1.

Ova Rezolucija zasniva se na Rezoluciji o strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027 (1)., Rezoluciji o utvrđivanju smjernica o upravljanju dijalogom EU-a s mladima (2), Zaključcima o poticanju demokratske osviještenosti i demokratskog angažmana među mladima u Europi (3), Zaključcima o jačanju višerazinskog upravljanja pri promicanju sudjelovanja mladih u procesima donošenja odluka (4) te ishodima prethodnih ciklusa dijaloga EU-a s mladima.

2.

U Rezoluciji o strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027. utvrđuju se opći ciljevi, vodeća načela i temelji za daljnju suradnju u području mladih na razini EU-a. Poziva se na veće uključivanje mladih u dijalog s oblikovateljima politika te na angažiranje mladih iz različitih sredina i društvenih skupina.

3.

Dijalog EU-a s mladima mehanizam je za sudjelovanje mladih u EU-u. Služi kao forum za kontinuirano zajedničko promišljanje i savjetovanje o prioritetima, provedbi i daljnjim koracima u vezi sa suradnjom na razini EU-a u području mladih (5) između oblikovatelja politika, mladih i organizacija koje ih predstavljaju, čime se omogućuje kontinuirano partnerstvo pri upravljanju tim procesima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

4.

Države članice potiče se da omoguće sudjelovanje mladih u svim fazama provedbe dijaloga EU-a s mladima uključivanjem sektora mladih te, prema potrebi, osiguravanjem vodeće uloge za nacionalno vijeće mladih (6) u nacionalnoj radnoj skupini i europskoj upravljačkoj skupini.

5.

Ishodi osmog ciklusa dijaloga EU-a s mladima zasnivaju se na trima konferencijama EU-a za mlade u okviru tog ciklusa, povratnim informacijama iz kvalitativnih savjetovanja i događanja na nacionalnoj i europskoj razini u fazi dijaloga, kvantitativnim rezultatima središnje ankete u okviru dijaloga EU-a s mladima te rezultatima iz faze učinka na nacionalnoj i europskoj razini, a njima se doprinosi uključivanju višerazinske i međusektorske provedbe cilja za mlade br. 9 „Prostor i sudjelovanje za sve”. Ciklus dijaloga na europskoj je razini koordinirala europska upravljačka skupina.

6.

Cilj je ovoga dokumenta zajamčiti da relevantni dionici u području nacionalnih i europskih politika za mlade prepoznaju ishode osmog ciklusa dijaloga EU-a s mladima te s njima u vezi poduzmu daljnje korake, kao i osigurati kvalitetu i kontinuitet provedbe procesa dijaloga EU-a s mladima i ishoda koji iz njega proiziđu.

7.

Osmi ciklus dijaloga EU-a s mladima, održan u razdoblju od 1. srpnja 2020. do 31. prosinca 2021., tijekom njemačkog, portugalskog i slovenskog predsjedanja, pod zajedničkim nazivom „Europa za mlade – mladi za Europu (Europe for YOUth - YOUth for Europe): prostor za demokraciju i sudjelovanje” temelji se na europskim ciljevima za mlade, osobito na cilju za mlade br. 9 „Prostor i sudjelovanje za sve” iz strategije Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027.

8.

U Rezoluciji o strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027. poziva se na veće uključivanje mladih u proces dijaloga EU-a s mladima, no to zahtijeva dostatne kapacitete, osobito financijske i ljudske resurse, za stupanje u kontakt i komunikaciju prema i sa svim mladima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

9.

Doprinos nacionalnih radnih skupina važan je u vođenju procesa dijaloga EU-a s mladima na nacionalnoj razini, uključujući regionalnu i lokalnu razinu, osobito pri stupanju u kontakt s različitim skupinama mladih i povezivanju različitih nacionalnih, regionalnih i lokalnih dionika s procesom.

10.

Doprinos međunarodnih nevladinih organizacija za mlade važan je radi unošenja niza perspektiva iz cijele Europe u dijalog o politikama te radi osiguravanja kvalitetnog doprinosa o transnacionalnoj dimenziji procesa dijaloga EU-a s mladima.

11.

Posebna značajka osmog ciklusa bili su naglasak na kvaliteti sudjelovanja i pretežita upotreba digitalnih alata u kontekstu zdravstvene krize. Osmi ciklus procesa dijaloga EU-a s mladima odvio se tijekom pandemije bolesti COVID-19, kada su u većini zemalja EU-a na snazi bile mjere ograničavanja socijalnih kontakata, što je umanjilo mogućnost održavanja sastanaka uživo. Zbog pandemije su sve tri konferencije EU-a za mlade, u bliskoj suradnji s odgovarajućim nacionalnim vijećem mladih, organizirane u virtualnom obliku.

12.

Njemačko predsjedništvo usmjerilo se na demokratsku osviještenost i demokratski angažman među mladima u Europi pod krilaticom „Mladi i demokracija”. Kao temelj za savjetovanja i događanja na nacionalnoj i europskoj razini, nacionalnim radnim skupinama u državama članicama i međunarodnim nevladinim organizacijama za mlade predložen je niz kvalitativnih pitanja, usmjeren na sedam podciljeva cilja za mlade br. 9 „Prostor i sudjelovanje za sve”.

13.

Portugalsko predsjedništvo usmjerilo se na jačanje višerazinskog upravljanja promicanjem sudjelovanja mladih u procesima donošenja odluka, pri čemu je poseban naglasak stavilo na sudjelovanje mladih putem digitalnih inovacija. Posvetila se pozornost i pristupima politikama za mlade utemeljenima na pravima za mlade te je ta tema bila predmet rasprave o politikama održane u okviru sastanka ministara i ministrica nadležnih za pitanja povezana s mladima 17. svibnja 2021. Portugalsko predsjedanje podudarilo se s prijelazom iz faze dijaloga u fazu provedbe pa je razvijen skup alata s konkretnim mjerama za provedbu cilja za mlade br. 9, pri čemu su uzeta u obzir izvješća o kvalitativnim savjetovanjima i događanjima, kao i rasprave koje su portugalski delegati održali na Konferenciji EU-a o mladima. Održan je i 48-satni hakaton Solve the Gap (Ispravi nedostatak), koji je doveo do osmišljavanja internetskog alata za promicanje angažmana mladih u demokratskim procesima. Navedeni će alat biti dostupan na Europskom portalu za mlade.

14.

Slovensko predsjedništvo istraživalo je važnost građanskih prostora za sudjelovanje mladih i načina na koje se mogu zaštititi. Proučilo je i kvantitativne rezultate središnje ankete u okviru dijaloga EU-a s mladima, kao i rezultate iz skupa pitanja za usmjeravanje rasprave, uvedenoga tijekom portugalskog predsjedanja, te je polazeći od tih rezultata istražilo dobre prakse za provedbu cilja za mlade br. 9 i njegovih podciljeva i preoblikovalo te prakse u djelovanja za mlade. Prepoznate su prepreke za njihovu provedbu i utvrđeni daljnji koraci.

15.

Svaki ciklus dijaloga EU-a s mladima zasniva se na prethodnim ciklusima, na konferencijama EU-a za mlade i radu predsjedništava Vijeća EU-a u području mladih. Povezivanjem uzastopnih ciklusa dijaloga ističu se uloga i važnost jedinstva trija predsjedništava u postizanju ciljeva svakog ciklusa dijaloga EU-a s mladima i pružanju doprinosa u ostvarivanju podciljeva utvrđenih u okviru ciljeva za mlade.

16.

Nacionalne radne skupine poslužile su se nizom metoda, kao što su participativne vizualne metode i metode participativnog akcijskog istraživanja, okrugli stolovi i virtualna događanja u okviru dijaloga s mladima. Međunarodne nevladine organizacije za mlade pokrenule su okrugle stolove na kojima su sudjelovali oblikovatelji politika i mladi na razini Europe.

17.

Europska upravljačka skupina predložila je središnju anketu u okviru dijaloga EU-a s mladima kao način da se istraže segmenti sudjelovanja mladih u cilju uključivanja što šireg raspona glasova te način da se nacionalne radne skupine i međunarodne nevladine organizacije za mlade potakne na stavljanje većeg naglaska na kvalitativne i smislenije formate sudjelovanja u procesu dijaloga i time pruži dodana vrijednost savjetovanjima na razini EU-a.

18.

Smislena suradnja i zajedničko stvaranje triju uključenih predsjedništava EU-a i njihovih nacionalnih vijeća mladih, Europskog foruma za mlade i Europske komisije bili su među ključnim načelima koji su usmjeravali provedbu osmog ciklusa dijaloga EU-a s mladima.

19.

Jedan od ključnih aspekata uspjeha osmog ciklusa dijaloga EU-a s mladima bilo je postavljanje mladih i organizacija za mlade u središte procesa izrade, planiranja, provedbe, praćenja, evaluacije i daljnjeg postupanja povezanih s ciklusom dijaloga i svim pripadajućim aktivnostima, primjerice osiguravanjem prava da nacionalno vijeće mladih iz zemlje koja predsjeda Vijećem supredsjeda europskom upravljačkom skupinom.

20.

Daljnje priznavanje uključivanja i doprinosa međunarodnih nevladinih organizacija za mlade u procesu dijaloga EU-a s mladima važno je kako bi se osigurala snažna europska dimenzija dijaloga. Trebalo bi zajamčiti održivo, strukturno i dostatno financiranje na europskoj i nacionalnoj razini kako bi nacionalne radne skupine i međunarodne nevladine organizacije za mlade mogle provoditi svoje aktivnosti u okviru službenog procesa dijaloga EU-a s mladima.

21.

Konferencije EU-a za mlade smislen su dio procesa dijaloga EU-a s mladima i stvaraju siguran prostor u kojem sudionici raspolažu potrebnim znanjem i mogućnostima za pružanje doprinosa te bi se na njima oblikovatelji politika trebali okupiti kako bi sudjelovali u dijalogu na smislen način, ravnopravno razmjenjivali mišljenja s mladima, zajedno s njima stvarali ishode konferencija i integrirati te ishode, prema potrebi, pri oblikovanju politika kako bi se zajamčio smislen proces sudjelovanja mladih.

22.

Važan element u stvaranju smislenijeg procesa za mlade i oblikovatelje politika jest organizacija svih događanja povezanih s dijalogom EU-a s mladima na što održiviji način, uz razmatranje okolišne, socijalne i gospodarske dimenzije održivosti.

23.

Usmjeravanje na provedbu cilja za mlade br. 9 kako bi se njegove podciljeve preobrazilo u djelovanja za mlade unijelo je važnu novu dimenziju u proces dijaloga EU-a s mladima i dovelo do potrebnih promjena za poboljšanje života mladih osoba u Europi, a budući bi ciklusi dijaloga EU-a s mladima mogli to preuzeti kao dobru i poticajnu praksu.

24.

Mlade osobe sadašnjost su i budućnost održive, socijalne, klimatski neutralne, prosperitetne i demokratske Europe spremne za digitalno doba. Njihovo je sudjelovanje od ključne važnosti pri oblikovanju sadašnjosti i budućnosti Europe kako bi se osiguralo da svi njezini građani pronađu osobno zadovoljstvo i dobrobit te kako bi ih se osnažilo za aktivan i odgovoran građanski angažman.

25.

Pandemija bolesti COVID-19 i izvanredne mjere uvedene u cilju njezina suzbijanja imale su golem učinak na sudjelovanje mladih i na građanske prostore za mlade, koji se sve više sužavaju i moglo bi ih se proaktivno zaštititi. Pandemija bolesti COVID-19 također je iznijela na vidjelo važnost daljnjeg proučavanja i razvoja novih oblika sudjelovanja i građanskog angažmana, osobito u kontekstu digitalnog sudjelovanja mladih, uz istodobno prepoznavanje postojećeg digitalnog jaza i ograničenja digitalnog sudjelovanja te odgovaranje na njih (7).

26.

aktivno sudjelovanje mladih u nacionalnim i europskim kvalitativnim savjetovanjima koja provode nacionalne radne skupine i međunarodne nevladine organizacije za mlade te njihov aktivni angažman u središnjoj anketi u okviru dijaloga EU-a s mladima, koju je pokrenula europska upravljačka skupina, kao i njihovo aktivno sudjelovanje u fazi provedbe. Savjetovanja i faza provedbe uključivali su raznovrsnu i inovativnu upotrebu anketa manjih razmjera, fokusne skupine, velika događanja u okviru dijaloga s mladima, radionice, participativno akcijsko istraživanje, participativne vizualne metode, okrugle stolove i digitalna događanja u okviru dijaloga s mladima;

27.

aktivnosti i mjere koje su predložile i provodile nacionalne radne skupine i međunarodne nevladine organizacije za mlade u otežanim pandemijskim okolnostima u sklopu preoblikovanja cilja za mlade br. 9 u djelovanja za mlade;

28.

uspješnu suradnju i ravnopravno partnerstvo unutar europske upravljačke skupine tijekom cijelog ciklusa dijaloga, zasnovane na preporukama iz prethodnih ciklusa dijaloga EU-a s mladima u cilju višerazinske i međusektorske provedbe dijaloga EU-a s mladima.

29.

pri osmišljavanju i provedbi budućih politika za mlade, u sinergiji sa svim politikama koje utječu na mlade, u obzir uzmu ishod osmog ciklusa dijaloga EU-a s mladima, uključujući preporuke mladih iz Priloga I., te razmotre daljnje načine provedbe europskih ciljeva za mlade i njihovih podciljeva;

30.

ojačaju i poboljšaju proces dijaloga EU-a s mladima razmatranjem i, ako je to moguće, primjenom najboljih praksi iz osmog ciklusa dijaloga EU-a s mladima kao i načela kojima se vodila njegova uspješna provedba, posebno postavljanjem mladih ljudi i organizacija mladih u središte procesa te osiguravanjem toga da je dijalog EU-a s mladima postupak predvođen mladima u kojem mladi i oblikovatelji politika imaju konstruktivan dijalog kojim se traže rješenja sa stvarnim učinkom. Nacionalna vijeća mladih stoga bi, prema potrebi, trebala i dalje biti vodeći dionici u nacionalnim radnim skupinama te dobiti potrebnu političku i financijsku potporu za obavljanje te uloge;

31.

prepoznaju i prioritiziraju ulogu nacionalnih radnih skupina, njihovu neizostavnu predanost procesu te njihovu važnost u pogledu informiranja i raznolikosti perspektiva;

32.

daju prednost i osiguraju vidljivost dijalogu EU-a s mladima tijekom događanja na nacionalnoj razini i razini EU-a te promiču sudjelovanje mladih u postupcima donošenja odluka na svim razinama, kao i podupiru i jačaju suradnju među različitim dionicima, odnosno europskom upravljačkom skupinom, nacionalnim radnim skupinama, Europskim forumom mladih, nacionalnim vijećima mladih, međunarodnim nevladinim organizacijama mladih i drugim relevantnim dionicima;

33.

pružaju potrebnu potporu, uključujući odgovarajuća financijska sredstva, te alate za sudjelovanje prilagođene mladima koji su potrebni za dopiranje do većeg broja mladih iz različitih sredina i društvenih skupina na svim razinama te njihovo informiranje i komunikaciju s njima kako bi se postigli ambiciozni ciljevi utvrđeni za proces dijaloga EU-a s mladima u strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027.;

34.

osiguraju održiviji i strateški pristup komunikaciji i informiranju u okviru dijaloga EU-a s mladima provedbom sveobuhvatne unutarnje i vanjske komunikacijske strategije na europskoj razini te nacionalnim radnim skupinama pružaju dodatnu potporu, prema potrebi, kako bi poboljšale vlastitu komunikaciju u vidu dijaloga EU-a s mladima, koju zajednički osmišljavaju organizacije mladih, u skladu s europskom komunikacijskom strategijom pripremljenom pod suvodstvom organizacija mladih, uključujući zajednički logotip dijaloga EU-a s mladima, kojim se označavaju sva djelovanja tog dijaloga na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

35.

Europska komisija i države članice trebale bi osigurati jačanje dugoročnog institucijskog pamćenja i kontinuiteta rada između ciklusa dijaloga EU-a s mladima. Između trija predsjedništava, posljednjeg predsjedništva iz prethodnog trija, prvog predsjedništva od narednog trija, Komisije i Europskog foruma mladih organizirat će se redovite razmjene informacija i koordinacija, i to pod vodstvom mladih i uz odgovarajuću potporu. Dokumentacija europske upravljačke skupine trebala bi se objaviti na Europskom portalu za mlade;

36.

neprestano pružaju povratne informacije mladima i organizacijama mladih uključenima u sve faze procesa dijaloga EU-a s mladima kako bi se osigurao smislen dijalog i sudjelovanje mladih na svim razinama.

1.

Na Socijalnom samitu za pravedna radna mjesta i rast održanom u Göteborgu 2017. čelnici i čelnice EU-a zajednički su proglasili europski stup socijalnih prava, u kojem se kao prvo načelo utvrđuje pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje za sve te kao četvrto načelo pravo na potporu pri traženju posla, osposobljavanju i stjecanju nove kvalifikacije, kao i pravo na prijenos prava na socijalnu zaštitu i na osposobljavanje pri promjenama radnog mjesta.

2.

U zaključcima Europskog vijeća od 14. prosinca 2017 (1). obrazovanje je izdvojeno kao ključno za izgradnju uključivih i povezanih društava te održavanje europske konkurentnosti; stoga su obrazovanje i osposobljavanje prvi put stavljeni u središte europskog političkog programa.

3.

U Strateškom programu EU-a za razdoblje 2019. – 2024. čelnici i čelnice EU-a postigli su dogovor o povećanju ulaganja u vještine i obrazovanje građana.

4.

Čelnici i čelnice EU-a sastali su se 7. svibnja 2021. na socijalnom samitu u Portu na kojem su odlučili staviti obrazovanje i vještine u središte političkog djelovanja i tako produbiti provedbu europskog stupa socijalnih prava.

5.

U zaključcima Europskog vijeća iz lipnja 2021. čelnici i čelnice EU-a pozdravili su glavne ciljeve EU-a u pogledu radnih mjesta, vještina i smanjenja siromaštva navedene u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava u skladu s Izjavom iz Porta, što uključuje cilj na razini EU-a od najmanje 60 % odraslih koji sudjeluju u obrazovanju svake godine do 2030.

6.

U obzir bi trebalo uzeti relevantne popratne dokumente, kako su navedeni u Prilogu III. ovoj Rezoluciji.

7.

obnovljeni europski program za obrazovanje odraslih, koji je Vijeće Europske unije donijelo 2011. kako bi nastavilo s radom u području obrazovanja odraslih u okviru četiriju strateških ciljeva koje je Vijeće utvrdilo u strateškom okviru „ET 2020.” te kako bi dopunilo i učvrstilo taj rad;

8.

Preporuku Vijeća o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle (2016.), u kojoj se naglašavaju specifične potrebe odraslih, posebno među niskokvalificiranim i nezaposlenim osobama te ranjivim skupinama, koje zahtijevaju dodatnu pozornost i potporu kako bi se poboljšale njihove osnovne vještine i omogućio napredak;

9.

izvješće „Postignuća u okviru obnovljenog Europskog programa za obrazovanje odraslih” (2019.), u kojem se razmatraju postignuća u razdoblju 2011. – 2018. U njemu se utvrđuju i nove teme i prioriteti koji bi se mogli uzeti u obzir u razdoblju nakon 2020., uključujući nastavak rada na upravljanju, pružanju i iskorištavanju mogućnosti, fleksibilnosti i pristupu, kao i osiguravanju kvalitete;

10.

Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost (2020.), u kojem se, među ostalim, predlaže aktivnost br. 8 „Vještine za život”, kojom je obuhvaćen rad Komisije i država članica na novim prioritetima za europski program za obrazovanje odraslih s ciljem izgradnje sveobuhvatnih, kvalitetnih i uključivih sustava obrazovanja odraslih;

11.

Preporuku Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost (2020.) i Deklaraciju iz Osnabrücka o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (2020.), u kojima se poziva na daljnji razvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kao privlačnog i kvalitetnog oblika zapošljavanja i života te na podizanje i jačanje svijesti odraslih o tome da obrazovanje podrazumijeva cjeloživotno nastojanje;

12.

Rezoluciju Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire, u kojoj je predviđena europska suradnja u području obrazovanja i osposobljavanja za razdoblje do 2030. (2021. – 2030.), koju treba provoditi u perspektivi uključivog, cjelovitog i cjeloživotnog obrazovanja, te u kojoj se nadalje navodi da cjeloživotno učenje obuhvaća sve oblike i razine obrazovanja i osposobljavanja, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do obrazovanja odraslih, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO) te visoko obrazovanje.

13.

Države članice Europske unije imaju različite modele obrazovanja odraslih, ovisno o svojim nacionalnim, regionalnim i lokalnim potrebama, okolnostima, politikama, strategijama i tradicijama. Iz izvješćâ proizlazi da se prakse u obrazovanju odraslih diljem Europe zbog prilagodbi obrazovanja odraslih i okruženja za učenje uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19 još više razlikuju (2),

14.

U Pregledu obrazovanja i osposobljavanja za 2020 (3). navodi se da je sudjelovanje u obrazovanju odraslih slabo, pri čemu je prosjek EU-a samo 10,8 % odraslih (žene: 11,9 %, muškarci: 9,8 %) u dobi od 25 do 64 godine koji su sudjelovali u obrazovanju odraslih u posljednja četiri tjedna koja su prethodila anketi za 2019. Nadalje, podaci Eurostata za 2020. pokazuju da je sudjelovanje u obrazovanju odraslih slabije nego prije pandemije bolesti COVID-19, pri čemu je prosjek EU-a samo 9,2 % odraslih (žene: 10,0 %, muškarci: 8,3 %) u dobi od 25 do 64 godine koji su sudjelovali u obrazovanju odraslih u posljednja četiri tjedna koja su prethodila anketi,

15.

Iz izvješća Eurydicea naslovljenog „Adult education and training in Europe: Building inclusive pathways to skills and qualifications” (Obrazovanje i osposobljavanje odraslih u Europi: stvaranje uključivih mogućnosti za stjecanje vještina i kvalifikacija) (2021.) proizlazi da otprilike jedna od pet odraslih osoba u EU-u nije završila srednjoškolsko obrazovanje i da znatan udio odraslih u Europi ima nisku razinu pismenosti, matematičke pismenosti i/ili digitalnih vještina. Među zemljama postoje razlike i u pogledu sudjelovanja odraslih u obrazovanju i osposobljavanju, međutim, zajedničko im je to da je većina obrazovnih aktivnosti u kojima sudjeluju odrasli neformalne prirode.

16.

U novoj kulturi učenja trebala bi se naglasiti važnost osnovnih vještina za sve i kontinuiranog stjecanja relevantnog znanja, vještina i kompetencija na svim razinama u kontekstu formalnog, neformalnog i informalnog učenja tijekom cijelog života. Pojedinci koji su otvoreni za cjeloživotno učenje bolje su osposobljeni za prilagodbu novim okolnostima i za razvoj vještina koje su im potrebne za radna mjesta, kao i za potpuno sudjelovanje u društvu i osobni razvoj.

17.

Obrazovanje odraslih ima posebno mjesto u okviru strateškog prioriteta „Ostvarivanje cjeloživotnog učenja i mobilnosti za sve” iz strateškog okvira za europsku suradnju u smjeru europskog prostora obrazovanja, koji je sada potrebniji no ikad prije zbog izazova u vezi s oporavkom od krize uzrokovane bolešću COVID-19 i potrebe za otpornošću, promjenjivih potreba tržišta rada, neusklađenosti postojećih i traženih vještina, zelene i digitalne tranzicije i konstantno velikog udjela odraslih u Europi sa slabim osnovnim znanjem, vještinama i kompetencijama.

18.

Potrebno je riješiti pitanje rascjepkanosti obrazovanja odraslih među sektorima, područjima politika i pravnim okvirima. Potreban je dijalog svih strana kako bi se osigurala zajednička vizija za pojačanu ponudu obrazovanja odraslih, u kojoj se razmatraju socijalna dimenzija obrazovanja odraslih i zapošljivost. Budući da pojedinci, poslodavci i država imaju koristi od obrazovanja odraslih, trebalo bi prepoznati odgovornost i doprinos svake strane.

19.

Ključnu važnost ima poticanje veće osviještenosti poslodavaca o tome da obrazovanje odraslih doprinosi kvaliteti radnih postupaka i ishoda, kao i kvaliteti angažmana radnika u radu. Obrazovanje odraslih može doprinijeti produktivnosti, konkurentnosti, socijalnoj uključenosti, rodnoj ravnopravnosti, kreativnosti, inovacijama i poduzetništvu. Važan je čimbenik u poticanju poslodavaca da preuzmu aktivniju ulogu u podupiranju nadogradnje vještina i usvajanja novih vještina te u trajnom poboljšavanju zapošljivosti i poticanju kretanja njihovih zaposlenika na tržištu rada. Stoga je važno stvoriti kulturu učenja na svim radnim mjestima te planirati i organizirati mogućnosti za učenje na radnom mjestu, koje bi svi dionici trebali promicati i podupirati.

20.

Međutim, obrazovanje odraslih mora nadilaziti razvoj vještina povezanih s poslom. Također je važno poticati veću osviještenost opće populacije o važnosti i koristima sudjelovanja u cjeloživotnom učenju. Obrazovanje odraslih trebalo bi biti povezano sa svim vrstama i razinama obrazovanja i osposobljavanja, uključujući visoko obrazovanje, putem fleksibilnih formalnih, neformalnih i informalnih mogućnosti.

21.

Obrazovanje odraslih može poboljšati životne i radne prilike odraslih, bez obzira na njihove sociodemografske i privatne okolnosti. Pojedinačna odgovornost za razvoj karijere trebala bi se smatrati dijelom profesionalnog cjeloživotnog usmjeravanja i potpore. Osim toga, obrazovanje odraslih može doprinijeti aktivnom građanstvu i učenju u zajednici. Njime se ujedno podupiru osobni, društveni i profesionalni razvoj te ispunjenje, zdravlje i dobrobit, u skladu s trenutačnim i budućim potrebama, talentima i težnjama pojedinca. Obrazovanje odraslih ima ključnu ulogu u odgovaranju na trenutačne i buduće izazove i prilike u životu i na radnom mjestu, što dovodi do održivih zajednica.

22.

Zbog učinka demografskih promjena, kao i zelene i digitalne tranzicije, potrebni su novi pristupi kako bi se olakšalo sudjelovanje odraslih, uključujući one koji nisu skloni pohađanju obrazovnih aktivnosti i osobe starije od 65 godina, u obrazovanju odraslih da bi se poduprla njihova potpuna integracija u društvo i sudjelovanje u njemu.

23.

Za obrazovanje odraslih potrebni su cjelovit pristup koji obuhvaća međusektorsku i višedioničku suradnju te učinkovita koordinacija na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uz poštovanje različitih modela obrazovanja odraslih u Europskoj uniji i potpuno poštovanje specifičnih nadležnosti različitih razina politike.

24.

U razdoblju do 2030., uključujući tu godinu, opći cilj novog europskog programa za obrazovanje odraslih za razdoblje 2021. – 2030. (NEAAL 2030.) bit će povećanje i poboljšanje pružanja, promicanja i iskorištavanja mogućnosti za formalno, neformalno i informalno učenje za sve.

25.

Glavnim prioritetnim područjima programa NEAAL 2030., kako su navedena u nastavku i detaljno opisana u Prilogu I., osigurava se kontinuitet rada i daljnji razvoj obrazovanja odraslih. Ta su područja:

26.

Otvorena metoda koordinacije: U razdoblju do 2030. države članice i Komisija blisko će surađivati kako bi razmotrile rad obavljen na tehničkoj razini, vrednovanjem postupka i njegovih ishoda s pomoću otvorene metode koordinacije te preuzimanjem odgovornosti za postupak u okviru svojih područja nadležnosti, i to na nacionalnoj, regionalnoj ili europskoj razini. To bi trebalo učiniti uz savjetovanje s Radnom skupinom za obrazovanje odraslih osnovanom u sklopu strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021. – 2030.) i mrežom nacionalnih koordinatora za obrazovanje odraslih.

27.

Uzajamno učenje: Uzajamno učenje ključan je element programa NEAAL 2030. jer pruža priliku za utvrđivanje dobrih praksi u različitim državama članicama i učenje iz njih. Uzajamno učenje, uz sudjelovanje relevantnih dionika, provodit će se u obliku aktivnosti suradničkog učenja, uzajamnog savjetovanja i razmjenâ najboljih politika i praksi, konferencija, seminara, foruma na visokoj razini i stručnih skupina, kao i studija i analiza, mreža (uključujući internetske stranice) i drugih oblika distribucije te uz jasnu vidljivost ishoda.

28.

Učinkovito upravljanje: NEAAL 2030. sastavni je dio strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021. – 2030.).

29.

Praćenje postupka: Periodično praćenje napretka u ostvarivanju ciljeva na razini EU-a (4) s pomoću pokazatelja na razini EU-a (koji su detaljno opisani u Prilogu II.) koji se primjenjuju u sustavnom prikupljanju i analizi međunarodno usporedivih podataka ključan je doprinos oblikovanju politika na temelju dokaza bez stvaranja dodatnih opterećenja za države članice. Godišnje praćenje provodit će se putem Pregleda obrazovanja i osposobljavanja i postupka europskog semestra (putem revidiranog pregleda socijalnih pokazatelja), praćenjem napretka u postizanju svih dogovorenih ciljeva na razini EU-a u području obrazovanja odraslih. Praćenje i vrednovanje ciljeva i pokazatelja na razini EU-a trebalo bi provoditi u suradnji sa Stalnom skupinom za pokazatelje i mjerila te preispitati 2023.

30.

Izgradnja znanja i politika u vezi s obrazovanjem odraslih utemeljena na dokazima: Potrebno je dalje razvijati dubinsku analizu podataka i istraživanje, ako je moguće, na međunarodnoj, europskoj i nacionalnoj razini s pomoću niza alata i koristeći se radom Eurostata, Eurydicea, CEDEFOP-a, Europske zaklade za osposobljavanje (ETF), Eurofounda, OECD-a i drugih organizacija. Analizom bi također trebalo obuhvatiti praćenje ranjivih skupina odraslih i podatke o ulaganju u obrazovanje i osposobljavanje, ako je moguće i na razini poslodavaca i lokalnih zajednica, među ostalim. Za preobrazbu radnih mjesta i goleme napore u području nadogradnje vještina i usvajanja novih vještina potrebne su pouzdane i ciljane informacije o vještinama kako bi se utvrdile buduće potrebe za vještinama na tržištu rada. Time će se odraslima pružiti potpora u njihovu cjeloživotnom razvoju karijere i olakšati kretanja na tržištu rada i društvene tranzicije.

31.

Suradnja s međunarodnim organizacijama: Važno je poboljšati suradnju s organizacijama kao što su OECD (posebno iskorištavanjem rezultata Programa za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih (PIAAC)), UN (posebno UNESCO i ILO) i Vijeće Europe te u okviru relevantnih regionalnih ili svjetskih inicijativa.

32.

Financiranje: Obrazovanje odraslih financira se nizom različitih instrumenata koji dobivaju sredstva iz različitih izvora. Obrazovanje odraslih trebalo bi se, po mogućnosti i ako je to primjereno te u skladu s načelom supsidijarnosti, oslanjati na stalno i redovito financiranje, a ne na subvencije u vezi s projektima ili programima. Pristupi financiranju utemeljeni na zajedničkoj odgovornosti javnih i privatnih dionika mogu pomoći u povećanju i jačanju resursa.

33.

usmjere svoje napore u razdoblju od 2021. do 2030. na prioritetna područja opisana u Prilogu I. te time ujedno doprinose provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021. – 2030.), prema potrebi, te u skladu s nacionalnim, regionalnim i lokalnim kontekstima, okolnostima i zakonodavstvom;

34.

povećaju učinkovitost kontakata između relevantnih ministarstava te s dionicima, kao što su socijalni partneri, poduzeća, nevladine organizacije i organizacije civilnog društva kako bi se unaprijedila usklađenost politika o obrazovanju odraslih i širih socioekonomskih politika. Taj pristup koji obuhvaća sve razine vlasti i više dionika može se dodatno ojačati učinkovitom koordinacijom na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kojom bi se povezale politike i prakse;

35.

podupiru obrazovanje odraslih uz cjeloživotno usmjeravanje i razvoj karijere izgradnjom partnerstava na svim razinama. U skladu s načelima osiguravanja kvalitete to usmjeravanje trebalo bi biti povezano s aktivnostima informiranja, vrednovanja i podizanja svijesti te tako doprinositi provedbi Preporuke Vijeća o oblicima usavršavanja. Time će se osigurati da svi odrasli imaju priliku razviti svoje osnovne vještine i ključne kompetencije u skladu sa svojim potrebama te postići razinu vještina koja je potrebna u današnjem društvu i na tržištu rada;

36.

u okviru provedbe Preporuke Vijeća o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja ostvaruju napredak u osiguravanju toga da svi odrasli imaju na raspolaganju mogućnosti vrednovanja, čime se osigurava i pružanje drugih prilika te potencijalno dovodi do cjelovitih ili djelomičnih kvalifikacija;

37.

podupiru širenje obrazovanja odraslih na sekundarnoj i tercijarnoj razini, i općoj i strukovnoj, putem fleksibilnih načina učenja, primjerice večernjih tečajeva, izvanrednog obrazovanja, učenja na daljinu i kombiniranog učenja, te omogućuju odraslim polaznicima (a) da steknu kvalifikacije četvrte razine Europskog kvalifikacijskog okvira i više razine te (b) da završe kratke tečajeve koji im omogućuju unapređenje, proširivanje i produbljivanje kompetencija;

38.

povećaju profesionalni status i podupiru profesionalizaciju edukatorâ i voditeljâ osposobljavanja odraslih (5) te poboljšaju njihovo inicijalno i trajno obrazovanje i osposobljavanje te profesionalni razvoj, među ostalim podupiranjem uporabe inovativnih pristupa (kao što su kombinirani, online, na daljinu, hibridni itd.) i resursa (infrastruktura i oprema IKT-a),

39.

podupiru, prema potrebi, visokokvalitetnu digitalizaciju procesa obrazovanja, osposobljavanja i učenja koja se temelji na uključenosti, i to na organizacijskoj i pojedinačnoj razini. Osim toga, pomažu odraslim polaznicima, uče ih i osposobljavaju da se u većoj mjeri i učinkovitije koriste digitalnim alatima, uzimajući pritom u obzir digitalni jaz i rodno uvjetovani digitalni jaz;

40.

teže razvoju jednostavnih, fleksibilnih i opsežnih mehanizama za poduzeća i pojedince kako bi se podigla svijest i potaknula promjena u načinu razmišljanja među pojedincima i u društvu, na temelju koncepta cjeloživotnog učenja, kojim se naglašava potreba za kontinuiranim stjecanjem znanja, vještina i kompetencija;

41.

olakšavaju cjeloživotno učenje kako bi se promicalo sudjelovanje odraslih u obrazovanju s pomoću niza različitih instrumenata kao što je EPALE – elektronička platforma za obrazovanje odraslih u Europi (npr. potpora stručnjacima za obrazovanje odraslih, uključujući edukatore i voditelje osposobljavanja odraslih, djelatnicima za usmjeravanje i potporu, istraživačima i akademicima te oblikovateljima politika);

42.

promiču mobilnost odraslih polaznika i djelatnika u obrazovanju odraslih u svrhu učenja te prekograničnu suradnju, među ostalim putem programa Erasmus+, fondova kohezijske politike EU-a i drugih instrumenata, prema potrebi;

43.

ulože dodatne napore u uklanjanje postojećih smetnji i prepreka svim vrstama učenja, što uključuje pitanja povezana s mobilnošću, dostupnošću, rodnom neravnopravnošću, usmjeravanjem, informiranjem, studentskim uslugama i priznavanjem prethodnog učenja kao dijela ishoda učenja;

44.

dodatno razviju mehanizme za osiguravanje kvalitete, npr. promicanjem unutarnjeg i vanjskog osiguravanja kvalitete, u pogledu programa, postupaka, provedbenih organizacija, edukatora i voditelja osposobljavanja odraslih te aktivnosti savjetovanja, te razvojem prikupljanja podataka, primjerice upotrebom informacija prikupljenih praćenjem osoba s kvalifikacijom.

45.

podupire države članice u provedbi programa NEAAL 2030. i njegovih prioritetnih područja kako su opisana u Prilogu I., kao i u mogućem razvoju cjelovitih nacionalnih strategija za vještine na svim razinama vlasti;

46.

osigura komplementarnost i usklađenost EU-ovih inicijativa politike poduzetih u skladu s programom NEAAL 2030.;

47.

blisko surađuje s državama članicama kako bi se osiguralo da se uspostavi fleksibilna i učinkovita upravljačka struktura, kako je navedeno u Rezoluciji Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021. – 2030.), osobito uključujući Radnu skupinu za obrazovanje odraslih, mrežu nacionalnih koordinatora za obrazovanje odraslih, aktivnosti suradničkog učenja i druge aktivnosti umrežavanja;

48.

podupire nacionalne koordinatore za obrazovanje odraslih financiranjem njihova rada na olakšavanju suradnje među državama članicama i s Komisijom u provedbi programa NEAAL 2030.;

49.

pojača znanje o obrazovanju odraslih u Europi provođenjem studija i istraživanja relevantnih za analizu pitanja povezanih s obrazovanjem odraslih, među ostalim putem Eurydicea, CEDEFOP-a i ETF-a te u suradnji s drugim relevantnim mrežama i institucijama, potpunim iskorištavanjem njihovih informacijskih i istraživačkih kapaciteta i bez stvaranja dodatnih opterećenja za države članice. Pozornost bi trebalo posvetiti i osobama starijima od 65 godina prikupljanjem usporedivih dokaza i podataka o njihovu sudjelovanju u obrazovanju odraslih;

50.

nastavi i pojača suradnju s relevantnim međunarodnim organizacijama kao što su OECD, UN (posebno UNESCO i ILO) i Vijeće Europe, kao i s relevantnim regionalnim ili svjetskim inicijativama, primjerice na zapadnom Balkanu, u okviru Istočnog partnerstva itd.;

51.

osigura sredstva dostupna na europskoj razini za potporu provedbi programa NEAAL 2030. putem relevantnih programa, fondova i instrumenata EU-a, kao što su Erasmus+, Europski socijalni fond plus (ESF+), Europski fond za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom, Mehanizam za oporavak i otpornost, Fond za pravednu tranziciju, InvestEU, Instrument za tehničku potporu itd.;

52.

predstavi i redovito izvješćuje Vijeće o sustavnom pregledu i planu tekućih i planiranih politika, alata za suradnju, instrumenata financiranja, inicijativa i ciljanih poziva na podnošenje prijedloga na razini Unije, kao što su oblici usavršavanja, Erasmus+ i europski semestar, kojima se doprinosi ostvarenju programa NEAAL 2030.;

53.

izvješćuje o provedbi programa NEAAL 2030. kao dijela strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (2021. – 2030.), oslanjajući se na rad nacionalnih koordinatora za obrazovanje odraslih, Radne skupine za obrazovanje odraslih, studija i istraživanja stručnjaka;

54.

omogući daljnji razvoj i provedbu EPALE-a, kojim se stručnjake za obrazovanje odraslih podupire i osnažuje razmjenom informacija među kolegama, objavama na blogovima, forumima, umrežavanjem te pružanjem visokokvalitetnih, točnih i relevantnih informacija o svim aspektima obrazovanja odraslih;

55.

podupire države članice, među ostalim financiranjem, u njihovu redovitom sudjelovanju u ciklusima istraživanja kako bi se dobili usporedivi podaci o njihovu napretku u području vještina odraslih (istraživanje OECD-a o vještinama odraslih osoba [PIAAC], istraživanje o obrazovanju odraslih i anketa o radnoj snazi).

1.

Pandemija bolesti COVID-19 pogodila je i na dosad nezabilježen način opteretila sustave obrazovanja i osposobljavanja u cijeloj Uniji i diljem svijeta. Društvena ograničenja dovela su do velikih promjena u poučavanju i učenju te komunikaciji i suradnji unutar zajednica za obrazovanje i osposobljavanje (1). To je utjecalo na učenike, njihove obitelji, učitelje, nastavnike, voditelje osposobljavanja i ravnatelje ustanova, kao i na stručnjake u zajednicama koji podupiru obrazovanje, poput socijalnih radnika, psihologa i drugih stručnjaka iz područja savjetovanja, zdravstvenih radnika i nastavnog osoblja u području kulture. Države članice uspjele su brzo pripremiti rješenja i potporu za učenje na daljinu, što je u brojnim slučajevima značilo služenje digitalnom tehnologijom. Stečeno je korisno iskustvo u vezi s novim mogućnostima za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući znatno unaprjeđenje digitalnih vještina i kompetencija učitelja i nastavnika te bližu povezanost škola i šire zajednice. Međutim, mnoge države članice suočile su se s nedostacima u sustavu jer u njemu nije bilo dovoljno spremnosti ni resursa za prelazak na drukčiji pristup poučavanju i učenju, zbog čega su istaknute i povećane postojeće nejednakosti, nedostaci i potrebe (2). Sustavi obrazovanja i osposobljavanja trebaju se posvetiti rješavanju tih pitanja i povećati svoju otpornost kako bi se u budućnosti mogli lakše nositi s promjenjivim okolnostima te im se prilagoditi.

2.

U Zaključcima Vijeća o suzbijanju krize u području obrazovanja i osposobljavanja uzrokovane bolešću COVID-19 države članice pozivaju se da „nastave aktivnosti izravnog učenja i poučavanja” te usto osiguraju „mogućnosti za učenje na daljinu te digitalno i kombinirano učenje”, posvećujući pritom „dodatnu pozornost osiguravanju jednakih mogućnosti”. Nadalje, u Zaključcima Vijeća o digitalnom obrazovanju u europskim društvima znanja (3) Komisija je pozvana da „u bliskoj suradnji s državama članicama i na osnovi dokaza poduzme daljnje korake” na temelju prethodno spomenutih zaključaka, „kojima se na razini Unije nastoji uspostaviti zajedničko razumijevanje pristupa za učinkovite, uključive i poticajne procese učenja na daljinu”.

3.

U Akcijskom planu za digitalno obrazovanje za razdoblje od 2021. do 2027. iznosi se vizija Europske komisije za visokokvalitetno, uključivo i dostupno digitalno obrazovanje u Europi. Taj akcijski plan poziv je na jačanje suradnje na europskoj razini kako bi se izvukle pouke iz pandemije bolesti COVID-19, a sustavi obrazovanja i osposobljavanja prilagodili digitalnom dobu. U njemu se ističe potencijal tehnologije za olakšavanje dostupnijeg, fleksibilnijeg i personaliziranijeg učenja usmjerenog na osobu koja uči. Akcijskim planom žele se ukloniti nejednakosti u obrazovanju i osposobljavanju kada je riječ o nedostatnim digitalnim vještinama i kompetencijama, nedostatnom pristupu odgovarajućim alatima i nedovoljno pouzdanoj mrežnoj povezivosti. U njemu se naglašava potreba za jačanjem digitalnih kapaciteta u sustavima obrazovanja i osposobljavanja.

4.

Poticanje razvoja kompetencija jedan je od ciljeva europskog prostora obrazovanja u okviru kojeg bi se mogao iskoristiti „pun potencijal obrazovanja i kulture kao pokretača otvaranja novih radnih mjesta, postizanja socijalne pravednosti i aktivnog građanstva, ali i sredstva za doživljavanje europskog identiteta u svoj njegovoj raznolikosti” (4). U Rezoluciji Vijeća o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021. – 2030.) (5) kao glavni cilj europske suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja navodi se podupiranje daljnjeg razvoja sustavâ obrazovanja i osposobljavanja u državama članicama čiji je cilj osigurati osobno, društveno i profesionalno zadovoljstvo svih građana i građanki, uz istodobno promicanje demokratskih vrijednosti, jednakosti, socijalne kohezije, aktivnog građanstva i međukulturnog dijaloga, kao i održivo gospodarsko blagostanje, zelenu i digitalnu tranziciju te zapošljivost.

5.

U skladu s prvim načelom europskog stupa socijalnih prava (6) svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno se kretati na tržištu rada. Prema 11. načelu stupa djeca iz ugroženih sredina imaju pravo na posebne poticajne mjere za ostvarivanje jednakih mogućnosti. Učinkovita provedba tih načela uvelike ovisi o odlučnosti i djelovanju država članica. Mjere na razini EU-a mogu biti dopuna nacionalnim mjerama, a Komisija je svoj doprinos predstavila u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava (7).

6.

U Programu vještina za Europu (8) definiraju se mjere za pomoć pojedincima i poduzećima da razviju brojnije i bolje vještine te da ih primijene, i to jačanjem održive konkurentnosti i izgradnjom otpornosti za odgovor na krize, na temelju iskustava stečenih tijekom pandemije bolesti COVID-19, a predlaže se i poticanje obrazovanja u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) u aktivnostima istraživanja i inovacija.

7.

U Preporuci Vijeća o uspostavi europskog jamstva za djecu (9) države članice pozivaju se da djeci kojoj je potrebna pomoć (tj. izložena su riziku od siromaštva ili društvene isključenosti) zajamče djelotvoran i besplatan pristup obrazovanju i školskim aktivnostima. U strategiji EU-a o pravima djeteta (10) poziva se na izgradnju uključivog i kvalitetnog obrazovanja.

8.

U vrlo povezanom svijetu koji se brzo mijenja svaka osoba treba imati širok raspon kompetencija i treba ih kontinuirano razvijati tijekom cijelog života. Ključne kompetencije definirane u Europskom referentnom okviru o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (11) usmjerene su na postavljanje temelja za postizanje ravnopravnijih i demokratskijih društava. One odgovaraju na potrebu za uključivim i održivim razvojem, socijalnom kohezijom i daljnjim razvojem demokratske kulture.

9.

U Preporuci Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (12) navodi se da se razvoj kompetencija olakšava promicanjem različitih pristupa učenju i okružja učenja, uključujući odgovarajuću upotrebu digitalnih tehnologija, pružanjem potpore nastavnom osoblju i drugim dionicima koji podupiru procese učenja, uključujući obitelji, podupiranjem i daljnjim razvojem procjene i vrednovanja ključnih kompetencija stečenih u različitim okruženjima i jačanjem suradnje unutar obrazovanja i između obrazovnog okruženja te okruženja osposobljavanja i učenja na svim razinama i u različitim područjima.

10.

U Preporuci Vijeća o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost (13) predlaže se modernizirana politička vizija EU-a za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, koja uključuje njegovu digitalizaciju i primjenu kombiniranog učenja. U Deklaraciji iz Osnabrücka o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju kao pokretaču oporavka i pravednog prelaska na digitalno i zeleno gospodarstvo navodi se da digitalno učenje može imati važnu i komplementarnu ulogu (14).

11.

U Zaključcima Vijeća o europskim učiteljima i nastavnicima budućnosti (15) prepoznaje se da su učitelji, nastavnici i ravnatelji škola neizostavna pokretačka snaga obrazovanja i osposobljavanja i trebali bi biti uključeni u osmišljavanje politika u području obrazovanja i osposobljavanja te imati autonomiju u primjeni tih politika u praksi, ali ih ujedno treba poduprijeti sveobuhvatnim pristupom njihovu inicijalnom obrazovanju, pripravništvu i trajnom stručnom usavršavanju.

12.

Pandemija je povećala već dugo prisutnu zabrinutost za fizičku, mentalnu i emocionalnu dobrobit djece i mladih. Svoj djeci i mladima trebalo bi pružiti potporu koja im je potrebna kako bi vodili zdrav i aktivan život (16), potičući pritom cjeloživotne pozitivne navike, i trebali bi imati priliku sudjelovati u nizu sportskih i drugih fizičkih aktivnosti koje doprinose poboljšanju motoričkih vještina i pospješuju mentalnu i emocionalnu dobrobit. Potpora za mentalnu i emocionalnu dobrobit djeci i mladima potrebna je i tijekom učenja, među ostalim pri obrazovnim zadacima u zahtjevnim okolnostima, i u vezi s razumijevanjem pojma sigurnog i odgovornog ponašanja na internetu (17). Potpora je potrebna i učenicima koji tijekom duljeg razdoblja nemaju potporu obitelji, vršnjaka ili školskog osoblja. Također je važno utvrditi područja u kojima su potrebna poboljšanja i korekcije kako bi riješio problem gubitka mogućnosti za učenje i posljedica na dobrobit učenika.

13.

Iako se u potpunosti prepoznaje vrijednost nastave uživo u školi, učenje na različite načine i u različitim okružjima, uključujući prostorije škole, dom, vanjski prostor, kulturne lokalitete, radna mjesta i digitalna okružja, može motivirati djecu i mlade na intenzivniji razvoj širokog raspona kompetencija. To im zatim može pomoći da uvide važnost koju formalno obrazovanje i osposobljavanje ima za njihov život u društvu i doprinijeti tome da ih ta važnost motivira i da se aktivnije uključe u lokalne i globalne izazove, na primjer one povezane s održivošću, okolišem i klimatskim promjenama.

14.

Obrazovanje je temeljno ljudsko pravo i pravo djeteta. Pristup obrazovanju mora se zajamčiti neovisno o okružju u kojem se odvija – u prostorijama škole, na drugim fizičkim lokacijama, na daljinu ili pak u kombinaciji svega navedenoga – i neovisno o različitim osobnim i društvenim okolnostima osoba koje uče. Iako se u potpunosti prepoznaje vrijednost učenja u prostorijama škole i nastave uživo, pristupi kombiniranog učenja i izvan su konteksta pandemije prilika za podizanje kvalitete i povećanje relevantnosti i uključivosti obrazovanja i osposobljavanja, na primjer kako bi se omogućilo kvalitetnije učenje u ruralnim i udaljenim područjima, uključujući najudaljenije regije i otočne zajednice, kao i drugim osobama koje uče, a koje možda (privremeno) ne dolaze redovito u prostorije škole: osobama iz nomadskih zajednica, osobama koje mnogo putuju zbog posla, mladim njegovateljima, osobama sa zdravstvenim problemima ili onima koje borave u bolnicama i centrima za skrb, osobama koje treniraju na vrhunskoj razini te osobama koje polaze strukovno obrazovanje i osposobljavanje ili imaju plaćeno zaposlenje. Sva okružja i alati trebali bi biti jednako dostupni manjinskim skupinama te djeci i mladima s invaliditetom i onima u nepovoljnom socioekonomskom položaju, i ne smiju dovesti do diskriminacije ili segregacije.

15.

U okviru pristupâ kombiniranog učenja prepoznaje se vrijednost škole kao zajedničkog prostora za osobnu i društvenu interakciju, a na taj se važan način uči kako razumjeti svijet i shvatiti njegov smisao. U tom su pogledu važni arhitektura škola i dizajn školskih prostora.

16.

U okviru pristupâ kombiniranog učenja može se unaprijediti razvoj širokog raspona kompetencija jer se njima mogu obuhvatiti različiti obrazovni zadaci i alati. Primjenom digitalne tehnologije, uključujući povezivanje uređaja putem interneta, može se olakšati interakcija učenika s drugim učenicima, programima učenja i drugim izvorima informacija te potpomoći nastavu uživo i učenje u različitim okružjima. Pristupima kombiniranog učenja može se olakšati stjecanje digitalnih i podatkovnih kompetencija. Komplementarnim služenjem znanstvenom opremom, otvorenim obrazovnim sadržajima, alatima za rukotvorine, predmetima iz stvarnog života (predmeti koji se nalaze i upotrebljavaju u svakodnevnom životu), objavljenim tekstovima te alatima za pisanje i likovnu umjetnost može se poduprijeti kreativnost i osobno izražavanje pojedinca, ali i skupine.

17.

Pristupi kombiniranog učenja iziskuju dosljedan pristup u cijelom sustavu kako bi se stvorili uvjeti koji omogućuju njihovu provedbu. To uključuje angažiranje stručnjaka iz različitih područja i promicanje suradnje sa zajednicom, čime se potiče zajednička odgovornost za razvoj djece i mladih. Učinkovitost sustavnih mjera za potporu pristupâ kombiniranog učenja ovisit će i o oblikovanju i podupiranju odnosa između različitih elemenata ekosustava, odnosno lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela iz područja obrazovanja i osposobljavanja, industrije obrazovnih resursa (osiguravanje tehnologije, izdavaštvo i druga oprema za provedbu kurikuluma), istraživačkih ustanova i ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, zajednica, organizacija i inicijativa civilnog društva te obitelji i učenika, neovisno o njihovim potrebama ili razini sposobnosti.

18.

Pristupi kombiniranog učenja raširena su praksa u inicijalnom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (18), ali ograničenja zbog pandemije dovela su u pitanje sposobnost ustanova i organizacija da osiguraju učenje temeljeno na radu i održavaju komunikaciju s voditeljima osposobljavanja i mentorima, a utjecala su i na pružanje naukovanja. Zbog smanjenog pristupa praktičnim iskustvima do većeg je izražaja došla otprije poznata potreba da se u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju iskoriste prednosti digitalne tehnologije, uključujući digitalne uređaje i platforme za učenje, e-portfelje te proširenu i virtualnu stvarnost za simulacije. Istaknutija je postala i potreba za razumijevanjem i koordinacijom načina na koji se digitalne tehnologije upotrebljavaju za učenje u različitim okružjima (npr. u prostorijama škole ili tijekom stažiranja) kako bi se učenike pripremilo za život i tržište rada u budućnosti.

19.

Važnost i relevantnost neformalnog učenja vidljiva je iz iskustava stečenih u radu s mladima, dobrovoljnom radu i sudjelovanju u kulturnim aktivnostima, među ostalim sportu na lokalnoj razini. Neformalno učenje ima važnu ulogu u podupiranju razvoja ključnih međuljudskih, komunikacijskih, kognitivnih i osobnih vještina, uključujući kreativnost, koje mladima olakšavaju prijelaz u odraslu dob, aktivno građanstvo i radni život (19). Utvrđivanje novih načina učenja uključuje bolju suradnju između okružja za formalno i neformalno učenje (20).

20.

—

kombiniranje prostorija škole s drugim fizičkim okružjima izvan škole (ili uz prisutnost učitelja ili nastavnika / voditelja osposobljavanja ili, ako je riječ o učenju na daljinu, prostorno i/ili vremenski udaljenih),

—

kombiniranje različitih alata za učenje, koji mogu biti digitalni (uključujući internetsko učenje) i nedigitalni.

1.

na temelju iskustava stečenih u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19 podupru oporavak i pripravnost sustavâ obrazovanja i osposobljavanja tako da rade na ublažavanju posljedica pandemije na osobe koje uče, učitelje, nastavnike, voditelje osposobljavanja i drugo nastavno osoblje, osmisle dugoročnije strateške pristupe kombiniranom učenju i iskoriste prednosti uspješnih inovacija koje su uvedene ili ispitane tijekom pandemije kako bi se razmijenile i proširile dobre prakse, u skladu s načelima utvrđenima u ovoj Preporuci (21). Te inovacije ne zamjenjuju, već dopunjavaju učenje u školi i nastavu uživo;

2.

podupru učenike tako što će razmotriti sljedeće mjere:

a)

pružanje dodatnih mogućnosti učenja i ciljane potpore učenicima kako bi se nadoknadio gubitak mogućnosti za učenje uzrokovan djelomičnim zatvaranjem škola i ograničenjima u pogledu nastave uživo, osobito učenicima koji se suočavaju s poteškoćama u učenju, imaju posebne obrazovne potrebe, pripadaju skupinama u nepovoljnom položaju ili su na drugi način pogođeni poremećajima u obrazovanju i osposobljavanju. To bi moglo uključivati, na primjer, pojačanu individualiziranu potporu i privatnu poduku, sustave mentorstva (uključujući uzajamno mentorstvo), uključive zajednice učenja, dodatne kapacitete učitelja i nastavnika dodijeljene razredu (primjerice supoučavanje), veću podršku u obliku savjetovanja, dodatno vrijeme za učenje tijekom školske godine i/ili praznika, pristup dodatnim okružjima za učenje, kao što su javne knjižnice i prostori u zajednici, te aktivnostima nakon nastave uz pedagošku potporu;

b)

stavljanje fizičke i mentalne dobrobiti učenika i njihovih obitelji na prvo mjesto. To bi moglo uključivati sljedeće: jačanje psihološke potpore i izradu smjernica za mentalno zdravlje, uključivanje politika za dobrobit učenika i suzbijanje zlostavljanja u školske ciljeve, postupke praćenja i osiguravanja kvalitete (u okviru redovitog osiguravanja kvalitete ili školskog inspekcijskog nadzora ili u kontekstu posebnih procjena situacije u školi u kontekstu pandemije), dodjeljivanje posebnog osoblja ili olakšavanje pristupa kvalificiranim stručnjacima i službama za mentalno zdravlje i potporu;

c)

jačanje razvoja digitalnih vještina i kompetencija svih učenika i njihovih obitelji, pri čemu valja uzeti u obzir digitalni jaz i digitalnu podjelu među spolovima te suzbijati sve stereotipe i pristranosti, među ostalim rodne stereotipe i rodnu pristranost, i jačanje digitalnih kapaciteta sustava obrazovanja i osposobljavanja poticanjem ulaganja na razini škole i zajednice u dostupne uređaje i povezivost te pružanjem mogućnosti za jačanje digitalnih vještina i kompetencija, uključujući upotrebu tehnologije za komunikaciju, i to za neovisno i suradničko učenje i za samoprocjenu kako bi se poboljšalo daljnje učenje. Provedbom ulaganja i reformi predviđenih nacionalnim planovima i planovima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost osigurava se da svi učenici imaju pristup potrebnoj opremi i mogućnostima za učenje;

d)

istraživanje načina na koje bi se mogli razviti pristupi kombiniranog učenja u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje, u korist svih učenika i kako bi se osigurao trajan pozitivan učinak na poučavanje i učenje prilagođeno dobi učenika i njihovim sposobnostima, specifičnim potrebama i ciljevima učenja, pri čemu se u potpunosti uvažava vrijednost učenja u prostorijama škole i nastave uživo. To bi moglo uključivati jačanje razvoja i integriranja različitih alata za učenje kako bi se pružile mogućnosti za istraživanje i izražavanje, uključujući razvoj pismenosti u prirodoslovnom području te digitalne i medijske pismenosti, podupiranje učenja u kojem se kombiniraju različita okružja kako bi se obogatilo iskustvo učenja, stvaranje odgovarajuće ravnoteže između učenja kojim upravljaju učitelj ili nastavnik i učenik s jedne strane te suradničkog i neovisnog učenja s druge strane, istraživanje metoda učenja kako bi nove mogućnosti postale privlačne i kako bi se ponudila bolja rješenja za učenje i za učenike i za učitelje i nastavnike;

e)

upotrebljavanje pristupa kombiniranog učenja kako bi se pružila potpora dobrobiti i autonomiji učenika i personaliziranom učenju (uzimajući u obzir dob, sposobnosti i posebne obrazovne potrebe učenikâ) te kako bi se razvile njihove osobne i socijalne kompetencije te kompetencije učenja kako učiti (jedna od osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje (22) koja je dodatno razrađena u Komisijinoj inicijativi za europski okvir LifeComp (23));

3.

podupru učitelje, nastavnike i voditelje osposobljavanja razmatranjem sljedećih mjera:

a)

podupiranje samoprocjene učitelja i nastavnika o upotrebi digitalnih tehnologija, kao i tečajeva usavršavanja i drugih oblika stručnog učenja za učitelje, nastavnike i voditelje osposobljavanja kako bi im se pomoglo da se koriste digitalnim programima i alatima i da ih integriraju u poučavanju (24). Razvoj i širenje pedagoških modula i resursa na internetu i na određenoj lokaciji kako bi se učiteljima, nastavnicima i voditeljima osposobljavanja pomoglo da svoje metode i prakse poučavanja prilagode pristupima kombiniranog učenja (25), na temelju njihova iskustva i povratnih informacija, te kako bi se s njima surađivalo pri upotrebi novih alata i materijala, među ostalim u pogledu pitanja kako postupati u digitalnim okružjima na siguran i etičan način i kako u vezi s time pružiti potporu učenicima;

b)

stavljanje većeg naglaska na dobrobit i kvalitetu profesionalnog života učitelja i nastavnika, voditelja osposobljavanja, ravnatelja škola i drugog nastavnog osoblja kako bi se ublažio stres i spriječilo izgaranje na poslu. To bi moglo uključivati: olakšavanje pristupa kvalificiranim stručnjacima i službama za mentalno zdravlje i potporu, promicanje razvoja i/ili organizacije uzajamne potpore radi ublažavanja stresa i osiguravanje boljih mogućnosti osposobljavanja kada je riječ o otpornosti / mentalnoj dobrobiti u programima inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika i trajnog stručnog usavršavanja;

c)

integriranje pristupa kombiniranog učenja u programe inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika (26) i trajnog stručnog usavršavanja (27) kako bi se nastavnom osoblju pomoglo da prilagode oblikovanje nastave u skladu sa svojim profesionalnim kontekstima i da steknu kompetencije za olakšavanje učenja u različitim unutarnjim i vanjskim okružjima i služeći se različitim alatima i zadacima;

d)

osiguravanje pristupa centrima stručnosti i odgovarajućim resursima za usmjeravanje i poboljšavanje pristupâ kombiniranog učenja. Podupiranje osoblja u području obrazovanja i osposobljavanja u razvijanju pristupa kombiniranog učenja u njihovim posebnim kontekstima s pomoću razmjena osoblja i uzajamnog učenja, stvarajući pritom snažne školske timove putem suradničkog učenja, mreža, projekata suradnje i zajednica prakse;

e)

izrada smjernica za nove pristupe vrednovanju i završnim ispitima, uključujući na internetu, s odgovarajućim alatima za formativno i sumativno vrednovanje koji su prikladni za različite razine obrazovanja i osposobljavanja te za različita okruženja učenja;

f)

poticanje nastavnog osoblja da sudjeluje u istraživačkim projektima i istraživanjima, uključujući ispitivanje upotrebe zadataka u drugim okružjima za učenje i upotrebe digitalne tehnologije za potporu procesima učenja i poučavanja;

4.

podupru škole razmatranjem sljedećih mjera:

a)

osiguravanje alata i resursa za pristupe kombiniranog učenja, kao i smjernica za škole o učinkovitoj upotrebi tih alata i resursa (28);

b)

mobiliziranje ili zapošljavanje dodatnog osoblja kako bi se omogućilo više vremena za pojedinačnu potporu u školi i izvanškolskim aktivnostima, ako je to moguće;

c)

podupiranje učinkovitih partnerstava za infrastrukturu i resurse među različitim pružateljima obrazovanja i osposobljavanja, uključujući lokalna i regionalna tijela, poduzeća, strukovne udruge, umjetnost, kulturnu baštinu, sport, prirodu, visoko obrazovanje i istraživačke institute, civilno društvo, industriju obrazovnih resursa (uključujući tehnologiju, izdavaštvo i drugu opremu za provedbu kurikuluma) te obrazovna istraživanja;

d)

podupiranje škola u praćenju i samoprocjeni svojih strategija uključivanja i praksi u vezi s pristupima kombiniranog učenja te u poduzimanju mjera potrebnih za uklanjanje nedostataka, što uključuje upotrebu alata EU-a (29);

e)

pomaganje roditeljima, zakonskim skrbnicima i obiteljima da bolje razumiju okružja i alate za učenje te obrazovne zadatke putem sustavne komunikacije i usmjeravanja, a da im se pritom ne stvori dodatno opterećenje;

f)

ulaganje u brzu internetsku povezivost u prostorijama škole i okružjima za učenje na daljinu, o čemu ovisi internetsko učenje, popraćeno planovima za održavanje i modernizaciju tehničke infrastrukture;

g)

omogućivanje, gdje je to moguće i u skladu s nacionalnim i regionalnim zakonodavstvom i okolnostima, odgovarajuće razine autonomije za donošenje odluka na razini škole (odluke donose školski odbori, voditelji, ravnatelji) kako bi se olakšalo inovacije, reaktivnost i prilagodbu lokalnim i regionalnim potrebama;

h)

pružanje potpore ravnateljima škola, koji imaju ključnu ulogu u upravljanju organizacijskim promjenama i poboljšanjima u tijeku, s pomoću odgovarajućeg stručnog usavršavanja i smjernica za njihove uloge. Pružanje potpore školama i povezanim pružateljima obrazovanja i osposobljavanja u promišljanju o pristupima kombiniranog učenja u okviru njihovih postupaka strateškog planiranja i poboljšanja škola, što može uključivati upotrebu alata za samoprocjenu;

i)

podupiranje dijaloga i umrežavanja različitih dionika, među ostalim obitelji, uključenih u učenje u prostorijama škole i drugim fizičkim okružjima i u učenje na daljinu kako bi se prikupile povratne informacije i ideje za budući razvoj iz različitih izvora. To bi trebalo uključivati i dijalog, smjernice i strategije za zaštitu sigurnosti djece i mladih te za osiguravanje povjerljivosti i zaštite njihovih podataka te sigurnosti i privatnosti u digitalnom svijetu;

j)

upotrebljavanje, kada je to moguće, dijela unutarnjih i/ili vanjskih mehanizama preispitivanja i osiguravanja kvalitete u određenoj školi za kombinaciju okružja i alata za učenje, pri čemu se uključuje evaluacija drugih pružatelja usluga osim škola ili evaluacija koja se putem njih provodi;

5.

iskoriste puni potencijal sredstava i stručnog znanja EU-a za reforme i ulaganja u infrastrukturu, alate i pedagogiju radi povećavanja otpornosti i pripravnosti škola kako bi bile spremne na buduće promjene, posebno Erasmus+, Mehanizam za oporavak i otpornost, Europski socijalni fond plus, Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), program Digitalna Europa, Obzor Europa i Instrument za tehničku potporu;

6.

ulažu u istraživanje, praćenje i evaluaciju političkih izazova i učinka tih inicijativa na obrazovni ekosustav kako bi se iskoristila stečena iskustva i doprinijelo budućim reformama politika, uključujući na temelju iskustava učenika i prikupljenih podataka, ako su dostupni, kako bi se razvilo najbolje prakse i prilagođena rješenja umjetne inteligencije za poboljšanje programa učenja;

7.

poduzmu mjere i prate provedbu ove Preporuke u skladu s nacionalnim i regionalnim sustavima obrazovanja i osposobljavanja. Prema potrebi, u obzir uzmu sve mjere kojima se podupiru pristupi kombiniranog učenja u nacionalnim akcijskim planovima za provedbu europskog jamstva za djecu.

1.

podupre provedbu Preporuke tako što će olakšati uzajamno učenje i razmjenu među državama članicama i svim relevantnim dionicima, podložno uvođenju i daljnjoj razradi mjera, s pomoću:

2.

podupre razvoj resursa u suradnji s državama članicama, koji bi se upotrebljavali na dobrovoljnoj osnovi, kao što su:

3.

podupre mogućnosti za stručno usavršavanje i učenje za učitelje i nastavnike, voditelje osposobljavanja i drugo nastavno osoblje na sljedeće načine:

4.

surađuje sa svim dionicima, među ostalim pružateljima softvera i hardvera, na načinima poboljšanja digitalne infrastrukture i alata i njihove upotrebe u vezi s obrazovanjem i osposobljavanjem te, osim toga, naglasi važnost povjerljivosti i zaštite podataka u tom kontekstu;

5.

podupre inicijative za daljnji razvoj i promicanje uključivog, pravičnog i kvalitetnog obrazovanja te mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve, posebno s obzirom na uključivanje učenika koji žive u raznim okolnostima koje utječu na njihov pristup određenim okružjima i alatima za učenje te uključivanje onih kojima je potrebna ciljana potpora u procesu učenja;

6.

nastavi podupirati države članice koje provode reforme kako bi poboljšale kvalitetu i uključivost sustava obrazovanja i osposobljavanja i poduprle svoju digitalnu spremnost u skladu s ciljevima Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021. – 2027.;

7.

razmotri razvoj pristupa kombiniranog učenja u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje, u redovitim izvješćima o napretku europskog prostora obrazovanja i Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021. – 2027.

—

na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10463. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije.

—

na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10489. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije.

—

na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10439. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije.

—

na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10532. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije.

—

na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32021M10382. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup pravnim dokumentima Europske unije.

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1.C

Rue de la Loi /Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIJA

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1.C

Rue de la Loi / Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussels

BELGIJA

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1.C

Rue de la Loi / Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussels

BELGIJA

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1.C

Rue de la Loi 175/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIJA

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1.C

Rue de la Loi 175/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIJA

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1.C

Rue de la Loi 175/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIJA

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1.C

Rue de la Loi 175/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIJA

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1.C.

Rue de la Loi 175/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIJA

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

RELEX.1.C.

Rue de la Loi 175/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIJA

1.

Vino

16.

Vino od prezrelog grožđa

—

Izgled: vina moraju imati najmanje intenzivnu dubinu boje. Ton: crvene boje s nijansama koje se kreću od ljubičaste u mladim vinima do crvene boje opeke u odležanim vinima.

—

Miris: vina moraju biti najmanje vrlo intenzivna, s aromama crnog i crvenog bobičastog voća. Odležana vina sadržavat će note začina i prženih okusa.

—

Faza kušanja: vina moraju biti najmanje punog okusa. Uravnotežena. Dugotrajnog naknadnog okusa. Uravnotežene kiselosti. Note od bačvi (pržene i/ili pečene).

≤0,65 g/l octene kiseline kod mladih vina

≤0,85 g/l octene kiseline kod odležanih vina

—

Izgled: žute boje, mlada su vina boje slame, a fermentirana vina i/ili vina odležana u bačvama zlatne boje. Bistra i svijetla.

—

Miris: vina moraju biti najmanje vrlo intenzivna, voćna i s notama tropskog voća. Odležana vina razvit će arome začina.

—

Faza kušanja: vina moraju biti najmanje srednje punoće. Svježa i voćna. I mlada i odležana vina bit će uravnotežena.

≤0,65 g/l octene kiseline kod mladih vina

≤0,85 g/l octene kiseline kod odležanih vina

—

Izgled: intenzivne, bistre i sjajne zlatnožute boje.

—

Miris: vina moraju biti najmanje vrlo intenzivna. Arome meda, zrele dunje i smokve. Vrlo voćna.

—

Faza kušanja: vina moraju biti najmanje srednje punoće, zaokružena i masne teksture. Dugotrajnog naknadnog okusa.

≤0,74 g/l octene kiseline kod mladih vina

≤0,85 g/l octene kiseline kod odležanih vina

≤0,72 g/l + 0,06 g/l octene kiseline za svaki stupanj prirodne alkoholne jakosti koji prelazi 10 % volumena kod vina od grožđa zaraženog botritisom

Cabernet Sauvignon, Tempranillo i Merlot

7 500 kilograma grožđa po hektaru

52 hektolitra po hektaru

Sauvignon Blanc i Chardonnay

7 400 kilograma grožđa po hektaru

48 hektolitara po hektaru

Syrah

7 300 kilograma grožđa po hektaru

51 hektolitar po hektaru

Moscatel de grano menudo (muškat sitnog zrna)

7 200 kilograma grožđa po hektaru

28 hektolitara po hektaru

poligon 5: parcela 1 658,

poligon 5: parcela 1 659,

poligon 5: parcela 1 660,

poligon 5: parcela 1 661,

poligon 5: parcela 1 662,

poligon 5: parcela 1 663,

poligon 5: parcela 1 884,

poligon 5, parcela 1 885 i čestica A dijelom, E, F, G i H.

CABERNET SAUVIGNON

CHARDONNAY

MERLOT

MOSCATEL DE GRANO MENUDO (MUŠKAT SITNOG ZRNA)

SAUVIGNON BLANC

SYRAH

TEMPRANILLO

—

Uravnotežena, s dobrim sadržajem alkohola i visokim sadržajem polifenola.

—

Sorte s dugim ciklusom uzgoja, kao što je Cabernet Sauvignon, dobro su se prilagodile okolišu. To rezultira potpunim dozrijevanjem čvrstih dijelova i vinima s visokim sadržajem polifenola.

—

Dobra razina kiselosti, što znači da vina dobro stare i imaju dugi rok trajanja nakon punjenja u boce.

—

Vina zrelih, vrlo intenzivnih aroma, uključujući note svježeg voća.

—

kiša s juga: zbog učinka fena kiša koja pada na južnoj strani planina Sierra de Moncayo ne dopire do sjeverne doline tih planina, u kojoj se nalazi razgraničeno područje Bolandin;

—

kiša sa sjevera: s obzirom na učinak koji nastaje zbog blizine rijeke Ebro, kiša sa sjevera ne dopire južno od rijeke, gdje se nalazi razgraničeno područje. Taj je učinak pojačan time što toj kiši prethode sjeverni vjetrovi koji svojim niskim temperaturama smanjuju relativnu vlažnost zraka i tako pridonose suhoći.

—

Crna vina intenzivnije su boje, s većim indeksom ukupnih polifenola i polimerizacijom, zrelošću, profinjenošću i svilenkastim taninima, što znači da su punog okusa, bez trpkosti i vrlo bogata.

—

Crna vina, bijela vina i bijela vina od prezrelog grožđa imaju visok sadržaj alkohola, što pojačava dojam bogatstva i slatkoće na nepcu.

—

Crna vina, bijela vina i bijela vina od prezrelog grožđa uravnotežene su kiselosti, koja nikad nije jako visoka. Razina jabučne kiseline posebno je niska zbog izgaranja organskih kiselina uzrokovanog visokim temperaturama ljeti tijekom dozrijevanja. To znači da ni crna ni bijela vina ni bijela vina od prezrelog grožđa nikad nisu oštro kisela, što može biti slučaj kod vina iz drugih sjevernijih podzona u kojima su razine jabučne kiseline veće.

—

Crna vina, bijela vina i bijela vina od prezrelog grožđa imaju vrlo zrele spojeve fenola, koji ograničavaju afinitet vina prema kisiku, čime se izbjegava prisutnost reduktivnih aroma sumpora. Dobivena vina vrlo su aromatična i izražajna.

—

Zbog visoke koncentracije polifenola starenje i oksidacija su u crnim vinima, bijelim vinima i bijelim vinima od prezrelog grožđa spori, što znači da vina imaju dugi rok trajanja i da dobro stare.

—

Bijela vina od prezrelog grožđa masna su, s vrlo visokom ukupnom alkoholnom jakošću i zlatnožutom bojom zbog dugog izlaganja sunčevoj svjetlosti, što rezultira zlatnom bojom proizvoda. Nedostatak kiše omogućuje prezrijevanje tijekom duljeg razdoblja, što kulminira dobrim intenzitetom aroma zrelog voća, meda i citrusnih nota.

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

pakiranje na razgraničenom zemljopisnom području

—

50-63 % tjestenina od jaja.

—

30-40 % umak.

—

6-10 % bešamel.

—

30-40 % svježe meso, uključujući:

—

0-15 % koncentrat rajčice i 0-30 % pire od rajčice.

—

1-3 % celer korjenaš, 1-3 % mrkva, 2-5 % luk našpikan klinčićima, bouquet garni aromatičnog bilja (po ukusu) koje mora biti svježe, ne sušeno niti zamijenjeno umjetnim aromama.

—

2-5 % čaša suhog bijelog vina

—

0-5 % svinjska mast ili mast mesa obraza.

—

4-8 % ekstradjevičansko maslinovo ulje.

—

Mljevena sol i crni papar po ukusu.

—

2-5 % ribani sir Parmigiano Reggiano ZOI ili Grana Padano ZOI

—

Vode toliko da prekrije meso (3).

—

0-8 % UHT punomasno ili pasterizirano svježe mlijeko (neobavezno).

—

80-90 % UHT punomasno ili pasterizirano svježe mlijeko

—

5-10 % meko pšenično brašno

—

5-10 % maslac.

—

Sol, mljeveni crni papar i muškatni oraščić po ukusu.

—

32-35 % svježa kokošja jaja i 0-3 % žumanjci. Jaja i žumanjci se mogu zamijeniti pasteriziranim tekućim jajima.

—

60-65 % brašno od obične pšenice ili od tvrde pšenice

—

0-3 % velika žlica ekstradjevičanskog maslinova ulja ili otopljenog maslaca;

—

0-4 % velika žlice kuhanog vina (4) ili Marsale ZOI

—

Sol po ukusu.

—

U knjizi „Guida in cucina” kuhara Cesarea Tirabassa iz 1927. (Bisson & Leopardi, Macerata, 1927., str. 91.) navodi se kako je jelo „Vincisgrassi rasprostranjeno u regiji Marke, a posebno u pokrajini Macerata.”

—

U knjizi „Le ricette regionale italiano” (Gosetti della Salda A., La cucina italiana, Milano, 1967., str. 608.) navodi se kako je „ovo ukusno i vrlo hranjivo jelo – Vincisgrassi – dio stoljetne tradicije u pokrajini Macerata.”

—

U knjizi „Cucina delle Marche” iz 2010. (Carsetti P., Newton Compton, str. 133.), jelo se opisuje kao „kodificirano”.

—

U knjizi „Le ricette d’oro delle migliori osterie e trattorie italiane” iz 2010. (Cambi C., Newton Compton, str. 515.) jelo se naziva „Vincisgrassi alla maceratese”.

—

U knjizi „Marche a tavola” A. Carnival Mallèa i ostalih autora iz 2003., recept za jelo Vincisgrassi se nalazi na 34. strani pod imenom „Vincisgrassi alla maceratese”

—

„Vincisgrassi”, objavljeno 2000. od strane Gospodarske komore provincije Macerata u suradnji s organizacijom Confcommercio, ustanovom Accademia Italiana della Cucina (Talijanska kulinarska akademija) i organizacijom Federcuochi.