10.12.2021

Službeni list Europske unije

C 497/5

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

o primjeni članka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na kratkoročno osiguranje izvoznih kredita

(2021/C 497/02)

1. Uvod

Izvozne subvencije mogu negativno utjecati na tržišno natjecanje među dobavljačima robe i usluga koji bi mogli biti konkurenti. Zato Komisija, kao čuvar tržišnog natjecanja u skladu s Ugovorom, oduvijek snažno osuđuje dodjelu izvoznih potpora za trgovinu unutar Unije i za izvoz izvan Unije. Svrha je ove Komunikacije pojasniti Komisijinu ocjenu potpora država članica za osiguranje izvoznih kredita u skladu s pravilima Unije o državnim potporama.

Komisija je primijenila svoje ovlasti kako bi objavila smjernice o državnoj potpori u području kratkoročnog osiguranja izvoznih kredita. Cilj je bio riješiti pitanje stvarnog ili mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu ne samo među izvoznicima u različitim državama članicama (u trgovini unutar Unije i izvan nje) nego i među osiguravateljima izvoznih kredita koji posluju u Uniji. Načela državnih intervencija Komisija je utvrdila 1997. u svojoj Komunikaciji državama članicama u skladu s člankom 93. stavkom 1. Ugovora o EZ-u prema kojemu se članci 92. i 93. Ugovora primjenjuju na osiguranje kratkoročnih izvoznih kredita (1) („Komunikacija iz 1997.”). Načela iz Komunikacije iz 1997. trebala su se primjenjivati u razdoblju od pet godina od 1. siječnja 1998. Komunikacija iz 1997. naknadno je prilagođena i razdoblje njezine primjene produljeno je 2001 (2)., 2004 (3)., 2005 (4). i 2010 (5). Njezina načela primjenjivala su se do 31. prosinca 2012.

Iskustvo stečeno u primjeni načela Komunikacije iz 1997., osobito za vrijeme financijske krize od 2009. do 2011., upućuje na potrebu preispitivanja Komisijine politike u tom području. Stoga je Komisija donijela novu Komunikaciju državama članicama o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na kratkoročno osiguranje izvoznih kredita (6) („Komunikacija iz 2012.”). Načela Komunikacija iz 2012. u načelu su se trebala primjenjivati od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2018 (7). Prilog Komunikaciji iz 2012. naknadno je nekoliko puta prilagođen (8) te je razdoblje primjene Komunikacije iz 2012. produljeno 2018 (9). i 2020 (10). Sad se primjenjuje do 31. prosinca 2021.

U 2019. Komisija je pokrenula ocjenjivanje Komunikacije iz 2012. u okviru Provjere prikladnosti paketa za modernizaciju državnih potpora, smjernica za željezničke prijevoznike i kratkoročnog osiguranja izvoznih kredita (11). Rezultati ocjenjivanja pokazali su da pravila u načelu dobro funkcioniraju, ali da su potrebna određena manja poboljšanja kako bi se uzela u obzir kretanja na tržištu. Stoga ova Komunikacija sadržava samo nekoliko tehničkih prilagodbi, a zadržana su načela iz Komunikacije iz 2012.

Pravila utvrđena u ovoj Komunikaciji pridonijet će tomu da se državnom potporom ne narušava tržišno natjecanje među privatnim i javnim osiguravateljima izvoznih kredita te osiguravateljima izvoznih kredita koji posluju uz javne potpore. Pridonijet će i stvaranju jednakih uvjeta za izvoznike.

U ovoj se Komunikaciji državama članicama daju podrobnije upute o načelima na kojima Komisija namjerava temeljiti svoje tumačenje članaka 107. i 108. Ugovora i njihovoj primjeni na kratkoročno osiguranje izvoznih kredita. Tako bi politika Komisije u tom području trebala postati što transparentnijom te bi se trebali osigurati predvidljivost i jednako postupanje prema svima. U tu svrhu utvrđuje se niz uvjeta koji moraju biti ispunjeni kad državni osiguravatelji žele ući na tržište kratkoročnog osiguranja izvoznih kredita za utržive rizike.

Rizici koji su u načelu neutrživi nisu obuhvaćeni ovom Komunikacijom.

U odjeljku 2. opisuje se područje primjene ove Komunikacije i navode se definicije koje se u njoj upotrebljavaju. U odjeljku 3. riječ je o primjenjivosti članka 107. stavka 1. Ugovora i općoj zabrani državne potpore za osiguranje izvoznih kredita od utrživih rizika. Naposljetku, u odjeljku 4. predviđaju se neke iznimke odutrživih rizika i utvrđuju se uvjeti pod kojima državna potpora za osiguranje privremeno neutrživih rizika može biti spojiva s unutarnjim tržištem.

2. Područje primjene komunikacije i definicije

2.1. Područje primjene

Komisija će načela utvrđena u ovoj Komunikaciji primjenjivati samo na osiguranje izvoznih kredita s razdobljem rizika kraćim od dvije godine. Svi drugi instrumenti financiranja izvoza isključeni su iz područja primjene ove Komunikacije.

2.2. Definicije

10.

Za potrebe ove Komunikacije primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)	„osiguranje izvoznih kredita” znači proizvod osiguranja kojim osiguravatelj pruža osiguranje od komercijalnog ili političkog rizika, ili i jednog i drugog, povezanog s obvezama plaćanja u izvoznoj transakciji;

(2)	„privatni osiguravatelj kredita” znači poduzeće ili organizacija osim državnog osiguravatelja koja pruža osiguranje izvoznih kredita;

(3)	„državni osiguravatelj” znači poduzeće ili druga organizacija koja pruža osiguranje izvoznih kredita uz podršku ili u ime države članice ili države članice koja pruža osiguranje izvoznih kredita;

(4)	„utrživi rizici” znači komercijalni ili politički rizici, ili i jedni i drugi, s maksimalnim razdobljem rizika kraćim od dvije godine za javne i nejavne kupce u državama navedenima u Prilogu; svi ostali rizici za potrebe ove Komunikacije smatraju se neutrživima;

(5)

„komercijalni rizici” obuhvaćaju osobito sljedeće rizike:

(a)	proizvoljno odbacivanje ugovora od strane kupca, odnosno svaka proizvoljna odluka kojom nejavni kupac prekida ili raskida ugovor bez opravdanog razloga;

(b)	proizvoljno odbijanje nejavnoga kupca da prihvati robu obuhvaćenu ugovorom bez opravdanog razloga;

(c)	nesolventnost nejavnoga kupca i njegova jamca;

(d)	dugotrajno neispunjavanje obveza, odnosno nepodmirenje duga koji nastaje ugovorom od strane nejavnoga kupca i njegova jamca;

(6)

„politički rizici” obuhvaćaju osobito sljedeće rizike:

(a)	rizik da će javni kupac ili država onemogućiti dovršenje transakcije ili da neće na vrijeme izvršiti plaćanje;

(b)	rizik koji je izvan dosega pojedinačnoga kupca ili izvan područja odgovornosti pojedinačnoga kupca;

(c)	rizik da država neće prenijeti iznose koje budu uplatili kupci sa sjedištem u toj državi u državu osiguranika;

(d)	rizik od nastanka događaja više sile izvan države osiguravatelja, među ostalim ratnih događaja, ako njezini učinci nisu drukčije osigurani;

(7)	„razdoblje rizika” znači razdoblje proizvodnje uvećano za razdoblje kredita;

(8)	„razdoblje proizvodnje” znači razdoblje od datuma narudžbe do isporuke robe ili usluga;

(9)	„razdoblje kredita” znači razdoblje u kojem kupac treba platiti isporučenu robu i usluge u okviru transakcije izvoznog kredita;

(10)	„pokriće pojedinačnog rizika” znači pokriće sve prodaje jednom kupcu ili pojedinačnog ugovora s jednim kupcem;

(11)	„reosiguranje” znači osiguranje koje osiguravatelj ugovara s drugim osiguravateljem radi upravljanja rizikom na način da smanji vlastiti rizik;

(12)	„suosiguranje” znači postotak svakog osiguranoga gubitka za koji osiguravatelj ne isplaćuje odštetu, nego ga snosi drugi osiguravatelj;

(13)	„kvotno reosiguranje” znači reosiguranje kojim se od osiguravatelja zahtijeva da prenese, a od reosiguravatelja da prihvati određeni postotak svakog rizika unutar utvrđene kategorije poslova koji osiguravatelj pokriva;

(14)	„dodatno pokriće” znači dodatno pokriće iznad kreditnog limita koji je postavio drugi osiguravatelj;

(15)	„polica osiguranja ukupnog prometa” znači polica osiguranja kredita osim pokrića pojedinačnog rizika, odnosno polica osiguranja kredita kojom je obuhvaćena sva ili većina osiguranikove prodaje na kredit te podmirenje potraživanja od prodaje većem broju kupaca.

3. Primjenjivost članka 107. stavka 1. Ugovora

3.1. Opća načela

11.

U članku 107. stavku 1. Ugovora govori se da je „svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje državnim sredstvima u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzeća ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj nespojiva s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama”.

12.

Ako državni osiguravatelji pružaju osiguranje izvoznih kredita, tako osiguranje uključuje državna sredstva. Sudjelovanje države može dati selektivnu prednost osiguravateljima ili izvoznicima i time narušiti ili prijetiti da će narušiti tržišno natjecanje te utjecati na trgovinu među državama članicama. Načela utvrđena u odjeljcima 3.2. i 3.3. i u odjeljku 4. imaju svrhu pružanja uputa o načinu na koji će se mjere ocjenjivati u skladu s pravilima o državnim potporama.

3.2. Potpora za osiguravatelje

13.

Ako državni osiguravatelji ostvaruju neke prednosti u odnosu na privatne osiguravatelje kredita, moguće je da je u to uključena državna potpora. Te prednosti mogu poprimiti različite oblike, a među njima mogu biti na primjer:

(a)	državna jamstva za pozajmice i gubitke;

(b)	izuzeće od zahtjeva za formiranje primjerenih pričuva i drugih zahtjeva koji proizlaze iz isključenja poslova osiguranja izvoznih kredita za račun ili uz jamstvo države iz Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12);

(c)	olakšice ili oslobođenje od poreza koji se obično plaćaju (kao što su porezi koje plaćaju poduzeća i porezi na police osiguranja);

(d)	dodjele potpora ili pružanje kapitala od strane države ili drugi oblici financiranja koji nisu u skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu;

(e)	pružanje usluga u naravi od strane države kao što su pristup državnoj infrastrukturi, objektima ili povlaštenim informacijama i njihova upotreba pod uvjetima koji ne odražavaju njihovu tržišnu vrijednost;

(f)	izravno državno reosiguranje ili izravno državno jamstvo reosiguranja pod povoljnijim uvjetima od onih koji su dostupni na tržištu privatnog reosiguranja, što bi dovelo do podcijenjenosti reosigurateljnog pokrića ili umjetnog stvaranja kapaciteta koji privatno tržište ne bi moglo pružiti.

3.3. Zabrana državnih potpora za izvozne kredite

14.

Prednosti za državne osiguravatelje iz točke 13. s obzirom na utržive rizike utječu na trgovinu uslugama kreditnog osiguranja unutar Unije. Dovode do razlika u pokriću osiguranja dostupnom za utržive rizike u različitim državama članicama. Time se narušava tržišno natjecanje među osiguravateljima u različitim državama članicama i proizvode se sekundarni učinci na trgovinu unutar Unije neovisno o tome je li riječ o izvozu unutar Unije ili izvan nje (13). Iz tih razloga, ako državni osiguravatelji imaju takve prednosti u usporedbi s privatnim osiguravateljima kredita, ne bi trebali moći osiguravati utržive rizike. Stoga je potrebno je utvrditi uvjete pod kojima državni osiguravatelji mogu poslovati kako ne bi ostvarivali koristi od državnih potpora.

15.

Prednosti za državne osiguravatelje ponekad se barem djelomično prenose na izvoznike. Takve prednosti mogu narušiti tržišno natjecanje i trgovinu i čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. No ako se ispune uvjeti za pružanje osiguranja izvoznih kredita za utržive rizike, kako je utvrđeno u odjeljku 4.3. ove Komunikacije, Komisija će smatrati da izvoznicima nije prenesena nikakva neopravdana prednost.

4. Uvjeti za pružanje osiguranja izvoznih kredita za privremeno neutržive rizike

4.1. Opća načela

16.

Kako je navedeno u točki 14., ako državni osiguravatelji ostvaruju ikakve prednosti u odnosu na privatne osiguravatelje kredita, kako je opisano u točki 13., ne smiju osiguravati utržive rizike. Ako državni osiguravatelji ili njihova društva žele osiguravati utržive rizike, mora se osigurati da pritom izravno ni neizravno ne ostvaruju korist od državnih potpora. U tu svrhu moraju imati određeni iznos vlastitih sredstava (granica solventnosti, uključujući jamstveni fond) i tehničkih pričuva (pričuva za kolebanje šteta) i prethodno su morali ishoditi potrebno odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2009/138/EZ. Osim toga moraju barem voditi zaseban račun za upravljanje i odvojene račune za svoje osiguranje od utrživih rizika i za osiguranje od neutrživih rizika uz potporu ili u ime države kako bi pokazali da ne primaju državnu potporu za osiguranje od utrživih rizika. Financijski izvještaji poduzeća koja je osiguravatelj osigurao za vlastiti račun trebali bi biti usklađeni s Direktivom Vijeća 91/674/EEZ (14).

17.

Države članice koje osiguravatelju izvoznih kredita pružaju reosigurateljno pokriće tako što sudjeluju ili su uključene u ugovore o reosiguranju privatnog sektora za pokriće utrživih i neutrživih rizika moraju biti u stanju dokazati da u te aranžmane nije uključena državna potpora iz točke 13. podtočke (f).

18.

Državni osiguravatelji mogu pružati osiguranje izvoznih kredita za privremeno neutržive rizike ako su ispunjeni uvjeti navedeni u odjeljku 4. ove Komunikacije.

4.2. Iznimke od opsega utrživih rizika: privremeno neutrživi rizici

19.

Neovisno o definiciji utrživih rizika neki se komercijalni ili politički rizici, ili i jedni i drugi, za kupce s poslovnim nastanom u državama navedenima na popisu u Prilogu smatraju privremeno neutrživima u sljedećim slučajevima:

(a)	ako Komisija odluči jednu ili više država privremeno izuzeti s popisa država s utrživim rizikom iz Priloga, kako je opisano u odjeljku 5.2., jer kapacitet tržišta privatnog osiguranja nije dostatan za pokriće svih ekonomski opravdanih rizika u toj državi ili tim državama;

(b)

ako Komisija nakon primitka obavijesti od države članice iz odjeljka 5.3. ove Komunikacije odluči da su rizici za mala i srednja poduzeća kako su definirana u Preporuci Komisije 2003/361/EZ (15), kojima ukupni godišnji promet od izvoza ne prelazi 2,5 milijuna EUR, privremeno neutrživi za izvoznike u državi članici koja je uputila obavijest;

(c)	ako Komisija nakon primitka obavijesti od države članice iz odjeljka 5.3. ove Komunikacije odluči da je pokriće pojedinačnog rizika s razdobljem rizika od najmanje 181 dan i kraćim od dvije godine privremeno neutrživo za izvoznike u državi članici koja je uputila obavijest;

(d)	ako Komisija nakon primitka obavijesti od države članice iz odjeljka 5.4. ove Komunikacije odluči da su zbog nedostatka osiguranja izvoznih kredita određeni rizici privremeno neutrživi za izvoznike u državi članici koja je uputila obavijest.

20.

Kako bi se narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu svelo na najmanju moguću mjeru, rizike koji se smatraju privremeno neutrživima u skladu s točkom 19. mogu pokrivati državni osiguravatelji ako ispunjavaju uvjete iz odjeljka 4.3.

4.3. Uvjeti za pružanje pokrića za privremeno neutržive rizike

4.3.1. Kvaliteta pokrića

21.

Kvaliteta pokrića koje nude državni osiguravatelji mora biti u skladu s tržišnim standardima. Konkretno, mogu se pokrivati samo ekonomski opravdani rizici, odnosno rizici koji su prihvatljivi na temelju dobrih načela preuzimanja rizika. Maksimalan postotak pokrića mora biti 95 % za komercijalne rizike i političke rizike, a razdoblje čekanja na odštetu mora biti najmanje 90 dana.

4.3.2. Načela preuzimanja rizika

22.

Pri procjeni rizika moraju se uvijek primijeniti dobra načela preuzimanja rizika. U skladu s tim, rizik financijski nepouzdanih transakcija ne smije biti prihvatljiv za pokriće u okviru programa uz javne potpore. S obzirom na takva načela, moraju se izričito navesti kriteriji prihvaćanja rizika. Ako je poslovni odnos već uspostavljen, izvoznici moraju imati pozitivno iskustvo u trgovanju ili plaćanju ili oboje. Kupci moraju uredno podmirivati potraživanja, a vjerojatnost njihova neispunjavanja obveza mora biti prihvatljiva, kao i njihov unutarnji i vanjski rejting.

4.3.3. Primjereno određivanje cijena

23.

Za rizik koji se preuzima ugovorom o osiguranju izvoznoga kredita mora se naplatiti odgovarajuća premija. Kako bi se istiskivanje privatnih kreditnih osiguravatelja svelo na najmanju moguću mjeru, prosječne premije u programima uz javne potpore moraju biti više od prosječnih premija koje za slične rizike zaračunavaju privatni osiguravatelji kredita. Tim se zahtjevom omogućuje postupno smanjenje državnih intervencija jer će se višom premijom osigurati da se izvoznici vrate privatnim osiguravateljima kredita čim im to uvjeti na tržištu dopuste i rizik ponovno postane utrživ.

24.

Određivanje cijena smatra se primjerenim ako se zaračunava minimalna godišnja premija rizika (16) („sigurna premija”) za kategoriju odgovarajućeg rizika kupaca (17) kako je navedeno u tablici u nastavku. Sigurna premija primjenjuje se osim u slučaju da države članice dostave dokaz da te stope nisu primjerene za predmetni rizik. Za policu osiguranja ukupnog prometa kategorija rizika mora odgovarati prosječnom riziku kupaca obuhvaćenih policom.

Kategorija rizika	Minimalna godišnja premija rizika (18) (% osiguranog iznosa)
Izvrsna (19)	0,2 –0,4
Dobra (20)	0,41 –0,9
Zadovoljavajuća (21)	0,91 –2,3
Slaba (22)	2,31 –4,5

25.

Kad je riječ o suosiguranju, kvotnom reosiguranju i dodatnom pokriću, određivanje cijena smatra se primjerenim samo ako je zaračunata premija najmanje 30 % viša od premije za (izvorno) pokriće koje pruža privatni osiguravatelj kredita.

26.

Premiji za rizik mora se dodati naknada za upravljanje bez obzira na trajanje ugovora da bi se određivanje cijena smatralo primjerenim.

4.3.4. Transparentnost i izvješćivanje

27.

Države članice moraju na internetskim stranicama državnih osiguravatelja objaviti programe uspostavljene za rizike koji se u skladu s točkom 19. smatraju privremeno neutrživima i navesti sve važeće uvjete.

28.

Godišnja izvješća o rizicima koji se u skladu s točkom 19. smatraju privremeno neutrživima i koje pokrivaju državni osiguravatelji moraju se podnositi Komisiji najkasnije do 31. srpnja godine koja slijedi nakon intervencije.

29.

Izvješće mora sadržavati sljedeće informacije o svakom programu:

(a)	ukupan odobreni iznos kreditnih limita;

(b)	osigurani promet;

(c)	zaračunate premije;

(d)	evidentirana i plaćena potraživanja;

(e)	naplaćeni iznosi;

(f)	troškovi upravljanja programom.

30.

Informacije se objavljuju u formatu podatkovne tablice, što omogućuje pretraživanje, izdvajanje, preuzimanje i jednostavnu objavu podataka na internetu, na primjer u formatu CSV ili XML. Države članice moraju izvješća objavljivati na internetskim stranicama držanih osiguravatelja.

5. Postupovna pravila

5.1. Opća načela

31.

Rizike navedene u točki 19. podtočki (a) mogu pokrivati državni osiguravatelji ako ispunjavaju uvjete iz odjeljka 4.3. U takvim slučajevima ne moraju se dostavljati obavijesti Komisiji.

32.

Rizike navedene u točki 19. podtočkama (b), (c) i (d) mogu pokrivati državni osiguravatelji ako ispunjavaju uvjete iz odjeljka 4.3. nakon dostave obavijesti Komisiji i odobrenja Komisije.

33.

Neispunjavanje bilo kojeg uvjeta utvrđenog u odjeljku 4.3. ne znači da su osiguranje izvoznih kredita ili program osiguranja automatski zabranjeni. Ako država članica želi odstupiti od bilo kojeg uvjeta iz odjeljka 4.3. ili ako postoji sumnja u to ispunjava li planirani program osiguranja izvoznih kredita uvjete utvrđene u ovoj Komunikaciji, konkretno u odjeljku 4., mora o tom programu obavijestiti Komisiju.

34.

Analiza u skladu s pravilima o državnim potporama ne znači da se ne treba provesti ocjena spojivosti mjere s drugim odredbama Ugovora.

5.2. Izmjena popisa država s utrživim rizikom

35.

Pri utvrđivanju opravdava li manjak dostatnog privatnoga kapaciteta privremeno izuzeće države s popisa država s utrživim rizikom, kako je navedeno u točki 19. podtočki (a), Komisija će prema redoslijedu prioriteta uzeti u obzir sljedeće čimbenike:

(a)	smanjenje kapaciteta privatnog osiguranja kredita: osobito odluka velikog osiguravatelja kredita da neće pokrivati rizike za kupce u predmetnoj državi, znatno smanjenje ukupnih osiguranih iznosa ili znatno smanjenje stopa prihvata za predmetnu državu u razdoblju od šest mjeseci;

(b)	pogoršanje rejtinga državnog sektora: osobito nagle promjene kreditnih rejtinga u razdoblju od šest mjeseci, na primjer sniženje rejtinga više neovisnih agencija za rejting ili veliko povećanje marži na ugovor o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza;

(c)	pogoršanje rezultata poslovanja korporativnog sektora: osobito naglo povećanje broja stečaja u predmetnoj državi u razdoblju od šest mjeseci.

36.

Ako tržišni kapacitet postane nedostatan za pokriće svih ekonomski opravdanih rizika, Komisija na pisani zahtjev najmanje triju država članica ili na vlastitu inicijativu može revidirati popis država s utrživim rizikom iz Priloga.

37.

Ako Komisija namjerava izmijeniti popis država s utrživim rizikom, savjetovat će se o tome s državama članicama i zatražiti informacije od njih, privatnih osiguravatelja kredita i zainteresiranih strana. Savjetovanje i vrsta informacija koje se traže objavit će se na internetskim stranicama Komisije. Razdoblje savjetovanja obično neće biti dulje od 20 radnih dana. Ako Komisija na temelju prikupljenih informacija odluči izmijeniti popis država s utrživim rizikom, objavit će tu odluku na svojim internetskim stranicama.

38.

Privremeno izuzeće države s popisa država s utrživim rizikom načelno će vrijediti barem 12 mjeseci. Police osiguranja potpisane tijekom tog razdoblja koje se odnose na privremeno izuzetu državu mogu vrijediti najviše 180 dana od datuma prestanka privremenog izuzeća. Nove police osiguranja ne smiju se potpisivati nakon tog datuma. Tri mjeseca prije prestanka privremenog izuzeća Komisija će razmotriti treba li produljiti izuzeće predmetne države s popisa. Ako odluči da je tržišni kapacitet još nedostatan za pokriće svih ekonomski opravdanih rizika uzimajući u obzir čimbenike utvrđene u točki 35., Komisija može produljiti privremeno izuzeće države s popisa u skladu s točkom 37.

5.3. Obveza obavješćivanja o privremeno neutrživim rizicima iz točke 19. podtočki (b) i (c)

39.

Dokazi koji su Komisiji trenutačno dostupni upućuju na postojanje tržišnog jaza kad je riječ o rizicima navedenima u točki 19. podtočkama (b) i (c) te na to da su stoga ti rizici neutrživi. Međutim, treba imati na umu da ne postoji u svakoj državi članici manjak pokrića i da bi se situacija s vremenom mogla promijeniti jer bi se za taj segment tržišta mogao zainteresirati privatni sektor. Državna intervencija trebala bi biti dopuštena samo u slučaju rizika koje tržište inače ne bi pokrilo.

40.

Zbog tih razloga, ako država članica želi pokrivati rizike navedene u točki 19. podtočkama (b) ili (c) ove Komunikacije, mora o tome obavijestiti Komisiju u skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora i u obavijesti dokazati da je stupila u kontakt s glavnim osiguravateljima kredita i posrednicima u toj državi članici (23) i dala im priliku za dostavu dokaza da je ondje dostupno pokriće za predmetne rizike. Ako ti osiguravatelji kredita i predmetni posrednici državi članici ili Komisiji u roku od 30 dana od primitka zahtjeva države članice za dostavu dokaza ne dostave informacije o uvjetima pokrića i osiguranim iznosima za vrste rizika koje država članica želi pokrivati ili ako se dostavljenim informacijama ne dokaže da je u državi članici dostupno pokriće za predmetne rizike, Komisija će te rizike smatrati privremeno neutrživima.

5.4. Obveza obavješćivanja u drugim slučajevima

41.

Kad je riječ o rizicima navedenima u točki 19. podtočki (d), predmetna država članica u svojoj obavijesti Komisiji u skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora mora dokazati da izvoznicima u toj državi članici nije dostupno pokriće zbog šoka na strani ponude na tržištu privatnog osiguranja, osobito povlačenja velikog osiguravatelja kredita iz predmetne države članice, smanjenog kapaciteta ili ograničenog asortimana proizvoda u odnosu na druge države članice.

6. Datum primjene i trajanje

42.

Komisija će primjenjivati načela utvrđena u ovoj Komunikaciji od 1. siječnja 2022., osim za popis zemalja iz Priloga koji će se primjenjivati od 1. travnja 2022. Komisija će do 31. ožujka 2022. sve komercijalne i političke rizike povezane s izvozom u sve zemlje smatrati privremeno neutrživima u skladu s privremenim izuzećem utvrđenim u točki 33. privremenog okvira za mjere državne potpore za potporu gospodarstvu u aktualnoj pandemiji bolesti COVID-19 (24) i u točki 62. Komunikacije Komisije C(2021) 8442 o šestoj izmjeni privremenog okvira. Komisija može odlučiti da će ovu Komunikaciju u bilo kojem trenutku prilagoditi ako to bude potrebno zbog razloga povezanih s politikom tržišnog natjecanja ili kako bi uzela u obzir druge politike i međunarodne obveze Unije.

(1) SL C 281, 17.9.1997., str. 4.

(2) SL C 217, 2.8.2001., str. 2.

(3) SL C 307, 11.12.2004., str. 12.

(4) SL C 325, 22.12.2005., str. 22.

(5) SL C 329, 7.12.2010., str. 6.

(6) SL C 392, 19.12.2012., str. 1.

(7) Točka 18. podtočka (a) i odjeljak 5.2. Komunikacije iz 2012. trebali su se primjenjivati od datuma donošenja Komunikacije iz 2012.

(8) SL C 398, 22.12.2012., str. 6.; SL C 372, 19.12.2013., str. 1.; SL C 28, 28.1.2015., str. 1.; SL C 215, 1.7.2015., str. 1.; SL C 244, 5.7.2016., str. 1.; SL C 206, 30.6.2017., str. 1.; SL C 225, 28.6.2018., str. 1.; SL C 457, 19.12.2018., str. 9.; SL C 401, 27.11.2019., str. 3.; SL C 101I, 28.3.2020., str. 1.; SL C 340I, 13.10.2020., str. 1.; SL C 34, 1.2.2021., str. 6.

(9) SL C 457, 19.12.2018., str. 9.

(10) SL C 224, 8.7.2020., str. 2.

(11) Radni dokument službi Komisije – Fitness check of the 2012 State aid modernisation package, railways guidelines and short-term export credit insurance, 30. listopada 2020.., SWD(2020) 257 final.

(12) Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).

(13) U svojoj presudi u Predmetu C-142/87 Kraljevina Belgija protiv Komisije Europskih zajednica Sud je iznio mišljenje da na tržišno natjecanje i trgovinu unutar Unije mogu utjecati potpore za izvoz unutar Unije, ali i potpore za izvoz izvan nje. Obje vrste poslova osiguravaju osiguravatelji izvoznih kredita i stoga potpora za te poslove može utjecati na tržišno natjecanje i trgovinu unutar Unije.

(14) Direktiva Vijeća 91/674/EEZ od 19. prosinca 1991. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima društava za osiguranje (SL L 374, 31.12.1991., str. 7.)

(15) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

(16) Za svaku kategoriju odgovarajućeg rizika utvrđen je raspon sigurnih premija rizika na temelju marži na jednogodišnje ugovore o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza (eng. credit default swap, CDS), utemeljenih na složenom rejtingu u koji su uključeni rejtinzi triju glavnih agencija za kreditni rejting (Standard & Poor’s, Moody’s i Fitch), za godine 2007.–2011., pod pretpostavkom da prosječne stope povrata za kratkoročno osiguranje izvoznih kredita iznose 40 %. Naknadno su rasponi kontinuirano povećani kako bi se bolje uzela u obzir činjenica da se premije rizika tijekom vremena mijenjaju.

(17) Kategorije rizika kupaca temelje se na kreditnim rejtinzima. Nije nužno ishoditi rejtinge od posebnih agencija za kreditni rejting. Jednako su prihvatljivi nacionalni sustavi za rejting i sustavi za rejting kojima se služe banke. Za poduzeća bez javnog rejtinga može se primijeniti i rejting utemeljen na provjerljivim informacijama.

(18) Sigurna premija za ugovor o osiguranju na rok od 30 dana može se izračunati dijeljenjem godišnje premije rizika s 12.

(19) Izvrsna kategorija rizika obuhvaća rizike jednake kreditnim rejtinzima AAA, AA+, AA, AA–, A+, A, A– agencije Standard & Poor’s.

(20) Dobra kategorija rizika obuhvaća rizike jednake kreditnim rejtinzima BBB+, BBB ili BBB– agencije Standard & Poor’s.

(21) Zadovoljavajuća kategorija rizika obuhvaća rizike jednake kreditnim rejtinzima BB+, BB ili BB– agencije Standard & Poor’s.

(22) Slaba kategorija rizika obuhvaća rizike jednake kreditnim rejtinzima B+, B ili B– agencije Standard & Poor’s.

(23) Osiguravatelji kredita i posrednici s kojima stupi u kontakt trebali bi biti reprezentativni u pogledu proizvoda koje nude (na primjer, specijalizirani pružatelji pokrića za pojedinačne rizike) i veličine tržišta koje pokrivaju (na primjer, da zajednički imaju tržišni udio od najmanje 50 %).

(24) Komunikacija Komisije „Privremeni okvir za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVID-a 19”, C(2020)1863, 19. ožujka 2020.. (SL C 91 I, 20.3.2020., str. 1.), kako je izmijenjena komunikacijama Komisije C(2020) 2215 (SL C 112I, 4.4.2020., str. 1.), C(2020) 3156 (SL C 164, 13.5.2020., str. 3.), C(2020) 4509 (SL C 218, 2.7.2020., str. 3.), C(2020) 7127 (SL C 340I, 13.10.2020., str. 1), C(2021) 564 (SL C 34, 1.2.2021., str. 6), C(2021) 8442 (SL C 473, 24.11.2021., str. 1) Dodatne informacije o privremenom izuzeću navedene su u točkama 24. do 27. i 62. Komunikacije Komisije C(2021) 8442 o šestoj izmjeni privremenog okvira.

PRILOG

Popis država s utrživim rizikom

Belgija	Cipar	Slovačka
Bugarska	Latvija	Finska
Češka	Litva	Švedska
Danska	Luksemburg	Australija
Njemačka	Mađarska	Kanada
Estonija	Malta	Island
Irska	Nizozemska	Japan
Grčka	Austrija	Novi Zeland
Španjolska	Poljska	Norveška
Francuska	Portugal	Švicarska
Hrvatska	Rumunjska	Ujedinjena Kraljevina
Italija	Slovenija	Sjedinjene Američke Države

10.12.2021

Službeni list Europske unije

C 497/21

Sustavi elektroničke identifikacije prijavljeni u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu (1)

(2021/C 497/08)

Naziv sustava

Sredstva elektroničke identifikacije u okviru prijavljenog sustava

Država članica koja prijavljuje

Razina sigurnosti

Tijelo odgovorno za sustav

Datum objave u Službenom listu EU-a

Njemačka elektronička identifikacija na temelju proširene kontrole pristupa

nacionalna osobna iskaznica

elektronička boravišna dozvola

Savezna Republika Njemačka

visoka

Savezno ministarstvo unutarnjih poslova

Alt-Moabit 140

10557 Berlin

DGI2@bmi.bund.de

Tel. +49 30186810

26.9.2017

SPID – Javni sustav digitalnog identiteta

operateri za sredstva elektroničke identifikacije u okviru SPID-a:

—	Aruba PEC S.p.A.

—	Namirial S.p.A.

—	InfoCert S.p.A.

—	In.Te.S.A. S.p.A.

—	Poste Italiane S.p.A

—	Register S.p.A.

—	Sielte S.p.A.

—	Telecom Italia

Trust Technologies S.r.l.

Italija

visoka

značajna niska

AGID – Agencija za digitalnu

Italija

Viale Liszt 21

00144 Roma

eidas-spid@agid.gov.it

+39 0685264407

10.9.2018

—	Lepida S.p.A.

13.9.2019

Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav

(NIAS)

osobna iskaznica (eOI)

Republika Hrvatska

visoka

Ministarstvo

uprave, Republika

Hrvatska

Maksimirska 63

10000 Zagreb

e-gradjani@uprava.hr

7.11.2018

Estonski eID sustav: osobna iskaznica

Estonski eID sustav: boravišna dozvola

Estonski eID sustav: Digi-ID

Estonski eID sustav: Digi-ID za e-boravište

Estonski eID sustav: Mobiil-ID

Estonski eID sustav: diplomatska osobna iskaznica

—	osobna iskaznica

—	boravišna dozvola

—

Digi-ID

—	Digi-ID za e-boravište

—

Mobiil-ID

—	diplomatska osobna iskaznica

Republika Estonija

visoka

Uprava za policiju i graničnu stražu

Pärnu mnt 139

15060 Tallinn

eid@politsei.ee

+372 6123000

7.11.2018

Nacionalna elektronička identifikacijska isprava (DNIe)

španjolska osobna iskaznica (DNIe)

Kraljevina Španjolska

visoka

Ministarstvo unutarnjih poslova –

Kraljevina Španjolska

C/ Julián González

Segador, s/n

28043 Madrid

divisiondedocumentacion@policia.es

7.11.2018

Luksemburška nacionalna osobna iskaznica (eID)

luksemburška eID iskaznica

Veliko Vojvodstvo Luksemburg

visoka

Ministarstvo unutarnjih poslova

BP 10

L-2010 Luksemburg

minint@mi.etat.lu

secretariat@ctie.etat.lu

+352 24784600

7.11.2018

Belgijski eID sustav FAS/e-iskaznice

e-iskaznica za belgijske državljane

e-iskaznica za strane državljane

Kraljevina Belgija

visoka

Federalna služba za politiku i potporu (BOSA) / Glavna uprava za digitalnu transformaciju

Simon Bolivarlaan 30

1000 Bruxelles

eidas@bosa.fgov.be

27.12.2018

Cartão de Cidadão (CC)

portugalska nacionalna osobna

iskaznica eID

Portugalska Republika

visoka

AMA – Agencija za administrativnu modernizaciju

Rua de Santa Marta 55, 3o

1150 - 294 Lisabon

ama@ama.pt

+351 217231200

28.2.2019

GOV.UK Verify

operateri za sredstva elektroničke identifikacije u okviru GOV.UK-a:

—

Barclays

—

Experian

—	Post Office

—	SecureIdentity

—	Digidentity

Ujedinjena Kraljevina

značajna

niska

Government Digital Service (državna digitalna usluga)

The White Chapel Building

10 Whitechapel High St

London E1 8QS

eidas-support@digital.cabinet-office.gov.uk

+44 78585008654

2.5.2019

Talijanski eID na temelju nacionalne osobne iskaznice (CIE)

Carta di Identità Elettronica (CIE)

Italija

visoka

Ministarstvo unutarnjih poslova

Piazza del Viminale 1

00184 Roma

segreteriaservizidemografici@interno.it

+39 0646527751

13.9.2019

Nacionalni sustav elektroničke identifikacije Češke

češka eID iskaznica

Češka

visoka

Ministarstvo unutarnjih poslova Češke

Nad Štolou 936/3

P. O. BOX 21

170 34 Prag 7

eidas@mvcr.cz

13.9.2019

Nizozemski okvir za povjerenje u elektroničku identifikaciju (Afsprakenstelsel Elektronische Toegangsdiensten)

sredstva izdana u okviru sustava eHerkenning (za poslovne korisnike)

Kraljevina Nizozemska

visoka

značajna

Ministarstvo unutarnjih poslova i

Ministarstvo unutarnjih poslova i odnosa u Kraljevini - Logius

Postbus 96810

2509 JE Den Haag

info@eherkenning.nl

13.9.2019

Slovački eID sustav

slovačka eID iskaznica

Slovačka Republika

visoka

Ured potpredsjednika Vlade Republike Slovačke za ulaganja i informatizaciju

Štefánikova 15

811 05 Bratislava

eidas@vicepremier.gov.sk

+421 220928177

18.12.2019

Latvijski eID sustav

eID karte

eParaksts karte

eParaksts karte+

eParaksts

Latvija

visoka

značajna

Ured za državljanstvo i

migracijska pitanja

Ministarstva

unutarnjih poslova Republike Latvije

Čiekurkalna 1. līnija 1 k-3

LV-1026, Rīga

rigas.1.nodala@pmlp.gov.lv

Latvijski Državni centar za radio i televiziju

Ērgļu iela 14 Rīga LV-1012

eparaksts@eparaksts.lv

18.12.2019

Belgijski eID sustav FAS/itsme®

itsme® mobile App

Kraljevina Belgija

visoka

Federalna služba za politiku i potporu (BOSA) / Glavna uprava za digitalnu transformaciju

Simon Bolivarlaan 30

1000 Bruxelles

eidas@bosa.fgov.be

18.12.2019

Danski eID sustav (NemID)

ključ-kartica NemID

mobilna aplikacija NemID

token NemID

NemID na hardveru

interaktivni glasovni odgovor NemID

NemID Magna kartica (ključ-kartica)

Kraljevina Danska

značajna

Agencija za digitalizaciju Ministarstva financija

Landgreven 4

1017 Kopenhagen K

digst@digst.dk

+45 33925200

8.4.2020

Chave Móvel Digital (CMD)

digitalni mobilni ključ (mobilni eID)

Portugalska Republika

visoka

AMA – Agencija za administrativnu modernizaciju

Rua de Santa Marta 55 3o

1150 - 294 Lisabon

ama@ama.pt

+351 217231200

8.4.2020

Litavski eID sustav:

(ATK - Asmens tapatybės kortelė)

litavska nacionalna osobna iskaznica

Republika Litva

visoka

Ministarstvo unutarnjih poslova

Republike Litve

Šventaragio 2

Vilnius LT-01510

bendrasisd@vrm.lt

+370 52717130

21.8.2020

Nizozemski eID sustav (DigiD)

DigiD

Kraljevina Nizozemska

značajna

visoka

Ministarstvo unutarnjih poslova i odnosa u Kraljevini - Logius

Postbus 96810 2509 JE

Hag

logiussecretariaatproductiehuis@logius.nl

21.8.2020

Malteški eID sustav:

(Identity Malta)

Elektronička osobna iskaznica (e-ID Card) Isprava o boravištu (e-RP Card)

Republika Malta

visoka

Identity Malta

Castagna Building Valley Road, Msida

enquiries@identitymalta.com

+356 25904900

10.12.2021

Francuski program elektroničke identifikacije (FranceConnect+ /The Digital Identity La Poste)

L’Identité numérique La Poste (La Poste Mobile App)

Francuska Republika

značajna

DINUM (međuministarska uprava za digitalizaciju)

20 avenue de Ségur 75007 PARIS

eidas@franceconnect.gouv.fr

10.12.2021

(1) SL L 257, 28.8.2014., str. 73.

10.12.2021

Službeni list Europske unije

C 497/25

Objava zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

(2021/C 497/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od dva mjeseca od dana ove objave.

ZAHTJEV ZA IZMJENU SPECIFIKACIJE PROIZVODA

„COLLI BERICI”

PDO-IT-A0450-AM02

Datum zahtjeva: 13. srpnja 2018..

1. Pravila koja se primjenjuju na izmjenu

Članak 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013 – izmjena koja nije manja

2. Opis i razlozi za izmjenu

2.1. Brisanje kategorije biser vina i vrste Novello

U okviru općeg pregleda vrsta proizvoda koje su obuhvaćene nazivom „Colli Berici” za bijela vina briše se kategorija biser vina, dok se za crna vina briše vrsta Novello.

Izmjena je zatražena zato što se naziv ne upotrebljava za biser vina i vrstu Novello od berbe 2014.

Izmjena se odnose na članke 1., 2., 5., 6., 7. i 8. specifikacije proizvoda te točke 4. i 5.2. jedinstvenog dokumenta.

2.2. Uvrštenje vrste Superiore za vina Bianco (bijela) i Rosso (crna)

Ovom se izmjenom uvrštavaju vrste Bianco Superiore i Rosso Superiore koje će podlijegati strožim tehničkim zahtjevima i zahtjevima u pogledu kvalitete u skladu s važećim zakonodavstvom kad je riječ o tradicionalnom izrazu „Superiore”.

Konkretno, sljedeće se odnosi na „Colli Berici” Bianco Superiore:

—	maksimalni prinos grožđa po hektaru niži je od prinosa za vrstu Bianco (14 000 kg/ha umjesto 16 000 kg/ha),

—	najmanja prirodna volumna alkoholna jakost grožđa iznosi 10,50 %, dok najmanja ukupna volumna alkoholna jakost vina iznosi 12 %, što je 1 % više nego kod vrste Bianco.

Sljedeće se odnosi na „Colli Berici” Rosso Superiore:

—	maksimalni prinos grožđa po hektaru niži je od prinosa za vrstu Rosso (13 500 kg/ha umjesto 15 000 kg/ha),

—	najmanja prirodna volumna alkoholna jakost grožđa iznosi 11 %, dok najmanja ukupna volumna alkoholna jakost vina iznosi 12,50 %, što je 1 % više nego kod vrste Rosso.

Osim toga, dodaje se zahtjev u pogledu najranijeg datuma stavljanja novih vrsta Superiore u prodaju te se definiraju njihova fizikalna, kemijska i organoleptička svojstva.

Izmjena se zahtijeva kako bi se potrošačima mogao ponuditi širi asortiman proizvoda, uključujući vina vrhunske kvalitete dobivena smanjenjem prinosa grožđa po hektaru koje rezultira višom alkoholnom jakosti i kod grožđa i kod vina.

Izmjena se odnose na članke 1., 2., 4., 5., 6., 7. i 8. specifikacije proizvoda te točke 4., 5.2. i 9. jedinstvenog dokumenta.

2.3. Izmijenjena mješavina sorti za vrste Bianco i Rosso

Sorta Garganega za vrstu Bianco sada mora činiti najmanje 30 % i najviše 60 %, što je smanjenje s ranijih 50 % odnosno 100 %. Mješavina sorti isto tako sada mora uključivati Sauvignon od najmanje 20 % do najviše 50 %.

Sorta Merlot za vrstu Rosso mora činiti najmanje 50 % kao i ranije, dok je najveći udio smanjen sa 100 % na 65 %. Osim toga, mješavina sorti sada mora uključivati Tai Rosso od najmanje 20 % do najviše 50 %, dok sorte Pinot Nero, Cabernet Franc, Cabernet Sauvignon i Carmenère mogu činiti do 30 %. Osim prethodno navedenih, nearomatično crno grožđe može činiti najviše 15 %, što je smanjenje s ranijih 50 %.

Nakon ispitivanja u trajanju od nekoliko godina, u kojem je sorta Garganega u različitim omjerima miješana s nizom sorti bijelog grožđa koje su se tradicionalno upotrebljavale kao dodatak za proizvodnju vrste Bianco, sorta Sauvignon je među najbolje prilagođenim sortama koje se tradicionalno uzgajaju na području obuhvaćenom ZOI-jem „Colli Berici” utvrđena kao dodatna sorta najpogodnija za proizvodnju vrste Bianco u smislu najdosljednijeg isticanja tipičnih mirisnih i okusnih svojstava.

Slično tome, nakon ispitivanja u trajanju od nekoliko godina odlučeno je da će se mješavina sorti za vrstu Rosso izmijeniti dodavanjem autohtone sorte Tai Rosso kao najreprezentativnije sorte crnog grožđa koja se tradicionalno uzgaja na tom području jer je utvrđeno da dosljedno ističe tipična mirisna i okusna svojstva, kao i izgled vina na dobro definiran način.

Izmjena se odnosi na članak 2. specifikacije proizvoda i njome se ne mijenja jedinstveni dokument.

2.4. „Colli Berici” Bianco/Rosso: dodaju se najveći prinos grožđa po hektaru i najmanja prirodna volumna alkoholna jakost grožđa te se povećava prinos grožđa po hektaru

Dodaju se najveći prinos grožđa po hektaru i najmanja prirodna volumna alkoholna jakost grožđa za vrste Bianco i Rosso. Te se vrijednosti u trenutačnoj specifikaciji ne navode posebno, već su određene kao ponderirani prosjek vrijednosti za grožđe pojedinačnih sorti koje su pomiješane da bi se dobila vina.

Stoga se dodaju sljedeće vrijednosti:

maksimalni prinos grožđa po hektaru:

—	„Colli Berici” Bianco: 16 000 kg/ha,

—	„Colli Berici” Rosso: 15 000 kg/ha,

najmanja prirodna volumna alkoholna jakost grožđa:

—	„Colli Berici” Bianco: 9,50 %,

—	„Colli Berici” Rosso: 10,00 %.

Osim toga, za te se dvije vrste povećava prinos grožđa po hektaru kako slijedi:

—	„Colli Berici” Bianco: s 13 000 kg/ha (ponderirani prosjek pojedinačnih sorti) na 16 000 kg/ha,

—	„Colli Berici” Rosso: s 12 500 kg/ha (ponderirani prosjek pojedinačnih sorti) na 15 000 kg/ha.

Prva izmjena tek je formalna jer se sad izričito navode najveći prinos grožđa po hektaru i najmanja prirodna volumna alkoholna jakost grožđa upotrijebljenog u proizvodnji vrsta Bianco i Rosso, a ne utvrđuju se, kao u trenutačnoj specifikaciji, kao ponderirani prosjek vrijednosti za grožđe svake od sorti koje se miješaju da bi se proizvela vina.

Ova izmjena stoga znači da se točne i unaprijed određene vrijednosti navode neovisno o sortama grožđa koje će se upotrijebiti.

Osim toga, ova izmjena proizlazi iz prethodno opisanog uvrštenja novih vrsta Bianco Superiore i Rosso Superiore jer omogućuje jasno razlikovanje predmetnih vrijednosti (najveći prinos po hektaru i najmanja prirodna volumna alkoholna jakost grožđa) kad je riječ o vrstama Bianco i Rosso u usporedbi sa strožim vrijednostima za grožđe namijenjeno proizvodnji novih vrsta s tradicionalnim izrazom Superiore.

Kad je riječ o drugoj izmjeni, malo povećanje najvećeg prinosa grožđa po hektaru temelji se na prinosima koji su stvarno dobiveni na tom području. Ispitivanje provedeno s obzirom na tehnike uzgoja i klimatske trendove posebno je pokazalo da su isti standardi visoke kvalitete očuvani i za grožđe i za vina dobivena od njega.

Izmjena se odnosi na članak 4. specifikacije proizvoda i točku 5.2. jedinstvenog dokumenta.

2.5. Dodatna pravila za pakiranje

Najveća zapremnina staklenih boca koje se upotrebljavaju za vina ZOI-ja „Colli Berici” povećava se s 5 na 9 litara.

Sada se za takve veće staklene boce dopušta upotreba navojnog čepa s dugim, tankim omotom koji se mogao upotrebljavati samo za boce zapremnine do 1,5 litara. Za takve veće staklene boce sada su dozvoljeni i čepovi u obliku slova T.

Čepovi za pjenušava vina moraju biti u skladu s važećim zakonodavstvom EU-a.

Upotreba vinske mješine od polietilenske ili poliesterske višeslojne plastike zatvorene u kutiju od kartona ili bilo kojeg drugog čvrstog materijala kao alternative staklenim bocama više nije ograničena na spremnike od najmanje 2 litre.

Isto tako, najveća zapremnina takvih spremnika povećava se s 5 na 20 litara.

Navodi se da se takvi alternativni spremnici ne smiju upotrebljavati za vrste Superiore i Riserva.

Proizvođačima mora biti dozvoljeno upotrebljavati odgovarajuću ambalažu za vina kako bi mogli pravodobno odgovoriti na zahtjeve različitih međunarodnih tržišta. To osobito vrijedi za tržišta kao što su Njemačka i sjeverna Europa, na kojima već postoji znatna potražnja za vinima u bocama s navojnim čepom ili staklenim čepom ili u alternativnoj ambalaži različitih veličina.

Proizvođači imaju i mogućnost upotrebljavati veće staklene boce kako bi odgovorili na potražnju poslovnih subjekata i kolekcionara za takvim bocama.

Izmjena se odnosi na članak 8. specifikacije proizvoda i točku 9. jedinstvenog dokumenta.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

Colli Berici

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

5.	Kvalitetno pjenušavo vino

4. Opis vina

1. „Colli Berici” Bianco – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: slamnatožuta

Miris: nježan, s natruhama zrelog bijelog voća;

Okus: suh, skladan.

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 10,50 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 14,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

2. „Colli Berici” Bianco Superiore – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: od slamnatožute do zlatnožute

Miris: intenzivan, s natruhama zrelog bijelog voća;

Okus: suh, skladan, dobro strukturiran, fin;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 12,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 16,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

3. „Colli Berici” Bianco Spumante – kategorija kvalitetnih pjenušavih vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: različite nijanse blijede slamnatožute, svijetla;

Miris: nježan, voćan, blago aromatičan s cvjetnim notama;

Okus: od brut do polusuh ili polusuh; svjež, fin, skladan;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,50 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 14,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	5,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

4. „Colli Berici” Bianco Passito – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: zlatnožuta

Miris: vinski, intenzivan, dugotrajan;

Okus: sladak od zrelog voća;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 14,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 20,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	11,50
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5. „Colli Berici” Rosso – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: rubin-crvena, dozrijevanjem postaje granatno crvena

Miris: intenzivan od crvenog bobičastog voća;

Okus: više ili manje suh, skladan, zaokružen, baršunast;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 18,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

6. „Colli Berici” Rosso Superiore – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: rubin-crvena, dozrijevanjem postaje granatno crvena

Miris: intenzivan, dugotrajan, s natruhama crvenog bobičastog voća, ponekad pikantan;

Okus: suh, skladan, strukturiran;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 12,50 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 24,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

7. „Colli Berici” Rosso Riserva – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: rubin-crvena, dozrijevanjem postaje granatno crvena

Miris: intenzivan, dugotrajan, s natruhama crvenog bobičastog voća, ponekad pikantan;

Okus: suh, skladan, strukturiran;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 12,50 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 24,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

8. „Colli Berici” Spumante (klasičan način) – kategorija kvalitetnih pjenušavih vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Pjena: fina i postojana

Boja: slamnatožuta različitog intenziteta

Miris: fin, s nježnim natruhama kvasca, cvjetnim notama i natruhama zrelog bijelog voća;

Okus: od extra brut do polusuh, tipičan, živahan, skladan, zaokružen;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 16,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

9. „Colli Berici” Spumante Rosato/Rosé (klasičan način) – kategorija kvalitetnih pjenušavih vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Pjena: fina i postojana

Boja: različite nijanse svijetloružičaste;

Miris: fin, izdašan, složen, s nježnim natruhama kvasca i bobičastog voća;

Okus: od extra brut do polusuh, tipičan, živahan, skladan i srednje punoće;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 17,0 g/l.

neprevreli šećer 15–33 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

10. „Colli Berici” Garganega/Garganego – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: blijeda zlatna slamnatožuta;

Miris: blago vinski s nježnim, karakterističnim mirisnim svojstvom te sorte;

Okus: suh, blago gorak i skladan, srednje punoće i idealne kiselosti;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 14,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

11. „Colli Berici” Tai – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: slamnatožuta

Miris: nježno vinski;

Okus: suh, skladan, pun;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 14,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

12. „Colli Berici” Sauvignon – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: slamnatožuta

Miris: nježan, svojstven toj sorti;

Okus: suh, skladan, pun;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 14,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

13. „Colli Berici” Pinot Bianco – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: blijeda slamnatožuta

Miris: nježno intenzivan, svojstven toj sorti;

Okus: skladan, zaokružen, baršunast;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 14,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

14. „Colli Berici” Pinot Nero – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: rubin-crvena, dozrijevanjem postaje granatno crvena

Miris: blago

Okus: suh i bogat;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 18,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

15. „Colli Berici” Pinot Grigio – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: od slamnatožute do bakrenožute

Miris: nježan, ugodan, svojstven toj sorti;

Okus: suh, skladan, baršunast;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 14,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

16. „Colli Berici” Chardonnay – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: slamnatožuta s blijedim zelenim odsjajima

Miris: nježan, svojstven toj sorti, fin, ugodan;

Okus: suh, skladan, gladak, svojstven toj sorti;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 14,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

17. „Colli Berici” Manzoni Bianco – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: slamnatožuta

Miris: nježan, blag, svojstven toj sorti;

Okus: suh, skladan

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 14,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

18. „Colli Berici” Tai Rosso – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: blijeda rubin-crvena

Miris: vinski, svojstven toj sorti;

Okus: ugodan, blago gorak i skladan s idealnom količinom tanina;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 17,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

19. „Colli Berici” Tai Rosso Riserva – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: intenzivna rubin-crvena

Miris: vinski, intenzivan, svojstven toj sorti;

Okus: ugodan, blago gorak i skladan s idealnom količinom tanina;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 12,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 20,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

20. „Colli Berici” Tai Rosso Spumante – kategorija kvalitetnih pjenušavih vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Pjena: fina i postojana,

Boja: blijeda rubin-crvena

Miris: voćni, intenzivan, svojstven toj sorti;

Okus: od brut do polusuh; svjež, živahan, voćan, blago gorak;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 17,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

21. „Colli Berici” Merlot – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: rubin-crvena.

Miris: vinski, ugodno intenzivan, svojstven toj sorti;

Okus: mekan, skladan, pun;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 18,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

22. „Colli Berici” Merlot Riserva – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: tamna rubin-crvena

Miris: vinski, ugodno intenzivan, svojstven toj sorti;

Okus: mekan, skladan, pun;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 12,50 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 20,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

23. „Colli Berici” Cabernet – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: tamna rubin-crvena

Miris: ugodno intenzivan, svojstven toj sorti;

Okus: suh i snažan s idealnom količinom tanina;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 18,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

24. „Colli Berici” Cabernet Riserva – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: tamna rubin-crvena, dozrijevanjem postaje granatno crvena

Miris: ugodno intenzivan, svojstven toj sorti;

Okus: suh i snažan s idealnom količinom tanina;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 12,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 20,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

25. „Colli Berici” Cabernet Sauvignon – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: intenzivna rubin-crvena

Miris: vinski, svojstven toj sorti, intenzivan;

Okus: više ili manje suh, zaokružen, baršunast;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 18,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

26. „Colli Berici” Cabernet Sauvignon Riserva – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: intenzivna rubin-crvena, dozrijevanjem postaje granatno crvena

Miris: vinski, intenzivan, dugotrajan;

Okus: više ili manje suh, zaokružen, baršunast;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 12,50 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 22,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

27. „Colli Berici” Cabernet Franc – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: intenzivna rubin-crvena

Miris: vinski, svojstven toj sorti, intenzivan;

Okus: suh, zaokružen;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 18,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

28. „Colli Berici” Cabernet Franc Riserva – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: intenzivna rubin-crvena, dozrijevanjem postaje granatno crvena

Miris: svojstven toj sorti, dugotrajan;

Okus: suh, zaokružen;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 12,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 20,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

29. „Colli Berici” Carmenère – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: tamna rubin-crvena

Miris: ugodno intenzivan, svojstven toj sorti;

Okus: suh i snažan s idealnom količinom tanina;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 18,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

30. „Colli Berici” Carmenère Riserva – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: tamna rubin-crvena, dozrijevanjem postaje granatno crvena

Miris: intenzivan, svojstven toj sorti;

Okus: suh i snažan s idealnom količinom tanina;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 12,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 20,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

31. „Colli Berici” Barbarano Rosso/„Colli Berici” Barbarano – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: blijeda rubin-crvena

Miris: vinski, intenzivan, svojstven toj sorti;

Okus: ugodan i skladan s idealnom količinom tanina;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 17,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

32. „Colli Berici” Barbarano Rosso/„Colli Berici” Barbarano Riserva – kategorija vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Boja: intenzivna rubin-crvena

Miris: vinski, intenzivan, svojstven toj sorti;

Okus: blago gorak i skladan s idealnom količinom tanina;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 13,00 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 20,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	4,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

33. „Colli Berici” Barbarano Rosso/„Colli Berici” Barbarano Spumante – kategorija kvalitetnih pjenušavih vina

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Pjena: fina i postojana

Boja: blijeda rubin-crvena

Miris: intenzivan, s natruhama malina i ribiza;

Okus: od brut do polusuh; svjež, živahan, voćan, blago gorak;

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11,50 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 17,0 g/l.

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost	5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5. Postupci proizvodnje vina

a. Osnovni enološki postupci

–

b. Najveći prinosi

1.	Bianco, Bianco Spumante, Bianco Passito

16 000 kg grožđa po hektaru

2.	Bianco Superiore, Garganega

14 000 kg grožđa po hektaru

Rosso

15 000 kg grožđa po hektaru

4.	Rosso Superiore

13 500 kg grožđa po hektaru

5.	Rosso Riserva

12 500 kg grožđa po hektaru

6.	Chardonnay, Spumante (klasičan način), Rosé Spumante (klasičan način), Merlot, Merlot Riserva

13 000 kg grožđa po hektaru

7.	Tai, Sauvignon, Pinot Bianco, Pinot Nero, Pinot Grigio, Manzoni Bianco, Tai Rosso, Tai Rosso Riserva, Tai Rosso Spumante

12 000 kg grožđa po hektaru

8.	Cabernet, Cabernet Riserva, Cabernet Sauvignon, Cabernet Sauvignon Riserva, Cabernet Franc, Cabernet Franc Riserva

12 000 kg grožđa po hektaru

9.	Carmenère, Carmenère Riserva

12 000 kg grožđa po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Područje proizvodnje vina ZOI-ja „Colli Berici” obuhvaća čitavo administrativno područje općina Albettone, Alonte, Altavilla, Arcugnano, Barbarano Vicentino, Brendola, Castegnero, Grancona, Mossano, Nanto, Orgiano, San Germano dei Berici, Sovizzo, Villaga i Zovencedo; te dio administrativnog područja općina Asigliano Veneto, Campiglia dei Berici, Creazzo, Longare, Lonigo, Montebello Vicentino, Montecchio Maggiore, Montegalda, Montegaldella, Monteviale, Sarego, Sossano i Vicenza.

Područje proizvodnje vina ZOI-ja „Colli Berici” Barbarano obuhvaća dio administrativnog područja općina Longare, Castegnero, Villaga, Barbarano Vicentino, Mossano i Nanto.

Granice tog područja definiraju se na sljedeći način:

Počevši od Palazza Bianca u Lumignanu u općini Longare proteže se duž lokalne ceste do Castegnera pokraj visinske kote od 21 m i kroz središte sela. Nastavlja duž iste ceste, a zatim se spaja sa stazom koja čini granicu između Costalunge i Cozze te je napušta na križanju s pokrajinskom cestom Dei Monti na koti od 23 m. Dalje nastavlja duž lokalne ceste kroz središte sela do kote od 24 m, skreće lijevo na koti od 25 m te nastavlja duž te ceste do Cà Ghiotta (kota od 21 m). Nastavljajući ravno, prolazi kroz poljoprivredno gospodarstvo Gianesini Orfalia i proteže se duž staze koja graniči s jarkom, a zatim se ponovno spaja s lokalnom cestom prema Mossanu na koti od 18 m. Potom skreće desno u smjeru sjeveroistoka prema Villi Montruglio do točke na kojoj se spaja s linijom nadmorske visine koja označava obris brežuljka i prati je do Palùa, gdje se spaja s lokalnom cestom prema Mossanu. Nastavlja duž izohipse, prolazi pokraj oznake kote od 20 m u Pozzoleu te 21 m, 19 m i 20 m u Cà Salviju, a zatim se ponovno spaja s pokrajinskom cestom Dorsale dei Berici. Nakon što skrene desno, proteže se duž iste ceste do križanja s lokalnom cestom Sottocosta, a zatim se nastavlja duž te ceste do kote od 19 m. Potom skreće desno, doseže kotu od 28 m te skreće lijevo duž puta do Case Faggionato (kota od 25 m). S tog mjesta slijedi liniju nadmorske visine koja označava obris brežuljka, a nakon toga ponovno se spaja s pokrajinskom cestom Dorsale dei Berici te slijedi tu cestu prema jugu do križanja s cestom prema Villagi na koti od 19 m. Zatim skreće desno i slijedi lokalnu cestu do Toare, prolazi kroz Case Paradiso (kota od 23 m) i s tog mjesta nastavlja prema jugu visinskim kotama od 21 m i 20 m, odnosno Bagno di Villaga i Forno. Odmah nakon oznake kote od 21 m skreće desno i nastavlja prema zapadu pokraj Cà Ochea te skreće desno kotom od 22 m i 19 m i cestom Ronca Salgan. Od Toare slijedi cestu prema Pozzolu, nastavlja ravno na prvom zavoju kotom od 20 m i uz potok Tapparo, zatim nastavlja do granice u smjeru sjeverozapada pokraj visinske kote od 22 m i spaja se s putem iznad sela Tarche (kota od 96 m).

Na tom mjestu spaja se s cestom prema Pozzolu koju slijedi do križanja s lokalnom cestom prema Barbaranu. Nakon Crosarona i kote od 192 m nastavlja duž izohipse (kota od 200 m) pokraj Colonije de Giovanni do ceste Dorsale dei Berici koju prelazi u blizini visinske kote od 206 m. S tog mjesta nastavlja duž ruba šume ispod Monte della Cengije, prolazi visinskim kotama od 356 m, 250 m i 290 m te se ponovno spaja s lokalnom cestom od Mossana do Crosare. Slijedi istu cestu do Cà Leonardija i nastavlja duž ruba šume prolazeći iznad Cà Riga do Cà Marziaija. S tog mjesta proteže se duž kolnog puta i spaja s lokalnom cestom Nanto-Monti kod Monte della Torrette. Nastavlja prema istoku duž te lokalne ceste do Chiese Vecchie di Nanto. S tog mjesta nastavlja prema sjeveru duž ruba šume, prolazi iznad Cà Lunardija (kota od 193 m), nastavlja pokraj visinske kote od 106 m, a zatim sjeverno od Castegnera na koti od 93 m. Od tamo nastavlja duž izohipse (kota od 100 m) do groblja Lumignano. Nastavlja pokraj visinskih kota od 73 m i 25 m do Palazza Bianca, polazišne točke. Područje obuhvaća i brežuljke oko Castella di Belvedere definirane izohipsom na koti od 28 m.

7. Glavne sorte vinove loze

Cabernet Franc (crno) – Cabernet

Cabernet Sauvignon (crno) – Cabernet

Carmenère (crno) – Cabernet

Chardonnay (bijelo)

Durella (bijelo) – Durello

Garganega (bijelo)

Grapariol (bijelo)

Incrocio Bianco Fedit 51 C.S.G.B.

Manzoni Bianco (bijelo) – Incrocio Manzoni 6.0.13 (bijelo)

Marzemina Bianca (bijelo) – Marzemina

Merlot (crno)

Pinot Bianco (bijelo)

Pinot Grigio

Pinot Nero (crno)

Riesling Italico (bijelo) – Riesling

Riesling italico (bijelo) – Riesling

Sauvignon (bijelo)

Tocai Friulano (bijelo) – Tai

Tocai Rosso (crno) – Tai Rosso

Trebbiano di Soave (bijelo) – Trebbiano

Trebbiano Toscano (bijelo) – Trebbiano

Vespaiola (bijelo)

8. Opis povezanosti

8.1. „Colli Berici” – sve kategorije: Vino, kvalitetno pjenušavo vino

Prirodni čimbenici

Brežuljci Berici (Colli Berici, poznati i kao Monti Berici) posljednji su izdanci podnožja Alpa i najprepoznatljivija značajka krajolika južno od Vicenze. Brežuljci su valoviti i umjerene nadmorske visine (300–400 m), a nastali su tektoničkim nabiranjem i izdizanjem te raštrkanim vulkanskim kupama. Taj krajolik brežuljaka i podnožja gotovo je isključivo građen od niza sedimentarnih vapnenačkih stijena koje su se s vremenom preoblikovale u kamenita tla od crvene gline. Isto tako, brojni izdanci bazaltnih stijena i vulkanskog tufa potaknuli su nastanak tla bogatih mineralnim solima. Zbog depresija, vrtača i špilja karakterističnih za krške vapnenačke oblike reljefa brežuljci Berici imaju dobru odvodnju i ponekad nestašicu vode. Jezero Fimon jedini je prirodni bazen na tom području.

Krajolik pogodnijim čine izmjenjivanje brežuljkastih padina i dolina, poseban položaj padina te nadmorska visina koja pruža zaštitu od magle i kasnog mraza i omogućuje više sunčevih zraka, čime se osigurava duga dnevna izloženost svjetlosti u mjesecima koji su ključni za rast vinove loze i dozrijevanje grozdova.

Mikroklima brežuljaka Berici vrlo je pogodna za uzgoj vinove loze zbog posebno blagih temperatura do kasne jeseni, dobrog temperaturnog raspona između dana i noći te niske godišnje količine padalina (500–600 mm).

Povijesni i ljudski čimbenici

Navodi se da je od 13. stoljeća sjeverni dio brežuljaka Berici u potpunosti bio pokriven vinovom lozom, kao i brežuljci Barbarano u vlasništvu biskupa Vicenze, koji je odredio vrijeme berbe i prerade kako bi osigurao kontinuitet brige vinogradara za vinovu lozu tijekom najpogodnijeg razdoblja. Osim toga, lokalna vina dozrijevala su u špiljama brežuljaka Berici, u kojima su tama i stalne niske temperature osiguravale dobre uvjete pohrane. Trgovačka i tehnička pravila, kao i pravila za zaštitu vinograda i vina s tog područja, uspostavljena su 1290. u Costozzi.

Uspon Mletačke Republike dao je snažan poticaju vinogradarstvu. Austrijski nadvojvoda naručio je u 19. stoljeću istraživanje o vinima Lombardije i Veneta u kojem su proučavani neki tehnički aspekti i aspekti odabira vinove loze, a time su bila obuhvaćena i vina s brežuljaka Berici.

Uz Garganegu i Tocai Rosso, dvije autohtone sorte vinove loze s brežuljaka Berici, od početka 19. stoljeća uvožene su međunarodne sorte iz Francuske, posebno s područja Bordeauxa. Posađene na brežuljcima Berici, te su sorte prilagodbom na lokalno tlo i klimu tijekom vremena razvile prepoznatljive značajke. Cabernet Franc s brežuljaka Berici bio je prvi DOC Cabernet u Italiji. Uz oživljavanje proizvodnje tijekom pedesetih godina 20. stoljeća postupno su poboljšani kvaliteta i načini uzgoja te organizacija proizvodnje pa je talijansko ministarstvo 20. rujna 1973. priznalo „Colli Berici” kao kontroliranu oznaku izvornosti (Denominazione d’origine Controllata, DOC).

8.2. „Colli Berici” – kategorija vina

Uzročno-posljedična veza između obilježja zemljopisnog područja i kvalitete i značajki proizvoda koje se u osnovi pripisuju zemljopisnom okruženju

Specifična svojstva vina „Colli Berici” u kategoriji vina rezultat su uvjeta tla i klime na području proizvodnje u kombinaciji s ljudskim čimbenicima koji su utjecali i utječu na enološki potencijal grožđa i tehnologije prerade.

Autohtone i neautohtone sorte vinove loze uzgajaju se na tlu koje se smatra najprikladnijim za svaku sortu kad je riječ o tlu i klimi pa su proizvedena vina prepoznatljiva i visoke kvalitete.

Ograničena dostupnost vode zbog krških vrtača s dobrom odvodnjom i niskih godišnjih količina padalina obuzdava vegetativni rast vinove loze, koji je ključan za osiguranje kvalitetne proizvodnje posebno koncentriranih vina. Sastav tla, koje je skeletno do ponekad vrlo skeletno (35 %–75 %), bogato mineralnim solima i vapnenačkim stijenama krškog podrijetla te s dobrom odvodnjom, određuje strukturu i svojstva crnih vina; ona imaju visok udio antocijanina i polifenola, tamnu boju te dobar taninski okus s notama zrelog voća i začina. Vina dobivena od sorti Tai Rosso, Carmenère i Merlot koje se uzgajaju na tim tlima posebno razvijaju složene i zrele fenolne note koje uravnotežuju voćne i začinske note.

Na područjima s pretežito bazaltnim tlima koja potječu iz vulkanskih kupa kvaliteta tla potiče nježne arome i miris bijelih vina „Colli Berici” snažnog okusa i svježeg, voćnog mirisa. Vina proizvedena od grožđa Garganega i Pinot Bianco naročito imaju složeniji miris i okus.

Garganega je sorta koja se najčešće upotrebljava za proizvodnju vina Passito (od prosušenog grožđa).

Sušenje se odvija u sušionicama (prostorije koje se tradicionalno upotrebljavaju za sušenje). Duljina razdoblja sušenja mijenja se ovisno o svojstvima koje proizvođač vina upotrebom ove tehnike želi istaknuti u krajnjem proizvodu.

Sušenju pogoduju izrazita razlika između dnevne i noćne temperature, koja je posebno izražena krajem ljeta i ujesen, te vjetrovi koji pušu obroncima ove regije i dolaze preko Alpa.

Grozdovi rastresite strukture, tj. oni s velikim razmakom među bobicama, posebno su prikladni za sušenje te se odabiru u vinogradu u vrijeme berbe. Grožđe za sušenje i proizvodnju vina od prosušenog grožđa bere se približno deset dana ranije nego grožđe za proizvodnju suhog vina kako bi se postigla veća kiselost za uravnoteženje sadržaja šećera u proizvedenom vinu.

8.3. „Colli Berici” – kategorija kvalitetnih pjenušavih vina

Uzročno-posljedična veza između obilježja zemljopisnog područja i kvalitete i značajki proizvoda koje se u osnovi pripisuju zemljopisnom okruženju.

Specifična svojstva vina „Colli Berici” u kategoriji kvalitetnih pjenušavih vina rezultat su uvjeta tla i klime na području proizvodnje u kombinaciji s ljudskim čimbenicima koji su utjecali i utječu na enološki potencijal grožđa i tehnologije prerade.

Konkretno, okoliš područja proizvodnje karakteriziraju blaga proljeća pogodna za klijanje vrlo ranih sorti te ljeta koja nisu prevruća pa zahvaljujući tome grožđe ne dozrijeva prerano i zadržava visok omjer kiselosti i šećera.

Zahvaljujući Enološkoj školi u Coneglianu, od kasnog 19. stoljeća omogućeno je visokospecijalizirano osposobljavanje za postupke proizvodnje pjenušavog vina.

Tom je specijalizacijom proizvođačima omogućeno da prepoznaju sorte koje su najpogodnije za proizvodnju pjenušavog vina i da unaprijede upravljanje vinogradima, od odabira podloge i sustava uzgoja do upravljanja krošnjama. Svi su ti aspekti nezaobilazni za dobivanje grožđa pogodnog za cuvée namijenjen preradi u kvalitetna pjenušava vina s potrebnim organoleptičkim svojstvima svježine i elegancije.

Grožđe se obično bere ranije od grožđa namijenjenog proizvodnji nepjenušavih vina kako bi se zajamčila ispravna ravnoteža šećera i kiselosti za kvalitetna pjenušava vina. Osnovno vino obično se proizvodi od jedne sorte, a zatim se u fazi proizvodnje cuvéea miješaju ostali sastojci.

„Colli Berici” Spumante (klasičan način) i „Colli Berici” Spumante Rosso (klasičan način) proizvode se na tradicionalan način drugom fermentacijom u boci koja je tijekom vremena prilagođena kako bi se u obzir uzeo tehnički i znanstveni napredak. Primjenjuju se unaprijed određeni ciljevi kvalitete kako bi se dobila fina i voćna vina s nježnim natruhama kvasca koje su svojstvene drugoj fermentaciji u boci te sa sadržajem šećera u rasponu od extra brut do polusuh.

Kvalitetna pjenušava vina „Colli Berici” Bianco Spumante, „Colli Berici” Tai Rosso Spumante i „Colli Berici” Barbarano Spumante rezultat su tehnoloških inovacija u postupcima fermentacije u spremnicima koje su pospješile učinkovitost postupka transformacije kvasca. Time su poboljšani olfaktivni profil i posebna organoleptička svojstva pojačavanjem prije svega njihove svježine i mirisa koji su neodvojivo povezani s okolišem idealnim za proizvodnju takvih vina. Te vrste imaju sadržaj šećera u rasponu od brut do polusuh.

Jedinstvenost i prepoznatljivost kvalitetnih pjenušavih vina s područja obuhvaćenog ZOI-jem „Colli Berici” stoga proizlaze iz ravnoteže pH vrijednosti i kiselosti, čime se pojačava ugodan miris i općenita elegancija vina, što je krajnji rezultat odgovarajućih postupaka proizvodnje vina.

9. Osnovni dodatni uvjeti

Posebna pravila za pakiranje

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

Uz iznimku pjenušavih vina, vina ZOI-ja „Colli Berici” na tržište se moraju stavljati u tradicionalnim staklenim bocama zapremnine do 9 litara zatvorenima plutenim čepom, navojnim čepom s dugim omotom ili staklenim čepom u obliku slova T.

Čepovi za pjenušava vina moraju biti u skladu s važećim zakonodavstvom EU-a.

Umjesto staklenih boca, za vina ZOI-ja „Colli Berici” u kategoriji vina može se upotrebljavati vinska mješina zapremnine do 20 litara od polietilenske ili poliesterske višeslojne plastike zatvorena u kutiju od kartona ili bilo kojeg drugog čvrstog materijala. Međutim, takvi se alternativni spremnici ne smiju upotrebljavati za vrste Superiore i Riserva.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/17001

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 497

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 64. 10. prosinca 2021.

Sadržaj		Stranica
	I. Rezolucije, preporuke i mišljenja
	REZOLUCIJE
	Vijeće Europske unije
2021/C 497/01	Rezolucija Vijeća o upravljačkoj strukturi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021. – 2030.)	1

	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2021/C 497/02	Komunikacija Komisije o primjeni članka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na kratkoročno osiguranje izvoznih kredita	5
2021/C 497/03	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.10495 – WP / AP / T-MOBILE NETHERLANDS) ( 1 )	14

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Vijeće Europske unije
2021/C 497/04	Obavijest namijenjena osobama na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene Odlukom Vijeća 2010/788/ZVSP, kako je izmijenjena Odlukom Vijeća (ZVSP) 2021/2181, i Uredbom Vijeća (EZ) br. 1183/2005, kako je provedena Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2021/2177, o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Republike Konga	15
2021/C 497/05	Obavijest namijenjena ispitanicima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene Odlukom Vijeća 2010/788/ZVSP i Uredbom Vijeća (EZ) br. 1183/2005 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Republike Konga	17
	Europska komisija
2021/C 497/06	Tečajna lista eura — 9. prosinca 2021.	19
	Revizorski sud
2021/C 497/07	Tematsko izvješće br. 25/2021 – Potpora iz ESF-a u borbi protiv dugotrajne nezaposlenosti: mjere treba bolje usmjeriti, prilagoditi i pratiti	20
	OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA
2021/C 497/08	Sustavi elektroničke identifikacije prijavljeni u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu	21

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1311
JPY	japanski jen	128,21
DKK	danska kruna	7,4362
GBP	funta sterlinga	0,85740
SEK	švedska kruna	10,2570
CHF	švicarski franak	1,0446
ISK	islandska kruna	147,40
NOK	norveška kruna	10,1550
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,434
HUF	mađarska forinta	365,81
PLN	poljski zlot	4,6045
RON	rumunjski novi leu	4,9493
TRY	turska lira	15,6175
AUD	australski dolar	1,5840
CAD	kanadski dolar	1,4363
HKD	hongkonški dolar	8,8186
NZD	novozelandski dolar	1,6672
SGD	singapurski dolar	1,5446
KRW	južnokorejski von	1 331,42
ZAR	južnoafrički rand	18,0190
CNY	kineski renminbi-juan	7,2114
HRK	hrvatska kuna	7,5305
IDR	indonezijska rupija	16 265,76
MYR	malezijski ringit	4,7693
PHP	filipinski pezo	57,045
RUB	ruski rubalj	83,2976
THB	tajlandski baht	37,960
BRL	brazilski real	6,2718
MXN	meksički pezo	23,8011
INR	indijska rupija	85,5075

	V. Objave
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2021/C 497/09	Objava zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća	25


	(1) Tekst značajan za EGP.