—

uzimajući u obzir sporazum potpisan 12. prosinca 2015. na 21. konferenciji stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) u Parizu (Pariški sporazum),

—

uzimajući u obzir izvješće Programa UN-a za okoliš o odstupanjima u vrijednostima emisija za 2019.,

—

uzimajući u obzir posebna izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) o globalnom zatopljenju od 1,5 oC te o oceanima i kriosferi,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. rujna 2020. naslovljenu „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030.” (COM(2020)0562) i priloženu procjenu učinka (SWD(2020)0176),

—

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 12. prosinca 2019. i od 17. do 21. srpnja 2020.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. srpnja 2020. o zaključcima izvanrednog sastanka Europskog vijeća od 17. do 21. srpnja 2020. (1),

—

uzimajući u obzir zaključke i preporuke Europskog revizorskog suda u njegovu posebnom izvješću br. 18/2020 od 15. rujna 2020. pod nazivom „The EU’s Emissions Trading System: free allocation of allowances needed better targeting” (Sustav EU-a za trgovanje emisijama: besplatne emisijske jedinice trebalo je dodjeljivati ciljanije),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (3),

—

uzimajući u obzir svoje mišljenje o klimatskim ciljevima za 2030., posebice smanjenje od 60 % u emisijama stakleničkih plinova u usporedbi s razinama emisija iz 1990. (4),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za proračune i Odbora za industriju, istraživanje i energetiku,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9-0019/2021),

A.

budući da negativni učinci klimatskih promjena predstavljaju izravnu prijetnju za ljudsku egzistenciju te kopnene i morske ekosustave, kako je potvrđeno u posebnom izvješću IPCC-a o globalnom zatopljenju od 1,5 oC te o oceanima i kriosferi; budući da su ti učinci neravnomjerno raspodijeljeni, pri čemu siromašnije zemlje i ljudi osjećaju najnepovoljnije učinke;

B.

budući da se prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) očekuje da će od 2030. klimatske promjene uzrokovati oko 250 000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje, i to zbog pothranjenosti, malarije, proljeva i toplinskog stresa;

C.

budući da je prosječna globalna temperatura već porasla za više od 1,1 oC u odnosu na predindustrijske razine (5);

D.

budući da su se EU i države članice Pariškim sporazumom obvezale na djelovanje u području klime na temelju najnovijih dostupnih znanstvenih dokaza te da sada imamo cilj postizanja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.;

E.

budući da je posljednjih desetljeća EU uspio odvojiti teritorijalne emisije stakleničkih plinova od gospodarskog rasta, pri čemu su emisije stakleničkih plinova smanjene za 24 %, a BDP je narastao za više od 60 % u razdoblju od 1990. do 2019.; budući da se time ne uzima u obzir emisije EU-a ugrađene u njegovu međunarodnu trgovinu i stoga se podcjenjuje njegov globalni ugljični otisak;

F.

budući da je 2015. omjer uvezenih emisija u odnosu na izvezene emisije u EU bio otprilike 3:1, odnosno 1,317 milijardi tona uvezenog CO2 i 424 milijuna tona izvezenog (6);

G.

budući da je postojeće zakonodavstvo EU-a dosad bilo uspješno u ispunjavanju usvojenih klimatskih ciljeva; budući da se trenutačnim modelom sustava EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS), posebice postojećim odredbama o izmještanju emisija ugljika, ne osiguravaju učinkoviti poticaji za potrebnu dekarbonizaciju određenih sektora, posebice u industriji, te je u nekim slučajevima došlo do neopravdane dobiti za poduzeće korisnika, što je naglasio i Europski revizorski sud (7);

H.

budući da bi Komisija trebala nastaviti razvijati metodologije za utvrđivanje ugljičnog i okolišnog otiska proizvoda upotrebom pristupa cijelog životnog ciklusa i osiguravanjem da obračun sadržanih emisija u proizvodima u što većoj mjeri odražava stvarnu situaciju, uključujući emisije iz međunarodnog prometa;

I.

budući da bi Komisija također trebala ispitati sljedivost proizvoda i usluga kako bi preciznije utvrdila sve učinke njihovih životnih ciklusa, kao što su vađenje i upotreba materijala, proces proizvodnje, upotreba energije te korištene vrste prijevoza, u cilju uspostavljanja baza podataka;

J.

budući da je otprilike 27 % svjetskih emisija CO2 iz izgaranja goriva trenutačno povezano s međunarodnom trgovinom robom (8); budući da se 90 % međunarodnog prijevoza robe odvija na moru, što stvara značajne emisije stakleničkih plinova; budući da su samo staklenički plinovi iz unutarnjeg morskog prometa uključeni u početne nacionalno utvrđene doprinose EU-a; budući da je to podložno reviziji s obzirom na poboljšani cilj EU-a za 2030.;

K.

budući da nas je kriza izazvana bolešću COVID-19 naučila nekim važnim lekcijama, zato se prijedlogom Komisije za novi instrument za oporavak, Next Generation EU, naglašava potreba za ojačanjem europske neovisnosti i otpornosti te za brzim reakcijama, posebice u pogledu kraćih lanaca opskrbe hranom;

L.

budući da je neophodno da Komisija ima cjelovitu viziju klimatskih politika, primjerice rješavanjem ciljeva smanjenja emisija, kao što su oni u području pomorskog prijevoza, zajedno sa strategijama određivanja cijena ugljika;

M.

budući da jamčenje učinkovitog i smislenog određivanja cijena ugljika, kao dio šireg regulatornog okruženja, može poslužiti kao gospodarski poticaj za metode proizvodnje s manjim emisijama stakleničkih plinova i stimulirati ulaganja u inovacije i nove tehnologije, osiguravajući tako dekarbonizaciju i kružnost gospodarstva Unije; budući da učinkovit mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM) može imati ulogu u tom kontekstu;

N.

budući da trgovina može biti važan alat za promicanje održivog razvoja i borbu protiv klimatskih promjena; budući da je jedinstveno tržište EU-a drugo najveće svjetsko potrošačko tržište, što Uniju stavlja u jedinstven položaj postavljanja globalnih standarda;

O.

budući da je borba protiv klimatskih promjena čimbenik u konkurentnosti i socijalnoj pravdi te pruža velik potencijal u pogledu industrijskog razvoja, stvaranja radnih mjesta, inovacija i regionalnog razvoja;

P.

budući da se člankom XX. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) članovima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) omogućuje da provode mjere koje su potrebne za zaštitu ljudskog, životinjskog ili biljnog svijeta, zdravlja (b) ili prirodnih resursa (g);

Q.

budući da bi EU trebao prihvatiti da treća zemlja može uspostaviti mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika ako ta zemlja uvede višu cijenu ugljika;

R.

budući da je američki predsjednik Joe Biden zauzeo pozitivno stajalište putem svoje izborne platforme o uvođenju naknada za prilagodbu emisija ugljika ili kvote za robu s višom razinom emisija ugljika iz zemalja koje ne ispunjavaju svoje obveze u vezi s klimom i okolišem; budući da bi to stvorilo novu priliku za suradnju između EU-a i SAD-a u borbi protiv klimatskih promjena i obnovu ovog ključnog partnerstva;

S.

budući da povećana ambicija EU-a u pogledu klimatskih promjena ne bi trebala povećati rizik od izmještanja emisija ugljika za europske industrijske djelatnosti;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

—

uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (1) („Uredba o drvu”),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (2) („Računovodstvena direktiva”),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa (3) („Direktiva o objavljivanju nefinancijskih informacija”),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja (4) („Uredba o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima”),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara (5) („Direktiva o pravima dioničara”),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (6) („Direktiva o zviždačima”),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/2088 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (7) („Uredba o objavama”),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (8) („Uredba o taksonomiji”),

—

uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a o financiranju održivog rasta (9),

—

uzimajući u obzir europski zeleni plan (10),

—

uzimajući u obzir Smjernice Komisije za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama (metodologija za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama) (11) i Smjernice Komisije za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama: Dodatak za izvješćivanje o informacijama povezanima s klimom (12),

—

uzimajući u obzir svoje rezolucije od 25. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama (13), od 27. travnja 2017. o vodećoj inicijativi EU-a za odjevnu industriju (14) i od 29. svibnja 2018. o održivom financiranju (15),

—

uzimajući u obzir Pariški sporazum, usvojen 12. prosinca 2015. („Pariški sporazum”),

—

uzimajući u obzir UN-ov Program održivog razvoja do 2030., usvojen 2015., posebno 17 ciljeva održivog razvoja,

—

uzimajući u obzir UN-ov okvirni program „Zaštita, poštovanje i pomoć” za poduzetništvo i ljudska prava iz 2008.,

—

uzimajući u obzir vodeća načela UN-a o poduzetništvu i ljudskim pravima iz 2011. (16),

—

uzimajući u obzir smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća (17),

—

uzimajući u obzir smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorno poslovno ponašanje (18),

—

uzimajući u obzir smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe u sektoru odjeće i obuće (19),

—

uzimajući u obzir smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima za sukobima pogođena i visokorizična područja (20),

—

uzimajući u obzir smjernice OECD-a/FAO-a za odgovorne lance opskrbe u poljoprivredi (21),

—

uzimajući u obzir smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorno poslovno ponašanje za institucionalne ulagače (22),

—

uzimajući u obzir smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorno korporativno kreditiranje i izdavanje vrijednosnih papira (23),

—

uzimajući u obzir Deklaraciju MOR-a iz 1998. o temeljnim načelima i pravima na radu i njezino praćenje (24),

—

uzimajući u obzir Tripartitnu deklaraciju MOR-a iz 2017. o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku (25),

—

uzimajući u obzir UN-ovu knjižicu o rodnim dimenzijama vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima (26),

—

uzimajući u obzir francuski zakon br. 2017-399 o obvezi stalnog praćenja za matična društva i društva naručitelje (27),

—

uzimajući u obzir nizozemski zakon o uvođenju dužnosti brižnog postupanja kako bi se spriječila opskrba robom i uslugama proizvedenim dječjim radom (28),

—

uzimajući u obzir preporuku Odbora ministara CM/Rec(2016)3 državama članicama o ljudskim pravima i poslovanju, koju je Odbor ministara donio 2. ožujka 2016.,

—

uzimajući u obzir studiju Glavne uprave za vanjsku politiku Unije iz veljače 2019. pod naslovom „Pristup pravnim lijekovima za žrtve korporativnog kršenja ljudskih prava u trećim zemljama” (29),

—

uzimajući u obzir brifinge Glavne uprave za vanjsku politiku Unije iz lipnja 2020. pod naslovom „Zakonodavstvo EU-a o dužnoj pažnji u području ljudskih prava: Nadzor, provedba i pristup pravdi za žrtve” (30) i „Osnovni elementi potencijalnog zakonodavstva o dužnoj pažnji u području ljudskih prava”,

—

uzimajući u obzir studiju pripremljenu za Europsku komisiju o zahtjevima za postupanje s dužnom pažnjom u lancu opskrbe (31),

—

uzimajući u obzir studiju pripremljenu za Europsku komisiju o dužnostima direktora i održivom korporativnom upravljanju (32),

—

uzimajući u obzir načela o pravima djece i poslovanju, koja su izradili UNICEF, Globalni sporazum UN-a i organizacija Save the Children (33),

—

uzimajući u obzir akcijski plan Komisije o uniji tržišta kapitala (COM(2020)0590),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o obveznoj dužnoj pažnji,

—

uzimajući u obzir članke 47. i 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za razvoj,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0018/2021),

A.

budući da se u člancima 3. i 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) navodi da Unija u svojim odnosima s ostatkom svijeta treba podržavati i promicati svoje vrijednosti i načela, prije svega vladavinu prava i poštovanje i zaštitu ljudskih prava, te doprinositi održivom razvoju planeta Zemlje, solidarnosti, slobodnoj i poštenoj trgovini, kao i strogom poštovanju i razvoju međunarodnog prava; budući da, konkretnije, Unija treba podupirati održiv gospodarski, socijalni i ekološki razvoj zemalja u razvoju, prvenstveno radi iskorjenjivanja siromaštva; budući da Unija treba poštovati ta načela i stremiti tim ciljevima u razvoju i provedbi različitih vanjskih aspekata svojih ostalih politika;

B.

budući da je člankom 208. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) utvrđeno da Unija mora uzimati u obzir ciljeve razvojne suradnje u politikama koje provodi, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju;

C.

budući da je globalizacija gospodarskih aktivnosti pogoršala štetne utjecaje poslovnih aktivnosti na ljudska prava, uključujući socijalna i radnička prava, na okoliš i dobro upravljanje državama; budući da do teških kršenja ljudskih prava često dolazi na razini primarne proizvodnje, posebno pri nabavi sirovina i proizvodnji proizvoda;

D.

budući da se Povelja primjenjuje na cjelokupno zakonodavstvo Unije i na nacionalna tijela pri provedbi prava Unije, i u Uniji i u trećim zemljama;

E.

budući da će poduzeća, ako se dužna pažnja provodi na sveobuhvatan način, dugoročno imati koristi od boljeg poslovnog ponašanja s naglaskom na prevenciju, a ne na sanaciju štete;

F.

budući da se očekuje da će buduće zakonodavstvo o korporativnoj dužnoj pažnji i korporativnoj odgovornosti imati izvanteritorijalne učinke za europska poduzeća, takvo će zakonodavstvo utjecati na društveni, gospodarski i ekološki razvoj zemalja u razvoju i na njihove izglede za ostvarenje ciljeva održivog razvoja; budući da bi taj znatan utjecaj mogao doprinijeti ciljevima politike Unije koji se odnose na razvoj;

G.

budući da bi poduzeća trebala poštovati ljudska prava, uključujući obvezujuća međunarodna prava i temeljna prava zaštićena Poveljom, okoliš i dobro upravljanje te da ne bi smjela uzrokovati niti doprinositi bilo kakvim štetnim utjecajima u tom pogledu; budući da bi se dužna pažnja trebala temeljiti na načelu „ne nanosi štetu”; budući da se člankom 21. UEU-a zahtijeva da Unija promiče i učvršćuje univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda, zaštićenih Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP) i Poveljom, kako bi osigurala održivi razvoj i dosljednost između svojeg vanjskog djelovanja i drugih politika; budući da je Vijeće Europske unije potvrdilo da je korporativno poštovanje ljudskih prava u svim poslovnim aktivnostima i lancima opskrbe važno za postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja;

H.

budući da je demokracija, koja štiti ljudska prava i temeljne slobode, jedini oblik vladavine usklađen s održivim razvojem; budući da korupcija i nedostatak transparentnosti uvelike podrivaju ljudska prava;

I.

budući da su pravo na djelotvoran pravni lijek i pošteno suđenje temeljna ljudska prava sadržana u članku 8. Opće deklaracije o ljudskim pravima, članku 2. stavku 3. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima te u člancima 6. i 13. EKLJP-a i članku 47. Povelje; budući da bi Unija, u okviru svoje predanosti promicanju, zaštiti i ostvarivanju ljudskih prava diljem svijeta, trebala pomoći u promicanju prava žrtava kršenja i povreda ljudskih prava povezanih s poslovanjem koja se smatraju kaznenim djelima u trećim zemljama, u skladu s direktivama 2011/36/EU (34) i 2012/29/EU (35) Europskog parlamenta i Vijeća;

J.

budući da korupcija u kontekstu sudskih postupaka može imati katastrofalan učinak na zakonito izvršavanje pravde i integritet pravosuđa te u suštini kršiti pravo na pošteno suđenje, pravo na pravičan sudski postupak i pravo na učinkovitu pravnu zaštitu; budući da korupcija može dovesti do sustavnog kršenja ljudskih prava u poslovnom okruženju, na primjer tako što pojedincima onemogućuje pristup robi i uslugama koje su države obvezne osigurati kako bi ispunile svoje obveze u pogledu ljudskih prava, ili poskupljuje cijenu te robe i usluga, poticanjem poduzeća na nezakonito stjecanje ili prisvajanje zemljišta, olakšavanjem pranja novca ili izdavanjem nezakonitih dozvola ili koncesija poduzećima u ekstraktivnom sektoru;

K.

budući da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 razotkrila neke od ozbiljnih nedostataka globalnih lanaca vrijednosti i lakoću s kojom određena poduzeća mogu izravno i neizravno prebaciti negativne utjecaje svojih poslovnih aktivnosti u druge jurisdikcije, posebno izvan Unije, i tako izbjeći da za njih odgovaraju; budući da je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) pokazala da poduzeća koja su poduzela proaktivne mjere u cilju rješavanja rizika povezanih s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 na način kojim se ublažavaju štetni utjecaji na radnike i lance opskrbe razvijaju dugoročniju vrijednost i otpornost i time poboljšavaju svoju održivost u kratkoročnom razdoblju te izglede za oporavak u srednjoročnom do dugoročnom razdoblju;

L.

budući da bi trebalo naglasiti važnost slobode izražavanja i udruživanja te prava na mirno okupljanje, uključujući pravo na osnivanje i pridruživanje sindikatima, prava na kolektivno pregovaranje i djelovanje te prava na poštenu naknadu i prikladne radne uvjete, uključujući zdrava i sigurna radna mjesta;

M.

budući da prema statistikama MOR-a širom svijeta ima oko 25 milijuna žrtava prisilnog rada, 152 milijuna žrtava dječjeg rada, 2,78 milijuna smrtnih slučajeva zbog bolesti povezanih s radom godišnje i 374 milijuna ozljeda na radu bez smrtnih ishoda godišnje; budući da je MOR pripremio nekoliko konvencija za zaštitu radnika, no njihova je primjena još uvijek manjkava, posebno u odnosu na tržišta rada zemalja u razvoju;

N.

budući da milijuni ljudi i dalje trpe iskorištavanje i degradaciju u okviru prisilnog rada i praksi sličnih robovskom radu, od kojih su 2019. neka poduzeća, javni ili privatni subjekti ili fizičke osobe ostvarili korist na globalnoj razini; budući da je neprihvatljiva i posebno zabrinjavajuća činjenica da, prema procjenama, postoji 152 milijuna djece radnika, od kojih 72 milijuna radi u opasnim uvjetima, a mnoge od njih na rad se prisiljava nasiljem, ucjenom i drugim nezakonitim sredstvima; budući da poduzeća imaju posebnu odgovornost da prvenstveno zaštite djecu i spriječe svaki oblik dječjeg rada;

O.

budući da su temeljna radnička, socijalna i gospodarska prava zaštićena u više međunarodnih ugovora i konvencija o ljudskim pravima, uključujući Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, temeljne standarde rada MOR-a iEuropsku socijalnu povelju kao i u Povelji; budući da su pravo na rad, slobodan izbor zaposlenja i naknadu koja zaposlenicima i njihovim obiteljima pruža dostojanstven život temeljna ljudska prava sadržana u članku 23. Opće deklaracije o ljudskim pravima; budući da su neodgovarajuće državne inspekcija rada, ograničeno pravo na pravnu zaštitu, prekomjerni radni sati, plaće ispod razine siromaštva, rodne razlike u plaćama i drugi oblici diskriminacije još uvijek ozbiljan problem u sve većem broju zemalja, osobito u zonama proizvodnje za izvoz;

P.

budući da je Radna skupina Ujedinjenih naroda za poslovanje i ljudska prava istaknula diferenciran i nerazmjeran učinak poslovnih aktivnosti na žene i djevojčice te je izjavila da bi se dužnom pažnjom u pogledu ljudskih prava trebali obuhvatiti i stvarni i potencijalni učinci na prava žena;

Q.

budući da je posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za ljudska prava i okoliš izjavio da su prava na život, zdravlje, hranu, vodu i razvoj, kao i pravo na siguran, čist, zdrav i održiv okoliš nužni za potpuno uživanje ljudskih prava; budući da je posebni izvjestitelj UN-a također istaknuo da gubitak biološke raznolikosti narušava potpuno uživanje ljudskih prava i da bi države trebale regulirati štetu koju biološkoj raznolikosti nanesu privatni dionici i državna tijela; budući da je Opća skupština Ujedinjenih naroda u svojoj Rezoluciji 64/292 kao ljudsko pravo priznala pravo na sigurnu i čistu vodu za piće i sanitarne uvjete; budući da bi ta prava trebala biti obuhvaćena svim eventualnim zakonodavstvom;

R.

budući da su poduzeća općenito nedovoljno svjesna niza utjecaja koje njihovo poslovanje i lanci opskrbe imaju na prava djece te potencijalno neizbrisivim posljedicama koje oni mogu imati na djecu;

S.

budući da su visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava i Vijeće UN-a za ljudska prava izjavili da klimatske promjene imaju štetan utjecaj na potpuno i stvarno uživanje ljudskih prava; budući da su države tijekom rješavanja štetnih utjecaja klimatskih promjena obvezne poštovati ljudska prava; budući da svako zakonodavstvo o korporativnoj dužnoj pažnji mora biti u skladu s Pariškim sporazumom;

T.

budući da se sustavnom korupcijom krše načela transparentnosti, odgovornosti i nediskriminacije, što ima ozbiljne posljedice za stvarno uživanje ljudskih prava; budući da Konvencija OECD-a o borbi protiv podmićivanja stranih dužnosnika u međunarodnim poslovnim transakcijama i Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije obvezuju države članice na provedbu učinkovitih praksi usmjerenih na sprečavanje korupcije; budući da bi odredbe Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije trebale biti uključene u obveze dužne pažnje u zakonodavstvu;

U.

budući da je ta alarmantna situacija istaknula hitnu potrebu da poduzeća bolje reagiraju te postanu odgovornija za štetne utjecaje koje uzrokuju, kojima doprinose ili su s njima izravno povezana te da je potaknula raspravu o tome kako to postići, uz istodobno isticanje da je potreban razmjeran i usklađen pristup tim pitanjima na razini Unije, što je također nužno za postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja;

V.

budući da je, prema mišljenju visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava, velik broj boraca za ljudska prava u opasnosti jer izražavaju zabrinutost zbog štetnih utjecaja poslovnih aktivnosti na ljudska prava;

W.

budući da je ta rasprava, između ostalog, dovela do usvajanja okvira i standarda za dužnu pažnju unutar UN-a, Vijeća Europe, OECD-a i MOR-a; međutim, budući da su ti standardi dobrovoljni i da su, zbog toga, tek djelomično prihvaćeni; budući da bi se zakonodavstvo Unije trebalo postupno i konstruktivno nadovezati na te okvire i standarde; budući da bi Unija i države članice trebale podržavati i uključiti se u aktualne pregovore za uspostavu pravno obvezujućeg instrumenta UN-a za transnacionalne korporacije i druga poduzeća u pogledu ljudskih prava te da bi Vijeće trebalo dati ovlasti Komisiji da aktivno sudjeluje u tim aktualnim pregovorima;

X.

budući da, prema studiji Komisije, samo 37 % poslovnih ispitanika trenutno provodi dužnu pažnju u pogledu okoliša i ljudskih prava;

Y.

budući da su neke države članice, poput Francuske i Nizozemske, donijele zakonodavstvo za poboljšanje korporativne odgovornosti i uvele obvezne okvire dužne pažnje; budući da druge države članice trenutačno razmatraju donošenje takvog zakonodavstva, uključujući Njemačku, Austriju, Švedsku, Finsku, Dansku i Luksemburg; budući da nedostatak zajedničkog pristupa na razini Unije u tom području može dovesti do manje pravne sigurnosti u pogledu prava poduzeća i do neravnoteže u poštenom tržišnom natjecanju, što bi pak dovelo u nepovoljan položaj poduzeća koja su aktivna u socijalnim i ekološkim pitanjima; budući da se zbog nedovoljne usklađenosti zakonodavstva o korporativnoj dužnoj pažnji ugrožava jednakost uvjeta za poduzeća koja posluju u Uniji;

Z.

budući da je Unija već usvojila zakonodavstvo o dužnoj pažnji za određene sektore, kao što je Uredba o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima, Uredba o drvu, Uredba o izvršavanju zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šuma i Uredba protiv mučenja; budući da su ti zakonodavni akti postali mjerilo za ciljano obvezujuće zakonodavstvo o dužnoj pažnji u lancima opskrbe; budući da bi buduće zakonodavstvo Unije trebalo pružati potporu poduzećima u upravljanju i ispunjavanju njihovih korporativnih odgovornosti te biti u potpunosti usklađeno sa svim postojećim sektorskim obvezama u pogledu dužne pažnje i izvješćivanja, kao što je Direktiva o nefinancijskom izvješćivanju, i usklađeno s relevantnim nacionalnim zakonodavstvom kako bi se izbjeglo udvostručavanje;

AA.

budući da je Komisija u okviru novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo predložila izradu sveobuhvatne strategije za odjevnu industriju, koja bi, uključivanjem jedinstvenog skupa standarda u pogledu dužne pažnje i društvene odgovornosti, mogla biti još jedan primjer uključivanja detaljnijeg pristupa za određeni sektor; budući da bi Komisija trebala predložiti dodatno zakonodavstvo Unije o obaveznoj dužnoj pažnji za pojedine sektore, na primjer za proizvode koji predstavljaju rizik za šume i ekosustav te za sektor odjevne industrije;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

—

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 114.,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda (1) (Uredba o građevnim proizvodima – CPR),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) (Uredba o normizaciji),

—

uzimajući u obzir procjenu Komisije od 24. listopada 2019. o Uredbi (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda (SWD(2019)1770),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 24. listopada 2019. o ishodu ocjene važnosti zadataka utvrđenih člankom 31. stavkom 4. koji primaju sredstva Unije u skladu s člankom 34. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje u promet građevinskih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/106/EEZ (COM(2019)0800),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011 (3),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (4),

—

uzimajući u obzir Odluku br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o zajedničkom okviru za stavljanje na tržište proizvoda i o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 93/465/EEZ (5),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/515 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uzajamnom priznavanju robe koja se zakonito stavlja na tržište u drugoj državi članici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 764/2008 (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. listopada 2010. o budućnosti europske normizacije (7),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. studenoga 2016. o čistoj energiji za sve Europljane (COM(2016)0860),

—

uzimajući u obzir Europski zeleni plan (COM(2019)0640),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2020. o „Novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020)0098),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A9-0012/2021),

A.

budući da građevinska industrija izravno osigurava 18 milijuna radnih mjesta u Europi i generira 9 % BDP-a (8);

B.

budući da je svrha Uredbe o građevnim proizvodima (CPR) ukloniti tehničke prepreke trgovini građevnim proizvodima kako bi se poboljšalo njihovo slobodno kretanje na unutarnjem tržištu, istodobno osiguravajući da su ti proizvodi prikladni za predviđenu uporabu i da postižu svoju deklariranu učinkovitost, uzimajući u obzir zdravstvene, sigurnosne i ekološke aspekte povezane s njihovom uporabom, bez obzira na to gdje su proizvedeni;

C.

budući da se europski sustav tehničkih propisa i normizacije pokazao kao pokretač tržišnog natjecanja i inovacija, istodobno doprinoseći sigurnosti potrošača i smanjenju stopa nesreća, zbog čega su norme EU-a postale globalno mjerilo;

D.

budući da je sporo donošenje i nenavođenje usklađenih normi problematično jer postupak njihova donošenja ne ide u korak s razvojem u sektoru, što stvara nesigurnost za poduzeća; budući da su nedostatak usklađenih normi i nepotpunost postojećih normi doprinijeli nastanku dodatnih nacionalnih zahtjeva za građevne proizvode koji stvaraju prepreke njihovom slobodnom kretanju na jedinstvenom tržištu; budući da ti zahtjevi mogu biti štetni za potrošače i države članice pri ispunjavanju njihovih obveza u pogledu strukturne sigurnosti, zdravlja, zaštite okoliša, drugih pitanja povezanih s građevinarstvom te zaštite potrošača;

E.

budući da bi pravila o građevinskim radovima koja utvrđuju države članice trebala biti osmišljena i provedena tako da jamče sigurnost radnika i potrošača te da ne nanose štetu okolišu, što može utjecati i na zahtjeve za građevne proizvode;

F.

budući da troškovi usklađenosti s CPR-om predstavljaju od 0,6 % do 1,1 % prometa u građevinskom sektoru, koje snose uglavnom proizvođači, što može predstavljati znatno opterećenje za MSP-ove;

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

—

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), Ugovor o funkcioniranju Europske unije i Povelju Europske unije o temeljnim pravima (Povelja),

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) i njezino stupanje na snagu u EU-u 21. siječnja 2011., u skladu s Odlukom Vijeća 2010/48/EZ od 26. studenoga 2009. u pogledu sklapanja Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom od strane Europske zajednice (1),

—

uzimajući u obzir opće napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, a posebno Opću napomenu br. 2 (2014.) od 22. svibnja 2014. o pristupačnosti, opću napomenu br. 3 (2016.) od 26. kolovoza 2016. o ženama i djevojčicama s invaliditetom, opću napomenu br. 5 (2017.) od 27. listopada 2017. o neovisnom životu i uključivanju u zajednicu te opću napomenu br. 6 (2018.) od 26. travnja 2018. o ravnopravnosti i nediskriminaciji,

—

uzimajući u obzir zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom od 2. listopada 2015. o početnom izvješću Europske unije,

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

—

uzimajući u obzir Program održivog razvoja UN-a do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja,

—

uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

—

uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija),

—

uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava,

—

uzimajući u obzir cilj strategije Europa 2020. koji se odnosi na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti,

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (2) (Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju),

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (3),

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Vijeća o primjeni načela ravnopravnosti osoba bez obzira na vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili spolnu orijentaciju (COM(2008)0426) i stajalište Parlamenta o toj temi od 2. travnja 2009. (4),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (5),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (6),

—

uzimajući u obzir uredbe kojima se utvrđuju pravila o programima financiranja EU-a u okviru višegodišnjeg financijskog okvira, posebno o Europskom socijalnom fondu (ESF), Inicijativi za zapošljavanje mladih (YEI), Europskom fondu za regionalni razvoj (EFRR), Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj (EPFRR), programu Erasmus i Fondu za pravednu tranziciju, kojima se pruža financijska pomoć EU-a za poboljšanje položaja osoba s invaliditetom,

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (7), a posebice obvezu poslodavca da osigura sigurnost i zdravlje radnika u svakom aspektu povezanom s poslom i činjenicu da radnicima ne smiju nametnuti financijske troškove kako bi ispunili tu obvezu,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. studenoga 2010. naslovljenu „Europska strategija za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.: obnovljena obveza za Europu bez zapreka” (COM(2010)0636) (Strategija za osobe s invaliditetom),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 2. veljače 2017. naslovljen „Izvješće o napretku o provedbi Europske strategije za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.” (SWD(2017)0029),

—

uzimajući u obzir Preporuku Komisije od 22. lipnja 2018. o standardima za tijela za jednakost (8),

—

uzimajući u obzir pilot-projekt Komisije iz 2013. o iskaznici EU-a za osobe s invaliditetom,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2020. o pravima osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji u krizi uzrokovanoj bolešću COVID-19 (9),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. lipnja 2020. o Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom nakon 2020. (10),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. studenoga 2018. o položaju žena s invaliditetom (11),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. studenoga 2017. o provedbi Europske strategije za osobe s invaliditetom (12),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2016. o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom uz poseban osvrt na zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom (13),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2015. o popisu pitanja koja je usvojio Odbor Ujedinjenih naroda za prava osoba s invaliditetom u odnosu na početno izvješće Europske unije (14),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2011. o mobilnosti i uključivanju osoba s invaliditetom te Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom 2010. 2020. (15),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. svibnja 2009. o aktivnom uključivanju osoba isključenih s tržišta rada (16),

—

uzimajući u obzir svoje rezolucije od 17. lipnja 1988. o znakovnim jezicima za gluhe osobe (17), od 18. studenoga 1998. o znakovnim jezicima (18) i od 23. studenoga 2016. o znakovnom jeziku i stručnim tumačima za znakovni jezik (19),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica (20),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2019. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji 2017. godine (21),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2016. o primjeni Direktive Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (22),

—

uzimajući u obzir relevantne studije resornog odjela A, posebno studiju naslovljenu „Diskriminacija i pristup zapošljavanju za radnice s invaliditetom” iz 2017. te studiju pod naslovom „Razumna prilagodba i zaštićene radionice za osobe s invaliditetom: Troškovi i povrati ulaganja” iz 2015.,

—

uzimajući u obzir relevantne studije Službe Europskog parlamenta za istraživanja, posebno procjene provedbe na razini EU-a iz 2016. naslovljene „Provedba Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom” i „Obveze javne uprave EU-a u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom”,

—

uzimajući u obzir sve veću sudsku praksu Suda Europske unije u pogledu tumačenja Direktive 2000/78/EZ,

—

uzimajući u obzir godišnje izvješće Europskog ombudsmana za 2018. i 2019.,

—

uzimajući u obzir stratešku istragu Europskog ombudsmana o tome kako Komisija osigurava da osobe s invaliditetom mogu pristupiti njezinim internetskim stranicama (OI/6/2017/EA), kako Komisija postupa s osobama s invaliditetom u okviru Zajedničkog sustava zdravstvenog osiguranja za osoblje EU-a (OI/4/2016/EA) te svoju odluku u zajedničkoj istrazi u predmetima 1337/2017/EA i 1338/2017/EA o pristupačnosti postupaka odabira koje organizira Europski ured za odabir osoblja za zapošljavanje javnih službenika EU-a za osobe s invaliditetom,

—

uzimajući u obzir istragu na vlastitu inicijativu Europskog ombudsmana o poštovanju temeljnih prava u provedbi kohezijske politike EU-a (OI/8/2014/AN),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora „Izrada programa EU-a za prava osoba s invaliditetom za razdoblje 2020. – 2030.”,

—

uzimajući u obzir tematska izvješća Agencije Europske unije za temeljna prava, uključujući biltene Agencije Europske unije za temeljna prava o pandemiji koronavirusa,

—

uzimajući u obzir Zbirku praksi u području podataka o ravnopravnosti i Smjernice za poboljšanje prikupljanja i uporabe podataka o jednakosti (smjernice za podatke o jednakosti) koje je pripremila podskupina za podatke o jednakosti Skupine EU-a na visokoj razini za nediskriminaciju, jednakost i raznolikost,

—

uzimajući u obzir indeks ravnopravnosti spolova Europskog instituta za ravnopravnost spolova,

—

uzimajući u obzir vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima,

—

uzimajući u obzir izvješća i preporuke predstavničkih organizacija osoba s invaliditetom, posebno organizacije Autism Europe, interesne udruge poduzeća za inkluziju Bundesarbeitsgemeinschaft Inklusionsfirmen, Europske unije slijepih, Europskog foruma osoba s invaliditetom, Europske mreže centara neovisnog življenja, Europske unije gluhih, Inclusion Europe, Međunarodne federacije za spinu bifidu i hidrocefalus i Mental Health Europe, kao i izvješća i preporuke mreže Equinet i akademika koji rade na pravima osoba s invaliditetom,

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

—

uzimajući u obzir mišljenja Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost te Odbora za predstavke

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A9-0014/2021),

A.

budući da osobe s invaliditetom (23) imaju pravo na puno sudjelovanje na tržištu rada i u društvu, ali su im u EU-u često uskraćena temeljna prava; budući da su uglavnom isključene iz otvorenog tržišta rada i da im je uskraćeno pravo na rad na ravnopravnoj osnovi s drugima ili se suočavaju s velikim poteškoćama u postizanju jednakog pristupa tržištu rada i jednakih uvjeta za sudjelovanje na njemu;

B.

budući da se osoba s invaliditetom i dalje suočava s višestrukom i višedimenzionalnom diskriminacijom i nepovoljnim položajem na temelju invaliditeta i spola, rase, etničke pripadnosti, dobi, vjere ili uvjerenja, spolne orijentacije, migracijskog statusa ili socioekonomskog podrijetla, uključujući razinu obrazovanja; budući da je diskriminacija prisutna u različitim fazama radnog ciklusa, počevši od zapošljavanja, što može dovesti do socijalne isključenosti osoba s invaliditetom; budući da diskriminacija i nedostatak raznolikosti na radnom mjestu uzrokuju znatne ljudske i gospodarske troškove;

C.

budući da se Poveljom zabranjuje diskriminacija na bilo kojoj osnovi, uključujući invaliditet, i priznaju prava osoba s invaliditetom (24);

D.

budući da je EU postao stranka UNCRPD-a u prosincu 2010., te da je Konvencija stupila na snagu za EU u siječnju 2011.; budući da je UNCRPD obvezujući za EU, njegove institucije i države članice koje imaju izravnu obvezu da je u potpunosti provedu, uključujući njezin članak 27. o radu i zapošljavanju; budući da je od njezina donošenja postignut određen, ali nedovoljan napredak u postizanju ciljeva UNCRPD-a;

E.

budući da je EU stoga obvezan djelovati na način koji je u skladu s UNCRPD-om, a Sud Europske unije obvezan je tumačiti zakonodavstvo EU-a, uključujući Direktivu o jednakosti pri zapošljavanju, na način koji je u skladu s UNCRPD-om;

F.

budući da se UNCRPD-om odbacuje medicinski model invaliditeta i umjesto toga podržava model invaliditeta koji se temelji na ljudskim pravima i socijalnom kontekstu; budući da se UNCRPD-om zahtijeva uključiva jednakost osoba s invaliditetom; budući da se UNCRPD-om priznaje pravo osoba s invaliditetom da rade ravnopravno s drugima, da slobodno izaberu svoje zanimanje, da budu prihvaćene i da rade u otvorenom, uključivom i pristupačnom radnom okruženju;

G.

budući da je, u skladu s definicijom i zahtjevima u okviru UNCRPD-a, razumna prilagodba usmjerena na posebne potrebe pojedinca, dok se pozitivne mjere primjenjuju na cijelu skupinu osoba izloženih potencijalnoj diskriminaciji; budući da je oboje potrebno kako bi se osiguralo postizanje raznolikosti na radnom mjestu i osiguralo da osobe s invaliditetom mogu jednako ostvarivati svoje pravo na rad; budući da ne postoje jasne smjernice EU-a o razumnoj prilagodbi koje poslodavci ne razumiju u dovoljnoj mjeri te su često nedostupne ili nedostatne; budući da razumna prilagodba u pogledu potreba radnika s invaliditetom ima ključan utjecaj na kvalitetu njihova radnog mjesta i izglede za razvoj karijere te na održivost rada;

H.

budući da je jedan od ključnih aspekata zapošljavanja osoba s invaliditetom njihovo sudjelovanje u životu zajednice i prijelaz s institucionalne potpore na potporu u zajednici; budući da proces deinstitucionalizacije u državama članicama treba dovršiti jer osobe s invaliditetom imaju pravo živjeti u zajednici i biti u potpunosti u nju uključene; budući da je napredak u deinstitucionalizaciji neujednačen u državama članicama i da unatoč uvođenju politika i dodjeli znatnih financijskih sredstava u EU-u milijun ljudi još uvijek živi u institucijama;

I.

budući da je Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju („Direktiva”), koja je stupila na snagu 2000., trenutačno ključni pravni instrument EU-a za pružanje zaštite od diskriminacije osoba s invaliditetom; budući da je zaštita jednakosti i nediskriminacije u zajedničkoj nadležnosti EU-a i njegovih država članica;

J.

budući da je Direktiva samo djelomično usklađena s UNCRPD-om jer ne prihvaća potpuno model invaliditeta temeljen na ljudskim pravima, ne rješava potpuno problem diskriminacije temeljene na pretpostavljenom ili budućem invaliditetu, nije usmjerena na višedimenzionalnu diskriminaciju, ne zahtijeva od država članica da donesu pozitivne mjere, ograničena je na područje zapošljavanja, obavljanja zanimanja i strukovnog osposobljavanja, ne obuhvaća sva područja života kako to zahtijeva UNCRPD, ne bavi se slobodom kretanja u svrhu zapošljavanja, ne zahtijeva stvaranje neovisnih mehanizama praćenja, ne predviđa sustavno uključivanje osoba s invaliditetom u postupak praćenja i ne uključuje obvezu prikupljanja raščlanjenih podataka;

K.

budući da se Direktivom od država članica zakonski ne zahtijeva da imenuju tijelo za jednakost koje će raditi na borbi protiv diskriminacije na temelju invaliditeta, što je vrlo problematično jer tijela za jednakost imaju središnju ulogu u provedbi direktiva o jednakom postupanju na temelju svojih ovlasti, kao što su spol, rasa i etničko podrijetlo;

L.

budući da je prikupljanje usporedivih podataka o jednakosti ključno za donošenje politika i odluka na temelju dokaza; budući da nema službenih statističkih podataka, posebno o osobama s invaliditetom koje žive u ustanovama za skrb i o značajkama kao što su rasno/etničko podrijetlo ili spolna orijentacija, što je istaknuto i u smjernicama za podatke o jednakosti; budući da će se Uredbom (EU) 2019/1700 (25) znatno ispraviti situacija povezana s podacima iz istraživanja o zapošljavanju u kućanstvima, podacima razvrstanima prema vrstama invaliditeta i podacima o zemlji podrijetla (prva i druga generacija) te su predviđene pilot studije o osobama u institucijama; budući da će nedostaci i dalje postojati i da bi ih trebalo ukloniti;

M.

budući da je samo 50,6 % osoba (48,3 % žena i 53,3 % muškaraca) s invaliditetom zaposleno u usporedbi sa 74,8 % osoba bez invaliditeta (26); budući da su osobe s invaliditetom koje žive u ustanovama ili se smatraju nesposobnima za rad isključene iz tih statistika (27); budući da te brojke ne pokazuju vrstu, kvalitetu i uvjete zapošljavanja, na primjer je li zaposlenje osigurano na otvorenom tržištu rada te je li zajamčen status zaposlenika koji uživa radnička prava i dobiva minimalnu plaću; budući da su osobe s invaliditetom raznolika skupina i često izložena višedimenzionalnoj diskriminaciji čiji kumulativni učinci imaju vidljiv učinak na zapošljavanje;

N.

budući da su u nekim državama članicama osobe s invaliditetom većinom zaposlene u zaštićenim radionicama; budući da bi takve zaštićene radionice trebale biti usmjerene na uključivanje, rehabilitaciju i prijelaz na otvoreno tržište rada što je prije moguće; budući da su zaštićene radionice često segregirano okruženje u kojem radnici s invaliditetom nemaju status zaposlenika, radnička prava ili zajamčenu minimalnu plaću; budući da to očito predstavlja kršenje Konvencije UNCRPD-a; napominje da se u nekim državama članicama zaštićene radionice trenutačno upotrebljavaju kao mjera prijelaza na otvoreno tržište rada; budući da bi istraživanje značajki i raznolikosti zaštićenih radionica na europskoj razini, koje se ponekad naziva i zaštićenim zapošljavanjem, moglo pomoći u utvrđivanju najboljih praksi, poboljšanju rasprave i jamčenju usklađenosti sa zakonodavstvom EU-a i UNCRPD-a; budući da uključivi modeli podupiranog zapošljavanja mogu poštovati prava osoba s invaliditetom te služiti uključivanju i prijelazu na otvoreno tržište rada ako su utemeljeni na pravima i priznati kao zapošljavanje;

O.

budući da je stopa nezaposlenosti osoba s invaliditetom (17,1 %) gotovo dvostruko veća od stope nezaposlenosti opće populacije (10,2 %) (28), a nezaposlenost osoba s invaliditetom traje dulje od stope nezaposlenosti osoba bez invaliditeta bez obzira na kvalifikacije;

P.

budući da je stopa nezaposlenosti najviša među mladim osobama s invaliditetom (u dobi od 16 do 24 godine), 24,9 % u odnosu na 16,6 % u općoj populaciji; budući da je ta razlika neodvojivo povezana s mogućnostima obrazovanja;

Q.

budući da se žene s invaliditetom, koje čine 16 % ukupnog stanovništva žena i 60 % ukupnog stanovništva osoba s invaliditetom u EU-u, i dalje suočavaju s višestrukom i višedimenzionalnom diskriminacijom u svim područjima života; budući da stopa ekonomske neaktivnosti među ženama s invaliditetom iznosi više od dvije trećine ukupnog broja radno sposobnih žena (16 – 64 godine); budući da je samo 20,7 % žena s invaliditetom zaposleno na puno radno vrijeme, u odnosu na 28,6 % muškaraca s invaliditetom;

R.

budući da žene uglavnom preuzimaju odgovornost za brigu o kućanstvu i predstavljaju veliku većinu njegovatelja za osobe s invaliditetom; budući da su samohrane majke koje brinu o djeci s invaliditetom izložene ozbiljnom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti; budući da diskriminacija na temelju dobi utječe na sve dobne skupine, zajedno s mogućim stereotipima i preprekama; budući da su starije žene s invaliditetom često jedini njegovatelji za članove obitelji s invaliditetom; budući da se to izravno odražava na njihovu podložnost siromaštvu i socijalnoj isključenosti, kao i na njihov pristup radnim mjestima i profesionalni razvoj te može negativno utjecati na uvjete njihova zapošljavanja;

S.

budući da u cijeloj Europi ima više od 30 milijuna slijepih i slabovidnih osoba; budući da prosječna stopa nezaposlenosti među njima iznosi 75 %, a čak i više među ženama, što dovodi do njihove socijalne isključenosti i siromaštva (29); budući da u EU-u postoji oko milijun gluhih korisnika znakovnog jezika i 51 milijun nagluhih osoba, od kojih su mnogi isto tako korisnici znakovnog jezika, čija se nezaposlenost ne prijavljuje dovoljno i nedovoljno se istražuje; budući da u EU-u postoji oko sedam milijuna osoba s intelektualnim teškoćama čija je razina zaposlenosti znatno niža od prosjeka (30); budući da se procjenjuje da je diljem Europe samo oko 10 % osoba iz autističkog spektra zaposleno, uglavnom na radnim mjestima s nepunim radnim vremenom i niskom plaćom, na nedovoljno kvalificiranim radnim mjestima ili u zaštićenim okruženjima (31);

T.

budući da je među osobama s invaliditetom 29,5 % žena i 27,5 % muškaraca u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti u EU-u u odnosu na 22,4 % ukupne populacije; budući da je vjerojatnije da će se osobe s invaliditetom suočiti sa siromaštvom unatoč zaposlenju nego osobe bez invaliditeta (11 % u odnosu na 9,1 %) zbog dodatnih troškova njihova invaliditeta poput zdravstvenih usluga, logističke i ljudske podrške, gubitka prava na invaliditet jednom kada se zaposle i činjenice da zarađuju manje od svojih kolega u jednakoj ulozi i da je manja vjerojatnost da će dobiti promaknuće (32); budući da je rizik od siromaštva veći za one koji imaju ozbiljnije razine invaliditeta;

U.

budući da su nerazmjeran broj osoba s invaliditetom beskućnici, a osobe s invaliditetom izložene su povećanom riziku od beskućništva; budući da beskućnici zbog rizika koji proizlaze iz njihovih životnih uvjeta mogu razviti invaliditet poput amputiranih udova;

V.

budući da se zbog kumulativnih učinaka višedimenzionalne diskriminacije pretpostavlja da se romske osobe s invaliditetom suočavaju s više prepreka, da su suočene s većim razinama nezaposlenosti, ozbiljnijim siromaštvom i manjim pristupom obrazovanju i uslugama nego romske osobe bez invaliditeta (33);

W.

budući da se LGBTI osobe s invaliditetom suočavaju s dodatnim preprekama pri zapošljavanju, pri čemu je 16 % ispitanika izjavilo da su im zbog njihova identiteta uskraćena radna mjesta ili promaknuća, u odnosu na 10 % LGBTI osoblja bez invaliditeta; budući da je svaka četvrta LGBTI osoba s invaliditetom bila izložena omalovažavajućim primjedbama, uznemiravanju i zlostavljanju na radnom mjestu te je njihov identitet otkriven bez njihova pristanka (34);

X.

budući da je nedavno istraživanje provedeno diljem EU-a s osobama s invaliditetom pokazalo da njih 96 % smatra da pristup otvorenom tržištu nije prikladan ili da ga je potrebno poboljšati te da samo 10 % smatra da postojeće zakonodavstvo primjereno štiti osobe s invaliditetom od diskriminacije na otvorenom tržištu rada, a 18 % njih nije ni znalo da u njihovoj zemlji postoji zakonodavstvo kojim bi ih se zaštitilo od diskriminacije (35);

Y.

budući da ti podaci pokazuju da u Strategiji EU-a za osobe s invaliditetom 2010. – 2020. nije stavljen dovoljan naglasak na zapošljavanje osoba s invaliditetom i višedimenzionalnu diskriminaciju s kojom se suočavaju;

Z.

budući da uznemiravanje na radnom mjestu, uključujući seksualno uznemiravanje i odmazdu zbog prijavljivanja, otežava pristup radu i zapošljavanju, zadržavanje posla i jednak razvoj karijere, posebno za žene s invaliditetom;

AA.

budući da nepovoljan položaj, isključivanje i diskriminacija osoba s invaliditetom na tržištu rada nisu zaseban izazov, već su povezani s nedostatkom uključivog obrazovanja, među ostalim u ranom djetinjstvu; cjeloživotno učenje, uključujući strukovno osposobljavanje; prepreke, segregacija i diskriminacija prisutne u području stanovanja i zdravlja; nedovoljna pristupačnost prijevoza i drugih usluga i proizvoda; budući da su stoga za rješavanje te situacije potrebni cjelovit pristup i sveobuhvatne mjere;

AB.

budući da su mjere za promicanje mentalne dobrobiti i sprečavanje mentalnih bolesti i psihosocijalnih poteškoća na radnom mjestu ključne;

AC.

budući da je dostupnost radnih mjesta, usluga prijevoza i podrške, posebno osobne pomoći, i društva u cjelini od ključne važnosti kako bi osobe s invaliditetom učinkovito ostvarile svoje pravo na neovisan život i pravo na rad; budući da bi države članice također trebale podupirati stvaranje okruženja izgrađenog bez prepreka; budući da će nakon prenošenja Direktive (EU) 2019/882 o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga doći do znatnog poboljšanja društva bez prepreka i budući da je stoga potrebno pravovremeno i pomno pratiti njezino prenošenje;

AD.

budući da je ukidanje naknada čim osoba s invaliditetom počne s plaćenim radom visokorizična politika visokog stresa, velika prepreka pristupu radu i društveno nepravedna jer ne uzima u obzir veće troškove života s invaliditetom;

AE.

budući da različite definicije invaliditeta, raznolikost metoda procjene te različite i često nejasne klasifikacije invaliditeta koje se primjenjuju u državama članicama te nedostatak uzajamnog priznavanja statusa osoba s invaliditetom ometaju slobodu kretanja osoba s invaliditetom unutar EU-a;

AF.

budući da je podizanje razine osviještenosti ključno kako bi se poslodavcima i radnicima omogućilo da djeluju i reagiraju na odgovarajući način, na temelju poznavanja svojih obveza i prava u području nediskriminacije;

AG.

budući da nove tehnologije, posebno sustavi umjetne inteligencije, imaju potencijal za razvoj učinkovitih, pristupačnih i nediskriminirajućih postupaka zapošljavanja, ali neuključiv tehnološki razvoj mogao bi predstavljati rizik od dodavanja novih prepreka i oblika diskriminacije; budući da članak 9. UNCRPD-a zahtijeva pristupačne informacije kao i pristup komunikacijskim tehnologijama i sustavima na ravnopravnoj osnovi s ostalima;

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

poziva države članice da podrže poduzeća koja nude ciljane mjere pozitivnog djelovanja kako bi se riješio problem višestrukog nepovoljnog položaja; poziva države članice da razmjenjuju najbolje prakse kako bi utvrdile i primijenile ciljanu kombinaciju mjera za potporu ravnopravnom zapošljavanju osoba s invaliditetom;

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

—

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2021/52 оd 22. siječnja 2021. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka važenja odobrenja aktivnih tvari benfluralin, dimoksistrobin, fluazinam, flutolanil, mekoprop-P, mepikvat, metiram, oksamil i piraklostrobin (1),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (2), a posebno njezin članak 17. i članak 21.,

—

uzimajući u obzir mišljenje koje je 10. prosinca 2020. dostavio Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

—

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2015/408 оd 11. ožujka 2015. o provedbi članka 80. stavka 7. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i izradi popisa kandidata za zamjenu (3),

—

uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (4),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2018. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o sredstvima za zaštitu bilja (5),

—

uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.

budući da je 1. listopada 2006. Direktivom Komisije 2006/75/EZ (6) dimoksistrobin uvršten u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ (7) i da se smatra odobrenim u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009;

B.

budući da postupak obnavljanja odobrenja za dimoksistrobin u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 844/2012 (8) traje od 2013.;

C.

budući da je rok važenja odobrenja aktivne tvari dimoksistrobin, koji je izvorno trebao završiti 30. rujna 2016., već produljen za 16 mjeseci Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1136/2013 (9), a zatim za daljnja jednogodišnja razdoblja provedbenim uredbama Komisije (EU) 2018/84 (10), (EU) 2018/1796 (11) i (EU) 2019/2094 (12) te je Provedbenom uredbom (EU) 2021/52 ponovno produljeno za jednu godinu, čime se rok važenja odobrenja produljuje do 31. siječnja 2022.;

D.

budući da je Komisija u Provedbenoj uredbi (EU) 2021/52 propustila objasniti razloge za produljenje osim što je navela sljedeće: „Budući da je ocjenjivanje tvari odgođeno zbog razloga koji su izvan kontrole podnositeljâ zahtjeva, odobrenja tih aktivnih tvari vjerojatno će isteći prije donošenja odluke o njihovu produljenju.”;

E.

budući da je svrha Uredbe (EZ) br. 1107/2009 osigurati visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i životinja te okoliša i istodobno očuvati konkurentnost poljoprivrede Unije; budući da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti zaštiti osjetljivih skupina stanovništva, uključujući trudnice, dojenčad i djecu;

F.

budući da je potrebno primijeniti načelo predostrožnosti te da se u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 navodi da tvari trebaju biti dijelom sredstava za zaštitu bilja samo ako je dokazano da predstavljaju očitu korist pri uzgoju bilja i da prema predviđanjima nemaju štetne učinke na zdravlje ljudi i životinja ili neprihvatljive učinke na okoliš;

G.

budući da se u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 navodi da bi u interesu sigurnosti rok važenja odobrenja aktivnih tvari trebao biti vremenski ograničen; budući da bi rok važenja odobrenja trebao biti razmjeran mogućim rizicima povezanima s uporabom takvih tvari, no u slučaju aktivnih tvari koje podliježu Provedbenoj uredbi (EU) 2021/52 jasno je da takva proporcionalnost ne postoji;

H.

budući da Komisija i države članice imaju mogućnost i odgovornost za djelovanje u skladu s načelom predostrožnosti kada je utvrđena mogućnost štetnog djelovanja na zdravlje, ali i dalje postoji znanstvena nesigurnost, donošenjem privremenih mjera za upravljanje rizikom nužnih za jamčenje visoke razine zaštite ljudskog zdravlja;

I.

budući da se, konkretnije, člankom 21. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 propisuje da Komisija u svakom trenutku može preispitati odobrenje aktivne tvari, posebno ako u svjetlu novih znanstvenih i tehničkih spoznaja smatra da ima naznaka da tvar više ne ispunjava mjerila za odobrenje iz članka 4. te Uredbe, te budući da to preispitivanje može dovesti do povlačenja ili izmjene odobrenja te tvari;

J.

budući da je Provedbenom uredbom (EU) 2015/408 dimoksistrobin 2015. uvršten na „popis kandidata za zamjenu” jer je akutna referentna doza (ARfD) za tu aktivnu tvar znatno niža od one za većinu odobrenih aktivnih tvari u njegovoj skupini te zato što bi se trebalo smatrati da ima svojstva endokrine disrupcije koja mogu imati štetne učinke na ljude;

K.

budući da se u skladu s točkom 3.6.5. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 aktivna tvar ne može odobriti ako se smatra da ima svojstva endokrine disrupcije koja bi mogla imati štetne učinke na ljude, osim ako je izlaganje ljudi toj aktivnoj tvari u sredstvu za zaštitu bilja pod realno pretpostavljenim uvjetima uporabe zanemarivo, tj. sredstvo se upotrebljava u zatvorenim sustavima ili drugim uvjetima koji isključuju kontakt s ljudima i ako ostaci te aktivne tvari u hrani i hrani za životinje ne prelaze standardne vrijednosti utvrđene prema članku 18. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 396/2005. Europskog parlamenta i Vijeća (13);

L.

budući da je neprihvatljivo da se u Uniji dopusti daljnja upotreba tvari za koju je poznato da ispunjava kriterije za isključivanje (utvrđene upravo radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša) za aktivne tvari koje su mutagene, karcinogene i/ili toksične za reprodukciju ili koje imaju svojstva endokrine disrupcije, čime se ugrožavaju ljudsko zdravlje i okoliš;

M.

budući da podnositelji zahtjeva mogu zloupotrijebiti automatski sustav koji je sastavni dio radnih metoda Komisije, a kojim se trenutačno produljuje rok važenja odobrenja aktivnih tvari ako ponovna procjena rizika nije završena, namjerno odugovlačeći proces ponovne procjene pružanjem nepotpunih podataka i traženjem dodatnih odstupanja i posebnih uvjeta, što dovodi do neprihvatljivih rizika za zdravlje ljudi i okoliš jer tijekom tog razdoblja izloženost opasnim tvarima i dalje traje;

N.

budući da je u svojoj Rezoluciji od 13. rujna 2018. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o sredstvima za bilje Parlament pozvao Komisiju i države članice „da osiguraju da se proceduralno produljenje razdoblja odobrenja tijekom trajanja postupka, u skladu s člankom 17. Uredbe, ne koristi za aktivne tvari koje su mutagene, karcinogene, toksične za reprodukciju i stoga pripadaju u kategoriju 1A ili 1B ili aktivne tvari koje remete rad endokrinih žlijezda te su štetne za ljude ili životinje, kao što je trenutačno slučaj za tvari poput flumioksazina, tiakloprida, klorotolurona i dimoksistrobina”;

O.

budući da je Parlament već uložio prigovor na prethodno produljenje roka za odobrenje dimoksistrobina u svojoj rezoluciji od 18. prosinca 2019. (14) i da Komisija nije dala uvjerljiv odgovor na tu rezoluciju niti je na odgovarajući način dokazala da još jedno produljenje ne bi prekoračilo njezine provedbene ovlasti;

P.

budući da se nakon prethodnog produljenja rok važenja odobrenja 10 aktivnih tvari 2019., uključujući dimoksistrobin, na temelju Provedbene uredbe (EU) 2019/2094, odobrenje samo jedne od tih tvari nije produljivalo, dok su u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2021/52 rokovi važenja odobrenja za preostalih devet tvari ponovno produljeni, mnoge od njih treći ili četvrti put, a za dvije tvari čak šesti put;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

—

uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB614 × T304-40 × GHB119, sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D070621/02,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3.,

—

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 503/2013 o prijavama za odobrenje genetski modificirane hrane i hrane za životinje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbi Komisije (EZ) br. 641/2004 i (EZ) br. 1981/2006 (2),

—

uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 11. siječnja 2021. na kojem nije doneseno nikakvo mišljenje,

—

uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (3),

—

uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 21. lipnja 2018. i objavljeno 25. srpnja 2018. (4),

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama (5),

—

uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.

budući da je društvo Bayer CropScience AG („podnositelj zahtjeva”) 30. rujna 2014. u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 podnijelo zahtjev za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB614 × T304-40 × GHB119 („genetski modificirani pamuk”), sastoje se ili su proizvedeni od njega; budući da je taj zahtjev također obuhvaćao stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificiran kukuruz ili se sastoje od njega za druge namjene osim uporabe u hrani i hrani za životinje, no ne i za uzgoj;

B.

budući da je EFSA 21. lipnja 2018. donijela pozitivno mišljenje, koje je objavljeno 25. srpnja 2018.;

C.

budući da je genetski modificiran pamuk dobiven križanjem triju genetski modificiranih promjena pamuka i da je otporan na herbicide koji sadrže glufosinat i glifosat („komplementarne herbicide”) te da proizvodi dva insekticidna proteina (Bt-proteine ili Cry-proteine): Cry1A.105 i Cry2Ae koji su toksični za neke ličinke iz reda lepidoptera (6);

D.

budući da se pamukovo ulje može pronaći u različitim prehrambenim proizvodima, uključujući preljeve, majonezu, fine pekarske proizvode, čokoladne namaze i čips, premda je njegova ljudska potrošnja relativno ograničena u Europi; budući da se životinje hrane pamukom ponajprije u obliku brašna i pogače od sjemenki pamuka ili cijelih sjemenki pamuka (7); budući da ljudi također konzumiraju pamuk u obliku pamučnog brašna;

E.

budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka mora uzeti u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet koji se razmatra; budući da bi takvi legitimni faktori trebali obuhvaćati obveze Unije u okviru ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (UN), Pariškog sporazuma o klimi i Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti;

F.

budući da se Provedbenom uredbom (EU) br. 503/2013 zahtijeva procjena o tome utječu li očekivane poljoprivredne prakse na ishod proučavanih krajnjih točaka; budući da je prema toj Provedbenoj uredbi to posebno relevantno za biljke otporne na herbicide; budući da, nadalje, različite lokacije odabrane za terenska ispitivanja odražavaju različite meteorološke i agronomske uvjete pod kojima se usjev uzgaja;

G.

budući da su terenska ispitivanja sastava i agronomske procjene genetski modificiranog pamuka provedeni u Sjedinjenim Američkim Državama na samo osam lokacija, ali ne i u drugim relevantnim područjima proizvodnje pamuka; budući da su samo podaci iz jedne godine, 2012., korišteni za dobivanje podataka o relevantnim meteorološkim uvjetima u kojima se biljke mogu uzgajati;

H.

budući da se glufosinat i glifosat nisu primjenjivali u visokim dozama koje se mogu očekivati u kontekstu povećanja otpornosti korova;

I.

budući da EFSA nije zatražila daljnje studije, npr. terenska ispitivanja koja traju dulje od jedne sezone i s lokacija u drugim regijama u kojima se proizvodi pamuk; budući da, nadalje, nisu prikupljeni podaci koji bi ukazivali na ekstremne ekološke uvjete, poput onih uzrokovanih klimatskim promjenama, iako je dokazano da ekološki čimbenici mogu utjecati na izražavanje Bt-toksina (8);

J.

budući da se u brojnim studijama iznosi da je za genetski modificirane usjeve otporne na herbicide potrebno koristiti više komplementarnih herbicida, velikim dijelom zbog pojave korova otpornih na herbicide (9); budući da se zbog toga mora očekivati da će genetski modificiran pamuk biti izložen i višim i ponovljenim dozama glufosinata i glifosata te da bi, stoga, količina njihovih ostataka tijekom žetve mogla biti veća;

K.

budući da na pitanja o karcinogenosti glifosata i dalje nema jasnog odgovora; budući da je EFSA u studenome 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije u ožujku 2017. da nije potrebna nikakva klasifikacija; budući da je za razliku od njih Međunarodna agencija za istraživanje raka, agencija Svjetske zdravstvene organizacije specijalizirana za rak, 2015. godine glifosat smjestila u kategoriju tvari koje su vjerojatno karcinogene za čovjeka;

L.

budući da prema podacima EFSA-e nisu dostupni toksikološki podaci koji bi opravdali provedbu procjene rizika za potrošače za nekoliko produkata razgradnje glifosata relevantnih za genetski modificirane usjeve otporne na glifosat (10);

M.

budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje (kategorija 1B) i stoga ispunjava granične kriterije iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (11); budući da je odobrenje za uporabu glufosinata u Uniji isteklo 31. srpnja 2018. (12); budući da je genetski modificirani pamuk proizveden tako da je dvostruko otporan na glufosinat, što je omogućilo primjenu još većih doza na biljkama;

N.

budući da studije pokazuju da glifosat i glufosinat mogu snažno utjecati na mikrobiom (13) te bi stoga prije donošenja bilo kakvog zaključka o učincima na zdravlje i sigurnost hrane i hrane za životinje prvo trebalo procijeniti prskanje glisofatom i glufosinatom s obzirom na dugoročnu toksičnost (mješovitu toksičnost) Bt-toksina iz hrane i hrane za životinje po crijeva;

O.

budući da se smatra da ocjena za ostatke herbicida i produkte njihove razgradnje pronađene na genetski modificiranim biljkama nije u nadležnosti Povjerenstva EFSA-e za genetski modificirane organizme (Povjerenstvo EFSA-e za genetski modificirane organizme) te se stoga ne provodi u okviru postupka davanja odobrenja za genetski modificirane organizme; budući da je to problematično zbog načina na koji pojedina genetski modificirana biljka razgrađuje komplementarne herbicide te da na sastav, a stoga i toksičnost produkata razgradnje (metabolita) može utjecati sama genetska modifikacija (14);

P.

budući da su za provođenje ispitivanja neškodljivosti korišteni proteini Cry1Ab i Cry2Ae proizvedeni u bakterijama Escherichia coli (E. coli) i B. thuringiensis umjesto proteina koje proizvodi sama genetski modificirana biljka (15), što znači da se procjena toksičnih učinaka temelji na pretpostavljenoj jednakovrijednosti Bt-toksina koji nastaju na umjetan način u bakterijama s Bt-toksinima proizvedenima u biljci; budući da se, međutim, procjene ne bi trebale temeljiti isključivo na testovima s transgenskim Bt-toksinima proizvedenima u mikrobnim sustavima – kako bi se na odgovarajući način uzeli u obzir sinergijski učinci;

Q.

budući da toksikološka ispitivanja koja se provode izolirano s bjelančevinama imaju malu važnost zbog činjenice da su Bt-toksini u genetski modificiranim usjevima, primjerice kukuruzu, pamuku i soji, sami po sebi toksičniji od izoliranih Bt-toksina; budući da je to posljedica prisutnosti inhibitorâ proteaze (PI) u biljnom tkivu, zbog koje se može povećati toksičnost Bt-toksina odgađanjem njihove razgradnje; budući da je ta pojava dokazana u nizu znanstvenih studija, uključujući one provedene za Monsanto prije 30 godina koje su pokazale da je čak i prisutnost iznimno niskih razina PI-ja povećala toksičnost Bt-toksina do 20 puta (16);

R.

budući da ti učinci nikad nisu uzeti u obzir u procjenama rizika EFSA-e iako su relevantni za sve Bt-biljke odobrene za uvoz ili uzgoj u Uniji; budući da se ne mogu isključiti rizici za ljude i životinje koji konzumiraju hranu i hranu za životinje s Bt-toksinima zbog povećane toksičnosti uzrokovane međudjelovanjem toksina PI i Bt;

S.

budući da se u brojnim studijama navodi da su nakon izloženosti Bt-proteinima zabilježeni popratni učinci koji mogu utjecati na imunosni sustav i da neki Bt-toksini mogu djelovati kao adjuvansi (17), što znači da mogu povećati alergena svojstva drugih proteina s kojima dolaze u kontakt;

T.

budući da se smatra da je ocjena mogućeg međudjelovanja ostataka herbicida i njihovih metabolita s Bt toksinima izvan nadležnosti Povjerenstva EFSA-e za GMO i stoga se ne provodi u okviru procjene rizika; budući da je takav pristup problematičan jer je poznato da ostaci od prskanja glifosatom i glufosinatom remete mikrobiom zbog čega primjerice može porasti broj imunoloških reakcija u kombinaciji s Bt-toksinima (18);

U.

budući da uporaba genetski modificiranih Bt-usjeva dovodi do dugotrajne izloženosti ciljnih i neciljanih organizama Bt-toksinima, za razliku od upotrebe insekticida, kod koje dolazi do izlaganja pri prskanju i tijekom ograničenog vremenskog razdoblja;

V.

budući da se pretpostavka da Bt-toksini pokazuju jedan ciljni način djelovanja više ne može smatrati ispravnom i ne mogu se isključiti učinci na neciljane organizme (19); budući da stižu izvješća o sve većem broju neciljanih organizama koji su zahvaćeni na više načina; budući da se u nedavnom pregledu spominje 39 stručno recenziranih publikacija u kojima se izvještava o značajnim štetnim učincima Bt-toksina na mnoge vrste „izvan dometa” (20);

W.

budući da bi niz organizama koji ne pripadaju ciljanoj skupini u Uniji mogao biti izložen Bt-toksinima prolijevanjem, otpadom i gnojem koji proizlaze iz uvoza Bt-usjeva; budući da u procjeni rizika nisu ocijenjeni učinci na neciljane organizme;

X.

budući da se procjenom rizika nije uzeo u obzir razvoj otpornosti ciljanih štetočina na Bt-toksine, što bi moglo dovesti do korištenja manje ekološki sigurnih pesticida ili povećanih doza i broja primjena na genetski modificirane usjeve u zemlji uzgoja; budući da Agencija za zaštitu okoliša u Sjedinjenim Američkim Državama predlaže postupno ukidanje mnogih postojećih hibrida Bt-kukuruza u sljedećih tri do pet godina, kao i nekih vrsta Bt-pamuka zbog rasta otpornosti insekata na te usjeve (21);

Y.

budući da, iako se tvrdi da uporaba Bt-usjeva dovodi do smanjenja upotrebe insekticida, nedavna studija objavljena u Sjedinjenim Državama (22) otkriva da se „čini da se u nekoliko analiza utjecaja Bt-usjeva na obrasce upotrebe pesticida nije razmatralo tretiranje sjemena te su stoga bila prenaglašena smanjenja u upotrebi insekticida (posebno u pogledu ‘obrađenog područja’) povezanoj s Bt-usjevima”;

Z.

budući da je Unija potpisnica Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti, u kojoj se jasno navodi da zemlje izvoznice i uvoznice imaju međunarodnu odgovornost u pogledu biološke raznolikosti;

AA.

budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja EFSA-i uputile brojne kritike (23); budući da su, među ostalim, kritizirani nedostatnost dostavljenih podataka i analize podataka o fenotipskoj procjeni, sastavu i toksičnosti, činjenica da se analizom sastava nije uzelo u obzir ostatke i metabolite komplementarnih herbicida te da se prijedlogom podnositelja zahtjeva za plan praćenja stanja okoliša ne ispunjava ciljeve utvrđene u Prilogu VII. Direktivi 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (24) te da se aktivnosti praćenja ne odnose na relevantne ciljeve zaštite; budući da je nadležno tijelo jedne države članice odbacilo prijedlog o stavljanju genetski modificiranog pamuka na tržište na temelju toga što prethodne ocjene triju pojedinačnih događaja nisu bile dostatne za osiguravanje visoke razine zaštite ljudskog zdravlja;

AB.

budući da se u izvješću posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na hranu iz 2017. godine zaključuje da opasni pesticidi, posebno u zemljama u razvoju, imaju katastrofalne učinke po zdravlje (25); budući da se u okviru cilja održivog razvoja br. 3.9 do 2030. želi znatno smanjiti broj smrtnih slučajeva i bolesti prouzročenih opasnim kemikalijama i onečišćenjem zraka, vode i tla te kontaminacijom (26); budući da bi se odobrenjem uvoza genetski modificiranog pamuka povećala potražnja za tim usjevom koji se tretira herbicidom toksičnim za reproduktivne organe i koji više nije odobren za uporabu u Uniji, čime bi se povećala izloženost radnika u trećim zemljama; budući da je rizik od povećane izloženosti radnika osobito zabrinjavajući pri genetski modificiranim usjevima otpornima na herbicide, s obzirom na veće količine herbicida koje se pritom koriste;

AC.

budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 koje je održano 11. siječnja 2021. nije doneseno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje; budući da je 13 država članica (koje predstavljaju 35,52 % stanovništva Unije) glasovalo protiv odobrenja, dok je samo 10 država članica (koje predstavljaju 27,49 %) glasovalo za njega; budući da su 4 države članice (koje predstavljaju 37 % stanovništva Unije) bile suzdržane;

AD.

budući da Komisija uviđa problematičnost činjenice da i dalje donosi odluke o davanju odobrenja za genetski modificirane organizme bez kvalificirane većine država članica, što je zapravo iznimka za odobrenja za proizvode u cjelini, ali je postala pravilo pri donošenju odluka o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje;

AE.

budući da je Europski parlament u osmom sazivu usvojio ukupno 36 rezolucija u kojima se protivi stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama za hranu i hranu za životinje (33 rezolucije) i uzgoju genetski modificiranih organizama u Uniji (tri rezolucije); budući da je u devetom sazivu Europski parlament već usvojio 16 prigovora na stavljanje genetski modificiranih organizama na tržište; budući da nije bilo kvalificirane većine država članica za odobravanje bilo kojeg od tih genetski modificiranih organizama; budući da razlozi zbog kojih države članice ne podržavaju odobrenja uključuju nepoštovanje načela predostrožnosti u postupku odobravanja i znanstvena pitanja povezana s procjenom rizika;

AF.

budući da Komisija i dalje daje odobrenja za genetski modificirane organizme unatoč tome što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka te usprkos izostanku potpore država članica i prigovorima Parlamenta;

AG.

budući da u slučajevima kada u Žalbenom odboru ne postoji kvalificirana većina država članica za odobrenje nije potrebno mijenjati zakonodavstvo kako bi se Komisiji omogućilo da uskrati odobrenje za genetski modificirane organizme (27);

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZHG0JG (SYN-ØØØJG-2), sastoje se ili su od njega proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0028).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o nacrtu Provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju A2704-12 (ACS-GMØØ5-3), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0029).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 10. listopada 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × MON 88017 × 59122 × DAS-40278-9 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 89034, 1507, MON 88017, 59122 i DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0030).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije kojom se produljuje odobrenje za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk LLCotton25 (ACS-GHØØ1-3), sastoje se ili su proizvedeni od njega, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0054).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 89788 (MON-89788-1), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0055).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 89034 × 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i potkombinacije MON 89034 × NK603 × DAS-40278-9, 1507 × NK603 × DAS-40278-9 i NK603 × DAS-40278-9, sastoje se ili su proizvedeni od njih na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0056).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenoga 2019. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × 1507 × 5307 × GA21 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju, četiriju ili pet pojedinačnih promjena Bt11, MIR162, MIR604, 1507, 5307 i GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0057).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. svibnja 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788 × A5547-127, sastoje se ili su proizvedeni od nje, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0069).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. studenog 2020. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × MIR162 × NK603, sastoje se ili su od njega proizvedeni i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, MIR162 i NK603 i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke Komisije (EU) 2018/1111 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0291).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. studenog 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju SYHT0H2 (SYN-ØØØH2-5), sastoje se ili su od nje proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0292).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. studenog 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobrenju za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 87460 × MON 89034 × MIR162 × NK603 te genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju, triju ili četiriju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 87460, MON 89034, MIR162 i NK603, sastoje se ili su proizvedeni od njih, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0293).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87751 × MON 87701 × MON 87708 × MON 89788, sastoje se ili su proizvedeni od nje, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0365).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MON 87427 × MON 89034 × MIR162 × MON 87411, sastoje se ili su od njega proizvedeni i genetski modificirani kukuruz koji je kombinacija dviju ili triju pojedinačnih promjena MON 87427, MON 89034, MIR162 i MON 87411 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0366)

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o nacrtu Provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MIR604 (SYN-IR6Ø4-5), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0367).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranog kukuruza MON 88017 (MON-88Ø17-3), sastoje se ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0368).

—

Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. prosinca 2020. o Nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 89034 (MON-89Ø34-3), sastoje se ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0369).