencija predsjednika usvojila 15. lipnja 2017.,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2017. o transparentnosti, odgovornosti i integritetu u institucijama EU-a (2),

—	uzimajući u obzir novi paket instrumenata transparentnosti za zastupnike, koji je Konferencija predsjednika podržala 27. srpnja 2018.,

—	uzimajući u obzir svoju Odluku od 31. siječnja 2019. o izmjenama Poslovnika Europskog parlamenta koje se odnose na glavu I. poglavlja 1. i 4., glavu V. poglavlje 3., glavu VII. poglavlja 4. i 5., glavu VIII. poglavlje 1., glavu XII., glavu XIV. i prilog II. (3), a posebno članke 11. i 35.,

—	uzimajući u obzir članak 148. stavak 1. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja (A9-0123/2021),

A.	budući da članak 11. stavak 2. UEU-a navodi: „Institucije održavaju otvoren, transparentan i redovit dijalog s predstavničkim udrugama i civilnim društvom”;

B.	budući da je zdravstvena situacija uzrokovana pandemijom bolesti COVID-a dovela do pojave novih oblika interakcije između predstavnika interesnih skupina i donositelja odluka;

C.	budući da će Unija na različite načine isplatiti dosad nezabilježene iznose financijske potpore državama članicama kako bi se suzbile posljedice pandemije i da se svaka odluka povezana s time mora donijeti potpuno transparentno, čime se jamči potpuna odgovornost donositelja odluka u Uniji;

budući da bi građani trebali imati najveće moguće povjerenje u institucije Unije: budući da to povjerenje može postojati samo ako je potkrijepljeno percepcijom da je zastupanje interesa uvjetovano visokim etičkim standardima i da su njihovi izabrani predstavnici na razini Unije, povjerenici i dužnosnici Unije neovisni, transparentni i odgovorni; budući da bi neovisno tijelo koje je zajedničko institucijama Unije u budućnosti moglo doprinijeti uspostavi zajedničkog etičkog okvira za dužnosnike Unije, kojim bi se uredila njihova interakcija s predstavnicima interesnih skupina; budući da bi se u okviru funkcioniranja registra transparentnosti trebalo, prema potrebi, uzeti u obzir pridržavaju li se podnositelji zahtjeva za upis u registar i registrirani subjekti vrijednosti Unije i općih etičkih standarda;

E.	budući da su pojedinačne institucionalne mjere za provedbu Sporazuma usvojene u Europskom parlamentu na različitim razinama i kreću se od provedbenih pravila koja je donijelo Predsjedništvo do izmjene Poslovnika;

F.	budući da se Sporazumom svaka od triju institucija potpisnica obvezuje donijeti pojedinačne odluke kojima se upravni odbor registra („upravni odbor”) i tajništvo registra („tajništvo”) ovlašćuju za donošenje odluka u njihovo ime u skladu s člankom 9. i člankom 15. stavkom 2. Sporazuma;

Svrha i područje primjene

pozdravlja Sporazum kao daljnji korak u unapređenju standarda etičnog zastupanja interesa; podsjeća, međutim, da u skladu s člankom 295. UFEU-a institucije mogu odlučivati samo o aranžmanima za svoju suradnju i da se stoga moraju osloniti na svoje ovlasti samoorganizacije kako bi se uspostavile de facto obveze kojima se od trećih strana zahtijeva da se upišu u registar; ponavlja svoju dugotrajnu sklonost tome da se registar transparentnosti uspostavi zakonodavnim aktom jer je to jedini način da se stvori pravna obveza za treće strane;

inzistira, u skladu s političkom izjavom, na tome da se institucije obvežu na koordinirani pristup jačanju zajedničke kulture transparentnosti s ciljem poboljšanja i daljnjeg jačanja etičnog zastupanja interesa; ističe njihovu obvezu na međusobno održavanje lojalne suradnje na temelju Sporazuma kao i članka 13. stavka 2. UEU-a pri razvoju tog zajedničkog okvira i da bi stoga institucije trebale težiti najvišoj razini predanosti; ističe da mjere iz Sporazuma predstavljaju minimum i da bi se mogle dodatno proširiti uz političku potporu i uzimajući u obzir postojeća ustavna i pravna ograničenja međuinstitucijskog sporazuma;

ponovno ističe da treba nastaviti međuinstitucijski dijalog s ciljem uspostave registra transparentnosti na temelju pravno obvezujućeg akta sekundarnog zakonodavstva Unije;

predlaže da se na Konferenciji o budućnosti Europe raspravlja o mogućnosti uspostave samostalne pravne osnove koja bi suzakonodavcima omogućila donošenje zakonodavnih akata Unije u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom s ciljem uvođenja obvezujućih etičkih pravila za predstavnike interesnih skupina u njihovim interakcijama s institucijama Unije;

pozdravlja činjenicu da se status Vijeća Europske unije promijenio iz statusa promatrača u status službene stranke Sporazuma; smatra, međutim, da je njegovo sudjelovanje ograničeno na sastanke s najvišim dužnosnicima i samo u okviru dobrovoljnih programa, sastanke stalnih predstavnika i zamjenika stalnih predstavnika tijekom predsjedanja i šest mjeseci ranije; ustraje u tome da bi radi vjerodostojnosti zajedničkog okvira sva stalna predstavništva trebala u njemu aktivno sudjelovati u okviru svojih dobrovoljnih programa, nastaviti ga primjenjivati nakon završetka svojeg presjedanja i proširiti ga, koliko je to moguće, na druge dužnosnike;

ističe da u pregovaračkom procesu Komisija nije preuzela nikakve značajne dodatne obveze u zajedničkom okviru; posebno žali što, kad je riječ o području primjene ratione personae, taj okvir obuhvaća samo osoblje institucija na najvišim razinama; inzistira na tome da bi svaka revizija odredbi o uvjetima u odnosu na sve tri institucije trebala uključivati sastanke s ostalim osobljem institucija na razini načelnika odjela i višim razinama;

pozdravlja obveze koje je Parlament preuzeo u pregovaračkom procesu u pogledu mjera uvjetovanja i dopunskih mjera transparentnosti; smatra da je izmjena članaka 11. i 35. Poslovnika dala snažan poticaj u tom pogledu; pozdravlja činjenicu da se Sporazumom štiti ustavno pravo zastupnika da svoj mandat obnašaju slobodno;

pozdravlja mogućnost sudjelovanja institucija, tijela, ureda i agencija na dobrovoljnoj osnovi; smatra da bi institucije potpisnice trebale poticati takvo sudjelovanje u skladu sa svojom obvezom promicanja korištenja registra i korištenja registra u najvećoj mogućoj mjeri; ustraje u tome da će zbog takvog sudjelovanja institucije potpisnice morati registru staviti dodatne resurse na raspolaganje;

Obuhvaćene aktivnosti

naglašava da se Sporazum oslanja na pristup temeljen na aktivnostima koji uključuje neizravne aktivnosti lobiranja; inzistira na važnosti obuhvaćanja takvih aktivnosti, osobito u kontekstu pojave novih oblika interakcije predstavnika interesnih skupina s donositeljima odluka EU-a u okolnostima pandemije;

10.

pozdravlja pojašnjenja o obuhvaćenim i neobuhvaćenim aktivnostima, uključujući isključivanje spontanih susreta i obuhvaćanje posrednika iz trećih zemalja koji nemaju diplomatski status;

11.

smatra da je važno odrediti sastanke s predstavnicima interesnih skupina koji bi se trebali objavljivati kao unaprijed zakazani sastanci; pozdravlja praksu Komisije da objavljuje i sastanke koji se održavaju na drukčije načine, a ne uz fizičku prisutnost, na primjer videokonferencijom; ustraje u tome da bi se planirani telefonski poziv također trebao smatrati sastankom;

Uvjetovanje, godišnje izvješće i preispitivanje

12.

smatra da je provedba mjera uvjetovanja i drugih dopunskih mjera transparentnosti pojedinačnim odlukama omogućuje da se poštuju odgovarajuće unutarnje organizacijske ovlasti triju institucija potpisnica; pozdravlja u tom pogledu činjenicu da je godišnje izvješće prošireno kako bi obuhvatio provedbu takvih mjera koje su usvojile institucije potpisnice;

13.

predlaže da godišnje izvješće sadržava informacije o registriranim subjektima o kojima je provedena istraga i konačno uklonjeni iz registra zbog nepoštovanja kodeksa ponašanja;

14.

pozdravlja pravodobno i redovito preispitivanje provedbenih mjera poduzetih u skladu s člankom 5. Sporazuma s ciljem davanja preporuka za poboljšanje i jačanje tih mjera;

15.

poziva institucije potpisnice da prije sljedeće revizije registra provedu analizu učinaka koje nova pravila o transparentnosti imaju na postupke donošenja odluka, uključujući mjere uvjetovanja i dopunske mjere transparentnosti koje su institucije donijele u okviru zajedničkog okvira, te utjecaj koji ta pravila imaju na percepciju građana o institucijama Unije;

16.

naglašava da je jasno i pravodobno objavljivanje mjera uvjetovanja i dodatnih mjera transparentnosti ključno kako bi se predstavnicima interesnih skupina i građanima zajamčila transparentnost, što jača njihovo povjerenje u dobro funkcioniranje zajedničkog okvira;

Uloga Europskog parlamenta

17.

pozdravlja obveze koje je Parlament preuzeo tijekom pregovora, osobito u odnosu na prijedlog „Uklanjanje nedostataka – prijedlozi Parlamenta o uvjetovanju” i inzistira da ih treba bez odgode u potpunosti provesti i objaviti u skladu s člankom 5. stavkom 3. Sporazuma;

18.

ističe da u Parlamentu treba osigurati visok stupanj političke uključenosti u provedbu i postupak preispitivanja; predlaže da bi se postupak preispitivanja iz članka 14. Sporazuma trebao temeljiti na činjenicama i oblikovati u uskoj suradnji s potpredsjednicom Parlamenta nadležnom za registar transparentnosti;

19.

posebno poziva Predsjedništvo i druga relevantna tijela da brzo provedu sljedeće mjere:

(a)	uspostavljanje izravne veze između objavljivanja sastanaka u skladu s člankom 11. stavkom 3 i registra transparentnosti te uvođenje znatnih poboljšanja kako bi taj alat za objavljivanje postao potpuno prilagođen korisnicima i pretraživ;

(b)	uspostavljanje izravne veze između zakonodavnog otiska iz članka 4. stavka 6. Kodeksa ponašanja zastupnika u Europskom parlamentu u vezi s financijskim interesima i sukobima interesa iz Priloga I. Poslovniku i registra transparentnosti;

(c)	uvođenje pravila prema kojem se dužnosnici Parlamenta od razine načelnika odjela do glavnog tajnika sastaju samo s registriranim predstavnicima interesnih skupina;

(d)	izdavanje preporuke osoblju Parlamenta da se sastaje s pojedincima ili organizacijama obuhvaćenima područjem primjene registra transparentnosti samo ako su upisane u registar i da tu činjenicu sustavno provjerava prije sastanaka;

(e)

razvijanje sveobuhvatnog pristupa kako bi se sudjelovanje u svojstvu govornika na svim događanjima koja organiziraju odbori ili međuklubovi, kao što su radionice i seminari te sastanci izaslanstava, uvjetovalo registracijom za sve osobe koje su obuhvaćene područjem primjene registra transparentnosti;

(f)	razvijanje sveobuhvatnog i dosljednog pristupa u pogledu suorganizacije događaja u prostorima Parlamenta i, prema potrebi, uvjetovanje njihova održavanja registracijom svih osoba koje su obuhvaćene područjem primjene registra transparentnosti;

20.

konkretno poziva Konferenciju predsjednika odbora da

(a)	usvoji smjernice kako bi se izvjestiteljima, izvjestiteljima u sjeni i predsjednicima odbora pomoglo da ispune svoje obveze u skladu s člankom 11. stavkom 3.;

(b)

usvoji smjernice za tajništva odbora za potporu zastupnicima sustavno ih podsjećajući na mogućnost objavljivanja popisa koja se odnose na predmet izvješća, u skladu s člankom 4. stavkom 6. Kodeksa ponašanja zastupnika u Europskom parlamentu u vezi s financijskim interesima i sukobom interesa, koji se nalazi u Prilogu I. Poslovniku;

21.

poziva Odbor za ustavna pitanja da u postupku preispitivanja Poslovnika EP-a razmotri dodatne mjere transparentnosti koje bi trebalo uvesti kako bi se povećala predanost Parlamenta zajedničkom okviru; ističe važnost formalnih zahtjeva koji se primjenjuju na svaku izmjenu Poslovnika;

Prihvatljivost, kodeks ponašanja, podatci koje moraju dostaviti registrirani subjekti

22.

napominje da je poštovanje kodeksa ponašanja iz Priloga I. Sporazumu dio kriterija prihvatljivosti i da registrirani subjekti trebaju uzeti u obzir zahtjeve u pogledu povjerljivosti i pravila primjenjiva na bivše zastupnike i osoblje institucija koja se na njih primjenjuju nakon napuštanja dužnosti;

23.

pozdravlja pojašnjenje da registrirani subjekti nisu oslobođeni obveze da se pobrinu za poštovanje etičkih standarda jednakih onima koji se primjenjuju na njih kada dio svojih aktivnosti eksternaliziraju trećima;

24.

pozdravlja činjenicu da su registrirani subjekti obvezni objavljivati financijske informacije klijenata i posrednika i da se financijske informacije zahtijevaju i od registriranih subjekata koji ne zastupaju komercijalne interese; pozdravlja činjenicu da su registrirani subjekti obvezni ne samo objavljivati financijske informacije jednom godišnje, nego i ažurirati te informacije, posebno ako dođe do znatnih promjena u pojedinostima na koje se odnose provedbene odluke;

25.

naglašava da su registrirani subjekti sada obvezni pružati informacije o zakonodavnim prijedlozima, politikama ili inicijativama na koje su usmjereni; smatra da bi to trebalo doprinijeti većoj transparentnosti interesa koje zastupaju;

Tajništvo i upravni odbor

26.

pozdravlja obvezu povećanja sredstava za održavanje, razvoj i promicanje registra kao i službeni doprinos Vijeća tajništvu; smatra da bi takve obveze u okviru zajedničkog okvira trebale povećati sposobnost tajništva da registriranim subjektima pruži pravodobne smjernice i pomoć pri registraciji te ažuriranju traženih podataka; inzistira osobito na tome da su ljudski resursi vrlo ograničeni u odnosu na broj registriranih subjekata u usporedbi sa sličnim nacionalnim sustavima i da to ograničenje ometa učinkovitost rada registra; poziva institucije da osiguraju potrebne resurse i osoblje kako bi se zajamčilo pravilno funkcioniranje tajništva i upravnog odbora;

27.

smatra da bi ravnopravna uključenost svih triju institucija u radu tajništva i upravnog odbora trebala osigurati konsenzus, razviti zajedničku odgovornost za zajednički okvir i potaknuti zajedničku kulturu transparentnosti;

28.

pozdravlja osnivanje upravnog odbora i njegovu zadaću nadgledanja cjelokupne administrativne provedbe Sporazuma i djelovanja kao tijela za preispitivanje mjera koje poduzima tajništvo; pozdravlja činjenicu da Sporazum uključuje snažan administrativni postupak kojim se jamče prava registriranih subjekata;

Postupovne odredbe

29.

odobrava sklapanje Sporazuma iz Priloga A ovoj Odluci;

30.

odobrava političku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije iz Priloga B ovoj Odluci, koja će se objaviti u seriji L Službenog lista Europske unije zajedno sa Sporazumom;

31.

odlučuje da su, u skladu s člankom 9. i člankom 15. stavkom 2. Sporazuma, upravni odbor i tajništvo od stupanja na snagu Sporazuma ovlašteni donositi pojedinačne odluke o podnositeljima zahtjeva i registriranim subjektima u ime Europskog parlamenta, u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom od 20. svibnja 2021. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o obveznom registru transparentnosti (4);

32.

nalaže svojem predsjedniku da potpiše Sporazum s predsjednikom Vijeća i predsjednicom Komisije i da naloži njegovu objavu u Službenom listu Europske unije;

33.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, uključujući i njezine priloge, radi obavijesti proslijedi Vijeću i Komisiji te parlamentima država članica.

(1) SL L 277, 19.9.2014., str. 11.

(2) SL C 337, 20.9.2018., str. 120.

(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0046.

(4) SL L 207, 11.6.2021., str. 1.

PRILOG A

MEĐUINSTITUCIONALNI SPORAZUM EUROPSKOG PARLAMENTA, VIJEĆA EUROPSKE UNIJE I EUROPSKE KOMISIJE O OBVEZNOM REGISTRU TRANSPARENTNOSTI

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara međuinstitucionalnom sporazumu objavljenom u SL L 207, 11.6.2021., str. 1.)

PRILOG B

POLITIČKA IZJAVA EUROPSKOG PARLAMENTA, VIJEĆA EUROPSKE UNIJE I EUROPSKE KOMISIJE POVODOM DONOŠENJA MEĐUINSTITUCIJSKOG SPORAZUMA O OBVEZNOM REGISTRU TRANSPARENTNOSTI

Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europska komisija prepoznaju važnost načela uvjetovanosti kao temelj koordiniranog pristupa koji su te tri institucije primijenile s ciljem jačanja zajedničke kulture transparentnosti, istodobno postavljajući visoke standarde transparentnog i etičkog zastupanja interesa na razini Unije.

Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europska komisija priznaju da su u nastavku navedene uspostavljene mjere uvjetovanosti i dodatne mjere transparentnosti u skladu s međuinstitucijskim sporazumom o obveznom registru transparentnosti, da se njima jača cilj koordiniranog pristupa te da čine čvrst temelj na kojem treba nastaviti graditi i poboljšavati taj pristup i dodatno jačati zastupanje etičkih interesa na razini Unije:

—	sastanci donositelja odluka s registriranim predstavnicima interesa, ako je primjenjivo (1);

—	objava informacija o sastancima s predstavnicima interesa, ako je primjenjivo (2);

—	sastanci osoblja, posebno na višoj razini, s registriranim predstavnicima interesa (3);

—	govori na javnim saslušanjima u Parlamentu (4);

—	članstvo u stručnim skupinama Komisije i sudjelovanje u određenim događanjima, forumima ili sastancima (5);

—	pristup prostorijama institucija (6);

—	pokroviteljstvo za događanja za registrirane predstavnike interesa, po potrebi;

—

politička izjava država članica da dobrovoljno primjenjuju, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i nadležnostima, načelo uvjetovanosti na sastanke svojeg stalnog predstavnika i zamjenika stalnog predstavnika s predstavnicima interesa tijekom njihova predsjedanja Vijećem i šest mjeseci prije toga te bilo koja druga daljnja dobrovoljna mjera pojedinačnih država članica u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i nadležnostima osim navedene, s time da se obje jednako ističu.

(1) Pravilo 11. stavak 2. Poslovnika Parlamenta, članak 7. Odluke Komisije od 31. siječnja 2018. o Kodeksu ponašanja članova Europske komisije (C(2018)0700) (SL C 65, 21.2.2018., str. 7.); točka V. metoda rada Europske komisije.

(2) Pravilo 11. stavak 3. Poslovnika Parlamenta, Odluka Komisije 2014/838/EU, Euratom od 25. studenoga 2014. o objavi informacija o sastancima održanima između glavnih direktora Komisije i organizacija ili samozaposlenih osoba (SL L 343, 28.11.2014., str. 19.); Odluka Komisije 2014/839/EU, Euratom od 25. studenoga 2014. o objavi informacija o sastancima održanima između glavnih direktora Komisije i organizacija ili samozaposlenih osoba (SL L 343, 28.11.2014., str. 22.).

(3) Članak 3. Odluke Vijeća o reguliranju interakcija između dužnosnika Glavnog tajništva Vijeća i predstavnika interesa te točka V. metoda rada Europske komisije.

(4) Članak 7. Odluke Predsjedništva Europskog parlamenta od 18. lipnja 2003. o pravilima o javnim saslušanjima.

(5) Pravilo 35. Poslovnika Parlamenta, članak 8. Odluke Komisije od 30. svibnja 2016. o uspostavi horizontalnih pravila o osnivanju i radu stručnih skupina Komisije C(2016)3301; članak 4. Odluke Vijeća o reguliranju interakcija između dužnosnika Glavnog tajništva Vijeća i predstavnika interesa.

(6) Pravilo 123. Poslovnika Parlamenta, tumačeno u vezi s Odlukom glavnog tajnika od 13. prosinca 2013. o pravilima kojima se uređuju propusnice i ovlaštenja kojima se odobrava pristup prostorijama Parlamenta i članak 6. Odluke Vijeća o reguliranju interakcija između dužnosnika Glavnog tajništva Vijeća i predstavnika interesa.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/134

P9_TA(2021)0120

Sporazum između EU-a i Norveške: izmjena koncesija u pogledu svih carinskih kvota uključenih u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije ***

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske Unije i Kraljevine Norveške na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) o izmjeni koncesija za sve carinske kvote uključene u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (10643/20 – C9-0424/2020 – 2020/0230(NLE))

(Suglasnost)

(2021/C 506/23)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (10643/20),

—

uzimajući u obzir Sporazum u obliku razmjene pisama između Europske Unije i Kraljevine Norveške na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994.o izmjeni koncesija za sve carinske kvote uključene u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (10644/20),

—	uzimajući u obzir zahtjev za davanje suglasnosti koji je podnijelo Vijeće u skladu s člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom i člankom 218. stavkom 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9-0424/2020),

—	uzimajući u obzir članak 105. stavke 1. i 4. te članak 114. stavak 7. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu (A9-0035/2021),

daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Kraljevine Norveške.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/135

P9_TA(2021)0121

Sporazum o dobrovoljnom partnerstvu između EU-a i Hondurasa ***

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu između Europske unije i Republike Hondurasa o izvršavanju zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šuma pri uvozu proizvoda od drvne sirovine u Europsku uniju (12543/2020 – C9-0084/2021 – 2020/0157(NLE))

(Suglasnost)

(2021/C 506/24)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (12543/2020),

—	uzimajući u obzir Nacrt sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu između Europske unije i Republike Hondurasa o izvršavanju zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šuma pri uvozu proizvoda od drvne sirovine u Europsku uniju (10365/2020),

—

uzimajući u obzir zahtjev za davanje suglasnosti koji je podnijelo Vijeće u skladu s člankom 207. stavkom 3. prvim podstavkom, člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom, člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9-0084/2021),

—	uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od 27. travnja 2021. (1) o Nacrtu odluke,

—	uzimajući u obzir članak 105. stavke 1. i 4. te članak 114. stavak 7. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za razvoj,

—	uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu (A9-0053/2021),

daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Hondurasa.

(1) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P9_TA(2021)0129.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/136

P9_TA(2021)0124

Uspostava Obzora Europa – utvrđivanje pravila za sudjelovanje i širenje rezultata ***II

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 (07064/2/2020 – C9-0111/2021 – 2018/0224(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

(2021/C 506/25)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (07064/2/2020 – C9-0111/2021),

—	uzimajući u obzir mišljenja Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1) i od 16. srpnja 2020. (2),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 9. listopada 2018. (3),

—	uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju (4) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0435),

—	uzimajući u obzir izmijenjeni prijedlog Komisije (COM(2020)0459)

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je nadležni odbor odobrio u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje u Odboru za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0122/2021),

prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

prihvaća zajedničku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

odobrava svoju izjavu priloženu ovoj Rezoluciji;

prima na znanje izjave Vijeća i Komisije priložene ovoj Rezoluciji;

utvrđuje da je akt prihvaćen u skladu sa stajalištem Vijeća;

nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniraju Europske unije;

nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 33.

(2) SL C 364, 28.10.2020., str. 124.

(3) SL C 461, 21.12.2018., str. 79.

(4) Usvojeni tekstovi od 17.4.2019, P8_TA(2019)0395.

PRILOG

Zajednička politička izjava o ponovnoj upotrebi opozvanih sredstava u okviru programa Obzor Europa

U zajedničkoj izjavi o ponovnoj upotrebi opozvanih sredstava u vezi s istraživačkim programom (1) Europski parlament, Vijeće i Komisija suglasni su da će u korist istraživačkog programa ponovno staviti na raspolaganje odobrena sredstva za preuzimanje obveza u iznosu do 0,5 milijardi EUR (u cijenama iz 2018.) u razdoblju 2021. – 2027., što je posljedica potpunog ili djelomičnog neprovođenja projekata koji su dio okvirnog programa Obzor Europa ili njegova prethodnika Obzor 2020., kako je predviđeno člankom 15. stavkom 3. Financijske uredbe. Ne dovodeći u pitanje ovlasti proračunskog tijela i ovlasti Komisije za izvršenje proračuna Europski parlament, Vijeće i Komisija suglasni su da će indikativna raspodjela tog iznosa biti sljedeća:

—	300 000 000 EUR u stalnim cijenama iz 2018. za klaster „Digitalizacija, industrija i svemir”, posebno za kvantna istraživanja;

—	100 000 000 EUR u stalnim cijenama iz 2018. za klaster „Klima, energija i mobilnost”; i

—	100 000 000 EUR u stalnim cijenama iz 2018. za klaster „Kultura, kreativnost i uključivo društvo”.

Izjava Parlamenta o sporazumima o pridruživanju

„Člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom i. UFEU-a predviđa se suglasnost Europskog parlamenta u slučaju sporazuma o pridruživanju u smislu članka 217. UFEU-a. Osim toga, uvjeti za pridruživanje treće zemlje programu Obzor Europa često su dio takvih sporazuma o pridruživanju. Da bi dao suglasnost, Europski parlament treba u svim fazama postupka biti odmah i u potpunosti obaviješten, u skladu s člankom 218. stavkom 10. UFEU-a. Nadalje, kako bi se osigurao odgovarajući parlamentarni nadzor, nužno je da ti sporazumi obuhvaćaju sve relevantne aspekte odnosa Unije s određenom trećom zemljom u vezi s programom Obzor Europa.

Europski parlament stoga očekuje da, kada Vijeće na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a donese odluku u skladu s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a kojom se utvrđuju stajališta koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma koji uključuje pridruživanje treće zemlje programu Obzor Europa, zbog tih stajališta ne dođe do izbjegavanja zahtjeva za dobivanje suglasnosti Europskog parlamenta tako što će se tom tijelu prepustiti određivanje bitnih aspekata sudjelovanja te treće zemlje u programu Obzor Europa.

Stoga Europski parlament smatra da bi takve odluke Vijeća u skladu s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a, kada se odnose na dijelove sporazuma o pridruživanju koji predviđaju pridruživanje treće zemlje programu Obzor Europa, trebalo svesti na apsolutni minimum. Nadalje, ako pregovarač Unije ili Vijeće ili njegov posebni odbor razmatra donošenje takve odluke Vijeća pri upućivanju direktiva pregovaraču, Europski parlament očekuje da u svim fazama postupka bude odmah i u potpunosti obaviješten, među ostalim dobivanjem obrazloženog mišljenja o tome zašto je za postizanje ciljeva Unije kako su utvrđeni u [Uredbi o Obzoru Europa] i [Odluci Vijeća o uspostavi posebnog programa] potrebno da tijelo osnovano na temelju sporazuma donese stajalište u ime Unije.

Izjava Komisije o uvodnoj izjavi 47.

Komisija namjerava izvršiti proračun Akceleratora EIC-a na način kojim će se osigurati da potpora MSP-ovima, uključujući novoosnovana poduzeća, isključivo u vidu bespovratnih sredstava odgovara potpori u okviru proračuna za instrument za MSP-ove programa Obzor 2020. u skladu s člankom 48. stavkom 1. i uvodnom izjavom 47. Uredbe o Obzoru Europa.

Izjava Komisije o članku 6.

Na zahtjev, Komisija namjerava razmjenjivati mišljenja s nadležnim odborom u Europskom parlamentu o: i. popisu potencijalnih kandidata za partnerstvo na temelju članaka 185. i 187. UFEU-a, koji će biti obuhvaćeni (početnim) procjenama učinka; ii. okvirnom popisu misija koje su utvrdili odbori za misije; iii. rezultatima strateškog plana prije njegova službenog donošenja te će iv. predstaviti i dijeliti dokumente povezane s programima rada.

Izjava Komisije o etici / istraživanju matičnih stanica – članak 19.

Za okvirni program Obzor Europa Europska komisija predlaže nastavak uporabe istog etičkog okvira odlučivanja o financijskim sredstvima EU-a za istraživanje na području ljudskih embrionalnih matičnih stanica kao u okvirnom programu Obzor 2020.

Europska komisija predlaže nastavak uporabe tog etičkog okvira jer se njime na temelju iskustva razvio odgovoran pristup u području znanosti koje mnogo obećava i za koji se pokazalo da dobro funkcionira u kontekstu istraživačkog programa u kojem sudjeluju istraživači iz brojnih zemalja s vrlo raznolikim regulatornim situacijama.

Odlukom o okvirnom programu Obzor Europa iz financiranja Unije izričito se isključuju tri područja istraživanja:

—	istraživačke aktivnosti čiji je cilj kloniranje ljudi u reproduktivne svrhe;

—	istraživačke aktivnosti čiji je cilj mijenjanje genskog naslijeđa ljudi, a zbog kojih bi takve promjene mogle postati nasljedne; istraživačke aktivnosti čiji je cilj mijenjanje genskog naslijeđa ljudi, a zbog kojih bi takve promjene mogle postati nasljedne;

—	istraživačke aktivnosti čiji je cilj stvaranje ljudskih embrija isključivo radi istraživanja ili radi stvaranja matičnih stanica, uključujući prijenos jezgre somatskih stanica.

Ne smije se financirati aktivnost koja je zabranjena u svim državama članicama. Ne smije se financirati aktivnost u državi članici u kojoj je zabranjena.

Odluka o Obzoru Europa i odredbe za etički okvir kojim se uređuje financiranje Unije za istraživanja u području ljudskih embrionalnih matičnih stanica ni u kojem slučaju ne podrazumijevaju vrijednosni sud o regulatornom ili etičkom okviru kojim se uređuju takva istraživanja u državama članicama.

Pri pozivu na podnošenje prijedloga Europska komisija ne potiče izričito upotrebu ljudskih embrionalnih matičnih stanica. Eventualna upotreba ljudskih matičnih stanica odraslih osoba ili embrija ovisi o procjeni znanstvenika s obzirom na ciljeve koje žele ostvariti. U praksi se najveći dio financijskih sredstava Unije za istraživanja matičnih stanica odnosi na upotrebu matičnih stanica odraslih osoba. Nema razloga da se to znatno mijenja u programu Obzor Europa.

Svaki projekt u kojem se predlaže upotreba ljudskih embrionalnih matičnih stanica mora uspješno proći znanstvenu procjenu tijekom koje neovisni stručnjaci iz područja znanosti ocjenjuju nužnost upotrebe takvih matičnih stanica za postizanje znanstvenih ciljeva.

Za prijedloge koji uspješno prođu znanstvenu procjenu provodi se zatim strogo preispitivanje etičnosti koje organizira Europska komisija. Tijekom tog preispitivanja etičnosti vodi se računa o načelima iz Povelje EU-a o temeljnim pravima i relevantnih međunarodnih konvencija kao što su Konvencija Vijeća Europe o ljudskim pravima i biomedicini potpisana 4. travnja 1997. u Oviedu i njezini naknadni protokoli te Opća deklaracija o ljudskom genomu i ljudskim pravima koju je donio UNESCO. Preispitivanje etičnosti također služi kako bi se provjerilo poštuju li se u prijedlozima pravila zemalja u kojima će se istraživanje provoditi.

U posebnim se slučajevima provjera etičnosti može provesti tijekom trajanja projekta.

Za svaki projekt za koji se predlaže upotreba ljudskih embrionalnih matičnih stanica mora se dobiti odobrenje relevantnog nacionalnog ili lokalnog etičkog povjerenstva prije početka relevantnih aktivnosti. Moraju se poštovati sva nacionalna pravila i postupci, među ostalim o pitanjima kao što je pristanak roditelja, nepostojanje financijskog poticaja itd. Provjeravat će se jesu li u projekt uključena upućivanja na mjere povezane s izdavanjem dozvola i kontrolama koje poduzimaju nadležna tijela države članice u kojoj će se provoditi istraživanje.

Prijedlog koji uspješno prođe znanstvenu procjenu, nacionalna ili lokalna preispitivanja etičnosti te europsku provjeru etičnosti podnosit će se za svaki pojedinačni slučaj na odobrenje državama članicama okupljenima u okviru odbora koji djeluje u skladu s postupkom ispitivanja. Projekti koji obuhvaćaju upotrebu ljudskih embrionalnih matičnih stanica neće se financirati ako nemaju potrebna odobrenja država članica.

10.

Europska komisija nastavit će raditi na lakšoj dostupnosti rezultata istraživanja u području matičnih stanica koje je financirala Unija svim istraživačima, na krajnju korist pacijenata u svim zemljama.

11.

Europska komisija nastavit će podržavati aktivnosti i inicijative kojima se doprinosi koordinaciji i racionalizaciji istraživanja u području ljudskih embrionalnih matičnih stanica u okviru odgovornog etičkog pristupa. Komisija će posebno nastaviti podržavati europski registar linija ljudskih embrionalnih matičnih stanica. Takvim registrom omogućit će se nadziranje postojećih ljudskih embrionalnih matičnih stanica u Europi te će se pridonijeti povećanju njihove upotrebe od strane znanstvenika i pomoći da se izbjegne nepotrebna priprema novih linija matičnih stanica.

12.

Europska komisija nastavit će trenutnu praksu i odboru koji djeluje u skladu s postupkom ispitivanja neće podnositi prijedloge projekata koji obuhvaćaju istraživačke aktivnosti kojima se uništavaju ljudski embriji, među ostalim u svrhu nabavljanja matičnih stanica. Isključivanje tog koraka istraživanja iz financiranja neće spriječiti dodjelu financijskih sredstava Unije za kasnije korake koji obuhvaćaju ljudske embrionalne matične stanice.

Izjava Komisije o članku 5.

Komisija prima na znanje kompromis koji su suzakonodavci postigli u pogledu teksta članka 5. Prema shvaćanju Komisije, posebni program za istraživanja u području obrane koji se spominje u članku 1. stavku 2. točki (c) ograničen je samo na istraživačke aktivnosti u okviru budućeg Europskog fonda za obranu, a smatra se da su aktivnosti razvoja izvan područja primjene ove Uredbe.

Izjava Komisije o ljudskim pravima iz članka 16. stavka 1. točke (d)

Komisija u cijelosti podupire poštovanje ljudskih prava kako je navedeno u članku 21. drugom podstavku Ugovora o Europskoj Uniji: „Unija nastoji razvijati odnose i graditi partnerstva s trećim zemljama i međunarodnim, regionalnim ili globalnim organizacijama s kojima dijeli načela iz prvog podstavka.” Međutim, Komisija žali zbog uključivanja ‚poštovanja ljudskih prava’ u skup kriterija koje treće zemlje moraju ispuniti kako bi bile prihvatljive za pridruživanje programu u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (d). Ni za jedan drugi program EU-a za budući višegodišnji financijski okvir nije prepoznata potreba da se uključi tako izričito upućivanje, iako je neupitno da EU u pogledu svih svojih instrumenata i područja politika nastoji primijeniti dosljedan pristup u vanjskim odnosima s trećim zemljama kad je riječ o poštovanju ljudskih prava, kojim bi se Komisija trebala voditi u provedbi ove odredbe.

Izjava Vijeća

Vijeće poziva Komisiju da osigura najveće moguće sudjelovanje Vijeća tijekom pregovora o sporazumima o pridruživanju trećih zemalja programima Unije, uključujući Okvirni program EU-a za istraživanja i inovacije, Obzor Europa, u skladu s člankom 218. UFEU-a. Vijeće u tu svrhu može imenovati poseban odbor u savjetovanju s kojim se vode pregovori, među ostalim u pogledu oblika i sadržaja tih sporazuma, u skladu s člankom 218. stavkom 4. UFEU-a.

U tom pogledu Vijeće podsjeća na načelo lojalne suradnje među institucijama EU-a, utvrđeno u članku 13. stavku 2. drugoj rečenici UEU-a, te na relevantnu sudsku praksu Suda u pogledu članka 218. stavka 4. UFEU-a, prema kojoj Komisija mora posebnom odboru pravovremeno i prije pregovaračkih sastanaka pružiti sve podatke i dokumente potrebne za praćenje tijeka pregovora, poput, među ostalim, najavljenih smjernica i stajališta koja su zauzele druge stranke tijekom pregovora, kako bi odbor mogao izraziti mišljenja i savjete u vezi s pregovorima (2).

Ako sporazumi o pridruživanju trećih zemalja programima Unije već postoje i uključuju trajno odobrenje Komisiji za utvrđivanje posebnih uvjeta koji se primjenjuju na svaku zemlju u pogledu njezina sudjelovanja u određenom programu i ako Komisiji u tome pomaže poseban odbor, Vijeće podsjeća da Komisija tijekom pregovaračkog procesa mora sustavno djelovati u savjetovanju s tim posebnim odborom, primjerice razmjenom nacrta tekstova prije sastanaka s relevantnim trećim zemljama i omogućavanjem redovitih informativnih sastanaka i izvješćivanja.

Ako sporazumi o pridruživanju trećih zemalja programima Unije već postoje, ali nije predviđen poseban odbor, Vijeće smatra da bi Komisija trebala na sličan način sustavno surađivati s Vijećem i njegovim pripremnim tijelima tijekom pregovaračkog procesa pri utvrđivanju posebnih uvjeta za pridruživanje programu Obzor Europa.

Izjava Komisije o međunarodnoj suradnji

Komisija prima na znanje jednostranu izjavu Vijeća, koju će propisno razmotriti, u skladu s Ugovorom, sudskom praksom Suda EU-a i načelom institucionalne ravnoteže, prilikom savjetovanja s posebnim odborom u skladu s člankom 218. stavkom 4. UFEU-a.

Izjava Vijeća o članku 5.

Vijeće podsjeća da iz članka 179. stavka 3. i članka 182. stavka 1. UFEU-a, tumačenih zajedno, proizlazi da Unija može donijeti samo jedan višegodišnji okvirni program kojim se utvrđuju sve aktivnosti Unije u području istraživanja i tehnološkog razvoja. Vijeće stoga smatra da je Europski fond za obranu naveden u članku 1. stavku 2. točki (c) Uredbe o uspostavi Okvirnog programa Unije za istraživanja – Obzora Europa, koji obuhvaća aktivnosti tog fonda u području istraživanja i tehnološkog razvoja, poseban program za provedbu tog okvirnog programa u smislu članka 182. stavka 3. UFEU-a te je obuhvaćen područjem primjene uredbe o uspostavi tog okvirnog programa.

(1) SL C 444 I, 22.12.2020., str. 3.

(2) Vidjeti presudu od 16. srpnja 2015., Komisija protiv Vijeća, C-425/13, EU:C:2015:483, t. 66.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/141

P9_TA(2021)0125

Poseban program za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije *

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o nacrtu odluke Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije (08550/2019 – C9-0167/2020 – 2018/0225(CNS))

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

(2021/C 506/26)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Nacrt Vijeća (08550/2019),

—	uzimajući u obzir dodatni zahtjev za savjetovanje koji je podnijelo Vijeće svojim dopisom od 18. lipnja 2020. zbog izmjene prijedloga Komisije (COM(2020)0459) i kojim je dopunjen početni zahtjev za savjetovanje,

—	uzimajući u obzir revidiranu verziju nacrta Vijeća (06199/2021) koja je rezultat pregovora između Europskog parlamenta i Vijeća,

—	uzimajući u obzir članak 182. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C9-0167/2020),

—	uzimajući u obzir razmjenu stajališta između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije 9. travnja 2019. u skladu s točkom 25. Međuinstitucionalnog sporazuma od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva (1),

—	uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju (2) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0436),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

—	uzimajući u obzir članke 82. i 40. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0118/2021),

prihvaća nacrt Vijeća utvrđen u daljnjem tekstu;

poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(2) Usvojeni tekstovi od 17.4.2019., P8_TA(2019)0396.

P9_TC1-CNS(2018)0225

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno 27. travnja 2021. radi donošenja Odluke Vijeća (EU) 2021/… kojom se uspostavlja posebni program za provedbu Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa te o stavljanju izvan snage Odluke 2013/743/EU

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Odluci Vijeća (EU) 2021/764.)

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/142

P9_TA(2021)0126

Europski institut za inovacije i tehnologiju ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (preinaka) (COM(2019)0331 – C9-0042/2019 – 2019/0151(COD))

(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)

(2021/C 506/27)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0331),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 173. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C9-0042/2019),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 30. listopada 2019. (1),

—	nakon savjetovanja s Odborom regija,

—	uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenog 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata (2),

—	uzimajući u obzir pismo od 10. siječnja 2020. koje je Odbor za pravna pitanja uputio Odboru za industriju, istraživanje i energetiku u skladu s člankom 110. stavkom 3. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 17. veljače 2021. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članke 110. i 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0120/2020),

budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u prijedlogu navedene, te da se prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene;

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 47, 11.2.2020., str. 69.

(2) SL C 77, 28.3.2002., str. 1.

P9_TC1-COD(2019)0151

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. travnja 2021. radi donošenja Uredbe (EU) 2021/… Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (preinaka)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2021/819.)

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/143

P9_TA(2021)0127

Strateški inovacijski program Europskog instituta za inovacije i tehnologiju ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje 2021.–2027.: Jačanje europskog inovacijskog talenta i kapaciteta (COM(2019)0330 – C9-0043/2019 – 2019/0152(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 506/28)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0330),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 173. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0043/2019),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 30. listopada 2019. (1),

—

—	uzimajući u obzir članke 59. i 40. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0121/2020),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

predlaže da se akt navodi kao „Odluka o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje 2021.–2027.: Jačanje europskog inovacijskog talenta i kapaciteta”;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 47, 11.2.2020., str. 69.

P9_TC1-COD(2019)0152

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. travnja 2021. radi donošenja Odluke (EU) 2021/… Europskog parlamenta i Vijeća o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje 2021. – 2027.: jačanje europskog inovacijskog talenta i kapaciteta te o stavljanju izvan snage Odluke br. 1312/2013/EU

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Odluci Vijeća (EU) 2021/820.)

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/144

P9_TA(2021)0128

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (COM(2020)0220 – C9-0160/2020 – 2020/0097(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 506/29)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2020)0220),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 196. stavak 2. i članak 322. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C9-0160/2020),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda od 28. rujna 2020. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 29. listopada 2020. (2),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 14. listopada 2020. (3),

—

—	uzimajući u obzir članke 59. i 40. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbor za proračune,

—	uzimajući u obzir pismo Odbora za razvoj,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9-0148/2020),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju (4);

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 385, 13.11.2020., str. 1.

(2) SL C 10, 11.1.2021., str. 66.

(3) SL C 440, 18.12.2020., str. 150.

(4) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene 16. rujna 2020. (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0218).

P9_TC1-COD(2020)0097

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. travnja 2021. radi donošenja Uredbe (EU) 2021/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2021/836.)

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/145

P9_TA(2021)0129

Dobrovoljni sporazum o partnerstvu između EU-a i Hondurasa

Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. koji sadržava prijedlog o nacrtu Odluke Vijeća o sklapanju Dobrovoljnog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Republike Hondurasa o provedbi zakona, upravljanju i trgovini u području šuma pri uvozu proizvoda od drvne sirovine u Europsku uniju (12543/2020 – C9-0084/2021 – 2020/0157M(NLE))

(2021/C 506/30)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir nacrt Odluke Vijeća o sklapanju Dobrovoljnog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Republike Hondurasa o provedbi zakona, upravljanju i trgovini u području šuma pri uvozu proizvoda od drvne sirovine u Europsku uniju (12543/2020),

—	uzimajući u obzir Nacrt dobrovoljnog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Republike Hondurasa o provedbi zakona, upravljanju i trgovini u području šuma pri uvozu proizvoda od drvne sirovine u Europsku uniju (10365/2020),

—

uzimajući u obzir zahtjev za davanje suglasnosti koji je podnijelo Vijeće u skladu s člankom 207. stavkom 3. prvim podstavkom i člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom u vezi s člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom (v) i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9-0084/2021),

—	uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2173/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavljanju FLEGT sustava za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu (1) (Uredba o FLEGT-u),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (2) (Uredba EU-a o drvu),

—	uzimajući u obzir Pariški klimatski sporazum,

—	uzimajući u obzir ciljeve UN-a u pogledu održivog razvoja,

—	uzimajući u obzir europski zeleni plan (COM(2019)0640) i svoju Rezoluciju o europskom zelenom planu od 15. siječnja 2020. (3),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. rujna 2020. o ulozi EU-a u zaštiti i obnovi svjetskih šuma (4),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2020. s preporukama Komisiji o pravnom okviru EU-a za zaustavljanje i poništavanje globalnog krčenja šuma koje je uzrokovao EU (5),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. travnja 2016. o Hondurasu: položaj branitelja ljudskih prava (6),

—	uzimajući u obzir kontinuiranu provjeru primjerenosti pravila EU-a koja se primjenjuju na nezakonitu sječu, osobito Uredbe EU-a o drvu i Uredbe o FLEGT-u,

—	uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a o provedbi zakona, upravljanju i trgovini u području šuma (FLEGT) iz 2003. i plan rada za njegovu provedbu za razdoblje 2018. – 2022.,

—	uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Srednje Amerike, s druge strane (7),

—	uzimajući u obzir godišnji politički dijalog na visokoj razini između Hondurasa i EU-a u sektoru šumarstva,

—	uzimajući u obzir izjavu Visokog predstavnika u ime EU-a od 6. prosinca 2019. o produljenju mandata misije za potporu borbi protiv korupcije i nekažnjavanja u Hondurasu (MACCIH),

—	uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 27. travnja 2021. (8) o nacrtu odluke Vijeća,

—	uzimajući u obzir članak 105. stavak 2. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za razvoj,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A9-0054/2021),

budući da je gotovo polovica kopnene površine Hondurasa pokrivena šumama, od kojih polovicu čine tropske prašume; budući da još uvijek postoje ogromni resursi u vidu neklasificiranih stabala i vrsta; budući da je Honduras od 2015. izgubio približno 12,5 % šumskog zemljišta, prije svega zbog najezde štetnih organizama, najvjerojatnije uzrokovane klimatskim promjenama, dok je dio šumskog zemljišta izgubljen zbog šumskih požara te krčenja i nezakonite sječe šuma;

B.	budući da je Honduras 2014. donio Zakon o klimatskim promjenama i da je sljedeće godine postao prva država koja je objavila prvi nacionalno utvrđen doprinos (NDC) u okviru Pariškog sporazuma, prema kojemu je jedna od obveza obnoviti milijun hektara šuma;

budući da se udio sektora šumarstva u gospodarstvu Hondurasa s godinama smanjio te da je u posljednjih 16 godina iznosio oko 3,6 % BNP-a zbog strožih zahtjeva u pogledu zakonitosti drvne sirovine na izvoznim tržištima Hondurasa i uništavanja šuma; budući da postupak provođenja dobrovoljnog sporazuma o partnerstvu (DSP), u kojemu se u prvi plan stavljaju zakonitost i dobro upravljanje, pridonosi povećanju udjela sektora šumarstva, otvaranju kvalitetnih radnih mjesta u ruralnim područjima i stvaranju prihoda za Hondurašane;

budući da je obujam drvne sirovine kojom se trguje između Hondurasa i EU-a u ovom trenutku skroman i da predstavlja manje od 2 % izvoza drvne sirovine iz Hondurasa, da su Sjedinjene Američke Države najveći trgovinski partner Hondurasa te da sve više raste njegov izvoz u susjedne zemlje Salvador i Nikaragvu; budući da bi DSP mogao stvoriti nove prilike za izvoz iz Hondurasa u EU i na nova tržišta;

budući da je Honduras prema klasifikaciji Svjetske banke zemlja s nižim srednjim dohotkom; budući da je Honduras druga najsiromašnija zemlja u Latinskoj Americi te treća najsiromašnija zemlja na zapadnoj hemisferi; budući da Honduras mora prevladati mnoge izazove kako bi se suprotstavio siromaštvu, nejednakosti, korupciji, nasilju i nekažnjavanju, koji su dugotrajni problemi, te poboljšao dobrobit svojih građana, kao i stanje u pogledu prava žena, osobito s obzirom na nedavno nazadovanje u pogledu spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava;

napominje da je vladu Hondurasa preuzela pozitivne obveze i pokrenula zakonodavstvo za zaštitu branitelja ljudskih prava; žali zbog zlostavljanja, nasilja, proizvoljnih pritvaranja, prijetnji i ubojstava branitelja ljudskih prava, branitelja prava autohtonih naroda i branitelja prava na zemlju te aktivista za zaštitu okoliša; budući da Honduras nije potpisnik Regionalnog sporazuma iz Escazúa o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti i pravosuđu u pitanjima okoliša u Latinskoj Americi i na Karibima, koji je prvi sporazum o zaštiti okoliša koji sadrži posebne odredbe o borcima za zaštitu okoliša i ljudska prava;

G.	budući da je mandat misije za potporu borbi protiv korupcije i nekažnjavanja u Hondurasu (MACCIH) istekao u siječnju 2020. i da nije obnovljen; budući da su EU i njegove države članice pozvale vladu Hondurasa da obnovi taj mandat kako bi se ojačala vladavina prava u toj zemlji;

H.	budući da je Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike sklopljen 2012., pri čemu se trgovinski stup privremeno primjenjuje od 1. kolovoza 2013.;

I.	budući da je Honduras 2013. postao prva latinskoamerička zemlja koja je započela pregovore s EU-om o DSP-u u području FLEGT-a, koji su okončani parafiranjem nacrta sporazuma 2018.;

budući da je cilj DSP-a osigurati da su sve pošiljke drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine iz Hondurasa namijenjene tržištu EU-a usklađene s honduraškim sustavom za osiguranje zakonitosti drvne sirovine (TLAS) i time ispunjavaju uvjete za dozvolu FLEGT; budući da i domaća drvna sirovina i drvna sirovina namijenjena drugim izvoznim tržištima mora biti u skladu s TLAS-om i podliježe izdavanju dozvole H-Legal;

K.	budući da se TLAS temelji na definiciji zakonitosti, kontrolama lanca opskrbe, provjeri usklađenosti, izdavanju dozvola FLEGT i neovisnoj reviziji;

L.	budući da se sporazumom obuhvaća pet obveznih proizvoda od drvne sirovine iz Uredbe o FLEGT-u, odnosno trupci, piljena drvna sirovina, željeznički pragovi, šperploča i furnir, te niz drugih proizvoda od drvne sirovine;

budući da svrha i očekivane koristi DSP-ova u području FLEGT-a nadilaze olakšavanje trgovine zakonitom drvnom sirovinom jer su namijenjeni i uvođenju sustavnih promjena u upravljanje šumama, izvršavanje zakonodavstva, uključujući radno pravo i prava autohtonih naroda, transparentnost i uključivanje raznih dionika u proces donošenja političkih odluka, osobito organizacija civilnog društva i autohtonih naroda, te pružanju potpore gospodarskoj integraciji i postizanju međunarodnih ciljeva održivog razvoja; budući da su pregovori koji su doveli do sklapanja ovog Dobrovoljnog sporazuma o partnerstvu stvorili prostor suradnje među različitim dionicima koji mogu raspravljati o pitanjima povezanima s okolišem, ljudskim pravima te socijalnim i ekonomskim temama; budući da Honduras osigurava da u provedbi i praćenju DSP-a sudjeluju relevantni dionici, neovisno o njihovu rodu, dobi, lokaciji, vjeri ili uvjerenjima, etničkom podrijetlu, rasi, jeziku ili invaliditetu, čime potiče sudjelovanje privatnog sektora, civilnog društva, lokalnih zajednica, autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu te ostalih osoba koje ovise o šumama (9);

N.	budući da se DSP-om predviđa Zajednički odbor za provedbu koji je odgovoran za njegovu provedbu i praćenje;

O.	budući da je EU pružio potporu u postupku pregovora u vidu triju bilateralnih programa u okviru razvojne pomoći;

P.	budući da će se opći izbori u Hondurasu održati prije kraja 2021.;

budući da je Honduras ratificirao Konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 169 o autohtonim i plemenskim narodima, ali da je nije u potpunosti proveo te da u svoje zakonodavstvo nije prenio ključno načelo dobrovoljnog, prethodnog i informiranog pristanka koje proizlazi iz Deklaracije UN-a o pravima autohtonih naroda;

pozdravlja zaključenje pregovora o Sporazumu o dobrovoljnom partnerstvu između EU-a i Hondurasa, kojim će se osigurati uvoz samo zakonito posječenog drva iz Hondurasa u EU, promicati prakse održivog gospodarenja šumama i održiva trgovina zakonito proizvedenom drvnom sirovinom te poboljšati upravljanje šumama, izvršavanje zakonodavstva (uključujući radne i profesijske, zdravstvene i sigurnosne obveze), ljudska prava, transparentnost, odgovornost i otpornost institucija u Hondurasu, imajući na umu da su šume važne za honduraško gospodarstvo i da bi problem krčenja šuma u toj zemlji trebalo učinkovitije rješavati; poziva obje strane da brzo ratificiraju Sporazum o dobrovoljnom partnerstvu kako bi on mogao stupiti na snagu 2021. i utrti put daljnjim važnim koracima u pogledu provedbe, uključujući uvođenje licenciranja;

izražava solidarnost s Hondurasom, koji su nedavno pogodila dva uragana, kao i pandemija bolesti COVID-19, što je za sobom ostavilo teške posljedice; naglašava potrebu za hitnim i globalnim rješavanjem temeljnih uzroka takvih ekstremnih vremenskih pojava i zoonoza, koji su povezani s klimatskim promjenama, krčenjem šuma i gubitkom biološke raznolikosti;

iznimno cijeni činjenicu da je Honduras uspio osigurati sudjelovanje svojih vladinih institucija, civilnog društva, privatnog sektora, autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla, akademske zajednice i raznih drugih zajednica u postupak izrade nacrta Sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu, koji su prihvatili tu ponudu i dali svoj doprinos; pozdravlja činjenicu da su se svi ti sektori društva pristali naći za istim pregovaračkim stolom, čime se jamči osjećaj uključivosti i mogućnosti doprinošenja;

svjestan je da će potpuna provedba DSP-a biti dugoročan proces za čiju će provedbu i izvršavanje biti potrebno donijeti čitav niz zakonodavnih akata i osigurati odgovarajući administrativni kapacitet i stručno znanje; podsjeća da izdavanje dozvola FLEGT može započeti tek nakon što Honduras dokaže spremnost svojeg sustava TLAS;

naglašava da faza provedbe zahtijeva istinsko i kontinuirano savjetovanje i znatno sudjelovanje više dionika, uključujući smisleno sudjelovanje organizacija civilnog društva te lokalnih i autohtonih zajednica u donošenju odluka kako bi se zajamčilo načelo slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka; podsjeća da je potrebno povećati transparentnost te osigurati efektivno javno objavljivanje informacija i pravodobnu dostupnost dokumenata za lokalne i autohtone narode; poziva Komisiju, delegaciju EU-a u Hondurasu i države članice da osiguraju i omoguće znatnu potporu za izgradnju kapaciteta te logističku i tehničku potporu u okviru postojećih i budućih instrumenata za razvojnu suradnju kako bi Honduras mogao ispuniti svoje obveze u pogledu provedbe TLAS-a i povezanih mjera;

pozdravlja nedavno donošenje honduraškog akcijskog plana za provedbu DSP-a i poziva vladu Hondurasa da zauzme konkretan, vremenski ograničen i mjerljiv pristup;

zabrinut je zbog činjenice da je od parafiranja Sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu u srpnju 2018. ubijeno više od 20 aktivista za zaštitu okoliša i prava autohtonih naroda; smatra da će uspjeh Sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu u znatnoj mjeri ovisiti o stvaranju sigurnog i poticajnog okruženja za zaštitu aktivista za zaštitu okoliša, boraca za ljudska prava i zviždača, uz jamčenje djelotvornih pravnih lijekova za kršenje ljudskih prava i borbu protiv nekažnjavanja; u tom pogledu naglašava da bi ratifikacija Sporazuma iz Escazúa bila važan korak u pravom smjeru; apelira na vladu Hondurasa da u tu svrhu poduzme potrebne korake;

smatra da borba protiv korupcije mora biti stalna; pozdravlja činjenicu da se transparentnost pokazala korisnom u postupku sklapanja Sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu i da bi je trebalo u potpunosti zajamčiti u predstojećem procesu provedbe; naglašava da uspjeh sustava FLEGT ovisi i o suzbijanju prijevara i korupcije u cijelom lancu opskrbe drvnom sirovinom; u tu svrhu poziva EU da ojača područje primjene i provedbu Uredbe EU-a o drvu kako bi se riješio problem opasnosti od korupcije u opskrbnom lancu EU-a drvnom sirovinom, među ostalim preko redovitijih i sustavnijih kontrola i istraga u lukama EU-a; prima na znanje dosadašnje napore Hondurasa u postizanju veće transparentnosti i potiče vladu Hondurasa da pruži poticaje u različitim fazama vrijednosnog lanca šuma kako bi se povećala transparentnost i osiguralo uključivanje najranjivijih subjekata, kao što su mladi i žene iz autohtonih zajednica, osobe afričkog podrijetla i mali poljoprivrednici; nadalje apelira na vladu Hondurasa da ustraje u zaustavljanju raširene korupcije i posveti se drugim čimbenicima koji potiču nezakonitu sječu i krčenje šuma, s posebnim naglaskom na carinska tijela, nadležno tijelo za šumarstvo u Hondurasu i ministarstva nadležna za šume i zemljišna prava, te druga tijela koja će imati središnju ulogu u provedbi i izvršavanju DSP-a; naglašava potrebu da se stane na kraj nekažnjavanju u sektoru šumarstva jamčenjem kaznenog progona prekršaja;

apelira na vladu Hondurasa da obnovi mandat misije za potporu borbi protiv korupcije i nekažnjavanja u Hondurasu (MACCIH), koji je okončan u siječnju 2020.;

10.

pozdravlja činjenicu da je Honduras prva zemlja sa sklopljenim DSP-om u kojoj su autohtoni narodi imali mjesto za pregovaračkim stolom kao zasebna interesna skupina, kao i hrabro sudjelovanje skupina autohtonih naroda koji su dali svoje specifične uvide i doprinose; poziva na brzo uvrštavanje dobrovoljnog, prethodnog i informiranog pristanka u definiciju zakonitosti i na donošenje odgovarajućih zakona u Hondurasu;

11.

svjestan je da postupak pregovora o DSP-u može omogućiti sektorima da utvrde zajedničke ciljeve i prioritete radi suradnje prema održivom upravljanju šumama, kao i ponuditi priliku društvima za participativno upravljanje šumama na lokalnoj, regionalnoj, pa čak i nacionalnoj ili saveznoj razini;

12.

svjestan je činjenice da je potrebno pojasniti ključna prava posjeda zemljišta i prava autohtonih zajednica u Hondurasu te da su potrebne konkretne zaštitne mjere u vezi s posjedom zemljišta za lokalne i autohtone zajednice; podsjeća da je pristup, upotreba i nadzor nad zemljištem glavni izvor društvenih sukoba, nasilja i kršenja ljudskih prava u Hondurasu; posebno podsjeća na to da, prema navodima Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, za oko 80 % zemljišta u privatnom vlasništvu u Hondurasu ne postoje dokazi o vlasništvu ili je vlasništvo nepropisno upisano te da bi zbog slabosti pravosudnog sustava rješavanje sporova u vezi s vlasništvom moglo trajati godinama; snažno potiče vladu Hondurasa da dodijeli više sredstava i ojača koordinaciju uključenih javnih institucija;

13.

naglašava važnost uporabe zemljišta u okviru upravljanja šumama te da je potrebna strateška vizija u upravljanju šumama u vezi s problemima koje uzrokuju klimatske promjene; poziva vladu Hondurasa da osigura blisku koordinaciju među postojećim inicijativama u sektoru šumarstva, kao što su program smanjenja emisija povezanih s krčenjem i degradacijom šuma u zemljama u razvoju (REDD+), DSP u području FLEGT-a i nacionalno utvrđeni doprinosi;

14.

poziva vladu Hondurasa da pojača nadzor i unaprijedi zone zaštite od šumskih požara na privatnim zemljištima; poziva na postupno uvođenje upravljanja lancem opskrbe u sektorima stočarstva, kave i palmina ulja jer je to neophodno za iskorjenjivanje glavnih uzroka krčenja šuma;

15.

smatra da uspješni pregovori o Dobrovoljnom sporazumu pokazuju važnost delegacija Unije u trećim zemljama;

16.

poziva na uvođenje rodne analize u sve aktivnosti i projekte povezane s provedbom DSP-a u području FLEGT-a; poziva na kvantitativnu i kvalitativnu analizu posjeda zemljišta, vlasništva nad imovinom i financijske uključenosti u sektore na koje utječe trgovina raščlanjenu prema spolu; poziva Komisiju da podupre te napore tehničkim i ljudskim resursima;

17.

izražava duboku zabrinutost zbog izmjene zakona o pobačaju u Hondurasu i u nekim državama članicama EU-a;

18.

naglašava koliko su za gospodarstvo Hondurasa važna radna mjesta u području šumarstva i zapošljavanje u ruralnim predjelima, što treba uzeti u obzir pri provedbi Sporazuma; smatra da je Dobrovoljni sporazum o partnerstvu instrument za promicanje dostojanstvenog rada; poziva Komisiju i vlasti Hondurasa da provedu iscrpnu procjenu učinka Sporazuma na radnike i male proizvođače u sektoru na koje bi mogle utjecati povećane kontrole sječe; poziva Komisiju da promiče i podupire programe za pogođene radnike i proizvođače kako bi im se omogućilo da ostanu konkurentni u tom sektoru;

19.

poziva Komisiju da redovito izvješćuje Parlament o provedbi Sporazuma, među ostalim i o radu Zajedničkog odbora za provedbu, te poziva Komisiju da aktivno surađuje s Parlamentom, posebno pozivanjem Parlamenta da pošalje izaslanstvo koje će sudjelovati u radu Zajedničkog odbora za provedbu;

20.

poziva države članice EU-a da potpuno poštuju, provode i primjenjuju Uredbu EU-a o drvu; poziva Komisiju da tijekom sljedećeg postupka revizije razmotri poboljšanje Uredbe o FLEGT-u u pogledu propisa o dozvolama FLEGT kako bi joj se omogućio brz odgovor na slučajeve znatnog kršenja obveza u vezi sa Sporazumom o dobrovoljnom partnerstvu;

21.

ističe da bi zemlje diljem svijeta koje imaju ili žele imati regulirana uvozna tržišta za zakonitu drvnu sirovinu imale koristi od suradnje te, gdje je to moguće, uzajamnog podupiranja pravila i sustava, kao što su FLEGT sustav i DSP-ovi EU-a; naglašava da bi međunarodne norme bile učinkovitije u promicanju dugoročne pravne sigurnosti poduzeća i potrošača;

22.

ističe da DSP-ovi pružaju važan pravni okvir i za EU i za njegove partnerske zemlje, što je omogućeno dobrom suradnjom i angažmanom dotičnih zemalja; podržava Komisiju u pronalaženju dodatnih potencijalnih partnera za buduće DSP-ove u okviru FLEGT-a;

23.

smatra da EU ima vrlo važnu i odgovornu ulogu i obvezu za poboljšanje kako ponude tako i potražnje za drvom kako bi se odbacilo nezakonito proizvedeno drvo i kako bi se zemljama izvoznicama pružila potpora u njihovim naporima u borbi protiv nezakonite sječe i korupcije koja dovodi do uništenja njihovih šuma, klimatskih promjena i kršenja ljudskih prava; naglašava da je potrebno da se taj rad nadopuni predstojećom uredbom EU-a o dužnoj pažnji za robu kojom se ugrožavaju šume; prima na znanje važnost Hondurasa kao globalnog proizvođača kave;

24.

ističe da su DSP-ovi sastavni dio nastojanja EU-a da ostvari ciljeve utvrđene Pariškim sporazumom i UN-ovim Programom održivog razvoja do 2030., a posebno ciljeve održivog razvoja; poziva Komisiju i države članice da u potpunosti integriraju FLEGT u novi strateški okvir europskog zelenog plana poticanjem njegova promicanja na globalnoj i regionalnoj razini te daljnjim jačanjem međunarodne suradnje između zemalja proizvođača i zemalja uvoznica;

25.

poziva EU da osigura usklađenost politika za održivi razvoj između Sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu i svih njegovih politika, među ostalim u području trgovine, razvoja, poljoprivrede i okoliša, istodobno osiguravajući komplementarnost Sporazuma s obvezama EU-a u pogledu zaštite okoliša i klime;

26.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Hondurasa.

(1) SL L 347, 30.12.2005., str. 1.

(2) SL L 295, 12.11.2010., str. 23.

(3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.

(4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0212.

(5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0285.

(6) SL C 58, 15.2.2018., str. 155.

(7) SL L 346, 15.12.2012., str. 3.

(8) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P9_TA(2021)0121.

(9) U skladu s člankom 16. DSP-a.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/151

P9_TA(2021)0134

Neulaganje prigovora na delegirani akt: razmatranje izmjena uvjeta odobrenja za stavljanje u promet lijekova za humanu primjenu i veterinarsko-medicinskih proizvoda

Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 24. ožujka 2021. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1234/2008 o razmatranju izmjena uvjeta odobrenja za stavljanje u promet lijekova za humanu primjenu i veterinarsko-medicinskih proizvoda (C(2021)01603 – 2021/2616(DEA))

(2021/C 506/31)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije od 24. ožujka 2021. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1234/2008 o razmatranju izmjena uvjeta odobrenja za stavljanje u promet lijekova za humanu primjenu i veterinarsko-medicinskih proizvoda (C(2021)01603),

—	uzimajući u obzir pismo Komisije od 9. ožujka 2021. kojim od Parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

—	uzimajući u obzir pismo Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 16. travnja 2021.,

—	uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir Direktivu 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (1), a posebno njezin članak 23.b i članak 121.a stavak 6.,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o utvrđivanju postupaka odobravanja primjene i postupaka nadzora nad primjenom lijekova koji se rabe u humanoj i veterinarskoj medicini, te uspostavi Europske agencije za lijekove (2), a posebno njezin članak 16.a stavak 3. i članak 87.b stavak 6.,

—	uzimajući u obzir članak 111. stavak 6. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

—	uzimajući u obzir da nisu uloženi nikakvi prigovori tijekom razdoblja utvrđenog u članku 111. stavku 6. trećoj i četvrtoj alineji Poslovnika, koje je isteklo 27. travnja 2021.,

A.	budući da se Uredbom Komisije (EZ) br. 1234/2008 (3) utvrđuju odredbe o razmatranju izmjena uvjeta odobrenja za stavljanje u promet lijekova za humanu primjenu i veterinarsko-medicinskih proizvoda;

B.	budući da je na temelju znanstvene ocjene Europske agencije za lijekove Komisija dosad odobrila nekoliko cjepiva protiv bolesti COVID-19;

C.	budući da će možda biti potrebno izmijeniti odobrena cjepiva protiv bolesti COVID-19, što podrazumijeva mijenjanje njihova sastava, kako bi nastavila biti učinkovita i štitila od novih ili različitih varijanti sojeva u kontekstu pandemije ili izvan njega;

budući da je u svojoj komunikaciji od 17. veljače 2021. naslovljenoj „Inkubator HERA: preduhitrimo opasnost od novih varijanti koronavirusa” (4) Komisija najavila niz mjera koje će se uvesti radi prilagodbe situaciji u kojoj bi nove varijante virusa COVID-19 potencijalno mogle utjecati na borbu protiv sadašnje pandemije; budući da najavljene mjere uključuju izmjenu trenutačne regulatorne procedure kako bi se omogućilo brže odobravanje cjepiva za COVID-19 prilagođenih novim varijantama;

E.	budući da je Komisija 24. ožujka 2021. Parlamentu proslijedila delegiranu uredbu, čime je otvoren tromjesečni rok za nadzor u kojem Parlament može uložiti prigovor na tu delegiranu uredbu;

budući da u skladu s Komisijinom delegiranom uredbom Komisija pod određenim uvjetima, u slučaju kad nedostaju određeni farmaceutski, neklinički ili klinički podaci, može iznimno i privremeno prihvatiti izmjenu uvjeta odobrenja za stavljanje u promet za cjepivo protiv humane influence ili cjepivo protiv humanog koronavirusa; međutim, budući da u slučaju prihvaćanja takva izmjene, nositelj u roku koji odredi relevantno tijelo mora dostaviti farmaceutske, nekliničke i kliničke podatke koji nedostaju;

budući da će ta delegirana uredba Komisije dopuštati da se zahtjev za izmjenu koji podnese nositelj odobrenja za stavljanje u promet analizira na temelju početnog skupa podataka, kojem će taj nositelj nakon odobrenja priložiti dodatne podatke, čime će regulatorni proces postati jednostavniji i lakši, i za regulatorna tijela i za proizvođače cjepiva;

H.	budući da bi ta delegirana uredba Komisije trebala stupiti na snagu 26. travnja 2021. kako bi se osiguralo da proizvođači cjepiva, koji svoja cjepiva protiv bolesti COVID-19 počinju pripremati za varijante, i regulatori mogu u potpunosti iskoristiti prilagođeni sustav;

izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 311, 28.11.2001., str. 67.

(2) SL L 136, 30.4.2004., str. 1.

(3) Uredba Komisije (EZ) br. 1234/2008 od 24. studenoga 2008. o razmatranju izmjena uvjeta odobrenja za stavljanje u promet lijekova za humanu primjenu i veterinarsko-medicinskih proizvoda (SL L 334, 12.12.2008., str. 7.).

(4) COM(2021)0078.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/153

P9_TA(2021)0135

Program za jedinstveno tržište, konkurentnost poduzeća, područje bilja, životinja, hrane i hrane za životinje te europsku statistiku (Program za jedinstveno tržište) za 2021. – 2027. ***II

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa za unutarnje tržište, konkurentnost poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, područje bilja, životinja, hrane i hrane za životinje, te europsku statistiku (Program za jedinstveno tržište) i o stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 99/2013, (EU) br. 1287/2013, (EU) br. 254/2014 i (EU) br. 652/2014 (14281/1/2020 – C9-0133/2021 – 2018/0231(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

(2021/C 506/32)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (14281/1/2020 – C9-0133/2021),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018. (2),

—	uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju (3) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0441),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je nadležni odbor odobrio u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A9-0142/2021),

prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

utvrđuje da je akt prihvaćen u skladu sa stajalištem Vijeća;

nalaže svojem predsjedniku da u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniraju Europske unije potpiše akt s predsjednikom Vijeća;

nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 40.

(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 259.

(3) Usvojeni tekstovi od 12.2.2019., P8_TA(2019)0073.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/154

P9_TA(2021)0136

Europski fond za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (EGF), 2021. – 2027. ***II

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (EGF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1309/2013 (05532/1/2021 – C9-0139/2021 – 2018/0202(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

(2021/C 506/33)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (05532/1/2021 – C9-0139/2021),

—	uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje švedskog parlamenta, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojem se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018. (2),

—	uzimajući u obzir mišljenje Komisije (COM(2021)0196),

—	uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju (3) o Prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0380),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je nadležni odbor odobrio u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A9-0140/2021),

prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 82.

(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 239.

(3) SL C 411, 27.11.2020., str. 300.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/155

P9_TA(2021)0137

Program za građane, ravnopravnost, prava i vrijednosti za 2021. – 2027. ***II

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EU) br. 390/2014 (06833/1/2020 – C9-0144/2021 – 2018/0207(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

(2021/C 506/34)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (06833/1/2020 – C9-0144/2021),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. listopada 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 10. listopada 2018. (2),

—	uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju (3) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0383),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0144/2021),

prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

prihvaća zajedničku izjavu Europskog parlamenta i Vijeća priloženu ovoj Rezoluciji;

utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća pripremi njegovu objavu, zajedno sa zajedničkom izjavom Europskog parlamenta i Vijeća na tu temu, u Službenom listu Europske unije;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 178.

(2) SL C 461, 21.12.2018., str. 196.

(3) Usvojeni tekstovi od 17.4.2019, P8_TA(2019)0407.

PRILOG

Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća o financiranju potprograma Vrijednosti Unije u 2021.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti proračunskog tijela, suzakonodavci se slažu da bi potprogram Vrijednosti Unije u okviru programa Građanstvo, jednakost, prava i vrijednosti od 1. siječnja 2021. trebao dobiti znatna financijska sredstva.

Suzakonodavci pozivaju Komisiju da poduzme odgovarajuće mjere za postizanje tog cilja, posebno kako bi procijenila primjenu instrumenata fleksibilnosti u pravnom okviru godišnjeg proračuna EU-a za 2021., u skladu s kriterijima aktivacije utvrđenima u Uredbi o VFO-u.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/157

P9_TA(2021)0138

Program Pravosuđe za 2021. – 2027. ***II

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Pravosuđe i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1382/2013 (06834/1/2020 – C9-0138/2021 – 2018/0208(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

(2021/C 506/35)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (06834/1/2020 – C9-0138/2021),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. listopada 2018. (1),

—	nakon savjetovanja s Odborom regija,

—	uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju (2) o Prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0384),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir privremeni sporazum koji su odobrili nadležni odbori u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za pravna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0146/2021),

prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 178.

(2) Usvojeni tekstovi od 17.4.2019, P8_TA(2019)0097.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/158

P9_TA(2021)0139

Svemirski program Unije za 2021. – 2027. i Agencija Europske unije za svemirski program ***II

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Svemirskog programa Unije i osnivanju Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013 i (EU) br. 377/2014 i Odluke br. 541/2014/EU (14312/1/2020 – C9-0140/2021 – 2018/0236(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

(2021/C 506/36)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (14312/1/2020 – C9-0140/2021),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 6. prosinca 2018. (2),

—	uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju (3) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0447),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0141/2021),

prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 51.

(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 365.

(3) Usvojeni tekstovi od 17.4.2019., P8_TA(2019)0402.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/159

P9_TA(2021)0140

Sporazum o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine***

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2021. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane, te Sporazuma između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka (05022/2021 – C9-0086/2021 – 2020/0382(NLE))

(Suglasnost)

(2021/C 506/37)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (05022/2021),

—	uzimajući u obzir nacrt Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane (05198/2021),

—	uzimajući u obzir Sporazum između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka (05203/2021),

—	uzimajući u obzir zahtjev za davanje suglasnosti koji je podnijelo Vijeće u skladu s člankom 217., člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9-0086/2021),

—	uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 12. veljače 2020. o predloženom mandatu za pregovore o novom partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske (1),

—	uzimajući u obzir svoju preporuku od 18. lipnja 2020. za pregovore o novom partnerstvu s Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske (2),

—	uzimajući u obzir članak 105. stavke 1. i 4. te članak 114. stavak 7. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za vanjske poslove i Odbora za međunarodnu trgovinu u skladu s člankom 58. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir pisma Odbora za pravna pitanja, Odbora za razvoj, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za ribarstvo, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odbora za ustavna pitanja,

—	uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove i Odbora za međunarodnu trgovinu (A9-0128/2021),

daje suglasnost za sklapanje Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane te Sporazuma između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u vezi sa sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Ujedinjene Kraljevine.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0033.

(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0152.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/160

P9_TA(2021)0142

Višegodišnji plan upravljanja plavoperajnom tunom u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2021. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi višegodišnjeg plana upravljanja plavoperajnom tunom u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru, izmjeni uredbi (EZ) br. 1936/2001, (EU) 2017/2107 i (EU) 2019/833 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2016/1627 (COM(2019)0619 – C9-0188/2019 – 2019/0272(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 506/38)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0619),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0188/2019),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A9-0149/2020),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

P9_TC1-COD(2019)0272

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 28. travnja 2021. radi donošenja Uredbe (EU) 2021/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi višegodišnjeg plana upravljanja plavoperajnom tunom u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru, izmjeni uredbi (EZ) br. 1936/2001, (EU) 2017/2107 i (EU) 2019/833 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2016/1627

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir Prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)	Cilj je zajedničke ribarstvene politike, kako je utvrđen u Uredbi (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), osigurati iskorištavanje morskih bioloških resursa kojim se omogućuju održivi gospodarski, okolišni i društveni uvjeti.

(2)

Odlukom Vijeća 98/392/EZ (4) Unija je odobrila Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora i Sporazum o primjeni odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. u pogledu očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta, koji sadržavaju načela i pravila za očuvanje i upravljanje živim morskim resursima. U okviru svojih širih međunarodnih obveza Unija sudjeluje u naporima koji se poduzimaju u međunarodnim vodama radi očuvanja ribljih stokova.

(3)	Unija je stranka Međunarodne konvencije o očuvanju atlantskih tuna (5) („Konvencija”).

(4)

Na svojem 21. posebnom sastanku 2018. Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna („ICCAT”), osnovana Konvencijom, donijela je Preporuku 18-02 o uspostavi višegodišnjeg plana upravljanja plavoperajnom tunom u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru („plan upravljanja”). Taj se plan temelji na savjetu ICCAT-ova Stalnog odbora za istraživanje i statistiku („SCRS”) prema kojem bi ICCAT trebao uspostaviti višegodišnji plan upravljanja tim stokom 2018. jer se čini da trenutačno stanje stoka više ne zahtijeva hitne mjere uvedene u okviru plana oporavka plavoperajne tune (na temelju Preporuke 17-07 o izmjeni Preporuke 14-04 ), ali bez slabljenja postojećih mjera praćenja i kontrole.

(5)	Preporukom 18-02 stavlja se izvan snage Preporuka 17-07 o izmjeni Preporuke 14-04, kojom je uspostavljen plan oporavka plavoperajne tune, a provedena je u pravu Unije Uredbom (EU) 2016/1627 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(6)	Na svojem 26. redovnom sastanku 2019. ICCAT je donio Preporuku 19-04 o izmjeni višegodišnjeg plana upravljanja utvrđenog u Preporuci 18-02. Preporukom ICCAT-a 19-04 stavlja se izvan snage i zamjenjuje Preporuka 18-02. Ovom Uredbom trebala bi se provesti Preporuka 19-04 u pravu Unije.

(7)	Ovom bi Uredbom trebalo, u cijelosti ili djelomično, prema potrebi, provesti i sljedeće preporuke ICCAT-a: 06-07 (7), 18-10 (8), 96-14 (9), 13-13 (10) i 16-15 (11).

(8)

Stajališta Unije u regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom trebaju se temeljiti na najboljim raspoloživim znanstvenim savjetima kako bi se osiguralo da se ribarstvenim resursima upravlja u skladu s ciljevima zajedničke ribarstvene politike, posebno u skladu s ciljem postupnog obnavljanja i održavanja populacija ribljih stokova iznad razina biomase koje omogućuju postizanje najvišeg održivog prinosa (MSY), i s ciljem omogućivanja uvjeta za gospodarski isplativ i konkurentan ribolov, prerađivačku industriju i aktivnosti na kopnu koje su povezane s ribolovom. Prema izvješću SCRS-a iz 2018. (12) ulovi plavoperajne tune uz stopu ribolovne smrtnosti od F0,1 u skladu su ribolovnom smrtnošću koja omogućuje postizanje najvišeg održivog prinosa (Fmsy). Smatra se da je biomasa stoka na razini koja omogućuje postizanje najvišeg održivog prinosa. B0,1 je iznad te razine u slučajevima srednjeg i niskog novačenja, a ispod te razine u slučajevima visokog novačenja.

(9)

Planom upravljanja u obzir se uzimaju posebnosti različitih vrsta alata i ribolovnih tehnika. Pri provedbi plana upravljanja Unija i države članice trebale bi ▌ promicati aktivnosti obalnog ribolova i upotrebu selektivnih ribolovnih alata i tehnika sa smanjenim utjecajem na okoliš, a posebno alata i tehnika koji se upotrebljavaju u tradicionalnom i artizanalnom ribolovu, čime se doprinosi primjerenom životnom standardu lokalnih gospodarstava.

(10)

Trebalo bi u obzir uzeti posebnosti i potrebe malog i artizanalnog ribolova. Osim relevantnih odredbi iz Preporuke ICCAT-a 19-04 kojima se uklanjaju prepreke za sudjelovanje plovila za mali obalni ribolov u ribolovu plavoperajne tune, države članice trebale bi uložiti dodatne napore kako bi se osigurala pravedna i transparentna raspodjela ribolovnih mogućnosti među flotama za mali ribolov, flotama za artizanalni ribolov i velikim flotama, u skladu s njihovim obvezama iz članka 17. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(11)

Kako bi se osigurala usklađenost sa zajedničkom ribarstvenom politikom, doneseno je zakonodavstvo Unije za uspostavu sustava za kontrolu, inspekciju i izvršenje, koje obuhvaća suzbijanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova. Konkretno, Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (13) uspostavljen je sustav Unije za kontrolu, inspekciju i izvršenje s globalnim i integriranim pristupom kako bi se osiguralo poštovanje svih pravila zajedničke ribarstvene politike. Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 404/2011 (14) utvrđena su detaljna pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 1224/2009. Uredbom Vijeća (EZ) br. 1005/2008 (15) uspostavljen je sustav Zajednice za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje. U tim su uredbama već sadržane odredbe o povlasticama i odobrenjima za ribolov i određena pravila o sustavima praćenja plovila (VMS) koja obuhvaćaju više mjera utvrđenih u Preporuci ICCAT-a 19-04 . Stoga te odredbe nije potrebno uključiti u ovu Uredbu.

(12)	Uredbom (EU) br. 1380/2013 utvrđen je pojam minimalne referentne veličine za očuvanje. Kako bi se osigurala dosljednost, minimalna veličina kako je definira ICCAT trebala bi se prenijeti u pravo Unije kao minimalna referentna veličina za očuvanje.

(13)

Prema Preporuci ICCAT-a 19-04 ulovi plavoperajne tune koji su ispod minimalne referentne veličine za očuvanje moraju se odbaciti, a isto vrijedi i za ulove plavoperajne tune koji premašuju ograničenja usputnog ulova utvrđena u godišnjim planovima ribolova. Radi poštovanja međunarodnih obveza Unije u okviru ICCAT-a, člankom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/98 (16) predviđena su odstupanja od obveze iskrcavanja za plavoperajnu tunu u skladu s člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Delegiranom uredbom (EU) 2015/98 provedene su određene odredbe iz Preporuke ICCAT-a 19-04 o utvrđivanju obveze odbacivanja plavoperajne tune s plovila koja su premašila kvotu koja im je dodijeljena ili najvišu dopuštenu razinu usputnih ulova. Područje primjene te Delegirane uredbe obuhvaća plovila koja se bave rekreacijskim ribolovom. Stoga ovom Uredbom nije potrebno obuhvatiti te obveze odbacivanja i puštanja te se njome ne dovode u pitanje odgovarajuće odredbe Delegirane uredbe (EU) 2015/98.

(14)

Na godišnjem sastanku 2018. ugovorne stranke Konvencije prepoznale su potrebu za jačanjem kontrola za određene operacije povezane s plavoperajnom tunom. Stoga je na godišnjem sastanku 2018. dogovoreno da bi ugovorne stranke Konvencije koje su nadležne za uzgajališta trebale osigurati potpunu sljedivost stavljanja u kaveze te provoditi nasumične kontrole na temelju analiza rizika.

(15)

Uredbom (EU) br. 640/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (17) predviđen je elektronički dokument o ulovu za plavoperajnu tunu („eBCD”), čime se provodi Preporuka ICCAT-a 09-11 o izmjeni Preporuke 08-12. Preporuke 17-09 i 11-20 o primjeni eBCD-a nedavno su stavljene izvan snage preporukama 18-12 i 18-13. Stoga je Uredba (EU) br. 640/2010 zastarjela i Komisija je predložila novu uredbu o provedbi najnovijih pravila ICCAT-a o eBCD-u. Stoga se u ovoj Uredbi ne bi smjelo upućivati na Uredbu (EU) br. 640/2010, već općenitije na program za dokumentaciju o ulovu koji preporučuje ICCAT.

(16)

S obzirom na to da ugovorne stranke ICCAT-a često mijenjaju određene preporuke ICCAT-a i da će se takva praksa vjerojatno nastaviti u budućnosti, radi brze provedbe u pravu Unije budućih preporuka ICCAT-a o izmjeni ili dopuni ICCAT-ova plana upravljanja, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebalo bi delegirati Komisiji u odnosu na sljedeća pitanja: ▌ rokove za dostavu informacija; razdoblja ribolovnih sezona; odstupanja od zabrane prijenosa neiskorištenih kvota; minimalne referentne veličine za očuvanje; postotke i parametre, informacije koje treba dostaviti Komisiji; zadaće nacionalnih i regionalnih promatrača; razloge za odbijanje izdavanja odobrenja za prebacivanje ribe te razloge za zapljenu ulova i izdavanje naloga za puštanje ribe. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (18). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(17)

Komisija na godišnjim sastancima ICCAT-a zastupa Uniju i prihvaća određen broj strogo tehničkih preporuka ICCAT-a, posebno u vezi s ograničenjem kapaciteta, zahtjevima koji se odnose na očevidnik, obrascima izvješća o ulovu, deklaracijama o prekrcaju i prebacivanju, minimalnim informacijama za odobrenja za ribolov, minimalnim brojem ribarskih plovila povezanih s ICCAT-ovim programom zajedničkog međunarodnog inspekcijskog nadzora, specifikacijama o inspekciji i programu promatrača, standardima koji se primjenjuju na videozapise, protokolima puštanja, standardima za postupanje s mrtvom ribom, deklaracijama o stavljanju u kaveze ili standardima sustava za praćenje plovila, koji se provode prilozima od I. do XV. ovoj Uredbi. Komisija bi trebala imati ovlasti za donošenje delegiranog akta o izmjeni ili dopuni priloga od I. do XV. u skladu s izmijenjenim ili dopunjenim preporukama ICCAT-a. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(18)

Preporuke ICCAT-a kojima se uređuje ribolov plavoperajne tune (operacije povezane s ulovom, prebacivanjem, prijevozom, stavljanjem u kaveze, uzgojem, izlovom i prijenosom) izrazito su dinamične. Kontinuirano se razvijaju nove tehnologije za kontrolu i upravljanje ribolovom (npr. stereoskopske kamere ili alternativne metode) koje države članice trebaju ujednačeno primjenjivati. Slično tome trebalo bi po potrebi izraditi operativne postupke kako bi se državama članicama pomoglo u pridržavanju ICCAT-ovih pravila iz ove Uredbe. Radi osiguranja ujednačenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu detaljnih pravila za prijenos žive plavoperajne tune, prebacivanja i stavljanja u kaveze. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (19).

(19)	Delegiranim i provedbenim aktima koji su predviđeni ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje provedba budućih preporuka ICCAT-a u pravu Unije u okviru redovnog zakonodavnog postupka.

(20)

Budući da će se ovom Uredbom uvesti novi sveobuhvatni plan upravljanja plavoperajnom tunom, trebalo bi izbrisati odredbe o plavoperajnoj tuni iz uredbi (EU) 2017/2107 (20) i (EU) 2019/833 (21) Europskog parlamenta i Vijeća. Dio članka 43. Uredbe (EU) 2017/2107 koji se odnosi na sredozemnog igluna uvršten je u Uredbu (EU) 2019/1154 Europskog parlamenta i Vijeća (22). Trebalo bi izbrisati i neke odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 1936/2001 (23). Uredbe (EZ) br. 1936/2001, (EU) br. 2017/2107 i (EU) br. 2019/833 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(21)

Preporukom ICCAT-a 18-02 stavljena je izvan snage Preporuka ICCAT-a 17-07 jer stanje stoka više nije zahtijevalo hitne mjere predviđene planom oporavka plavoperajne tune koji je uspostavljen tom preporukom. Stoga je potrebno staviti izvan snage Uredbu (EU) 2016/1627 kojom je proveden taj plan oporavka,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom utvrđuju se opća pravila za ujednačenu i učinkovitu provedbu višegodišnjeg plana upravljanja plavoperajnom tunom (Thunnus thynnus) u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru od strane Unije, kako ga je donijela Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna („ICCAT”).

Članak 2.

Područje primjene

Ova Uredba primjenjuje se na:

(a)

ribarska plovila Unije i plovila Unije za rekreacijski ribolov koja:

—	love plavoperajnu tunu na području Konvencije; i

—	prekrcavaju ili zadržavaju na plovilu, i izvan područja Konvencije, plavoperajnu tunu ulovljenu na području Konvencije;

(b)	uzgajališta Unije;

(c)	ribarska plovila trećih zemalja i plovila trećih zemalja za rekreacijski ribolov koja djeluju u vodama Unije i love plavoperajnu tunu na području Konvencije;

(d)	plovila trećih zemalja koja prolaze inspekcijski pregled u lukama država članica i na plovilu drže plavoperajnu tunu ulovljenu na području Konvencije ili proizvode ribarstva podrijetlom od plavoperajne tune ulovljene u vodama Unije, a koji prethodno nisu bili iskrcani ili prekrcani u lukama.

Članak 3.

Cilj

Cilj ove Uredbe je provesti višegodišnji plan upravljanja plavoperajnom tunom, kako ga je donio ICCAT, čija je namjena održati biomasu plavoperajne tune iznad razina koje omogućuju postizanje najvišeg održivog prinosa (MSY).

Članak 4.

Suodnos s drugim propisima Unije

Osim ako u ovoj Uredbi nije drukčije navedeno, odredbe ove Uredbe primjenjuju se ne dovodeći u pitanje druge akte Unije kojima se uređuje sektor ribarstva, a posebno:

(1)	Uredbu (EZ) br. 1224/2009 o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike;

(2)	Uredbu (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje;

(3)	Uredbu (EU) 2017/2403 Europskog parlamenta i Vijeća (24) o održivom upravljanju vanjskim ribarskim flotama;

(4)	Uredbu (EU) 2017/2107 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju mjera za upravljanje, očuvanje i kontrolu primjenjivih na području primjene Konvencije Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT);

(5)	Uredbu (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća (25) o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera.

Članak 5.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)	„ICCAT” znači Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna;

(2)	„Konvencija” znači Međunarodna konvencija o očuvanju atlantskih tuna;

(3)

„ribarsko plovilo” znači svako motorno plovilo koje se upotrebljava u svrhu komercijalnog iskorištavanja resursa plavoperajne tune, uključujući ulovna plovila, plovila za preradu ribe, dodatna plovila, plovila za tegalj, plovila koja se bave prekrcajem i transportna plovila opremljena za prijevoz proizvoda od tune te pomoćna plovila, uz iznimku kontejnerskih plovila;

(4)	„živa plavoperajna tuna” znači plavoperajna tuna koja se čuva živa tijekom određenog razdoblja u zamci ili se živa prebacuje u uzgajališni objekt ▌;

(5)	„SCRS” znači ICCAT-ov Stalni odbor za istraživanje i statistiku;

(6)	„rekreacijski ribolov” znači nekomercijalne ribolovne aktivnosti kojima se iskorištavaju morski biološki resursi ▌;

(7)	„sportski ribolov” znači nekomercijalni ribolov koji obavljaju osobe koje su članovi nacionalne sportske organizacije ili im je izdana nacionalna sportska dozvola;

(8)	„plovilo za tegalj” znači svako plovilo koje se upotrebljava za tegljenje kaveza;

(9)	„plovilo za preradu” znači plovilo na kojem se proizvodi ribarstva prije pakiranja obrađuju na jedan ili više sljedećih načina: filetiranje ili rezanje na komade, zamrzavanje i/ili prerađivanje;

(10)	„pomoćno plovilo” znači svako plovilo koje se upotrebljava za prijevoz mrtve plavoperajne tune (neprerađene) iz transportnog/uzgojnog kaveza, mreže plivarice ili zamke u određenu luku i/ili na plovilo za preradu;

(11)	„zamka” znači alat pričvršćen za dno koji obično sadržava mrežu koja vodi plavoperajnu tunu u ograđeni prostor ili niz ograđenih prostora u kojima se ona čuva prije izlova ili uzgoja;

(12)	„okružujuća mreža plivarica” znači svaka okružujuća mreža čije se dno stišće s pomoću užeta za zatvaranje mreže koje prolazi kroz niz obruča postavljenih na olovnju i koje omogućuje da se mreža stisne i zatvori;

(13)	„stavljanje u kaveze” znači premještanje žive plavoperajne tune iz transportnog kaveza ili zamke u kaveze za uzgoj ili tov ;

(14)	„ulovno plovilo” znači plovilo koje se upotrebljava u svrhu komercijalnog ulova resursa plavoperajne tune;

(15)

„uzgajalište” znači morsko područje koje je jasno definirano geografskim koordinatama, a upotrebljava se za tov ili uzgoj plavoperajne tune ulovljene zamkama i/ili plivaricama. Uzgajalište može imati više uzgajališnih lokacija, od kojih je svaka definirana geografskim koordinatama s jasno određenom geografskom dužinom i širinom za svaku točku poligona;

(16)	„uzgoj” ili „tov” znači stavljanje plavoperajne tune u kaveze u uzgajalištima i kasnije hranjenje s ciljem njihova tovljenja i povećanja ukupne biomase;

(17)	„izlov” znači usmrćivanje plavoperajne tune u uzgajalištima ili zamkama;

(18)	„stereoskopska kamera” znači kamera s dvjema lećama ili više njih, koja ima odvojeni senzor slike ili kadar za svaku leću što omogućuje bilježenje trodimenzionalnih slika za potrebe mjerenja duljine ribe i pomaže pri preciziranju broja i mase plavoperajne tune ;

(19)

„plovilo za mali obalni ribolov” znači ulovno plovilo koje posjeduje najmanje tri od sljedećih pet značajki:

(a)	duljina preko svega < 12 m;

(b)	plovilo obavlja ribolov isključivo u vodama pod jurisdikcijom države članice zastave;

(c)	izlasci u ribolov traju kraće od 24 sata;

(d)	posada broji najviše četiri člana; ili

(e)	plovilo obavlja ribolov primjenom selektivnih tehnika sa smanjenim utjecajem na okoliš;

(20)	„zajednička ribolovna operacija” znači svaka operacija u kojoj sudjeluju dvije plivarice ili više njih pri čemu se ulov jedne plivarice pripisuje jednoj ili više drugih plivarica u skladu s prethodno dogovorenim ključem za dodjelu;

(21)	„aktivni ribolov” znači, za svako ulovno plovilo, ciljani ribolov plavoperajne tune tijekom određene ribolovne sezone;

(22)	„BCD” znači dokument o ulovu plavoperajne tune;

(23)	„eBCD” znači elektronički dokument o ulovu plavoperajne tune;

(24)	„područje Konvencije” znači geografsko područje definirano u članku 1. Konvencije;

(25)	„prekrcaj” znači pretovar svih proizvoda ribarstva ili nekog njihova dijela s jednog ribarskog plovila na drugo ribarsko plovilo. Međutim, istovar mrtve plavoperajne tune iz mreža plivarica, zamki ili plovila za tegalj na pomoćno plovilo ne smatra se prekrcajem;

(26)	„kontrolno prebacivanje” znači svako dodatno prebacivanje na zahtjev subjekata u ribolovu/uzgoju ili kontrolnih tijela u svrhu provjere broja ribe koja se prebacuje;

(27)	„kontrolna kamera” znači stereoskopska kamera i/ili konvencionalna videokamera za potrebe kontrola predviđenih u ovoj Uredbi;

(28)	„ugovorna stranka Konvencije” znači ugovorna stranka Konvencije i neugovorna surađujuća stranka, ribarski ili drugi subjekt;

(29)	„veliko plovilo za pelagijski ribolov parangalom” znači plovilo za pelagijski ribolov parangalom čija duljina preko svega iznosi više od 24 metra;

(30)

„prebacivanje” znači svako prebacivanje:

(a)	žive plavoperajne tune iz mreže ulovnog plovila u transportni kavez;

(b)	žive plavoperajne tune iz jednog transportnog kaveza u drugi;

(c)	kaveza sa živom plavoperajnom tunom s jednog plovila za tegalj na drugo;

(d)	kaveza sa živom plavoperajnom tunom iz jednog uzgajališta u drugo i žive plavoperajne tune iz kaveza u kavez unutar istog uzgajališta;

(e)	žive plavoperajne tune iz zamke u transportni kavez, neovisno o prisutnosti plovila za tegalj;

(31)	„subjekt” znači fizička ili pravna osoba koja upravlja poduzećem ili u vlasništvu ima poduzeće koje obavlja bilo koju aktivnost povezanu s bilo kojom fazom proizvodnje, prerade, stavljanja na tržište, distribucije i maloprodaje proizvoda ribarstva i akvakulture;

(32)	„skupina ribolovnog alata” znači skupina ribarskih plovila koja upotrebljava isti alat, za koji je dodijeljena kvota za skupinu;

(33)	„ribolovni napor” znači umnožak kapaciteta i aktivnosti ribarskog plovila ; za skupinu ribarskih plovila, to znači zbroj ribolovnih napora svih plovila u skupini ;

(34)	„nadležna država članica” znači država članica zastave ili država članica pod čijom se jurisdikcijom nalazi dotično uzgajalište ili zamka.

POGLAVLJE II.

MJERE UPRAVLJANJA

Članak 6.

Uvjeti povezani s mjerama upravljanja ribarstvom

1. Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi osigurala da ribolovni napor njezinih ulovnih plovila i zamki bude razmjeran ribolovnim mogućnostima za plavoperajnu tunu koje su na raspolaganju toj državi članici u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru. Mjere koje su donijele države članice obuhvaćaju pojedinačne kvote za njihova ulovna plovila dulja od 24 metra koja su uvrštena na popis plovila s odobrenjem iz članka 26.

2. Kad se procijeni da je pojedinačna kvota plovila iscrpljena u skladu s člankom 35. Uredbe (EZ) br. 1224/2009. država članica od ulovnih plovila zahtijeva da se odmah upute u luku koju je ona odredila.

3. U ribolovu plavoperajne tune zakupljivanje nije dopušteno.

Članak 7.

Prijenos neizlovljene žive plavoperajne tune

▌

1. ▌ Prijenos neizlovljene žive plavoperajne tune iz ulova od prethodnih godina može se dopustiti unutar uzgajališta samo ako se razvije pojačani sustav kontrole i država članica o njemu obavijesti Komisiju ▌. Taj sustav sastavni je dio inspekcijskog plana države članice iz članka 13. te obuhvaća barem mjere iz članaka ▌53. i 61.

2. Prije početka ribolovne sezone države članice koje su nadležne za uzgajališta osiguravaju sveobuhvatnu procjenu sve žive plavoperajne tune koja se prenosi nakon masovnog izlova u uzgajalištima pod njezinom jurisdikcijom. U tu se svrhu sva živa plavoperajna tuna koja se prenosi iz ulovne godine u kojoj nije bilo masovnog izlova u uzgajalištima prebacuje u druge kaveze uz primjenu sustava stereoskopskih kamera ili alternativnih metoda, pod uvjetom da one jamče jednaku razinu preciznosti i točnosti, u skladu s člankom 51. U svako doba osigurava se potpuno dokumentirana sljedivost. Prijenos plavoperajne tune u godinama u kojima nije bilo masovnog izlova kontrolira se na godišnjoj osnovi primjenom istog postupka na odgovarajuće uzorke na temelju procjene rizika.

3. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju detaljna pravila za razvoj pojačanog sustava kontrole prijenosa žive plavoperajne tune. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 68.

Članak 8.

Prijenos neiskorištenih kvota

Prijenos neiskorištenih kvota nije dopušten.

Članak 9.

Prijenos kvote

1. Prijenosi kvota između Unije i drugih ugovornih stranaka Konvencije provode se isključivo uz prethodno odobrenje dotičnih država članica i/ili ugovornih stranaka Konvencije. Komisija obavješćuje Tajništvo ICCAT-a 48 sati prije prijenosa kvota.

2. Dopušta se prijenos kvota unutar skupine ribolovnog alata, prijenos kvota za usputni ulov i pojedinačnih ribolovnih kvota svake države članice, pod uvjetom da dotična država članica o tom prijenosu unaprijed obavijesti Komisiju kako bi Komisija mogla obavijestiti Tajništvo ICCAT-a prije nego što prijenos počne proizvoditi učinke.

Članak 10.

Smanjenje kvote u slučaju prelova

Ako države članice prelove kvote koje su im dodijeljene i to se stanje ne može ispraviti razmjenom kvota na temelju članka 16. stavka 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013, primjenjuju se članci 37. i 105. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

Članak 11.

Godišnji planovi ribolova

1. Svaka država članica koja ima kvotu za plavoperajnu tunu donosi godišnji plan ribolova. Taj plan uključuje najmanje sljedeće informacije za ulovna plovila i zamke :

(a)	kvote, uključujući kvote za usputni ulov, koje su dodijeljene svakoj skupini ribolovnog alata;

(b)	prema potrebi, metodu primijenjenu na dodjelu kvota i upravljanje njima;

(c)	mjere za osiguravanje poštovanja pojedinačnih kvota;

(d)	ribolovne sezone za svaku kategoriju alata;

(e)	informacije o određenim lukama;

(f)	pravila o usputnom ulovu; i

(g)	broj ulovnih plovila duljih od 24 m, osim pridnenih povlačnih mreža (koća), i svih plivarica s odobrenjem za ribolov plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru.

2. Države članice koje imaju plovila za mali obalni ribolov s odobrenjem za ribolov plavoperajne tune nastoje dodijeliti posebnu sektorsku kvotu za ta plovila te tu dodjelu uvrštavaju u svoje planove ribolova. U svoje planove praćenja, kontrole i inspekcije države članice uključuju i dodatne mjere za pomno praćenje iskorištenosti kvote te flote. Primjenom parametara iz stavka 1. države članice mogu odobrenja izdati različitom broju plovila kako bi u potpunosti iskoristila svoje ribolovne mogućnosti.

3. Portugal i Španjolska mogu dodijeliti sektorske kvote za brodove s mamcima koji djeluju u vodama Unije u arhipelazima Azora, Madeire i Kanarskih otoka. Sektorska kvota uvrštava se u njihove godišnje planove ribolova, a u njihovim godišnjim planovima praćenja, kontrole i inspekcije jasno se utvrđuju dodatne mjere za praćenje njezine iskorištenosti.

4. Kad države članice dodjeljuju sektorske kvote u skladu sa stavkom 2. ili 3., ne primjenjuje se minimalan zahtjev od 5 tona za kvotu koji je definiran u važećem aktu Unije o dodjeli ribolovnih mogućnosti.

5. Dotična država članica svaku izmjenu godišnjeg plana ribolova dostavlja Komisiji najmanje tri radna dana prije početka ribolovne aktivnosti na koju se izmjena odnosi. Komisija prosljeđuje izmjenu Tajništvu ICCAT-a najmanje jedan radni dan prije početka ribolovne aktivnosti na koju se izmjena odnosi.

Članak 12.

Dodjela ribolovnih mogućnosti

U skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1380/2013 pri dodjeli ribolovnih mogućnosti koje su im na raspolaganju, države članice primjenjuju transparentne i objektivne kriterije, uključujući one okolišne, društvene i gospodarske prirode, te ▌ pravedno raspodjeljuju nacionalne kvote među različitim segmentima flote posebno uzimajući u obzir tradicionalni i artizanalni ribolov te pružaju poticaje za ribarska plovila Unije koja upotrebljavaju selektivni ribolovni alat ili ribolovne tehnike sa smanjenim utjecajem na okoliš.

Članak 13.

Godišnji planovi upravljanja ribolovnim kapacitetom

Svaka država članica koja ima kvotu za plavoperajnu tunu donosi godišnji plan upravljanja ribolovnim kapacitetom. U tom planu države članice prilagođavaju broj ulovnih plovila i zamki tako da se osigura da ribolovni kapacitet bude u skladu s ribolovnim mogućnostima koje su dodijeljene ulovnim plovilima i zamkama za relevantno razdoblje kvote. Države članice prilagođavaju ribolovni kapacitet primjenom parametara utvrđenih u važećem aktu Unije o dodjeli ribolovnih mogućnosti. Prilagodba ribolovnog kapaciteta Unije za plivarice ograničena je na razliku od najviše 20 % u odnosu na polazni ribolovni kapacitet iz 2018.

Članak 14.

Godišnji inspekcijski planovi

Svaka država članica koja ima kvotu za plavoperajnu tunu donosi godišnji inspekcijski plan radi osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom. Svaka država članica Komisiji podnosi svoj plan. Ti planovi utvrđuju se u skladu s:

(a)	ciljevima, prioritetima i postupcima te referentnim mjerilima za inspekcijske aktivnosti utvrđenima u posebnom programu kontrole i inspekcije za plavoperajnu tunu uspostavljenom na temelju članka 95. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(b)	nacionalnim akcijskim programom kontrole za plavoperajnu tunu uspostavljenim na temelju članka 46. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

Članak 15.

Godišnji planovi upravljanja uzgojem

1. Svaka država članica koja ima kvotu za plavoperajnu tunu donosi godišnji plan upravljanja uzgojem.

2. U godišnjem planu upravljanja uzgojem svaka država članica osigurava da ukupni ulazni i uzgojni kapacitet budu razmjerni procijenjenoj količini plavoperajne tune raspoložive za uzgoj.

3. Države članice ograničavaju svoj kapacitet uzgoja tune u skladu s ukupnim uzgojnim kapacitetom upisanim u ICCAT-ov registar objekata za uzgoj plavoperajne tune ili onim koji je odobren i prijavljen ICCAT-u 2018.

4. Najveća ulazna količina ulovljene divlje plavoperajne tune koja se smije unijeti na uzgajališta pojedine države članice ograničena je na ulazne količine koje su u ICCAT-ov registar objekata za uzgoj plavoperajne tune upisala uzgajališta te države članice 2005., 2006., 2007. ili 2008. godine.

5. Ako pojedina država članica treba povećati najveću ulaznu količinu ulovljene divlje plavoperajne tune koja se smije unijeti na jedno ili nekoliko uzgajališta tuna, navedeno povećanje mora biti razmjerno ribolovnim mogućnostima koje su dodijeljene toj državi članici i uvozima žive plavoperajne tune iz druge države članice ili ugovorne stranke .

6. Države članice nadležne za uzgajališta osiguravaju da znanstvenici kojima je SCRS povjerio zadaću utvrđivanja stopa rasta tijekom razdoblja tova imaju pristup uzgajalištima i pomoć u obavljanju njihovih dužnosti.

7. Po potrebi, države članice svake godine do 15. svibnja dostavljaju Komisiji revidirane planove upravljanja uzgojem.

Članak 16.

Dostavljanje godišnjih planova

1. Svake godine do 31. siječnja svaka država članica koja ima kvotu za plavoperajnu tunu Komisiji dostavlja sljedeće planove:

(a)	godišnji plan ribolova za ulovna plovila i zamke kojima se lovi plavoperajna tuna u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru, utvrđen u skladu s člankom 11.;

(b)	godišnji plan upravljanja ribolovnim kapacitetom donesen u skladu s člankom 13.;

(c)	godišnji inspekcijski plan donesen u skladu s člankom 14.; i

(d)	godišnji plan upravljanja uzgojem donesen u skladu s člankom 15.

2. Komisija prikuplja planove iz stavka 1. i upotrebljava ih za izradu godišnjeg plana Unije. Komisija dostavlja plan Unije Tajništvu ICCAT-a do 15. veljače svake godine radi rasprave i odobrenja od strane ICCAT-a.

3. Ako država članica ne podnese Komisiji neki od planova iz stavka 1. u roku utvrđenom u tom stavku , Komisija može odlučiti da Tajništvu ICCAT-a dostavi plan Unije bez planova dotične države članice. Na zahtjev dotične države članice Komisija nastoji u obzir uzeti jedan od planova iz stavka 1. koji je podnesen nakon roka utvrđenog u tom stavku, ali prije roka iz stavka 2. Ako plan koji je dostavila država članica nije u skladu s odredbama ove Uredbe u pogledu godišnjeg plana ribolova, kapaciteta, inspekcije i uzgoja te sadrži ozbiljnu pogrešku koja može dovesti do toga da Komisija ICCAT-a odbije godišnji plan Unije, Komisija može odlučiti da Tajništvu ICCAT-a dostavi godišnji plan Unije bez planova dotične države članice. Komisija čim prije obavješćuje dotičnu državu članicu i nastoji u plan Unije ili u izmjene plana Unije uključiti sve revidirane planove koje je podnijela ta država članica, pod uvjetom da su u skladu s odredbama ove Uredbe u pogledu godišnjeg plana ribolova, kapaciteta, inspekcije i uzgoja.

POGLAVLJE III.

TEHNIČKE MJERE

Članak 17.

Ribolovne sezone

1. Ribolov plavoperajne tune plivaricama u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru dopušten je od 26. svibnja do 1. srpnja.

2. Odstupajući od stavka 1., Cipar i Grčka u svojim godišnjim planovima ribolova iz članka 11. mogu zatražiti da plivaricama koje plove pod njihovom zastavom bude dopušteno loviti plavoperajnu tunu u istočnom Sredozemnome moru (ribolovno područje FAO-a 37.3.1. i 37.3.2.) od 15. svibnja do 1. srpnja.

3. Odstupajući od stavka 1., Hrvatska u svojim godišnjim planovima ribolova iz članka 11. može zatražiti da plivaricama koje plove pod njezinom zastavom bude dopušteno loviti plavoperajnu tunu za potrebe uzgoja u Jadranskome moru (ribolovno područje FAO-a 37.2.1.) do 15. srpnja.

4. Odstupajući od stavka 1., ako pojedina država članica Komisiji može podastrijeti dokaze da, zbog vremenskih uvjeta , neke njezine plivarice koje obavljaju ribolov plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru nisu mogle iskoristiti svoje uobičajene ribolovne dane tijekom godine, ta država članica može odlučiti da , za pojedinačne plivarice na koje je ta situacija utjecala, produlje ribolovnu sezonu iz stavka 1. za jednak broj izgubljenih dana, a najviše za 10 dana ▌. Neaktivnost dotičnih plovila ili, u slučaju zajedničke ribolovne operacije, svih uključenih plovila, propisno se obrazlaže izvješćima o vremenskim uvjetima i pozicijama iz VMS-a.

5. Ribolov plavoperajne tune velikim plovilima za pelagijski ribolov parangalom u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru dopušten je od 1. siječnja do 31. svibnja.

6. Države članice utvrđuju sezone ribolova za svoje flote, osim za plivarice i velika plovila za pelagijski ribolov parangalom, u svojim godišnjim planovima ribolova.

Članak 18.

Obveza iskrcavanja

Odredbama ovog Poglavlja ne dovodi se u pitanje članak 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013, uključujući sva važeća odstupanja koja se na njega odnose.

Članak 19.

Minimalna referentna veličina za očuvanje

1. Zabranjuje se loviti, zadržavati na plovilu, prekrcavati, prebacivati, iskrcavati, prevoziti, skladištiti, prodavati, izlagati ili nuditi na prodaju plavoperajnu tunu, među ostalim onu ulovljenu kao usputni ulov ili u rekreacijskom ribolovu, mase manje od 30 kg ili vilične duljine manje od 115 cm.

2. Odstupajući od stavka 1., minimalna referentna veličina za očuvanje plavoperajne tune od 8 kg ili 75 cm vilične duljine primjenjuje se na sljedeće vrste ribolova:

(a)	plavoperajnu tunu ulovljenu u istočnom Atlantiku brodovima s mamcima i brodovima za ribolov panulom;

(b)	plavoperajnu tunu ulovljenu u Sredozemnome moru u malom obalnom ribolovu svježe ribe brodovima s mamcima, plovilima za ribolov parangalima i plovilima za ribolov odmetom; i

(c)	plavoperajnu tunu ulovljenu u Jadranskome moru plovilima koja plove pod zastavom Hrvatske za potrebe uzgoja.

3. Posebni uvjeti koji se primjenjuju na odstupanje iz stavka 2. utvrđeni su u Prilogu I.

4. Države članice izdaju odobrenje za ribolov plovilima koja obavljaju ribolov na temelju odstupanja iz stavaka 2. i 3. Priloga I. Dotična plovila navode se na popisu ulovnih plovila iz članka 26.

5. Odbačeni ulovi mrtve ribe ispod minimalnih referentnih veličina utvrđenih u ovom članku oduzimaju se od kvote države članice.

Članak 20.

Slučajni ulovi manji od minimalne referentne veličine

1. Odstupajući od članka 19. stavka 1., za sva ulovna plovila ili zamke koji aktivno love plavoperajnu tunu dopušteno je najviše 5 % po slučajno ulovljenim primjercima plavoperajne tune mase od 8 do 30 kg ili vilične duljine od 75 do 115 cm.

2. Postotak od 5 % iz stavka 1. izračunava se na temelju ukupnih ulova plavoperajne tune zadržanih na plovilu ili unutar zamke u bilo kojem trenutku nakon svake ribolovne operacije.

3. Slučajni ulovi oduzimaju se od kvote države članice koja je nadležna za ulovno plovilo ili zamku.

4. Na slučajne ulove plavoperajne tune ispod minimalne referentne veličine primjenjuju se članci 31., 33., 34. i 35.

Članak 21.

Usputni ulov

1. Svaka država članica određuje usputne ulove plavoperajne tune unutar svoje kvote i o tome obavješćuje Komisiju pri dostavi svojeg plana ribolova.

2. Dopušteni usputni ulovi, koji ne smiju premašiti 20 % ukupnog ulova na plovilu na kraju svakog izlaska u ribolov, te metodologija primijenjena za izračun tih usputnih ulova u odnosu na ukupni ulov na plovilu jasno su definirani u godišnjem planu ribolova iz članka 11. Postotak usputnog ulova može se izračunavati prema masi ili prema broju primjeraka. Izračun prema broju primjeraka primjenjuje se samo na tunu i tuni slične vrste kojima upravlja ICCAT. Za flotu plovila za mali obalni ribolov razina dopuštenog usputnog ulova može se izračunati na godišnjoj osnovi.

3. Sav usputni ulov mrtve plavoperajne tune, zadržan na plovilu ili odbačen, oduzima se od kvote države članice zastave te se bilježi u skladu s člankom 31. i prijavljuje Komisiji u skladu s člankom 32.

4. Ako država članica nema kvotu za plavoperajnu tunu, dotični usputni ulov oduzima se od posebne kvote Unije za usputni ulov plavoperajne tune, utvrđene u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a i člankom 16. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

5. Ako je ukupna kvota dodijeljena državi članici iscrpljena, ulov plavoperajne tune nije dopušten plovilima koja plove pod njezinom zastavom i ta država članica poduzima potrebne mjere da se osigura puštanje usputnih ulova plavoperajne tune. Ako je posebna kvota Unije za usputni ulov plavoperajne tune utvrđena u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a i člankom 16.Uredbe (EU) br. 1380/2013 iscrpljena, ulov plavoperajne tune nije dopušten plovilima koja plove pod zastavom država članica bez kvote za plavoperajnu tunu i te države članice poduzimaju potrebne mjere da se osigura puštanje usputnih ulova plavoperajne tune. U tim slučajevima zabranjuje se prerada i stavljanje na tržište mrtve plavoperajne tune i svi se ulovi bilježe. Države članice svake godine dostavljaju Komisiji izvješća s informacijama o količini takvih usputnih ulova mrtve plavoperajne tune, koja ih dostavlja Tajništvu ICCAT-a.

6. Na plovilima koja ne love aktivno plavoperajnu tunu količina plavoperajne tune koja se zadržava na plovilu mora se jasno razdvojiti od drugih vrsta kako bi se kontrolnim tijelima omogućilo praćenje poštovanja ovog članka. Taj se usputni ulov može staviti na tržište ako je popraćen eBCD-om.

Članak 22.

Upotreba zrakoplovnih sredstava

Za traženje plavoperajne tune zabranjuje se upotreba svih zrakoplovnih sredstava, uključujući zrakoplove, helikoptere i druge vrste bespilotnih letjelica.

POGLAVLJE IV.

REKREACIJSKI RIBOLOV

Članak 23.

Posebna kvota za rekreacijski ribolov

1. Svaka država članica koja ima kvotu za plavoperajnu tunu uređuje rekreacijski ribolov dodjelom posebne kvote za potrebe tog ribolova. Pri takvoj dodjeli u obzir se uzima moguća mrtva plavoperajna tuna, među ostalim u okviru ribolova za ulov i puštanje. Države članice pri dostavi svojih planova ribolova obavješćuju Komisiju o kvoti dodijeljenoj za rekreacijski ribolov.

2. Ulovi mrtve plavoperajne tune prijavljuju se i oduzimaju od kvote države članice.

Članak 24.

Posebni uvjeti za rekreacijski ribolov

1. Svaka država članica koja ima određenu kvotu za plavoperajnu tunu dodijeljenu za rekreacijski ribolov uređuje rekreacijski ribolov izdavanjem odobrenja za ribolov plovilima za potrebe rekreacijskog ribolova. Na zahtjev ICCAT-a države članice stavljaju Komisiji na raspolaganje popis plovila za rekreacijski ribolov kojima je izdano odobrenje za ribolov plavoperajne tune . Taj popis koji Komisija elektronički dostavlja ICCAT-u sadržava za svako plovilo sljedeće informacije:

(a)	ime plovila;

(b)	matični broj upisa;

(c)	broj iz ICCAT-ova registra, ako postoji;

(d)	prijašnje ime, ako postoji; i

(e)	ime, prezime i adresu vlasnika i subjekta.

2. U rekreacijskom ribolovu zabranjuje se loviti, zadržavati na plovilu, prekrcavati ili iskrcavati više od jedne plavoperajne tune po plovilu na dan.

3. Zabranjuje se stavljanje na tržište plavoperajne tune ulovljene u rekreacijskom ribolovu.

4. Svaka država članica bilježi podatke o ulovu ostvarenom u rekreacijskom ribolovu, uključujući masu i po potrebi duljinu svake plavoperajne tune, te do 30. lipnja svake godine dostavlja Komisiji te podatke za prethodnu godinu. Komisija te informacije prosljeđuje Tajništvu ICCAT-a.

5. Svaka država članica poduzima mjere potrebne za osiguranje najveće moguće razine puštanja plavoperajne tune, posebno juvenilnih primjeraka, koja je uhvaćena živa u okviru rekreacijskog ribolova. Svaka iskrcana plavoperajna tuna iskrcava se cijela, bez škrga i/ili utrobe.

Članak 25.

Ulov, označivanje i puštanje

1. Odstupajući od članka 23. stavka 1., države članice koje su izdale odobrenja za ribolov za „ulov i puštanje” u sjeveroistočnom Atlantiku isključivo za plovila sportski ribolov mogu isključivo ograničenom broju ▌plovila za sportski ribolov dopustiti da ciljano love plavoperajnu tunu radi obavljanja ribolovnih aktivnosti „ulova, označivanja i puštanja” bez potrebe za dodjeljivanjem posebne kvote. Ta plovila obavljaju ribolov u kontekstu znanstvenog projekta istraživačkog instituta uključenog u program znanstvenog istraživanja. O rezultatima projekta obavješćuju se odgovarajuća tijela države članice zastave.

2. Za plovila koja obavljaju znanstveno istraživanje u okviru ICCAT-ova istraživačkog programa za plavoperajnu tunu ne smatra se da obavljaju aktivnosti „ulova, označivanja i puštanja” iz stavka 1.

3. Države članice koje izdaju odobrenja za aktivnosti „ulova, označivanja i puštanja”:

(a)	dostavljaju opis tih aktivnosti i mjera koje se na njih primjenjuju kao sastavni dio svojih planova ribolova iz članka 12. odnosno inspekcijskih planova iz članka 15.;

(b)	pomno prate aktivnosti dotičnih plovila kako bi osigurale njihovu usklađenost s odredbama ove Uredbe;

(c)	osiguravaju da označivanje i puštanje provodi obučeno osoblje kako bi se osigurala visoka stopa preživljavanja primjeraka; i

(d)	najmanje 50 dana prije sastanka SCRS-a sljedeće godine Komisiji podnose izvješće o provedenim znanstvenim aktivnostima. Komisija to izvješće prosljeđuje ICCAT-u 60 dana prije sastanka SCRS-a sljedeće godine.

4. Plavoperajna tuna koja umre u aktivnostima „ulova, označivanja i puštanja” prijavljuje se i oduzima od kvote države članice zastave.

POGLAVLJE V.

KONTROLNE MJERE

ODJELJAK 1.

POPISI I REGISTRI PLOVILA I ZAMKI

Članak 26.

Popisi i registri plovila

1. Države članice svake godine elektronički Komisiji dostavljaju, mjesec dana prije početka razdoblja važenja odobrenja, sljedeće popise plovila u formatu utvrđenom u zadnjoj verziji ICCAT-ovih Smjernica o podnošenju podataka i informacija (26):

(a)	popis svih ulovnih plovila koja imaju odobrenje za aktivni ribolov plavoperajne tune; i

(b)	popis svih drugih ulovnih plovila koja se upotrebljavaju za potrebe gospodarskog iskorištavanja resursa plavoperajne tune.

Komisija te informacije šalje Tajništvu ICCAT-a 15 dana prije početka ribolovne aktivnosti kako bi se ta plovila mogla uvrstiti u ICCAT-ov registar plovila s odobrenjem za ribolov te, po potrebi, u ICCAT-ov registar plovila duljine preko svega od najmanje 20 metara koja imaju odobrenje za ribolov na području Konvencije.

2. Tijekom kalendarske godine ribarsko plovilo može se uvrstiti u oba popisa iz stavka 1., pod uvjetom da se ne uvrsti u oba popisa istodobno.

3. Informacije o plovilima iz stavka 1. točaka (a) i (b) ▌sadržavaju ime plovila i broj iz registra flote Unije (CFR) kako je utvrđeno u Prilogu I. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2017/218 (27).

4. Komisija ne prihvaća retroaktivnu dostavu.

5. Naknadne izmjene popisa iz stavaka 1. i 3. tijekom kalendarske godine prihvaćaju se samo ako je prijavljeno ribarsko plovilo onemogućeno u ribolovu zbog opravdanih operativnih razloga ili više sile. U takvim okolnostima dotična država članica odmah obavješćuje Komisiju o toj činjenici i dostavlja joj:

(a)	sve pojedinosti o ribarskim plovilima kojima se namjerava zamijeniti to ribarsko plovilo; i

(b)	sveobuhvatno izvješće o razlogu kojim se opravdava zamjena i sve relevantne popratne dokaze ili upućivanja.

6. Komisija po potrebi tijekom godine mijenja informacije o plovilima iz stavka 1. dostavom ažuriranih informacija Tajništvu ICCAT-a u skladu s člankom 7. stavkom 6. Uredbe (EU) 2017/2403.

Članak 27.

Odobrenja za ribolov za plovila

1. Države članice izdaju odobrenja za ribolov plovilima uvrštenima na jedan od popisa iz članka 26. stavaka 1. i 5. Odobrenja za ribolov sadržavaju barem informacije utvrđene u Prilogu VII. i izdaju se u formatu utvrđenom u tom Prilogu. Države članice osiguravaju da informacije navedene u odobrenju za ribolov budu točne i u skladu s pravilima iz ove Uredbe.

2. Ne dovodeći u pitanje članak 21. stavak 6., smatra se da ribarska plovila Unije koja nisu upisana u ICCAT-ov registar iz članka 26. stavka 1. ne smiju loviti, zadržavati na plovilu, prekrcavati, prevoziti, prebacivati, prerađivati ili iskrcavati plavoperajnu tunu u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru.

3. Kad se procijeni da je pojedinačna kvota dodijeljena plovilu iscrpljena, država članica zastave ukida odobrenje za ribolov plavoperajne tune izdano određenom plovilu i može od plovila zatražiti da se odmah uputi u luku koju je ona odredila.

Članak 28.

Popisi i registri zamki koje je dopušteno upotrebljavati za ribolov plavoperajne tune

1. Svaka država članica kao dio svojih planova ribolova Komisiji elektronički dostavlja popis zamki koje je dopušteno upotrebljavati za ribolov plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru. Komisija te informacije šalje Tajništvu ICCAT-a kako bi se te zamke upisale u ICCAT-ov registar zamki koje je dopušteno upotrebljavati za ribolov plavoperajne tune.

2. Države članice izdaju odobrenja za ribolov za zamke uvrštene u popis iz stavka 1. Odobrenja za ribolov sadržavaju barem informacije utvrđene u Prilogu VII. i u formatu su utvrđenom u tom Prilogu. Države članice osiguravaju da informacije navedene u odobrenju za ribolov budu točne i u skladu s pravilima iz ove Uredbe.

3. Smatra se da se zamke Unije koje nisu upisane u ICCAT-ov registar zamki koje je dopušteno upotrebljavati za ribolov plavoperajne tune ne smiju upotrebljavati za ribolov plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru. Plavoperajnu tunu ulovljenu takvim zamkama zabranjuje se zadržavati na plovilu, prebacivati, stavljati u kaveze i iskrcavati.

4. Kad se procijeni da je kvota koja im je dodijeljena iscrpljena, država članica zastave ukida odobrenje za ribolov plavoperajne tune koje je izdano zamkama.

Članak 29.

Informacije o ribolovnim aktivnostima

1. Svaka država članica do 15. srpnja svake godine Komisiji dostavlja detaljne informacije o ulovima plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru tijekom prethodne godine. Komisija te informacije prosljeđuje Tajništvu ICCAT-a do 31. srpnja svake godine. Te informacije uključuju:

(a)	ime i ICCAT-ov broj svakog ulovnog plovila;

(b)	razdoblje odobrenja za svako ulovno plovilo;

(c)	ukupan ulov svakog ulovnog plovila uključujući slučajeve bez ostvarenog ulova tijekom cijelog razdoblja odobrenja;

(d)	ukupan broj dana tijekom kojih je svako ulovno plovilo obavljalo ribolov u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru tijekom cijelog razdoblja odobrenja; i

(e)	ukupan ulov izvan razdoblja odobrenja (usputni ulov).

2. Države članice šalju sljedeće informacije Komisiji o ribarskim plovilima koja plove pod njihovom zastavom i nemaju odobrenje za aktivni ribolov plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru, no ulovila su plavoperajnu tunu kao usputni ulov:

(a)	ime i ICCAT-ov broj ili, ako plovilo nije u ICCAT-ovu registru, nacionalni registracijski broj plovila; i

(b)	ukupne ulove plavoperajne tune.

3. Države članice Komisiji dostavljaju sve informacije o plovilima koja nisu obuhvaćena stavcima 1. i 2., ali za koja se zna ili pretpostavlja da su obavljala ribolov plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru. Čim joj te informacije postanu dostupne, Komisija ih dostavlja Tajništvu ICCAT-a.

Članak 30.

Zajedničke ribolovne operacije

1. Zajednička ribolovna operacija u ribolovu plavoperajne tune dopušta se samo ako plovila koja u njoj sudjeluju imaju odobrenje države članice zastave. Kako bi plivarica dobila odobrenje za ribolov, mora biti opremljena za ribolov plavoperajne tune, imati pojedinačnu kvotu i ispunjavati obveze izvješćivanja utvrđene u članku 32.

2. Kvota koja se dodjeljuje zajedničkoj ribolovnoj operaciji jednaka je zbroju kvota dodijeljenih plivaricama koje u njoj sudjeluju.

3. Plivarice Unije ne smiju sudjelovati u zajedničkim ribolovnim operacijama s plivaricama drugih ugovornih stranaka Konvencije.

4. Obrazac zahtjeva za izdavanje odobrenja za sudjelovanje u zajedničkoj ribolovnoj operaciji utvrđen je u Prilogu IV. Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi dobila sljedeće informacije od plivarica koje sudjeluju u zajedničkoj ribolovnoj operaciji:

(a)	traženo razdoblje odobrenja za zajedničku ribolovnu operaciju;

(b)	identitet uključenih subjekata;

(c)	pojedinačne kvote plovila;

(d)	ključ za raspodjelu ulova među plovilima; i

(e)	informacije o odredišnim uzgajalištima.

5. Najmanje 10 dana prije početka zajedničke ribolovne operacije svaka država članica informacije iz stavka 4. šalje Komisiji u formatu iz Priloga IV. Komisija te informacije dostavlja Tajništvu ICCAT-a i državi zastave ostalih ribarskih plovila koja sudjeluju u zajedničkoj ribarskoj operaciji najmanje 5 dana prije početka ribolovne operacije.

6. U slučaju više sile rokovi iz stavka 5. ne primjenjuju se na informacije o odredišnim uzgajalištima. U tom slučaju države članice Komisiji što prije dostavljaju ažurirane informacije, zajedno s opisom događaja koji čine višu silu. Komisija te informacije prosljeđuje Tajništvu ICCAT-a.

ODJELJAK 2.

BILJEŽENJE ULOVA

Članak 31.

Obveze bilježenja

1. Zapovjednici ulovnih plovila Unije vode očevidnik o ribolovu u koji bilježe svoje operacije u skladu s člancima 14., 15., 23. i 24. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 i Odjeljka A Priloga II. ovoj Uredbi.

2. Zapovjednici Unijinih plovila za tegalj, pomoćnih plovila i plovila za preradu bilježe aktivnosti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u odjeljcima B, C i D Priloga II.

Članak 32.

Izvješća o ulovu koja šalju zapovjednici plovila i subjekti koji upravljaju zamkama

1. Zapovjednici ulovnih plovila Unije koja se bave aktivnim ribolovom svojim državama članicama zastave elektronički šalju dnevna izvješća o ulovu tijekom cijelog razdoblja u kojem imaju odobrenje za ribolov plavoperajne tune. Ta izvješća nisu obvezna za plovila u luci, osim ako sudjeluju u zajedničkoj ribolovnoj operaciji. Podaci iz izvješća preuzimaju se iz očevidnika i obuhvaćaju datum, vrijeme, mjesto (geografsku širinu i dužinu) te masu i broj primjeraka plavoperajne tune ulovljene na području Konvencije, uključujući puštene ulove i odbačene ulove mrtve ribe. Zapovjednici šalju izvješća u formatu utvrđenom u Prilogu III. ili u formatu koji zahtijeva država članica.

2. Zapovjednici plivarica sastavljaju dnevna izvješća iz stavka 1. za svaku ribolovnu operaciju, uključujući one bez ostvarenog ulova. Zapovjednik plovila ili njegov ovlašteni zastupnik šalje izvješća državi članici zastave do 9:00 sati (GMT) za prethodni dan.

3. Subjekti koji upravljaju zamkama koji aktivno love plavoperajnu tunu, ili njihovi ovlašteni zastupnici, sastavljaju dnevna izvješća koja svakih 48 sati elektronički šalju svojim državama članicama zastave tijekom cijelog razdoblja u kojem imaju odobrenje za ribolov plavoperajne tune. Ta izvješća obuhvaćaju ICCAT-ov registracijski broj zamke, datum i vrijeme ulova, masu i broj primjeraka ulovljene plavoperajne tune, uključujući slučajeve bez ostvarenog ulova, puštene ulove i odbačene ulove mrtve ribe. Te se informacije šalju u formatu utvrđenom u Prilogu III.

4. Zapovjednici ulovnih plovila koja nisu plivarice svojim državama članicama zastave šalju izvješća iz stavka 1. najkasnije do utorka u 12:00 sati (GMT) za prethodni tjedan koji završava nedjeljom.

ODJELJAK 3.

ISKRCAJ I PREKRCAJ

Članak 33.

Određene luke

1. Svaka država članica kojoj je dodijeljena kvota za plavoperajnu tunu određuje luke u kojima je dopušteno iskrcavati ili prekrcavati plavoperajnu tunu. Informacije o određenim lukama uvrštavaju se u godišnji plan ribolova iz članka 11. Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o svakoj izmjeni informacija o određenim lukama. Komisija te informacije bez odgode šalje Tajništvu ICCAT-a.

2. Da bi se luka utvrdila kao određena luka, država članica luke osigurava da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	utvrđeno je vrijeme iskrcaja ili prekrcaja;

(b)	utvrđeno je mjesto iskrcaja ili prekrcaja; i

(c)	utvrđeni su postupci inspekcije i nadzora kojima se osigurava inspekcijska pokrivenost u svakom trenutku tijekom iskrcavanja i prekrcavanja, na svim mjestima iskrcaja i prekrcaja u skladu s člankom 35.

3. Zabranjuje se s ulovnih plovila, plovila za preradu i pomoćnih plovila iskrcavati i prekrcavati bilo koju količinu plavoperajne tune ulovljene u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru bilo gdje osim u lukama koje su odredile ugovorne stranke Konvencije i države članice. Iznimno, mrtva plavoperajna tuna, izlovljena u zamki/kavezu, može se pomoćnim plovilom prevesti do plovila za preradu, pod uvjetom da se prijevoz obavlja u prisustvu kontrolnog tijela.

Članak 34.

Prethodna obavijest o iskrcaju

1. Članak 17. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 primjenjuje se na zapovjednike ribarskih plovila Unije duljine od 12 ili više metara koja se nalaze na popisu plovila iz članka 26. Na temelju članka 17. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 prethodna obavijest šalje se nadležnom tijelu države članice (uključujući državu članicu zastave) ili ugovorne stranke Konvencije čije luke ili objekt za iskrcaj žele upotrebljavati.

2. Prije ulaska u luku zapovjednici ribarskih plovila Unije duljine manje od 12 metara te plovila za preradu i pomoćnih plovila koja se nalaze na popisu plovila iz članka 26., ili njihovi zastupnici, najmanje četiri sata prije predviđenog vremena dolaska u luku javljaju nadležnom tijelu države članice (uključujući državu članicu zastave) ili ugovorne stranke Konvencije čije luke ili objekt za iskrcaj žele upotrebljavati barem sljedeće informacije:

(a)	predviđeno vrijeme dolaska;

(b)	procijenjenu količinu plavoperajne tune koja je zadržana na plovilu;

(c)	informacije o geografskom području na kojem je ostvaren ulov;

(d)	vanjski identifikacijski broj i ime ribarskih plovila.

3. Ako je prema važećim propisima Unije državama članicama dopušteno primjenjivati razdoblje za slanje prethodne obavijesti koje je kraće od četiri sata prije vremena dolaska, prethodna obavijest o procijenjenim količinama plavoperajne tune zadržane na plovilu može se poslati u odgovarajuće vrijeme prije dolaska. Ako je ribolovno područje na udaljenosti manjoj od četiri sata od luke, procijenjene količine plavoperajne tune zadržane na plovilu mogu se izmijeniti u bilo kojem trenutku prije dolaska.

4. Tijela države članice luke vode evidenciju o svim prethodnim obavijestima za tekuću godinu.

5. Odgovarajuća kontrolna tijela države članice luke kontroliraju sve iskrcaje Unije, a određeni postotak provjerava se na temelju sustava procjene rizika koji uključuje kvote, veličinu flote i ribolovni napor. Svaka država članica u godišnjem inspekcijskom planu iz članka 14. detaljno opisuje takav sustav kontrole koji je donijela.

6. Neovisno o duljini plovila preko svega, zapovjednik ulovnog plovila Unije u roku od 48 sati od dovršetka iskrcaja dostavlja iskrcajnu deklaraciju nadležnim tijelima države članice ili ugovorne stranke Konvencije u kojoj je proveden iskrcaj te svojoj državi članici zastave. Zapovjednik ulovnog plovila odgovoran je za cjelovitost i točnost deklaracije te ih potvrđuje. U iskrcajnoj deklaraciji navode se barem količine iskrcane plavoperajne tune te područje na kojem su ulovljene. Svi se iskrcani ulovi važu. Država članica luke šalje zapisnik o iskrcaju tijelima države zastave ili ugovorne stranke Konvencije 48 sati nakon završetka iskrcaja.

Članak 35.

Prekrcaj

1. Ribarskim plovilima Unije koja na plovilu drže plavoperajnu tunu i plovilima trećih zemalja u vodama Unije zabranjuje se prekrcaj na moru u svim okolnostima.

2. Ne dovodeći u pitanje zahtjeve utvrđene u članku 52. stavcima 2. i 3., člancima 54. i 57. Uredbe (EU) 2017/2107, ribarska plovila prekrcavaju ulove plavoperajne tune isključivo u određenim lukama iz članka 33. ove Uredbe.

3. Zapovjednik ribarskog plovila na koje se obavlja prekrcaj, ili njegov zastupnik, nadležnim tijelima države luke najmanje 72 sata prije procijenjenog vremena dolaska u luku dostavljaju informacije navedene u obrascu prekrcajne deklaracije iz Priloga V. Za svaki prekrcaj potrebno je prethodno odobrenje države zastave (države članice ili ugovorne stranke Konvencije) dotičnog ribarskog plovila s kojeg se obavlja prekrcaj. Nadalje, u vrijeme prekrcaja zapovjednik plovila s kojeg se obavlja prekrcaj obavješćuje svoju državu članicu zastave ili ugovornu stranku Konvencije o datumima koji se traže u Prilogu V.

4. Po dolasku plovila u luku država članica luke provodi inspekcijski pregled plovila na koje je obavljen prekrcaj i provjerava količine i dokumentaciju povezane s prekrcajem.

5. Zapovjednici ribarskih plovila Unije ispunjavaju ICCAT-ovu deklaraciju o prekrcaju i dostavljaju je svojoj državi članici zastave u roku od 15 dana nakon dovršetka prekrcaja. Zapovjednici ribarskih plovila s kojih se obavlja prekrcaj ispunjavaju ICCAT-ovu deklaraciju o prekrcaju u skladu s Prilogom V. Deklaracija o prekrcaju sadržava referentni broj eBCD-a radi lakše provjere podataka koji su u njoj sadržani.

6. Država luke u roku od pet dana nakon završetka prekrcaja dostavlja zapisnik o prekrcaju tijelu države zastave ili ugovorne stranke Konvencije plovila s kojeg je obavljen prekrcaj.

7. Inspekciju svih prekrcaja obavljaju nadležna tijela države članice određene luke.

ODJELJAK 4.

OBVEZE IZVJEŠĆIVANJA

Članak 36.

Tjedna izvješća o količinama

Svaka država članica Komisiji ▌dostavlja tjedna izvješća o ulovu ▌. Ta izvješća uključuju podatke koji se zahtijevaju na temelju članka 32. o zamkama, plivaricama i drugim ulovnim plovilima . ▌Informacije se razvrstavaju prema vrsti ribolovnog alata ▌. Komisija te informacije odmah prosljeđuje Tajništvu ICCAT-a.

Članak 37.

Informacije o iscrpljenju kvote

1. Osim što se pridržava članka 34. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, svaka država članica obavješćuje Komisiju kad se procijeni da je kvota dodijeljena skupini ribolovnog alata dosegnula 80 %.

2. Osim pridržavanja članka 35. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 svaka država članica obavješćuje Komisiju kad se procijeni da je kvota dodijeljena skupini ribolovnog alata, zajedničkoj ribolovnoj operaciji ili plivarici iscrpljena. Tim informacijama priloženi su službeni dokumenti kojima se dokazuje da je država članica za flotu, skupinu ribolovnog alata, zajedničku ribolovnu operaciju ili plovila s pojedinačnom kvotom izdala nalog za zabranu ribolova ili povratak plovila u luku, s jasno naznačenim datumom i vremenom zabrane.

3. Komisija obavješćuje Tajništvo ICCAT-a o datumima iscrpljenja Unijine kvote za plavoperajnu tunu.

ODJELJAK 5.

PROGRAM PROMATRAČA

Članak 38.

Program nacionalnih promatrača

1. Svaka država članica osigurava da raspoređivanjem nacionalnih promatrača, koji posjeduju službeni identifikacijski dokument, na plovila i zamke aktivne u ribolovu plavoperajne tune, bude obuhvaćeno najmanje:

(a)	20 % njezinih aktivnih pelagijskih koća (dulje od 15 metara);

(b)	20 % njezinih aktivnih plovila s parangalima (dulja od 15 metara);

(c)	20 % njezinih aktivnih brodova s mamcima (dulji od 15 metara);

(d)	100 % plovila za tegalj;

(e)	100 % izlova zamkama.

Države članice koje imaju manje od pet ulovnih plovila u kategorijama navedenima u prvom podstavku točkama (a), (b) i (c) i koje imaju odobrenje za aktivni ribolov plavoperajne tune osiguravaju da raspoređivanjem nacionalnih promatrača bude pokriveno najmanje 20 % razdoblja tijekom kojeg su plovila aktivna u ribolovu plavoperajne tune.

2. Zadaće nacionalnih promatrača su prije svega:

(a)	nadzirati poštovanje ove Uredbe od strane ribarskih plovila i zamki;

(b)

bilježiti podatke o ribolovnoj aktivnosti i podnositi izvješća koja uključuju:

a)	količinu ulova (uključujući usputni ulov) i podatke o načinu postupanja ulovom (zadržavanje na plovilu ili odbacivanje mrtve ili žive ribe);

b)	područje ulova po geografskoj širini i dužini;

c)	mjerenje napora (npr. broj zapasa ili bacanja ribolovnog alata, broj udica) na način definiran u ICCAT-ovu operativnom priručniku za različite alate;

d)	datum ulova;

(c)	provjeravati unose u očevidniku;

(d)	uočavati i bilježiti plovila koja možda obavljaju ribolov u suprotnosti s ICCAT-ovim mjerama očuvanja.

3. Osim zadaća iz stavka 2. nacionalni promatrači obavljaju i znanstveni rad, među ostalim prikupljaju potrebne podatke, u skladu sa smjernicama SCRS-a.

4 Podaci i informacije prikupljeni u okviru programa promatrača svake države članice dostavljaju se Komisiji koja ih po potrebi šalje SCRS-u ili Tajništvu ICCAT-a.

5. Za potrebe stavaka od 1. do 3. svaka država članica osigurava:

(a)	reprezentativnu vremensku i prostornu pokrivenost kako bi osigurala da Komisija primi odgovarajuće i primjerene podatke i informacije o ulovu, naporu i drugim znanstvenim i upravljačkim aspektima, uzimajući u obzir značajke flota i ribolova;

(b)	pouzdane protokole prikupljanja podataka;

(c)	odgovarajuću osposobljenost i licenciranost promatrača prije njihova raspoređivanja;

(d)	u mjeri u kojoj je to izvedivo, što manje ometanje operacija ribarskih plovila i zamki koji obavljaju ribolov na području Konvencije.

Članak 39.

ICCAT-ov program regionalnih promatrača

1. Države članice osiguravaju učinkovitu provedbu ICCAT-ova programa regionalnih promatrača kako je utvrđeno u ovom članku i Prilogu VIII.

2. Države članice osiguravaju da je ICCAT-ov regionalni promatrač prisutan:

(a)	na svim plivaricama koje imaju odobrenje za ribolov plavoperajne tune;

(b)	za vrijeme svakog prebacivanja plavoperajne tune s plivarice;

(c)	za vrijeme svakog prebacivanja plavoperajne tune iz zamki u transportne kaveze;

(d)	za vrijeme svakog prebacivanja iz jednog uzgajališta u drugo;

(e)	za vrijeme svakog stavljanja u kaveze plavoperajne tune u uzgajalištima;

(f)	za vrijeme svakog izlova plavoperajne tune na uzgajalištima; i

(g)	za vrijeme puštanja plavoperajne tune iz uzgajališnih kaveza u more.

3. Plivarice bez ICCAT-ova regionalnog promatrača ne smiju obavljati ribolov plavoperajne tune.

4. Države članice osiguravaju da jedan ICCAT-ov regionalni promatrač bude raspoređen na svako uzgajalište tijekom cijelog razdoblja stavljanja u kaveze. U slučaju više sile, nakon što država članica uzgoja potvrdi okolnosti koje čine višu silu, jedan ICCAT-ov regionalni promatrač može biti upućen na više od jednog uzgajališta kako bi se zajamčio kontinuitet operacija na uzgajalištima ako se osigura da se zadaće promatrača propisno obavljaju . Međutim, država članica nadležna za uzgajališta odmah traži raspoređivanje dodatnog regionalnog promatrača.

5. ICCAT-ovi regionalni promatrači imaju posebno sljedeće zadaće:

(a)	promatraju i bilježe operacije ribolova i uzgajanja u skladu s odgovarajućim ICCAT-ovim mjerama očuvanja i upravljanja, među ostalim pristupanjem snimkama stereoskopske kamere u vrijeme stavljanja u kaveze koja omogućuje mjerenje duljine i procjenu odgovarajuće mase;

(b)

potpisuju ICCAT-ove deklaracije o prebacivanju i BDC-e ako su informacije koje su u njima sadržane u skladu s njihovim zapažanjima. U suprotnom, ICCAT-ov regionalni promatrač u deklaracijama o prebacivanju i BDC-ima navodi svoju prisutnost, razloge svojeg neslaganja te detaljno navodi pravila ili postupke koji se nisu poštovali;

(c)	obavljaju znanstveni rad, među ostalim prikupljaju uzorke na temelju smjernica SCRS-a.

6. Zapovjednici, posada i subjekti koji upravljaju uzgajalištima, zamkama i plovilima ne smiju ni na koji način ometati regionalne promatrače u obavljanju njihovih dužnosti, zastrašivati ih, uplitati se u njihov rad ni utjecati na njih.

ODJELJAK 6.

PREBACIVANJE

Članak 40.

Odobrenje za prebacivanje

1. Prije prebacivanja zapovjednik ulovnog plovila ili plovila za tegalj ili njegovi zastupnici ili subjekt koji upravlja uzgajalištem ili zamkom iz kojih se obavlja prebacivanje šalju državi članici zastave ili državi članici nadležnoj za uzgajalište ili zamku prethodnu obavijest o prebacivanju u kojoj se navodi:

(a)	ime ulovnog plovila, uzgajališta ili zamke i broj iz ICCAT-ova registra;

(b)	predviđeno vrijeme prebacivanja;

(c)	procijenjena količina plavoperajne tune koja će se prebaciti;

(d)	informacije o poziciji prebacivanja (geografska širina/dužina) i identifikacijske brojeve kaveza;

(e)	ime plovila za tegalj, broj kaveza za tegalj i po potrebi broj iz ICCAT-ova registra; i

(f)	odredišna luka, uzgajalište ili kavez plavoperajne tune.

2. Za potrebe stavka 1. države članice dodjeljuju svakom transportnom kavezu jedinstveni broj. Ako se za prebacivanje ulova iz jedne ribolovne operacije upotrebljava više transportnih kaveza, ispunjava se samo jedna deklaracija o prebacivanju, no u njoj se navodi broj svakog upotrijebljenog transportnog kaveza te se jasno navodi količina plavoperajne tune koja je u njemu prebačena.

3. Brojevi kaveza izdaju se preko jedinstvenog sustava numeriranja koji uključuje najmanje troslovnu oznaku države članice uzgoja nakon koje slijede tri broja. Jedinstveni brojevi kaveza trajni su i nisu prenosivi s kaveza na kavez.

4. Država članica iz stavka 1. svakom prebacivanju dodjeljuje broj odobrenja te o njemu po potrebi obavješćuje zapovjednika ribarskog plovila ili subjekta koji upravlja zamkom ili uzgajalištem. Broj odobrenja sadržava troslovnu oznaku države članice, četiri brojke koje označuju godinu i tri slova koja označuju pozitivno (AUT) ili negativno (NEG) odobrenje, nakon kojih slijede uzastopni brojevi.

5. Država članica iz stavka 1. odobrava ili odbija odobriti prebacivanje u roku od 48 sati nakon podnošenja prethodne obavijesti o prebacivanju. Prebacivanje ne smije započeti prije dobivanja prethodnog odobrenja.

6. Odobrenjem za prebacivanje ne prejudicira se potvrda stavljanja u kaveze.

Članak 41.

Odbijanje odobrenja za prebacivanje i puštanje plavoperajne tune

1. Država članica nadležna za ulovno plovilo, plovilo za tegalj, uzgajalište ili zamku odbija odobriti prebacivanje ako nakon primitka prethodne obavijesti o prebacivanju smatra:

(a)	da ulovno plovilo ili zamka koja je prijavila ulov ribe nema dovoljnu kvotu;

(b)	da ulovno plovilo ili zamka nije propisno prijavila količinu ribe ili da stavljanje ribe u kaveze nije odobreno;

(c)	da ulovno plovilo koje je prijavilo ulov ribe nije imalo propisno odobrenje za ribolov plavoperajne tune izdano u skladu s člankom 27.; ili

(d)	da plovilo za tegalj koje je prijavilo primitak prebačene ribe nije upisano u ICCAT-ov registar drugih ribarskih plovila iz članka 26. ili nije opremljeno potpuno funkcionalnim uređajem VMS ili ekvivalentnim uređajem za praćenje.

2. Ako prebacivanje nije odobreno, država članica iz stavka 1., odmah zapovjedniku ulovnog plovila ili plovila za tegalj ili subjektu koji upravlja zamkom ili uzgajalištem, po potrebi, izdaje nalog za puštanje kako bi ih obavijestila da prebacivanje nije odobreno te od njih zahtijevala da puste ribu u more u skladu s Prilogom XII.

3. Ako tijekom prijevoza do uzgajališta dođe do tehničkog kvara sustava VMS, plovilo za tegalj zamjenjuje se drugim plovilom za tegalj koje ima potpuno funkcionalni sustav VMS, ili se što prije, a najkasnije u roku od 72 sata, instalira ili upotrebljava novi funkcionalni sustav VMS. Iznimno, rok od 72 sata može se produljiti u slučaju više sile ili opravdanih operativnih ograničenja. O tehničkom kvaru odmah se obavješćuje Komisija, koja o tome obavješćuje Tajništvo ICCAT-a. Od trenutka utvrđivanja tehničkog kvara do njegova otklanjanja zapovjednik ili njegov zastupnik svaka četiri sata odgovarajućim telekomunikacijskim sredstvom šalju ažurirane geografske koordinate ribarskog plovila kontrolnim tijelima države članice zastave.

Članak 42.

Deklaracija o prebacivanju

1. Na kraju prebacivanja zapovjednici ulovnih plovila ili plovila za tegalj ili subjekti koji upravljaju uzgajalištima ili zamkama ispunjuju i nadležnoj državi članici dostavljaju ICCAT-ovu deklaraciju o prebacivanju u formatu utvrđenom u Prilogu VI.

2. Tijela države članice nadležne za ribarsko plovilo, uzgajalište ili zamku iz koje se obavljalo prebacivanje brojevima označuju obrasce deklaracija o prebacivanju. Broj obrasca deklaracije uključuje troslovnu oznaku države članice, nakon koje slijede četiri broja koji označuju godinu i tri uzastopna broja nakon kojih slijede tri slova „ITD” (DČ-20**/xxx/ITD).

3. Prebacivanju ribe prilaže se izvornik deklaracije o prebacivanju. Kopiju deklaracije zadržava ulovno plovilo ili ▌ zamka i plovila za tegljaj .

4. Zapovjednici plovila koja obavljaju prebacivanje izvješćuju o svojim aktivnostima u skladu s Prilogom II.

5. Informacije o mrtvoj ribi bilježe se u skladu s postupcima utvrđenima u Prilogu XIII.

Članak 43.

Praćenje videokamerama

1. Zapovjednik ulovnog plovila ili plovila za tegalj ili subjekt koji upravlja uzgajalištem osigurava da se prebacivanje prati podvodnom videokamerom kako bi se provjerio broj riba koje se prebacuje. Snimanje videokamerom provodi se u skladu s minimalnim standardima i postupcima utvrđenima u Prilogu X.

2. Ako SCRS zatraži od Komisije da dostavi kopije videozapisa , države članice te kopije ▌dostavljaju Komisiji, koja ih ▌prosljeđuje SCRS-u.

Članak 44.

Provjera koju provode ICCAT-ovi regionalni promatrači i provođenje istraga

1. ICCAT-ovi regionalni promatrači na plovilu ulovnog plovila ili zamke, kako je utvrđeno u članku 39. i Prilogu VIII.:

(a)	bilježe aktivnosti prebacivanja i izvješćuju o njima;

(b)	promatraju i procjenjuju prebačene ulove; i

(c)	provjeravaju unose iz prethodnog odobrenja za prebacivanje iz članka 40. i ICCAT-ove deklaracije o prebacivanju iz članka 42.

2. Ako se procjene regionalnog promatrača, odgovarajućih kontrolnih tijela, zapovjednika ulovnog plovila ili plovila za tegalj ili subjekta koji upravlja zamkom ili uzgajalištem razlikuju za više od 10 %, nadležna država članica pokreće istragu. Ta se istraga zaključuje prije stavljanja u kaveze u uzgajalištu, a u svakom slučaju u roku od 96 sati nakon pokretanja istrage, osim u slučaju više sile. Do objave rezultata istrage nije dopušteno stavljanje u kaveze i ne potvrđuje se odgovarajući odjeljak BCD-a.

3. Međutim, ako je videozapis nedovoljne kvalitete ili jasnoće da bi se procijenila prebačena količina, zapovjednik plovila ili subjekt koji upravlja uzgajalištem ili zamkom može od tijela nadležne države zatražiti dopuštenje da provede novo prebacivanje i dostavi odgovarajući videozapis ICCAT-ovu regionalnom promatraču. Ako dobrovoljno kontrolno prebacivanje ne pokaže zadovoljavajuće rezultate, nadležna država članica pokreće istragu. Ako se nakon te istrage potvrdi da kvaliteta videozapisa nije dostatna za procjenu prebačenih količina, kontrolna tijela nadležne države članice nalažu da se provede još jedno kontrolno prebacivanje te odgovarajući videozapis dostavljaju ICCAT-ovu regionalnom promatraču. Daljnja prebacivanja provode se kao kontrolna prebacivanja sve dok videozapis ne bude dovoljno kvalitetan za procjenjivanje prebačenih količina.

4. Ne dovodeći u pitanje provjere inspektora, ICCAT-ovi regionalni promatrači potpisuju deklaraciju o prebacivanju samo ako su njihova zapažanja u skladu s ICCAT-ovim mjerama očuvanja i upravljanja i ako su informacije iz deklaracije usklađene s njihovim zapažanjima te sadržavaju videozapis u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. ICCAT-ov promatrač provjerava i je li ICCAT-ova deklaracija o prebacivanju dostavljena zapovjedniku plovila za tegalj ili subjektu koji upravlja uzgajalištem ili zastupniku zamke, prema potrebi. Ako se ICCAT-ov regionalni promatrač ne slaže s deklaracijom o prebacivanju, u deklaracijama o prebacivanju i BDC-ima navodi svoju prisutnost i razloge svojeg neslaganja te detaljno navodi pravila ili postupke koji se nisu poštovali.

5. Na kraju prebacivanja zapovjednik ulovnog plovila ili plovila za tegalj ili subjekti koji upravljaju uzgajalištima ili zamkama ispunjuju i nadležnoj državi članici dostavljaju ICCAT-ovu deklaraciju o prebacivanju u formatu utvrđenom u Prilogu VI. Države članice deklaraciju o prebacivanju prosljeđuju Komisiji ▌.

Članak 45.

Provedbeni akti

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju operativni postupci za primjenu odredaba utvrđenih u ovom odjeljku. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 68.

ODJELJAK 7.

STAVLJANJE U KAVEZE

Članak 46.

Odobrenje za stavljanje u kaveze i mogućnost odbijanja tog odobrenja

1. Zabranjuje se sidrenje transportnih kaveza na udaljenosti manjoj od 0,5 nautičkih milja od objekata za uzgoj prije početka stavljanja u kaveze za svaki transportni kavez. Stoga planovi upravljanja uzgojem iz članka 15. moraju sadržavati geografske koordinate koje odgovaraju poligonu na kojem se nalazi uzgajalište.

2. Prije stavljanja u kaveze država članica koja je nadležna za uzgajalište zahtijeva odobrenje stavljanja u kaveze od države članice ili ugovorne stranke Konvencije nadležne za ulovno plovilo ili zamku kojima je ulovljena plavoperajna tuna koja se stavlja u kaveze.

3. Nadležno tijelo države članice nadležne za ulovno plovilo ili zamku odbija izdati odobrenje za stavljanje u kaveze ako smatra:

(a)	da ulovno plovilo ili zamka koja je ulovila ribu nema dostatnu kvotu za plavoperajnu tunu;

(b)	da ulovno plovilo ili zamka nije propisno prijavila količinu ribe;

(c)	da je ulovno plovilo ili zamka koja je prijavila ulov ribe nema propisno odobrenje za ribolov plavoperajne tune izdano u skladu s člankom 27.

4. Ako država članica koja je nadležna za ulovno plovilo ili zamku odbija izdati odobrenje za stavljanje u kaveze:

(a)	o tome obavješćuje nadležno tijelo države članice ili ugovorne stranke Konvencije koja je nadležna za uzgajalište; i

(b)	od tog nadležnog tijela traži da zaplijeni ulove i pusti ribu u more.

5. Stavljanje u kaveze ne smije započeti bez odobrenja koje je jedan radni dan nakon podnošenja zahtjeva izdala država članica ili ugovorna stranka Konvencije nadležna za ulovna plovila ili zamku ili država članica nadležna za uzgajalište ako je tako dogovoreno s nadležnim tijelima države članice ili ugovorne stranke Konvencije nadležne za ulovna plovila ili zamku. Ako se odgovor tijela države članice ili ugovorne stranke Konvencije nadležne za ulovno plovilo ili zamku ne zaprimi u roku od jednog radnog dana, nadležna tijela države članice nadležne za uzgajalište mogu odobriti stavljanje u kaveze.

6. Riba se stavlja u kaveze prije 22. kolovoza svake godine osim ako nadležna tijela države članice ili ugovorne stranke Konvencije nadležne za uzgajalište dostave valjane razloge, uključujući višu silu, koji se prilažu izvješću o stavljanje u kaveze pri njegovu podnošenju. Riba se ni u kojem slučaju ne smije stavljati u kaveze nakon 7. rujna svake godine.

Članak 47.

Dokumentacija o ulovu plavoperajne tune

Države članice nadležne za uzgajališta zabranjuju stavljanje plavoperajne tune u kaveze ako mu nije priložena dokumentacija koju zahtijeva ICCAT u okviru programa dokumentiranja ulova iz Uredbe (EU) br. 640/2010. Dokumentacija mora biti točna, potpuna i potvrđena od tijela države članice ili ugovorne stranke Konvencije nadležne za ulovna plovila ili zamke.

Članak 48.

Inspekcijski pregledi

Države članice odgovorne za uzgajališta poduzimaju potrebne mjere za inspekciju svakog stavljanja u kaveze na uzgajalištima.

Članak 49.

Praćenje videokamerama

Države članice nadležne za uzgajališta osiguravaju da njihova kontrolna tijela prate stavljanje u kaveze podvodnom videokamerom. Svako stavljanje u kaveze bilježi se na videozapisu u skladu s postupcima određenima u Prilogu X.

Članak 50.

Pokretanje i provođenje istraga

Ako se procjene plavoperajne tune ICCAT-ova regionalnog promatrača, kontrolnih tijela odgovarajuće države članice i/ili subjekta koji upravlja uzgajalištem razlikuju za više od 10 %, država članica nadležna za uzgajalište pokreće istragu u suradnji s državom članicom ili ugovornom strankom Konvencije nadležnom za ulovno plovilo i/ili zamku. Država članica koja provodi istragu može upotrijebiti i druge informacije koje su joj na raspolaganju, među ostalim, rezultate programa stavljanja u kaveze iz članka 51.

Članak 51.

Mjere i programi za procjenu broja i mase plavoperajne tune koja se stavlja u kaveze

1. Države članice osiguravaju da programom u okviru kojeg se upotrebljava sustav stereoskopskih kamera ili alternativne metode kojima se jamči ista razina preciznosti i točnosti bude obuhvaćeno 100 % stavljanja u kaveze, radi procjene broja i mase ribe.

2. Taj program provodi se u skladu s postupcima utvrđenima u Prilogu XI. Alternativne metode smiju se primjenjivati samo ako ih je odobrio ICCAT na svojem godišnjem sastanku.

3. Države članice nadležne za uzgajalište dostavljaju rezultate tog programa državi članici ili ugovornoj stranci Konvencije nadležnoj za ulovno plovilo i subjektu koji provodi program regionalnih promatrača u ime ICCAT-a.

4. Ako rezultati programa pokažu da se količine plavoperajne tune stavljene u kaveze razlikuju od prijavljenih ulovljenih i/ili prebačenih količina, država članica nadležna za ulovno plovilo ili zamku pokreće istragu u suradnji s državom članicom ili ugovornom strankom Konvencije nadležnom za uzgajalište . Ako su ulovno plovilo ili zamka pod zastavom druge ugovorne stranke Konvencije, država članica nadležna za uzgajalište pokreće istragu u suradnji s dotičnom ugovornom strankom Konvencije.

5. Država članica nadležna za ulovno plovilo ili zamku izdaje nalog za puštanje u skladu s postupcima određenima u Prilogu XII., za one količine ribe stavljene u kaveze koja prelazi količine koje su prijavljene pri ulovu i prebacivanju ako:

(a)	istraga iz stavka 4. nije dovršena u roku od 10 radnih dana od dostave rezultata programa, za jedno stavljanje u kaveze, ili za sva stavljanja u kaveze u okviru zajedničke ribolovne operacije; ili

(b)	istraga pokaže da broj i/ili prosječna masa plavoperajne tune prelazi one koji su prijavljeni pri ulovu i prebacivanju.

Višak ribe pušta se u prisutnosti kontrolnih tijela.

6. Rezultati programa upotrebljavaju se za odlučivanje o tome je li puštanje potrebno te se deklaracije o stavljanju u kaveze i odgovarajući odjeljci BCD-a ispunjuju u skladu s tim. Ako je izdan nalog za puštanje, subjekt koji upravlja uzgajalištem traži prisutnost nacionalnog kontrolnog tijela i ICCAT-ova regionalnog promatrača radi praćenja puštanja.

7. Države članice do 1. rujna svake godine Komisiji podnose rezultate programa. U slučaju više sile tijekom stavljanja u kaveze države članice podnose te rezultate prije 12. rujna. Komisija do 15. rujna svake godine te informacije šalje SCRS-u na evaluaciju.

8. Prebacivanje žive plavoperajne tune iz jednog kaveza za uzgoj u drugi ne smije se obavljati bez odobrenja i prisutnosti kontrolnih tijela države članice ili ugovorne stranke Konvencije nadležne za uzgajalište. Svako prebacivanje snima se radi kontrole broja primjeraka. Nacionalna kontrolna tijela prate prebacivanja i osiguravaju da svako prebacivanje koje se odvija unutar uzgajališta bude zabilježeno u sustavu e-BCD.

9. Razlika od 10 % ili više između količina plavoperajne tune koja je ulovljena plovilom ili zamkom i količina utvrđenih s pomoću kontrolne kamere u trenutku stavljanja u kaveze znači da bi dotično plovilo ili zamka potencijalno mogli biti neusklađeni. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale odgovarajuće daljnje postupanje.

Članak 52.

Deklaracija o stavljanju u kaveze i izvješće o stavljanju u kaveze

1. U roku od 72 sata nakon dovršetka svakog stavljanja u kaveze subjekt koji upravlja uzgajalištem svom nadležnom tijelu podnosi deklaraciju o stavljanju u kaveze iz Priloga XIV. ▌.

2. U roku od tjedan dana nakon dovršetka stavljanja u kaveze država članica odgovorna za uzgajalište državi članici ili ugovornoj stranki Konvencije čija su plovila ili zamke ulovili plavoperajnu tunu kao i Komisiji podnosi deklaraciju o stavljanju u kaveze iz stavka 1., ali i izvješće o stavljanju u kaveze koje sadržava elemente utvrđene u odjeljku B Priloga XI. Komisija te informacije dostavlja Tajništvu ICCAT-a.

3. Za potrebe stavka 2. stavljanje u kaveze ne smatra se dovršenim dok se ne zaključe sve pokrenute istrage i sva naložena puštanja.

Članak 53.

Prebacivanje unutar uzgajališta i nasumične kontrole

1. Države članice nadležne za uzgajališta uvode sustav sljedivosti, među ostalim, videosnimanje prebacivanja unutar uzgajališta.

2. Kontrolna tijela država članica nadležna za uzgajališta na temelju analize rizika provode nasumične kontrole plavoperajne tune koja se drži u kavezima između dovršetka stavljanja u kaveze jedne godine i prvog stavljanja u kaveze sljedeće godine.

3. Za potrebe stavka 2. svaka država članica nadležna za uzgajališta utvrđuje minimalni postotak ribe koju treba kontrolirati. Taj postotak utvrđuje se u godišnjem inspekcijskom planu iz članka 14. Svaka država članica Komisiji dostavlja rezultate nasumičnih kontrola provedenih svake godine. Komisija te rezultate dostavlja Tajništvu ICCAT-a u travnju ▌godine koja slijedi nakon razdoblja relevantne kvote .

Članak 54.

Pristup videozapisima i zahtjevi u pogledu videozapisa

1. Svaka država članica nadležna za uzgajalište osigurava, na zahtjev, dostupnost videozapisa iz stavaka 49. i 51. nacionalnim inspektorima, regionalnim inspektorima i ICCAT-ovim inspektorima kao i ICCAT-ovim regionalnim promatračima.

2. Svaka država članica nadležna za uzgajališta poduzima potrebne mjere kako bi se izbjegla svaka zamjena, uređivanje ili manipulacija izvornim videozapisima.

Članak 55.

Godišnje izvješće o stavljanju u kaveze

Države članice koje su podložne obvezi podnošenja deklaracija i izvješća o stavljanju u kaveze iz članka 52. Komisiji šalju izvješće o stavljanju u kaveze svake godine do 31. srpnja za prethodnu godinu. Komisija te informacije prosljeđuje Tajništvu ICCAT-a do 3 1. kolovoza svake godine. Izvješće sadržava sljedeće informacije:

(a)	ukupnu količinu plavoperajne tune koja je stavljena u kaveze u uzgajalištu, uključujući izgubljeni ulov, u broju primjeraka i masi, tijekom prijevoza ribarskim plovilima i zamkama do kaveza u uzgajalištu;

(b)	popis plovila koja love, dostavljaju ili prevoze plavoperajnu tunu za potrebe uzgoja (ime plovila, zastava, broj povlastice, vrsta alata) i zamki;

(c)

rezultate programa uzorkovanja radi procjene broja ulovljenih primjeraka plavoperajne tune po veličini, kao i datum, vrijeme i mjesto ulova te primijenjenu ribolovnu metodu, radi poboljšanja statistika za potrebe procjene stoka.

Programom uzorkovanja zahtijeva se da se uzorkovanje veličine (duljina ili masa) u kavezima mora provesti na jednom uzorku (= 100 primjeraka) za svakih 100 tona žive ribe, ili na uzorku od 10 % ukupnog broja ribe stavljene u kaveze. Uzorci veličine prikupljaju se tijekom izlova u uzgajalištu te za mrtvu ribu tijekom prijevoza, u skladu s ICCAT-ovim Smjernicama za podnošenje podataka i informacija. Za ribu koja se uzgaja više od godinu dana utvrđuju se druge metodologije uzorkovanja. Uzorkovanje se provodi tijekom svakog izlova i obuhvaća sve kaveze;

(d)	količine plavoperajne tune stavljene u kaveze, procjenu rasta i smrtnosti u kavezima te procjenu prodanih količina u tonama. Te informacije dostavlja uzgajalište;

(e)	količine plavoperajne tune stavljene u kaveze tijekom prethodne godine; i

(f)	količine, po podrijetlu, stavljene na tržište tijekom prethodne godine.

Članak 56.

Provedbeni akti

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju postupci za primjenu odredaba utvrđenih u ovom odjeljku. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 68.

ODJELJAK 8.

PRAĆENJE I NADZOR

Članak 57.

Sustav za praćenje plovila

1. Odstupajući od članka 9. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, države članice zastave uvode sustav za praćenje plovila (VMS) za svoja ribarska plovila duljine preko svega 12 metara ili više u skladu s prilogom XV.

2. Ribarska plovila duljine preko svega 15 metara ili više koja se nalaze na popisu plovila iz članka 26. stavka 1. točke (a) ili popisu plovila iz članka 26. stavka 1. točke (b) počinju slati podatke iz VMS-a ICCAT-u barem pet dana prije početka razdoblja odobrenja i nastavljaju ih slati barem pet dana nakon isteka razdoblja odobrenja, osim ako je zahtjev za brisanje plovila iz ICCAT-ova registra plovila unaprijed poslan Komisiji.

3. U svrhu provođenja kontrole zapovjednik plovila ili njegov zastupnik osigurava da se prijenos podataka iz VMS-a s ulovnih plovila koja imaju odobrenje za aktivni ribolov plavoperajne tune ne prekida dok se plovila nalaze u luci, osim ako ne postoji sustav za prijavljivanje uplovljavanja i isplovljavanja .

4. Države članice osiguravaju da njihovi centri za praćenje ribarstva dostavljaju Komisiji i tijelu koje je ona imenovala, u stvarnom vremenu i primjenom formata „https data feed”, poruke iz VMS-a koje su primili od ribarskih plovila koja plove pod njihovom zastavom. Komisija elektronički šalje te poruke Tajništvu ICCAT-a.

5. Države članice osiguravaju sljedeće:

(a)	da se poruke sustava za praćenje plovila (VMS) s ribarskih plovila koja plove pod njihovom zastavom prosljeđuju Komisiji najmanje svaka dva sata;

(b)

da se u slučaju tehničkog kvara sustava za praćenje plovila (VMS) alternativne poruke ribarskih plovila koja plove pod njihovom zastavom primljene u skladu s člankom 25. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 404/2011 prosljeđuju Komisiji u roku od 24 sata nakon što su ih primili njihovi centri za praćenje ribarstva;

(c)	da su poruke koje se prosljeđuju Komisiji označene uzastopnim brojevima (jedinstvenim identifikacijskim brojem) kako bi se izbjeglo udvostručivanje;

(d)	da su poruke koje se prosljeđuju Komisiji u skladu s člankom 24. stavkom 3. Provedbene uredbe (EU) br. 404/2011.

6. Svaka država članica osigurava da se s porukama stavljenima na raspolaganje njezinim inspekcijskim plovilima postupa kao s povjerljivima te da se upotrebljavaju samo za potrebe inspekcije na moru.

ODJELJAK 9.

Inspekcija i izvršenje

Članak 58.

ICCAT-ov program zajedničkog međunarodnog inspekcijskog nadzora

1. Zajedničke međunarodne inspekcijske aktivnosti provode se u skladu s ICCAT-ovim programom zajedničkog međunarodnog inspekcijskog nadzora („ICCAT-ov program”) za međunarodnu kontrolu izvan voda pod nacionalnom jurisdikcijom, kako je utvrđen u Prilogu IX. ove Uredbe.

2. Države članice čijim je ribarskim plovilima dopušteno obavljanje ribolova plavoperajne tune raspoređuju inspektore i provode inspekcije na moru u okviru ICCAT-ova programa.

3. Ako u bilo kojem trenutku više od 15 ribarskih plovila koja plove pod zastavom određene države članice sudjeluje u aktivnostima povezanima s plavoperajnom tunom na području Konvencije, dotična država članica na temelju procjene rizika raspoređuje inspekcijsko plovilo za potrebe inspekcije i kontrole na moru na područje Konvencije tijekom čitavog razdoblja u kojem se ta plovila ondje nalaze. Ta se obveza smatra ispunjenom ako države članice surađuju u upućivanju inspekcijskog plovila ili ako se na područje Konvencije uputi inspekcijsko plovilo Unije.

4. Komisija ili tijelo koje je ona imenovala može ICCAT-ovu programu dodijeliti inspektore Unije.

5. Za potrebe stavka 3. Komisija ili tijelo koje je ona imenovala koordinira aktivnosti nadzora i inspekcije za Uniju. Komisija može u koordinaciji s dotičnim državama članicama izraditi programe zajedničkog inspekcijskog nadzora koji će omogućiti Uniji da ispuni obvezu iz ICCAT-ova programa. Države članice čija se ribarska plovila bave ribolovom plavoperajne tune donose potrebne mjere za lakšu provedbu tih programa, posebno u pogledu potrebnih ljudskih i materijalnih resursa te razdoblja i zemljopisnih područja u kojima će se ti resursi upotrebljavati.

6. Države članice do 1. travnja svake godine obavješćuju Komisiju o imenima inspektora i inspekcijskih plovila koje namjeravaju rasporediti u okviru ICCAT-ova programa tijekom godine. Koristeći se tim informacijama Komisija u suradnji s državama članicama svake godine sastavlja plan sudjelovanja Unije u ICCAT-ovu programu, koji šalje Tajništvu ICCAT-a i državama članicama.

Članak 59.

Inspekcije u slučaju prekršajâ

Država članica zastave osigurava da se fizički pregled ribarskog plovila koje plovi pod njezinom zastavom obavi pod njezinim nadzorom u njezinim lukama ili da ga obavi inspektor kojeg je ona imenovala ako se ribarsko plovilo ne nalazi u nekoj od njezinih luka, a to ribarsko plovilo:

(a)	nije ispunilo zahtjeve u pogledu bilježenja iz članka 31. odnosno izvješćivanja iz članka 32.; ili

(b)	prekršilo je odredbe ove Uredbe ili počinilo teško kršenje iz članka 42. Uredbe (EZ) br. 1005/2008 ili članka 90. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

Članak 60.

Unakrsne kontrole

1. Svaka država članica provjerava informacije i pravodobnu dostavu inspekcijskih izvješća i izvješća promatrača, podataka iz VMS-a, a prema potrebi i e-BDC-a, očevidnika svojih ribarskih plovila, dokumentaciju o prebacivanju/prekrcavanju i dokumentaciju o ulovu, u skladu s člankom 109. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

2. Svaka država članica provodi unakrsne provjere svih iskrcaja, prekrcaja ili stavljanja u kaveze uspoređujući količine po vrstama zabilježene u očevidniku ribarskih plovila ili količine po vrstama zabilježene u prekrcajnoj deklaraciji s količinama zabilježenima u deklaraciji o iskrcaju ili deklaraciji o stavljanju u kaveze i svim drugim relevantnim dokumentima, poput računa i/ili prodajnih listova.

ODJELJAK 10.

Izvršenje

Članak 61.

Izvršenje

Ne dovodeći u pitanje članke od 89. do 91. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, a posebno dužnost država članica da poduzmu odgovarajuće mjere izvršenja u odnosu na ribarsko plovilo, država članica koja je nadležna za uzgajališta plavoperajne tune poduzima odgovarajuće mjere izvršenja u odnosu na uzgajalište ako prema zakonodavstvu te države članice utvrdi da to uzgajalište nije u skladu s odredbama članaka od 46. do 56. ove Uredbe . Ovisno o težini prekršaja i u skladu s relevantnim odredbama nacionalnog zakonodavstva takve mjere mogu obuhvaćati, konkretno, suspenziju ili oduzimanje odobrenja i/ili kazne . Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj suspenziji ili oduzimanju odobrenja, koja pak o tome izvješćuje Tajništvo ICCAT-a kako bi se na odgovarajući način izmijenio„registar objekata za uzgoj plavoperajne tune”.

POGLAVLJE 6.

Stavljanje na tržište

Članak 62.

Mjere u pogledu stavljanja na tržište

1. Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 1224/2009, Uredbu (EZ) br. 1005/2008 ni Uredbu (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (28), u Uniji se zabranjuje trgovina, iskrcaj, uvoz, izvoz, stavljanje u kaveze radi tova ili uzgoja, ponovni izvoz i prekrcaj plavoperajne tune ako mu nije priložena ispravna, potpuna i provjerena dokumentacija utvrđena u ovoj Uredbi, ▌i propisima Unije kojim se provode ICCAT-ova pravila o programu dokumentiranja ulova plavoperajne tune .

2. U Uniji se zabranjuje trgovina, uvoz, iskrcaj, stavljanje u kaveze radi tova ili uzgoja, prerada, izvoz, ponovni izvoz i prekrcaj plavoperajne tune:

(a)	ako je plavoperajna tuna ulovljena ribarskim plovilima ili zamkama čija država zastave nema kvotu ili ograničenje ulova ▌za plavoperajnu tunu na temelju ICCAT-ovih mjera očuvanja i upravljanja; ili

(b)	ako je plavoperajna tuna ulovljena ribarskim plovilom ili zamkom čija je pojedinačna kvota u trenutku ulova bila iscrpljena ili su bile iscrpljene ribolovne mogućnosti dotične države.

3. Ne dovodeći u pitanje uredbe (EZ) br. 1224/2009, (EZ) br. 1005/2008 i (EU) br. 1379/2013 u Uniji se zabranjuje trgovina, uvoz, iskrcaj, prerada i izvoz plavoperajne tune s tovilišta ili uzgajališta koji nisu u skladu s uredbama iz stavka 1.

POGLAVLJE 7.

Završne odredbe

Članak 63.

Ocjena

Na zahtjev Komisije države članice bez odgode Komisiji podnose detaljno izvješće o svojoj provedbi ove Uredbe. Na osnovi informacija dobivenih od država članica Komisija svake godine dostavlja Tajništvu ICCAT-a, do datuma koji odredi ICCAT, detaljno izvješće o provedbi Preporuke ICCAT-a 19-04.

Članak 64.

Financiranje

Za potrebe Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (29), ova Uredba smatra se višegodišnjim planom u smislu članka 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

Članak 65.

Povjerljivost

S podacima prikupljenima i razmijenjenima u okviru ove Uredbe postupa se u skladu s važećim pravilima o povjerljivosti na temelju članaka 112. i 113. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

Članak 66.

Postupak za izmjene

1. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 67. koji se odnose na izmjene ove Uredbe radi prilagodbe mjerama ICCAT-a kojima se Unija i njezine države članice obvezuju u pogledu:

▌

(a)	odstupanjâ od zabrane u skladu s člankom 8. o prijenosu neiskorištenih kvota;

(b)

rokova za dostavu informacija utvrđenih u članku 24. stavku 4, članku 26. stavku 1, članku 29. stavku 1., članku 32. stavcima 2. i 3., članku 35. stavcima 5. i 6., članku 36., članku 41. stavku 3., članku 44. stavku 2., članku 51. stavku 7., članku 52. stavku 2. , članku 55., članku 57. stavku 5. točki (b) i članku 58. stavku 6.;

(c)	razdoblja sezona ribolova predviđenih člankom 17. stavcima 1. i 4.;

(d)	minimalne referentne veličine za očuvanje utvrđene u članku 19. stavcima 1. i 2. te članku 20. stavku 1.;

(e)	postotaka i referentnih parametara utvrđenih u članku 13., članku 15. stavcima 3. i 4., članku 20. stavku 1., članku 21. stavku 2., članku 38. stavku 1., članku 44. stavku 2., članku 50. i članku 51. stavku 9.;

(f)	informacija koje se dostavljaju Komisiji iz članka 11. stavka 1., članka 24. stavka 1., članka 25. stavka 3., članka 29. stavka 1., članka 30. stavka 4., članka 34. stavka 2., članka 40. stavka 1. i članka 55.;

(g)	zadaća nacionalnih promatrača iz članka 38. stavka 2. i ICCAT-ovih regionalnih promatrača iz članka 39. stavka 5.;

(h)	razloga odbijanja izdavanja odobrenja za prebacivanje iz članka 41. stavka 1.;

(i)	razloga zapljene ulova i izdavanja naloga za puštanje ribe iz članka 46. stavka 4.;

(j)	broja plovila iz članka 58. stavka 3.;

(k)	priloga od I. do XV.

2. Sve izmjene donesene u skladu sa stavkom 1. strogo su ograničene na provedbu izmjena i/ili dopuna dotičnih preporuka ICCAT-a , koje su obvezujuće za Uniju .

Članak 67.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 66. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće ne usprotive tom produljenju najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati dodijeljene ovlasti iz članka 66. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 66. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu ili Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 68.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže Odbor za ribarstvo i akvakulturu, osnovan na temelju članka 47. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 69.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1936/2001

Uredba (EZ) br. 1936/2001 mijenja se kako slijedi:

(a)	članak 3. točke od (g) do (j), članci 4.a, 4.b i 4.c te Prilog I.a brišu se.

(b)	u prilozima I. i II. riječi „plavoperajna tuna: Thunnus thynnus” brišu se.

Članak 70.

Izmjene Uredbe (EU) br. 2017/2107

U Uredbi (EU) 2017/2107 članak 43. briše se.

Članak 71.

Izmjene Uredbe (EU) br. 2019/833

U Uredbi (EU) 2019/833 članak 53. briše se.

Članak 72.

Stavljanje izvan snage

1. Uredba (EZ) br. 2016/1627 stavlja se izvan snage.

2. Upućivanja na uredbe stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga XVI.

Članak 73.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …,

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) SL C ….

(2) Stajalište Europskog parlamenta od 28. travnja 2021.

(3) Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).

(4) Odluka Vijeća 98/392/EZ od 23. ožujka 1998. o sklapanju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. i Sporazuma o primjeni njezinog dijela XI. od 28. srpnja 1994. od strane Europske zajednice (SL L 179, 23.6.1998., str. 1.).

(5) Međunarodna konvencija o očuvanju atlantskih tuna (SL L 162, 18.6.1986., str. 34.).

(6) Uredba (EU) 2016/1627 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o višegodišnjem planu oporavka plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 302/2009 (SL L 252, 16.9.2016., str. 1.).

(7) Preporuka ICCAT-a 06-07 o uzgoju plavoperajne tune.

(8) Preporuka ICCAT-a o minimalnom standardu za sustav praćenja plovila na području Konvencije ICCAT-a.

(9) Preporuka ICCAT-a o usklađenosti ribolova plavoperajne tune i sjevernoatlantskog igluna.

(10) Preporuka ICCAT-a o uspostavi ICCAT-ova registra plovila duljine preko svega 20 metara ili više koja imaju odobrenje za ribolov na području Konvencije.

(11) Preporuka ICCAT-a o prekrcaju.

(12) Izvješće Stalnog odbora za istraživanje i statistiku (SCRS), Madrid, 1. – 5. listopada 2018.

(13) Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).

(14) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 404/2011 od 8. travnja 2011. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (SL L 112, 30.4.2011., str. 1.).

(15) Uredba Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje, o izmjeni uredaba (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1936/2001 i (EZ) br. 601/2004 i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1093/94 i (EZ) br. 1447/1999 (SL L 286, 29.10.2008., str. 1.).

(16) Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/98 оd 18. studenoga 2014. o provedbi međunarodnih obveza Unije iz članka 15. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, na temelju Međunarodne konvencije o očuvanju atlantskih tuna i Konvencije o budućoj višestranoj suradnji u području ribarstva sjeverozapadnog Atlantika (SL L 16, 23.1.2015., str. 23.).

(17) Uredba (EU) br. 640/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o uspostavi programa za dokumentaciju o ulovu plavoperajne tune (Thunnus thynnus) i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1984/2003 (SL L 194, 24.7.2010., str. 1.).

(18) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(19) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(20) Uredba (EU) 2017/2107 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2017. o utvrđivanju mjera za upravljanje, očuvanje i kontrolu primjenjivih na području primjene Konvencije Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT) i o izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1936/2001, (EZ) br. 1984/2003 i (EZ) br. 520/2007 (SL L 315, 30.11.2017., str. 1.).

(21) Uredba (EU) 2019/833 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o utvrđivanju mjera očuvanja i provedbe koje se primjenjuju na regulatornom području Organizacije za ribarstvo sjeverozapadnog Atlantika, izmjeni Uredbe (EU) 2016/1627 i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2115/2005 i (EZ) br. 1386/2007 (SL L 141, 28.5.2019., str. 1.).

(22) Uredba (EU) 2019/1154 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o višegodišnjem planu oporavka sredozemnog igluna i izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 i Uredbe (EU) 2017/2107 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 188, 12.7.2019., str. 1.).

(23) Uredba Vijeća (EZ) br. 1936/2001 od 27. rujna 2001. o utvrđivanju mjera nadzora ribolova određenih stokova vrlo migratornih riba (SL L 263, 3.10.2001., str. 1.).

(24) Uredba (EU) 2017/2403 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o održivom upravljanju vanjskim ribarskim flotama i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1006/2008 (SL L 347, 28.12.2017., str. 81.).

(25) Uredba (EU) 2019/1241 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera, o izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1224/2009 i uredbi (EU) br. 1380/2013, (EU) 2016/1139, (EU) 2018/973, (EU) 2019/472 i (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 894/97, (EZ) br. 850/98, (EZ) br. 2549/2000, (EZ) br. 254/2002, (EZ) br. 812/2004 i (EZ) br. 2187/2005 (SL L 198, 25.7.2019., str. 105.) .

(26) https://www.iccat.int/en/SubmitCOMP.html

(27) Provedbena Uredba Komisije (EU) 2017/218 оd 6. veljače 2017. o registru ribarske flote Unije (SL L 34, 9.2.2017., str. 9.)

(28) Uredba (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, izmjeni Uredbi Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i (EZ) 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (SL L 354, 28.12.2013, str. 1.).

(29) Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006 i (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 149, 20.5.2014., str. 1.).

PRILOG I.

Posebni uvjeti koji se primjenjuju na ulovna plovila koja obavljaju ribolov u skladu s člankom 19.

Svaka država članica osigurava poštovanje sljedećih ograničenja kapaciteta:

najveći broj njezinih brodova s mamcima i brodova za ribolov panulom koji imaju odobrenje za aktivni ribolov plavoperajne tune ograničen je na broj plovila koja su sudjelovala u usmjerenom ribolovu plavoperajne tune 2006.;

—	najveći broj plovila artizanalne flote koja imaju odobrenje za aktivni ribolov plavoperajne tune u Sredozemnome moru ograničen je na broj plovila koja su sudjelovala u ribolovu plavoperajne tune 2008.;

—	najveći broj ulovnih plovila koja imaju odobrenje za aktivni ribolov plavoperajne tune u Jadranskome moru ograničen je na broj plovila koja su sudjelovala u ribolovu plavoperajne tune 2008. Svaka država članica dodjeljuje pojedinačne kvote dotičnim plovilima.

Svaka država članica smije dodijeliti:

—

najviše 7 % svoje kvote za plavoperajnu tunu brodovima s mamcima i brodovima za ribolov panulom. Plovilima duljine preko svega manje od 17 m koja obavljaju ribolov u Biskajskom zaljevu i plove pod zastavom Francuske smije se uloviti najviše 100 tona plavoperajne tune mase od najmanje 6,4 kg ili vilične duljine od najmanje 70 cm;

—	najviše 2 % svoje kvote za plavoperajnu tunu plovilima za obalni artizanalni ribolov svježe ribe u Sredozemnome moru.

—	najviše 90 % svoje kvote za plavoperajnu tunu svojim ulovnim plovilima u Jadranskom moru u svrhu uzgoja.

Hrvatska može primijeniti minimalnu težinu od 6,4 kg ili minimalnu viličnu duljinu od 66 cm za najviše 7 % (u težini) plavoperajne tune ulovljene njezinim plovilima u Jadranskome moru za potrebe uzgoja.

Država članica čiji brodovi s mamcima, plovila za ribolov parangalima, plovila za ribolov odmetom i brodovi za ribolov panulom imaju odobrenje za ribolov plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru propisuje sljedeće zahtjeve u pogledu označivanja repova:

—	oznake se moraju pričvrstiti za rep svake plavoperajne tune odmah nakon istovara;

—	svaka oznaka na repu mora imati jedinstveni identifikacijski broj, biti navedena u dokumentima o ulovu plavoperajne tune te čitljivo i neizbrisivo zapisana na vanjskoj strani svakog pakovanja koje sadržava tunu.

PRILOG II.

Zahtjevi koji se odnose na očevidnik

A. ULOVNA PLOVILA

Minimalne specifikacije za očevidnike o ribolovu:

1	Listovi očevidnika numeriraju se.

2	Očevidnik se ispunjuje svakog dana (ponoć) ili prije dolaska u luku.

3.	Očevidnik se ispunjuje u slučaju inspekcija na moru.

4	Jedna kopija svakog lista ostaje u očevidniku.

5	Na plovilu se čuvaju očevidnici koji se odnose na razdoblje od godinu dana aktivnosti.

Minimalne standardne informacije za očevidnike o ribolovu:

1.	Ime, prezime i adresa zapovjednika plovila.

2.	Datumi i luke isplovljavanja, datumi i luke uplovljavanja.

3.	Ime plovila, registracijski broj, ICCAT-ov broj, međunarodni radijski pozivni znak i IMO broj (ako postoji).

Ribolovni alat:

(a)	FAO-ova oznaka alata;

(b)	dimenzije (npr. duljina, veličina oka mrežnog tega, broj udica).

Operacije na moru; najmanje jedan redak za svaki izlazak u ribolov, sa sljedećim podacima:

(a)	aktivnost (npr. ribolov, termička obrada parom);

(b)	pozicija: točna dnevna pozicija (u stupnjevima i minutama), zabilježena za svaku ribolovnu operaciju ili u podne ako tijekom tog dana nije bilo ribolova;

(c)

bilježenje ulova uključujući:

—	FAO-ovu oznaku,

—	živu masu (RWT) u kg po danu,

—	broj komada po danu.

Za plivarice se ti podaci bilježe za svaku ribolovnu operaciju, uključujući slučajeve bez ostvarenog ulova.

6.	Potpis zapovjednika plovila.

7.	Način mjerenja mase: procjena, vaganje na brodu.

8.	Očevidnik se vodi u ekvivalentu žive mase ribe i navode se faktori konverzije primijenjeni pri procjeni.

Minimalne informacije za očevidnike o ribolovu u slučaju iskrcaja ili prekrcaja:

1.	Datumi i luka iskrcaja/prekrcaja.

Proizvodi:

(a)	FAO-ova oznaka vrste i prezentiranja;

(b)	broj riba ili kutija i količina u kg.

3.	Potpis zapovjednika ili zastupnika plovila.

4.	U slučaju prekrcaja: ime plovila na koje se obavlja prekrcaj, njegova zastava i ICCAT-ov broj.

Minimalne informacije za očevidnike o ribolovu u slučaju prebacivanja u kaveze:

1.	Datum, vrijeme i pozicija (geografska širina/dužina) prebacivanja.

Proizvodi:

(a)	FAO-ova oznaka vrste;

(b)	broj i količina (u kg) riba prebačenih u kaveze.

3.	Ime plovila za tegalj, njegova zastava i ICCAT-ov broj.

4.	Naziv odredišnog uzgajališta i njegov ICCAT-ov broj.

U slučaju zajedničke ribolovne radnje, uz informacije iz točaka od 1. do 4., zapovjednici u očevidnike bilježe sljedeće:

(a)

ako se radi o ulovnom plovilu koje prebacuje ribu u kaveze:

—	količinu ulova preuzetog na plovilo,

—	količinu ulova koja se oduzima od njegove pojedinačne kvote,

—	imena ostalih plovila iz zajedničke ribolovne radnje;

(b)

ako se radi o ostalim ulovnim plovilima iz zajedničke ribolovne radnje koja nisu uključena u prebacivanje ribe:

—	imena tih plovila, njihove međunarodne radijske pozivne znakove i ICCAT-ove brojeve,

—	činjenicu da nikakav ulov nije preuzet na plovilo ni prebačen u kaveze,

—	količinu ulova koja se oduzima od njihove pojedinačne kvote,

—	ime i ICCAT-ov broj ulovnog plovila iz točke (a).

B PLOVILA ZA TEGALJ

Zapovjednik plovila za tegalj u dnevnom očevidniku bilježi datum, vrijeme i poziciju prebacivanja, prebačene količine (broj riba i količinu u kg), broj kaveza kao i ime ulovnog plovila, njegovu zastavu i ICCAT-ov broj, imena ostalih plovila koja sudjeluju u operaciji i njihove ICCAT-ove brojeve, odredišno uzgajalište i njegov ICCAT-ov broj te broj ICCAT-ove deklaracije o prebacivanju.

Dodatna prebacivanja na pomoćna plovila ili na ostala plovila za tegalj prijavljuju se uz navođenje informacija iz točke 1., kao i imena pomoćnog plovila ili plovila za tegalj, njegove zastave i ICCAT-ova broja te broja ICCAT-ove deklaracije o prebacivanju.

Dnevni očevidnik sadržava detalje o svim prebacivanjima obavljenima tijekom ribolovne sezone. Dnevni očevidnik drži se na plovilu i može mu se pristupiti u svakom trenutku za potrebe kontrole.

C POMOĆNA PLOVILA

Zapovjednik pomoćnog plovila svakodnevno bilježi aktivnosti u očevidnik, uključujući datum, vrijeme i pozicije, količine plavoperajne tune preuzete na plovilo i ime ribarskog plovila, uzgajališta ili zamke s kojima surađuje.

Dnevni očevidnik sadržava detalje o svim aktivnostima obavljenima tijekom ribolovne sezone. Dnevni očevidnik drži se na plovilu i može mu se pristupiti u svakom trenutku za potrebe kontrole.

D PLOVILA ZA PRERADU

Zapovjednik plovila za preradu u dnevnom očevidniku prijavljuje datum, vrijeme i poziciju aktivnosti te prekrcane količine i broj i masu plavoperajne tune dobivene iz uzgajališta, zamki ili ulovnih plovila, prema potrebi. Zapovjednik prijavljuje i imena i ICCAT-ove brojeve tih uzgajališta, zamki ili ulovnih plovila.

Zapovjednik plovila za preradu vodi očevidnik o dnevnoj preradi u kojem navodi živu masu i broj prebačenih ili prekrcanih riba, primijenjeni faktor konverzije te mase i količine po prezentiranju proizvoda.

Zapovjednik plovila za preradu vodi plan slaganja tereta koji prikazuje lokaciju i količine svake vrste i prezentiranja.

Dnevni očevidnik sadržava detalje o svim prekrcajima obavljenima tijekom ribolovne sezone. Dnevni očevidnik, očevidnik o preradi, plan slaganja tereta i izvornici ICCAT-ovih deklaracija o prekrcaju čuvaju se na plovilu i može im se pristupiti u svakom trenutku za potrebe kontrole.

PRILOG III.

Obrazac izvješća o ulovu

Zastava

ICCAT-ov broj

Ime plovila

Datum početka izvještajnog razdoblja

Datum završetka izvještajnog razdoblja

Trajanje izvještajnog razdoblja (u danima)

Datum ulova

Mjesto ulova

Ulov

Dodijeljena masa u slučaju zajedničke ribolovne operacije (kg)

Geografska širina

Geografska dužina

Masa (kg)

Broj komada

Prosječna masa (kg)

PRILOG IV.

Obrazac zahtjeva za odobrenje za sudjelovanje u zajedničkoj ribolovnoj operaciji

Zajednička ribolovna operacija
Država zastave	Ime plovila	ICCAT-ov broj	Trajanje operacije	Identitet subjekata	Pojedinačna kvota plovila	Ključ za raspodjelu po plovilu	Odredišno tovilište i uzgajalište
Država zastave	Ime plovila	ICCAT-ov broj	Trajanje operacije	Identitet subjekata	Pojedinačna kvota plovila	Ključ za raspodjelu po plovilu	Ugovorna stranka Konvencije	ICCAT-ov broj

Datum …

Potvrda države zastave …

PRILOG V.

ICCAT-ova deklaracija o prekrcaju

PRILOG VI.

ICCAT-ova deklaracija o prebacivanju

PRILOG VII.

Minimalne informacije za odobrenja za ribolov (1)

A. IDENTIFIKACIJA

Registracijski broj ICCAT-a.

Ime ribarskog plovila.

Vanjski registracijski broj (slova i brojevi).

B. UVJETI ZA OBAVLJANJE RIBOLOVA

Datum izdavanja.

Rok važenja.

Uvjeti iz odobrenja za ribolov, među ostalim prema potrebi vrste, zone, ribolovni alat i drugi važeći uvjeti izvedeni iz ove Uredbe i/ili nacionalnog zakonodavstva.

	Od../../.. Do../../..	Od../../.. Do../../..	Od../../.. Do../../..	Od../../.. Do../../..	Od../../.. Do../../..	Od../../.. Do../../..
Zone
Vrste
Ribolovni alat
Ostali uvjeti

(1) Iz Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 404/2011.

PRILOG VIII.

ICCAT-ov program regionalnih promatrača

RASPOREĐIVANJE ICCAT-ovih REGIONALNIH PROMATRAČA

Kako bi ispunjavao svoje zadaće, svaki ICCAT-ov regionalni promatrač ima sljedeće kvalifikacije:

(a)	dovoljno iskustva da može prepoznati vrste i ribolovne alate;

(b)	zadovoljavajuće poznavanje ICCAT-ovih mjera očuvanja i upravljanja potvrđeno certifikatom koji izdaju države članice na temelju ICCAT-ovih smjernica za osposobljavanje;

(c)	sposobnost točnog promatranja i bilježenja;

(d)	zadovoljavajuće poznavanje jezika države pod čijom zastavom plovi promatrano plovilo ili u kojoj se nalazi promatrano uzgajalište.

OBVEZE ICCAT-ova REGIONALNOG PROMATRAČA

ICCAT-ov regionalni promatrač:

(a)	ima završenu tehničku obuku koja se zahtijeva u skladu sa smjernicama koje je utvrdio ICCAT;

(b)

državljanin je jedne od država članica i, ako je to moguće, nije državljanin države uzgajališta ili zamke ili države zastave plivarice. Međutim, u slučaju izlova plavoperajne tune iz kaveza i trgovanja njome kao svježim proizvodom, ICCAT-ov regionalni promatrač koji promatra izlov smije biti državljanin države članice nadležne za uzgajalište;

(c)	sposoban je izvršavati zadaće navedene u točki 3.;

(d)	nalazi se na popisu ICCAT-ovih regionalnih promatrača koji vodi ICCAT;

(e)	nema tekućih financijskih interesa u ribolovu plavoperajne tune ni koristi od njega.

ZADAĆE ICCAT-ova REGIONALNOG PROMATRAČA

ICCAT-ov regionalni promatrač prije svega:

(a)

kad je riječ o promatračima na plivaricama, prati usklađenost plivarica tunolovki s relevantnim ICCAT-ovim mjerama očuvanja i upravljanja. Konkretno, ICCAT-ov regionalni promatrač:

1.	ako zapazi mogući slučaj neusklađenosti s preporukama ICCAT-a, bez odgode dostavlja te informacije trgovačkom društvu koje provodi ICCAT-ov program regionalnih promatrača, koje ih odmah prosljeđuje tijelima države zastave ulovnog plovila;

2.	bilježi ribolovne aktivnosti koje se provode i o njima izvješćuje;

3.	promatra i procjenjuje ulove i provjerava unose u očevidniku;

4.	izdaje dnevno izvješće o aktivnostima prebacivanja koje obavljaju plivarice;

5.	uočava i bilježi plovila za koja postoji mogućnost da obavljaju ribolov u suprotnosti s ICCAT-ovim mjerama očuvanja i upravljanja;

6.	bilježi aktivnosti prebacivanja i o njima izvješćuje;

7.	provjerava poziciju plovila kad obavlja prebacivanje;

8.	promatra i procjenjuje proizvode koji se prebacuju, među ostalim pregledavanjem videozapisa;

9.	provjerava i bilježi ime i ICCAT-ov broj dotičnog ribarskog plovila;

10.	bavi se znanstvenim radom, kao što je prikupljanje podataka iz zadatka II. kad to zahtijeva Komisija ICCAT-a, na temelju smjernica Stalnog odbora za istraživanje i statistiku („SCRS”);

(b)

kad je riječ o ICCAT-ovu regionalnom promatraču na uzgajalištima i zamkama, prati usklađenost uzgajališta i zamki s relevantnim ICCAT-ovim mjerama očuvanja i upravljanja. Konkretno, ICCAT-ov regionalni promatrač:

1.	provjerava podatke navedene u deklaraciji o prebacivanju, deklaraciji o stavljanju u kaveze i dokumentu o ulovu plavoperajne tune („BCD”), među ostalim pregledavanjem videozapisa;

2.	potvrđuje podatke navedene u deklaraciji o prebacivanju, deklaraciji o stavljanju u kaveze i u BCD-ima;

3.	izdaje dnevno izvješće o aktivnostima prebacivanja na uzgajalištu i zamkama;

4.	supotpisuje deklaraciju o prebacivanju, deklaraciju o stavljanju u kaveze i BCD-e samo ako se slaže da informacije navedene u njima odgovaraju njegovim zapažanjima, uključujući sukladan videozapis u skladu sa zahtjevima iz članka 42. stavka 1. i članka 43. stavka 1.;

5.	bavi se znanstvenim radom, npr. prikuplja uzorke na zahtjev Komisije, na temelju smjernica SCRS-a;

6.	registrira i provjerava prisutnost svih vrsta oznaka, uključujući prirodne oznake, i prijavljuje svaki znak nedavnog uklanjanja oznake;

(c)	sastavlja opće izvješće s informacijama prikupljenima u skladu s ovom točkom te zapovjedniku plovila i subjektu koji upravlja uzgajalištem pruža mogućnost da u njega uvrste sve relevantne informacije;

(d)	opće izvješće iz točke (c) dostavlja Tajništvu u roku od 20 dana od završetka razdoblja promatranja;

(e)	obavlja sve druge dužnosti koje odredi Komisija ICCAT-a.

ICCAT-ov regionalni promatrač sa svim informacijama koje se odnose na ribolov i prebacivanja koja obavljaju plivarice i uzgajališta postupa kao s povjerljivima te navedeno prihvaća u pisanom obliku kao preduvjet za imenovanje ICCAT-ovim regionalnim promatračem.

ICCAT-ov regionalni promatrač ispunjuje zahtjeve utvrđene zakonima i propisima države zastave ili države u kojoj se nalazi uzgajalište i pod čijom je nadležnošću plovilo ili uzgajalište na koje je promatrač raspoređen.

ICCAT-ov regionalni promatrač poštuje hijerarhiju i opća pravila ponašanja koja se odnose na sve osoblje plovila i uzgajališta pod uvjetom da ta pravila nisu u suprotnosti s dužnostima ICCAT-ova regionalnog promatrača u okviru ovog programa i s obvezama osoblja plovila i uzgajališta koje su utvrđene točkom 7. ovog Priloga i člankom 39.

OBVEZE DRŽAVA ČLANICA ZASTAVE PREMA ICCAT-ovim REGIONALNIM PROMATRAČIMA

Države članice nadležne za plivaricu, uzgajalište ili zamku osiguravaju da ICCAT-ovi regionalni promatrači imaju:

(a)	pristup osoblju plovila, uzgajališta i zamke te alatima, kavezima i opremi;

(b)

na zahtjev, pristup sljedećoj opremi, ako se ona nalazi na plovilima na koja su oni raspoređeni, kako bi im se omogućilo obavljanje dužnosti navedenih u stavku 3. ovog Priloga:

1	opremi za satelitsku navigaciju;

2.	zaslonima za prikaz radarske slike kad se oni upotrebljavaju;

3.	elektroničkim sredstvima komunikacije;

(c)	smještaj, što uključuje prostor za boravak, hranu i odgovarajuće sanitarne prostore, koji su jednaki onima kakve imaju časnici;

(d)	odgovarajući prostor na zapovjedničkom mostu ili u kormilarnici za obavljanje uredskog posla kao i prostor na palubi primjeren za obavljanje promatračkih dužnosti.

TROŠKOVI KOJI PROIZLAZE IZ ICCAT-ova PROGRAMA REGIONALNIH PROMATRAČA

Sve troškove koji proizlaze iz rada ICCAT-ovih regionalnih promatrača snosi svaki pojedinačni subjekt koji upravlja uzgajalištem ili vlasnik plivarice.

PRILOG IX.

ICCAT-ov program zajedničkog međunarodnog inspekcijskog nadzora

ICCAT je na svojem četvrtom redovitom zasjedanju (Madrid, studeni 1975.) i na godišnjem zasjedanju u Marakešu 2008. postigao dogovor o sljedećem:

Na temelju članka IX. stavka 3. Konvencije Komisija ICCAT-a preporučuje da se međunarodna kontrola izvan voda pod nacionalnom nadležnošću uredi na sljedeći način kako bi se osigurala primjena Konvencije i mjera donesenih na temelju Konvencije:

I. TEŠKA KRŠENJA

Za potrebe tih postupaka teško kršenje znači sljedeća kršenja odredaba ICCAT-ovih mjera očuvanja i upravljanja koje je donijela Komisija ICCAT-a:

(a)	ribolov bez povlastice, dozvole ili odobrenja koje je izdala ugovorna stranka Konvencije koja je država zastave;

(b)	neispunjivanje obveze vođenja dovoljnih zapisa o ulovu i podataka u vezi s ulovom u skladu sa zahtjevima Komisije ICCAT-a o izvješćivanju ili značajno pogrešno izvješćivanje o takvom ulovu i/ili podacima u vezi s ulovom;

(c)	ribolov na području zabrane ribolova;

(d)	ribolov tijekom sezone zabrane ribolova;

(e)	namjerno uzimanje ili zadržavanje vrsta u suprotnosti s važećim mjerama očuvanja i upravljanja koje je donio ICCAT;

(f)	znatno kršenje važećih ograničenja ulova ili kvota u skladu s ICCAT-ovim pravilima;

(g)	upotreba zabranjenog ribolovnog alata;

(h)	krivotvorenje ili namjerno prikrivanje oznaka, identiteta ili registracije ribarskog plovila;

(i)	skrivanje, neovlašteno mijenjanje ili uništavanje dokaza u vezi s istragom o kršenju;

(j)	višestruka kršenja koja, promatrana zajedno, čine teško nepoštovanje važećih mjera u skladu s ICCAT-om;

(k)	napad, otpor, zastrašivanje, seksualno uznemiravanje, ometanje ili nedopušteno sprečavanje ili zadržavanje ovlaštenog inspektora ili promatrača;

(l)	namjerno neovlašteno mijenjanje ili onesposobljavanje sustava za praćenje plovila („VMS”);

(m)	druga kršenja koja može utvrditi ICCAT, od trenutka kad su uključena u revidiranu inačicu tih postupaka i objavljena;

(n)	ribolov uz pomoć izvidničkih zrakoplova;

(o)	ometanje satelitskog sustava za praćenje i/ili rad plovila bez VMS-a;

(p)	prebacivanje bez deklaracije o prebacivanju;

(q)	prekrcaj na moru.

U slučaju da ovlašteni inspektor tijekom ukrcaja i inspekcijskog pregleda ribarskog plovila primijeti aktivnost ili situaciju koja čini teško kršenje kako je definirano u točki 1., tijela države zastave inspekcijskih plovila odmah obavješćuju državu zastave ribarskog plovila, izravno kao i posredstvom Tajništva ICCAT-a. Inspektor u takvim situacijama obavješćuje i svako inspekcijsko plovilo države zastave ribarskog plovila za koje se zna da se nalazi u blizini.

ICCAT-ov inspektor u očevidniku ribarskog plovila bilježi obavljene inspekcijske preglede i sve uočene slučajeve kršenja.

Država članica zastave osigurava da nakon inspekcijskog pregleda iz točke 2. dotično ribarsko plovilo obustavi sve ribolovne aktivnosti. Država članica zastave zahtijeva od ribarskog plovila da se u roku od 72 sata uputi u luku koju je ona odredila, u kojoj će se pokrenuti istraga.

Ako plovilo nije pozvano u luku, država članica zastave pravodobno dostavlja odgovarajuće obrazloženje Europskoj komisiji, koja ga prosljeđuje Tajništvu ICCAT-a, a ono ga na zahtjev dostavlja ostalim ugovornim strankama.

II. PROVEDBA INSPEKCIJSKIH PREGLEDA

Inspekcijske preglede provode inspektori koje odrede ugovorne stranke. Imena ovlaštenih vladinih agencija i pojedinačnih inspektora koje su u tu svrhu odredile njihove vlade dostavljaju se Komisiji ICCAT-a.

Brodovi koji obavljaju dužnosti međunarodnog ukrcaja i inspekcije u skladu s ovim Prilogom plove pod posebnom zastavom ili zastavicom koju je odobrila Komisija ICCAT-a, a izdalo Tajništvo ICCAT-a. Imena brodova koji se upotrebljavaju u tu svrhu dostavljaju se Tajništvu ICCAT-a čim je to izvedivo, a prije početka inspekcijskog pregleda. Tajništvo ICCAT-a stavlja informacije koje se odnose na određena inspekcijska plovila na raspolaganje svim ugovornim strankama Konvencije, među ostalim, objavom na svojim lozinkom zaštićenim internetskim stranicama.

Svaki inspektor sa sobom nosi odgovarajuću identifikacijsku ispravu koju su izdala tijela države zastave u obliku prikazanom u točki 21. ovog Priloga.

U skladu s uvjetima dogovorenima na temelju točke 16. plovilo koje plovi pod zastavom ugovorne stranke i obavlja ribolov tune ili tuni slične ribe na području Konvencije izvan voda nacionalne nadležnosti zaustavlja se kad mu brod koji plovi pod zastavicom ICCAT-a opisanom u točki 7. i koji prevozi inspektora uputi odgovarajući signal u skladu s međunarodnim signalnim kodeksom, osim ako u tom trenutku ne obavlja ribolovne operacije te se u tom slučaju zaustavlja odmah po završetku tih operacija. Zapovjednik plovila dopušta skupini koja obavlja inspekcijski pregled, kako je navedeno u točki 10., da se ukrca na plovilo te im osigurava ljestve za penjanje na plovilo. Zapovjednik omogućuje skupini koja obavlja inspekciju pregled opreme, ulova ili alata te svih relevantnih dokumenata koje inspektor smatra potrebnima za provjeru usklađenosti s važećim preporukama ICCAT-a koje se odnose na državu zastave dotičnog plovila. Osim toga, inspektor može zatražiti sva objašnjenja koja smatra potrebnima.

10.

Veličinu skupine koja obavlja inspekcijski pregled određuje zapovjedni časnik inspekcijskog plovila uzimajući u obzir relevantne okolnosti. Skupina koja obavlja inspekcijski pregled brojčano je što manja kako bi na siguran način ispunila obveze utvrđene ovim Prilogom.

11.

Nakon što se ukrca na plovilo, inspektor pokazuje identifikacijsku ispravu opisanu u točki 8. Inspektor poštuje općeprihvaćene međunarodne propise, postupke i prakse koji se odnose na sigurnost plovila koje se pregledava i njegove posade i svodi na najmanju moguću mjeru ometanje ribolovnih aktivnosti ili slaganja proizvoda te, u mjeri u kojoj je to izvedivo, izbjegava radnje koje bi mogle imati štetan učinak na kvalitetu ulova na plovilu.

Svaki inspektor ograničava istragu na utvrđivanje pridržavanja važećih preporuka ICCAT-a koje se odnose na državu zastave dotičnog plovila. Pri obavljanju inspekcijskog pregleda inspektor može od zapovjednika ribarskog plovila zatražiti svu potrebnu pomoć. Inspektor sastavlja zapisnik o inspekcijskom pregledu u obliku koji je odobrila Komisija ICCAT-a. Inspektor potpisuje zapisnik u prisutnosti zapovjednika plovila, koji ima pravo dodati ili zahtijevati da se u zapisnik dodaju sva zapažanja koja smatra prikladnima i koja potpisuje.

12.

Kopije zapisnika daju se zapovjedniku plovila i vladi stranke koja obavlja inspekcijski pregled, koja zatim dostavlja kopije odgovarajućim tijelima države zastave plovila koje se pregledava i Komisiji ICCAT-a. Ako se utvrdi kršenje preporuka ICCAT-a, inspektor, ako je to moguće, obavješćuje i svako inspekcijsko plovilo države zastave ribarskog plovila za koje se zna da se nalazi u blizini.

13.

Država zastave plovila koje se pregledava tretira opiranje inspektoru ili nepridržavanje njegovih uputa na jednak način kao opiranje nacionalnom inspektoru.

14.

Inspektor izvršava svoje dužnosti u okviru ovih pravila u skladu s pravilima utvrđenima ovom Uredbom, ali ostaje pod operativnom kontrolom svojih nacionalnih tijela i njima je i odgovoran.

15.

Ugovorne stranke razmatraju inspekcijska izvješća, informacijske listove o zapažanjima prema Preporuci 94-09 i izjave koje proizlaze iz dokumentiranih inspekcijskih pregleda stranih inspektora izvršenih na temelju ovih pravila te djeluju u skladu s njima, u okviru svojih nacionalnih zakonodavstava, kao na temelju izvješća nacionalnih inspektora. Odredbama ove točke ugovornoj stranci ne nameće se obveza da izvješću stranog inspektora daje veću dokaznu vrijednost nego što bi ono imalo u inspektorovoj zemlji. Ugovorne stranke surađuju kako bi olakšale sudske ili druge postupke koji se pokrenu na temelju izvješća inspektora u skladu s ovim pravilima.

16.

(a)

Do 15. veljače svake godine ugovorne stranke obavješćuju Komisiju ICCAT-a o privremenim planovima provedbe inspekcijskih aktivnosti u okviru preporuke koja se provodi ovom Uredbom u toj kalendarskoj godini, a Komisija ICCAT-a može ugovornim strankama iznijeti prijedloge za koordinaciju nacionalnih radnji u tom području, uključujući broj inspektora i brodova koji prevoze inspektore.

(b)

Program iznesen u Preporuci ICCAT-a 19-04 i planovi za sudjelovanje primjenjuju se među ugovornim strankama, osim ako se one ne dogovore drukčije i o tome obavijeste Komisiju ICCAT-a. Međutim, provedba programa suspendira se između bilo kojih dviju ugovornih stranaka ako jedna od njih obavijesti Komisiju ICCAT-a u tom smislu, sve dok se ne postigne sporazum.

17.

(a)	Inspekcijski pregled ribolovnog alata provodi se u skladu s važećim propisima za potpodručje na kojem se pregled provodi. Inspektor navodi potpodručje na kojem je proveden inspekcijski pregled i opis svih kršenja utvrđenih u inspekcijskom izvješću.

(b)	Inspektor je ovlašten provesti inspekcijski pregled cjelokupnog ribolovnog alata koji se upotrebljava ili se nalazi na plovilu.

18.

Inspektor stavlja identifikacijsku oznaku koju je odobrila Komisija ICCAT-a na svaki pregledani ribolovni alat za koji smatra da je u suprotnosti s važećim preporukama Komisije ICCAT-a koje se odnose na državu zastave dotičnog plovila i tu činjenicu bilježi u inspekcijskom izvješću.

19.

Inspektor može fotografirati alat, opremu, dokumentaciju i sve ostale elemente koje smatra potrebnima kako bi ukazao na one značajke koje po njegovu mišljenju nisu u skladu s važećom uredbom i u tom se slučaju fotografirani predmeti navode u izvješću, a kopije fotografija prilažu primjerku izvješća za državu zastave.

20.

Inspektor prema potrebi provodi inspekcijski pregled cjelokupnog ulova koji se nalazi na plovilu kako bi utvrdio usklađenost s preporukama ICCAT-a.

21.

Primjer identifikacijske kartice za inspektore:

PRILOG X.

Minimalni standardi za postupke snimanja videozapisa

Prebacivanje

Uređaj za elektroničku pohranu podataka koji sadržava izvorni videozapis stavlja se na raspolaganje ICCAT-ovu regionalnom promatraču što prije nakon završetka prebacivanja, a regionalni promatrač odmah ga pokreće kako bi izbjegao svaku dodatnu manipulaciju.

Izvorni zapis čuva se na ulovnom plovilu ili ga zadržava subjekt koji upravlja uzgajalištem ili zamkom, prema potrebi, tijekom cijelog razdoblja valjanosti odobrenja.

Izrađuju se dva jednaka primjerka videozapisa. Jedan se primjerak šalje prisutnom ICCAT-ovu regionalnom promatraču koji se nalazi na plivarici, a drugi nacionalnom promatraču koji se nalazi na plovilu za tegalj, pri čemu se potonjem prilaže deklaracija o prebacivanju i povezanom ulovu na koji se odnosi. Taj se postupak primjenjuje samo na nacionalne promatrače u slučaju prebacivanja između plovila za tegalj.

Na početku i/ili kraju svakog videozapisa prikazuje se broj ICCAT-ova odobrenja za prebacivanje.

Tijekom svakog videozapisa neprestano se prikazuju vrijeme i datum videosnimanja.

Videozapis uključuje postupak otvaranja i zatvaranja mreže/vrata prije početka prebacivanja i prikazuje sadržavaju li već kavezi iz kojih se obavlja prebacivanje i kavezi u koje se obavlja prebacivanje plavoperajnu tunu.

Videosnimanje traje kontinuirano bez ikakvih prekida i rezova i njime je obuhvaćeno cijelo prebacivanje.

Videozapis je dovoljne kvalitete za procjenu broja plavoperajne tune koja se prebacuje.

Ako je videozapis nedovoljne kvalitete za procjenu broja plavoperajne tune koja se prebacuje, ▌ provodi se kontrolno prebacivanje . Subjekt može od tijelâ države zastave plovila ili zamke tražiti da provedu kontrolno prebacivanje. U slučaju da subjekt ne zatraži takvo kontrolno prebacivanje ili da rezultat tog dobrovoljnog prebacivanja nije zadovoljavajući, kontrolna tijela zahtijevaju onoliko kontrolnih prebacivanja koliko je potrebno dok na raspolaganju ne bude videozapis dostatne kvalitete. Takva kontrolna prebacivanja uključuju prebacivanje sve plavoperajne tune iz kaveza u koji se obavilo prebacivanje u drugi kavez koji mora biti prazan. Ako je riba podrijetlom iz zamke, plavoperajna tuna koja je već prebačena iz zamke u kavez u koji se obavilo prebacivanje može se vratiti u zamku te se u tom slučaju pod nadzorom ICCAT-ovog regionalnog promatrača kontrolno prebacivanje otkazuje.

Stavljanje u kaveze

Uređaj za elektroničku pohranu podataka koji sadržava izvorni videozapis stavlja se na raspolaganje ICCAT-ovu regionalnom promatraču što prije nakon završetka stavljanja u kaveze, a regionalni promatrač odmah ga pokreće kako bi izbjegao svaku dodatnu manipulaciju.

Izvorni zapis čuva se na uzgajalištu, prema potrebi, tijekom cijelog razdoblja valjanosti odobrenja.

Izrađuju se dva jednaka primjerka videozapisa. Jedan se primjerak šalje ICCAT-ovu regionalnom promatraču raspoređenom na uzgajalište.

Na početku i/ili kraju svakog videozapisa prikazuje se broj ICCAT-ova odobrenja za stavljanje u kaveze.

Vrijeme i datum videozapisa kontinuirano se prikazuju u svakom videozapisu, tijekom cijelog videozapisa.

Videozapis uključuje postupke otvaranja i zatvaranja mreže/vrata prije početka stavljanja u kaveze i prikazuje sadržavaju li već kavezi iz kojih se obavlja prebacivanje i kavezi u koje se obavlja prebacivanje plavoperajnu tunu.

Videosnimanje traje kontinuirano bez ikakvih prekida i rezova i njime je obuhvaćeno cijelo stavljanje u kaveze.

Videozapis je dovoljne kvalitete za procjenu broja plavoperajne tune koja se prebacuje.

Ako je videozapis nedovoljne kvalitete za procjenu broja plavoperajne tune koja se prebacuje, kontrolna tijela zahtijevaju provođenje novog stavljanja u kaveze. Novo stavljanje u kaveze uključuje stavljanje ukupne plavoperajne tune iz kaveza uzgajališta u koji je stavljena u drugi kavez uzgajališta koji je prazan.

PRILOG XI.

Standardi i postupci za sustave stereoskopskih kamera u kontekstu stavljanja u kaveze

A. Upotreba sustava stereoskopskih kamera

Upotreba sustava stereoskopskih kamera u okviru stavljanja u kaveze, na temelju zahtjeva iz članka 51., provodi se u skladu sa sljedećim:

1.	Intenzitet uzorkovanja žive ribe ne smije biti manji od 20 % količine ribe koja se stavlja u kaveze. Kad je to tehnički moguće, uzorkovanje žive ribe provodi se sekvencijski, tako da se mjeri svaki peti primjerak; takav uzorak čini riba mjerena na udaljenosti između 2 do 8 metara od kamere.

2.	Maksimalna širina i visina otvora za prebacivanje koji povezuje kavez iz kojeg se obavlja prebacivanje s kavezom u koji se obavlja prebacivanje iznose 10 metara.

Ako izmjerene duljine ribe pokažu multimodalnu distribuciju (dva ili više godišta određenih veličina), može se primijeniti više konverzijskih algoritama na jedno stavljanje u kaveze; najnoviji algoritmi koje je utvrdio Stalni odbor za istraživanje i statistiku („SCRS”) upotrebljavaju se za preračunavanje viličnih duljina ribe u ukupnu masu s obzirom na kategoriju veličine ribe izmjerene tijekom stavljanja u kaveze.

4.	Potvrđivanje stereoskopskih mjerenja duljine provodi se prije svakog stavljanja u kaveze upotrebom mjerila na udaljenosti između 2 i 8 metara.

5.	Kad se dostavljaju rezultati stereoskopskog programa navodi se dopušteno odstupanje svojstveno tehničkim specifikacijama sustava stereoskopskih kamera, koje ne smije prelaziti raspon od +/- 5 %.

Izvješće o rezultatima stereoskopskog programa sadržava pojedinosti o svim prethodno navedenim tehničkim specifikacijama, uključujući intenzitet uzorkovanja, način metodologije uzorkovanja, udaljenost od kamere, dimenzije otvora za prebacivanje i algoritme (odnos duljina – masa). SCRS preispituje te specifikacije i, ako je potrebno, daje preporuke za njihovu izmjenu.

7.	Ako je snimka stereoskopske kamere nedovoljne kvalitete za procjenu mase plavoperajne tune koja se stavlja u kavez, tijela države članice nadležne za ulovno plovilo, zamku ili uzgajalište nalažu novo stavljanje u kavez.

B. Predstavljanje i upotreba rezultata programâ

Odluke u pogledu razlika između izvješća o ulovu i rezultata programa stereoskopskog sustava donose se na razini zajedničke ribolovne operacije ili ukupnih ulova zamke za zajedničke ribolovne operacije i ulove zamki namijenjene objektu za uzgoj jedne ugovorne stranke Konvencije i/ili države članice. Odluka u pogledu razlika između izvješća o ulovu i rezultata programa stereoskopskog sustava donosi se na razini stavljanja u kaveze za zajedničke ribolovne operacije više od jedne ugovorne stranke Konvencije i/ili države članice, osim ako nije drukčije dogovoreno između svih ugovornih stranaka Konvencije i/ili tijela države članice ulovnih plovila uključenih u zajedničku ribolovnu operaciju.

U roku od 15 dana od datuma stavljanja u kaveze država članica nadležna za uzgajalište dostavlja izvješće državi članici ili ugovornoj stranci Konvencije nadležnoj za ulovno plovilo ili zamku i Komisiji, uključujući sljedeće dokumente:

(a)

tehničko izvješće o stereoskopskom sustavu koje sadržava:

—	opće informacije: vrstu, lokaciju, kavez, datum, algoritam,

—	statističke informacije o veličini: prosječnu masu i duljinu, najmanju masu i duljinu, najveću masu i duljinu, broj uzorkovanih riba, distribuciju mase, distribuciju veličine;

(b)	detaljne rezultate programa, s veličinom i masom svake ribe koja je uzorkovana;

(c)

izvješće o stavljanju u kaveze koje sadržava:

—

opće informacije o radnji: broj stavljanja u kaveze, ime uzgajališta, broj kaveza, broj dokumenta o ulovu plavoperajne tune („BCD”), broj ICCAT-ove deklaracije o prebacivanju („ITD”), ime i državu zastave ulovnog plovila ili zamke, ime i zastavu plovila za tegalj, datum radnje s pomoću stereoskopskog sustava i ime datoteke snimke,

—	algoritam upotrijebljen za konverziju duljine u masu,

—	usporedbu količina prijavljenih u BCD-u i utvrđenih količina s pomoću stereoskopskog sustava prema broju riba, prosječnoj masi i ukupnoj masi (formula za izračun razlike glasi: (Stereoskopski sustav-BCD)/Stereoskopski sustav * 100),

—	dopušteno odstupanje sustava,

—	u slučaju izvješća o stavljanju u kaveze povezana sa zajedničkim ribolovnim radnjama/zamkama posljednje izvješće o stavljanju u kaveze uključuje i sažetak svih informacija iz prethodnih izvješća o stavljanju u kaveze.

Nakon primitka izvješća o stavljanju u kaveze tijela države članice ulovnog plovila ili zamke poduzimaju sve potrebne mjere u skladu sa sljedećim situacijama:

(a)

Ukupna masa koju je ulovno plovilo ili zamka prijavila u BCD-u u okviru je rezultata stereoskopskog sustava:

—	ne nalaže se puštanje,

—	BCD se izmjenjuje i u pogledu broja (na temelju broja riba utvrđenog kontrolnim kamerama ili drugim tehnikama) i u pogledu prosječne mase, dok se ukupna masa ne mijenja.

(b)

Ukupna masa koju je ulovno plovilo ili zamka prijavila u BCD-u manja je od najmanje brojčane vrijednosti u okviru rezultata stereoskopskog sustava:

—	nalaže se puštanje na temelju najmanje brojčane vrijednosti u okviru rezultata stereoskopskog sustava,

—	puštanje se provodi u skladu s postupkom utvrđenim u članku 41. stavku 2. i u Prilogu XII.,

—	nakon puštanja BCD se izmjenjuje i u pogledu broja (na temelju broja riba utvrđenog kontrolnim kamerama i umanjenog za broj puštenih riba) i u pogledu prosječne mase, dok se ukupna masa ne mijenja.

(c)

Ukupna masa koju je ulovno plovilo ili zamka prijavila u BCD-u premašuje najveću brojčanu vrijednost u okviru rezultata stereoskopskog sustava:

—	ne nalaže se puštanje,

—	BCD se na odgovarajući način izmjenjuje u pogledu ukupne mase (na temelju najveće brojčane vrijednosti u okviru rezultata stereoskopskog sustava), u pogledu broja riba (na temelju rezultata kontrolnih kamera) i u pogledu prosječne mase.

Za sve odgovarajuće izmjene BCD-a, vrijednosti (broj i masa) navedene u odjeljku 2. u skladu su s onima iz odjeljka 6., a vrijednosti u odjeljcima 3., 4. i 6. nisu veće od onih u odjeljku 2.

U slučaju nadoknađivanja razlika utvrđenih u pojedinačnim izvješćima o stavljanju u kaveze kod svih stavljanja u kaveze iz zajedničkih ribolovnih radnji/zamki, neovisno o tome je li zatraženo puštanje ili ne, svi odgovarajući BCD-i mijenjaju se na temelju najmanjeg raspona rezultata stereoskopskih sustava. Mijenjaju se i BCD-i povezani s količinama puštene plavoperajne tune kako bi odražavali masu/broj puštene ribe. Mijenjaju se i BCD-i povezani s plavoperajnom tunom koja nije puštena, a kod kojih se rezultati stereoskopskih sustava ili drugih tehnika razlikuju od prijavljenih ulovljenih i prebačenih količina, kako bi odražavali te razlike.

Mijenjaju se i BCD-i povezani s ulovima kod kojih je izvršeno puštanje kako bi odražavali masu/broj puštene ribe.

PRILOG XII.

Protokol puštanja

Puštanje u more plavoperajne tune iz kaveza za uzgoj snima se videokamerom i nadzire ga ICCAT-ov regionalni promatrač koji sastavlja i podnosi izvješće zajedno s videozapisom Tajništvu ICCAT-a.

Kad je izdan nalog za puštanje, subjekt koji upravlja uzgajalištem traži raspoređivanje ICCAT-ova regionalnog promatrača.

Puštanje plavoperajne tune iz transportnih kaveza ili zamki u more nadzire nacionalni promatrač iz države članice nadležne za plovilo za tegalj ili zamku, koji sastavlja i podnosi izvješće kontrolnim tijelima nadležne države članice.

Prije početka puštanja kontrolna tijela države članice mogu naložiti kontrolno prebacivanje upotrebom standardnih i/ili stereoskopskih kamera radi procjene broja i mase ribe koju treba pustiti.

Tijela države članice mogu provesti sve dodatne mjere koje smatraju potrebnima kako bi se zajamčilo da se puštanje obavlja u trenutku i na mjestu koji su najprimjereniji kako bi se povećala vjerojatnost povratka ribe u stok. Subjekt je odgovoran za preživljavanje ribe dok se puštanje ne obavi. Puštanje se obavlja u roku od tri tjedna nakon dovršetka stavljanja u kavez.

Nakon završetka izlova riba koja ostane u uzgajalištu i koja nije obuhvaćena BCD-om pušta se u skladu s postupcima opisanima u članku 41. stavku 2. ovog Priloga.

PRILOG XIII.

Postupanje s mrtvom ribom

Tijekom ribolovnih operacija koje obavljaju plivarice količine ribe pronađene mrtve u mreži bilježe se u očevidniku ribarskog plovila i na odgovarajući način oduzimaju od kvote države članice.

Bilježenje mrtve ribe tijekom prvog prebacivanja i postupanje s njome:

Ispunjeni dokument o ulovu plavoperajne tune („BCD”) dostavlja se subjektu koji upravlja plovilom za tegalj s ispunjenim odjeljkom 2. (ukupni ulov), odjeljkom 3. (trgovina živom ribom) i odjeljkom 4. (prebacivanje uključujući „mrtvu” ribu).

Ukupne količine prijavljene u odjeljcima 3. i 4. moraju biti jednake količinama prijavljenima u odjeljku 2. BCD-u se prilaže izvornik ICCAT-ove deklaracije o prebacivanju („ITD”) u skladu s odredbama ove Uredbe. Količine prijavljene u ITD-u (prebačene žive) moraju biti jednake količinama prijavljenim u odjeljku 3. odgovarajućeg BCD-a.

2.	Dio BCD-a s odjeljkom 8. (informacije o trgovini) ispunjuje se i daje subjektu koji upravlja pomoćnim plovilom koje prevozi mrtvu plavoperajnu tunu do obale (ili zadržava na ulovnom plovilu ako se iskrcavaju izravno na obalu). Mrtvoj ribi i dijelu BCD-a prilaže se kopija ITD-a.

3.	Količine mrtve ribe bilježe se u BCD-u ulovnog plovila koje je izvršilo ulov ili, u slučaju zajedničkih ribolovnih radnji, u BCD-u ulovnih plovila ili plovila koje plovi pod drugom zastavom, a sudjeluje u zajedničkoj ribolovnoj radnji.

PRILOG XIV.

ICCAT-ova deklaracija o stavljanju u kaveze (1)

Ime plovila	Zastava	Registracijski broj Prepoznatljivi broj kaveza	Datum ulova	Mjesto ulova Geogr. širina Geogr. dužina	Broj eBCD-a	Datum eBCD-a	Datum stavljanja u kavez	Količina stavljena u kavez (t)	Broj ribe stavljene u kavez za tovljenje	Sastav po veličini	Objekt za uzgoj (*1)

(1) Ovo je deklaracija o stavljanju u kavez iz Preporuke ICCAT-a 06-07.

(*1) Objekt odobren za tovljenje plavoperajne tune ulovljene na području Konvencije.

PRILOG XV.

Minimalni standardi za uvođenje sustava za praćenje plovila na području Konvencije ICCAT-a (1)

Neovisno o strožim zahtjevima koji se eventualno primjenjuju na određene vrste ribolova u okviru ICCAT-a, svaka država članica uvodi sustav za praćenje plovila („VMS”) za ribarska plovila duljine preko svega veće od 15 metara koja imaju odobrenje za ribolov u vodama izvan jurisdikcije države članice zastave te:

(a)

od svojih ribarskih plovila zahtijeva da budu opremljena autonomnim sustavom otpornim na neovlašteno mijenjanje koji kontinuirano, automatski i neovisno od svake intervencije plovila šalje poruke centru za praćenje ribarstva („FMC”) države članice zastave kako bi država članica zastave mogla platiti poziciju, smjer i brzinu ribarskog plovila.

(b)

osigurava da uređaj za satelitsko praćenje koji je ugrađen na ribarsko plovilo prikuplja i kontinuirano šalje FMC-u države članice zastave sljedeće podatke:

—	identifikacijske podatke plovila,

—	geografsku poziciju plovila (geografska dužina i širina) uz dopušteno odstupanje manje od 500 metara i interval pouzdanosti od 99 % i

—	datum i vrijeme.

(c)	osigurava da FMC države članice zastave prima automatske obavijesti ako se prekine komunikacija između FMC-a i uređaja za satelitsko praćenje;

(d)

osigurava, u suradnji s obalnom državom, da se i poruke o poziciji koje šalju njezina plovila dok obavljaju ribolov u vodama pod jurisdikcijom te obalne države automatski i u realnom vremenu šalju FMC-u obalne države koja je izdala odobrenje za aktivnost. Pri provedbi ove odredbe posvećuje se dužna pažnja maksimalnom smanjenju operativnih troškova, tehničkih poteškoća i administrativnog opterećenja povezanog sa slanjem tih poruka;

(e)

radi omogućivanja slanja i primitka poruka o poziciji, kako je opisano u točki (d), FMC države članice zastave ili ugovorne stranke Konvencije i FMC obalne države razmjenjuju svoje informacije za kontakt i međusobno se bez odgode obavješćuju o svakoj izmjeni tih informacija. FMC obalne države obavješćuje FMC države članice zastave ili ugovorne stranke Konvencije o svakom prekidu primitka uzastopnih poruka o poziciji. Slanje poruka o poziciji između FMC-a države zastave odnosno ugovorne stranke Konvencije te obalne države obavlja se elektronički upotrebom sigurnog komunikacijskog sustava.

Svaka država članica poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurala slanje i primitak poruka iz sustava VMS, kako je utvrđeno u točki 1., i te informacije upotrebljava za kontinuirano praćenje pozicije svojih plovila.

Svaka država članica osigurava da zapovjednici ribarskih plovila koja plove pod njezinom zastavom osiguravaju trajno i kontinuirano funkcionalne uređaje za satelitsko praćenje te da se informacije iz točke 1. podtočke (b) prikupljaju i šalju najmanje jednom na sat za plivarice i najmanje jednom svaka dva sata za sva druge plovila. Pored toga države članice zahtijevaju da subjekti plovila osiguravaju:

(a)	da uređaj za satelitsko praćenje nije ni na koji način moguće neovlašteno mijenjati;

(b)	da se podaci iz VMS-a ni na koji način ne mijenjaju;

(c)	da antene povezane s uređajem za satelitsko praćenje nisu ni na koji način ometane;

(d)	da je uređaj za satelitsko praćenje ugrađen u ribarsko plovilo i da električno napajanje nije ni na koji način namjerno prekinuto; i

(e)	da se uređaj za satelitsko praćenje ne uklanja s plovila osim radi popravka ili zamjene.

U slučaju tehničkog kvara ili nefunkcioniranja uređaja za satelitsko praćenje ugrađenog na ribarsko plovilo uređaj se popravlja ili zamjenjuje u roku od mjesec dana od nastupanja takvog događaja, osim ako je plovilo izbrisano s popisa velikih ribarskih plovila, prema potrebi, ili ako, za plovila na koja se ne primjenjuje zahtjev uvrštenja na ICCAT-ov popis plovila s odobrenjem za ribolov, odobrenje za ribolov na područjima izvan jurisdikcije ugovorne stranke Konvencije koja je država zastave više nije važeće. Plovilo ne smije započeti izlazak u ribolov s neispravnim uređajem za satelitsko praćenje. Nadalje, ako tijekom izlaska u ribolov uređaj prestane funkcionirati ili nastupi tehnički kvar, popravak ili zamjena provodi se čim plovilo uđe u luku; ribarsko plovilo ne smije započeti izlazak u ribolov a da uređaj za satelitsko praćenje nije popravljen ili zamijenjen.

Svaka država članica ili ugovorna stranka Konvencije osigurava da ribarsko plovilo s neispravnim uređajem barem jednom dnevno FMC-u šalje izvješća koja sadržavaju informacije iz točke 1. podtočke (b) drugim komunikacijskim sredstvom (radio, internetsko izvješćivanje, elektronička pošta, telefaks ili teleks).

Države članice ili ugovorne stranke Konvencije mogu dopustiti plovilu da isključi uređaj za satelitsko praćenje samo ako plovilo neće obavljati ribolov tijekom duljeg razdoblja (npr. kad se nalazi na kopnu radi popravka) te o tom unaprijed obavijesti nadležna tijela države članice zastave ili ugovorne stranke Konvencije. Uređaj za satelitsko praćenje mora se ponovno uključiti te prikupiti i poslati najmanje jedno izvješće prije nego što plovilo napusti luku.

(1) Ovo je Preporuka ICCAT-a 18-10 o minimalnim standardima za sustav za praćenje plovila na području Konvencije ICCAT-a.

PRILOG XVI.

Korelacijska tablica između Uredbe (EU) 2016/1627 i ove Uredbe

Uredba (EU) 2016/1627	Ova Uredba
Članak 1.	Članak 1.
Članak 2.	Članak 1.
Članak 3.	Članak 5.
Članak 4.	—
Članak 5.	Članak 6.
Članak 6.	Članak 11.
Članak 7.	Članak 12.
Članak 8.	Članak 13.
Članak 9.	Članak 14.
Članak 10.	Članak 16.
Članak 11.	Članak 17. i Prilog I.
Članak 12.	Članak 17. i Prilog I.
Članak 13.	Članak 18.
Članak 14.	Članak 19.
Članak 15.	Članak 20.
Članak 16.	Članak 21.
Članak 17.	Članak 25.
Članak 18.	Članak 22.
Članak 19.	Članak 23.
Članak 20.	Članak 26.
Članak 21.	Članak 4.
Članak 22.	Članak 27.
Članak 23.	Članak 28.
Članak 24.	Članak 30.
Članak 25.	Članak 31.
Članak 26.	Članak 32.
Članak 27.	Članak 36.
Članak 28.	Članak 37.
Članak 29.	Članak 29.
Članak 30.	Članak 33.
Članak 31.	Članak 34.
Članak 32.	Članak 35.
Članak 33.	Članak 40.
Članak 34.	Članak 41.
Članak 35.	Članak 43.
Članak 36.	Članak 44.
Članak 37.	Članak 51.
Članak 38.	Članak 42.
Članak 39.	Članak 45.
Članak 40.	Članak 46.
Članak 41.	Članak 46.
Članak 42.	Članak 47.
Članak 43.	Članak 48.
Članak 44.	Članak 49.
Članak 45.	Članak 50.
Članak 46.	Članak 51.
Članak 47.	Članak 55.
Članak 48.	Članak 56.
Članak 49.	Članak 57.
Članak 50.	Članak 38.
Članak 51.	Članak 39.
Članak 52.	Članak 58.
Članak 53.	Članak 15.
Članak 54.	Članak 59.
Članak 55.	Članak 60.
Članak 56.	Članak 62.
Članak 57.	Članak 63.
Članak 58.	Članak 64.
Članak 59.	Članak 68.
Članak 60.	Članak 70.
Članak 61.	Članak 71.
Prilog I.	Prilog I.
Prilog II.	Prilog II.
Prilog III.	Prilog V.
Prilog IV.	Prilog VI.
Prilog V.	Prilog III.
Prilog VI.	Prilog IV.
Prilog VII.	Prilog VIII.
Prilog VIII.	Prilog IX.
Prilog IX.	Prilog X.
Prilog X.	Prilog XI.
Prilog XI.	Prilog XII.
Prilog XII.	Prilog XIII.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/217

P9_TA(2021)0144

Sprečavanje širenja terorističkih sadržaja na internetu ***II

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o borbi protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu (14308/1/2020 – C9-0113/2021 – 2018/0331(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

(2021/C 506/39)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (14308/1/2020 – C9-0113/2021),

—	uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje češkog Zastupničkog doma, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

—	uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju (1) o Prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0640),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018. (2),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0133/2021),

prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) Usvojeni tekst od 17.4.2019., P8_TA(2019)0421.

(2) SL C 110, 22.3.2019., str. 67.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/218

P9_TA(2021)0145

Digitalna zelena potvrda – građani Unije

Amandmani koje je donio Europski parlament 29. travnja 2021. na prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 (digitalna zelena potvrda) (COM(2021)0130 – C9-0104/2021 – 2021/0068(COD)) (1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

[Amandman 25, osim ako je drugačije navedeno]

(2021/C 506/40)

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA (*1)

na prijedlog Komisije

UREDBA (EU) 2021/… EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 (potvrda EU-a za COVID-19)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 21. stavak 2.,

uzimajući u obzir Prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)

Svaki građanin Unije ima pravo slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, podložno ograničenjima i uvjetima utvrđenima u Ugovorima i u mjerama usvojenima radi njihove provedbe. U Direktivi 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) utvrđena su detaljna pravila o ostvarivanju tog prava.

(1a)	Olakšavanje slobodnog kretanja jedan je od ključnih preduvjeta za započinjanje gospodarskog oporavka.

(2)

Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) proglasio je 30. siječnja 2020. izvanrednu javnozdravstvenu opasnost od međunarodne važnosti zbog globalne epidemije koronavirusa 2 povezanog s teškim akutnim respiratornim sindromom (SARS-CoV-2) koji uzrokuje koronavirusnu bolest 2019 (COVID-19). SZO je 11. ožujka 2020. ocijenio da se širenje bolesti COVID-19 može proglasiti pandemijom.

(3)

Kako bi se ograničilo širenje virusa, države članice donijele su razne mjere, od kojih su neke utjecale na pravo građana Unije da se slobodno kreću i borave unutar državnog područja država članica, poput ograničenja ulaska ili zahtjeva da se prekogranični putnici podvrgnu karanteni/samoizolaciji ili testu na infekciju virusom SARS-CoV-2. Takva ograničenja imaju štetan učinak na građane i poslovne subjekte, posebno na prekogranične radnike i radnike koji putuju na posao ili sezonske radnike.

(4)

Vijeće je 13. listopada 2020. donijelo Preporuku Vijeća (EU) 2020/1475 o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 (3). U njoj je utvrđen koordinirani pristup u sljedećim ključnim područjima: primjeni zajedničkih kriterija i pragova pri donošenju odluka o uvođenju ograničenja slobodnog kretanja, mapiranju opasnosti od prenošenja bolesti COVID-19 na temelju dogovorenog kôda u boji te koordiniranog pristupa u pogledu mjera, ako postoje, koje se mogu na odgovarajući način primijeniti na osobe koje se kreću između područjâ, ovisno o razini rizika od prijenosa u tim područjima. S obzirom na njihovu specifičnu situaciju, u Preporuci se naglašava i da bi osobe koje putuju zbog nužne funkcije ili potrebe, kako je navedeno u njezinoj točki 19., i radnike koji svakodnevno prelaze granicu, a posebno su pogođeni navedenim ograničenjima, posebice oni koji obavljaju ključne funkcije ili one koje su nužne za kritičnu infrastrukturu, trebalo ▌izuzeti od ograničenja putovanja povezanih s bolešću COVID-19.

(5)	Na temelju kriterija i pragova utvrđenih u Preporuci (EU) 2020/1475 Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti („ECDC”) svaki tjedan objavljuje kartu država članica EU-a s pojedinačno označenim regijama kako bi doprinio donošenju odluka u državama članicama (4).

(6)

Kako je istaknuto u Preporuci (EU) 2020/1475, sva ograničenja slobodnog kretanja osoba unutar Unije koja se uvode radi ograničavanja širenja bolesti COVID-19 trebala bi se temeljiti na konkretnim i ograničenim razlozima od javnog interesa, odnosno zaštiti javnog zdravlja. Pri primjeni tih ograničenja potrebno je poštovati opća načela prava Unije, osobito načela proporcionalnosti i nediskriminacije. Sve poduzete mjere trebale bi stoga u pogledu područja primjene i vremena biti strogo ograničene u skladu s nastojanjima da se ponovno uspostavi potpuno funkcionalno schengensko područje bez kontrole na unutarnjim granicama i ne bi trebale prelaziti ono što je nužno za očuvanje javnog zdravlja. Osim toga, trebale bi biti usklađene s mjerama koje Unija poduzima kako bi osigurala neometano slobodno kretanje robe i osnovnih usluga na cijelom jedinstvenom tržištu, uključujući prijevoz medicinskih potrepština i medicinskog i zdravstvenog osoblja preko granice takozvanim „zelenim trakama” u skladu s Komunikacijom Komisije o uvođenju zelenih traka u okviru mjera upravljanja granicama radi zaštite zdravlja i dostupnosti robe i osnovnih usluga (5).

(7)

Prema trenutačnim medicinskim spoznajama kod osoba koje su cijepljene, imaju negativan NAAT test koji nije stariji od [72 sata] ili imaju negativan brzi antigenski test koji nije stariji od [24 sata] te osoba koje su u posljednjih [šest mjeseci] imale pozitivan rezultat na specifična protutijela na protein šiljastih izdanaka, postoji znatno smanjen rizik od zaražavanja osoba virusom SARS-CoV-2. Slobodno kretanje osoba koje na temelju čvrstih znanstvenih dokaza ne predstavljaju znatan rizik za javno zdravlje, primjerice zato što su imune i ne mogu prenijeti virus SARS-CoV-2, ne bi trebalo ograničiti jer takva ograničenja ne bi bila nužna za postizanje željenog cilja.

(7a)

Kako bi se osigurala usklađena upotreba potvrda, trajanje njihove valjanosti trebalo bi utvrditi u ovoj Uredbi. Međutim, u ovoj fazi još nije jasno sprečavaju li cjepiva prijenos bolesti COVID-19. Slično tome, nema dovoljno dokaza o trajanju učinkovite zaštite od bolesti COVID-19 nakon oporavka od prethodne zaraze. Stoga bi trebalo biti moguće prilagoditi trajanje valjanosti na temelju tehničkog i znanstvenog napretka.

(8)

Mnoge države članice pokrenule su ili planiraju pokrenuti inicijative za izdavanje potvrda o cijepljenju. Međutim, da bi se te potvrde o cijepljenju učinkovito upotrebljavale u prekograničnom kontekstu kad građani ostvaruju svoja prava na slobodno kretanje, one moraju biti potpuno interoperabilne, kompatibilne, sigurne i provjerljive. Potrebno je da države članice dogovore zajednički pristup u pogledu sadržaja, formata, načela, tehničkih standarda i razine zaštite tih potvrda.

(9)

Jednostrane mjere u tom području mogu znatno otežati ▌slobodno kretanje i omesti pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, uključujući sektor turizma, jer se nacionalna tijela i pružatelji usluga prijevoza putnika, kao što su zračni prijevoznici, vlakovi, autobusi ili trajekti, susreću s nizom različitih formata dokumenata, ne samo kad je riječ o statusu određene osobe u pogledu cijepljenja, već i testovima i mogućem preboljenju bolesti COVID-19. [Am. 8]

(9a)

Europski parlament u svojoj je rezoluciji od 3. ožujka 2021. o uspostavi strategije EU-a za održivi turizam pozvao na usklađen pristup turizmu diljem EU-a, pri čemu bi trebalo primjenjivati zajedničke kriterije za sigurno putovanje, uz protokol EU-a o zdravstvenoj sigurnosti za zahtjeve u pogledu testiranja i karantene, te je pozvao na izdavanje zajedničke potvrde o cijepljenju nakon što se utvrdi dovoljno dokaza da cijepljene osobe ne prenose virus, ili na uzajamno priznavanje postupaka cijepljenja.

(10)

Ne dovodeći u pitanje zajedničke mjere u pogledu prelaska osoba preko unutarnjih granica utvrđene u schengenskoj pravnoj stečevini, posebno u Uredbi (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća (6) , i u svrhu olakšavanja ostvarivanja prava na slobodno kretanje i boravak na državnom području država članica, trebalo bi uspostaviti zajednički okvir za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju ▌pod nazivom „potvrda EU-a za COVID-19 ” koji bi trebao biti obvezujući i izravno primjenjiv u svim državama članicama . Sva prometna čvorišta Europske unije, kao što su zračne luke, luke, željezničke i autobusne stanice, u kojima se potvrda provjerava trebala bi primjenjivati standardizirane i zajedničke kriterije i postupke za provjeru potvrda EU-a za COVID-19, na temelju smjernica koje je sastavila Komisija.

(10a)

Države članice trebale tijekom primjene ove Uredbe prihvaćati svaku vrstu potvrde izdane u skladu s ovom Uredbom. Interoperabilne potvrde trebale bi imati jednaku vrijednost tijekom trajanja svoje valjanosti.

(11)

Ovom se Uredbom nastoji olakšati primjena načela proporcionalnosti i nediskriminacije u pogledu mogućih ograničenja slobodnog kretanja i drugih temeljnih prava zbog pandemije bolesti COVID-19, uz istodobno ostvarivanje visoke razine zaštite javnog zdravlja, i ne bi se trebala tumačiti na način da se njome olakšava ili potiče uvođenje ograničenja slobodnog kretanja ili drugih temeljnih prava kao odgovor na pandemiju. ▌Izuzeća iz ograničenja slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 iz Preporuke (EU) 2020/1475 trebala bi se nastaviti primjenjivati. Privremeno ponovno uvođenje graničnih kontrola na unutarnjim granicama ne bi se trebalo moći opravdati nikakvom potrebom za provjerom potvrda uvedenih ovom Uredbom. Kontrole na unutarnjim granicama trebale bi i dalje biti krajnja mjera i podlijegati posebnim pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) 2016/399.

(12)

Zajednički pristup izdavanju, provjeri i prihvaćanju interoperabilnih potvrda zasniva se na povjerenju. Krivotvorene potvrde povezane s bolešću COVID-19 mogu predstavljati veliki rizik za javno zdravlje. Tijelima jedne države članice potrebno je jamstvo da su informacije iz potvrde izdane u drugoj državi članici pouzdane, da nisu krivotvorene, da pripadaju osobi koja je predočila potvrdu te da svatko tko provjerava te informacije ima pristup samo minimalnoj količini nužnih informacija.

(13)

Lažne potvrde povezane s bolešću COVID-19 predstavljaju stvaran rizik. Europol je 1. veljače 2021. izdao rano upozorenje o nezakonitoj prodaji lažnih potvrda o negativnom testu na COVID-19 (7). S obzirom na dostupna tehnološka sredstva kojima je lako pristupiti, kao što su pisači visoke rezolucije i razni softveri za grafički dizajn, krivotvoritelji mogu proizvesti lažne ili krivotvorene potvrde visoke kvalitete. Prijavljeni su slučajevi nezakonite prodaje lažnih potvrda o testiranju, u koje su uključene razne organizacije koje se bave krivotvorenjem i pojedini prevaranti oportunisti koji prodaju lažne potvrde na internetu i drugdje.

(14)

Kako bi se osigurala interoperabilnost i jednak pristup , među ostalim za ranjive osobe kao što su osobe s invaliditetom i osobe s ograničenim pristupom digitalnim tehnologijama , države članice trebale bi izdavati potvrde koje čine potvrdu EU-a za COVID-19 u digitalnom ili papirnatom obliku ▌ po izboru nositelja . Time bi se potencijalnom nositelju trebalo omogućiti da zatraži i dobije papirnati primjerak potvrde i/ ili da pohrani i prikaže potvrdu na mobilnom uređaju. Potvrde bi trebale sadržavati interoperabilni digitalno čitljiv crtični kod koji sadržava samo relevantne podatke o potvrdama. Države članice trebale bi elektroničkim pečatom ▌jamčiti vjerodostojnost, valjanost i cjelovitost potvrda. Informacije na potvrdi trebale bi biti navedene i u formatu čitljivom čovjeku, tiskanom ili prikazanom kao običan tekst. Potvrde bi trebale biti lako razumljive, jednostavne i prilagođene korisnicima. Informacije i način na koji su prikazane trebali bi biti pristupačni za osobe s invaliditetom u skladu sa zahtjevima za pristupačnost informacija, uključujući digitalne informacije, utvrđenima u Direktivi (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća (8). Kako bi se izbjegle prepreke slobodnom kretanju, potvrde bi se trebale izdavati besplatno te bi osobe trebale imati pravo na njih. Države članice trebale bi automatski izdavati potvrde koje čine potvrdu EU-a za COVID-19 ▌ili u slučaju potvrde o preboljenju samo na zahtjev, osigurati da se mogu lako i brzo dobiti i pružiti, prema potrebi, potrebnu potporu kako bi se svim osobama osigurao jednak pristup. Svi dodatni troškovi tehničke, digitalne i prometne infrastrukture potrebni za uvođenje potvrda o cijepljenju trebali bi biti prihvatljivi za financiranje u okviru fondova i programa Unije. [Am. 17]

(14a)

Cjepiva bi se trebala smatrati globalnim javnim dobrom dostupnim općoj populaciji te bi stoga države članice trebale svim građanima osigurati pravedan i besplatan pristup cjepivu. Države članice također bi trebale osigurati mogućnost općeg, pristupačnog, pravovremenog i besplatnog testiranja na bolest COVID-19, među ostalim u svim prometnim čvorištima. Izdavanje potvrda u skladu s člankom 3. stavkom 1. ne bi smjelo dovesti do različitog postupanja i diskriminacije na temelju statusa u pogledu cijepljenja ili posjedovanja određene potvrde iz stavaka 5., 6. i 7.

(15)

Sigurnost, vjerodostojnost, cjelovitost i valjanost potvrda koje čine potvrdu EU-a za COVID-19 i njihova usklađenost s pravom Unije o zaštiti podataka ključne su za njihovo prihvaćanje u svim državama članicama. Stoga je potrebno uspostaviti okvir pouzdanosti kojim se utvrđuju pravila i infrastruktura za pouzdano i sigurno izdavanje i provjeru potvrda. Trebalo bi razviti infrastrukturu u kojoj se velika prednost daje upotrebi tehnologije Unije i koja funkcionira na svim elektroničkim uređajima, pri čemu treba osigurati da je ta infrastruktura zaštićena od kibersigurnosnih prijetnji. Okvirom pouzdanosti trebalo bi osigurati da se provjera potvrde može obaviti izvan interneta i bez obavještavanja izdavatelja te bi stoga trebalo osigurati da se ni izdavatelj potvrde ni bilo koja treća strana ne obavještavaju o tome da je nositelj predočio potvrdu. Nacrt o interoperabilnosti zdravstvenih potvrda (9) koji je 12. ožujka 2021. izdala mreža e-zdravstva uspostavljena na temelju članka 14. Direktive 2011/24/EU (10) trebao bi biti temelj okvira pouzdanosti. Okvir pouzdanosti stoga bi se trebao temeljiti na ključnoj javnoj infrastrukturi s lancem povjerenja od zdravstvenih tijela država članica do pojedinačnih subjekata koji izdaju potvrde. Okvir pouzdanosti trebao bi omogućiti otkrivanje prijevara, posebno krivotvorenja. Za svako cijepljenje, testiranje ili preboljenje trebalo bi izdati zasebnu neovisnu potvrdu i na toj potvrdi ne bi trebalo navoditi podatke o prethodnim potvrdama njezina nositelja.

(16)

U skladu s ovom Uredbom sve potvrde koje čine potvrdu EU-a za COVID-19 trebala bi osobama iz članka 3. Direktive 2004/38/EZ, odnosno građanima Unije i članovima njihovih obitelji, uključujući građane prekomorskih zemalja i područja navedene u članku 355. točki 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), bez obzira na njihovo državljanstvo, izdavati država članica u kojoj se provodi cijepljenje ili testiranje ili u kojoj se nalazi osoba koja je preboljela bolest. Prema potrebi, potvrde bi trebalo izdavati drugoj osobi u ime cijepljene ili testirane osobe ili osobe koja je preboljela bolest, na primjer zakonskom skrbniku u ime poslovno nesposobnih osoba ili roditeljima u ime njihove djece. Ne bi trebalo zahtijevati legalizaciju potvrda niti ikakve druge slične formalnosti.

(16a)

Ograničenja povezana s prekograničnim putovanjima posebno ometaju osobe koje svakodnevno ili često prelaze granice putujući do radnog mjesta ili škole, radi posjeta bliskoj rodbini, usluga zdravstvene zaštite ili skrbi o svojim bližnjima. Potvrda EU-a za COVID-19 trebala bi olakšati slobodno kretanje stanovnika pograničnih područja, sezonskih prekograničnih radnika, privremenih prekograničnih radnika i radnika u prometnom sektoru.

(16b)

S obzirom na uvodnu izjavu 14.a ove Uredbe i stavke 6. i 19. Preporuke (EU) 2020/1475 države članice trebale bi obratiti posebnu pozornost na posebnosti prekograničnih regija, najudaljenijih regija, eksklava i geografski izoliranih područja te na potrebu za suradnjom na lokalnoj i regionalnoj razini, kao i na osobe koje se smatraju pograničnim radnicima, prekograničnim radnicima i osobama s boravištem u pograničnom području druge države članice u koju se u pravilu vraćaju svakodnevno ili najmanje jednom tjedno. [Am. 18]

(17)	Potvrde koje čine potvrdu EU-a za COVID-19 mogle bi se izdavati i državljanima ili rezidentima Andore, Monaka, San Marina i Vatikana / Svete Stolice ▌.

(18)

▌U sporazumima o slobodnom kretanju osoba sklopljenima između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i pojedinih trećih zemalja, s druge strane, predviđena je mogućnost ograničavanja slobodnog kretanja iz javnozdravstvenih razloga. Ako ti sporazumi ne sadržavaju mehanizam uključivanja akata Europske unije, potvrde izdane korisnicima tih sporazuma trebale bi se prihvaćati pod uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi. Uvjet bi trebao biti provedbeni akt Komisije u kojem bi se utvrdilo da predmetna treća zemlja izdaje potvrde u skladu s ovom Uredbom i da je osigurala formalna jamstva da će prihvaćati potvrde koje izdaju države članice.

(19)	Uredba (EU) 2021/XXXX primjenjuje se na državljane trećih zemalja koji nisu obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe i koji zakonito borave na državnom području države na koju se ta uredba primjenjuje i imaju pravo putovati u druge države prema pravu Unije.

(20)

Okvir koji treba uspostaviti za potrebe ove Uredbe trebao bi nastojati osigurati usklađenost s globalnim inicijativama ili sličnim inicijativama s trećim zemljama s kojima Europska unija ima bliska partnerstva, ▌uključujući SZO i Međunarodnu organizaciju za civilno zrakoplovstvo . To bi trebalo obuhvaćati, ako je moguće, interoperabilnost tehnoloških sustava uspostavljenih na globalnoj razini i sustava uspostavljenih za potrebe ove Uredbe kako bi se olakšalo slobodno kretanje unutar Unije, među ostalim i u okviru sudjelovanja u infrastrukturi javnih ključeva ili bilateralne razmjene javnih ključeva. Kako bi se građanima Unije koji su cijepljeni ili testirani u trećim zemljama ili prekomorskim zemljama ili područjima navedenima u članku 355. točki 2. UFEU-a ili u njegovu Prilogu II. ili na Farskim Otocima olakšalo ostvarivanje prava na slobodno kretanje, ovom bi Uredbom trebalo predvidjeti prihvaćanje potvrda koje su treće zemlje ili prekomorske zemlje ili područja ili Farski Otoci izdali građanima Unije i članovima njihovih obitelji ako Komisija smatra da su te potvrde izdane prema standardima istovjetnima onima utvrđenima u skladu s ovom Uredbom.

(21)

Kako bi se olakšalo slobodno kretanje i osiguralo da se ograničenja slobodnog kretanja uvedena tijekom pandemije bolesti COVID-19 mogu koordinirano ukinuti na temelju najnovijih znanstvenih spoznaja i smjernica koje su na raspolaganje stavili Odbor za zdravstvenu sigurnost, ECDC i Europska agencija za lijekove (EMA) , trebalo bi uvesti interoperabilnu potvrdu o cijepljenju. Ta bi potvrda o cijepljenju trebala služiti kao dokaz da je nositelj primio cjepivo protiv bolesti COVID-19 u državi članici i omogućiti ukidanje ograničenja putovanja . Potvrda bi trebala sadržavati samo informacije nužne za jasnu identifikaciju nositelja te naziv cjepiva, broj, datum i mjesto cijepljenja protiv bolesti COVID-19. Države članice trebale bi izdavati potvrde o cijepljenju osobama koje su primile cjepiva za koja je izdano odobrenje za stavljanje u promet na temelju Uredbe (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (11) ▌.

(22)

Osobe koje su cijepljene prije datuma primjene ove Uredbe, među ostalim i u okviru kliničkog ispitivanja, također bi trebale imati pravo dobiti potvrdu o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 koja je u skladu s ovom Uredbom. Usto, države članice trebale bi i dalje moći izdavati dokaze o cijepljenju u drugim formatima za ostale potrebe, posebice za medicinske potrebe.

(23)

U skladu s načelom nediskriminacije države članice trebale bi te potvrde o cijepljenju izdavati i građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji su cjepivom protiv bolesti COVID-19 za koje je izdano odobrenje za stavljanje u promet na temelju Uredbe (EZ) br. 726/2004. cijepljeni u trećoj zemlji i dostavili su pouzdane dokaze o tome. Države članice trebale bi također moći izdavati potvrde o cijepljenju i građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji su cijepljeni cjepivom koje je SZO uvrstio na popis za upotrebu u izvanrednim okolnostima i dostavili su pouzdane dokaze o tome.

(24)	Mreža e-zdravstva izdala je 27. siječnja 2021. Smjernice o dokazu o cijepljenju za medicinske potrebe te ih je ažurirala 12. ožujka 2021. (12). Te smjernice, a posebno preferirani standardi kodova, trebale bi biti osnova za tehničke specifikacije donesene za potrebe ove Uredbe.

(25)

Nekoliko država članica već sad izuzima cijepljene osobe od određenih ograničenja slobodnog kretanja unutar Unije. ▌Države članice trebale bi prihvaćati dokaz o cijepljenju kako bi ukinule ograničenja slobodnog kretanja kao što su obveza karantene/samoizolacije ili testiranja na infekciju virusom SARS-CoV-2 koja su, u skladu s pravom Unije, uvedena kako bi se ograničilo širenje bolesti COVID-19 i trebale bi biti dužne prihvatiti, pod istim uvjetima, valjane potvrde o cijepljenju koje su izdale druge države članice u skladu s ovom Uredbom. Za to prihvaćanje trebali bi vrijediti isti uvjeti, primjerice, ako država članica smatra dovoljnom jednu dozu cjepiva, trebala bi tako postupati i kad je riječ o nositeljima potvrde o cijepljenju u kojoj je navedena jedna doza istog cjepiva. Zbog javnog zdravlja ta bi obveza trebala biti ograničena na osobe koje su primile cjepiva protiv bolesti COVID-19 za koja je izdano odobrenje za stavljanje u promet na temelju Uredbe (EZ) br. 726/2004 ▌ili cjepiva koja je SZO uvrstio na popis za upotrebu u izvanrednim okolnostima.

(26)

Potrebno je spriječiti sve vrste diskriminacije (izravne ili neizravne) osoba koje nisu cijepljene, na primjer iz medicinskih razloga, jer nisu u ciljnoj skupini koja se trenutačno cijepi ili još nisu imale priliku cijepiti se ili su izabrale da se neće cijepiti ili još nema cjepiva dostupnog za određene dobne kategorije, kao što su djeca . Stoga posjedovanje potvrde o cijepljenju ili posjedovanje potvrde o cijepljenju u kojoj je naveden određeni naziv lijeka ne bi trebalo biti preduvjet za ostvarivanje prava na slobodno kretanje ▌i ne smije biti preduvjet za slobodno kretanje unutar Unije i korištenje usluga prekograničnog prijevoza putnika, primjerice zrakoplovom, vlakom, autobusom, brodom ili bilo kojim drugim prijevoznim sredstvom .

(26a)

Cjepiva protiv bolesti COVID-19 potrebno je proizvoditi u velikoj količini i po prihvatljivoj cijeni te ih treba raspodjeljivati na svjetskoj razini kako bi bila dostupna ondje gdje je to potrebno i široko se upotrebljavala u lokalnim zajednicama. [Am. 21/rev]

(26b)

Suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 preduvjet je za društveni i gospodarski oporavak te za djelotvornost napora koji se ulažu u oporavak. Razvoj cjepiva protiv bolesti COVID-19 od presudne je važnosti. Problemi zbog ozbiljnih slučajeva nepridržavanja rasporeda proizvodnje i isporuke vrlo su zabrinjavajući. [Am. 22/rev]

(27)

Mnoge države članice zahtijevale su od osoba koje putuju na njihovo državno područje da se prije ili nakon dolaska testiraju na infekciju virusom SARS-CoV-2. Na početku pandemije bolesti COVID-19 države članice obično su se oslanjale na test lančane reakcije polimerazom uz prethodnu reverznu transkripciju (RT-PCR), koji se temelji na umnažanju nukleinske kiseline (NAAT) za dijagnostiku bolesti COVID-19, a SZO i ECDC smatraju ga „zlatnim standardom”, odnosno najpouzdanijom metodologijom za testiranje slučajeva i kontakata (13). Kako je pandemija napredovala, na europskom tržištu postala je dostupna nova generacija bržih i jeftinijih testova, tzv. brzi antigenski testovi, kojima se otkriva prisutnost virusnih proteina (antigena) za otkrivanje infekcije u tijeku. Komisija je 18. studenoga 2020. donijela Preporuku Komisije (EU) 2020/1743 o primjeni brzih testova na antigene za dijagnosticiranje infekcije virusom SARS-CoV-2 (14).

(28)

Vijeće je 22. siječnja 2021. donijelo Preporuku Vijeća 2021/C 24/01 o zajedničkom okviru za upotrebu i validaciju brzih antigenskih testova i uzajamno priznavanje rezultata testova na COVID-19 u EU-u (15), kojom se predviđa izrada zajedničkog popisa brzih antigenskih testova na COVID-19. Na temelju toga Odbor za zdravstvenu sigurnost postigao je 18. veljače 2021. dogovor o zajedničkom popisu brzih antigenskih testova na bolest COVID-19, odabiru brzih antigenskih testova čije će rezultate uzajamno priznavati države članice i zajedničkom standardiziranom skupu podataka koje treba uključiti u potvrde o rezultatima testova na COVID-19 (16).

(29)

Unatoč tim zajedničkim naporima osobe koje ostvaruju svoje pravo na slobodno kretanje i dalje se suočavaju s problemima kad pokušavaju upotrijebiti rezultate testa iz jedne države članice u drugoj državi članici. Problemi se često odnose na jezik na kojem je izdan rezultat testa, ▌na nedostatak povjerenja u vjerodostojnost predočenog dokumenta i na cijenu testa .

(30)

Kako bi se poboljšalo prihvaćanje rezultata testiranja provedenog u drugoj državi članici kad se takvi rezultati koriste u svrhu slobodnog kretanja, trebalo bi uvesti interoperabilnu potvrdu o testiranju, koja sadržava informacije nužno potrebne za jasnu identifikaciju nositelja te vrstu, datum i rezultat testa na infekciju virusom SARS-CoV-2. Kako bi se osigurala pouzdanost rezultata testa, za potvrdu o testiranju izdanu na temelju ove Uredbe trebali bi biti prihvatljivi samo rezultati NAAT testova i brzih antigenskih testova navedenih na popisu koji je sastavljen na temelju Preporuke Vijeća 2021/C 24/01. Zajednički standardizirani skup podataka koje treba uključiti u potvrde o rezultatima testa na COVID-19, a koji je dogovorio Odbor za zdravstvenu sigurnost na temelju Preporuke Vijeća 2021/C 24/01, posebice preferirani standardi kodovi, trebao bi biti osnova za tehničke specifikacije donesene za potrebe ove Uredbe.

(31)	Potvrde o testiranju koje su izdale države članice u skladu s ovom Uredbom trebale bi prihvatiti države članice koje zahtijevaju dokaz o testiranju na infekciju virusom SARS-CoV-2 s ciljem ukidanja ograničenja slobodnog kretanja uvedenih kako bi se ograničilo širenje bolesti COVID-19.

(31a)

Protutijela na virus SARS-CoV-2 proizvode se nakon prirodne infekcije, ili s kliničkom bolešću ili bez nje, i nakon cijepljenja. Iako još nemamo konačne podatke o postojanosti tih protutijela nakon cijepljenja, postoje brojni dokazi da se prirodno inducirana protutijela mogu otkriti nekoliko mjeseci nakon infekcije. Testiranje na protutijela stoga omogućuje identifikaciju osoba koje su već bile zaražene i koje su možda razvile imunosni odgovor, zbog čega postoji vrlo mala vjerojatnost da će se ponovno same zaraziti ili zaraziti druge.

(32)

Prema postojećim spoznajama osobe koje su preboljele bolest COVID-19 mogu i dalje imati pozitivan rezultat testa na virus SARS-CoV-2 određeno vrijeme nakon pojave simptoma (17). Ako se od tih osoba zahtijeva da se testiraju kad žele iskoristiti pravo na slobodno kretanje, njih se tako zapravo može spriječiti da putuju unatoč tome što više nisu zarazne. U svrhu olakšavanja slobodnog kretanja i osiguravanja da se ograničenja slobodnog kretanja uvedena tijekom pandemije bolesti COVID-19 mogu koordinirano ukinuti na temelju najnovijih raspoloživih znanstvenih spoznaja, trebalo bi uvesti interoperabilnu potvrdu o preboljenju koja sadržava nužne informacije za jasnu identifikaciju predmetne osobe i datum prethodnog pozitivnog testa na infekciju virusom SARS-CoV-2. ▌Prema ECDC-u najnoviji dokazi upućuju na to da unatoč izlučivanju aktivnog virusa SARS-CoV-2 između desetog i dvadesetog dana od pojave simptoma pouzdane epidemiološke studije nisu dokazale daljnji prijenos bolesti nakon desetog dana. Ipak, i dalje bi se trebalo primjenjivati načelo predostrožnosti. Komisiju bi trebalo ovlastiti za promjenu razdoblja valjanosti, početka i kraja razdoblja, na temelju smjernica Odbora za zdravstvenu sigurnost ili ECDC-a koji pomno proučava činjeničnu osnovu za trajanje stečenog imuniteta nakon preboljenja. Osim toga, ako nemaju simptoma, osobe bi trebale imati mogućnost da se podvrgnu visoko specifičnom testu na antigen šiljka.

(33)

Nekoliko država članica već sad izuzima osobe koje su preboljele bolest od određenih ograničenja slobodnog kretanja unutar Unije. ▌Države članice trebale bi prihvaćati dokaz o preboljenju kako bi ukinule ograničenja slobodnog kretanja, kao što su obveza karantene/samoizolacije ili testiranja na infekciju virusom SARS-CoV-2, koja su u skladu s pravom Unije uvedena kako bi se ograničilo širenje virusa SARS-CoV-2, te bi pod istim uvjetima trebale biti dužne prihvatiti valjane potvrde o preboljenju koje su izdale druge države članice u skladu s ovom Uredbom. Mreža e-zdravstva u suradnji s Odborom za zdravstvenu sigurnost radi na smjernicama o potvrdama o preboljenju i povezanim skupovima podataka.

(34)

Kako bi se brzo zauzelo zajedničko stajalište, Komisija bi trebala moći zatražiti od Odbora za zdravstvenu sigurnost uspostavljenog člankom 17. Odluke br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (18) da izda smjernice o dostupnim znanstvenim spoznajama o učincima medicinskih događaja koji su evidentirani u potvrdama uvedenima ovom Uredbom, među ostalim, o učinkovitosti i trajanju imuniteta stečenog cjepivima protiv bolesti COVID-19, o tome sprečavaju li cjepiva asimptomatsku infekciju virusa i prijenos virusa, o situaciji osoba koje su preboljele virus i učincima novih varijanti virusa SARS-CoV-2 na osobe koje su se cijepile ili već bile zaražene . Takve bi informacije mogle biti i osnova za preporuke Vijeća kako bi se omogućio koordinirani pristup za ukidanje ograničenja slobodnog kretanja nositeljâ potvrde.

(35)	Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu okvira pouzdanosti za potvrde koje su uvedene ovom Uredbom, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (19).

(36)	Komisija bi trebala donijeti provedbene akte koji se odmah primjenjuju kad, u opravdanim slučajevima povezanima s tehničkim specifikacijama potrebnima za uvođenje interoperabilnih potvrda, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi ili u slučaju novih znanstvenih spoznaja.

(37)

Na obradu osobnih podataka koju se provodi pri provedbi ove Uredbe primjenjuje se Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (20). Ovom Uredbom utvrđuje se pravna osnova za obradu osobnih podataka u smislu članka 6. stavka 1. točke (c) i članka 9. stavka 2. točke (g) Uredbe (EU) 2016/679 koja je nužna za izdavanje i provjeru interoperabilnih potvrda predviđenih ovom Uredbom. Njome se ne uređuje obrada osobnih podatka povezanih s evidentiranjem cijepljenja, testiranja ili preboljenja u druge svrhe, primjerice za potrebe farmakovigilancije ili za održavanje osobne zdravstvene evidencije pojedinaca. Pravna osnova za obradu u druge svrhe treba se propisati nacionalnim pravom, a mora biti u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti podataka.

(38)

U skladu s načelom smanjenja količine osobnih podataka potvrde bi trebale sadržavati samo osobne podatke koji su nužno potrebni za lakše ostvarivanje prava na slobodno kretanje unutar Unije tijekom pandemije bolesti COVID-19. U ovoj Uredbi trebalo bi odrediti posebne kategorije osobnih podataka i polja s podacima koje treba uključiti u potvrde.

(39)

Za potrebe ove Uredbe osobne podatke nije potrebno prenositi/razmjenjivati preko granica ▌. U skladu s pristupom infrastrukturi javnih ključeva samo javne ključeve izdavatelja treba prenositi ili im pristupati preko granica, što će se zajamčiti u okviru pristupnika za interoperabilnost koji je uspostavila i koji održava Komisija. Konkretno, potvrda bi zajedno s javnim ključem izdavatelja trebala omogućiti provjeru vjerodostojnosti i cjelovitosti potvrde te otkrivanje prijevara . U skladu s načelom integrirane zaštite podataka trebalo bi primjenjivati tehnike provjere koje ne zahtijevaju prijenos osobnih podataka.

(40)

Ovom Uredbom državama članicama odredišta ili pružateljima usluga prekograničnog prijevoza putnika ▌ zabranjuje se zadržavanje osobnih podataka dobivenih iz potvrde. Ovom Uredbom ne stvara se pravna osnova za uspostavu repozitorija baze podataka na razini država članica ili Unije ili u okviru digitalne infrastrukture okvira pouzdanosti.

▌

(41a)

Jasno, sveobuhvatno i pravovremeno obavještavanje javnosti o izdavanju, upotrebi i prihvaćanju pojedinačnih vrsta potvrda u sklopu potvrde EU-a za COVID-19 ključno je za osiguravanje predvidljivosti u pogledu putovanja i pravne sigurnosti. Komisija bi trebala poduprijeti napore država članica u tom pogledu, primjerice, stavljanjem na raspolaganje informacija koje države članice učitaju na internetsku platformu „Re-open EU”.

(42)

U skladu s Preporukom (EU) 2020/1475 sva ograničenja slobodnog kretanja osoba unutar Unije koja se uvode radi ograničavanja širenja virusa SARS-CoV-2 trebalo bi ukinuti čim to epidemiološka situacija dopusti. To se odnosi i na obveze predočavanja dokumenata koji nisu propisani pravom Unije, posebice Direktivom 2004/38/EZ, kao što su potvrde obuhvaćene ovom Uredbom. ▌

(43)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati u razdoblju od 12 mjeseci od stupanja na snagu. Četiri mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe i najkasnije tri mjeseca prije prestanka njezine primjene Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala predstaviti izvješće o primjeni ove Uredbe, između ostalog, o njezinu utjecaju na slobodno kretanje, temeljna prava, zaštitu osobnih podataka, kao i ocjenu najnovijih tehnologija povezanih s cjepivima i testiranjem te načina na koji države članice na temelju nacionalnog prava upotrebljavaju potvrdu EU-a za COVID-19 u svrhe koje nisu predviđene ovom Uredbom .

(44)

Kako bi se uzela u obzir epidemiološka situacija i napredak u suzbijanju pandemije bolesti COVID-19 te osigurala interoperabilnost s međunarodnim standardima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s primjenom određenih članaka ove Uredbe ▌. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (21) U prvom redu u cilju osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(45)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno olakšavanje slobodnog kretanja unutar Unije tijekom pandemije bolesti COVID-19 uvođenjem interoperabilnih potvrda o statusu nositelja u pogledu cijepljenja, testiranja i preboljenja, ne mogu dostatno ostvariti države članice, već se zbog opsega ili učinaka djelovanja oni na bolji način mogu postići na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(46)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), uključujući pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, pravo na zaštitu osobnih podataka, pravo na jednakost pred zakonom i nediskriminaciju, pravo na slobodno kretanje i pravo na djelotvoran pravni lijek. Pri provedbi ove Uredbe države članice trebale bi poštovati Povelju.

(46a)

Ako države članice odluče zahtijevati nacionalne digitalne potvrde u druge svrhe osim za potrebe slobodnog kretanja na nacionalnoj razini, te bi potvrde onda trebale biti interoperabilne s potvrdom EU-a za COVID-19 i poštovati njezine zaštitne mjere kako su definirane u ovoj Uredbi, u prvom redu kako bi se osiguralo da ne postoji diskriminacija među različitim državljanstvima i različitim potvrdama te zajamčilo da se primjenjuju visoki standardi zaštite podataka kao i izbjegla fragmentacija.

(46b)

Države članice ne bi trebale uvoditi ograničenja pristupa javnim uslugama za osobe koje nisu nositelji potvrda obuhvaćenih ovom Uredbom.

(46c)

Popis svih subjekata za koje se predviđa da će djelovati kao voditelji obrade, izvršitelji obrade i primatelji podataka u toj državi članici objavljuje se u roku od jednog mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe kako bi građani Unije koji se koriste potvrdom EU-a za COVID-19 znali kojem se subjektu mogu obratiti za ostvarivanje svojih prava na zaštitu podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, uključujući, u prvom redu, pravo na dobivanje transparentnih informacija o načinima na koje ispitanik može ostvariti svoja prava povezana s obradom podataka.

(47)	U skladu s člankom 42. stavkom 2 . Uredbe (EU) 2018/1725 (22) provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka (EDPS) i Europskim odborom za zaštitu podataka (EDPB) .,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja okvir za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 u svrhu lakšeg ostvarivanja prava nositeljâ na slobodno kretanje tijekom pandemije bolesti COVID-19 („ potvrda EU-a za COVID ”).

Njome se pruža pravna osnova za obradu osobnih podataka potrebnih za izdavanje tih potvrda i obradu informacija potrebnih za potvrđivanje i provjeru vjerodostojnosti i valjanosti tih potvrda u potpunosti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 .

Ona se ne može tumačiti na način da se njome uspostavlja izravno ili neizravno pravo ili obveza osoba da se cijepe. [Am. 9]

Ovom Uredbom ne uvode se ni ne utvrđuju dodatne formalnosti ili zahtjevi za ostvarivanje prava na slobodno kretanje ni pravo na ulazak na državno područje država članica u skladu s Direktivom 2004/38/EZ i Uredbom (EU) 2016/399.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„nositelj” znači osoba kojoj je u skladu s ovom Uredbom izdana interoperabilna potvrda s informacijama o cijepljenju, testiranju i/ili preboljenju.

2.	„ potvrda EU-a za COVID-19 ” znači interoperabilne potvrde koje sadržavaju informacije o statusu nositelja u pogledu cijepljenja, testiranja i/ili preboljenja izdane u kontekstu pandemije bolesti COVID-19;

3.	„cjepivo protiv bolesti COVID-19” znači imunološki lijek indiciran za aktivnu imunizaciju protiv teškog akutnog respiratornog sindroma koronavirusa 2 (SARS-CoV-2), virusa koji uzrokuje bolest COVID-19;

„NAAT test” znači molekularni test koji se temelji na umnažanju nukleinske kiseline (NAAT), kao što su tehnike lančane reakcije polimerazom uz prethodnu reverznu transkripciju (RT-PCR), petljom posredovanog izotermalnog umnažanja (LAMP) i transkripcijom posredovanog umnažanja (TMA) koje se upotrebljavaju za otkrivanje prisutnosti ribonukleinske kiseline (RNA) virusa SARS-CoV-2;

5.	„brzi antigenski test” znači metoda testiranja koja se oslanja na otkrivanje virusnih proteina (antigena) primjenom imunokromatografskog testiranja lateralnog toka, koja daje rezultate za manje od 30 minuta i koju provodi za to osposobljen zdravstveni radnik ili drugi kvalificirani subjekt ;

5.a

„serološki test ili test na protutijela” znači laboratorijski test koji se provodi na uzorcima krvi (serum, plazma ili puna krv) kako bi se utvrdilo je li osoba razvila protutijela protiv virusa SARS-CoV-2, tj. otkriva je li nositelj bio izložen virusu SARS-CoV-2 i razvio protutijela, bez obzira na to je li imao simptome bolesti ili ne;

6.	„interoperabilnost” znači sposobnost sustava za provjeru u državi članici da upotrebljavaju podatke koje je unijela druga država članica;

7.	„crtični kod” znači metoda pohranjivanja i predstavljanja podataka u vizualnom strojno čitljivom formatu;

8.	„elektronički pečat” znači „napredni elektronički pečat” kako je definiran u Uredbi (EU) br. 910/2014 Europskog Parlamenta i Vijeća (23), koji je pridružen drugim podacima u elektroničkom obliku i logički povezan s njima radi osiguravanja izvornosti i cjelovitosti tih podataka;

▌

10.

„okvir pouzdanosti” znači pravila, politike, specifikacije, protokoli, formati podataka i digitalna infrastruktura kojima se uređuje i omogućuje pouzdano i sigurno izdavanje i provjera potvrda kako bi se zajamčila pouzdanost tih potvrda potvrđivanjem njihove vjerodostojnosti, valjanosti i cjelovitosti, ▌upotrebom elektroničkih pečata.

Članak 3.

Potvrda EU-a za COVID-19

1. Ne dovodeći u pitanje članak 22. Uredbe (EU) 2016/399, interoperabilna potvrda EU-a za COVID-19 omogućuje izdavanje i prekograničnu provjeru i prihvaćanje bilo koje od sljedećih potvrda:

(a)	potvrde kojom se potvrđuje da je nositelj primio cjepivo protiv bolesti COVID-19 u državi članici koja izdaje potvrdu („potvrda o cijepljenju”);

(b)	potvrde u kojoj su navedeni rezultat, vrsta i datum nositeljeva NAAT testa ili brzog antigenskog testa sa zajedničkog i ažuriranog popisa brzih antigenskih testova za COVID-19 koji je sastavljen na temelju Preporuke Vijeća 2021/C 24/01 (24) („potvrda o testiranju”);

(c)

potvrde kojom se potvrđuje da je nositelj prebolio infekciju virusom SARS-CoV-2 nakon pozitivnog NAAT testa ili potvrde imunosnog odgovora na virus SARS-CoV-2 dokazanog serološkim testom ili testom na protutijela, uključujući datum prvog pozitivnog NAAT testa ili datum serološkog testiranja na protutijela protiv virusa SARS-CoV-2 („potvrda o preboljenju”).

Komisija objavljuje popis brzih antigenskih testova za COVID-19 sastavljen na temelju Preporuke Vijeća 2021/C 24/01, uključujući moguća ažuriranja.

2. Države članice izdaju potvrde iz stavka 1. u digitalnom i papirnatom obliku ▌. Budući nositelji imaju pravo primiti potvrde u obliku koji sami izaberu. Potvrde koje izdaju države članice prilagođene su korisnicima i sadržavaju interoperabilni crtični kod kojim se omogućuje provjera vjerodostojnosti, valjanosti i cjelovitosti potvrde. Crtični kod mora ispunjavati tehničke specifikacije utvrđene u skladu s člankom 8. Informacije iz potvrda prikazane su i u formatu čitljivom čovjeku , pristupačne su osobama s invaliditetom te su navedene barem na službenom jeziku ili jezicima države članice izdavateljice i na engleskom jeziku. [Am. 15]

3. Potvrde iz stavka 1. izdaju se besplatno. Nositelj ima pravo zatražiti izdavanje nove potvrde ako osobni podaci u potvrdi nisu ili više nisu točni ili ažurirani, među ostalim u vezi sa statusom nositelja u pogledu cijepljenja, testiranja ili preboljenja, ili ako mu potvrda više nije dostupna.

3.a Potvrda sadrži sljedeći tekst: „Ova potvrda nije putna isprava. Znanstveni dokazi o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 stalno se mijenjaju, među ostalim, zbog novih opasnih varijanti tog virusa. Prije putovanja provjerite primjenjive javnozdravstvene mjere i povezana ograničenja koja se primjenjuju na odredištu.”

Za potrebe ove Uredbe države članice nositelju pružaju jasne, sveobuhvatne i pravodobne informacije o upotrebi potvrde o cijepljenju, potvrde o testiranju i/ili potvrde o preboljenju.

3.b Potvrda EU-a za COVID-19 nije preduvjet za ostvarivanje prava na slobodno kretanje.

3.c Izdavanje potvrda u skladu sa stavkom 1. ne smije dovesti do različitog postupanja i diskriminacije na temelju statusa u pogledu cijepljenja ili posjedovanja određene potvrde iz stavaka 5., 6. i 7. Države članice osiguravaju mogućnost općeg, pristupačnog, pravodobnog i besplatnog testiranja kako bi se zajamčilo pravo na slobodno kretanje unutar Unije bez diskriminacije na temelju ekonomskih ili financijskih mogućnosti.

4. Izdavanje potvrda iz stavka 1. ne utječe na valjanost drugih dokaza o cijepljenju, testiranju ili preboljenju koji su izdani prije početka primjene ove Uredbe ili u druge svrhe, posebice za medicinske potrebe.

4.a Prometna čvorišta Unije, kao što su zračne luke te željeznički i autobusni kolodvori, gdje se provjeravaju potvrde iz stavka 1., primjenjuju standardizirane i zajedničke kriterije i postupke za njihovu provjeru na temelju smjernica koje je sastavila Komisija.

5. Ako je Komisija donijela provedbeni akt u skladu s drugim podstavkom, prihvaćaju se potvrde koje je u skladu s ovom Uredbom izdala treća zemlja s kojom su Europska unija i njezine države članice sklopile sporazum o slobodnom kretanju osoba kojim se ugovornim strankama omogućuje da na nediskriminirajući način ograničavaju slobodno kretanje zbog javnog zdravlja i koji ne sadržava mehanizam uključivanja akata Europske unije u skladu s uvjetima iz članka 5. stavka 5.

Komisija ocjenjuje izdaje li ta treća zemlja potvrde u skladu s ovom Uredbom i je li pružila formalna jamstva da će prihvatiti potvrde koje su izdale države članice. U tom slučaju donosi provedbeni akt u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13. stavka 2.

6. Komisija traži od Odbora za zdravstvenu zaštitu uspostavljenog člankom 17. Odluke br. 1082/2013/EU , ECDC-a i EMA-e da izdaju smjernice o znanstvenim spoznajama o učincima medicinskih događaja evidentiranih u potvrdama iz stavka 1.

6.a Države članice stavljaju na raspolaganje dostatne resurse za provedbu ove Uredbe, među ostalim za prevenciju, otkrivanje, istragu i kazneni progon prijevara i nezakonitih praksi u pogledu izdavanja i upotrebe potvrde EU-a za COVID-19.

Članak 4.

Okvir pouzdanosti za ▌potvrde EU-a za COVID-19

1. Komisija i države članice uspostavljaju i održavaju digitalnu infrastrukturu okvira pouzdanosti koja omogućuje sigurno izdavanje i provjeru potvrda iz članka 3.

2. Okvir pouzdanosti osigurava, kad je to moguće, interoperabilnost s tehnološkim sustavima uspostavljenima na nacionalnoj razini.

3. Ako je Komisija donijela provedbeni akt u skladu s drugim podstavkom, s potvrdama koje su treće zemlje izdale građanima Unije i članovima njihovih obitelji, te državljanima ili rezidentima Andore, Monaka, San Marina i Vatikana / Svete Stolice, u skladu s međunarodnim standardom i tehnološkim sustavom koji su interoperabilni s okvirom pouzdanosti uspostavljenim na temelju ove Uredbe i koji omogućuju provjeru vjerodostojnosti, valjanosti i cjelovitosti potvrde, a koje sadržavaju osobne podatke iz Priloga, postupa se kao s potvrdama koje su izdale države članice u skladu s ovom Uredbom kako bi se nositeljima olakšalo ostvarivanje prava na slobodno kretanje unutar Europske unije. Za potrebe ovog podstavka potvrde o cijepljenju koje su izdale treće zemlje države članice prihvaćaju u skladu s uvjetima iz članka 5. stavka 5.

Komisija ocjenjuje ispunjavaju li potvrde koje je izdala treća zemlja uvjete iz ovog stavka. U tom slučaju donosi provedbeni akt u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13. stavka 2. Komisija također vodi javno dostupan registar onih trećih zemalja koje ispunjavaju uvjete za izdavanje potvrda u smislu ove Uredbe.

Članak 5.

Potvrda o cijepljenju

1. Svaka država članica osobi koja je primila cjepivo protiv bolesti COVID-19 automatski izdaje potvrde o cijepljenju iz članka 3. stavka 1. točke (a) ▌.

2. Potvrda o cijepljenju sadržava sljedeće kategorije osobnih podataka:

(a)	identifikacijske podatke nositelja;

(b)	informacije o nazivu primljenog lijeka te informacije o broju doza i datumima ;

(c)	metapodatke o potvrdi, kao što je izdavatelj potvrde ▌.

Osobni podaci uključuju se u potvrdu o cijepljenju u skladu s posebnim poljima s podacima iz točke 1. Priloga.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 11. kako bi izmijenila točku 1. Priloga izmjenom ili uklanjanjem polja s podacima ili dodavanjem polja s podacima koji potpadaju pod kategorije osobnih podataka navedenih u točkama (b) i (c) ovog stavka .

3. Potvrda o cijepljenju izdaje se u sigurnom i interoperabilnom formatu kako je predviđeno člankom 3. stavkom 2. i u njoj je jasno navedeno je li cijepljenje za to konkretno cjepivo završeno.

4. Kad u slučaju novih znanstvenih spoznaja ili radi osiguravanja interoperabilnosti s međunarodnim standardima i tehnološkim sustavima to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 12.

5. ▌Države članice prihvaćaju dokaz o cijepljenju kako bi ukinule ograničenja slobodnog kretanja koja su, u skladu s pravom Unije, uvedena kako bi se ograničilo širenje bolesti COVID-19, te pod istim uvjetima prihvaćaju i valjane potvrde o cijepljenju koje su izdale druge države članice u skladu s ovom Uredbom za cjepivo protiv bolesti COVID-19 za koje je izdano odobrenje za stavljanje u promet na temelju Uredbe (EZ) br. 726/2004.

Države članice mogu u istu svrhu prihvatiti i valjane potvrde o cijepljenju koje su u skladu s ovom Uredbom izdale druge države članice za ▌cjepivo protiv bolesti COVID-19 koje je SZO uvrstio na popis za upotrebu u izvanrednim okolnostima.

6. Ako je građanin Unije ili član obitelji građanina Unije ili državljanin ili rezident Andore, Monaka, San Marina i Vatikana / Svete Stolice cijepljen u trećoj zemlji jednom od vrsta cjepiva protiv bolesti COVID-19 iz stavka 5. ovog članka i ako su tijelima države članice dostavljene sve potrebne informacije, uključujući pouzdan dokaz o cijepljenju, ona toj osobi izdaju potvrdu o cijepljenju iz članka 3. stavka 1. točke (a).

Članak 6.

Potvrda o testiranju

1. Svaka država članica osobama koje su se testirale na bolest COVID-19 automatski izdaje potvrde o testiranju iz članka 3. stavka 1. točke (b) ▌.

2. Potvrda o testiranju sadržava sljedeće kategorije osobnih podataka:

(a)	identifikacijske podatke nositelja;

(b)	informacije o provedenom testiranju;

(c)	metapodatke o potvrdi, kao što je izdavatelj potvrde ▌.

Osobni podaci uključuju se u potvrdu o testiranju u skladu s posebnim poljima s podacima iz točke 2. Priloga.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 11. kako bi izmijenila točku 2. Priloga izmjenom ili uklanjanjem polja s podacima ili dodavanjem polja s podacima koji potpadaju pod kategorije osobnih podataka navedenih u točkama (b) i (c) ovog stavka .

3. Potvrda o testiranju izdaje se u sigurnom i interoperabilnom formatu kako je predviđeno člankom 3. stavkom 2.

5. ▌Države članice prihvaćaju dokaz o negativnom testu na infekciju virusom SARS-CoV-2 da bi ukinule ograničenja slobodnog kretanja koja su, u skladu s pravom Unije, uvedena kako bi se ograničilo širenje bolesti COVID-19, te prihvaćaju i valjane potvrde o testiranju koje su izdale druge države članice u skladu s ovom Uredbom.

Članak 7.

Potvrda o preboljenju

1. Svaka država članica na zahtjev izdaje potvrde o preboljenju iz članka 3. stavka 1. točke (c) najranije od jedanaestog dana nakon što je osoba dobila prvi pozitivan test na infekciju virusom SARS-CoV-2 ili nakon podnošenja naknadnog negativnog NAAT testa . Potvrda o preboljenju također se može izdati na temelju serološkog testa za otkrivanje protutijela.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 11. kako bi izmijenila broj dana nakon kojih se može izdati potvrda o preboljenju, na temelju smjernica Odbora za zdravstvenu sigurnost u skladu s člankom 3. stavkom 6. ili znanstvenih spoznaja koje je preispitao ECDC.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 11. kako bi utvrdila i izmijenila tipove seroloških testova za protutijela protiv virusa SARS-CoV-2 za koje se može izdati potvrda o preboljenju, na temelju znanstvenih spoznaja koje je preispitao ECDC.

2. Potvrda o preboljenju sadržava sljedeće kategorije osobnih podataka:

(a)	identifikacijske podatke nositelja;

(b)	informacije o prethodnoj infekciji virusom SARS-CoV-2 , potvrđene pozitivnim NAAT testom ili rezultatom serološkog testa;

(c)	metapodatke o potvrdi, kao što je izdavatelj potvrde ▌.

Osobni podaci uključuju se u potvrdu o preboljenju u skladu s posebnim poljima s podacima iz točke 3. Priloga.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 11. kako bi izmijenila točku 3. Priloga izmjenom ili uklanjanjem polja s podacima , među ostalim do kad potvrda o preboljenju vrijedi , ili dodavanjem polja s podacima koji potpadaju pod kategorije osobnih podataka navedenih u točkama (b) i (c) ovog stavka .

3. Potvrda o preboljenju izdaje se u sigurnom i interoperabilnom formatu kako je predviđeno člankom 3. stavkom 2.

5. ▌Države članice prihvaćaju dokaz o preboljenju infekcije virusom SARS-CoV-2 kao osnovu za ukidanje ograničenja slobodnog kretanja koja su, u skladu s pravom Unije, uvedena kako bi se ograničilo širenje bolesti COVID-19, te pod istim uvjetima prihvaćaju valjane potvrde o preboljenju koje su izdale druge države članice u skladu s ovom Uredbom.

Članak 8.

Tehničke specifikacije

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu okvira pouzdanosti uspostavljenog ovom Uredbom, Komisija donosi provedbene akte koji sadržavaju tehničke specifikacije i pravila za:

(a)	sigurno izdavanje i provjeru potvrda iz članka 3.;

(b)	zaštitu sigurnosti osobnih podataka, uzimajući u obzir prirodu podataka;

(c)	ispunjavanje potvrda iz članka 3., uključujući sustav označivanja i sve druge relevantne elemente;

▌

(e)	izdavanje valjanog, sigurnog i interoperabilnog crtičnog koda;

(f)	osiguravanje interoperabilnosti s međunarodnim standardima i/ili tehnološkim sustavima;

(g)	podjelu odgovornosti među voditeljima obrade i u pogledu izvršitelja obrade u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) 2016/679;

(ga)	uspostavu procesa za redovito testiranje, procjenu i ocjenu učinkovitosti donesenih mjera za zaštitu podataka i sigurnost;

(gb)	osiguravanje da su informacije u formatu čitljivom čovjeku u digitalnim potvrdama i papirnatim potvrdama pristupačne za osobe s invaliditetom u skladu sa zahtjevima za pristupačnost usklađenima na razini Unije. [Am. 16]

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13. stavka 2. Ako se predviđeni provedbeni akt odnosi na obradu osobnih podataka, Komisija se savjetuje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka i može se, po potrebi, savjetovati s Europskim odborom za zaštitu podataka.

Zbog opravdanih krajnje hitnih razloga, posebice kako bi osigurala pravodobnu provedbu okvira pouzdanosti, Komisija u skladu s postupkom iz članka 13. stavka 3. donosi provedbene akte koji se odmah primjenjuju.

Okvir pouzdanosti temelji se na infrastrukturi javnih ključeva za provjeru cjelovitosti potvrde EU-a za COVID-19 i vjerodostojnosti elektroničkih pečata. Okvir pouzdanosti omogućuje otkrivanje prijevara, posebno krivotvorenja, i osigurava da se izdavatelj ne obavještava o provjeri potvrde EU-a za COVID-19 i elektroničkih pečata.

Članak 8.a

Nacionalne digitalne potvrde i interoperabilnost s okvirom pouzdanosti za potvrde EU-a za COVID-19

Ako je država članica uspostavila ili uspostavi nacionalnu digitalnu potvrdu isključivo za nacionalnu upotrebu, osigurava da je ona u potpunosti interoperabilna s okvirom pouzdanosti za potvrde EU-a za COVID-19. Primjenjuju se iste zaštitne mjere kao u ovoj Uredbi.

Članak 8b.

Daljnja uporaba okvira za potvrde EU-a za COVID-19

Ako država članica želi primijeniti potvrdu EU-a za COVID-19 za bilo koju drugu upotrebu osim one predviđene u svrhu lakšeg slobodnog kretanja među državama članicama, ona u okviru nacionalnog prava uvodi pravnu osnovu u skladu s načelima učinkovitosti, nužnosti i proporcionalnosti, uključujući posebne odredbe kojima se jasno utvrđuju područje i opseg obrade, konkretna svrha, kategorije subjekata koji mogu provjeravati potvrde te relevantne zaštitne mjere za sprečavanje diskriminacije i zlouporabe, a istodobno uzima u obzir i rizike u pogledu prava i sloboda ispitanika. Podaci se ne zadržavaju u kontekstu postupka provjere. [Am. 12]

Članak 9.

Zaštita osobnih podataka

1. Na obradu osobnih podataka koja se izvršava pri provedbi ove Uredbe primjenjuje se Uredba (EU) 2016/679. Osobni podaci iz potvrda koje su izdane u skladu s ovom Uredbom obrađuju se samo u svrhu ▌provjere informacija uključenih u potvrdu kako bi se olakšalo ostvarivanje prava na slobodno kretanje unutar Unije kako je utvrđeno u ovoj Uredbi te dok se ona ne prestane primjenjivati .

2. Osobne podatke uključene u potvrde iz članka 3. obrađuju nadležna tijela države članice odredišta ili pružatelji usluga prekograničnog prijevoza putnika koji su u skladu s nacionalnim pravom obvezni provoditi određene javnozdravstvene mjere tijekom pandemije bolesti COVID-19 samo kako bi potvrdili i provjerili status nositelja u pogledu cijepljenja, testiranja ili preboljenja. U tu svrhu osobni podaci ograničeni su samo na ono što je nužno. Osobne podatke kojima se pristupa u skladu s ovim stavkom tijelo nadležno za provjeru ne zadržava i ne obrađuje u druge svrhe . Za svako cijepljenje, testiranje ili preboljenje izdaje se zasebna neovisna potvrda i na toj se potvrdi ne navode podaci o prethodnim potvrdama njezina nositelja.

3. Osobne podatke koji se obrađuju u svrhu izdavanja potvrda iz članka 3., uključujući izdavanje nove potvrde, izdavatelj ne zadržava dulje nego što je to nužno potrebno za njihovu svrhu, a ni u kojem slučaju dulje od razdoblja za koje se potvrde mogu koristiti radi ostvarivanja prava na slobodno kretanje , nakon čega se osobni podaci odmah i nepovratno brišu . Osobni podaci sadržani u potvrdi ne smiju se centralizirano obrađivati niti zadržavati ni na razini države članice ni na razini Unije.

4. Nadležna tijela ili druga tijela imenovana za izdavanje potvrda iz članka 3. smatraju se voditeljima obrade iz članka 4. stavka 7. Uredbe (EU) 2016/679. Do… [mjesec dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] države članice objavljuju subjekte za koje je predviđeno da će djelovati kao voditelji obrade, izvršitelji obrade i primatelji podataka i te informacije kao i sve njihove izmjene redovito nakon tog datuma dostavljaju Komisiji. Do… [dva mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija prikupljene informacije objavljuje na javno dostupnom popisu, koji redovito ažurira.

5. Voditelji i izvršitelji obrade podataka poduzimaju odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurali razinu sigurnosti primjerenu riziku obrade.

6. Ako voditelj obrade iz stavka 4. angažira izvršitelja obrade u skladu s člankom 28. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/679, izvršitelj obrade ne smije prenositi osobne podatke trećoj zemlji.

Članak 10.

Potvrda EU-a za COVID-19 i ograničenja putovanja

Nakon uvođenja potvrde EU-a za COVID-19 države članice ne smiju uvesti niti provoditi dodatna ograničenja putovanja kao što su karantena, samoizolacija ili testiranje na infekciju virusom SARS-CoV-2 ni bilo kakve diskriminirajuće mjere za nositelje potvrda iz članka 3.

Članak 11.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 2., članka 6. stavka 2., članka 7. stavka 1. i članka 7. stavka 2. ▌dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od 12 mjeseci počevši od [datum stupanja na snagu].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 2., članka 6. stavka 2., članka 7. stavka 1. i članka 7. stavka 2. ▌. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Ako se taj delegirani akt odnosi na obradu osobnih podataka, Komisija se savjetuje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka i može se, po potrebi, savjetovati s Europskim odborom za zaštitu podataka.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavka 2., članka 6. stavka 2., članka 7. stavka 1. i članka 7. stavka 2. ▌stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 12.

Hitni postupak

1. Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka stupaju na snagu bez odgode i primjenjuju se sve dok nije podnesen nikakav prigovor u skladu sa stavkom 2. Prilikom priopćenja delegiranog akta Europskom parlamentu i Vijeću navode se razlozi za primjenu hitnog postupka.

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopće svoju odluku o podnošenju prigovora.

Članak 13.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 5.

Članak 14.

Izvješćivanje

1. Do… [4 mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o primjeni ove Uredbe.

▌

2. To izvješće uključuje procjenu učinka ove Uredbe na slobodno kretanje, među ostalim na putovanja i turizam, na temeljna prava i posebno nediskriminaciju, na zaštitu osobnih podataka, kao i informacije o najnovijim tehnologijama povezanima s cjepivima i testiranjem, na temelju, među ostalim, informacija koje je dostavio ECDC. Izvješće također uključuje ocjenu načina na koji države članice, na temelju nacionalnog prava, upotrebljavaju potvrdu EU-a za COVID-19 u svrhe koje nisu predviđene ovom Uredbom.

3. Najkasnije tri mjeseca prije isteka razdoblja primjene ove Uredbe Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o njezinoj primjeni. U tom izvješću provodi se procjena u skladu sa stavkom 2. Ono može biti popraćeno zakonodavnim prijedlozima, posebno kako bi se produljio datum primjene ove Uredbe, uzimajući u obzir razvoj epidemiološke situacije te na temelju načela nužnosti, proporcionalnosti i učinkovitosti.

Članak 15.

Stupanje na snagu i primjena

1. Ova Uredba stupa na snagu i primjenjuje se od sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2. Ova se Uredba prestaje primjenjivati 12 mjeseci od … [datum stupanja na snagu ove Uredbe].

▌

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

PRILOG

Skupovi podataka za potvrde

Polja s podacima koja treba uključiti u potvrdu o cijepljenju:

(a)	ime: prezime (prezimena) i ime (imena), tim redoslijedom;

(b)	datum rođenja;

(c)	bolest ili agens na koji se cilja , bilo da je to COVID-19 ili SARS-CoV-2 bilo jedna od njegovih varijanti ;

(d)	cjepivo/profilaksa;

(e)	naziv lijeka;

(f)	nositelj odobrenja za stavljanje cjepiva u promet ili proizvođač cjepiva;

(g)	broj primljenih cjepiva/doza u odnosu na potreban broj;

(h)	datum cijepljenja, uz naznaku datuma svake primljene doze i posljednje primljene doze;

(i)	država članica cijepljenja;

(j)	izdavatelj potvrde;

(k)	potvrda vrijedi do (najviše [1 godinu] nakon datuma cijepljenja) .

Polja s podacima koja treba uključiti u potvrdu o testiranju:

(a)	ime: prezime (prezimena) i ime (imena), tim redoslijedom;

(b)	datum rođenja;

(c)	bolest ili agens na koji se cilja , bilo da je to COVID-19 ili SARS-CoV-2 bilo jedna od njegovih varijanti ;

(d)	vrsta testa;

(e)	vrsta uzorka (npr. nazofaringealni, orofaringealni) ;

(f)	naziv testa (nije obvezno za NAAT test);

(g)	proizvođač testa (nije obvezno za NAAT test);

(h)	datum i vrijeme uzimanja uzorka;

(i)	datum i vrijeme izdavanja rezultata testa (nije obvezno za brzi antigenski test);

(j)	rezultat testa;

(k)	centar ili objekt za testiranje;

(l)	država članica testiranja;

(m)	izdavatelj potvrde;

(n)	potvrda vrijedi do (najviše [72 sata] nakon uzimanja uzorka za NAAT test i [24 sata] nakon uzimanja uzorka za brzi antigenski test).

Polja s podacima koja treba uključiti u potvrdu o preboljenju:

(a)	ime: prezime (prezimena) i ime (imena), tim redoslijedom;

(b)	datum rođenja;

(c)	bolest ili agens koje je građanin prebolio, bilo da je to COVID-19 ili SARS-CoV-2 bilo jedna od njegovih varijanti;

(d)	bolest ili agens koje je građanin prebolio;

(e)	datum prvog pozitivnog rezultata NAAT testa;

(f)	datum serološkog testa ili testa na protutijela ;

(g)	država članica testiranja;

(h)	izdavatelj potvrde;

(i)	potvrda vrijedi od;

(j)	potvrda vrijedi do (najviše [90 dana] nakon datuma prvog pozitivnog rezultata testa).

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom.

(*1) Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označava se podebljanim kurzivom, a brisani tekst oznakom ▌.

(2) Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1612/68 i stavljanju izvan snage direktiva 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).

(3) SL L 337, 14.10.2020., str. 3.

(4) Dostupno na: https://www.ecdc.europa.eu/en/covid-19/situation-updates/weekly-maps-coordinated-restriction-free-movement

(5) SL C 96 I, 24.3.2020., str. 1.

(6) Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.).

(7) https://www.europol.europa.eu/media-press/newsroom/news/europol-warning-illicit-sale-of-false-negative-covid-19-test-certificates

(8) Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019., str. 70.).

(9) Dostupno na: https://ec.europa.eu/health/sites/health/files/ehealth/docs/trust-framework_interoperability_certificates_en.pdf

(10) Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi (SL L 88, 4.4.2011., str. 45.).

(11) Uredba (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o utvrđivanju postupaka odobravanja primjene i postupaka nadzora nad primjenom lijekova koji se rabe u humanoj i veterinarskoj medicini, te uspostavi Europske agencije za lijekove (SL L 136, 30.4.2004., str. 1.).

(12) Dostupno na: https://ec.europa.eu/health/sites/health/files/ehealth/docs/vaccination-proof_interoperability-guidelines_en.pdf

(13) https://www.ecdc.europa.eu/sites/default/files/documents/TestingStrategy_Objective-Sept-2020.pdf

(14) SL L 392, 23.11.2020., str. 63.

(15) SL C 24, 22.1.2021., str. 1.

(16) https://ec.europa.eu/health/sites/health/files/preparedness_response/docs/covid-19_rat_common-list_en.pdf

(17) https://www.ecdc.europa.eu/sites/default/files/documents/Guidance-for-discharge-and-ending-of-isolation-of-people-with-COVID-19.pdf

(18) Odluka br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i stavljanju izvan snage Odluke br. 2119/98/EZ (SL L 293, 5.11.2013., str. 1.).

(19) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.

(20) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(21) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(22) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(23) Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).

(24) Preporuka Vijeća o zajedničkom okviru za upotrebu i validaciju brzih antigenskih testova i uzajamno priznavanje rezultata testova na COVID-19 u EU-u (2021/C 24/01) (SL C 24, 22.1.2021., str. 1.).

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/237

P9_TA(2021)0146

Digitalna zelena potvrda – državljani trećih zemalja

Amandmani koje je donio Europski parlament 29. travnja 2021. na prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju za državljane trećih zemalja koji zakonito borave na državnom području država članica tijekom pandemije bolesti COVID-19 (digitalna zelena potvrda) (COM(2021)0140 – C9-0100/2021 – 2021/0071(COD)) (1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

[Amandman 1, osim ako je drugačije navedeno]

(2021/C 506/41)

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA (*1)

na prijedlog Komisije

UREDBA (EU) 2021/… EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju za državljane trećih zemalja koji zakonito borave na državnom području država članica tijekom pandemije bolesti COVID-19 (potvrda EU-a za COVID-19)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 77. stavak 2. točku (c),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)

Na temelju schengenske pravne stečevine državljani trećih zemalja koji zakonito borave u Uniji i državljani trećih zemalja koji su zakonito ušli na državno područje države članice mogu se slobodno kretati na državnom području svih drugih država članica tijekom 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

(2)

Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) proglasio je 30. siječnja 2020. izvanrednu javnozdravstvenu opasnost od međunarodne važnosti zbog globalne epidemije koronavirusa 2 povezanog s teškim akutnim respiratornim sindromom (SARS-CoV2) koji uzrokuje koronavirusnu bolest 2019 (COVID-19). SZO je 11. ožujka 2020. ocijenio da se širenje bolesti COVID-19 može proglasiti pandemijom.

(3)

Kako bi se ograničilo širenje virusa, države članice donijele su razne mjere, od kojih su neke utjecale na putovanje u države članice i unutar njihova državnog područja, poput ograničenja ulaska ili zahtjeva da se prekogranični putnici podvrgnu karanteni. Takva ograničenja imaju štetan učinak na građane i poslovne subjekte, posebno na prekogranične radnike i radnike koji putuju na posao ili sezonske radnike.

(4)	Vijeće je 13. listopada 2020. donijelo Preporuku Vijeća (EU) 2020/1475 o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 (2).

(5)

Vijeće je 30. listopada 2020. donijelo Preporuku Vijeća (EU) 2020/1632 (3) o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 u schengenskom području, u kojoj je preporučilo državama članicama za koje je schengenska pravna stečevina obvezujuća da primjenjuju načela, zajedničke kriterije, zajedničke pragove i zajednički okvir mjera utvrđene u Preporuci Vijeća (EU) 2020/1475.

(6)

Mnoge države članice pokrenule su ili planiraju pokrenuti inicijative za izdavanje potvrda o cijepljenju. Međutim, da bi se te potvrde o cijepljenju učinkovito upotrebljavale u okviru prekograničnih putovanja unutar Unije, one moraju biti potpuno interoperabilne, kompatibilne, sigurne i provjerljive. Potrebno je da države članice dogovore zajednički pristup u pogledu sadržaja, formata, načela, tehničkih standarda i razine zaštite tih potvrda.

(7)

Nekoliko država članica već sad izuzima cijepljene osobe od određenih ograničenja slobodnog kretanja unutar Unije . ▌Države članice trebale bi prihvaćati dokaz o cijepljenju kako bi ukinule ograničenja slobodnog kretanja kao što su obveza karantene/samoizolacije ili testiranja na infekciju virusom SARS-CoV-2 koja su, u skladu s pravom Unije, uvedena kako bi se ograničilo širenje bolesti COVID-19 i trebale bi biti dužne prihvatiti, pod istim uvjetima, valjane potvrde o cijepljenju koje su izdale druge države članice u skladu s ovom Uredbom ▌. Za to prihvaćanje trebali bi vrijediti isti uvjeti, primjerice, ako država članica smatra dovoljnom jednu dozu cjepiva, trebala bi tako postupati i kad je riječ o nositeljima potvrde o cijepljenju u kojoj je navedena jedna doza istog cjepiva. Zbog javnog zdravlja ta bi obveza trebala biti ograničena na osobe koje su primile cjepiva protiv bolesti COVID-19 za koja je izdano odobrenje za stavljanje u promet na temelju Uredbe (EZ) br. 726/2004 ili cjepiva koja je SZO uvrstio na popis za upotrebu u izvanrednim okolnostima . ▌Uredbom (EU) br. 2021/xxxx od xx. xx. 2021. utvrđuje se okvir za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 kako bi se olakšalo slobodno kretanje tijekom pandemije bolesti COVID-19. Primjenjuje se na građane Unije i državljane trećih zemalja koji su članovi obitelji građana Unije.

(8)	U skladu s člancima 19., 20. i 21. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma državljani trećih zemalja obuhvaćeni tim odredbama mogu slobodno putovati na državnom području drugih država članica.

(9)

Ne dovodeći u pitanje zajedničke mjere u pogledu prelaska osoba preko unutarnjih granica utvrđene u schengenskoj pravnoj stečevini, posebno u Uredbi (EU) 2016/399, i u svrhu olakšavanja putovanja državljanima trećih zemalja koji na to imaju pravo ▌na državnom području država članica, okvir za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju bolesti COVID-19 uspostavljen Uredbom (EU) br. 2021/xxxx trebao bi se primjenjivati i na državljane trećih zemalja koji već nisu obuhvaćeni tom uredbom, pod uvjetom da zakonito borave na državnom području države članice i imaju pravo putovati u druge države članice u skladu s pravom Unije.

(10)

Da bi se potvrde učinkovito upotrebljavale u okviru prekograničnih putovanja, one moraju biti potpuno interoperabilne. Sva prometna čvorišta Unije, kao što su zračne luke, luke, željezničke i autobusne stanice, u kojima se potvrda provjerava trebala bi primjenjivati standardizirane i zajedničke kriterije i postupke za provjeru potvrda EU-a za COVID-19, na temelju smjernica koje je sastavila Komisija.

(11)

Ovom se Uredbom nastoji olakšati primjena načela proporcionalnosti i nediskriminacije u pogledu mogućih ograničenja slobodnog kretanja i drugih temeljnih prava zbog pandemije, uz istodobno ostvarivanje visoke razine zaštite javnog zdravlja, i ona se ne bi trebala tumačiti na način da se njome olakšava ili potiče uvođenje ograničenja putovanja odnosno slobodnog kretanja ili drugih temeljnih prava kao odgovor na pandemiju. Osim toga, sama potreba za provjerom potvrda uvedenih Uredbom (EU) 2021/xxx ne može opravdati privremeno ponovno uvođenje graničnih kontrola na unutarnjim granicama. Kontrole na unutarnjim granicama trebale bi biti krajnja mjera i podliježu posebnim pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) 2016/399 (Zakonik o schengenskim granicama) (4).

(12)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti.

(13)

Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ (5); Irska stoga ne sudjeluje u njezinu donošenju te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. Iako se na Irsku ova Uredba ne primjenjuje, radi olakšavanja putovanja unutar Unije Irska bi također državljanima trećih zemalja koji zakonito borave na njezinu državnom području mogla izdavati potvrde koje ispunjavaju iste zahtjeve kao što su oni koji se primjenjuju na ▌potvrdu EU-a za COVID-19 , a države članice bi mogle prihvaćati takve potvrde. Irska bi također mogla prihvaćati potvrde koje su države članice izdale državljanima trećih zemalja koji zakonito borave na njihovu državnom području.

(14)	U pogledu Bugarske, Hrvatske, Cipra i Rumunjske ova Uredba predstavlja razvoj schengenske pravne stečevine u smislu članka 3. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2003., članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2005. odnosno članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2011.

(15)

U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, koje pripadaju području iz članka 1. točke C Odluke Vijeća 1999/437/EZ (6).

(16)

U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, koje pripadaju području iz članka 1. točke C Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (7).

(17)

U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, koje pripadaju području iz članka 1. točke C Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (8).

(18)	Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka i Europskim odborom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (9) te su oni dali mišljenje […],

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Države članice primjenjuju pravila utvrđena u Uredbi (EU) 2021/XXXX [Uredba o ▌potvrdi EU-a za COVID-19 ] na one državljane trećih zemalja koji nisu obuhvaćeni područjem primjene te uredbe, ali koji zakonito borave na njihovu državnom području i imaju pravo putovati u druge države članice u skladu s pravom Unije.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu i primjenjuje se od sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom.

(*1) Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označava se podebljanim kurzivom, a brisani tekst oznakom ▌.

(2) SL L 337, 14.10.2020., str. 3.

(3) Preporuka Vijeća (EU) 2020/1632 od 30. listopada 2020. o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 u schengenskom području (SL L 366, 4.11.2020., str. 25.).

(4) Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.).

(5) Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).

(6) Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).

(7) Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).

(8) Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).

(9) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/241

P9_TA(2021)0149

Program Unije za borbu protiv prijevara za 2021. – 2027. ***II

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Unije za borbu protiv prijevara i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 250/2014 (05330/1/2021 – C9-0108/2021 – 2018/0211(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

(2021/C 506/42)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (05330/1/2021 – C9-0108/2021),

—	uzimajući u obzir mišljenje Komisije (COM(2021)0149),

—	uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju (1) o Prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0386),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za proračunski nadzor (A9-0126/2021),

prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) Usvojeni tekstovi od 12.2.2019., P8_TA(2019)0068.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/242

P9_TA(2021)0150

Prava i obveze putnika u željezničkom prometu ***II

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (preinaka) (12262/1/2020 – C9-0011/2021 – 2017/0237(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

(2021/C 506/43)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (12262/1/2020 – C9-0011/2021),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. siječnja 2018. (1),

—	nakon savjetovanja s Odborom regija,

—	uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju (2) o Prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0548),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za promet i turizam (A9-0045/2021),

prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 197, 8.6.2018., str. 66.

(2) SL C 363, 28.10.2020., str. 296.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/243

P9_TA(2021)0151

Europski fond za obranu ***II

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog fonda za obranu i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2018/1092 (06748/1/2020 – C9-0112/2021 – 2018/0254(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

(2021/C 506/44)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (06748/1/2020 – C9-0112/2021),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018. (1),

—	uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju (2) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0476),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je nadležni odbor odobrio u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje u Odboru za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0120/2021),

prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

utvrđuje da je akt prihvaćen u skladu sa stajalištem Vijeća;

nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniraju Europske unije;

nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 75.

(2) Usvojeni tekstovi od 18. travnja 2019., P8_TA(2019)0430.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/244

P9_TA(2021)0152

Program Digitalna Europa ***II

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Digitalna Europa te o stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2015/2240 (06789/1/2020 – C9-0109/2021 – 2018/0227(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

(2021/C 506/45)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (06789/1/2020 – C9-0109/2021),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018. (2),

—	uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju (3) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0434),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je nadležni odbor odobrio u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje u Odboru za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0119/2021),

prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

utvrđuje da je akt prihvaćen u skladu sa stajalištem Vijeća;

nalaže svojem predsjedniku da u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniraju Europske unije potpiše akt s predsjednikom Vijeća;

nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 292.

(2) SL C 86, 7.3.2019., str. 272.

(3) Usvojeni tekstovi od 17.4.2019., P8_TA(2019)0403.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/245

P9_TA(2021)0153

Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) za 2021.-2027. ***II

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa za okoliš i djelovanje u području klime (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1293/2013 (06077/1/2020 – C9-0110/2021 – 2018/0209(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

(2021/C 506/46)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (06077/1/2020 – C9-0110/2021),

—	uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 18. listopada 2018. (1),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 9. listopada 2018. (2),

—	uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju (3) o Prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0385),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9-0130/2021),

prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 226.

(2) SL C 461, 21.12.2018., str. 156.

(3) Usvojeni tekstovi od 17.4.2019., P8_TA(2019)0405.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/246

P9_TA(2021)0154

Upravna suradnja u području trošarina u pogledu sadržaja elektroničkih upisnika *

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o Prijedlogu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EU) br. 389/2012 o upravnoj suradnji u području trošarina u pogledu sadržaja elektroničkih upisnika (COM(2021)0028 – C9-0016/2021 – 2021/0015(CNS))

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

(2021/C 506/47)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2021)0028),

—	uzimajući u obzir članak 113. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C9-0016/2021),

—	uzimajući u obzir članak 82. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0121/2021),

prihvaća Prijedlog Komisije;

poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

15.12.2021

Službeni list Europske unije

C 506/247

P9_TA(2021)0158

Procjena prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2022.

Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2022. (2020/2264(BUI))

(2021/C 506/48)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (1), a posebno njezin članak 39.,

—	uzimajući obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. (2), zajedničke izjave koje su Parlament, Vijeće i Komisija postigli u tom kontekstu (3), kao i povezane jednostrane izjave (4),

—

uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju te o novim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (5),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 1023/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjeni Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije (6),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. svibnja 2020. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2021. (7),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. studenoga 2020. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2021. (8),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. prosinca 2020. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2021. (9),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2017. o borbi protiv spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u EU-u (10),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2018. o mjerama za sprječavanje i borbu protiv zlostavljanja i spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, na javnim mjestima i u političkom životu u EU-u (11),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2019. o rodno osviještenoj politici u Europskom parlamentu (12),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu: „Unija ravnopravnosti: strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.” (COM(2020)0152),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640), a posebno stavak 2.1.4. pod naslovom „Izgradnja i obnova uz učinkovitu upotrebu energije i resursa”,

—	uzimajući u obzir srednjoročnu strategiju EMAS-a za 2024. koju je 15. prosinca 2020. u Bruxellesu donio Upravljački odbor za okoliš,

—	uzimajući u obzir studiju: „Ugljični otisak Europskog parlamenta – prema ugljičnoj neutralnosti” (13),

—	uzimajući u obzir Tematsko izvješće br. 14/2014 Revizorskog suda: „Kako institucije i tijela EU-a izračunavaju, smanjuju i neutraliziraju svoje emisije stakleničkihplinova?” (14),

—	uzimajući u obzir zahtjeve u pogledu dodatnosti iz Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (Direktiva o obnovljivoj energiji), a posebno njezinu uvodnu izjavu 90. i članak 27.,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. rujna 2020. o maksimalnom iskorištavanju potencijala za energetsku učinkovitost fonda zgrada EU-a (15),

—	uzimajući u obzir Direktivu o energetskoj učinkovitosti zgrada (16) i Direktivu o energetskoj učinkovitosti (17),

—	uzimajući u obzir izjavu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o uzornom primjeru koji njihove zgrade pružaju u kontekstu Direktive o energetskoj učinkovitosti (18);

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti” (COM(2020)0789) a posebno njezin stavak 9. o zajedničkim putovanjima,

—	uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika Predsjedništvu o sastavljanju prednacrta projekcije proračuna Parlamenta za financijsku godinu 2022.,

—	uzimajući u obzir prednacrt projekcije proračuna koji je Predsjedništvo sastavilo dana 8. ožujka 2021. u skladu s člankom 25. stavkom 7. i člankom 102. stavkom 1. Poslovnika Parlamenta,

—	uzimajući u obzir nacrt projekcije proračuna koji je Odbor za proračune sastavio u skladu s člankom 102. stavkom 2. Poslovnika Parlamenta,

—	uzimajući u obzir članak 102. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0145/2021),

budući da je zbog stalnog povećanja važnosti Parlamenta kao suzakonodavca, jedne grane proračunskog tijela s ovlastima nadzora i promicatelja europske demokracije, među ostalim u kontekstu europskog odgovora na pandemiju bolesti COVID-19 i u skladu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskom nadzoru novih prijedloga na temelju članka 122. UFEU-a s mogućim znatnim posljedicama za proračun Unije (19), istaknuta kontinuirana potreba da se Parlamentu pruže primjereno zakonodavno znanje i financijska sredstva za jamčenje kvalitete zakonodavnog i nadzornog rada kao i za komunikaciju o rezultatima; budući da vjerodostojnost Parlamenta i njegovih zastupnika u očima europskih građana ovisi o sposobnosti Parlamenta da opravdano, razborito i učinkovito planira i provodi svoju potrošnju kako bi odrazio prevladavajuće gospodarsko stanje;

B.	budući da Komisija u zimskoj prognozi procjenjuje da se BDP u 2020. smanjio za 6,9 % i predviđa da se prije 2023. neće vratiti na razinu iz 2019.; budući da su projekcije proračuna koje je usvojio Parlament predstavljale povećanje od 2,68 % za 2020. i povećanje od 2,54 % za 2021.;

C.	budući da proračun koji je predložio glavni tajnik za prednacrt projekcije proračuna Parlamenta za 2022. predstavlja povećanje od 3,31 %, što je znatno iznad stope inflacije;

budući da je Parlament tijekom prethodnog VFO-a zabilježio ukupno smanjenje osoblja od 6 %, što se uglavnom odnosilo na upravu, dok u isto vrijeme Parlament od donošenja Ugovora iz Lisabona kao suzakonodavac radi na većem broju zakonodavnih predmeta te na više aktivnosti povezanih s instrumentom Next Generation EU; budući da je vrlo zabrinut zbog neodrživog radnog opterećenja mnogih specijaliziranih tajništava odbora i klubova zastupnika;

E.	budući da se europskim zelenim planom nastoje ostvariti ambiciozni klimatski ciljevi bez kompenzacije (nadoknade) emisija stakleničkih plinova s pomoću međunarodnih jedinica;

budući da se očekuje da će se odluka o budućnosti zgrade Paul-Henri Spaak najvjerojatnije donijeti 2021., ovisno o ishodu natječaja koje je organiziralo Predsjedništvo, što podrazumijeva znatno povećanje rashoda u kriznom razdoblju; budući da bi zgrada Spaak trebala zadovoljavati najviše standarde sigurnosti i zaštite okoliša;

budući da je dobrovoljni mirovinski fond osnovan 1990. Pravilnikom Predsjedništva o dopunskom (dobrovoljnom) mirovinskom sustavu (20); budući da je Predsjedništvo na svojoj sjednici od 10. prosinca 2018. odlučilo izmijeniti pravila koja se primjenjuju na mirovinski fond povećanjem dobi za umirovljenje sa 63 na 65 godina i uvođenjem pristojbe od 5 % na mirovinska davanja za buduće umirovljenike kako bi se poboljšala održivost takvih isplata; budući da se procjenjuje da je tim promjenama pravila aktuarski deficit smanjen za 13,3 milijuna EUR;

Opći okvir

podsjeća na to da je najveći dio proračuna Parlamenta utvrđen zakonskim ili ugovornim obvezama; konstatira da 55 % proračuna podliježe indeksaciji plaća u skladu s Pravilnikom o osoblju i Statutom zastupnika u Europskom parlamentu; podsjeća da indeksacija plaća koju Komisija trenutačno predviđa za srpanj 2021. i 2022. iznosi 2,9 % odnosno 2,5 %, što je povećanje od 31,9 milijuna EUR u 2022.;

podržava dogovor postignut 14. travnja 2021. u postupku mirenja između Predsjedništva i Odbora za proračune o povećanju od 2,4 % u odnosu na proračun za 2021., što odgovara ukupnoj razini projekcija za 2022. od 2 112 904 198 EUR, kao i o tome da se za 18,85 milijuna EUR smanje razine rashoda u prednacrtu projekcije proračuna koji je 8. ožujka 2021. odobrilo Predsjedništvo te da se u skladu s tim smanje predloženi iznosi odobrenih sredstava za sljedeće proračunske linije:

1004 01 – Redovni putni troškovi: sjednice, odbori ili njihova izaslanstva, klubovi zastupnika i razno; 1405 01 – Izdatci za usmeno prevođenje: vanjsko usmeno prevođenje; 2007 01 – Izgradnja zgrada i opremanje prostora; 2022 – Održavanje, upotreba i čišćenje zgrada; 2024 – Potrošnja energije; 2120 01: Namještaj: kupnja, najam, obnova, održavanje i popravak namještaja; 2140: Tehnička oprema i instalacije; 3000 – Putni troškovi osoblja za službena putovanja i putovanja između triju mjesta rada; 3040 – Razni izdatci za interne sastanke; 3042 – Sjednice, kongresi, konferencije i izaslanstva; 3210 09: Rashodi za usluge europskih parlamentarnih istraživanja, uključujući knjižnicu, povijesnu arhivu, ocjenjivanje znanstvenih i tehnoloških odabira (STOA) i Europski medijski centar za znanost: rashodi za Europski medijski centar za znanost; 3243 01: Centri Europskog parlamenta za posjetitelje: Parlamentarij i centri „Europa experience” 3244 01: Organizacija i primanje skupina posjetitelja, program Euroscola i pozivanje osoba s utjecajem na javno mnijenje iz trećih zemalja: troškovi primanja i subvencije za skupine posjetitelja; 4220 02: Rashodi za parlamentarnu pomoć: plaće i naknade akreditiranih asistenata – Statut zastupnika; 4220 04: Rashodi za parlamentarnu pomoć: putni troškovi za službena putovanja i putovanja između triju mjesta rada te vanjskog osposobljavanja akreditiranih asistenata – Statut zastupnika;

čvrsto podržava povećanje od 76 radnih mjesta za klubove zastupnika i 66 radnih mjesta u tajništvima odbora kako bi se razmjerno uzelo u obzir povećano radno opterećenje i provele javne politike Unije; istovremeno poziva Predsjedništvo da iskoristi moguće sinergije kako bi se povećala učinkovitost uprave te da analizira kako bi digitalizacija i novi načini rada pomogli u pojednostavljenju uprava i omogućavanju prijenosa radnih mjesta u tajništva odbora; poziva Predsjedništvo da također preispita prikladnost naknade za parlamentarnu pomoć zastupnika s obzirom na sve veće radno opterećenje za zastupnike i njihovo osoblje;

naglašava da proračun Parlamenta za 2022. mora biti realističan i precizan kako bi se izbjegla dodjela prekomjernih proračunskih sredstava; prima na znanje praksu da se krajem godine pribjegava preraspodjeli neiskorištenih sredstava u korist građevinskih projekata; ističe da se takva preraspodjela neiskorištenih sredstava sustavno odvija u istim poglavljima i glavama te često i u istim proračunskim linijama; smatra da bi se takva praksa mogla doživjeti kao namjerno utvrđivanje prekomjernih proračunskih sredstava; traži da se prije sljedećeg prijenosa neiskorištenih sredstava razmotri financiranje ključnih ulaganja na temelju transparentnosti;

Zeleniji Parlament

naglašava da Parlament treba biti predvodnik u usvajanju digitalnih, fleksibilnijih i energetski učinkovitijih metoda rada i sastanaka, da treba izvući pouke iz iskustava pandemije bolesti COVID-19 i iskoristiti već provedena tehnološka ulaganja; u tom kontekstu poziva na sveobuhvatnu i ambicioznu reviziju načina na koji zastupnici, osoblje i dužnosnici obavljaju svoj parlamentarni rad; smatra da bi glavni naglasak takve revizije trebao biti na djelotvornom i dobrom funkcioniranju institucije te da bi se njome također trebao ocijeniti učinak rada na daljinu i u hibridnom okruženju na kvalitetu sastanaka, pri čemu valja izbjeći preopćenite mjere za postupanje u izvanrednim okolnostima;

pozdravlja ciljeve sustava upravljanja okolišem (EMAS) Parlamenta za 2024.; podsjeća da srednjoročna strategija EMAS-a za 2024. sadržava klauzulu o preispitivanju kako bi se povećala razina ambicije u pogledu okoliša na temelju zabilježenog uspjeha; poziva Parlament da u svjetlu pandemije bolesti COVID-19 u 2022. preispita svoje ciljeve u okviru EMAS-a te da u odnosu na 2019. podigne letvicu za ključne pokazatelje uspješnosti; ponovno apelira na izmjenu trenutačnog plana za smanjenje emisija CO2 radi postizanja ugljične neutralnosti do 2030. primjenom interne cijene ugljika;

uviđa da gotovo dvije trećine ugljičnog otiska Parlamenta potječe od putničkog prijevoza; poziva na razumno smanjenje putovanja na sastanke koji se mogu održati na daljinu ili u hibridnom obliku i na promicanje prelaska na alternativna rješenja s niskim emisijama ugljika za sva preostala putovanja, pod uvjetom da to ne utječe na kvalitetu zakonodavnog i političkog rada;

poziva na veće mogućnosti dobrovoljnog rada kod kuće, s više dana i funkcija; poziva da se prednost daje hibridnim sastancima ili sastancima na daljinu kada oni ne uključuju donošenje političkih odluka, kao što su saslušanja i razmjene mišljenja ili interni i pripremni sastanci, uzimajući u obzir da je fizička prisutnost učinkovitija u političkim pregovorima, te da sa, kada god je to potrebno, omogući pružanje usluga usmenog prevođenja i usmenog prevođenja na daljinu; poziva glavnog tajnika da nakon mjera za kontinuitet poslovanja u kontekstu pandemije COVID-a 19 uspostavi novi fleksibilan okvir za pružanje usluga usmenog prevođenja na daljinu za razdoblje nakon bolesti COVID-19; napominje da prekomjerno vrijeme korištenja digitalnih alata može negativno utjecati na dobrobit nekih osoba; poziva na reviziju pravila o službenim putovanjima do kraja 2022. kako bi se osigurala odgovarajuća odobrenja temeljena na potrebama, utvrdilo posebno obrazloženje za odobrenje za sva službena putovanja, utvrdili uvjeti za načine prijevoza s niskim emisijama ugljika kojima se zastupnici neće ometati u provođenju njihovih mandata i isključili najštetniji načini prijevoza, uz iznimku ekstremnih slučajeva u kojima bi alternativni načini prijevoza za duga putovanja ili u teško dostupna područja narušili ravnotežu između ekološkog cilja i učinkovitosti parlamentarnog rada; očekuje da se za odobravanje službenih putovanja od 2022. kao uvjet za sva službena putovanja izaslanstva uvedu pripremni sastanci i izvješća nakon misija u potpunosti održani na daljinu te da se odobravanje izaslanstava ograniči samo na osobe koje su ovlaštene sudjelovati u takvim izaslanstvima; poziva Predsjedništvo da osigura da se održavanje izvanrednih sjednica odbora u Strasbourgu strogo ograniči na iznimne slučajeve i da se ti sastanci moraju propisno opravdati prije nego se odobre u svakom pojedinačnom slučaju;

potiče zastupnike da se koriste alternativnim prijevoznim sredstvima s niskom razinom emisije ugljika; ponavlja svoj poziv na reviziju provedbenih mjera Statuta zastupnika kako bi se omogućila nadoknada za fleksibilne aviokarte ekonomskog razreda za putovanja unutar Unije, uz izuzeće letova iz ili prema najudaljenijim regijama i s jednim ili više presjedanja ili onih duljih od četiri sata; prima na znanje da mnogi zastupnici zbog velike udaljenosti između njihovih izbornih jedinica u mjesta rada Parlamenta moraju putovati zrakoplovom;

10.

poziva na poboljšanje infrastrukture za bicikle, teretne bicikle, e-bicikle i e-romobile u prostorima Parlamenta, posebno postavljanjem sigurnih postaja za parkiranje i popravak bicikala koje su jednostavne za korištenje; poziva Parlament da blisko surađuje s relevantnim lokalnim vlastima, a posebno s Briselskom regijom, kako bi postao predvodnik u održivoj gradskoj mobilnosti preuzimanjem proaktivne uloge u provedbi plana GoodMove; poziva na proširenje sustava servisnih bicikala unutar Parlamenta; poziva na donošenje posebnih mjera za poticanje aktivne mobilnosti osoblja Parlamenta, uključujući posebne aktivnosti osposobljavanja o sigurnom putovanju na posao, održavanju i popravcima; poziva na pilot-projekt za teretne bicikle koji se koriste za određene logističke procese unutar Parlamenta i među zgradama institucija Unije;

11.

potiče osoblje Parlamenta da se koristi javnim prijevozom i poziva na to da se do 2022. godine uvede sustav koji uključuje subvencionirane propusnice za javni prijevoz za osoblje, bez prava na drugu vinjetu za parkiranje; očekuje da će se službena vozila koristiti za prijevoz zastupnika te osoblja i akreditiranih parlamentarnih asistenata s putnim nalozima između Bruxellesa i Strasbourga; poziva na godišnje povećanje broja parkirnih mjesta za automobile rezerviranih isključivo za električna vozila i na pregled ukupnog broja parkirnih mjesta u skladu s primjenjivim zakonodavstvom u trima mjestima rada;

12.

očekuje da službe Parlamenta sve skupine posjetitelja obavijeste o utjecaju njihova prijevoza na okoliš te da se od 2022. uvede sustav poticajnog povrata putnih troškova na temelju utjecaja na okoliš; traži od Predsjedništva da započne postupak revizije pravila koja se odnose na skupine posjetitelja u skladu s Komunikacijom Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Strategiji za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti (COM(2020)0789), posebno stavka 9. te Komunikacije o kolektivnim putovanjima, te da putne troškove skupina posjetitelja prilagodi promjenama tržišnih cijena i omogući izmjene kako bi se izbjegle tržišne fluktuacije putnih troškova koje stvaraju indirektnu geografsku diskriminaciju posjetitelja;

13.

poziva upravu da prati predviđena stalna povećanja troškova energije za 2022. te da ispita uštedu troškova i učinkovitost potrošnje; poziva na to da se zaustavi nadogradnja instalacija za grijanje na fosilna goriva i da se, kako bi se izbjeglo stvaranje neupotrebljive imovine, do 2022. usvoji plan s posebnim ključnim etapama za postupno ukidanje fosilnih goriva te da se provede analiza učinkovitosti i djelotvornosti upotrebe sustava toplinskih crpki i drugih relevantnih tehnologija u skladu s ciljevima EMAS-a; poziva Parlament da dodatno poveća udio obnovljive energije u svojem skupu izvora energije, a posebno u proizvodnji energije te očekuje da se do 2023. u Bruxellesu postave najsuvremenije krovne fotonaponske ćelije s maksimalnim potencijalom; istodobno poziva na to da se u okviru javne nabave jamstava o podrijetlu postupno zamijene lokalnim obnovljivim izvorima energije;

14.

očekuje od službi Parlamenta da nastave smanjivati potrošnju papira prelaskom na zajedničko internetsko okruženje bez papira za sve sjednice, kao i daljnjom provedbom modaliteta e-potpisa; ponavlja svoj zahtjev da se u skladu s ciljem sustava EMAS za Europski parlament bez papira što prije provede analiza alternativa transportnim kovčezima;

15.

očekuje da će se načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu” i načelo kružnog gospodarstva primjenjivati na sva ulaganja, uključujući odluke o digitalnim ulaganjima i upravljanju; poziva na potpunu provedbu strategije Parlamenta za gospodarenje otpadom u skladu s načelima hijerarhije otpada, posebno kada je riječ o održivom i kružnom pristupu gospodarenju građevinskim otpadom; poziva na to da se u potpunosti uvedu mjere za ukidanje plastike za jednokratnu upotrebu u Parlamentu;

16.

podsjeća da je velika većina zastupnika u Parlamentu podržala uspostavu jedinstvenog sjedišta kako bi se osiguralo učinkovito trošenje novca poreznih obveznika Unije te kako bi Parlament preuzeo odgovornost za smanjenje svog ugljičnog otiska; podsjeća da je potrebno pronaći rješenja kojima bi se optimizirali parlamentarni i institucionalni rad, financijski troškovi i ugljični otisak; smatra da stečeno iskustvo i ulaganja u rad i sastanke na daljinu mogu poslužiti kao osnova za prilagodbu potreba u pogledu službenih putovanja; podsjeća da, u skladu s Ugovorom o Europskoj uniji, sjedište Europskog parlamenta mora biti u Strasbourgu; napominje da bi trajne promjene iziskivale izmjenu Ugovora za koju je potrebna jednoglasna odluka;

17.

podsjeća da se uvjeti natječaja ne bi smjeli voditi isključivo načelom najbolje cijene, već bi trebali uključivati i ekološke, socijalne i rodne kriterije s detaljnim indikatorima; pozdravlja proširenje mandata Službe za pomoć u području zelene javne nabave kako bi se obuhvatili socijalni i rodni elementi i poziva na obvezu savjetovanja sa Službom za pomoć u području zelene javne nabave za nabavu iznad 15 000 EUR; očekuje od Predsjedništva da do 2022. usvoji sustav izvješćivanja o održivosti kao što je Globalna inicijativa za izvješćivanje i njezino proširenje kako bi se u izvješćivanje o održivosti uključila rodna perspektiva;

Transparentnost i odgovornost

18.

žali zbog toga što Predsjedništvo odbija provesti zahtjev za daljnjom reformom naknade za opće troškove, koji je u brojnim prilikama iznesen na plenarnoj sjednici, čime se aktivno sprečava da se novac poreznih obveznika Unije koristi na transparentniji i odgovorniji način; zahtijeva od Predsjedništva da do kraja 2021. uvede izmjene pravila o naknadi za opće troškove;

19.

žali zbog toga što Predsjedništvo odbija provesti zahtjev, u nekoliko navrata iznesen na plenarnoj sjednici, za ključnim mjerama reforme Parlamenta, koje su prvotno spomenute u navedenoj Rezoluciji od 26. listopada 2017. o borbi protiv spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u EU, među kojima je i uvođenje obvezne obuke protiv uznemiravanja za cjelokupno osoblje i sve zastupnike; zahtijeva da Predsjedništvo smjesta u cijelosti provede odluke plenarne sjednice;

20.

žali zbog toga što Predsjedništvo odbija provesti zahtjev, koji je više puta iznesen na plenarnoj sjednici, da se akreditiranim parlamentarnim asistentima koji na temelju Direktive (EU) 2019/1937 o zaštiti zviždača (21) izvještavaju o kršenju prava Unije omogući veća razina zaštite, kao i razina zaštite za akreditirane parlamentarne asistente koji su žrtve uznemiravanja; poziva Predsjedništvo da definira jasne i pravno određene standarde prema kojima se mogu odobriti slučajevi zaštite zviždača, uključujući za akreditirane parlamentarne asistente, te da ih objavi;

21.

žali što Predsjedništvo odbija provesti zahtjev, koji je u više navrata izražen na plenarnoj sjednici, da se poduzmu mjere za potpuno usklađivanje naknada za dužnosnike, ostale javne službenike i akreditirane parlamentarne asistente za službena putovanja između tri mjesta rada Parlamenta; poziva Predsjedništvo da se bez daljnje odgode posveti tom pitanju i da, nakon što ponovno počne održavanje plenarnih sjednica u Strasbourgu, poduzme potrebne mjere za ispravljanje te nejednakosti;

22.

ponovno poziva Konferenciju predsjednika da revidira provedbene odredbe kojima se uređuje djelovanje izaslanstava i službenih putovanja izvan Europske unije; ističe da bi se tom revizijom trebala razmotriti mogućnost da akreditirani parlamentarni asistenti pod određenim uvjetima prate zastupnike na službenim putovanjima izaslanstava Parlamenta i drugim službenim putovanjima;

23.

žali zbog toga što je Predsjedništvo odgodilo provedbu zahtjeva zastupnika, koji je u nekoliko navrata iznesen na plenarnoj sjednici, da se dođe do tehničkog rješenja kojim bi se zastupnicima omogućilo da ostvare svoje pravo glasovanja tijekom rodiljnog ili očinskog dopusta, tijekom dugotrajne bolesti ili u slučajevima više sile te da se razjasne pravna, financijska i tehnička ograničenja takvog rješenja; smatra da bi svi koraci poduzeti u tom pogledu omogućili napredak u uspostavi sustava rada i glasovanja na daljinu u Parlamentu, koji je pokrenut nakon izbijanja pandemije; očekuje da će Predsjedništvo, s obzirom na to da je tehnička mogućnost sada potvrđena, započeti s radom za ukidanje eventualnih pravnih i financijskih ograničenja;

24.

podsjeća da je prema godišnjim izvješćima registra transparentnosti proteklih godina otprilike polovica svih upisa u registar netočna; boji se da registar ne može ispuniti svoju svrhu osiguravanja veće transparentnosti u pogledu aktivnosti predstavnika interesnih skupina ako se u polovici njegovih unosa dostave nepotpuni ili netočni podaci; poziva Parlament da poduzme mjere za povećanje točnosti registra;

25.

ponavlja svoj zahtjev da Parlament sastavi detaljno godišnje izvješće o predstavnicima interesnih skupina i drugim organizacijama kojima je odobren pristup prostorima Parlamenta te da ga objavi u skladu s Uredbom o zaštiti podataka;

26.

očekuje da će Predsjedništvo ubuduće proaktivno obavještavati zastupnike o provedbi relevantnih odluka s plenarne sjednice;

Rodno pitanje

27.

poziva na analizu izrade proračuna kojom se uzima u obzir rodna perspektiva kako bi se poduprli budući prednacrti projekcije proračuna u skladu s obvezama Unije u pogledu rodno osviještene izrade proračuna; poziva na uvođenje posebnog rodno osviještenog računovodstvenog sustava s rashodima za zastupnike, osoblje i stručnjake razvrstanima po spolu;

28.

poziva na donošenje kriterija za ocjenjivanje i praćenje postupaka javne nabave koji se temelje na promicanju jednakih mogućnosti i koji će biti zastupljeni u svim natječajnim specifikacijama Parlamenta;

Digitalna infrastruktura

29.

podržava ulaganje u digitalnu infrastrukturu i kibersigurnost; ističe potrebu da se u informacijsku i komunikacijsku tehnologiju integriraju sigurna softverska rješenja, odnosno rješenja otvorenog koda, kojima se Parlamentu jamči potpuna kontrola nad softverom i nad upravljanjem podacima, kao i sloboda u razvoju aplikacija i nabava tehnologije kojom se posebno izbjegava ovisnost ili tehnološka ovisnost o velikim tehnološkim platformama, posebno u pogledu pružatelja usluga računalstva u oblaku;

30.

naglašava da Parlament mora uključiti pitanje zaštite okoliša u digitalnu agendu; naglašava da digitalne inovacije moraju pozitivno doprinijeti ekološkoj tranziciji; poziva na smanjenje ekološkog otiska digitalne tehnologije (zelena informacijska tehnologija), posebno uz pomoć prilagodbe unutarnjih politika; poziva Parlament da ekološki dizajn digitalnih usluga uključi u svoje upravljanje informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te da odabere opcije kojima se poštuje kružno gospodarstvo i promiče resursna učinkovitost;

31.

podsjeća na inherentne rizike za sigurnost informacija i privatnost koji proizlaze iz upotrebe rješenja za razmjenu osjetljivih podataka koja su ovisna o trećim stranama i pozitivan učinak softvera otvorenog koda na digitalnu autonomiju te njegove koristi u pogledu sigurnosti; ustraje u tome da bi korisnicima trebalo omogućiti korištenje softvera otvorenog koda na uređajima Parlamenta te naglašava da je potrebno donijeti decentralizirana rješenja otvorenog koda za virtualne sastanke i slanje poruka; ističe potrebu za pravilnim osposobljavanjem korisnika s posebnim naglaskom na kibersigurnosti; naglašava potrebu za softverom za automatsku transkripciju i prevođenje kako bi se podržalo jednako širenje informacija na svim službenim jezicima;

32.

snažno potiče na donošenje mjera kojima bi se zajamčilo da Parlament nabavom softvera i digitalne infrastrukture, uključujući rješenja u oblaku, izbjegne ovisnost o jednom dobavljaču putem zahtjeva u pogledu prenosivosti i potpune interoperabilnosti, da se koristi softverom otvorenog koda te da donese posebne postupke nabave usmjerene na mala i srednja poduzeća i startup poduzeća;

33.

naglašava da bi softverski podaci i alati koje proizvede javni sektor i/ili softverski podaci i alati financirani javnim sredstvima trebali biti ponovno upotrebljivi, javno dostupni i u skladu s temeljnim pravima te da, ako su namijenjeni kritičnoj upotrebi, moraju imati sigurnosnu potvrdu ili zadovoljiti sigurnosnu reviziju; smatra, osim toga, da bi se umjetna inteligencija kojom se koristi Parlament trebala objaviti kao otvoren kod, u okviru postupka javne nabave, s dostupnom programskom dokumentacijom i algoritmima, čime bi se omogućilo da se utvrdi kako je sustav umjetne inteligencije došao do određenog zaključka; naglašava da bi revizija temeljnih prava trebala biti dio svake prethodne ocjene sukladnosti;

34.

prima na znanje da su uspostavljeni sustavi glasovanja na daljinu kako bi se očuvao kontinuitet rada Parlamenta tijekom pandemije; traži da ti sustavi glasovanja budu ujedinjeni;

35.

poziva na brže i sigurnije bežične mreže u sva tri mjesta rada;

Komunikacija s građanima

36.

ističe da je Parlament jedina institucija Unije čiji se zastupnici biraju na općim izborima; smatra da je važno građanima pružiti bolje razumijevanje rada Parlamenta te podići političku svijest i promicati vrijednosti Unije; poziva na povećanje digitalnih kanala za izravnu komunikaciju s građanima;

37.

podržava činjenicu da će se izložba „Europa Experience” u svim državama članicama otvoriti do 2024.; prima na znanje potvrdu da kašnjenja prouzročena pandemijom bolesti COVID-19 neće ugroziti ključne etape; podupire upravu u njezinoj politici čiji je cilj maksimalno iskorištavanje sinergija; očekuje da će dugoročni učinak izložbe „Europa Experience” na proračun u pogledu tekućih troškova biti predstavljen Odboru za proračune prije usvajanja proračuna za 2022.; podsjeća da bi izložba „Europa Experience” svim građanima trebala omogućiti bolje razumijevanje funkcioniranja europskih institucija;

38.

smatra da bi uredi za vezu Europskog parlamenta trebali razvijati svoju mrežu i više komunicirati s građanima; poziva Parlament da preko svojih ureda za vezu organizira sastanke i događanja između zastupnika i mladih na lokalnoj razini, kao što je Europski skup mladih (EYE);

39.

uviđa važnost skupina posjetitelja; napominje da nijedna skupina posjetitelja nije mogla posjetiti prostorije Parlamenta tijekom pandemije bolesti COVID-19; podsjeća da je, u skladu s odlukom Predsjedništva od 5. listopada 2020., 40 % neiskorištene kvote za 2020. preraspodijeljeno na 2022.; pozdravlja činjenicu da Parlament ulaže znatne napore u pružanje usluga posjetiteljima, posebno mladima, koji će i dalje biti ključna ciljna skupina; poziva na to da se do kraja mandata ne uvode dodatna povećanja naknada za posjetitelje te da se svedu na ono što je operativno izvedivo;

40.

svjestan je činjenice da oko 50 milijuna ljudi pripada različitim jezičnim, religijskim i manjinskim zajednicama u Uniji; podsjeća da Parlament potiče uključivanje i sudjelovanje građana u Uniji, uključujući nacionalne, regionalne i jezične manjine; podsjeća da Parlament snažno potiče višejezičnost i promiče prava nacionalnih, regionalnih i jezičnih manjina; smatra da Parlament može aktivno doprinijeti borbi protiv dezinformiranja pružanjem informacija i na jezicima jezičnih manjina, regija i zajednica, ovisno o potrebi; traži od Predsjedništva da analizira izvedivost i procijeni financijske troškove izrade komunikacijskih materijala, primjerice za centre „Europa Experience” i Konferenciju o budućnosti Europe na jezicima jezičnih manjina, regija i zajednica u različitim državama članicama;

41.

poziva Predsjedništvo da ključne rezolucije o vanjskoj politici usvojene u skladu s člankom 54. Poslovnika (izvješća o vlastitoj inicijativi) prevede na službene jezike Ujedinjenih naroda koji nisu jezici Unije (arapski, kineski i ruski) te da rezolucije za pojedine zemlje donesene u skladu s člankom 132. (rezolucija priložena izjavama Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove) i člankom 144. (hitna rezolucija) prevede na službeni jezik dotične zemlje kako bi se povećao učinak i doseg vanjskog djelovanja Parlamenta te poziva proračunsko tijelo da se pobrine za to da se u tu svrhu na raspolaganje stave dostatna odobrena sredstva;

42.

poziva glavnog tajnika da analizira izvedivost uvođenja prevođenja na međunarodni znakovni jezik za sve rasprave na plenarnoj sjednici, u skladu sa zahtjevima usvojenima na plenarnoj sjednici, te da tu odluku provede poštujući načelo jednakog pristupa za sve građane;

43.

smatra da je ključno da svaka institucija Unije koja sudjeluje u organizaciji predstojeće konferencije o budućnosti Europe i upravljanju njome, uključujući Parlament, raspolaže odgovarajućim administrativnim proračunima kako bi bila uspješna već na temelju priopćenja o procjenama prihoda i rashoda;

44.

poziva da se građanima i stanovnicima država članica i partnerskih zemalja omogući virtualni obilazak s vodičem u Parlamentu kako bi se postiglo bolje razumijevanje rada i vrijednosti institucije u široj javnosti;

45.

poziva na uspostavu posebne službe za starije osobe, čime će se istaknuti programi i politike Unije koji doprinose aktivnom starenju;

Projekti povezani s nekretninama

46.

očekuje transparentnije i detaljnije planiranje i donošenje odluka o politici Parlamenta u području upravljanja nekretninama, uključujući rano informiranje, u skladu s člankom 266. Financijske uredbe; poziva na raspravu o funkcioniranju Parlamenta i preispitivanje potreba Parlamenta za prostorom u svjetlu pandemije i očekivanog povećanja rada na daljinu te, tamo gdje je to potrebno, na prilagodbu svoje dugoročne strategije za upravljanje nekretninama; naglašava da bi se pažljivim planiranjem trebale omogućiti znatne uštede;

47.

traži od Predsjedništva da obznani svoju odluku o zgradi Paul-Henri Spaak, uključujući detaljan pregled troškova i popratne dokumente; prima na znanje da je zgrada Spaak nedostupna tijekom radova na obnovi i poziva na optimizaciju već dostupnog prostora u skladu s potrebama Parlamenta; podsjeća u tom smislu da se Parlament obvezao na provedbu potrebne prilagodbe i obnove svojih zgrada kako bi se stvorilo okruženje dostupno svim korisnicima u skladu sa standardima Unije; preporučuje da se pri planiranju i restrukturiranju zgrada Parlamenta na odgovarajući način uzmu u obzir kriteriji raznolikosti i uključivosti;

48.

pozdravlja odluku Predsjedništva da usvoji certifikate za zgrade za upravljanje životnim ciklusom portfelja nekretnina Parlamenta; očekuje da će se novim alatom doprinijeti učinkovitoj provedbi plana za postizanje klimatski neutralnih ili pasivnih zgrada što je prije moguće, a najkasnije do 2050.; također očekuje da će certifikat uključivati informacije o poboljšanju kvalitete zraka u zatvorenim prostorima i zdravim zgradama;

49.

prima na znanje da se proračunom koji je predložio glavni tajnik za 2022. predviđa 4,358 milijuna EUR za izgradnju na ulazu u zgradu WEISS te napominje da je u proračunu za 2021. za tu izgradnju već predviđeno 8 milijuna EUR; zahtijeva ažurirane informacije o ukupnim troškovima tog projekta;

Ostala pitanja

50.

ponovno upućuje zahtjev Predsjedništvu da uvede potpunu fleksibilnost u pogledu prisutnosti zastupnika tijekom zelenih tjedana kako bi im se olakšala organizacija rada;

51.

podsjeća da na to se u članku 27. stavcima 1. i 2. Statuta članova Europskog parlamenta (22) navodi da „Dobrovoljni mirovinski fond nastavlja djelovati nakon stupanja na snagu ovog Statuta, za zastupnike i bivše zastupnike koji su stekli prava ili imaju buduća prava u tom fondu”, odnosno da se „stečena prava i buduća prava čuvaju u cijelosti”; poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo da u potpunosti poštuju Statut zastupnika i izrade jasan plan za mirovinski fond prema kojem bi Parlament preuzeo obveze i odgovornosti za dobrovoljni mirovinski sustav zastupnika;

52.

napominje da je pandemija teško pogodila pružatelje usluga; pozdravlja napore Parlamenta da se doprinese smanjenju učinka na podizvođače i njihove zaposlenike, kao što je pružanje solidarnih obroka; naglašava činjenicu da podugovaranje usluga čišćenja te pripreme i dostave hrane i pića dovodi zaposlenike, uglavnom žene, u iznimno ranjiv položaj; izuzetno je zabrinut zbog masovnog otpuštanja zaposlenika u poduzeću za pripremu i dostavu hrane COMPASS Group; poziva relevantna tijela Parlamenta da u suradnji s podizvođačima istraže sva moguća alternativna rješenja za zaštitu radnih mjesta u okviru socijalnog dijaloga i da nabave dodatne usluge koje se mogu opravdati korištenjem proračuna Parlamenta; apelira na Parlament da poduzme sve potrebne mjere predostrožnosti kako bi se zajamčilo da vanjski izvođači poštuju najviše standarde radnog prava za osoblje za čišćenje, koje uglavnom čine žene, i za ugostiteljsko osoblje, posebno u pogledu psihološkog pritiska i radnih uvjeta; poziva Predsjedništvo da preispita politiku eksternalizacije Parlamenta;

53.

poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo da u cijeloj administraciji Parlamenta uvedu izradu proračuna na temelju uspješnosti i racionalno upravljanje kako bi se povećala učinkovitost i održivost u odnosu na okoliš te smanjila papirologija i birokracija u unutarnjem radu institucije; naglašava da je rezultat racionalnog upravljanja stalno poboljšanje radnog procesa zahvaljujući pojednostavnjenju i iskustvu administrativnog osoblja;

54.

ističe da je potrebno preispitati politiku ljudskih resursa Parlamenta kako bi se instituciji omogućilo da se koristi stručnim znanjem koje je steklo cjelokupno osoblje Parlamenta; smatra da je stoga potrebno izmijeniti pravila kako bi se svim kategorijama osoblja, uključujući akreditirane parlamentarne asistente, omogućilo sudjelovanje u internim natječajima i uspostavili sustavi za razvoj ljudskih resursa koji će Parlamentu omogućiti da stručno znanje tih kategorija zadrži u službi institucije;

55.

poziva glavnog tajnika da procijeni rizike koji se odnose na zapošljavanje sve većeg broja ugovornih djelatnika, uključujući i opasnost od stvaranja dvije različite klase osoblja u Parlamentu; ustraje u tome da bi stalno osoblje trebalo imati stalna središnja radna mjesta i obavljati središnje zadaće;

56.

poziva na veću fleksibilnost i manje birokracije u upravljanju uredima i ugovorima zastupnika u Europskom parlamentu te da se pritom uzmu u obzir opetovane pogreške internetskih platformi i poteškoće u radu na daljinu tijekom pandemije bolesti COVID-19; traži od Glavnog tajništva Parlamenta i financijskih službi da uspostave poseban skup fleksibilnih pravila;

57.

prima na znanje da Parlament svakog semestra u Bruxellesu primi oko 250 stažista; smatra da bi se svim stažistima u Parlamentu trebao ponuditi jednaki popust za prijevoz kao i ostalim članovima osoblja; smatra da te mjere ne bi znatno opteretile proračun Parlamenta i da bi dovele do znatnog smanjenja troškova za stažiste u Bruxellesu;

58.

podsjeća da odgovarajuća sredstva trebaju biti namijenjena financiranju kulturnih i umjetničkih aktivnosti u prostorima Parlamenta i izvan njih kako bi se naglasila njegova potpora kulturnom i kreativnom sektoru;

59.

podsjeća na političku predanost Parlamenta u pogledu njegovih vanjskih ureda za vezu i potiče Europsku službu za vanjsko djelovanje da osigura potrebne uvjete, kao što je zajedničko upravljanje zgradama gdje je to potrebno i osiguravanje diplomatske akreditacije za osoblje Parlamenta od strane tijela država domaćina;

60.

poziva na pravovremena i transparentna godišnja izvješća Tijela za političke stranke i zaklade;

61.

smatra da pandemija bolesti COVID-19 negativno utječe na život Parlamenta; naglašava važnost jamčenja dinamičnog i živog Parlamenta nakon završetka krize uzrokovane bolešću COVID-19; stoga traži od Predsjedništva da provede analizu kako bi se utvrdile nove prakse koje bi mogle učiniti Parlament dinamičnijim, nakon čega bi, prema potrebi, uslijedile preporuke koje bi se mogle provesti revizijom Poslovnika;

o o

62.

prihvaća projekciju proračuna za financijsku godinu 2022.;

63.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i projekciju proračuna proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.

(2) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11.

(3) SL C 444 I, 22.12.2020.

(4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0357, Prilog II.

(5) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28.

(6) SL L 287, 29.10.2013., str. 15.

(7) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0123.

(8) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0302.

(9) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0385.

(10) SL C 346, 27.9.2018., str. 19.

(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0331.

(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0010.

(13) https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2020/652735/IPOL_STU(2020)652735_EN.pdf

(14) SL C 364, 15.10.2014., str. 3.

(15) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0227.

(16) Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.).

(17) Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

(18) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0306.

(19) SL C 444 I, 22.12.2020., str. 5.

(20) Tekstovi koje je usvojilo Predsjedništvo, PE 113.116/BUR./rev. XXVI/ 01-04-2009.

(21) Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).

(22) Odluka Europskog parlamenta od 28. rujna 2005. o donošenju Statuta članova Europskog parlamenta (2005/684/EZ, Euratom) (SL L 262, 7.10.2005., str. 1.).

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 506

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 64. 15. prosinca 2021.

Sadržaj		Stranica

	EUROPSKI PARLAMENT ZASJEDANJE 2021.–2022. Dnevne sjednice od 26. do 29. travnja 2021. Tekstovi o razrješnici za financijsku godinu 2019., usvojeni 28. travnja 2021., objavljeni su u SL L 340, 24.9.2021 . USVOJENI TEKSTOVI	1

	I. Rezolucije, preporuke i mišljenja
	REZOLUCIJE
	Europski parlament
	utorak, 27. travnja 2021.
2021/C 506/01	Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. Izvješće o provedbi aspekata sigurnosti na cestama iz paketa o tehničkoj ispravnosti (2019/2205(INI))	2
2021/C 506/02	Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o ostacima kemikalija u Baltičkom moru na temelju predstavki br. 1328/2019 i 0406/2020 (2021/2567(RSP))	9
2021/C 506/03	Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o tehničkim i operativnim mjerama za učinkovitiji i čišći pomorski promet (2019/2193(INI))	12
2021/C 506/04	Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Nacrtu uredbe Komisije o izmjeni priloga II., III. i IV. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu maksimalnih razina ostataka za aklonifen, akrinatrin, Bacillus pumilus QST 2808, klorantraniliprol, etirimol, lufenuron, pentiopirad, pikloram i Pseudomonas sp. soj DSMZ 13134 u ili na određenim proizvodima (D070113/03 – 2021/2590(RPS))	20
2021/C 506/05	Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Nacrtu uredbe Komisije o izmjeni priloga II., III. i IV. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu maksimalnih razina ostataka za acekvinocil, acibenzolar-S-metil, Bacillus subtilis soj IAB/BS03, emamektin, flonikamid, flutolanil, fosetil, imazamoks i oksatiapiprolin u ili na određenim proizvodima (D063854/04 – 2021/2608(RPS))	23
	srijeda, 28. travnja 2021.
2021/C 506/06	Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2021. o ishodu pregovora između EU-a i Ujedinjene Kraljevine (2021/2658(RSP))	26
2021/C 506/07	Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2021. o zaštiti tla (2021/2548(RSP))	38
	četvrtak, 29. travnja 2021.
2021/C 506/08	Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o Oporezivanju digitalnog gospodarstva: pregovorima u OECD-u, poreznoj rezidentnosti digitalnih poduzeća i mogućem europskom digitalnom porezu (2021/2010(INI))	54
2021/C 506/09	Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o ubojstvu Daphne Caruane Galizije i vladavini prava u Malti (2021/2611(RSP))	64
2021/C 506/10	Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o pandemiji bolesti COVID-19 u Latinskoj Americi (2021/2645(RSP))	69
2021/C 506/11	Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o Boliviji i uhićenju bivše predsjednice Jeanine Áñez i drugih dužnosnika (2021/2646(RSP))	74
2021/C 506/12	Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o zakonima o bogohuljenju u Pakistanu, posebice o slučaju Shagufte Kausar i Shafqata Emmanuela (2021/2647(RSP))	77
2021/C 506/13	Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o Rusiji, slučaju Alekseja Navaljnog, povećanoj vojnoj prisutnosti na granici s Ukrajinom i ruskim napadima u Češkoj Republici (2021/2642(RSP))	82
2021/C 506/14	Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o petoj obljetnici mirovnog sporazuma u Kolumbiji (2021/2643(RSP))	89
2021/C 506/15	Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o europskom jamstvu za djecu (2021/2605(RSP))	94
2021/C 506/16	Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o dostupnosti i cjenovnoj pristupačnosti testiranja na COVID (2021/2654(RSP))	105
	PREPORUKE
	Europski parlament
	četvrtak, 29. travnja 2021.
2021/C 506/17	Preporuka Europskog parlamenta Vijeću od 29. travnja 2021. o preporuci Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o odnosima EU-a i Indije 2021/2023(INI))	109

	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europski parlament
	utorak, 27. travnja 2021.
2021/C 506/18	Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Filipu De Manu (2020/2271(IMM))	119
2021/C 506/19	Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Zdzisławu Krasnodębskom (2020/2224(IMM))	121
2021/C 506/20	Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Ioannisu Lagosu (2020/2240(IMM))	123
2021/C 506/21	Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Ioannisu Lagosu (2020/2219(IMM))	125
2021/C 506/22	Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o sklapanju međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o obveznom registru transparentnosti (2020/2272(ACI))	127

	III Pripremni akti
	Europski parlament
	utorak, 27. travnja 2021.
2021/C 506/23	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske Unije i Kraljevine Norveške na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) o izmjeni koncesija za sve carinske kvote uključene u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (10643/20 – C9-0424/2020 – 2020/0230(NLE))	134
2021/C 506/24	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu između Europske unije i Republike Hondurasa o izvršavanju zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šuma pri uvozu proizvoda od drvne sirovine u Europsku uniju (12543/2020 – C9-0084/2021 – 2020/0157(NLE))	135
2021/C 506/25	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 (07064/2/2020 – C9-0111/2021 – 2018/0224(COD))	136
2021/C 506/26	P9_TA(2021)0125 Poseban program za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije * Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o nacrtu odluke Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije (08550/2019 – C9-0167/2020 – 2018/0225(CNS)) P9_TC1-CNS(2018)0225 Stajalište Europskog parlamenta usvojeno 27. travnja 2021. radi donošenja Odluke Vijeća (EU) 2021/… kojom se uspostavlja posebni program za provedbu Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa te o stavljanju izvan snage Odluke 2013/743/EU	141
2021/C 506/27	P9_TA(2021)0126 Europski institut za inovacije i tehnologiju ***I Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (preinaka) (COM(2019)0331 – C9-0042/2019 – 2019/0151(COD)) P9_TC1-COD(2019)0151 Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. travnja 2021. radi donošenja Uredbe (EU) 2021/… Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (preinaka)	142
2021/C 506/28	P9_TA(2021)0127 Strateški inovacijski program Europskog instituta za inovacije i tehnologiju ***I Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje 2021.–2027.: Jačanje europskog inovacijskog talenta i kapaciteta (COM(2019)0330 – C9-0043/2019 – 2019/0152(COD)) P9_TC1-COD(2019)0152 Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. travnja 2021. radi donošenja Odluke (EU) 2021/… Europskog parlamenta i Vijeća o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje 2021. – 2027.: jačanje europskog inovacijskog talenta i kapaciteta te o stavljanju izvan snage Odluke br. 1312/2013/EU	143
2021/C 506/29	P9_TA(2021)0128 Mehanizam Unije za civilnu zaštitu ***I Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (COM(2020)0220 – C9-0160/2020 – 2020/0097(COD)) P9_TC1-COD(2020)0097 Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. travnja 2021. radi donošenja Uredbe (EU) 2021/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu	144
2021/C 506/30	Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. koji sadržava prijedlog o nacrtu Odluke Vijeća o sklapanju Dobrovoljnog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Republike Hondurasa o provedbi zakona, upravljanju i trgovini u području šuma pri uvozu proizvoda od drvne sirovine u Europsku uniju (12543/2020 – C9-0084/2021 – 2020/0157M(NLE))	145
2021/C 506/31	Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 24. ožujka 2021. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1234/2008 o razmatranju izmjena uvjeta odobrenja za stavljanje u promet lijekova za humanu primjenu i veterinarsko-medicinskih proizvoda (C(2021)01603 – 2021/2616(DEA))	151
2021/C 506/32	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa za unutarnje tržište, konkurentnost poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, područje bilja, životinja, hrane i hrane za životinje, te europsku statistiku (Program za jedinstveno tržište) i o stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 99/2013, (EU) br. 1287/2013, (EU) br. 254/2014 i (EU) br. 652/2014 (14281/1/2020 – C9-0133/2021 – 2018/0231(COD))	153
2021/C 506/33	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (EGF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1309/2013 (05532/1/2021 – C9-0139/2021 – 2018/0202(COD))	154
2021/C 506/34	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EU) br. 390/2014 (06833/1/2020 – C9-0144/2021 – 2018/0207(COD))	155
2021/C 506/35	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Pravosuđe i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1382/2013 (06834/1/2020 – C9-0138/2021 – 2018/0208(COD))	157
2021/C 506/36	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Svemirskog programa Unije i osnivanju Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013 i (EU) br. 377/2014 i Odluke br. 541/2014/EU (14312/1/2020 – C9-0140/2021 – 2018/0236(COD))	158
	srijeda, 28. travnja 2021.
2021/C 506/37	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2021. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, s druge strane, te Sporazuma između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka (05022/2021 – C9-0086/2021 – 2020/0382(NLE))	159
2021/C 506/38	P9_TA(2021)0142 Višegodišnji plan upravljanja plavoperajnom tunom u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru ***I Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2021. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi višegodišnjeg plana upravljanja plavoperajnom tunom u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru, izmjeni uredbi (EZ) br. 1936/2001, (EU) 2017/2107 i (EU) 2019/833 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2016/1627 (COM(2019)0619 – C9-0188/2019 – 2019/0272(COD)) P9_TC1-COD(2019)0272 Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 28. travnja 2021. radi donošenja Uredbe (EU) 2021/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi višegodišnjeg plana upravljanja plavoperajnom tunom u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru, izmjeni uredbi (EZ) br. 1936/2001, (EU) 2017/2107 i (EU) 2019/833 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2016/1627	160
2021/C 506/39	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o borbi protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu (14308/1/2020 – C9-0113/2021 – 2018/0331(COD))	217
	četvrtak, 29. travnja 2021.
2021/C 506/40	Amandmani koje je donio Europski parlament 29. travnja 2021. na prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 (digitalna zelena potvrda) (COM(2021)0130 – C9-0104/2021 – 2021/0068(COD)) [Amandman 25, osim ako je drugačije navedeno]	218
2021/C 506/41	Amandmani koje je donio Europski parlament 29. travnja 2021. na prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju za državljane trećih zemalja koji zakonito borave na državnom području država članica tijekom pandemije bolesti COVID-19 (digitalna zelena potvrda) (COM(2021)0140 – C9-0100/2021 – 2021/0071(COD)) [Amandman 1, osim ako je drugačije navedeno]	237
2021/C 506/42	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Unije za borbu protiv prijevara i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 250/2014 (05330/1/2021 – C9-0108/2021 – 2018/0211(COD))	241
2021/C 506/43	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (preinaka) (12262/1/2020 – C9-0011/2021 – 2017/0237(COD))	242
2021/C 506/44	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog fonda za obranu i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2018/1092 (06748/1/2020 – C9-0112/2021 – 2018/0254(COD))	243
2021/C 506/45	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Digitalna Europa te o stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2015/2240 (06789/1/2020 – C9-0109/2021 – 2018/0227(COD))	244
2021/C 506/46	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa za okoliš i djelovanje u području klime (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1293/2013 (06077/1/2020 – C9-0110/2021 – 2018/0209(COD))	245
2021/C 506/47	Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o Prijedlogu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EU) br. 389/2012 o upravnoj suradnji u području trošarina u pogledu sadržaja elektroničkih upisnika (COM(2021)0028 – C9-0016/2021 – 2021/0015(CNS))	246
2021/C 506/48	Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2021. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2022. (2020/2264(BUI))	247