6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/1

EUROPSKI PARLAMENT

ZASJEDANJE 2020.–2021.

Dnevne sjednice od 19. do 23. listopada 2020.

Tekstovi o razrješnici za financijsku godinu 2018., usvojeni 20. listopada 2020., objavljeni su u SL L 420, 14.12.2020 .

USVOJENI TEKSTOVI

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/2

P9_TA(2020)0272

Akt o digitalnim uslugama: poboljšanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta

Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. s preporukama Komisiji o Aktu o digitalnim uslugama: poboljšanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta (2020/2018(INL)

(2021/C 404/01)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir Direktivu 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (1)

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (2),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/770 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga (3),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/771 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o kupoprodaji robe, izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 1999/44/EZ (4),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi) (5),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011 (6),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (7),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. rujna 2010. o dovršavanju unutarnjeg tržišta za elektroničku trgovinu (8),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. lipnja 2017. o internetskim platformama i jedinstvenom digitalnom tržištu (9),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. siječnja 2012. naslovljenu „Skladan okvir za izgradnju povjerenja u jedinstveno digitalno tržište za elektroničku trgovinu i mrežne usluge” (COM(2011)0942),

—	uzimajući u obzir Preporuku Komisije (EU) 2018/334 оd 1. ožujka 2018. o mjerama za suzbijanje nezakonitih internetskih sadržaja (10) i komunikaciju Komisije od 28. rujna 2017. naslovljenu „Suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu: Povećanje odgovornosti internetskih platformi” (COM(2017)0555),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 26. travnja 2018. naslovljenu „Suzbijanje dezinformacija na internetu: europski pristup” (COM(2018)0236), koje obuhvaćaju lažne ili obmanjujuće informacije koje su smišljene, iznesene i šire se radi stjecanja ekonomske koristi ili namjernog zavaravanja javnosti i koje mogu naškoditi javnom interesu,

—

uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju o prodaji krivotvorene robe na internetu od 21. lipnja 2016. i njegovu reviziju u komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru od 29. studenoga 2017. naslovljenoj „Uravnotežen sustav provedbe prava intelektualnog vlasništva kao odgovor na današnje društvene izazove” (COM(2017)0707),

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (ECON-VI/048) od 5. prosinca 2019. naslovljeno „Europski okvir za regulatorne odgovore u vezi s ekonomijom suradnje”,

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (11),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (12),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (13),

—

uzimajući u obzir Direktivu 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka (14), Direktivu 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu (15) i Direktivu 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (16),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu” (COM(2020)0103),

—	uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije o umjetnoj inteligenciji – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja od 19. veljače 2020. (COM(2020)0065),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. veljače 2020. naslovljenu „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” (COM(2020)0067),

—	uzimajući u obzir obveze koje je Komisija preuzela u svojim „Političkim smjernicama za sljedeću Europsku komisiju 2019. – 2024.”,

—	uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja naslovljenu „Pregled troškova neujedinjene Europe od 2019. do 2024.”, koja pokazuje da bi dovršenjem jedinstvenog digitalnog tržišta dobit od usluga potencijalno mogla iznositi do 100 milijardi EUR,

—	uzimajući u obzir studiju Resornog odjela Europskog parlamenta za ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života naslovljenu „Direktiva o elektroničkoj trgovini kao temelj unutarnjeg tržišta”, u kojoj su istaknuta četiri prioriteta za poboljšanje Direktive o elektroničkoj trgovini,

—	uzimajući u obzir studije Resornog odjela za ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života za radionicu o pravilima e-trgovine za digitalno doba, koju je organizirao Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO),

—	uzimajući u obzir studiju o procjeni europske dodane vrijednosti koju je izradila Služba Europskog parlamenta za istraživanja naslovljenu „Akt o digitalnim uslugama: procjena europske dodane vrijednosti” (17),

—	uzimajući u obzir pojašnjenje uz Direktivu 98/48/EZ, kojim se uvodi mehanizam za transparentnost propisa o uslugama informacijskog društva,

—	uzimajući u obzir članke 47. i 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenja Odbora za promet i turizam, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za pravna pitanja te Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A9-0181/2020),

budući da e-trgovina utječe na svakodnevni život ljudi, poduzeća i potrošača u Uniji te da, kad funkcionira u pravednim i uređenim jednakim uvjetima, može pozitivno doprinijeti iskorištavanju potencijala jedinstvenog digitalnog tržišta, ojačati povjerenje potrošača, a novim sudionicima, uključujući mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, pružiti nove tržišne mogućnosti za održiv rast i radna mjesta;

budući da je Direktiva 2000/31/EZ („Direktiva o elektroničkoj trgovini”) jedan od najuspješnijih propisa Unije i da je oblikovala jedinstveno digitalno tržište kakvo danas poznajemo; budući da je Direktiva o elektroničkoj trgovini usvojena prije 20 godina, u paketu Akta o digitalnim uslugama treba uzeti u obzir brzu transformaciju i širenje elektroničke trgovine u svim njezinim oblicima, s mnoštvom različitih novih usluga, proizvoda, pružatelja usluga, izazova i raznog sektorskog zakonodavstva; budući da je od donošenja Direktive o elektroničkoj trgovini Sud Europske unije (Sud EU-a) donio niz presuda koje se na nju odnose;

budući da države članice trenutačno imaju fragmentiran pristup rješavanju problema nezakonitog sadržaja na internetu; budući da, kao posljedica toga, dotični pružatelji usluga mogu podlijegati nizu različitih pravnih zahtjeva koji se razlikuju u pogledu sadržaja i područja primjene; budući da se čini da postoji nedostatak provedbe i suradnje među državama članicama i problemi s postojećim pravnim okvirom;

budući da digitalne usluge moraju u potpunosti poštovati propise koji se odnose na temeljna prava, posebno privatnost, zaštitu osobnih podataka, nediskriminaciju, slobodu izražavanja i informiranja te medijski pluralizam i prava djeteta, koja su utvrđena u Ugovorima i Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”);

budući da se Komisija u svojoj komunikaciji „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” obvezala da će u okviru Akta o digitalnim uslugama donijeti nova i revidirana pravila za internetske platforme i pružatelje informacijskih usluga, pojačati nadzor nad politikama platformi koje se odnose na sadržaj u Uniji i razmotriti ex ante pravila;

budući da je pandemija bolesti COVID-19 dovela do novih društvenih i gospodarskih izazova koji snažno utječu na građane i gospodarstvo; budući da pandemija bolesti COVID-19 istovremeno pokazuje otpornost sektora e-trgovine i njegov potencijal da ponovno pokrene europsko gospodarstvo; budući da je pandemija također razotkrila nedostatke postojećeg regulatornog okvira, posebno u pogledu propisa u području zaštite potrošača; budući da to zahtijeva dosljedniji i usklađeniji pristup na razini Unije kako bi se riješile utvrđene poteškoće i spriječilo njihovo pojavljivanje u budućnosti;

budući da je pandemija bolesti COVID-19 također pokazala koliko su potrošači u Uniji podložni obmanjujućim trgovinskim praksama nepoštenih trgovaca koji na internetu prodaju nezakonite proizvode koji nisu u skladu sa sigurnosnim pravilima Unije i druge nepoštene uvjete za potrošače; budući da je pandemija bolesti COVID-19 posebno pokazala da platforme i usluge internetskog posredovanja trebaju uložiti veće napore u otkrivanje i uklanjanje lažnih tvrdnji te u dosljednu i koordiniranu borbu protiv obmanjujućih praksi nepoštenih trgovaca, posebno onih koji na internetu prodaju lažnu medicinsku opremu ili opasne proizvode; budući da je Komisija pozdravila pristup koji su platforme zauzele nakon njezina dopisa od 23. ožujka 2020.; budući da je za borbu protiv tih obmanjujućih praksi i zaštitu potrošača potreban dosljedniji i usklađeniji pristup na razini Unije;

budući da bi Aktom o digitalnim uslugama trebalo osigurati sveobuhvatnu zaštitu prava potrošača i korisnika u Uniji te bi stoga teritorijalno područje njegove primjene trebalo obuhvaćati aktivnosti pružatelja usluga informacijskog društva s poslovnim nastanom u trećim zemljama kada su njihove usluge, koje su obuhvaćene područjem primjene Akta o digitalnim uslugama, usmjerene na potrošače ili korisnike u Uniji;

budući da bi Aktom o digitalnim uslugama trebalo pojasniti prirodu digitalnih usluga koje su obuhvaćene njegovim područjem primjene, no pritom zadržati horizontalnu prirodu Direktive o elektroničkoj trgovini, koja se ne primjenjuje samo na internetske platforme, nego i na sve pružatelje usluga informacijskog društva kako su definirani u pravu Unije;

budući da Akt o digitalnim uslugama ne bi smio dovoditi u pitanje Uredbu (EU) 2016/679, kojom se utvrđuje pravni okvir za zaštitu osobnih podataka, Direktivu (EU) 2019/790 o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, Direktivu 2010/13/EU o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga i Direktivu 2002/58/EZ o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih komunikacija;

budući da Akt o digitalnim uslugama ne bi smio utjecati na Direktivu 2005/29/EZ kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2019/2161 niti na direktive (EU) 2019/770 i (EU) 2019/771 o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga odnosno o ugovorima o kupoprodaji robe te Uredbu (EU) 2019/1150 o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja;

L.	budući da Akt o digitalnim uslugama ne bi smio dovoditi u pitanje okvir utvrđen Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu;

M.	budući da su određene vrste nezakonitog sadržaja, koje su razlog za ozbiljnu zabrinutost, već definirane u nacionalnom pravu i pravu Unije, kao što je nezakoniti govor mržnje, te ih ne bi trebalo ponovno definirati u Aktu o digitalnim uslugama;

budući da će povećanje transparentnosti i pomoć građanima u stjecanju medijske i digitalne pismenosti u pogledu širenja štetnog sadržaja, govora mržnje i dezinformacija i u razvijanju kritičkog razmišljanja te jačanje neovisnog profesionalnog novinarstva i kvalitetnih medija doprinijeti promicanju raznolikog i kvalitetnog sadržaja;

O.	budući da je baza podataka WHOIS javno dostupna i koristan je instrument za pronalaženje vlasnika određenog naziva domene na internetu te pojedinosti i osobe za kontakt za svaki naziv domene;

P.	budući da bi se Aktom o digitalnim uslugama trebala nastojati osigurati pravna sigurnost i jasnoća, među ostalim na tržištu kratkoročnog iznajmljivanja i usluga mobilnosti, i to promicanjem obveza u pogledu transparentnosti i jasnijih informacija;

budući da će dogovor Komisije s određenim platformama u sektoru kratkoročnog iznajmljivanja o razmjeni podataka postignut u ožujku 2020. lokalnim vlastima omogućiti da bolje razumiju razvoj ekonomije dijeljenja te pouzdanu i kontinuiranu razmjenu podataka i donošenje politika na temelju dokaza; budući da su potrebni daljnji koraci kako bi se pokrenuo sveobuhvatniji okvir za razmjenu podataka namijenjen internetskim platformama za kratkoročno iznajmljivanje;

R.	budući da je pandemija bolesti COVID-19 snažno utjecala na turistički sektor EU-a i pokazala da i dalje treba podupirati suradnju na zelenim koridorima kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje opskrbnih lanaca u Uniji i kretanje robe u cijeloj prometnoj mreži EU-a;

budući da razvoj i način korištenja internetskih platformi za širok raspon aktivnosti, uključujući komercijalne aktivnosti, prijevoz i turizam te razmjenu robe i usluga, mijenjaju način interakcije korisnika i poduzeća s pružateljima sadržaja, trgovcima i drugim osobama koje nude robu i usluge; budući da jedinstveno digitalno tržište ne može uspjeti bez povjerenja korisnika u internetske platforme koje poštuju cjelokupno primjenjivo zakonodavstvo i njihove legitimne interese; budući da bi se svaki budući regulatorni okvir također trebao baviti problemom invazivnih poslovnih modela, uključujući manipuliranje ponašanjem i diskriminirajuće prakse, koji iznimno negativno utječu na funkcioniranje jedinstvenog tržišta i temeljna prava korisnika;

T.	budući da bi se države članice trebale truditi da poboljšaju pristup svojem pravosudnom sustavu i sustavu kaznenog progona te njihovu učinkovitost kad je riječ o utvrđivanju nezakonitosti internetskog sadržaja i rješavanju sporova u vezi s uklanjanjem sadržaja ili onemogućivanjem pristupa;

budući da bi zahtjeve iz Akta o digitalnim uslugama pružatelji usluga informacijskog društva trebali moći lako provesti u praksi; budući da bi internetski posrednici mogli šifrirati ili na drugi način onemogućiti pristup trećih strana sadržaju, uključujući posrednike za smještaj na poslužitelju koji pohranjuju sam sadržaj;

budući da učinkovit način smanjenja nezakonitih aktivnosti omogućuje procvat novih inovativnih poslovnih modela i jačanje jedinstvenog digitalnog tržišta jer se uklanjaju neopravdane prepreke slobodnom kretanju digitalnog sadržaja; budući da prepreke, koje stvaraju rascjepkana nacionalna tržišta, potiču potražnju za nezakonitim sadržajem;

budući da bi se digitalnim uslugama potrošačima trebala pružiti izravna i učinkovita sredstva komunikacije koja su jednostavna za korištenje, lako prepoznatljiva i pristupačna, kao što su adrese elektroničke pošte, elektronički obrasci za kontakt, chatboti, trenutačna razmjena poruka ili povratni telefonski pozivi, te osigurati da informacije koje se odnose na ta sredstva komunikacije budu dostupne potrošačima na jasan, razumljiv i, ako je moguće, ujednačen način te da se zahtjevi potrošača usmjeravaju između različitih temeljnih digitalnih usluga pružatelja tih usluga;

budući da bi se Aktom o digitalnim uslugama trebalo zajamčiti pravo potrošača da ih se obavijesti ako se usluga temelji na umjetnoj inteligenciji („UI”), ako se koristi alatima za automatizirano donošenje odluka ili za strojno učenje ili alatima za automatsko prepoznavanje sadržaja; budući da bi se Aktom o digitalnim uslugama trebala ponuditi mogućnost izuzeća, ograničavanja ili personalizacije upotrebe svih značajki automatizirane personalizacije, posebno u pogledu rangiranja i, konkretnije, ponuditi mogućnost gledanja sadržaja neprilagođenim redoslijedom te korisnicima omogućiti veća kontrola u pogledu načina rangiranja sadržaja;

Y.	budući da je zaštita osobnih podataka na koje se primjenjuju postupci automatiziranog donošenja odluka već obuhvaćena, među ostalim, Općom uredbom o zaštiti podataka te da se u Aktu o digitalnim uslugama te mjere ne bi trebale ponavljati ni mijenjati;

Z.	budući da bi Komisija trebala osigurati da se u Aktu o digitalnim uslugama zadrži antropocentričan pristup UI-u, u skladu s postojećim pravilima o slobodnom kretanju usluga koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, uz istodobno poštovanje temeljnih vrijednosti i prava utvrđenih u Ugovorima;

AA.	budući da bi nacionalna nadzorna tijela, ako pravo Unije to dopušta, trebala imati pristup softverskoj dokumentaciji i skupovima podataka algoritama koji su predmet revizije;

AB.	budući da bi trebalo smatrati da koncepti transparentnosti i objašnjivosti algoritama zahtijevaju da se informacije koje se pružaju korisniku prikazuju u sažetom, transparentnom, razumljivom i lako dostupnom obliku, uz uporabu jasnog i jednostavnog jezika;

AC.	budući da je važno utvrditi mjere za osiguranje učinkovite provedbe i nadzora; budući da bi poštovanje odredbi trebalo podržati djelotvornim, proporcionalnim i odvraćajućim kaznama, uključujući izricanje razmjernih novčanih kazni;

AD.

budući da bi se Aktom o digitalnim uslugama trebala uspostaviti ravnoteža između prava svih korisnika i osigurati da mjere iz tog akta nisu sastavljene na način kojim se pogoduje jednom legitimnom interesu u odnosu na drugi te kako bi se spriječila upotreba mjera kao agresivnih alata u bilo kakvim sukobima između poduzeća ili sektora;

AE.	budući da bi se ex ante mehanizam unutarnjeg tržišta trebao primjenjivati ako samo pravo tržišnog natjecanja nije dovoljno za prikladno rješavanje utvrđenih tržišnih nedostataka;

AF.

budući da bi se zakonodavne mjere predložene u okviru Akta o digitalnim uslugama trebale temeljiti na dokazima; budući da bi Komisija trebala provesti temeljitu procjenu učinka na temelju relevantnih podataka, statistika, analiza i studija različitih dostupnih mogućnosti; budući da bi se u toj procjeni učinka također trebali procijeniti i analizirati nesigurni i opasni proizvodi koji se prodaju u internetskim trgovinama; budući da bi se u procjeni učinka trebalo voditi računa o poukama naučenima iz pandemije bolesti COVID-19 te o rezolucijama Europskog parlamenta; budući da bi Akt o digitalnim uslugama trebao biti popraćen provedbenim smjernicama;

Opća načela

pozdravlja predanost Komisije da podnese prijedlog paketa Akta o digitalnim uslugama, koji bi se trebao sastojati od prijedloga izmjene Direktive o elektroničkoj trgovini i prijedloga ex ante pravila o sistemskim operaterima s ulogom čuvara podataka, na temelju članka 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU); poziva Komisiju da takav paket podnese na temelju članka 53. stavka 1., članaka 62. i 114. UFEU-a, u skladu s preporukama utvrđenima u prilogu ovoj rezoluciji, na temelju detaljne procjene učinka koja bi trebala uključivati informacije o financijskim posljedicama prijedloga i temeljiti se na relevantnim podacima, statistikama i analizama;

uviđa važnost pravnog okvira utvrđenog u Direktivi o elektroničkoj trgovini za razvoj internetskih usluga u Uniji i smatra da su načela kojima su se zakonodavci vodili pri reguliranju pružatelja usluga informacijskog društva krajem 90-ih godina prošloga stoljeća i dalje valjana i da bi se trebala primjenjivati pri izradi svih budućih prijedloga; ističe da je pravna sigurnost koju pruža Direktiva o elektroničkoj trgovini malim i srednjim poduzećima (MSP) pružila priliku da prošire svoje poslovanje i lakše posluju preko granica;

smatra da svi pružatelji digitalnih usluga s poslovnim nastanom izvan Unije moraju poštovati pravila iz Akta o digitalnim uslugama ako su im usluge usmjerene na Uniju kako bi se osigurali jednaki uvjeti za europske pružatelje digitalnih usluga i one iz trećih zemalja; traži od Komisije da dodatno ocijeni postoji li rizik da treće zemlje uvedu protumjere te da istodobno podiže razinu osviještenosti o tome kako se pravo Unije primjenjuje na pružatelje usluga iz trećih zemalja koji su usmjereni na tržište Unije;

ističe središnju ulogu koju je u razvoju jedinstvenog digitalnog tržišta imala klauzula o unutarnjem tržištu, kojom se uspostavlja nadzor matične zemlje i obveza država članica da osiguraju slobodno kretanje usluga informacijskog društva; naglašava da je potrebno ukloniti preostale neopravdane i nerazmjerne prepreke pružanju digitalnih usluga kao što su složeni administrativni postupci, skupo rješavanje prekograničnih sporova i pristup informacijama o relevantnim regulatornim zahtjevima, među ostalim o oporezivanju, te osigurati da se ne stvaraju nove neopravdane i nerazmjerne prepreke;

konstatira da u skladu s pravilima Unije o slobodnom kretanju usluga države članice mogu poduzimati mjere za zaštitu legitimnih ciljeva od javnog interesa, kao što su zaštita javnog poretka, javno zdravlje, javna sigurnost, zaštita potrošača, borba protiv nestašice stambenog prostora za najam te sprečavanje utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, pod uvjetom da su te mjere u skladu s načelima nediskriminacije i proporcionalnosti;

smatra da bi trebalo zadržati glavna načela iz Direktive o elektroničkoj trgovini, kao što su klauzula o unutarnjem tržištu, sloboda poslovnog nastana, sloboda pružanja usluga i zabrana propisivanja obveze općeg praćenja; naglašava da bi načelo „što je nezakonito izvan interneta nezakonito je i na internetu” te načela zaštite potrošača i sigurnosti korisnika također trebali biti vodeća načela budućeg regulatornog okvira;

ističe važnost platformi koje funkcioniraju na principu ekonomije dijeljenja, među ostalim u sektorima prometa i turizma, i na kojima usluge pružaju i pojedinci i profesionalni korisnici; poziva Komisiju da nakon savjetovanja sa svim relevantnim dionicima pokrene sveobuhvatniji okvir za razmjenu neosobnih podataka i koordinaciju između platformi te nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, posebno u cilju razmjene najboljih praksi i uspostave skupa obveza informiranja, u skladu s podatkovnom strategijom EU-a;

ističe da je od donošenja Direktive o elektroničkoj trgovini sustav zaštite podataka znatno ažuriran i naglašava da je zbog brzog razvoja digitalnih usluga potreban snažan zakonodavni okvir otporan na buduće promjene kako bi se zaštitili osobni podaci i privatnost; u tom pogledu naglašava da pružatelji digitalnih usluga moraju poštovati zahtjeve iz prava Unije o zaštiti podataka, odnosno iz Opće uredbe o zaštiti podataka i Direktive 2002/58/EZ („Direktiva o e-privatnosti”), koja je trenutačno u postupku preispitivanja, široki okvir temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja, dostojanstvo i nediskriminaciju, i pravo na djelotvoran pravni lijek te jamčiti sigurnost i zaštitu svojih sustava i usluga;

smatra da se Aktom o digitalnim uslugama mora osigurati povjerenje potrošača i jasno utvrditi poštovanje zahtjeva iz područja zaštite potrošača i sigurnosti proizvoda kako bi se zajamčila pravna sigurnost; ističe da bi u Aktu o digitalnim uslugama posebnu pozornost trebalo posvetiti korisnicima s invaliditetom i zajamčiti im pristup uslugama informacijskog društva; poziva Komisiju da potiče pružatelje usluga da razvijaju tehničke alate koji osobama s invaliditetom omogućuju učinkovit pristup i korištenje uslugama informacijskog društva te koristi od njih;

10.

naglašava važnost zadržavanja horizontalnog pristupa iz Direktive o elektroničkoj trgovini; naglašava da univerzalni pristup nije prikladan za rješavanje svih novih izazova u današnjem digitalnom okruženju te da je zbog raznolikosti aktera i usluga koje se nude na internetu potreban prilagođen regulatorni pristup; preporučuje da se razlikuju gospodarske od negospodarskih aktivnosti te različite vrste digitalnih usluga koje se pružaju na platformama umjesto fokusiranja na vrstu platforme; u tom kontekstu smatra da bi se svim budućim zakonodavnim prijedlozima trebalo nastojati osigurati da nove obveze Unije u pogledu pružatelja usluga informacijskog društva budu proporcionalne i jasne;

11.

podsjeća da se u velikom broju zakonodavnih i administrativnih odluka te ugovornih odnosa upotrebljavaju definicije i pravila iz Direktive o elektroničkoj trgovini te da će svaka njihova promjena stoga imati značajne posljedice;

12.

ističe da su predvidljiv, jasan i sveobuhvatan okvir na razini Unije koji je otporan na buduće promjene te pošteno tržišno natjecanje ključni za poticanje rasta svih europskih poduzeća, uključujući male platforme, MSP-ove i mikropoduzeća, poduzetnike i startup poduzeća, za povećanje prekograničnog pružanja usluge informacijskog društva, sprečavanje fragmentacije tržišta i pružanje jednakih uvjeta europskim poduzećima koji im omogućuju da bolje iskoriste prednosti tržišta digitalnih usluga i budu konkurentni na svjetskoj razini;

13.

naglašava da bi budući instrument unutarnjeg tržišta o ex ante pravilima o sistemskim platformama i najavljeni novi alat za tržišno natjecanje, čiji je cilj uklanjanje nedostataka u pravu tržišnog natjecanja, trebalo zadržati kao zasebne pravne instrumente;

14.

podsjeća da je Direktiva o elektroničkoj trgovini sastavljena na tehnološki neutralan način kako bi se izbjeglo zastarijevanje zbog tehnološkog razvoja koji proizlazi iz brzine inovacija u sektoru informacijske tehnologije te naglašava da bi Akt o digitalnim uslugama i dalje trebao biti otporan na buduće promjene i primjenjiv na nove tehnologije koje se pojave i imaju učinak na jedinstveno digitalno tržište; traži od Komisije da se pobrine da sve revizije i dalje budu tehnološki neutralne kako bi se zajamčile dugoročne koristi za poduzeća i potrošače;

15.

smatra da treba stvoriti ravnopravne uvjete na unutarnjem tržištu i za ekonomije platformi i za ekonomije izvan interneta, temeljene na jednakim pravima i obvezama svih zainteresiranih strana – potrošača i poduzeća; smatra da se u okviru Akta o digitalnim uslugama ne bi trebalo baviti pitanjem radnika koji rade putem platformi; stoga smatra da bi se socijalna zaštita i socijalna prava radnika, uključujući radnike koji rade putem platformi ili radnika u ekonomiji suradnje, trebali na odgovarajući način rješavati zasebnim instrumentom kako bi se pružio odgovarajući i sveobuhvatan odgovor na izazove današnje digitalne ekonomije;

16.

smatra da bi se Akt o digitalnim uslugama trebao temeljiti na zajedničkim vrijednostima Unije kojima se štite prava građana i da bi trebao poticati stvaranje bogatog i raznolikog internetskog ekosustava sa širokim rasponom internetskih usluga, povoljnim digitalnim okruženjem, transparentnošću i pravnom sigurnošću radi ostvarenja punog potencijala jedinstvenog digitalnog tržišta;

17.

smatra da Akt o digitalnim uslugama Uniji pruža mogućnost da oblikuje digitalno gospodarstvo, ne samo na razini Unije nego i da postavi standarde za ostatak svijeta;

Temeljna prava i slobode

18.

napominje da pružatelji usluga informacijskog društva, a posebno internetske platforme uključujući društvene mreže, imaju dalekosežnu sposobnost da dopru do široke publike i utječu na nju, njezino ponašanje, mišljenja i prakse, uključujući ranjive skupine kao što su maloljetnici, te bi trebali poštovati pravo Unije o zaštiti korisnika, njihovih podataka i društva u cjelini;

19.

podsjeća na to da su nedavni skandali povezani s ubiranjem i prodajom podataka, kao što je bio slučaj Cambridge Analytica, lažne vijesti, dezinformacije, manipulacija glasača te mnoštvo drugih šteta nastalih na internetu (od govora mržnje do emitiranja terorističkog sadržaja) pokazali da je potrebno raditi na boljoj provedbi i bližoj suradnji među državama članicama kako bi se razumjele prednosti i nedostaci postojećih pravila te ojačala zaštita temeljnih prava na internetu;

20.

u tom pogledu podsjeća da su određeni uspostavljeni programi samoregulacije i zajedničke regulacije, kao što je Kodeks prakse u pogledu dezinformiranja, pomogli u strukturiranju dijaloga s platformama i regulatorima; predlaže da bi internetske platforme trebale uvesti djelotvorne i primjerene zaštitne mjere, osobito kako bi se osiguralo njihovo pravilno, proporcionalno i nediskriminacijsko postupanje te kako bi se spriječilo nenamjerno uklanjanje sadržaja koji nije nezakonit; takve mjere ne bi smjele dovesti do obveznog filtriranja sadržaja pri učitavanju ako nije u skladu sa zabranom obveze općeg praćenja; predlaže da se mjere za borbu protiv štetnog sadržaja, govora mržnje i dezinformacija redovito ocjenjuju i dodatno razvijaju;

21.

ponavlja važnost jamčenja slobode izražavanja, informiranja i mišljenja te slobodnog i raznolikog tiska i medijskog okruženja, među ostalim u cilju zaštite neovisnog novinarstva; inzistira na zaštiti i promicanju slobode izražavanja te na važnosti postojanja raznolikosti mišljenja, informacija, tiska, medija te umjetničkog i kulturnog izričaja;

22.

ističe da bi se Aktom o digitalnim uslugama trebale jačati slobode unutarnjeg tržišta te jamčiti temeljna prava i načela utvrđena u Povelji; naglašava da bi temeljna prava potrošača i korisnika, uključujući maloljetnike, trebala biti zaštićena od štetnih poslovnih modela na internetu, uključujući one koji se bave digitalnim oglašavanjem, te od manipuliranja ponašanjem i diskriminirajućih praksi;

23.

ističe da je važno osnažiti korisnike u pogledu ostvarivanja njihovih temeljnih prava na internetu; ponavlja da pružatelji digitalnih usluga moraju poštovati i svojim korisnicima omogućiti pravo na prenosivost podataka kako je utvrđeno u pravu Unije;

24.

naglašava da se biometrijski podaci smatraju posebnom kategorijom osobnih podataka sa specifičnim pravilima za obradu; napominje da se biometrijski podaci mogu upotrebljavati i da se sve više upotrebljavaju za identifikaciju i autentifikaciju pojedinaca, što bez obzira na potencijalne prednosti predstavlja znatan rizik za pravo na privatnost i zaštitu podataka te ozbiljno zadiranje u ta prava, posebno ako se upotrebljavaju bez pristanka osobe čiji se podaci obrađuju, a omogućuju i prijevare povezane s identitetom; poziva da se Aktom o digitalnim uslugama osigura da pružatelji digitalnih usluga biometrijske podatke pohranjuju samo na uređaju, osim ako je središnja pohrana dopuštena zakonom, da korisnicima digitalnih usluga uvijek ponude alternativu umjesto korištenja biometrijskih podataka kao zadane postavke kako bi neka usluga funkcionirala te da su obvezni jasno obavijestiti klijente o rizicima korištenja biometrijskih podataka;

25.

naglašava da u duhu sudske prakse o komunikacijskim metapodacima javna tijela imaju pristup podacima o pretplatniku i metapodacima korisnika samo radi istrage osumnjičenika za teška kaznena djela uz prethodno sudsko odobrenje; međutim, uvjeren je da pružatelji digitalnih usluga ne smiju zadržavati podatke za potrebe kaznenog progona osim ako ciljano zadržavanje podataka pojedinačnog korisnika izravno ne naloži neovisno nadležno javno tijelo u skladu s pravom Unije;

26.

naglašava da je važno na podatke primjenjivati učinkovito šifriranje s kraja na kraj jer je to ključno za povjerenje i sigurnost na internetu te se time djelotvorno sprečava neovlašten pristup trećih strana;

Transparentnost i zaštita potrošača

27.

konstatira da je pandemija bolesti COVID-19 pokazala važnost i otpornost sektora e-trgovine i njegov potencijal da ponovno pokrene europsko gospodarstvo, no istovremeno i koliko su potrošači u Uniji podložni obmanjujućim trgovinskim praksama nepoštenih trgovaca koji na internetu prodaju krivotvorene, nezakonite ili nesigurne proizvode ili nude usluge koji nisu u skladu sa sigurnosnim pravilima Unije ili koji neopravdano i s lošim namjerama povećavaju cijene ili potrošačima nameću druge nepoštene uvjete; naglašava da je hitno potrebno pojačati provedbu pravila Unije i poboljšati zaštitu potrošača;

28.

ističe da taj problem pogoršavaju poteškoće pri utvrđivanju identiteta lažnih poduzeća, što potrošačima otežava traženje naknade za pretrpljenu štetu i gubitke;

29.

smatra da bi usporedno s mjerama za povećanje usklađenosti s postojećim pravilima trebalo ojačati sadašnje zahtjeve u pogledu transparentnosti i informiranja utvrđene u Direktivi o elektroničkoj trgovini koji se odnose na pružatelje usluga informacijskog društva i njihove poslovne korisnike te minimalne zahtjeve u pogledu informiranja koji se odnose na komercijalna priopćenja, ne ugrožavajući pritom konkurentnost MSP-ova;

30.

poziva Komisiju da postroži zahtjeve u pogledu informiranja utvrđene u članku 5. Direktive o elektroničkoj trgovini i da od pružatelja usluga smještaja informacija na poslužitelju zahtijeva da u skladu sa zakonodavstvom o podatkovnim protokolima usporede informacije i identitet poslovnih korisnika s kojima imaju izravan poslovni odnos s identifikacijskim podacima iz relevantnih postojećih i dostupnih baza podataka Unije; pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi od svojih poslovnih korisnika zatražiti da osiguraju da su informacije koje pružaju točne, potpune i ažurirane te bi trebali imati pravo i obvezu odbiti ili prestati pružati im svoje usluge ako su informacije o identitetu njihovih poslovnih korisnika lažne ili obmanjujuće; poslovni korisnici trebali bi biti zaduženi za obavješćivanje pružatelja usluga o svakoj promjeni u svojoj poslovnoj aktivnosti (npr. o prestanku poslovne djelatnosti);

31.

poziva Komisiju da pružateljima usluga informacijskog društva nametne izvršive obveze radi povećanja transparentnosti, informiranja i odgovornosti; poziva Komisiju da se pobrine da provedbene mjere budu ciljane, na način kojim se u obzir uzimaju različite usluge i neizbježno ne dovodi do povrede privatnosti i pravnog postupka; smatra da te obveze trebaju biti proporcionalne i provoditi se odgovarajućim, djelotvornim, proporcionalnim i odvraćajućim kaznama;

32.

ističe da bi trebalo postrožiti postojeće obveze iz Direktive o elektroničkoj trgovini i Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi u pogledu transparentnosti komercijalnih priopćenja i digitalnog oglašavanja; naglašava da bi se goruća pitanja zaštite potrošača u vezi s profiliranjem, ciljanim obraćanjem potrošaču i personaliziranim određivanjem cijena trebala riješiti, među ostalim, jasnim obvezama u pogledu transparentnosti i zahtjevima u pogledu informiranja;

33.

naglašava da se potrošači na internetu nalaze u neuravnoteženom odnosu s pružateljima usluga i trgovcima koji nude svoje usluge zahvaljujući prihodima od oglašavanja i oglasa koji na temelju informacija prikupljenih s pomoću mehanizama velikih količina podataka i umjetne inteligencije izravno ciljaju pojedinačne potrošače; primjećuje mogući negativan učinak personaliziranog oglašavanja, posebno mikrociljanog i bihevioralnog oglašavanja; stoga poziva Komisiju da uvede dodatna pravila o ciljanom i mikrociljanom oglašavanju na temelju prikupljanja osobnih podataka te da razmotri strožu regulaciju mikrociljanog i bihevioralnog ciljanog oglašavanja u korist manje nametljivih oblika oglašavanja koji ne zahtijevaju opsežno praćenje interakcije korisnika sa sadržajem; potiče Komisiju da razmotri mogućnost uvođenja zakonodavnih mjera za povećanje transparentnosti internetskog oglašavanja;

34.

s obzirom na razvoj digitalnih usluga, naglašava važnost obveze država članica da se pobrinu da njihovi pravni sustavi dopuštaju sklapanje ugovora elektroničkim putem, osiguravajući pritom visoku razinu zaštite potrošača uz istovremeno jamstvo visoke razine zaštite potrošača; poziva Komisiju da preispita postojeće zahtjeve za ugovore sklopljene elektroničkim putem, uključujući u pogledu obavijesti koje podnose države članice, te da ih po potrebi ažurira; u tom kontekstu prima na znanje porast upotrebe „pametnih ugovora” poput onih koji se temelje na tehnologijama decentraliziranog vođenja evidencije i traži od Komisije da ocijeni razvoj i upotrebu tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije, uključujući „pametne ugovore”, a posebno pitanja valjanosti i provedbe pametnih ugovora u prekograničnim situacijama, da pruži smjernice u tom području kako bi se zajamčila pravna sigurnost za poduzeća i potrošače te da pokrene zakonodavne inicijative samo ako se tom ocjenom utvrde konkretni nedostaci;

35.

poziva Komisiju da uvede minimalne standarde za uvjete ugovora i opće uvjete, posebno u pogledu transparentnosti, pristupačnosti, pravednosti i nediskriminirajućih mjera, te da dodatno preispita praksu primjene unaprijed formuliranih standardnih klauzula u uvjetima ugovora, o kojima se pojedinačno ne pregovara unaprijed, uključujući sporazume o licenci za krajnjeg korisnika, te da potraži načine da ih se učini pravednijima i da se osigura usklađenost s pravom Unije kako bi se omogućilo lakše uključivanje potrošača, među ostalim u odabir klauzula, čime bi se omogućilo dobivanje informiranijeg pristanka;

36.

naglašava da treba poboljšati učinkovitost elektroničkih interakcija između poduzeća i potrošača s obzirom na razvoj tehnologija za virtualnu identifikaciju; smatra da bi Komisija, kako bi zajamčila učinkovitost Akta o digitalnim uslugama, također trebala ažurirati regulatorni okvir o digitalnoj identifikaciji, odnosno Uredbu (EU) br. 910/2014 (18) (Uredbu eIDAS); smatra da bi stvaranje univerzalno prihvaćenih i pouzdanih sustava za digitalni identitet i pouzdanu autentifikaciju bilo koristan alat kojim bi se omogućilo sigurno utvrđivanje identiteta fizičkih osoba, pravnih subjekata i strojeva radi zaštite od upotrebe lažnih profila; u tom kontekstu napominje da je važno da potrošači na siguran način upotrebljavaju ili kupuju proizvode i usluge na internetu bez potrebe za korištenjem nepovezanih platformi i nepotrebne razmjene podataka, uključujući osobne podatke, koje te platforme prikupljaju; poziva Komisiju da provede temeljitu procjenu učinka u pogledu stvaranja univerzalno prihvaćenog javnog elektroničkog identiteta kao alternative privatnim sustavima jednostruke prijave i ističe da bi tu uslugu trebalo razviti kako bi se prikupljeni podaci sveli na najmanju moguću mjeru; smatra da bi Komisija trebala procijeniti mogućnost stvaranja sustava provjere dobi korisnika digitalnih usluga, posebno radi zaštite maloljetnika;

37.

naglašava da Akt o digitalnim uslugama ne bi smio utjecati na načelo smanjenja količine podataka utvrđeno Općom uredbom o zaštiti podataka i, osim ako to nije propisano posebnim zakonodavstvom, posrednici digitalnih usluga trebali bi omogućiti anonimno korištenje njihovih usluga u najvećoj mogućoj mjeri i obrađivati samo podatke potrebne za identifikaciju korisnika; tako prikupljeni podaci ne bi se smjeli koristiti ni za koje druge digitalne usluge osim onih za koje je potrebna osobna identifikacija, autentifikacija ili provjera dobi i smjele bi se koristiti samo u legitimne svrhe, a ni na koji način ne bi se smjele koristiti za ograničavanje općeg pristupa internetu;

Umjetna inteligencija i strojno učenje

38.

naglašava da, premda usluge koje se temelje na umjetnoj inteligenciji ili usluge koje koriste alate za automatizirano donošenje odluka ili alate za strojno učenje, trenutačno uređene Direktivom o elektroničkoj trgovini, imaju golem potencijal da potrošačima i pružateljima usluga ponude brojne koristi, Akt o digitalnim uslugama trebao bi se baviti konkretnim izazovima koje takve usluge predstavljaju u smislu osiguravanja nediskriminacije, transparentnosti, uključujući skupove podataka i ciljane rezultate, te razumljivog objašnjenja algoritama i odgovornosti, koji nisu obuhvaćeni postojećim zakonodavstvom;

39.

nadalje, naglašava da osnovni algoritmi moraju biti u potpunosti usklađeni sa zahtjevima u pogledu temeljnih prava, posebno privatnosti, zaštite osobnih podataka, slobode izražavanja i informiranja, prava na djelotvoran pravni lijek i prava djeteta, kako su utvrđena u Ugovorima i Povelji;

40.

smatra da je ključno osigurati upotrebu visokokvalitetnih, nediskriminirajućih i nepristranih osnovnih skupova podataka te pomoći pojedincima da ostvare pristup različitim sadržajima, mišljenjima, visokokvalitetnim proizvodima i uslugama;

41.

poziva Komisiju da uvede zahtjeve o transparentnosti i odgovornosti u pogledu postupaka automatiziranog donošenja odluka te da istodobno osigura usklađenost sa zahtjevima u pogledu privatnosti korisnika i poslovnih tajni; ističe da nadležnim tijelima treba omogućiti vanjske regulatorne revizije, nadzor pojedinačnih slučajeva i periodične procjene rizika te procjenu povezanih rizika, posebno rizika za potrošače ili treće strane, te smatra da bi mjere poduzete za sprečavanje tih rizika trebale biti opravdane i razmjerne i da ne bi smjele ometati inovacije; smatra da se načelo ljudske kontrole mora poštovati, među ostalim i kako bi se spriječio porast zdravstvenih i sigurnosnih rizika, diskriminacije, neprimjerenog nadzora i zlouporabe ili kako bi se spriječile potencijalne prijetnje za temeljna prava i slobode;

42.

smatra da bi potrošači i korisnici trebali imati pravo da budu primjereno informirani na pravovremen, sažet, lako razumljiv i pristupačan način i da bi njihova prava trebalo djelotvorno jamčiti prilikom njihove interakcije sa sustavima za automatizirano donošenje odluka i drugim inovativnim digitalnim uslugama ili aplikacijama; izražava zabrinutost zbog postojećeg nedostatka transparentnosti u pogledu upotrebe virtualnih asistenata ili chatbota, što može biti posebno štetno za ranjive skupine potrošača, te naglašava da pružatelji digitalnih usluga za potporu potrošačima ne bi trebali koristiti isključivo sustave za automatizirano donošenja odluka;

43.

u tom kontekstu smatra da bi potrošači uvijek trebali moći biti jasno obaviješteni o interakciji sa sustavima za automatizirano donošenje odluka i o načinu na koji mogu doći do ljudskog bića koje donosi odluke kako bi zatražili provjere i ispravke mogućih pogrešaka proizašlih iz automatiziranih odluka te tražiti naknadu štete povezane s upotrebom sustava za automatizirano donošenje odluka;

44.

ističe važnost jačanja izbora za potrošače, potrošačke kontrole i povjerenja potrošača u usluge i aplikacije umjetne inteligencije; stoga smatra da bi skup prava potrošača trebalo proširiti kako bi ih se bolje zaštitilo u digitalnom svijetu te poziva Komisiju da posebno razmotri kriterije odgovornosti i pravednosti te kontrolu i pravo na nediskriminaciju i nepristrane skupove podataka umjetne inteligencije; smatra da bi potrošači i korisnici trebali imati veću kontrolu nad načinom korištenja umjetne inteligencije i mogućnost da odbiju, ograniče ili personaliziraju upotrebu bilo kojih elemenata personalizacije omogućenih umjetnom inteligencijom;

45.

napominje da alati za automatizirano moderiranje sadržaja ne mogu uspješno razumjeti nijanse konteksta i značenja u ljudskoj komunikaciji, što je nužno da bi se utvrdilo može li se smatrati da procijenjeni sadržaj krši zakon ili uvjete pružanja usluge; stoga naglašava da se upotreba takvih alata ne bi trebala nametati Aktom o digitalnim uslugama;

Suzbijanje nezakonitog sadržaja i aktivnosti na internetu

46.

naglašava da postojanje i širenje nezakonitih sadržaja i aktivnosti na internetu predstavlja ozbiljnu prijetnju koja narušava povjerenje građana u digitalno okruženje, šteti razvoju zdravih digitalnih ekosustava i može imati ozbiljne i dugotrajne posljedice za sigurnost i temeljna prava pojedinaca; primjećuje da se istovremeno nezakoniti sadržaji i aktivnosti mogu lako umnožavati, a njihov negativan učinak povećati u vrlo kratkom vremenskom razdoblju;

47.

napominje da ne postoji univerzalno rješenje za sve vrste nezakonitih sadržaja i aktivnosti; naglašava da sadržaj koji je u nekim državama članicama nezakonit to ne mora biti u drugim državama jer su u Uniji usklađene samo neke vrste nezakonitog sadržaja; poziva na strogo razlikovanje nezakonitih sadržaja, kažnjivih djela i nezakonitog širenja sadržaja, s jedne strane, od štetnih sadržaja, govora mržnje i dezinformiranja, s druge strane, koji nisu uvijek nezakoniti i obuhvaćaju mnogo različitih aspekata, pristupa i pravila primjenjivih u svakom pojedinom slučaju; smatra da bi se sustav pravne odgovornosti trebao odnositi samo na nezakonit sadržaj kako je definiran pravom Unije ili nacionalnim pravom;

48.

međutim, ne dovodeći u pitanje široki okvir temeljnih prava i postojeće sektorsko zakonodavstvo, vjeruje da će usklađeniji i koordiniraniji pristup na razini Unije, kojim se vodi računa o različitim vrstama nezakonitog sadržaja i aktivnosti i koji se temelji na suradnji i razmjeni najboljih praski među državama članicama, doprinijeti učinkovitijem rješavanju problema nezakonitog sadržaja; naglašava da strogost mjera koje pružatelji usluga moraju poduzeti treba prilagodi težini povrede te poziva na bolju suradnju i razmjenu informacija između nadležnih tijela i pružatelja usluga smještaja na poslužitelju;

49.

smatra da su dobrovoljne mjere i samoregulacija internetskih platformi diljem Europe donijele neke koristi, no da je potreban jasan pravni okvir za uklanjanje nezakonitog sadržaja i aktivnosti kako bi se osiguralo brzo prijavljivanje i uklanjanje takvog sadržaja na internetu; ističe da je potrebno spriječiti nametanje obveze općeg praćenja pružateljima digitalnih usluga da prate informacije koje prenose ili pohranjuju te spriječiti aktivno traženje, moderiranje ili filtriranje svih sadržaja i aktivnosti, i de jure i de facto; naglašava da bi nezakonit sadržaj trebalo ukloniti na mjestu gdje je smješten na poslužitelju te da se od pružatelja pristupa ne zahtijeva da blokira pristup sadržaju;

50.

poziva Komisiju da osigura da internetski posrednici, koji na vlastitu inicijativu s interneta uklanjaju navodno nezakonit sadržaj, to čine na savjestan, razmjeran i nediskriminirajući način te vodeći računa u svim okolnostima o temeljnim pravima i slobodama korisnika; naglašava da bi sve takve mjere trebale biti popraćene čvrstim postupovnim zaštitnim mjerama i smislenim zahtjevima u pogledu transparentnosti i odgovornosti; traži, ako postoje sumnje u pogledu „nezakonitosti” sadržaja, da se taj sadržaj podvrgne ljudskoj reviziji i da se ne uklanja bez daljnje istrage;

51.

traži od Komisije da pripremi studiju o uklanjanju sadržaja i podataka s pomoću procesa automatiziranog donošenja odluka prije i tijekom pandemije bolesti COVID-19 te o udjelu pogrešnih uklanjanja (lažni pozitivni rezultati) u odnosu na količinu uklonjenog sadržaja;

52.

poziva Komisiju da se uhvati u koštac sa sve većim razlikama i rascjepkanošću nacionalnih pravila u državama članicama te da donese jasna i predvidljiva usklađena pravila i transparentan, učinkovit i proporcionalan mehanizam obavješćivanja i djelovanja; trebala bi osigurati dostatne zaštitne mjere, omogućiti korisnicima da internetske posrednike obavijeste o postojanju potencijalno nezakonitog sadržaja ili aktivnosti na internetu te pomoći internetskim posrednicima da brzo reagiraju i budu transparentniji u pogledu mjera koje se poduzimaju u vezi s potencijalno nezakonitim sadržajem; smatra da bi takve mjere trebale biti tehnološki neutralne i lako dostupne svim dionicima kako bi se zajamčila visoka razina zaštite korisnika i potrošača;

53.

naglašava da takav mehanizam „obavješćivanja i djelovanja” mora biti antropocentričan; naglašava da bi trebalo uvesti zaštitne mjere protiv zloupotrebe sustava, među ostalim protiv opetovanog lažnog prijavljivanja, nepoštenih poslovnih praksi i drugih načina iskorištavanja; potiče Komisiju da osigura pristup transparentnim, učinkovitim, pravednim i brzim mehanizmima za odgovor na prijave te za pritužbe i mehanizmima za izvansudsko rješavanje sporova te da zajamči mogućnost traženja sudske zaštite od uklanjanja sadržaja kako bi se zadovoljilo pravo na djelotvoran pravni lijek;

54.

pozdravlja napore u pogledu transparentnosti uklanjanja sadržaja; poziva Komisiju da osigura da su javno dostupna izvješća s informacijama o mehanizmima obavješćivanja i djelovanja, kao što su broj obavijesti, vrsta subjekata koji obavješćuju o sadržaju, priroda sadržaja koji je predmet pritužbe, vrijeme odgovora posrednika, broj žalbi te broj slučajeva u kojima je sadržaj pogrešno identificiran kao nezakonit ili kao nezakonito podijeljen;

55.

svjestan je izazova u pogledu izvršenja sudskih naloga izdanih u državama članicama koje nisu zemlja podrijetla pružatelja usluga te ističe da to pitanje treba dodatno istražiti; ustraje u tome da se od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju ne smije zahtijevati da uklone informacije koje su u njihovoj zemlji podrijetla zakonite niti da im onemoguće pristup;

56.

naglašava da su neovisna nadležna javna tijela odgovorna za provedbu zakona, odlučivanje o zakonitosti internetskih aktivnosti i sadržaja te nalaganje pružateljima usluga smještaja na poslužitelju da uklone nezakonite sadržaje ili onemoguće pristup takvim sadržajima i da su te naredbe točne, osnovane i poštuju temeljna prava;

57.

naglašava da su zaštitne mjere iz sustava pravne odgovornosti za internetske posrednike iz članaka 12., 13. i 14. Direktive o elektroničkoj trgovini te zabrana općeg praćenja iz članka 15. Direktive o elektroničkoj trgovini ključne za olakšavanje slobodnog kretanja digitalnih usluga, za osiguravanje dostupnosti sadržaja na internetu i zaštitu temeljnih prava korisnika te da ih je potrebno zadržati; u tom kontekstu ističe da se sustav pravne odgovornosti i zabrana općeg praćenja ne bi smjeli oslabiti mogućim novim zakonodavstvom ili izmjenom drugih dijelova Direktive o elektroničkoj trgovini;

58.

svjestan je načela prema kojem digitalne usluge imaju neutralnu i pasivnu ulogu, kao što su pozadinske i infrastrukturne usluge, nisu odgovorne za sadržaj koji se prenosi njihovim uslugama jer nemaju kontrolu nad tim sadržajem, nemaju aktivnu interakciju s njime ili ga ne optimiziraju; naglašava, međutim, da je aktivnu i pasivnu ulogu potrebno dodatno pojasniti uzimajući u obzir sudsku praksu Suda EU-a o tom pitanju;

59.

poziva Komisiju da razmotri uvođenje zahtjeva za pružatelje usluga smještaja na poslužitelju da prijavljuju nezakonit sadržaj koji bi nadležnim tijelima kaznenog progona mogao predstavljati teško kazneno djelo u slučaju da o njemu imaju saznanja;

Internetske trgovine

60.

konstatira da, iako je pojava pružatelja internetskih usluga, kao što su internetske trgovine, donijela koristi i potrošačima i trgovcima, posebno u pogledu boljeg izbora, manjih troškova i nižih cijena, također su potrošači postali podložniji obmanjujućim trgovačkim praksama zbog sve većeg broja prodavača, uključujući one iz trećih zemalja, koji na internetu mogu nuditi nezakonite, nesigurne ili krivotvorene proizvode i usluge koji često nisu u skladu s pravilima i standardima Unije o sigurnosti proizvoda te ne jamče u dovoljnoj mjeri prava potrošača;

61.

naglašava da bi potrošači trebali biti jednako sigurni kada kupuju na internetu ili u trgovinama; naglašava da je neprihvatljivo da su potrošači u Uniji izloženi nezakonitim, krivotvorenim i nesigurnim proizvodima koji sadrže opasne kemikalije te drugim sigurnosnim opasnostima koje predstavljaju rizik za ljudsko zdravlje; ustraje u tome da je potrebno uvesti odgovarajuće zaštitne mjere i mjere za sigurnost proizvoda i zaštitu potrošača kako bi se spriječila prodaja nesukladnih proizvoda ili usluga u internetskim trgovinama te poziva Komisiju da ojača sustav odgovornosti u internetskim trgovinama;

62.

naglašava važnost pravila iz Uredbe (EU) 2019/1020 o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda u pogledu sukladnosti proizvoda koji ulaze u Uniju iz trećih zemalja; poziva Komisiju da poduzme mjere za bolju zakonodavnu usklađenosti prodavača s poslovnim nastavnom izvan Unije kada ne postoji proizvođač, uvoznik ili distributer s nastanom u Uniji te da ispravi postojeći pravni propust koji dobavljačima s nastanom izvan Unije omogućuje da europskim potrošačima na internetu prodaju proizvode koji nisu u skladu s pravilima Unije o sigurnosti i zaštiti potrošača, a da pritom nisu kažnjeni i ne odgovaraju za svoje postupke te potrošačima uskraćuju pravna sredstva za ostvarivanje njihovih prava ili naknadu štete; u tom kontekstu naglašava da je potrebno uvijek moći identificirati proizvođače i prodavače proizvoda iz trećih zemalja;

63.

ističe da internetske trgovine trebaju brzo informirati potrošače kada se proizvod koji su kupili, nakon obavijesti o njegovoj neusklađenosti s pravilima Unije o sigurnosti proizvoda i zaštiti potrošača, ukloni iz internetske trgovine;

64.

naglašava da je potrebno osigurati da pružatelji internetskih trgovina konzultiraju RAPEX i obavijeste nadležna tijela čim saznaju za nezakonite, nesigurne i krivotvorene proizvode na svojim platformama;

65.

smatra da bi pružatelji internetskih trgovina trebali poboljšati svoju suradnju s tijelima za nadzor tržišta i carinskim tijelima, među ostalim razmjenom informacija o prodavačima nezakonitih, nesigurnih i krivotvorenih proizvoda;

66.

poziva Komisiju da potakne države članice da poduzimaju više zajedničkih mjera nadzora tržišta i da pojačaju suradnju s carinskim tijelima kako bi provjerile sigurnost proizvoda koji se prodaju na internetu prije nego što oni dođu do potrošača; traži od Komisije da istraži mogućnost stvaranja međunarodne mreže potrošačkih centara kako bi se potrošačima u Uniji pomoglo u rješavanju sporova s trgovcima sa sjedištem u zemljama izvan EU-a;

67.

poziva Komisiju da, kada se u internetskim trgovinama nude profesionalne usluge, osigura da se dostatna razina zaštite potrošača postiže odgovarajućim zaštitnim mjerama i zahtjevima u pogledu informiranja;

68.

smatra da bi se Aktom o digitalnim uslugama na tržištu turizma i prijevoza trebala nastojati zajamčiti pravna sigurnost i jasnoća stvaranjem okvira upravljanja kojim se formalizira suradnja između platformi te nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, s posebnim ciljem razmjene najboljih praksi i uspostave skupa obveza u pogledu informiranja za platforme za kratkoročno iznajmljivanje i mobilnost u odnosu na njihove pružatelje usluga u vezi s relevantnim nacionalnim, regionalnim i lokalnim zakonodavstvom; poziva Komisiju da nastavi uklanjanje neopravdanih prepreka osmišljavanjem sektorskih nastojanja koordiniranih na razini EU-a u kojima će sudjelovati svi dionici kako bi se usuglasili o skupu kriterija, kao što su dozvole ili licencije ili, ako je primjenjivo, lokalni ili nacionalni registracijski broj pružatelja usluge, u skladu s pravilima jedinstvenog tržišta, koji su potrebni za pružanje usluge na platformi za kratkoročno iznajmljivanje i mobilnost; ističe da je važno izbjeći nametanje nerazmjernih obveza informiranja i nepotrebnog administrativnog opterećenja svim pružateljima usluga s posebnim naglaskom na pružateljima koji si usluge pružaju međusobno na istoj razini (tzv. peer-to-peer) te MSP-ovima;

69.

poziva da se Aktom o digitalnim uslugama, u skladu s europskim zelenim planom, promiče održivi rast i održivost e-trgovine; naglašava da su internetske trgovine važne za promicanje održivih proizvoda i usluga te poticanje održive potrošnje; poziva na donošenje mjera za suzbijanje obmanjujućih praksi i dezinformacija o proizvodima i uslugama koji se nude na internetu, uključujući lažne „tvrdnje o zaštiti okoliša”, te poziva pružatelje internetskih trgovina da promiču održivost e-trgovine tako da potrošačima pružaju jasne i razumljive informacije o utjecaju proizvoda ili usluga koje kupuju na internetu na okoliš;

70.

poziva Komisiju da temeljito ispita jasnoću i dosljednost postojećeg pravnog okvira koji se primjenjuje na internetsku prodaju proizvoda i usluga kako bi se utvrdili mogući nedostaci i proturječnosti te manjak učinkovite provedbe; traži od Komisije da provede temeljitu analizu međudjelovanja Akta o digitalnim uslugama i zakonodavstva Unije o sigurnosti proizvoda i kemikalijama; traži od Komisije da osigura dosljednost između novih pravila o internetskim trgovinama i revizije Direktive 2001/95/EZ (19) („Direktiva o općoj sigurnosti proizvoda”) i Direktive 85/374/EEZ (20) („Direktiva o odgovornosti za proizvode”);

71.

napominje da i dalje postoje problemi zloupotrebe ili pogrešne primjene sporazuma o selektivnoj distribuciji kako bi se ograničila prekogranična dostupnost proizvoda i usluga unutar jedinstvenog tržišta i među platformama; traži od Komisije da djeluje u vezi s tim pitanjem u okviru bilo koje šire revizije vertikalnih skupnih izuzeća i drugih politika u skladu s člankom 101. UFEU-a te da se suzdrži od njegova uključivanja u Akt o digitalnim uslugama;

Ex ante regulacija sistemskih operatera

72.

primjećuje da su danas za neka tržišta karakteristični veliki operateri sa znatnim učincima na mrežu koji mogu de facto djelovati kao „internetski nadzornici” digitalnog gospodarstva („sistemski operateri”); ističe da je poštena i učinkovita konkurencija među internetskim platformama važna kako bi se promicala dobrobit korisnika; traži od Komisije da provede temeljitu analizu različitih problema uočenih na tržištu i njihovih posljedica, uključujući za potrošače, mala i srednja poduzeća i unutarnje tržište;

73.

smatra da se smanjenjem prepreka za ulazak na tržište i reguliranjem sistemskih operatera, kao instrumentom unutarnjeg tržišta kojim se uvode ex ante regulatorni pravni lijekovi za te velike operatere znatne tržišne moći, mogu otvoriti tržišta za nove sudionike, uključujući MSP-ove, poduzetnike i novoosnovana poduzeća, čime se promiče izbor potrošača i potiču inovacije koje nadilaze ono što se može postići samo provedbom prava tržišnog natjecanja;

74.

pozdravlja javno savjetovanje Komisije o mogućnosti uvođenja ciljane ex ante regulacije u okviru budućeg Akta o digitalnim uslugama kako bi se riješila sistemska pitanja specifična za digitalna tržišta naglašava suštinsku komplementarnost između regulacije unutarnjeg tržišta i politike tržišnog natjecanja, istaknutu u izvješću posebnih savjetnika Komisije pod naslovom „Politika tržišnog natjecanja za digitalno doba”;

75.

poziva Komisiju da definira „sistemske operatere” na temelju jasnih pokazatelja;

76.

smatra da bi se ex ante regulacija trebala temeljiti na Uredbi (EU) 2019/1150 („Uredba o odnosima platformi i poduzeća”) i da bi njezine mjere trebale biti u skladu s protumonopolskim pravilima Unije i politikom Unije o tržišnom natjecanju, koja se trenutačno revidira kako bi se bolje odgovorilo na izazove u digitalnom dobu; ex ante reguliranjem trebali bi se osigurati pošteni uvjeti trgovanja primjenjivi na sve operatere, uključujući moguće dodatne zahtjeve i zatvoreni popis pozitivnih i negativnih mjera koje takvi operateri moraju poštovati i/ili im je zabranjeno sudjelovanje;

77.

poziva Komisiju da posebno analizira nedostatak transparentnosti sustava preporuka za operatore sustava, uključujući pravila i kriterije za funkcioniranje takvih sustava, te treba li nametnuti dodatne obveze u pogledu transparentnosti i obveze informiranja;

78.

ističe da je nametanje ex ante regulatornih mjera u drugim sektorima poboljšalo tržišno natjecanje u tim sektorima; napominje da bi se sličan okvir mogao razviti za utvrđivanje sistemskih operatera koji imaju ulogu „internetskih nadzornika”, uzimajući u obzir posebnosti digitalnog sektora;

79.

ističe činjenicu da se veličina poslovnih korisnika sistemskih operatera kreće od multinacionalnih poduzeća do mikropoduzeća; ističe da ex ante regulacija sistemskih operatera ne bi trebala dovesti do „prenošenja” dodatnih zahtjeva za poduzeća koja ih upotrebljavaju;

80.

ističe da prikupljanje i ubiranje golemih količina podataka i upotreba takvih podataka od strane sistemskih operatera za širenje s jednog tržišta na drugo, kao i daljnja mogućnost da se korisnike prisili na upotrebu elektroničke identifikacije jednog operatera za više platformi, mogu stvoriti neravnoteže u pregovaračkoj moći i time dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu; smatra da je povećana transparentnost i razmjena podataka između sistemskih operatera i nadležnih tijela ključna kako bi se zajamčilo funkcioniranje ex ante regulacije pravilima;

81.

ističe da je interoperabilnost ključna kako bi se omogućilo konkurentno tržište, izbor korisnika i inovativne usluge te kako bi se ograničio rizik od učinka ovisnosti korisnika i potrošača; poziva Komisiju da osigura odgovarajuće razine interoperabilnosti za sistemske operatore te da istraži različite tehnologije i otvorene standarde i protokole, uključujući mogućnost tehničkog sučelja (aplikacijsko programsko sučelje);

Nadzor, suradnja i provedba

82.

smatra da su, s obzirom na prekograničnu prirodu digitalnih usluga, učinkoviti nadzor i suradnja među državama članicama, uključujući razmjenu informacija i najboljih praksi, ključni kako bi se osigurala pravilna provedba Akta o digitalnim uslugama; naglašava da neodgovarajuće prenošenje, provedba i primjena zakonodavstva Unije u državama članicama stvaraju neopravdane prepreke na jedinstvenom digitalnom tržištu; poziva Komisiju da u bliskoj suradnji s državama članicama riješi taj problem;

83.

traži od Komisije da zajamči da države članice nacionalnim nadzornim tijelima osiguraju odgovarajuća financijska sredstva i ljudske resurse te provedbene ovlasti kako bi mogla učinkovito obavljati svoje funkcije i doprinositi njihovu radu;

84.

naglašava da je suradnja nacionalnih tijela, kao i tijela drugih država članica, civilnog društva i organizacija potrošača od iznimne važnosti za postizanje učinkovite provedbe Akta o digitalnim uslugama; predlaže jačanje načela zemlje podrijetla pojačanom suradnjom među državama članicama kako bi se poboljšao regulatorni nadzor digitalnih usluga i postigla učinkovita provedba zakonodavstva u prekograničnim slučajevima; potiče države članice da objedine i razmjenjuju najbolje prakse, kao i razmjenu podataka među nacionalnim regulatornim tijelima, te da regulatorima i pravnim tijelima osiguraju sigurne i interoperabilne načine međusobnog komuniciranja;

85.

poziva Komisiju da ocijeni najprikladniji model nadzora i provedbe za primjenu odredbi koje se odnose na Akt o digitalnim uslugama te da razmotri uspostavu hibridnog sustava, na temelju koordinacije i suradnje nacionalnih tijela i tijela Unije, za učinkovit nadzor provedbe i primjene Akta o digitalnim uslugama; smatra da bi takav nadzorni sustav trebao biti odgovoran za nadzor, usklađenost, praćenje i primjenu Akta o digitalnim uslugama te imati dodatne ovlasti za poduzimanje prekograničnih inicijativa i istraga te bi mu trebale biti povjerene izvršne i revizijske ovlasti;

86.

smatra da bi koordinacija EU-a u suradnji s mrežom nacionalnih tijela prednost trebala dati rješavanju složenih prekograničnih pitanja;

87.

podsjeća na važnost olakšavanja razmjene neosobnih podataka i promicanja dijaloga s dionicima; isto tako potiče stvaranje i održavanje europskog repozitorija za istraživanje kako bi se olakšala razmjena takvih podataka s javnim institucijama, istraživačima, nevladinim organizacijama i sveučilištima u istraživačke svrhe; poziva Komisiju da takav alat izgradi na postojećim najboljim praksama i inicijativama kao što su Opservatorij za platforme ili Opservatorij EU-a za lance blokova;

88.

smatra da bi Komisija preko Zajedničkog istraživačkog centra trebala biti ovlaštena, na zahtjev, pružati stručnu pomoć državama članicama u analizi tehnoloških, administrativnih ili drugih pitanja u vezi s provedbom zakonodavstva o jedinstvenom digitalnom tržištu; poziva nacionalna regulatorna tijela i Komisiju da savjetuju MSP-ove iz Unije i pruže im pomoć u vezi s njihovim pravima;

89.

poziva Komisiju da ojača i modernizira postojeći okvir Unije za izvansudsku nagodbu u skladu s Direktivom o elektroničkoj trgovini, uzimajući u obzir promjene iz Direktive 2013/11/EU (21), te sudske postupke kako bi se omogućilo učinkovito provođenje propisa i pravna zaštita potrošača; ističe da je potrošačima potrebno pružiti potporu pri korištenju sudskog sustava; smatra da nijedna revizija ne bi smjela oslabiti pravnu zaštitu malih poduzeća i trgovaca koju pružaju nacionalni pravni sustavi;

Završni aspekti

90.

smatra da bi sve financijske implikacije zatraženog prijedloga trebale biti pokrivene odgovarajućim proračunskim sredstvima;

o o

91.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i priložene detaljne preporuke proslijedi Komisiji, Vijeću te parlamentima i vladama država članica.

(1) SL L 178, 17.7.2000., str. 1.

(2) . SL L 186, 11.7.2019., str. 57.

(3) SL L 136, 22.5.2019., str. 1.

(4) . SL L 136, 22.5.2019., str. 28.

(5) . SL L 149, 11.6. 2005., str. 22.

(6) SL L 169, 25.6.2019., str. 1.

(7) . SL L 376, 27.12.2006., str. 36.

(8) SL C 50 E, 21.2.2012., str. 1.

(9) . SL C 331, 18.9.2018., str. 135.

(10) . SL L 63, 6.3.2018., str. 50.

(11) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

(12) . SL L 130, 17.5.2019., str. 92.

(13) . SL L 201, 31.7.2002., str. 37.

(14) SL L 77, 27.3.1996., str. 20.

(15) SL L 167, 22.6.2001., str. 10.

(16) SL L 95, 15.4.2010., str. 1.

(17) https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2020/654180/EPRS_STU (2020)654180_EN.pdf

(18) Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).

(19) Direktiva 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda (SL L 11, 15.1.2002., str. 4.).

(20) Direktiva Vijeća 85/374/EEZ od 25. srpnja 1985. o približavanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode (SL L 210, 7.8.1985., str. 29.).

(21) Direktiva 2013/11/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ (Direktiva o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova) (SL L 165, 18.6.2013., str. 63.).

PRILOG REZOLUCIJI:

PREPORUKE O SADRŽAJU TRAŽENOG PRIJEDLOGA

I. OPĆA NAČELA

Paket Akta o digitalnim uslugama trebao bi doprinijeti jačanju unutarnjeg tržišta osiguravanjem slobodnog kretanja digitalnih usluga i slobode poduzetništva, te istovremeno zajamčiti visoku razinu zaštite potrošača, uključujući povećanje prava, povjerenja i sigurnosti korisnika na internetu.

Aktom o digitalnim uslugama trebalo bi zajamčiti da se s gospodarskim aktivnostima na internetu i izvan njega postupa jednako i pod ravnopravnim uvjetima koji potpuno odražavaju načelo „što je nezakonito izvan interneta nezakonito je i na internetu”, uzimajući u obzir posebnu prirodu internetskog okruženja;

Akt o digitalnim uslugama trebao bi potrošačima i gospodarskim subjektima, pogotovo mikropoduzećima, malim i srednjim poduzećima, pružiti pravnu sigurnost i transparentnost. Akt o digitalnim uslugama trebao bi doprinijeti podupiranju inovacija i uklanjanju neopravdanih i nerazmjernih prepreka i ograničenja pri pružanju digitalnih usluga.

Aktom o digitalnim uslugama ne bi se trebao dovoditi u pitanje široki okvir temeljnih prava i sloboda korisnika i potrošača kao što su zaštita privatnog života i zaštita osobnih podataka, nediskriminacija, dostojanstvo, sloboda izražavanja i pravo na djelotvoran pravni lijek.

Akt o digitalnim uslugama trebao bi se temeljiti na pravilima koja se trenutačno primjenjuju na internetske platforme, odnosno na Direktivi o elektroničkoj trgovini i Uredbi o odnosima platformi i poduzeća.

Akt o digitalnim uslugama trebao bi uključivati:

—

opsežno preispitivanje Direktive o elektroničkoj trgovini utemeljeno na člancima 53. stavku 1., 62. i 114. UFEU-a, a koje se sastoji od:

—	revidiranog okvira s jasnim obvezama u pogledu transparentnosti i informiranja;

—	jasnih i detaljnih postupaka i mjera povezanih s učinkovitim suzbijanjem i uklanjanjem nezakonitog sadržaja s interneta, uključujući usklađeni pravno obvezujući europski mehanizam obavješćivanja i djelovanja;

—	učinkovitog nadzora, suradnje i proporcionalnih, učinkovitih i odvraćajućih sankcija;

—	pravni instrument za unutarnje tržište utemeljen na članku 114. UFEU-a, kojim se velikim platformama s ulogom nadziranja pristupa u digitalnom ekosustavu („sistemski operateri”) uvode ex ante obveze, uz učinkovit institucijski mehanizam provedbe.

II. PODRUČJE PRIMJENE

U interesu pravne sigurnosti u Aktu o digitalnim uslugama trebalo bi pojasniti koje digitalne usluge su njime obuhvaćene. Akt o digitalnim uslugama trebao bi imati istu horizontalnu narav kao Direktiva o elektroničkoj trgovini i ne bi se trebao primjenjivati samo na internetske platforme, nego na sve pružatelje usluga informacijskog društva kako je definirano u zakonodavstvu Unije.

Trebalo bi izbjegavati univerzalan pristup za sve. Mogle bi biti potrebne različite mjere za digitalne usluge koje se nude isključivo u odnosima između poduzeća, usluge koje imaju ograničen ili nikakav pristup trećim stranama ili široj javnosti te usluge koje su izravno usmjerene na potrošače i širu javnost.

Teritorijalno područje primjene Akta o digitalnim uslugama trebalo bi proširiti i na aktivnosti društava, pružatelja usluga i usluga informacijskog društva s poslovnim nastanom u trećim zemljama kada su njihove aktivnosti povezane s nuđenjem usluga ili robe potrošačima ili korisnicima u Uniji i usmjerene na njih.

Ako Komisija nakon preispitivanja smatra da bi se Aktom o digitalnim uslugama trebao izmijeniti Prilog Direktivi o elektroničkoj trgovini u pogledu odstupanja koja su u njemu navedena, ne bi trebalo izmijeniti posebno odstupanje od ugovornih obveza koje se odnose na potrošačke ugovore.

Aktom o digitalnim uslugama trebalo bi osigurati da Unija i države članice održavaju visoku razinu zaštite potrošača i da države članice mogu ostvarivati legitimne ciljeve od javnog interesa, ako je to potrebno, razmjerno i u skladu s pravom Unije.

Aktom o digitalnim uslugama trebalo bi dosljedno definirati uzajaman utjecaj njegovih odredbi i drugih pravnih instrumenata čiji je cilj olakšavanje slobodnog kretanja usluga kako bi se pojasnio pravni režim koji se primjenjuje na profesionalne i neprofesionalne usluge u svim sektorima, uključujući aktivnosti povezane s uslugama prijevoza i kratkoročnim iznajmljivanjem, ako su pojašnjenja potrebna.

Aktom o digitalnim uslugama trebalo bi također na dosljedan način pojasniti kako su njegove odredbe u interakciji s nedavno donesenim pravilima o geografskom blokiranju, sigurnosti proizvoda, nadzoru tržišta, odnosima između platformi i poduzeća, zaštiti potrošača, prodaji robe i isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga (1), među ostalim, i drugim najavljenim inicijativama kao što je regulatorni okvir za umjetnu inteligenciju.

Akt o digitalnim uslugama trebao bi se primjenjivati ne dovodeći u pitanje pravila utvrđena drugim instrumentima, kao što su Opća uredba o zaštiti podataka, Direktiva (EU) 2019/790 („Direktiva o autorskim pravima”) i Direktiva 2010/13/EU („Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama”).

III. DEFINICIJE

U definicijama uključenima u Akt o digitalnim uslugama trebalo bi:

—

pojasniti u kojoj su mjeri područjem primjene obuhvaćene nove digitalne usluge, kao što su društvene mreže, usluge ekonomije suradnje, tražilice, pristupne točke za bežično spajanje, internetsko oglašavanje, usluge u oblaku, usluge smještaja na poslužitelju, usluge slanja poruka, trgovine aplikacijama, alati za usporedbu, usluge koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, mreže za dostavu sadržaja i usluge povezane s nazivom domene;

—	pojasniti prirodu posrednika za smještaj sadržaja na poslužitelju (tekst, slike, videozapisi ili audio sadržaji) s jedne strane i komercijalnih internetskih tržišta (prodaja robe, uključujući robu s digitalnim elementima, ili usluga) s druge strane;

—	pojasniti razliku između ekonomskih aktivnosti i sadržaja ili transakcija koji se pružaju u zamjenu za naknadu kako to definira Sud EU-a, što također obuhvaća promidžbene i marketinške prakse, s jedne strane, te neekonomskih aktivnosti i sadržaja, s druge strane;

—

pojasniti što je sve obuhvaćeno definicijom „nezakonitog sadržaja” jasnim navođenjem da su kršenje pravila EU-a o zaštiti potrošača, sigurnosti proizvoda te ponuda ili prodaja prehrambenih ili duhanskih proizvoda, kozmetike i krivotvorenih lijekova ili proizvoda od divljih životinja također obuhvaćeni definicijom nezakonitog sadržaja;

—

definirati pojam „sistemskog operatera” uspostavom jasnih pokazatelja koji regulatornim tijelima omogućuju da identificiraju platforme koje imaju važnu ulogu na tržištu jer „nadziru pristup” i stoga imaju sistemsku ulogu u internetskom gospodarstvu; takvi pokazatelji mogli bi uključivati sljedeće aspekte: je li poduzeće u znatnoj mjeri aktivno na višestranim tržištima ili ima mogućnost stvaranja ovisnosti korisnika i potrošača o njegovim uslugama, veličinu njegove mreže (broj korisnika) i prisutnost mrežnih učinaka; prepreke ulasku, njegovu financijsku snagu, mogućnost pristupa podacima, prikupljanje i kombiniranje podataka iz različitih izvora; vertikalnu integraciju i njegovu ulogu neizbježnog partnera te važnost njegove aktivnosti za pristup trećih strana opskrbi i tržištima itd.;

—	nastojati kodificirati odluke Suda EU-a, prema potrebi, uzimajući u obzir mnoge različite dijelove zakonodavstva u kojima se upotrebljavaju te definicije.

IV. OBVEZE U POGLEDU TRANSPARENTNOSTI I INFORMIRANJA

Aktom o digitalnim uslugama trebalo bi uvesti jasne i razmjerne obveze transparentnosti i informiranja; tim obvezama ne bi se trebala stvarati odstupanja ili nova izuzeća od sadašnjeg sustava odgovornosti utvrđeni u člancima 12., 13. i 14. Direktive o elektroničkoj trgovini niti obuhvatiti aspekti opisani u nastavku:

1. Opći zahtjevi za informiranje

Revidiranim odredbama Direktive o elektroničkoj trgovini trebalo bi ojačati opće zahtjeve za informiranje sljedećim obvezama:

—	trebalo bi ojačati zahtjeve za informiranje iz članka 5. i članaka 6. i 10. Direktive o elektroničkoj trgovini;

—

trebalo bi uvesti načelo „upoznaj svog klijenta” ograničeno na izravne komercijalne odnose pružatelja usluga smještaja na poslužitelju; pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju trebali bi usporediti identifikacijske podatke koje su dostavili njihovi poslovni korisnici s bazama podataka EU-a za identifikaciju i registraciju obveznika PDV-a i gospodarskih subjekata („EORI”), ako imaju porezni ili EORI broj; ako je poduzeće oslobođeno od plaćanja PDV-a ili EORI registracije, potrebno je dostaviti dokaz o identifikaciji; kada poslovni korisnik djeluje kao posrednik za druga poduzeća, trebao bi se prijaviti kao takav; pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi od svojih poslovnih korisnika zatražiti da osiguraju da su sve pružene informacije točne i ažurirane, s eventualnim promjenama, a pružateljima usluga smještaja na poslužitelju ne bi se smjelo dopustiti da pružaju usluge poslovnim korisnicima ako su informacije nepotpune ili ako su nadležna tijela obavijestila pružatelja da je identitet njihova poslovnog korisnika lažan, obmanjujući ili nevaljan na neki drugi način;

—

prethodno navedena mjera isključenja iz usluga trebala bi se primjenjivati samo na ugovorne odnose između poduzeća i ne bi trebala dovoditi u pitanje prava ispitanika u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka. Tom se mjerom ne bi trebala dovoditi u pitanje zaštita anonimnosti na internetu za korisnike koji nisu poslovni korisnici. Novim zahtjevima u pogledu općeg informiranja trebalo bi preispitati i dodatno poboljšati članke 5. i 10. Direktive o elektroničkoj trgovini kako bi se te mjere uskladile sa zahtjevima u pogledu informiranja utvrđenima u nedavno donesenom zakonodavstvu, posebno Direktivi 93/13/EEZ (2) (Direktiva o nepoštenim ugovornim odredbama), Direktivi 2011/83/EU (3) (Direktiva o pravima potrošača) i Uredbi o odnosima platformi i poduzeća

—

Članak 5. Direktive o elektroničkoj trgovini trebalo bi dodatno osuvremeniti tako da se od pružatelja digitalnih usluga zahtijeva da potrošačima osiguraju izravna i učinkovita sredstva komunikacije, kao što su elektronički kontaktni obrasci, chatboti, trenutačna razmjena poruka ili povratni telefonski pozivi, pod uvjetom da su informacije koje se odnose na ta sredstva komunikacije dostupne potrošačima na jasan i razumljiv način.

2. Pošteni ugovorni uvjeti i opći uvjeti

U Aktu o digitalnim uslugama trebali bi se utvrditi minimalni standardi u smislu poštenih, pristupačnih, nediskriminirajućih i transparentnih ugovornih uvjeta i općih uvjeta koji ispunjavaju barem sljedeće zahtjeve:

—	jednostavnim i razumljivim jezikom definiraju jasne i nedvosmislene ugovorne uvjete i opće uvjete;

—	u ugovornim uvjetima i općim uvjetima izričito navode što se smatra nezakonitim sadržajem ili ponašanjem u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom te objašnjavaju pravne posljedice za korisnike koji svjesno pohranjuju ili učitavaju nezakoniti sadržaj;

—	obavješćuju korisnike kad god dođe do značajne promjene koja može utjecati na prava korisnika u vezi s uvjetima ugovora i općim uvjetima te daju objašnjenje o tome;

—

osiguravaju da unaprijed formulirane standardne klauzule u uvjetima ugovora i općim uvjetima, o kojima se nije unaprijed pojedinačno pregovaralo, među ostalim u sporazumima o izdavanju dozvola za krajnje korisnike, počnu sa sažetkom izjave na temelju usklađenog predloška koji treba utvrditi Komisija;

—	osiguravaju da je postupak otkazivanja jednako jednostavan kao postupak prijave (bez prijevara putem sučelja („dark patterns”) ili drugog utjecaja na odluke potrošača);

—

ako se upotrebljavaju automatizirani sustavi, u svojim ugovornim uvjetima i općim uvjetima jasno i nedvosmisleno navode ulazne i ciljane rezultate svojih automatiziranih sustava te glavne parametre za određivanje poretka, kao i razloge za relativnu važnost tih glavnih parametara u usporedbi s drugim parametrima, istodobno osiguravajući usklađenost s Uredbom o odnosima platformi i poduzeća;

—

osiguravaju da su zahtjevi o ugovornim i općim uvjetima u skladu sa zahtjevima u pogledu informiranja utvrđenima pravom Unije, uključujući one utvrđene u Direktivi o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, Direktivi o nepoštenoj poslovnoj praksi, Direktivi o pravima potrošača, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2019/2161, i Općoj uredbi o zaštiti podataka.

3. Zahtjevi u pogledu transparentnosti kad je riječ o komercijalnim priopćenjima

—	Revidiranim odredbama Direktive o elektroničkoj trgovini trebalo bi učvrstiti postojeće zahtjeve u pogledu transparentnosti za komercijalna priopćenja utvrđivanjem načela zadane transparentnosti i integrirane transparentnosti,

—

Nadovezujući se na članke 6. i 7. Direktive o elektroničkoj trgovini, mjerama koje će se tek predložiti trebao bi se uspostaviti novi okvir za odnose između platformi i korisnika o transparentnosti u pogledu oglašavanja na internetu, podsjećanja digitalnim sredstvima (digital nudging), mikrociljanja, sustava za davanje preporuka i povlaštenog tretmana; tim bi mjerama trebalo:

—

uključiti obvezu otkrivanja jasno definiranih vrsta informacija o internetskom oglašavanju kako bi se omogućila djelotvorna revizija i kontrola, kao što su informacije o identitetu oglašivača te o izravnim i neizravnim plaćanjima ili bilo kojoj drugoj naknadi koju primaju pružatelji usluga; to bi također trebalo omogućiti potrošačima i javnim tijelima da utvrde tko bi se trebao smatrati odgovornim u slučaju, primjerice, lažnog ili obmanjujućeg oglašavanja; mjerama bi trebalo doprinijeti i osiguravanju da se nezakonite aktivnosti ne mogu financirati putem usluga oglašavanja;

—

jasno razlikovati komercijalno i političko oglašavanje na internetu i osigurati transparentnost kriterija za profiliranje ciljanih skupina i optimizaciju promidžbenih kampanja; dati potrošačima unaprijed postavljenu opciju da ih se ne prati ili (mikro)cilja i da daju svoj pristanak o upotrebi njihovih podataka o ponašanju u svrhe oglašavanja, kao i mogućnosti primanja političkih oglasa;

—	omogućiti potrošačima pristup njihovim dinamičnim marketinškim profilima kako bi bili obaviješteni o tome jesu li i u koje svrhe praćeni te jesu li informacije koje primaju namijenjene oglašavanju i jamčiti njihovo pravo na osporavanje odluka kojima se podrivaju njihova prava;

—	osigurati da su plaćeni oglasi ili plaćeni plasman na ljestvici rezultata pretraživanja označeni na jasan, sažet i razumljiv način u skladu s Direktivom 2005/29/EZ, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2019/2161;

—	osigurati usklađenost s načelom nediskriminacije i minimalnim zahtjevima u pogledu diversifikacije te utvrditi prakse agresivnog oglašavanja, istodobno potičući tehnologije umjetne inteligencije prilagođene potrošačima;

—

uvesti kriterije odgovornosti i pravednosti za algoritme koji se upotrebljavaju za ciljano oglašavanje i optimizaciju oglašavanja te omogućiti nadležnim tijelima vanjsku regulatornu reviziju i provjeru odabira algoritamskog dizajna koji uključuju informacije o pojedincima, bez rizika od kršenja privatnosti korisnika i poslovnih tajni;

—	omogućiti pristup podacima o dostavi oglasa i informacijama o izloženosti oglašivača, kada je riječ o mjestu i trenutku oglašavanja, te o izvedbi plaćenog i neplaćenog oglašavanja.

4. Umjetna inteligencija i strojno učenje

Revidirane odredbe trebale bi slijediti načela navedena u nastavku u pogledu pružanja usluga informacijskog društva koje omogućuje umjetna inteligencija ili upotrebljavati automatizirane alate za donošenje odluka ili alate za strojno učenje:

—

osiguravanjem da potrošači imaju pravo biti obaviješteni ako se usluga koristi umjetnom inteligencijom, ako se koristi automatiziranim alatima za donošenje odluka ili alatom za strojno učenje ili automatiziranim alatima za prepoznavanje sadržaja, uz pravo da ne podliježu odluci koja se temelji isključivo na automatiziranoj obradi i mogućnost odbijanja, ograničavanja ili personalizacije upotrebe svih značajki personalizacije koje se koriste umjetnom inteligencijom, posebno u pogledu određivanja poretka usluga;

—	uspostavom sveobuhvatnih pravila o nediskriminaciji i transparentnosti algoritama i skupova podataka;

—	osiguravanjem da algoritmi budu objašnjivi nadležnim tijelima koja mogu provjeriti kada imaju razloga vjerovati da postoji algoritamska pristranost;

—

osiguravanjem pojedinačnog nadzora i ponovljenih procjena rizika algoritama od strane nadležnih tijela, kao i ljudske kontrole nad donošenjem odluka kako bi se zajamčila viša razina zaštite potrošača; ti bi zahtjevi trebali biti usklađeni s mehanizmima ljudske kontrole i obvezama procjene rizika za automatiziranje usluga utvrđenima u postojećim pravilima, kao što je Direktiva (EU) 2018/958 (4) („Direktiva o ispitivanju proporcionalnosti”) te ne bi smjeli predstavljati neopravdano ili nerazmjerno ograničenje slobodnog trenutka pružanja usluga;

—	utvrđivanjem jasnih mehanizama odgovornosti, pravne odgovornosti i pravne zaštite za rješavanje mogućih šteta proizašlih iz primjene aplikacija umjetne inteligencije i alata za strojno učenje;

—

uspostavom načela integrirane i zadane sigurnosti te utvrđivanjem djelotvornih i učinkovitih prava i postupaka za razvojne programere umjetne inteligencije u slučajevima u kojima algoritmi donose osjetljive odluke o pojedincima te pravilnim rješavanjem i iskorištavanjem učinka budućeg tehnološkog razvoja;

—	osiguravanjem usklađenosti s povjerljivošću, privatnošću korisnika i poslovnim tajnama;

—	osiguravanjem da se radnicima pružaju sveobuhvatne informacije kada tehnologije umjetne inteligencije uvedene na radnom mjestu imaju izravan učinak na uvjete zapošljavanja radnika koji se koriste digitalnim uslugama.

5. Kazne

Poštovanje tih odredbi trebalo bi podržati djelotvornim, proporcionalnim i odvraćajućim kaznama, uključujući nametanje razmjernih novčanih kazni.

V. MJERE POVEZANE SA SUZBIJANJEM NEZAKONITOG SADRŽAJA NA INTERNETU

Akt o digitalnim uslugama trebao bi dati jasne smjernice o tome kako bi internetski posrednici trebali postupati s nezakonitim sadržajem na internetu. Revidiranim pravilima iz Direktive o elektroničkoj trgovini trebalo bi:

—	pojasniti da svako uklanjanje ili onemogućavanje pristupa nezakonitom sadržaju ne bi smjelo utjecati na temeljna prava i legitimne interese korisnika i potrošača te da bi zakoniti sadržaj trebao ostati na internetu;

—	poboljšati pravni okvir uzimajući u obzir središnju ulogu internetskih posrednika i interneta u olakšavanju javne rasprave i slobodnom širenju činjenica, mišljenja i ideja;

—	očuvati temeljno pravno načelo da se internetski posrednici ne bi trebali smatrati izravno odgovornima za radnje svojih korisnika i da internetski posrednici mogu nastaviti moderirati sadržaj pod pravednim, pristupačnim, nediskriminirajućim i transparentnim uvjetima pružanja usluga;

—	pojasniti da bi odluka internetskih posrednika o tome je li sadržaj koji su učitali korisnici zakonita trebala biti privremena i da internetski posrednici ne bi trebali biti odgovorni za njega jer bi samo sudovi u konačnici trebali odlučivati o tome što je nezakoniti sadržaj;

—	osigurati da to ne utječe na sposobnost država članica da odluče koji je sadržaj nezakonit u skladu s nacionalnim pravom;

—	osigurati da su mjere koje trebaju donijeti internetski posrednici razmjerne, učinkovite i primjerene kako bi se učinkovito suzbio nezakoniti sadržaj na internetu;

—	prilagoditi strogost mjera koje pružatelji usluga moraju poduzeti težini povrede;

—	osigurati da blokiranje pristupa nezakonitom sadržaju i njegovo uklanjanje ne zahtijevaju blokiranje pristupa cijeloj platformi i uslugama koje su inače zakonite;

—

uvesti novi vid transparentnosti i neovisan nadzor nad postupcima moderiranja sadržaja i alatima za uklanjanje nezakonitog sadržaja s interneta; takvi sustavi i postupci trebali bi biti popraćeni snažnim zaštitnim mjerama za transparentnost i odgovornost te bi trebali biti dostupni nadležnim tijelima za reviziju i ispitivanje.

1. Mehanizam obavješćivanja i djelovanja

Aktom o digitalnim uslugama trebalo bi uspostaviti usklađen i pravno provediv mehanizam obavješćivanja i djelovanja temeljen na nizu jasnih procesa i preciznih rokova za svaki korak u postupku obavješćivanja i djelovanja. Taj mehanizam obavješćivanja i djelovanja trebao bi:

—	se primjenjivati na nezakoniti sadržaj ili ponašanje na internetu;

—	razlikovati razne vrste pružatelja, sektora i/ili nezakonitog sadržaja i ozbiljnost povrede;

—	stvoriti lako dostupne, pouzdane i korisnicima pristupačne postupke prilagođene vrsti sadržaja;

—	korisnicima omogućiti da lako elektroničkim putem prijavljuju potencijalno nezakonit sadržaj ili ponašanje na internetu internetskim posrednicima;

—	na razumljiv način objasniti postojeće koncepte i postupke, kao što su „žurno djelovanje”, „stvarno saznanje ili spoznaja”, „ciljane mjere”, „formati prijava” i „valjanost prijava”;

—	jamčiti da prijave neće automatski aktivirati pravnu odgovornost ni zahtjev za uklanjanje, u odnosu na određene dijelove sadržaja ili ocjenu zakonitosti;

—

zahtijevati da prijave budu dovoljno precizne i na odgovarajući način obrazložene kako bi se pružatelju usluga koji ih je primio omogućilo da donese informiranu i savjesnu odluku u pogledu postupanja po prijavi te odrediti zahtjeve potrebne da prijava sadrži sve potrebne informacije, čime se omogućuje brzo uklanjanje nezakonitog sadržaja;

—

zahtjev bi trebala sadržavati lokaciju (URL i vrijeme, gdje je to prikladno) navodno nezakonitog sadržaja, vrijeme i datum počinjenja navodnog kršenja, razlog tvrdnje, uključujući objašnjenje razloga zbog kojih prijavitelj smatra da je sadržaj nezakonit te, ako je to potrebno i ovisno o vrsti sadržaja, dodatne dokaze za tu tvrdnju i izjavu o dobroj vjeri da su pružene informacije točne;

—

prijavitelji bi trebali imati mogućnost, ali ne i obvezu, da svoje podatke za kontakt navedu u prijavi; ako se odluče na to, trebalo bi osigurati njihovu anonimnost prema pružatelju sadržaja; ako nisu navedeni podaci za kontakt, može se koristiti IP adresa ili drugi ekvivalent; anonimne prijave ne bi smjele biti dopuštene ako se odnose na povredu prava osobnosti ili prava intelektualnog vlasništva;

—	uspostaviti zaštitne mjere za sprečavanje zlouporabe od strane korisnika koji sustavno i opetovano te zlonamjerno podnose netočne prijave ili zloupotrebljavaju mogućnost njihova podnošenja;

—

stvoriti obvezu internetskih posrednika da provjere sadržaj za koji je pristigla prijava te da pravovremeno odgovore prijavitelju i učitavatelju sadržaja u obliku obrazložene odluke; takav zahtjev za odgovorom trebao bi uključivati obrazloženje odluke, način na koji je odluka donesena, je li odluku donio ljudski ili automatizirani agent za donošenje odluka te informacije o mogućnosti žalbe bilo koje stranke na tu odluku posredniku, sudovima ili drugim subjektima;

—	osigurati informacije i pravni lijek za osporavanje odluke protuprijavom, među ostalim i ako je sadržaj uklonjen s pomoću automatiziranih rješenja, osim ako bi se takva protuprijava kosila s istragom u tijeku koju provode tijela za provedbu zakonodavstva;

—	osigurati da se sudski nalozi izdani u državi članici koja nije država članica internetskih posrednika ne rješavaju u okviru mehanizma obavješćivanja i djelovanja.

Mehanizam obavješćivanja i djelovanja u skladu s Aktom o digitalnim uslugama trebao bi biti obvezujuć samo za nezakoniti sadržaj. Međutim, to ne bi trebalo spriječiti internetske posrednike da usvoje sličan mehanizam obavješćivanja i djelovanja za druge sadržaje.

2. Izvansudsko rješavanje sporova koji se odnose na mehanizme obavješćivanja i djelovanja

—	Odluka internetskog posrednika o tome hoće li reagirati nakon što je sadržaj označen kao nezakonit trebala bi sadržavati obrazloženje mjera poduzetih u pogledu konkretnog sadržaja. Prijavitelj bi trebao dobiti potvrdu primitka i informaciju o mjerama poduzetim na temelju prijave.

—

Pružatelji sadržaja označenog kao nezakonit trebaju odmah biti informirani o prijavi i eventualno o razlozima te odlukama o uklanjanju sadržaja, obustavljanju ili onemogućavanju pristupa sadržaju. Sve strane trebale bi biti obaviještene o svim postojećim i raspoloživim pravnim opcijama i mehanizmima za osporavanje te odluke.

—	Sve zainteresirane strane trebale bi imati pravo osporiti odluku protuprijavom koja mora podlijegati jasnim zahtjevima i biti obrazložena; zainteresirane strane također bi trebale koristiti izvansudske mehanizme za rješavanje sporova;

—

Pravo na obavijest prije donošenja odluke o uklanjanju sadržaja i pravo korisnika na izdavanje protuprijave ograničavaju se ili se odriču samo ako:

(a)	internetski posrednici podliježu nacionalnoj pravnoj obvezi prema kojoj internetske posredničke usluge mogu prekinuti ili ograničiti pružanje svojih usluga internetskog posredovanja određenom korisniku na način koji mu ne dopušta da poštuje taj mehanizam obavješćivanja i djelovanja; ili;

(b)	bi se prijavom ili protuprijavom onemogućila kaznena istraga koja je u tijeku i koja zahtijeva tajnost odluke o obustavi ili uklanjanju pristupa sadržaju.

—

Pravila iz članka 17. Direktive o elektroničkoj trgovini trebalo bi revidirati kako bi se osiguralo da su uspostavljeni neovisni mehanizmi za izvansudsko rješavanje sporova i da su dostupni korisnicima u slučaju sporova o onemogućavanju pristupa ili uklanjanju djela ili drugih predmeta zaštite koje su učitali.

—

Mehanizam izvansudskog rješavanja sporova trebao bi zadovoljiti određene standarde, posebno u pogledu pravičnosti postupka, neovisnosti, nepristranosti, transparentnosti i učinkovitosti; takvi mehanizmi omogućuju nepristrano rješavanje sporova i njima se korisniku ne uskraćuje pravna zaštita predviđena nacionalnim pravom, ne dovodeći u pitanje prava korisnika na korištenje učinkovitih pravnih lijekova.

—	Ako se pravnim sredstvom i protuprijavom utvrdi da prijavljena aktivnost ili informacija nije nezakonita, internetski posrednik trebao bi vratiti uklonjeni ili privremeno nedostupan sadržaj bez nepotrebnog odgađanja ili korisniku omogućiti njegovo ponovno učitavanje.

—	Pri izdavanju, osporavanju ili primanju prijave sve zainteresirane strane trebale bi biti obaviještene i o mogućnosti korištenja alternativnog mehanizma rješavanja sporova i o pravu na obraćanje nadležnom nacionalnom sudu.

—	Mehanizam izvansudskog rješavanja sporova ne bi ni na koji način smio utjecati na prava uključenih strana da pokrenu sudski postupak.

3. Transparentnost mehanizma obavješćivanja i djelovanja

Mehanizmi obavješćivanja i djelovanja trebali bi biti transparentni i javno dostupni; zbog toga bi internetski posrednici trebali imati obvezu objavljivanja godišnjih izvješća, koji bi trebali biti standardizirani i sadržavati sljedeće informacije:

—	broj svih prijava primljenih u okviru mehanizma obavješćivanja i djelovanja te vrstama sadržaja na koje se odnose;

—	prosječno vrijeme odgovora po vrsti sadržaja;

—	broj pogrešnih uklanjanja;

—	vrsta subjekata koji su izdali prijave (privatne osobe, organizacije, korporacije, provjereni označivači nepoželjnog sadržaja itd.) i ukupnim brojem njihovih prijava;

—	informacije o naravi nezakonitosti sadržaja ili vrstom povrede zbog koje je sadržaj uklonjen;

—	broj osporenih odluka koje su primili internetski posrednici i načinom njihove obrade;

—	opis modela moderiranja sadržaja koji je primijenio posrednik na čijem je poslužitelju sadržaj, kao i o svim automatiziranim alatima, uključujući smislene informacije o logici koja se koristi;

—	mjere koje donose u pogledu ponovljenih prekršitelja kako bi se osiguralo da su one učinkovite u borbi protiv takvih sustavnih zlouporaba.

Obveza objavljivanja i tražene pojedinosti ovog izvješća trebali bi uzeti u obzir veličinu ili razmjer djelovanja internetskih posrednika te imaju li samo ograničena sredstva i stručnost. Od mikropoduzeća i novoosnovanih poduzeća trebalo bi zahtijevati da ažuriraju ovo izvješće samo u slučaju znatne promjene u odnosu na prethodnu godinu.

Internetski posrednici trebali bi objavljivati i informacije o svojim postupcima i rokovima za intervenciju zainteresiranih strana, kao što su vrijeme potrebno da učitavatelj sadržaja odgovori s protuprijavom, vrijeme u kojem će posrednik obje strane obavijestiti o rezultatu postupka i vrijeme za različite oblike žalbe na bilo koju odluku.

4. Odredbe „sigurne luke” iz članaka 12., 13. i 14. Direktive o elektroničkoj trgovini

Aktom o digitalnim uslugama trebalo bi štititi i podržati sadašnja ograničena izuzeća od odgovornosti za davatelje usluga informacijskog društva (internetske posrednike) predviđena u člancima 12., 13. i 14. Direktive o elektroničkoj trgovini.

5. Aktivni i pasivni poslužitelji (hosts)

U Aktu o digitalnim uslugama trebalo bi zadržati odstupanja u Direktivi o elektroničkoj trgovini za posrednike koji imaju neutralnu i pasivnu ulogu te riješiti nedostatak pravne sigurnosti u pogledu koncepta „aktivne uloge” kodificiranjem sudske prakse Suda EU-a o tom pitanju. Također bi trebalo pojasniti da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju imaju aktivnu ulogu pri stvaranju sadržaja ili pridonošenju u određenoj mjeri nezakonitosti sadržaja ili, ako se radi o prihvaćanju sadržaja treće strane kao vlastitog sadržaja, kako su procijenili prosječni korisnici ili potrošači.

Aktom bi se trebalo osigurati da se zbog dobrovoljnih mjera koje poduzimaju internetski posrednici za uklanjanje nezakonitog sadržaja ne bi trebalo smatrati da imaju aktivnu ulogu isključivo na temelju tih mjera. Međutim, uvođenje takvih mjera trebalo bi biti popraćeno odgovarajućim zaštitnim mjerama, a prakse moderiranja sadržaja trebale bi biti poštene, pristupačne, nediskriminirajuće i transparentne.

Akt o digitalnim uslugama bi trebao zadržati izuzeća od odgovornosti za pozadinske i infrastrukturne usluge koje nisu stranke u ugovornim odnosima između internetskih posrednika i njihovih klijenata i koje samo provode odluke internetskih posrednika ili njihovih klijenata.

6. Zabrana općeg praćenja – članak 15. Direktive o elektroničkoj trgovini

U Aktu o digitalnim uslugama trebalo bi zadržati zabranu općeg praćenja iz članka 15. Direktive o elektroničkoj trgovini. Internetski posrednici ne bi trebali podlijegati obvezama općeg praćenja.

VI. INTERNETSKE TRGOVINE

U Aktu o digitalnim uslugama trebalo bi predložiti posebna nova pravila za internetske trgovine, internetsku prodaju, promidžbu ili dostavu proizvoda te pružanje usluga potrošačima.

Ta nova pravila trebala bi:

—	biti u skladu s Direktivom o općoj sigurnosti proizvoda i dopunjavati njezinu reformu;

—	obuhvatiti sve subjekte koji nude usluge i upravljaju njima i/ili proizvode potrošačima u Uniji, pa i ako imaju poslovni nastan izvan Unije;

—

razlikovati internetske trgovine od drugih vrsta pružatelja usluga, uključujući druge sporedne posredničke aktivnosti u okviru iste djelatnosti poduzeća; ako jedna od usluga koje poduzeće pruža ispunjava kriterije da bi ga se smatralo trgovinom, pravila bi se trebala u potpunosti primjenjivati na taj dio poslovanja bez obzira na unutarnju organizaciju tog poduzeća;

—	osigurati da internetske trgovine jasno navedu kojoj zemlji se proizvodi prodaju ili usluge pružaju, bez obzira pruža li ih ili prodaje ta trgovina, treća strana ili prodavatelj s poslovnim nastanom u Uniji ili izvan nje;

—	osigurati da internetske trgovine brzo uklone sve poznate obmanjujuće podatke koje daje dobavljač, uključujući obmanjujuća implicitna jamstva i izjave dobavljača;

—

osigurati da internetske trgovine koje nude profesionalne usluge navedu kada je profesija regulirana u smislu Direktive 2005/36/EZ kako bi se potrošačima omogućilo da donesu informiranu odluku i, prema potrebi, s relevantnim nadležnim tijelom provjerilo ispunjava li stručnjak uvjete za određenu stručnu kvalifikaciju;

—	osigurati da internetske trgovine budu transparentne i odgovorne te surađivati s nadležnim tijelima država članica kako bi se utvrdilo gdje postoje ozbiljni rizici od opasnih proizvoda i kako bi ih se upozorilo čim saznaju za takve proizvode na svojim platformama;

—	osigurati da internetske trgovine konzultiraju sustav brzog uzbunjivanja Unije za opasne neprehrambene proizvode (RAPEX) i provode nasumične provjere opozvanih i opasnih proizvoda te, kad god je to moguće, poduzimaju odgovarajuće mjere u pogledu predmetnih proizvoda;

—	osigurati da se, nakon što se u sustavima brzog uzbunjivanja Unije, nacionalna tijela za nadzor tržišta, carinska tijela ili tijela za zaštitu potrošača utvrde da su proizvodi nesigurni i/ili krivotvoreni, proizvodi brzo, a najduže u roku od dva radna dana od primitka prijave, uklone s tržišta;

—

osigurati da internetske trgovine informiraju potrošače o tome kada je proizvod koji su kupili uklonjen s njihove platforme nakon obavijesti o neusklađenosti s pravilima Unije o sigurnosti proizvoda i zaštiti potrošača; trebala bi informirati potrošače i o svim sigurnosnim pitanjima i mjerama potrebnim za učinkovitu provedbu povlačenja;

—	osigurati da internetske trgovine, u suradnji s nadležnim tijelima u skladu s Uredbom o odnosima između platformi i poduzeća, uvedu mjere protiv ponovnih prekršitelja koji nude opasne proizvode te da donesu mjere za sprečavanje ponovnog pojavljivanja opasnog proizvoda koji je već uklonjen;

—

razmotriti mogućnost da se od dobavljača koji imaju poslovni nastan u trećoj zemlji zahtijeva osnivanje podružnice u Uniji ili imenovanje pravnog zastupnika s poslovnim nastanom u Uniji, koji se može smatrati odgovornim za prodaju proizvoda ili usluga koji nisu u skladu s pravilima Unije o sigurnosti europskim potrošačima;

—	riješiti pitanje odgovornosti internetskih trgovina za štetu za potrošače i za nepoduzimanje odgovarajućih mjera za uklanjanje nezakonitih proizvoda nakon što su saznali za takve nezakonite proizvode;

—

riješiti pitanje odgovornosti internetskih trgovina kad te platforme imaju dominantan utjecaj na dobavljače i ključne elemente gospodarskih transakcija kao što su sredstva plaćanja, cijene, uvjeti u slučaju neispunjavanja obveza ili ponašanje koje olakšava prodaju robe potrošaču na tržištu Unije, a kad nema proizvođača, uvoznika ili distributera s poslovnim nastanom u Uniji koji bi se mogao smatrati odgovornim;

—	riješiti pitanje odgovornosti internetskih trgovina ako one ne obavijeste potrošača da je treća strana stvarni dobavljač robe ili usluga, čime trgovina postaje ugovorno obvezna prema potrošaču; odgovornost bi trebalo razmotriti i kada trgovina svjesno daje obmanjujuće informacije;

—	zajamčiti da internetske trgovine imaju pravo na pravnu zaštitu u odnosu na dobavljača ili proizvođača koji je kriv;

—

ispitati mogućnost proširenja obveze koju su prihvatili neki trgovci na malo na internetu i Komisija da brže uklone opasne ili krivotvorene proizvode iz prodaje u okviru programa dobrovoljnog obvezivanja pod nazivom „obvezivanje na sigurnost proizvoda” i „Memoranduma o razumijevanju o prodaji krivotvorene robe na internetu” te naznačiti koje bi od tih preuzetih obveza mogle postati obvezne.

VII. EX ANTE REGULACIJA SISTEMSKIH OPERATERA

U Aktu o digitalnim uslugama trebalo bi iznijeti prijedlog novog posebnog instrumenta kojim bi se osiguralo da sistemska uloga određenih internetskih platformi neće ugroziti unutarnje tržište nepoštenim isključivanjem inovativnih novih sudionika, uključujući MSP-ove, poduzeća i novoosnovana poduzeća, te da se ne smanji izbor za potrošače;

Zbog toga bi Aktom o digitalnim uslugama trebalo osobito:

—

uspostaviti ex ante mehanizam za sprečavanje (umjesto isključivog ispravljanja) tržišnih nedostataka koje su izazvali „sistemski operateri” u digitalnom svijetu, oslanjajući se na Uredbu o odnosima platformi i poduzeća; takav mehanizam trebao bi regulatornim tijelima omogućiti da sistemskim operaterima nametnu popravne mjere za rješavanje tržišnih nedostataka, bez da se pritom utvrdi kršenje pravila tržišnog natjecanja;

—

ovlastiti regulatorna tijela da poduzećima koja su prepoznata kao „sistemski operatori” nametnu razmjerne i dobro definirane korektivne mjere na temelju kriterija utvrđenih u okviru Akta o digitalnim uslugama i zatvorenog popisa pozitivnih i negativnih mjera koje ta trgovačka društva moraju poštovati i/ili im je zabranjeno sudjelovanje; u svojoj procjeni učinka Komisija bi trebala temeljito analizirati različite probleme uočene na tržištu, kao što su:

—	nedostatak interoperabilnosti i odgovarajućih alata, podataka, stručnog znanja i resursa sistemskih operatera kojima se potrošačima omogućuje promjena ili spajanje ili interoperabilnost digitalnih platformi ili internetskih ekosustava;

—	sustavno preferencijalno prikazivanje pomoću kojeg sistemski operateri svojim vlastitim silaznim uslugama daju bolju vidljivost;

—	omeđivanje podataka koje se koristi za širenje tržišne moći na susjedna tržišta, davanje prednosti vlastitim proizvodima i uslugama te primjena praksi čiji je cilj stvoriti ovisnost potrošača o pružatelju usluge;

—	raširena praksa zabrane trećim poslovnim korisnicima da usmjeravaju potrošače na vlastitu internetsku stranicu nametanjem ugovornih klauzula;

—	nedostatak transparentnosti sustava preporuka kojima se koriste sistemski operateri, uključujući pravila i kriterije za funkcioniranje takvih sustava;

—	osigurati da sistemski operateri imaju mogućnost dokazati da je predmetno ponašanje opravdano;

—

pojasniti da bi se svim „sistemskim operaterima” trebale nametnuti neke regulatorne korektivne mjere, kao što su obveze transparentnosti u načinu na koji posluju, posebno način na koji prikupljaju i upotrebljavaju podatke, te zabrana „sistemskim operaterima” da koriste prakse čiji je cilj potrošačima otežati promjenu ili upotrebu usluga među različitim dobavljačima ili druge oblike neopravdane diskriminacije kojima se isključuje ili stavlja u nepovoljan položaj druga poduzeća;

—	ovlastiti regulatorna tijela za donošenje privremenih mjera i izricanje kazni „sistemskim operaterima” koji ne poštuju razne regulatorne obveze koje su im nametnute;

—	zadržati ovlast da se konačno odluči je li pružatelj usluga informacijskog društva „sistemski operator” pri Komisiji, na temelju uvjeta utvrđenih u ex ante mehanizmu;

—	osnažiti korisnike „sistemskih operatera” da budu informirani, da deaktiviraju i budu u mogućnosti učinkovito kontrolirati i odlučiti koju vrstu sadržaja žele vidjeti; korisnike treba na odgovarajući način obavijestiti i o svim razlozima zbog kojih im se određeni sadržaj predlaže;

—	zajamčiti poštovanje prava, obveza i načela iz Opće uredbe o zaštiti podataka, uključujući smanjenje količine podataka, ograničavanje svrhe, tehničku i integriranu zaštitu podataka i pravnu osnovu za obradu;

—

osigurati odgovarajuće razine interoperabilnosti kojima se od „sistemskih operatera” zahtijeva da u okviru tih mjera razmjenjuju odgovarajuće alate, podatke, stručno znanje i resurse koji se upotrebljavaju kako bi se ograničili rizici korisnika i potrošača od ovisnosti o jednom pružatelju usluga i umjetno povezivanje korisnika s jednim sistemskim operatorom bez realne mogućnosti ili poticaja za promjenu između digitalnih platformi ili internetskih ekosustava u okviru tih mjera, Komisija bi trebala istražiti različite tehnologije i otvorene standarde i protokole, uključujući mogućnost tehničkog sučelja (aplikacijsko programsko sučelje) kojim se korisnicima konkurentnih platformi omogućuje da dođu do sistemskih operatera i razmjenjuju informacije s njima; sistemski operateri ne smiju komercijalno upotrebljavati podatke primljene od trećih strana tijekom aktivnosti interoperabilnosti u druge svrhe osim omogućavanja tih aktivnosti; obveze interoperabilnosti ne bi smjele ograničavati, ometati ili odgađati mogućnost posrednika da poprave nedostatke;

—	osigurati da se novim ex ante mehanizmom ne dovodi u pitanje primjena pravila tržišnog natjecanja, uključujući o samopreferenciji i cjelokupnoj vertikalnoj integraciji, te osigurati da oba instrumenta politike budu potpuno neovisna.

VIII. NADZOR, SURADNJA I PROVEDBA

Aktom o digitalnim uslugama trebalo bi unaprijediti nadzor i provedbu postojećih pravila i ojačati klauzulu o unutarnjem tržištu kao temelj jedinstvenog digitalnog tržišta, nadopunjujući ga novim mehanizmom suradnje čiji je cilj poboljšanje razmjene informacija, suradnje i uzajamnog povjerenja i, na zahtjev, dobrovoljne uzajamne pomoći među državama članicama, posebno između tijela matične zemlje u kojoj pružatelj usluga ima poslovni nastan i tijela zemlje domaćina u kojoj pružatelj nudi svoje usluge.

Komisija bi trebala provesti temeljitu procjenu učinka kako bi procijenila najprikladniji model nadzora i provedbe za primjenu odredaba u pogledu Akta o digitalnim uslugama, poštujući pritom načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Komisija bi u svojoj procjeni učinka trebala razmotriti postojeće modele, kao što su Mreža za suradnju u zaštiti potrošača (CPC), Europska skupina regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA), Europski odbor za zaštitu podataka (EDBP) i Europska mreža za tržišno natjecanje (ECN), te razmotriti usvajanje hibridnog sustava nadzora.

Taj hibridni sustav nadzora, koji se temelji na koordinaciji EU-a u suradnji s mrežom nacionalnih tijela, trebao bi poboljšati praćenje i primjenu Akta, provoditi usklađenost, uključujući provedbu regulatornih novčanih kazni, drugih sankcija ili mjera, te bi trebao moći provoditi reviziju posrednika i platformi. Također bi, prema potrebi, trebao rješavati prekogranične sporove među nacionalnim tijelima, rješavati složena prekogranična pitanja, pružati savjete i smjernice te odobravati kodekse i odluke na razini Unije te bi zajedno s nacionalnim tijelima trebao moći pokretati inicijative i istrage o prekograničnim pitanjima. Komisija bi trebala zadržati konačan nadzor nad obvezama država članica.

Komisija bi trebala izvješćivati Europski parlament i Vijeće te, zajedno s nacionalnim tijelima, održavati javnu platformu s ljestvicom rezultata s relevantnim informacijama o usklađenosti s Aktom o digitalnim uslugama. Komisija bi trebala olakšati i podupirati stvaranje i održavanje europskog repozitorija istraživanja kako bi se olakšala razmjena podataka s javnim institucijama, istraživačima, nevladinim organizacijama i sveučilištima u istraživačke svrhe.

Aktom o digitalnim uslugama također bi trebalo uvesti nove provedbene elemente u članak 16. Direktive o elektroničkoj trgovini u pogledu samoregulacije.

(1) Pravila utvrđena Direktivom (EU) 2019/770 i Direktivom (EU) 2019/771.

(2) . Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, koja je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/2161 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i direktiva 98/6/EZ, 2005/29/EZ te 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu boljeg izvršavanja i modernizacije pravila Unije o zaštiti potrošača (SL L 328, 18.12.2019., str. 7.).

(3) Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 304, 22.11.2011., str. 64.).

(4) Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9.7.2018., str. 25.).

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/31

P9_TA(2020)0273

Akt o digitalnim uslugama: prilagodba odredbi trgovačkog i građanskog prava za poduzeća koja posluju na internetu

Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. s preporukama Komisiji o Aktu o digitalnim uslugama: prilagodba odredbi trgovačkog i građanskog prava za poduzeća koja posluju na internetu (2020/2019(INL))

(2021/C 404/02)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima i članak 10. Europske konvencije o ljudskim pravima,

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (1),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (2),

—

—	uzimajući u obzir Direktivu 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (4),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2008/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o nekim aspektima mirenja u građanskim i trgovačkim stvarima (5),

—	uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 6. lipnja 2018. o uspostavi programa Digitalna Europa za razdoblje 2021. – 2027. (COM(2018)0434),

—	uzimajući u obzir preporuku Komisije (EU) 2018/334 оd 1. ožujka 2018. o mjerama za suzbijanje nezakonitih internetskih sadržaja (6),

—	uzimajući u obzir Konvenciju o nadležnosti i priznavanju te izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (7) i Konvenciju o priznavanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka, potpisanu 10. lipnja 1958. u New Yorku,

—	uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 3. listopada 2018. o decentraliziranom vođenju evidencije transakcija i lancima blokova: izgradnja povjerenja poslovanjem bez posrednika (8),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. veljače 2020. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Europska strategija za podatke” (COM(2020)0066),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. veljače 2020. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” (COM(2020)0067),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. svibnja 2016. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Internetske platforme i jedinstveno digitalno tržište – Mogućnosti i izazovi za Europu” (COM(2016)0288),

—	uzimajući u obzir studiju o procjeni europske dodane vrijednosti koju je izradila Služba Europskog parlamenta za istraživanja naslovljenu „Akt o digitalnim uslugama: procjena europske dodane vrijednosti” (9)

—	uzimajući u obzir članke 47. i 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za kulturu i obrazovanje,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0177/2020),

budući da digitalne usluge kao temelj gospodarstva Unije i egzistencije velikog broja njezinih građana, trebaju biti regulirane na način kojim se jamče temeljna prava i druga prava građana, uz istodobno podupiranje razvoja, gospodarskog napretka i digitalnog okruženja te poticanje povjerenja na internetu, uzimajući u obzir interese korisnika i svih sudionika na tržištu, uključujući MSP-ove i novoosnovana poduzeća;

budući da su neka pravila o pružateljima usluga dijeljenja sadržaja na internetu i audiovizualnim medijskim uslugama nedavno ažurirana, posebno Direktivom (EU) 2018/1808 i Direktivom (EU) 2019/790, niz ključnih aspekata građanskog i trgovačkog prava nije riješen na zadovoljavajući način pravom Unije ili nacionalnim pravom te budući da je važnost tog pitanja naglašena brzim i ubrzanim razvojem tijekom posljednjih desetljeća u području digitalnih usluga, posebno pojavom novih poslovnih modela, tehnologija i društvenih okolnosti; budući da je u tom kontekstu potrebno sveobuhvatno ažuriranje osnovnih odredbi građanskog i trgovačkog prava koje se primjenjuju na internetske trgovačke subjekte;

budući da neka poduzeća koja nude digitalne usluge zbog snažnih mrežnih učinaka utemeljenih na podacima imaju znatnu tržišnu snagu koja im omogućava da korisnicima nametnu svoje poslovne prakse i da je zbog toga sve teži ulazak na tržište drugim akterima, posebno novoosnovanim poduzećima i MSP-ovima;

D.	budući da ex post provedba prava tržišnog natjecanja sama ne može učinkovito riješiti utjecaj tržišne snage određenih internetskih platformi, među ostalim na pošteno tržišno natjecanje u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta;

budući da su platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju od običnog prikaza sadržaja prerasle u sofisticirane organizme i tržišne igrače, posebno kad je riječ o društvenim mrežama koje prikupljaju i iskorištavaju podatke o korištenju; budući da korisnici imaju opravdane razloge za očekivanje poštenih uvjeta u pogledu pristupa, transparentnosti, određivanja cijena i rješavanja sukoba u vezi s uporabom takvih platformi i uporabom korisničkih podataka na platformama; budući da transparentnost može doprinijeti znatnom povećanju povjerenja u digitalne usluge;

budući da platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju mogu odrediti sadržaj koji se prikazuje njihovim korisnicima, čime snažno utječu na način na koji dobivamo i prenosimo informacije do te mjere da su platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju u stvari postale javni prostori u digitalnoj sferi; budući da se javnim prostorima mora upravljati na način kojim se štite javni interesi, poštuju temeljna prava i prava korisnika koja se odnose na građansko pravo, posebno pravo na slobodu izražavanja i informiranja;

budući da poštovanje prava u digitalnom svijetu ne uključuje samo učinkovitu provedbu temeljnih prava, posebno slobode izražavanja i informiranja, privatnosti, sigurnosti i zaštite, nediskriminacije, poštovanja vlasništva i prava intelektualnog vlasništva, nego i pristup pravdi i zakonitom postupanju; budući da se delegiranjem odluka u pogledu zakonitosti sadržaja ili ovlasti za izvršavanje zakonodavstva na privatna poduzeća ugrožava transparentnost i zakonito postupanje, što dovodi do rascjepkanog pristupa; budući da je stoga potreban ubrzani pravni postupak s odgovarajućim jamstvima kako bi se osiguralo postojanje učinkovitih pravnih lijekova;

budući da automatizirani alati trenutačno ne mogu pouzdano razlikovati nezakoniti sadržaj od zakonitog sadržaja u danom kontekstu i da stoga mehanizmi za automatsko otkrivanje i uklanjanje sadržaja mogu dovesti do opravdanih pravnih pitanja, posebno u pogledu mogućih ograničenja slobode izražavanja i informiranja koja je zaštićena člankom 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima; budući da bi uporaba automatiziranih mehanizama stoga trebala biti proporcionalna, obuhvaćati samo opravdane slučajeve i slijediti transparentne postupke;

I.	budući da se člankom 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima također štite sloboda i pluralizam medija, koji sve više ovise o internetskim platformama kako bi doprli do svoje publike;

budući da većina Europljana svakodnevno koristi digitalne usluge, ali su podložni sve širem skupu pravila diljem Unije, što dovodi do znatne rascjepkanosti na tržištu i posljedične pravne nesigurnosti za europske korisnike i pružatelje usluga koji djeluju preko granica; budući da se sustavi građanskog prava kojima se uređuju prakse platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju u moderiranju tih sadržaja temelje na određenim sektorskim odredbama na razini Unije i na nacionalnoj razini, sa znatnim razlikama u propisanim obvezama i provedbenim mehanizmima raznih sustava građanskog prava koji se primjenjuju; budući da je ta situacija dovela do fragmentiranog skupa pravila za jedinstveno digitalno tržište, što zahtijeva odgovor na razini Unije;

budući da trenutačni poslovni model nekih platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju obuhvaća promicanje sadržaja koji će vjerojatno privući pozornost korisnika i stoga generirati više podataka o profilu kako bi se ponudila učinkovitija ciljana oglašavanja i time povećala dobit; budući da to profiliranje u kombinaciji s ciljanim oglašavanjem može dovesti do povećanja sadržaja usmjerenog na iskorištavanje emocija, što nerijetko potiče i olakšava senzacionalizam u vijestima i sustavima preporuka te može dovesti do eventualnog manipuliranja korisnicima;

L.	budući da kontekstualno oglašavanje iziskuje manje korisničkih podataka od ciljanog bihevioralnog oglašavanja te se stoga njime manje zadire u privatnost korisnika;

budući da odabir algoritamske logike na kojoj se temelje sustavi preporukâ, usluge usporedbe, prilagodba sadržaja ili plasiranje oglasa ostaju diskrecijsko pravo platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju s malom mogućnošću javnog nadzora, što izaziva zabrinutost u pogledu odgovornosti i transparentnosti;

budući da platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju koje imaju znatnu tržišnu snagu svojim korisnicima omogućuju da koriste svoje profile za prijavljivanje na internetske stranice trećih strana, čime im omogućuje praćenje njihovih aktivnosti čak i izvan okruženja vlastite platforme, što predstavlja konkurentnu prednost u pristupu podacima za algoritme za prilagodbu sadržaja;

budući da se takozvani pametni ugovori, koji se temelje na tehnologijama decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, uključujući lance blokova, kojima se omogućuje decentralizirano i potpuno sljedivo vođenje evidencije i samoizvršenje, koriste u nizu područja bez odgovarajućeg pravnog okvira; budući da postoji nesigurnost u pogledu zakonitosti takvih ugovora i njihove izvršivosti u prekograničnim situacijama;

budući da uvjeti korištenja platformi, o kojima se ne može pregovarati, često upućuju na primjenjivo pravo i nadležne sudove izvan Unije, što može spriječiti pristup pravosuđu; budući da se Uredbom (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti i priznavanju te izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (10) utvrđuju pravila o nadležnosti; budući da se Općom uredbom o zaštiti podataka pojašnjava pravo ispitanika na privatni postupak provedbe izravno protiv voditelja obrade ili izvršitelja obrade, bez obzira na to odvija li se obrada u Uniji ili ne i neovisno o tome ima li voditelj obrade poslovni nastan u Uniji ili nema; budući da se člankom 79. Opće uredbe o zaštiti podataka propisuje da se postupci vode pred sudovima države članice u kojoj voditelj obrade ili izvršitelj obrade ima poslovni nastan ili, alternativno, u kojoj ispitanik ima uobičajeno boravište;

budući da su pristup neosobnim podacima i rudarenje tih podataka važan faktor rasta digitalnoga gospodarstva; budući da odgovarajući pravni standardi i mjere za zaštitu podataka u pogledu interoperabilnosti podataka mogu, uklanjanjem učinaka ovisnosti, imati važnu ulogu u jamčenju poštenih tržišnih uvjeta;

budući da je važno procijeniti mogućnost davanja odgovornosti europskom subjektu za osiguravanje usklađenog pristupa provedbi Akta o digitalnim uslugama diljem Unije, uz pojednostavnjenje koordinacije na nacionalnoj razini te reagiranje na nove prilike i izazove, osobito prekogranične, koji proizlaze iz aktualnog tehnološkog razvoja;

Akt o digitalnim uslugama

traži od Komisije da bez nepotrebnog odgađanja podnese niz zakonodavnih prijedloga koji čine Akt o digitalnim uslugama uz adekvatno materijalno, osobno i teritorijalno područje primjene te utvrđivanje ključnih koncepata, uključujući preporuke kako su navedene u Prilogu ovoj Rezoluciji; smatra da bi, ne dovodeći u pitanje detaljne aspekte budućih zakonodavnih prijedloga, članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebao biti pravna osnova;

predlaže da Akt o digitalnim uslugama uključuje uredbu kojom se uspostavljaju ugovorna prava u pogledu upravljanja sadržajem, utvrđuju transparentni, pravedni, obvezujući i jedinstveni standardi i postupci za moderiranje sadržaja te jamči dostupan i neovisan pristup sudskoj pravnoj zaštiti; naglašava da bi se zakonodavni prijedlozi trebali temeljiti na dokazima te bi trebali nastojati ukloniti neopravdane prepreke u pružanju digitalnih usluga internetskih platformi i spriječiti pojavu novih, uz povećanje zaštite potrošača i građana; smatra da bi zakonodavni prijedlozi trebali biti usmjereni na postizanje održivog i pametnog rasta, odgovaranje na tehnološke izazove i jamčenje pravednosti i sigurnosti jedinstvenog digitalnog tržišta za sve;

nadalje predlaže da se predložene mjere za moderiranje sadržaja primjenjuju samo na nezakoniti sadržaj, a ne na sadržaj koji je samo štetan; u tu svrhu predlaže da se u uredbu uključe univerzalni kriteriji za utvrđivanje tržišne snage platformi kako bi se pružila jasna definicija platforme sa znatnom tržišnom snagom i na taj način odredilo mogu li se određene platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju koje nemaju osobitu tržišnu snagu izuzeti iz određenih odredbi; ističe da bi okvir uspostavljen Aktom o digitalnim uslugama trebao biti takav da se mala poduzeća, MSP-ovi i novoosnovana poduzeća mogu uskladiti s njim te bi stoga trebao uključivati proporcionalne obveze za sve sektore;

predlaže da se Aktom o digitalnim uslugama nametne obveza pružateljima digitalnih usluga s poslovnim nastanom izvan Unije da imenuju pravnog zastupnika za interese korisnika u Uniji kojem bi se mogli uputiti zahtjevi kako bi se, na primjer, potrošačima omogućila pravna zaštita u slučaju lažnih ili obmanjujućih oglasa te da informacije za kontakt tog zastupnika budu vidljive i dostupne na internetskim stranicama pružatelja digitalnih usluga;

Prava u pogledu moderiranja sadržaja

ističe da za provedbu zakona moraju biti odgovorna javna tijela; smatra da konačnu odluku o zakonitosti sadržaja koji su izradili korisnici mora donijeti neovisno pravosudno tijelo, a ne privatni komercijalni subjekt;

ustraje u tome da se uredbom moraju zabraniti diskriminirajuće prakse moderiranja sadržaja ili one prakse koje obuhvaćaju iskorištavanje i isključivost, posebno kada je riječ o najranjivijim osobama, te da se uvijek moraju poštovati temeljna prava i slobode korisnika, posebno njihova sloboda izražavanja;

naglašava da je potrebno bolje zaštititi potrošače pružanjem pouzdanih i transparentnih informacija o primjerima nepoštenih praksi, kao što su obmanjujuće tvrdnje i prijevare;

preporučuje da bi primjenu uredbe trebao pomno nadzirati europski subjekt čija je zadaća osigurati da platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju poštuju odredbe uredbe, posebno praćenjem usklađenosti sa standardima utvrđenima za upravljanje sadržajem na temelju izvješća o transparentnosti i algoritama za praćenje koje platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju upotrebljavaju za potrebe upravljanja sadržajem; poziva Komisiju da ocijeni mogućnosti imenovanja postojeće ili nove europske agencije ili europskog tijela ili da sama koordinira mrežu nacionalnih tijela za izvršavanje tih zadaća (u daljnjem tekstu „europski subjekt”);

predlaže da platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju europskom subjektu redovito podnose sveobuhvatna izvješća o transparentnosti utemeljena na usklađenoj metodologiji i ocjenjena na temelju relevantnih pokazatelja uspješnosti, među ostalim o svojim politikama u pogledu sadržaja te u vezi s usklađenosti njihovih uvjeta korištenja s odredbama Akta o digitalnim uslugama; nadalje predlaže da platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju naj jednostavan i pristupačan način objavljuju i stavljaju na raspolaganje ta izvješća kao i svoje politike u pogledu upravljanja sadržajem u javno dostupnoj bazi podataka;

10.

poziva platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju sa znatnom tržišnom snagom da ocijene rizik koji njihove politike upravljanja zakonitim sadržajem predstavljaju za društvo, posebno u pogledu njihova učinka na temeljna prava te da svakih šest mjeseci vode dijalog s europskim subjektom i relevantnim nacionalnim tijelima na temelju predstavljanja izvješća o transparentnosti;

11.

preporučuje da države članice osiguraju neovisna tijela za rješavanje sporova koja imaju zadaću rješavanja sporova u vezi s moderiranjem sadržaja; smatra da, kako bi se zaštitile anonimne publikacije i opći interes, odluke o moderiranju sadržaja ne bi trebao moći osporiti samo korisnik koji je učitao sadržaj koji je predmet spora, već i treća strana s legitimnim interesom za djelovanje, na primjer pravobranitelj; potvrđuje pravo korisnika na daljnje pribjegavanje pravnoj zaštiti;

12.

zauzima odlučno stajalište da se Aktom o digitalnim uslugama ne smije obavezivati platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju da koriste bilo koji oblik automatizirane ex ante kontrole sadržaja, osim ako je drugačije utvrđeno u postojećem pravu Unije, te smatra da mehanizmi koje platforme dobrovoljno primjenjuju ne smiju dovesti do mjera ex ante kontrole na temelju automatiziranih alata ili filtriranja učitavanja sadržaja te da moraju biti podvrgnuti revizijama europskog subjekta kako bi se osigurala usklađenost s Aktom o digitalnim uslugama;

13.

naglašava da platforme za smještaj sadržaja moraju biti transparentne u obradi algoritama i podataka koji se upotrebljavaju za njihovo osposobljavanje;

Prava u pogledu prilagodbe sadržaja, podataka i internetskog oglašavanja

14.

smatra da je povećanje sadržaja usmjerenog na korisnika na temelju mišljenja ili stajališta izloženih u takvom sadržaju jedna od najštetnijih praksi u digitalnom društvu, posebno u slučajevima kada je vidljivost takvog sadržaja povećana na temelju ranije interakcije korisnika s drugim umnoženim sadržajem i s ciljem optimiziranja korisničkih profila za ciljano oglašavanje; zabrinut je zbog toga što se te prakse oslanjaju na raširenom praćenju i rudarenju podataka; poziva Komisiju da analizira učinak takvih praksi i poduzme odgovarajuće zakonodavne mjere;

15.

smatra da se korištenje ciljanog oglašavanja mora strože regulirati u korist manje nametljivih vrsta oglašavanja koje ne zahtijevaju praćenje interakcije korisnika sa sadržajem i da bi prikazivanje bihevioralnog oglašavanja trebalo uvjetovati dobrovoljnim, posebnim, informiranim i nedvosmislenim pristankom korisnika;

16.

primjećuje postojeće odredbe koje se odnose na ciljano oglašavanje u Općoj uredbi o zaštiti podataka i Direktivi br. 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (11);

17.

stoga preporučuje da se Aktom o digitalnim uslugama utvrde jasne granice i uvedu pravila o transparentnosti u pogledu uvjeta akumulacije podataka u svrhu ponude ciljanih oglasa te u pogledu funkcioniranja i odgovornosti takvog ciljanog oglašavanja, posebno kada se podaci prate na internetskim stranicama trećih strana; ustraje u tome da su potrebne nove mjere za uspostavu okvira za odnose između platformi i korisnika, s odredbama o transparentnosti u pogledu oglašavanja, podsjećanja digitalnim sredstvima (engl. digital nudging) i povlaštenog tretmana; poziva Komisiju da procijeni mogućnosti reguliranja ciljanog oglašavanja, uključujući postupno ukidanje koje dovodi do zabrane;

18.

naglašava da se, u skladu s načelom smanjenja količine podataka i u cilju sprečavanja neovlaštenog otkrivanja, krađe identiteta i drugih oblika zlouporabe osobnih podataka, Aktom o digitalnim uslugama treba predvidjeti pravo na anonimno korištenje digitalnih usluga kad god je to tehnički moguće; poziva Komisiju da od platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju zahtijeva da provjere identitet oglašivača s kojima imaju poslovni odnos kako bi se osigurala odgovornost oglašivača u slučaju da se utvrdi da je sadržaj koji se promiče nezakonit; stoga preporučuje da Akt o digitalnim uslugama sadrži pravne odredbe kojima se platformama onemogućuje komercijalno iskorištavanje podataka trećih strana u situacijama tržišnog natjecanja s tim trećim stranama;

19.

izražava žaljenje zbog postojeće neusklađenosti informacija između platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju i javnih tijela te poziva na jednostavniju razmjenu potrebnih informacija; naglašava da se u skladu sa sudskom praksom o komunikacijskim metapodacima javnim tijelima mora omogućiti pristup metapodacima korisnika samo radi istrage osumnjičenika za teška kaznena djela uz prethodno sudsko odobrenje;

20.

preporučuje da se od pružatelja usluga koji podržavaju uslugu jedinstvene prijave sa znatnom tržišnom snagom zahtijeva da podrže barem jedan otvoreni i decentralizirani sustav identiteta koji se temelji na nevlasničkom okviru; traži od Komisije da predloži zajedničke standarde Unije za nacionalne sustave koje pružaju države članice, posebno u pogledu standarda zaštite podataka i prekogranične interoperabilnosti;

21.

poziva Komisiju da ocijeni mogućnost definiranja poštenih ugovornih uvjeta kako bi se olakšala razmjena podataka i povećala transparentnost u cilju ispravljanja neravnoteža u tržišnoj snazi; u tu svrhu predlaže istraživanje mogućnosti za olakšavanje interoperabilnosti, međusobne povezanosti i prenosivosti podataka; ističe da bi razmjena podataka trebala biti popraćena odgovarajućim zaštitnim mjerama, uključujući učinkovitu anonimizaciju osobnih podataka;

22.

preporučuje da se Aktom o digitalnim uslugama od platformi sa znatnom tržišnom snagom zahtijeva da osiguraju sučelje za programiranje aplikacija s pomoću kojeg platforme treće strane i njihovi korisnici mogu postići interoperabilnost s glavnim funkcijama i korisnicima platforme koja pruža sučelje za programiranje aplikacija, uključujući usluge trećih strana osmišljene za poboljšanje i prilagodbu korisničkog iskustva, posebno putem usluga kojima se prilagođavaju postavke privatnosti i postavke sadržaja; predlaže da platforme javno dokumentiraju sva sučelja za programiranje aplikacija koja stavljaju na raspolaganje u svrhu omogućavanja interoperabilnosti i međusobne povezanosti usluga;

23.

snažno ističe, s druge strane, da platforme sa znatnom tržišnom snagom koje pružaju sučelje za programiranje aplikacija ne smiju dijeliti, zadržavati, unovčavati ili koristiti podatke koje prime na temelju usluga trećih strana;

24.

naglašava da se obvezama interoperabilnosti i međusobne povezanosti ne smije ograničavati, ometati ili odgađati mogućnost platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju da riješe sigurnosna pitanja niti bi potreba za rješavanjem sigurnosnih pitanja trebala dovesti do nepotrebne suspenzije sučelja za programiranje aplikacije kojim se predviđa interoperabilnost i međusobna povezanost;

25.

podsjeća da se odredbama o interoperabilnosti i međusobnoj povezanosti mora poštovati svo relevantno zakonodavstvo o zaštiti podataka; u tom pogledu preporučuje da se u skladu s Aktom o digitalnim uslugama od platformi zahtijeva da osiguraju tehničku izvedivost odredbi o prenosivosti podataka utvrđenih u članku 20. stavku 2. Opće uredbe o zaštiti podataka;

26.

poziva na to da platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju korisnicima daju stvarnu mogućnost odabira hoće li prethodno pristati na prikazivanje ciljanog oglašavanja na temelju prethodne interakcije korisnika sa sadržajem na istoj platformi ili na internetskim stranicama trećih strana ili neće; ističe da ta mogućnost odabira mora biti predstavljena na jasan i razumljiv način te da njezino odbijanje ne smije dovesti do onemogućavanja pristupa funkcionalnostima platforme; naglašava da se pristanak na ciljano oglašavanje ne smije smatrati dobrovoljnim i valjanim ako je pristup usluzi uvjetovan obradom podataka; ponovno potvrđuje da u skladu s Direktivom 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ciljano oglašavanje podliježe odluci o sudjelovanju i da je u protivnom zabranjeno; primjećuje da se općim i neselektivnim prikupljanjem osobnih podataka koji se odnose na svako korištenje digitalne usluge nerazmjerno zadire u pravo na privatnost s obzirom na to da internetske aktivnosti pojedinca omogućuju dubok uvid u njegovo ponašanje i omogućuju manipuliranje njime; potvrđuje da korisnici imaju pravo ne biti podložni raširenom praćenju pri korištenju digitalnih usluga;

27.

traži od Komisije da se pobrine za to da se u tom smislu potrošači i dalje mogu služiti svim funkcijama povezanog uređaja, čak i ako povuku ili ne daju pristanak za dijeljenje neoperativnih podataka s proizvođačem proizvoda ili trećim stranama; ponavlja da je potrebna transparentnost uvjeta ugovora u pogledu mogućnosti i opsega dijeljenja podataka s trećim stranama;

28.

nadalje poziva na to da se korisnicima zajamči odgovarajući stupanj transparentnosti i utjecaja na kriterije prilagodbe sadržaja i njegove vidljivosti; potvrđuje da bi to trebalo uključivati i mogućnost odustajanja od bilo koje prilagodbe sadržaja koja odstupa od kronološkog redoslijeda; ističe da bi se sučeljima za programiranje aplikacija koja pružaju platforme korisnicima trebala omogućiti prilagodba sadržaja s pomoću softvera ili usluga po vlastitom izboru;

29.

naglašava da je važno da se Akt o digitalnim uslugama pokaže pravno utemeljenim i učinkovitim u pogledu zaštite djece u internetskom okružju, uz istodobno suzdržavanje od nametanja općih obveza praćenja ili filtriranja, osiguravanje potpune koordinacije i izbjegavanje udvostručavanja s Općom uredbom o zaštiti podataka i Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama;

30.

podsjeća da bi plaćene oglase ili plaćeni plasman sponzoriranog sadržaja trebalo označiti na jasan, sažet i razumljiv način; predlaže da platforme objave podrijetlo plaćenih oglasa i sponzoriranog sadržaja; u tu svrhu predlaže da platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju objavljuju sav sponzorirani sadržaj i oglase tako da su jasno vidljivi njihovim korisnicima u okviru javno dostupnog arhiva oglašavanja te da navedu tko ih je platio i, po potrebi, u čije ime; ističe da to uključuje i izravna i neizravna plaćanja ili druge naknade koje prime pružatelji usluga;

31.

smatra da je, ako relevantni podaci budu ukazivali na znatan jaz kada je riječ o obmanjujućim praksama oglašavanja i provedbi između platformi sa sjedištem u Uniji i onih sa sjedištem u trećim zemljama, razumno razmotriti daljnje mogućnosti za osiguravanje sukladnosti sa zakonima koji su na snazi u Uniji; ističe da su potrebni ravnopravni uvjeti za oglašivače iz Unije i oglašivače iz trećih zemalja;

Odredbe o uvjetima korištenja, pametnim ugovorima i lancima blokova te međunarodnom privatnom pravu

32.

prima na znanje porast upotrebe takozvanih „pametnih ugovora” poput onih koji se temelje na tehnologijama decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, bez jasnog pravnog okvira;

33.

poziva Komisiju da ocijeni razvoj i upotrebu tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, uključujući lance blokova, posebno pametne ugovore, da izradi smjernice u vezi s jamčenjem pravne sigurnosti poduzećima i potrošačima, posebno u pogledu pitanja zakonitosti, provedbe pametnih ugovora u prekograničnim situacijama i, kada je to primjenjivo, zahtjevima za javnobilježničku ovjeru te da iznese prijedloge za odgovarajući pravni okvir;

34.

naglašava da pravednost i usklađenost sa standardima temeljnih prava u pogledu uvjeta korištenja koje posrednici nameću korisnicima svojih usluga moraju podlijegati sudskom preispitivanju; ističe da uvjeti korištenja kojima se neopravdano ograničavaju temeljna prava korisnika, kao što su pravo na privatnost i slobodu izražavanja, ne bi trebali biti obvezujući;

35.

traži da Komisija ispita modalitete za osiguravanje odgovarajuće ravnoteže i jednakosti između stranaka u pametnim ugovorima uzimajući u obzir privatne zabrinutosti slabije strane ili zabrinutosti javnosti poput onih povezanih sa sporazumima o kartelima; naglašava da je potrebno zajamčiti poštovanje prava vjerovnika u postupcima u slučaju nesolventnosti i restrukturiranja; snažno preporučuje da pametni ugovori uključuju mehanizme kojima se omogućuje zaustavljanje i poništenje njihova izvršenja i povezanih plaćanja;

36.

traži od Komisije da posebno ažurira svoje postojeće smjernice o Direktivi 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača (12) kako bi razjasnila smatra li da su pametni ugovori obuhvaćeni izuzećem iz članka 3. stavka 3. točke (l) te Direktive i, ako smatra, da navede pod kojim okolnostima, te da razjasni pitanje prava na povlačenje pristanka;

37.

ističe potrebu za tim da se tehnologije koje se temelje na lancima blokova, a posebno pametni ugovori, koriste u skladu s protumonopolskim pravilima i zahtjevima, uključujući one kojima se zabranjuju kartelni dogovori ili usklađena djelovanja;

38.

smatra da se standardnim uvjetima korištenja ne treba spriječiti učinkovit pristup pravosuđu na sudovima Unije ni građane Unije ili poduzeća lišavati njihovih prava; poziva Komisiju da procijeni je li zaštita prava pristupa podacima u skladu s međunarodnim privatnim pravom nesigurna i dovodi li do nedostataka za građane i poduzeća u Uniji;

39.

naglašava da je važno zajamčiti da se korištenjem digitalnih usluga u Uniji u potpunosti upravlja pravom Unije, uz nadležnost sudova Unije;

40.

nadalje zaključuje da se zakonodavna rješenja za ta pitanja trebaju pronaći na razini Unije ako se djelovanje na međunarodnoj razini ne čini izvedivim ili ako postoji rizik da će takvo djelovanje trajati predugo do realizacije;

41.

naglašava da se od pružatelja usluga s nastanom u Uniji ne smije zahtijevati da uklone informacije koje su u njihovoj zemlji podrijetla zakonite niti da im onemoguće pristup;

o o

42.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i popratne detaljne preporuke proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 186, 11.7.2019., str. 57.

(2) SL L 130, 17.5.2019., str. 92.

(3) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

(4) SL L 95, 15.4.2010., str. 1.

(5) SL L 136, 24.5.2008., str. 3.

(6) SL L 63, 6.3.2018., str. 50.

(7) SL L 339, 21.12.2007., str. 3.

(8) SL C 11, 13.1.2020., str. 7.

(9) https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2020/654180/EPRS_STU(2020)654180_EN.pdf

(10) SL L 351, 20.12.2012., str. 1.

(11) SL L 201, 31.7.2002., str. 37.

(12) SL L 304, 22.11.2011., str. 64.

PRILOG PRIJEDLOGU REZOLUCIJE:

DETALJNE PREPORUKE O SADRŽAJU TRAŽENOG PRIJEDLOGA

A. NAČELA I CILJEVI TRAŽENOG PRIJEDLOGA

KLJUČNA NAČELA I CILJEVI PRIJEDLOGA:

—	Prijedlogom se utvrđuju oba akta koji bi se trebali uključiti u Akt o digitalnim uslugama, te akti koji su sporedni u odnosu na Akto o digitalnim uslugama.

—	Prijedlogom se nastoji ojačati pravila građanskog i trgovačkog prava koja se primjenjuju na poslovne subjekte koji posluju internetom s obzirom na digitalne usluge.

—	Prijedlogom se nastoji osnažiti i pojasniti ugovorna prava korisnika u vezi s moderiranjem i prilagodbom sadržaja.

—	Prijedlogom se nastoje dodatno ukloniti neprihvatljivi i nepošteni uvjeti korištenja koji se koriste za potrebe digitalnih usluga.

—	U prijedlogu se razmatra pitanje aspekata prikupljanja podataka koji su u suprotnosti s poštenim ugovornim pravima korisnika te pravilima o zaštiti podataka i povjerljivosti na internetu.

—	U prijedlogu se razmatra važnost pravedne provedbe prava korisnika u pogledu interoperabilnosti i prenosivosti.

—	Prijedlogom se ističe važnost pravila međunarodnog privatnog prava kojima se osigurava pravna jasnoća u pogledu obvezujućih uvjeta korištenja internetskih platformi, kao i osiguravanja prava pristupa podacima i jamstva pristupa pravosuđu.

—	U prijedlogu se ne razmatraju aspekti povezani s reguliranjem internetskih tržišta, koje bi ipak trebalo razmotriti u okviru paketa Akta o digitalnim uslugama koji će predložiti Komisija.

—

U prijedlogu se ističe da je nužno procijeniti potrebu odgovarajućeg reguliranja aspekata građanskog i trgovačkog prava u pogledu tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, uključujući lance blokova, a posebno se ističe potreba za odgovarajućim reguliranjem aspekata građanskog i trgovačkog prava u pogledu pametnih ugovora.

I. PRIJEDLOZI ZA UKLJUČIVANJE U AKT O DIGITALNIM USLUGAMA

Ključni elementi prijedloga koje treba uključiti u Akt o digitalnim uslugama trebali bi biti sljedeći:

Uredba o ugovornim pravima u pogledu upravljanja sadržajem koja sadrži sljedeće elemente:

—	trebala bi se primjenjivati na upravljanje sadržajem, uključujući moderiranje i prilagodbu sadržaja, u odnosu na sadržaj koji je dostupan u Uniji,

—	trebala bi predvidjeti razmjerna načela za moderiranje sadržaja,

—	trebala bi predvidjeti formalne i postupovne standarde za mehanizam prijavljivanja i djelovanja, koji su proporcionalni platformi i naravi i učinku štete, učinkoviti i otporni na promjene u budućnosti,

—	trebala bi osigurati neovisan mehanizam za rješavanje sporova u državama članicama kojim se ne ograničava pristup pravnoj zaštiti,

—

trebala bi navesti skup jasnih pokazatelja za definiranje tržišne snage platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju kako bi se odredilo mogu li se određene platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju koje nemaju osobitu tržišnu snagu izuzeti iz određenih odredbi. Takvi pokazatelji mogli bi uključivati veličinu njezine mreže (broj korisnika), njezinu financijsku snagu, pristup podacima, stupanj vertikalne integracije ili prisutnost učinka zaključavanja,

—	trebala bi predvidjeti pravila o odgovornosti platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju za robu koja se na njima prodaje ili oglašava uzimajući u obzir aktivnosti potpore MSP-ovima kako bi se smanjilo njihovo opterećenje pri prilagodbi toj odgovornosti.

—	trebala bi jasno razlikovati nezakonit i štetan sadržaj kada je riječ o primjeni odgovarajućih opcija politike. U tom bi se pogledu mjere iz Akta o digitalnim uslugama trebale odnositi samo na nezakonit sadržaj, kako je definirano u pravu Unije i nacionalnom pravu,

—	trebala bi se temeljiti na utvrđenim načelima u pogledu utvrđivanja prava koje se primjenjuje na usklađenost s upravnim pravom i trebala bi, s obzirom na sve veću konvergenciju korisničkih prava, jasno navesti da su svi aspekti unutar njezina područja primjene uređeni tim načelima,

—	trebala bi u potpunosti poštovati Povelju Europske unije o temeljnim pravima i pravila Unije o zaštiti korisnika i njihove sigurnosti, privatnosti i osobnih podataka, kao i ostala temeljna prava,

—	trebala bi predvidjeti dijalog između platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju sa znatnom tržišnom snagom i europskog subjekta o upravljanju rizicima u vezi s upravljanjem zakonitim sadržajem.

Komisija bi trebala razmotriti mogućnosti za europski subjekt zadužen za osiguravanje usklađenosti s odredbama prijedloga s pomoću sljedećih mjera:

—	redovito praćenje algoritama kojima se koriste platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju u svrhu upravljanja sadržajem,

—

redovito preispitivanje usklađenosti platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju s odredbama uredbe, na temelju izvješća o transparentnosti koja pružaju platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju i javne baze podataka odluka o uklanjanju sadržaja koja će se utvrditi Aktom o digitalnim uslugama,

—	suradnja s platformama za smještaj sadržaja na poslužitelju u vezi s najboljim praksama kako bi se ispunili zahtjevi u pogledu transparentnosti i odgovornosti za uvjete korištenja, kao i najboljim praksama u moderiranju sadržaja i provedbi postupaka prijavljivanja i djelovanja,

—	suradnja i koordinacija s nacionalnim tijelima država članica u vezi s provedbom Akta o digitalnim uslugama,

—

upravljanje namjenskim fondom za pomoć državama članicama u financiranju operativnih troškova neovisnih tijela za rješavanje sporova opisanih u uredbi, koji se financira novčanim kaznama koje se izriču platformama za smještaj sadržaja na poslužitelju zbog neusklađenosti s odredbama Akta o digitalnim uslugama, kao i doprinosom platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju sa znatnom tržišnom snagom,

—

izricanje kazni za nepridržavanje Akta o digitalnim uslugama. Kazne bi trebale doprinijeti posebnom namjenskom fondu namijenjenom pomoći državama članicama za financiranje operativnih troškova tijela za rješavanje sporova opisanih u uredbi. Slučajevi neusklađenosti trebali bi obuhvaćati:

—	neprovođenje odredaba uredbe,

—	nepružanje transparentnih, pristupačnih, pravednih i nediskriminirajućih uvjeta korištenja,

—	nepružanje pristupa europskom subjektu algoritmima za upravljanje sadržajem u svrhu revizije,

—	nepodnošenje izvješća o transparentnosti europskom subjektu,

—	objavljivanje polugodišnjih izvješća o svim svojim aktivnostima i izvješćivanje institucija Unije.

Izvješća o transparentnosti u vezi s upravljanjem sadržajem trebaju se sastavljati kako slijedi:

Akt o digitalnim uslugama trebao bi sadržavati odredbe kojima se od platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju zahtijeva da redovito objavljuju i europskom subjektu podnose izvješća o transparentnosti. Ta izvješća trebala bi biti sveobuhvatna i izrađena u skladu s dosljednom metodologijom, a posebno bi trebala uključivati sljedeće:

—

informacije o prijavama koje obrađuje platforma za smještaj sadržaja na poslužitelju, uključujući sljedeće:

—	ukupan broj primljenih prijava razvrstanih prema sadržaju i radnje poduzete u skladu s tim,

—	broj prijava primljenih po kategoriji subjekta koji podnosi zahtjev, kao što su pojedinci, tijela javne vlasti ili privatna poduzeća,

—	ukupan broj udovoljenih zahtjeva za uklanjanje i ukupan broj prenošenja sadržaja nadležnim tijelima,

—	ukupan broj primljenih protuprijava ili žalbi, kao i informacije o tome kako su riješene;

—	prosječno razdoblje između objave, prijave, protuprijave i djelovanja,

—	informacije o broju zaposlenika koji rade na moderiranju sadržaja, njihovoj lokaciji, obrazovanju i jezičnim vještinama te svim algoritmima koji se upotrebljavaju za donošenje odluka,

—	informacije o zahtjevima za informacije javnih tijela, kao što su tijela odgovorna za izvršavanje zakonodavstva, uključujući broj zahtjeva kojima je u potpunosti udovoljeno i onih koji nisu ili su samo djelomično riješeni,

—	informacije o provedbi uvjeta korištenja i informacije o sudskim odlukama kojima se poništavaju i/ili mijenjaju uvjeti korištenja koje neka država članica smatra nezakonitim.

Osim toga, platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju trebale bi objavljivati svoje odluke o uklanjanju sadržaja u javno dostupnoj bazi podataka kako bi povećale transparentnost za korisnike.

Neovisna tijela za rješavanje sporova koja će se uspostaviti u skladu s uredbom trebala bi izdavati izvješća o broju prigovora koji su im upućeni, uključujući broj obrađenih prigovora.

II. PRIJEDLOZI POVEZANI S AKTOM O DIGITALNIM USLUGAMA

Mjere u pogledu prilagodbe sadržaja, podataka i internetskih oglasa kojima se krše poštena ugovorna prava korisnika trebale bi uključivati:

—

Mjere za minimiziranje podataka prikupljenih na platformama za smještaj sadržaja na poslužitelju, na temelju interakcija korisnika sa sadržajem smještenim na njima, u svrhu dovršavanja ciljanih profila oglašavanja, posebno uvođenjem strogih uvjeta za uporabu ciljanih osobnih oglasa i traženjem dobrovoljnog, posebnog, informiranog i nedvosmislenog prethodnog pristanka korisnika. Pristanak na ciljano oglašavanje ne smatra se dobrovoljnim i valjanim ako je pristup usluzi uvjetovan obradom podataka,

—

Korisnici platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju moraju biti obaviješteni o tome ako su predmet ciljanog oglašavanja, imati pristup svojem profilu koji su izgradile platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju i mogućnost njegove izmjene te raspolagati mogućnošću da odaberu žele li primati ciljane oglase ili ne, odnosno da u tom smislu povuku svoj pristanak,

—

Platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju trebale bi staviti na raspolaganje arhiv sponzoriranog sadržaja i oglasa prikazanih njihovim korisnicima, uključujući sljedeće:

—	informacije o tome je li sponzorirani sadržaj ili sponzorstvo trenutačno aktivno ili neaktivno,

—	razdoblje tijekom kojeg je sponzorirani sadržaj bio aktivan,

—	ime i kontaktne podatke sponzora ili oglašivača te, ako su različiti, u čije se ime sponzorirani sadržaj ili oglas plasirao,

—	ukupan broj korisnika do kojih su oglasi doprli,

—	informacije o skupini ciljanih korisnika.

Put prema pravednoj provedbi prava korisnika u pogledu interoperabilnosti, međusobne povezanosti i prenosivosti trebao bi sadržavati:

—	ocjenu mogućnosti definiranja poštenih ugovornih uvjeta kako bi se olakšala razmjena podataka u cilju ispravljanja neravnoteža u tržišnoj snazi, osobito s pomoću interoperabilnosti, međusobne povezanosti i prenosivosti podataka,

—

zahtjev od platformi sa znatnom tržišnom snagom da osiguraju sučelje za programiranje aplikacija s pomoću kojeg platforme treće strane i njihovi korisnici mogu postići interoperabilnost s glavnim funkcijama i korisnicima platforme koja pruža sučelje za programiranje aplikacija, uključujući usluge trećih strana osmišljene za poboljšanje i prilagodbu korisničkog iskustva, posebno preko usluga kojima se prilagođavaju postavke privatnosti i postavke sadržaja,

—	odredbe kojima se osigurava da platforme sa znatnom tržišnom snagom koje pružaju sučelje za programiranje aplikacija ne smiju dijeliti, zadržavati, unovčavati ili koristiti podatke koje prime na temelju usluga trećih strana,

—

odredbe kojima se osigurava da se obvezama interoperabilnosti i međusobne povezanosti ne smije ograničavati, ometati ili odgađati mogućnost platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju da riješe sigurnosna pitanja niti bi potreba za rješavanjem sigurnosnih pitanja trebala dovesti do nepotrebne suspenzije sučelja za programiranje aplikacije kojim se predviđa interoperabilnost i međusobna povezanost,

—	odredbe kojima se osigurava da platforme u skladu s Aktom o digitalnim uslugama moraju osigurati tehničku izvedivost odredbi o prenosivosti podataka utvrđenih u članku 20. stavku 2. Opće uredbe o zaštiti podataka,

—	odredbe kojima se osigurava da platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju sa znatnom tržišnom snagom javno dokumentiraju sva sučelja za programiranje aplikacija koja stavljaju na raspolaganje u svrhu omogućavanja interoperabilnosti i međusobne povezanosti usluga.

Put prema odgovarajućoj regulaciji aspekata građanskog i trgovačkog prava u pogledu tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, uključujući lance blokova, a posebno pametne ugovore, trebao bi obuhvaćati:

—	mjere kojima se osigurava uspostava primjerenog zakonodavnog okvira za razvoj i uvođenje digitalnih usluga koje uključuju tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, kao što su lanci blokova i pametni ugovori,

—

mjere kojima se jamči da pametni ugovori obuhvaćaju mehanizme kojima se može zaustaviti ili poništiti njihovo izvršenje, posebno uzimajući u obzir zabrinutost slabije strane koja spada u privatne sfere ili javnu razinu zabrinutosti, na primjer zbog kartelnih dogovora te poštujući prava vjerovnika u slučaju nesolventnosti i restrukturiranja,

—	mjere kojima se osigurava odgovarajuća ravnoteža i jednakost između strana u slučaju pametnih ugovora, uzimajući u obzir interese malih i srednjih poduzeća, za koje bi Komisija trebala ispitati moguće modalitete,

—	ažuriranje postojećih smjernica o Direktivi 2011/83/EU kako bi se razjasnilo jesu li pametni ugovori obuhvaćeni izuzećem iz članka 3. stavka 3. točke (l) te Direktive te pitanja povezana s prekograničnim transakcijama, zahtjevima za javnobilježničku ovjeru i pravom na odustajanje.

Put prema ravnopravnim pravilima međunarodnog privatnog prava kojima se korisnicima ne uskraćuje pristup pravosuđu trebao bi:

—	osigurati da standardni uvjeti korištenja ne uključuju odredbe kojima se uređuju pitanja međunarodnog privatnog prava na štetu pristupa pravosuđu, posebno učinkovitom provedbom postojećih mjera u tom pogledu,

—	uključivati mjere kojima se pojašnjavaju pravila međunarodnog privatnog prava u vezi s aktivnostima platformi u pogledu podataka, kako ne bi bile štetne za subjekte Unije,

—	temeljiti se na multilateralizmu i, ako je moguće, biti dogovoren u okviru odgovarajućih međunarodnih foruma.

Samo ako se pokaže nemogućim u razumnom roku pronaći rješenje utemeljeno na multilateralizmu, trebale bi se predložiti mjere koje se primjenjuju u Uniji kako bi se osiguralo da se korištenjem digitalnih usluga u Uniji u potpunosti upravlja pravom Unije uz nadležnost sudova Unije.

B. TEKST TRAŽENOG ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o ugovornim pravima u pogledu upravljanja sadržajem

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir Prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)

Uvjeti korištenja koje pružatelji digitalnih usluga primjenjuju u odnosima s korisnicima često su obvezujući te ih ti pružatelji mogu jednostrano mijenjati. Djelovanje na zakonodavnoj razini potrebno je kako bi se uspostavili minimalni standardi za te uvjete korištenja, posebno u pogledu postupovnih standarda za upravljanje sadržajem.

(2)

Sustavi građanskog prava koji upravljaju praksama platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju u pogledu moderiranja sadržaja temelje se na određenim sektorskim odredbama na razini Unije, kao i na zakonima koje države članice donose na nacionalnoj razini, te postoje znatne razlike u obvezama koje ti sustavi građanskog prava nameću platformama za smještaj sadržaja na poslužitelju te u provedbenim mehanizmima.

(3)

Nastala fragmentacija sustava građanskog prava koji upravljaju moderiranjem sadržaja od strane platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju dovodi do pravne nesigurnosti, što bi moglo prouzročiti usvajanje strožih praksi tih platformi nego što je potrebno kako bi se na najnižu razinu smanjili rizici povezani s korištenjem njihove usluge, ali se stvara i fragmentacija jedinstvenog digitalnog tržišta, što koči rast i inovacije kao i razvoj europskih poduzeća na jedinstvenom digitalnom tržištu.

(4)

S obzirom na štetne učinke fragmentacije jedinstvenog digitalnog tržišta i posljedičnu pravnu nesigurnost za poduzeća i potrošače, međunarodni karakter smještaja sadržaja na poslužitelju, golemu količinu sadržaja koji treba moderirati i znatnu tržišnu snagu nekoliko platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju koje se nalaze izvan Unije, različita pitanja koja se pojavljuju u pogledu smještaja sadržaja na poslužitelju treba regulirati na način koji podrazumijeva potpunu usklađenost i stoga s pomoću uredbe.

(5)

Kad je riječ o odnosu s korisnicima ovom bi se Uredbom trebali utvrditi minimalni standardi poštenja, transparentnosti i odgovornosti uvjeta korištenja platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju. Uvjeti korištenja trebali bi biti jasni, dostupni, razumljivi i nedvosmisleni te uključivati transparentne, obvezujuće i jedinstvene standarde i postupke za moderiranje sadržaja, što bi trebalo jamčiti dostupnu i neovisnu pravnu zaštitu te biti u skladu s temeljnim pravima.

(6)

Povećanje sadržaja usmjerenog na korisnika na temelju mišljenja ili stajališta izloženih u takvom sadržaju jedna je od najštetnijih praksi u digitalnom društvu, posebno u slučajevima kada je vidljivost takvog sadržaja povećana na temelju ranije interakcije korisnika s drugim umnoženim sadržajem i s ciljem optimiziranja korisničkih profila za ciljano oglašavanje.

(7)	Algoritmi koji odlučuju o rangiranju rezultata pretraživanja utječu na pojedinačnu i društvenu komunikaciju i interakciju te mogu oblikovati mišljenje, posebno u slučaju medijskog sadržaja.

(8)

Kako bi se, među ostalim, osiguralo da korisnici mogu ostvariti svoja prava, trebalo bi im dati odgovarajući stupanj transparentnosti i utjecaja na prilagodbu sadržaja koji im je vidljiv, uključujući mogućnost potpunog odustajanja od prilagodbe bilo kakvog sadržaja koji odstupa od kronološkog redoslijeda. Konkretno, korisnici ne bi trebali biti predmetom prilagodbe sadržaja bez slobodnog, informiranog, nedvosmislenog i posebnog prethodnog pristanka. Pristanak na ciljano oglašavanje ne bi se trebao smatrati dobrovoljnim i valjanim ako je pristup usluzi uvjetovan obradom podataka.

(9)

Suglasnost koju je korisnik općenito dao u vezi s uvjetima korištenja platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju ili bilo kojim drugim općim opisom pravila koja se odnose na upravljanje sadržajem od strane platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju ne bi se trebala smatrati dostatnom za prikazivanje automatski prilagođenog sadržaja korisniku.

(10)

Ovom Uredbom ne obvezuje se platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju da koriste bilo koji oblik automatiziranih ex ante kontrola sadržaja, osim ako to nije drukčije određeno postojećim pravom Unije, te bi se njome trebalo osigurati da postupci moderiranja sadržaja koje platforme dobrovoljno primjenjuju ne trebaju dovoditi do ex ante mjera kontrole utemeljenih na automatiziranim alatima ili filtriranju sadržaja pri učitavanju.

(11)

Ovom bi se Uredbom trebale obuhvatiti i odredbe protiv diskriminirajućih praksi moderiranja sadržaja, iskorištavanja ili isključivanja u svrhu moderiranja sadržaja, posebno kada se sadržaj koji je stvorio korisnik ukloni na temelju izgleda, etničkog podrijetla, spola, seksualne orijentacije, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi, trudnoće ili odgoja djece, jezika ili društvene klase.

(12)	Svaka fizička ili pravna osoba, uključujući javna tijela, kojoj se pruža sadržaj putem internetskih stranica ili aplikacije trebala bi imati pravo na izdavanje prijave u skladu s ovom Uredbom.

(13)

Nakon izdavanja prijave, platforma za smještaj sadržaja na poslužitelju trebala bi obavijestiti učitavača o njoj, a posebno o razlogu slanja prijave i o radnjama koje će se poduzeti, trebala bi mu pružiti informacije o postupku, uključujući o žalbi i upućivanju na neovisna tijela za rješavanje sporova, te o dostupnim pravnim sredstvima u slučaju lažnih prijava. Međutim, takve se informacije ne bi trebale pružati ako su tijela javne vlasti obavijestila platformu za smještaj sadržaja na poslužitelju o tekućim istragama u vezi s kaznenim progonom. U skladu s primjenjivim pravilima, u tom slučaju nadležna tijela trebaju obavijestiti osobu koja je učitala sadržaj o izdavanju prijave.

(14)

Sve strane kojih se to tiče trebale bi biti obaviještene o odlukama u vezi s prijavom. Informacije koje se pružaju dotičnim stranama trebale bi uključivati, osim ishoda odluke, barem razlog za odluku i objašnjenje je li odluku donio isključivo čovjek, kao i relevantne informacije u vezi s preispitivanjem ili pravnim lijekom.

(15)	Sadržaj bi se trebao smatrati očigledno nezakonitim ako se njime nesumnjivo i bez potrebe za dubinskom provjerom krše pravne odredbe kojima se uređuje zakonitost sadržaja na internetu.

(16)

S obzirom na neposrednu narav smještaja sadržaja na poslužitelju i često kratkotrajne svrhe učitavanja sadržaja, potrebno je uspostaviti neovisna tijela za rješavanje sporova kako bi se osiguralo brzo i učinkovito izvansudsko rješavanje sporova. Ta bi tijela trebala biti nadležna za rješavanje sporova koji se odnose na zakonitost sadržaja koji učitavaju korisnici i ispravnu primjenu uvjeta korištenja. Međutim, taj proces ne bi trebao spriječiti pravo korisnika na pristup pravosuđu i daljnju pravnu zaštitu.

(17)

Uspostavom neovisnih tijela za rješavanje sporova moglo bi se rasteretiti sudove i osigurati brzo rješavanja sporova o odlukama o upravljanju sadržajem ne dovodeći u pitanje pravo na pravnu zaštitu pred sudom. S obzirom na to da platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju koje imaju znatnu snagu na tržištu mogu posebno profitirati od uvođenja neovisnih tijela za rješavanje sporova, primjereno je da doprinesu financiranju takvih tijela. Neovisno upravljanje tim fondom trebao bi preuzeti europski subjekt kako bi se državama članicama pomoglo u financiranju tekućih troškova neovisnih tijela za rješavanje sporova. Države članice trebaju osigurati da se tim tijelima dodijele odgovarajuća sredstva kako bi se osigurala njihova stručnost i neovisnost.

(18)

Korisnici bi trebali imati pravo obratiti se poštenom i neovisnom tijelu za rješavanje sporova, kao alternativni mehanizam rješavanja sporova, kako bi osporili odluku koju je donijela platforma za smještaj sadržaja na poslužitelju nakon prijave u vezi sa sadržajem koji su učitali. Podnositelji obavijesti trebali bi imati to pravo da su pravno sposobni u građanskom postupku u vezi sa sadržajem o kojem je riječ.

(19)

U pogledu nadležnosti, nadležno neovisno tijelo za rješavanje sporova trebalo bi biti tijelo koje se nalazi u državi članici u kojoj je učitan sadržaj koji je predmet spora. Za fizičke osobe uvijek bi trebalo biti moguće podnijeti pritužbe neovisnom tijelu za rješavanje sporova u državi članici njihova boravišta.

(20)

Zviždanje pomaže u sprečavanju kršenja zakona i otkrivanju prijetnji ili štete općem interesu koji inače ne bi bili otkriveni. Pružanje zaštite zviždačima ima važnu ulogu u zaštiti slobode izražavanja, slobode medija i prava javnosti na pristup informacijama. Stoga bi se Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća (1) trebala primjenjivati na odgovarajuća kršenja ove Uredbe. U skladu s time tu Direktivu treba izmijeniti.

(21)

Ovom bi se Uredbom trebale obuhvatiti obveze izvješćivanja o njezinoj provedbi i reviziji u razumnom roku. U tu svrhu neovisna tijela za rješavanje sporova koja osiguravaju države članice u skladu s ovom Uredbom trebala bi podnositi izvješća o broju prijava koje su im upućene, donesenim odlukama, po potrebi anonimiziranjem osobnih podataka, uključujući broj obrađenih prijava, podacima o sustavnim problemima, trendovima i identifikaciji platformi koje nisu u skladu s odlukama tijela za neovisno rješavanje sporova.

(22)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest uspostavu regulatornog okvira za ugovorna prava u pogledu upravljanja sadržajem u Uniji, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegova opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(23)

Djelovanje na razini Unije kako je utvrđeno u ovoj Uredbi znatno bi se unaprijedilo s pomoću europskog subjekta sa zadatkom praćenja i osiguravanja usklađenosti platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju s odredbama ove Uredbe. U tu svrhu Komisija bi trebala razmotriti mogućnosti imenovanja postojeće ili nove europske agencije ili europskog tijela ili koordinacije mreže nacionalnih tijela radi preispitivanja usklađenosti s normama utvrđenima za upravljanje sadržajem na temelju izvješća o transparentnosti i praćenja algoritama koje platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju upotrebljavaju za potrebe upravljanja sadržajem (dalje u tekstu „europski subjekt”).

(24)

Kako bi se osigurala procjena rizika povezanih s proširenjem sadržaja, trebalo bi uspostaviti polugodišnji dijalog o učinku politika upravljanja sadržajem pravnog sadržaja na temeljna prava između platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju sa znatnom tržišnom snagom i europskog subjekta zajedno s relevantnim nacionalnim tijelima.

(25)	Ovom se Uredbom poštuju sva temeljna prava i slobode i načela priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima kako su sadržani u Ugovorima, pogotovo slobode izražavanja i informiranja te prava na djelotvoran pravni lijek i pošteno suđenje

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Svrha

Svrha je ove Uredbe doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta utvrđivanjem pravila kojima bi se osiguralo postojanje poštenih ugovornih prava u pogledu upravljanja sadržajem i omogućili neovisni mehanizmi rješavanja sporova u vezi s upravljanjem sadržaja.

Članak 2.

Područje primjene

1. Ova se Uredba primjenjuje na platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju koje upravljaju sadržajem koji je javno dostupan na internetskim stranicama ili s pomoću aplikacija u Uniji, bez obzira na mjesto osnivanja ili registracije ili glavni poslovni nastan platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju.

2. Ova se Uredba ne primjenjuje na platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju koje:

(a)	su nekomercijalne naravi ili

(b)	imaju manje od [100 000] (2) korisnika.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)

„platforma za smještaj sadržaja na poslužitelju” znači usluga informacijskog društva u smislu članka 1. stavka 1. točke (b) Direktive (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća (3) čija je glavna, odnosno jedna od glavnih svrha da se prijavljenim ili neprijavljenim korisnicima omogućuje učitavanje sadržaja za prikaz na javno dostupnoj internetskoj stranici ili aplikaciji;

(2)

„platforma za smještaj sadržaja na poslužitelju sa znatnom tržišnom snagom” znači platforma za smještaj sadržaja na poslužitelju koja ima najmanje dvije od sljedećih značajki:

(a)	ima sposobnost razvoja ili očuvanja korisničke baze zbog mrežnih učinaka kojima se znatan dio korisnika zadržava ili zbog svog pozicioniranja na silaznom tržištu koje omogućuje stvaranje ekonomske ovisnosti;

(b)	ima znatnu veličinu na tržištu koja se mjeri ili brojem aktivnih korisnika ili godišnjim globalnim prometom platforme;

(c)	integrirana je u poslovno ili mrežno okruženje koje kontrolira grupa ili matično društvo, čime se omogućuje prijenos tržišne snage s jednog tržišta na susjedno tržište;

(d)	ispunjava ulogu čuvara podataka za cijelu kategoriju sadržaja ili informacija;

(e)

ima pristup velikim količinama visokokvalitetnih osobnih podataka koje pružaju korisnici ili do kojih se došlo na temelju praćenja ponašanja korisnika na internetu, a takvi su podaci neophodni za pružanje i unapređenje slične usluge te im potencijalni konkurenti mogu teško pristupiti ili ih reproducirati;

(3)	„sadržaj” znači svaki pojam, ideja, vrsta izraza ili informacija u bilo kojem formatu kao što su tekst, slike, audio i videozapisi;

(4)	„nezakonit sadržaj” znači sadržaj koji nije u skladu s pravom Unije ili pravom države članice u kojoj je smješten na poslužitelju;

(5)	„upravljanje sadržajem” znači moderiranje i prilagodba sadržaja na platformama za smještaj sadržaja na poslužitelju;

(6)

„moderiranje sadržaja” znači praksa praćenja i primjene unaprijed utvrđenog skupa pravila i smjernica na sadržaj koji stvaraju, objavljuju ili dijele korisnici kako bi se osigurala usklađenost sadržaja s pravnim i regulatornim zahtjevima, smjernicama zajednice i uvjetima korištenja, kao i sve mjere koje iz toga proizlaze i koje je poduzela platforma, na primjer uklanjanje sadržaja ili brisanje ili suspenzija korisničkog računa, bilo automatiziranim putem ili od strane ljudi koji upravljaju sustavom;

(7)	„prilagodba sadržaja” znači praksa odabira, optimiziranja, određivanja prioriteta i preporučivanja sadržaja na temelju individualnih profila korisnika u svrhu njegova prikazivanja na internetskoj stranici ili aplikaciji;

(8)	„uvjeti korištenja” znači svi uvjeti ili specifikacije, bez obzira na njihovo ime ili oblik, kojima se uređuje ugovorni odnos između platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju i njezinih korisnika i koje jednostrano određuje platforma za smještaj sadržaja na poslužitelju;

(9)	„korisnik” znači fizička ili pravna osoba koja koristi usluge koje pruža platforma za smještaj sadržaja na poslužitelju ili komunicira sa sadržajem smještenim na takvoj platformi;

(10)	„učitavač” znači fizička ili pravna osoba koja dodaje sadržaj na platformu za smještaj sadržaja na poslužitelju bez obzira na njegovu vidljivost drugim korisnicima;

(11)	„prijava” znači formalizirana obavijest kojom se osporava usklađenost sadržaja s pravnim i regulatornim zahtjevima, smjernicama zajednice te uvjetima korištenja.

Članak 4.

Načela upravljanja sadržajem

1. Upravljanje sadržajem provodi se na pošten, zakonit i transparentan način. Prakse upravljanja sadržajem moraju biti primjerene, proporcionalne vrsti i obujmu sadržaja, relevantne i ograničene na ono što je nužno za svrhe u koje se sadržajem upravlja. Platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju odgovorne su za osiguravanje poštenih, transparentnih i porporcionalnih praksi upravljanja sadržajem.

2. Korisnici ne smiju predmet diskriminirajućih praksi, iskorištavanja ili isključivanja, u svrhu moderiranja sadržaja od strane platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju, kao što je uklanjanje sadržaja na temelju izgleda, etničkog podrijetla, spola, seksualne orijentacije, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi, trudnoće ili odgoja djece, jezika ili društvene klase.

3. Platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju pružaju korisnicima dostatne informacije o njihovim profilima za prilagodbu sadržaja i individualnim kriterijima u skladu s kojima te platforme prilagođavaju sadržaj za njih, uključujući informacije o tome koriste li se algoritmi i koji su njihovi ciljevi.

4. Platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju korisnicima daju odgovarajući stupanj utjecaja na prilagodbu sadržaja koji im je vidljiv, uključujući mogućnost potpunog isključivanja bilo kakvog sadržaja. Konkretno, korisnici nisu predmetom prilagodbe sadržaja bez njihova slobodnog, informiranog, nedvosmislenog i posebnog prethodnog pristanka.

Članak 5.

Strukturirani dijalog o riziku u vezi s upravljanjem sadržajem

Kao dio strukturiranog dijaloga o riziku s europskim subjektom, zajedno s relevantnim nacionalnim tijelima, platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju podnose polugodišnje izvješće europskom subjektu o učinku na temeljna prava i upravljanju rizikom u pogledu svojih politika upravljanja sadržajem te načinu na koji ublažavaju te rizike.

Članak 6.

Obveza transparentnosti

1. Pružatelji digitalnih usluga poduzimaju potrebne mjere kako bi omogućili otkrivanje financiranja svih interesnih skupina s kojima su povezani korisnici digitalnih usluga pružatelja te pojedinosti o prirodi odnosa između tih interesnih skupina i korisnika. Takvo otkrivanje omogućuje identifikaciju pravno odgovorne osobe.

2. Komercijalni pružatelji digitalnih usluga s poslovnim nastanom izvan Unije imenuju pravnog zastupnika u svrhe interesa korisnika i osiguravaju da informacije za kontakt tog zastupnika budu vidljive i dostupne na njihovim internetskim platformama.

Članak 7.

Prihvatljivost za izdavanje prijava

1. Svaka fizička ili pravna osoba kojoj se pruža sadržaj putem internetskih stranica, aplikacije ili drugog oblika softvera ima pravo na izdavanje prijave u skladu s ovom Uredbom.

2. Države članice predviđaju sankcije za slučaj kada osoba koja djeluje u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću sustavno i opetovano podnosi protupravne prijave. Te sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 8.

Postupci prijavljivanja

Platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju u svojim uvjetima korištenja uključuju jasne, pristupačne, razumljive i nedvosmislene informacije u vezi s postupcima prijavljivanja, posebno:

(a)	najdulje razdoblje u kojem se učitavača dotičnog sadržaja treba informirati o postupku prijavljivanja,

(b)	razdoblje u kojem učitavač može pokrenuti žalbu,

(c)	rok u kojem platforma za smještaj sadržaja na poslužitelju mora žurno obraditi prijavu i donijeti odluku,

(d)	rok u kojem platforma za smještaj sadržaja na poslužitelju mora obavijestiti obje strane o ishodu odluke, uključujući obrazloženje poduzete radnje.

Članak 9.

Sadržaj prijava

1. Prijava o sadržaju sadržava barem sljedeće informacije:

(a)	poveznicu na dotični sadržaj i, po potrebi, na primjer kad je riječ o videozapisu, vremenski žig,

(b)	razlog prijave,

(c)	dokaz za tvrdnje u obavijesti,

(d)	izjava o dobroj vjeri podnositelja obavijesti, te

(e)	u slučaju kršenja prava osobnosti ili prava intelektualnog vlasništva, identitet podnositelja obavijesti.

2. U slučaju kršenja iz točke (e) stavka 1., podnositelj obavijesti je osoba na koju se odnosi kršenje prava osobnosti ili nositelj prava intelektualnog vlasništva koje je povrijeđeno ili osoba koja djeluje u ime te osobe.

Članak 10.

Informacije za učitavača

1. Nakon izdavanja prijave i prije donošenja bilo kakve odluke o sadržaju, učitavač dotičnog sadržaja prima sljedeće informacije:

(a)	razlog prijave i radnje koju bi mogla poduzeti platforma za smještaj sadržaja na poslužitelju,

(b)	dostatne informacije o postupku koji slijedi,

(c)	informacije o pravu na odgovor utvrđenom u stavku 3., te

(d)	informacije o dostupnom pravnom lijeku u vezi s lažnim prijavama.

2. Informacije iz stavka 1. ne pružaju se ako su tijela javne vlasti obavijestila platformu za smještaj sadržaja na poslužitelju o tekućim istragama u vezi s kaznenim progonom.

3. Učitavač ima pravo odgovoriti platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju u obliku protuprijave. Platforma za smještaj sadržaja na poslužitelju uzima u obzir učitavača pri donošenju odluke o mjeri koju treba poduzeti.

Članak 11.

Odluke o prijavama

1. Platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju osiguravaju da kvalificirano osoblje donosi odluke o obavijestima bez nepotrebne odgode nakon nužnih istraga.

2. Nakon prijave platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju bez odgode donose odluku o brisanju ili uklanjanju sadržaja ili onemogućavanju pristupa njemu koji je bio predmet prijave ako takav sadržaj nije u skladu s pravnim zahtjevima. Ne dovodeći u pitanje članak 14. stavak 2., činjenica da je platforma za smještaj sadržaja na poslužitelju utvrdila da je određeni sadržaj neprimjeren ni u kojem slučaju ne dovodi do automatskog brisanja ili uklanjanja sadržaja drugog korisnika ili onemogućavanja pristupa tom sadržaju.

Članak 12.

Informacije o odlukama

Nakon što donese odluku platforma za smještaj sadržaja na poslužitelju obavješćuje sve strane uključene u postupak prijavljivanja o ishodu odluke te na jasan i jednostavan način navodi:

(a)	razloge za donošenje odluke,

(b)	informacije o tome je li odluku donio isključivo čovjek ili je donesena uz pomoć algoritma,

(c)	informacije o mogućnosti preispitivanja iz članka 13. i pravne zaštite bilo koje od stranaka.

Članak 13.

Preispitivanje odluka

1. Platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju mogu osigurati mehanizam kojim se korisnicima omogućuje da zatraže preispitivanje odluka koje donesu.

2. Platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju sa znatnom tržišnom snagom osiguravaju mehanizam preispitivanja iz stavka 1.

3. U svakom slučaju konačnu odluku preispitivanja donosi čovjek.

Članak 14.

Uklanjanje sadržaja

1. Ne dovodeći u pitanje sudske ili administrativne naloge u vezi sa sadržajem na internetu, sadržaj koji je bio predmet prijave ostaje vidljiv dok se ne izradi procjena njegove zakonitosti.

2. Platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju djeluju žurno kako bi sadržaj koji je očigledno nezakonit bio nedostupan ili se uklonio.

Članak 15.

Neovisno rješavanje sporova

1. Države članice osiguravaju neovisna tijela za rješavanje sporova kako bi se osiguralo brzo i učinkovito izvansudsko rješavanje sporova u slučaju podnošenja žalbe na odluku o moderiranju sadržaja.

2. Neovisna tijela za rješavanje sporova sastoje se od neovisnih pravnih stručnjaka s mandatom za rješavanje sporova između platformi za smještaj sadržaja na poslužitelju i korisnika u pogledu usklađenosti predmetnog sadržaja s pravnim i regulatornim zahtjevima, smjernicama zajednice i uvjetima korištenja.

3. Upućivanje spora u vezi s moderiranjem sadržaja neovisnom tijelu za rješavanje sporova ne isključuje mogućnost korisnika da se dodatno obrati sudu ako spor nije riješen zajedničkim sporazumom.

4. Platforme za smještaj sadržaja na poslužitelju sa znatnom tržišnom snagom financijski doprinose troškovima poslovanja neovisnih tijela za rješavanje sporova s pomoću namjenskog fonda kojim upravlja europski subjekt kako bi se državama članicama pomoglo u financiranju tih tijela. Države članice osiguravaju da se neovisnim tijelima za rješavanje sporova dodijele odgovarajuća sredstva kako bi se osigurala njihova stručnost i neovisnost.

Članak 16.

Postupovna pravila za neovisno rješavanje sporova

1. Učitavač i treća strana, na primjer pravobranitelj s legitimnim interesom za djelovanje, imaju pravo uputiti predmet moderiranja sadržaja nadležnom neovisnom tijelu za rješavanje sporova ako je platforma za smještaj sadržaja na poslužitelju odlučila ukloniti sadržaj, onemogućiti pristup njemu ili djelovati na neki drugi način koji je u suprotnosti s radnjom kojoj bi učitavač prema vlastitim izjavama dao prednost ili ako se radi o kršenju temeljnih prava.

2. Ako je platforma za smještaj sadržaja na poslužitelju odlučila da neće ukloniti sadržaj koji je predmet obavijesti, podnositelj obavijesti ima pravo uputiti slučaj nadležnom neovisnom tijelu za rješavanje sporova pod uvjetom da bi podnositelj obavijesti imao pravnu sposobnost u građanskom postupku u vezi s dotičnim sadržajem.

3. U pogledu nadležnosti, nadležno neovisno tijelo za rješavanje sporova je ono koje se nalazi u državi članici u kojoj je učitan sadržaj koji je predmet spora. Fizičkim osobama uvijek se dopušta podnijeti pritužbe neovisnom tijelu za rješavanje sporova u državi članici njihova boravišta.

4. Ako podnositelj obavijesti ima pravo uputiti predmet moderiranja sadržaja neovisnom tijelu za rješavanje sporova u skladu sa stavkom 2., podnositelj obavijesti može uputiti predmet neovisnom tijelu za rješavanje sporova koje se nalazi u državi članici njegova boravišta ili boravišta učitavača ako učitavač koristi uslugu u nekomercijalne svrhe.

5. Ako je slučaj moderiranja sadržaja koji se odnosi na isto pitanje predmet upućivanja drugom neovisnom tijelu za rješavanje sporova, neovisno tijelo za rješavanje sporova može suspendirati postupak u pogledu upućivanja. Ako je pitanje moderiranja sadržaja predmet preporuka neovisnog tijela za rješavanje sporova, neovisno tijelo za rješavanje sporova može odbiti razmatranje upućivanja.

6. Države članice utvrđuju sva ostala potrebna pravila i postupke za neovisna tijela za rješavanje sporova u okviru svoje nadležnosti.

Članak 17.

Osobni podatci

Svaka obrada osobnih podataka koja se provodi prema ovoj Uredbi provodi se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Direktivom 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5).

Članak 18.

Prijava povreda i zaštita prijavitelja

Direktiva (EU) 2019/1937 primjenjuje se na prijavljivanje povreda ove Uredbe i na osobe koje prijavljuju te povrede.

Članak 19.

Izmjene Direktive (EU) 2019/1937

Direktiva (EU) 2019/1937 mijenja se kako slijedi:

(1)

u članku 2. stavku 1. točki (a) dodaje se sljedeća podtočka:

„xi.	upravljanje internetskim sadržajem;”;

(2)

u dijelu I. Priloga dodaje se sljedeća točka:

„K.	Članak 2. stavak 1. točka (a) podtočka xi. – upravljanje internetskim sadržajem. Uredba [XXX] Europskog parlamenta i Vijeća o ugovornim pravima u pogledu upravljanja sadržajem.”.

Članak 20.

Izvješćivanje, ocjenjivanje i preispitivanje

1. Države članice Komisiji pružaju sve relevantne informacije o provedbi i primjeni ove Uredbe. Na temelju dostavljenih informacija i javnog savjetovanja Komisija do [tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe] podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi i primjeni ove Uredbe i razmatra potrebu za dodatnim mjerama, uključujući po potrebi izmjene ove Uredbe.

2. Ne dovodeći u pitanje obveze izvješćivanja utvrđene u drugim pravnim aktima Unije, države članice jednom godišnje Komisiji dostavljaju sljedeće podatke:

(a)	broj sporova upućenih neovisnim tijelima za rješavanje sporova i vrstu sadržaja koji su bili predmetom sporova,

(b)	broj predmeta riješenih od strane neovisnih tijela za rješavanja sporova razvrstanih prema njihovu ishodu.

Članak 21.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od XX.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …,

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

(1) Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).

(2) Pri utvrđivanju broja korisnika Komisija bi trebala uzeti u obzir situaciju MSP-ova i novoosnovanih poduzeća.

(3) Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (SL L 241, 17.9.2015., str. 1.).

(4) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(5) Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/53

P9_TA(2020)0274

Akt o digitalnim uslugama i postavljena pitanja o temeljnim pravima

Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. o Zakonu o digitalnim uslugama i pitanjima temeljnih prava (2020/2022(INI))

(2021/C 404/03)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegov članak 2.,

—	uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 16. i 114.,

—	uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 6., 7., 8., 11., 13., 21., 22., 23., 24., 26., 38. i 47.,

—	uzimajući u obzir Direktivu 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (1),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ („Opća uredba o zaštiti podataka”, (OUZP)) (2) ,

—	uzimajući u obzir Direktivu 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija („Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama”) (3),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/1808 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o izmjeni Direktive 2010/13/EU o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga („Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama”)1a u pogledu promjenjivog stanja na tržištu (4),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ („Direktiva o autorskom pravu”) (5),

—	uzimajući u obzir Preporuku Komisije (EU) 2018/334 od 1. ožujka 2018. o mjerama za suzbijanje nezakonitih internetskih sadržaja (6),

—	uzimajući u obzir ocjenu Europola o procjeni prijetnje organiziranog kriminaliteta na internetu (IOCTA) od 18. rujna 2018.,

—	uzimajući u obzir relevantnu sudsku praksu Suda Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za kulturu i obrazovanje,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0172/2020),

budući da se temeljna prava, kao što su zaštita privatnosti i osobnih podataka, načelo nediskriminacije te sloboda izražavanja i informiranja moraju ugraditi u središte uspješne i trajne politike EU-a o digitalnim uslugama; budući da se ta prava moraju sagledati kako po slovu zakona tako i u duhu njihove provedbe;

B.	budući da su se vrste digitalnih usluga i uloge pružatelja digitalnih usluga drastično promijenile od donošenja Direktive o elektroničkoj trgovini prije 20 godina;

C.	budući da se povjerenje korisnika može steći isključivo digitalnim uslugama kojima se poštuju njihova temeljna prava, čime bi se osiguralo ne samo korištenje uslugama nego i konkurentna prednost te stabilan poslovni model za poduzeća;

budući da su pravila o zaštiti podataka koja se primjenjuju na sve pružatelje digitalnih usluga na području EU-a nedavno ažurirana te su u cijelom EU-u usklađena s Općom uredbom o zaštiti podataka; budući da su pravila o privatnosti za elektroničke komunikacije, koje predstavljaju podskup digitalnih usluga, obuhvaćena Direktivom o privatnosti i elektroničkim komunikacijama te da su trenutno u fazi revidiranja;

budući da se zahvaljujući naprednim tehnologijama količina svih vrsta sadržaja koji izrađuju korisnici i usluga koje se pružaju na mrežnim platformama, uključujući usluge u oblaku, povećala eksponencijalno, dosad neviđenom brzinom; budući da to uključuje nezakoniti sadržaj, kao što su slike koje prikazuju materijale koji se odnose na seksualno zlostavljanje djece na internetu, i sadržaj koji je zakonit, ali može biti štetan za društvo i demokraciju, kao što su dezinformacije o lijekovima za bolest COVID-19;

budući da su govor mržnje i dezinformiranje na internetu proteklih godina postali sve rašireniji zbog pojedinaca i disruptivnih aktera koji se koriste internetskim platformama kako bi povećavali polarizaciju, koja se pak upotrebljava u političke svrhe; budući da su žene, nebijelci, osobe koje pripadaju ili za koje se smatra da pripadaju etničkim ili jezičnim manjinama te pripadnici zajednice LGBTIQ često žrtve diskriminirajućeg govora mržnje, zlostavljanja, prijetnji i prebacivanja krivnje na internetu;

budući da tom trendu doprinijele internetske platforme čiji se poslovni model temelji na prikupljanju i analizi korisničkih podataka u cilju stvaranja većeg prometa i „klikova” te, s druge strane, generiranja više podataka o profilu, a time i veće dobiti; budući da to dovodi do sve više senzacionalističkog sadržaja; budući da govor mržnje i dezinformiranje štete javnom interesu jer potkopavaju iskren i pristojan javni diskurs te s obzirom na to da mogu potaknuti nasilje u pravom životu, predstavljaju prijetnju javnoj sigurnosti; budući da je borba protiv takvog sadržaja ključna kako bi se zajamčilo poštovanje temeljnih prava te zaštita vladavine prava i demokracije u EU-u;

budući da se društvene mreže i druge platforme za distribuciju sadržaja koriste tehnikama profiliranja za ciljano usmjeravanje i širenje svojeg sadržaja i svojih oglasa; budući da se podaci prikupljeni iz digitalnih tragova pojedinaca mogu rudariti na način koji omogućuje visokoprecizan prikaz vrlo intimnih osobnih podataka, posebno ako se te informacije spoje s drugim skupovima podataka; budući da su skandali povezani s poduzećem Cambridge Analytica i Facebookom na vidjelo iznijeli rizike povezane s netransparentnim postupcima obrade podataka internetskih platformi, pri čemu je otkriveno da je na neke glasače primijenjeno mikrociljanje u svrhu političkog oglašavanja, a katkad je čak bila riječ ciljanim dezinformacijama;

budući da automatizirani algoritmi koji odlučuju o tome kako postupati sa sadržajem trećih strana na internetskim platformama te u tom kontekstu prioritizirati, distribuirati i brisati taj sadržaj, među ostalim, tijekom političkih i predizbornih kampanja, često preslikavaju postojeće diskriminacijske obrasce u društvu, što dovodi do visokog rizika od diskriminacije za one koji su već pogođeni; budući da se uslijed široko rasprostranjene uporabe algoritama za procese uklanjanja i blokiranja sadržaja također postavljaju pitanja o vladavini prava, zakonitosti, legitimnosti i proporcionalnosti;

budući da mali broj uglavnom neeuropskih pružatelja usluga ima bitnu tržišnu snagu i utječe na prava i slobode pojedinaca, naših društava i demokracija kontrolirajući način na koji se informacije, usluge i proizvodi prezentiraju, što onda ima velik utjecaj na funkcioniranje država članica i na njihove građane; budući da odluke tih platformi mogu imati dalekosežne posljedice na slobodu izražavanja i informiranja te na slobodu i pluralizam medija;

budući da je pristup politike u borbi protiv nezakonitog sadržaja na internetu u EU-u dosad uglavnom bio fokusiran na dobrovoljnu suradnju te se temeljio na uklanjanjima određenim sudskim nalozima, iako sve veći broj država članica na međusobno neusklađen način donosi dodatno nacionalno zakonodavstvo za borbu protiv nezakonitog sadržaja; budući da su odredbe za borbu protiv određenih vrsta nezakonitog sadržaja uključene u nedavno doneseno sektorsko zakonodavstvo na razini EU-a;

budući da samoregulatorni pristup koji primjenjuju platforme sam po sebi ne osigurava odgovarajuću transparentnost, odgovornost i nadzor; budući da takav pristup ne pruža odgovarajuće informacije javnim tijelima, civilnom društvu ni korisnicima o načinu na koji platforme rješavaju problem nezakonitog sadržaja te aktivnosti i sadržaja kojim se krše njihovi uvjeti ni o tome kako općenito reguliraju sadržaj;

M.	budući da se takvim pristupom ne jamči nužno poštovanje temeljnih prava te da se stvara situacija u kojoj se sudske odgovornosti djelomično prenose na privatne subjekte i koja predstavlja rizik od zadiranja u pravo na slobodu izražavanja;

N.	budući da je regulatorni nadzor u EU-u sektorskog karaktera; budući da bi bila korisno nastaviti sa sveobuhvatnijom koordinacijom među različitim nadzornim tijelima diljem EU-a;

budući da nedostatak pouzdanih, usporedivih javnih podataka o raširenosti nezakonitog i štetnog sadržaja na internetu, o obavijestima o njemu te uklanjanju sadržaja na temelju sudskih naloga, njegovu samoregulatornom uklanjanju kao i o daljnjem postupanju nadležnih tijela stvara nedostatak transparentnosti i odgovornosti, i u privatnom i u javnom sektoru; budući da nema dovoljno informacija o algoritmima kojima se koriste platforme i internetske stranice ni o načinu na koji platforme rješavaju pitanje pogrešnog uklanjanja sadržaja;

budući da je seksualno iskorištavanje djece na mreži oblik nezakonitog sadržaja koji je olakšan tehnološkim razvojem; budući da golema količina materijala povezanog sa seksualnim zlostavljanjem djece koja kruži na internetu predstavlja velik izazov u smislu otkrivanja i istrage tog zlostavljanja te, prije svega, utvrđivanja identiteta žrtava; budući da se prema podacima Europola u protekloj godini broj prijava američkom Nacionalnom centru za nestalu i zlostavljanu djecu (NCMEC), sa sjedištem u SAD-u, o internetskom dijeljenju materijala povezanog sa seksualnim zlostavljanjem djece povećao za 106 %;

budući da bi u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije sadržaj trebalo ukloniti na temelju sudskog naloga države članice; budući da pružatelji usluga smještaja na poslužitelju mogu koristiti alate i tehnologije za automatizirano pretraživanje kako bi otkrili i uklonili sadržaj istovjetan sadržaju koji je prethodno proglašen nezakonitim, ali da ne bi trebali biti obvezni općenito pratiti pohranjene informacije, ili aktivno pretraživali činjenice ili okolnosti koje upućuju na nezakonite aktivnosti kako je utvrđeno člankom 15. stavkom 1. Direktive 2000/31/EZ;

budući da je pouzdana elektronička identifikacija osnova za osiguravanje sigurnog pristupa digitalnim uslugama i za sigurnije provođenje elektroničkih transakcija; budući da je do danas samo 15 država članica obavijestilo Komisiju o svojem sustavu elektroničke identifikacije za prekogranično priznavanje u okviru Uredbe (EU) br. 910/2014 (7);

S.	budući da su internet i internetske platforme i dalje ključna lokacija za aktivnosti terorističkih skupina te da se koriste kao alat za širenje propagande, novačenje i promicanje njihovih aktivnosti;

smatra da za EU i njegove države članice postoje jasne društvene i gospodarske koristi od funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta; pozdravlja te koristi, a posebno poboljšan pristup informacijama i veću slobodu izražavanja; naglašava važnu obvezu jamčenja pravednog digitalnog ekosustava u kojem se poštuju temeljna prava utvrđena Ugovorima i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, posebno sloboda izražavanja i informiranja, nediskriminacija, sloboda i pluralizam medija, privatnost i zaštita podataka, i u kojem se jamči sigurnost korisnika na internetu; naglašava činjenicu da bi zakonodavne i druge regulatorne intervencije na jedinstvenom digitalnom tržištu kojima se nastoji osigurati ispunjavanje te obveze trebale biti strogo ograničene na ono nužno; podsjeća na to da su mehanizmi uklanjanja sadržaja koji se upotrebljavaju izvan jamstava zakonitog postupanja u suprotnosti s člankom 10. Europske konvencije o ljudskim pravima;

poziva Komisiju da uvede prilagođen regulatorni pristup kako bi se odgovorilo na razlike koje i dalje postoje između internetskog i izvanmrežnog okruženja te odgovorilo na izazov koji predstavlja raznolikost aktera i usluga koje se nude na mreži; u tom pogledu smatra da je ključno primijeniti različite regulatorne pristupe u pogledu nezakonitog i zakonitog sadržaja; ističe da bi se protiv nezakonitog sadržaja na internetu i kaznenih djela omogućenih kibertehnologijama trebalo boriti s jednakom strogoćom u pristupu i na temelju istih pravnih načela kao i protiv nezakonitog sadržaja i kriminalnog ponašanja izvan interneta, uz jednaka jamstva za građane; podsjeća na to da je upravljanje sadržajem uređeno Direktivom o elektroničkoj trgovini, koja čini pravni okvir za internetske usluge na unutarnjem tržištu;

smatra nužnim brzo i dosljedno uklanjanje nezakonitog sadržaja kako bi se suzbila kaznena djela i kršenja temeljnih prava; smatra da se dobrovoljnim kodeksima ponašanja to pitanje samo djelomično rješava;

poziva pružatelje digitalnih usluga da sadržaj uklanjaju s interneta savjesno, razmjerno i nediskriminirajuće, uzimajući u svim okolnostima u obzir temeljna prava korisnika te ključnu važnost slobode izražavanja i informiranja u otvorenom i demokratskom društvu kako bi se izbjeglo uklanjanje sadržaja koji nije nezakonit; traži od pružatelja digitalnih usluga koji na vlastitu inicijativu žele ograničiti određene zakonite sadržaje svojih korisnika da razmotre mogućnost označivanja tog sadržaja, umjesto njegova uklanjanja s interneta, čime se korisnicima daje prilika da sami preuzmu odgovornost za odluku o pristupanju tom sadržaju;

zauzima stajalište da bi se sve pravno propisane mjere uklanjanja sadržaja iz Akta o digitalnim uslugama trebale odnositi samo na nezakonit sadržaj, kako je definirano u pravu EU-a i nacionalnom pravu, te da zakonodavstvo ne bi trebalo uključivati nedefinirane koncepte i izraze jer bi se time stvorila pravna nesigurnost za internetske platforme te ugrozila temeljna prava i sloboda govora;

ipak, prepoznaje da aktualni digitalni ekosustav potiče i problematično ponašanje, kao što su mikrociljanje na temelju značajki koje otkrivaju fizičke ili psihološke ranjivosti, širenje govora mržnje, rasistički sadržaj i dezinformiranje, kao i neki novi problemi, kao što su organizirana zlouporaba višestrukih platformi te otvaranje korisničkih računa ili manipulacija internetskim sadržajem uz pomoć algoritama; sa zabrinutošću napominje da se neki poslovni modeli temelje na prikazivanju senzacionalnog i polarizirajućeg sadržaja korisnicima kako bi se povećalo vrijeme koje korisnici provode pred ekranom, a time i dobit internetskih platformi; ističe negativne učinke takvih poslovnih modela na temeljna prava pojedinaca i na društvo u cjelini; poziva na transparentnost politika kojima se regulira monetizacija sadržaja na internetskim platformama;

stoga ističe da bi trebalo ograničiti širenje takvog štetnog sadržaja; izražava čvrsto uvjerenje da su u tom pogledu od presudne važnosti vještine medijske pismenosti, korisnička kontrola nad predloženim sadržajima te pristup javnosti visokokvalitetnom sadržaju i obrazovanju; iz toga razloga pozdravlja inicijativu Komisije za uspostavu Europskog opservatorija za digitalne medije za potporu neovisnim servisima za provjeravanje činjenica, jačanje javnog znanja o dezinformacijama na internetu te potporu javnim tijelima zaduženim za nadzor digitalnih medija;

poziva Komisiju i države članice da podupru neovisne i javne medijske i obrazovne inicijative usmjerene na medijsku pismenost kao i ciljane kampanje za podizanje razine osviještenosti u civilnom društvu; naglašava da bi posebnu pažnju trebalo posvetiti sadržaju štetnom za maloljetnike koji se koriste internetom, posebno u kontekstu njihove izloženosti zlostavljanju na internetu, seksualnom zlostavljanju, pornografiji, nasilju ili samoozljeđivanju;

napominje da se općim i neselektivnim prikupljanjem osobnih podataka koji se odnose na svaku upotrebu digitalne usluge nerazmjerno zadire u pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka, s obzirom na to da internetske aktivnosti pojedinca omogućuju dubinski uvid u njihovu osobnost i manipuliranja u tom kontekstu; osobito ističe mogući negativan učinak mikrociljanog i bihevioralnog oglašavanja i procjene pojedinaca, naročito na maloljetnike i ostale ranjive skupine, uplitanjem u privatni život pojedinaca, postavljanjem pitanja kako bi se prikupili i koristili podaci koji se upotrebljavaju za personaliziranje oglašavanja, ponude proizvoda i usluga ili utvrđivanja cijena; potvrđuje da je pravo korisnika da ne podliježu raširenom praćenju upotrebe digitalnih usluga integrirano u Opću uredbu o zaštiti podataka i da bi ga trebalo pravilno primjenjivati diljem EU-a; primjećuje da je Komisija u svojem Prijedlogu uredbe o poštovanju privatnog života i zaštiti osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama (2017/0003(COD)) predložila da se ciljano priređivanje sadržaja uvjetuje odlukom o sudjelovanju;

10.

smatra da zavaravajuće ili nejasno političko oglašavanje predstavlja posebnu vrstu prijetnje na internetu jer utječe na središnje mehanizme koji omogućuju funkcioniranje našeg demokratskog društva, posebno kada takav sadržaj sponzoriraju treće strane i strani akteri; naglašava da se primjenom profiliranja u velikim razmjerima za političko mikrociljanje u svrhu manipuliranja ponašanjem pri glasanju mogu ozbiljno potkopati temelji demokracije; stoga poziva pružatelje digitalnih usluga da poduzmu mjere potrebne za identifikaciju i označivanje sadržaja koji su učitali društveni botovi te očekuje od Komisije da izda smjernice o uporabi takvih digitalnih tehnologija za uvjeravanje u izbornim kampanjama i politici političkog oglašavanja; u tom pogledu poziva na uspostavu strogih zahtjeva u pogledu transparentnosti za prikazivanje plaćenih političkih oglasa;

11.

smatra da je nezakonit sadržaj potrebno uklanjati dosljedno i bez nepotrebnih odlaganja kako bi se odgovorilo na kršenja, posebno ona koja se tiču djece i sadržaja povezanog s terorizmom, kao i na povrede temeljnih prava, uz uspostavu potrebnih mjera zaštite poput transparentnosti postupka, prava na žalbu i prava na pristup učinkovitoj sudskoj zaštiti; smatra da dobrovoljnim kodeksima ponašanja i standardnim ugovornim uvjetima pružanja usluge nedostaje prikladna provedba te da su se oni pokazali tek djelomično uspješnima u rješavanju dotičnog pitanja; ističe da su neovisna nadležna tijela ta koja su u konačnici odgovorna za provedbu zakona, odlučivanje o zakonitosti internetskih aktivnosti te naređivanje pružateljima usluga smještaja na poslužitelju da uklone nezakonite sadržaje ili onemoguće pristup takvim sadržajima;

12.

prima na znanje činjenicu da je, iako se nezakonitost određenih vrsta sadržaja može lako utvrditi, ta odluka teža za druge vrste sadržaja jer ih treba smjestiti u kontekst; upozorava da postojeći automatizirani alati nemaju mogućnost provedbe kritičke analize te da ne mogu na adekvatnoj razini razumjeti važnost konteksta za određene dijelove sadržaja, što bi moglo dovesti do nepotrebnog uklanjanja sadržaja te naštetiti slobodi izražavanja i pristupu različitim informacijama, među ostalim, o političkim stajalištima, što bi dovelo do cenzure; ističe da ljudska revizija automatiziranih izvješća koje podnose pružatelji usluga ili njihovi podugovaratelji ne rješava taj problem u potpunosti, posebno ako se ta dužnost povjeri privatnom osoblju koje nije dovoljno neovisno, kvalificirano ni odgovorno;

13.

sa zabrinutošću primjećuje da se nezakonit sadržaj na internetu lako može umnožavati, čime se njihov negativan učinak uvelike povećava u vrlo kratkom vremenskom razdoblju; unatoč tomu smatra da Akt o digitalnim uslugama ne bi trebao obuhvaćati obvezu za pružatelje usluga smještaja na poslužitelju ili za druge tehničke posrednike prema kojoj bi oni morali upotrebljavati automatizirane alate za moderiranje sadržaja;

14.

podsjeća na to da bi internetske platforme trebale uklanjati nezakonit internetski sadržaj, ali i da bi to trebalo biti popraćeno djelovanjem tijela kaznenog progona i pravosudnim djelovanjem u slučaju kaznenih djela; poziva Komisiju da razmotri uvođenje obveze za mrežne platforme prema kojoj bi one nadležnom tijelu morale prijavljivati teška kaznena djela kad saznaju da je došlo do njihova počinjenja; u tom pogledu smatra da u nekim državama članicama glavni problem nisu samo neriješeni slučajevi nego i slučajevi koji nisu ni otvoreni; poziva na uklanjanje prepreka za podnošenje pritužbi nadležnim tijelima; izražava svoje uvjerenje u to da bi s obzirom na bezgraničnu prirodu interneta i brzo širenje nezakonitog sadržaja na internetu trebalo poboljšati suradnju između pružatelja usluga i nacionalnih nadležnih tijela, kao i prekograničnu suradnju između nacionalnih nadležnih tijela, te ih temeljiti na načelima nužnosti i proporcionalnosti; u tom pogledu naglašava potrebu za poštovanjem pravnog poretka EU-a te utvrđenih načela prekogranične suradnje i uzajamnog povjerenja; poziva države članice da svojim tijelima kaznenog progona i pravosudnim tijelima osiguraju potrebno stručno znanje, resurse i alate kako bi im se omogućilo učinkovito i djelotvorno rješavanje sve većeg broja predmeta koji uključuju nezakoniti sadržaj na internetu kao i rješavanje sporova povezanih s uklanjanjem sadržaja s interneta; isto ih tako poziva da poboljšaju pristup pravosuđu u području digitalnih usluga;

15.

ističe da se određeni sadržaj može smatrati nezakonitom u jednoj državi članici, dok je, s druge strane, isti taj sadržaj u drugoj državi članici obuhvaćen pravom na slobodu izražavanja; naglašava da, kako bi se zaštitila sloboda govora, izbjegli sukobi zakona, spriječilo neopravdano i neučinkovito geografsko blokiranje te kako bi se radilo na ostvarenju usklađenog jedinstvenog digitalnog tržišta, pružatelji usluga smještaja sadržaja na poslužitelju ne bi trebali imati obvezu uklanjanja informacija koje su zakonite u državi članici njihova poslovnog nastana ili državi članici u kojoj boravište ima njihov imenovani pravni zastupnik kao ni obvezu onemogućavanja pristupa tim informacijama; podsjeća na to da nacionalna tijela mogu provoditi samo naloge za uklanjanje koje su neovisna nadležna tijela uputila pružateljima usluga s poslovnim nastanom na njihovu državnom području; smatra da je potrebno ojačati mehanizme suradnje između država članica uz potporu Komisije i relevantnih agencija Unije; poziva na strukturirani dijalog između država članica radi procjene rizika koji prijeti od određenih vrsta sadržaja i radi utvrđivanja mogućih razlika u procjeni takvih rizika među državama članicama;

16.

naglašava da bi nezakonit sadržaj trebalo ukloniti na mjestu gdje je smješten na poslužitelju te da se od običnih posrednika u prijenosu informacija ne bi trebalo zahtijevati da blokiraju pristup sadržaju;

17.

izražava svoje čvrsto uvjerenje u to da bi postojeći pravni okvir EU-a kojim se uređuju digitalne usluge trebalo ažurirati kako bi se odgovorilo na izazove koje predstavljaju fragmentacija između država članica i nove tehnologije, kao što su raširenost profiliranja i algoritamskog donošenja odluka koji prožimaju sve sfere života, te kako bi se osigurali pravna jasnoća i poštovanje temeljnih prava, posebno slobode izražavanja i prava na privatnost na način koji, s obzirom na brzi razvoj tehnologije, uzima u obzir buduće okolnosti;

18.

pozdravlja preuzetu obvezu Komisije da uvede usklađeni pristup u pogledu obveza za pružatelje digitalnih usluga, uključujući posrednike na internetu, kako bi se izbjegla rascjepkanost unutarnjeg tržišta i nedosljedna provedba propisa; poziva Komisiju da predloži najučinkovitija i najdjelotvornija rješenja za unutarnje tržište u cjelini, da istodobno nastoji izbjeći stvaranje novog i nepotrebnog administrativnog opterećenja te da jedinstveno digitalno tržište održi otvorenim, pravednim, sigurnim i konkurentnim za sve sudionike; naglašava da sustav odgovornosti za pružatelje digitalnih usluga mora biti razmjeran, da ne smije stavljati u nepovoljan položaj male i srednje pružatelje usluga te da ne smije u nerazumnoj mjeri ograničavati inovacije i pristup informacijama;

19.

smatra da bi se reforma trebala temeljiti na čvrstim osnovama postojećeg prava EU-a i na potpunoj usklađenosti s njime, posebno s Općom uredbom o zaštiti podataka i Direktivom o privatnosti i elektroničkim komunikacijama, koja je trenutačno u fazi revizije, kao i na poštovanju nadređenosti drugih sektorskih instrumenata poput Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama; ističe da ažuriranje pravila o e-trgovini može utjecati na temeljna prava; stoga potiče Komisiju da u svom pristupu bude izuzetno oprezna te da u reviziju također ugradi međunarodne standarde ljudskih prava;

20.

naglašava da je praktična sposobnost pojedinačnih korisnika da razumiju složene podatkovne ekosustave i da se u njima snalaze izuzetno ograničena, a isto vrijedi i za njihovu sposobnost da utvrde stavljaju li im se informacije koje primaju i usluge kojima se koriste na raspolaganje pod istim uvjetima kao i ostalim korisnicima; stoga poziva Komisiju da transparentnost i nediskriminaciju stavi u središte Akta o digitalnim uslugama;

21.

insistira na tome da Akt o digitalnim uslugama mora imati za cilj osiguranje visoke razine transparentnosti u pogledu funkcioniranja internetskih usluga i digitalnog okruženja bez diskriminacije; naglašava da je osim postojećeg snažnog regulatornog okvira kojim se štite privatnost i osobni podaci potrebno uvesti i obvezu za internetske platforme kako bi se zajamčila zakonita upotreba algoritama; stoga poziva Komisiju da razvije sustav utemeljen na Direktivi o elektroničkoj trgovini kojim se jasno utvrđuje odgovornost pružatelja usluga za reagiranje na rizike s kojima se suočavaju njihovi korisnici te zaštitu njihovih prava te da predvidi obveze transparentnosti i objašnjivosti algoritama, kazne kojima bi se jamčila provedba takvih obveza, mogućnost ljudske intervencije i druge mjere, kao što su godišnje neovisne revizije i posebna testiranja otpornosti na stres kako bi se poduprlo i osiguralo pridržavanje propisa;

22.

naglašava da neki pružatelji digitalnih usluga moraju biti sposobni nedvojbeno identificirati korisnike na isti način kao i kada je riječ o izvanmrežnim uslugama; konstatira da je nepotrebno prikupljanje osobnih podataka, kao što su brojevi mobilnih telefona, koje provode internetske platforme u trenutku registracije za određenu uslugu, često rezultat mogućnosti primjene jednostruke prijave; ističe da se u Općoj uredbi o zaštiti podataka jasno opisuje načelo smanjenja količine podataka zbog čega se prikupljanje podatka ograničava samo na one podatke koji su strogo potrebni za dotičnu svrhu; preporučuje da se od internetskih platformi koje podupiru jedinstvenu uslugu za prijavu s dominantnim tržišnim udjelom zahtijeva da usto podrže i barem jedan otvoreni sustav identiteta utemeljen na nevlasničkom, decentraliziranom i interoperabilnom okviru;

23.

naglašava da je, u slučajevima kad je potrebna određena vrsta službene identifikacije izvan interneta, potrebno uspostaviti jednakovrijedan siguran sustav elektroničke identifikacije; napominje da je internetsku identifikaciju moguće unaprijediti provedbom prekogranične operabilnosti elektroničkih identifikacija u cijeloj Europskoj uniji iz Uredbe o elektroničkoj identifikaciji; traži od Komisije da istraži stvaranje jedinstvenog europskog sustava prijave kao alternative privatnim jedinstvenim sustavima prijave te da uvede obvezu prema kojoj digitalne usluge uvijek moraju automatski nuditi i mogućnost manualne prijave; naglašava da bi tu uslugu trebalo razviti tako da prikupljanje podataka o prijavi koje pružatelj usluga prijave može identificirati bude tehnički nemoguće te da prikupljeni podaci budu svedeni na najmanju moguću mjeru; stoga preporučuje Komisiji da također prouči stvaranje sustava provjere za korisnike digitalnih usluga kako bi se osigurala zaštita osobnih podataka i provjera dobi, posebno za maloljetnike, pri čemu se taj sustav ne bi smio upotrebljavati u komercijalne svrhe niti za praćenje korisnika na različitim internetskim stranicama; ističe da bi se ti sustavi prijave i provjere trebali primjenjivati samo na digitalne usluge za koje je potrebna osobna identifikacija, autentikacija ili provjera dobi; podsjeća da države članice i institucije Unije moraju jamčiti da su elektroničke identifikacije sigurne, transparentne, da obrađuju samo podatke potrebne za identifikaciju korisnika te da se koriste isključivo u zakonite svrhe, ali ne i komercijalne, kao i da se ne koriste za ograničavanje općeg pristupa internetu ili za praćenje korisnika na različitim internetskim stranicama;

24.

smatra da je neophodno potpuno usklađivanje i pojašnjavanje pravila o odgovornosti na razini EU-a kako bi se zajamčilo poštovanje temeljnih prava i sloboda korisnika diljem EU-a; izražava uvjerenje da bi se u takvim pravilima trebala zadržati izuzeća od odgovornosti za posrednike koji nemaju konkretna saznanja o nezakonitim aktivnostima ili informacijama na svojim platformama; izražava zabrinutost zbog toga što noviji nacionalni zakoni za suzbijanje govora mržnje i dezinformacija dovode do sve veće fragmentacije pravila i do niže razine zaštite temeljnih prava u EU-u;

25.

stoga poziva na donošenje zakonodavnih prijedloga na temelju kojih bi jedinstveno digitalno tržište ostalo otvoreno i konkurentno tako što će se usklađenim zahtjevima od pružatelja digitalnih usluga zahtijevati da primjenjuju djelotvorne, dosljedne, transparentne i pravedne postupke te postupovna jamstva za borbu protiv nezakonitog sadržaja u skladu s europskim vrijednostima i zakonom, između ostalog, u okviru usklađenog postupka obavješćivanja i djelovanja;

26.

u tom pogledu smatra da je u pogledu odgovornosti za sadržaj trećih strana od presudne važnosti osigurati jasna pravila, zahtjeve i zaštitne mjere za internetske platforme; predlaže uspostavljanje zajedničkog regulatornog okvira kako bi se učinkovito identificirali i uklonili nezakoniti sadržaji;

27.

ističe da bi pravila o mehanizmima za obavješćivanje o nezakonitom sadržaju i djelovanje u tom smislu trebala biti dopunjena zahtjevima da platforme poduzmu konkretne mjere razmjerne njihovu dosegu kao i njihovim tehničkim i operativnim kapacitetima kako bi se riješio problem pojave nezakonitog sadržaja u okviru njihovih usluga; stoga prepoznaje da se, kad je to tehnološki izvedivo na temelju dovoljno obrazloženih naloga neovisnih nadležnih javnih tijela i uzimajući u potpunosti u obzir specifičan kontekst sadržaja, od pružatelja digitalnih usluga može zahtijevati da provode periodična pretraživanja radi pronalaska konkretnih sadržaja koje je sud već proglasio nezakonitim, pod uvjetom da su praćenje i potraga za informacijama na koje se takav nalog odnosi ograničeni na informacije kojima se prenosi poruka čiji je sadržaj u načelu nepromijenjen u usporedbi sa sadržajem na temelju kojeg su pronađene nezakonitosti i koji sadržava elemente navedene u nalogu koji su, u skladu s presudom Suda Europske unije od 3. listopada 2019. u predmetu C-18/18 (8), do te mjere identični ili jednaki sadržaju da pružatelj usluga smještaja na poslužitelju ne bi trebao provesti neovisnu procjenu tog sadržaja;

28.

ustraje u tome da bi se odabir konkretnih mjera trebao prepustiti platformama; podupire uravnotežen pristup utemeljen na dijalogu s dionicima, procjeni rizika koje platforme predstavljaju kao i jasnom lancu odgovornosti kako bi se izbjeglo nepotrebno regulatorno opterećenje platformi te nepotrebna i nerazmjerna ograničenja temeljnih prava, posebno slobode izražavanja, pristupa informacijama, između ostalog, o političkim idejama, i prava na privatnost; ističe da se određene obveze mogu podrobnije specificirati u sektorskom zakonodavstvu; naglašava da niti jedna mjera uspostavljena u tu svrhu ne može predstavljati, de jure ili de facto, opću obvezu praćenja;

29.

ističe potrebu za odgovarajućim zaštitnim mjerama i obavezama zakonitog postupanja, uključujući obvezu ljudskog nadzora i provjere, kao i za postupcima za odgovaranje na obavješćivanja o nezakonitom sadržaju, kako bi se vlasnicima i učitavateljima sadržaja omogućilo da adekvatno i pravodobno brane svoja prava te osiguralo da su odluke o uklanjanju ili blokiranju zakonite, točne, dobro utemeljene, da štite korisnike i poštuju temeljna prava; ističe da se osobe koje sustavno i opetovano podnose neutemeljene obavijesti o nezakonitom sadržaju ili obavijesti koje predstavljaju zloupotrebu moraju sankcionirati; podsjeća na to da bi, osim postupaka kojima bi se reagiralo na obavješćivanje i izvansudskog rješavanja sporova koje platforme imaju na raspolaganju u skladu s unutarnjim sustavom za pritužbe, mogućnost djelotvorne sudske zaštite trebala ostati dostupna kako bi se zadovoljilo pravo na djelotvoran pravni lijek;

30.

podupire očuvanje trenutačnog okvira za ograničenu odgovornost za sadržaj i načelo zemlje podrijetla, ali smatra da je ključna bolja koordinacija među nacionalnim nadležnim tijelima u pogledu zahtjeva za uklanjanje sadržaja; naglašava da bi nezakonit internetski sadržaj trebalo ukloniti na mjestu gdje je smješten na poslužitelju; ističe da bi takvi zahtjevi trebali podlijegati pravnim zaštitnim mjerama kako bi se spriječila zlouporaba i zajamčilo puno poštovanje temeljnih prava; naglašava da bi zahtjevi za uklanjanje koje izdaju nadležna tijela trebali biti konkretni i da bi u njima trebao biti jasno istaknut pravni temelj za uklanjanje; ističe da bi se učinkovit mehanizam nadzora i provedbe trebao primjenjivati na one pružatelje usluga koji ne poštuju zakonite naloge, uključujući proporcionalne sankcije kojima se uzimaju u obzir tehnički i operativni kapaciteti pružatelja;

31.

podsjeća na to da pružatelji digitalnih usluga ne smiju biti zakonski obvezni zadržavati osobne podatke svojih korisnika ili pretplatnika za potrebe kaznenog progona, osim ako ciljano zadržavanje, uz puno poštovanje prava Unije i sudske prakse Suda Europske unije, ne naloži neovisno nadležno tijelo; nadalje, podsjeća na to da bi takvo zadržavanje podataka trebalo ograničiti na ono što je strogo nužno s obzirom na kategorije podataka koje treba zadržati, relevantna sredstva komunikacije, dotične osobe i određeno razdoblje zadržavanja;

32.

smatra da bi u svrhu zaštite temeljnih prava Zakonom o digitalnim uslugama trebao uvesti pravila koja imaju za cilj osigurati da su uvjeti pružanja usluga pružatelja digitalnih usluga jasni, transparentni, pravedni te korisnicima dostupni na lak i pristupačan način; izražava žaljenje zbog činjenice da uvjeti pružanja usluga nekih platformi za sadržaj prisiljavaju policijske službenike da se koriste osobnim računima kako bi istražili određene pritužbe, što ugrožava i te istrage i osobnu sigurnost; poziva na učinkovitiju koordinaciju među državama članicama u pogledu daljnjeg postupanja nastavno na kazneni progon povezan sa sadržajem koji je označen kao nezakonit; podsjeća na to da se svaki nalog za uklanjanje sadržaja koje izda neovisno nadležno tijelo uvijek mora temeljiti na pravnim propisima, a ne na uvjetima pružanja usluga koje utvrđuju pružatelji usluga;

33.

poziva Komisiju na to da osigura da korisnici imaju pristup raznolikom i kvalitetnom sadržaju na internetu kako bi se osigurala odgovarajuća informiranost građana; očekuje da će Zakon o digitalnim uslugama osigurati da je kvalitetnom medijskom sadržaju lako pristupiti te da ga je lako ga pronaći na platformama trećih strana kao i da su uklanjanja sadržaja usklađena sa standardima ljudskih prava te ograničena na sadržaj koji je očito nezakonit ili ga je nezakonitim proglasio neovisno nadležno tijelo; ističe da zakonit sadržaj ne bi trebao podlijegati nikakvim zakonskim obvezama uklanjanja ili blokiranja;

34.

podupire intenzivniji dijalog između država članica, nadležnih tijela i relevantnih dionika kako bi se razvili, ocijenili i poboljšali pristupi „mekog” prava, kao što je Kodeks EU-a za borbu protiv dezinformiranja, u cilju daljnjeg utvrđivanja kategorija pravnog sadržaja, uključujući dezinformacije; očekuje od Komisije da u okviru posebnog instrumenta priloženog Aktu o digitalnim uslugama izda smjernice, uključujući pravila o većoj transparentnosti u pogledu moderiranja sadržaja i politike oglašavanja, kako bi se osiguralo da su uklanjanje i blokiranje zakonitog sadržaja na temelju utvrđenih uvjeta ograničeni na apsolutni minimum; nadalje, poziva Komisiju da uspostavi okvir kojim se platformama zabranjuje da ostvaruju dodatnu razinu kontrole nad sadržajem koji se pruža pod odgovornošću pružatelja medijskih usluga i koji podliježe posebnim standardima i nadzoru;

35.

osim toga, ističe da bi korisnici trebali imati veći izbor i veću kontrolu u pogledu sadržaja, uključujući više opcija o načinu na koji se on raščlanjuje za korisnike, te mogućnost izuzeća od bilo kakvog uređivanja sadržaja; snažno vjeruje u to da bi ustrojstvo i način rada takvih sustava preporuka trebali biti prilagođeni korisnicima te potpuno transparentni;

36.

smatra da odgovornost, i u javnom i privatnom sektoru, te donošenje politika na temelju dokaza iziskuje pouzdane podatke o raširenosti nezakonitih djelovanja na internetu i borbi protiv njih kao, o uklanjanju nezakonitog sadržaja na internetu te o algoritmima za uređivanje sadržaja kojima se koriste internetske platforme;

37.

u tom pogledu poziva na uvođenje obveze godišnjeg, sveobuhvatnog i dosljednog javnog izvješćivanja za platforme, razmjerno njihovu dosegu i operativnim kapacitetima, točnije o njihovim postupcima za moderiranje sadržaja, uključujući informacije o mjerama donesenima protiv nezakonitih djelovanja na mreži i standardizirane podatke o količini uklonjenog sadržaja te osnovnim pravnim razlozima i temeljima, vrsti primljenih zahtjeva za uklanjanje, njihovim obrazloženjima te broju zahtjeva čija se provedba odbila kao i razlozima za to odbijanje; naglašava da bi se takva izvješća, koja obuhvaćaju mjere poduzete u određenoj godini, trebalo podnijeti do kraja prvog tromjesečja naredne godine;

38.

osim toga, poziva na uvođenje obveze godišnjeg javnog izvješćivanja za nacionalna tijela, uključujući standardizirane podatke o broju zahtjeva za uklanjanje i o njihovim pravnim temeljima, o broju zahtjeva za uklanjanje koji su podlijegali upravnim ili pravnim lijekovima, o ishodima tih postupaka, uz napomenu o ishodima u sklopu kojih su određeni sadržaj ili aktivnosti pogrešno identificirani kao nezakoniti, te o ukupnom broju odluka kojima su izrečene kazne, uključujući o prirodi kazni koje su izrečene;

39.

izražava zabrinutost zbog fragmentacije i dokumentiranog nedostatka financijskih i ljudskih resursa koji su potrebni nadzornim tijelima; poziva na pojačanu suradnju među država članicama u pogledu regulatornog nadzora nad digitalnim uslugama;

40.

smatra da bi se, s ciljem jamčenja pravilne provedbe Akta o digitalnim uslugama, nadzor u pogledu usklađenosti s postupcima, postupovnih jamstava i obveza transparentnosti utvrđenih u Aktu trebao uskladiti unutar jedinstvenog digitalnog tržišta; u tom pogledu podupire snažnu i strogu provedbu u okviru neovisne nadzorne strukture EU-a koja je nadležna za izricanje novčanih kazni na temelju procjene jasno definiranog skupa čimbenika, kao što su proporcionalnost, tehničke i organizacijske mjere te nemar; smatra da bi se trebala predvidjeti mogućnost da se sankcije temelje na postotku godišnjeg globalnog prometa poduzeća;

41.

ističe da bi se revizije unutarnjih politika i algoritama pružatelja digitalnih usluga trebale provoditi uz dužno poštovanje prava Unije, posebno temeljnih prava korisnika usluga, uzimajući u obzir važnost nediskriminacije te slobode izražavanja i informiranja u otvorenom i demokratskom društvu, i bez objavljivanja komercijalno osjetljivih podataka; apelira na to da je potrebno procijeniti, na temelju pritužbe ili na inicijativu nadzornih tijela, hoće li i na koji način pružatelji digitalnih usluga povećati obujam sadržaja, na primjer u vidu sustava za generiranje preporuka i elemenata za optimizaciju, kao što su automatsko dopunjavanje i popularni sadržaji,

42.

smatra da bi izvješća o transparentnosti koja sastavljaju platforme i nacionalna nadležna tijela trebala biti javno dostupna i analizirana u smislu strukturnih trendova u uklanjanju, otkrivanju i blokiranju na razini EU-a;

43.

ističe da je važno osnažiti korisnike da ostvaruju svoja temeljna prava na internetu, među ostalim, u okviru lako dostupnih, nepristranih, transparentnih, učinkovitih i besplatnih žalbenih postupaka, mehanizama za obavješćivanje o nezakonitom sadržaju i kriminalnom ponašanju za pojedince i poduzeća, pravnih lijekova, obrazovnih mjera i podizanja razine svijesti o zaštiti podataka i sigurnosti djece na internetu;

44.

smatra da je dosadašnje iskustvo pokazalo učinkovitost omogućavanja razvoja inovativnog poslovnih modela i jačanja jedinstvenog digitalnog tržišta na temelju uklanjanja prepreka za slobodno kretanje digitalnih usluga i sprečavanja uvođenja novih, neopravdanih nacionalnih prepreka te da bi se daljnjom primjenom tog pristupa smanjila rascjepkanost unutarnjeg tržišta; nadalje, smatra da se Aktom o digitalnim uslugama mogu pružiti mogućnosti za razvoj znanja i vještina građana u području digitalizacije uz istodobno jamčenje visoke razine zaštite potrošača, među ostalim, i zaštitom sigurnosti na internetu;

45.

naglašava neophodnost dogovorenih standarda za osnovnu sigurnost u kiberprostoru kako bi građani mogli u potpunosti iskoristiti prednosti digitalnih usluga; stoga napominje da postoji hitna potreba za koordiniranim djelovanjem država članica u cilju osiguranja osnovne kiberhigijene te sprečavanja opasnosti u kiberprostoru koje se mogu izbjeći, među ostalim, u vidu zakonodavnih mjera;

46.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 178, 17.7.2000., str. 1.

(2) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

(3) SL L 201, 31.7.2002., str. 37.

(4) SL L 303, 28.11.2018., str. 69.

(5) SL L 130, 17.5.2019., str. 92.

(6) SL L 63, 6.3.2018., str. 50.

(7) Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.)

(8) Presuda Suda Europske unije od 3. listopada 2019., Eva Glawischnig-Piesczek protiv Facebook Ireland Limited, C-18/18, ECLI:EU:C:2019:821

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/63

P9_TA(2020)0275

Okvir etičkih aspekata umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija

Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. s preporukama Komisiji o okviru etičkih aspekata umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija (2020/2012(INL))

(2021/C 404/04)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

—	uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2018/1488 od 28. rujna 2018. o osnivanju Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi (1),

—	uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (2) (Direktiva o rasnoj jednakosti),

—	uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (3) (Direktiva o jednakom postupanju pri zapošljavanju),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (4) i Direktivu (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (5),

—	uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva (6),

—	uzimajući u obzir Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 6. lipnja 2018. o uspostavi programa Digitalna Europa za razdoblje 2021. – 2027. (COM(2018)434),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu (COM(2019)0640),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. veljače 2020. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Umjetna inteligencija – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja” (COM(2020)0065),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. veljače 2020. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Europska strategija za podatke” (COM(2020)0066),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. veljače 2020. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” (COM(2020)0067),

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća Europske unije o oblikovanju digitalne budućnosti Europe iz lipnja 2020.,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. s preporukama Komisiji o pravilima građanskog prava o robotici (7),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. lipnja 2017. o digitalizaciji europske industrije (8),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2018. o autonomnim oružanim sustavima (9),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2018. o jezičnoj ravnopravnosti u digitalnom dobu (10),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. veljače 2019. o sveobuhvatnoj europskoj industrijskoj politici o umjetnoj inteligenciji i robotici (11),

—	uzimajući u obzir izvješće naslovljeno „Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju” od 8. travnja 2019., koje je sastavila Komisijina stručna skupina na visokoj razini za umjetnu inteligenciju,

—

uzimajući u obzir studiju o procjeni europske dodane vrijednosti koju je izradila Služba Europskog parlamenta za istraživanja, naslovljenu „European framework on ethical aspects of artificial intelligence, robotics and related technologies: European Added Value Assessment (Europski okvir o etičkim aspektima umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija: procjena europske dodane vrijednosti)” (12),

—

uzimajući u obzir brifinge i studije pripremljene na zahtjev Vijeća za budućnost znanosti i tehnologije (STOA), kojim upravlja Odjel za znanstvena predviđanja pri Europskoj parlamentarnoj službi za istraživanje, pod naslovima „What if algorithms could abide by ethical principles? (Što bi se dogodilo kada bi se algoritmi mogli pridržavati etičkih načela?)”, „Artificial Intelligence ante portas: Legal & ethical reflections (Umjetna inteligencija ante portas: pravne i etičke analize)”, „A governance framework for algorithmic accountability and transparency (Okvir za upravljanje algoritamskom odgovornošću i transparentnosti)”, „Should we fear artificial intelligence? (Trebamo li se bojati umjetne inteligencije?)” i „The ethics of artificial intelligence: Issues and initiatives (Etika umjetne inteligencije: pitanja i incijative)”,

—	uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina, Protokol br. 12 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima,

—	uzimajući u obzir Preporuku Vijeća OECD-a o umjetnoj inteligenciji donesenu 22. svibnja 2019.,

—	uzimajući u obzir članke 47. i 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješća Odbora za vanjske poslove, Odbora za unutarnju trgovinu i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za kulturu i obrazovanje,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0186/2020),

Uvod

A.	budući da razvoj, primjenu i korištenje umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija obavljaju ljudi, te da o njihovim odlukama ovisi u kojoj će mjeri te tehnologije koristiti društvu;

budući da se umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije koje imaju potencijal za stvaranje prilika za poduzeća i koristi za građane i koje mogu izravno utjecati na sve aspekte naših društava, uključujući temeljna prava te socijalna i gospodarska načela i vrijednosti te imaju trajan utjecaj na sva područja djelovanja, brzo promiču i razvijaju;

budući da će umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije dovesti do bitnih promjena na tržištu rada i na radnom mjestu; budući da bi one mogle zamijeniti radnike koji obavljaju repetitivne radnje, olakšati primjenu radnih sustava u kojima čovjek i stroj surađuju, povećati konkurentnost i blagostanje te stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja za kvalificirane radnike, dok istovremeno predstavljaju ozbiljan izazov u smislu reorganizacije radne snage;

budući da razvoj umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija također može doprinijeti postizanju ciljeva održivosti u okviru europskog zelenog plana u različitim sektorima; budući da digitalne tehnologije mogu povećati učinak politika u pogledu zaštite okoliša; budući da mogu doprinijeti i smanjenju prometne gužve te emisija stakleničkih plinova i onečišćivača zraka;

budući da se u sektorima kao što je javni prijevoz sustavi umjetne inteligencije za inteligentne prometne sustave mogu upotrebljavati kako bi se smanjilo čekanje u redovima, optimiziralo usmjeravanje, omogućila veća neovisnost osoba s invaliditetom te povećala energetska učinkovitost i tako poboljšali napori za dekarbonizaciju i smanjio ekološki otisak;

budući da te tehnologije mogu stvoriti nove poslovne prilike koje mogu pridonijeti oporavku industrije u Uniji nakon aktualne zdravstvene i gospodarske krize ako ih se bude više koristilo, primjerice, u sektoru prometa; budući da takve prilike mogu stvoriti nova radna mjesta jer početak uvođenja tih tehnologija ima potencijal da poveća razine produktivnosti poduzeća i pridonese povećanju učinkovitosti; budući da inovacijski programi u tom području mogu omogućiti napredak regionalnih klastera;

budući da Unija i njezine države članice imaju osobitu odgovornost iskoristiti, promicati i povećati dodanu vrijednost umjetne inteligencije te osigurati da su tehnologije umjetne inteligencije sigurne i da doprinose dobrobiti i općem interesu građana jer mogu uvelike doprinijeti postizanju zajedničkog cilja poboljšanja života građana i poticanja blagostanja u Uniji doprinoseći razvoju boljih strategija i inovacija u nizu područja i sektora; budući da je, kako bi se maksimalno iskoristio potencijal umjetne inteligencije, a korisnici osvijestili prednosti i mane takve tehnologije, umjetnu inteligenciju ili digitalnu pismenost potrebno tematizirati u području obrazovanja i osposobljavanja, uključujući u pogledu promicanja digitalne uključenosti, te provesti informativne kampanje na razini Unije kojima se točno prikazuju svi aspekti razvoja umjetne inteligencije;

budući da bi zajednički regulatorni okvir Unije za razvoj, uvođenje i upotrebu umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija (regulatorni okvir za umjetnu inteligenciju) trebao omogućiti građanima da dijele koristi koje te tehnologije potencijalno predstavljaju te ih istodobno štititi od mogućih rizika i promicati pouzdanu tehnologiju diljem Unije i šire; budući da bi se taj okvir trebao temeljiti na zakonima i vrijednostima Unije te voditi načelima transparentnosti, objašnjivosti, pravednosti, pouzdanosti i odgovornosti;

budući da je takav regulatorni okvir od ključne važnosti za izbjegavanje fragmentacije unutarnjeg tržišta, koja proizlazi iz različitih nacionalnih zakonodavstava, te će pomoći u poticanju prijeko potrebnih ulaganja, razvoju podatkovne infrastrukture i podupiranju istraživanja; budući da bi se trebao sastojati od zajedničkih pravnih obveza i etičkih načela utvrđenih u prijedlogu Uredbe zatraženom u prilogu ovoj Rezoluciji; budući da bi taj okvir trebalo uspostaviti u skladu sa smjernicama za donošenje bolje regulative;

budući da Unija ima strog pravni okvir kako bi se, među ostalim, osiguralo zaštitu osobnih podataka i privatnosti te borilo protiv diskriminacije, promicalo rodnu ravnopravnost, zaštitu okoliša i prava potrošača; budući da će se pravni okvir koji čine opsežno horizontalno i sektorsko zakonodavstvo, uključujući postojeća pravila o sigurnosti i odgovornosti u pogledu proizvoda, nastaviti primjenjivati u odnosu na umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije, iako će možda biti potrebne određene prilagodbe posebnih pravnih instrumenata kako bi se odrazila digitalna transformacija i kako bi se odgovorilo na nove izazove koje predstavlja upotreba umjetne inteligencije;

budući da postoji zabrinutost da trenutačni pravni okvir Unije, uključujući pravnu stečevinu u području zaštite potrošača, zapošljavanja i socijalnih pitanja, zakonodavstvo o zaštiti podataka, zakonodavstvo o sigurnosti proizvoda i nadzoru tržišta, kao i zakonodavstvo o suzbijanju diskriminacije, više nije prikladan za učinkovito hvatanje u koštac s rizicima koji proizlaze iz umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija;

budući da bi se, uz prilagodbu postojećem zakonodavstvu, na pravna i etička pitanja povezana s tim tehnologijama trebalo odgovoriti konkretnim i sveobuhvatnim regulatornim okvirom prava Unije koji će biti otporan na buduće promjene i u kojem će se istovremeno odražavati načela i vrijednosti Unije sadržani u Ugovorima i Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) te kojim se neće prekomjerno regulirati, već će se njime samo zatvoriti postojeće pravne praznine i povećati pravna sigurnost za poduzeća i građane, počevši od uvođenja obveznih mjera za sprečavanje praksi kojima bi se nedvojbeno ugrozila temeljna prava i slobode;

budući da se svakim novim regulatornim okvirom moraju uzeti u obzir svi predmetni interesi; budući da bi preduvjet za daljnje zakonodavne korake trebalo biti pažljivo ispitivanje posljedica svakog novog regulatornog okvira u odnosu na sve sudionike i to u okviru procjene učinka; budući da ključna uloga malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) i start-up poduzeća, posebno u gospodarstvu Unije, opravdava strogo razmjeran pristup kako bi im se omogućili razvoj i inovacije;

N.	budući da umjetna inteligencija, robotika i povezane tehnologije mogu imati ozbiljne posljedice na materijalni i nematerijalni integritet pojedinaca, skupina i društva u cjelini te da se za potencijalne pojedinačne i kolektivne štete moraju pronaći zakonodavna rješenja;

O.	budući da će za poštovanje regulatornog okvira Unije za umjetnu inteligenciju možda biti potrebno donijeti posebna pravila za prometni sektor Unije;

budući da su tehnologije umjetne inteligencije od strateške važnosti za prometni sektor, uključujući i zbog toga što se njima povećava sigurnost i dostupnost svih vrsta prijevoza te stvaraju nove prilike za zapošljavanje i više održivih poslovnih modela; budući da pristup Unije razvoju umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija u prometu ima potencijal za povećanje globalne konkurentnosti i strateške autonomije gospodarstva Unije;

budući da je ljudska pogreška još uvijek prisutna u oko 95 % svih prometnih nesreća u EU-u; budući da je cilj Unije bio smanjiti godišnji broj poginulih na cestama u Uniji za 50 % do 2020. u usporedbi s 2010., ali je s obzirom na stagnirajući napredak ponovo počela ulagati napore u „Okvir politike cestovne sigurnosti EU-a od 2021. do 2030. – Sljedeći koraci prema ostvarenju „Vizije nula”; budući da u tom pogledu umjetna inteligencija, automatizacija i druge nove tehnologije imaju veliki potencijal i ključnu ulogu za povećanje cestovne sigurnosti smanjenjem mogućnosti ljudske pogreške;

R.	budući da bi se regulatornim okvirom Unije za umjetnu inteligenciju također trebalo nastojati zajamčiti poštovanje prava radnika; budući da bi trebalo uzeti u obzir Okvirni sporazum europskih socijalnih partnera o digitalizaciji iz lipnja 2020.;

budući da bi područje primjene regulatornog okvira Unije za umjetnu inteligenciju trebalo biti primjereno, razmjerno i detaljno analizirano; budući da bi taj okvir trebao obuhvaćati širok raspon tehnologija i njihovih sastavnica, uključujući algoritme, računalne programe i podatke koje te tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, te da je potrebno usvojiti ciljani pristup utemeljen na riziku kako bi se izbjeglo ometanje budućih inovacija i stvaranje nepotrebnog tereta, posebno za MSP-ove; budući da raznolikost aplikacija potaknutih umjetnom inteligencijom, robotikom i s njima povezanim tehnologijama komplicira pronalaženje jedinstvenog rješenja prikladnog za cijeli spektar rizika;

T.	budući da analiza podataka i umjetna inteligencija sve više utječu na informacije koje se stavljaju na raspolaganje građanima; budući da takve tehnologije, ako se zloupotrijebe, mogu ugroziti temeljna prava na slobodu izražavanja i na informacije te slobodu medija i pluralizam;

budući da bi zemljopisnim područjem primjene regulatornog okvira za umjetnu inteligenciju trebalo obuhvatiti sve sastavnice umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija koje se razvijaju, primjenjuju i upotrebljavaju u Uniji, uključujući slučajeve u kojima se dio tih tehnologija možda nalazi izvan Unije ili pak nema određenu lokaciju;

budući da bi regulatorni okvir Unije za umjetnu inteligenciju trebao obuhvaćati sve relevantne faze, posebno razvoj, uvođenje i upotrebu relevantnih tehnologija i njihovih sastavnica, za što je potrebno uzeti u obzir relevantne pravne obveze i etička načela, a njime bi se trebalo utvrditi i uvjete kojima se osigurava da su razvojni programeri, subjekti za uvođenje i korisnici u potpunosti usklađeni s tim obvezama i načelima;

budući da usklađeni pristup etičkim načelima koja pokrivaju područje umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija zahtijeva da se diljem Unije ujednačeno razumije koncepte koji su temelj tih tehnologija, kao što su algoritmi, računalni programi, podaci ili biometrijsko prepoznavanje;

budući da se djelovanje na razini Unije objašnjava potrebom za izbjegavanjem regulatorne fragmentacije ili nizom nacionalnih regulatornih odredbi koje nisu svedene pod zajednički nazivnik te jamčenjem homogene primjene zajedničkih etičkih načela utvrđenih zakonom pri razvoju, uvođenju i upotrebi umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija; budući da su potrebna jasna pravila kada su u pitanju značajni rizici;

Y.	budući da je primjena zajedničkih etičkih načela učinkovita samo ako su utvrđena u okviru prava i ako su prije toga određena tijela s odgovornošću za osiguravanje, ocjenjivanje i praćenje usklađenosti;

budući da su etičke smjernice, kao što su načela koja je usvojila Stručna skupina na visokoj razini za umjetnu inteligenciju, dobra polazišna točka, ali nisu dovoljne kako bi se osiguralo pravedno postupanje razvojnih programera, subjekata za uvođenje i korisnika te zajamčila učinkovita zaštita pojedinaca; budući da su takve smjernice još relevantnije u pogledu visokorizične umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija;

AA.

budući da bi svaka država članica trebala odrediti nacionalno nadzorno tijelo odgovorno za osiguravanje, ocjenjivanje i praćenje usklađenosti razvoja, uvođenja i upotrebe visokorizične umjetne inteligencije, robotike i tehnologija povezanih s regulatornim okvirom Unije za umjetnu inteligenciju, te za omogućavanje rasprava i razmjena gledišta u bliskoj suradnji s relevantnim dionicima i civilnim društvom; budući da bi nacionalna nadzorna tijela trebala međusobno surađivati;

AB.

budući da bi, kako bi se osigurao usklađen pristup u cijeloj Uniji i optimalno funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta, koordinaciju Komisije na razini Unije i/ili svih relevantnih institucija, tijela, ureda i agencija Unije koji bi mogli biti imenovani u tom kontekstu trebalo ocijeniti u pogledu novih mogućnosti i izazova, posebno onih prekogranične prirode, koji proizlaze iz tehnološkog razvoja koji je u tijeku; budući da bi u tu svrhu Komisiju trebalo zadužiti da pronađe odgovarajuće rješenje za strukturiranje takve koordinacije na razini Unije;

Umjetna inteligencija koja je usmjerena na čovjeka i koju je osmislio čovjek

smatra da je, ne dovodeći u pitanje sektorsko zakonodavstvo, potrebno donijeti učinkovit i usklađen regulatorni okvir koji se temelji na pravu Unije, Povelji i međunarodnom pravu o ljudskim pravima, a posebno je mjerodavan za visokorizične tehnologije, na temelju čega će se moći uspostaviti jednaki standardi u cijeloj Uniji i djelotvorno zaštititi vrijednosti Unije;

smatra da bi se svakim novim regulatornim okvirom za umjetnu inteligenciju koji se sastoji od pravnih obveza i etičkih načela za razvoj, uvođenje i upotrebu umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija trebalo u potpunosti poštovati Povelju, a time i ljudsko dostojanstvo, autonomiju i samoodređenje pojedinca, spriječiti nanošenje štete, promicati pravednost, uključivost i transparentnost, ukloniti pristranost i diskriminaciju, također u pogledu manjinskih skupina, te poštovati i držati se načela ograničavanja negativnih vanjskih učinaka tehnologije koja se upotrebljava, osigurati objašnjivost tehnologija i jamčiti da tehnologije služe ljudima i da ih ne zamjenjuju niti donose odluke za njih, uz krajnji cilj povećanja dobrobiti svakog ljudskog bića;

ističe asimetriju između onih koji se koriste tehnologijama umjetne inteligencije i onih koji s njima dolaze u doticaj i podložni su im; u tom kontekstu naglašava da se povjerenje građana u umjetnu inteligenciju može izgraditi samo na temelju okvira „zadane i integrirane etičnosti” kojim se osigurava da umjetna inteligencija koja se koristi u potpunosti poštuje Ugovore, Povelju i sekundarno pravo Unije te je s njima usklađena; smatra da bi sve radnje poduzete na temelju tog pristupa trebale biti u skladu s načelom predostrožnosti na kojem se temelji zakonodavstvo Unije i u središtu svakog okvira za umjetnu inteligenciju; u tom pogledu poziva na jasan i dosljedan model upravljanja kojim se poduzećima i inovatorima omogućuje daljnji razvoj umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija;

smatra da bi sve zakonodavne mjere koje se odnose na umjetnu inteligenciju, robotiku i povezane tehnologije trebale biti u skladu s načelima nužnosti i proporcionalnosti;

smatra da će se takvim pristupom poduzećima omogućiti uvođenje inovativnih proizvoda na tržište i stvaranje novih mogućnosti te da će se istodobno zajamčiti zaštita vrijednosti Unije i razvoj sustava umjetne inteligencije u koje su od samog početka procesa izrade ugrađena etička načela Unije; smatra da bi takav regulatorni okvir utemeljen na vrijednostima predstavljao dodanu vrijednost kojom bi se Uniji pružila jedinstvena konkurentska prednost i kojom bi se znatno doprinijelo dobrobiti i blagostanju građana i poduzeća Unije te ojačalo unutarnje tržište; ističe da će takav regulatorni okvir za umjetnu inteligenciju također predstavljati dodanu vrijednost u pogledu promicanja inovacija na unutarnjem tržištu; smatra da, primjerice, u sektoru prometa takav pristup poduzećima iz Unije pruža priliku da postanu globalni predvodnici u tom području;

primjećuje da bi se pravni okvir Unije trebao primijeniti na umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije, što se odnosi i na računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode;

konstatira da se mogućnosti koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, robotici i povezanim tehnologijama oslanjaju na „velike podatke” te im je potrebna kritična masa podataka radi usavršavanja algoritama i unapređivanja rezultata; u tom pogledu pozdravlja prijedlog Komisije za stvaranje zajedničkog podatkovnog prostora u Uniji kako bi se pojačala razmjena podataka i poduprla istraživanja, uz potpuno poštovanje europskih pravila o zaštiti podataka.

smatra da će se postojeći pravni okvir Unije, posebno u području zaštite privatnosti i osobnih podataka, morati u potpunosti primjenjivati na umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije te da će ga biti potrebno redovito preispitivati i nadzirati te po potrebi ažurirati kako bi se učinkovito uklonili rizici koji proizlaze iz tih tehnologija te bi u tom pogledu taj okvir mogao imati koristi od toga da ga se dopuni čvrstim vodećim etičkim načelima; ističe da bi u slučajevima u kojima bi donošenje pravnih akata bilo preuranjeno trebalo uspostaviti neobvezujući pravni okvir;

očekuje od Komisije da u zakonodavni prijedlog zatražen u prilogu ovoj rezoluciji uključi snažan etički pristup kao nastavak Bijele knjige o umjetnoj inteligenciji, uključujući sigurnost, odgovornost i temeljna prava, čime se maksimalno povećavaju mogućnosti i smanjuju rizici tehnologija umjetne inteligencije; očekuje da će zatraženi zakonodavni prijedlog uključivati politička rješenja za glavne prepoznate rizike umjetne inteligencije, uključujući, među ostalim, etičko prikupljanje i upotrebu velikih podataka, pitanje algoritamske transparentnosti i algoritamske pristranosti; poziva Komisiju da osmisli kriterije i pokazatelje za označivanje tehnologije umjetne inteligencije kako bi se poticala transparentnost, objašnjivost i odgovornost te kako bi se poticalo poduzimanje dodatnih mjera opreza za razvojne programere; naglašava potrebu za ulaganjem u integraciju netehničkih disciplina u studije i istraživanja umjetne inteligencije uzimajući pritom u obzir socijalni kontekst;

10.

smatra da se umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije moraju prilagoditi ljudskim potrebama u skladu s načelom prema kojem bi njihov razvoj, uvođenje i upotreba uvijek trebali biti u službi ljudi, a nikada obrnuto, te bi se njima trebalo nastojati poboljšati dobrobit i individualnu slobodu, očuvati mir, spriječiti sukobe i ojačati međunarodnu sigurnost, te istovremeno maksimalno iskoristiti njihove prednosti, a spriječiti i smanjiti rizike;

11.

izjavljuje da bi se razvoj, uvođenje i upotreba visokorizične umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, koji su, među ostalim, ali ne i isključivo, plod ljudskog djelovanja, uvijek trebali voditi etičkim načelima te bi se njima trebao poštovati i dopuštati ljudski faktor i demokratski nadzor, kao i uspostava ljudskog nadzora, ako je to potrebno, s pomoću provedbe odgovarajućih kontrolnih mjera;

Procjena rizika

12.

ističe da bi u svim budućim propisima trebalo slijediti diferenciran pristup temeljen na riziku i usmjeren na budućnost u cilju reguliranja umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija, uključujući tehnološki neutralne standarde u svim sektorima, prema potrebi uz sektorske standarde; napominje da je, kako bi se zajamčila ujednačena provedba sustava procjene rizika i usklađenost s povezanim pravnim obvezama za jamčenje jednakih uvjeta među državama članicama i sprečavanje fragmentacije unutarnjeg tržišta, potreban iscrpan i kumulativni popis visokorizičnih sektora i visokorizičnih uporaba ili svrha; naglašava da se takav popis mora redovito iznova provjeravati i napominje da će, s obzirom na promjenjivu prirodu tih tehnologija, u budućnosti možda biti potrebno preispitati način na koji se provodi njihova procjena rizika;

13.

smatra da bi se eventualna visokorizičnost umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija u pogledu usklađenosti s pravnim obvezama i etičkim načelima kako su utvrđeni u regulatornom okviru za umjetnu inteligenciju uvijek trebala utvrđivati na temelju nepristrane, regulirane i vanjske ex ante procjene utemeljene na konkretnim i određenim kriterijima;

14.

mišljenja je da bi se u tom pogledu umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije trebale smatrati visokorizičnima ako njihov razvoj, uvođenje i upotreba podrazumijevaju znatan rizik od nanošenja ozljede ili štete pojedincima ili društvu, čime se krše temeljna prava i sigurnosna pravila utvrđena pravom Unije; smatra da bi se, kako bi se procijenilo uključuju li tehnologije umjetne inteligencije takav rizik, u obzir trebao uzeti sektor u kojem se razvijaju, uvode ili upotrebljavaju, njihova konkretna uporaba ili svrha te ozbiljnost ozljede ili štete za koju se može očekivati da će nastati; prvi i drugi kriterij, odnosno sektor i konkretna uporaba ili svrha, trebali bi se razmatrati kumulativno;

15.

naglašava da bi procjenu rizika tih tehnologija trebalo provesti na temelju iscrpnog i kumulativnog popisa visokorizičnih sektora te visokorizičnih uporaba i namjena; čvrsto vjeruje da bi unutar Unije trebala postojati dosljednost u pogledu procjene rizika tih tehnologija, posebno kada se one ocjenjuju u svjetlu njihove usklađenosti s regulatornim okvirom za umjetnu inteligenciju i u skladu s bilo kojim drugim mjerodavnim sektorskim zakonodavstvom;

16.

smatra da bi taj pristup utemeljen na riziku trebalo razviti na način kojim se u najvećoj mogućoj mjeri ograničava administrativno opterećenje za poduzeća, a posebno mala i srednja poduzeća, korištenjem postojećih alata; ti alati uključuju, ali nisu ograničeni na, popis procjene učinka na zaštitu podataka predviđen Uredbom (EU) 2016/679;

Sigurnosne značajke, transparentnost i odgovornost

17.

podsjeća da je pravo na informiranje potrošača temeljno načelo prava Unije te naglašava da bi ga stoga trebalo u potpunosti provesti u kontekstu umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija; smatra da bi to posebno trebalo obuhvaćati transparentnost u pogledu interakcije sa sustavima umjetne inteligencije, uključujući postupke automatizacije, te u pogledu njihova načina funkcioniranja, njihovih sposobnosti, primjerice načina na koji se informacije filtriraju i prikazuju, točnosti i ograničenja; smatra da bi takve informacije trebalo pružiti nacionalnim nadzornim tijelima i nacionalnim tijelima za zaštitu potrošača;

18.

naglašava da je povjerenje potrošača ključno za razvoj i provedbu tih tehnologija koje mogu sadržavati inherentne rizike ako se temelje na netransparentnim algoritmima i pristranim skupovima podataka; smatra da bi potrošači trebali imati pravo biti odgovarajuće informirani, na razumljiv, pravodoban, standardiziran, točan i pristupačan način, o postojanju, logici i mogućim rezultatima algoritamskih sustava te njihovu učinku na potrošače, o načinu na koji se može doći do ljudskog bića s ovlastima odlučivanja i o tome kako se odluke sustava mogu provjeriti, smisleno osporiti i ispraviti; u tom pogledu ističe da je potrebno razmotriti i poštovati načela informiranja i objavljivanja na kojima je izgrađena pravna stečevina u području zaštite potrošača; smatra da je krajnjim korisnicima potrebno pružiti detaljne informacije o radu prometnih sustava i vozila koja funkcioniraju s pomoću umjetne inteligencije;

19.

napominje da je ključno da algoritmi i skupovi podataka koje koriste ili proizvode umjetna inteligencija, robotika i povezane tehnologije budu objašnjivi i, ako je to nužno i uz potpuno poštovanje zakonodavstva Unije o zaštiti podataka, privatnosti i pravima intelektualnog vlasništva te o zaštiti poslovne tajne, dostupni javnim tijelima kao što su nacionalna nadzorna tijela i tijela za nadzor tržišta; nadalje napominje da bi, u skladu s najvišim primjenjivim industrijskim standardima tu dokumentaciju trebali pohranjivati oni koji su uključeni u različite faze razvoja visokorizičnih tehnologija; napominje da u tom pogledu tijela za nadzor tržišta mogu imati dodatne ovlasti; u tom smislu naglašava ulogu zakonitog obrnutog inženjeringa; smatra da bi moglo biti potrebno preispitati postojeće zakonodavstvo o nadzoru tržišta kako bi se osiguralo da ono nudi etički odgovor na pojavu umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija;

20.

poziva na to da se od razvojnih programera i subjekata za uvođenje visokorizičnih tehnologija zatraži da, ako na to upućuje procjena rizika, javnim tijelima omoguće pristup relevantnoj dokumentaciji o korištenju i uputama o konstrukciji i sigurnosti, uključujući, kad je to izričito potrebno i uz puno poštovanje zakonodavstva Unije o zaštiti podataka, privatnosti i pravima intelektualnog vlasništva te zaštiti poslovne tajne, izvorni kod, razvojne alate i podatke kojima se koristi sustav; konstatira da bi se takvom obvezom omogućila procjena njihove usklađenosti s pravom Unije i etičkim načelima te u tom pogledu kao primjer navodi pravnu obvezu dostave primjerka publikacije nacionalnoj knjižnici; napominje da postoji bitna razlika između transparentnosti algoritama i transparentnosti uporabe algoritama;

21.

osim toga napominje da bi, kako bi se poštovali ljudsko dostojanstvo, autonomija i sigurnost, dužnu pažnju trebalo posvetiti životno važnim i naprednim medicinskim uređajima te potrebi da neovisna pouzdana tijela zadrže mogućnost pružanja usluga osobama koje takve uređaje koriste, ako izvorni razvojni programeri ili subjekti za uvođenje te usluge više ne pružaju; primjerice, te bi usluge uključivale održavanje, popravke i poboljšanja, uključujući ažuriranja računalnih programa kojima se ispravljaju nedostaci i slabe točke;

22.

ističe da se visokorizična umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje te tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, bez obzira na područje u kojem se razvijaju, uvode i upotrebljavaju, trebaju razvijati na siguran, sljediv, tehnički postojan, pouzdan, etički odgovoran i pravno obvezujući način te biti podložni neovisnoj kontroli i nadzoru; posebno smatra da bi svi akteri u cijelom lancu razvoja i opskrbe proizvodima i uslugama umjetne inteligencije trebali biti pravno odgovorni te ističe potrebu za uvođenjem mehanizama kojima bi se osigurala obveza i odgovornost;

23.

ističe da su propisi i smjernice koji se odnose na objašnjivost, mogućnost revizije, sljedivost i transparentnost, kao i, kada to zahtijeva procjena rizika i kada je to nužno potrebno i uz potpuno poštovanje prava Unije, primjerice prava na zaštitu podataka, privatnost, prava intelektualnog vlasništva i zaštitu poslovne tajne, pristup javnih tijela tehnologiji, podacima i računalnim sustavima na kojima se temelje takve tehnologije, ključni za osiguravanje povjerenja građana u te tehnologije, čak i ako je stupanj objašnjivosti u odnosu na složenost tehnologija relativan; ističe da nije uvijek moguće objasniti zašto je neki model doveo do određenog rezultata ili odluke, pri čemu su primjer tzv. algoritmi crne kutije; stoga smatra da je poštovanje tih načela preduvjet za jamčenje odgovornosti;

24.

smatra da bi građani, uključujući potrošače, trebali biti informirani prilikom interakcije sa sustavom koji se koristi umjetnom inteligencijom, posebno za personalizaciju proizvoda ili usluge svojim korisnicima, bez obzira na to mogu li i na koji način tu personalizaciju isključiti ili ograničiti;

25.

u tom pogledu ističe da umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije moraju biti tehnički postojane i precizne kako bi bile pouzdane;

26.

ističe da je zaštita mreža međusobno povezane umjetne inteligencije i robotike važna i da se moraju poduzeti stroge mjere za sprečavanje povreda sigurnosti, curenja podataka, iskorištavanja ranjivosti ljudi i umjetne inteligencije (engl. data poisoning), kibernapada i zlouporabe osobnih podataka te da će za to biti potrebna međusobna suradnja relevantnih agencija, tijela i institucija na europskoj i nacionalnoj razini, kao i njihova suradnja s krajnjim korisnicima tih tehnologija; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za to da se pri razvoju i primjeni tehnologija umjetne inteligencije u svakom trenutku osigura poštovanje vrijednosti Unije i temeljnih prava kako bi se zajamčila sigurnost i otpornost digitalne infrastrukture Unije;

Nepristranost i nediskriminacija

27.

podsjeća da umjetna inteligencija, ovisno o tome kako se razvija i koristi, može stvoriti i jačati pristranost, među ostalim kroz inherentnu pristranost u temeljnim skupovima podataka, te stoga dovesti do različitih oblika automatizirane diskriminacije, uključujući neizravnu diskriminaciju, što se posebno odnosi na skupine osoba sličnih obilježja; poziva Komisiju i države članice da poduzmu sve moguće mjere kako bi se izbjegla takva pristranost i da zajamče potpunu zaštitu temeljnih prava;

28.

zabrinut je zbog rizika od pristranosti i diskriminacije u razvoju, uvođenju i upotrebi visokorizične umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje upotrebljavaju ili proizvode takve tehnologije; podsjeća na to da bi se tim tehnologijama u svim okolnostima trebalo poštovati pravo Unije, kao i ljudska prava i dostojanstvo, autonomija i samoodređenje pojedinca te svima jamčiti jednako postupanje i nediskriminaciju;

29.

naglašava da bi tehnologije umjetne inteligencije trebale biti osmišljene tako da poštuju, služe i štite vrijednosti Unije te fizički i mentalni integritet, promiču kulturnu i jezičnu raznolikost Unije i pomažu u zadovoljavanju osnovnih potreba; ističe da je potrebno izbjeći svaku upotrebu koja bi mogla dovesti do nedopuštene izravne ili neizravne prisile, ugroziti psihološku autonomiju i mentalno zdravlje ili dovesti do neopravdanog nadzora, obmane ili nedopuštene manipulacije;

30.

čvrsto je uvjeren da bi se temeljna ljudska prava sadržana u Povelji trebala strogo poštovati kako te nove tehnologije ne bi dovele do manjkavosti u pogledu zaštite;

31.

potvrđuje da problem eventualne pristranosti i diskriminacije u okviru računalnih programa, algoritama i podataka može nanijeti očitu štetu pojedincima i društvu te da bi ga stoga trebalo riješiti poticanjem razvoja i dijeljenja strategija za borbu protiv tih pojava, kao što je uklanjanje pristranosti iz skupova podataka u istraživanju i razvoju te izradom pravila za obradu podataka; smatra da bi na temelju tog pristupa računalni programi, algoritmi i podaci mogli postati instrument u borbi protiv pristranosti i diskriminacije u određenim situacijama te imati ulogu zagovornika jednakih prava i pokretača pozitivnih društvenih promjena;

32.

smatra da bi etičke vrijednosti pravednosti, točnosti, povjerljivosti i transparentnosti trebale biti temelj tih tehnologija, što u ovom kontekstu podrazumijeva da bi one trebale funkcionirati na način koji ne može dovesti do pristranih rezultata;

33.

naglašava važnost kvalitete skupova podataka koji se koriste u sustavima umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija ovisno o njihovu kontekstu, posebno u pogledu reprezentativnosti podataka korištenih za testiranje, o uklanjanju pristranosti iz skupova podataka, o korištenim algoritmima te o standardima za podatke i njihovu agregaciju; naglašava da bi nacionalna nadzorna tijela trebala moći preispitati te skupove podataka kad god se od njih zatraži da osiguraju njihovu sukladnost s prethodno izloženim načelima;

34.

naglašava da bi u kontekstu rasplamsanog rata dezinformacijama, na koji osobito potiču akteri izvan Europe, tehnologija umjetne inteligencije mogla imati etički štetne učinke zbog zlonamjerne uporabe predrasuda u podacima i algoritmima ili namjernom izmjenom podataka korištenih za testiranje od strane trećih zemalja te bi mogla biti izložena drugim oblicima opasne i štetne manipulacije na nepredvidive načine i s nesagledivim posljedicama; stoga postoji povećana potreba da EU nastavi ulagati u istraživanje, analizu, inovacije i prekogranično i međusektorsko prenošenje znanja u cilju razvoja tehnologije umjetne inteligencije koja ne bi ni na kakav način profilirala, imala predrasude ili diskriminirala te bi se njome učinkovito pridonijelo borbi protiv lažnih vijesti i dezinformacija uz istovremeno poštovanje privatnosti podataka i pravnog okvira Unije;

35.

podsjeća na važnost učinkovitih pravnih lijekova za pojedince i poziva države članice da se pobrinu za dostupnost pristupačnih, cjenovno prihvatljivih, neovisnih i učinkovitih postupaka te mehanizama preispitivanja u okviru kojih se jamči nepristrano ljudsko razmatranje svih navoda o kršenjima prava građana, primjerice prava potrošača ili građanskih prava, a koja su posljedica korištenja algoritamskih sustava, neovisno o tome dolaze li iz javnog ili privatnog sektora; ističe važnost Prijedloga direktive Europskog parlamenta i Vijeća o udružnim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača i stavljanju izvan snage Direktive 2009/22/EZ, o kojoj je postignut politički sporazum 22. lipnja 2020., u pogledu budućih slučajeva za osporavanje uvođenja ili trajnog korištenja sustava umjetne inteligencije kojim bi se moglo kršiti prava potrošača ili ispraviti kršenje tih prava; traži od Komisije i država članica da se pobrinu za to da nacionalne i europske organizacije potrošača imaju dostatna financijska sredstva za pružanje pomoći potrošačima u ostvarivanju njihovih prava na pravni lijek u slučajevima u kojima se krše njihova prava;

36.

stoga smatra da bi svaka fizička ili pravna osoba trebala moći tražiti pravnu zaštitu u vezi s odlukom koju je donio sustav umjetne inteligencije, robotike ili s njima povezanih tehnologija, a kojom joj je nanesena šteta te kojom je prekršeno pravo Unije ili nacionalno pravo;

37.

smatra da bi potrošači, kao prvu kontaktnu točku u slučajevima sumnje na kršenje regulatornog okvira Unije u tom kontekstu, svoje zahtjeve za pravnu zaštitu mogli uputiti i nacionalnim nadzornim tijelima kako bi se osigurala učinkovita provedba prethodno navedenog okvira;

Društvena odgovornost i rodna ravnoteža

38.

naglašava da društveno odgovorna umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije imaju ulogu u pronalaženju rješenja za zaštitu i promicanje temeljnih prava i vrijednosti našeg društva, kao što su demokracija, vladavina prava, raznovrsni i neovisni mediji te objektivne i slobodno dostupne informacije, zdravlje i gospodarski napredak, jednakost mogućnosti, prava radnika i socijalna prava, kvalitetno obrazovanje, zaštita djece, kulturna i jezična raznolikost, rodna jednakost, digitalna pismenost, inovacije i kreativnost; podsjeća da je važno pobrinuti se za to da interesi svih građana, uključujući one koji su marginalizirani ili u ranjivoj situaciji, poput osoba s invaliditetom, budu na odgovarajući način uzeti u obzir i zastupljeni;

39.

naglašava važnost postizanja visoke razine opće digitalne pismenosti i osposobljavanja visokokvalificiranih stručnjaka u ovom području te uzajamnog priznavanja takvih kvalifikacija diljem Unije; naglašava potrebu za raznolikim sastavom skupina razvojnih programera i inženjera i njihovom suradnjom s ključnim društvenim akterima, kako bi se spriječilo nenamjerno uključivanje rodne i kulturne pristranosti u algoritme, sustave i aplikacije umjetne inteligencije; podržava izradu obrazovnih kurikuluma i aktivnosti za senzibilizaciju javnosti o društvenom, pravnom i etičkom učinku umjetne inteligencije;

40.

naglašava da je od ključne važnosti zajamčiti slobodu mišljenja i izražavanja, čime se osigurava da se tim tehnologijama ne promiče govor mržnje ili nasilje; stoga smatra da je sprečavanje ili ograničavanje slobode izražavanja koja se ostvaruje digitalnim putem nezakonito u skladu s temeljnim načelima Unije, osim ako ostvarivanje tog temeljnog prava podrazumijeva nezakonite radnje;

41.

ističe da umjetna inteligencija, robotika i povezane tehnologije mogu doprinijeti smanjenju društvenih nejednakosti i smatra da se europski model njihova razvoja mora temeljiti na povjerenju građana i jačanju socijalne kohezije;

42.

naglašava da uvođenje bilo kojeg sustava umjetne inteligencije ne bi trebalo neopravdano ograničavati pristup korisnika javnim uslugama kao što je socijalna sigurnost; stoga poziva Komisiju da procijeni kako se taj cilj može postići;

43.

naglašava važnost odgovornog istraživanja i razvoja čiji je cilj maksimalno iskorištavanje punog potencijala umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija za građane i javno dobro; poziva na mobilizaciju sredstava Unije i njezinih država članica kako bi se razvile i poduprle odgovorne inovacije;

44.

naglašava da će tehnološko stručno znanje biti sve važnije te će stoga biti potrebno neprestano ažurirati ponudu osposobljavanja, posebno za nove generacije, i poticati prekvalifikaciju onih koji su već na tržištu rada; u tom smislu smatra da bi trebalo poticati inovacije i osposobljavanje ne samo u privatnom nego i u javnom sektoru;

45.

ustraje u tome da razvoj, uvođenje i upotreba tih tehnologija ni na koji način ne bi smjeli nauditi ili naštetiti pojedincima, društvu ili okolišu te da bi se, u skladu s time, razvojni programeri, subjekti za uvođenje i korisnici tih tehnologija trebali smatrati odgovornima u slučaju da se na bilo koji način naudi ili našteti pojedincima, društvu ili okolišu u skladu s relevantnim propisima Unije i nacionalnim propisima o odgovornosti;

46.

poziva države članice da procijene bi li gubitak radnih mjesta uzrokovan uvođenjem tih tehnologija trebao dovesti do odgovarajućih javnih politika kao što je smanjenje radnog vremena;

47.

smatra da je prilikom projektiranja vrlo važno imati pristup koji se temelji na vrijednostima Unije i etičkim načelima jer tako se mogu stvoriti uvjeti za široko društveno prihvaćanje umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija; smatra da je pristup usmjeren na razvoj pouzdane, etički odgovorne i tehnički postojane umjetne inteligencije važan čimbenik održive i pametne mobilnosti koja je sigurna i dostupna;

48.

skreće pozornost na veliku dodanu vrijednost autonomnih vozila za osobe sa smanjenom pokretljivošću, s obzirom na to da takva vozila tim osobama omogućuju učinkovitije sudjelovanje u individualnom cestovnom prometu, čime se olakšava i njihov svakodnevni život; naglašava važnost pristupačnosti, posebno pri osmišljavanju sustava MaaS (mobilnost kao usluga);

49.

poziva Komisiju da nastavi podržavati razvoj pouzdanih sustava umjetne inteligencije kako bi se omogućio sigurniji, učinkovitiji, dostupniji, povoljniji i uključiviji promet, među ostalim za osobe sa smanjenom pokretljivošću, posebno osobe s invaliditetom, uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća (13) te pravo Unije o pravima putnika;

50.

smatra da umjetna inteligencija može pomoći u boljem iskorištavanju vještina i kompetencija osoba s invaliditetom te da primjena umjetne inteligencije na radnom mjestu može doprinijeti uključivosti tržišta rada i višim stopama zaposlenosti osoba s invaliditetom;

Okoliš i održivost

51.

navodi da bi vlade i poduzeća trebale koristiti umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije na način da se njima ostvaruje korist za ljude i planet, doprinosi ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, očuvanja okoliša, klimatske neutralnosti i kružnog gospodarstva; razvoj, uvođenje i upotreba tih tehnologija trebala bi tijekom njihova životnog ciklusa i cijelog lanca opskrbe te u skladu s pravom Unije doprinositi zelenoj tranziciji, očuvanju okoliša te smanjenju i ublažavanju svih vrsta štete za okoliš;

52.

s obzirom na njihov znatan utjecaj na okoliš, za potrebe prethodnog stavka, nadležna tijela sektora mogla bi, ako je to relevantno i primjereno, ocijeniti učinak razvoja, uvođenja i upotrebe umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija na okoliš tijekom njihova životnog vijeka; ta bi ocjena mogla uključivati procjenu učinka vađenja potrebnih sirovina, potrošnje energije te ispuštanja stakleničkih plinova koji su rezultat njihova razvoja, uvođenja i uporabe;

53.

predlaže da se potencijal umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija ispita, potiče i maksimalno poveća u okviru odgovornih istraživanja i razvoja koji zahtijevaju mobilizaciju sredstava Unije i njezinih država članica u svrhu razvoja odgovornih i najnaprednijih rješenja u području umjetne inteligencije;

54.

ističe činjenicu da razvoj, uvođenje i upotreba tih tehnologija pružaju mogućnosti za promicanje ciljeva održivog razvoja koje su utvrdili Ujedinjeni narodi, ciljeva globalne energetske tranzicije i dekarbonizacije;

55.

smatra da se ciljevima društvene odgovornosti, rodne ravnopravnosti, zaštite okoliša i održivosti ne bi trebalo dovoditi u pitanje postojeće opće i sektorske obveze u tim područjima; smatra da bi trebalo utvrditi neobvezujuće provedbene smjernice za razvojne programere, subjekte za uvođenje i korisnike, posebno visokorizičnih tehnologija, a koje se tiču metodologije za procjenu njihove usklađenosti s ovom Uredbom i postizanja tih ciljeva;

56.

poziva Uniju da promiče i financira razvoj umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija usmjerenih na čovjeka kojima se rješavaju okolišni i klimatski izazovi te kojima se s pomoću poreza, javne nabave ili drugih poticaja jamči poštovanje temeljnih prava;

57.

naglašava da, unatoč trenutačnom visokom ugljičnom otisku razvoja, uvođenja i uporabe umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija, uključujući automatizirane odluke i strojno učenje, te tehnologije mogu doprinijeti smanjenju trenutačnog ekološkog otiska sektora IKT-a; ističe da bi te i druge pravilno regulirane povezane tehnologije trebale biti ključni čimbenici za postizanje ciljeva zelenog plana, ciljeva održivog razvoja UN-a i Pariškog sporazuma u mnogim različitim sektorima te da bi se zahvaljujući njima trebao pojačati učinak politika kojima se osigurava zaštita okoliša, npr. politika za smanjenje otpada i sprečavanje uništavanja okoliša;

58.

poziva Komisiju da provede istraživanje o učinku ugljičnog otiska tehnologije umjetne inteligencije te pozitivnim i negativnim učincima prelaska potrošača na upotrebu tehnologije umjetne inteligencije;

59.

napominje da bi, s obzirom na sve veći razvoj primjena umjetne inteligencije za koje su potrebni računalni, skladišni i energetski resursi, trebalo voditi računa o utjecaju sustava umjetne inteligencije na okoliš tijekom njihova cijelog životnog ciklusa;

60.

smatra da u područjima kao što je zdravlje odgovornost u konačnici mora snositi fizička ili pravna osoba; ističe potrebu za sljedivim i javno dostupnim skupovima podataka za učenje kada je riječ o algoritmima;

61.

snažno podupire stvaranje europskog prostora za zdravstvene podatke koji je predložila Komisija u svojoj Komunikaciji o europskoj strategiji za podatke i čiji je cilj promicanje razmjene zdravstvenih podataka i podupiranje istraživanja uz potpuno poštovanje zaštite podataka, uključujući obradu podataka tehnologijom umjetne inteligencije, te kojim se jačaju i proširuju upotreba i ponovna upotreba zdravstvenih podataka; potiče unapređenje prekogranične razmjene zdravstvenih podataka, njihovo povezivanje i upotrebu tih podataka s pomoću sigurnih, udruženih repozitorija, posebnih vrsta zdravstvenih informacija, kao što su europska zdravstvena evidencija, genomske informacije i digitalne zdravstvene slike kako bi se olakšali interoperabilni registri ili baze podataka na razini Unije u područjima kao što su istraživački, znanstveni i zdravstveni sektor;

62.

ističe koristi koje umjetna inteligencija donosi u područjima sprečavanja, liječenja i kontrole bolesti, čemu svjedoči i to da je umjetna inteligencija predvidjela epidemiju bolesti COVID-19 prije Svjetske zdravstvene organizacije; apelira na Komisiju da ECDC-u osigura odgovarajući regulatorni okvir i resurse za neovisno prikupljanje potrebnih anonimiziranih globalnih zdravstvenih podataka u stvarnom vremenu u suradnji s državama članicama kako bi se, među ostalim, odgovorilo na probleme koje je razotkrila kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19;

Privatnost i biometrijsko prepoznavanje

63.

primjećuje da se proizvodnja i upotreba podataka, uključujući osobne podatke poput biometrijskih podataka, koji proizlaze iz razvoja, uvođenja i upotrebe umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija brzo povećavaju, zbog čega potreba za poštovanjem i provođenjem prava građana na privatnost i zaštitom osobnih podataka u skladu s pravom Unije postaje sve evidentnija;

64.

ističe da je mogućnost upotrebe osobnih i neosobnih podataka za kategorizaciju i mikrociljanje osoba, utvrđivanje ranjivosti pojedinaca ili iskorištavanje precizno predvidivog znanja koju te tehnologije pružaju potrebno otkloniti učinkovitom primjenom načela zaštite podataka i privatnosti, kao što su minimalizacija podataka, pravo na protivljenje profiliranju i kontroliranje uporabe vlastitih podataka, pravo na dobivanje objašnjenja odluke koja se zasniva na automatiziranoj obradi i integriranoj privatnosti kao i načelima proporcionalnosti, nužnosti i ograničenja na temelju strogo utvrđene svrhe u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka;

65.

ističe da, ako te tehnologije daljinskog prepoznavanja, kao što je prepoznavanje biometrijskih značajki, tj. prepoznavanje lica, koriste javna tijela, zbog velikog javnog interesa njihova bi upotreba uvijek trebala biti objavljena, razmjerna, ciljana i ograničena na posebne ciljeve, vremenski ograničena u skladu s pravom Unije, te provedena uz dužno poštovanje ljudskog dostojanstva i autonomije te temeljnih prava utvrđenih u Povelji. Kriteriji i ograničenja te uporabe trebali bi podlijegati sudskom preispitivanju te biti podvrgnuti demokratskom nadzoru te bi se njima u obzir trebao uzeti njihov psihološki i sociokulturni utjecaj na civilno društvo;

66.

ističe da, iako uvođenje umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija u područje donošenja odluka javnih vlasti ima prednosti, moguće su i ozbiljne zlouporabe, kao što su masovni nadzor, prediktivno postupanje policije i povrede prava na pravičan postupak;

67.

smatra da bi s tehnologijama koje mogu donositi automatizirane odluke i time zamijeniti odluke javnih tijela trebalo postupati uz najveću moguću mjeru opreza, posebno u području pravosuđa i provedbe zakona;

68.

smatra da bi se države članice takvim tehnologijama trebale koristiti samo ako postoje iscrpni dokazi o njihovoj pouzdanosti i ako je moguće provesti smislenu ljudsku intervenciju i provjeru ili je ona sustavna u slučajevima u kojima su temeljne slobode dovedene u pitanje; ističe da je važno da nacionalna tijela provedu strogu procjenu učinka na temeljna prava za sustave umjetne inteligencije koji se upotrebljavaju u tim slučajevima, posebno nakon što se takve tehnologije ocijene visokorizičnima;

69.

smatra da bi sve odluke koje donose sustavi umjetne inteligencije, robotike ili s njima povezanih tehnologija u okviru ovlasti javnih tijela trebale podlijegati strogoj ljudskoj provjeri i zakonitom postupanju, posebno ako se takve tehnologije ocijene kao visokorizične;

70.

smatra da tehnološki napredak ne bi trebao dovesti do upotrebe umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija za samostalno donošenje odluka u području javnog sektora koje imaju izravan i znatan utjecaj na prava i obveze građana;

71.

primjećuje da bi umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije u području kaznenog progona i granične kontrole mogle poboljšati javnu sigurnost i zaštitu, ali i da im je potreban opsežan i strog javni nadzor i najviša moguća razina transparentnosti, kako u pogledu procjene rizika pojedinačnih primjena, tako i općeg pregleda upotrebe umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija u području kaznenog progona i granične kontrole; smatra da te tehnologije nose znatne etičke rizike koje je potrebno riješiti na odgovarajući način, uzimajući u obzir moguće negativne učinke na pojedince, osobito kad je riječ o njihovim pravima na privatnost, zaštitu podataka i nediskriminaciju; naglašava da njihova zlouporaba može postati izravna prijetnja demokraciji te da se pri njihovoj primjeni i uporabi moraju poštovati načela proporcionalnosti i nužnosti, Povelja o temeljnim pravima, kao i relevantno sekundarno zakonodavstvo Unije, kao što su propisi o zaštiti podataka; ističe da umjetna inteligencija nikada ne bi smjela zamijeniti ljude u donošenju presuda; smatra da odluke kao što su dobivanje jamčevine ili uvjetne kazne, koje se donose pred sudom, ili odluke koje se temelje isključivo na automatiziranoj obradi i koje imaju pravni učinak u pogledu pojedinaca ili koje na njih znatno utječu, uvijek moraju uključivati smislenu procjenu i prosudbu čovjeka;

Dobro upravljanje

72.

ističe da primjereno upravljanje razvojem, uvođenjem i upotrebom umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, posebno onih visokorizičnih, te donošenje mjera usmjerenih na odgovornost i uklanjanje eventualnih rizika od pristranosti i diskriminacije, može povećati sigurnost građana i njihovo povjerenje u te tehnologije;

73.

smatra da bi se zajedničkim okvirom za upravljanje tim tehnologijama, kojim koordiniraju Komisija i/ili bilo koje relevantne institucije, tijela, uredi ili agencije Unije koji su u tom kontekstu određeni za tu zadaću, i za čiju su provedbu u svakoj državi članici odgovorna nacionalna nadzorna tijela, osigurao dosljedan Unijin pristup i spriječila fragmentacija jedinstvenog tržišta;

74.

primjećuje da razvoj umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija podrazumijeva veliku količinu upotrebljavanih podataka te da se njihovom obradom, razmjenom i upotrebom te pristupom takvim podacima mora upravljati sukladno sa zakonom i zahtjevima u pogledu kvalitete, cjelovitosti, interoperabilnosti, transparentnosti, sigurnosti, privatnosti i kontrole koji su tamo navedeni;

75.

podsjeća da je pristup podacima ključan faktor rasta digitalnog gospodarstva; u tom pogledu ističe da interoperabilnost podataka ograničavanjem učinaka ovisnosti o jednom dobavljaču (en. „lock-in”) ima ključnu ulogu u jamčenju pravednih tržišnih uvjeta i promicanju jednakih uvjeta na jedinstvenom digitalnom tržištu;

76.

ističe da je potrebno zajamčiti da su osobni podaci zaštićeni na odgovarajući način, posebno podaci koji pripadaju ili su povezani s ranjivim skupinama, kao što su osobe s invaliditetom, pacijenti, djeca, pripadnici manjina i migranti i ostale skupine kojima prijeti rizik od isključenosti;

77.

napominje da se razvoj, uvođenje i upotreba umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija od strane javnih tijela često eksternaliziraju privatnim stranama; smatra da to ni na koji način ne bi trebalo ugroziti zaštitu javnih vrijednosti i temeljnih prava; smatra da bi uvjeti javne nabave trebali odražavati etičke standarde nametnute javnim tijelima, kada je to moguće;

Potrošači i unutarnje tržište

78.

naglašava da je važno da se regulatorni okvir za umjetnu inteligenciju primjenjuje kada su potrošači unutar Unije korisnici nekog algoritamskog sustava, obuhvaćeni njime ili usmjereni na njega, neovisno o tome gdje je poslovni nastan subjekata koji razvijaju, prodaju ili koriste takav sustav; nadalje, smatra da bi se u interesu pravne sigurnosti pravila utvrđena tim okvirom trebala primjenjivati na sve razvojne programere i u cijelom vrijednosnom lancu, što uključuje razvoj, uvođenje i upotrebu relevantnih tehnologija i njihovih sastavnih dijelova, i da bi se njima trebala zajamčiti najviša razina zaštite potrošača;

79.

uviđa neodvojivu vezu između umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, i područja kao što su internet stvari, strojno učenje, poredak utemeljen na pravilima ili automatizirani i potpomognuti postupci donošenja odluka; nadalje napominje da bi se mogle razviti standardizirane oznake kako bi se potrošačima pomoglo objasniti te sustave, kad god su karakteristike tih sustava složenost ili donošenje odluka koje znatno utječu na živote potrošača;

80.

podsjeća da bi Komisija trebala preispitati postojeći pravni okvir i njegovu primjenu, što se odnosi i na pravnu stečevinu o zaštiti potrošača te zakonodavstvo o sigurnosti proizvoda i nadzoru tržišta, kako bi se utvrdili pravni nedostaci te postojeće regulatorne obveze; smatra da je to nužno kako bi se utvrdilo može li se tim okvirom odgovoriti na nove izazove koje predstavlja pojava umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija te može li se njime zajamčiti visoka razina zaštite potrošača;

81.

naglašava da je potrebno na učinkovit način riješiti izazove koje predstavljaju umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije te potrošačima dati više sigurnosti i bolju zaštitu; ističe da treba ići korak dalje od tradicionalnih načela informiranja i objavljivanja na kojima je izgrađena pravna stečevina u području zaštite potrošača jer će biti potrebno osnažiti prava potrošača i donijeti jasna ograničenja u pogledu razvoja, uvođenja i upotrebe umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija kako bi se zajamčilo da se tom tehnologijom doprinosi poboljšanju života potrošača i da se razvija na način kojim se poštuju temeljna i potrošačka prava te vrijednosti Unije;

82.

ističe da se zakonodavnim okvirom uvedenim Odlukom br. 768/2008/EZ (14) predviđa usklađeni popis obveza za proizvođače, uvoznike i distributere, potiče korištenje normi i predviđa nekoliko razina kontrole ovisno o opasnosti proizvoda; smatra da bi se taj okvir trebao primjenjivati i na proizvode s ugrađenom umjetnom inteligencijom;

83.

napominje da bi se za potrebe analize učinaka umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija na potrošače pristup podacima mogao proširiti na nacionalna nadležna tijela uz puno poštovanje prava Unije, kao što je pravo koje se odnosi na zaštitu podataka, privatnosti i poslovne tajne; ističe važnost educiranja potrošača kako bi bili bolje informirani i stekli vještine u pogledu umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, radi njihove zaštite od mogućih rizika i očuvanja njihovih prava;

84.

poziva Komisiju da predloži mjere za sljedivost podataka, imajući na umu i pitanje zakonitosti prikupljanja podataka i zaštitu prava potrošača i temeljnih prava, uz potpuno poštovanje prava Unije, primjerice prava na zaštitu podataka, privatnosti, prava intelektualnog vlasništva i zaštitu poslovne tajne;

85.

napominje da bi te tehnologije trebale biti usmjerene na korisnika i projektirane tako da svima omoguće upotrebu proizvoda ili usluga umjetne inteligencije, neovisno o njihovoj dobi, spolu, sposobnostima ili karakteristikama; konstatira da je posebno važno da toj tehnologiji mogu pristupiti osobe s invaliditetom; primjećuje da se pri projektiranju sustava umjetne inteligencije ne bi trebalo voditi jedinstvenim pristupom, nego bi trebalo uzeti u obzir univerzalna projektna načela koja obuhvaćaju najširi mogući raspon korisnika uz poštovanje relevantnih normi o pristupačnosti; ističe da će se tako svim pojedincima omogućiti pravedan pristup i aktivno sudjelovanje u postojećim i novim ljudskim aktivnostima kojima posreduju računala te asistivnim tehnologijama.

86.

naglašava da bi u slučajevima u kojima su za razvoj, provedbu ili primjenu umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija, uz otvoreni postupak javne nabave i standarde otvorenog ugovaranja, korištena javna sredstva, trebalo razmotriti mogućnost da programski kod, generirani podaci (u onoj mjeri u kojoj to nisu podaci osobne prirode) i istrenirani model u dogovoru s razvojnim programerom automatizmom budu javni, kako bi se zajamčila transparentnost, pojačala kibersigurnost i omogućila njihova ponovna uporaba u cilju poticanja inovacija; naglašava da se na taj način može osloboditi puni potencijal jedinstvenog tržišta uz izbjegavanje fragmentacije tržišta;

87.

smatra da umjetna inteligencija, robotika i druge povezane tehnologije imaju golem potencijal da potrošačima pruže mogućnost da uz bolje proizvode i usluge imaju pristup brojnim pogodnostima u mnogim aspektima svojeg života te da ostvare koristi od boljeg nadzora tržišta, pod uvjetom da se i dalje primjenjuju sva primjenjiva načela, uvjeti (uključujući transparentnost i mogućnost revizije) i propisi;

Sigurnost i obrana

88.

ističe da se Europska unija i njezine države članice u svojim sigurnosnim i obrambenim politikama vode načelima utvrđenima u Povelji i u Povelji Ujedinjenih naroda te zajedničkim shvaćanjem univerzalnih vrijednosti poštivanja nepovredivosti i neotuđivosti ljudskih prava, ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti i vladavine prava; naglašava da se naporima koji se unutar okvira Unije ulažu u obranu moraju poštovati te univerzalne vrijednosti uz istovremeno promicanje mira, sigurnosti i napretka u Europi i svijetu;

89.

pozdravlja činjenicu da je na sastanku visokih ugovornih stranaka Konvencije Ujedinjenih naroda o određenom konvencionalnom oružju (CCW) 2019. podržano 11 glavnih načela za razvoj i upotrebu autonomnih oružanih sustava; žali, međutim, zbog činjenice da se nije postigao dogovor o pravno obvezujućem instrumentu kojim se regulira smrtonosno autonomno oružje (LAWS) uz učinkoviti provedbeni mehanizam; pozdravlja i podržava izvješće „Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju” Komisijine Stručne skupine na visokoj razini o umjetnoj inteligenciji objavljeno 9. travnja 2019. i Komisijino stajalište o smrtonosnim autonomnim oružanim sustavima; apelira na države članice da osmisle nacionalne strategije za utvrđivanje definicije i statusa smrtonosnog autonomnog oružja u smjeru sveobuhvatne strategije na razini Unije, da zajedno s Visokim predstavnikom/potpredsjednikom Unije i Vijećem potiču raspravu o smrtonosnim autonomnim oružanim sustavima u okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o određenom konvencionalnom oružju i drugih relevantnih foruma te uspostavu međunarodnih normi za etičke i pravne parametre razvoja i korištenja potpuno autonomnih oružanih sustava, poluautonomnih oružanih sustava i smrtonosnih oružanih sustava s upravljanjem na daljinu; podsjeća u tom smislu na svoju Rezoluciju o autonomnim oružanim sustavima od 12. rujna 2018. i ponovno poziva na hitan razvoj i usvajanje zajedničkog stajališta o smrtonosnim autonomnim oružanim sustavima, međunarodnu zabranu razvoja, proizvodnje i uporabe smrtonosnih autonomnih oružanih sustava kojima se vrše napadi bez smislenog ljudskog nadzora i bez poštivanja načela ljudske intervencije, u skladu s izjavom najpoznatijih svjetskih istraživača u području umjetne inteligencije iz njihovog otvorenog pisma iz 2015.; pozdravlja sporazum Vijeća i Parlamenta o isključivanju smrtonosnog autonomnog oružja „kod kojeg nije moguća smislena ljudska kontrola nad odlukama o odabiru i korištenju u napadima” iz djelovanja financiranih u okviru Europskog fonda za obranu; smatra da se ne smiju zanemariti etički aspekti kod ostalih načina primjene umjetne inteligencije u obrani, npr. u obavještajnim, nadzornim, izviđačkim ili kiberoperacijama, te da treba obratiti osobitu pozornost na razvoj i korištenje dronova u vojnim operacijama;

90.

naglašava da bi u obrambenom i sigurnosnom sektoru tehnologije u nastajanju koje nisu obuhvaćene međunarodnim pravom trebalo prosuđivati uzimajući u obzir poštovanje načela humanosti i onako kako to nalaže ljudska savjest;

91.

naglašava da se europskim okvirom kojim se uređuje uporaba sustava umjetne inteligencije u obrani, kako u borbenim tako i u neborbenim situacijama, mora poštovati sve primjenjive pravne sustave, posebno međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo o ljudskim pravima te da taj okvir mora biti u skladu s pravom, načelima i vrijednostima Unije, uzimajući u obzir razlike u tehničkoj i sigurnosnoj infrastrukturi unutar Unije;

92.

uviđa da bi, za razliku od obrambenih industrijskih baza, ključne inovacije u području umjetne inteligencije mogle doći iz malih država članica te bi stoga standardizirani pristup ZSOP-u trebao zajamčiti da manje države članice i MSP-ovi ne budu istisnuti; naglašava da se korištenjem skupa zajedničkih kapaciteta EU-a u području umjetne inteligencije i operativnih koncepata država članica mogu nadvladati tehnički nedostatci zbog kojih bi inače mogle biti isključene države koje nemaju relevantnu tehnologiju, znanje i iskustvo u toj industriji ili sposobnost primjene sustava umjetne inteligencije u okviru svojih ministarstava obrane;

93.

smatra da će se trenutačne i buduće sigurnosne i obrambene aktivnosti unutar okvira Unije temeljiti na umjetnoj inteligenciji, robotici i autonomiji te povezanim tehnologijama te da bi se pouzdanim, izdržljivim i vjerodostojnim sustavom umjetne inteligencije moglo doprinijeti modernoj i učinkovitoj vojsci; stoga smatra da Unija mora preuzeti vodeću ulogu u istraživanju i razvoju sustava umjetne inteligencije u području sigurnosti obrane; vjeruje da bi korištenje aplikacija umjetne inteligencije u području sigurnosti i obrane moglo donijeti niz izravnih koristi, kao što su veća kvaliteta prikupljenih podataka, bolja informiranost o stanju, brže donošenje odluka, smanjena opasnost od kolateralne štete zahvaljujući boljem sustavu kablova, zaštita snaga na terenu te veća pouzdanost vojne opreme i stoga manja opasnost po ljude i opasnost od ljudskih žrtava; naglašava da je razvoj pouzdane umjetne inteligencije u području obrane ključan za jamčenje europske strateške autonomije u pogledu kapaciteta i operativnosti; podsjeća da sustavi umjetne inteligencije postaju i ključni elementi u borbi protiv nadolazećih sigurnosnih prijetnji, poput kibernetičkog i hibridnog ratovanja na internetu i izvan njega; istodobno naglašava sve rizike i probleme povezane s nereguliranim korištenjem umjetne inteligencije; primjećuje da bi se umjetnom inteligencijom moglo manipulirati, da bi mogla biti sklona greškama i netočnostima;

94.

naglašava da je umjetna inteligencija suštinski dvojake prirode i da razvoju umjetne inteligencije u obrambenim aktivnostima pogoduje razmjena saznanja iz vojnih i civilnih tehnologija; naglašava da je umjetna inteligencija u obrambenim aktivnostima transverzalna disruptivna tehnologija čijim se razvojem mogu pružiti mogućnosti za konkurentnost i stratešku autonomiju EU-a;

95.

uviđa da bi u današnjem kontekstu hibridnog i naprednog ratovanja količina i brzina prijenosa informacija tijekom ranih faza krize mogle preopteretiti analitičare i da bi te informacije mogao obraditi sustav umjetne inteligencije kako bi se donositeljima odluka osigurao puni raspon informacija unutar prikladnog vremenskog okvira radi mogućnosti brzog reagiranja;

96.

ističe važnost ulaganja u razvoj ljudskog kapitala za umjetnu inteligenciju, razvijanje potrebnih vještina i poticanje obrazovanja u područjima umjetne inteligencije za obranu i sigurnost s naročitim naglaskom na etičnost poluautonomnih i autonomnih operativnih sustava koji počivaju na ljudskoj odgovornosti u svijetu podržanom umjetnom inteligencijom; osobito naglašava važnost toga da se etičarima specijalizirani za to polje zajamči odgovarajuća obuka i stjecanje prikladnih vještina; poziva Komisiju da što prije predstavi izvješće „Plan za osnaživanje vještina” najavljeno u Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji 19. veljače 2020.;

97.

ističe da bi kvantno računalstvo moglo predstavljati najrevolucionarniju promjenu u ratovanju od pojave atomskog oružja i stoga poziva Uniju i države članice da razvijanje tehnologija kvantnog računalstva učine prioritetom; uviđa da će činovi agresije, uključujući napade na kritičnu infrastrukturu, uz pomoć kvantnog računalstva stvoriti okruženje sukoba u kojem će vrijeme dostupno za donošenje odluka biti drastično skraćeno s dana i sati na minute i sekunde, što će natjerati države članice da razviju mogućnosti zaštite i da osposobe svoje donositelje odluka i vojno osoblje da učinkovito odgovaraju unutar takvih vremenskih okvira;

98.

poziva na povećanje ulaganja u europsku umjetnu inteligenciju za obranu i u kritičnu infrastrukturu koja je podržava;

99.

podsjeća da je većina trenutačnih svjetskih vojnih sila već poduzela znatne napore u pogledu istraživanja i razvoja povezanih s vojnom dimenzijom umjetne inteligencije; smatra da se Unija mora pobrinuti da ne zaostane u tom pogledu;

100.

poziva Komisiju da uključi izgradnju kapaciteta u području kibersigurnosti u svoju industrijsku politiku kako bi se osigurao razvoj i primjena sigurnih, otpornih i izdržljivih sustava podržanih umjetnih inteligencijom i robotskih sustava; poziva Komisiju da razmotri korištenje i primjenu protokola za kibersigurnost koji se temelje na tehnologiji lanca blokova kako bi se ojačala otpornost, pouzdanost i stabilnost infrastruktura za umjetnu inteligenciju pomoću modela za šifriranje podataka bez posrednika; potiče europske dionike da istraže i razviju napredne značajke koje bi olakšale otkrivanje pokvarenih i zlonamjernih sustava podržanih umjetnom inteligencijom i robotskih sustava koji bi mogli ugroziti sigurnost Unije i njezinih građana;

101.

naglašava da svi sustavi umjetne inteligencije u obrani moraju imati konkretan i dobro definiran okvir misije te da ljudi moraju zadržati mogućnost otkrivanja i isključivanja ili deaktiviranja onih korištenih sustava koji počnu djelovati izvan okvira misije koje je utvrdio i dodijelio čovjek ili na eskalirajući ili neželjeni način; smatra da bi sustavi podržani umjetnom inteligencijom, proizvodi i tehnologija koji su namijenjeni vojnoj uporabi trebali biti opremljeni „crnom kutijom” koja bi bilježila svaki prijenos podataka koji je obavio stroj;

102.

ističe da se cjelokupna nadležnost i odgovornost za donošenje odluke o izradi, razvoju, primjeni i uporabi sustava umjetne inteligencije mora temeljiti na ljudskom upravljanju jer mora postojati značajan ljudski nadzor i kontrola nad bilo kojim oružanim sustavom te postojati ljudska namjera kod donošenja odluke o uporabi sile kada se oružjem podržanim umjetnom inteligencijom izvršava odluka koja bi mogla imati smrtonosne posljedice; naglašava da bi trebala i dalje biti prisutna ljudska kontrola nad upravljanjem i nadzorom sustava podržanih umjetnom inteligencijom, u skladu s načelima na razini vojnog vodstva za autonomne sustave gdje čovjek može preuzeti kontrolu, sustave pod stalnom ljudskom kontrolom i sustave kojima upravlja isključivo čovjek; naglašava da se vojnom vodstvu za izvršenje smrtonosnih ili razaračkih mjera velikog opsega u okviru sustava podržanih umjetnom inteligencijom mora omogućiti cjelovita nadležnost i odgovornost za uporabu smrtonosne sile te potrebna razina prosudbe koju strojevi ne mogu imati jer se takva prosudba mora temeljiti na razlikovanju, proporcionalnosti i predostrožnosti; ističe potrebu za uspostavom jasnih i sljedivih okvira autorizacije i odgovornosti za korištenje pametnog oružja i drugih sustava podržanih umjetnom inteligencijom uz primjenu jedinstvenih korisničkih obilježja poput biometrijskih specifikacija kako bi korištenje bilo omogućeno isključivo ovlaštenom osoblju;

Promet

103.

naglašava potencijal umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija za sve autonomne oblike cestovnog, željezničkog, vodnog i zračnog prometa, kao i za poticanje izmjene modaliteta prijevoza i intermodalnosti jer te tehnologije mogu pridonijeti pronalasku optimalne kombinacije vrsta prijevoza robe i putnika; nadalje, naglašava njihov potencijal da povećaju učinkovitost prometa, logistike i prometnih tokova i da učine sve vrste prijevoza sigurnijima, pametnijima i ekološki prihvatljivijima; ističe da se etički pristup umjetnoj inteligenciji može smatrati i sustavom ranog upozoravanja na rizike, posebno u pogledu sigurnosti i učinkovitosti prometa;

104.

ističe da radi globalnog tržišnog natjecanja među poduzećima i gospodarskim regijama Unija treba promicati ulaganja i ojačati međunarodnu konkurentnost poduzeća koja posluju u prometnom sektoru uspostavljanjem okoline povoljne za razvoj i primjenu rješenja zasnovanih na umjetnoj inteligenciji i dodatnih inovacija, u kojoj poduzeća iz Unije mogu postati svjetski predvodnici u razvoju tehnologija umjetne inteligencije;

105.

naglašava da je prometnom sektoru Unije potrebno ažuriranje regulatornog okvira koji se odnosi na te nove tehnologije i njihovo korištenje u prometnom sektoru i jasan etički okvir za postizanje pouzdane umjetne inteligencije, uključujući aspekte sigurnosti, zaštite, poštovanja ljudske autonomije, nadzora i odgovornosti, koji će povećati koristi koje svi dijele te biti ključan u poticanju ulaganja u istraživanje i inovacije, razvoj vještina i početak uvođenja umjetne inteligencije u javne usluge, mala i srednja poduzeća, novoosnovana te velika poduzeća, uz istodobno osiguravanje zaštite podataka i interoperabilnosti, bez nametanja nepotrebnog administrativnog opterećenja poduzećima i potrošačima;

106.

napominje da razvoj i implementacija umjetne inteligencije u prometnom sektoru neće biti mogući bez moderne infrastrukture koja je ključan dio inteligentnih prometnih sustava; naglašava da stalne razlike u stupnju razvoja među državama članicama stvaraju rizik od toga da najmanje razvijene regije i njihovi stanovnici budu uskraćeni za prednosti koje donosi razvoj autonomne mobilnosti; poziva na dodjelu odgovarajućih financijskih sredstava za modernizaciju prometne infrastrukture u EU-u, uključujući njezinu integraciju u mrežu 5G;

107.

preporuča razvoj pouzdanih standarda za umjetnu inteligenciju na razini Unije, za sve vrste prijevoza, uključujući automobilsku industriju, te za testiranje vozila s umjetnom inteligencijom i povezanih proizvoda i usluga;

108.

napominje da bi sustavi umjetne inteligencije mogli pridonijeti znatnom smanjenju broja poginulih na cestama, na primjer kraćim vremenom reakcije i boljim pridržavanjem pravila; međutim, smatra da uporaba autonomnih vozila neće moći dovesti do eliminiranja svih nesreća i ističe da je zbog toga objašnjivost odluka umjetne inteligencije sve važnija kako bi se opravdali nedostaci i neželjene posljedice odluka o umjetnoj inteligenciji;

Zapošljavanje, prava radnika, digitalne vještine i radna mjesta

109.

napominje da primjena umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija na radnom mjestu može doprinijeti uključivim tržištima rada i utjecati na zdravlje i sigurnost na radu, a može se upotrebljavati i za praćenje, evaluaciju, predviđanje i usmjeravanje rada zaposlenika s izravnim i neizravnim posljedicama za njihove karijere; budući da bi umjetna inteligencija trebala imati pozitivan učinak na radne uvjete i biti vođena poštovanjem ljudskih prava kao i temeljnih prava i vrijednosti Unije; budući da bi umjetna inteligencija trebala biti usmjerena na ljude, poboljšati dobrobit ljudi i društva te doprinijeti pravednoj i pravičnoj tranziciji; te bi tehnologije stoga trebale imati pozitivan učinak na radne uvjete i biti vođena poštovanjem ljudskih prava kao i temeljnih prava i vrijednosti Unije;

110.

ističe potrebu za razvojem kompetencija kroz osposobljavanje i obrazovanje radnika i njihovih predstavnika u području umjetne inteligencije na radnom mjestu kako bi bolje razumjeli implikacije rješenja umjetne inteligencije; naglašava da bi kandidati i radnici trebali biti propisno obaviješteni u pisanom obliku ako se umjetna inteligencija upotrebljava tijekom postupaka zapošljavanja i pri donošenju drugih odluka u vezi s ljudskim resursima te o tome da se u tom slučaju može zatražiti da čovjek preispita automatiziranu odluku radi njezina poništavanja;

111.

ističe da treba osigurati da korist od rasta produktivnosti kao rezultat razvoja i upotrebe umjetne inteligencije i robotike nemaju samo vlasnici poduzeća i dioničari, već da od toga korist ostvaruju i poduzeća i radna snaga, zahvaljujući boljim uvjetima rada i zapošljavanja, uključujući plaće, kao i gospodarski rast i razvoj, te da to koristi društvu u cjelini, posebno ako se takav rast ostvaruje na račun radnih mjesta; poziva države članice da pažljivo prouče mogući utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada i sustave socijalne sigurnosti te da razviju strategije za osiguravanje dugoročne stabilnosti preko reforme poreza i doprinosa, kao i drugih mjera u slučaju manjih javnih prihoda;

112.

ističe važnost korporativnih ulaganja u formalno i neformalno osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi se podržao pravedan prijelaz na digitalno gospodarstvo; u tom kontekstu naglašava da poduzeća koja se koriste umjetnom inteligencijom imaju odgovornost osigurati odgovarajuće prekvalificiranje i usavršavanje za sve zaposlenike kako bi oni mogli naučiti kako upotrebljavati digitalne alate i raditi s kobotovima i drugim novim tehnologijama, čime se prilagođavaju promjenjivim potrebama tržišta rada i ostaju zaposleni;

113.

smatra da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti novim oblicima rada, kao što su honorarni poslovi i rad preko platformi, koji su rezultat primjene novih tehnologija u tom kontekstu; naglašava da se pri reguliranju uvjeta rada na daljinu u cijeloj Uniji i osiguravanju pristojnih uvjeta rada i zapošljavanja u digitalnom gospodarstvu također mora uzeti u obzir utjecaj umjetne inteligencije; poziva Komisiju da se u tom pogledu savjetuje sa socijalnim partnerima, razvojnim programerima u području umjetne inteligencije, istraživačima i drugim dionicima;

114.

naglašava da umjetna inteligencija, robotika i povezane tehnologije ni na koji način ne smiju utjecati na ostvarivanje temeljnih prava priznatih u državama članicama i na razini Unije, uključujući pravo ili slobodu na štrajk ili poduzimanje drugih mjera obuhvaćenih posebnim sustavima industrijskih odnosa u državama članicama, u skladu s nacionalnim pravom i/ili praksom, niti utjecati na pravo na pregovaranje, sklapanje i provedbu kolektivnih ugovora ili na poduzimanje kolektivnih mjera u skladu s nacionalnim pravom i/ili praksom;

115.

ponovno ističe važnost obrazovanja i kontinuiranog učenja kako bi se razvile kvalifikacije potrebne u digitalnom dobu i odgovorilo na problem digitalne isključenosti; poziva države članice da ulažu u visokokvalitetno, prilagodljivo i uključivo obrazovanje, strukovno osposobljavanje i sustave cjeloživotnog učenja, kao i politike prekvalifikacije i usavršavanja za radnike u sektorima na koje bi umjetna inteligencija mogla ozbiljno utjecati; ističe da je potrebno da se sadašnjoj i budućoj radnoj snazi pruže potrebne vještine pismenosti, matematičke pismenosti i digitalne vještine, kao i kompetencije u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) te transverzalne meke vještine, kao što su kritičko razmišljanje, kreativnost i poduzetništvo; naglašava da se u tom pogledu posebna pozornost mora posvetiti uključivanju skupina u nepovoljnom položaju;

116.

podsjeća da umjetna inteligencija, robotika i povezane tehnologije koje se koriste na radnom mjestu moraju biti dostupne svima na temelju načela „dizajn za sve”;

Obrazovanje i kultura

117.

naglašava da je kriterije za razvoj, uvođenje i upotrebu umjetne inteligencije potrebno osmisliti vodeći računa o njihovom učinku u područjima obrazovanja, medija, mladih, istraživanja, sporta te u kulturnom i kreativnom sektoru na način da se utvrde referentna mjerila za etički odgovorne i prihvatljive upotrebe tehnologija umjetne inteligencije koja se mogu na odgovarajući način primijeniti u tim područjima, uključujući jasan režim odgovornosti za proizvode nastale uporabom umjetne inteligencije;

118.

napominje da svako dijete ima pravo na kvalitetno javno obrazovanje na svim razinama; stoga poziva na razvoj, uvođenje i upotrebu kvalitetnih sustava umjetne inteligencije kojima se omogućuju i pružaju kvalitetni obrazovni alati za sve i na svim razinama te naglašava da uvođenje novih sustava umjetne inteligencije u škole ne bi smjelo dovesti do većeg digitalnog jaza u društvu; prepoznaje golemi potencijalni doprinos koji umjetna inteligencija i robotika mogu dati obrazovanju; napominje da personalizirani sustavi učenja koji se temelje na umjetnoj inteligenciji ne bi trebali zamijeniti obrazovne odnose u kojima sudjeluju nastavnici i da tradicionalni oblici obrazovanja ne bi smjeli biti zapostavljeni, istodobno ističući da se učiteljima koji žele steći odgovarajuće vještine u cilju prilagodbe tehnološkim promjenama i iskorištavanju potencijala umjetne inteligencije, uključujući specijalizirano osposobljavanje u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, mora pružiti financijska, tehnološka i obrazovna potpora, ne samo kako bi se iskoristio potencijal umjetne inteligencije, već i razumjela njezina ograničenja; poziva na razvoj strategije na razini Unije kako bi se pomogla transformacija i modernizacija naših obrazovnih sustava, kako bi se naše obrazovne institucije na svim razinama pripremile, a nastavnici i učenici stekli potrebne vještine i sposobnosti;

119.

naglašava da bi obrazovne institucije trebale nastojati u obrazovne svrhe koristiti sustave umjetne inteligencije koji su dobili europsku potvrdu o sukladnosti s etičkim načelima;

120.

naglašava da mogućnosti koje pružaju digitalizacija i nove tehnologije ne smiju dovesti do ukupnog gubitka radnih mjesta u kulturnom i kreativnom sektoru, zanemarivanja očuvanja originala i slabljenja tradicionalnog pristupa kulturnoj baštini, koju bi također trebalo poticati; napominje da bi sustavi umjetne inteligencije koji su razvijeni i uvedeni u Uniji te se u njoj koriste trebali odražavati njezinu kulturnu raznolikost i višejezičnost;

121.

prepoznaje sve veći potencijal umjetne inteligencije u području informacijskih, medijskih i internetskih platformi, uključujući kao instrument za borbu protiv dezinformacija, u skladu s pravom Unije; ističe da bi tehnologije umjetne inteligencije, ako nisu regulirane, mogle imati etički štetne učinke zbog iskorištavanja pristranosti u podacima i algoritmima koji bi mogli dovesti do širenja dezinformacija i stvaranja informacijskih balona; ističe važnost transparentnosti i odgovornosti algoritama kojima se koriste platforme za razmjenu video sadržaja (VSP) i platforme za streaming kako bi se osigurao pristup kulturno i jezično raznolikom sadržaju;

Nacionalna nadzorna tijela

122.

primjećuje dodanu vrijednost određivanja nacionalnih nadzornih tijela u svim državama članicama odgovornih za osiguravanje, ocjenjivanje i praćenje usklađenosti s pravnim obvezama i etičkim načelima razvoja, uvođenja i upotrebe visokorizične umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, čime se doprinosi pravnoj i etičkoj sukladnosti tih tehnologija;

123.

smatra da se od tih tijela mora zahtijevati da surađuju, a da se pritom njihove zadaće ne preklapaju, s tijelima nadležnima za provedbu sektorskog zakonodavstva kako bi se utvrdile tehnologije koje su visokorizične iz etičke perspektive te kako bi se nadzirala provedba potrebnih i adekvatnih mjera kada su takve tehnologije utvrđene;

124.

ističe da bi se ta tijela trebala povezati ne samo međusobno već i s Europskom komisijom i drugim relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije kako bi se zajamčilo usklađeno prekogranično djelovanje;

125.

smatra da bi, u kontekstu takve suradnje, trebalo izraditi zajedničke kriterije i postupak prijave koji se odnose na izdavanje europske potvrde o sukladnosti s etičkim načelima, među ostalim i na temelju zahtjeva koje podnose razvojni programeri, subjekti za uvođenje ili korisnici tehnologija koje se ne smatraju visokorizičnima, a koji od nadležnog nadzornog tijela dotične države članice žele dobiti potvrdu o pozitivnoj ocjeni sukladnosti;

126.

poziva da se ta tijela zaduže za promicanje redovitih razmjena gledišta s civilnim društvom i inovacija unutar Unije na način da pruže pomoć istraživačima, razvojnim programerima i ostalim zainteresiranim stranama, kao i poduzećima koja nisu toliko digitalno razvijena, posebno malim i srednjim ili start-up poduzećima; posebno u pogledu podizanja svijesti i potpore razvoju, uvođenju, osposobljavanju i stjecanju talenata kako bi se osigurao učinkovit prijenos tehnologije i pristup tehnologijama, projektima, rezultatima i mrežama;

127.

poziva da svaka država članica dodijeli odgovarajuća financijska sredstva svojim nacionalnim nadzornim tijelima i naglašava da treba ojačati kapacitete, vještine i kompetencije nacionalnih tijela za nadzor tržišta u području umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija te njihova znanja o specifičnim rizicima tih tehnologija;

Koordinacija na razini Unije

128.

ističe važnost koordinacije, na razini Unije, Komisije i/ili svih relevantnih institucija, tijela, ureda i agencija Unije koji bi mogli biti imenovani u tom kontekstu, kako bi se izbjegla fragmentacija i zajamčio usklađen pristup diljem Unije; smatra da bi koordinacija trebala biti usredotočena na mandate i aktivnosti nacionalnih nadzornih tijela u svakoj od država članica, kako je navedeno u prethodnom pododjeljku, kao i na razmjenu najboljih praksi među tim tijelima te na doprinos njihovoj suradnji u pogledu istraživanja i razvoja u tom području u cijeloj Uniji; poziva Komisija da da razmotri i pronađe odgovarajuće rješenje za strukturiranje takve koordinacije na razini Unije; primjeri relevantnih postojećih institucija tijela, ureda i agencija Unije su ENISA, EDPS i Europski ombudsman;

129.

smatra da bi takva suradnja, kao i europska potvrda o sukladnosti s etičkim načelima, koristili ne samo razvoju europske industrije i inovacija u tom kontekstu nego i jačanju osviještenosti građana o mogućnostima i rizicima svojstvenima tim tehnologijama;

130.

predlaže stvaranje centra stručnosti koji bi okupljao akademsku zajednicu, istraživačku i industrijsku zajednicu te pojedinačne stručnjake na razini Unije, kako bi se potaknula razmjena znanja i tehničke stručnosti te olakšala suradnja unutar EU-a i izvan njega; nadalje poziva da u djelovanje tog centra stručnosti budu uključene i organizacije dionika, primjerice organizacije za zaštitu potrošača, kako bi se osigurala široka zastupljenost potrošača; smatra da bi, zbog potencijalnog nerazmjernog učinka algoritamskih sustava na žene i manjine, na razini odlučivanja unutar takve strukture trebalo postići raznolikost i zajamčiti rodnu ravnopravnost; naglašava da države članice u kontekstu svojih nacionalnih strategija nadzora tržišta moraju razviti strategije upravljanja rizicima u području umjetne inteligencije;

131.

predlaže da Komisija i/ili ostale relevantne institucije, tijela, uredi i agencije Unije koji bi mogli biti imenovani u tom kontekstu pruže svu potrebnu pomoć nacionalnim nadzornim tijelima u pogledu njihove uloge kao prvih kontaktnih točaka u slučajevima u kojima postoji sumnja o kršenju pravnih obveza i etičkih načela utvrđenih u regulatornom okviru Unije za umjetnu inteligenciju, što se odnosi i na načelo nediskriminacije; nacionalnim nadzornim tijelima trebalo bi pružiti svu potrebnu pomoć i u slučajevima kada ta tijela provode procjene sukladnosti radi podupiranja prava građana na prigovor i pravnu zaštitu, posebno pružanjem potpore, kada je to primjenjivo, za savjetovanje s drugim nadležnim tijelima u Uniji, posebno s Mrežom za suradnju u zaštiti potrošača te nacionalnim tijelima za zaštitu potrošača, organizacijama civilnog društva i socijalnim partnerima u drugim državama članicama;

132.

potvrđuje vrijedne rezultate djelovanja Stručne skupine na visokoj razini za umjetnu inteligenciju, koja se sastoji od predstavnika akademske zajednice, civilnog društva i industrije, i Europskog saveza za umjetnu inteligenciju, s posebnim naglaskom na „Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju”, te predlaže da bi ona mogla pružati stručno znanje Komisiji i/ili svim relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije koji bi mogli biti imenovani u tom kontekstu;

133.

primjećuje uključivanje projekata povezanih s umjetnom inteligencijom u okviru Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP); vjeruje da budući Europski fond za obranu (EDF) i stalna strukturirana suradnja (PESCO) također mogu ponuditi okvire za buduće projekte povezane s umjetnom inteligencijom kojima bi se moglo pomoći boljoj koordinaciji napora Unije u tom području i istovremeno promicao cilj EU-a povezan s jačanjem ljudskih prava, međunarodnog prava i multilateralnih rješenja; ističe da bi projekte povezane s umjetnom inteligencijom trebalo uskladiti sa širim civilnim programima EU-a posvećenima umjetnoj inteligenciji; napominje da bi u skladu s Bijelom knjigom Europske komisije o umjetnoj inteligenciji od 19. veljače 2020. centri za izvrsnost i testiranje usmjereni na istraživanje i razvoj umjetne inteligencije u području sigurnosti i obrane trebali biti uspostavljeni uz stroge specifikacije o sudjelovanju i ulaganju privatnih dionika;

134.

prima na znanje Bijelu knjigu Komisije od 19. veljače 2020. o umjetnoj inteligenciji i žali što vojni aspekti nisu uzeti u obzir; poziva Europsku komisiju i potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da predstave, također kao dio sveobuhvatnog pristupa, sektorsku strategiju u pogledu umjetne inteligencije za aktivnosti obrane unutar okvira Unije kojom se osigurava poštovanje prava građana i strateških interesa EU-a i koja se temelji na dosljednom regulatorom pristupu koji obuhvaća kako uvođenje sustava podržanih umjetnom inteligencijom tako i njihovo korištenje u vojne svrhe, te da osnuju radnu skupinu za sigurnost i obranu unutar stručne skupine za umjetnu inteligenciju na visokoj razini koja bi se trebala baviti pitanjima politike i ulaganja, kao i etičkim aspektima umjetne inteligencije u sigurnosti i obrani; poziva Vijeće, Komisiju i potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika da u tu svrhu započnu strukturirani dijalog s Europskim parlamentom;

Europska potvrda o sukladnosti s etičkim načelima

135.

predlaže da se u kontekstu koordinacije na razini Unije poduzmu mjere kako bi se razvili zajednički kriteriji i postupak prijave za izdavanje europske potvrde o sukladnosti s etičkim načelima, među ostalim i na temelju zahtjeva koje podnose razvojni programeri, subjekti za uvođenje ili korisnici tehnologija umjetne inteligencije koji od nadležnog nacionalnog nadzornog tijela žele dobiti potvrdu o pozitivnoj ocjeni sukladnosti;

136.

smatra da bi se takvom europskom potvrdom o sukladnosti s etičkim načelima poticala etika već od samog dizajna pa kroz cijeli lanac opskrbe ekosustava umjetne inteligencije; stoga predlaže da bi te potvrde, u slučaju visokorizičnih tehnologija, mogle biti obvezan preduvjet za prihvatljivost u okviru postupaka javne nabave u području umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija;

Međunarodna suradnja

137.

smatra da se učinkovita prekogranična suradnja i etički standardi mogu postići samo ako se svi dionici obvežu na to da će osigurati ljudsko djelovanje i nadzor, tehničku otpornost i sigurnost, transparentnost i odgovornost, raznolikost, nediskriminaciju i pravednost, socijalnu i okolišnu dobrobit te da će poštovati utvrđena načela privatnosti, upravljanja podacima i zaštite podataka, osobito ona utvrđena u Uredbi (EU) 2016/679;

138.

naglašava da bi pravne obveze i etička načela Unije za razvoj, uvođenje i uporabu tih tehnologija u cijelom svijetu trebalo promicati mogla od Europe učiniti predvodnika u sektoru umjetne inteligencije i da ih stoga trebalo globalno promicati na temelju suradnje s međunarodnim partnerima i nastavka kritičkog dijaloga temeljenog na etičkim načelima s trećim zemljama koje imaju alternativne modele regulative te razvoja i uvođenja umjetne inteligencije;

139.

podsjeća na to da mogućnosti i rizici svojstveni tim tehnologijama imaju globalnu dimenziju jer se računalni program i podaci koji se upotrebljavaju za te sustave često uvoze u Europsku uniju i izvoze iz nje te je stoga potreban dosljedan pristup za suradnju na međunarodnoj razini; poziva Komisiju da pokrene inicijativu da se istraži koje bilateralne i multilateralne ugovore i sporazume bi trebalo prilagoditi kako bi se zajamčio dosljedan pristup i u cijelom svijetu promicao europski model usklađenosti s etičkim načelima;

140.

skreće pozornost na dodanu vrijednost koordinacije na razini Unije i u ovom kontekstu;

141.

poziva na uspostavljanje sinergija i mreža među različitim europskim istraživačkim centrima za umjetnu inteligenciju i ostalim multilateralnim forumima, kao što su Vijeće Europe, Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), Svjetska trgovinska organizacija i Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU), kako bi se uskladio njihov rad i bolje koordinirao razvoj umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija;

142.

ističe da Unija mora biti predvodnik u podršci multilateralnim nastojanjima u raspravi, u okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o određenom konvencionalnom oružju (UN CCW) i ostalih relevantnih foruma, o učinkovitom međunarodnom regulatornom okviru kojim se jamči smislena ljudska kontrola nad autonomnim oružanim sustavima u svrhu ovladavanja tim tehnologijama uspostavom dobro definiranih postupaka za njihovu uporabu na temelju referentnih vrijednosti, u razumijevanju povezanih etičkih aspekata, u ograničavanju rizika karakterističnih za te tehnologije i u sprječavanju njihovog korištenja u zlonamjerne svrhe;

143.

uviđa ulogu NATO-a u promicanju euroatlantske sigurnosti i poziva na suradnju unutar NATO-a kako bi se uspostavili zajednički standardi i postigla interoperabilnost sustava umjetne inteligencije u obrani; naglašava da su transatlantski odnosi važni za očuvanje zajedničkih vrijednosti i borbu protiv budućih i nadolazećih prijetnji;

144.

naglašava važnost izrade etičkog kodeksa ponašanja na kojem bi se temeljila primjena oružanih sustava podržanih umjetnom inteligencijom u vojnim operacijama, slično postojećem regulatornom okviru kojim se zabranjuje primjena kemijskog i biološkog oružja; mišljenja je da bi Komisija trebala pokrenuti izradu standarda za uporabu oružanih sustava podržanih umjetnom inteligencijom u ratovanju u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom te da bi Unija trebala uložiti napore da se takvi standardi usvoje na međunarodnoj razini; smatra da bi se Unija trebala uključiti u diplomatske aktivnosti povezane s umjetnom inteligencijom na međunarodnim forumima s partnerima sličnog razmišljanja kao što su OECD i skupine G7 i G20;

Završni aspekti

145.

zaključuje, nakon ranije navedenih razmatranja aspekata povezanih s pravnom i etičkom dimenzijom umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, da bi pravnu i etičku dimenziju trebalo ugraditi u djelotvoran, budućnosti okrenut i sveobuhvatan regulatorni okvir na razini Unije, koji bi podržavala nadležna nacionalna tijela uz koordinaciju Komisije i/ili svih relevantnih institucija, tijela, ureda i agencija Unije koji bi mogli biti imenovani u tom kontekstu i redovitu potporu navedenog centra stručnosti, i čije bi se odredbe propisne provodile na unutarnje tržištu;

146.

u skladu s postupkom iz članka 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije traži od Komisije da u skladu s člankom 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i na temelju detaljne preporuke navedene u prilogu podnese prijedlog uredbe o etičkim načelima za razvoj, uvođenje i upotrebu umjetne inteligencije, robotike i s njom povezanih tehnologija; ističe da se tim prijedlog ne mi trebalo dovesti u pitanje sektorsko zakonodavstvo, već bi njime trebalo obuhvatiti samo utvrđene praznine u propisima;

147.

preporučuje da Europska komisija, nakon, po potrebi, savjetovanja sa svim relevantnim dionicima, preispita postojeće pravo Unije koji se primjenjuju na umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije, kako bi se u skladu s preporukama navedenima u prilogu odgovorilo na brz razvoj tih tehnologija i pritom izbjegla prekomjerna regulacija, što se odnosi i na MSP-ove;

148.

smatra da će periodično ocjenjivanje i preispitivanje regulatornog okvira Unije povezanog s umjetnom inteligencijom, robotikom i s njima povezanim tehnologijama biti nužno kako bi se osiguralo da važeće zakonodavstvo prati brzinu tehnološkog napretka;

149.

smatra da bi zatraženi zakonodavni prijedlog mogao imati financijske posljedice ako se bilo kojem europskom tijelu povjere spomenute zadaće koordinacije i potrebna tehnička sredstva i ljudski resursi za ispunjavanje novododijeljenih zadaća;

o o

150.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i popratne detaljne preporuke proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 252, 8.10.2018., str. 1.

(2) SL L 180, 19.7.2000., str. 22.

(3) SL L 303, 2.12.2000., str. 16.

(4) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

(5) SL L 119, 4.5.2016., str. 89.

(6) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(7) SL C 252, 18.7.2018., str. 239.

(8) SL C 307, 30.8.2018., str. 163.

(9) SL C 433, 23.12.2019., str. 86.

(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0332.

(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0081.

(12) https://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document.html?reference=EPRS_STU(2020)654179

(13) Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019., str. 70.).

(14) Odluka br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o zajedničkom okviru za stavljanje na tržište proizvoda i o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 93/465/EEZ (SL L 218, 13.8.2008., str. 82.).

PRILOG REZOLUCIJI:

DETALJNE PREPORUKE O SADRŽAJU TRAŽENOG PRIJEDLOGA

A. NAČELA I CILJEVI TRAŽENOG PRIJEDLOGA

Glavna načela i ciljevi prijedloga su:

—	izgraditi povjerenje na svim razinama među dionicima i društvom u cjelini u umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije, posebno u slučajevima u kojima se njihova primjena smatra visokorizičnom;

—

poduprijeti razvoj umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija u Uniji, među ostalim, pružanjem pomoći poduzećima, među kojima i novoosnovanim poduzećima te malim i srednjim poduzećima, pri razmatranju sadašnjih i budućih regulatornih zahtjeva i rizika tijekom procesa inovacije i razvoja poslovanja te tijekom sljedeće faze korištenja od strane stručnjaka i fizičkih osoba, minimiziranjem opterećenja i prekomjerne birokracije;

—

poduprijeti uvođenje umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija u Uniji na temelju odgovarajućeg regulatornog okvira koji bi se trebao primijeniti ne dovodeći u pitanje postojeće ili buduće sektorsko zakonodavstvo, s ciljem stvaranja pravne sigurnosti i poticanja inovacija, uz istovremeno jamčenje temeljnih prava i zaštite potrošača;

—	poduprijeti upotrebu umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija u Uniji na način da se zajamči da njihov razvoje, uvođenje i upotreba budu u skladu s etičkim načelima;

—

zahtijevati transparentnost i bolji protok informacija među građanima i u okviru organizacija koje razvijaju, uvode ili upotrebljavaju umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije, čime bi se osiguralo da su te tehnologije sukladne s pravom Unije, temeljnim pravima i vrijednostima te etičkim načelima zatraženima za prijedlog uredbe;

II.

Prijedlog čine sljedeći elementi:

—	„Uredba o etičkim načelima za razvoj, uvođenje i upotrebu umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija”;

—	koordinacijska uloga Komisije i/ili relevantnih institucija, tijela, ureda i agencija Unije koji bi mogli biti imenovani u tom smislu te europska potvrda sukladnosti s etičkim načelima;

—	potporna uloge Europske komisije;

—	uloga „nadzornog tijela” u svakoj državi članici kako bi se osigurala primjena etičkih načela u području umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija;

—	sudjelovanje odgovarajućeg istraživanja i razvoja te predmetnih dionika, uključujući novoosnovana poduzeća, mala i srednja poduzeća, socijalne partnere i druge predstavnike civilnog društva, savjetovanje s njima te osiguravanje potpore za njih;

—	prilog kojim se utvrđuje iscrpan i kumulativni popis visokorizičnih sektora te visokorizičnih uporaba i namjena;

III.

„Uredba o etičkim načelima za razvoj, uvođenje i upotrebu umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija” temelji se na sljedećim načelima:

—	antropogena, humanocentrična umjetna inteligencija koju kontrolira čovjek, robotika i s njima povezane tehnologije;

—	obvezne procjena sukladnosti visokorizične umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija;

—	sigurnost, transparentnost i odgovornost;

—	mjere zaštite i pravni lijekovi kod pristranosti i diskriminacije;

—	pravo na pravnu zaštitu;

—	društvena odgovornost i rodna ravnopravnost u području umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija;

—	umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije koje su ekološki održive;

—	poštovanje privatnosti i ograničenja primjene biometrijskog prepoznavanja;

—	dobro upravljanje u području umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, što se odnosi i na podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode;

IV.

U svrhu koordinacije na razini Unije, Komisija i/ili sve relevantne institucije, tijela, uredi i agencije Unije koji bi mogli biti imenovani u tom kontekstu izvršavaju sljedeće glavne zadaće:

—	suradnja u praćenju provedbe zatraženog prijedloga provedbe i relevantnog sektorskog zakonodavstva Unije;

—	suradnja u pogledu izdavanja smjernica za dosljednu primjenu zatraženog prijedloga uredbe, primjenom kriterija za umjetnu inteligenciju, robotiku i povezane tehnologije koje se smatraju visokorizičnima te izradom popisa visokorizičnih sektora, uporaba i svrha navedenih u prilogu Uredbi;

—

suradnja s „nadzornim tijelom” u svakoj državi članici u pogledu razvoja europske potvrde o sukladnosti s etičkim načelima i pravnim obvezama, kako je utvrđeno u zatraženom prijedlogu uredbe i mjerodavnom pravu Unije, kao i razvoj postupka za podnošenje zahtjeva od strane razvojnih programera, subjekata za uvođenje ili korisnika tehnologija koje se ne smatraju visokorizičnima, a koji žele dobiti potvrdu o sukladnosti sa zatraženim prijedlogom uredbe;

—

suradnja u pogledu potpore međusektorskoj i prekograničnoj suradnji kroz redovite razmjene gledišta s relevantnim dionicima i civilnim društvom u EU-u i svijetu, posebno s poduzećima, socijalnim partnerima, istraživačima i nadležnim tijelima, među ostalim i u pogledu razvoja tehničkih standarda na međunarodnoj razini;

—	suradnja s „nadzornim tijelom” u svakoj državi članici u pogledu uspostave obvezujućim smjernicama za metodologiju koju treba primjenjivati pri ocjenama sukladnosti koje provode ta „nadzorna tijela”;

—	suradnja u pogledu povezivanja s „nadzornim tijelom” u svakoj državi članici i koordiniranje njihovih ovlasti i zadaća;

—	suradnja u pogledu podizanja razine svijesti, pružanja informacija i povezivanja s razvojnim programerima, subjektima za uvođenje i korisnicima u cijeloj Uniji;

—	suradnja u pogledu podizanja razine svijesti, pružanja informacija, promicanja digitalne pismenosti, osposobljavanja i vještina te povezivanje s tvorcima, razvojnim programerima, subjektima za uvođenje, građanima, korisnicima i institucionalnim tijelima u cijeloj Uniji i na međunarodnoj razini;

—	suradnja u pogledu koordinacije za zajednički okvir za upravljanje razvojem, uvođenjem i upotrebom umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija koji će provoditi „nadzorno tijelo” u svakoj državi članici;

—	suradnja u pogledu djelovanja centra za stručnost promicanjem razmjene informacija i podupiranjem razvoja zajedničkog razumijevanja unutar jedinstvenog tržišta;

—	suradnja u pogledu organiziranja radne skupine za sigurnost i obranu.

Također, Komisija bi trebala izvršavati sljedeće zadaće:

—	priprema i, kasnije, ažuriranje putem delegiranih akata zajedničkog popisa visokorizičnih tehnologija utvrđenih u Uniji, u suradnji s „nadzornim tijelom” u svakoj državi članici;

—	ažuriranje, putem delegiranih akata, popisa iz priloga ovoj uredbi.

VI.

„Nadzorno tijelo” u svakoj državi članici trebalo bi obavljati sljedeće glavne zadaće:

—

doprinositi dosljednoj primjeni regulatornog okvira utvrđenog u zatraženom prijedlogu uredbe, u suradnji s „nadzornim tijelima” u drugim državama članicama i drugim tijelima nadležnima za provedbu sektorskog zakonodavstva, Komisijom i/ili drugim relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije koji bi mogli biti imenovani u tom kontekstu, konkretno u pogledu primjene kriterija za procjenu rizika navedenih u zatraženom prijedlogu uredbe i popisa visokorizičnih sektora i visokorizičnih uporaba ili svrha iz priloga, a zatim i nadzoru provedbe zatraženih i odgovarajućih mjera u slučajevima u kojima se na temelje takve primjene utvrde visokorizične tehnologije;

—

utvrditi treba li umjetnu inteligenciju, robotiku i povezane tehnologije, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, koje se razvijaju, uvode i upotrebljavaju u Uniji, smatrati visokorizičnima u skladu s kriterijima navedenima u zatraženom prijedlogu uredbe i u popisu iz priloga;

—

izdavati europske potvrde o sukladnosti s etičkim načelima i pravnim obvezama, kako je utvrđeno u zatraženom prijedlogu uredbe i mjerodavnom pravu Unije, uključujući kada proizlaze iz postupka podnošenja zahtjeva od strane razvojnih programera, subjekata za uvođenje ili korisnika tehnologija koje se ne smatraju visokorizičnima, a koji žele dobiti potvrdu o sukladnosti sa zatraženim prijedlogom uredbe, te kako su ih razvili Komisija i/ili bilo koje relevantne institucije, tijela, uredi i agencije Unije koji bi mogli biti imenovani u ovom kontekstu;

—	ocjenjivati i pratiti njihovu sukladnost s etičkim načelima i pravnim obvezama, kako su utvrđeni u zatraženom prijedlogu uredbe i mjerodavnom pravu Unije;

—

biti odgovorno za uspostavu i primjenu standarda za upravljanje umjetnom inteligencijom, robotikom i s njima povezanim tehnologijama, među ostalim, povezivanjem i održavanjem redovitog dijaloga sa svim uključenim dionicima i predstavnicima civilnog društva; u tom cilju surađivati s Komisijom i/ili bilo kojom relevantnom institucijom, tijelom, uredom i agencijom Unije koji bi mogli biti imenovani u tom kontekstu u pogledu koordinacije zajedničkog okvira na razini Unije;

—

podizati razinu svijesti, pružati informacije o umjetnoj inteligenciji, robotici i s njima povezanim tehnologijama te poduprijeti osposobljavanje u relevantnim profesijama, uključujući pravosuđe, i na taj način osnažiti građane i radnike omogućavanjem digitalne pismenosti i pružanjem vještina i alata potrebnih za pravednu tranziciju;

—

služiti kao prva kontaktna točka u slučajevima u kojima postoji sumnja o kršenju pravnih obveza i etičkih načela utvrđenih u zatraženom prijedlogu uredbe i provoditi ocjenu sukladnosti u tim slučajevima; u kontekstu te procjene sukladnosti Komisija obavijestiti druga nadležna tijela u Uniji, posebno Mrežu za suradnju u zaštiti potrošača, nacionalna tijela za zaštitu potrošača, organizacije civilnog društva i socijalne partnere i/ili savjetovati se s njima.

VII.	Ključna uloga dionika trebala bi biti suradnja s Komisijom i/ili bilo kojom relevantnom institucijom, tijelom, uredom i agencijom koji bi mogli biti imenovani u ovom kontekstu te s „nadzornim tijelom” u svakoj državi članici.

B. TEKST TRAŽENOG ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o etičkim načelima za razvoj, uvođenje i upotrebu umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)

Razvoj, uvođenje i upotreba umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, trebale bi se temeljiti na želji služenja društvu. Te tehnologije mogu uključivati mogućnosti i rizike, na koje bi trebalo odgovoriti te ih regulirati unutar sveobuhvatnog regulatornog okvira na razini Unije koji će odražavati etička načela koja treba poštovati u svim fazama, od razvoja i uvođenja takvih tehnologija do njihove upotrebe.

(2)

Sukladnost s regulatornim okvirom u pogledu razvoja, uvođenja i upotrebe umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje upotrebljavaju ili proizvode takve tehnologije u Uniji trebala bi biti na jednakoj razini u svim državama članicama kako bi se učinkovito iskoristile prilike i dosljedno obuhvatili rizici takvih tehnologija te izbjegla regulatorna fragmentacija. Trebalo bi osigurati ujednačenu primjenu pravila utvrđenih u ovoj uredbi u cijeloj Uniji.

(3)

U tom kontekstu trenutačna raznolikost pravila i praksi koje se primjenjuju diljem Unije predstavlja velik rizik za fragmentaciju jedinstvenog tržišta i zaštitu dobrobiti i blagostanja pojedinaca i društva kao i za usklađeno istraživanje punog potencijala koji umjetna inteligencija, robotika i povezane tehnologije imaju za promicanje i očuvanje te dobrobiti i blagostanja. Razlike u poimanju etičke dimenzije svojstvene tim tehnologijama među razvojnim programerima, subjektima za uvođenje i korisnicima mogu spriječiti njihov slobodni razvoj, uvođenje ili upotrebu unutar Unije te, isto tako, mogu predstavljati prepreku ravnopravnim uvjetima natjecanja, tehnološkom napretku i provedbi gospodarskih aktivnosti na razini Unije, mogu narušiti tržišno natjecanje i spriječiti nadležna tijela u ispunjavanju njihovih obveza u skladu s pravom Unije. Osim toga, nepostojanje zajedničkog, etički utemeljenog, regulatornog okvira za razvoj, uvođenje i upotrebu umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija dovodi do pravne nesigurnosti za sve uključene, odnosno razvojne programere, subjekte za uvođenje i korisnike.

(4)

Iako bi ovom uredbom trebalo doprinijeti dosljednom pristupu na razini Unije, ona bi unutar okvira koje postavlja državama članicama trebala pružiti manevarski prostor u pogledu provedbe, između ostalog, i kada je riječ o načinu na koji se mandat njihovih nacionalnih nadzornih tijela treba provoditi s obzirom na ciljeve koje treba ostvariti, a koji su zadani u uredbi.

(5)	Ovom se uredbom ne dovodi u pitanje postojeće ili buduće sektorsko zakonodavstvo. U pogledu ostvarivanja njezina cilja ona bi se trebala voditi načelom proporcionalnosti, kako se ne bi neopravdano ometale inovacije u Uniji, i biti u skladu s pristupom koji se temelji na procjeni rizika.

(6)

Geografsko područje primjene takvog okvira trebalo bi obuhvatiti sve sastavnice umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija tijekom njihova cjelokupnog razvoja, uvođenja i upotrebe u Uniji, uključujući slučajeve u kojima je dio tih tehnologija izvan same Unije ili pak nema specifičnu ili jedinstvenu lokaciju, kao što su to npr. usluge računalstva u oblaku.

(7)

Kako bi se omogućio usklađeni regulatorni pristup na razini Unije i time stvorila pravna sigurnost, i za građane i za poduzeća, potrebno je zajedničko razumijevanje pojmova poput umjetne inteligencije, robotike, s njima povezanih tehnologija i biometrijskog prepoznavanja. One bi trebale biti tehnološki neutralne i podlijegati preispitivanju kad god je to potrebno.

(8)

Nadalje, treba uzeti u obzir i činjenicu da postoje tehnologije povezane s umjetnom inteligencijom i robotikom koje računalnim programima omogućuju da kontroliraju fizičke ili virtualne procese, s različitim stupnjem autonomije (1). Primjerice, za automatiziranu vožnju vozila SAE International predložio je šest razina automatizacije vožnje u standardu J3016.

(9)

Razvoj, uvođenje i upotreba umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje upotrebljavaju ili proizvode takve tehnologije, trebali bi biti komplementarni ljudskim sposobnostima, a ne zamjena za njih, i takvi da se njima jamči da njihovo izvršavanje nije suprotno najboljem interesu građana i trebali i da je u skladu s pravom Unije, temeljnim pravima utvrđenima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), ustaljenoj sudskoj praksi Suda Europske unije i drugim europskim i međunarodnim instrumentima koji se primjenjuju u Uniji.

(10)

Odluke koje donose, ili za donošenje kojim podatke pružaju, umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije trebaju ostati podložne smislenom ljudskom preispitivanju, odlučivanju, intervenciji i kontroli. Tehnička i operativna složenost takvih tehnologija ne bi smjela značiti da subjekti za uvođenje i korisnici ne mogu, u najmanju ruku, pokrenuti zaštitno isključivanje, izmijeniti ili obustaviti njihovu primjenu, ili određene funkcije vratiti na prijašnje, sigurno stanje, u slučajevima u kojima je sukladnost s pravom Unije te načelima i pravnim obvezama utvrđenima u ovoj uredbi dovedena u pitanje.

(11)

Umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije kojih razvoj, uvođenje i upotreba podrazumijevaju znatan rizik od nanošenja ozljede ili štete pojedincima ili društvu, čime se krše temeljna prava i sigurnosna pravila utvrđena pravom Unije, treba smatrati visokorizičnim tehnologijama. Pri donošenju takve odluke, trebalo bi uzeti u obzir sektor u kojem se razvijaju, uvode ili upotrebljavaju, njihovu konkretnu uporabu ili svrha te ozbiljnost ozljede ili štete za koju se može očekivati da će nastati. Stupanj ozbiljnosti trebao bi se utvrditi na temelju opsega potencijalne štete ili ozljede, broja oštećenih osoba, ukupne vrijednosti prouzročene štete i štete za društvo u cjelini. Ozbiljne vrste ozljeda i štete su, primjerice, kršenja prava djece, potrošača ili radnika koji, s obzirom na njihov opseg, broj njima zahvaćene djece, potrošača ili radnika ili učinak na društvo u cjelini predstavljaju znatan rizik u pogledu kršenja temeljnih prava i sigurnosnih pravila utvrđenih pravom Unije. Ovom uredbom trebalo bi pružiti iscrpan i kumulativni popis visokorizičnih sektora te visokorizičnih uporaba i namjena.

(12)

Obveze utvrđene ovom uredbom, posebno one koje se odnose na visokorizične tehnologije, trebale bi se primjenjivati samo na umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, koje se razvijaju, uvode i upotrebljavaju u Uniji i koje se na temelju procjene rizika propisane ovom uredbom smatraju visokorizičnima. Navedene obveze treba ispuniti ne dovodeći u pitanje opću obvezu prema kojoj bi bilo koji oblik umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje upotrebljavaju ili proizvode takve tehnologije, u Uniji trebalo razvijati, uvoditi i upotrebljavati na antropocentričan način i na temelju načela ljudske autonomije i sigurnosti, u skladu s pravom Unije i uz potpuno poštovanje temeljnih prava kao što su ljudsko dostojanstvo, pravo na slobodu i sigurnosti i pravo na osobni integritet.

(13)

Visokorizične tehnologije trebale bi poštovati načela sigurnosti, transparentnosti, odgovornosti, nepristranosti ili nediskriminacije, društvene odgovornosti i rodne ravnopravnosti, pravo na pravnu zaštitu, ekološku održivost, privatnost i dobro upravljanje, nakon nepristrane, objektivne i vanjske procjene rizika koju provodi nacionalno nadzorno tijelo u skladu s kriterijima predviđenima u ovoj uredbi i na popisu navedenom u njezinu prilogu. Pri toj procjeni treba uzeti u obzir stajališta i eventualnu samoprocjenu razvojnog programera ili subjekta za uvođenje.

(14)

Komisija i/ili sve relevantne institucije, tijela, uredi i agencije Unije koji bi mogli biti imenovani u tu svrhu trebali bi pripremiti neobvezujuće smjernice za razvojne programere, subjekte za uvođenje i korisnike u pogledu metodologije za sukladnost s ovom uredbom. Pri tome bi se trebali savjetovati s relevantnim dionicima.

(15)

Trebala bi postojati dosljednost u pogledu procjene rizika tih tehnologija, posebno kada se one ocjenjuju u svjetlu ove uredbe i u skladu s bilo kojim drugim mjerodavnim sektorskim zakonodavstvom. U skladu s tim, nacionalna nadzorna tijela trebala bi obavijestiti druga tijela koja provode procjene rizika u skladu s bilo kojim sektorskim zakonodavstvom ako te tehnologije bude procijenjene kao visokorizične nakon procjene rizika predviđene ovom uredbom.

(16)

Da bi se smatrale pouzdanima, visokorizičnu umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje upotrebljavaju ili proizvode takve tehnologije, trebalo bi razvijati, uvoditi i upotrebljavati na siguran, transparentan i odgovoran način kojega su sigurnosne značajke robusnost, otpornost, sigurnost, točnost i mogućnost utvrđivanja pogreške, objašnjivost, mogućnost tumačenja i revizije, transparentnost i prepoznatljivost te tako da se u slučaju nezadovoljavanja tih kriterija određene funkcije mogu isključiti ili vratiti na prijašnje stanje. Transparentnost bi trebalo zajamčiti na način da se javnim tijelima omogući pristup tehnologiji, podacima i računalnim sustavima na kojima se temelje takve tehnologije.

(17)

Razvojni programeri, subjekti za uvođenje i korisnici umjetne inteligencije, robotike i povezanih tehnologija, posebno visokorizičnih tehnologija, odgovorni su za usklađenost s načelima sigurnosti, transparentnosti i odgovornosti u mjeri u kojoj sudjeluju u dotičnoj tehnologiji, što se, među ostalim, odnosi i na računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode. Razvojni programeri trebali bi osigurati da se te tehnologije osmišljavaju i razvijaju u skladu sa sigurnosnim značajkama navedenima u ovoj uredbi, dok bi subjekti za uvođenje i korisnici te tehnologije trebali koristiti uz puno poštovanje tih značajki. U tu bi svrhu razvojni programeri visokorizičnih tehnologija trebali evaluirati i predvidjeti rizike koji se mogu razumno očekivati u pogledu tih tehnologija. Oni se također moraju pobrinuti da za sustave koje razvijaju na odgovarajući način, primjerice objavom odricanja od odgovornosti, bude naznačena vjerojatnost pogrešaka ili netočnosti.

(18)

Razvojni programeri i subjekti za uvođenje trebali bi korisnicima tehnologije na raspolaganje staviti sva naknadna ažuriranja dotičnih tehnologija, posebno u obliku računalnih programa, u skladu s ugovorom ili kako je utvrđeno u pravu Unije ili nacionalnom pravu. Osim toga, ako na to upućuje procjena rizika, razvojni programeri i subjekti za uvođenje trebali bi tijelima javne vlasti dostaviti relevantnu dokumentaciju o uporabi predmetnih tehnologija i sigurnosne upute u tom pogledu, što se odnosi i na, kada je to uistinu potrebno i uz potpuno poštovanje prava Unije o zaštiti podataka, privatnosti i pravima intelektualnog vlasništva i poslovnim tajnama, izvorni kod, razvojne alate i podatke kojima se sustav koristi.

(19)

Pojedinci imaju pravo vjerovati da tehnologija kojom se koriste djeluje na razuman način i da se njome poštuje njihovo povjerenje. Povjerenje građana u umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, ovisi o razumijevanju i shvaćanju dotičnih tehničkih procesa. Stupanj objašnjivosti takvih procesa trebao bi ovisiti o kontekstu tih tehničkih procesa i o težini posljedica njihovih pogrešnih ili netočnih rezultata te biti dovoljan za njihovo osporavanje i traženje pravne zaštite. Provjerljivost, sljedivost i transparentnost potrebni su za rješavanje eventualne nerazumljivosti tih tehnologija.

(20)

Povjerenje društva u umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode ovisi o tome u kojoj je mjeri omogućena procjena, revizija i sljedivost dotičnih tehnologija. Ako to zahtijeva opseg njihova sudjelovanja, razvojni programeri trebali bi se pobrinuti da su takve tehnologije osmišljene i razvijene tako da je moguća njihova procjena, revizija i sljedivost. U granicama tehničkih mogućnosti razvojni programeri, subjekti za uvođenje i korisnici trebali bi osigurati da se umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije uvode i upotrebljavaju uz potpuno poštovanje zahtjeva u pogledu transparentnosti, pri čemu su omogućene i revizija i sljedivost.

(21)

Kako bi se zajamčila transparentnost i odgovornost, građani bi trebali biti informirani kad se neki sustav koristi umjetnom inteligencijom, kad sustavi umjetne inteligencije personaliziraju proizvod ili uslugu za svoje korisnike, bez obzira na to mogu li tu personalizaciju isključiti ili ograničiti, i kad je pred njima tehnologija s automatiziranim donošenjem odluka. Nadalje, mjere transparentnosti trebale biti popraćene, koliko je to tehnički moguće, jasnim i razumljivim objašnjenjima korištenih podataka te algoritma, njegove svrhe, rezultata i mogućih opasnosti.

(22)

Pristranost i diskriminacija u okviru računalnih programa, algoritama i podataka nezakonite su te bi na taj problem trebalo odgovoriti regulacijom procesa njihova osmišljavanja i uvođenja. Pristranost može proizaći i iz odluka utemeljenih na informacijama i iz odluka koje donosi automatizirani sustav te iz skupova podataka na kojima se takvo odlučivanje temelji ili iz kojih sustav uči.

(23)

Računalni programi, algoritmi i podaci koje proizvode ili upotrebljavaju umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije trebali bi se smatrati pristranim kada, na primjer, daju suboptimalne rezultate u odnosu na pojedinca ili skupinu pojedinaca na temelju neobjektivnih osobnih ili društvenih percepcija i naknadne obrade podataka koji se tiču njihovih osobnih obilježja.

(24)

U skladu s pravom Unije, računalne programe, algoritme i podatke koje upotrebljava ili proizvodi umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije trebalo bi smatrati diskriminirajućima ako proizvedu ishode koji imaju nerazmjerne negativne učinke i dovode do različitog postupanja prema osobama ili skupinama osoba, među ostalim tako da ih se stavi u nepovoljan položaj u usporedbi s drugima, na temelju razloga kao što su njihova osobna obilježja, bez objektivnog ili razumnog opravdanja i bez obzira na tvrdnje o neutralnosti tehnologija.

(25)

U skladu s pravom Unije u legitimne ciljeve koji bi u okviru ove Uredbe mogli objektivno opravdati svako različito postupanje prema osobama ili skupinama osoba ubrajaju se zaštita javne sigurnosti, sigurnost i zdravlje, sprečavanje kaznenih djela, zaštita temeljnih prava i sloboda, pravedna zastupljenost i objektivni zahtjevi za obavljanje profesionalne djelatnosti.

(26)

Umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, trebale bi doprinositi održivom napretku. Takve tehnologije ne bi trebale biti u suprotnosti s očuvanjem okoliša ili prijelazom na zeleno gospodarstvo. One bi mogle imati važnu ulogu u postizanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda kako bi buduće generacije mogle ostvariti napredak. Te tehnologije mogu pomoći u praćenju primjerenog napretka na temelju pokazatelja održivosti i socijalne kohezije kao i upotrebe odgovornih alata za istraživanje i inovacije za koje je potrebna mobilizacija resursa iz Unije i država članica za potporu i ulaganje u projekte usmjerene na postizanje tih ciljeva.

(27)

Razvoj, uvođenje i upotreba umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, ni na koji način ne bi smjeli namjerno nauditi ili naštetiti pojedincima i društvu. U skladu s tim, osobito bi se takve visokorizične tehnologije trebale razvijati, uvoditi ili upotrebljavati na društveno odgovoran način.

(28)

Stoga bi programeri, subjekti za uvođenje i korisnici trebali biti odgovorni, u mjeri u kojoj sudjeluju u umjetnoj inteligenciji, robotici i s njima povezanim tehnologijama te u skladu s pravilima Unije i nacionalnim pravilima o odgovornosti, ako na bilo koji način naude ili naštete pojedincima i društvu.

(29)

Konkretno, razvojne programere koji donose odluke kojima se utvrđuje i kontrolira smjer ili način razvoja umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija te subjekte za uvođenje koji su uključeni u njihovo uvođenje donošenjem odluka o takvom uvođenju i izvršavanjem kontrole nad povezanim rizicima ili imaju koristi od takvog uvođenja, s kontrolnom ili upravljačkom funkcijom, trebalo bi općenito smatrati odgovornima kada je riječ o sprečavanju da se na bilo koji način naudi ili našteti pojedincima ili društvu te u tu svrhu uspostaviti odgovarajuće mjere tijekom razvojnog procesa i u potpunosti ih se pridržavati tijekom faze uvođenja.

(30)

Društveno odgovorna umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje upotrebljavaju ili proizvode takve tehnologije, mogu se definirati kao tehnologije koje doprinose pronalaženju rješenja koja štite i promiču niz različitih ciljeva u pogledu društva, osobito demokracije, zdravlja i gospodarskog prosperiteta, jednakih mogućnosti, prava radnika i socijalnih prava, raznovrsnih i neovisnih medija te objektivnih i slobodno dostupnih informacija, na temelju kojih se omogućuju javna rasprava, kvalitetno obrazovanje, kulturna i jezična raznolikost, rodna ravnoteža, digitalna pismenost, inovacije i kreativnost. Pri njihovu razvoju, uvođenju i upotrebi propisno se uzima u obzir utjecaj koji u konačnici imaju na fizičku i mentalnu dobrobit građana i da ne promiču govor mržnje ili nasilje. Takvi bi se ciljevi trebali postići posebno s pomoću visokorizičnih tehnologija.

(31)

Umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije trebalo bi razviti, uvesti i upotrebljavati radi podupiranja socijalne uključenosti, demokracije, pluralnosti, solidarnosti, pravednosti, jednakosti i suradnje, a njihov potencijal u tom kontekstu trebalo bi maksimalno povećati i istražiti u okviru istraživačkih i inovacijskih projekata. Unija i njezine države članice trebale bi stoga mobilizirati svoje komunikacijske, administrativne i financijske resurse kako bi podupirale i ulagale u takve projekte.

(32)

Projekti koji se bave potencijalom umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija za rješavanje pitanja društvene dobrobiti trebali bi se provoditi na temelju odgovornih istraživačkih i inovacijskih alata kako bi se od samog početka zajamčilo da se tim projektima poštuju etička načela.

(33)

Razvoj, uvođenje i upotreba umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, trebaju voditi računa o svom ekološkom otisku. U skladu s obvezama utvrđenima u primjenjivom pravu Unije takve tehnologije ne bi smjele štetiti okolišu tijekom svoga životnog ciklusa i duž cijelog opskrbnog lanca te bi ih trebalo razvijati, uvoditi i upotrebljavati na način kojim se čuva okoliš, smanjuje i uklanja njihov ekološki otisak, doprinosi prijelazu na zeleno gospodarstvo i podupire postizanje klimatske neutralnosti i ciljeva kružnog gospodarstva.

(34)

Za potrebe ove Uredbe, razvojne programere, subjekte za uvođenje i korisnike trebalo bi smatrati odgovornima za bilo kakvu štetu nanesenu okolišu u mjeri u kojoj su uključeni u razvoj, uvođenje ili upotrebu umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija koje se smatraju visokorizičnima, u skladu s primjenjivim pravilima o odgovornosti za okoliš.

(35)

Te bi tehnologije trebalo razviti, uvesti i upotrebljavati kako bi se podupiralo ostvarivanje okolišnih ciljeva u skladu s obvezama utvrđenim primjenjivim pravom Unije, kao što su smanjenje stvaranja otpada, smanjenje ugljičnog otiska, borba protiv klimatskih promjena i očuvanje okoliša, a njihov potencijal u tom kontekstu trebalo bi maksimalno povećati i istražiti u okviru istraživačkih i inovacijskih projekata. Unija i države članice trebale bi stoga mobilizirati svoje komunikacijske, administrativne i financijske resurse kako bi podupirale i ulagale u takve projekte.

(36)	Projekti koji se bave potencijalom umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija za rješavanje okolišnih problema trebali bi se provoditi na temelju odgovornih istraživačkih i inovacijskih alata kako bi se od samog početka zajamčila usklađenost tih projekata s etičkim načelima.

(37)

Sva umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, koji se razvijaju, uvode i upotrebljavaju u Uniji trebaju u potpunosti poštovati prava građana Unije na privatnost i zaštitu osobnih podataka. Ponajprije, njihov razvoj, uvođenje i upotreba trebaju biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (2) i Direktivom 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(38)

Osobito bi etičke granice upotrebe umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, trebalo uzeti u obzir pri upotrebi tehnologija za daljinsko prepoznavanje, kao što je prepoznavanje biometrijskih identifikatora, a posebice prepoznavanje lica, radi automatske identifikacije pojedinaca. Kada javna tijela upotrebljavaju te tehnologije zbog znatnog javnog interesa, odnosno radi jamčenja sigurnosti pojedinaca i rješavanja nacionalnih izvanrednih situacija, a ne kako bi se zajamčila sigurnost imovine, uporaba bi uvijek trebala biti otvorena, razmjerna, usmjerena i ograničena na posebne ciljeve te vremenski ograničena u skladu s pravom Unije i uzimajući u obzir ljudsko dostojanstvo i autonomiju te temeljna prava utvrđena Poveljom. Kriteriji i ograničenja takvog korištenja trebali biti podložni sudskom preispitivanju te podvrgnuti demokratskom nadzoru i raspravi koja uključuje civilno društvo.

(39)	Upravljanjem na temelju relevantnih normi povećava se sigurnost i promiče veće povjerenje građana u razvoj, uvođenje i upotrebu umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode.

(40)	Javna tijela trebala bi provesti procjene učinka u pogledu temeljnih prava prije uvođenja visokorizičnih tehnologija kojima se pruža potpora odlukama koje se donose u javnom sektoru i koje imaju izravan i znatan utjecaj na prava i obveze građana.

(41)

Među postojećim relevantnim normama upravljanja su, na primjer, „Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju”, koje je sastavila Stručna skupina na visokoj razini Europske komisije o umjetnoj inteligenciji, te bilo koje druge tehničke norme kao one koje su, na europskoj razini, donijeli Europski odbor za normizaciju (CEN), Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) i Europski institut za telekomunikacijske norme (ETSI) te, na međunarodnoj razini, Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO) i Institut inženjera elektrotehnike i elektronike (IEEE).

(42)

Kad podatke razmjenjuje i upotrebljava više sudionika dolazi do osjetljive situacije te bi stoga razvoj, uvođenje i upotreba umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija trebali biti uređeni relevantnim normama i protokolima koji odražavaju zahtjeve kvalitete, integriteta, sigurnosti, pouzdanosti, privatnosti i kontrole. Strategija upravljanja podacima trebala bi biti usmjerena na pristup takvim podacima te njihovu obradu i razmjenu, uključujući dobro upravljanje, mogućnost revizije i sljedivost, te jamčiti odgovarajuću zaštitu podataka koji pripadaju ugroženim skupinama, uključujući osobe s invaliditetom, pacijente, djecu, pripadnike manjina i migrante, ili druge skupine kojima prijeti socijalna isključenost; Povrh toga, razvojni programeri, subjekti za uvođenje i korisnici trebali bi se moći, kada je to relevantno, osloniti na ključne pokazatelje uspješnosti pri procjeni skupova podataka kojima se koriste, u cilju jačanja pouzdanosti tehnologija koje razvijaju, uvode i upotrebljavaju.

(43)

Države članice trebale bi imenovati neovisno upravno tijelo koje će djelovati kao nadzorno tijelo. Konkretno, svako nacionalno nadzorno tijelo trebalo bi biti odgovorno za utvrđivanje umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija koje se smatraju visokorizičnima s obzirom na kriterije za procjenu rizika predviđene ovom Uredbom te za ocjenjivanje i praćenje usklađenosti tih tehnologija s obvezama utvrđenima u ovoj Uredbi.

(44)

Svako nacionalno nadzorno tijelo također bi trebalo biti odgovorno za dobro upravljanje tim tehnologijama u koordinaciji Komisije i/ili svih relevantnih institucija, tijela, ureda ili agencija Unije koji mogu biti imenovani u tu svrhu. Stoga imaju važnu ulogu u promicanju povjerenja i sigurnosti građana Unije te u omogućavanju demokratskog, pluralističkog i pravednog društva.

(45)

Za potrebe procjene visokorizičnih tehnologija u skladu s ovom Uredbom i praćenja njihove usklađenosti s njom, nacionalna nadzorna tijela trebala bi, prema potrebi, surađivati s tijelima odgovornima za procjenu i praćenje tih tehnologija te za osiguravanje njihove usklađenosti sa sektorskim zakonodavstvom.

(46)

Nacionalna nadzorna tijela trebala bi blisko i redovito surađivati međusobno te s Europskom komisijom i drugim relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije kako bi se zajamčilo usklađeno prekogranično djelovanje i omogućio dosljedan razvoj, uvođenje i upotreba tih tehnologija unutar Unije u skladu s etičkim načelima i pravnim obvezama utvrđenima u ovoj Uredbi.

(47)

U kontekstu takve suradnje i radi postizanja potpunog usklađivanja na razini Unije nacionalna nadzorna tijela trebala bi pomagati Komisiji u sastavljanju zajedničkog i iscrpnog popisa visokorizične umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija u skladu s kriterijima iz ove Uredbe i njezina Priloga. Nadalje, trebalo bi razviti postupak dodjele za izdavanje europske potvrde o usklađenosti s etičkim načelima, uključujući dobrovoljni postupak podnošenja zahtjeva za sve razvojne programere, subjekte za uvođenje ili korisnike tehnologija koje se ne smatraju visokorizičnima i koji žele potvrditi svoju usklađenost s ovom Uredbom.

(48)

(49)

Nacionalna nadzorna tijela trebala bi osigurati okupljanje maksimalnog broja dionika, kao što su industrija, poduzeća, socijalni partneri, istraživači, potrošači i organizacije civilnog društva, te omogućiti pluralistički forum za promišljanje i razmjenu mišljenja u svrhu olakšavanja suradnje među dionicima, posebno iz akademske zajednice, sektora istraživanja, industrije, civilnog društva te pojedinačnih stručnjaka, kako bi se postigli razumljivi i točni zaključci te pružile smjernice za regulaciju upravljanja.

(50)

Osim toga, ta nacionalna nadzorna tijela trebala bi pružati stručne administrativne smjernice i potporu razvojnim programerima, subjektima za uvođenje i korisnicima, posebno malim i srednjim poduzećima ili novoosnovanim poduzećima, koji nailaze na izazove u pridržavanju etičkih načela i pravnih obveza iz ove Uredbe.

(51)	Komisija i/ili sve relevantne institucije, tijela, uredi i agencije Unije koji mogu biti imenovani u tu svrhu trebali bi utvrditi obvezujuće smjernice o metodologiji koju trebaju upotrebljavati nacionalna nadzorna tijela pri provedbi svoje procjene sukladnosti.

(52)

Aktivnosti zviždača upozoravaju nadležna tijela na potencijalne i stvarne povrede prava Unije u cilju sprečavanja ozljede, povrede ili štete do kojih bi inače došlo. Osim toga, postupci prijavljivanja poboljšavaju protok informacija u poduzećima i organizacijama, čime se smanjuje rizik od razvijanja pogrešnih ili neispravnih proizvoda ili usluga. Poduzeća i organizacije koje razvijaju, uvode ili upotrebljavaju umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije, uključujući podatke koje te tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, trebali bi uspostaviti kanale za prijavljivanje, a osobe koje prijavljuju povrede trebale bi biti zaštićene od odmazde.

(53)

Brzi razvoj umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, nepredvidiv je kao i razvoj tehničkog strojnog učenja, postupaka zaključivanja i drugih tehnologija na kojima se taj razvoj temelji. Stoga je primjereno i potrebno uspostaviti mehanizam preispitivanja u skladu s kojim će Komisija, uz izvješćivanje o primjeni ove Uredbe, redovito podnositi izvješće o mogućoj izmjeni njezina područja primjene.

(54)

S obzirom na to države članice ne mogu dostatno ostvariti cilj ove Uredbe, a to je uspostava zajedničkog regulatornog okvira etičkih načela i pravnih obveza za razvoj, uvođenje i upotrebu umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija u Uniji, nego se zbog opsega i učinka on može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(55)

Koordinaciju na razini Unije kako je utvrđena u ovoj Uredbi najbolje bi ostvarili Komisija i/ili bilo koje relevantne institucije, tijela, uredi i agencije Unije koji mogu biti imenovani u tom kontekstu kako bi se izbjegla fragmentacija i osigurala dosljedna primjena ove Uredbe. Komisija bi stoga trebala biti zadužena za pronalaženje odgovarajućeg rješenja za strukturiranje takve koordinacije na razini Unije u cilju koordinacije mandata i djelovanja nacionalnih nadzornih tijela u svakoj državi članici, posebno u pogledu procjene rizika umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, uspostave zajedničkog okvira za upravljanje razvojem, uvođenjem i upotrebom tih tehnologija, razvoja i izdavanja potvrda o usklađenosti s etičkim načelima i pravnim obvezama utvrđenima u ovoj Uredbi, pružanja potpore redovitim razmjenama znanja s relevantnim dionicima i civilnim društvom te stvaranja stručnog centra koji okuplja akademsku zajednicu, istraživačku i industrijsku zajednicu te pojedinačne stručnjake na razini Unije radi poticanja znanja i tehničke stručnosti te promicanja pristupa Unije putem međunarodne suradnje te osiguravanja dosljednog globalnog odgovora na prilike i rizike svojstvene tim tehnologijama.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Poglavlje I.

Opće odredbe

Članak 1.

Svrha

Svrhe je ove Uredbe uspostaviti sveobuhvatan regulatorni okvir etičkih načela i zakonskih obveza za razvoj, uvođenje i upotrebu umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija u Uniji koji je otporan na buduće promjene.

Članak 2.

Područje primjene

Ova Uredba primjenjuje se na umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, koje se razvijaju, uvode i upotrebljavaju u Uniji.

Članak 3.

Zemljopisno područje primjene

Ova Uredba primjenjuje se na umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije ako se bilo koji njegov dio razvija, uvodi ili upotrebljava u Uniji, bez obzira na to jesu li računalni programi, algoritmi ili podaci koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode smješteni izvan Unije ili nemaju konkretnu geografsku lokaciju.

Članak 4.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„umjetna inteligencija” znači sustav koji se temelji na softveru ili je uključen u hardverske uređaje i koji pokazuje inteligentno ponašanje tako da, među ostalim, prikuplja, obrađuje, analizira i tumači svoje okruženje te uz određenu razinu autonomije poduzima korake za ostvarenje određenih ciljeva (4);

(b)

„autonomija” znači sustav umjetne inteligencije koji funkcionira tako da tumači određene ulazne podatke i upotrebljava skup prethodno utvrđenih uputa, no nije ograničen tim uputama, unatoč tome što je ponašanje sustava ograničeno i usmjereno zadanim ciljem i drugim programiranim svojstvima koja mu je razvojni inženjer zadao;

(c)	„robotika” znači tehnologije koje omogućuju višenamjenskim strojevima koji se mogu automatski kontrolirati i reprogramirati (5) izvoditi aktivnosti u fizičkom svijetu koje tradicionalno izvode ili pokreću ljudska bića, među ostalim putem umjetne inteligencije ili povezanih tehnologija;

(d)

„povezane tehnologije” znači tehnologije koje računalnim programima omogućuju da s djelomičnom ili potpunom autonomijom kontroliraju fizičke ili virtualne procese, tehnologije koje mogu otkriti biometrijske, genetske ili druge podatke i tehnologije koje kopiraju ili na drugi način koriste ljudske osobine;

(e)

„visok rizik” znači znatan rizik povezan s razvojem, uvođenjem i upotrebom umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija kako bi se pojedincima ili društvu nanijela šteta, čime se krše temeljna prava i sigurnosna pravila utvrđena pravom Unije, uzimajući u obzir njihovu posebnu namjenu ili svrhu, sektor u kojem se razvijaju, uvode ili upotrebljavaju te ozbiljnost ozljede ili štete za koju se može očekivati da će nastati;

(f)

„razvoj” znači izrada i dizajn algoritama, pisanje te dizajn računalnih programa ili prikupljanje i pohranjivanje podataka i upravljanje njima u svrhu stvaranja ili uvježbavanja umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija ili u svrhu stvaranja novih primjena za postojeću umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezanih tehnologija;

(g)	„razvojni programer” znači svaka fizička ili pravna osoba koja donosi odluke kojima se utvrđuje i kontrolira smjer ili način razvoja umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija;

(h)	„uvođenje” znači rad umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija i upravljanje njima te njihovo stavljanje na tržište ili omogućavanje njihove dostupnosti korisnicima na neki drugi način;

(i)

„subjekt za uvođenje” znači svaka fizička ili pravna osoba koja je uključena u specifično uvođenje umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, a koja ima nadzornu ili upravljačku funkciju donošenjem odluka, koja provodi kontrolu nad rizikom i za koju to uvođenje predstavlja korist;

(j)	„upotreba” znači svako djelovanje povezano s umjetnom inteligencijom, robotikom i s njima povezanim tehnologijama, osim razvoja ili uvođenja;

(k)	„korisnik” znači svaka fizička ili pravna osoba koja upotrebljava umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije, osim u svrhu razvoja ili uvođenja;

(l)	„pristranost” znači svaka neobjektivna i osobna ili društvena percepcija osobe ili skupine osoba na temelju njihovih osobnih obilježja;

(m)	„diskriminacija” znači svako različito postupanje prema osobi ili skupini osoba na temelju razloga koji nema objektivno ili razumno obrazloženje i stoga je zabranjeno pravom Unije;

(n)

„povreda ili šteta” znači, među ostalim i ako je prouzročena govorom mržnje, predrasudama, diskriminacijom ili stigmatizacijom, fizička ili psihička povreda, materijalna ili nematerijalna šteta kao što su financijski ili ekonomski gubitak, gubitak radnog mjesta ili prilike za obrazovanje, neopravdano ograničavanje slobode izbora ili izražavanja ili gubitak privatnosti te svaka povreda prava Unije koja je štetna za osobu;

(o)

„dobro upravljanje” znači način kojim se osigurava da razvojni programeri, subjekti za uvođenje i korisnici usvoje i primjenjuju adekvatne i razumne norme i protokole ponašanja koji se temelje na formalnom skupu pravila, procedura i vrijednosti te koji im omogućuje da na odgovarajući način pristupaju etičkim pitanjima kada se pojave ili prije nego se pojave.

Članak 5.

Etička načela umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija

1. Svaka umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, razvijaju se, uvode i upotrebljavaju u Uniji u skladu s pravom Unije i uz potpuno poštovanje ljudskog dostojanstva, autonomije i sigurnosti te drugih temeljnih prava utvrđenih u Povelji.

2. Sva obrada osobnih podataka koja se provodi u okviru razvoja, uvođenja i upotrebe umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, uključujući osobne podatke koji proizlaze iz neosobnih podataka i biometrijskih podataka, provodi se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ.

3. Unija i njezine države članice potiču istraživačke projekte namijenjene pronalaženju rješenja koja se temelje na umjetnoj inteligenciji, robotici i s njima povezanim tehnologijama, kojima se nastoje promicati socijalna uključenost, demokracija, pluralizam, solidarnost, pravednost, jednakost i suradnja.

Poglavlje II.

Obveze koje se moraju poštovati za visokorizične tehnologije

Članak 6.

Obveze koje se moraju poštovati za visokorizične tehnologije

1. Odredbe iz ovog poglavlja primjenjuje se samo na umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, koje se razvijaju, uvode i upotrebljavaju u Uniji, a koje se smatraju visokorizičnima.

2. Sva visokorizična umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode moraju se razvijati, uvoditi i upotrebljavati na način kojim se osigurava da neće doći do kršenja etičkih načela iz ove Uredbe.

Članak 7.

Umjetna inteligencija koja je usmjerena na čovjeka i koju je osmislio čovjek

1. Sve visokorizične umjetne tehnologije, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, razvijaju se, uvode i upotrebljavaju na način koji u svakom trenutku jamči potpun ljudski nadzor.

2. Tehnologije navedene u stavku 1. razvijaju se, uvode i upotrebljavaju na način kojim se omogućuje ponovno preuzimanje potpune ljudske kontrole kada je to potrebno, uključujući izmjenom ili zaustavljanjem tih tehnologija.

Članak 8.

Sigurnost, transparentnost i odgovornost

1. Sva visokorizična umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, razvijaju se, uvode i upotrebljavaju na način kojim se osigurava da se:

(a)

razvijaju, uvode i upotrebljavaju na otporan način kako bi osiguravali odgovarajuću razinu sigurnosti i to poštovanjem minimalnih referentnih zahtjeva u pogledu kibersigurnosti razmjerno utvrđenom riziku, kojom se sprečava iskorištavanje bilo kakvih tehničkih slabosti u zlonamjerne ili nezakonite svrhe;

(b)	razvijaju, uvode i upotrebljavaju na siguran način kojim se osigurava postojanje zaštitnih mehanizama koji obuhvaćaju rezervni plan i djelovanje u slučaju rizika u pogledu sigurnosti ili zaštite;

(c)	razvijaju, uvode i upotrebljavaju na način kojim se osigurava njihova pouzdanost koju korisnik može razumno očekivati u pogledu postizanja ciljeva i obavljanja aktivnosti za koje su osmišljeni, uključujući osiguravanjem mogućnosti reproduciranja svih operacija;

(d)

razvijaju, uvode i upotrebljavaju na način kojim se osigurava točnost u provedbi ciljeva i aktivnosti tih tehnologija; ako se povremene netočnosti ne mogu izbjeći, sustav subjektima za uvođenje i korisnicima mora na odgovarajući način ukazati, u mjeri u kojoj je to moguće, na vjerojatnost pogrešaka i netočnosti;

(e)	razvijaju, uvode i upotrebljavaju na lako razumljiv način kako bi se osigurala mogućnost preispitivanja tehničkih procesa tih tehnologija;

(f)

razvijaju, uvode i upotrebljavaju na način da korisnike obavještavaju da su u interakciji sa sustavima umjetne inteligencije te razvojne programere, subjekte za uvođenje i korisnike umjetne inteligencije na odgovarajući i sveobuhvatan način obavještavaju o svojim sposobnostima, točnosti i ograničenjima;

(g)	u skladu s člankom 6. stavkom 3., razvijaju, uvode i upotrebljavaju na način kojim se, u slučaju nesukladnosti sa sigurnosnim značajkama iz točaka od (a) do (g), omogućuje da se te funkcije privremeno onesposobe i vrate na prethodno stanje u kojem se ponovno uspostavljaju sigurne funkcije.

2. U skladu s člankom 6. stavkom 1. tehnologije navedene u stavku 1. ovog članka, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, moraju se razviti, uvesti i upotrebljavati na transparentan i sljediv način tako da se njihovi elementi, procesi i faze dokumentiraju u skladu s najvišim mogućim primjenjivim normama te da nacionalna nadzorna tijela iz članka 18. mogu procijeniti usklađenost tih tehnologija s obvezama iz ove Uredbe. Nadalje, razvojni programeri, subjekti za uvođenje ili korisnici tih tehnologija odgovorni su za sukladnost sa sigurnosnim značajkama iz stavka 1. i mogu je dokazati.

3. Razvojni programeri, subjekti za uvođenje ili korisnici tehnologija iz stavka 1. osiguravaju da nacionalna nadzorna tijela iz članka 18. ili, ako je primjenjivo, druga nacionalna ili europska sektorska nadzorna tijela mogu provesti reviziju mjera koje se poduzimaju kako bi se osigurala sukladnost sa sigurnosnim značajkama iz stavka 1.

Članak 9.

Nepristranost i nediskriminacija

1. Svi računalni programi, algoritmi ili podaci koje upotrebljavaju ili proizvode visokorizična umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije koje se razvijaju, uvode ili upotrebljavaju u Uniji moraju biti nepristrani i, ne dovodeći u pitanje stavak 2., ne smiju diskriminirati na temelju rase, roda, seksualne orijentacije, trudnoće, invaliditeta, fizičkih ili genetskih obilježja, dobi, nacionalne manjine, etničkog ili socijalnog podrijetla, jezika, vjere ili uvjerenja, političkih stavova ili građanskog sudjelovanja, državljanstva, bračnog ili ekonomskog statusa, obrazovanja ili kaznene evidencije.

2. Odstupajući od stavka 1. i ne dovodeći u pitanje pravo Unije o nezakonitoj diskriminaciji, svako različito postupanje prema osobama ili skupinama osoba može se opravdati samo ako postoji objektivan, razuman i legitiman cilj koji je razmjeran i nužan jer ne postoji alternativa kojom bi se manje narušilo načelo jednakog postupanja.

Članak 10.

Društvena odgovornost i rodna ravnopravnost

Sva visokorizična umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, koji se razvijaju, uvode i upotrebljavaju u Uniji, razvijaju se, uvode i upotrebljavaju u skladu s relevantnim pravom, načelima i vrijednostima Unije, na način kojim se ne utječe na izbore niti doprinosi širenju dezinformacija, poštuju prava radnika, promiče kvalitetno obrazovanje i digitalna pismenost, ne povećava rodna neravnopravnost sprečavanjem jednakih mogućnosti za sve i ne krši prava intelektualnog vlasništva niti bilo kakva njihova ograničenja ili iznimke.

Članak 11.

Ekološka održivost

Nacionalna nadzorna tijela iz članka 18. ili, ako je primjenjivo, druga nacionalna ili Europska sektorska nadzorna tijela, procjenjuju svu visokorizičnu umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode s obzirom na njihovu ekološku održivost, osiguravajući pritom da su uspostavljene mjere za ublažavanje i otklanjanje njihova općeg učinka u pogledu prirodnih resursa, potrošnje energije, stvaranja otpada, ugljičnog otiska, kriza u pogledu klimatskih promjena i uništavanja okoliša kako bi se osigurala sukladnost s primjenjivim pravom Unije ili nacionalnim pravom, kao i bilo kojim drugim međunarodnim obvezama u pogledu okoliša koje je Unija preuzela.

Članak 12.

Poštovanje privatnosti i zaštita osobnih podataka

Upotreba i prikupljanje biometrijskih podataka za potrebe daljinske identifikacije u javnim prostorima, kao što je biometrijsko prepoznavanje ili prepoznavanje lica, predstavljaju poseban rizik za temeljna prava te ih upotrebljavaju samo javna tijela država članica u situacijama od znatnog javnog interesa. Ta tijela osiguravaju da takvo uvođenje ili upotreba budu javno obznanjeni, proporcionalni, ciljani i ograničeni na posebne ciljeve i lokaciju te vremenski ograničeni, u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, posebno s Uredbom (EU) 2016/679 i Direktivom 2002/58/EZ, te uz dužno poštovanje ljudskog dostojanstva i autonomije te temeljnih prava utvrđenih u Povelji, odnosno prava na poštovanje privatnosti i zaštitu osobnih podataka.

Članak 13.

Pravo na obeštećenje

Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo tražiti naknadu štete uzrokovane razvojem, uvođenjem i upotrebom visokorizične umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, čime se krši pravo Unije i obveze utvrđene u ovoj Uredbi.

Članak 14.

Procjena rizika

1. Za potrebe ove Uredbe umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, smatraju se visokorizičnim tehnologijama ako, nakon procjene rizika na temelju objektivnih kriterija kao što su njihova posebna uporaba ili svrha, sektor u kojem se razvijaju, uvode ili upotrebljavaju te ozbiljnost moguće ozljede ili štete, njihov razvoj, uvođenje ili uporaba podrazumijevaju znatan rizik koji se može očekivati da naude ili naštete pojedincima ili društvu kršenjem temeljnih prava i pravila o sigurnosti Unije.

2. Ne dovodeći u pitanje primjenjivo sektorsko zakonodavstvo, procjenu rizika umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, provode, u skladu s objektivnim kriterijima iz stavka 1. ovog članka i na iscrpnom i kumulativnom popisu iz Priloga ovoj Uredbi, nacionalna nadzorna tijela iz članka 18. koja koordiniraju Komisija i/ili bilo koje druge relevantne institucije, tijela, uredi i agencije Unije koji mogu biti imenovani u tu svrhu u kontekstu suradnje.

3. U suradnji s nacionalnim nadzornim tijelima iz stavka 2. Komisija delegiranim aktima u skladu s člankom 20. sastavlja i naknadno ažurira zajednički popis visokorizičnih tehnologija utvrđenih u Uniji.

4. Komisija također putem delegiranih akata u skladu s člankom 20. redovito ažurira popis predviđen u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 15.

Procjena sukladnosti

1. Visokorizična umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije podliježu procjeni sukladnosti s obvezama utvrđenima u člancima od 6. do 12. ove Uredbe, kao i naknadnom praćenju, koje provode nacionalna nadzorna tijela iz članka 18. u koordinaciji Komisije i/ili drugih relevantnih institucija, tijela, ureda i agencija Unije koji mogu biti imenovani u tu svrhu.

2. Softver, algoritmi i podaci koje upotrebljavaju ili proizvode visokorizične tehnologije koje su ocijenjene kao sukladne s obvezama iz ove Uredbe u skladu sa stavkom 1. također se smatraju sukladnima s tim obvezama, osim u slučaju da nacionalno nadzorno tijelo odluči provesti procjenu na vlastitu inicijativu ili na zahtjev razvojnog programera, subjekta za uvođenje ili korisnika.

3. Ne dovodeći u pitanje sektorsko zakonodavstvo, Komisija i/ili bilo koje relevantne institucije, tijela, uredi i agencije Unije koji mogu biti posebno imenovani u tu svrhu izrađuju obvezujuće smjernice o metodologiji koju nacionalna nadzorna tijela trebaju upotrebljavati za procjenu sukladnosti iz stavka 1. do datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 16.

Europska potvrda o sukladnosti s etičkim načelima

1. Ako je u skladu s člankom 15. pozitivno ocijenjena usklađenost visokorizične umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, odgovarajuće nacionalno nadzorno tijelo izdaje europsku potvrdu o sukladnosti s etičkim načelima.

2. Svaki razvojni programer, subjekt za uvođenje ili korisnik umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, koji se ne smatraju visokorizičnima i koji stoga ne podliježu obvezama utvrđenima u člancima od 6. do 12. te procjeni rizika i sukladnosti iz članaka 14. i 15., također mogu nastojati potvrditi usklađenost s obvezama utvrđenima u ovoj Uredbi ili dijelom njih, ako je to opravdano prirodom dotične tehnologije u skladu s odlukom nacionalnih nadzornih tijela. Potvrda se izdaje samo ako je relevantno nacionalno nadzorno tijelo provelo procjenu sukladnosti i ako je njezina ocjena pozitivna.

3. Za potrebe izdavanja potvrde iz stavka 2. Komisija i/ili druge relevantne institucije, tijela, uredi i agencije Unije koji mogu biti imenovani u tu svrhu razvijaju postupak podnošenja zahtjeva.

Poglavlje III.

Institucionalni nadzor

Članak 17.

Norme upravljanja i smjernice za provedbu

1. Umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije koje se razvijaju, uvode ili upotrebljavaju u Uniji moraju biti u skladu s relevantnim normama upravljanja koje su u skladu s pravom, načelima i vrijednostima Unije utvrdila nacionalna nadzorna tijela iz članka 18., u koordinaciji Komisije i/ili bilo kojih relevantnih institucija, tijela, ureda i agencija Unije koji mogu biti imenovani u tu svrhu i uz savjetovanje s relevantnim dionicima.

2. Norme iz stavka 1. uključuju neobvezujuće provedbene smjernice o metodologiji za usklađenost razvojnih programera, subjekata za uvođenje i korisnika s ovom Uredbom te se objavljuju do datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

3. Podacima koje upotrebljava ili proizvodi umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije koje se razvijaju, uvode ili upotrebljavaju u Uniji upravljaju razvojni programeri, subjekti za uvođenje i korisnici u skladu s relevantnim nacionalnim normama te normama Unije i drugih europskih organizacija i međunarodnim pravilima i normama te relevantnim sektorskim i poslovnim protokolima. Konkretno, ako je to izvedivo, razvojni programeri i subjekti za uvođenje provode provjere kvalitete vanjskih izvora podataka koje upotrebljavaju umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije te uspostavljaju mehanizme nadzora njihova prikupljanja, pohrane, obrade i upotrebe.

4. Ne dovodeći u pitanje pravo na prenosivost i prava osoba čija je upotreba umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija stvorila podatke, prikupljanje, pohrana, obrada i dijeljenje podataka te pristup podacima koje upotrebljava ili proizvodi umjetna inteligencija, robotika i s njima povezane tehnologije koje se razvijaju, uvode ili upotrebljavaju u Uniji moraju biti u skladu s relevantnim nacionalnim normama te normama Unije i drugih europskih organizacija, međunarodnim pravilima i normama te relevantnim sektorskim i poslovnim protokolima. Konkretno, razvojni programeri i subjekti za uvođenje osiguravaju primjenu tih protokola tijekom razvoja i uvođenja umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, tako da jasno definiraju zahtjeve za obradu i odobravanje pristupa podacima koje te tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, kao i svrhu, opseg i adresate obrade i odobravanja pristupa takvim podacima, pri čemu u svakom trenutku nad svim tim mora biti moguće provesti reviziju i pratiti sljedivost.

Članak 18.

Nadzorna tijela

1. Svaka država članica imenuje neovisno javno tijelo koje će biti odgovorno za praćenje primjene ove Uredbe („nadzorno tijelo”) te za provedbu procjena rizika i sukladnosti te certifikacije iz članaka 14., 15. i 16., ne dovodeći u pitanje sektorsko zakonodavstvo.

2. Svako nacionalno nadzorno tijelo doprinosi dosljednoj primjeni ove Uredbe u cijeloj Uniji. U tu svrhu nadzorna tijela u svakoj državi članici surađuju međusobno, s Komisijom i drugim relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije koji mogu biti imenovani u tu svrhu.

3. Svako nacionalno nadzorno tijelo služi kao prva kontaktna točka u slučajevima sumnje na kršenje etičkih načela i pravnih obveza utvrđenih u ovoj Uredbi, uključujući diskriminirajuće postupanje ili kršenje drugih prava, kao rezultat razvoja, uvođenja ili upotrebe umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija. U takvim slučajevima odgovarajuće nacionalno nadzorno tijelo provodi procjenu sukladnosti s ciljem podupiranja prava građana na osporavanje i pravnu zaštitu.

4. Svako nacionalno nadzorno tijelo odgovorno je za nadzor primjene relevantnih nacionalnih, europskih i međunarodnih pravila i normi upravljanja iz članka 17. na umjetnu inteligenciju, robotiku i s njima povezane tehnologije, među ostalim povezivanjem s najvećim mogućim brojem relevantnih dionika. U tu svrhu nadzorna tijela u svakoj državi članici osiguravaju forum za redovitu razmjenu informacija i suradnju među dionicima iz akademske zajednice, sektora istraživanja, industrije i civilnog društva.

5. Svako nacionalno nadzorno tijelo pruža stručne i administrativne smjernice i potporu za opću provedbu prava Unije u pogledu umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija te etičkih načela utvrđenih u ovoj Uredbi, osobito organizacijama u području relevantnih istraživanja i razvoja, te malim i srednjim poduzećima i start-up poduzećima.

6. Svaka država članica obavješćuje Europsku komisiju o pravnim odredbama koje donosi u skladu s ovim člankom do … [SL: molimo unijeti datum jedne godine nakon stupanja na snagu] te bez odgode o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.

7. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale provedbu etičkih načela i pravnih obveza utvrđenih u ovoj Uredbi. Države članice podupiru relevantne dionike i civilno društvo, i na razini Unije i na nacionalnoj razini, u njihovim naporima da osiguraju pravovremen, etički i informiran odgovor na nove prilike i izazove, posebno na one koji su prekogranične prirode, a koji proizlaze iz tehnološkog razvoja u području umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija.

Članak 19.

Prijava povreda i zaštita prijavitelja

Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća (6) primjenjuje se na prijavljivanje povreda ove Uredbe i na zaštitu osoba koje prijavljuju te povrede.

Članak 20.

Koordinacija na razini Unije

1. Komisija i/ili sve relevantne institucije, tijela, uredi i agencije Unije koji mogu biti imenovani u tom kontekstu imaju sljedeće zadaće:

—

osiguravanje dosljedne procjene rizika umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija iz članka 14. koju provode nacionalna nadzorna tijela iz članka 18. na temelju zajedničkih objektivnih kriterija iz članka 8. stavka 1. i iz popisa visokorizičnih sektora i visokorizičnih uporaba ili svrha iz Priloga ovoj Uredbi;

—	primanje na znanje procjene sukladnosti i naknadnog praćenja visokorizične umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija iz članka 15. koje provode nacionalna nadzorna tijela iz članka 18.;

—	razvoj postupka podnošenja zahtjeva za certifikat iz članka 16. koji izdaju nacionalna nadzorna tijela iz članka 18.;

—	ne dovodeći u pitanje sektorsko zakonodavstvo, pripremanje obvezujućih smjernica iz članka 17. stavka 4. o metodologiji koju trebaju upotrebljavati nacionalna nadzorna tijela iz članka 18.;

—	koordiniranje uspostave relevantnih standarda upravljanja iz članka 17. od strane nacionalnih nadzornih tijela iz članka 18., uključujući neobvezujuće provedbene smjernice za razvojne programere, subjekte za uvođenje i korisnike u pogledu metodologije za usklađenost s ovom Uredbom;

—	suradnja s nacionalnim nadzornim tijelima iz članka 18. u pogledu njihova doprinosa dosljednoj primjeni ove Uredbe u cijeloj Uniji u skladu s člankom 18. stavkom 2.;

—

djelovanje kao centar za stručnost promicanjem razmjene informacija povezanih s umjetnom inteligencijom, robotikom i s njima povezanim tehnologijama te podupiranjem razvoja zajedničkog razumijevanja na jedinstvenom tržištu, izdavanjem dodatnih smjernica, mišljenja i stručnog znanja nacionalnim nadzornim tijelima iz članka 18., praćenjem provedbe relevantnog prava Unije, utvrđivanjem standarda za najbolju praksu i, prema potrebi, davanjem preporuka za regulatorne mjere; pritom bi se trebali povezati s najvećim mogućim brojem relevantnih dionika i osigurati da je sastav njegovih razina odlučivanja raznolik i da se njime osigurava rodna ravnopravnost;

—	organiziranje radne skupine za sigurnost i obranu čiji je cilj razmatranje pitanja politike i ulaganja koja se posebno odnose na etičku upotrebu umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija u području sigurnosti i obrane.

Članak 21.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 14. stavka 3. i 4. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [datum stupanja na snagu ove Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 14. stavaka 3. i 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranog akta koji je već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 14. stavaka 3. i 4. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 22.

Izmjena Direktive (EU) 2019/1937

Direktiva (EU) 2019/1937 mijenja se kako slijedi:

u članku 2. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„xi.	razvoj, uvođenje i upotrebu umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija;”

u dijelu I. Priloga dodaje se sljedeća točka:

„K.

Članak 2. stavak 1. točka (a) podtočka xi. razvoj, uvođenje i upotreba umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija.

„xxi.

Uredba [XXX] Europskog parlamenta i Vijeća o etičkim načelima za razvoj, uvođenje i upotrebu umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija.””

Članak 23.

Preispitivanje

Komisija redovito preispituje razvoj umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, uključujući računalne programe, algoritme i podatke koje takve tehnologije upotrebljavaju ili proizvode, te do … [SL: molimo unijeti datum tri godine nakon stupanja na snagu] i zatim svake tri godine Europskom parlamentu, Vijeću te Gospodarskom i socijalnom odboru podnosi izvješće o primjeni ove Uredbe, uključujući procjenu mogućnosti da se izmijeni njezino područje primjene.

Članak 24.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od XX.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

PRILOG

Iscrpan i kumulativni popis visokorizičnih sektora i visokorizičnih uporaba ili namjena koje uključuju rizik od kršenja temeljnih prava i sigurnosnih pravila.

Visokorizični sektori

—	Zapošljavanje

—	Obrazovanje.

—	Zdravstvena skrb

—

Promet

—	Energetika

—	Javni sektor (azil, migracije, granične kontrole, pravosuđe i usluge socijalne sigurnosti)

—	Obrana i sigurnost

—	Financije, bankarstvo, osiguranje

Visokorizične uporabe ili svrhe

—	Zapošljavanje

—	Ocjenjivanje učenika

—	Dodjela javnih sredstava

—	Odobravanje zajmova

—	Trgovanje, posredovanje, oporezivanje itd.

—	Liječenje i medicinski postupci

—	Izborni procesi i političke kampanje

—	Odluke javnog sektora koje imaju znatan i izravan učinak na prava i obveze fizičkih ili pravnih osoba

—	Automatizirana vožnja

—	Upravljanje prometom

—	Autonomni vojni sustavi

—	Proizvodnja i distribucija energije

—	Gospodarenje otpadom

—	Kontrola emisija

(1) Za automatiziranu vožnju vozila SAE International predložio je šest razina automatizacije vožnje u standardu J3016, koji je posljednji put ažuriran 2018. i nosi naziv J3016_201806. https://www.sae.org/standards/content/j3016_201806/

(2) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(3) Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).

(4) Definicija kao u Komunikaciji Europske komisije COM(2018)0237, 25.04.2018., str. 1., prilagođeno.

(5) Iz definicije industrijskih robota u normi ISO 8373.

(6) Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/107

P9_TA(2020)0276

Sustav građanskopravne odgovornosti za umjetnu inteligenciju

Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. s preporukama Komisiji o sustavu građanskopravne odgovornosti za umjetnu inteligenciju (2020/2014(INL))

(2021/C 404/05)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članke 114. i 169. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 85/374/EEZ od 25. srpnja 1985. o približavanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode (1) (Direktiva o odgovornosti za proizvode),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”) (2) i Direktivu 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača (3), kao i ostala pravila o zaštiti potrošača,

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o medicinskim proizvodima (4),

—	uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2018/1488 od 28. rujna 2018. o osnivanju Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi (5),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/770 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga (6),

—	uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. i smjernice o boljoj regulativi (7),

—	uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 6. lipnja 2018. o uspostavi programa Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027. (COM(2018)0434),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 25. travnja 2018. o umjetnoj inteligenciji za Europu (COM(2018)0237),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 7. prosinca 2018. o koordiniranom planu o umjetnoj inteligenciji (COM(2018)0795),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. travnja 2019. o izgradnji povjerenja u antropocentričnu umjetnu inteligenciju (COM(2019)0168),

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru od 19. veljače 2020. o utjecaju umjetne inteligencije, interneta stvari i robotike na sigurnost i odgovornost (COM(2020)0064),

—	uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije od 19. veljače 2020. o umjetnoj inteligenciji – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja (COM(2020)0065),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. s preporukama Komisiji o pravilima građanskog prava o robotici (8),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. lipnja 2017. o digitalizaciji europske industrije (9),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2018. o autonomnim oružanim sustavima (10),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. veljače 2019. o sveobuhvatnoj europskoj industrijskoj politici o umjetnoj inteligenciji i robotici (11),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. veljače 2020. o automatiziranim postupcima donošenja odluka: osiguravanje zaštite potrošača i slobodnog kretanja robe i usluga (12),

—	uzimajući u obzir izvješće Stručne skupine na visokoj razini za umjetnu inteligenciju od 8. travnja 2019. pod nazivom „Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju”,

—	uzimajući u obzir izvješće Stručne skupine na visokoj razini za umjetnu inteligenciju od 8. travnja 2019. pod nazivom „Definicija umjetne inteligencije: glavne mogućnosti i discipline”,

—	uzimajući u obzir izvješće Stručne skupine na visokoj razini za umjetnu inteligenciju od 26. lipnja 2019. pod nazivom „Preporuke za politiku i ulaganja za pouzdanu umjetnu inteligenciju”,

—	uzimajući u obzir izvješće od 21. studenoga 2019. podskupine za nove tehnologije Stručne skupine za odgovornost i nove tehnologije pod naslovom „Odgovornost za umjetnu inteligenciju i druge digitalne tehnologije u nastajanju”,

—	uzimajući u obzir Studiju o ocjeni europske dodane vrijednosti koju je provela Služba Europskog parlamenta za istraživanja pod nazivom „Sustav građanskopravne odgovornosti za umjetnu inteligenciju: ocjena europske dodane vrijednosti” (13)

—	uzimajući u obzir informativno izvješće STOA-e Službe Europskog parlamenta za istraživanja iz lipnja 2016. o pravnim i etičkim promišljanjima u pogledu robotike (14),

—	uzimajući u obzir studiju Glavne uprave Europskog parlamenta za unutarnju politiku iz listopada 2016. koju je naručio Odbor za pravna pitanja naslovljenu „Pravila europskog građanskog prava o robotici” (15),

—	uzimajući u obzir članke 47. i 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te Odbora za promet i turizam,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0178/2020),

budući da koncept „odgovornosti” ima važnu dvostruku ulogu u našem svakodnevnom životu: s jedne strane, osigurava da osoba koja je pretrpjela ozljedu ili štetu ima pravo tražiti i dobiti naknadu od strane za koju je dokazano da je odgovorna za tu ozljedu ili štetu te, s druge strane, pruža gospodarske poticaje fizičkim i pravnim osobama kako bi se izbjeglo da uopće dođe do nanošenja ozljede ili štete odnosno na temelju njihova ponašanja utvrđuje se izloženost riziku od plaćanja naknade;

budući da svaki pravni okvir građanskopravne odgovornosti usmjeren na budućnost mora stvoriti povjerenje u pogledu sigurnosti, pouzdanosti i dosljednosti proizvoda i usluga, među ostalim u području digitalnih tehnologija, kako bi se uspostavila ravnoteža između učinkovite i pravedne zaštite potencijalnih žrtava ozljede ili štete i osiguranja dovoljnog manevarskog prostora kako bi poduzeća, a posebno mala i srednja poduzeća, mogla razviti nove tehnologije, proizvode ili usluge; budući da će to pomoći u izgradnji povjerenja i stvaranju stabilnosti za ulaganja; budući da bi u konačnici cilj svakog okvira odgovornosti trebao biti pružanje pravne sigurnosti svim stranama, bilo da je riječ o proizvođaču, operateru, oštećenoj osobi bilo da je riječ o ostalim trećim stranama;

budući da se u pravnom sustavu države članice pravila o odgovornosti mogu prilagoditi za određene aktere ili se mogu postrožiti za određene aktivnosti; budući da objektivna odgovornost znači da se strana može smatrati odgovornom unatoč nepostojanju krivnje; budući da se u mnogim nacionalnim zakonima o odgovornosti za štetu tuženik smatra objektivno odgovornim ako rizik koji je taj tuženik stvorio za javnost, na primjer u slučaju automobila ili opasnih aktivnosti, ili rizik koji ne može kontrolirati, poput životinja, prouzroči ozljedu ili štetu;

D.	budući da bi svakom budućem zakonodavstvu Unije, čiji je cilj izričita dodjela odgovornosti u pogledu sustava umjetne inteligencije, trebali prethoditi analiza i savjetovanje s državama članicama o usklađenosti predloženog zakonodavnog akta s gospodarskim, pravnim i socijalnim uvjetima;

budući da bi pitanje sustava građanskopravne odgovornosti za umjetnu inteligenciju trebalo biti predmet široke javne rasprave, uzimajući u obzir sve relevantne interese, a posebno etičke, pravne, gospodarske i socijalne aspekte, kako bi se izbjegli nesporazumi i neopravdani strahovi koje ta tehnologija može prouzročiti među građanima; budući da bi preduvjet za daljnje zakonodavne korake trebalo biti da se u okviru procjene učinka pažljivo ispitaju posljedice svakog novog regulatornog okvira za sve sudionike;

F.	budući da pojam sustava umjetne inteligencije obuhvaća veliku skupinu različitih tehnologija, uključujući jednostavnu statistiku, strojno učenje i duboko učenje;

budući da bi se upotrebom termina „automatizirano donošenje odluka” mogla izbjeći eventualna dvosmislenost pojma umjetne inteligencije; budući da „automatizirano donošenje odluka” podrazumijeva da korisnik prvobitno nekom subjektu djelomično ili u potpunosti delegira odluku korištenjem softvera ili usluge; budući da taj subjekt zatim koristi automatske modele donošenja odluka za izvršavanje radnje u ime korisnika ili za utjecanje na odluke korisnika o provedbi radnje.

budući da određeni sustavi umjetne inteligencije predstavljaju znatne pravne izazove za postojeći okvir odgovornosti te bi mogli dovesti do situacija u kojima bi zbog njihove netransparentnosti moglo biti iznimno skupo ili čak nemoguće utvrditi tko je kontrolirao rizik povezan sa sustavom umjetne inteligencije odnosno kojim je kodom, unosom ili podatkom u konačnici prouzročeno štetno djelovanje; budući da bi ti faktori mogli otežati utvrđivanje veze između ozljede ili štete i ponašanja koje ju je prouzročilo, zbog čega žrtve možda neće dobiti odgovarajuću naknadu;

budući da do pravnih izazova također dolazi zbog povezanosti između sustava umjetne inteligencije te ostalih sustava umjetne inteligencije i sustava koji ne obuhvaćaju umjetnu inteligenciju, njihove ovisnosti o vanjskim podatcima, osjetljivosti na povrede kibersigurnosti te zbog dizajna sve autonomnijih sustava umjetne inteligencije koji, među ostalim, upotrebljavaju tehnike za strojno učenje i duboko učenje;

budući da dobri etički standardi za sustave umjetne inteligencije u kombinaciji s čvrstim i pravednim postupcima naknade mogu pomoći u savladavanju tih pravnih izazova i uklanjanju rizika da će korisnici biti manje skloni prihvatiti tehnologiju u nastajanju; budući da pravedni postupci naknade znače da bi svaka osoba koja pretrpi štetu prouzročenu sustavima umjetne inteligencije ili čiju su materijalnu štetu prouzročili sustavi umjetne inteligencije trebala imati istu razinu zaštite u usporedbi sa slučajevima koji ne uključuju sustav umjetne inteligencije; budući da korisnik mora biti siguran da je potencijalna šteta koju prouzroče sustavi koji upotrebljavaju umjetnu inteligenciju pokrivena odgovarajućim osiguranjem i da postoji definiran pravni put za pravnu zaštitu;

budući da je pravna sigurnost i jedan od ključnih uvjeta za dinamičan razvoj i inovacije u pogledu tehnologije koja se temelji na umjetnoj inteligenciji, a posebno za novoosnovana poduzeća, mikro poduzeća te mala i srednja poduzeća, i za njezinu praktičnu primjenu u svakodnevnom životu; budući da ključna uloga novoosnovanih poduzeća, mikro poduzeća te malih i srednjih poduzeća, posebno u europskom gospodarstvu, opravdava strogo razmjeran pristup kako bi im se omogućili razvoj i inovacije;

budući da raznolikost sustava umjetne inteligencije i različit raspon rizika koje predstavlja ta tehnologija komplicira rad na pronalasku jedinstvenog rješenja, prikladnog za cijeli spektar rizika; budući da bi u tom pogledu trebalo usvojiti pristup u kojem se pokusi, pilot-projekti i regulatorna sigurna okružja koriste za osmišljavanje razmjernih rješenja utemeljenih na dokazima kojima se po potrebi rješavaju pitanja specifičnih situacija i sektora;

Uvod

smatra da je izazov u vezi s uvođenjem sustava umjetne inteligencije u društvo, na radna mjesta i u gospodarstvo jedno od najvažnijih pitanja u aktualnom političkom programu; budući da bi tehnologije koje se temelje na umjetnoj inteligenciji mogle i trebale pokušati poboljšati naše živote u gotovo svim sektorima, od osobne sfere, kao što su sektor prometa, personalizirano obrazovanje, pomoć ranjivim osobama, fitness programi i odobravanje kredita, do radnog okružja, kao što je na primjer olakšanje napornih i repetitivnih zadataka, i globalnih izazova poput klimatskih promjena, zdravstvene skrbi, prehrane i logistike;

čvrsto je uvjeren da je za učinkovito iskorištavanje prednosti i sprečavanje potencijalnih zlouporaba sustava umjetne inteligencije te za izbjegavanje regulatorne fragmentacije u Uniji, ključno jedinstveno zakonodavstvo utemeljeno na načelima i primjereno budućnosti za sve sustave umjetne inteligencije diljem EU-a; smatra da se prednost treba dati sektorskim propisima za cijeli niz mogućih primjena, ali da se čini da je potreban horizontalan i usklađen pravni okvir utemeljen na zajedničkim načelima kako bi se osigurala pravna jasnoća i uspostavili jednaki standardi diljem Unije te učinkovito zaštitile naše europske vrijednosti i građanska prava;

navodi da jedinstveno digitalno tržište treba biti potpuno usklađeno jer su za digitalnu sferu karakteristični brza prekogranična dinamika i međunarodni tokovi podataka; smatra da će Unija ostvariti ciljeve očuvanja digitalnog suvereniteta Unije i poticanja digitalnih inovacija u Europi samo dosljednim i zajedničkim pravilima koja su usklađena s kulturom inovacija;

primjećuje da je globalna utrka u umjetnoj inteligenciji već u tijeku i da bi Unija u njoj trebala imati vodeću ulogu iskorištavanjem svojeg znanstvenog i tehnološkog potencijala; snažno naglašava da tehnološki razvoj ne smije ugroziti zaštitu korisnika od štete koju mogu prouzročiti uređaji i sustavi koji upotrebljavaju umjetnu inteligenciju; potiče promicanje standarda Unije o građanskopravnoj odgovornosti na međunarodnoj razini;

čvrsto je uvjeren da bi se nova zajednička pravila za sustave umjetne inteligencije trebala usvojiti samo u obliku uredbe; smatra da je pitanje odgovornosti u slučajevima ozljede ili štete prouzročene sustavom umjetne inteligencije jedan od ključnih aspekata koje treba riješiti u tom okviru;

Odgovornost i umjetna inteligencija

smatra da nije potrebno potpuno preispitivanje funkcionalnih sustava odgovornosti, ali da složenost, povezanost, netransparentnost, osjetljivost, sposobnost promjene nakon ažuriranja, sposobnost samostalnog učenja i potencijalna autonomija sustava umjetne inteligencije, kao i mnoštvo uključenih aktera ipak predstavljaju znatan izazov za učinkovitost odredbi o okviru odgovornosti na nacionalnoj razini i razini Unije; smatra da su potrebne posebne i koordinirane prilagodbe sustava odgovornosti kako bi se izbjegla situacija u kojoj osobe koje pretrpe štetu ili čija je imovina oštećena ostanu bez naknade;

napominje da fizičke ili virtualne aktivnosti, uređaji ili procesi koje pokreću sustavi umjetne inteligencije mogu tehnički biti izravan ili neizravan uzrok ozljede ili štete iako su oni gotovo uvijek rezultat nečije izgradnje ili uvođenja sustava ili pak uplitanja u sustave; u tom pogledu primjećuje da sustavima umjetne inteligencije nije potrebno dati pravnu osobnost; smatra da bi zbog netransparentnosti, povezanosti i autonomije sustava umjetne inteligencije u praksi bilo vrlo teško ili čak nemoguće utvrditi iza kojih konkretnih štetnih aktivnosti sustava umjetne inteligencije stoji specifična ljudska intervencija ili odluka u dizajnu; podsjeća da se, u skladu s općeprihvaćenim pojmovima odgovornosti, ta prepreka ipak može zaobići tako da u cijelom vrijednosnom lancu odgovorne budu različite osobe koje stvaraju, održavaju ili kontroliraju rizik povezan sa sustavom umjetne inteligencije;

smatra da se Direktiva o odgovornosti za proizvode tijekom više od 30 godina pokazala učinkovitim sredstvom za dobivanje naknade za štetu prouzročenu neispravnim proizvodom, ali da bi je ipak trebalo preispitati kako bi se prilagodila digitalnom svijetu i kako bi se savladali izazovi koje donose digitalne tehnologije u nastajanju, čime će se osigurati visoka razina stvarne zaštite potrošača, kao i pravna sigurnost za potrošače i poduzeća te istodobno izbjeći veliki troškovi i rizici za MSP-ove i novoosnovana poduzeća; apelira na Komisiju da ocijeni bi li Direktivu o odgovornosti za proizvode trebalo pretvoriti u uredbu kako bi se pojasnila definicija „proizvoda” tako što će utvrditi jesu li digitalni sadržaj i digitalne usluge obuhvaćeni njezinim područjem primjene te da razmotri prilagodbu pojmova kao što su „šteta”, „neispravnost” i „proizvođač”; smatra da bi za potrebe pravne sigurnosti u cijeloj Uniji, nakon preispitivanja Direktive o odgovornosti za proizvode, pojam „proizvođača” trebao uključivati proizvođače, razvojne programere, programere i pružatelje usluga, kao i pozadinske operatere; poziva Komisiju da razmotri temeljitu promjenu pravila kojima se uređuje teret dokazivanja za štetu prouzročenu digitalnim tehnologijama u nastajanju u jasno definiranim slučajevima i nakon odgovarajuće procjene; ističe da je važno zajamčiti da ažurirani akt Unije ostane ograničen na jasno utvrđene probleme za koje već postoje izvediva rješenja i da istodobno omogući obuhvaćanje budućeg tehnološkog razvoja, uključujući razvoj utemeljen na besplatnom softveru otvorenog koda; primjećuje da bi se Direktiva o odgovornosti za proizvode trebala i dalje upotrebljavati u pogledu odštetnih zahtjeva na temelju građanskopravne odgovornosti protiv proizvođača neispravnog sustava umjetne inteligencije kad se takav sustav smatra proizvodom na temelju te Direktive; naglašava da bi svako ažuriranje okvira odgovornosti za proizvode trebalo ići ruku pod ruku s ažuriranjem Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda (16) kako bi se zajamčilo da sustavi umjetne inteligencije uključuju načela integrirane sigurnosti;

smatra da postojeće pravo država članica u pogledu odgovornosti za štetu koja se temelji na krivnji u većini slučajeva nudi dovoljnu razinu zaštite za osobe koje pretrpe štetu koju je svojim uplitanjem prouzročila treća strana, kao što je haker, ili za osobe čiju je imovinu oštetila takva treća strana jer uplitanje obično predstavlja radnju koja se temelji na krivnji; primjećuje da se dodavanje pravila o odgovornosti radi dopune postojećeg nacionalnog prava u pogledu odgovornosti čini nužnim samo za posebne slučajeve, uključujući one u kojima se trećoj strani ne može ući u trag ili je treća strana ostala bez sredstava;

10.

stoga smatra primjerenim da je u ovom izvješću naglasak na odštetnim zahtjevima na temelju građanskopravne odgovornosti protiv operatera sustava umjetne inteligencije; potvrđuje da je odgovornost operatera opravdana činjenicom da on kontrolira rizik povezan sa sustavom umjetne inteligencije, što je usporedivo s vlasnikom automobila; smatra da će zbog složenosti i povezanosti sustava umjetne inteligencije operater u mnogim slučajevima biti prva vidljiva kontaktna točka za oštećenu osobu;

Odgovornost operatera

11.

smatra da bi pravila o odgovornosti koja uključuju operatera trebala obuhvaćati sav rad sustava umjetne inteligencije, bez obzira na to odvija li se taj rad fizički ili virtualno; primjećuje da primjena na javnim mjestima koja mnoge osobe izlaže riziku ipak predstavlja slučajeve koje je potrebno dodatno razmotriti; smatra da potencijalne žrtve ozljede ili štete često nisu svjesne rada i obično protiv operatera ne podnose odštetne zahtjeve na temelju ugovorne odgovornosti; primjećuje da bi u slučaju nastanka ozljede ili štete te osobe mogle samo podnijeti odštetni zahtjev koji se temelji na krivnji i da bi teško mogle dokazati krivnju operatera sustava umjetne inteligencije te stoga s tim povezani odštetni zahtjevi ne bi uspjeli;

12.

smatra primjerenim da pojam operater obuhvaća pristupnog i pozadinskog operatera, sve dok potonji nije obuhvaćen Direktivom o odgovornosti za proizvode; primjećuje da bi pristupni operater trebao biti definiran kao fizička ili pravna osoba koja ima određeni stupanj kontrole nad rizikom povezanim s radom i funkcioniranjem sustava umjetne inteligencije te koja ostvaruje korist od njegova rada; navodi da bi pozadinski operater trebao biti definiran kao fizička ili pravna osoba koja kontinuirano utvrđuje značajke tehnologije, pruža podatke i ključnu uslugu pozadinske podrške te stoga ima i određeni stupanj kontrole nad rizikom povezanim s radom i funkcioniranjem sustava umjetne inteligencije; smatra da provedba kontrole znači svako djelovanje operatera koje utječe na rad sustava umjetne inteligencije, a time i na mjeru u kojoj treće strane izlaže njegovim potencijalnim rizicima; smatra da bi ta djelovanja mogla utjecati na rad sustava umjetne inteligencije od početka do kraja utvrđivanjem ulaznih i izlaznih podataka ili rezultata odnosno da bi mogla izmijeniti određene funkcije ili procese unutar sustava umjetne inteligencije;

13.

primjećuje da bi mogle postojati situacije u kojima ima više od jednog operatera, na primjer pozadinski i pristupni operater; smatra da bi u tom slučaju svi operateri trebali imati solidarnu odgovornost i regresno pravo koje bi među sobom primijenili u odgovarajućim razmjerima; smatra da bi se razmjer odgovornosti trebao utvrditi prema stupnju kontrole operatera nad rizikom povezanim s radom i funkcioniranjem sustava umjetne inteligencije; smatra da je potrebno poboljšati sljedivost proizvoda kako bi se bolje identificirali sudionici u različitim fazama;

Različita pravila o odgovornosti za različite rizike

14.

prepoznaje da je vrsta sustava umjetne inteligencije nad kojim operater provodi kontrolu jedan od odlučujućih faktora kad je riječ o odgovornosti; primjećuje da sustav umjetne inteligencije koji uključuje inherentan visoki rizik i djeluje autonomno potencijalno ugrožava širu javnost u mnogo većoj mjeri; smatra da se, na temelju pravnih izazova koje sustavi umjetne inteligencije predstavljaju za postojeće sustave građanskopravne odgovornosti, čini razumnim uspostaviti zajednički sustav objektivne odgovornosti za takve visokorizične autonomne sustave umjetne inteligencije; ističe da bi se takav pristup koji se temelji na riziku i koji bi mogao obuhvaćati nekoliko razina rizika trebao temeljiti na jasnim kriterijima i odgovarajućoj definiciji visokog rizika te zajamčiti pravnu sigurnost;

15.

smatra da sustav umjetne inteligencije predstavlja visok rizik kad njegov autonomni rad uključuje znatan potencijal da jednoj osobi ili više njih prouzroči štetu na nasumičan način koji nadilazi ono što se može očekivati; smatra da se pri utvrđivanju je li sustav umjetne inteligencije visokorizičan u obzir moraju uzeti i sektor u kojem se može očekivati nastanak znatnih rizika i priroda poduzetih aktivnosti; smatra da važnost potencijala ovisi o međudjelovanju između težine moguće štete, vjerojatnosti da će rizik prouzročiti ozljedu ili štetu i načina na koji se sustav umjetne inteligencije upotrebljava;

16.

preporučuje da svi visokorizični sustavi umjetne inteligencije budu iscrpno navedeni u Prilogu predloženoj Uredbi; priznaje da bi, s obzirom na brz tehnološki razvoj i potrebno tehničko stručno znanje, Komisija trebala preispitati taj Prilog bez nepotrebne odgode, ali barem svakih šest mjeseci, i po potrebi ga izmijeniti delegiranim aktom; smatra da bi Komisija trebala blisko surađivati s novoosnovanim stalnim odborom, koji je sličan postojećem Stalnom odboru za prekursore ili Tehničkom odboru za motorna vozila, u kojima su nacionalni stručnjaci iz država članica i dionici; smatra da bi uravnoteženo članstvo u Stručnoj skupini na visokoj razini za umjetnu inteligenciju moglo poslužiti kao primjer za formiranje skupine dionika uz sudjelovanje stručnjaka za etiku te antropologa, sociologa i stručnjaka za mentalno zdravlje; također smatra da bi Europski parlament trebao imenovati savjetodavne stručnjake koji će savjetovati novoosnovani stalni odbor;

17.

primjećuje da je razvoj tehnologija koje se temelje na umjetnoj inteligenciji izrazito dinamičan i sve brži; naglašava da je radi jamčenja odgovarajuće zaštite korisnika potreban ubrzani pristup kako bi se novi uređaji i sustavi, koji upotrebljavaju sustave umjetne inteligencije koji se pojavljuju na europskom tržištu, analizirali u pogledu potencijalnih rizika; preporučuje da se svi postupci s tim u vezi što više pojednostave; nadalje predlaže da procjena Komisije u vezi s tim predstavlja li sustav umjetne inteligencije visoki rizik započne istodobno kad i procjena sigurnosti proizvoda kako bi se spriječila situacija u kojoj je visokorizični sustav umjetne inteligencije već odobren za tržište, ali još nije klasificiran kao visokorizičan te stoga funkcionira bez obveznog osiguravateljskog pokrića;

18.

primjećuje da bi Komisija trebala procijeniti kako bi istražna tijela mogla pristupiti prikupljenim, zabilježenim ili pohranjenim podatcima o visokorizičnim sustavima umjetne inteligencije i koristiti te podatke u svrhu prikupljanja dokaza u slučaju ozljede ili štete prouzročene sustavom umjetne inteligencije te kako bi se mogla poboljšati sljedivost i mogućnost revizije takvih podataka, uzimajući pritom u obzir temeljna prava i pravo na privatnost;

19.

navodi da bi u skladu sa sustavima objektivne odgovornosti država članica predložena Uredba trebala pokrivati samo povrede važnih zakonom zaštićenih prava, na primjer prava na život, zdravlje, tjelesni integritet i imovinu, te da bi se u toj Uredbi trebali utvrditi iznosi i opseg naknade, kao i rok zastare; smatra da bi predložena Uredba također trebala uključivati znatnu nematerijalnu štetu zbog koje nastaje provjerljiv ekonomski gubitak iznad praga usklađenog u pravu Unije o odgovornosti, kojim se uspostavlja ravnoteža između pristupa pravosuđu oštećene osobe i interesa drugih uključenih osoba; apelira na Komisiju da ponovno ispita i uskladi pragove za naknadu štete u pravu Unije; smatra da bi Komisija trebala detaljno analizirati pravne tradicije u svim državama članicama i njihove postojeće nacionalne zakone kojima se odobrava naknada za nematerijalnu štetu kako bi ocijenila je li uključivanje nematerijalne štete u posebne zakonodavne akte koji se odnose na umjetnu inteligenciju potrebno i je li u suprotnosti s postojećim pravnim okvirom Unije ili potkopava nacionalno pravo država članica;

20.

utvrđuje da bi sve aktivnosti, uređaji ili procesi, koje pokreću sustavi umjetne inteligencije koji su prouzročili ozljedu ili štetu, ali nisu navedeni u Prilogu predloženoj Uredbi, trebali i dalje podlijegati odgovornosti na temelju krivnje; smatra da bi oštećena osoba ipak trebala imati koristi od pretpostavke krivnje od strane operatera, koji bi se trebao moći osloboditi odgovornosti pružanjem dokaza o tome da je postupao s dužnom pažnjom;

21.

smatra da bi sustav umjetne inteligencije koji Komisija i novoosnovani stalni odbor još nisu ocijenili i koji stoga još nije klasificiran kao visokorizičan i nije uvršten na popis iz Priloga predloženoj Uredbi, iznimno od sustava predviđenog u stavku 20., ipak trebao podlijegati objektivnoj odgovornosti ako je prouzročio opetovane incidente koji su rezultirali ozbiljnom ozljedom ili štetom; primjećuje da bi u tom slučaju Komisija trebala bez nepotrebne odgode procijeniti i potrebu za preispitivanjem tog Priloga kako bi dotični sustav umjetne inteligencije dodala na popis; smatra da bi, ako nakon te procjene Komisija odluči taj sustav umjetne inteligencije uvrstiti na popis, to uključivanje trebalo imati retroaktivan učinak od trenutka kad je dokazan prvi incident prouzročen tim sustavom umjetne inteligencije, koji je rezultirao ozbiljnom ozljedom ili štetom;

22.

traži od Komisije da procijeni jesu li na razini Unije potrebne pravne odredbe o ugovorima kako bi se spriječile ugovorne klauzule o isključenju odgovornosti, među ostalim u odnosima između poduzeća te između poduzeća i uprave;

Osiguranja i sustavi umjetne inteligencije

23.

smatra da je pokriće odgovornosti jedan od ključnih faktora koji definira uspjeh novih tehnologija, proizvoda i usluga; primjećuje da je odgovarajuće pokriće odgovornosti također bitno kako bi javnost mogla imati povjerenje u novu tehnologiju unatoč potencijalu da oštećena osoba pretrpi štetu ili da se suoči s pravnim zahtjevima; istovremeno primjećuje da je taj regulatorni sustav usredotočen na potrebu za iskorištavanjem i poboljšavanjem prednosti sustava umjetne inteligencije, uz istodobno uvođenje čvrstih zaštitnih mjera;

24.

smatra da bi, na temelju znatnog potencijala da prouzroči ozljedu ili štetu i uzimajući u obzir Direktivu 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti (17), svi operateri visokorizičnih sustava umjetne inteligencije navedeni u Prilogu predloženoj Uredbi trebali imati osiguranje od odgovornosti; smatra da bi takav obvezan sustav osiguranja za visokorizične sustave umjetne inteligencije trebao pokrivati iznose i opseg naknade utvrđene u predloženoj Uredbi; svjestan je činjenice da je takva tehnologija danas još vrlo rijetka jer pretpostavlja visok stupanj autonomnog donošenja odluka te da su stoga trenutačne rasprave uglavnom usmjerene na budućnost; smatra da zbog nesigurnosti u pogledu rizika premije osiguranja ipak ne bi trebale biti previsoke, što predstavlja prepreku za istraživanja i inovacije;

25.

smatra da mehanizam naknade na razini Unije, koji se financira javnim novcem, nije pravi način za uklanjanje potencijalnih nedostataka u osiguranju; smatra da nedostatak podataka o rizicima povezanima sa sustavima umjetne inteligencije u kombinaciji s nesigurnošću u pogledu budućeg razvoja sektoru osiguranja otežava osmišljavanje prilagođenih ili novih proizvoda osiguranja; smatra da bi potpuno prepuštanje razvoja obveznog osiguranja tržištu vjerojatno dovelo do univerzalnog pristupa za sve s nerazmjerno visokim premijama i pogrešnim poticajima, pri čemu bi se operateri poticali da se odluče za najjeftinije osiguranje, a ne za najbolje pokriće, te da bi ono moglo postati prepreka za istraživanja i inovacije; smatra da bi Komisija trebala blisko surađivati sa sektorom osiguranja kako bi se vidjelo kako se podatci i inovativni modeli mogu koristiti za osmišljavanje polica osiguranja koje nude odgovarajuće pokriće po pristupačnoj cijeni.

Završni aspekti

26.

traži od Komisije da na temelju članka 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podnese Prijedlog uredbe o odgovornosti za rad sustava umjetne inteligencije, slijedeći preporuke iz Priloga ovom dokumentu;

27.

smatra da zatraženi prijedlog neće imati financijskih posljedica;

o o

28.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i priložene preporuke proslijedi Komisiji i Vijeću.

(1) SL L 210, 7.8.1985., str. 29.

(2) SL L 149, 11.6.2005., str. 22.

(3) SL L 304, 22.11.2011., str. 64.

(4) SL L 117, 5.5.2017., str. 1.

(5) SL L 252, 8.10.2018., str. 1.

(6) SL L 136, 22.5.2019., str. 1.

(7) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(8) SL C 252, 18.7.2018., str. 239.

(9) SL C 307, 30.8.2018., str. 163.

(10) SL C 433, 23.12.2019., str. 86.

(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0081.

(12) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0032.

(13) https://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document.html?reference=EPRS_STU(2020)654178

(14) https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2016/563501/EPRS_STU(2016)563501(ANN)_EN.pdf

(15) https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2016/571379/IPOL_STU(2016)571379_EN.pdf

(16) SL L 11, 15.1.2002., str. 4.

(17) SL L 263, 7.10.2009., str. 11.

PRILOG REZOLUCIJI:

DETALJNE PREPORUKE ZA SASTAVLJANJE UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O ODGOVORNOSTI ZA RAD SUSTAVA UMJETNE INTELIGENCIJE

A. NAČELA I CILJEVI PRIJEDLOGA

Ovo Izvješće bavi se važnim aspektom digitalizacije, koju oblikuju prekogranične aktivnosti, globalno tržišno natjecanje i ključni društveni faktori. Sljedeća načela trebala bi poslužiti kao smjernice:

1.	Istinsko jedinstveno digitalno tržište potrebno je u potpunosti uskladiti s pomoću uredbe.

2.	Novi pravni izazovi koje predstavlja razvoj sustava umjetne inteligencije moraju se savladati uspostavom maksimalne pravne sigurnosti duž lanca odgovornosti, među ostalim za proizvođača, operatera, oštećenu osobu te sve ostale treće strane.

3.	Ne bi trebalo biti prekomjerne regulacije, a dodatna birokracija mora se spriječiti jer bi otežala europske inovacije u području umjetne inteligencije, posebno ako tehnologiju, proizvode ili usluge razvijaju mala i srednja poduzeća ili novoosnovana poduzeća.

4.	Pravilima građanskopravne odgovornosti za umjetnu inteligenciju trebala bi se nastojati postići ravnoteža između zaštite građana, s jedne strane, i poslovnih poticaja za ulaganje u inovacije, a posebno u sustave umjetne inteligencije, s druge strane.

5.	Umjesto zamjene funkcionalnih sustava odgovornosti trebalo bi provesti nekoliko potrebnih prilagodbi uvođenjem novih ideja usmjerenih na budućnost.

6.	Budući Prijedlog uredbe i Direktiva o odgovornosti za proizvode dva su stupa zajedničkog okvira odgovornosti za sustave umjetne inteligencije za koje je potrebna bliska koordinacija i usklađivanje svih političkih aktera na razini Unije i nacionalnoj razini.

7.	Građani bi trebali imati pravo na istu razinu zaštite i prava, bez obzira na to je li šteta prouzročena sustavom umjetne inteligencije odnosno nastaje li šteta fizički ili virtualno kako bi se ojačalo njihovo povjerenje u novu tehnologiju.

U budućem Prijedlogu uredbe u obzir bi trebalo uzeti materijalnu i nematerijalnu štetu. Na temelju, među ostalim dokumentima, Komunikacije od 19. veljače 2020. o posljedicama umjetne inteligencije i robotike na sigurnost i odgovornost poziva se Europska komisija da temeljito analizira pravne tradicije u svim državama članicama te postojeće zakonodavne odredbe kojima se odobrava naknada za nematerijalnu štetu kako bi se ocijenilo je li uključivanje nematerijalne štete u budući Prijedlog uredbe pravno utemeljeno i potrebno sa stajališta oštećene osobe. Na temelju trenutačno dostupnih informacija Parlament smatra da bi trebalo uključiti znatnu nematerijalnu štetu ako je oštećena osoba pretrpjela priličan, znači provjerljiv ekonomski gubitak.

B. TEKST TRAŽENOG PRIJEDLOGA

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o odgovornosti za rad sustava umjetne inteligencije

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Koncept „odgovornosti” ima važnu dvostruku ulogu u našem svakodnevnom životu: s jedne strane, osigurava da osoba koja je pretrpjela ozljedu ili štetu ima pravo tražiti naknadu od strane koja je odgovorna za tu ozljedu ili štetu te, s druge strane, pruža gospodarske poticaje osobama kako bi se izbjeglo da uopće dođe do nanošenja ozljede ili štete. Svaki okvir odgovornosti trebao bi nastojati stvoriti povjerenje u pogledu sigurnosti, pouzdanosti i dosljednosti proizvoda i usluga, među ostalim u području digitalnih tehnologija u nastajanju, kao što su umjetna inteligencija, internet stvari ili robotika, kako bi se uspostavila ravnoteža između učinkovite zaštite potencijalnih žrtava ozljede ili štete i osiguranja dovoljnog manevarskog prostora za razvoj novih tehnologija, proizvoda ili usluga.

(2)

Osobito na početku životnog ciklusa novih proizvoda i usluga, nakon testne faze, za korisnika i treće osobe postoji određeni stupanj rizika da nešto neće pravilno funkcionirati. Taj proces pokušaja i pogrešaka istodobno je ključan pokretač tehničkog napretka bez kojeg većina naših tehnologija ne bi postojala. Dosad su rizike koje prate nove proizvode i usluge na odgovarajući način ublažavali snažno zakonodavstvo o sigurnosti proizvoda i pravila o odgovornosti.

(3)

Razvoj umjetne inteligencije ipak predstavlja znatan izazov za postojeće okvire odgovornosti. Zbog netransparentnosti sustava umjetne inteligencije (element „crne kutije”) i brojnih aktera koji interveniraju u njihovu životnom vijeku njihova će upotreba u svakodnevnom životu dovesti do situacija u kojima će biti iznimno skupo ili čak nemoguće utvrditi tko je kontrolirao rizik primjene predmetnog sustava umjetne inteligencije odnosno koji je kod ili unos prouzročio štetan rad. Taj je problem veći zbog povezanosti sustava umjetne inteligencije i ostalih sustava umjetne inteligencije i sustava koji ne obuhvaćaju umjetnu inteligenciju, ovisnosti o vanjskim podatcima, osjetljivosti na povrede kibersigurnosti te sve veće autonomije sustava umjetne inteligencije koja je rezultat sposobnosti za strojno učenje i duboko učenje. Osim tih složenih značajki i mogućih ranjivosti, sustavi umjetne inteligencije mogli bi se upotrebljavati i za nanošenje ozbiljne štete, na primjer za ugrožavanje ljudskog dostojanstva te europskih vrijednosti i sloboda praćenjem pojedinaca protiv njihove volje, uvođenjem sustava društvenog bodovanja, donošenjem pristranih odluka o zdravstvenom osiguranju, dodjeljivanju kredita, sudskim nalozima, zapošljavanju ili poslu odnosno izgradnjom sustava smrtonosnog autonomnog oružja.

(4)

Važno je naglasiti da će prednosti uvođenja sustava umjetne inteligencije uvelike nadmašiti njegove nedostatke. Pomoći će u učinkovitijoj borbi protiv klimatskih promjena, poboljšanju zdravstvenih pregleda i radnih uvjeta, boljoj integraciji osoba s invaliditetom i starijih osoba u društvo te pružanju prilagođenih obrazovnih programa za sve vrste učenika. Dobrim etičkim standardima u kombinaciji sa solidnim i pravičnim postupcima naknade najbolje će se iskoristiti različite tehnološke mogućnosti i ojačati povjerenje građana u upotrebu sustava umjetne inteligencije te istodobno spriječiti štetni scenariji.

(5)

Potreban je i odgovarajući sustav odgovornosti kako bi se neutraliziralo kršenje sigurnosnih pravila. Međutim, sustavom odgovornosti utvrđenim u ovoj Uredbi u obzir se moraju se uzeti svi predmetni interesi. Pažljiva provjera posljedica svakog novog regulatornog okvira na mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i novoosnovana poduzeća preduvjet je za daljnje zakonodavne mjere. Ključna uloga koju ta poduzeća imaju u europskom gospodarstvu opravdava strogo razmjeran pristup kako bi im se omogućili razvoj i inovacije. S druge strane, žrtve ozljede ili štete prouzročene sustavima umjetne inteligencije moraju imati pravo na pravnu zaštitu i punu naknadu za ozljedu ili štetu koje su pretrpjeli.

(6)

Sve potrebne promjene postojećeg pravnog okvira trebale bi početi pojašnjenjem da sustavi umjetne inteligencije nemaju pravnu osobnost ni ljudsku savjest te da je njihova jedina zadaća služiti čovječanstvu. Mnogi sustavi umjetne inteligencije nisu toliko različiti od ostalih tehnologija koje se ponekad temelje na još složenijem softveru. U konačnici, velika većina sustava umjetne inteligencije upotrebljava se za obavljanje trivijalnih zadaća bez rizika ili uz minimalne rizike za društvo. Upotrebom termina „automatizirano donošenje odluka” mogla bi izbjeći eventualna dvosmislenost pojma umjetne inteligencije. Taj termin opisuje situaciju u kojoj korisnik prvobitno nekom subjektu djelomično ili u potpunosti delegira odluku korištenjem softvera ili usluge. Taj subjekt zatim koristi automatske modele donošenja odluka za izvršavanje radnje u ime korisnika ili za utjecanje na odluke korisnika o provedbi radnje.

(7)

No postoje i sustavi umjetne inteligencije koji se razvijaju i uvode na kritičan način i temelje se na tehnologijama kao što su neuronske mreže i procesi dubokog učenja. Zbog njihove netransparentnosti i autonomije moglo bi biti teško ući u trag konkretnim ljudskim odlukama koje su donesene u njihovu dizajnu ili radu. Operater takvog sustava umjetne inteligencije može na primjer tvrditi da je fizička ili virtualna aktivnost, uređaj ili proces koji je prouzročio ozljedu ili štetu bio izvan njegove kontrole jer je prouzročen autonomnim radom njegova sustava umjetne inteligencije. Osim toga, sam rad autonomnog sustava umjetne inteligencije ne bi trebao biti dovoljan razlog za prihvaćanje odštetnog zahtjeva. Kao rezultat toga, mogu postojati slučajevi odgovornosti u kojima bi raspodjela odgovornosti mogla biti nepravedna ili neučinkovita ili u kojima osoba koja pretrpi ozljedu ili štetu koju je prouzročio sustav umjetne inteligencije ne može dokazati krivnju proizvođača, uplitanje treće strane ili operatera te ostaje bez naknade štete.

(8)

Ipak, uvijek bi trebalo biti jasno da bi osoba koja stvara, održava ili kontrolira sustav umjetne inteligencije odnosno upliće se u taj sustav trebala biti odgovorna za ozljedu ili štetu koju prouzroči aktivnost, uređaj ili proces. To proizlazi iz općih i općeprihvaćenih koncepata odgovornosti u pravosuđu u skladu s kojima je osoba koja stvara ili održava rizik za javnost odgovorna ako taj rizik prouzroči ozljedu ili štetu te bi ga stoga trebala ex ante umanjiti ili ex post dati za njega naknadu. Stoga zbog razvoja sustava umjetne inteligencije nije potrebno u potpunosti preispitati pravila o odgovornosti u cijeloj Uniji. Posebne prilagodbe postojećeg zakonodavstva i uvođenje ispitanih i ciljanih novih odredbi bili bi dovoljni za suočavanje s izazovima povezanima s umjetnom inteligencijom kako bi se spriječila regulatorna fragmentacija i osiguralo usklađivanje zakonodavstva o građanskopravnoj odgovornosti u cijeloj Uniji u vezi s umjetnom inteligencijom.

(9)

Direktiva Vijeća 85/374/EEZ (3) (Direktiva o odgovornosti za proizvode) pokazala se tijekom više od 30 godina učinkovitim sredstvom za dobivanje naknade za štetu prouzročenu neispravnim proizvodom. Stoga bi se trebala upotrebljavati i u pogledu odštetnih zahtjeva na temelju građanskopravne odgovornosti koje podnosi strana koja pretrpi ozljedu ili štetu protiv proizvođača neispravnog sustava umjetne inteligencije. U skladu s načelima Unije za bolju izradu zakonodavstva o svim potrebnim zakonodavnim prilagodbama trebalo bi raspravljati tijekom neophodnog preispitivanja te Direktive. Postojeće pravo država članica o odgovornosti za štetu koja se temelji na krivnji u većini slučajeva nudi dovoljnu razinu zaštite za osobe koje pretrpe ozljedu ili štetu koju je svojim uplitanjem prouzročila treća osoba jer to uplitanje obično predstavlja radnju koja se temelji na krivnji ako treća strana koristi sustave umjetne inteligencije da prouzroči štetu. Stoga bi u ovoj Uredbi naglasak trebao biti na odštetnim zahtjevima protiv operatera sustava umjetne inteligencije.

(10)

Odgovornost operatera u skladu s ovom Uredbom temelji se na činjenici da on ima određen stupanj kontrole nad rizikom povezanim s radom i funkcioniranjem sustava umjetne inteligencije, koji se može usporediti s onim vlasnika automobila. Što je sustav sofisticiraniji i autonomniji, to je veći učinak definiranja algoritama i utjecaja na njih, na primjer stalnim ažuriranjem. S obzirom na to da često postoji više od jedne osobe koja bi se na smislen način mogla smatrati „operaterom” sustava umjetne inteligencije, u skladu s ovom Uredbom „operaterom” bi se trebali smatrati pristupni i pozadinski operater. Iako se općenito čini da je pristupni operater osoba koja „u prvom redu” odlučuje o upotrebi sustava umjetne inteligencije, zapravo bi pozadinski operater mogao imati viši stupanj kontrole nad operativnim rizicima. Ako se pozadinski operater smatra i „proizvođačem” kako je definiran u članku 3. Direktive o odgovornosti za proizvode, ta bi se Direktiva trebala na njega primjenjivati. Ako postoji samo jedan operater koji je ujedno i proizvođač sustava umjetne inteligencije, ova Uredba trebala bi imati prednost pred Direktivom o odgovornosti za proizvode.

(11)

Ako je korisnik, odnosno osoba koja upotrebljava sustav umjetne inteligencije, uključen u štetni događaj, on bi u skladu s ovom Uredbom trebao biti odgovoran samo ako se i taj korisnik smatra operaterom. U suprotnom, korisnik bi mogao biti odgovoran za štetu koja se temelji na krivnji prema podnositelju zahtjeva u mjeri u kojoj je krajnje nemarno ili namjerno doprinio riziku. Mjerodavna potrošačka prava korisnika trebala bi ostati neizmijenjena.

(12)

Ova Uredba trebala bi oštećenoj osobi omogućiti da podnese odštetne zahtjeve duž lanca odgovornosti i tijekom cijelog životnog ciklusa sustava umjetne inteligencije. Trebala bi u načelu obuhvaćati i sve sustave umjetne inteligencije, bez obzira na to odvija li se njihov rad fizički ili virtualno. Međutim, većina odštetnih zahtjeva na temelju ove Uredbe trebala bi se odnositi na slučajeve odgovornosti prema trećoj strani ako sustav umjetne inteligencije radi u javnom prostoru i riziku izlaže mnoge osobe. U toj situaciji oštećene osobe često nisu svjesne rada sustava umjetne inteligencije i nemaju nikakav ugovorni ili pravni odnos s operaterom. Stoga su te osobe zbog rada sustava umjetne inteligencije u situaciji u kojoj, u slučaju prouzročene ozljede ili štete, protiv operatera sustava umjetne inteligencije mogu podnijeti samo odštetne zahtjeve koji se temelje na krivnji, a istodobno iznimno teško mogu dokazati krivnju operatera.

(13)

Vrsta sustava umjetne inteligencije nad kojim operater provodi kontrolu jedan je od odlučujućih faktora. Sustav umjetne inteligencije koji sadrži visok rizik potencijalno ugrožava korisnika ili javnost u mnogo većoj mjeri i na nasumičan način koji nadilazi ono što se može očekivati. To znači da je na početku autonomnog rada sustava umjetne inteligencije većina potencijalno oštećenih osoba nepoznata i ne mogu se identificirati, kao što su osobe na javnom trgu ili u susjednoj kući, u usporedbi s radom sustava umjetne inteligencije koji obuhvaća konkretne osobe koje su propisno unaprijed pristale na njegovo uvođenje, na primjer kad je riječ o operaciji u bolnici ili prodajnoj prezentaciji u maloj trgovini. Utvrđivanje koliko je vjerojatno da će visokorizični sustav umjetne inteligencije prouzročiti ozljedu ili štetu ovisi o međudjelovanju između uporabne svrhe zbog koje je sustav umjetne inteligencije stavljen na tržište, načina na koji se upotrebljava sustav umjetne inteligencije, težine moguće ozljede ili štete, stupnja autonomije u donošenju odluka koji može rezultirati štetom i vjerojatnosti da će se rizik ostvariti. Stupanj težine trebao bi se utvrditi na temelju relevantnih faktora kao što su opseg moguće štete koja proizlazi iz rada tog sustava za oštećene osobe, uključujući posebno učinke na temeljna prava, broj oštećenih osoba, ukupnu vrijednost potencijalne štete i štete za društvo u cjelini. Vjerojatnost da će se dogoditi ozljeda ili šteta trebala bi se utvrditi na temelju relevantnih faktora poput uloge algoritamskih izračuna u postupku donošenja odluka, složenosti odluke i reverzibilnosti učinaka. U konačnici, način upotrebe trebao bi ovisiti o relevantnim faktorima kao što su kontekst i sektor u kojem radi sustav umjetne inteligencije, o tome bi li taj sustav mogao imati pravne ili činjenične učinke na važna zakonom zaštićena prava oštećene osobe te mogu li se učinci razumno izbjeći.

(14)

Svi visokorizični sustavi umjetne inteligencije trebali bi biti iscrpno navedeni u Prilogu ovoj Uredbi. S obzirom na brz tehnički razvoj i razvoj tržišta u cijelom svijetu te tehničko stručno znanje koje je potrebno za odgovarajuće preispitivanje sustava umjetne inteligencije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenom ove Uredbe u pogledu vrsta sustava umjetne inteligencije koji predstavljaju visok rizik i ključnih sektora u kojima se upotrebljavaju. Na temelju definicija i odredbi iz ove Uredbe Komisija bi trebala bez nepotrebne odgode, ali barem svakih šest mjeseci, preispitati Prilog i po potrebi ga izmijeniti delegiranim aktima. Procjena Komisije u vezi s tim predstavlja li sustav umjetne inteligencije visoki rizik trebala bi početi istodobno kad i procjena sigurnosti proizvoda kako bi se spriječila situacija u kojoj je visokorizični sustav umjetne inteligencije već odobren za tržište, ali još nije klasificiran kao visokorizičan te stoga radi bez obveznog osiguravateljskog pokrića. Kako bi se poduzećima i istraživačkim organizacijama pružila dovoljna sigurnost za planiranje i ulaganja, izmjene u pogledu ključnih sektora trebale bi se provoditi samo svakih dvanaest mjeseci. Trebalo bi pozvati operatere da obavijeste Komisiju ako rade na novoj tehnologiji, proizvodima ili uslugama koji spadaju u jedan od postojećih ključnih sektora iz Priloga i koji bi se kasnije mogli smatrati visokorizičnim sustavom umjetne inteligencije.

(15)

Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja sa svim relevantnim dionicima, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (4) Stalni odbor pod nazivom „Tehnički odbor za visokorizične sustave umjetne inteligencije” trebao bi Komisiji pružiti potporu pri redovitom preispitivanju u skladu s ovom Uredbom. Stalni odbor trebao bi se sastojati od predstavnika država članica i uravnoteženog odabira dionika, uključujući organizacije potrošača, udruge koje predstavljaju oštećene osobe, predstavnike poduzeća različitih veličina i iz različitih sektora te istraživače i znanstvenike. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije i stalnog odbora pod nazivom „Tehnički odbor za visokorizične sustave umjetne inteligencije” koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(16)

Ovom bi se Uredbom trebale obuhvatiti ozljeda ili šteta po život, zdravlje, tjelesni integritet i imovinu, kao i znatna nematerijalna šteta koja rezultira provjerljivim ekonomskim gubitkom iznad praga usklađenog u pravu Unije o odgovornosti kojim se uspostavlja ravnoteža između pristupa pravosuđu oštećene osobe i interesa drugih uključenih osoba. Komisija bi trebala ponovno ispitati i uskladiti pragove za naknadu štete u pravu Unije. Znatnu nematerijalnu štetu trebalo bi tumačiti kao štetu zbog koje oštećena osoba trpi znatan gubitak, objektivno i dokazivo ugrožavanje njezinih osobnih interesa i ekonomski gubitak koji se izračunava uzimajući u obzir, na primjer, prosječne godišnje podatke o prošlim prihodima i druge relevantne okolnosti. Ovom bi se Uredbom bi se također trebali utvrditi iznos i opseg naknade te rok zastare za podnošenje odštetnog zahtjeva. Ovom bi se Uredbom trebala utvrditi znatno niža gornja granica naknade od one predviđene Direktivom o odgovornosti za proizvode jer se ona odnosi samo na ozljedu ili štetu pojedinca koja je rezultat jedinstvenog rada sustava umjetne inteligencije, dok se prijašnja odnosi na niz proizvoda ili čak proizvodnu liniju s istim nedostatkom.

(17)

Sve fizičke ili virtualne aktivnosti, uređaji ili procesi, koje pokreću sustavi umjetne inteligencije koji nisu navedeni kao visokorizični sustavi umjetne inteligencije u Prilogu ovoj Uredbi, trebali i dalje podlijegati odgovornosti na temelju krivnje, osim ako na snazi nisu stroži nacionalni zakoni i zakonodavstvo o zaštiti potrošača. U pogledu iznosa i opsega naknade te roka zastare trebali bi se i dalje primjenjivati nacionalni zakoni država članica, uključujući svu relevantnu sudsku praksu. Osoba koja pretrpi ozljedu ili štetu prouzročenu sustavom umjetne inteligencije koji nije na popisu visokorizičnih sustava umjetne inteligencije trebala bi imati koristi od pretpostavke krivnje operatera.

(18)

Dužna pažnja koja se može očekivati od operatera trebala bi biti razmjerna i. prirodi sustava umjetne inteligencije, ii. zakonom zaštićenom pravu potencijalno oštećene osobe, iii. potencijalnoj ozljedi ili šteti koju bi sustav umjetne inteligencije mogao prouzročiti i iv. vjerojatnosti takve štete. Stoga bi u obzir trebalo uzeti da operater može imati ograničeno znanje o algoritmima i podactima koji se upotrebljavaju u sustavu umjetne inteligencije. Treba pretpostaviti da je operater pri odabiru odgovarajućeg sustava umjetne inteligencije djelovao s dužnom pažnjom koja se od njega može razumno očekivati ako je odabrao sustav umjetne inteligencije koji je certificiran u skladu sa sustavom koji je sličan dobrovoljnom sustavu certificiranja koji je predvidjela Komisija (5). Treba pretpostaviti da je tijekom rada sustava umjetne inteligencije operater djelovao s dužnom pažnjom koja se od njega može razumno očekivati ako može dokazati da je stvarno i redovito nadzirao taj sustav tijekom njegova rada i obavijestio proizvođača o mogućim nepravilnostima tijekom rada. Za pretpostaviti je da je operater djelovao s dužnom pažnjom koja se od njega može razumno očekivati kad je riječ o održavanju operativne pouzdanosti ako je instalirao sva dostupna ažuriranja koja je dostavio proizvođač sustava umjetne inteligencije. Budući da razina znanja operatera može varirati ovisno o tome je li samo potrošač ili profesionalni korisnik, trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi obveze dužne pažnje.

(19)

Kako bi se operateru omogućilo da dokaže da nije kriv ili kako bi se oštećenoj osobi omogućilo da dokaže postojanje krivnje, proizvođači bi trebali biti dužni surađivati s objema stranama, među ostalim, pružanjem dobro dokumentiranih informacija. Oba proizvođača s poslovnim nastanom unutar i izvan Unije trebala bi, osim toga, imati obvezu da unutar Unije imenuju predstavnika za odgovornost u pogledu umjetne inteligencije kao kontaktnu točku koja bi pružala odgovor na sve zahtjeve operatera, na način sličan službenicima za zaštitu podataka, kako je utvrđeno u članku 37. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (6), zastupniku proizvođača, kako je utvrđeno u članku 3. stavku 41. i članku 13. stavku 4. Uredbe (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća (7) ili ovlaštenom zastupniku, kako je utvrđeno u članku 4. stavku 2. i članku 5. Uredbe (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(20)

Zakonodavac mora razmotriti rizike za odgovornost povezane sa sustavima umjetne inteligencije tijekom njihova cijelog životnog ciklusa, od razvoja do upotrebe i kraja životnog vijeka, uključujući gospodarenje otpadom i upravljanje recikliranjem. Uključivanje sustava umjetne inteligencije u proizvod ili uslugu predstavlja financijski rizik za poduzeća te će stoga znatno utjecati na sposobnost i mogućnosti za MSP-ove i novoosnovana poduzeća kad je riječ o osiguranju i financiranju njihovih istraživačko-razvojnih projekata temeljenih na novim tehnologijama. Stoga svrha odgovornosti nije samo zaštita važnih zakonom zaštićenih prava pojedinaca, nego i određivanje mogu li poduzeća, posebno MSP-ovi i novoosnovana poduzeća, prikupiti kapital, uvesti inovacije, provoditi istraživanja, i u konačnici ponuditi nove proizvode i usluge te vjeruju li potrošači u takve proizvode i usluge i jesu li ih spremni koristiti unatoč potencijalnim rizicima i pravnim zahtjevima u vezi s takvim proizvodima i uslugama.

(21)

Osiguranje može pomoći u tome da se žrtvama zajamči stvarna naknada te da se objedine rizici svih osiguranih osoba. Jedan od faktora na kojima osiguravajuća društva temelje svoju ponudu proizvoda i usluga osiguranja je procjena rizika koja se temelji na pristupu dostatnim povijesnim podatcima o odštetnim zahtjevima. Nedostupnost visokokvalitetnih podataka ili njihova loša kvaliteta mogli bi biti razlog zbog kojeg je na početku teško stvoriti proizvode osiguranja za nove tehnologije i tehnologije u nastajanju. Međutim, veći pristup i optimizacija upotrebe podataka dobivenih novim tehnologijama, zajedno s obvezom pružanja dobro dokumentiranih informacija, poboljšat će sposobnost osiguravatelja da oblikuju model rizika u nastajanju i potaknu razvoj inovativnijeg pokrića.

(22)

S obzirom na to da nedostaju povijesni podatci o odštetnim zahtjevima, trebalo bi istražiti kako i pod kojim uvjetima odgovornost može biti osigurana, s ciljem povezivanja osiguranja s proizvodom, a ne s odgovornom osobom. Već postoje proizvodi osiguranja koji se razvijaju po područjima i po pokriću paralelno s razvojem tehnologije. Mnogi osiguravatelji specijalizirani su za određene segmente tržišta (npr. za mala i srednja poduzeća) ili za pružanje pokrića za određene vrste proizvoda (npr. za električnu robu), što znači da obično postoji proizvod osiguranja dostupan osiguraniku. Međutim, teško je zamisliti univerzalno rješenje, a tržištu osiguranja trebat će vremena za prilagodbu. Komisija bi trebala blisko surađivati s tržištem osiguranja u cilju razvoja inovativnih proizvoda osiguranja kojima bi se mogao premostiti jaz u osiguranju. U iznimnim slučajevima, kao što je događaj koji je prouzročio kolektivnu štetu, kojima naknada znatno premašuje maksimalne iznose utvrđene u ovoj Uredbi, trebalo bi potaknuti države članice da na ograničeno razdoblje uspostave poseban kompenzacijski fond za rješavanje posebnih potreba povezanih s takvim slučajevima. Posebni kompenzacijski fondovi mogli bi se uspostaviti i za pokrivanje iznimnih slučajeva u kojima sustav umjetne inteligencije, koji još nije klasificiran kao visokorizičan sustav umjetne inteligencije, a time ni osiguran, uzrokuje ozljedu ili štetu. Kako bi se osigurala pravna sigurnost i ispunila obveza obavješćivanja svih potencijalno oštećenih osoba, postojanje posebnog kompenzacijskog fonda, kao i uvjeti za ostvarivanje koristi od njega, trebali bi se objaviti na jasan i sveobuhvatan način.

(23)

Iznimno je važno da sve buduće izmjene ove Uredbe budu popraćene nužnim preispitivanjem Direktive o odgovornosti za proizvode kako bi se na sveobuhvatan i dosljedan način preispitali i zajamčili prava i obveze svih uključenih stranaka u cijelom lancu odgovornosti. Za uvođenje novog sustava odgovornosti za operatere sustava umjetne inteligencije potrebno je usko usklađivanje odredbi ove Uredbe i revizije Direktive o odgovornosti za proizvode u pogledu sadržaja i pristupa kako bi zajedno činile dosljedan okvir odgovornosti za sustave umjetne inteligencije, čime bi se uravnotežili interesi proizvođača, operatera, potrošača i oštećene osobe u pogledu rizika od odgovornosti i relevantnih mehanizama naknade. Stoga je u svim dijelovima zakonodavstva potrebno prilagoditi, pojednostavniti i usporedno predvidjeti definicije sustava umjetne inteligencije, pristupnog i pozadinskog operatera, proizvođača, greške, proizvoda i usluge.

(24)

S obzirom na to da ciljevi ove Uredbe, odnosno stvaranje jedinstvenog pristupa na razini Unije usmjerenog na budućnost kojim se utvrđuju zajednički europski standardi za europske građane i poduzeća te osiguravanje dosljednosti prava i pravne sigurnosti u cijeloj Uniji te izbjegavanje fragmentacije jedinstvenog digitalnog tržišta, koje bi ugrozilo cilj očuvanja digitalnog suvereniteta, kao i osiguravanje dosljednosti poticanja digitalnih inovacija u Europi i jamčenja visoke razine zaštite građanskih i potrošačkih prava, iziskuju potpunu usklađenost režima odgovornosti za sustave umjetne inteligencije. Zbog brzih tehnoloških promjena, prekograničnog razvoja i uporabe sustava umjetne inteligencije, a naposljetku i zbog proturječnih zakonodavnih pristupa diljem Unije države članice ne mogu dostatno ostvariti te ciljeve, nego se zbog opsega i učinka djelovanja oni mogu bolje ostvariti na razini Unije. Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila za odštetne zahtjeve fizičkih i pravnih osoba na temelju građanskopravne odgovornosti protiv operatera sustava umjetne inteligencije.

Članak 2.

Područje primjene

1. Ova se Uredba primjenjuje na području Unije ako su fizička ili virtualna aktivnost, uređaj ili proces koje pokreće sustav umjetne inteligencije prouzročili ozljedu ili štetu za život, zdravlje, tjelesni integritet fizičke osobe, imovinu fizičke ili pravne osobe ili znatnu nematerijalnu štetu koja je rezultirala provjerljivim ekonomskim gubitkom.

2. Svaki sporazum između operatera sustava umjetne inteligencije i fizičke ili pravne osobe koja pretrpi ozljedu ili štetu zbog sustava umjetne inteligencije kojim se zaobilaze ili ograničavaju prava i obveze utvrđeni u ovoj Uredbi, sklopljen prije ili nakon nastanka ozljede ili štete, smatra se ništavim u pogledu prava i obveza utvrđenih ovom Uredbom.

3. Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje dodatni odštetni zahtjevi na temelju odgovornosti koji proizlaze iz ugovornih odnosa, kao i propisa o odgovornosti za proizvode, zaštiti potrošača, antidiskriminaciji, zaštiti radnika i okoliša, između operatera i fizičke ili pravne osobe koja je pretrpjela ozljedu ili štetu zbog sustava umjetne inteligencije i koji se mogu podnijeti protiv operatera u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„sustav umjetne inteligencije” znači sustav koji se temelji na softveru ili je ugrađen u hardverske uređaje i koji prikazuje ponašanje kojim se simulira inteligencija, među ostalim, prikupljanjem i obradom podataka, analizom i tumačenjem njegova okruženja te djelovanjem, uz određeni stupanj autonomije, kako bi se postigli određeni ciljevi;

(b)

„autonoman” znači sustav umjetne inteligencije koji radi na temelju tumačenja određenih ulaznih podataka koristeći se unaprijed zadanim uputama, a da pritom njima nije ograničen, unatoč tome što je njegovo ponašanje ograničeno zadanim ciljem i usmjereno na ostvarivanje tog cilja i drugim relevantnim odrednicama u pogledu dizajna za koje se odlučio njegov programer;

(c)

„visoki rizik” znači znatan potencijal autonomno djelujućeg sustava umjetne inteligencije da jednoj osobi ili više njih nasumično prouzroči ozljedu ili štetu te da nadilazi ono što se može razumno očekivati; važnost tog potencijala ovisi o međudjelovanju između težine moguće ozljede ili štete, stupnja autonomije u donošenju odluka, vjerojatnosti nastanka rizika i načina i konteksta na koji se upotrebljava sustav umjetne inteligencije;

(d)	„operater” znači pristupni i pozadinski operater dokle god odgovornost potonjeg već nije obuhvaćena Direktivom 85/374/EEZ;

(e)	„pristupni operater” znači fizička ili pravna osoba koja ima određeni stupanj kontrole nad rizikom povezanim s radom i funkcioniranjem sustava umjetne inteligencije te koja ostvaruje korist od njegova rada;

(f)	„pozadinski operater” znači svaka fizička ili pravna osoba koja kontinuirano utvrđuje značajke tehnologije te pruža podatke i ključnu uslugu pozadinske podrške te stoga ima i određeni stupanj kontrole nad rizikom povezanim s radom i funkcioniranjem sustava umjetne inteligencije;

(g)

„kontrola” znači svako djelovanje operatera koje utječe na rad sustava umjetne inteligencije, a time i na mjeru u kojoj operater izlaže treće strane mogućim rizicima povezanima s radom i funkcioniranjem sustava umjetne inteligencije; takva bi djelovanja mogla utjecati na rad u svim fazama utvrđivanjem ulaznih i izlaznih podataka ili rezultata ili izmijeniti određene funkcije ili procese unutar sustava umjetne inteligencije; stupanj u kojem su ti aspekti rada sustava umjetne inteligencije zadani tim djelovanjem ovisi o razini utjecaja koji operater ima nad rizikom povezanim s radom i funkcioniranjem sustava umjetne inteligencije;

(h)	„oštećena osoba” znači svaka osoba koja pretrpi ozljedu ili štetu prouzročenu fizičkom ili virtualnom aktivnošću, uređajem ili procesom koje pokreće sustav umjetne inteligencije, a koja nije operater tog sustava umjetne inteligencije;

(i)	„ozljeda ili šteta” znači štetne posljedice koje utječu na život, zdravlje, tjelesni integritet fizičke osobe, imovinu fizičke ili pravne osobe ili uzrokuju znatnu nematerijalnu štetu koja rezultira provjerljivim ekonomskim gubitkom;

(j)	„proizvođač” znači proizvođač kako je definiran u članku 3. Direktive 85/374/EEZ.

POGLAVLJE II.

VISOKORIZIČNI SUSTAVI UMJETNE INTELIGENCIJE

Članak 4.

Objektivna odgovornost za visokorizične sustave umjetne inteligencije

1. Operater visokorizičnog sustava umjetne inteligencije objektivno je odgovoran za svaku ozljedu ili štetu prouzročenu fizičkom ili virtualnom aktivnošću, uređajem ili procesom koje pokreće taj sustav umjetne inteligencije.

2. Svi visokorizični sustavi umjetne inteligencije i svi ključni sektori u kojima se upotrebljavaju navedeni su u Prilogu ovoj Uredbi. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 13. kako bi izmijenila taj iscrpni popis na sljedeće načine:

(a)	uvrštavanjem novih vrsta visokorizičnih sustava umjetne inteligencije i ključnih sektora u kojima se uvode;

(b)	brisanjem vrsta sustava umjetne inteligencije za koje se smatra da više ne predstavljaju visok rizik i/ili

(c)	izmjenom ključnih sektora za postojeće visokorizične sustave umjetne inteligencije.

Svaki delegirani akt o izmjeni Priloga stupa na snagu šest mjeseci nakon njegova donošenja. Pri određivanju novih visokorizičnih sustava umjetne inteligencije i/ili ključnih sektora koje treba uvrstiti na popis u Prilogu s pomoću delegiranih akata, Komisija u potpunosti uzima u obzir kriterije utvrđene u ovoj Uredbi, a posebno one navedene u članku 3. točki (c).

3. Operateri visokorizičnih sustava umjetne inteligencije ne mogu se osloboditi odgovornosti tvrdeći da su djelovali s dužnom pažnjom ili da je ozljeda ili šteta prouzročena autonomnom aktivnošću, uređajem ili procesom koje pokreće njihov sustav umjetne inteligencije. Operateri nisu odgovorni ako je ozljeda ili šteta prouzročena višom silom.

4. Pristupni operater visokorizičnog sustava umjetne inteligencije osigurava da su operacije sustava umjetne inteligencije obuhvaćene osiguranjem od odgovornosti koje je primjereno u odnosu na iznose i opseg naknade predviđene člancima 5. i 6. ove Uredbe. Pozadinski operater osigurava da su njegove usluge obuhvaćene osiguranjem od poslovne odgovornosti ili odgovornosti za proizvod koje je primjereno u odnosu na iznose i opseg naknade predviđene člancima 5. i 6. ove Uredbe. Ako se smatra da sustavi obveznog osiguranja pristupnog i pozadinskog operatera koji su već na snazi u skladu s drugim nacionalnim pravom ili pravom Unije ili postojećim dobrovoljnim fondovima korporativnog osiguranja pokrivaju rad sustava umjetne inteligencije ili pruženu uslugu, obveza ugovaranja osiguranja za sustav umjetne inteligencije ili pruženu uslugu u skladu s ovom Uredbom smatra se ispunjenom uz uvjet da relevantno postojeće obvezno osiguranje ili dobrovoljni fondovi korporativnog osiguranja pokrivaju iznose i opseg naknade predviđene u člancima 5. i 6. ove Uredbe.

5. Ova Uredba ima prednost pred nacionalnim sustavima odgovornosti u slučaju proturječne klasifikacije objektivne odgovornosti sustava umjetne inteligencije.

Članak 5.

Iznos naknade

1. Operater visokorizičnog sustava umjetne inteligencije koji se smatra odgovornim za ozljedu ili štetu u skladu s ovom Uredbom nadoknađuje:

(a)	iznos do najviše dva milijuna EUR u slučaju smrti ili štete za zdravlje ili tjelesni integritet oštećene osobe kao rezultat operacije visokorizičnog sustava umjetne inteligencije;

(b)

iznos do najviše jednog milijuna EUR u slučaju znatne nematerijalne štete koja rezultira provjerljivim ekonomskim gubitkom ili štete nanesene imovini, među ostalim i kad je oštećeno nekoliko dijelova imovine oštećene osobe kao rezultat jedne operacije jednog visokorizičnog sustava umjetne inteligencije; ako je oštećena osoba podnijela odštetni zahtjev na temelju ugovorne odgovornosti i protiv operatera, u skladu s ovom Uredbom ne isplaćuje se naknada ako je ukupan iznos materijalne štete nanesene imovini ili znatne nematerijalne štete manji od [500 EUR] (9).

2. Ako kombinirana naknada koja se isplaćuje nekoliko osoba koje su pretrpjele ozljedu ili štetu prouzročenu istog visokorizičnog sustava umjetne inteligencije premašuje maksimalne ukupne iznose predviđene u stavku 1., iznosi koji se isplaćuju svakoj osobi smanjuju se razmjerno tako da kombinirana naknada ne premašuje maksimalne iznose utvrđene u stavku 1.

Članak 6.

Opseg naknade

1. U sklopu iznosa utvrđenog u članku 5. stavku 1. točki (a) naknada koju isplaćuje operater koji se smatra odgovornim u slučaju tjelesne ozljede nakon koje je uslijedila smrt oštećene osobe izračunava se na temelju troškova liječenja koje je dotična osoba primila prije smrti i na temelju novčane štete nastale prije njezine smrti zbog prestanka ili smanjene sposobnosti zarađivanja ili povećanja njezinih potreba prije smrti tijekom razdoblja dok je bila ozlijeđena. Osim toga, odgovorni operater nadoknađuje troškove pogreba preminule oštećene osobe stranci koja je odgovorna za pokrivanje tih troškova.

Ako je oštećena osoba u trenutku događaja koji je prouzročio štetu koja je dovela do njezine smrti bila u vezi s trećom stranom te je imala pravnu obvezu uzdržavati tu treću stranu, odgovorni operater nadoknađuje štetu trećoj strani plaćanjem naknade za uzdržavanje u mjeri u kojoj bi je dotična osoba bila obvezna plaćati, tijekom razdoblja koje odgovara prosječnom očekivanom životnom vijeku osobe njezine dobi i općeg profila. Operater također nadoknađuje štetu trećoj osobi ako je u trenutku događaja koji je prouzročio smrt treća osoba bila začeta, ali još nije bila rođena.

2. U sklopu iznosa utvrđenog u članku 5. stavku 1. točki (b) naknada koju isplaćuje operater koji se smatra odgovornim u slučaju štete za zdravlje ili tjelesni integritet oštećene osobe obuhvaća nadoknadu troškova povezanog liječenja kao i nadoknadu svake novčane štete koju dotična osoba pretrpjela kao posljedicu privremenog prekida, smanjenja ili trajnog gubitka sposobnosti zarađivanja ili posljedičnog, liječnički potvrđenog povećanja svojih potreba.

Članak 7.

Rok zastare

1. Na odštetne zahtjeve na temelju građanskopravne odgovornosti podnesene u skladu s člankom 4. stavkom 1. u vezi sa štetom za život, zdravlje ili tjelesni integritet primjenjuje se poseban rok zastare od 30 godina od datuma nastanka štete.

2. Na odštetne zahtjeve na temelju građanskopravne odgovornosti podnesene u skladu s člankom 4. stavkom 1. u vezi sa štetom za imovinu ili znatnom nematerijalnom štetom koja rezultira provjerljivim ekonomskim gubitkom primjenjuje se poseban rok zastare od:

(a)	10 godina od datuma nastanka štete za imovinu ili nastanka provjerljivog ekonomskog gubitka koji su rezultat znatne nematerijalne štete;

(b)	30 godina od datuma operacije visokorizičnog sustava umjetne inteligencije koja je kasnije prouzročila štetu za imovinu ili nematerijalnu štetu.

U pogledu rokova iz prvog podstavka primjenjuje se rok koji prvi ističe.

3. Ovim se člankom ne dovodi u pitanje nacionalno pravo kojim se uređuje obustava ili prekid rokova zastare.

POGLAVLJE III.

OSTALI SUSTAVI UMJETNE INTELIGENCIJE

Članak 8.

Odgovornost na temelju krivnje za ostale sustave umjetne inteligencije

1. Operater sustava umjetne inteligencije koji ne čini visokorizičan sustav umjetne inteligencije u skladu s člankom 3. točkom (c) i člankom 4. stavkom 2. i koji stoga nije naveden u Prilogu ovoj Uredbi, podliježe odgovornosti koja se temelji na krivnji za svaku ozljedu ili štetu prouzročenu fizičkom ili virtualnom aktivnošću, uređajem ili procesom koje pokreće sustav umjetne inteligencije.

2. Operater nije odgovoran ako može dokazati da je ozljeda ili šteta prouzročena bez njegove krivnje, oslanjajući se na bilo koji od sljedećih razloga:

(a)	sustav umjetne inteligencije aktiviran je bez njegova znanja i poduzete su sve razumne i nužne mjere kako bi se izbjegla takva aktivacija izvan kontrole operatera ili

(b)	postupao je s dužnom pažnjom obavljajući sve sljedeće radnje: odabir odgovarajućeg sustava umjetne inteligencije za određene zadaće i vještine, pravilna upotreba sustava umjetne inteligencije, praćenje aktivnosti i održavanje operativne pouzdanosti redovitom provedbom svih raspoloživih ažuriranja.

Operater ne može izbjeći odgovornost tvrdeći da je ozljeda ili šteta prouzročena autonomnom aktivnošću, uređajem ili procesom koje pokreće njegov sustav umjetne inteligencije. Operater nije odgovoran ako je ozljeda ili šteta prouzročena višom silom.

3. Ako je ozljedu ili štetu prouzročila treća strana koja je utjecala na sustav umjetne inteligencije izmjenom njegova funkcioniranja ili učinaka, operater je ipak odgovoran za isplatu naknade ako se toj trećoj strani ne može ući u trag ili ako je bez sredstava.

4. Proizvođač sustava umjetne inteligencije dužan je surađivati s operaterom ili oštećenom osobom te im pružati informacije, na njihov zahtjev, u mjeri u kojoj je to opravdano važnošću odštetnog zahtjeva kako bi se omogućilo utvrđivanje odgovornosti.

Članak 9.

Nacionalne odredbe o naknadi i roku zastare

Na odštetne zahtjeve na temelju građanskopravne odgovornosti podnesene u skladu s člankom 8. stavkom 1., u vezi s rokovima zastare i iznosima i opsegom naknade, primjenjuju se zakoni države članice u kojoj je ozljeda ili šteta nastala.

POGLAVLJE IV.

RASPODJELA ODGOVORNOSTI

Članak 10.

Sukrivnja

1. Ako je ozljeda ili šteta prouzročena i fizičkom ili virtualnom aktivnošću, uređajem ili procesom koje pokreće sustav umjetne inteligencije i djelovanjem oštećene osobe ili bilo koje osobe za koju je oštećena osoba odgovorna, opseg odgovornosti operatera u skladu s ovom Uredbom smanjuje se na odgovarajući način. Operater se ne smatra odgovornim ako je oštećena osoba ili osoba za koju ona odgovara isključivo kriva za nastalu ozljedu ili štetu.

2. Operater koji se smatra odgovornim može upotrijebiti podatke koje je generirao sustav umjetne inteligencije kako bi dokazao sukrivnju oštećene osobe, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 i drugim relevantnim zakonskim propisima o zaštiti podataka. Oštećena osoba također može upotrijebiti te podatke za dokazivanje ili pojašnjenje u odštetnom zahtjevu.

Članak 11.

Solidarna odgovornost

Ako postoji više od jednog operatera sustava umjetne inteligencije, oni su solidarno odgovorni. Ako je pristupni operater ujedno i proizvođač sustava umjetne inteligencije, ova Uredba ima prednost pred Direktivom o odgovornosti za proizvode. Ako se pozadinski operater smatra i proizvođačem kako je definiran u članku 3. Direktive o odgovornosti za proizvode, ta bi se direktiva trebala primjenjivati na njega. Ako postoji samo jedan operater koji je ujedno i proizvođač sustava umjetne inteligencije, ova Uredba trebala bi imati prednost pred Direktivom o odgovornosti za proizvode.

Članak 12.

Regresni zahtjev za naknadu

1. Operater nema pravo na podnošenje regresnog zahtjeva osim ako je oštećena osoba primila puni iznos bilo koje naknade na koju ima pravo na temelju ove Uredbe.

2. U slučaju da se operater smatra solidarno odgovornim s drugim operaterima u odnosu na oštećenu osobu te je u potpunosti nadoknadio štetu oštećenoj osobi u skladu s člankom 4. stavkom 1. ili člankom 8. stavkom 1., taj operater može povratiti dio naknade od drugih operatera, razmjerno svojoj odgovornosti.

Razmjer odgovornosti utvrđuje se prema stupnjevima kontrole operatera nad rizikom povezanim s radom i funkcioniranjem sustava umjetne inteligencije. Ako se od određenog solidarno odgovornog operatera ne može ishoditi njemu pripisani doprinos, manjak snose ostali operateri. U mjeri u kojoj solidarno odgovorni operater nadoknadi štetu oštećenoj osobi i zatraži prilagodbu predujmova od ostalih odgovornih operatera, on preuzima prava na odštetni zahtjev koji je oštećena osoba podnijela protiv drugih operatera. Subrogacija zahtjeva ne provodi se na štetu prvotnog odštetnog zahtjeva.

3. U slučaju da operater neispravnog sustava umjetne inteligencije u potpunosti nadoknadi ozljedu ili štetu oštećenoj osobi u skladu s člankom 4. stavkom 1. ili člankom 8. stavkom 1. ove Uredbe, on može podnijeti pravni lijek protiv proizvođača neispravnog sustava umjetne inteligencije u skladu s Direktivom 85/374/EEZ i nacionalnim odredbama o odgovornosti za neispravne proizvode.

4. U slučaju da osiguravatelj operatera nadoknadi štetu oštećenoj osobi u skladu s člankom 4. stavkom 1. ili člankom 8. stavkom 1., svaki odštetni zahtjev na temelju građanskopravne odgovornosti koji je oštećena osoba ponijela protiv druge osobe za istu štetu subrogacijom se prenosi na osiguravatelja operatera do iznosa koji je osiguravatelj operatera nadoknadio oštećenoj osobi.

POGLAVLJE V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [datum primjene ove Uredbe].

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stalnim Tehničkim odborom za visokorizične sustave umjetne inteligencije (odbor TCRAI) u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 2. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 14.

Preispitivanje

Komisija do 1. siječnja 202X [3 godine nakon datuma početka primjene ove Uredbe] i zatim svake tri godine Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru podnosi detaljno izvješće o preispitivanju ove Uredbe u svjetlu daljnjeg razvoja umjetne inteligencije.

Pri pripremi izvješća iz prvog podstavka Komisija od država članica traži relevantne informacije o sudskoj praksi, sudskim nagodbama i statističkim podacima o nesrećama, kao što su broj nesreća, pretrpljena šteta, uključene aplikacije na temelju umjetne inteligencije i naknade koje su isplatila osiguravajuća društva, kao i procjena broja zahtjeva koje su podnijele oštećene osobe, bilo pojedinačno ili kolektivno, te rokova za obradu tih zahtjeva na sudu.

Izvješću Komisije prema potrebi se prilažu zakonodavni prijedlozi čija je svrha ukloniti nedostatke utvrđene u izvješću.

Članak 15.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 202X.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u …

Za Europski parlament

Predsjednik

Za Vijeće

Predsjednik

PRILOG

[…]

(1) SL …

(2) SL …

(3) Direktiva Vijeća 85/374/EEZ od 25. srpnja 1985. o približavanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode (SL L 210, 7.8.1985., str. 29.).

(4) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(5) Vidi stranicu 24. Bijele knjige Komisije od 19. veljače 2020. o umjetnoj inteligenciji – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja (COM(2020)0065).

(6) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(7) Uredba (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (SL L 151, 14.6.2018., str. 1.).

(8) Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011 (SL L 169, 25.6.2019., str. 1.).

(9) Iznos revidira Europska komisija u skladu sa stavkom 19. Rezolucije.

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/129

P9_TA(2020)0277

Prava intelektualnog vlasništva za razvoj tehnologija umjetne inteligencije

Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. o pravima intelektualnog vlasništva za razvoj tehnologija umjetne inteligencije (2020/2015(INI))

(2021/C 404/06)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 4., 16., 26., 114. i 118.,

—	uzimajući u obzir Bernsku konvenciju za zaštitu književnih i umjetničkih djela,

—	uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva (1) od 13. travnja 2016. i smjernice Komisije o boljoj regulativi (COM(2015)0215),

—	uzimajući u obzir Ugovor o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), Ugovor o izvedbama i fonogramima WIPO-a i revidirani dokument za pitanja od 29. svibnja 2020. o politici intelektualnog vlasništva i umjetnoj inteligenciji,

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (2),

—	uzimajući u obzir Direktivu 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka (3),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2009/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o pravnoj zaštiti računalnih programa (4),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja i otkrivanja (5),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (6),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ („Opća uredba o zaštiti podataka”) (7),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1807 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o okviru za slobodan protok neosobnih podataka u Europskoj uniji (8),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (9),

—	uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije od 19. veljače 2020. naslovljenu „Umjetna inteligencija – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja” (COM(2020)0065),

—	uzimajući u obzir rad Stručne skupine na visokoj razini za umjetnu inteligenciju koju je uspostavila Komisija,

—	uzimajući u obzir komunikacije Komisije „Europska strategija za podatke” (COM(2020)0066) i „Nova industrijska strategija za Europu” (COM(2020)0102),

—	uzimajući u obzir Smjernice za ispitivanje Europskog ureda za patente iz studenoga 2019.,

—	uzimajući u obzir radni dokument o digitalnom gospodarstvu br. 2016/05 Zajedničkog istraživačkog centra Komisije i njegova Instituta za prospektivne tehnološke studije naslovljen „Internetske platforme iz perspektive gospodarske politike”,

—	uzimajući u obzir političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju za razdoblje 2019. – 2024. pod naslovom „Ambicioznija Unija: Moj plan za Europu”,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. s preporukama Komisiji o pravilima građanskog prava o robotici (10),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam i Odbora za kulturu i obrazovanje,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0176/2020),

A.	budući da se pravnim okvirom Unije za intelektualno vlasništvo želi osigurati promicanje inovacija i kreativnosti te pristup znanju i informacijama;

budući da je člankom 118. UFEU-a utvrđeno da zakonodavac Unije uspostavlja mjere za stvaranje europskih prava intelektualnog vlasništva kako bi se osigurala ujednačena zaštita tih prava u cijeloj Uniji; budući da uvjeti na jedinstvenom tržištu pogoduju jačem gospodarskom rastu potrebnom kako bi se zajamčio prosperitet građana Unije;

C.	budući da najnoviji pomaci u razvoju umjetne inteligencije i sličnih budućih tehnologija čine znatan tehnološki napredak koji otvara vrata prilikama i izazovima za građane Unije, poslovne subjekte, javne uprave, stvaraoce i obrambeni sektor;

D.	budući da tehnologije umjetne inteligencije mogu otežati sljedivost prava intelektualnog vlasništva i njihovu primjenu na proizvode stvorene umjetnom inteligencijom, čime se sprečava da ljudski stvaratelji čiji se izvorni rad upotrebljava za poticanje takvih tehnologija dobiju pravednu naknadu;

budući da cilj da Unija postane svjetski predvodnik u području tehnologija umjetne inteligencije mora obuhvaćati napore za ponovno stjecanje i očuvanje digitalne i industrijske suverenosti Unije, osiguravanje njezine konkurentnosti i promicanje i zaštitu inovacija te mora zahtijevati strukturnu reformu industrijske politike Unije kako bi ona mogla biti na čelu tehnologija umjetne inteligencije, uz istodobno poštovanje kulturne raznolikosti; budući da globalno predvodništvo Unije u umjetnoj inteligenciji podrazumijeva djelotvoran sustav prava intelektualnog vlasništva koji je prilagođen digitalnom dobu i koji omogućuje inovatorima da na tržište uvedu nove proizvode; budući da su snažne zaštitne mjere ključne za zaštitu patentnog sustava Unije od zlouporabe, što je štetno za inovativne programere umjetne inteligencije; budući da pristup umjetnoj inteligenciji treba biti usredotočen na čovjeka i u skladu s etičkim načelima i ljudskim pravima kako bi tehnologija ostala instrument u službi ljudi i zajedničkog dobra;

budući da je upravo na razini Unije prikladno uređivati propise u području tehnologija umjetne inteligencije kako bi se izbjegla fragmentacija jedinstvenog tržišta te različite nacionalne odredbe i smjernice; budući da će potpuno usklađeni regulatorni okvir Unije u području umjetne inteligencije imati potencijal da postane normativni predložak na međunarodnoj razini; budući da bi nova zajednička pravila za sustave umjetne inteligencije trebala biti u obliku uredbe kako bi se uspostavili jednaki standardi u cijeloj Uniji i budući da zakonodavstvo mora biti otporno na promjene u budućnosti kako bi se osiguralo da ono ide ukorak s brzim razvojem te tehnologije te da se ono mora pratiti temeljitim procjenama učinka; budući da pravna sigurnost doprinosi razvoju tehnologije i da je povjerenje građana u nove tehnologije nužno za razvoj tog sektora jer se njime jača konkurentska prednost Unije; budući da bi regulatornim okvirom kojim se uređuje umjetna inteligencija stoga trebalo potaknuti povjerenje u sigurnost i pouzdanost umjetne inteligencije te uspostaviti ravnotežu između javne zaštite i poslovnih poticaja za ulaganja u inovacije;

budući da se umjetna inteligencija i srodne tehnologije temelje na računalnim modelima i algoritmima, koji se smatraju matematičkim metodama u smislu Europske patentne konvencije te se stoga kao takvi ne mogu patentirati; budući da se u skladu s člankom 52. stavkom 3. Europske patentne konvencije matematičke metode i računalni programi mogu zaštititi patentima ako se koriste kao dio sustava umjetne inteligencije koji doprinosi stvaranju dodatnog tehničkog učinka; budući da bi trebalo temeljito procijeniti učinak takve potencijalne zaštite patenata;

budući da se umjetna inteligencija i srodne tehnologije temelje na stvaranju i provedbi računalnih programa koji kao takvi podliježu posebnom sustavu zaštite autorskog prava, pri čemu se može zaštititi samo izražaj računalnog programa, a ne ideje, metode i načela na kojima se temelji bilo koji njegov element;

I.	budući da se u području umjetne inteligencije odobrava sve veći broj patenata;

budući da se zbog pomaka u razvoju umjetne inteligencije i srodnih tehnologija postavljaju pitanja o zaštiti inovacija kao takvih i primjeni prava intelektualnog vlasništva na materijale, sadržaj i podatke koji se generiraju tehnologijama umjetne inteligencije i srodnim tehnologijama te koji mogu biti industrijska ili umjetnička djela i koji stvaraju razne trgovinske mogućnosti; budući da je u tom pogledu važno razlikovati između ljudskog stvaranja s pomoću umjetne inteligencije i autonomnog stvaranja umjetne inteligencije;

budući da tehnologije umjetne inteligencije i srodne tehnologije uvelike ovise o već postojećem sadržaju i velikoj količini podataka; budući da će povećani transparentan i otvoren pristup određenim neosobnim podacima i bazama podataka u Uniji, posebno za mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća, kao i interoperabilnost podataka, čime se ograničava učinak ovisnosti, imati ključnu ulogu u promicanju razvoja europske umjetne inteligencije i podupiranju konkurentnosti europskih trgovačkih društava na globalnoj razini; budući da se pri prikupljanju osobnih podataka moraju poštovati temeljna prava i pravila o zaštiti podataka te da je za to potrebno prilagođeno upravljanje, posebno u pogledu upravljanja podacima i transparentnosti podataka koji se upotrebljavaju pri razvoju i primjeni tehnologija umjetne inteligencije, i to tijekom cijelog životnog ciklusa sustava utemeljenog na umjetnoj inteligenciji;

prima na znanje bijelu knjigu Komisije naslovljenu „Umjetna inteligencija – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja” i Europsku strategiju za podatke; ističe da polazišta razrađena u tim dokumentima mogu doprinijeti oslobađanju potencijala umjetne inteligencije usredotočene na čovjeka u EU-u; napominje, međutim, da se Komisija nije dotaknula pitanja zaštite prava intelektualnog vlasništva u kontekstu razvoja tehnologija umjetne inteligencije, unatoč njihovoj presudnoj važnosti; ističe potrebu za stvaranjem jedinstvenog europskog podatkovnog prostora i smatra da će njegova upotreba imati važnu ulogu u inovacijama i kreativnosti u okviru gospodarstva Unije, što bi trebalo poticati; ističe da Unija treba imati ključnu ulogu u određivanju temeljnih načela u pogledu razvoja, uvođenja i upotrebe umjetne inteligencije, bez sprečavanja njezina napretka ili ometanja tržišnog natjecanja;

ističe činjenicu da će razvoj tehnologija umjetne inteligencije i s njima povezanih tehnologija u sektorima prometa i turizma dovesti do inovacija, istraživanja, mobilizacije ulaganja i znatnih gospodarskih, društvenih, javnih i sigurnosnih koristi, kao i koristi u području zaštite okoliša, te će te sektore istovremeno učiniti privlačnijima za nove generacije i stvoriti nove prilike za zapošljavanje i održivije poslovne modele, ali naglašava da to ne bi trebalo prouzročiti štetu ili negativne učinke za ljude ili društvo;

ističe važnost stvaranja operativnog i potpuno usklađenog zakonodavnog okvira u području tehnologija umjetne inteligencije; predlaže da taj okvir bude u obliku uredbe, a ne direktive kako bi se izbjegla rascjepkanost europskog jedinstvenog digitalnog tržišta i promicale inovacije;

poziva Komisiju da uzme u obzir sedam ključnih zahtjeva utvrđenih u smjernicama skupine stručnjaka na visokoj razini koje je Komisija pozdravila u svojoj komunikaciji od 8. travnja 2019. (11) te da ih na odgovarajući način provede u cjelokupnom zakonodavstvu kojim se uređuje područje umjetne inteligencije;

ističe da razvoj i korištenje tehnologija umjetne inteligencije te rast globalnog podatkovnog gospodarstva zahtijevaju rješavanje važnih tehničkih, društvenih, gospodarskih, etičkih i pravnih pitanja u cijelom nizu područja politika, među kojima je i pitanje prava intelektualnog vlasništva te njihova utjecaja na spomenuta područja politika; ističe da je za oslobađanje potencijala tehnologija umjetne inteligencije potrebno ukloniti nepotrebne pravne prepreke kako se ne bi ometao rast ili inovacije u podatkovnom gospodarstvu Unije koje je u razvoju; poziva na provedbu procjene učinka u pogledu zaštite prava intelektualnog vlasništva u kontekstu razvoja tehnologija umjetne inteligencije;

ističe ključnu važnost ujednačene zaštite prava intelektualnog vlasništva u vezi s tehnologijama umjetne inteligencije i važnost višedimenzionalne prirode te zaštite te istodobno ističe važnost osiguravanja visoke razine zaštite prava intelektualnog vlasništva, stvaranja pravne sigurnosti i izgradnje povjerenja potrebnog za poticanje ulaganja u te tehnologije te osiguravanje njihove dugoročne održivosti i upotrebe od strane potrošača; smatra da Unija ima potencijal da postane predvodnik u stvaranju tehnologija umjetne inteligencije donošenjem operativnog regulatornog okvira koji se redovito procjenjuje u svjetlu tehnološkog napretka i provedbom proaktivnih javnih politika, posebno u pogledu programa osposobljavanja, financijske potpore za istraživanja te suradnje javnog i privatnog sektora; ponavlja da je potrebno osigurati dovoljno manevarskog prostora za razvoj novih tehnologija, proizvoda i usluga; ističe da stvaranje okružja koje pogoduje kreativnosti i inovacijama poticanjem upotrebe tehnologija umjetne inteligencije ne smije ići na štetu interesa ljudskih stvaratelja niti etičkih načela Unije;

također smatra da Unija mora uzeti u obzir različite dimenzije umjetne inteligencije utvrđivanjem tehnološki neutralnih i dovoljno fleksibilnih definicija, kojima bi se obuhvatili budući tehnološki pomaci, kao i naknadno korištenje; smatra da je potrebno nastaviti s promišljanjem o interakcijama između umjetne inteligencije i prava intelektualnog vlasništva, i iz perspektive uredâ za intelektualno vlasništvo i iz perspektive korisnika; smatra da pitanje procjene aplikacija umjetne inteligencije stvara potrebu za određenim zahtjevima u pogledu transparentnosti i razvoja novih metoda jer se, na primjer, prilagodljivi sustavi učenja mogu ponovno kalibrirati nakon svakog unosa, zbog čega su određene ex ante objave neučinkovite;

ističe važnost transparentnosti i preuzimanja odgovornosti pri korištenju algoritama u okviru usluga za internetski prijenos sadržaja tako da se u većoj mjeri može zajamčiti pristup kulturnim i kreativnim sadržajima u raznim oblicima i na raznim jezicima te nepristran pristup europskim djelima;

preporučuje da se prednost da ocjenjivanju prema sektoru i vrsti implikacija umjetne inteligencije na prava intelektualnog vlasništva; smatra da bi se takvim pristupom trebala uzeti u obzir, primjerice, razina ljudskog djelovanja, autonomija umjetne inteligencije i važnost uloge i porijekla upotrijebljenih podataka i materijala zaštićenih autorskim pravima te moguće sudjelovanje drugih relevantnih čimbenika; podsjeća da se svakim pristupom mora uspostaviti ravnoteža između potrebe za zaštitom ulaganja sredstava i truda i potrebe za poticanjem stvaranja i razmjene; smatra da je potrebno detaljnije istraživanje za procjenu ljudskog doprinosa u pogledu algoritamskih podataka o umjetnoj inteligenciji; smatra da disruptivne tehnologije kao što je umjetna inteligencija i velikim i malim trgovačkim društvima pružaju priliku za razvoj proizvoda s vodećom ulogom na tržištu; smatra da bi sva trgovačka društva trebala uživati jednako učinkovitu i djelotvornu zaštitu u pogledu prava intelektualnog vlasništva; stoga poziva Komisiju i države članice da novoosnovanim poduzećima i MSP-ovima posredstvom programa jedinstvenog tržišta i digitalno-inovacijskih centara pruže podršku kako bi se zaštitili njihovih proizvodi;

10.

predlaže da se to ocjenjivanje usredotoči na utjecaj i implikacije umjetne inteligencije i s njom povezanih tehnologija u okviru sadašnjeg sustava patentnog prava, zaštite žigova i dizajna, autorskih i srodnih prava, uključujući primjenjivost pravne zaštite baza podataka i računalnih programa, zaštitu neobjavljenih znanja i poslovnih informacija („poslovne tajne”) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja; uviđa potencijal tehnologija umjetne inteligencije za bolju provedbu prava intelektualnog vlasništva, unatoč potrebi za ljudskom provjerom i revizijom, posebno kad je riječ o pravnim posljedicama; nadalje ističe da je potrebno ocijeniti treba li prilagoditi ugovorno pravo kako bi se na najbolji način zaštitili potrošači te treba li prilagoditi pravila tržišnog natjecanja kako bi se odgovorilo na tržišne nedostatke ili zlouporabu u okviru digitalnog gospodarstva, potom da je potrebno stvoriti sveobuhvatniji pravni okvir za gospodarske sektore u kojima se primjenjuje umjetna inteligencija, čime se omogućuje rast europskih trgovačkih društava i relevantnih dionika, te da je potrebno stvoriti pravnu sigurnost; naglašava da zaštita intelektualnog vlasništva uvijek mora biti usklađena s drugim temeljnim pravima i slobodama;

11.

podsjeća da se matematičke metode kao takve ne mogu patentirati, osim ako se ne koriste u određenu tehničku svrhu u kontekstu tehničkih izuma koji se mogu patentirati samo ako se poštuju primjenjivi kriteriji koji se odnose na izume; podsjeća da je, ako se neki izum odnosi bilo na metodu koja uključuje tehnička sredstva bilo na tehnički uređaj, njegova svrha, promatrana u cjelini, u stvari tehničke prirode te on stoga nije isključen iz patentibilnosti; u tom pogledu ističe ulogu okvira za zaštitu patenata u poticanju izuma umjetne inteligencije i promicanju njihova širenja, kao i potrebu da se stvore prilike za europska trgovačka društva i novoosnovana poduzeća kako bi se potaknuo razvoj i primjena umjetne inteligencije u Europi; ističe da patenti bitni za normu imaju ključnu ulogu u razvoju i širenju novih tehnologija umjetne inteligencije i s njima povezanih tehnologija i u osiguravanju interoperabilnosti; poziva Komisiju da podrži uspostavu sektorskih normi i da potiče formalnu normizaciju;

12.

napominje da se patentna zaštita može dodijeliti pod uvjetom da je izum nov i da njegova namjena nije očita te da sadrži inventivnu komponentu; među ostalim napominje da patentno pravo zahtijeva sveobuhvatan opis tehnologije koja je temelj izuma, što može značiti poteškoće za neke tehnologije umjetne inteligencije uzme li se u obzir složenost obrazloženja njihova principa rada; također ističe pravne probleme obrnutog inženjeringa, koji je iznimka od zaštite autorskih prava nad računalnim programima i zaštite poslovnih tajni, koji su pak od ključne važnosti za inovacije i istraživanje i koje bi trebalo uzeti u obzir u kontekstu razvoja tehnologija umjetne inteligencije; poziva Komisiju da procijeni mogućnosti za odgovarajuće testiranje proizvoda, na primjer modularno, bez stvaranja rizika za nositelje prava intelektualnog vlasništva ili za poslovne tajne zbog opsežnog otkrivanja proizvoda koji se mogu lako replicirati; ističe da bi tehnologije umjetne inteligencije trebale biti javno dostupne u obrazovne i istraživačke svrhe, kao što su učinkovitije metode učenja;

13.

napominje da autonomizacija u kreativnom procesu stvaranja umjetničkog sadržaja može iznijeti na površinu pitanja povezana s vlasništvom nad pravima intelektualnog vlasništva nad tom vrstom sadržaja; u tom pogledu smatra da tehnologijama umjetne inteligencije nije poželjno dodijeliti pravnu osobnost i ističe negativan učinak takve mogućnosti na poticaje za ljudske stvaratelje;

14.

ističe razliku između djela koja su stvorili ljudi s pomoću umjetne inteligencije i djela koja je stvorila umjetna inteligencija, pri čemu potonje stvara nove regulatorne izazove za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, kao što su pitanja vlasništva, izumiteljskog djelovanja i odgovarajuće naknade, kao i pitanja povezana s mogućom koncentracijom tržišta; nadalje smatra da prava intelektualnog vlasništva za razvoj tehnologija umjetne inteligencije treba razlikovati od prava intelektualnog vlasništva koja se mogu dodijeliti za sadržaje koje je stvorila umjetna inteligencija; ističe da se, onda kad se umjetna inteligencija koristi samo kao pomoć autoru u procesu stvaranja, i dalje primjenjuje postojeći okvir za autorska prava;

15.

zauzima stajalište da se tehnička djela stvorena tehnologijom umjetne inteligencije moraju zaštititi u skladu s pravnim okvirom za prava intelektualnog vlasništva kako bi se potaknula ulaganja u taj oblik stvaranja i poboljšala pravna sigurnost za građane, poslovne subjekte i, s obzirom na to da su trenutačno među glavnim korisnicima tehnologija umjetne inteligencije, izumitelje; smatra da djela koja samostalno stvaraju umjetni stvaratelji i roboti možda ne mogu biti zaštićena autorskim pravom kako bi se poštovalo načelo originalnosti, koje je povezano s fizičkom osobom, te zbog toga što se pojam „intelektualnog djela” odnosi na osobnost autora; poziva Komisiju da podrži horizontalan, tehnološki neutralan i na dokazima utemeljen pristup zajedničkim, ujednačenim odredbama o autorskim pravima primjenjivima na djela stvorena umjetnom inteligencijom u Uniji ako se smatra da bi se ta djela mogla zaštititi autorskim pravom; preporučuje da se vlasništvo nad pravima, ako postoje, dodijeli samo fizičkim ili pravnim osobama koje su zakonito stvorile djelo i samo ako je nositelj autorskog prava dao odobrenje ako se upotrebljava materijal zaštićen autorskim pravom, osim ako se primjenjuju iznimke ili ograničenja povezana s autorskim pravima; ističe važnost olakšavanja pristupa podacima i razmjene podataka, otvorenih standarda i tehnologije otvorenog koda, uz istodobno poticanje ulaganja i inovacija;

16.

napominje da je upotrebom umjetne inteligencije moguće obrađivati velik broj podataka o stanju stvari u području prava intelektualnog vlasništva ili samom postojanju prava intelektualnog vlasništva; istodobno napominje da umjetna inteligencija ili s njom povezane tehnologije koje se upotrebljavaju za postupak registracije za dodjelu prava intelektualnog vlasništva i za utvrđivanje odgovornosti za povrede prava intelektualnog vlasništva ne mogu biti zamjena za ljudski pregled koji se provodi od slučaja do slučaja kako bi se zajamčila kvaliteta i pravednost odluka; primjećuje da umjetna inteligencija postupno stječe sposobnost obavljanja zadaća koje obično obavljaju ljudi te stoga ističe potrebu za uspostavom odgovarajućih zaštitnih mjera, uključujući sustave osmišljavanja s ljudskom kontrolom i procese preispitivanja, transparentnost, odgovornost i provjeru donošenja odluka u vezi s umjetnom inteligencijom;

17.

napominje da, u pogledu upotrebe neosobnih podataka od strane tehnologija umjetne inteligencije, zakonito korištenje djela zaštićenih autorskim pravom te ostalih djela i s njima povezanih podataka, uključujući sadržaj koji je već postojao, visokokvalitetne skupove podataka i metapodatke, treba ocjenjivati u svjetlu postojećih pravila o ograničenjima zaštite autorskih prava i iznimkama od te zaštite, kao što je iznimka koja se odnosi na rudarenje teksta i podataka, kao što je predviđeno Direktivom o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu; poziva na dodatno pojašnjenje u pogledu zaštite podataka u okviru autorskih prava i potencijalne zaštite žigova i industrijskog dizajna za djela koja su stvorena autonomno aplikacijama umjetne inteligencije; smatra da bi trebalo promicati dobrovoljnu razmjenu neosobnih podataka između poslovnih subjekata i sektora na temelju poštenih ugovora, uključujući sporazume o licenciranju; skreće pozornost na probleme koji proizlaze iz stvaranja uvjerljivih krivotvorenih sadržaja, na temelju obmanjujućih i manipuliranih podataka ili jednostavno podataka loše kvalitete, pri čemu nije važno sadrže li takvi uvjerljivi krivotvoreni sadržaji podatke koji podliježu autorskom pravu; zabrinut je zbog mogućnosti masovnog manipuliranja građanima kako bi se destabilizirale demokracije te poziva na intenzivnije podizanje razine osviještenosti i medijske pismenosti, kao i na stavljanje na raspolaganje hitno potrebnih tehnologija umjetne inteligencije za provjeru činjenica i informacija; smatra da bi se provjerljivim evidencijama neosobnih podataka koje se upotrebljavaju tijekom životnog ciklusa tehnologija utemeljenih na umjetnoj inteligenciji u skladu s pravilima o zaštiti podataka moglo omogućiti praćenje upotrebe djela zaštićenih autorskim pravima, mogli bi se bolje zaštititi nositelji prava te bi se moglo doprinijeti zaštiti privatnosti; naglašava da bi tehnologije umjetne inteligencije mogle biti korisne u kontekstu provedbe prava intelektualnog vlasništva, ali bi zahtijevale ljudsku reviziju i jamstvo da su svi sustavi donošenja odluka koji se temelje na umjetnoj inteligenciji potpuno transparentni; naglašava da se nijednim budućim režimom umjetne inteligencije ne smiju zaobići mogući zahtjevi za tehnologiju otvorenog koda u javnim natječajima niti se smije spriječiti međusobna povezivost digitalnih usluga; napominje da se sustavi umjetne inteligencije temelje na softveru i da se oslanjaju na statističke modele, koji mogu sadržavati pogreške; naglašava da proizvodi stvoreni umjetnom inteligencijom ne smiju biti diskriminatorni i da je jedan od najučinkovitijih načina smanjenja pristranosti u sustavima umjetne inteligencije jamčenje, u mjeri u kojoj je to moguće u skladu s pravom Unije, maksimalne količine neosobnih podataka za potrebe osposobljavanja i strojnog učenja; poziva Komisiju da razmisli o upotrebi podataka iz javne domene u te svrhe;

18.

ističe važnost pune provedbe strategije jedinstvenog digitalnog tržišta kako bi se poboljšala dostupnost i interoperabilnost neosobnih podataka u EU-u; naglašava da se europskom podatkovnom strategijom mora osigurati ravnoteža između promicanja protoka podataka, šireg pristupa podacima, njihove upotrebe i dijeljenja s jedne strane te zaštite prava intelektualnog vlasništva i poslovnih tajni s druge strane, uz poštovanje pravila o zaštiti podataka i privatnosti; s tim u vezi ističe da je potrebno ocijeniti jesu li pravila Unije o intelektualnom vlasništvu prikladan alat za zaštitu podataka, uključujući sektorske podatke potrebne za razvoj umjetne inteligencije, pri čemu treba podsjetiti da se strukturirani podaci, kao što su baze podataka, kad uživaju zaštitu intelektualnog vlasništva, obično ne smatraju podacima; smatra da se moraju dostaviti potpune informacije o korištenju podataka zaštićenih pravom intelektualnog vlasništva, prije svega u okviru odnosa između platformi i poslovnih subjekata; pozdravlja namjeru Komisije da se stvori jedinstveni europski podatkovni prostor;

19.

napominje da Komisija razmatra mogućnost uvođenja zakonodavnih mjera u pogledu pitanja koja utječu na odnose među gospodarskim dionicima kako bi se iskoristili neosobni podaci te pozdravlja moguću reviziju Direktive o bazama podataka i moguće pojašnjenje primjene Direktive o zaštiti poslovnih tajni kao općeg okvira; sa zanimanjem iščekuje rezultate javnog savjetovanja koje je pokrenula Komisija o europskoj podatkovnoj strategiji;

20.

naglašava da Komisija treba težiti pružanju ujednačene zaštite intelektualnog vlasništva utemeljene na inovacijama u korist europskih programera tehnologija umjetne inteligencije, jačanju međunarodne konkurentnosti europskih trgovačkih društava, među ostalim u pogledu mogućih zloporabnih taktika u sudskim sporovima, i osiguravanju najveće moguće pravne sigurnosti korisnika, ponajprije u okviru međunarodnih pregovora, osobito u pogledu tekućih rasprava o umjetnoj inteligenciji i podatkovnoj revoluciji u okviru WIPO-a; pozdravlja stajališta koja je Unija nedavno podnijela u okviru javnog savjetovanja Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo o nacrtu dokumenta WIPO-a o intelektualnom vlasništvu i umjetnoj inteligenciji; u tom pogledu podsjeća na etičku dužnost Unije da podrži razvoj diljem svijeta olakšavanjem prekogranične suradnje u području umjetne inteligencije, među ostalim uvođenjem ograničenja i iznimki za prekogranično istraživanje i rudarenje teksta i podataka, kao što je utvrđeno u Direktivi o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu;

21.

potpuno je svjestan činjenice da će napredak u području umjetne inteligencije morati ići ruku pod ruku s javnim ulaganjima u infrastrukturu, osposobljavanjem za digitalne vještine te velikim poboljšanjima u području povezivosti i interoperabilnosti kako bi došlo do njegova potpunog ostvarenja; stoga ističe važnost sigurnih i održivih 5G mreža za puno uvođenje tehnologija umjetne inteligencije ali, još važnije, napore koje je potrebno uložiti u razinu njihove infrastrukture i sigurnosti u cijeloj Uniji; prima na znanje intenzivno patentiranje u području umjetne inteligencije u sektoru prometa; izražava zabrinutost zbog mogućnosti da ono dovede do brojnih sudskih postupaka koji bi naštetili cjelokupnoj industriji i koji bi također mogli utjecati na sigurnost prometa ako se bez daljnjeg odgađanja ne donese zakonodavstvo kojim će se urediti razvoj tehnologija povezanih s umjetnom inteligencijom na razini Unije;

22.

podržava spremnost Komisije da pozove ključne dionike iz proizvodnog sektora (proizvođače u prometnoj proizvodnoj industriji, inovatore u području umjetne inteligencije i povezivosti, pružatelje usluga iz sektora turizma i ostale dionike u lancu vrijednosti automobilske industrije) na dogovor o uvjetima pod kojima bi bili spremni razmjenjivati svoje podatke;

23.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te parlamentima i vladama država članica.

(1) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(2) SL L 130, 17.5.2019., str. 92.

(3) SL L 77, 27.3.1996., str. 20.

(4) SL L 111, 5.5.2009., str. 16.

(5) SL L 157, 15.6.2016., str. 1.

(6) SL L 172, 26.6.2019., str. 56.

(7) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

(8) SL L 303, 28.11.2018., str. 59.

(9) SL L 186, 11.7.2019., str. 57.

(10) SL C 252, 18.7.2018., str. 239.

(11) „Izgradnja povjerenja u antropocentričnu umjetnu inteligenciju” (COM(2019)0168).

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/136

P9_TA(2020)0279

Izvješće o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Republike Moldove

Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Republike Moldove (2019/2201(INI))

(2021/C 404/07)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članak 8. te glavu V., osobito članke 21., 22, 36. i 37. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), kao i dio peti Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—

uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane („Sporazum”), koji uključuje područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine („DCFTA”) te koji je u potpunosti stupio na snagu 1. srpnja 2016.,

—	uzimajući u obzir uspostavu bezviznog režima za građane Republike Moldove u ožujku 2014., kao posljedicu izmjena Uredbe Vijeća (EZ) br. 539/2001 (1) koje su donijeli Europski parlament i Vijeće,

—	uzimajući u obzir potpisivanje u studenom 2017. memoranduma o razumijevanju, sporazuma o jamstvenom instrumentu te sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava za mikrofinancijsku pomoć u vrijednosti od 100 milijuna EUR za razdoblje 2017. – 2018.,

—	uzimajući u obzir Nacionalni akcijski plan Moldove za provedbu Sporazuma o pridruživanju između Republike Moldove i Europske unije („NAPIAA”) za razdoblje 2017. – 2019.,

—

uzimajući u obzir svoje prijašnje rezolucije koje se odnose na Republiku Moldovu, posebice prethodnu Rezoluciju o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Moldove od 14. studenoga 2018. (2), svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2018. o političkoj krizi u Moldovi nakon poništavanja rezultata izbora za gradonačelnika Kišinjeva (3), Rezoluciju od 15. studenoga 2017. o Istočnom partnerstvu uoči sastanka na vrhu u studenome 2017. (4), Rezoluciju od 4. srpnja 2017. o pružanju makrofinancijske pomoći Republici Moldovi (5) i Rezoluciju od 21. siječnja 2016. o sporazumima o pridruživanju/područjima produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom (6),

—

uzimajući u obzir odluku EU-a iz srpnja 2018. o zamrzavanju isplate prvog obroka makrofinancijske pomoći, nakon presude Vrhovnog suda o rezultatima izbora za gradonačelnika Kišinjeva, i njegovu odluku iz studenoga 2018. o smanjenju financijske pomoći, nakon što su se pojavile bojazni u pogledu vladavine prava i nazadovanja demokracije u zemlji,

—	uzimajući u obzir popratnu odluku EU-a iz srpnja 2019. o nastavku isplata za pružanje potpore proračunu imajući u vidu obvezu reforme pravosudnog sustava koju je Republika Moldova preuzela,

—	uzimajući u obzir odluku EU-a iz listopada 2019. o isplati prvog obroka makrofinancijske pomoći u iznosu od 30 milijuna EUR kao posljedicu provedbe ključnih reformi za poboljšanje demokratskih standarda i zaštitu vladavine prava,

—	uzimajući u obzir zajednički dokument radnih službi Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje o izvješću o provedbi pridruživanja u Republici Moldovi od 11. rujna 2019.,

—	uzimajući u obzir ishod petog sastanka Vijeća za pridruživanje između Europske unije i Republike Moldove održanog 30. rujna 2019.,

—	uzimajući u obzir zajedničke izjave sa sastanaka na vrhu Istočnog partnerstva, osobito onu posljednju od 24. studenoga 2017. u Bruxellesu,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 26. veljače 2018. o Republici Moldovi,

—	uzimajući u obzir Rezoluciju br. 2308 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 3. listopada 2019. o funkcioniranju demokratskih institucija u Republici Moldovi,

—	uzimajući u obzir poredak zemalja prema indeksu percepcije korupcije na popisu udruge Transparency International iz 2019., na kojem je Republika Moldova na 120. mjestu od 180 zemalja i teritorija (prvo mjesto ima najbolji rezultat), dok je na popisu iz 2018. bila na 117. mjestu,

—	uzimajući u obzir indeks demokracije obavještajnog odjela časopisa „The Economist” iz 2019., prema kojem je Republika Moldova ocijenjena kao „hibridni režim”,

—	uzimajući u obzir izvješće organizacije Freedom House naslovljeno „Sloboda u svijetu”, u kojem se Republika Moldova ocjenjuje kao „djelomično slobodna”, i izvješće iste organizacije iz 2020. naslovljeno „Nacije u tranziciji”, u kojem se Moldova ocjenjuje kao „tranzicijski ili hibridni režim”,

—

uzimajući u obzir Nacionalni akcijski plan Moldove za provedbu Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Moldove, Nacionalni akcijski plan za ljudska prava za razdoblje 2018. – 2022. i Nacionalnu strategiju za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji za razdoblje 2018. – 2023., u kojoj se izričito spominje ratifikacija Istanbulske konvencije,

—

uzimajući u obzir analize i preporuke Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), posebno od 8. ožujka 2018. u pogledu istraživanja „Young Moldova: Problems, Values and Aspirations” (Mlada Moldova: Problemi, vrijednosti i težnje); i od 20. travnja 2018. u pogledu pregleda „Youth Well-being Policy Review of Moldova” (Pregled politike za dobrobit mladih u Moldovi),

—

uzimajući u obzir mišljenja i preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za europsku sigurnost i suradnju te Venecijanske komisije Vijeća Europe, posebice od 15. ožujka 2018. o izbornoj reformi u Moldovi, od 24. lipnja 2019. o ustavnoj situaciji s posebnim osvrtom na mogućnost raspuštanja parlamenta i od 14. listopada 2019. o nacrtu zakona o reformi Vrhovnog suda i državnog odvjetništva,

—	uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Komisije naslovljenu „Politika Istočnog partnerstva nakon 2020.: Jačanje otpornosti – Istočno partnerstvo koje ostvaruje rezultate za sve” od 18. ožujka 2020.,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 11. svibnja 2020. o politici Istočnog partnerstva nakon 2020.,

—

uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 8. travnja 2020. o globalnom odgovoru EU-a na COVID-19 i Odluku (EU) 2020/701 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o pružanju makrofinancijske pomoći partnerima u postupku proširenja i partnerima u susjedstvu u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 (7),

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, treće izvješće u okviru mehanizma suspenzije viza i popratni dokument radnih službi od 10. srpnja 2020.,

—	uzimajući u obzir preporuku Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Istočnom partnerstvu, uoči sastanka na vrhu u lipnju 2020.,

—	uzimajući u obzir preporuke i aktivnosti Parlamentarnog odbora za pridruživanje između EU-a i Moldove, Parlamentarne skupštine Euronest, Foruma civilnog društva Istočnog partnerstva, Platforme civilnog društva EU-a i Moldove i drugih predstavnika civilnog društva u Republici Moldovi,

—	uzimajući u obzir izjavu i preporuke donesene na 7. sastanku Parlamentarnog odbora za pridruživanje između EU-a i Moldove održanog u Strasbourgu 18. i 19. prosinca 2019.,

—	uzimajući u obzir zaključke misije Europskog parlamenta za promatranje parlamentarnih izbora u Republici Moldovi održanih 24. veljače 2019. u sklopu međunarodne misije za promatranje izbora pod vodstvom OESS-a/ODIHR-a,

—	uzimajući u obzir paket gospodarske pomoći koji je Komisija donijela 29. ožujka 2020. za pomoć Republici Moldovi, među ostalim zemljama, u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19, što je uključivalo preusmjeravanje postojećih instrumenata radi ublažavanja društveno-gospodarskih učinaka krize;

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, članak 1. stavak 1. točku (e) Odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu (A9-0166/2020),

budući da su se EU i Republika Moldova obvezale promicati političko pridruživanje i postići gospodarsku integraciju u okviru Sporazuma/DCFTA-e i da se Republika Moldova obvezala na uključivanje pravne stečevine EU-a u svoje zakone i prakse u velikom broju područja; budući da se Unija radi potpore tim aktivnostima obvezala osigurati znatnu financijsku i proračunsku pomoć Republici Moldovi, pod uvjetom da se poštuju temeljne europske vrijednosti i načela, kao što su vladavina prava te ljudska i demokratska prava, i da se zajamči borba protiv korupcije, organiziranog kriminala, pranja novca, oligarhijskih struktura i nepotizma; budući da se u slučajevima znatnog nazadovanja suradnja može poništiti;

B.	budući da su 13. rujna 2017. Parlament i Vijeće donijeli odluku o pružanju makrofinancijske pomoći Republici Moldovi u iznosu od 100 milijuna EUR u okviru programa MMF-a za podršku gospodarskim i financijskim reformama u Moldovi;

C.	budući da je Europska unija više puta izrazila zabrinutost u pogledu vladavine prava, nedostatka napretka u kaznenom progonu osoba odgovornih za bankarsku prijevaru razotkrivenu 2014. i nastavka kršenja ljudskih prava;

budući da je u indeksu percepcije korupcije na popisu udruge Transparency International iz 2018. i izvješćima organizacije Freedom House vidljiv blagi napredak Republike Moldove u bliskoj prošlosti, dok ukupno kretanje tih indeksa, kao i indeksa demokracije, pokazuje dugoročan trend pogoršanja stanja demokracije, korupcije, političkih prava i građanskih sloboda u Republici Moldovi;

E.	budući da su, unatoč promjenama u vladi, državne institucije Republike Moldove i dalje slabe i da se Republika Moldova i dalje bori s problemom zarobljavanja države jer se koncentracija moći i kontrole nad svim važnim sektorima i institucijama na najvišoj razini vlasti nije značajno smanjila;

F.	budući da je Europska unija zbog ozbiljnih kršenja vladavine prava i demokratskog procesa 2018. obustavila isplatu zadnjih dvaju obroka u okviru programa za pružanje potpore proračunu za reforme pravosudnog sektora;

budući da je 11. lipnja 2019. Europski sud za ljudska prava (u predmetu Ozdil i drugi protiv Republike Moldove) utvrdio da je Republika Moldova povrijedila prava na slobodu, sigurnost, privatnost i obiteljski život kad je njezina obavještajna i sigurnosna služba u rujnu 2018. zadržala pet turskih državljana koji su tražili azil i prisilno ih vratila u Tursku; budući da je to prikriveno izručenje samo jedan od primjera sustavnog obrasca prisilnih i nedobrovoljnih nestanaka, nezakonitog zadržavanja i protjerivanja turskih državljana u Tursku u desecima država u cijelom svijetu;

budući da je, nakon formiranja vlade u lipnju 2019. koja se obvezala provesti ambiciozne reforme s programom usmjerenim na reformu pravosuđa, Komisija isplatila prvi obrok makrofinancijske pomoći i nastavila isplaćivati sredstva za programe sektorske proračunske potpore, pri čemu je izjavila da će nastaviti primjenjivati stroge uvjete; budući da je Komisija 10. srpnja 2020. odobrila isplatu drugog i posljednjeg obroka iz svojeg programa makrofinancijske pomoći u iznosu od 30 milijuna eura;

budući da, međutim, Republika Moldova nije mogla pristupiti ostatku sredstava u okviru tog programa, koji je istekao u srpnju 2020.; budući da je ta pomoć i dalje uvjetovana provedbom prethodno dogovorenih reformi, posebno onih usmjerenih na jačanje vladavine prava, demokratskih standarda i ostvarivanje konkretnih rezultata za građane;

budući da je u studenom 2019. moldavski parlament usvojio prijedlog za izglasavanje nepovjerenja vladi ustrojenoj u lipnju 2019. te formirao manjinsku vladu, a potom i novu koalicijsku vladu; budući da su predstavnici institucija Unije izrazili zabrinutost zbog načina na koji je zamijenjena stara vlada i u pogledu procesa reformi koji je Republika Moldova poduzela u okviru Sporazuma/DCFTA-e;

budući da se parlamentarna većina nove koalicijske vlade Republike Moldove stalno smanjuje jer zastupnici napuštaju vladajući savez; budući da će Republika Moldova najesen održati predsjedničke izbore te da je trenutačno suočena s razdobljem iznimne političke nestabilnosti; budući da je predsjednik Igor Dodon naglasio da se Parlament mora raspustiti i da se moraju održati prijevremeni izbori što je prije moguće; budući da je Ustavni sud Republike Moldove 7. srpnja 2020. presudio da se prijevremeni izbori mogu održati tek nakon predsjedničkih izbora;

budući da su 17. travnja 2020. ruska i moldavska vlada potpisale ugovor o zajmu u iznosu od 200 milijuna EUR koji Ruska Federacija daje Republici Moldovi uz povlaštenu kamatnu stopu od 2 %, prema dogovoru predsjednika obiju zemalja; budući da je ugovor ratificiran 23. travnja i da je istog dana Ustavni sud Republike Moldove, nakon žalbe koju su podnijeli članovi oporbe u parlamentu, obustavio zakon o ratifikaciji ugovora o zajmu dok ne dovrši provjeru usklađenosti s Ustavom; budući da je predsjednik Ustavnog suda 6. svibnja izvijestio o pritisku moldavskih tijela na Ustavni sud i o pokušajima diskreditiranja njegovih sudaca; budući da je Ustavni sud 7. svibnja 2020. proglasio ugovor o zajmu neustavnim; budući da se trenutačno pregovara o novom ugovoru o zajmu s Ruskom Federacijom;

M.	budući da je pandemija bolesti COVID-19 dokazala sve veću potrebu za usklađivanjem između Unije i susjednih zemalja u pogledu suzbijanja zajedničkih prijetnji; budući da je Unija na tu potrebu odgovorila, među ostalim, pružanjem paketa financijske pomoći svojim susjedima;

budući da je tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 solidarnost sa zemljama Istočnog partnerstva od presudne važnosti i da je Unija pružila znatnu potporu za rješavanje posljedica pandemije u regiji; budući da će u tom kontekstu Moldova primiti 87 milijuna EUR u obliku preusmjerenog bilateralnog financiranja;

budući da Unija stavlja na raspolaganje Republici Moldovi i dodatne zajmove u okviru makrofinancijske pomoći u iznosu od 100 milijuna EUR kao dio Odluke da se makrofinancijska pomoć pruži deset partnerskih zemalja u susjedstvu kako bi im se pomoglo u ograničavanju gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa; budući da će prvi obrok paketa posebne makrofinancijske pomoći biti isplaćen što je prije moguće nakon ratificiranja memoranduma o razumijevanju s Republikom Moldovom; budući da će zemlja morati poštovati određene uvjete kako bi primila drugi obrok u roku od godine dana nakon potpisivanja memoranduma o razumijevanju; budući da je važan preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći da zemlja poštuje djelotvorne demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav i vladavinu prava te da jamči poštovanje ljudskih prava; budući da bi trebalo pozdraviti zaključivanje memoranduma o razumijevanju i zajamčiti provedbu preuzetih obveza;

budući da je Republika Moldova preuzela međunarodne i nacionalne obveze u pogledu promicanja rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena; budući da je zemlja donijela mjere za promicanje političke zastupljenosti žena, uključujući uvođenjem obvezne rodne kvote od 40 % za izborne liste političkih stranaka; budući da su potrebna daljnja nastojanja da se unaprijede ciljevi Nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2017. – 2021., uključujući odgovarajuće financiranje i jače provedbene mehanizme;

budući da je društveni učinak financijske pomoći i nastojanja u pogledu reforme unatoč svom gospodarskom napretku prilično zanemariv; budući da je Republika Moldova jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi, koja je u nepovoljnom socijalnom stanju s problemima kao što su napuštena sela i krajnje siromaštvo; budući da je 2018. 38,5 % radnika u Republici Moldovi bilo neformalno zaposleno te bez pristupa bilo kakvom obliku socijalne zaštite;

budući da se od 1989. stanovništvo Republike Moldove smanjilo za gotovo trećinu; budući da je to najgora demografska statistika u cijeloj Europi; budući da Moldavci odlaze radi većih plaća te boljeg obrazovanja i usluga; budući da to ima duboke i dugotrajne političke, gospodarske i društvene posljedice; budući da je Republika Moldova suočena s nedostatkom radne snage i stručnjaka kao što su medicinske sestre i liječnici; budući da su starije osobe, od kojih se velik dio oslanja na doznake, skupina koja je najranjivija i najizloženija siromaštvu u Republici Moldovi;

budući da se problemi u Republici Moldovi ne mogu riješiti izvan zemlje i da je potrebno povećati odgovornost moldavskog naroda za rješavanje problema u zemlji; budući da je i dalje važno rješavanje glavnih problema, kao što su borba protiv korupcije i oligarhijskih struktura, pridržavanje demokratskih standarda, potreba za pronalaženjem rješenja za raznovrsne društvene probleme, osiguravanje medijskog pluralizma i suzbijanje siromaštva i iseljavanja;

Zajedničke vrijednosti i opća načela

podsjeća da su zajedničke vrijednosti na kojima je izgrađena Unija, odnosno demokracija, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavina prava, ključni elementi političkog pridruživanja i gospodarske integracije između Unije i Republike Moldove; ponovno potvrđuje predanost Unije da pruži potporu europskom putu Republike Moldove političkim pridruživanjem, gospodarskom integracijom i odgovarajućim reformama; konstatira da Sporazum/DCFTA nastavlja imati primarnu važnost za razvoj Republike Moldove, pogotovo u sadašnjim izvanrednim okolnostima i pohvaljuje kontinuiranu uključenost moldavskih tijela i društva u taj proces; podsjeća, međutim, da je potrebno ostvariti daljnji napredak u njegovoj provedbi kako bi se ostvario njegov puni potencijal i koristi, posebno usmjeravanjem na neovisnost državnih institucija, njihovu otpornost na utjecaj oligarha, borbu protiv korupcije, pravosuđe, jačanje vladavine prava i poboljšanje životnih uvjeta građana; naglašava da je Sporazum/DCFTA bio glavni vektor za poticanje i podupiranje procesa strukturnih reformi, demokracije i vladavine prava;

pozdravlja sve namjere ostvarenja bliže političke, ljudske i gospodarske integracije s Unijom u skladu s načelom diferencijacije i na temelju uspješnosti, rezultata i težnji tijela Republike Moldove i njezina društva;

prima na znanje zaključke MMF-a iz konzultacija u vezi s člankom IV. iz ožujka 2020. te šeste i završne revizije gospodarskih rezultata Republike Moldove u okviru proširenog kreditnog instrumenta i proširenog instrumenta za financiranje koju je proveo Odbor MMF-a, s posebnim osvrtom na oporavak moldavskog bankarskog sustava i jačanje upravljanja financijskim sektorom;

pozdravlja isplatu drugog obroka makrofinancijske pomoći Unije; priznaje nastojanja Republike Moldove da provede reformu u područjima koja uključuju borbu protiv korupcije, jačanje okvira za suzbijanje pranja novca i donošenje novog zakona o radu nevladinih organizacija i napominje da se Moldova priključila OECD-ovom programu stručnog pregleda za borbu protiv korupcije (Istanbulski akcijski plan);

mišljenja je da bi isplata drugog obroka programa makrofinancijske pomoći EU-a za razdoblje 2017. – 2020. trebala biti popraćena nastojanjima moldavskih vlasti da se ispune relevantni uvjeti u područjima povezanima s okvirom za suzbijanje pranja novca, u pogledu kojih bih se trebali ostvariti opipljivi i trajni rezultati, te jačanjem neovisnosti nacionalne banke;

poziva moldavsku vladu i EU da surađuju na suzbijanju negativnog učinka krize uzrokovane bolešću COVID-19 na društveni i gospodarski razvoj;

pozdravlja ishod pregovora povezanih s memorandumom o razumijevanju o novom izvanrednom programu makrofinancijske pomoći EU-a s ciljem suzbijanja negativnog gospodarskog učinka pandemije bolesti COVID-19;

Važnost provedbe Sporazuma u tekućim političkim kretanjima i uoči predsjedničkih izbora 1. studenoga

konstatira da je program aktivnosti Republike Moldove iz studenoga 2019. manje ambiciozan od globalnog programa do 2030. prethodne vlade te je zabrinut zbog toga što politička nestabilnost i česte promjene vlade utječu na provedbu odredbi Sporazuma/DCFTA-e i ograničavaju tempo reformi; podržava povezivanje sljedećeg programa pridruživanja s novim NAPIAA-om i naglašava važnost brzog donošenja novog programa kao instrumenta za ubrzavanje provedbe Sporazuma o pridruživanju i ažuriranje njegovih prioriteta aktivnim sudjelovanjem Parlamenta i doprinosom civilnog društva i drugih dionika u EU-u i Republici Moldovi; inzistira na tome da daljnja politička i financijska potpora EU-a nastavlja ovisiti o opipljivim reformama, osobito u pogledu vladavine prava i pravosuđa; u tom pogledu ponavlja važnost provedbe svih prioritetnih reformi dogovorenih u okviru programa pridruživanja i ispunjavanja dogovorenih uvjeta za isplatu drugog i trećeg obroka makrofinancijske pomoći;

pozdravlja konstruktivan doprinos Republike Moldove suradnji u okviru Istočnog partnerstva i potiče trajnu i pojačanu političku razmjenu među zemljama koje su dio sporazuma o pridruživanju/detaljnih i sveobuhvatnih sporazuma o slobodnoj trgovini i Komisije o reformama povezanima s pridruživanjem; poziva Komisiju da na odgovarajući način iskoristi postojeće mehanizme kako bi nastavila pratiti konkretnu provedbu reformi i razvila mehanizam uvjetovanja, uključujući jasna mjerila, uz smislenu uključenost civilnog društva, posebno na lokalnoj razini; smatra da je u tom kontekstu nužno povećati financijsku potporu organizacijama civilnog društva, koje imaju ključnu ulogu u poticanju sudjelovanja u javnim raspravama i praćenju djelovanja moldavskih vlasti i djelotvornosti politika Unije u pogledu Moldove; osim toga, predlaže da se iskoristi iskustvo Skupine za potporu Ukrajini kako bi se uspostavila slična struktura za Republiku Moldovu u cilju povećanja učinkovitosti i vidljivosti potpore Unije;

10.

naglašava da bi trebalo dugoročno pomno pratiti stanje u Republici Moldovi, uključujući tijekom predizbornog razdoblja, u skladu s uobičajenom praksom i standardima OESS-a/ODIHR-a, posebno u trenutačnom kriznom razdoblju, jer će nadolazeći predsjednički izbori biti test demokracije i vladavine prava u toj zemlji;

11.

u tom pogledu poziva moldovske vlasti da osiguraju slobodne i poštene predsjedničke izbore zakazane za 1. studenoga 2020. i potiče moldovske vlasti da dodatno poboljšaju izborno zakonodavstvo kako bi se osigurala učinkovitost prava na glasovanje, pravednost izbornih kampanja, transparentnost zakonodavnog postupka i demokratski nadzor, u cilju omogućavanja odgovarajućeg javnog nadzora nad aktivnostima vlade i parlamenta; zahtijeva od moldovskih vlasti da se suzdrže od izmjene pravila i propisa radi političke koristi, čime se uvijek izazivaju politički nemiri i nestabilnost koji utječu na predanost strukturnim reformama; u pogledu budućih izbora naglašava važnost demokratske legitimnosti vlade, transparentnosti u području stvaranja koalicija i poštovanja volje birača te važnost toga da parlamentarna većina odražava glasove birača;

12.

poziva moldovske vlasti da ojačaju demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, te da osiguraju slobodne, neovisne i pluralističke medije, kao i pravedan pristup financijama i medijima; u tom kontekstu zahtijeva da moldovske vlasti ojačaju otpornost domaćih i stranih aktera na dezinformacije i manipulacije informacijama, na internetu i izvan njega, te da provedu mjere za hvatanje u koštac s još hitnijom potrebom za rješavanjem pitanja kupovanja glasova, zastrašivanja izbornih promatrača, izbornog podmićivanja i drugih korupcijskih praksi, kao i zlouporabe državnih sredstava, s obzirom na to da se tim praksama potkopavaju i uništavaju svi demokratski napori političkih aktera Republike Moldove;

13.

naglašava potrebu za snažnim i poštenim političkim suparništvom među predsjedničkim kandidatima, koje ne bi bilo moguće bez zdravog i transparentnog sustava financiranja stranaka i predsjedničkih kampanja;

14.

apelira na moldavsku vladu da uvede sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da građani Republike Moldove koji žive u Pridnjestrovlju i izvan Republike Moldove mogu sudjelovati na uključiv, transparentan i pošten način bez stranog uplitanja;

Reforme i institucionalni okvir

15.

pozdravlja reforme koje su dovele do uvođenja bezviznog režima s Unijom; građani Republike Moldove često koriste taj program i on predstavlja vrlo dobar primjer načina na koji provedba Sporazuma/DCFTA-e utječe na živote građana poticanjem međuljudskih kontakata s drugim Europljanima; poziva Uniju i Republiku Moldovu da dodatno poboljšaju međuljudske kontakte i razmjene kako bi stanovnici izgradili pozitivnu sliku jedni o drugima;

16.

pozdravlja činjenicu da je od 2014. više od 2,3 milijuna moldovskih državljana imalo koristi od bezviznog režima i napominje da, prema posljednjem izvješću Komisije, Republika Moldova i dalje ispunjava zahtjeve za liberalizaciju viznog režima te da slobodno kretanje bez viza i dalje stvara pozitivne gospodarske, socijalne i kulturne koristi i za Uniju i za Republiku Moldovu; potiče obje strane da poštuju slobodno kretanje ljudi i tijekom kriza;

17.

priznaje nastojanja moldavskih vlasti da provedu preporuke iz godišnjih izvješća o mehanizmu suspenzije viza; preporučuje nastavak provedbe referentnih mjerila povezanih s politikom liberalizacije viznog režima i poziva vlasti da nastave s nastojanjima da ispune uvjete za liberalizaciju viznog režima, posebno u području borbe protiv korupcije, da ojačaju pravosuđe, primijene zakonodavstvo o suzbijanju pranja novca i poduzmu mjere za rješavanje porasta broja neutemeljenih zahtjeva za azil; u tom je pogledu zabrinut zbog porasta broja državljana Republike Moldove koji nezakonito borave u schengenskom području (porast od 47 %) i porasta broja zahtjeva za azil (porast od 48 %); snažno poziva moldavske vlasti na daljnju provedbu obveza u kontekstu liberaliziranog viznog režima za schengensko područje u području učinkovitog upravljanja migracijama i na osiguravanje prava na azil za podnositelje zahtjeva iz trećih zemalja u Republici Moldovi;

18.

pozdravlja činjenicu da je moldavski parlament donio brojne zakonodavne akte u skladu s obvezama koje je Moldova preuzela u okviru Sporazuma, posebno u pogledu javne uprave, upravljanja javnim financijama i reforme pravosudnog sustava; ističe važnost cjelovite provedbe tih akata, što podrazumijeva i donošenje sekundarnog zakonodavstva;

19.

pozdravlja napredak postignut u upravljanju javnim financijama i poziva moldavske vlasti da ubrzaju provedbu drugih reformi Sporazuma/DCFTA-e na temelju poboljšanja vladavine prava;

20.

prima na znanje ključne korake Republike Moldove za povećanje uspješnosti javne uprave; u tom pogledu poziva moldavsku vladu da osigura potpunu provedbu reforme javne uprave za razdoblje 2016. – 2020. u skladu s načelima javne uprave OECD-a/SIGMA-e; nadalje, potiče moldovske vlasti da povećaju transparentnost i bore se protiv raširene korupcije u javnoj upravi te da uspostave državnu školu za javnu upravu;

21.

naglašava da učinkovitija i održivija provedba Sporazuma proizlazi iz nepristrane i stručne administracije državnih institucija i agencija; u tom pogledu ponovno izražava zabrinutost zbog nedostatka stalne predanosti poboljšanjima u javnom sektoru, što kompetentne ljude odvraća od karijere u javnoj upravi, te naglašava potrebu za razvojem profesionalne javne uprave i poticanjem mladih da započnu karijeru u javnom sektoru kako bi se postigla transparentnija uprava u kojoj nepotizam i favoriziranje ne dovode do kronične politizacije;

22.

apelira da se što prije započne sa sveobuhvatnijom reformom decentralizacije, uključujući reformu administrativno-teritorijalnog sustava Republike Moldove, regionalni razvoj i administrativnu decentralizaciju, uz mogućnost stvaranja lokalnih poreza; u tom pogledu naglašava potrebu za dubljom i širom suradnjom među lokalnim vlastima, manjim brojem lokalnih uprava i više mjera za osiguravanje njihove veće neovisnosti i manjih operativnih troškova; poziva moldavske vlasti da poštuju načela lokalne demokracije i lokalne autonomije u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi pružanjem odgovarajućih kompetencija i dostatnog financiranja za lokalne vlasti i osiguravanjem njihove učinkovitosti;

23.

zabrinut je zbog visokog stupnja koncentracije i politizacije sektora medija i oglašavanja, što vodi do niske razine povjerenja javnosti u medije; poziva moldavske vlasti da nastave s reformom medijskog sektora, posebno uz veće sudjelovanje civilnog društva u tom procesu, te poziva Republiku Moldovu da revidira zakon o audiovizualnim medijima i liberalizira tržište oglašavanja u skladu s europskim standardima slobode i pluralizma medija te preporukama Komisije i Venecijanske komisije, kako bi se zajamčila potpuna transparentnost vlasništva u medijima i na tržištu oglašavanja;

24.

smatra da bi jačanje pluralizma i neovisnosti medija trebalo biti prioritet Unije u pogledu njezina partnerstva s Republikom Moldovom i da bi se to trebalo na primjeren način odražavati i u dodjeli sredstava; poziva Komisiju da poveća potporu neovisnim medijima, uključujući u regijama; apelira na moldavske vlasti da se suzdrže od iskorištavanja pandemije bolesti COVID-19 za donošenje mjera kojima se ograničava sloboda govora i sposobnost medija da neovisno i nepristrano izvještavaju o punom učinku krize uzrokovane koronavirusom na društvo; izražava zabrinutost zbog širenja lažnih vijesti i dezinformacija u Republici Moldovi za vrijeme krize uzrokovane koronavirusom i ističe potrebu da lokalne vlasti i Unija razviju posebne programe za promicanje medijske pismenosti i borbu protiv dezinformacija kojima se promiče kvalitetan i provjeren medijski sadržaj;

25.

apelira na moldavske vlasti da potiču slobodne i neovisne medije te da, među ostalim provođenjem neovisne revizije, osiguraju učinkovitost Vijeća za audiovizualne medije kao neovisnog regulatora koji se bori protiv stalnog zastrašivanja novinara, politizacije i nedostatka transparentnosti javnih i regulatornih institucija, nedostatka javnog pristupa informacijama i kvalitetnim medijskim sadržajima te osiguravanja transparentnosti vlasništva nad medijima;

26.

ističe da je EU najveći pružatelj pomoći Republici Moldovi; s velikom zabrinutošću primjećuje neprekidnu propagandu, kampanje dezinformiranja i ocrnjujuće poruke vladajućih političara protiv Unije, koji stvaraju iskrivljenu i nerealnu sliku na javnoj televiziji i u medijima; žali zbog takvih javnih napada na pomoć i ugled Unije jer narušavaju provedbu Sporazuma i odnose između EU-a i Republike Moldove; poziva moldovske vlasti da okončaju kampanje dezinformiranja i protueuropske propagandne kampanje kojima su općenito izloženi građani Republike Moldove te da pojačaju potporu u borbi protiv lažnih vijesti, hibridnog ratovanja u komunikaciji, ciljanih kampanja dezinformiranja i degradacije medijskih programa; ističe da političko sudjelovanje u masovnim medijima strukturno narušava temeljne slobode i pristup informacijama;

27.

žali zbog sve većeg udaljavanja trenutačne vlade u Kišinjevu s europskog puta na štetu demokratskih težnji zemlje i poziva sve proeuropske političke stranke da kroz dijalog pronađu rješenja kako bi se osigurao kontinuitet procesa europske integracije Republike Moldove i u potpunosti iskoristile sve prednosti koje nudi Sporazum/DCFTA;

28.

poziva moldavske vlasti da ulože više truda kako bi osigurale da prilike koje nude Sporazum/DCFTA te pomoć i programi EU-a dođu do lokalne razine, uključujući udaljene dijelove zemlje te posebno ruralna područja, kako bi se stanovnicima omogućilo da se zalažu za pozitivne promjene u svojim zajednicama, posebno onima koje su izloženije postsovjetskim stavovima i ruskoj manipulaciji;

29.

smatra da bi vlasti trebale pružiti transparentne informacije o vanjskoj pomoći koju namjeravaju tražiti i da bi se o financiranju Ruske Federacije trebalo otvoreno raspravljati u parlamentu i sa stručnjacima i civilnim društvom, uključujući raspravu o geostrateškoj uvjetovanosti i dugoročnom utjecaju na gospodarstvo koji proizlazi iz te vrste financiranja; smatra da bi u pogledu uvjetovanosti financijske pomoći EU-a vlasti trebale javnosti pružiti i potrebna objašnjenja; naglašava da bi se uvjeti EU-a trebali smatrati prilikom za provedbu potrebnih reformi;

30.

naglašava da se protiv dezinformacija koje širi Rusija treba boriti kvalitetnim i dostupnim informacijama koje su utemeljene na činjenicama te javnim kampanjama usmjerenima na povećanje javne svijesti; potiče vlasti Republike Moldove da traže dublju suradnju s Unijom i njezinim državama članicama kako bi se poboljšala primjena dobre prakse i rješenja za suzbijanje dezinformacija, propagande, manipulacije i neprijateljskog utjecaja vanjskih sila s ciljem razdvajanja, destabilizacije i narušavanja integriteta unutarnjih političkih procesa i odnosa s Unijom;

31.

prima na znanje napredak u donošenju novog zakona o nekomercijalnim organizacijama od strane moldavskog parlamenta kao dijela uvjeta za dobivanje makrofinancijske pomoći EU-a; očekuje da će se njegovom brzom i učinkovitom provedbom potaknuti potpuno poštovanje prava i sloboda civilnog društva i nevladinih organizacija, kao i slobode udruživanja, te poziva na veću potporu moldavske vlade u razvoju civilnog društva; ističe središnju ulogu nevladinih organizacija u bilo kojem demokratskom društvu i izražava nadu da će novo zakonodavstvo poboljšati transparentnost javnog odlučivanja i pružiti moderniziran okvir za funkcioniranje civilnog društva u zemlji; apelira na moldovske vlasti da se suzdrže od bilo kakvog pritiska na nevladine organizacije i druge građanske aktere; žali zbog općenitog nepovjerenja i neprijateljstva s kojima se politički dužnosnici odnose prema civilnom društvu; snažno poziva na smisleniju i aktivniju uključenost civilnog društva u postupke donošenja i provedbe politika, posebno u pogledu ljudskih prava i temeljnih sloboda, u pogledu kojih bi nevladine organizacije mogle djelovati kao čuvar i pozivati na odgovornost odgovarajuće državne institucije; imajući to na umu, poziva Komisiju i države članice da pruže političku, tehničku i financijsku potporu civilnom društvu te apelira na institucije EU-a da uspostave jasna pravila koja pomažu u izbjegavanju dodjele bespovratnih sredstava „GONGO-ima” (nevladinim organizacijama koje uspostavljaju i financiraju vlade putem neformalnih kanala);

32.

poziva moldavske vlasti da promiču transparentnost u području javnog odlučivanja i da osiguraju odgovarajuće sudjelovanje dionika i civilnog društva i savjetovanje s njima u svim fazama, čime će se povećati javni nadzor i društvena prihvatljivost provedenih reformi;

33.

pozdravlja izmjene izbornog zakonodavstva donesene u kolovozu 2019. i presudu moldavskog ustavnog suda iz veljače 2020. o teritorijalnim zahtjevima za uspostavu političkih stranaka;

34.

ističe da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 ukazala na činjenicu da je zdravstveni sustav Republike Moldove nedovoljno razvijen i da teško podnosi nedavni porast broja oboljelih; apelira na Komisiju, države članice i Republiku Moldovu da pojačaju suradnju u području otpornosti javnog zdravstva, razmjenjuju najbolje prakse i surađuju s civilnim društvom, poduzećima i zajednicama MSP-ova na izradi strategija za epidemije usmjerenih na najugroženije društvene skupine; poziva moldavsku vladu da ojača sustav zdravstvene skrbi, poboljša higijenske standarde, posebno u bolnicama, i da svojem stanovništvu pruži sve relevantne informacije o pandemiji na transparentan i uključiv način;

Suradnja u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i napredak u rješavanju pridnjestrovskog sukoba

35.

pozdravlja sudjelovanje Republike Moldove u misijama i operacijama Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZVSP) u pogledu kibersigurnosti i istraga o kiberkriminalitetu kao i njezinu suradnju s NATO-om te suglasnost Moldove s izjavama EU-a u području ZVSP-a; poziva institucije EU-a da Republiku Moldovu uključe u nove oblike suradnje u području kibersigurnosti, hibridnih prijetnji i istraga o kiberkriminalitetu;

36.

priznaje važnost misije pomoći Europske unije za granični prijelaz Moldove i Ukrajine (EUBAM) za usklađivanje upravljanja granicama i carinskog režima s onima u Uniji, ali i u pogledu rješavanja pitanja Pridnjestrovlja;

37.

uviđa jedinstveno iskustvo i stručnost Republike Moldove te doprinos koji ona može dati zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici Unije te potiče snažniju suradnju u obrambenim politikama povezanima s EU-om, uključujući sudjelovanje u PESCO-u nakon što se razjasni pitanje uključenosti trećih zemalja;

38.

ponovno ističe potporu EU-a suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Republike Moldove te naporima u okviru pregovaračkog procesa formata „5+2” za postizanje mirnog, trajnog, sveobuhvatnog i političkog rješenja sukoba u Pridnjestrovlju, na temelju poštovanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Moldove unutar njezinih međunarodno priznatih granica, s posebnim statusom Pridnjestrovlja, čime bi se osigurala zaštita ljudskih prava i na područjima koja trenutačno nisu pod kontrolom ustavnih vlasti; ponavlja da je 22. lipnja 2018. Opća skupština UN-a donijela rezoluciju u kojoj se Ruska Federacija poziva da bezuvjetno povuče svoje postrojbe i naoružanje s teritorija Republike Moldove i ponovno potvrđuje potpora hitnoj provedbi te rezolucije;

39.

potiče moldavsku vladu da nastavi promicati okolinu povoljnu za rješavanje sukoba i podupirati aktivnosti kojima se povećavaju povjerenje i međuljudski kontakti u zajednicama podijeljenim zbog sukoba;

40.

priznaje povećanu sigurnosnu međuovisnost između Republike Moldove i Pridnjestrovlja i njihovu stabilnost kao glavni čimbenik za sprječavanje i rješavanje sigurnosnih izazova kao što su hibridne prijetnje, kibernetički napadi, kibernetičko uplitanje u izbore, kampanje dezinformiranja i propagandne kampanje te uplitanje trećih strana u političke, izborne i druge demokratske procese;

41.

pozdravlja napore moldavske vlade da koristi DCFTA-e i bezviznog režima proširi na Pridnjestrovlje, što je omogućilo znatan rast mobilnosti i trgovine s regijom, kao i sve aktivnosti kojima se jača gospodarska suradnja i povećava razmjena robe i usluga između Republike Moldove i Pridnjestrovlja;

42.

smatra da je osiguravanjem bescarinskog pristupa tržištima EU-a za pridnjestrovska poduzeća registrirana na zapadnoj obali Dnjestra i podložna carinskim provjerama moldavskih dužnosnika DCFTA dovela do velikog pomaka smjera trgovine iz Euroazijske ekonomske unije u Uniju; potiče moldavske vlasti da ostvare daljnji pomak prema trgovini i suradnji s europskim tržištima kako bi se poboljšao pristup tržištu, transparentnost i dobra poslovna praksa te smanjila mogućnost manipuliranja tržištem i monopola oligarha;

43.

naglašava da svako rješenje pitanja Pridnjestrovlja mora poštovati suvereno pravo Republike Moldove da odabere vlastiti obrambeni i vanjskopolitički smjer;

44.

poziva vlasti Republike Moldove da razmotre razvoj i provedbu paketa zakona u području sprečavanja sukoba i upravljanja krizama koji je bio dio NAPIAA-e za razdoblje 2017. – 2019.;

Vladavina prava i dobro upravljanje

45.

zabrinut je zbog sporog tijeka reformi u području vladavine prava i demokratskih institucija; snažno potiče vladu Republike Moldove da bez odgode dovrši reforme pravosuđa kako bi se zajamčila neovisnost, nepristranost i učinkovitost pravosuđa i specijaliziranih antikorupcijskih institucija; pritom poziva moldovsku vladu da osigura transparentan postupak izrade nacrta izmjena moldavskog Ustava koje se odnose na Vrhovno sudsko vijeće i njihova naknadnog donošenja, koristeći se međunarodnim presedanima i dobrim praksama, u skladu s preporukama Venecijanske komisije i uz savjetovanje sa stručnjacima Vijeća Europe i EU-a, civilnim društvom i drugim zainteresiranim dionicima; žali što su izmjene povezane s imenovanjem članova Vrhovnog sudskog vijeća prebrzo prošle kroz parlament; naglašava potrebu da se zajamči neovisnost Vrhovnog sudskog vijeća i poziva moldovske vlasti da osiguraju odabir i promicanje sudaca na temelju njihovih zasluga;

46.

poziva vlasti da nastave učinkovito savjetovanje radi donošenja koncepta i akcijskog plana za reformu pravosuđa na temelju sveobuhvatne dijagnostike, osiguravajući široki konsenzus dionika i uz strogo pridržavanje moldavskog Ustava i europskih standarda;

47.

izražava zabrinutost zbog niske razine povjerenja u integritet i učinkovitost pravosuđa te podložnost sudske vlasti političkom pritisku koji narušava njegovu neovisnost; poziva moldavske vlasti da osiguraju transparentnost postupaka imenovanja sudaca i da glavni državni odvjetnik, njegovo osoblje i državni odvjetnici općenito djeluju neovisno i pridržavaju se najviših standarda profesionalizma i integriteta;

48.

u tom pogledu ističe da nedostatak resursa i nedostatak znanja o dobrom upravljanju, vladavini prava i ljudskim pravima prožimaju i negativno utječu na učinkovito funkcioniranje moldavske uprave te poziva Komisiju da poveća financiranje s pomoću dostupne proračunske potpore i instrumenata tehničke pomoći u cilju jačanja kapaciteta i učinkovitosti pravosudnih tijela i tijela kaznenog progona, uzimajući u obzir napredak u provedbi reformi;

49.

poziva vlasti Republike Moldove da ojačaju potpunu neovisnost Ustavnog suda i da osiguraju da nije podložan nikakvom obliku političkog utjecaja; odlučno odbacuje svaki pokušaj zastrašivanja sudaca Ustavnog suda ili pritiska na njih te osuđuje golemi pritisak, ucjenjivanje i uznemiravanje s kojim su bili suočeni suci Suda prije donošenja odluke o ruskom zajmu; duboko žali zbog pokušaja politiziranja Ustavnog suda te neaktivnosti državnog odvjetništva i centra za borbu protiv korupcije u pogledu zaštite neovisnosti Ustavnog suda;

50.

zabrinut je zbog stalnog dugoročnog trenda nedovoljnog napretka u pogledu korupcije u Republici Moldovi i stoga poziva vladu da pojača borbu protiv korupcije i zarobljavanja države kao i protiv pranja novca, krijumčarenja oružja i organiziranog kriminala, uključujući trgovanje ljudima; poziva moldavsku vladu da donese konkretne mjere za jačanje neovisnosti, integriteta i učinkovitosti Ureda nacionalnog centra za borbu protiv korupcije i Ureda državnog odvjetništva za borbu protiv korupcije, kao i da osigura depolitizaciju javnih antikorupcijskih institucija i tijela kaznenog progona; ističe potrebu za stalnim i dosljednim nastojanjima da se spriječe i kazneno progone organizirani kriminal i korupcija na visokoj razini; smatra da je to jedini način da se ponovno uspostavi povjerenje moldavskih građana i osigura provedba trajnih reformi u Republici Moldovi; poziva Komisiju da pruži dosljedniju potporu organizacijama civilnog društva koje prate aktivnosti pranja novca i prijevare;

51.

apelira na vlasti da ulože više truda u borbu protiv organiziranog kriminala i razbijanje kriminalnih mreža;

52.

pozdravlja donošenje zakona o sankcijama za pranje novca 21. svibnja 2020. i poziva na brzu razradu smjernica za primjenu novog zakona i na posebno osposobljavanje predmetnih tijela; poziva sve zainteresirane strane da se nastave dosljedno baviti borbom protiv krijumčarenja i pranja novca, razbijanjem kriminalnih mreža i smanjivanjem utjecaja oligarha; poziva na pojačanu suradnju s Europolom, Interpolom i carinskim organizacijama kao što su Svjetska carinska organizacija (WCO) i antikorupcijske mreže OECD-a;

53.

sa zabrinutošću prima na znanje zaključke izvješća Komisije i ESVD-a o provedbi pridruživanja u Republici Moldovi iz 2019. prema kojima je uspostava instrumenata i tijela za sprječavanje prijevara i pranja novca spora; očekuje od nove vlade da se nadoveže na nedavne korake prethodne vlade u pogledu borbe protiv korupcije te razotkrivanja kriminala i pranja novca;

54.

prima na znanje mjere poduzete kako bi se pokrenuo kazneni progon velikih bankovnih prijevara otkrivenih 2014. i drugih slučajeva pranja novca; međutim, ponavlja svoju zabrinutost s obzirom na kontinuiran izostanak transparentnog kaznenog progona svih osoba odgovornih za bankarsku prijevaru razotkrivenu 2014. i sporo vraćanje ukradene imovine; ponavlja svoju zabrinutost zbog toga što dosad nije ostvaren znatan povrat imovine i naglašava da je potrebno poduzeti daljnje korake u tom smjeru; poziva moldavske vlasti da ubrzaju postupak kaznenog progona, da odgovorne osobe privedu pravdi i da nadoknade svu nezakonito prisvojenu imovinu; poziva države članice da pruže znatnu potporu vlastima Republike Moldove u istrazi tog slučaja, ako za to bude zahtjeva;

55.

pozdravlja donošenje novog zakona 18. lipnja 2020. s ciljem ukidanja programa dodjele državljanstva u zamjenu za ulaganje 1. rujna 2020., na kraju postojećeg moratorija; smatra da je to ključan potez kako bi se smanjio rizik od korupcije, utaje poreza i pranja novca u Republici Moldovi; konstatira da će se do ukidanja programa nastaviti obrađivati samo postojeći zahtjevi i poziva Komisiju da pomno prati kako će se to činiti;

56.

poziva vlasti Republike Moldove da povećaju transparentnost financiranja političkih stranaka i da pravedno i nepristrano istraže sve nepravilnosti; naglašava da je potrebno boriti se protiv korupcije unutar moldavske političke klase; duboko je zabrinut zbog nedavnih navoda o podmićivanju zastupnika u parlamentu s ciljem mijenjanja njihove političke pripadnosti, kao i o otmicama, zastrašivanju i vršenju pritiska na izabrane predstavnike; ističe da se ti navodi moraju istražiti i da takvo ponašanje nije u skladu s vrijednostima koje su u temelju Sporazuma s Republikom Moldovom; skreće pozornost i na odgovornost političkih stranaka da se bore protiv korupcije u vlastitim redovima; također poziva vlasti da osiguraju da se u izbornim kampanjama ne upotrebljavaju sredstva dobrotvornih udruga; poziva vlasti da zabrane upotrebu administrativnih sredstava u korist vladajuće političke klase za vrijeme izborne kampanje;

Ljudska prava i temeljne slobode

57.

prima na znanje poboljšanje zakonodavstva o zaštiti ljudskih prava, posebno kao rezultat novog akcijskog plana za ljudska prava za razdoblje 2018. – 2022.; poziva moldavske vlasti da znatno povećaju napore i donesu provedbene mjere i sekundarno zakonodavstvo kako bi se poštovala ta prava i temeljne slobode, posebno za manjine i ranjive skupine, kao što su žene i djeca koji su žrtve trgovanja ljudima, jezične manjine, osobe s invaliditetom, Romi i LGBT+ osobe, čime se uvažava poštovanje ljudskih prava kao ključni kriterij i presudan preduvjet za demokratsko društvo; zabrinut je zbog toga što su znatni problemi u vezi s ljudskim pravima i dalje neriješeni i nekažnjeni, kao što su pritisci i politički motivirani progoni i pritvaranja, mučenje, proizvoljno pritvaranje, teški i po život opasni zatvorski uvjeti, proizvoljno ili nezakonito ometanje privatnosti te korištenje prisilnog ili obveznog dječjeg rada;

58.

izražava duboku zabrinutost zbog situacije Moldavaca koji se bez socijalne zaštite nalaze u državama članicama EU-a i ne mogu otići zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19; poziva Komisiju i države članice da u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 zajamče jednako postupanje prema sezonskim radnicima iz trećih zemalja i državljanima EU-a, kako je navedeno u Direktivi 2014/36/EU (8), te podsjeća da takvi radnici imaju jednaka radnička i socijalna prava kao i građani EU-a; poziva države članice da osiguraju kvalitetno stanovanje za prekogranične i sezonske radnike, koje ne bi smjelo biti vezano za njihove prihode, te da zajamče pristojne objekte, privatnost stanara i pisane ugovore o najmu za čije će se poštovanje pobrinuti inspektorati rada, kao i da utvrde standarde u tom području;

59.

sa zabrinutošću napominje da je provedba obveza u okviru Sporazuma o pridruživanju u socijalnoj sferi ograničena, posebno u područjima inspekcije rada, antidiskriminacijskih mjera i socijalnog dijaloga; zabrinut je što je napredak u rješavanju makrofinancijskih slabih točaka i dalje nedovoljan da bi znatno poboljšao životni standard i sada je ugrožen posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19; inzistira na obveznom sudjelovanju sindikata i organizacija civilnog društva u provedbi sporazumâ o pridruživanju;

60.

naglašava da Unija mora tražiti odgovornost Republike Moldove za obveze u pogledu socijalne dimenzije Sporazuma o pridruživanju; poziva Komisiju da dostavi detaljno godišnje izvješće o napretku u pogledu provedbe rješenja za probleme povezane s društvom i radom iz Sporazuma o pridruživanju u kojem se analizira ne samo prenošenje relevantnih direktiva i normi Unije, nego i njihova stvarna provedba; poziva Komisiju da prihvati prijedloge stručnjaka u području rada za uvođenje mehanizma sankcioniranja povreda dogovorenih standarda; predlaže da se isplata makrofinancijske pomoći upotrijebi kao pritisak ili da se uvjetuje kako bi se Republika Moldova prisilila na poboljšanje uvjeta rada svoje radne snage;

61.

izražava zabrinutost u pogledu poštovanja ljudskih prava u Pridnjestrovlju, posebno u kontekstu pandemije bolesti COVID-19;

62.

poziva Komisiju da unaprijedi zapostavljena područja sporazumâ o pridruživanju, uključujući važna područja politike poput rodne politike, europskog zelenog plana i sprečavanja zdravstvenih kriza;

63.

naglašava da je rodna ravnopravnost ključan preduvjet za održiv i uključiv razvoj; poziva moldavsku vladu i vlasti da provedu mjere za daljnje poboljšanje zastupljenosti žena i jednako postupanje prema njima na svim razinama političkog i društvenog života; traži od Komisije da uključi rodnu ravnopravnost u sve svoje politike, programe i aktivnosti u vezi s Republikom Moldovom te potiče vlasti Republike Moldove da promiču programe koji uključuju dosljednu dimenziju rodne ravnopravnosti te da pruže veću potporu skupinama u najnepovoljnijem položaju i najranjivijim skupinama u društvu i provedu zakonodavstvo za borbu protiv govora mržnje i fizičkog nasilja nad ranjivijim skupinama;

64.

poziva moldavske vlasti da ratificiraju Istanbulsku konvenciju, koju je Republika Moldova potpisala 6. veljače 2017., ali čija ratifikacija zaostaje unatoč tome što je spomenuta kao izričit cilj Nacionalnog akcijskog plana za ljudska prava za razdoblje 2018. – 2022. i Nacionalne strategije za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji za razdoblje 2018. – 2023.; podsjeća da je u Republici Moldovi nasilje nad ženama i djevojčicama rašireno i da je 40 % žena od 15. godine doživjelo fizičko i/ili seksualno nasilje od partnera ili osoba koje im nisu partneri;

65.

poziva na poduzimanje daljnjih koraka u provedbi nacionalnog zakonodavstva za sprečavanje i suzbijanje trgovanja ljudima i na znatno povećanje kvalitete usluga koje se pružaju žrtvama te na veću zaštitu, pomoć i potporu žrtvama kaznenih djela, posebno djeci, tijekom istraga i nakon sudskog postupka; osim toga, poziva na veću potporu tijekom društvene reintegracije žrtava; poziva na povećanu suradnju moldavskih pravosudnih tijela i tijela kaznenog progona s državama članicama kako bi se smanjio prekogranični kriminal, posebno trgovina ljudima i trgovina nezakonitim drogama;

66.

poziva vlasti da zajamče pravo na pravedno suđenje i poštovanje ljudskih prava u ustanovama za zadržavanje i zatvorima, uključujući rješavanjem neodgovarajućeg pružanja zdravstvenih usluga; u tom pogledu ističe potrebu da se zatvorenicima osigura sigurno okruženje; poziva i na donošenje mjera za sprječavanje selektivne i politički motivirane pravde;

67.

ponavlja svoj poziv da moldavske vlasti osiguraju da se svi zahtjevi za izručenje primljeni od trećih zemalja obrade na transparentan način i uz poštovanje sudskih postupaka u potpunosti u skladu s europskim načelima i standardima;

68.

poziva na uvođenje konkretnijih mjera za poboljšanje uvjeta zadržavanja i ukidanje zadržavanja osoba s invaliditetom u psihijatrijskim ustanovama protiv njihove volje; poziva na potpuno ukidanje mučenja i zlostavljanja u zatvorima kao metode vršenja pritiska na političke protivnike u pritvoru ili zatvoru;

69.

prihvaća mjere poduzete na nacionalnoj razini za sprječavanje i borbu protiv mučenja, no ističe da se Republika Moldova na Europskom sudu za ljudska prava i dalje često osuđuje za mučenje i zlostavljanje; stoga poziva na uspostavu potpuno neovisne posebne agencije za istragu navoda o mučenju i drugim povredama ljudskih prava koje počine policija i drugi službenici tijela kaznenog progona;

70.

zabrinut je zbog stalne prisutnosti slučajeva govora mržnje u javnim raspravama, koji upotrebljavaju i političari i vjerski vođe te vođe zajednica; naglašava da su u tom pogledu posebno na meti žene i LGBTI+ osobe; poziva javne dužnosnike da se suzdrže od govora mržnje i da ga javno odbacuju kad god dođe do njega i poziva vlasti da dorade pravni i institucionalni okvir za borbu protiv govora mržnje kako bi se ta pojava suzbila svim dostupnim mehanizmima;

71.

podsjeća da je moldavskom parlamentu već podnesen nacrt prijedloga zakona sličnog zakonu Magnicki; potiče zakonodavno tijelo da nastavi s ispitivanjem zakona čije bi donošenje pridonijelo borbi protiv povreda ljudskih prava, korupcije i pranja novca;

Trgovinska i gospodarska suradnja

72.

mišljenja je da bi se u okviru pomoći EU-a Republici Moldovi trebala nastaviti davati prednost poboljšanju životnog standarda građana, uz usmjeravanje na područja kao što su poticanje razvoja MSP-ova, pomoć mladima i opća reforma obrazovnog i zdravstvenog sektora;

73.

pozdravlja poduzetničke inicijative s ciljem razvoja moldavskih novoosnovanih poduzeća; priznaje, međutim, da su potrebne daljnje reforme javnog sektora i financijska pomoć kako bi se stvorile dodatne mogućnosti zapošljavanja koje će potaknuti mlade i kvalificirane radnike na povratak u svoju zemlju podrijetla;

74.

poziva Komisiju da pridonese rješavanju gospodarskih izazova s kojima se suočavaju mladi u Republici Moldovi ulaganjem u programe koji prednost daju poduzetništvu mladih i socijalnom poduzetništvu i da ojača povezanost između reforme obrazovnih sustava i zahtjeva tržišta rada; naglašava potrebu za ulaganjem u programe koji su usmjereni na mlade iz ruralnih područja jer su jedna od najranjivijih skupina i nemaju dovoljno društveno-gospodarskih mogućnosti u usporedbi s mladima iz urbanih područja;

75.

prima na znanje da „odljev mozgova”, koji je često uzrokovan nedostatkom povjerenja u pravosuđe, nepotizmom i nedostatkom odgovarajućih reformi u zemlji, predstavlja ozbiljnu prijetnju za budućnost Moldove te je zabrinut zbog masovnog iseljavanja moldavskih građana, što pogoršava negativne demografske trendove; potiče moldavsku vladu da provede daljnje mjere za sprečavanje i suzbijanje takve pojave, posebno stvaranjem prilika i poboljšanjem uvjeta i plaća za mlade radnike u njihovoj matičnoj zemlji kako bi se mogli vratiti kući nakon studiranja ili osposobljavanja u inozemstvu te podupiranjem poduzetništva mladih; poziva Komisiju da se usmjeri na to pitanje u svojim programima;

76.

pozdravlja diversifikaciju moldavskog gospodarstva i znatno povećanje trgovine između Republike Moldove i EU-a te činjenicu da je EU najveći ulagač u toj zemlji; pozdravlja činjenicu da je 2018. 70 % ukupnog izvoza Moldove i 56 % njezine ukupne trgovine ostvareno s Unijom; potiče daljnji napredak u područjima kao što su carinski zakonik, zaštita pravâ intelektualnog vlasništva, uključujući oznake zemljopisnog podrijetla, poboljšanje sanitarnih i fitosanitarnih standarda, poboljšanje tržišnih uvjeta u području energije, javne nabave i pristupa financiranju za MSP-ove;

77.

potiče potpunu provedbu detaljnog i sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini kako bi se dodatno povećao bilateralni trgovinski i ulagački odnos između EU-a i Republike Moldove, među ostalim uklanjanjem necarinskih prepreka trgovini, olakšavanjem pristupa jedinstvenom tržištu i napretkom u integraciji u njega; podsjeća da se u okviru detaljnog i sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini s Republikom Moldovom moraju poštovati pravila utvrđena u poglavljima o održivom razvoju, u skladu s međunarodnim obvezama, posebno Pariškim sporazumom, i pravilima WTO-a;

78.

pohvaljuje moldovski parlament zato što je usvojio europski pristup LEADER kao osnovu za svoju nacionalnu ruralnu politiku; međutim, potiče Republiku Moldovu da u potpunosti iskoristi mogućnosti povlaštenog izvoza u Unije kroz učinkovitije i održivije obrađivanje poljoprivrednih zemljišta i demokratskiji pristup zemljištima i njihovoj upotrebi kako bi se proizveli poljoprivredni proizvodi koji jačaju relativne prednosti Republike Moldove u području poljoprivrede, među ostalim posebnim mjerama u sljedećoj nacionalnoj strategiji za poljoprivredu i ruralni razvoj;

79.

pozdravlja regulatorno približavanje pravnoj stečevini EU-a te potiče Komisiju da moldavskim institucijama i javnoj upravi pruži tehničku i financijsku pomoć u tom nastojanju i njegovoj naknadnoj provedbi; naglašava da bi se takva pomoć trebala koristiti za povećanje znanja o ljudskim pravima i vladavini prava te poziva moldavske vlasti da brže napreduju u pogledu usklađivanja sa Sporazumom/DCFTA-om, uključujući u pogledu standarda zdravlja životinja i sigurnosti hrane;

80.

pozdravlja nacionalnu strategiju „Digitalna Moldova 2020.”, no zahtijeva da Komisija pruži potporu i pomoć programima i reformama povezanim s medijskom i informacijskom pismenosti u skladu s trenutačnim digitalnim dobom i kako bi se unaprijedila sektorska suradnja u digitalnom gospodarstvu; poziva Republiku Moldovu da izgradi pouzdano digitalno tržišno gospodarstvo, poveća potrebu za napretkom u području otvorenih podataka, proširi pristup digitalnim sustavima i poveća pristup građana elektroničkim uslugama i različitim komunikacijskim rješenjima;

81.

poziva Komisiju da pruži podršku ulaganjima u sektorima koji imaju potencijal za razvoj, rast i konkurentnost u EU-u, a posebno u trima sektorima od strateškog značaja (održiva energija i klima, digitalno jedinstveno tržište i kibersigurnost te promet);

82.

poziva moldavsku vladu da se usredotoči i na socijalnu dimenziju trgovine i održivog razvoja poštovanjem i provedbom standarda rada, ratifikacijom i potpunom provedbom svih konvencija Međunarodne organizacije rada te uklanjanjem preostalih nedostataka u sustavu inspekcije rada, kao i rješavanjem ograničenja i nedostataka sustava inspekcije rada i problema pravosudnog sustava, koji negativno utječu na provedbu standarda rada;

83.

poziva moldavske vlasti da donesu i provedu politike usmjerene na uređenje sudjelovanja subjekata iz zemalja u kojima se ne primjenjuju međunarodni standardi transparentnosti (offshore jurisdikcije) ili poduzećâ pod izravnim ili neizravnim nadzorom takvih društava u pogledu trgovanja s javnim tijelima (javna nabava, privatizacija, koncesije i javno-privatna partnerstva);

84.

poziva EU da razmotri mogućnost pristupanja država s kojima je potpisan sporazum o pridruživanju/DCFTA jedinstvenom području plaćanja u eurima („SEPA”), budući da bi to koristilo građanima, a MSP-ovima pružilo nove prilike za razvoj;

Energetika, okoliš i klimatske promjene

85.

poziva moldavsku vladu da dodatno reformira energetski sektor kako bi se povećala otpornost i transparentnost u pogledu troškova i ugovora u sektoru i poboljšala energetska neovisnost i učinkovitost, posebno povećanjem energetske povezanosti s Unijom, diversifikacijom izvora energije, uključujući obnovljivu energiju, i smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima; ističe da su svi ti aspekti od ključne važnosti za poboljšanje energetske sigurnosti zemlje;

86.

pozdravlja korake za jačanje institucionalnog kapaciteta i neovisnosti energetskog regulatora i potiče potrebne i hitne korake koje treba poduzeti radi provedbe trećeg energetskog paketa, posebno u području prirodnog plina, te osiguravanja potpune usklađenosti s pravnom stečevinom Energetske zajednice; osobito poziva Nacionalnu agenciju za regulaciju energetike Republike Moldove da odobri pravila za energetsko tržište na temelju poštenog tržišnog natjecanja i osigura da ih poštuju svi sudionici na tržištu, uključujući gospodarske subjekte u državnom vlasništvu;

87.

ističe važnost povećanja infrastrukturne suradnje u regiji, uključujući radi diversifikacije opskrbe energijom u Republici Moldovi i poboljšanja povezanosti energetskog sektora Republike Moldove uz istodobno osiguravanje okolišne održivosti;

88.

naglašava važnost diversifikacije elektroenergetskog sustava Republike Moldove; apelira na moldavske vlasti da osiguraju pravodobnu provedbu projekta za međupovezanost elektroenergetskih sustava Republike Moldove i Rumunjske pružanjem potrebne podrške i sredstava;

89.

potiče moldavske vlasti da nastave s nastojanjima da ojačaju energetsku sigurnost zemlje i pohvaljuje dovršetak izgradnje plinovoda Ungheni-Kišinjev do kraja 2020.; nadalje, poziva Europsku komisiju da uključi Republiku Moldovu u testiranje otpornosti koje se provodi za unutarnje energetsko tržište;

90.

pohvaljuje sporazume između Republike Moldove, Ukrajine i Rumunjske iz prosinca 2019. o omogućavanju prijenosa plina u Ukrajinu i Republiku Moldovu transbalkanskim plinovodom te akcijski plan iz veljače 2020. za osiguravanje neovisnosti poduzeća za prijenos električne energije Moldovatransgaz;

91.

pozdravlja korake koji su poduzeti kako bi se asinkrono međusobno povezali elektroenergetski sustavi Republike Moldove i EU-a preko Rumunjske, što predstavlja značajnu prekretnicu na putu prema jačanju i diversifikaciji energetske infrastrukture Republike Moldove; poziva sva tijela da do 2024. uz potporu EU-a ostvare cilj povezivanja Republike Moldove s rumunjskom električnom mrežom;

92.

pozdravlja paket mjera Republike Moldove u području klime i okoliša iz veljače 2019. i njezin nacionalni odgovor, čime je postala četvrta zemlja u svijetu koja je podnijela svoj nacionalno utvrđeni doprinos (NDC2), uključujući povećane ambicije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova, Tajništvu Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC); poziva na pojačanje aktivnosti u pogledu preuzetih nacionalnih obveza u vezi s Pariškim sporazumom iz 2015. za borbu protiv klimatskih promjena te na uključivanje prilagodbe klimatskim promjenama u sva područja donošenja politika;

93.

poziva Republiku Moldovu da dodatno pojača svoj angažman u borbi protiv klimatskih promjena, posebno gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama iz rijeke Nistru, te poziva Komisiju da olakša sudjelovanje Republike Moldove u europskom zelenom planu i da zajamči da područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine nije u suprotnosti s ciljevima i inicijativama u području okoliša koji su u njemu utvrđeni;

94.

priznaje važnost daljnje modernizacije obrazovnog sustava u Moldovi i sve veće uloge mladih u svim životnim sektorima i poziva EU da pruži daljnju potporu, posebno u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO), kako bi se ispunile potrebe tržišta rada; ističe potrebu za promicanjem mogućnosti u području volontiranja i građanskog angažmana za mlade te za većim ulaganjem u mlade povećanjem financiranja i sudjelovanja moldavskih predstavnika u postojećim programima mobilnosti, kao što su Erasmus+, Kreativna Europa i Obzor 2020.;

95.

potiče Komisiju da provede savjetovanje te da pripremi i izradi prilagođene programe za građane, uključujući izravan kontakt s korisnicima putem internetske platforme za prijavu i izvješćivanje o upotrebi sredstava dostupnih u okviru tih programa; u tom pogledu poziva da se u obzir uzmu ciljevi zelenog plana, kao i svakodnevne potrebe građana Republike Moldove;

Institucionalne odredbe

96.

ističe da bez istinske odlučnosti političke klase u pogledu reformi u zemlji i stvarne provedbe Sporazuma o pridruživanju s Unijom nije moguće postići nikakav stvaran i trajan razvoj; u tom pogledu potiče sve političke aktere i političke snage u zemlji da dadu svoj doprinos i pokrenu višestranačke formate te suradnju u dobroj vjeri u pogledu strateških ciljeva Republike Moldove i tako pridonesu kvaliteti demokracije i poboljšanju životnih uvjeta ljudi; u tom smislu potiče moldavske vlasti da iskoriste dijalog „Jean Monnet” kako bi poduprle međustranački dijalog i izgradnju parlamentarnih kapaciteta;

97.

poziva sve institucije EU-a i države članice da u bliskoj suradnji s vlastima Republike Moldove njezinim građanima bolje predstave prednosti Sporazuma/DCFTA-e i pomoći EU-a;

98.

poziva Komisiju da ojača delegaciju Europske unije u Republici Moldovi, pojača praćenje i ojača projektni tim u Kišinjevu kako bi se Republici Moldovi pomoglo u učinkovitoj komunikaciji o približavanju zakonodavstvu EU-a, borbi protiv dezinformacija i promicanju pozitivne slike o EU-u i Moldovi svim uključenim stranama;

o o

99.

nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Europskoj komisiji, potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te predsjedniku, vladi i parlamentu Republike Moldove.

(1) Uredba Vijeća (EZ) br. 539/2001 od 15. ožujka 2001. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (SL L 81, 21.3.2001., str. 1.).

(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0458.

(3) SL C 118, 8.4.2020., str. 109.

(4) SL C 356, 4.10.2018., str. 130.

(5) SL C 334, 19.9.2018., str. 199.

(6) SL C 11, 12.1.2018., str. 82.

(7) SL L 165, 27.5.2020., str. 31.

(8) Direktiva 2014/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja u statusu sezonskih radnika (SL L 94, 28.3.2014., str. 375.).

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/152

P9_TA(2020)0282

Budućnost europskog obrazovanja u kontekstu bolesti COVID-19

Rezolucija Europskog parlamenta od 22. listopada 2020. o budućnosti europskog obrazovanja u kontekstu bolesti COVID-19 (2020/2760(RSP))

(2021/C 404/08)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir članak 5. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

—	uzimajući u obzir članak 14. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

—	uzimajući u obzir međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava (1),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. rujna 2020. o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. (COM(2020)0625),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 30. rujna 2020.„Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021.–2027.: Prilagodba obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu” (COM(2020)0624),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. srpnja 2020.„Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost” (COM(2020)0274),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 17. siječnja 2018. o akcijskom planu za digitalno obrazovanje (COM(2018)0022),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 14. studenoga 2017. „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet (COM(2017)0673),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica (2),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2018. o obrazovanju u digitalnom dobu: izazovi, prilike i pouke za osmišljavanje politika EU-a (3),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. lipnja 2018. o modernizaciji sustava obrazovanja u EU-u (4),

—	uzimajući u obzir pitanja upućena Vijeću i Komisiji o budućnosti europskog obrazovanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 (O-000052/2020 – B9-0020/2020 i O-000053/2020 – B9-0021/2020),

—	uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za kulturu i obrazovanje,

A.	budući da je u skladu s europskim stupom socijalnih prava pristup kvalitetnom i uključivom obrazovanju te cjeloživotnom učenju temeljno ljudsko pravo te da je nužan za stjecanje i održavanje vještina, potpuno i aktivno sudjelovanje u društvu te pristup tržištu rada koje se stalno mijenja;

budući da je, prema podacima UNESCO-a, zatvaranje ustanova za obrazovanje i osposobljavanje na vrhuncu krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 utjecalo na gotovo 1,6 milijardi učenika u više od 190 zemalja, odnosno na 94 % svih učenika u svijetu; budući da ono i dalje utječe na više od 60 % učenika diljem svijeta; budući da manje od 25 % zemalja s niskom razinom dohotka pruža neki oblik učenja na daljinu; budući da je u najrazvijenijim zemljama pristup digitalnom obrazovanju imalo oko 90 % učenika, no preostalih 10 % ostalo je uskraćeno za njega (5);

budući da i dalje postoje velike razlike na razini EU-a te da postoje zemlje u kojima 32 % učenika tijekom nekoliko mjeseci nije imalo pristup obrazovanju; budući da mnogi učenici nisu imali pristup obrazovanju zato što nemaju digitalnu opremu, potrebne digitalne vještine ili su otprije bili u nepovoljnom položaju; budući da su i oni učenici koji su imali pristup digitalnom obrazovanju često morali učiti bez podrške učitelja, vršnjaka ili obitelji, a neki od njih i u nestabilnom obiteljskom okruženju;

budući da je pandemija bolesti COVID-19 uzrokovala vjerojatno najozbiljniji poremećaj svjetskih sustava obrazovanja i osposobljavanja u povijesti zbog čega bi cijela generacija učenika mogla ostati prikraćena za znanje, a desetljeća napretka nepovratno izgubljena; budući da će taj gubitak znanja u budućnosti vjerojatno uzrokovati smanjenje razina dohotka te generacije te negativno utjecati na rast produktivnosti rada i konkurentnost Unije; budući da ta generacija treba ući na tržište rada koje je snažno pogođeno gospodarskom krizom uzrokovano pandemijom bolesti COVID-19;

budući da obrazovne ustanove imaju mnogo širu društvenu i odgojnu ulogu te doprinose tjelesnom i mentalnom zdravlju učenika; budući da se pokazalo da nedostatak izravne interakcije učenika/studenata s nastavnicima često utječe na njihov osjećaj dobrobiti i mentalno zdravlje; budući da je pandemija naglasila ključnu ulogu nastavnika u obrazovanju i društvu; budući da su nastavnici i drugo obrazovno osoblje često preopterećeni i da stoga njihovu radu treba dati veću podršku i priznanje;

budući da je kriza ubrzala prijelaz na digitalno učenje te potaknula inovacije u sektoru obrazovanja, primjerice, kao što je povećanje mogućnosti sustava e-učenja; budući da su ulaganja u poduzeća za tehnologije u učenju tijekom prethodnih godina doprinijele razvoju rješenja za e-učenje; budući da partnerstva poduzeća i obrazovnih ustanova imaju ulogu u promicanju inovacija u sektoru obrazovanja; budući da bi obrazovna ustanova trebala imati posljednju riječ u odlučivanju o obrazovnim sadržajima;

budući da su zbog naglog prijelaza na masovno učenje putem interneta i na daljinu izazvanog krizom otkrivene i ogromne razlike u izradi i provedbi politika digitalnog obrazovanja u Europskoj uniji i državama članicama; budući da je kriza ukazala i na potrebu za većom suradnjom i koordinacijom država članica kad je riječ o politikama obrazovanja i osposobljavanja;

budući da u trenutku iznenadnog prelaska na digitalnu tehnologiju 43 % Europljana nije posjedovalo osnovne digitalne vještine (6); budući da razina digitalnih kompetencija građana izravno ovisi o tome u kojoj državi članici i njezinu dijelu žive, njihovu socioekonomskom statusu, dobi, dohotku, razini obrazovanja i zaposlenju; budući da digitalna transformacija i upotreba novih tehnologija utječu na tržište rada i zahtijevaju više razine digitalne pismenosti;

I.	budući da pandemija predstavlja priliku za novo promišljanje budućnosti obrazovanja;

J.	budući da je cilj Komisije uspostaviti europski prostor obrazovanja do 2025.;

budući da bi politički dogovor Europskog vijeća o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021.–2027. trebao uključivati znatna rezanja troškova za glavne obrazovne programe kao što je Erasmus+; budući da je Parlament opetovano tražio donošenje ambicioznog proračuna za obrazovne programe; budući da trenutačna gospodarska kriza ne bi trebala uzrokovati smanjenje javne potrošnje za obrazovanje;

L.	budući da je, u skladu s načelom supsidijarnosti, obrazovna politika u isključivoj nadležnosti država članica, pri čemu Unija osigurava potporu i koordinaciju;

pozdravlja kreativnost i snalažljivost koju su pokazale ustanove za obrazovanje i osposobljavanje, a poglavito njihovo nastavno i obrazovno osoblje te učenici/studenti i njihovi roditelji, u prilagodbi na učenje putem interneta i na daljinu, posebice u ovim nepredvidivim i nesigurnim vremenima; pozdravlja i pozitivne primjere u kojima su građani, civilno društvo i pružatelji usluga neformalnog obrazovanja prilagodili svoje obrazovne prakse i pokrenuli inicijative koje su omogućile nastavak učenja; poziva da se više napora uloži u širenje i povećanje vidljivosti učinkovitih inicijativa te u promicanje najboljih praksi u svim obrazovnim sektorima; poziva Komisiju da državama članicama pruži platformu za razmjenu dobrih praksi te da s tim u vezi istraži mogućnosti za nove inicijative, kao što je osnivanje Europskog internetskog sveučilišta;

naglašava, međutim, da je nagli prelazak na digitalnu tehnologiju u obrazovanju i osposobljavanju također razotkrio digitalni jaz u pogledu pristupa digitalnoj infrastrukturi i uređajima, kvalitete nastave putem interneta i vještina učenika/studenata, nastavnika i voditelja osposobljavanja;

žali zbog činjenice da u Europi i dalje postoje učenici i studenti koji nemaju pristup digitalnom obrazovanju; ponovno navodi potrebu za poboljšanjem povezanosti na europskoj razini, poglavito u ruralnim i udaljenim područjima te za povećanjem pristupa digitalnoj opremi; podsjeća da u Europi postoje vrhunske inovacije u području obrazovnih računala, tableta i softvera;

izražava zabrinutost zbog razlika u digitalnim vještinama među nastavnicima i učenicima/studentima koje ometaju učinkovito digitalno obrazovanje; stoga podsjeća da je potrebno ulagati u mogućnosti usavršavanja i profesionalnog razvoja za nastavnike i voditelje osposobljavanja u cijeloj Europi kako bi mogli ne samo stjecati već i prenositi digitalne vještine; ukazuje na vrijednost mobilnosti nastavnika i razmjene znanja kao ključnog alata u tom pogledu te poziva Komisiju da dodatno podrži takve aktivnosti;

primjećuje da su različiti sektori obrazovanja i osposobljavanja u različitoj mjeri osjetili posljedice krize, pri čemu su ustanove visokog obrazovanja često bolje pripremljene zahvaljujući postojećoj infrastrukturi, sredstvima i iskustvu s digitalnim alatima; ističe da je došlo do ozbiljnih poremećaja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, školskom obrazovanju, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, obrazovanju odraslih i neformalnom obrazovanju te poziva da se više učini kako bi učenje na daljinu u tim sektorima bilo učinkovito; podsjeća da je za to potrebna odgovarajuća financijska potpora;

poziva Komisiju da prikupi, ocijeni i objavi podatke svih država članica o utjecaju pandemije na sudjelovanje učenika u obrazovanju na daljinu s posebnim naglaskom na slučajevima kad je ono bilo onemogućeno zbog nedostatka digitalnih sredstava; poziva, nadalje, Komisiju da prikuplja podatke o digitalnim vještinama nastavnika u državama članicama;

sa zabrinutošću primjećuje da su razlike u digitalnom obrazovanju pridonijele povećanju postojećih nejednakosti, kako između tako i unutar država članica, te su imale nerazmjeran učinak na one skupine koje su već bile u nepovoljnom društvenom ili ekonomskom položaju, one s poteškoćama u učenju te učenike/studente iz ranjivih i manjinskih skupina; naglašava da prednost treba dati što hitnijem prevladavanju postojećeg digitalnog jaza;

podsjeća, nadalje, da škole i druge obrazovne ustanove igraju nezamjenjivu ulogu u društvu, primjerice pružanjem redovitih obroka i socijalne podrške; ističe negativne posljedice mjera ograničenja kretanja na psihičko zdravlje i dobrobit učenika, što je povezano sa stresom zbog vrednovanja i ocjenjivanja te odvajanja od vršnjaka;

stoga pozdravlja sve što su obrazovni stručnjaci i države članice učinili kako bi se nastava u učionicama mogla ponovno odvijati u okruženju koje je sigurno od bolesti COVID-19; poziva sve države članice da učine sve što je potrebno kako bi se zajamčila nastava u učionicama za sve; priznaje da ponovno otvaranje obrazovnih ustanova predstavlja izazov i žali zbog nekoordiniranosti i nedovoljne razmjene najboljih praksi na europskoj razini; poziva Komisiju i države članice da blisko surađuju kako bi se smanjili zdravstveni rizici za osoblje i učenike te maksimalno povećali izgledi za vraćanje nastave u učionicama; istodobno smatra da u slučaju novih mjera ograničenja kretanja obrazovne ustanove moraju biti opremljene za pružanje kvalitetnog digitalnog učenja svim učenicima te za brigu o mentalnom zdravlju i dobrobiti u suradnji s roditeljima i drugim relevantnim dionicima;

10.

ističe da društvene i obrazovne nejednakosti često nastaju u ranom djetinjstvu i mogu se produbiti tijekom odrasle dobi jer niža razina obrazovanja obično dovodi do lošijih izgleda za zapošljavanje, a s tim i ograničenijeg pristupa osposobljavanju i usavršavanju na radu;

11.

izražava zabrinutost zbog nejednakih razina digitalne pismenosti koje su došle do izražaja u krizi, pri čemu mnogi imaju poteškoća s osnovama zaštite podataka na internetu, kibersigurnosti i informatičke pismenosti; ističe da, s obzirom na to, dezinformacije i lažne vijesti predstavljaju posebno velik izazov; naglašava važnost podučavanja osnova digitalne i informatičke pismenosti kroz cjeloživotno učenje te ističe potrebu da se poboljša pristup učenju digitalnih vještina za starije osobe i osobe iz skupina u nepovoljnom položaju; poziva na pokretanje velikih europskih inicijativa za digitalnu pismenost, koje bi se trebale temeljiti na revidiranom Akcijskom planu za digitalno obrazovanje;

12.

smatra da je najvažnija pouka ove krize da uključivost i jednake mogućnosti, podjednako u smislu pristupa i kvalitete, moraju biti temelj buduće EU-ove politike obrazovanja i osposobljavanja;

13.

naglašava da je kriza otkrila potrebu za pristupom obrazovnoj politici koji uključuje više dionika i temelji se na zajedničkom stvaranju, uz sudjelovanje nastavnika i voditelja osposobljavanja, učenika, pružatelja usluga neformalnog obrazovanja i osposobljavanja, roditelja, poduzeća, civilnog društva, sindikata i lokalnih tijela vlasti; podsjeća da se učenje odvija u formalnim, neformalnim i informalnim okruženjima te da proces donošenja politika treba počivati na takvom višeslojnom pristupu;

14.

uvjeren je da ova kriza predstavlja priliku za temeljito razmatranje budućeg usmjerenja politike obrazovanja i osposobljavanja te njezina mjesta u širim planovima oporavka nakon pandemije; naglašava središnju ulogu obrazovanja za zelenu i digitalnu tranziciju; podsjeća da je u europskom zelenom planu prepoznata ključna uloga škola, ustanova za osposobljavanje i sveučilišta u poticanju promjena;

15.

nadalje smatra da je došlo vrijeme da se ponovno razmotre i moderniziraju kurikulumi i metode učenja te da se ubrzaju promjene; potiče države članice da prihvate digitalizaciju i inovacije te da uz pametan pristup usmjeren na učenika u svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja integriraju nove tehnologije i tehnologije u nastajanju, kao što su umjetna inteligencija, lanac blokova, prilagodljivi načini učenja i primjena elemenata videoigara; naglašava da treba istražiti utjecaj inovativnih tehnologija na obrazovanje i promicati primjere najboljih praksi na razini Unije; podsjeća na važnost pravnih i etičkih načela na kojima se temelji intelektualno vlasništvo u pogledu digitalnog obrazovnog sadržaja; naglašava da bi se upotreba digitalnih tehnologija od rane dobi trebala uklopiti u obrazovanje uz odgovarajući nadzor odraslih osoba i stručnjaka te najviše standarde zaštite podataka i autorskih prava;

16.

naglašava da ne postoji zamjena za izravnu interakciju između nastavnika i učenika te da samo nastava u učionici može osigurati stjecanje interpersonalnih i socijalnih vještina; stoga smatra da, unatoč tome što će pandemija vjerojatno biti prekretnica prema hibridnom modelu obrazovanja u kojem će se nastava u učionici kombinirati s rješenjima za e-učenje, nastava u učionici mora ostati u središtu obrazovanja i osposobljavanja; podsjeća na važnost studija humanističkih znanosti i smatra da su nužni jer su komplementarni predmetima iz skupine STEAM (znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost, matematika) te poduzetničkim vještinama;

17.

smatra da bi se boljom suradnjom i koordinacijom država članica i ambicioznijom Unijinom politikom obrazovanja i osposobljavanja poboljšala djelotvornost odgovora na krizu izazvanu pandemijom bolesti COVID-19 te poziva Uniju da preuzme aktivniju koordinacijsku ulogu;

18.

poziva stoga Komisiju da predloži odvažan okvir buduće europske obrazovne politike kojim će se europski prostor obrazovanja iz nedefinirane vizije koja se temelji na općim načelima pretvoriti u konkretni program rada s mjerljivim ciljevima te će se, među ostalim, u Uniji do 2025. omogućiti automatsko uzajamno priznavanje kvalifikacija, diploma i razdoblja učenja u inozemstvu; potiče Komisiju da zauzme jednako odvažan pristup i u pogledu poboljšanog Akcijskog plana za digitalno obrazovanje, pri čemu skup neujednačenih mjera treba zamijeniti razrađenom strategijom za digitalne vještine i obrazovanje; inzistira na tome da Komisija aktivno uključi Parlament u sve faze donošenja politika;

19.

inzistira na tome da se buduća europska politika obrazovanja temelji na zajedničkom političkom okviru koji jamči da se važne političke inicijative, kao što su program vještina za Europu, europski prostor obrazovanja, Akcijski plan za digitalno obrazovanje, Garancija za mlade i jamstvo za djecu, nadopunjuju te da pridonose jasnim općim ciljevima politike; smatra da obrazovna dimenzija treba biti dio dijaloga s građanima, posebno u okviru predstojeće Konferencije o budućnosti Europe;

20.

napominje da je postignut mnogo veći napredak u pogledu razvoja europskog prostora visokog obrazovanja nego u drugim sektorima obrazovanja; potiče Komisiju da stoga uloži veći trud u pogledu ostalih sektora obrazovanja, poglavito ranog i predškolskog odgoja, školskog obrazovanja, obrazovanja odraslih te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kroz cjeloživotno učenje;

21.

podsjeća da je program Erasmus+ primarni instrument financiranja kojim se može pružiti potpora uspostavi europskog prostora obrazovanja; ističe vrijednost alata razvijenih uz potporu programa Erasmus+ za stvaranje i dijeljenje nastavnih materijala, primjerice, na platformi eTwinning, te za razvoj modula za obuku nastavnika, primjerice, putem portala School Education Gateway; smatra da bi takve alate trebalo dodatno ojačati, financirati i promicati unutar obrazovne zajednice kako bi mogli znatno doprinijeti nastavi i učenju putem interneta; podsjeća na svoju potporu programu Erasmus+ kako bi se mobilnost dopunila, ali ne i zamijenila, virtualnim alatima za učenje i suradnju; ističe vrijedan doprinos niza pilot-projekata i pripremnih djelovanja povezanih s obrazovanjem koje je predložio Parlament te poziva na uključivanje uspješnih pilot-projekata i pripremnih djelovanja u politike i programe;

22.

nadalje ističe potencijalni doprinos inicijativa centara strukovne izvrsnosti, DiscoverEU i Europska sveučilišta europskom prostoru obrazovanja; žali, međutim, zbog toga što su Komisija u revidiranom prijedlogu VFO-a iz svibnja 2020. i Europsko vijeće dodatno u srpnju 2020. smanjili sredstva za program Erasmus+ koja su nužna kako bi se te glavne inicijative mogle provesti bez utjecaja na ključne dijelove programa, kao što su proširenje mogućnosti obrazovne mobilnosti i povećanje uključivosti programa;

23.

ukazuje na to da se obrazovna politika može podupirati nizom Unijinih programa financiranja; poziva Komisiju da kao prioritet odredi ciljana ulaganja u digitalnu infrastrukturu i opremu za obrazovne ustanove i njihove učenike koja je potrebna za učenje na daljinu i putem interneta, što se posebno odnosi na pristup digitalnim uređajima i internetu u udaljenim i ruralnim područjima; ističe činjenicu da bi u tu svrhu trebalo koristiti Instrument za povezivanje Europe, Mehanizam za oporavak i otpornost i Europski fond za regionalni razvoj;

24.

naglašava da su visokokvalitetni obrazovni sustavi temelj globalne konkurentnosti EU-a te podsjeća da su za dobro funkcioniranje sustava obrazovanja i osposobljavanja potrebne visoke razine javnih ulaganja; ističe s tim u vezi da ambiciozne politike za koje nije predviđeno odgovarajuće financiranje nisu vjerodostojne; izražava duboko žaljenje što politički dogovor o sljedećem VFO-u koji je postignut na srpanjskom Europskom vijeću predviđa rezove proračuna upravo za one programe kojima se podupiru politike obrazovanja i osposobljavanja, prije svega Erasmus+, Obzor Europa i Europski socijalni fond plus; ponavlja svoj poziv na utrostručenje proračuna programa Erasmus+ u odnosu na VFO za razdoblje 2014.–2020.; poziva države članice da ambiciozno koriste sredstva dostupna u okviru plana oporavka kako bi potaknule ulaganja u obrazovanje; potiče države članice da znatno povećaju javnu potrošnju na obrazovanje;

25.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 428, 13.12.2017., str. 10.

(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054.

(3) P8_TA(2018)0485

(4) SL C 28, 27.1.2020., str. 8.

(5) Brookings Institution, travanj 2020.

(6) Indeks gospodarske i društvene digitalizacije, 2019.

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/157

P9_TA(2020)0283

Obveze Komisije u području viznog reciprociteta u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2018/1806

Rezolucija Europskog parlamenta od 22. listopada 2020. o obvezama Komisije u području viznog reciprociteta u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2018/1806 (2020/2605(RSP))

(2021/C 404/09)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1806 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (1), a osobito njezin članak 7. („mehanizam reciprociteta”),

—	uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 2. ožujka 2017. o obvezama Komisije u području viznog reciprociteta u skladu s člankom 1. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 539/2001 (2),

—

uzimajući u obzir komunikacije Komisije o situacijama bez reciprociteta od 12. travnja 2016. (COM(2016) 0221), 13. srpnja 2016. (COM(2016) 0481), 21. prosinca 2016. (COM(2016) 0816), 2. svibnja 2017. (COM(2017) 0227), 20. prosinca 2017. (COM(2017) 0813) i 19. prosinca 2018. (COM(2018) 0855), kao i njezinu najnoviju komunikaciju od 23. ožujka 2020. naslovljenu „Trenutačno stanje i mogući načini njegova poboljšanja u pogledu nedostatka reciprociteta u području vizne politike” (COM(2020) 0119),

—	uzimajući u obzir članak 17. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članke 80., 265. i 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir svoju raspravu o obvezama u području viznog reciprociteta održanu 19. listopada 2020.,

—	uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o obvezama Komisije u području viznog reciprociteta u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2018/1806 (O-000049/2020 – B9-0022/2020),

—	uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,

—	uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.	budući da je kriterij viznog reciprociteta jedan od kriterija kojim se vodi vizna politika EU-a i da općenito podrazumijeva da građani EU-a koji putuju u treću zemlju podliježu istim uvjetima kao i državljani te treće zemlje koji putuju na područje EU-a;

budući da je svrha mehanizma viznog reciprociteta postizanje takvog viznog reciprociteta; budući da se viznom politikom EU-a pojedinačnim državama članicama zabranjuje da uvode obvezu posjedovanja vize za državljane treće zemlje ako je ta zemlja navedena na popisu iz Priloga II. Uredbi (EU) 2018/1806 (zemlje čiji su državljani izuzeti od obveze posjedovanja vize za kratkotrajni boravak);

budući da je mehanizam reciprociteta revidiran 2013., a Parlament je pritom djelovao u svojstvu suzakonodavca, jer je mehanizam trebalo prilagoditi u svjetlu stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona i sudske prakse Suda Europske unije u vezi sa sekundarnim pravnim osnovama te „kako bi predstavljao solidarnu reakciju Unije u slučaju da treća zemlja navedena u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 539/2001 primjenjuje zahtjev za vizu za državljane najmanje jedne države članice.” (uvodna izjava 1. Uredbe (EU) br. 1289/2013);

budući da se mehanizmom reciprociteta utvrđuje postupak koji započinje kada izostane reciprocitet te slijedi jasne vremenske okvire i mjere koje treba poduzeti u cilju okončanja izostanka reciprociteta; budući da implicitna logika tog mehanizma podrazumijeva strože mjere prema dotičnoj trećoj zemlji, pa naposljetku i suspenziju izuzeća od obveze posjedovanja vize za sve državljane te treće zemlje („druga faza primjene mehanizma reciprociteta”);

budući da „kako bi se osigurala primjerena uključenost Europskog parlamenta i Vijeća u drugoj fazi primjene mehanizma reciprociteta, a s obzirom na osjetljivu političku narav suspenzije izuzeća od obveze zahtjeva za vizu za sve državljane treće zemlje navedene u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 539/2001 i njezine horizontalne posljedice za države članice, za zemlje pridružene Schengenu i za samu Uniju, posebno za njihove vanjske odnose i za ukupno funkcioniranje schengenskog prostora, Komisiji [je delegirana] ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s određenim elementima mehanizma reciprociteta”, uključujući suspenziju izuzeća od obveze posjedovanja vize za sve državljane predmetnih trećih zemalja;

F.	budući da „Europski parlament ili Vijeće mogu odlučiti o opozivu delegiranja” (članak 290. stavak 2. točka (a) UFEU-a);

G.	budući da delegirani akt „može stupiti na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće na njega ne uloži nikakav prigovor u razdoblju određenom zakonodavnim aktom” (članak 290. stavak 2. točka (b) UFEU-a);

H.	budući da je Europska komisija pred Sudom Europske unije osporila izbor delegiranih akata u drugoj fazi primjene mehanizma reciprociteta, no da je Sud utvrdio da je izbor zakonodavca ispravan (predmet C-88/14);

I.	budući da se tim mehanizmom jasno dodjeljuju obveze i odgovornosti Parlamentu i Vijeću te Komisiji u različitim fazama mehanizma reciprociteta;

J.	budući da je stoga riječ o pitanju solidarnosti među državama članicama EU-a i institucijskom pitanju u kojem je Parlamentu i Vijeću trenutačno uskraćen njihov prerogativ „odgovarajuće uključenosti […] u drugoj fazi primjene mehanizma reciprociteta”;

K.	budući da Komisija ne bi trebala biti ostavljena u situaciji u kojoj bi kašnjenja i izostanak provedbe zakonodavstva EU-a mogli dovesti do slabljenja njezine vjerodostojnosti kao institucije koja je čuvarica ugovora, već da bi je trebalo podsjetiti na njezine institucijske i pravne obveze;

ponavlja svoje stajalište da je Komisija pravno obvezna donijeti delegirani akt kojim se privremeno suspendira izuzeće od obveze posjedovanja vize za državljane trećih zemalja koje nisu ukinule obvezu posjedovanja vize za građane određenih država članica u roku od 24 mjeseca od dana objave obavijesti u tom pogledu, koji je istekao 12. travnja 2016.;

na temelju članka 265. UFEU-a poziva Komisiju da donese potrebni delegirani akt najkasnije u roku od dva mjeseca od dana donošenja ove Rezolucije;

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Europskom vijeću, Vijeću te nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 303, 28.11.2018., str. 39.

(2) SL C 263, 25.7.2018., str. 2.

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/159

P9_TA(2020)0284

Politika zapošljavanja i socijalna politika europodručja u 2020.

Rezolucija Europskog parlamenta od 22. listopada 2020. o politici zapošljavanja i socijalnoj politici europodručja u 2020. (2020/2079(INI))

(2021/C 404/10)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članke 2., 3., 5. i članak 6. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

—	uzimajući u obzir članke 4., 6., 9., 145., 148., 149., 151., 152., 153., 154., 155., 156., 158., 165., 166., 168., 174. i 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 13. travnja 2016. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva (1),

—	uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezinu Glavu IV. (Solidarnost), te Direktivu 2000/43/EZ (Direktiva o rasnoj jednakosti),

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom,

—	uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja, posebno prvi, treći, četvrti, peti, osmi, deseti i trinaesti cilj,

—	uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2020/672 od 19. svibnja 2020. o uspostavi Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) nakon izbijanja bolesti COVID-19 (2),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/559 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2020. o izmjeni Uredbe (EU) br. 223/2014 u pogledu uvođenja posebnih mjera kao odgovor na izbijanje bolesti COVID-19 (3),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Odgovor na koronavirus – Iskoristimo svaki raspoloživi euro za spašavanje života i osiguravanje izvora prihoda” od 2. travnja 2020. (COM(2020)0143),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/460 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. ožujka 2020. o izmjeni uredaba (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 508/2014 s obzirom na posebne mjere za mobilizaciju ulaganja u zdravstvene sustave država članica i u druge sektore njihovih gospodarstava u odgovoru na izbijanje bolesti COVID-19 (Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus) (4),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Koordinirani gospodarski odgovor na pandemiju COVIDA-19” od 13. ožujka 2020. (COM(2020)0112),

—	uzimajući u obzir tehničko izvješće Zajedničkog istraživačkog centra „Mjere ograničavanja bolesti COVID i tržišta rada EU-a” objavljeno 2020. te posebno u njemu sadržanu analizu najnovijih dostupnih dokaza o obrascima rada na daljinu u Europskoj uniji,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Produbljenje europske ekonomske i monetarne unije: analiza stanja četiri godine nakon objave Izvješća petorice predsjednika – Doprinos Europske komisije sastanku na vrhu država članica europodručja 21. lipnja 2019.” od 12. lipnja 2019. (COM(2019)0279),

—	uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije” od 22. lipnja 2015.,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Europski semestar 2020.: preporuke po državama članicama” od 20. svibnja 2020. (COM(2020)0500),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o aktivaciji opće klauzule o odstupanju Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2020)0123) i kasniju odluku Vijeća od 23. ožujka 2020.,

—	uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog odluke Vijeća o smjernicama za politike zapošljavanja država članica od 26. veljače 2020. (COM(2020)0070),

—	uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog odluke Vijeća o smjernicama politika zapošljavanja država članica od 22. studenoga 2017. (COM(2017)0677) i stajalište Parlamenta o istoj temi od 19. travnja 2018. (5),

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2019/1181 od 8. srpnja 2019. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (6),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. prosinca 2019.„Godišnja strategija održivog rasta 2020.” (COM(2019)0650),

—	uzimajući u obzir Prijedlog zajedničkog izvješća Komisije i Vijeća o zapošljavanju od 17. prosinca 2019. uz Komunikaciju Komisije o Godišnjoj strategiji održivog rasta za 2020. (COM(2019)0653),

—	uzimajući u obzir Preporuku Komisije od 17. prosinca 2019. za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja (COM(2019)0652),

—	uzimajući u obzir Komisijino „Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2020.” od 17. prosinca 2019. (COM(2019)0651),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Nacrti proračunskih planova za 2020.: ukupna ocjena” od 20. studenoga 2019. (COM(2019)0900),

—	uzimajući u obzir političke smjernice za Europsku komisiju od 2019. do 2024. „Ambicioznija Unija – moj plan za Europu” koje je dala predsjednica Komisije Ursula von der Leyen,

—

uzimajući u obzir najavu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen iz političkih smjernica za sljedeću Europsku komisiju (2019. – 2024.) „Ambicioznija Unija: moj plan za Europu”: „kako bi se pružila potpora svakom djetetu kojem je potrebna pomoć, stvorit ću europsko jamstvo za djecu i iskoristiti ideju koju je predložio Europski parlament”,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Uspostava europskog stupa socijalnih prava” od 26. travnja 2017. (COM(2017)0250), osobito jedanaesto načelo kojim se ponovno naglašava važnost prava djeteta,

—	uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća „Demografski izazovi – daljnji koraci” od 8. lipnja 2020. (7),

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. lipnja 2011. o usklađivanju poslovnog i obiteljskog života u kontekstu demografskih promjena (11841/11),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Inicijativa za potporu ravnoteži između poslovnog i privatnog života zaposlenih roditelja i skrbnika” od 26. travnja 2017. (COM(2017)0252),

—	uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 480/2014 o dopuni Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (8),

—	uzimajući u obzir Prijedlog preporuke Vijeća od 13. ožujka 2018. o pristupu radnika i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti (COM(2018)0132) koji je podnijela Komisija,

—	uzimajući u obzir paket mjera Komisije za socijalno ulaganje iz 2013., detaljno opisan u njezinoj komunikaciji „Ususret socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.” (COM(2013)0083),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o okviru EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. od 5. travnja 2011. (COM(2011)0173) i naredna izvješća o provedbi i evaluaciji,

—	uzimajući u obzir Preporuku Komisije od 3. listopada 2008. o aktivnom uključivanju osoba isključenih s tržišta rada (9),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (10),

—	uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 26. travnja 2017.„Pregled stanja u vezi s Preporukom iz 2013. ‘Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti’” (SWD(2017)0258),

—

uzimajući u obzir radni dokument Komisije „Strateško djelovanje za ravnopravnost spolova 2016. – 2019.” i Europski pakt za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2011. – 2020., zaključke Vijeća na tu temu od 7. ožujka 2011. (11) te komunikaciju Komisije „Strategija za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025.” od 5. ožujka 2020. (COM(2020)0152),

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije od 29. svibnja 2013. o napretku u ostvarivanju ciljeva iz Barcelone „Razvoj objekata za skrb o maloj djeci u Europi s ciljem održivog i uključivog rasta” (COM(2013)0322),

—	uzimajući u obzir ciljeve iz Barcelone o skrbi za djecu iz 2002., konkretno da se do 2010. zajamči skrb za najmanje 90 % djece između tri godine starosti i obvezne školske dobi te za najmanje 33 % djece mlađe od tri godine,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Tri godine provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih” od 4. listopada 2016. (COM(2016)0646),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Jačanje europskih ulaganja za zapošljavanje i rast: prema drugoj fazi Europskog fonda za strateška ulaganja i novom europskom planu za vanjska ulaganja” od 14. rujna 2016. (COM(2016)0581),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016.„Novi program vještina za Europu – Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti” (COM(2016)0381),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. srpnja 2020.„Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost” (COM(2020)0274),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2016.„Europski program za ekonomiju suradnje” (COM(2016)0356),

—	uzimajući u obzir paket o kružnom gospodarstvu (direktive (EU) 2018/849 (12), (EU) 2018/850 (13), (EU) 2018/851 (14) i (EU) 2018/852 (15)),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Europa ponovno ulaže – Analiza napretka Plana ulaganja za Europu i budući koraci” od 1. lipnja 2016. (COM(2016)0359),

—	uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije „Program za primjerene, sigurne i održive mirovine” od 16. veljače 2012. (COM(2012)0055),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. listopada 2009. naslovljenu „Solidarnost u zdravstvu: smanjenje zdravstvenih nejednakosti u EU-u” (COM(2009)0567),

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 7. prosinca 2015.„Promicanje socijalnog gospodarstva kao ključnog pokretača gospodarskog i socijalnog razvoja u Europi” (15071/15),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. listopada 2019. o politici zapošljavanja i socijalnoj politici europodručja (16),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2019. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2019. (17),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2018. o obrazovanju u digitalnom dobu: izazovi, prilike i pouke za osmišljavanje politika EU-a (18),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2018. o načinima reintegracije radnika koji se oporavljaju od ozljede ili bolesti na kvalitetna radna mjesta (19),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. studenoga 2017. o borbi protiv nejednakosti kao sredstvu za poticanje otvaranja radnih mjesta i rasta (20),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. listopada 2017. o politikama minimalnog dohotka kao sredstvu za suzbijanje siromaštva (21),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2017. o novom programu vještina za Europu (22),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava (23),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o siromaštvu: rodna perspektiva (24),

—	uzimajući u obzir svoje stajalište od 2. veljače 2016. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europske platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada (25),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020. (26),

—	uzimajući u obzir inicijativu OECD-a i Europske komisije „Stanje zdravlja u EU-u” i povezano izvješće „Ukratko o zdravlju: Europa 2018.”,

—	uzimajući u obzir Izvješće Komisije o primjerenosti mirovina iz 2018.: trenutačna i buduća primjerenost primanja u starijoj dobi u EU-u, objavljeno 26. travnja 2018.,

—	uzimajući u obzir Izvješće Komisije o starenju stanovništva iz 2018. i njegovu učinku na gospodarske i proračunske projekcije za države članice EU-a (2016. – 2070.), objavljeno 28. svibnja 2018.,

—	uzimajući u obzir revidiranu Europsku socijalnu povelju i proces iz Torina pokrenut 2014. u cilju jačanja sustava ugovora unutar Europske socijalne povelje u okviru Vijeća Europe i povezanost tog sustava s pravom Europske unije,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2011. o smanjenju zdravstvenih nejednakosti u EU-u (27),

—	uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 10. srpnja 2020. o strategiji za javno zdravlje EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19 (28),

—	uzimajući u obzir zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom iz rujna 2015. o početnom izvješću Europske unije iz lipnja 2014. upućenom tom Odboru,

—

uzimajući u obzir Direktivu 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (Direktiva o jednakom postupanju) (29) i članak 141. Ugovora o osnivanju Europske zajednice (1992.) o načelu jednake plaće za jednak rad ili rad jednake vrijednosti,

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije za 2014. o ravnopravnosti žena i muškaraca,

—	uzimajući u obzir Strategiju EU-a za mlade za razdoblje 2019. – 2027., koja se temelji na Rezoluciji Vijeća od 26. studenoga 2018., te cilj strategije Europa 2020. koji se odnosi na smanjenje prijevremenog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja na razinu manju od 10 %,

—	uzimajući u obzir konačno izvješće o studiji izvodljivosti jamstva za djecu iz ožujka 2020.,

—	uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 5/2017 Europskog revizorskog suda iz travnja 2017. „Nezaposlenost mladih – donose li politike EU-a promjene? Procjena programa ‘Garancija za mlade’ i ‘Inicijative za zapošljavanje mladih’”,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. srpnja 2020. naslovljenu „Potpora za zapošljavanje mladih: lakši prelazak u svijet rada za novu generaciju” (COM(2020)0276),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (Europski akt o pristupačnosti) (30),

—	uzimajući u obzir Komisijinu europsku gospodarsku prognozu za proljeće 2020.,

—	uzimajući u obzir studiju Europske mreže za socijalnu politiku „Siromaštvo unatoč zaposlenju u Europi: studija o nacionalnim politikama” objavljenu u svibnju 2019.,

—	uzimajući u obzir Preporuku Vijeća iz 2018. o pristupu radnika i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti (14582/18),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji (31),

—	Rezoluciju Europskog parlamenta od 19. lipnja 2020. o europskoj zaštiti prekograničnih i sezonskih radnika u kontekstu krize prouzročene bolešću COVID-19 (32);

—	uzimajući u obzir europsku gospodarsku prognozu za ljeto 2020. koju je pripremila Komisija,

—	uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije „Utvrđivanje potreba za oporavak Europe” (SWD(2020)0098),

—	uzimajući u obzir Zaključke Vijeća o revidiranom EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe od 18. veljače 2020. (6129/20),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A9-0183/2020),

A.	budući da je EU ušao u najdublju gospodarsku recesiju u svojoj povijesti, a gospodarska aktivnost u Europi neobično brzo pada; budući da se prema gospodarskoj prognozi za ljeto 2020. predviđa da će se BDP EU-a smanjiti za oko 8,3 %, a da će se 2020. europodručje smanjiti za 8,7 %;

budući da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 prouzročila simetričan šok koji je pogodio sve države članice (iako će učinak krize biti neujednačen), što će imati snažniji učinak na više od 109 milijuna ljudi koji su prije pandemije bili izloženi riziku od siromaštva; budući da su zbog krize sustavi socijalne zaštite pod velikim pritiskom jer se u okviru njih želi ublažiti njezin socijalni učinak i zajamčiti pristojne životne uvjete za sve, kao i pristup osnovnim uslugama kao što su zdravstvo, obrazovanje i stanovanje; budući da će se zbog krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID 19 vjerojatno povećati postojeće nejednakosti i budući da ona zahtijeva koordinirani europski odgovor kojim se jamči socijalna i teritorijalna kohezija;

C.	budući da trenutačna kriza sa sobom nosi i rizik od povećanja regionalnih i teritorijalnih razlika među državama članicama i unutar njih;

budući da je učinkovita koordinacija europske gospodarske, socijalne i zdravstvene politike s europskim semestrom i europskim stupom socijalnih prava u središtu ključna za ublažavanje učinaka krize i jamčenje oporavka koji je gospodarski inovativan, socijalno pravedan i ekološki odgovoran; budući da veća uključenost Parlamenta jača demokratski nadzor europskog semestra;

budući da je Odlukom Vijeća od 23. ožujka 2020. aktivirana opća klauzula o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu kojom se omogućuje fleksibilnost potrebna za poduzimanje svih potrebnih mjera za potporu gospodarstvima i zdravstvenim sustavima; budući da su socijalna ulaganja neophodna za jamčenje održivog razvoja, iskorjenjivanja siromaštva i uključivih društava;

budući da su određeni politički izbori i restriktivna ulaganja nakon financijske i gospodarske krize imali žalosne posljedice na razinu zaštite koju pružaju socijalni i zdravstveni sustavi koji su u nekim slučajevima bili nedovoljno financirani i koji nisu mogli na odgovarajući način smanjiti siromaštvo i nejednakosti te su pogoršali posljedice pandemije u određenim državama članicama;

budući da su potrebne odlučne mjere i ulaganja za brz oporavak koji bi trebali biti usmjereni na ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije, ponovno pokretanje gospodarske aktivnosti, poticanje održivog razvoja, zelene tranzicije, digitalne transformacije i provedbu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ciljeva Zelenog pakta i Pariškog sporazuma, kao i načela europskog stupa socijalnih prava kako bi se dobile učinkovitije i snažnije socijalne države;

budući da bi države članice, kako bi mogle iskoristiti predloženi Mehanizam za oporavak i otpornost, trebale pripremiti planove za oporavak i otpornost koji bi trebali biti priloženi njihovim nacionalnim programima reformi uzimajući u obzir zaključke u okviru europskog semestra, kao i nacionalne energetske i klimatske planove i planove za pravednu tranziciju, te izvješćivati o svojem napretku u provedbi planova u pogledu europskog semestra; budući da bi države članice trebale izraditi konkretne planove društvenog napretka s jasnim ciljevima u kojima se navodi kamo će se usmjeriti socijalna ulaganja i kako će se provoditi načela europskog stupa socijalnih prava nakon donošenja akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava koje je najavila predsjednica Europske komisije;

budući da su socijalno održive reforme one koje se temelje na solidarnosti, integraciji, socijalnoj pravdi, pravednoj raspodjeli bogatstva, rodnoj jednakosti, visokokvalitetnom javnom obrazovnom sustavu za sve, kvalitetnom zapošljavanju i održivom rastu – modelu kojim se jamče jednakost i socijalna zaštita, osnažuju ranjive skupine, jača sudjelovanje i građanski status te poboljšava životni standard za sve; budući da su ojačani sustavi socijalne zaštite ključni za borbu protiv siromaštva i nejednakosti, kao i za podupiranje uključivog i održivog rasta;

J.	budući da je rješavanje problema nezaposlenosti prema priloženom radnom dokumentu službi Komisije „Utvrđivanje potreba za oporavak Europe” najhitnija socijalna potreba; budući da Komisija u tom dokumentu procjenjuje da će ulaganja potrebna za socijalnu infrastrukturu iznositi 192 milijarde EUR;

budući da se očekuje da će stopa nezaposlenosti u europodručju porasti sa 7,5 % 2019. na oko 9,5 % 2020., uz znatne razlike među državama članicama; budući da će nezaposlenost neravnomjerno rasti među sektorima, rodovima, dobnim i socioekonomskim skupinama; budući da se nacionalnim programima skraćenog radnog vremena, subvencijama za plaće i potporom za poduzeća, uz potporu europskih mjera, omogućuje zadržavanje radnih mjesta i u velikoj mjeri iste visine plaća; budući da su mnoga radna mjesta srednjoročno i dalje vrlo izložena visokom riziku te da će biti potrebno uložiti znatne napore u rješavanje problema nezaposlenosti; budući da bi se u budućnosti europskim sustavom reosiguranja u slučaju nezaposlenosti moglo ograničiti takve razlike pomažući državama članicama da pokriju troškove koji su izravno povezani s uspostavom ili proširenjem nacionalnih programa skraćenog radnog vremena;

budući da je u prvoj polovici 2020. došlo do golemog pogoršanja tržišta rada u europodručju zbog pandemije bolesti COVID-19 i mjera poduzetih za njezino suzbijanje; budući da smanjenje zaposlenosti od oko 4 % 2020. skriva znatno smanjenje broja odrađenih sati jer su zaposlenici u programima skraćenog radnog vremena de facto nezaposleni, ali su i dalje zaposleni za potrebe statistike; budući da osoba, kako bi se smatrala nezaposlenom, mora biti dostupna na tržištu rada, što nije bilo moguće svugdje tijekom strogog ograničenja kretanja, te da su mnoge osobe koje su samo slabo povezane s tržištem rada također bile obeshrabrene u aktivnoj potrazi za poslom te se stoga nisu smatrale nezaposlenima;

budući da se teret tog pogoršanja na tržištu rada neravnomjerno prenosi među kategorijama tržišta rada; budući da su radnici s nesigurnim radnim uvjetima i ugovorima, uključujući ugovorne radnike i radnike zaposlene preko agencija za privremeno zapošljavanje, prvi izgubili posao; budući da ti radnici često ne mogu ostvariti svoja prava, imaju malu ili nikakvu zaštitu za rad i socijalno osiguranje te se suočavaju s većim zdravstvenim i sigurnosnim rizicima; budući da je stopa nezaposlenosti mladih porasla više od ukupne stope te da su samozaposlene osobe također pretrpjele ogromne posljedice ograničenja kretanja;

N.	budući da primarnu odgovornost za rješavanje nezaposlenosti mladih imaju države članice u smislu izrade i provedbe regulatornih okvira za tržišta rada, sustava obrazovanja i osposobljavanja te aktivnih politika tržišta rada;

budući da se prema prognozi za ljeto 2020. očekuje da će nekoliko čimbenika usporiti povratak tržišta rada u pretpandemijsko stanje, na primjer vremenski ograničeni programi subvencija za kratkotrajni rad; budući da se programima ne može u potpunosti spriječiti moguće povećanje nezaposlenosti u slučaju duljeg razdoblja slabe gospodarske aktivnosti i sve većeg broja poduzeća za koje se očekuje da će smanjiti svoje poslovne aktivnosti ili prestati poslovati; budući da bi se očekivani rast stopa nezaposlenosti diljem EU-a mogao pokazati posebno teškim u državama članicama u kojima je nezaposlenost bila relativno visoka i prije početka pandemije, u kojima se očekuje spor gospodarski oporavak ili u kojima tržištima rada i mrežama socijalne sigurnosti nedostaje učinkovitost i djelotvornost;

budući da je prema Eurostatu 2018. u 28 država članica EU-a bilo 8,3 milijuna nedovoljno zaposlenih radnika s nepunim radnim vremenom, 7,6 milijuna osoba bilo je raspoloživo za posao, ali nije tražilo posao, a još 2,2 milijuna osoba tražilo je posao, a da pritom nije moglo početi raditi u kratkom roku; budući da se 2018. u 28 država članica EU-a ukupno 18,1 milijun osoba suočilo sa situacijom koja je donekle slična nezaposlenosti;

Q.	budući da se od 2002. do 2018. udio poslova s prosječnim dohotkom u EU-u smanjio za 13 postotnih bodova;

budući da se države članice suočavaju sa strukturnim izazovima na tržištu rada, kao što su niska stopa sudjelovanja te neusklađenost vještina i kvalifikacija; budući da postoji sve veća potreba za konkretnim mjerama za integraciju ili reintegraciju neaktivne radne snage kako bi se udovoljilo zahtjevima tržišta rada;

budući da se predviđa da će se zbog pogoršanja stanja na tržištu rada ograničiti povećanje naknada i plaća te će oslabiti pregovaračka moć radnika; budući da su socijalni dijalog i kolektivni pregovori ključni instrumenti koji poslodavcima i sindikatima služe za određivanje pravedne plaće i radnih uvjeta te da se snažnim sustavima kolektivnog pregovaranja povećava otpornost država članica u vrijeme gospodarske krize;

budući da je pravo na uspostavu kolektivnog pregovaranja pitanje koje se odnosi na sve europske radnike, s ključnim posljedicama za demokraciju i vladavinu prava, uključujući poštovanje temeljnih socijalnih prava i kolektivnog pregovaranja; budući da je kolektivno pregovaranje europsko temeljno pravo i da su europske institucije dužne poštovati ga u skladu s člankom 28. Povelje o temeljnim pravima; budući da, u tom smislu, politike prema kojima će se u sustavima određivanja plaća poštovati, promicati i jačati kolektivni pregovori i položaj radnika imaju ključnu ulogu u postizanju visokih standarda uvjeta rada;

U.	budući da se pokrivenost kolektivnim pregovaranjem smanjila u 22 od 27 država članica od 2000.; budući da prosječan udio sindikalnog članstva u Europskoj uniji iznosi oko 23 %, uz velike razlike među državama članicama, u rasponu od 8 % do 74 %;

budući da se plaćama kojima se jamči pristojan životni standard, snažnim sustavima kolektivnog pregovaranja, demokracijom na radnom mjestu, transparentnošću plaća, predvidivim radnim vremenom, fleksibilnim radnim uvjetima, odgovarajućom socijalnom zaštitom i ulaganjem u javne usluge mogu smanjiti siromaštvo unatoč zaposlenju te zdravstvene i socijalne nejednakosti, kao i stvoriti potražnja i poboljšati zdravlje i dobrobit;

budući da se Općom deklaracijom Ujedinjenih naroda iz 1948. o ljudskim pravima prepoznaje potreba da radnici zarađuju plaću dostatnu za život, kao i Ustav Međunarodne organizacije rada, osnovan 1919.; budući da je, prema definiciji Eurofounda, plaća dostatna za život iznos dohotka koji je potreban kako bi se zaposleniku zajamčio osnovni, ali socijalno prihvatljiv životni standard; budući da su minimalne plaće u većini zemalja i dalje iznosi koji su dostatni samo za život ispod granice siromaštva;

budući da će kriza imati znatan utjecaj na socijalne uvjete koji će posebno utjecati na žene, kućanstva s niskim primanjima i obitelji, starije osobe, manjine i druge ranjive skupine, što će dovesti do povećanih nejednakosti, nestabilnosti, siromaštva, nezaposlenosti i socijalnih razlika, kao i do potkopavanja socijalnih standarda i standarda zapošljavanja u Europi; budući da, među ostalim, mladima, radnicima s nesigurnim radnim uvjetima, nestandardnim ugovorima i ugovorima na određeno vrijeme, osobama s niskim kvalifikacijama, nesvojevoljnim radnicima na nepuno radno vrijeme i samozaposlenima te radnicima na platformama i radnicima migrantima najviše prijeti opasnost od gubitka posla i siromaštva; budući da mnogi radnici u ključnim zanimanjima u okviru kojih se reagira na pandemiju bolesti COVID-19 pripadaju tim ranjivim kategorijama;

budući da je kriza pokazala da je svaki radnik ključan i da naša društva funkcioniraju u izolaciji ne samo zbog zdravstvenih djelatnika, istraživača i pripadnika snaga zakona i reda već u velikoj mjeri i zahvaljujući čistačima, radnicima u prometu, blagajnicima u supermarketima, njegovateljima, dostavnim radnicima, radnicima u kućanstvu, radnicima na platformama, radnicima u pozivnim centrima, radnicima u hrani i poljoprivredi, ribarima i mnogim drugima čiji su doprinosi neophodni; budući da ti radnici prečesto imaju loše radne uvjete i niske plaće te da su u mnogim sektorima većina njih žene;

Z.	budući da su razlike u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena i dalje prisutne i da će se vjerojatno povećati zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19; budući da diljem EU-a žene i dalje u prosjeku zarađuju 16 % manje od muškaraca, a razlika u mirovinama je oko 37,2 % u EU-u;

AA.

budući da je u EU-u zabranjena diskriminacija na radnom mjestu na temelju dobi, spola, rodnog identiteta, invaliditeta, etničkog ili rasnog podrijetla, vjere ili uvjerenja ili spolne orijentacije te svi imaju pravo na jednako postupanje pri zapošljavanju, radnim uvjetima, napredovanju, plaći, pristupu osposobljavanju i strukovnim mirovinama;

AB.

budući da se u sljedećem desetljeću očekuje daljnji rast polarizacije radnih mjesta, a očekuje se da će se broj radnih mjesta u većem i manjem rasponu vještina povećati; budući da će se zbog pandemije vjerojatno dodatno pojačati taj trend; budući da je progresivno oporezivanje nužan preduvjet za smanjenje ukupne nejednakosti i financiranje dobro funkcionirajućih socijalnih država;

AC.

budući da svijet rada prolazi kroz korjenite promjene potaknute tehnološkim inovacijama, digitalizacijom, demografskim promjenama, klimatskim promjenama i globalizacijom; budući da je, osim toga, trenutačna kriza imala golem utjecaj na naše radne navike; budući da su upotreba digitalnih tehnologija i njihovo promicanje na uključiv način dugoročno gospodarski i društveno korisni, mogu povećati konkurentnost i stvoriti prilike za zapošljavanje, ali i stvoriti izazove kao što su društvena izolacija, digitalna isključenost, povećane nejednakosti, zaštita podataka, pogoršanje zdravlja i radnih uvjeta radnika, kao i zaštita njihovih prava; budući da se ulaganjem u digitalne vještine, kvalifikacije i formalno osposobljavanje odraslih povećava zapošljivost radnika, kretanje plaća i poslovna konkurentnost; budući da navedeni globalni izazovi zahtijevaju pravednu tranziciju kako nitko ne bi bio zapostavljen;

AD.	budući da je slobodno kretanje radnika temeljno načelo Europske unije koje je ključno za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

AE.

budući da provedba Preporuke EU-a iz 2013. o ulaganju u djecu nije donijela obećane rezultate; budući da u okviru europskog semestra nije u dovoljnoj mjeri dana prednost borbi protiv siromaštva djece i socijalne isključenosti te da se sredstva EU-a nisu upotrebljavala na dostatno sveobuhvatan i strateški način kao što su se mogla; budući da bi uvođenje jamstva EU-a za djecu s konkretnim ciljevima bilo učinkovit način da se zajamči da države članice na visokoj političkoj razini preuzmu političku predanost jamčenju socijalnih prava djece, posebno djece u ranjivom položaju, te borbi protiv siromaštva djece i socijalne isključenosti;

AF.	budući da su zdravstvene nejednakosti ukorijenjene u socijalnim nejednakostima i posebno povezane s rodom, obrazovnim standardima, zapošljavanjem, prihodima, stambenim uvjetima i nejednakim pristupom medicinskoj pomoći, prevencijom bolesti i uslugama promicanja zdravlja;

AG.	budući da se pri utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije mora zajamčiti visok stupanj zaštite zdravlja ljudi;

AH.	budući da u većini država članica postoje različiti sustavi minimalnog dohotka kako bi se uspostavila sigurnosna mreža za one koji žive u opasnosti od siromaštva;

AI.

budući da se beskućništvo u posljednjih deset godina dosljedno povećavalo u većini država članica; budući da najmanje 700 000 osoba spava na ulicama u EU-u svake noći, što predstavlja porast od 70 % u usporedbi sa situacijom prije 10 godina; budući da je bolest COVID-19 pokazala da je beskućništvo socijalna i javnozdravstvena kriza;

poziva Komisiju da izradi političku strategiju kojom bi se zamijenila strategija Europa 2020. čiji je cilj iskorjenjivanje siromaštva povezivanjem ključnih instrumenata kao što su europski zeleni plan, europski stup socijalnih prava i europski semestar s dugoročnom vizijom gospodarstva blagostanja i održivosti okoliša i socijalnih modela, u skladu s UN-ovim ciljevima održivog razvoja;

prima na znanje preporuke Komisije za pojedine zemlje za 2020.; izražava zabrinutost zbog toga što su države članice ostvarile ograničen ili nikakav napredak u šest od deset preporuka po državama članicama koje su im upućene 2019. te zbog toga što je napredak i dalje neujednačen među državama članicama i područjima politika, pri čemu je napredak posebno spor u pogledu proširenja porezne osnovice, kao i u području zdravstva i dugotrajne skrbi; naglašava da bi preporuke po državama članicama trebale biti usklađene s gospodarskim, socijalnim i ekološkim ciljevima EU-a; naglašava da je provedba preporuka po državama članicama ključna za poticanje socijalne uključenosti i poboljšanje socijalnih prava te za postizanje potpunog i kvalitetnog zapošljavanja i socijalno pravedne tranzicije; stoga potiče države članice da, bez obzira na njihovo članstvo u europodručju, bolje provedu preporuke, posebno one koje se odnose na zapošljavanje i socijalna pitanja; naglašava da bi se preporukama po državama članicama trebalo promicati reguliranje tržišta rada, ojačati otpornost naših gospodarskih politika i podupirati naše javne usluge, izvući pouke iz prethodnih kriza i odgovoriti na gospodarsku i socijalnu krizu prouzročenu bolešću COVID-19;

zabrinut je zbog razornih socijalnih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, posebno na žene, kućanstva s niskim prihodima i obitelji te ranjive skupine, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, pripadnici manjina, izbjeglice i migranti, kao i radnici koji su najizloženiji tijekom krize, a kojima se dodatno povećavaju postojeće nejednakosti i stvaraju nove te bi se njima moglo ugroziti socijalne standarde i standarde zapošljavanja u Europi; naglašava da će se samo odlučnim i koordiniranim europskim odgovorom doprinijeti ublažavanju socijalnih posljedica trenutačne krize i pokazati da je EU neizostavan projekt koji se temelji na socijalnoj pravdi, solidarnosti i integraciji; poziva države članice da u potpunosti zaštite socijalna prava građana i naglašava ključnu ulogu koju paket Pomoći za oporavak za koheziju i teritorij Europe (REACT-EU) mora imati u pomaganju onima u najnepovoljnijem položaju jamčenjem odgovarajućih financijskih sredstava iz Europskog fonda za pomoć najugroženijima (FEAD), u podupiranju zapošljavanja, posebno mladih u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF), kao i u poticanju kohezije EU-a, uključujući u najudaljenijim regijama;

pozdravlja odluku država članica da aktiviraju opću klauzulu o odstupanju kako bi se osigurala veća fleksibilnost u poduzimanju potrebnih mjera za potporu zdravlju europskih građana i sustava civilne zaštite, očuvanju radnih mjesta, podupiranju snažnog oporavka i stabilizaciji europskog socijalnog tržišnog gospodarstva; poziva države članice da u potpunosti iskoriste tu fiskalnu fleksibilnost kako bi spriječile i ublažile socijalne posljedice krize, ojačale sustave socijalne skrbi, financirale kvalitetna radna mjesta, javne usluge, borbu protiv siromaštva i zelenu tranziciju; pozdravlja najavu Komisije o pokretanju opsežnog javnog savjetovanja sa svim relevantnim dionicima kako bi se ispitali mogući smjerovi razvoja fiskalnih pravila EU-a; poziva države članice da sudjeluju u raspravi kako bi se potaknula održiva socijalna ulaganja kojima se potiče rast uz istodobno održavanje fiskalne održivosti;

naglašava važnost dobrog i odgovornog proračunskog postupka i poziva države članice i Komisiju da povećaju ulaganja kao odgovor na zdravstvenu krizu, posebno ulaganja u obrazovanje, socijalne i zdravstvene sustave; ističe da europskom semestru i dalje nedostaje program za praćenje i rješavanje povećanja nejednakosti u Europi; stoga potiče Komisiju da bolje procijeni distribucijski učinak javnih politika i neravnoteže u pogledu raspodjele dohotka i bogatstva, među ostalim u okviru pojedinačnih izvješća o detaljnom preispitivanju ako se takve neravnoteže otkriju, kako bi se gospodarska koordinacija povezala sa zapošljavanjem i socijalnim rezultatima; poziva Komisiju da prouči koji su najtočniji pokazatelji gospodarske nejednakosti te da prati razvoj nejednakosti;

pozdravlja plan oporavka za Europu „Next Generation EU”; poziva na uravnotežen pristup između zelene i digitalne tranzicije s jedne strane te obrazovne, socijalne i zdravstvene infrastrukture s druge strane; ustraje u tome da plan oporavka mora biti u potpunosti u skladu s europskim stupom socijalnih prava i doprinositi ostvarenju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i europskog zelenog plana; poziva države članice da se koriste općom klauzulom o odstupanju te da ulažu u ljude i sustave socijalne skrbi; poziva na izradu konkretnih planova za socijalni napredak kako bi se osiguralo da socijalne države budu učinkovitije, ravnopravnije i snažnije; zahtijeva ambiciozan višegodišnji financijski okvir (VFO), ojačan novim vlastitim sredstvima, te odbacuje svako smanjenje sredstava za programe usmjerene na koheziju, kao što je ESF+;

naglašava važnost provedbe europskog stupa socijalnih prava i ostvarivanja UN-ovih ciljeva održivog razvoja, među ostalim u kontekstu europskog plana oporavka, kako bi se osigurala socijalna pravednost, socijalna kohezija i blagostanje za sve; zabrinut je zbog toga što su sustavi socijalne skrbi u aktualnoj krizi pod nezapamćenim pritiskom te da će povezani javni rashodi eksponencijalno rasti; naglašava da bi, kako bi se potaknuo oporavak, investicijski napori EU-a u okviru Plana oporavka i VFO-a trebali poticati gospodarski rast sa snažnom socijalnom dimenzijom, posebno jačanjem sustava socijalne skrbi i ulaganjem u stabilne sustave socijalne sigurnosti, zdravstvenu skrb, obrazovanje, stanovanje, zapošljavanje, kulturu, pravdu te odgovarajuće i pristupačne javne socijalne usluge kako bi se suzbio socijalni učinak krize i iskorijenilo siromaštvo;

prihvaća Komisijin prijedlog SURE kao hitnu mjeru za potporu programima skraćenog radnog vremena država članica za krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, a time i za povećanje mogućnosti da poduzeća dobiju likvidnost potrebnu za nastavak gospodarske aktivnosti i očuvanje radnih mjesta; uviđa da je instrument privremenog karaktera; stoga poziva Komisiju da ispita mogućnost primjene trajnog posebnog instrumenta, na zahtjev država članica, u slučaju bilo kakve neočekivane krize koja dovodi do stalnog rasta rashoda za programe skraćenog radnog vremena i slične mjere;

naglašava predanost Komisije mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji kao odgovor na posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 na zapošljavanje; stoga poziva države članice da Komisiji brzo podnesu zahtjeve za financiranje kako bi se europskim radnicima koji su izgubili posao zbog bolesti COVID-19 pomoglo da se iskoriste za ponovnu obuku, prekvalifikaciju i ponovno uključivanje na tržište rada;

10.

poziva Komisiju i države članice da zajamče da se financijska pomoć pruža samo poduzećima koja nisu registrirana u zemljama navedenima u Prilogu 1. Zaključcima Vijeća o revidiranom EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe; poziva Komisiju i države članice da zajamče da se korisnici pridržavaju temeljnih vrijednosti utvrđenih u Ugovorima i da poduzeća koja primaju javnu financijsku potporu štite radnike, jamče pristojne radne uvjete, poštuju sindikalna pravila i primjenjive kolektivne ugovore, plaćaju svoj dio poreza te da se suzdrže od otkupa dionica ili isplate bonusa upravi ili dividendi dioničarima;

11.

naglašava da pregled socijalnih pokazatelja ima središnju ulogu u europskom semestru; poziva Komisiju da ojača tablicu pokazatelja, odražavajući svih 20 načela europskog stupa socijalnih prava, te da osmisli socijalne ciljeve, među ostalim za smanjenje siromaštva, kao i metodu za integraciju socijalnih aspekata okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika; naglašava važnost evaluacija ex ante kao i detaljnih evaluacija ex post nacionalnih programa reformi;

12.

zabrinut je zbog posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 koje negativno utječu na europsko tržište rada i nezapamćenog gubitka radnih mjesta, posebno u strateškim sektorima, kao i zbog povezanog porasta siromaštva i razlika u životnom standardu, što će posebno utjecati na mlade, žene i radnike na niskokvalificiranim radnim mjestima, u neformalnom gospodarstvu i na prekarnim radnim mjestima; podsjeća na najavu predsjednice Komisije da će se predstaviti sustav reosiguranja naknada za nezaposlene u EU-u; poziva države članice da provedu mjere zadržavanja zaposlenja i promiču fleksibilne radne uvjete kako bi se očuvala radna mjesta; poziva države članice da na odgovarajući način ulažu u učinkovite aktivne politike tržišta rada, obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje te da u potpunosti iskoriste postojeće i nove instrumente financiranja EU-a kako bi se spriječila dugoročna nezaposlenost, posebno u regijama koje su suočene sa znatnim demografskim poteškoćama, kao što su ruralna područja; potiče države članice da stvore i nove mogućnosti zapošljavanja, među ostalim putem javnih ulaganja i programa zapošljavanja, te da ojačaju ulogu javnih službi za zapošljavanje s posebnim naglaskom na pomaganju mladima, osobama s invaliditetom i osobama koje se suočavaju s diskriminacijom da uđu na tržište rada;

13.

primjećuje s velikom zabrinutošću visoku razinu nezaposlenosti mladih u nizu država članica i nesigurnost ugovora o radu mladih radnika, posebno u sektorima koji su ozbiljno pogođeni bolešću COVID-19; poziva države članice i Komisiju da poduzmu odgovarajuće mjere za rješavanje problema nezaposlenosti mladih, u potpunosti iskorištavajući postojeće i nove financijske instrumente kao što su Garancija za mlade i Erasmus+; poziva na učinkovitije i uključivije Jamstvo za mlade s posebnim naglaskom na kvalitetno zapošljavanje s pristojnom plaćom, posebno usmjereno na osobe koje su najudaljenije od tržišta rada;

14.

poziva Komisiju i države članice da zajamče da se zbog pandemije bolesti COVID-19 ne pogorša položaj skupina koje imaju najslabiji pristup tržištu rada, kao što su neformalni skrbnici, osobe s dugotrajnim bolestima, invaliditetom, zdravstvenim problemima ili složenim kroničnim bolestima, migranti i izbjeglice te pripadnici etničkih i vjerskih manjina;

15.

naglašava da mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) imaju ključnu ulogu u održivom i uključivom razvoju, gospodarskom rastu i otvaranju radnih mjesta u EU-u; poziva Komisiju i države članice da ojačaju svoju potporu malim i srednjim poduzećima i njihovim radnicima u nastavku gospodarske aktivnosti i prijelazu na digitalnije i zelenije gospodarstvo;

16.

poziva države članice da aktivno promiču razvoj kružnog i socijalnog gospodarstva, potiču socijalne inovacije i socijalna poduzeća, jačaju njihovu održivost i potiču oblike rada kojima se stvaraju kvalitetne mogućnosti zapošljavanja;

17.

smatra da, kako bi se održala i povećala globalna konkurentnost, regulatorni okvir za tržište rada država članica mora biti jasan, jednostavan i fleksibilan te u isto vrijeme održavati visoke standarde rada;

18.

naglašava da uspješna provedba plana oporavka EU-a zahtijeva odgovarajući socijalni dijalog na svim razinama uz učinkovito sudjelovanje socijalnih partnera, jačanje radničkih i sindikalnih prava, kao i kolektivno pregovaranje i sudjelovanje radnika, koji su temeljni instrumenti za demokraciju i uključenost; poziva Komisiju i države članice da podrže izgradnju kapaciteta socijalnih partnera, među ostalim putem ESF-a +, kako bi se povećao broj radnika koji su članovi sindikata, socijalni dijalog, kolektivno pregovaranje i uključenost radnika u pitanja povezana s poduzećima te kako bi se poštovali kolektivni ugovori u javnoj nabavi; poziva Komisiju i države članice da zajamče i da socijalni partneri budu u potpunosti uključeni u oblikovanje politika, uključujući europski semestar;

19.

pozdravlja drugu fazu savjetovanja Komisije sa socijalnim partnerima o okviru EU-a za minimalne plaće; napominje da su pristojne plaće važne za pravedne radne uvjete i uspješno socijalno tržišno gospodarstvo; poziva države članice da svim radnicima zajamče pristojne plaće dostatne za život iznad praga siromaštva putem kolektivnih ugovora ili nacionalnog prava; smatra da je ojačano kolektivno pregovaranje jedan od najboljih načina promicanja pristojnih plaća u EU-u; poziva Komisiju da utvrdi prepreke socijalnom dijalogu unutar EU-a i da predstavi europski okvir za minimalne plaće kako bi se uklonilo siromaštvo unatoč zaposlenju u skladu s nacionalnim tradicijama i uz dužno poštovanje autonomije nacionalnih socijalnih partnera i modela kolektivnog pregovaranja koji dobro funkcioniraju; naglašava da nijedna inicijativa ne smije naštetiti autonomiji socijalnih partnera ili određivanju plaća u sustavima kolektivnog pregovaranja; poziva na koordinirani pristup na razini EU-a kako bi se izbjeglo nezdravo tržišno natjecanje u području troškova rada i povećala uzlazna socijalna konvergencija za sve; nadalje, ističe da bi plaće trebale omogućiti radnicima da zadovolje svoje potrebe i potrebe svojih obitelji te da bi svaki radnik u Uniji trebao primati plaću dostatnu za život; u tom pogledu traži od Komisije da analizira što plaća dostatna za život mora obuhvaćati i kako bi je trebalo mjeriti, što bi moglo poslužiti kao referentni alat za socijalne partnere;

20.

poziva na pristup javnim, solidarnim i primjerenim starosnim mirovinama za sve radnike i samozaposlene osobe čiji će iznosi biti prikladni za život iznad praga siromaštva; poziva države članice da zajamče primjerenost i održivost mirovinskih sustava; smatra da bi reforme mirovinskog sustava trebale biti usmjerene na stvarnu dob umirovljenja i odražavati, među ostalim, trendove na tržištu rada, stope nataliteta, stanje u pogledu zdravlja i bogatstva, radne uvjete i omjer ekonomske ovisnosti te da bi trebale biti popraćene strategijama aktivnog starenja; smatra da se u okviru tih reformi također treba uzeti u obzir situacija u kojoj se nalaze milijuni radnika u Europi, posebno žene, mladi i samozaposlene osobe, koji su suočeni s nesigurnim i prekarnim oblicima zaposlenja, razdobljima nedobrovoljne nezaposlenosti i skraćenim radnim vremenom; smatra da bi države članice trebale uspostaviti konstruktivan dijalog sa socijalnim partnerima i drugim relevantnim dionicima te omogućiti odgovarajuće postupno uvođenje reformi;

21.

poziva Komisiju da provede sveobuhvatnu procjenu uvjeta rada i zapošljavanja najizloženijih i ključnih radnika, radnika na platformama, nestandardnih radnika i radnika u nesigurnim oblicima zaposlenja, utvrdi uzroke njihova nesigurnog položaja, da predstavi europski regulatorni okvir s jasnim i jednostavnim smjernicama za osiguravanje odgovarajućeg radnog vremena, pristojnih radnih uvjeta za sve radnike, prava i univerzalnog pristupa socijalnoj zaštiti te da ojača pokrivenost kolektivnim pregovaranjem, da se bori protiv nesigurnih ugovora, lažnog samozapošljavanja, ugovora bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati i neprimjerene primjene nestandardnih ugovora; poziva Komisiju da strogo ograniči prakse podugovaranja i poboljša standarde socijalne zaštite; nadalje poziva Komisiju da pruži smjernice za ispitivanje radnog statusa neovisnih izvođača kako bi se suzbilo lažno samozapošljavanje; naglašava da bi radnici koji podliježu privremenim ili fleksibilnim ugovornim aranžmanima trebali imati jednaku zaštitu kao i svi ostali radnici;

22.

primjećuje sa zabrinutošću nedostatak odgovarajućeg pristupa sustavima socijalne zaštite i nedostatak takvog pristupa za nestandardne i samozaposlene radnike; poziva države članice da poduzmu mjere za rješavanje tih problema, posebno u skladu s Preporukom Vijeća od 8. studenoga 2019. o pristupu radnika i samozaposlenih osoba socijalnoj zaštiti; naglašava potrebu da pristup socijalnoj zaštiti postane univerzalan, posebno u trenutačnoj teškoj situaciji;

23.

ističe da je nedavna pandemija pokazala važnost digitalnih rješenja, posebno rada na daljinu, te potrebu za utvrđivanjem smjernica i propisa u tom pogledu na europskoj razini; smatra da propisno regulirani fleksibilni radni uvjeti, rad na daljinu i bez lokacije mogu imati važnu ulogu u očuvanju radnih mjesta, podupiranju bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, doprinijeti smanjenju emisija CO2 povezanih sa svakodnevnim putovanjem na posao, povećati mogućnosti zapošljavanja za osobe s invaliditetom te poslužiti kao sredstvo za rješavanje problema depopulacije ruralnih područja; poziva stoga Komisiju da predloži program EU-a o radu na daljinu, uključujući zakonodavni prijedlog kojim bi se osigurali pristojni radni uvjeti, uključujući poštovanje radnog vremena, dopusta, ravnotežu između poslovnog i privatnog života i pravo na isključivanje; naglašava da je potrebno posvetiti posebnu pozornost položaju roditelja s djecom, samohranih roditelja i neformalnih skrbnika koji neprekidno skrbe o uzdržavanim članovima obitelji jer je pandemija bolesti COVID-19 pokazala da su te skupine imale najveće poteškoće u usklađivanju poslovnog i obiteljskog života pri radu na daljinu; stoga naglašava važnost odgovarajućih rješenja za skrb o djeci;

24.

zabrinut je zbog radnih i životnih uvjeta sezonskih radnika i drugih prekograničnih radnika, posebno u sektoru niskih plaća; poziva Komisiju i države članice da ojačaju prenosivost prava i osiguraju pravedne i pravedne radne uvjete za mobilne, prekogranične i sezonske radnike u EU-u; poziva države članice da se u potpunosti obvežu na digitalizaciju javnih usluga kako bi olakšale pravednu mobilnost radne snage, posebno u pogledu koordinacije sustava socijalne sigurnosti; stoga traži od Komisije da nakon odgovarajuće procjene učinka iznese prijedlog za digitalni broj socijalnog osiguranja u EU-u kojim bi se također moglo uspostaviti kontrolni mehanizam za pojedince i relevantna tijela kako bi se zajamčilo da se socijalna sigurnost isplaćuje u skladu s obvezama; nadalje, smatra da svaki radnik mora imati pristup cjelovitom pregledu svojih poslodavaca i njihovih prava na plaću i radnih prava, bilo u skladu s kolektivnim ugovorima ili nacionalnim zakonodavstvom, ako je primjenjivo; nadalje, poziva na odgovornost podizvođača na razini EU-a u određenim sektorima kao što su poljoprivreda i mesna industrija, posebno u slučaju ugovora o radovima na licu mjesta, te općenito na jasna pravila o praksama podugovaranja;

25.

ističe da je zbog pandemije bolesti COVID-19 milijuna radnika izloženo povećanim zdravstvenim i sigurnosnim rizicima; pozdravlja obvezu Komisije da revidira Direktivu o biološkim agensima (2000/54/EZ) kako bi je prilagodila globalnim pandemijama i drugim izvanrednim okolnostima te kako bi zajamčila potpunu zaštitu radnika od rizika izloženosti; poziva Komisiju da što prije predstavi novi strateški okvir za zdravlje i sigurnost, direktivu o stresu povezanom s radom i mišićno-koštanim poremećajima, direktivu o mentalnoj dobrobiti na radnom mjestu i strategiju EU-a za mentalno zdravlje; kako bi se zaštitilo sve radnike na njihovim radnim mjestima; poziva na jačanje uloge EU-OSHA-e u promicanju zdravih i sigurnih radnih mjesta diljem Unije; naglašava da se ulaganjima u zdravlje i sigurnost na radu poboljšava kvaliteta radnih mjesta i dobrobit radnika te se doprinosi produktivnosti i konkurentnosti europskog gospodarstva;

26.

zabrinut je zbog ograničene međugeneracijske socijalne mobilnosti i sve veće nejednakosti u prihodima; ističe da se zbog visoke razine nejednakosti smanjuje produktivnost gospodarstva i potencijal za održivi razvoj; poziva Komisiju i države članice da rješavaju problem nejednakosti te da se bore protiv diskriminacije; naglašava da bi države članice trebale oblikovati svoje nacionalne porezne sustave i sustave naknada na način kojim se smanjuju nejednakosti, promiče pravednost, štite kućanstva i obitelji te pružaju poticaji za obrazovanje i sudjelovanje na tržištu rada uz istodobno jamčenje potpune usklađenosti s ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda te klimatskim i ekološkim ciljevima utvrđenima u europskom zelenom planu; naglašava da su ulaganje u obrazovanje i vještine, kao i bolje osmišljeni porezni sustavi i sustavi naknada, ključni politički alati za smanjenje nejednakosti i promicanje jednakih mogućnosti;

27.

poziva Komisiju da ispuni međunarodne pravne obveze u pogledu prava djece koje su države članice (kao i EU kao cjelina u slučaju nekih prava) obvezale poštovati; poziva Komisiju da 2020. predstavi garanciju EU-a za djecu; poziva na iskorištavanje svih mogućnosti u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. za ulaganje u djecu te na korištenje njegovih sredstava za razvoj potencijalne dodane vrijednosti jamstva EU-a za djecu u borbi protiv siromaštva i štetnih negativnih trendova povezanih s demografskim promjenama u Europi; zahtijeva od država članica da uspostave europske i nacionalne akcijske planove kako bi se djeci zajamčio pristup pet ključnih socijalnih prava: pristup besplatnoj zdravstvenoj skrbi, besplatnom obrazovanju, besplatnoj skrbi za djecu, pristojnom stanovanju i odgovarajućoj prehrani;

28.

poziva Komisiju da što prije predstavi jamstvo EU-a za djecu koje se temelji na pristupu koji se temelji na tri stupa iz Preporuke Vijeća iz 2013. o ulaganju u djecu, kao i sveobuhvatnu i integriranu strategiju za borbu protiv siromaštva koja se temelji na pravima s određenim ciljem smanjenja siromaštva te okvir EU-a za nacionalne strategije za beskućništvo usvajanjem načela da se prioritet daje jamčenju smještaja, kao i Strateški okvir EU-a za Rome za razdoblje nakon 2020. s konkretnim ciljevima i nacionalnim financiranjem; poziva Komisiju da provede i komparativnu studiju o različitim sustavima minimalnog dohotka u državama članicama, kojima se osigurava minimalna razina socijalne zaštite i sigurnosna mreža za one kojima je potrebna, te da istakne primjere najbolje prakse u cilju predstavljanja okvira u tom pogledu;

29.

ističe važnost automatske stabilizacije sustava socijalne zaštite za apsorpciju socijalnih šokova prouzročenih vanjskim učincima kao što je recesija; stoga poziva države članice da donesu politike za ponovnu uspostavu sigurnosti zaposlenja pružanjem socijalne zaštite svim vrstama radnika, među ostalim u slučajevima otkaza; također poziva države članice, u svjetlu Preporuke Međunarodne organizacije rada br. 202, u kojoj se definiraju minimalne razine socijalne zaštite, da zajamče i povećaju ulaganja u sustave socijalne zaštite kako bi se zajamčila njihova uspješnost u suzbijanju i iskorjenjivanju siromaštva i nejednakosti uz jamčenje njihove održivosti;

30.

pozdravlja činjenicu da su tijekom pandemije bolesti COVID-19 mnoge države članice poduzele izvanredne mjere za sprečavanje i rješavanje problema beskućništva prestankom deložacija i osiguravanjem hitnog smještaja; potiče države članice da omoguće pristup stanovanju i pruže održiva, proaktivna i reaktivna rješenja kako bi se do 2030. iskorijenilo beskućništvo; potiče Komisiju i države članice da prikupe bolje i usklađenije podatke o beskućništvu te da beskućništvo uključe u sve relevantne politike;

31.

poziva Komisiju i države članice da iznesu konkretne prijedloge kako bi se zajamčila pravedna tranzicija u smislu poboljšanja energetske učinkovitosti stambenog prostora i kako bi se na odgovarajući način riješio problem energetskog siromaštva u odnosu na ciljeve i načela Zelenog pakta;

32.

naglašava da je transparentnost plaća ključna za suzbijanje nepoštenih razlika u plaćama i diskriminacije; stoga pozdravlja namjeru Komisije da uvede obvezujuće mjere za transparentnost plaća, koje bi trebale uključivati indeks jednakosti plaća muškaraca i žena i kojima bi se trebala potpuno poštovati neovisnost nacionalnih socijalnih partnera; poziva na brzo donošenje tih mjera kako bi se riješile razlike u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena te kako bi se izbjegle daljnje rodno uvjetovane nejednakosti i diskriminacija na tržištu rada; ponavlja potrebu za rodno osviještenom politikom u svim proračunskim i političkim područjima; poziva države članice i Komisiju da promiču poduzetništvo među ženama i da im olakšaju pristup financiranju; poziva države članice da deblokiraju pregovore o Direktivi o ženama u upravnim odborima u Vijeću; poziva na bolje uključivanje razdoblja rodiljnog i roditeljskog dopusta u mirovinska prava;

33.

zabrinut je zbog rastuće diskriminacije i rasizma u Europi; poziva Komisiju i države članice da ojačaju provedbu antidiskriminacijskog zakonodavstva, politike i prakse te da stanu na kraj strukturnoj diskriminaciji manjina u pristupu zapošljavanju i na radnom mjestu; poziva Komisiju da predstavi komunikaciju o smjernicama za sprječavanje diskriminacije manjina na tržištu rada, među ostalim etničkih manjina, kao i o standardima za politike zapošljavanje bez diskriminacije za države članice i poslodavce, uključujući preporuke za donošenje planova za jednakost na razini poduzeća i u sektorskim kolektivnim ugovorima i uvođenje radnih skupina za promicanje raznolikosti na radnom mjestu, uključujući borbu protiv stereotipa, predrasuda i negativnih stavova, sprječavanje diskriminacije u pogledu zapošljavanja, napredovanja, plaće i pristupa osposobljavanju; naglašava činjenicu da bi se ti akcijski planovi za jednakost trebali upotrebljavati i za promicanje etničke i kulturne raznolikosti na radnom mjestu, za razvoj unutarnjih propisa protiv rasizma te diskriminacije i uznemiravanja na radnom mjestu povezanih s rasizmom, za praćenje i preispitivanje zapošljavanja, napredovanja i zadržavanja radne snage prema načelu jednakosti da bi se utvrdile izravne ili neizravne diskriminirajuće prakse i za donošenje korektivnih mjera za smanjenje nejednakosti u svakom od tih područja; poziva na to da se u akcijske planove za jednakost uključi prikupljanje podataka o jednakosti u skladu sa standardima privatnosti i temeljnih prava u tu svrhu;

34.

ističe da je potrebno boriti se protiv dobne diskriminacije na tržištima rada, među ostalim informiranjem javnosti o Direktivi Vijeća 2000/78/EZ o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja te osiguravanjem pristupa cjeloživotnom učenju uz pomoć prilagođenih tečajeva i osposobljavanja;

35.

poziva države članice da zajamče dostupne, cjenovno pristupačne i kvalitetne usluge skrbi za djecu te rani predškolski odgoj i obrazovanje, kao i kratkoročne i dugoročne usluge skrbi, među ostalim za starije osobe i osobe s invaliditetom, kako bi se olakšao samostalni život i sudjelovanje žena na tržištu rada; poziva države članice da u potpunosti i brzo provedu nedavno donesenu Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika; poziva da se izradi okvir EU-a za usluge skrbi kako bi se odredili minimalni standardi i smjernice o kvaliteti;

36.

uviđa ključnu ulogu europskih njegovatelja tijekom pandemije; poziva na donošenje europske strategije za njegovatelje kako bi se zajamčila pravedna mobilnost radne snage u tom sektoru i poboljšali radni uvjeti za njegovatelje;

37.

primjećuje da je kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 pogoršala životni standard osoba s invaliditetom; poziva Komisiju da predloži sveobuhvatnu i dugoročnu strategiju EU-a za osobe s invaliditetom za razdoblje nakon 2020. na temelju savjetovanja s osobama s invaliditetom i članovima njihovih obitelji ili organizacijama koje ih predstavljaju; poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere ublažavanja krize u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom kako bi se zajamčila zaštita prava osoba s invaliditetom, njihovo puno i učinkovito sudjelovanje i uključenost u društvo te njihove jednake mogućnosti i nediskriminirajući pristup robi, uslugama i slobodnim aktivnostima; poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore kako bi se osobama s invaliditetom osigurao pristup tržištu rada uklanjanjem prepreka, iskorištavanjem mogućnosti koje nudi digitalni rad i stvaranjem poticaja za njihovo zapošljavanje;

38.

zabrinut je zbog toga što stagnira udio osoba koje rano napuštaju školovanje, posebno u marginaliziranim skupinama, te raste udio učenika koji postižu slabe rezultate; naglašava da su razlike u osnovnoj matematičkoj pismenosti, pismenosti i digitalnim vještinama ozbiljne prepreke za smisleno sudjelovanje u društvu i na tržištu rada; poziva države članice da zajamče da su visokokvalitetno, pristupačno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje pravo za sve; poziva Komisiju i države članice da ulažu veće napore u ulaganje u visokokvalitetno obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje uz prilagođenu potporu, jačanje mjera prekvalifikacije i ponovne obuke, posebno stjecanje digitalnih vještina, te promicanje cjeloživotnog učenja kako bi se radna snaga mogla prilagoditi promjenjivim zahtjevima tržišta rada; naglašava da na obrazovne rezultate negativno utječu socijalna isključenost, diskriminacije, stereotipi, siromaštvo i segregacija, koje također treba rješavati; poziva Komisiju da provede sveobuhvatnu analizu pokretačkih čimbenika koji se kriju iza ranog napuštanja školovanja, uključujući socijalne aspekte, te da predstavi prijedlog za rješavanje tog problema;

39.

naglašava da usklađivanje kvalifikacija s vještinama i mogućnostima zapošljavanja, kao i brzo priznavanje i bolje certificiranje stručnih kvalifikacija u EU-u, mogu doprinijeti stvaranju uključivog europskog tržišta rada koje dobro funkcionira te da bi jača suradnja obrazovnih sustava i poduzeća mogla doprinijeti tom cilju; poziva države članice da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste digitalna rješenja u području obrazovanja, uzimajući u obzir brz razvoj tehnologije i buduće potrebe tržišta rada;

40.

naglašava da kvalifikacije i vještine potvrđene certifikatom pružaju dodanu vrijednost radnicima i poboljšavaju njihov položaj na tržištu rada te da se mogu prenijeti u prijelazima na tržištu rada; poziva na to da se javna politika o vještinama usmjeri na izdavanje certifikata i vrednovanje kvalifikacija i kompetencija; naglašava da bi trebalo uspostaviti sustave naknada koji se temelje na vještinama u poduzećima koja u dogovoru s predstavnicima radnika imaju pristup javnim sredstvima za usavršavanje radnika jer bi se tim sustavom osigurao povrat tog javnog ulaganja;

41.

pozdravlja ažurirani europski program vještina, kojim se nastoje ispuniti zahtjevi u pogledu vještina i budući izazovi na tržištu rada EU-a, društvu te ekološkoj i digitalnoj tranziciji; ističe da će se podupiranjem odgovarajućih vještina, s naglaskom na digitalnim vještinama, poboljšati produktivnost olakšavanjem ekološkog i digitalnog prijelaza na zelenije i pametnije gospodarstvo; poziva države članice da se pozabave pitanjem digitalizacije, automatizacije, manjka i neusklađenosti vještina te digitalne isključenosti; naglašava da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti mladima, dugotrajno nezaposlenim osobama, žrtvama rodno uvjetovanog nasilja, osobama s invaliditetom, Romima i drugim skupinama kojima prijeti diskriminacija; naglašava hitnu potrebu za uspostavom jamstva za vještine u skladu s načelima jamstva za mlade kako bi svi Europljani dobili kvalitetne mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije;

42.

naglašava potrebu za rješavanjem društvenih, gospodarskih i okolišnih odrednica zdravlja; poziva na stvaranje Europske zdravstvene unije, testiranje otpornosti zdravstvenih sustava EU-a na stres, minimalne standarde kvalitetne zdravstvene zaštite, europski mehanizam za odgovor na zdravstvo te jačanje zdravstvenih agencija EU-a i kapaciteta civilne zaštite, koji se temelje na načelima solidarnosti, nediskriminacije, strateške autonomije i suradnje, stavljajući pitanja javnog zdravlja u središte definiranja i provedbe svih politika i aktivnosti Unije, kako je utvrđeno u Ugovoru, sa sustavnom procjenom učinka svih relevantnih politika na zdravlje i posvećivanjem posebne pozornosti pružanju zdravstvene skrbi i liječenju starijih osoba; poziva države članice da svima osiguraju pristup visokokvalitetnoj i pristupačnoj zdravstvenoj skrbi koja je usmjerena na ljude, uključujući učinkovitu i dobro financiranu univerzalnu preventivnu skrb i promicanje zdravlja; pozdravlja prijelaz u okviru europskog semestra sa štednje na usmjerenost na uspješnost i zdravstvene ishode u zdravstvu; poziva Komisiju da pojača napore u borbi protiv nejednakosti u zdravstvu među državama članicama EU-a i unutar njih, da osmisli zajedničke pokazatelje i metodologije za praćenje zdravlja i uspješnosti zdravstvenih sustava u cilju jačanja njihove otpornosti i kapaciteta za pripremu za moguće krize i borbu protiv njih utvrđivanjem područja u kojima su potrebna poboljšanja i većim financiranjem te određivanjem prioritetnih područja; smatra da bi Komisija trebala ocijeniti učinkovitost mjera kako bi se smanjile zdravstvene nejednakosti koje proizlaze iz politika koje obuhvaćaju socijalne, gospodarske i ekološke čimbenike rizika;

43.

ponavlja da su vladavina prava, među ostalim neovisni i učinkoviti pravosudni sustavi, kvalitetna javna uprava i javna nabava te čvrsti okviri za borbu protiv korupcije važni kao temelj dobrog poslovnog okruženja, funkcionalnih tržišta rada i pravilne upotrebe sredstava EU-a; naglašava da bi stoga procjena vladavine prava i učinkovitosti pravosudnih sustava i dalje trebala biti dio europskog semestra; poziva države članice da ratificiraju revidiranu Europsku socijalnu povelju;

44.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(2) SL L 159, 20.5.2020., str. 1.

(3) SL L 130, 24.4.2020., str. 7.

(4) SL L 99, 31.3.2020., str. 5.

(5) SL C 390, 18.11.2019., str. 196.

(6) SL L 185, 11.7.2019., str. 44.

(7) SL C 205, 19.6.2020., str. 3.

(8) SL L 138, 13.5.2014., str. 5.

(9) SL L 307, 18.11.2008., str. 11.

(10) SL L 188, 12.7.2019., str. 79.

(11) SL C 155, 25.5.2011., str. 10.

(12) SL L 150, 14.6.2018., str. 93.

(13) SL L 150, 14.6.2018., str. 100.

(14) SL L 150, 14.6.2018., str. 109.

(15) SL L 150, 14.6.2018., str. 141.

(16) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0033.

(17) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0202.

(18) SL C 134, 24.4.2020., str. 16.

(19) SL C 433, 23.12.2019., str. 9.

(20) SL C 356, 4.10.2018., str. 89.

(21) SL C 346, 27.9.2018., str. 156.

(22) SL C 337, 20.9.2018., str. 135.

(23) SL C 242, 10.7.2018., str. 24.

(24) SL C 76, 28.2.2018., str. 93.

(25) SL C 35, 31.1.2018., str. 157.

(26) SL C 366, 27.10.2017., str. 117.

(27) SL C 199 E, 7.7.2012., str. 25.

(28) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0205.

(29) SL L 204, 26.7.2006., str. 23.

(30) SL L 151, 7.6.2019., str. 70.

(31) SL L 186, 11.7.2019., str. 105.

(32) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0176.

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/175

P9_TA(2020)0285

Krčenja šuma

Rezolucija Europskog parlamenta od 22. listopada 2020. s preporukama Komisiji o pravnom okviru EU-a za zaustavljanje i poništavanje globalnog krčenja šuma koje je uzrokovao EU (2020/2006(INL))

(2021/C 404/11)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije „Provedba zakonodavstva, upravljanje i trgovina u području šumarstva (FLEGT): prijedlog za akcijski plan EU-a” od 21. svibnja 2003. (COM(2003)0251),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza operatera koji stavljaju na tržište drvo i proizvode od drva („Uredba EU-a o drvu”) (1),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja (2),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1905/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o uspostavljanju instrumenta financiranja za razvojnu suradnju (3),

—

uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda do 2030., posebno cilj br. 12 o odgovornoj potrošnji i proizvodnji i cilj br. 15 o zaštiti, obnovi i promicanju održive upotrebe kopnenih ekosustava, održivom gospodarenju šumama, borbi protiv dezertifikacije te zaustavljanju degradacije tla i poništavanju njezinih učinaka i zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti,

—	uzimajući u obzir Pariški sporazum koji je postignut na 21. sjednici Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP21),

—	uzimajući u obzir studiju o zahtjevima postupanja s dužnom pažnjom u lancu opskrbe koju je naručila Glavna uprava Komisije za pravosuđe i zaštitu potrošača (2020.),

—	uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS) iz rujna 2020. o procjeni europske dodane vrijednosti pravnog okvira EU-a za zaustavljanje i poništavanje globalnog krčenja šuma koje je uzrokovao EU (4),

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća i vlada država članica koje su se sastale u okviru Vijeća o Komunikaciji o pojačanju djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma od 16. prosinca 2019.,

—	uzimajući u obzir Deklaraciju iz Amsterdama naslovljenu „Uklanjanje krčenja šuma iz lanaca poljoprivrednih dobara s europskim zemljama” od 7. prosinca 2015.,

—	uzimajući u obzir mehanizam iz Programa Ujedinjenih naroda o smanjenju emisija povezanih s krčenjem i degradacijom šuma (REDD+),

—	uzimajući u obzir Strateški plan UN-a za šume za razdoblje 2017. u kojemu je definirano šest globalnih ciljeva za šume i 26 pridruženih specifičnih ciljeva koji se trebaju postići do 2030.,

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o suzbijanju dezertifikacije, usvojenu 17. lipnja 1994.,

—	uzimajući u obzir nacionalne platforme za održive proizvode koje su razvijene u okviru Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP),

—	uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

—	uzimajući u obzir Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966.,

—	uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima (5),

—	uzimajući u obzir Američku konvenciju o ljudskim pravima iz 1969.,

—	uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda iz 1987.,

—	uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada (ILO) br. 169 o autohtonim narodima i plemenima iz 1989.,

—	uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a o pravima autohtonih naroda iz 2007.,

—	uzimajući u obzir smjernice OECD-a/FAO-a za odgovorne lance opskrbe u poljoprivredi,

—	uzimajući u obzir izvješće Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) „Stanje svjetskih šuma 2020.”,

—	uzimajući u obzir publikaciju FAO-a o stanju šuma u svijetu za 2018., naslovljenu „Šumski putovi prema održivom razvoju”, FAO (2018),

—	uzimajući u obzir Globalnu procjenu šumskih resursa (FRA) za 2015. Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO),

—	uzimajući u obzir Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) iz 1973.,

—	uzimajući u obzir Konvenciju o biološkoj raznolikosti iz 1992. i povezani Protokol iz Kartagene o biosigurnosti iz 2000. te Protokol iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te pravednoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja iz 2010.,

—	uzimajući u obzir Globalno izvješće o procjeni o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava iz 2019. koje je objavila Međuvladina znanstveno-politička platforma za biološku raznolikost i usluge ekosustava Ujedinjenih naroda 6. svibnja 2019.,

—	uzimajući u obzir Načela odgovornog ulaganja UN-a iz 2006.,

—	uzimajući u obzir Vodeća načela o poslovanju i ljudskim pravima koja je 2011. potvrdilo Vijeće UN-a za ljudska prava, kao i Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća ažurirane 2011.,

—	uzimajući u obzir Posebno izvješće o klimatskim promjenama i tlu Međunarodnog panela za klimatske promjene Ujedinjenih naroda od 8. kolovoza 2019.,

—	uzimajući u obzir Globalni program za suzbijanje kaznenih djela protiv divljih biljnih i životinjskih vrsta te šuma koji provodi Ured Ujedinjenih naroda za borbu protiv droge i kriminala (UNODC),

—	uzimajući u obzir Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša koju je 25. lipnja 1998. u Aarhusu usvojilo Gospodarsko povjerenstvo Ujedinjenih naroda za Europu,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. lipnja 2010. o politikama EU-a u korist branitelja ljudskih prava (6),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama (7),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o palminu ulju i krčenju prašuma (8),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2017. o utjecaju međunarodne trgovine i trgovinskih politika EU-a na globalne vrijednosne lance (9),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2018. o kršenju prava autohtonih naroda u svijetu, uključujući jagmu za zemljištem (10),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2018. o transparentnom i odgovornom upravljanju prirodnim resursima u zemljama u razvoju: šume (11),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (12),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2020. o 15. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (13),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. rujna 2020. o ulozi EU-a u zaštiti i obnovi svjetskih šuma (14),

—	uzimajući u obzir „Obvezu zalaganja za šume” od 21. ožujka 2019., kojom su se mnogi zastupnici u Europskom parlamentu na dužnosti obvezali na promicanje politika zaštite i obnove šuma na globalnoj razini te priznavanje i osiguravanje teritorija i prava zajednica koje obitavaju u šumskim područjima,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 28. lipnja 2018. o provedbi zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šumarstva,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma” od 23. srpnja 2019. (COM(2019)0352),

—	uzimajući u obzir Komisijinu „Studiju izvedivosti o mogućnostima unapređenja djelovanja EU-a za suzbijanje krčenja šuma” iz siječnja 2018.,

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o europskom zelenom planu od 11. prosinca 2019. (COM(2019)0640),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije pod naslovom „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote” od 20. svibnja 2020. (COM(2020)0380),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije pod naslovom „Strategija ‘od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” od 20. svibnja 2020. (COM(2020)0381),

—	uzimajući u obzir izjavu predstavnikâ civilnog društva o ulozi EU-a u zaštiti šuma i prava iz travnja 2018.,

—	uzimajući u obzir članak 47. i članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za razvoj, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9-0179/2020),

budući da su biološki raznolike šume prirodni ponori ugljika, zbog čega su neophodne u borbi protiv klimatskih promjena u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma da se porast globalne prosječne temperature zadrži na razini koja je znatno niža od 2 oC iznad razine u predindustrijskom razdoblju te da se ulože napori u ograničavanje porasta temperature na 1,5 oC iznad razine u predindustrijskom razdoblju, te da najnovije znanstvene spoznaje ukazuju na to da bi se ograničavanjem porasta na 1,5 stupnjeva značajno smanjila šteta za ljude i prirodne ekosustave u odnosu na scenarij porasta za 2 stupnja (15), kao i za prilagodbu klimatskim promjenama i očuvanje biološke raznolikosti; budući da se ne samo područja nastala krčenjem šuma, već i šume koje su degradirane ljudskim djelovanjem mogu pretvoriti u izvor ugljikovog dioksida;

budući da su šume dom za 80 % bioraznolikosti Zemlje i pokrivaju 30 % njezine kopnene površine (16); budući da šume čine vitalnu organsku infrastrukturu za neke od najgušćih, najosjetljivijih i najraznolikijih ekosustava planeta; budući da je krčenje šuma najozbiljnija prijetnja za 85 % ugroženih vrsta i vrsta pred istrebljenjem i budući da je zbog krčenja šuma između 1970. i 2012. već 58 % kralježnjaka nestalo s lica zemlje (17);

C.	budući da su šume izvor sredstava za život i prihoda za oko 25 % svjetskog stanovništva (18), a njihovo uništavanje ima teške posljedice po preživljavanje onih najranjivijih, uključujući autohtone narode koji se u velikoj mjeri oslanjaju na šumske ekosustave;

D.	budući da su emisije koje nastaju zbog prenamjene zemljišta, uglavnom zbog krčenja šuma, drugi najveći uzrok klimatskih promjena, nakon spaljivanja ugljena, nafte i plina, te da uzrokuju gotovo 12 % svih emisija stakleničkih plinova (19);

budući da su primarne šume posebno pogođene krčenjem šuma; budući da primarne šume imaju velike zalihe ugljika i karakteriziraju ih jedinstvena ekološka obilježja i razine bioraznolikosti te ih stoga ne mogu zamijeniti novoposađene šume; budući da pošumljavanje, ako se provodi na način koji je kompatibilan sa zaštitom i jačanjem lokalnih ekosustava, može imati ulogu u borbi protiv klimatskih promjena;

budući da je za rješavanje problema gubitka biološke raznolikosti i klimatskih kriza ključno da se šume zaštite i obnove na način kojim se maksimalno povećava njihov kapacitet za skladištenje ugljika i zaštitu biološke raznolikosti; budući da to donosi višestruke koristi jer se time potiče rast postojećih šuma do njihova maksimalnog potencijala za skladištenje ugljika uz istovremeno obnavljanje prethodno degradiranih ekosustava i omogućavanje razgradnje organskog materijala, te se ujedno štite biološka raznolikost, tlo, zrak, zemlja i voda;

G.	budući da diljem svijeta jača pritisak javnosti u pogledu korištenja neproduktivnih funkcija šuma te se pritom često uopće ne uzima u obzir pogoršano stanje šuma;

budući da šume društvu pružaju važne usluge ekosustava, kao što su čisti zrak, regulacija protoka vode, smanjenje emisija ugljika, zaštita od erozije zbog vode i vjetra, staništa za životinje i biljke, obnova degradiranog zemljišta, otpornost na klimatske promjene; procjenjuje se da je vrijednost prirodne regulacije vodnih tokova u šumama između 1 360 i 5 235 USD (vrijednost iz 2007.) (20) po hektaru godišnje i da na tu „prirodnu uslugu” snažno utječe krčenje šuma; budući da se inherentna vrijednost šuma i biološke raznolikosti, među ostalim kao mjesto zaliha ugljika, ne svodi samo na njihovu uporabnu vrijednost za ljude i ne može se pretvoriti u novčanu vrijednost ili kvantificirati;

I.	budući da šume imaju kulturnu, socijalnu i duhovnu vrijednost za mnoge ljude i narode;

J.	budući da je, unatoč povećanju šumskog pokrova u Uniji tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, gubitak šumskog pokrova na svjetskoj razini u stalnom porastu u posljednjih 18 godina i da je samo tijekom 2019. uništeno 3,8 milijuna hektara primarnih prašuma (21);

budući da krčenje, degradacija i prenamjena svjetskih šuma dodatno pogoršavaju prijetnju s kojom se suočavaju autohtoni narodi i lokalne zajednice, koji su izloženi kršenjima ljudskih prava, napadima i ubojstvima kao odgovor na njihova nastojanja da zaštite svoje šume, zemljište i okoliš, te da je tijekom 2018. svaki tjedan ubijeno prosječno više od troje boraca za zaštitu zemljišta i okoliša, pri čemu je samo u Amazoniji u posljednjih deset godina u sukobima oko resursa i korištenja zemljišta ubijeno više od 300 osoba (22);

budući da klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti u cijelom svijetu te uništavanje i modifikacija prirodnih ekosustava, među ostalim šuma, ozbiljno utječu na staništa divljih vrsta i dovode do povećanog kontakta divljih životinja s ljudima i domaćim životinjama, čime se povećava rizik od novih izbijanja epidemija i pandemija koje potječu od divljih vrsta; budući da je Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) potvrdila da se veća učestalost novih zaraznih bolesti podudara s ubrzanim porastom krčenja tropskih šuma, što je posebno povezano sa sadnjom uljane palme i soje (23); budući da gotovo dvije trećine novih zaraznih bolesti potječe od životinja, i to u velikoj većini slučajeva divljih životinja; budući da su zaštita i obnova bioraznolikosti i funkcionalnih ekosustava ključni za jačanje naše otpornosti i sprečavanje izbijanja i širenja bolesti u budućnosti;

budući da je voda dragocjen resurs; budući da izostanak ili neodgovarajuća provedba pravnog okvira o zaštiti vodnih resursa sprečava kontrolu nad uporabom tih resursa i omogućuje prekomjerno zahvaćanje, onečišćenje i prisvajanje vode; budući to šteti ekosustavu i lokalnim zajednicama; budući da postoje slučajevi prisvajanja vode zbog proizvodnje robe koja je povezana s rizikom za šume i ekosustave (24);

budući da održivo gospodarenje šumskim resursima i obnovljivim sirovinama te korištenje šumskih zemljišta na način i brzinom kojima se čuva njihova biološka raznolikost, sposobnost regeneracije, vitalnost i njihov potencijal da sada i u budućnosti ispunjavaju važne ekološke, gospodarske i društvene funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini i kojima se ne nanosi šteta drugim ekosustavima predstavljaju važan element općeg pristupa politike za zaustavljanje krčenja šuma, kako na razini Unije tako i na globalnoj razini;

O.	budući da se procjenjuje da potrošnja Unije pridonosi globalnom krčenju šuma s udjelom od najmanje 10 %;

P.	budući da je važno promicati održivu prehranu podizanjem razine osviještenosti potrošača o posljedicama obrazaca potrošnje i pružanjem informacija o vrstama prehrane koje su bolje za ljudsko zdravlje i ostavljaju manji otisak na okoliš;

Opće napomene

ističe da je oko 80 % globalnog krčenja šuma uzrokovano proširenjem poljoprivrednog zemljišta (25); u tom kontekstu naglašava da se u komunikaciji Komisije naslovljenoj „Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma” iz srpnja 2019. prepoznaje da je potražnja Unije za proizvodima poput palminog ulja, mesa, soje, kakaa, kukuruza, drva i kaučuka, među ostalim u obliku prerađenih proizvoda ili usluga, važan uzrok krčenja šuma, degradacije šuma, uništenja ekosustava i povezanih kršenja ljudskih prava u cijelom svijetu te da predstavlja oko 10 % udjela u krčenju šuma na svjetskoj razini u obliku ukupne krajnje potrošnje (26); povrh toga navodi da potrošnja drugih proizvoda u EU-u, kao što su pamuk, kava, šećerna trska, uljana repica i kozice iz uzgoja u šumama mangrova, također doprinosi globalnom krčenju šuma;

ističe da je globalno očuvanje šuma i sprečavanje njihove degradacije među najvećim izazovima održivosti našeg doba i da se bez toga ne mogu ostvariti ciljevi Programa održivog razvoja do 2030., Pariškog sporazuma i zelenog plana; naglašava da se sadašnjim politikama ne može zajamčiti održivo iskorištavanje šuma i ekosustava u mnogim dijelovima svijeta;

s velikom zabrinutošću primjećuje da se u razdoblju od 2014. do 2018. stopa gubitka šumskog pokrova povećala za 43 % na prosječni gubitak od 26,1 milijuna hektara godišnje, u usporedbi s 18,3 milijuna hektara godišnje u razdoblju od 2002. do 2013.; posebno je zabrinut zbog gubitka primarnih šuma s obzirom na to da se u posljednje tri godine za koje su dostupni podatci (2016., 2017. i 2018.) bilježe najveće stope gubitka u ovom stoljeću, pri čemu su se stope krčenja šuma samo u brazilskoj Amazoniji povećale za 88 % u lipnju 2019. u odnosu na lipanj 2018.; ističe da se uništavanje i degradacija prirodnih šuma ne događaju samo u tropskim područjima, već diljem svijeta, uključujući Uniju i njezino bliže susjedstvo;

izražava žaljenje zbog toga što svjetsko šumsko područje trenutačno iznosi samo oko 68 % procijenjene predindustrijske razine, što se između 1990. i 2015. površina šuma smanjila za 290 milijuna hektara zbog raščišćavanja zemljišta i proizvodnje drva te što su se netaknute šume (kopnene površine veće od 500 km2 u kojima sateliti ne bilježe ljudsko djelovanje) između 2000. i 2013. smanjile za 7 % (27);

primjećuje da modifikacija i uništavanje staništa, zbog zadiranja u prirodna šumska područja, imaju ozbiljne posljedice za zdravlje ljudi i životinja na svjetskoj razini kao i da utječu na bioraznolikost, posebno u vidu povećane učestalosti zoonoza (50 pandemija u posljednjih 30 godina), od kojih je najnovija pandemija bolesti COVID-19;

sa zabrinutošću napominje da nakon tragičnog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 istraživanja i dalje potvrđuju zabrinjavajuću vezu između zoonotskih bolesti i krčenja šuma, klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti;

naglašava da su primarne šume nezamjenjive i da se njihov gubitak ne može nadoknaditi bilo kakvim novim pristupom koji se temelji na šumama; napominje da se zaustavljanjem krčenja i degradacije šuma zajedno sa zaštitom postojećih šuma, održivom obnovom, aktivnostima pošumljavanja i ponovnog pošumljavanja na način kojim se maksimalno povećava kapacitet šuma za skladištenje ugljika i zaštitu bioraznolikosti može osigurati egzistencija i povećati prihod lokalnih zajednica te stvoriti prilike za gospodarski razvoj; u tu svrhu naglašava važnost promicanja agroekologije i održive poljoprivredne proizvodnje na globalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, sprečavanja neodržive uporabe zemljišta i upravljanja njime, prevladavanja prirodnih nepogoda i ublažavanja klimatskih promjena;

ističe da postojanje velikih šumskih područja pomaže u sprečavanju dezertifikacije kontinentalnih regija; predlaže da se zaštita šuma kao izvora vlage ozbiljno razmotri unutar politika razvoja i trgovine; naglašava, na primjer, da čak 40 % ukupnih padalina u Etiopskom gorju, glavnom izvoru Nila, dolazi od vlage iz šuma u slivu Konga te da je zaustavljanje krčenja šuma u tom području također relevantno za pitanje krize klimatskih izbjeglica;

ističe činjenicu da uzročnici krčenja šuma nadilaze sam sektor šumarstva i povezani su sa širokim nizom pitanja kao što su posjed zemljišta, slaba vlast i kaznenopravna tijela, zaštita prava autohtonog stanovništva, klimatske promjene, demokracija, ljudska prava i politička sloboda, razina potrošnje robe, velika ovisnost o uvozu hrane za životinje, poljoprivredne politike te nedostatak javnih politika kojima se promiče i potiče održivo i zakonito dobivena i proizvedena roba; podsjeća na središnju ulogu žena pripadnica autohtonog stanovništva i poljoprivrednica u zaštiti šumskih ekosustava; poziva Komisiju da uloži više napora u cjelovito rješavanje problema krčenja šuma pomoću dosljednog i pravno obvezujućeg političkog okvira, osiguravajući pritom očuvanje ekosustava; smatra da je rodna ravnopravnost u obrazovanju o šumarstvu ključna za održivo upravljanje šumama, a ta bi se činjenica trebala odražavati u politikama Unije;

10.

primjećuje da je u mnogim zemljama krčenje šuma posljedica nepostojanja odgovarajućih politika (kao što je planiranje korištenja zemljišta), neriješenih vlasničkih odnosa i drugih zemljišnih prava, lošeg upravljanja i nedostatne provedbe zakona, nezakonitih aktivnosti i nedovoljnih ulaganja u održivo gospodarenje šumama;

11.

napominje da je Europski parlament od prosinca 2015. usvojio 40 prigovora na uvoz genetski modificirane hrane i hrane za životinje, od čega se njih 11 odnosilo na uvoz genetski modificirane soje; podsjeća da je jedan od razloga za protivljenje uvozu tih proizvoda bilo krčenje šuma povezano s njihovim uzgojem u zemljama kao što su Brazil i Argentina, gdje je soja gotovo isključivo genetski modificirana kako bi se mogla proizvoditi uz uporabu pesticida; napominje da je u nedavnoj stručno recenziranoj znanstvenoj studiji koju su proveli istraživači iz cijele Unije utvrđeno da Unija ima najveći ugljični otisak na svijetu zbog uvoza soje iz Brazila, koji je 13,8 % veći od iste vrste uvoza u Kinu, koja je najveći svjetski uvoznik soje; napominje da je veliki ugljični otisak Unije takav zbog njezinog udjela u emisijama uzrokovanima krčenjem šuma (28); nadalje napominje da, prema Komisiji, Unija povijesno najviše pridonosi globalnom krčenju šuma i povezanim emisijama upravo zbog soje, na koju otpada gotovo polovica krčenja šuma povezanog sa sveukupnim uvozom u Uniju (29);

12.

skreće pozornost na činjenicu da je proizvodnja GMO-a ključni uzrok krčenja šuma, posebno u Brazilu i Argentini, i smatra da treba zaustaviti uvoz GMO-a u Uniju; podsjeća da potrošnja mesa, čak i unutar Unije, doprinosi krčenju šuma izvan Unije time što se povećava potražnja za jeftinom GMO hranom za životinje, posebno za uvozom genetski modificirane soje;

13.

napominje da prenamjena pašnjaka i poljoprivrednog zemljišta koji su se prvotno upotrebljavali za proizvodnju hrane i hrane za životinje u zemljište za proizvodnju goriva iz biomase (neizravna promjena uporabe zemljišta) također može negativno utjecati na šume;

Dobrovoljno certificiranje i oznake treće strane

14.

pozdravlja rastuću svijest poduzeća o problemu globalnog krčenja šuma, degradaciji šuma i uništenju ekosustava, potrebi za djelovanjem poduzeća i odgovarajućim obvezama, kao i sve učestalije pozive na uvođenje transparentnih, dosljednih, ujednačenih, razumnih i provedivih zahtjeva za održive lance opskrbe, što uključuje i smanjenu potražnju za robom povezanom s rizikom za šume; napominje da su neki subjekti prihvatili Deklaraciju iz New Yorka o šumama iz 2014. te su poduzeli mjere za rješavanje problema krčenja šuma, ali te su mjere nažalost često nedovoljno ambiciozne, odnose se samo na dio lanca opskrbe i nisu namijenjene za rješavanje višestrukih međusobno povezanih uzročnika krčenja šuma (30), i stoga tvrdnje o održivosti i dana obećanja ostaju neispunjeni; u tom pogledu ističe da se obveze u pogledu borbe protiv krčenja šuma koje su trgovačka društva dobrovoljno preuzela još nisu pokazale dovoljnima za zaustavljanje globalnog krčenja šuma;

15.

ističe da sustavi certificiranja treće strane igraju važnu ulogu u povezivanju poslovnog sektora i civilnog društva u cilju zajedničkog razumijevanja problema krčenja šuma; konstatira, međutim, da iako dobrovoljni sustavi certificiranja treće strane doprinose razvoju dobrih praksi, oni ne mogu sami zaustaviti i poništiti globalno krčenje šuma i degradaciju ekosustava, već bi trebali biti samo nadopuna obvezujućim mjerama; napominje da dobrovoljno certificiranje treće strane može biti pomoćni alat za procjenu i ublažavanje rizika od krčenja šuma pod uvjetom da je osmišljeno i u potpunosti provedeno uzimajući u obzir jasno definirane, mjerljive i ambiciozne kriterije održivosti na kojima se temelji, snagu procesa certifikacije i akreditacije, neovisno praćenje i mehanizme sukladnosti, mogućnosti za praćenje lanca opskrbe i razumne zahtjeve u pogledu zaštite primarnih i drugih prirodnih šuma te promicanja održivog gospodarenja šumama;

16.

primjećuje da certificiranje i oznake treće strane sami po sebi nisu dovoljno učinkoviti da spriječe da roba i proizvodi povezani s rizikom za šume i ekosustave uđu na unutarnje tržište Unije; stoga naglašava da certificiranje treće strane može biti samo nadopuna, a ne zamjena, temeljitim i obveznim postupcima dužne pažnje subjekata, kojima se među ostalim osigurava i njihova društvena odgovornost i odgovornost za okoliš, u skladu s načelom da „onečišćivač plaća” propisanim člankom 191. UFEU-a;

17.

izražava zabrinutost da velik broj postojećih sustava certificiranja i oznaka zbunjuje potrošače i smanjuje vjerojatnost da će donijeti utemeljenu odluku; u tom pogledu naglašava da bi trebalo razmotriti mogućnost usklađivanja obveze pružanja informacija;

18.

naglašava da mjera politike koja ovisi samo o izboru potrošača odgovornost za donošenje odluka o kupnji proizvoda koji nisu povezani s krčenjem šuma neopravdano prebacuje na potrošače, što nije dovoljno učinkovito da bi dovelo do održivije proizvodnje; vjeruje da informiranost potrošača o proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma može biti moćan alat za nadopunu pravnog okvira o dužnoj pažnji i za rješavanje ove teme na razini potražnje; apelira na Komisiju da provede daljnju integraciju pitanja krčenja šuma u znak za okoliš EU-a, zelenu javnu nabavu i druge inicijative u kontekstu kružnoga gospodarstva, kao dio sveobuhvatnog niza mjera i inicijativa za osiguranje lanaca opskrbe bez krčenja šuma; povrh toga, poziva Komisiju da rizik od krčenja šuma i degradacije ekosustava obuhvati kriterijima tvrdnji o prihvatljivosti proizvoda za okoliš iz Direktive 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (31) te da uspostavi sustav prethodnog odobrenja EU-a kojim se dozvoljava upotreba tvrdnji o prihvatljivosti proizvoda za okoliš;

19.

primjećuje da se za sada ne primjenjuju pravila kojima se zabranjuje da se na tržište Unije stavljaju proizvodi koji su pridonijeli uništenju šuma; napominje da čak i drvo koje je posječeno zakonito i u skladu s pravom zemlje podrijetla može doprinositi krčenju šuma i unatoč tome imati slobodan pristup tržištu Unije; napominje da stoga potrošači brojnih proizvoda koji predstavljaju rizik za šume i ekosustave u Uniji nemaju jamstvo da ti proizvodi nisu pridonijeli krčenju šuma te da time potrošači bez krivnje, nenamjerno i nesvjesno uzrokuju krčenje šuma;

20.

napominje da kriteriji za određivanje robe ili proizvoda koji „nisu povezani s krčenjem šuma” na kojima se temelje sustavi certificiranja nisu uvijek dovoljno opsežni jer ponekad obuhvaćaju samo neke od relevantnih sastojaka proizvoda, samo dijelove životnog ciklusa proizvoda ili koriste nedovoljno preciznu definiciju „nepovezanosti s krčenjem šuma”, što može dovesti do toga da trgovačka društva kupuju oznake te može općenito smanjiti ambiciju certificiranja;

Obvezna pravila temeljena na dužnoj pažnji

21.

u tom pogledu pozdravlja pozive niza trgovačkih društava na uvođenje pravila Unije za obvezno postupanje s dužnom pažnjom u lancima opskrbe robom koja je povezana s rizikom za šume;

22.

podsjeća na svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu te na svoj zahtjev Komisiji da bez odgode podnese prijedlog pravnog okvira EU-a koji će se temeljiti na dužnoj pažnji kako bi se zajamčili održivi lanci opskrbe koji nisu povezani s krčenjem šuma za proizvode koji se stavljaju na tržište Unije, uz poseban naglasak na borbi protiv glavnih uzroka uvezenog krčenja šuma i na poticanje uvoza koji ne dovodi do krčenja šuma u inozemstvu, uzimajući u obzir gospodarsku važnost izvoza robe za zemlje u razvoju, posebice za maloposjednike, i vodeći računa o povratnim informacijama svih dionika, posebno malih i srednjih poduzeća;

23.

podsjeća da je Komisija u svojoj Komunikaciji o krčenju šuma iz 2008. postavila cilj zaustavljanja globalnog gubitka šumskih površina najkasnije do 2030. i smanjenja bruto krčenja tropskih šuma za najmanje 50 % do 2020., upozorava da drugi cilj gotovo sigurno neće biti postignut;

24.

pozdravlja namjeru Komisije da pristupi rješavanju problema globalnog krčenja šuma i degradacije šuma, ali traži ambiciozniji pristup politike; poziva Komisiju da podnese prijedlog i procjenu učinka pravnog okvira EU-a koji se temelji na zahtjevima obveznog postupanja s dužnom pažnjom, izvješćivanja i objavljivanja te zahtjevima u pogledu sudjelovanja trećih strana, kao i na odgovornosti i sankcijama za povrede obveza za sva trgovačka društva koja prvi put na tržište Unije stavljaju robu koja uključuje rizike za šume i ekosustave te proizvode dobivene iz te robe, zajedno s pristupom pravosuđu i pravnim lijekovima za žrtve povreda tih obveza; potrebno je uvesti obveze sljedivosti za trgovce na tržištu Unije, posebno s obzirom na utvrđivanje podrijetla robe i od nje dobivenih proizvoda u trenutku stavljanja na unutarnje tržište Unije, kako bi se osigurali održivi lanci vrijednosti koji nisu povezani s krčenjem šuma, kako je utvrđeno u prilogu ovoj rezoluciji; naglašava da bi se isti pravni okvir trebao primjenjivati i na sve financijske institucije koje imaju odobrenje za djelovanje u Uniji te osiguravaju novac trgovačkim društvima koja ubiru, vade, proizvode, prerađuju ili trguju robom koja je povezana s rizikom za šume i ekosustave te proizvodima dobivenim od nje;

25.

smatra da Unija mora zajamčiti da će promicati samo održive svjetske lance opskrbe i financijske tokove koji ne uzrokuju krčenja šuma i ne rezultiraju kršenjima ljudskih prava; uvjeren je da obvezna pravila o održivosti donesena na velikom tržištu kao što je tržište Unije imaju potencijal da usmjere globalne proizvodne prakse prema većoj održivosti;

26.

ističe da bi robu koja je povezana s rizikom za šume i ekosustave obuhvaćenu tim pravnim okvirom EU-a trebalo odrediti na temelju objektivnih, transparentnih i znanstveno utemeljenih razmatranja da je takva roba povezana s uništavanjem i degradacijom šuma i ekosustava s velikim zalihama ugljika i bogatom biološkom raznolikošću, kao i da predstavlja rizik za prava autohtonih naroda i ljudska prava općenito;

27.

naglašava da bi se tim pravnim okvirom EU-a trebala ne samo jamčiti zakonitost ubiranja, proizvodnje, vađenja i prerade roba koje su povezane s rizikom za šume i ekosustave i njihovih prerađevina u zemlji njihova podrijetla, već bi se također trebala jamčiti i održivost njihovog ubiranja, proizvodnje, vađenja i prerade;

28.

naglašava da, prema nekoliko studija (32), pravni okvir za sprečavanje ulaska proizvoda koji su povezani s krčenjem šuma na unutarnje tržište Unije neće imati utjecaj na količinu i cijenu robe koja se prodaje u Uniji i koja je obuhvaćena prilogom ovoj rezoluciji, te da su dodatni troškovi koje će subjekti snositi za provedbu tih pravnih obveza minimalni;

29.

ističe doprinos nevladinih organizacija, aktivista za zaštitu okoliša, industrijskih udruženja i zviždača u borbi protiv nezakonite sječe drva koja rezultira krčenjem šuma, gubitkom biološke raznolikosti i povećanjem emisija stakleničkih plinova;

30.

napominje da bi se taj pravni okvir EU-a također trebalo proširiti na ekosustave s velikim zalihama ugljika i bogatom biološkom raznolikošću koji nisu šume, kao što su morski i obalni ekosustavi, močvarna područja, tresetišta i savane, kako bi se izbjeglo prebacivanje pritiska na te krajolike;

31.

naglašava da bi se te obveze trebale odnositi na sve subjekte koji na tržište Unije stavljaju proizvode koji su povezani s rizikom za šume i ekosustave, neovisno o njihovoj veličini ili mjestu registracije, nakon što se u okviru pažljive evaluacije utvrdi da je to funkcionalno i primjenjivo na sve tržišne aktere, uključujući MSP-ove; prepoznaje da mjere koje se donose nakon procjene rizika subjekta moraju biti razmjerne razini rizika povezanog s predmetnom robom te smatra da je na fragmentiranom krajnjem tržištu uključivanje manjih i većih trgovačkih društava ključno za osiguravanje i širokog utjecaja i povjerenja potrošača; naglašava da regulatorni okvir ne smije dovesti do nepotrebnih opterećenja za male i srednje i proizvođače, uključujući maloposjednike, niti im zapriječiti pristup tržištima i međunarodnoj trgovini zbog nedostatka kapaciteta; naglašava stoga potrebu za koordiniranim mehanizmom potpore za mala i srednja poduzeća na razini EU-a kako bi se zajamčilo njihovo razumijevanje, pripravnost i sposobnost da se pridržavaju zahtjeva u pogledu okoliša i ljudskih prava;

32.

ističe da su mnoga poduzeća Unije u lancu opskrbe hranom MSP-ovi i stoga poziva na učinkovitu provedbu kojom se pogoduje MSP-ovima i kojom se njihovo administrativno opterećenje ograničava na neizbježni minimum; smatra da bi trebalo uspostaviti sustav ranog upozoravanja poduzeća kako bi ona pri uvozu iz regija u kojima postoji rizik od krčenja šuma svaki put primila upozorenje;

33.

naglašava da bi zahtjevi obveznog postupanja s dužnom pažnjom na području cijele Europske unije pružili koristi poduzećima uspostavom jednakih uvjeta na tržištu uz osiguravanje primjene istih standarda na konkurente te da bi osigurali pravnu sigurnost za razliku od mozaika različitih mjera na nacionalnoj razini;

34.

podsjeća na rezultate studije o zahtjevima postupanja s dužnom pažnjom kroz lanac opskrbe koju je naručila Glavna uprava za pravosuđe i potrošače Europske komisije, u kojoj je utvrđeno da se većina ispitanih poduzeća slaže s time da bi obavezno postupanje s dužnom pažnjom imalo pozitivan utjecaj na ljudska prava i okoliš;

35.

naglašava da digitalizacija i novi tehnološki alati imaju potencijal da trgovačkim društvima ponude rješenja bez presedana za identifikaciju, sprečavanje, ublažavanje i utvrđivanje utjecaja na ljudska prava i okoliš;

36.

smatra da bi se budući pravni okvir o robi koja predstavlja rizik za šume trebao temeljiti na poukama iz Akcijskog plana za FLEGT, Uredbe EU-a o drvu, Uredbe (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća (33) („Uredba o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima”), Direktive 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća (34) („Direktiva o nefinancijskom izvješćivanju”), zakonodavstva o nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu i drugih inicijativa EU-a za reguliranje lanaca opskrbe;

37.

pozdravlja aktualnu reviziju Direktive o nefinancijskom izvješćivanju i poziva Komisiju da poveća kvalitetu i proširi područje primjene nefinancijskog izvješćivanja, posebno u vezi s izvješćivanjem financijskih institucija o aspektima zaštite okoliša, te da promiče vođenje računa o šumama u sklopu društvene odgovornosti poduzeća;

Uredba EU-a o drvu i dobrovoljni sporazumi o partnerstvu o provedbi zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šuma (FLEGT)

38.

uvjeren je da Uredba EU-a o drvu, posebno zahtjevi koji se njome uspostavljaju u pogledu postupanja s dužnom pažnjom, predstavlja dobar model za izgradnju budućeg pravnog okvira EU-a za zaustavljanje i poništavanje globalnog krčenja šuma koje je uzrokovao EU, ali da nedostatak provedbe, ograničenost obuhvaćenih drvnih proizvoda i ograničeno izvršenje Uredbe EU-a o drvu znači da njezin duh i namjera nisu ostvareni; stoga zastupa mišljenje da se iz Uredbe EU-a o drvu mogu izvući pouke za bolju provedbu i izvršenje za budući pravni okvir EU-a za zaustavljanje i poništavanje globalnog krčenja šuma koje je uzrokovao EU; podsjeća da je zakonitost ubiranja šumskih proizvoda i trgovanja njima trenutačno obuhvaćena Uredbom EU-a o drvu i stoga naglašava da bi se dvostruko reguliranje u budućem pravnom okviru EU-a trebalo izbjeći i da bi trebalo uskladiti mjere kojima se regulira zakonito i nezakonito ubiranje šumskih proizvoda i trgovina njima;

39.

poziva Komisiju da procijeni mogućnost da se roba obuhvaćena Uredbom EU-a o drvu uvrsti u područje primjene pravnog okvira EU-a za zaustavljanje i poništavanje globalnog krčenja šuma potaknutog EU-om, uzimajući u obzir predstojeću provjeru prikladnosti Uredbe EU-a o drvu i osiguravajući ostvarivanje ciljeva Akcijskog plana za FLEGT; Komisija bi pritom trebala procijeniti i moguće posljedice na trenutačne dobrovoljne sporazume o partnerstvu; zemlje partneri u Uniji koje proizvode drvo trebale bi u tome sudjelovati u što većoj mjeri;

40.

pozdravlja dobre rezultate koje je suradnja s trećim zemljama u okviru Akcijskog plana EU-a za FLEGT i dobrovoljnih sporazuma o partnerstvu pokazala u rješavanju izazova nezakonite sječe na strani ponude te naglašava da bi taj rad trebalo pojačati, posebno u pogledu praćenja, provjera i kontrola i u smislu ponude za izgradnju kapaciteta; naglašava da su dobrovoljni sporazumi o partnerstvu vrlo učinkovit okvir unutar kojeg se mogu uspostaviti dobra partnerstva s tim zemljama te da bi trebalo promicati nove dobrovoljne sporazume o partnerstvu s dodatnim partnerima; poziva EU da poveća sredstva za FLEGT;

41.

apelira na Komisiju da osigura potpunu provedbu Plana rada EU-a za provedbu zakona, upravljanje i trgovinu u području šuma 2018. – 2022.;

42.

pozdravlja predstojeću Komisijinu provjeru prikladnosti Uredbe o FLEGT-u i Uredbe EU-a o drvu kao priliku za jačanje njihova izvršenja i za daljnje poboljšanje njihove provedbe te za proširenje njihova područja primjene kako bi se obuhvatili npr. tiskani proizvodi i drvni proizvodi, drvo iz područja zahvaćenih sukobima i ojačala uloga civilnog društva;

43.

ponavlja svoj zahtjev da se uvoz drva i drvnih proizvoda temeljitije provjerava na granicama EU-a kako bi se osiguralo da uvezeni proizvodi doista ispunjavaju kriterije potrebne za ulazak u EU; poziva na pravodobnu i učinkovitu provedbu Carinskog zakonika Unije i jačanje kapaciteta nacionalnih carinskih tijela kako bi se osigurala bolja usklađenost i provedba Carinskog zakonika Unije; naglašava da Komisija mora osigurati da se carinske kontrole diljem EU-a provode slijedeći iste standarde, korištenjem izravnog jedinstvenog mehanizma carinske kontrole, u suradnji s državama članicama i uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti;

44.

smatra da bi sporazumi o partnerstvu temeljeni na trgovini sa zemljama koje su veliki proizvođači robe povezane s rizikom za šume i ekosustave mogli biti korisni za rješavanje problema uzročnika krčenja šuma na strani ponude, konstatira da je model dobrovoljnog sporazuma o partnerstvu za FLEGT jedna od mogućnosti;

45.

prijedlogom bi se trebala zajamčiti pravna sigurnost za sve relevantne dionike u pogledu svake nove mjere i okvira na razini Unije koji se odnose na trenutačnu upotrebu dobrovoljnih sporazuma o partnerstvu za FLEGT i izdavanje dozvola kako bi se osigurao interes za ulaganje u izvoz u Uniju bez krčenja šuma; te potiče Komisiju da uspostavi sporazume o partnerstvu koji se temelje na trgovini s glavnim zemljama proizvođačima poljoprivrednih proizvoda kako bi se riješio problem uzročnika krčenja šuma na strani ponude;

Trgovina i međunarodna suradnja

46.

naglašava da je potrebno preispitati trgovinsku i investicijsku politiku kako bi se učinkovitije riješio globalni izazov krčenja šuma i stvorili jednaki uvjeti za sve na globalnoj razini te kako bi se uzela u obzir veza između trgovinskih sporazuma i globalne biološke raznolikosti te šumskog ekosustava;

47.

ponavlja da bi trgovinska i investicijska politika Unije, uključujući sporazum o slobodnoj trgovini s Mercosurom, trebale obuhvaćati obvezujuća i izvršiva poglavlja o održivom razvoju kojima se u potpunosti poštuju međunarodne obveze, posebno Pariški sporazum i Program održivog razvoja do 2030., koji su u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i kojima se poštuju ljudska prava; poziva Komisiju da zajamči da svi budući sporazumi o trgovini i ulaganjima sadrže pravno obvezujuće i provedive odredbe, uključujući protukorupcijske odredbe i odredbe povezane s ilegalnom sječom, kako bi se spriječilo krčenje i degradacija šuma kao i uništavanje i degradacija ekosustava;

48.

preporučuje, u kontekstu načela „nenanošenja štete”, kako je istaknuto u Komunikaciji o europskom zelenom planu, da Komisija bolje i redovito procjenjuje učinak postojećih sporazuma o trgovini i ulaganjima na krčenje šuma, degradaciju šuma i ekosustava, jagmu za zemljištem i ljudska prava te da se pobrine za to da se u poglavlja o trgovini i održivom razvoju u svim sporazumima o slobodnoj trgovini i ulaganjima uvrste ambicioznije obvezujuće i izvršive odredbe o zaštiti šuma i ekosustava, bioraznolikosti, o zaustavljanju jagme za zemljištem i održivom šumarstvu;

49.

napominje da bi, kako bi se izbjegao damping cijena i osigurala održiva uporaba drva, spriječila raširenija praksa sklapanja bilateralnih sporazuma koji se temelje na dampinškim cijenama drvne sirovine te kako bi se izbjegla dodatna sječa, trebalo razmotriti određena rješenja, uključujući uspostavu zajedničkog sustava dražbi drvne sirovine na temelju kojih bi se omogućilo praćenje podrijetla materijala te integriranje aspekata klime, biološke raznolikosti i ljudskih prava u cijenu;

50.

smatra da su trgovina i međunarodna suradnja važni alati za konsolidaciju viših standarda održivosti, posebno u pogledu sektora koji su povezani sa šumama i vrijednosnim lancima koji iz njih proizlaze; poziva Komisiju i države članice da ojačaju suradnju s trećim zemljama pružanjem tehničke pomoći, razmjenom informacija i dobrih praksi u očuvanju, održanju i održivom korištenju šuma, s posebnim naglaskom na vezi između organiziranog kriminala i robe povezane s krčenjem šuma, te da promiču i olakšavaju znanstvenu i akademsku suradnju s trećim zemljama kao i istraživačke programe za promicanje znanja i inovacija o biološkoj raznolikosti, „zelenom poslovanju” i kružnom gospodarstvu; naglašava da je važno uzeti u obzir učinke mjera na zapošljavanje i rast najslabije razvijenih zemalja koje ovise o proizvodnji robe povezane s rizikom za šume i ekosustave; poziva Uniju da podrži vlade trećih zemalja i civilno društvo u njihovu radu na suzbijanju krčenja šuma, posebno u okviru sustava OSP+, te da s njima surađuje poziva Komisiju da procijeni treba li razviti novi poseban instrument pomoći za trgovinu kako bi se olakšala trgovina u kontekstu ublažavanja rizika u pogledu proizvodnje robe povezane s rizikom za šume i ekosustave;

51.

traži od Komisije da mjere koje će se donijeti imaju sveobuhvatan i diferenciran pristup krčenju šuma, uzimajući u obzir njegove višestruke dimenzije i povezanost i s pokretanjem održivih pothvata i s borbom protiv kriminalnih gospodarstava; u tu svrhu poziva na dijalog s trećim zemljama kako bi se na pojedinačnoj osnovi analizirali glavni uzroci gubitka šumskog pokrova i relevantnost mjera koje treba provesti;

52.

naglašava da bi pri dodjeli ugovora u odredbama o javnoj nabavi u sporazumima o slobodnoj trgovini trebalo uzeti u obzir socijalne i ekološke kriterije te kriterije o odgovornom poslovnom postupanju;

53.

naglašava da se obvezni zahtjevi na razini Unije trebaju dopuniti povećanom i ojačanom globalnom suradnjom, pojačanim globalnim upravljanjem okolišem i suradnjom s trećim zemljama putem tehničke pomoći, razmjene informacija i dobre prakse u očuvanju, održanju i održivom korištenju šuma, dajući posebno priznanje inicijativama za održivost koje provodi privatni sektor; povećanjem napora u ključnim međunarodnim forumima, uključujući WTO i Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), kako bi se zaustavilo krčenje i degradacija šuma i kako bi se šume obnovile te kako bi se izbjegao suprotni učinak preusmjeravanja lanaca opskrbe označenih neželjenim krčenjem šuma u druge regije svijeta;

54.

poziva Komisiju i države članice da trgovinom i međunarodnom suradnjom potiču potrebna ulaganja za konsolidaciju viših standarda održivosti u šumarskim sektorima i njihovim vrijednosnim lancima, promicanjem kružnog biogospodarstva, zelenog turizma, obnovljive energije, pametne poljoprivrede i drugih relevantnih područja, također i u trećim zemljama;

55.

56.

napominje da je važno uključiti pitanje krčenja šuma u političke dijaloge na razini zemalja i pomoći partnerskim zemljama u razvoju i provedbi nacionalnih okvira za šumarstvo i održivo šumarstvo; naglašava da ti nacionalni okviri moraju odražavati domaće potrebe, ali i globalne obveze; ističe potrebu za provedbom poticajnih mehanizama za male poljoprivrednike kako bi se održao i poboljšao ekosustav i proizvodi koji se pružaju u okviru održivog šumarstva i poljoprivrede;

57.

smatra da usporedno sa snažnim djelovanjem na unutarnjem tržištu Unije treba snažno djelovati na međunarodnoj razini; stoga Nacionalni indikativni programi u sklopu vanjskog djelovanja EU-a trebaju obuhvaćati odredbe kojima je cilj pomoći trgovačkim društvima trećih zemalja i maloposjednicima koji rade sa subjektima koji na unutarnje tržište Unije stavljaju robu povezanu s rizikom za šume i ekosustave da svoju djelatnost obavljaju bez nanošenja štete šumama i ekosustavima;

58.

smatra da bi uredba predložena u prilogu ovoj rezoluciji trebala biti, i može biti, usklađena s pravilima WTO-a i da bi je trebali popratiti partnerski sporazumi koji se temelje na trgovini sa zemljama koje su najveći proizvođači poljoprivrednih proizvoda, radi rješavanja uzroka krčenja šuma na razini opskrbe;

59.

predlaže da prilikom sklapanja Nacionalnih indikativnih programa s trećim zemljama Komisija da prioritet odredbama za pomoć trgovačkim društvima i maloposjednicima trećih zemalja koji rade sa subjektima koji na unutarnje tržište Unije stavljaju robu povezanu s rizikom za šume i ekosustave da obavljaju aktivnosti koje ne nanose štetu šumama, ekosustavima i ljudskim pravima;

60.

ističe da jačanje pravnog okvira EU-a o krčenju šuma može imati značajan utjecaj na cijene zemljišta u trećim zemljama i da bi se, radi sprečavanja špekulacija, rok trebao utvrditi nakon što Komisija objavi prijedlog opisan u prilogu ovoj rezoluciji;

Krčenje šuma i ljudska prava

61.

naglašava da promjena regulatornog okvira kako bi iskorištavanje određenih područja postalo zakonito i modifikacija prava posjeda zemljišta ne poništavaju negativan utjecaj na ljudska prava i okoliš uzrokovan provedbom te promjene; stoga naglašava da kriterij dužne pažnje mora obuhvaćati i druge elemente, a ne samo zakonitost djelovanja;

62.

napominje da proizvodnja robe povezane s rizikom za šume i ekosustave nema negativan utjecaj na lokalne zajednice samo zbog izravnog krčenja šuma, degradacije ekosustava i jagme za zemljištem, već i zbog prisvajanja vode koje može utjecati na šume i druge ekosustave;

63.

naglašava da se lokalne zajednice, autohtoni narodi te borci za zaštitu zemljišta i okoliša često nalaze na prvoj crti borbi za očuvanje ekosustava; napominje da su u nekim regijama sukobi oko korištenja zemljišta i resursa glavni uzrok nasilja nad autohtonim narodima (35), zabrinut je zbog toga što degradacija i uništavanje šuma i drugih vrijednih ekosustava često prate kršenja ljudskih prava ili proizlaze iz njih; osuđuje svaki oblik kažnjavanja, uznemiravanja i progona zbog sudjelovanja u aktivnostima čiji je cilj zaštita okoliša; stoga poziva da se zaštita ljudskih prava, posebno prava na posjed zemljišta, prava povezanih sa zemljištem i radničkih prava, uz poseban naglasak na pravima autohtonih naroda i lokalnih zajednica, uključi u budući pravni okvir EU-a; poziva Komisiju da potiče da se u provedbu procesa zakonske reforme u zemljama proizvođačima učinkovito i smisleno uključe svi dionici, uključujući i civilno društvo, autohtone narode i lokalne zajednice; poziva Uniju i države članice da na sljedećoj sjednici Opće skupštine UN-a podrže globalno priznavanje prava na zdrav okoliš;

64.

poziva Komisiju i države članice da uspostave mehanizam brzog odgovora na razini Unije kako bi se pružila potpora borcima za zaštitu okoliša i šuma u Uniji i cijelom svijetu;

65.

naglašava da omogućavanje učinkovitog pristupa pravosuđu i pravnim lijekovima za žrtve povrede ljudskih prava i štetu nanesenu okolišu mora biti dio takvog pravnog okvira;

66.

naglašava da se, uz uspostavu pravnog okvira EU-a o robi koja potiče na krčenje šuma, Unija mora odlučnije posvetiti provedbi ljudskih prava, odgovornosti prema okolišu i vladavini prava kao horizontalnim pitanjima u odnosima s predmetnim državama i ostalim glavnim državama uvoznicama;

67.

smatra da bi takav pravni okvir trebao bi usklađen s međunarodnim obvezama Unije prema državama Afrike, Kariba i Pacifika te da bi njime trebalo uzeti u obzir i ambicije za budući sporazum koji će naslijediti Sporazum iz Cotonoua;

68.

podsjeća na važnost poštovanja vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; podržava aktualne pregovore za uspostavu obvezujućeg instrumenta UN-a za transnacionalne korporacije i druga poduzeća u pogledu ljudskih prava i ističe da je važno da Unija bude aktivno uključena u taj proces;

Mjere EU-a i dosljednost politika

69.

naglašava da je pitanje utjecaja potrošnje robe povezane s rizikom za šume i ekosustave od strane Unije potrebno na odgovarajući način riješiti u svim daljnjim regulatornim ili neregulatornim postupanjima i mjerama u vezi sa Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. i Strategijom „od polja do stola” te Uredbom o strateškim planovima za ZPP, uključujući nacionalne strateške planove država članica;

70.

naglašava da je važno promicati održivu prehranu podizanjem razine osviještenosti potrošača o posljedicama obrazaca potrošnje i pružanjem informacija o vrstama prehrane koje su bolje za ljudsko zdravlje i ostavljaju manji otisak na okoliš; smatra da je potrebno uvesti učinkovite mjere za povećanje potpore poljoprivredno-prehrambenim praksama i za smanjenje rasipanja hrane u cijelom opskrbnom lancu; naglašava važnost planiranja ciljanih mjera za podizanje razine osviještenosti potrošača kako bi se povećala njihova svjesnost o učinku modela potrošnje na šume, bioraznolikost i klimu, podupiranja i poticanja prehrambenih odabira koji se temelje na proizvodima biljnog porijekla;

71.

smatra da bi Unija trebala poticati uporabu održivog drva iz lokalnih izvora, proizvoda od iskorištenog drva ili šumske biomase kako bi se smanjio ugljični otisak koji nastaje pri prijevozu robe uvezene iz trećih zemalja i potaknula održiva lokalna proizvodnja i radna mjesta;

72.

ističe da je potrebno smanjiti ovisnost o uvozu proizvoda koji su povezani s rizikom za šume i ekosustave promicanjem biljnog proteina iz lokalnih izvora, ispaše, zakonite i održivo dobivene hrane za životinje, i to konkretno provedbom plana Unije za proteinske kulture;

73.

podupire promicanje mahunastih, proteinskih usjeva koji vežu dušik u okviru novih strateških planova ZPP-a, između ostalog, u vidu plodoreda, uzajamne usklađenosti, programa za ekologiju i poljoprivredno-okolišnih mjera, novih sektorskih intervencija i proizvodno vezane potpore, kako bi se povećala samodostatnost Unije u pogledu proteina i istodobno doprinijelo ostvarivanju ciljeva biološke raznolikosti i strategije „od polja do stola”; nadalje, napominje da bi prihode i profitabilnost stočarstva trebalo uskladiti s razinama proizvodnje koje se mogu održavati ispašom ili domaćim krmnim usjevima; poziva na daljnje istraživanje i promicanje inovativnih proizvodnih sustava i metoda kojima se mogu umanjiti vanjski faktori i troškovi, na primjer, sustava ispaše koji se temelje na krmnom bilju, kao što je rotacijska ispaša, čak i ako bi to značilo manji obujam proizvodnje;

74.

naglašava važnost razvoja održivog biogospodarstva koje pruža visoku ekonomsku vrijednost održivo proizvedenim proizvodima;

75.

ističe da bi bioenergetska politika Unije trebala odgovarati strogim ekološkim i socijalnim kriterijima;

76.

podsjeća da se Unija rizikom od krčenja šuma bavi kroz Uredbu EU-a o drvu, EU FLEGT akcijski plan, dobrovoljne sporazume o partnerstvu kojima se promiču postupci s više dionika u zemljama proizvodnje i Direktivu o obnovljivoj energiji (RED II) (36), koji sadrže brojna pravila i koji bi mogle poslužiti kao vrijedan temelj za smanjenje rizika od krčenja šuma i nezakonite sječe; napominje da se Direktivom o obnovljivoj energiji obveza Unije o ispunjavanju kriterija održivosti proširuje s biogoriva na sve krajnje namjene u području bioenergije, uključujući grijanje/hlađenje i proizvodnju električne energije, no, kako se njome obuhvaćaju samo sirovine koje se upotrebljavaju za proizvodnju bioenergije, trenutačno se njome ne može osigurati zabrana uporabe proizvoda povezanih s krčenjem šuma ili prenamjenom ekosustava kao biogoriva u neenergetske svrhe;

77.

naglašava da metode za postizanje ciljeva koji su utvrđeni u paketu „Čista energija za sve Europljane” ne smiju dovesti do krčenja i degradacije šuma u drugim dijelovima svijeta; stoga poziva Komisiju da do 2021. preispita relevantne aspekte izvješća priloženog Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/807 (37) i da, prema potrebi, Uredbu bez odgađanja, a u svakom slučaju prije 2023. godine, revidira na temelju znanstvenih saznanja i u skladu s načelom predostrožnosti; traži od Komisije da što prije, a najkasnije do 2030., ponovno procijeni podatke o soji i postupno ukine biogoriva koja predstavljaju velik rizik od neizravne promjene uporabe zemljišta;

78.

smatra da raširena uporaba biogoriva u Uniji mora biti popraćena dostatnim kriterijima održivosti kako bi se izbjegla izravna i neizravna promjena uporabe zemljišta, uključujući krčenje šuma; nadalje, konstatira da se trenutačnim kriterijima u dovoljnoj mjeri ne uzimaju u obzir fosilne sirovine koje se upotrebljavaju u proizvodnji biogoriva; stoga poziva na praćenje i evaluaciju učinka revidirane Direktive o energiji iz obnovljivih izvora tijekom njezine tekuće provedbe, uključujući učinkovitost kriterija održivosti za bioenergiju; primjećuje važnost lokalnih lanaca opskrbe sirovinama za postizanje dugoročne održivosti;

79.

smatra da bi drevne i primarne šume trebalo smatrati globalnim javnim dobrima i na odgovarajući način ih štititi, te da bi njihovim ekosustavima trebalo dodijeliti pravni status;

Komunikacija i podizanje svijesti

80.

ističe da je važno u Uniji osigurati potrošnju proizvoda iz lanaca opskrbe koji ne uzrokuju krčenje šuma i kontinuirano procjenjivati učinke potrošnje tih proizvoda u Uniji; poziva Komisiju i države članice da osmisle informativne kampanje i kampanje senzibilizacije o uvezenoj robi i proizvodima te njihovu utjecaju na svjetske šume i ekosustave velike biološke raznolikosti, kao i o socioekonomskim posljedicama krčenja i uništavanja ekosustava te kaznenih djela povezanih sa šumama u Uniji i trećim zemljama;

81.

ističe da je Komisija dužna razmotriti mogućnost predlaganja primarnih šuma kao UNESCO-vih mjesta svjetske baštine kako bi ih se zaštitilo od krčenja i kako bi se povećala mogućnost skretanja pozornosti javnosti na njihovu zaštitu; ako to nije izvedivo, trebalo bi razmotriti druge pravne mogućnosti za postizanje tih ciljeva;

Definicije, podatci o šumama i praćenje

82.

napominje da su u okviru održivog gospodarenja šumama trenutačna definicija pojma šuma, njezina kategorizacija i niz drugih pojmova i načela povezanih s krčenjem šuma, koju su usvojila nadležna tijela, primjerice Organizacija Ujedinjenih naroda za poljoprivredu (FAO), isključivo tehničke prirode i ne razlikuju na odgovarajući način prirodne šume i šumske plantaže u kojima gospodarska funkcija šume znatno nadmašuje njezine druge funkcije te naglašava da bi to u konačnici moglo dovesti do netočnog prikaza podataka o području i stanju svjetskih šuma; poziva relevantne dionike da ujednače upotrebu terminologije u skladu s tekstom iz priloga nacrtu rezolucije te naglašava važnost tog pojašnjenja za učinkovitu uporabu povezanih instrumenata;

83.

posebno naglašava potrebu za neovisnim praćenjem tržišta proizvodnje i trgovine robom koja je povezana s krčenjem šuma; poziva Komisiju da u okviru programa Obzor Europa ojača svoje napore u tom području te da podupre neovisno praćenje u zemljama proizvođačima, kao i razmjenu najboljih praksi i stečenih iskustava među njima, kako bi se poboljšale metodologije koje se upotrebljavaju i razina detaljnosti informacija;

84.

naglašava ključnu potrebu za poboljšanjem mehanizama koji bi pomogli u utvrđivanju izvora ili podrijetla drvnog materijala koji se stavlja na unutarnje tržište;

85.

konstatira da bi se boljim pristupom carinskim podatcima o uvozu u Uniju povećala transparentnost i odgovornost globalnih lanaca vrijednosti; poziva Komisiju da uspostavi carinsko partnerstvo unutar Unije uz istodobno proširenje zahtjeva u pogledu carinskih podataka, posebno uključivanjem podataka o izvozniku i proizvođaču kao obveznih elemenata carinskih podataka, čime bi se poboljšala transparentnost i sljedivost globalnih lanaca vrijednosti;

86.

napominje da podatci koji se koriste za procjenu dana kada je zemljište nastalo krčenjem šuma/prenamijenjeno za neku drugu svrhu moraju, u pogledu dostupnosti i točnosti, biti pouzdani za učinkovitu provedbu;

87.

poziva Uniju da nastavi razvijati programe istraživanja i promatranja poput programa Copernicus, Europskog programa za promatranje Zemlje i ostalih programa promatranja radi nadzora lanca opskrbe robom kako bi se moglo utvrditi i izdati pravovremeno upozorenje o proizvodima koji su uzrokovali krčenje šuma ili degradaciju okoliša u fazi proizvodnje;

88.

poziva Komisiju da istraži mogućnost veće uporabe satelitskog sustava Copernicus za praćenje šuma i za sprečavanje šumskih požara i šumskih šteta, uključujući praćenje i utvrđivanje uzroka požara i oštećenja šuma, krčenja šuma i prenamjene ekosustava, olakšavanje pristupa za relevantna tijela u svakoj državi članici i osiguravanje izravnog izvora otvorenih podataka za MSP-ove ili novoosnovana poduzeća;

89.

pozdravlja uspostavu opservacijskog sustava za šume u cilju prikupljanja podataka i informacija o krčenju šuma u Europi i svijetu te poziva da se za potrebe tog opservacijskog sustava uspostavi mehanizam zaštite boraca za zaštitu šuma;

90.

poziva na uspostavu mehanizama ranog upozoravanja za obavješćivanje javnih tijela, trgovačkih društava, uključujući programe trećih strana, i potrošača o robi koja dolazi iz područja u kojima postoji rizik od konverzije ekosustava, točnije gubitka šumskih i savanskih površina i njihova uništavanja pri čemu dolazi do kršenja ljudskih prava, poziva i na pomoć u rješavanju tih problema na temelju intenzivnijeg dijaloga i razmjene podataka s predmetnim trećim zemljama;

91.

poziva Komisiju da uspostavi europsku bazu podataka u kojoj bi se prikupljali postojeći i provedeni projekti između Unije i trećih zemalja kao i bilateralni projekti između država članica i trećih zemalja u cilju procjene njihova utjecaja na svjetske šume; naglašava uključenost lokalnih i regionalnih tijela vlasti u provedbu ovih projekata;

Gospodarenje šumama, istraživanje i inovacije

92.

naglašava da je potrebno uzeti u obzir poveznice između sektora koji se temelji na šumama i drugih sektora te važnost digitalizacije i ulaganja u istraživanje i inovacije radi praćenja krčenja šuma;

93.

primjećuje da šumarski sektor izravno zapošljava najmanje 500 000 osoba (38) u Uniji i 13 milijuna ljudi diljem svijeta (39) te da su ta radna mjesta u prvom redu koncentrirana u ruralnim područjima;

94.

primjećuje da na razini Unije politike nekih država članica dovode do toga da je okvir za šume i gospodarenje šumama fragmentiran i međusobno nepovezan te je stoga, kako bi se potaknula održivost, potrebna bolja i intenzivnija koordinacija;

95.

poziva na užu suradnju vlada, poduzeća, proizvođača i civilnog društva s ciljem donošenja politika i uspostavljanja okvirnih uvjeta za potporu projektima iz privatnog sektora;

96.

naglašava ključnu ulogu istraživanja i inovacija u jačanju doprinosa održivog gospodarenja šumama i sektora koji se temelji na šumama u prevladavanju izazova povezanih s krčenjem šuma i borbi protiv klimatskih promjena;

97.

traži da se istraživanjem i razmjenom znanja omogući uzajamna potpora u slučaju štetnih događaja kako bi se pronašle mjere prilagođene geografskim uvjetima koje mogu služiti kao zaštita od požara velikih razmjera ili spriječiti najezdu štetočina;

98.

pozdravlja mjere za prilagodbu plantaža klimatskim promjenama; pozdravlja činjenicu da se u mnogim zemljama već preporučuje i primjenjuje povećanje broja otpornih autohtonih vrsta drveća u biološki raznolikim šumama;

99.

naglašava važnost osposobljavanja unutar Unije i u trećim zemljama u području održivog gospodarenja šumama, plantažama i agrošumarstva, uključujući kontinuiran biljni pokrov; smatra da su to ključni čimbenici u jamčenju biološke raznolikosti kao i prihoda za šumske zajednice i poljoprivrednike koji se bave agrošumarstvom;

100.

naglašava važnost obrazovanja te kvalificirane i dobro obučene radne snage za uspješnu provedbu održivog upravljanja šumama u praksi; stoga poziva Komisiju i države članice da provedu mjere i iskoriste postojeća partnerstva kako bi se olakšala razmjena najboljih praksi u tom području;

101.

poziva na jačanje globalne suradnje radi bolje razmjene znanja i iskustava u poboljšanju održivosti pri upravljanju višenamjenskim šumama;

102.

stoga poziva Uniju da razvije međunarodne saveze s trećim zemljama radi zaštite šuma, provodeći dobre politike usmjerene na nultu stopu krčenja šuma, integrirano planiranje zemljišta, transparentnost u pogledu posjeda zemljišta i sprečavanje prenamjene šuma u poljoprivredna zemljišta; u tu svrhu poziva na osiguravanje međunarodnog financiranja u okviru globalnih sporazuma o zaštiti šuma, u uskoj suradnji s europskim vladama i međunarodnim akterima;

103.

ustraje u tome da se moraju izraditi koncepti za održivu budućnost svjetskih šuma u kojima se objedinjuju gospodarski i ekološki interesi jer su šume za mnoge zemlje važan resurs kojeg se nisu spremne dobrovoljno odreći;

104.

poziva da se na razini Unije zauzme cjelovitiji pristup u okviru kojeg će Unija lokalnim vlastima pružati izravnu potporu za pošumljavanje i prakse održivog upravljanja šumama; u prvom redu poziva na jaču ulogu Unije u pružanju pomoći lokalnim i regionalnim vlastima u provedbi važećih propisa o zaštiti šuma;

105.

poziva na snažne programe financijske potpore i poticaja za mjere pošumljavanja zemljišta koje je narušeno i zemljišta koje nije pogodno za poljoprivredu;

Financiranje

106.

poziva Komisiju da usvoji višegodišnji financijski okvir kojim se rješavaju klimatska pitanja i pitanja zaštite okoliša; traži da se pritom posebna pozornost posveti utjecaju fondova za vanjsko djelovanje koji mogu pridonijeti krčenju šuma i degradaciji ekosustava, kao i odgovarajućih fondova za istraživanje i razvoj; poziva na provjeru usklađenosti VFO-a i svih europskih proračuna sa zelenim planom;

107.

smatra da bi odredbe kriterija zelene javne nabave EU-a trebale uključivati pitanja krčenja šuma i usklađenosti s prijedlogom postupanja s dužnom pažnjom; revizijom Direktive 2014/24/EU o javnoj nabavi (40) trebalo bi uvesti usklađenost s postupanjem s dužnom pažnjom među kriterije za dodjelu ugovora;

108.

poziva sve institucije i agencije Unije da daju primjer promjenom svojeg postupanja, javnih nabava i okvirnih ugovora na način da upotrebljavaju isključivo proizvode koji „nisu povezani s krčenjem šuma”;

109.

posebno poziva Komisiju da u okviru plurilateralnog Sporazuma o javnoj nabavi (GPA) Svjetske trgovinske organizacije i Direktive 2014/24/EU poduzme inicijative kojima bi se zabranila javna kupnja uvezenih proizvoda koji dovode do krčenja šuma;

110.

poziva Uniju da pruži odgovarajuću podršku zaštiti postojećih i proglašavanju novih i prikladno odabranih zaštićenih područja, osobito u zemljama koje su glavni proizvođači drvne sirovine;

111.

poziva Uniju da pružanje financijske pomoći partnerskim zemljama uvjetuje uvođenjem funkcionalnog sustava obvezujućih konceptualnih instrumenata koji doprinose održivom gospodarenju šumama (npr. planova gospodarenja šumama); naglašava da su oni funkcionalni samo ako su pripremljeni s dostatnom razinom stručnog znanja te poziva Uniju da utvrdi i provede jasna pravila za njihovo poštovanje;

112.

traži da sektor šumarstva zauzme važnu ulogu u predstojećem Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) te da se puni potencijal plana za vanjska ulaganja i regionalnih instrumenata za mješovito financiranje iskoristi za poticanje privatnog financiranja za održivo upravljanje šumama; poziva na jačanje standarda i programa certificiranja koji već postoje umjesto uvođenja novih te naglašava da ti standardi i programi certificiranja moraju biti u skladu s pravilima WTO-a;

113.

ističe da je potrebno osigurati učinkovito priznavanje i poštovanje običajnih prava posjeda zemljišta zajednica ovisnih o šumama i autohtonih naroda kao pitanje socijalne pravde u skladu s Dobrovoljnim smjernicama FAO-a o odgovornom upravljanju posjedom zemljišta, ribolovnih područja i šuma u kontekstu nacionalne sigurnosti opskrbe hranom (VGGT), Deklaracijom UN-a o pravima autohtonih naroda (UNDRIP) i Konvencijom br. 169 Međunarodne organizacije rada; poziva Komisiju da podrži širenje, primjenu i implementaciju VGGT-a na globalnoj, regionalnoj i državnoj razini, među ostalim, preko plana za vanjska ulaganja;

114.

poziva na jačanje suradnje između EU-a i AKP-a kako bi se riješio sve veći problem krčenja šuma i dezertifikacije u zemljama AKP-a izradom akcijskih planova čiji je cilj poboljšanje upravljanja šumama i njihova očuvanja te uspostavom sustava praćenja; poziva Uniju da zajamči da krčenje šuma bude dio političkih dijaloga na državnoj razini te da pomogne partnerskim zemljama u razvoju i provedbi nacionalnih okvira za šume i održive lance opskrbe, pritom podupirući djelotvornu implementaciju nacionalno utvrđenih doprinosa partnerskih zemalja u skladu s Pariškim sporazumom;

115.

zahtijeva da Komisija na temelju članka 192. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podnese prijedlog pravnog okvira EU-a za zaustavljanje i poništavanje globalnog krčenja šuma koje je uzrokovao EU slijedeći preporuke utvrđene u Prilogu ovoj Rezoluciji;

o o

116.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i popratne preporuke proslijedi Komisiji i Vijeću.

(1) SL L 295, 12.11.2010., str. 23.

(2) SL L 198, 22.6.2020., str. 13.

(3) SL L 378, 27.12.2006., str. 41.

(4) (EPRS), „Pravni okvir EU-a za zaustavljanje i poništavanje globalnog krčenja šuma koje je uzrokovao EU – procjena europske dodane vrijednosti”, PE 654.174, rujan 2020.

(5) SL C 364, 18.12.2000., str. 1.

(6) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2010)0226.

(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0405.

(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0098.

(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0330.

(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0279.

(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0333.

(12) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005.

(13) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0015.

(14) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0212.

(15) Izvješće „Globalno zatopljenje od 1,5 oC. Posebno izvješće IPCC-a o učincima globalnog zatopljenja od 1,5 oC iznad predindustrijskih razina i o povezanim načinima smanjenja emisija stakleničkih plinova na svjetskoj razini, u kontekstu jačanja globalnog odgovora na prijetnju klimatskih promjena, održivog razvoja i napora za iskorjenjivanje siromaštva”.

(16) Komunikacija o pojačanju djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma, Europska komisija, 2019.

(17) „Izvješće o stanju planeta za 2016.” Svjetskog fonda za prirodu, Londonskog zoološkog društva i Stockholmskog centra za otpornost.

(18) Komunikacija o pojačanju djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma, Europska komisija, 2019.

(19) Smith P. et al. (2014.) Agriculture, Forestry and Other Land Use („Poljoprivreda, šumarstvo i ostale upotrebe zemljišta”) (AFOLU). U: Climate Change 2014: Mitigation of Climate Change („Klimatske promjene 2014.: Ublažavanje klimatskih promjena”). Doprinos radne skupine III petom izvješću o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama [Edenhofer, O. et al. (ur.)]. Cambridge University Press, Cambridge, UK i New York, NY, USA.

(20) Cook, NASA-in Institut za svemirske studije Goddard, 2005.

(21) „We Lost a Football Pitch of Primary Rainforest Every 6 Seconds in 2019” (Tijekom 2019. svakih 6 sekundi izgubili smo površinu primarne prašume veličine nogometnog igrališta), World Resources Institute, online, 2. lipnja 2020.

(22) „Rainforest Mafias: How Violence and Impunity Fuel Deforestation in Brazil’s Amazon” (Mafija prašuma: kako nasilje i nekažnjavanje potiču krčenje šuma u brazilskoj Amazoniji), Human Rights Watch, online, 17. rujna 2019.

(23) Bruce A. Wilcox i Brett Ellis, Centar za ekologiju zaraznih bolesti, Azijsko-pacifički institut za tropsku medicinu i zarazne bolesti, Sveučilište Hawaii, Manoa, SAD; 2006.

(24) Prema izvješću, na primjer, Atlasa ekološke pravde https://ejatlas.org/conflict/water-grabbing-and-agribusiness-in-the-south-coast-of-guatemala – za slučaj Gvatemale (šećerna trska, palmino ulje i banana).

(25) FAO. 2016. Stanje šuma u svijetu 2016. Šume i poljoprivreda: izazovi i mogućnosti upotrebe zemljišta. Rim. http://www.fao.org/3/a-i5588e.pdf

(26) Europska komisija 2013. Utjecaj potrošnje u EU-u na krčenje šuma: sveobuhvatna analiza utjecaja potrošnje u EU-u na krčenje šuma. Konačno izvješće. Studija koju je financirala Europska komisija, proveli su je VITO, Međunarodno institut za analizu primijenjenih sustava, HIVA – - Onderzoeksinstituut voor Arbeid en Samenleving i Međunarodna unija za očuvanje prirode NL.

(27) Izvješće IPBES -a iz 2019.

(28) Escobar, N., Tizado, E.J., zu Ermgassen, E.K., Löfgren, P., Börner, J., & Godar, J. (2020.). „Spatially-explicit footprints of agricultural commodities: Mapping carbon emissions embodied in Brazil's soy exports” (Prostorno određeni otisci poljoprivrednih proizvoda: Mapiranje ugljičnih emisija uzrokovanih izvozom soje iz Brazila). Global Environmental Change, 62, 102067 https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0959378019308623.

(29) Tehničko izvješće Komisije – 2013.– 063 „The impact of EU consumption on deforestation: Comprehensive analysis of the impact of EU consumption on deforestation” (Utjecaj potrošnje u EU-u na krčenje šuma: sveobuhvatna analiza utjecaja potrošnje u EU-u na krčenje šuma”, studija koju je financirala Europska komisija, Glavna uprava za okoliš, a proveli su je VITO, IIASA, HIVA i IUCN NL, http://ec.europa.eu/environment/forests/pdf/1.%20Report%20analysis%20of%20impact.pdf, str. 23. – 24.

(30) Petogodišnje izvješće o procjeni Deklaracije iz New Yorka „Protecting and restoring forests. A Story of Large Commitments yet Limited Progress” („Zaštita i obnova šuma. Velika obećanja i ograničen napredak”), rujan 2019.

https://forestdeclaration.org/images/uploads/resource/2019NYDFReport.pdf

(31) Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”)

(SL L 149, 11.6.2005., str. 22.).

(32) https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0959378014001046

(33) Uredba (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja (SL L 130, 19.5.2017., str. 1.).

(34) Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa (SL L 330, 15.11.2014., str. 1.).

(35) Izvješće brazilskog Državnog odvjetništva: http://www.mpf.mp.br/pgr/noticias-pgr/conflitos-associados-a-terra-sao-principal-causa-de-violencia-contra-indigenas-e-comunidades-tradicionais-no-brasil-segundo-mpf

(36) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(37) Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/807 оd 13. ožujka 2019. o dopuni Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu određivanja sirovina s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta za koje je zabilježeno znatno širenje proizvodnog područja na zemljište s velikim zalihama ugljika i u pogledu certificiranja biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta (SL L 133, 21.5.2019., str. 1.).

(38) Baza podataka Eurostata o šumarstvu, https://ec.europa.eu/eurostat/web/forestry/data/database.

(39) http://www.fao.org/rural-employment/agricultural-sub-sectors/forestry/en

(40) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).

PRILOG REZOLUCIJI:

PREPORUKE O SADRŽAJU TRAŽENOG PRIJEDLOGA

1. Cilj

Prijedlog uredbe („Prijedlog”) trebao bi pružiti osnovu za osiguranje visoke razine zaštite prirodnih resursa, kao što su prirodne šume, biološka raznolikost i prirodni ekosustavi, te doprinijeti ojačanom okviru za održivo upravljanje njima kako bi se izbjeglo njihovo propadanje i prenamjena, tako što će se osigurati da obrasci tržišta i potrošnje Unije ne utječu negativno na njih. Zaštita ljudskih te formalnih i običajnih prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica na zemljišta, teritorije i resurse na koje utječu ubiranje, vađenje i proizvodnja proizvoda također bi trebala biti obuhvaćena prijedlogom.

Prijedlogom je potrebno osigurati transparentnost i sigurnost s obzirom na sljedeće:

(a)	robu obuhvaćenu prijedlogom i njezine prerađevine koje se stavljaju na unutarnje tržište Unije;

(b)	prakse opskrbe i financiranja svih subjekata koji su aktivni na unutarnjem tržištu Unije;

(c)	prakse proizvodnje uključujući i aspekt zahvaćanja vode svih subjekata koji ubiru, vade, isporučuju i prerađuju robu koja je povezana s rizikom za šume i ekosustave i obuhvaćena je ovim Prijedlogom ili proizvode njezine prerađevine na unutarnjem tržištu Unije, kao i prakse njihovih financijera.

Time bi se trebalo doprinijeti ispunjenju međunarodnih obveza u području okoliša i ljudskih prava koje su preuzele Unija i njezine države članice, kao što su Pariški sporazum, ciljevi održivog razvoja i obveze u pogledu ljudskih prava, utvrđene u međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima, te uspostaviti pravno obvezujuće kriterije održivosti za ljudska prava i zaštitu prirodnih šuma i prirodnih ekosustava od njihove prenamjene i degradacije, kako je navedeno u prijedlogu. Prijedlog bi trebao biti utemeljen na procjeni rizika, razmjeran i provediv.

2. Područje primjene

Prijedlog bi se trebao odnositi na sve subjekte neovisno o pravnom obliku, veličini ili složenosti njihovih lanaca vrijednosti, tj. na sve fizičke ili pravne osobe (izuzev nekomercijalnih potrošača) koji prvi put na unutarnje tržište Unije stavljaju robu obuhvaćenu prijedlogom i njezine prerađevine ili koji osiguravaju financiranje subjekata koji obavljaju te djelatnosti. To bi se trebalo odnositi i na subjekte koji imaju sjedište u Uniji i na one koji ga nemaju. Subjekti koji nemaju sjedište u Uniji trebali bi opunomoćiti ovlaštenog zastupnika za obavljanje tih zadaća (u skladu s Uredbom (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća (1)).

Svi subjekti trebali bi imati pravo zakonito stavljati robu koja je povezana s rizikom za šume i ekosustave te njezine prerađevine na unutarnje tržište Unije samo ako mogu, u skladu s odredbama odjeljka 4. ovog Priloga, dokazati da je razina sljedećih rizika za robu koja se stavlja na tržište Unije u okviru njihovih vlastitih aktivnosti i svih vrsta poslovnih odnosa koje imaju s poslovnim partnerima i subjektima u cijelom svojem lancu vrijednosti (tj. prijevoznim trgovačkim društvima, dobavljačima, trgovcima, korisnicima franšize, nositeljima dozvole, zajedničkim pothvatima, ulagačima, komercijalnim klijentima, ugovarateljima, kupcima, konzultantima te financijskim, pravnim i drugim savjetnicima) u najmanju ruku zanemariva:

—	potječu sa zemljišta dobivenih prenamjenom prirodnih šuma ili drugih prirodnih ekosustava;

—	potječu iz prirodnih šuma i prirodnih ekosustava koji su izloženi degradaciji i

—	proizvedeni su uz kršenje ljudskih prava, ili su s njime povezani.

Financijske institucije koje osiguravaju financiranje, ulaganje, osiguranje i ostale usluge subjektima uključenima u lanac opskrbe robom također imaju odgovornost postupanja s dužnom pažnjom kako bi osigurale da trgovačka društva iz lanca opskrbe poštuju obveze iz ovog Prijedloga.

Subjekti bi trebali poduzeti odgovarajuće i transparentne mjere kojima će osigurati poštovanje tih standarda u cijelom njihovom lancu vrijednosti.

Prijedlogom bi trebala biti obuhvaćena sva roba koja se najčešće povezuje s krčenjem šuma, degradacijom i prenamjenom prirodnih šuma te degradacijom prirodnih ekosustava zbog ljudske aktivnosti. Trebalo bi na temelju neovisne i oprezne stručne procjene izraditi popis tih vrsta roba koji će se nalaziti u prilogu ovom Prijedlogu i koji bi trebao obuhvaćati barem palmino ulje, soju, meso, kožu, kakao, kavu, kaučuk i kukuruz te sve prijelazne ili konačne prerađevine tih vrsta robe, kao i proizvode koji sadrže tu vrstu robe. U slučaju da prerađevine sadrže više od jedne vrste robe obuhvaćene prijedlogom kao ulazne sirovine, postupak dužne pažnje potrebno je provesti za svaku od tih vrsta robe. Robe obuhvaćene Uredbom (EU) br. 995/2010 (2) Europskog parlamenta i Vijeća („Uredba EU-a o drvu”) trebalo bi, nakon procjene koju će Komisija provesti na temelju neovisne i stručne evaluacije vodeći računa o načelu predostrožnosti, uključiti u područje primjene prijedloga u roku od tri godine od datuma njegova stupanja na snagu.

Komisija bi trebala pravodobno donijeti delegirane akte na temelju neovisne stručne evaluacije, uzimajući u obzir načelo predostrožnosti, kako bi se popis revidirao i izmijenio u skladu sa svim dodatnim proizvodima i njihovim prerađevinama koje treba obuhvatiti prijedlogom ako se pojave dokazi ili bitne naznake o štetnom učinku njihova ubiranja, vađenja ili proizvodnje na prirodne šume, prirodne ekosustave ili formalna i običajna prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica na zemljišta, teritorije i resurse. Komisija bi trebala imati budnu, proaktivnu ulogu u utvrđivanju novih rizika i aktivno se savjetovati s raznim dionicima koji imaju relevantno iskustvo kako bi ažurirala popis robe koji odražava razinu znanja o ljudskim pravima i rizicima za okoliš u relevantnim sektorima.

Prijedlog bi se trebao jednako odnositi na sve financijske institucije ikoje maju odobrenje za djelovanje u Uniji i koje pružaju financiranje, ulaganja, osiguranje ili druge usluge gospodarskim subjektima koji ubiru, vade, proizvode, prerađuju ili prodaju robu koja je povezana s rizikom za šume i ekosustave te njezine prerađevine kako bi se osiguralo da same te financijske institucije i trgovačka društva kroz svoj lanac opskrbe poštuju svoje obveze u pogledu okoliša i ljudskih prava navedene u ovom prijedlogu.

Prijedlog bi se trebao primjenjivati na trgovca, tj. svaku fizičku ili pravnu osobu koja u okviru svoje komercijalne djelatnosti na unutarnjem tržištu Unije prodaje ili od subjekta kupuje robu obuhvaćenu prijedlogom ili njezinu prerađevinu koja je već stavljena na unutarnje tržište Unije. Subjekti na unutarnjem tržištu Unije ne bi trebali surađivati s trgovcima ako trgovci ne mogu:

—	utvrditi subjekte ili trgovce koji su isporučili robu obuhvaćenu Uredbom i njezine prerađevine i

—	prema potrebi, utvrditi trgovce kojima su isporučili robu obuhvaćenu prijedlogom i njezine prerađevine i

—	osigurati sljedivost svojih proizvoda kako bi se moglo utvrditi njihovo porijeklo prilikom stavljanja na unutarnje tržište Unije.

3. Opće obveze

3.1. Krčenje šuma i prenamjena prirodnih ekosustava

Roba obuhvaćena prijedlogom i njezine prerađevine koje se stavljaju na tržište Unije ne bi smjele uzrokovati krčenje šuma ni prenamjenu prirodnih ekosustava niti bi smjele biti dobivene tim postupcima.

U tu svrhu, roba koje je povezana s rizikom za šume i ekosustave, a koja se stavlja na tržište Unije u neobrađenom obliku ili u obliku prerađevina ili proizvoda koji sadrže tu robu, ne bi se smjela ubirati, vaditi ni proizvoditi na zemljištima koja su na dan koji je utvrđen kao rok i koji je u prošlosti, ali najkasnije 2015., te koji je znanstveno utemeljen, opravdan, provediv u praksi i usklađen s međunarodnim obvezama EU-a imala status prirodne šume ili prirodnog ekosustava u skladu s definicijom navedenom u odjeljku 3.3. „Definicije”, ali su taj status u međuvremenu izgubila uslijed krčenja šuma ili prenamjene.

3.2. Degradacija prirodnih šuma i prirodnih ekosustava

Roba obuhvaćena prijedlogom i njezine prerađevine koje se stavljaju na tržište Unije ne bi smjele uzrokovati degradaciju prirodnih šuma ni prirodnih ekosustava niti bi smjele biti dobivene degradacijom prirodnih šuma ni prirodnih ekosustava uzrokovanom ljudskom aktivnosti.

U tu svrhu, roba koja je povezana s rizikom za šume i ekosustave, a koja se stavlja na tržište Unije u neobrađenom obliku ili u obliku prerađevina ili proizvoda koji sadrže tu robu, ne bi se smjela ubirati, vaditi ni proizvoditi na zemljištima koja su na dan utvrđen kao rok imala status prirodne šume ili prirodnog ekosustava u skladu s definicijom navedenom u odjeljku 3.3. „Definicije”. Utvrđeni rok mora biti u prošlosti, ali najkasnije 2015., te mora biti znanstveno utemeljen, opravdan, provediv u praksi i u skladu s međunarodnim obvezama Unije. Na tržište Unije trebalo bi biti moguće zakonito stavljati isključivo robu koja je ubrana, izvađena ili proizvedena u skladu s ciljevima očuvanja prirode te koja nije dovela do gubitka ni degradacije funkcija ekosustava koji se nalaze na zemljištu na kojem je roba ubrana, izvađena ili proizvedena ili pokraj njega.

3.3. Definicije

Zakonodavni prijedlog Komisije trebao bi sadržavati definicije pojmova „šuma”, „prirodna šuma” koja ima mnoga ili većinu obilježja zavičajne šume na određenoj lokaciji, čak i u prisutnosti ljudskih aktivnosti, „krčenje šuma”, „degradacija šuma”, „prirodni ekosustav”, „degradacija ekosustava” i „prenamjena ekosustava”. Te bi se definicije trebale temeljiti na objektivnim i znanstvenim razmatranjima te bi njima trebalo uzeti u obzir relevantne izvore međunarodnog prava i međunarodnih organizacija, kao i druge inicijative kojima se pružaju odgovarajuće definicije, kao što su Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, Europska agencija za okoliš, Okvirna inicijativa za odgovornost ili pristup temeljen na velikim zalihama ugljika.

Definicije bi se trebale temeljiti na sljedećim načelima:

—	trebale bi omogućiti postizanje najviše razine zaštite okoliša, posebno za šume i druge prirodne ekosustave, te biti usklađene s međunarodnim i domaćim obvezama Unije u području šuma, biološke raznolikosti i zaštite klime,

—	trebale bi podupirati cilj Unije da se očuvaju prirodne šume i ekosustavi, posebno uključujući primarne i obnovljene šume, te da se spriječi njihova zamjena šumama i ekosustavima koji proizlaze iz ljudskih aktivnosti, kao što su plantaže stabala,

—	trebale bi biti dovoljno sveobuhvatne kako bi se zaštitili drugi prirodni ekosustavi koji su, kao šume, važni za očuvanje biološke raznolikosti ili postizanje klimatskih ciljeva utvrđenih u Pariškom sporazumu,

—	trebale bi nastojati zajamčiti da donošenje mjera Unije za zaštitu svjetskih šuma ne dovede do toga da se problem prenamjene i degradacije prebaci u druge prirodne ekosustave koji su jednako važni kao prirodne šume za biološku raznolikost, klimu i zaštitu ljudskih prava.

3.4. Kršenja ljudskih prava

Roba koja je povezana s rizikom za šume i ekosustave, a koja se stavlja na tržište Unije u neobrađenom obliku ili u obliku njezinih prerađevina ili proizvoda koji sadrže tu robu ne bi se trebala ubirati, vaditi ni proizvoditi na zemljištima pri čijem su dobivanju ili iskorištavanju prekršena ljudska prava ugrađena u nacionalne zakone te, kao minimum, prava utvrđena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima ili međunarodnim ugovorima, poput prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica, uključujući prava na posjed zemljišta i postupovna prava na davanje ili uskraćivanje slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka kako je, na primjer, utvrđeno Stalnim forumom UN-a za pitanja autohtonog stanovništva i UN-ovim i regionalnim tijelima za nadzor provedbe ugovora, prava na vodu, prava na zaštitu okoliša i održiv razvoj, prava na obranu ljudskih prava i okoliša, slobodu od bilo koje vrste progona ili zlostavljanja, radnička prava sadržana u temeljnim konvencijama Međunarodne organizacije rada (ILO) te druga međunarodno priznata ljudska prava povezana s upotrebom ili vlasništvom zemljišta ili pristupom zemljištu i ljudsko pravo na zdrav okoliš kako je definirano Okvirnim načelima o ljudskim pravima i okolišu te standardima i dobrim praksama kako ih je utvrdio posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava i okoliš.

Posebnu pozornost treba posvetiti dječjem radu s ciljem njegova iskorjenjivanja.

Pri ubiranju, vađenju i proizvodnji robe obuhvaćene prijedlogom u svim bi se fazama trebala poštovati prava zajednice i prava posjeda zemljišta lokalnih zajednica i autohtonih naroda u svim oblicima, bez obzira radi li se o javnim ili privatnim pravima, pravima zajednice, kolektivnim pravima, pravima autohtonih naroda, ženskim pravima ili običajnim pravima. Potrebno je utvrditi i poštivati formalna i običajna prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica na zemljišta, teritorije i resurse kao i njihovu sposobnost da svoja prava brane bez odmazde. Ta prava obuhvaćaju prava vlasništva, posjedovanja, upotrebe i gospodarenja koja se odnose na ta zemljišta, teritorije i resurse.

Robe obuhvaćene prijedlogom ne bi se smjele dobivati na zemljištima čije stjecanje i upotreba utječu na prava zajednice i prava posjeda zemljišta. Robe koje se stavljaju na tržište Unije posebno se ne bi smjele ubirati, vaditi ni proizvoditi na zemljištima autohtonih naroda i lokalnih zajednica, bez obzira primjenjuje li se na ta zemljišta formalno ili običajno pravo vlasništva, bez njihova slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka.

4. Obveza utvrđivanja, sprečavanja i ublažavanja štete u lancima vrijednosti

4.1. Obveza postupanja s dužnom pažnjom

Subjekti bi trebali poduzeti sve potrebne mjere kako bi se poštovala i osigurala zaštita ljudskih prava, prirodnih šuma i prirodnih ekosustava, kako je utvrđeno u prijedlogu, duž cijelog njihova vrijednosnog lanca. To bi trebalo uključivati sve vrste poslovnih odnosa koje poduzeće ima sa svojim poslovnim partnerima i subjektima u cijelom svojem lancu vrijednosti (primjerice dobavljačima, trgovcima, korisnicima franšize, nositeljima dozvole, zajedničkim pothvatima, ulagačima, komercijalnim klijentima, prijevoznim trgovačkim društvima, ugovarateljima, kupcima, konzultantima te financijskim, pravnim i drugim savjetnicima) te svim ostalim državnim ili nedržavnim subjektima koji su izravno povezani s njegovim poslovanjem, proizvodima ili uslugama.

Subjekti bi pritom trebali primjenjivati pristup postupanju s dužnom pažnjom utemeljen na riziku, kod kojeg priroda i razmjeri postupanja s dužnom pažnjom odgovaraju vrsti i razini rizika od negativnih utjecaja. Područja većeg rizika trebala bi biti podložna većoj dužnoj pažnji.

Sljedeće mjere trebalo bi uključiti na odgovarajući i djelotvoran način:

(a) Mapiranje cijelog lanca vrijednosti

Subjekti bi trebali odrediti jesu li proizvodi i roba u njihovim cijelim lancima vrijednosti u skladu s kriterijima u pogledu održivosti i ljudskih prava sadržanim u prijedlogu pristupajući informacijama o točnom području/područjima iz kojeg/kojih ta roba potječe i procjenjujući ih. Uz kriterije zaštite okoliša, pristup informacijama subjektu mora omogućiti da dođe od zaključka da oni koji koriste zemljište za proizvodnju robe koja je povezana s rizikom za šume i ekosustave na to imaju pravo i da su dobili slobodan, prethodan i informiran pristanak onih koji imaju pravo na ta zemljišta te da ne krše, ili nisu prekršili, ljudska prava na koja se upućuje u ovom prijedlogu.

Konkretno, od subjekata se zahtijeva da imaju, i stave na raspolaganje, informacije o sljedećem:

točno područje ili područja ubiranja, vađenja ili proizvodnje robe; što se tiče stoke, govedine i kože, subjekti moraju moći dobiti informacije o različitim područjima ispaše na kojima se stoka hranila ili, ako je uzgajana korištenjem hrane za životinje, o podrijetlu hrane za životinje koja je korištena;

ii.	postojeće ekološko stanje područja ubiranja, vađenja ili proizvodnje;

iii.	ekološki status područja na dan koji je utvrđen kao rok u ovom prijedlogu;

iv.	pravni status zemljišta (vlasništvo/naziv uključujući formalna i običajna prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica na zemljišta, teritorije i resurse) i dokaz o slobodnom, prethodnom i informiranom pristanku;

elementi lanca opskrbe predmetnom robom, u cilju posjedovanja informacija o vjerojatnosti rizika kontaminacije proizvodima nepoznatog podrijetla ili proizvodima koji dolaze s raskrčenih područja ili iz područja na kojima je došlo do prenamjene i degradacije prirodnih šuma, šuma i ekosustava te informacija o tome gdje i pod kojim uvjetima je roba prerađena i obrađena i tko je to učinio, kako bi se utvrdilo poštovanje obveza u području ljudskih prava navedenih u ovom prijedlogu.

Subjekti bi trebali imati pristup svim informacijama povezanima s podrijetlom proizvoda koji ulaze na unutarnje tržište Unije putem sustavne prijave GPS koordinata te robe, nakon stupanja na snagu prijedloga kako je navedeno u odjeljku 5. ovog Priloga.

(b) Utvrđivanje i ocjenjivanje stvarnih i potencijalnih rizika za šume i ekosustave u lancima vrijednosti na temelju kriterija utvrđenih u prijedlogu

U slučajevima kada subjekt pokreće nove poslove ili angažira nove poslovne partnere, trebao bi utvrditi dionike uključene u nove lance opskrbe i ulaganja, ocijeniti njihove politike i prakse te njihove lokacije na kojima provode ubiranje, proizvodnju, vađenje i preradu. Za postojeće poslove potrebno je utvrditi i ocijeniti tekuće negativne i štetne utjecaje te potencijalne rizike. Trebalo bi provesti analizu rizika s obzirom na rizike za prirodne šume i prirodne ekosustave, autohtone narode, lokalne zajednice i pojedince koji proizlaze iz aktivnosti gospodarskog subjekta ili njegovog utjecaja na njih, a ne s obzirom na materijalni rizik za dioničare poduzeća. Subjekti koji imaju velik broj dobavljača trebali bi utvrditi općenita područja u kojima je rizik od negativnih utjecaja najznačajniji i na temelju te procjene rizika odrediti prioritetne dobavljače za provođenje postupaka dužne pažnje.

Subjekti koji imaju velik broj dobavljača trebali bi utvrditi opća područja u kojima je rizik od negativnih utjecaja najznačajniji i na temelju procjene rizika odrediti prioritetne dobavljače za provođenje postupaka dužne pažnje.

Osim ako je rizik utvrđen tijekom postupka utvrđivanja i procjene rizika iz točke (b) zanemariv te subjekt stoga nema razloga za zabrinutost da roba i proizvodi možda ne zadovoljavaju kriterije postavljene u ovom okviru, subjekti bi trebali donijeti postupke ublažavanja rizika. Ti postupci trebali bi se sastojati od skupa odgovarajućih i razmjernih mjera kojima se učinkovito i vidljivo svi utvrđeni rizici smanjuju na zanemarivu razinu, npr. izmjene ugovora s dobavljačima, osiguravanje potpore dobavljačima u izmjeni njihovih praksi, promjena vlastite prakse nabave i ulaganja, sa svrhom i u cilju zakonitog stavljanja obuhvaćene robe i proizvoda na unutarnje tržište.

(d) Obustava šteta nanesenih okolišu i povreda ljudskih prava

Ako, nakon temeljitog ispunjavanja zahtjeva iz točaka (a), (b) i (c) subjekti dođu do zaključka da poslovi, ili dijelovi poslova, pridonose ili mogu pridonijeti negativnim utjecajima na ljudska prava, prirodne šume ili prirodne ekosustave u skladu s prijedlogom, a koji se ne mogu spriječiti ili ublažiti, trebali bi obustaviti sve te poslove ili dijelove poslova.

(e) Praćenje i stalno unapređivanje djelotvornosti sustava postupaka dužne pažnje i njegove provedbe

Subjekti bi trebali periodično provjeravati je li njihov sustav postupanja s dužnom pažnjom prikladan za sprečavanje štetnih utjecaja i osiguravanje usklađenosti robe i proizvoda s okvirom, i prilagoditi ga ili osmisliti druge postupke ako to nije slučaj. Procjena sustava postupanja s dužnom pažnjom trebala bi se temeljiti na kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima, internim i vanjskim povratnim informacijama i jasnim postupcima odgovornosti.

(f) Integracija sustava za certificiranje treće strane

Sustavima za certificiranje treće strane može se nadopuniti i osigurati utvrđivanje podrijetla proizvoda, procjena rizika i komponente ublažavanja u okviru sustava dužne pažnje, pod uvjetom da su ti programi primjereni u smislu opsega i snage kriterija održivosti za zaštitu prirodnih šuma i prirodnih ekosustava od njihove prenamjene i degradacije, kako je utvrđeno u prijedlogu i u smislu njihove sposobnosti praćenja lanca opskrbe te pod uvjetom da zadovoljavaju odgovarajuće razine transparentnosti, nepristranosti i pouzdanosti. Komisija bi delegiranim aktom trebala utvrditi minimalne kriterije i smjernice za subjekte kako bi procijenili vjerodostojnost i čvrstoću sustava za certificiranje treće strane. Ti minimalni kriteriji trebali bi osobito zajamčiti neovisnost od industrije, uključivanje društvenih interesa i interesa zaštite okoliša u postavljanje standarda, neovisnu reviziju treće strane, javnu objavu izvješća o revizijama, transparentnost u svim fazama te otvorenost. Sustavi za certificiranje trebali bi dodijeliti certifikate samo onim proizvodima čiji je sadržaj 100 % certificiran. Subjekti za svoje sustave dužne pažnje mogu upotrebljavati samo sustave za certificiranje koji ispunjavaju te kriterije. Certificiranje treće strane ne smije narušavati načelo odgovornosti subjekta.

(g) Uloga dobrovoljnih sporazuma o partnerstvu

Unija može dogovoriti dobrovoljne sporazume o partnerstvu za robu koja je povezana s rizikom za šume i ekosustave s državama koje proizvode robu koja je povezana s rizikom za šume i ekosustave (partnerske države) kojima se utvrđuje pravno obvezujuća obveza za strane sporazuma u pogledu provedbe sustava za izdavanje dozvola i reguliranje trgovine robom koja je povezana s rizikom za šume i ekosustave u skladu s nacionalnim pravom država koje tu robu proizvode te u skladu s kriterijima zaštite okoliša i ljudskih prava utvrđenim u prijedlogu. Roba koja je povezana s rizikom za šume i ekosustave i obuhvaćena prijedlogom te potječe iz partnerskih država s kojima Unija ima potpisane dobrovoljne sporazume o partnerstvu za robu koja je povezana s rizikom za šume i ekosustave, u smislu prijedloga trebala bi se smatrati robom zanemariva rizika pod uvjetom da se provodi sporazum o partnerstvu. Takvi sporazumi trebali bi se temeljiti na nacionalnim dijalozima s više dionika uz učinkovito i smisleno sudjelovanje svih dionika, uključujući civilno društvo, autohtone narode i lokalne zajednice.

4.2. Obveza savjetovanja

Subjekti bi trebali:

(a)	savjetovati se sa zahvaćenim i potencijalno zahvaćenim dionicima pravovremeno, neposredno i na odgovarajući način;

(b)	na odgovarajući način uzeti u obzir perspektive dionika pri utvrđivanju i provedbi mjera za postupanje s dužnom pažnjom;

(c)	osigurati sudjelovanje reprezentativnih sindikata i predstavnika radnika u utvrđivanju i provedbi mjera za postupanje s dužnom pažnjom;

(d)

uspostaviti mehanizam ranog upozoravanja kojim se radnicima i zainteresiranim stranama koje imaju potkrijepljene sumnje daje prilika da obavijeste subjekt o bilo kakvom riziku od štete za prirodne šume, prirodne ekosustave i ljudska prava u cjelokupnom lancu vrijednosti; subjekt bi te informacije trebao uzeti u obzir u svojim postupcima dužne pažnje;

(e)	na ispravan način uzeti u obzir autohtono i lokalno znanje te rizike i zabrinutost koju su izrazile lokalne zajednice, autohtoni narodi i borci za zaštitu okoliša.

4.3. Obveza transparentnosti i izvješćivanja

Subjekti bi jednom godišnje trebali nadležno tijelo izvješćivati na javan, dostupan i prikladan način o svojim postupcima dužne pažnje i savjetovanja, utvrđenim rizicima, postupcima za analizu rizika, ublažavanje rizika i sanaciju, kao i o njihovoj provedbi i ishodima, pri čemu se osobito ne bi smjela nerazmjerno opteretiti mala i srednja poduzeća.

Komisija bi trebala donijeti delegirane akte kojima će se utvrditi format i elementi tih izvješća. Subjekti bi, među ostalim, posebno trebali izvješćivati o sustavu kojim se koriste i načinu na koji ga primjenjuju na robu u pitanju, o utvrđenim rizicima i utjecajima; poduzetim postupcima za obustavu i rješavanje postojećih povreda i sprečavanje i ublažavanje rizika od povreda, kao i o njihovim ishodima; mjerama i rezultatima praćenja provedbe i djelotvornosti takvih postupaka, upozorenjima primljenim putem mehanizma ranog upozoravanja i načinima na koji ih je subjekt uzeo u obzir u svojim postupcima dužne pažnje, zajedno s popisom podružnica, podugovaratelja i dobavljača, proizvoda i njihove količine te porijekla. Neobjavljivanje potpunih i pravovremenih izvješća trebalo bi kazniti te bi ono naposljetku trebalo dovesti do obustave dozvole za stavljanje proizvoda na unutarnje tržište Unije.

4.4. Obveza dokumentiranja

Subjekti bi trebali voditi pismenu evidenciju o svim postupcima dužne pažnje i njihovim rezultatima te je na zahtjev staviti na raspolaganje nadležnim tijelima.

4.5. Smjernice Komisije

Komisija bi trebala izraditi upute i smjernice kako bi se olakšalo poštovanje pravnih obveza sadržanih u prijedlogu, posebno kako bi se pojasnila očekivanja u vezi s dužnom pažnjom u određenim kontekstima, sektorima ili u odnosu na određene vrste subjekata. Pritom bi se Komisija trebala oslanjati na dobre prakse koje se koriste u postojećim sustavima upravljanja okolišem i proširiti ih.

Kako bi pružila podršku subjektima u izvršavanju njihovih obveza u pogledu postupanja s dužnom pažnjom, Komisija bi trebala objaviti regionalne analize žarišnih točaka s obzirom na robu koja je povezana s rizikom za šume i ekosustave.

5. Kontrola, praćenje, provedba, sankcije i pristup pravosuđu

5.1. Javna provedba

Države članice trebale bi u skladu sa svojim nacionalnim pravom i praksom osigurati provedbu obveza iz odjeljka 4. na sljedeće načine:

(a)

osiguravanjem razmjernih, djelotvornih i odvraćajućih kazni i sankcija za nepoštovanje bilo koje od navedenih obveza ili za slučajeve kada nepoštovanje bilo koje od tih obveza uzrokuje štetu za prirodne šume ili prirodne ekosustave ili povrede ljudskih prava ili pak uzrokuje rizike od tih šteta ili povreda, pridonosi im, povezano je s njima ili ih pogoršava; to uključuje:

učinkovite, razmjerne i odvraćajuće novčane kazne proporcionalne šteti nanesenoj prirodnim šumama, prirodnim ekosustavima ili ljudskim pravima, kako je navedeno u prijedlogu, trošku obnove štete nanesene prirodnim šumama i prirodnim ekosustavima i ljudskim pravima, kao i ekonomskoj šteti koja je nastala zbog povrede zahvaćenih zajednica;

ii.	trajnu zapljenu predmetne robe i prerađevina obuhvaćenih prijedlogom;

iii.	trenutnu obustavu dozvole za stavljanje proizvoda na unutarnje tržište Unije;

iv.	isključenje iz postupaka javne nabave;

v.	kaznene sankcije za pojedince i, u slučajevima kada je to dopušteno, za pravne osobe u slučajevima najozbiljnijih prekršaja;

(b)

imenovanjem nadležnih nacionalnih istražnih i provedbenih tijela („nadležna tijela”); nadležna tijela trebala bi pratiti ispunjavaju li subjekti djelotvorno obveze koje su utvrđene prijedlogom; u tu svrhu nadležna tijela trebala bi provoditi službene provjere, prema potrebi u skladu s planom, koje mogu uključivati provjere u prostorima subjekata i revizije na terenu, a trebala bi imati i mogućnost donošenja privremenih naloga te bi također, ne dovodeći u pitanje primjenu sankcija, trebala imati ovlasti od subjekata zahtijevati poduzimanje korektivnih mjera; nadležna tijela također bi trebala provoditi pravovremene i temeljite provjere kada posjeduju relevantne informacije, uključujući potkrijepljene sumnje trećih strana, te bi s informacijama koje se odnose na njihovu djelatnost trebala postupati u skladu s Direktivom 2003/4/EZ o javnom pristupu informacijama o okolišu;

(c)

jamčenjem da članovi javnosti imaju pravo neusklađenost osporiti pred pravosudnim ili administrativnim tijelima, što bi trebalo uključivati sve pojedince ili skupine na čija prava i obveze ili interese izravno ili neizravno utječe potpun ili djelomičan propust poduzeća da ispuni svoje obveze, uključujući zaposlenike, kupce, potrošače i krajnje korisnike, sindikate, transnacionalna udruženja sindikata, lokalne zajednice, nacionalne ili lokalne vlade ili ustanove, novinare, nevladine organizacije i lokalne organizacije civilnog društva.

Komisija bi trebala donijeti delegirane akte kojima će utvrditi pravno obvezujuće standarde i smjernice koje će vrijediti za nacionalna nadležna tijela kako bi se osigurala djelotvorna i ujednačena provedba i izvršenje prijedloga u cijeloj Uniji, posebno s obzirom na sljedeće:

—	navođenje i javno objavljivanje subjekata koji su u nadležnosti prijedloga u javnom registru;

—	postavljanje standarda za kvalitetu i broj provjera usklađenosti koje provode nacionalna nadležna tijela;

—	daljnje smjernice o načinu provođenja provjera usklađenosti, poput smjernica za nacionalna nadležna tijela u kojima se navode kriteriji za provjere u cilju bolje analize i procjene razine rizika proizvoda i dovoljnog dokumentiranja sustava za postupanje s dužnom pažnjom koji su u upotrebi;

—

smjernice o pitanjima trećih strana za uspostavu kriterija na razini Unije kako bi se ocijenilo je li neko pitanje dovoljno značajno i pouzdano da bi ga se obradilo te za određivanje jasnih postupovnih standarda za pravovremene, nepristrane, djelotvorne i transparentne odgovore nacionalnih nadležnih tijela na pitanja trećih strana;

—	kriterije na razini Unije za pomoć u određivanju kada bi subjekt trebao dobiti obavijest o korektivnoj mjeri ili sankciju ili kada bi se trebale primjenjivati druge sankcije i

—	obveze javnog izvješćivanja o aktivnostima kontrole i izvršavanja, otkrivenim kršenjima i odgovorima na potkrijepljene sumnje za nadležna tijela.

5.2. Građanska odgovornost i pristup pravnim lijekovima

(a) Građanska odgovornost

Subjekti bi trebali biti:

solidarno i pojedinačno odgovorni za povredu ljudskih prava ili štetu nanesenu prirodnim šumama i prirodnim ekosustavima, kako je utvrđeno prijedlogom, a koje su uzrokovali subjekti pod njihovom kontrolom ili subjekti koji su o njima ekonomski ovisni ili su je takvi subjekti pogoršali, doprinijeli joj ili su s njom povezani;

ii.

odgovorni za štetu koja je posljedica povreda ljudskih prava ili štetu nanesenu prirodnim šumama i prirodnim ekosustavima, kako je navedeno u prijedlogu, a koja je izravno povezana s njihovim proizvodima, uslugama ili poslovanjem kroz poslovni odnos, osim ako mogu dokazati da su djelovali s dužnom pažnjom i poduzeli sve razumne mjere s obzirom na okolnosti kojima se šteta mogla spriječiti; subjekti se stoga mogu osloboditi odgovornosti ako mogu dokazati da su djelovali sa svom dužnom pažnjom kako bi utvrdili štetu i izbjegli je.

(b) Objava dokaza

U slučaju da tužitelj iznese razumno dostupne činjenice i dovoljne dokaze kojima argumentira svoj postupak, tuženik bi trebao snositi odgovornost dokazivanja sljedećeg:

i.	prirode svojeg odnosa sa subjektima koji su sudjelovali u šteti;

ii.	je li postupao s dužnom pažnjom i poduzeo sve razumne mjere za sprečavanje nastanka štete.

Oštećene strane trebale bi imati pravo na dostupne i djelotvorne pravne lijekove kako bi zatražili pravnu zaštitu od subjekata koji uzrokuju, pogoršavaju, pridonose ili su povezani s negativnim utjecajem na njihova prava. Nedržavni mehanizmi za pritužbe trebali bi nadopunjavati sudske mehanizme u cilju povećanja odgovornosti i pristupa pravnim lijekovima.

6. Završne odredbe

6.1. Zabrana ograničavanja ili odstupanja

Provedba prijedloga ni na koji način ne bi smjela biti opravdanje za smanjenje opće razine zaštite ljudskih prava, formalnih i običajnih prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica na zemljišta, teritorije i resurse, ili zaštite okoliša. Posebno ne bi smjela utjecati na ostale postojeće okvire o odgovornosti za podugovaranje ili lanac opskrbe.

6.2. Povoljnije odredbe

Države članice mogu uvesti ili održati odredbe koje prelaze okvire odredaba utvrđenih prijedlogom u pogledu zaštite ljudskih prava i standarda zaštite okoliša u lancu opskrbe robom koja je povezana s rizikom za šume i ekosustave.

(1) Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011 (SL L 169, 25.6.2019., str. 1.).

(2) Uredba (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (Tekst značajan za EGP) (SL L 295, 12.11.2010., str. 23.).

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/202

P9_TA(2020)0286

Rodna ravnopravnost u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a

Rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2020. o rodnoj ravnopravnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a (2019/2167(INI))

(2021/C 404/12)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja, a posebno ciljeve br. 5 i br. 16,

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW),

—	uzimajući u obzir strateško partnerstvo UN-a i EU-a u pogledu mirovnih operacija i upravljanja krizama: prioriteti za razdoblje 2019.–2021., koje je Vijeće odobrilo 18. rujna 2018. i čiji su glavni prioriteti žene, mir i sigurnost,

—	uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju iz 1995. i Platformu za djelovanje proizašlu iz Četvrte svjetske konferencije o pravima žena te ishode njihovih revizijskih konferencija,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti od 31. listopada 2000. i popratne rezolucije: 1820 (od 19. lipnja 2008.); 1888 (od 30. rujna 2009.); 1889 (od 5. listopada 2009.); 1960 (od 16. prosinca 2010.); 2106 (od 24. lipnja 2013.); 2122 (od 18. listopada 2013.); 2242 (od 13. listopada 2015.); 2467 (od 23. travnja 2019.) i 2493 (od 29. listopada 2019.),

—	uzimajući u obzir sporazum potpisan 12. prosinca 2015. na 21. konferenciji stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) u Parizu (Pariški sporazum),

—	uzimajući u obzir Zajedničku izjavu o trgovini i ekonomskom osnaživanju žena s Ministarske konferencije Svjetske trgovinske organizacije (WTO) održane u Buenos Airesu u prosincu 2017.,

—

uzimajući u obzir Direktivu 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/629/PUP (1) te Direktivu 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP (2),

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i njezine protokole, a osobito Protokol za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje krijumčarenja ljudi, posebice žena i djece,

—	uzimajući u obzir inicijativu Spotlight EU-a i UN-a,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2018. o ženama, miru i sigurnosti,

—	uzimajući u obzir strateški pristup EU-a ženama, miru i sigurnosti te Akcijski plan za razdoblje 2019.–2024.;

—	uzimajući u obzir smjernice za promicanje i zaštitu uživanja svih ljudskih prava lezbijskih, homoseksualnih, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba (LGBTI) koje je donijelo Vijeće Europske unije na sastanku 24. lipnja 2013.,

—	uzimajući u obzir Popis aktivnosti za promicanje ravnopravnosti LGBTI osoba koji je objavila Komisija u prosincu 2015.,

—	uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2016.–2020. (GAP II), koji je Vijeće donijelo 26. listopada 2015., te godišnja izvješća o njegovoj provedbi,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 31. svibnja 2018. o provedbi zajedničkog radnog dokumenta službi (SWD(2015)0182) naslovljenog „Rodna jednakost i jačanje položaja žena: vanjskim odnosima EU-a u razdoblju 2016. – 2020. do preobrazbe života djevojčica i žena” (3) i Rezoluciju od 25. studenoga 2010. o 10. godišnjici Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000.) o ženama, miru i sigurnosti, (4)

—	uzimajući u obzir Europski konsenzus o razvoju od 19. svibnja 2017.,

—	uzimajući u obzir Strategiju EU-a od 5. ožujka 2020. za rodnu ravnopravnost 2020.–2025.(COM(2020)0152), koju je donijela Komisija,

—	uzimajući u obzir operativne smjernice zapovjednika civilnih operacija Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) namijenjene rukovoditeljima misija i osoblju o rodno osviještenoj politici od 8. listopada 2018.,

—	uzimajući u obzir dokument naslovljen „Provedba rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o ženama, miru i sigurnosti u kontekstu misija i operacija ZSOP-a”, koji je Vijeće usvojilo 22. ožujka 2012.,

—	uzimajući u obzir Ažurirane opće standarde ponašanja za misije i operacije ZSOP-a od 22. siječnja 2018.,

—	uzimajući u obzir Strategiju ESVD-a za rodnu ravnopravnost i jednake mogućnosti za razdoblje 2018.–2023. iz studenoga 2017.,

—	uzimajući u obzir izvješće ESVD-a od 10. studenoga 2016. o studiji početnog stanja o uključivanju ljudskih prava i rodnih pitanja u zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku Europske unije,

—	uzimajući u obzir Globalnu strategiju ESVD-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije iz lipnja 2016.,

—	uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 5. i članak 21. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

—	uzimajući u obzir članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za vanjske poslove,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (A9-0145/2020),

budući da je načelo ravnopravnosti žena i muškaraca temeljna vrijednost EU-a koja je utvrđena u Ugovorima i Povelji Europske unije o temeljnim pravima; budući da rodno osviještenu politiku stoga treba integrirati kao horizontalno načelo u sve aktivnosti i politike EU-a te je u sklopu njih i provoditi; budući da bi EU trebao doprinositi stvaranju svijeta u kojem svi ljudi, bez obzira na rod, rasu, boju kože, etničko ili društveno podrijetlo, genetska obilježja, jezik, religiju ili uvjerenje, političko ili drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovinu, rođenje, invaliditet, dob, seksualnu orijentaciju ili rodni identitet mogu mirno živjeti, uživati jednaka prava te imati jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala;

budući da je cilj održivog razvoja br. 5 postizanje rodne ravnopravnosti i jačanje položaja svih žena i djevojčica diljem svijeta; budući da nijedna razvojna strategija ne može biti djelotvorna ako žene i djevojčice nemaju u njoj središnju ulogu te budući da se cilj održivog razvoja br. 5 mora horizontalno uključiti u razna politička područja u kojima EU ima nadležnost za djelovanje;

budući da je nekoliko zemalja, kao što su Švedska, Danska, Švicarska i Norveška, usvojilo okvire za napredak prema vanjskoj politici usmjerenoj na rodnu ravnopravnost i budući da su Francuska, Španjolska, Luksemburg, Irska, Cipar i Njemačka najavili namjeru da rodna ravnopravnost postane prioritet njihove vanjske politike; budući da bi se takvom politikom trebala promicati vizija vanjske politike kojom bi se preispitalo tradicionalno poimanje roda i kojom će se dati prioritet rodnoj ravnopravnosti, štititi i promicati ljudska prava žena i drugih tradicionalno marginaliziranih skupina, jamčiti im pravedan pristup socijalnim, gospodarskim i političkim resursima i njihovo sudjelovanje na svim razinama, dodijeliti odgovarajuća sredstva za ostvarivanje te vizije te uzeti u obzir mišljenja braniteljica ljudskih prava i civilnog društva; budući da bi se svakom budućom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a trebalo težiti postizanju tih ciljeva;

budući da fizičko, psihološko i seksualno nasilje, siromaštvo, oružani sukobi te posljedice klimatskih i zdravstvenih kriza i druge krizne situacije posebno pogađaju žene i djevojčice te da je njihovo osnaživanje ključno za rješavanje tih problema; budući da su zabilježene negativne reakcije u pogledu prava žena i pripadnika skupine LGBTIQ+; budući da svako shvaćanje sigurnosti treba biti jasno usmjereno na ljudska prava kako bi se promicala djelovanja koja će donijeti mir; budući da su LGBTI smjernice Vijeća učinkovit alat za promicanje potpunog ostvarivanja ljudskih prava pripadnika skupine LGBTI te dobar temelj za ambicioznu predstojeću strategiju za ravnopravnost pripadnika skupine LGBTI;

E.	budući da se vanjskom i sigurnosnom politikom kojom se ne zastupaju prava žena, djevojčica i LGBTI+ osoba i kojom se ne rješavaju postojeće nepravde dodatno produbljuje neravnoteža; budući da svatko tko želi stati na kraj tim nepravdama mora uvidjeti neravnotežu moći između rodova;

budući da je dominantan diskurs o ženama i djevojčicama viktimizacija, koja im oduzima moć djelovanja i negira njihovu sposobnost da budu pokretačice pozitivne promjene; budući da postoji sve veći broj dokaza koji pokazuju da smisleno sudjelovanje žena i djevojčica u sprečavanju i rješavanju sukoba, izgradnji mira i obnovi nakon sukoba povećava održivost, kvalitetu i trajanje mira te otpornost lokalnih zajednica i pomaže u sprečavanju svih oblika rodno uvjetovanog nasilja; budući da su žene, unatoč toliko ključnoj ulozi koju imaju u postizanju dugotrajnog mira, u velikim mirovnim procesima od 1992. do 2018. činile samo 13 % pregovarača, samo 4 % potpisnika i samo 3 % posrednika;

budući da žene i djevojčice mogu iskusiti višestruke oblike diskriminacije; budući da rodno uvjetovano nasilje, uključujući rani i prisilni brak te sakaćenje ženskih spolnih organa, neodgovarajući pristup zdravstvenim uslugama, obrazovanju, čistoj vodi, sanitarnim uslugama i prehrani, ograničen pristup uslugama spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, nejednako sudjelovanje u donošenju političkih odluka, kao i u javnim i privatnim institucijama, doprinose diskriminaciji i marginalizaciji; budući da je zaštita djevojčica od nasilja i diskriminacije, posebno u području obrazovanja, informacija i zdravstvenih usluga, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje i prava, posebno važna za njihovo potpuno uživanje ljudskih prava; budući da su djevojčice izbjeglice i migrantice u posebno osjetljivom položaju;

budući da će današnje djevojčice biti one koje će se u budućnosti suočavati s posljedicama sukoba i kriza da te su u slučaju dugotrajnih sukoba one te koje odrastaju u štetnim uvjetima s dugotrajnim posljedicama; budući da djevojčice imaju posebne potrebe i da se suočavaju s posebnim izazovima koji se razlikuju od onih s kojima su suočene odrasle žene, što često nije prepoznato u širim kategorijama „djece” i „žena”;

I.	budući da se 2020. obilježavaju važne obljetnice okvira za prava žena i rodnu ravnopravnost, uključujući Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje iz 1995. te Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti iz 2000.;

budući da je u okviru strateškog pristupa EU-a ženama, miru i sigurnosti ostvaren znatan napredak u pogledu sudjelovanja EU-a u Planu za žene, mir i sigurnost; budući da se u njemu naglašava potreba za konkretnim obvezama i djelovanjima, kao i potreba za uključivanjem, zaštitom i podupiranjem žena i djevojčica radi postizanja trajnog mira i sigurnosti; budući da je Akcijski plan za žene, mir i sigurnost donesen 2019. kako bi se omogućila provedba tog strateškog pristupa, no provođenje te političke obveze u djelo i dalje predstavlja izazov; budući da je iznimno važno da članovi osoblja EU-a pojačaju napore da uključe Plan za žene, mir i sigurnost u svoj rad, ne samo u cilju poboljšanja učinkovitosti misija, nego i kako bi se samostalno zajamčila prava žena i rodna ravnopravnost;

budući da je novi Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost (GAP II) proizašao iz preporuka Parlamenta s naglaskom na promjeni institucijske kulture EU-a na razini sjedišta i delegacija kako bi došlo do sustavne promjene u pristupu EU-a načelu rodne ravnopravnosti te s naglaskom na preobrazbi života žena i djevojčica u četiri ključna područja; budući da uključivanje i promicanje rodne ravnopravnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a u velikoj mjeri ovisi o uspješnoj provedbi i evaluaciji GAP-a II kako bi se mogla preporučiti djelovanja za bolji budući okvir GAP-a (novi Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost III u 2020.);

budući da je prvotnim GAP-om I ostvaren određeni napredak, no zamijećeni su i njegovi brojni nedostaci: usko područje primjene, neuključivanje rodne perspektive u izradu proračuna, slabo razumijevanje okvira za rodnu ravnopravnost u delegacijama EU-a, nedovoljna predanost čelnika EU-a te nedostatak institucionalnih struktura i poticaja za pružanje odgovarajuće potpore osoblju i njegovo motiviranje; budući da je GAP II bio važan korak naprijed u promicanju rodne ravnopravnosti u vanjskim odnosima EU-a, uz niz pozitivnih trendova, ali da zahtijeva punu svijest i nepokolebljivu predanost EU-a i njegovih država članica kako bi ga se zaštitilo od propadanja i kako bi se ubrzao njegov napredak; budući da u GAP-u II još uvijek postoji niz nedostataka u području provedbe ključnih prioriteta i ciljeva održivog razvoja povezanih s rodnim pitanjima, izazova u pogledu točnog izvješćivanja o napretku u postizanju svih ciljeva i kvalitativnim podatcima te uključivanja rodne dimenzije u političke dijaloge; budući da još uvijek postoji potreba za daljnjim proširenjem njegova opsega, odgovarajućim uključivanjem rodne perspektive u izradu proračuna te usklađivanjem vremenskih okvira između programskih i proračunskih ciklusa; budući da su veća predanost čelnika EU-a i uspostavljanje institucijske strukture te pružanje odgovarajuće potpore osoblju i njegovo motiviranje od ključne važnosti za postizanje opipljivih rezultata u pogledu poboljšanja rodne ravnopravnosti diljem svijeta;

M.	budući da je u sklopu GAP-a II postavljen cilj uključivanja djelovanja usmjerenih na rodnu ravnopravnost u 85 % svih novih inicijativa EU-a do 2020.; budući da je 2018. godine, unatoč ostvarenom napretku, samo 55 % do 68 % novih programa obuhvaćalo aspekt rodne ravnopravnosti;

budući da su delegacije i misije EU-a one koje prve moraju osigurati provedbu GAP-a II u partnerskim zemljama te da vodstvo i znanje voditeljâ i osoblja delegacija i misija imaju značajnu ulogu u osiguravanju uspješne provedbe GAP-a II; budući da se preporučuje da više žena bude na vodećim i upravljačkim položajima u delegacijama EU-a;

budući da žene u politici i postupcima donošenja odluka još uvijek nisu ni izdaleka dovoljno zastupljene te da ih se ne cijeni dovoljno, uključujući u području vanjske politike i međunarodne sigurnosti unutar EU-a i diljem svijeta; budući da u EU-u dužnost ministra obrane obnaša šest žena i da su na poziciji ministra vanjskih poslova samo tri žene od ukupno 27 ministara vanjskih poslova; budući da rodno uravnotežena imenovanja donose visoku razinu dodane vrijednosti u postupcima donošenja odluka;

P.	budući da je Strategijom za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020.–2024. postavljen cilj postizanja rodne ravnoteže od 50 % na svim razinama uprave Komisije do kraja 2024.;

budući da u ESVD-u muškarci čine 75 % srednjih i 87 % viših rukovodećih položaja; budući da se potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku obvezao da će do kraja svog mandata ostvariti cilj prema kojemu će na 40 % rukovodećih položaja biti žene; budući da su najnovija imenovanja dovela do stvaranja strukture u kojoj dužnost zamjenika glavnog tajnika obnašaju samo muškarci;

budući da politike EU-a obično predstavljaju žene kao žrtve seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja, a njihovom zaštitom bave se tek nakon što do nasilja dođe; budući da bi se snažnijom političkom i operativnom usredotočenošću na sprečavanje kršenja ljudskih prava, uz otklanjanje neravnoteža moći u odnosima između rodova, poboljšale politike EU-a u tom području;

budući da je postignut napredak u ostvarivanju spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava u cijelom svijetu, ali i dalje postoje ozbiljni nedostaci u pružanju tih usluga te pristupu njima; budući da su širom svijeta zabilježene zabrinjavajuće negativne reakcije u pogledu prava žena i pripadnika skupine LGBTIQ+, što uključuje ograničavanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava te zabranjivanje spolnog odgoja i rodnih studija; budući da se 2018. broj djelovanja EU-a u pogledu spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava smanjio te da se najmanji broj djelovanja službi Komisije poduzetih u području rodne ravnopravnosti na globalnoj razini odnosio na spolno i reproduktivno zdravlje i prava; budući da postoji snažna potreba da EU potvrdi svoju predanost promicanju, zaštiti i ostvarenju prava svake osobe da ima potpunu kontrolu nad pitanjima koja se tiču njihova spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava bez diskriminacije i nasilja;

budući da je rad savjetnikâ za rodna pitanja i kontaktnih točaka važan za pretvaranje politika EU-a u području rodne ravnopravnosti te žena, mira i sigurnosti u analize, planiranje, provedbu i evaluacije, kao i za integraciju rodne perspektive u svakodnevne zadatke i operacije; budući da savjetnici za rodna pitanja i kontaktne točke imaju važnu ulogu u horizontalnom integriranju rodnih politika; budući da je potrebno postaviti rodnu ravnopravnost kao veći prioritet u delegacijama EU-a, osigurati dovoljno vremena za provedbu rodno osviještene politike te imati voditelje projekata koji će u svom radu dovoljno voditi računa o rodnim pitanjima kako bi se osiguralo da kontaktne točke mogu na odgovarajući način obavljati svoje dužnosti; budući da su potrebne dodatne mjere kako bi se osiguralo da opis radnog mjesta osoba koje su kontaktne točke za rodna pitanja odražava njihove zadaće u pogledu nadležnosti za rodno osviještenu politiku i promicanje rodne ravnopravnosti;

budući da samo jedna trećina svih delegacija EU-a radi na postizanju napretka u pravima pripadnika skupine LGBTIQ+; budući da se smjernice EU-a za područje LGBTIQ+ ne primjenjuju na jedinstven način i da njihova provedba u velikoj mjeri ovisi o znanju i interesu vodstva delegacija, a ne o primjeni strukturiranog pristupa;

budući da ženske organizacije civilnog društva i aktivistice imaju ključnu ulogu u provedbi programa za mir i sigurnost te da je njihovo sudjelovanje ključno za uključivanje pitanja povezanih s rodnom ravnopravnošću; budući da se prostor za djelovanje civilnog društva u različitim sferama smanjuje, uključujući u pogledu organizacija žena i braniteljica ljudskih prava, spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava te prava LGBTIQ+ osoba; budući da se braniteljice ljudskih prava često suočavaju s dodatnim i različitim rizicima i preprekama koji su intersekcionalni te proizlaze iz duboko ukorijenjenih rodnih stereotipova; budući da u cijelom ciklusu planiranja, provedbe, praćenja i evaluacije GAP-a III treba osigurati stalnu suradnju s organizacijama žena i braniteljicama ljudskih prava; budući da su nužna ambicioznija unutarnja i vanjska djelovanja kako bi se aktivno suočilo s bilo kakvim negativnim reakcijama te kako bi se i dalje napredovalo prema rodno ravnopravnim društvima;

budući da su ograničena financijska sredstva i nedovoljan broj osoblja temeljne prepreke provedbi ciljeva EU-a u području rodne ravnopravnosti; budući da politike u području rodne ravnopravnosti nisu dovoljno usklađene te da još nema ni jedinstvenog sustava kojim bi se omogućilo ujednačeno razumijevanje i provedba rodno osviještene politike u institucijama EU-a;

budući da uključivanje rodne perspektive u vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a također podrazumijeva prepoznavanje i borbu protiv određenih rodnih dimenzija i učinaka globalnih fenomena poput klimatskih promjena, migracija, trgovine i sigurnosti, kao i stavljanje naglaska na to da iskustva i potrebe žena i skupina koje su suočene s višestrukim i intersekcijskim oblicima diskriminacije i marginalizacije budu u središtu oblikovanja politika;

poziva EU i države članice da nastave poboljšavati stanje prava žena i djevojčica te promicati perspektivu kojom bi se preispitalo tradicionalno poimanje roda u okviru vanjske i sigurnosne politike; ističe da je potrebno da takva politika bude utemeljena na dosljednoj rodno osviještenoj politici, rodnoj analizi s podacima razvrstanima prema rodu i dobi, rodno osjetljivim pokazateljima i sustavnim procjenama utjecaja mjera s obzirom na rod radi utvrđivanja, oblikovanja i praćenja djelovanja u svim sektorima kako bi se poboljšala rodna ravnopravnost te kako bi žene i osobe iz različitih sredina imale smislene i ravnopravne uloge u postupcima donošenja odluka; potiče EU da razmotri mogućnosti za razmjenu, vođenje i ažuriranje rodne analize na sustavan način;

potiče Komisiju, potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice da pojačaju potporu rodnoj ravnopravnosti, potpunom ostvarivanju ljudskih prava svih žena i djevojčica i njihovu osnaživanju diljem svijeta te da preuzmu ključnu i rastuću ulogu u racionalizaciji i iskorištavanju resursa u tu svrhu;

pozdravlja tri tematska stupa GAP-a II, odnosno 1) osiguravanje fizičkog i psihičkog integriteta žena i djevojčica, 2) promicanje ekonomskih i socijalnih prava te osnaživanje djevojčica i žena, te 3) jačanje glasa djevojčica i žena te njihova sudjelovanja; napominje da je napredak u tematskim prioritetima među različitim akterima EU-a nejednak; stoga poziva Komisiju, potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i sve države članice da ulože veći trud u potpunu provedbu GAP-a i postizanje minimalnih standarda uspješnosti koji su njime utvrđeni; žali zbog toga što je 2018. cilj s najmanje prijavljenih djelovanja u okviru GAP-a II bio borba protiv trgovine ženama i djevojčicama u svrhu svih oblika iskorištavanja te što je taj cilj bio jedini za koji se broj prijavljenih djelovanja u odnosu na 2017. smanjio;

pozdravlja prijedlog Komisije da se 2020. provede preispitivanje i predstavi novi GAP za razdoblje 2021.–2025. (GAP III); naglašava da bi se GAP-om III trebalo nadovezati na temelje koji su postavljeni postojećim GAP-om II te ih nadograditi, kao i uzeti u obzir pouke naučene zahvaljujući njegovoj trenutačnoj provedbi; naglašava da taj dokument treba donijeti u obliku službene komunikacije kako bi se osigurala njegova učinkovita provedba; podsjeća da zajednička vanjska i sigurnosna politika podliježe posebnim pravilima i postupcima te da se politike razvojne suradnje Unije i država članica trebaju nadopunjavati i uzajamno podupirati, uz potpuno poštovanje načelâ i ugovorâ EU-a, uključujući članke 2., 3. i 5. UEU-a; pozdravlja preporuke Komisije za države članice u pogledu njihova pristupa rodnoj ravnopravnosti u okviru vanjskog djelovanja kako bi mogle raditi na ostvarenju političkih ciljeva u skladu s GAP-om u područjima svojih nadležnosti;

pozdravlja Akcijski plan EU-a za žene, mir i sigurnost te poziva na njegovu potpunu provedbu; pozdravlja činjenicu da je u Zajedničku izjavu o suradnji EU-a i NATO-a iz 2018. uvršteno „promicanje Plana za žene, mir i sigurnost”; pozdravlja odluku o novom Akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju te poziva da se u njega integriraju rodno osviještena politika te ciljane mjere usmjerene na rodnu ravnopravnost i prava žena, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje i prava; osim toga pozdravlja novu strategiju EU-a za iskorjenjivanje trgovine ljudima, koja je predviđena za 2021.;

poziva na veću dosljednost politika i koordinaciju provedbe niza obveza u pogledu rodne ravnopravnosti u okviru vanjskog djelovanja EU-a; ističe da bi strateški pristup EU-a trebao biti povezan i sinkroniziran s novim GAP-om III te poziva da se Akcijski plan EU-a za žene, mir i sigurnost iz 2019. uključi u GAP III kao zasebno poglavlje; ističe važnost postojećeg normativnog okvira koji se odnosi na Plan za žene, mir i sigurnost; ustraje u tome da bi taj okvir trebao biti početna točka za sva djelovanja na razini EU-a i na međunarodnoj razini te da treba odlučno odbaciti svaki pokušaj povlačenja u pogledu utvrđenih obveza ili njihova smanjenja u tom području;

poziva sve države članice da usvoje feminističku vanjsku i sigurnosnu politiku kojom se otklanjaju prepreke s kojima se žene suočavaju pri preuzimanju i zadržavanju vodećih uloga na visokoj razini, ključnih pozicija poput dužnosti veleposlanica i posrednica u međunarodnim mirovnim razgovorima i pregovorima, ali i početničkih pozicija; podsjeća da treba uzeti u obzir čimbenike koji bi mogli odvratiti žene od sudjelovanja, kao što su nedostatak politika potpore dobroj ravnoteži između poslovnog i privatnog života, nejednako dijeljenje obiteljskih odgovornosti i očekivanja da će žene biti primarne skrbnice, zbog čega žene često prekidaju karijeru ili odabiru rad na nepuno radno vrijeme, te javnu globalnu percepciju ženskog vodstva; nadalje, ističe da je u okviru promicanja ciljeva ženskog vodstva u Planu za žene, mir i sigurnost jednaka plaća za jednaki rad jedno od temeljnih načela EU-a koje treba uključiti u promicanje ekonomskih i socijalnih prava žena i unutar i izvan EU-a; podsjeća da države članice imaju obvezu iskorjenjivanja diskriminacije na temelju spola u pogledu svih aspekata i uvjeta povezanih s naknadom za jednak rad ili rad jednake vrijednosti;

Rodna ravnopravnost kao vodeće načelo vanjskog djelovanja EU-a

poziva ESVD, relevantne službe Komisije, europske agencije koje rade izvan granica Europske unije i države članice EU-a da sustavno uključuju rodno osviještenu politiku i intersekcijsku perspektivu u vanjsku i sigurnosnu politiku Unije, politiku proširenja, trgovinsku i razvojnu politiku, uključujući multilateralne forume te oblikovanje politika, političke i strateške dijaloge, javne izjave, izvješćivanje o ljudskim pravima na globalnoj razini te postupke praćenja, evaluacije i izvješćivanja; inzistira na tome da bi rodna ravnopravnost trebala biti temeljna vrijednost svakog vanjskog djelovanja EU-a;

naglašava da je potrebno provesti daljnju analizu odnosa moći u okviru politika i praksi EU-a te aktualne izrade programskog ciklusa kako bi se analizirale njihove sastavne rodne implikacije i kako bi se na njih reagiralo;

10.

podsjeća na važnost integracije intersekcijske perspektive u svako vanjsko djelovanje EU-a te smatra da bi se u djelovanju EU-a trebala uzeti u obzir iskustva žena iz različitih sredina, a posebno onih koje se susreću s intersekcijskim oblicima diskriminacije i marginalizacije na temelju dobi, roda, rase, vjere, socioekonomskog i pravnog statusa, sposobnosti, seksualne orijentacije i rodnog identiteta; podsjeća na to da žene nisu homogena skupina i da ne nastupaju jednoglasno;

11.

ističe da je potrebno osigurati stalnu predanost provedbi GAP-a III na najvišim političkim razinama; traži da se u GAP-u III navede da se 85 % službene razvojne pomoći treba dodijeliti programima u kojima je rodna ravnopravnost utvrđena kao bitan ili glavni cilj te poziva da se u okviru te šire obveze značajan iznos službene razvojne pomoći dodijeli programima u kojima je rodna ravnopravnost, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje i prava, utvrđena kao glavni cilj; poziva na poduzimanje dodatnih ciljanih mjera za postizanje rodne ravnopravnosti; nadalje, poziva na to da se novim GAP-om ojača stabilan pristup utemeljen na dokazima iz GAP-a II korištenjem kvalitativne analize kako bi se procijenili stvarni učinci takvih programa na promicanje rodne ravnopravnosti; poziva na poboljšanje izvješćivanja o financijskim sredstvima EU-a za rodnu ravnopravnost koja se dodjeljuju i isplaćuju u partnerskim zemljama u okviru GAP-a III;

12.

preporučuje da se uz GAP III donesu jasni, mjerljivi i vremenski ograničeni pokazatelji uspješnosti za praćenje kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih promjena te raspodjele odgovornosti među različitim akterima i da se uspostave jasni ciljevi u svim partnerskim državama razvijeni u bliskoj suradnji s tim državama, uz aktivno uključivanje lokalnih organizacija civilnog društva i drugih relevantnih aktera civilnog društva te lokalnih malih i srednjih poduzeća; poziva ESVD, Komisiju i države članice EU-a da se u okviru novog GAP-a ponovno obvežu na rodno osviještenu politiku u svim područjima; poziva ESVD, relevantne službe Komisije i države članice EU-a da predlože daljnja djelovanja usmjerena na rodnu ravnopravnost;

13.

poziva na to da se GAP-om III kontrira napadima na prava žena jačanjem pristupa obrazovanju, informacijama te spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima za žene i djevojčice te da se osigura njihova zaštita od prisile, nasilja, diskriminacije i zlostavljanja; također ističe da bi novi GAP trebao izričito obuhvatiti zaštitu, sudjelovanje i promicanje prava žena u svim kontekstima, uključujući nestabilne države i područja sukoba;

14.

smatra da je obrazovanje ključno za ostvarivanje rodne ravnopravnosti te osnaživanje žena i djevojčica; stoga poziva EU da u predstojećem GAP-u III poveća svoju predanost promicanju rodne ravnopravnosti i borbi protiv rodnih stereotipova unutar i uz pomoć obrazovnih sustava; u tom pogledu poziva na to da se razmotri niz mogućnosti u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike;

15.

pozdravlja strateški pristup EU-a ženama, miru i sigurnosti i Akcijski plan EU-a za žene, mir i sigurnost usvojen 2019. te poziva na njihovu postojanu provedbu; međutim, izražava žaljenje zbog toga što unatoč jasnim ciljevima i pokazateljima provedba te političke obveze u djelo i dalje nailazi na poteškoće te zahtijeva nastavak ulaganja napora; naglašava važnost nacionalnih akcijskih planova za provedbu Plana za žene, mir i sigurnost; pozdravlja činjenicu da će gotovo sve države članice EU-a do kraja godine imati svoje nacionalne akcijske planove o Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 1325; međutim, izražava žaljenje zbog toga što je samo jedna od njih dodijelila proračunska sredstva za provedbu; poziva države članice EU-a da dodijele ta proračunska sredstva i da razviju nacionalne parlamentarne nadzorne mehanizme te da uvedu kvote za sudjelovanje žena u mehanizmima kontrole, evaluacije i nadzora; izražava žaljenje zbog toga što mnogi članovi osoblja EU-a nisu uključili Plan za žene, mir i sigurnost u svoj rad te zbog toga što se smatra da se taj plan može primijeniti prema vlastitom nahođenju i u cilju poboljšanja učinkovitosti misija, ali ne i kako bi se samostalno zajamčila prava žena i rodna ravnopravnost;

16.

poziva Komisiju da pojača svoje napore u provedbi strukturiranog pristupa donošenju rodno osjetljivog proračuna kako bi se precizno pratila sva povezana potrošnja, uključujući u području vanjskog djelovanja, te da organizira ex ante i ex post procjene utjecaja mjera s obzirom na rod različitih programa koje financira EU te da o tome izvještava Europski parlament; naglašava da bi se ta procjena trebala temeljiti na podacima razvrstanima po rodu i dobi, a njezini rezultati iskorišteni u okviru programskog ciklusa; ističe da je potrebno poboljšati pouzdanost rodne analize usklađivanjem podataka koje su prikupile delegacije EU-a na način da budu usporedivi; smatra da bi rodna analiza trebala igrati ulogu pri definiranju strateških ciljeva, programa, projekata i dijaloga određene zemlje;

17.

poziva na potporu u pogledu dodjeljivanja 85 % posebnih namjenskih sredstava programima u kojima je rodna ravnopravnost utvrđena kao bitan ili glavni cilj u okviru Prijedloga uredbe o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju te na smanjenje administrativnih ograničenja kako bi se omogućilo financiranje za lokalne i male organizacije civilnog društva; naglašava važnost uspostavljanja jasnih ciljeva daljnje rodno osviještene politike i ciljanih djelovanja u okviru Uredbe o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju te toga da se osigura da partneri mogu računati na dostatnu političku i financijsku potporu za njezinu provedbu; poziva na primjenu rodno specifičnih pokazatelja u fazama odabira projekata, praćenja i evaluacije svakog djelovanja EU-a u okviru vanjske i sigurnosne politike koje se financira iz proračuna EU-a; naglašava potrebu da se poveća učinkovita uporaba postojećih i budućih sredstava EU-a donošenjem rodno osjetljivog proračuna, osobito u vrijeme izazova kao što su sljedeći višegodišnji financijski okvir (VFO), proračunska ograničenja i posljedice krize izazvane bolešću COVID-19;

18.

poziva Komisiju, ESVD i delegacije EU-a da prepoznaju djevojčice i djevojke kao pokretače promjena te da podrže njihovo sigurno, smisleno i uključivo sudjelovanje u građanskom i javnom životu, uključujući time da uzmu u obzir povratne informacije koje dobiju od organizacija koje vode mladi i da im izgradnjom kapaciteta pruže potporu; ističe pozitivnu ulogu koju djevojčice, djevojke i žene imaju u postizanju održivog mira i socijalne kohezije, uključujući kroz lokalne inicijative koje predvode djevojčice i žene u području sprečavanja sukoba i izgradnje mira; poziva EU i države članice da osiguraju odgovarajući proračun za obrazovanje u izvanrednim situacijama kako bi se zajamčilo da svaka djevojčica i djevojka ima priliku uspjeti, unatoč okolnostima koje nastaju zbog sukoba i prirodnih katastrofa;

19.

uviđa da humanitarne krize pojačavaju izazove u pogledu spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava te podsjeća na to da su u kriznim zonama, posebno među ranjivim skupinama kao što su djevojčice izbjeglice i migrantice, žene i djevojčice posebno izložene seksualnom nasilju, spolno prenosivim bolestima, seksualnom iskorištavanju, korištenju silovanja kao ratnog oružja i neželjenim trudnoćama; poziva Europsku komisiju i države članice da u okviru humanitarne pomoći glavni prioritet daju rodnoj ravnopravnosti te spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, kao i preuzimanju odgovornosti te pristupu pravosuđu i pravnoj zaštiti u slučajevima kršenja seksualnih i reproduktivnih prava te rodno uvjetovanog nasilja, uključujući u pogledu osposobljavanja humanitarnih aktera i budućeg financiranja; ističe važnost Preporuke Odbora za razvojnu pomoć OECD-a o iskorjenjivanju seksualnog iskorištavanja, zlostavljanja i uznemiravanja u razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći; u tom kontekstu pozdravlja usredotočenost dionika aktivnih u području razvojne suradnje i humanitarne pomoći na rješavanje problema zlostavljanja i uznemiravanja; poziva Komisiju i države članice da se zalažu za uključivanje organizacija za prava žena i organizacija koje vode žene te branitelja ljudskih prava žena u humanitarnu koordinaciju i strukture donošenja odluka;

20.

poziva na ispitivanje sinergija između unutarnjih i vanjskih programa Unije kako bi se osigurao dosljedan i kontinuiran pristup politikama unutar i izvan Unije, kao što je to slučaj sa sakaćenjem ženskih spolnih organa;

21.

poziva Komisiju da uvede trgovinsku politiku temeljenu na vrijednostima EU-a kojom će se zajamčiti visoka razina zaštite radničkih prava i prava u području okoliša te poštovanje temeljnih sloboda i ljudskih prava, uključujući rodnu ravnopravnost; podsjeća da svi sporazumi EU-a o trgovini i ulaganjima moraju obuhvaćati rodnu dimenziju te ambiciozno i provedivo poglavlje o trgovini i održivom razvoju; podsjeća da bi pregovori o trgovinskim sporazumima mogli predstavljati važan alat za unapređenje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena u trećim zemljama te poziva na prikupljanje podataka o učincima trgovine razvrstanih prema rodu; poziva EU i njegove države članice da u ex ante i ex post procjene učinka uključe rodni učinak trgovinske politike i trgovinskih sporazuma EU-a na pojedine zemlje i sektore; naglašava da bi rezultate analize usredotočene na rod trebalo uzeti u obzir u trgovinskim pregovorima te razmotriti njihove i pozitivne i negativne učinke tijekom cijelog postupka, od pregovora do provedbe, i da bi ih trebalo popratiti mjerama za sprečavanje mogućih negativnih učinaka ili kompenzacijskim mjerama; pozdravlja predanost Komisije da, prvi put otkad EU sklapa takve sporazume, u modernizirani Sporazum o pridruživanju između Čilea i EU-a uključi posebno poglavlje o rodnim pitanjima te poziva na promicanje i podršku uključivanju takvih poglavlja u sve daljnje sporazume o trgovini i ulaganjima, oslanjajući se na postojeće međunarodne primjere i na njihovu dodanu vrijednost nakon provedenih procjena;

22.

poziva države članice da se u potpunosti pridržavaju Zajedničkog stajališta o izvozu oružja te posebno poziva države članice da uzmu u obzir rizik da se izvezeni materijali mogu koristiti za rodno uvjetovano nasilje, nasilje nad ženama ili djecom, ili da ga mogu učiniti lakšim; naglašava da rodno osjetljiv pristup znači pristup sigurnosti usmjeren na čovjeka, s ciljem poboljšanja sigurnosti žena, uključujući ekonomsku, socijalnu i zdravstvenu sigurnost;

Naglasak na rodnoj ravnopravnosti i raznolikosti u institucijskoj kulturi EU-a u sjedištima i delegacijama

23.

poziva države članice da osnuju formalnu radnu skupinu za rodnu ravnopravnost; poziva na uspostavljanje nove skupine Vijeća koja bi povezala ministre EU-a i državne tajnike nadležne za rodnu ravnopravnost kako bi se olakšalo uključivanje rodne osviještenosti u sve politike EU-a, uključujući vanjsku i sigurnosnu politiku;

24.

pozdravlja dosadašnji rad glavne savjetnice ESVD-a za rodna pitanja i neformalne radne skupine EU-a za žene, mir i sigurnost, među ostalim u pogledu osiguravanja sudjelovanja relevantnih organizacija civilnog društva u njezinim raspravama; ipak, izražava žaljenje zbog ograničenih kapaciteta u pogledu osoblja i sredstava stavljenih na raspolaganje poziciji glavnog savjetnika za rodna pitanja te poziva na to da osoba na toj poziciji izravno odgovara potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku; naglašava potrebu za još učinkovitijom uporabom sredstava stavljenih na raspolaganje osobi na toj poziciji; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da nastavi ulagati napore u području rodno osviještene politike, da u svakoj upravi ESVD-a na puno radno vrijeme imenuje savjetnika za rodnu ravnopravnost koji bi izravno odgovarao glavnoj savjetnici te da potakne osoblje na blisku suradnju s Europskim institutom za ravnopravnost spolova; naglašava da je razmjena znanja među institucijama i agencijama EU-a značajan i vrlo učinkovit alat za izbjegavanje visokih administrativnih troškova i nepotrebnog povećanja birokracije;

25.

pozdravlja Strategiju ESVD-a za rodnu ravnopravnost i jednake mogućnosti za razdoblje 2018.–2023. te poziva da je se ažurira kako bi se uključile konkretne, mjerljive i obvezujuće političke obveze u pogledu zastupljenosti žena na rukovodećim položajima; požuruje postizanje cilja da na rukovodećim položajima bude 50 % žena, uključujući mjesta voditelja delegacija te voditelja misija i operacija zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP); pozdravlja napredak koji je u tom pogledu ostvarila Komisija s 41 % žena na rukovodećim položajima na svim razinama; žali zbog toga što je ESVD daleko od tog cilja, s obzirom na to da su samo dvoje od osam posebnih predstavnika EU-a žene te da one zauzimaju 31,3 % pozicija srednjeg rukovodstva i 26 % na razini višeg rukovodstva; poziva trenutačnog potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da poduzme potrebne korake kako bi se ta situacija ispravila te poziva države članice da postave veći broj žena na vodeće položaje;

26.

ističe važnost načela nediskriminacije i raznolikosti u institucijama EU-a, kako su utvrđena u članku 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima; ističe kako je potrebno da ESVD prilagodi svoje postupke regrutiranja i zapošljavanja kako bi se više pažnje posvetilo raznolikosti i uključivosti; naglašava potrebu za rodno osjetljivim postupcima zapošljavanja, među ostalim u okviru Europskog ureda za odabir osoblja; poziva na to da se rodno osviješteno vodstvo uključi u opise radnih mjesta srednjeg i višeg rukovodstva;

27.

poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da se pobrine za to da voditelji delegacija EU-a u inozemstvu budu službeno odgovorni za uključivanje rodne ravnopravnosti u sve aspekte rada delegacija te da se od njih u tom smislu zahtijeva izvještavanje; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da osigura da u delegacijama EU-a postoje posebne kontaktne točke za rodna pitanja kako bi se osigurao neometan tijek rada i kako bi se birokracija ograničila na najmanju moguću mjeru; ističe da je potrebno da kontaktne točke za rodna pitanja imaju dovoljno sredstava i vremena za obavljanje svojih zadaća te opis radnog mjesta u kojem se navode pojedinosti o njihovim odgovornostima; ističe da bi one trebale odgovarati izravno voditelju delegacije/voditelju odjela, imati pristup svim relevantnim dokumentima i osposobljavanju potrebnima za obavljanje svojih dužnosti te prema potrebi imati upravljačke odgovornosti; poziva na izradu smjernica u području ravnopravnosti za sve delegacije EU-a te u tom pogledu na razvoj izvještavanja preko interneta, jasne predloške i objavljivanje vodiča kako bi se olakšao rad izaslanstvima;

28.

naglašava da ostvarivanje rodne ravnopravnosti nije moguće bez rodno osviještenog vodstva; u tom pogledu poziva na obvezno i prilagođeno osposobljavanje o rodnoj ravnopravnosti i rodno osviještenoj politici za sve rukovoditelje ESVD-a, osoblje diplomatskih službi EU-a te voditelje i zapovjednike misija i operacija ZSOP-a; naglašava da mandatna pisma i opisi radnih mjesta novih voditelja delegacija EU-a moraju uključivati konkretna upućivanja na rodnu ravnopravnost; ističe da njihove procjene trebaju uključivati posebne kriterije o radu poduzetom u svrhu jamčenja rodne osviještenosti; ističe da bi promicanje prava žena i rodne ravnopravnosti trebalo biti horizontalni prioritet za sve posebne predstavnike EU-a i da bi to trebalo biti vodeće načelo njihova mandata, osobito u slučaju posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava;

29.

ističe da sudjelovanje žena u misijama ZSOP-a doprinosi učinkovitosti misija i podiže kredibilitet EU-a kao zagovornika ravnopravnosti žena i muškaraca u cijelom svijetu; pozdravlja činjenicu da su sve civilne misije ZSOP-a imenovale svog savjetnika za rodna pitanja i poziva vojne misije ZSOP-a da učine isto; potiče države članice EU-a da predlože žene kao kandidate za postojeća slobodna radna mjesta; poziva na to da cjelokupno vojno i civilno osoblje koje je rasporedio EU bude dovoljno osposobljeno u pogledu rodne ravnopravnosti te žena, mira i sigurnosti, a osobito toga kako uključiti rodnu perspektivu u svoje zadaće; žali zbog toga što je broj žena koje rade u misijama ZSOP-a, a posebno u vojnim operacijama, i dalje vrlo nizak; potiče ESVD na promicanje potrebe za konkretnim ciljem i političkom obvezom povećanja broja žena u misijama i operacijama EU-a za upravljanje kriznim situacijama; potiče države članice da pronađu načine za jačanje politika zapošljavanja i zadržavanja te da promiču sudjelovanje žena u misijama izgradnje i održavanja mira;

30.

ističe da samo nekoliko misija ZSOP-a EU-a pruža osposobljavanje o seksualnom ili rodno uvjetovanom uznemiravanju te poziva ESVD i države članice da pruže obavezno osposobljavanje u cilju borbe protiv takvog uznemiravanja u svim misijama i operacijama te da osigura da žrtve i zviždači budu učinkovito zaštićeni; poziva da se Ažurirani opći standardi ponašanja za misije i operacije ZSOP-a ažuriraju tako da uključuju načelo nulte tolerancije za nedjelovanje vodstva i uprave EU-a u pogledu seksualnog ili rodno uvjetovanog nasilja;

31.

poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te države članice EU-a da uvrste pozivanja na Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 1325 i popratne rezolucije u odluke Vijeća i mandate koji se tiču misija ZSOP-a te da osiguraju da sve misije i operacije ZSOP-a imaju godišnji akcijski plan u pogledu provedbe ciljeva budućeg GAP-a III i Akcijskog plana EU-a za žene, mir i sigurnost; poziva na uključivanje rodne analize u nove instrumente ZSOP-a, uključujući Europski fond za obranu i predloženi Europski instrument mirovne pomoći;

32.

pozdravlja rastuću mrežu kontaktnih osoba za rodna pitanja, uz potporu pri upravljanju i pristup osposobljavanju; u tom pogledu napominje da je organiziran regionalni sastanak za kontaktne točke za rodna pitanja na zapadnom Balkanu i u Turskoj s ciljem jačanja rada na rodnoj ravnopravnosti i rodno osviještenoj politici; pozdravlja bolju suradnju sa zapadnim Balkanom u sklopu inicijative za partnerstvo skupine G7, u čijem je okviru EU dogovorio partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom radi jačanja Plana za žene, mir i sigurnost;

33.

naglašava važnost promicanja rodne ravnopravnosti u vanjskoj politici EU-a, pa tako i u okviru odnosa Parlamenta s trećim zemljama; u tom pogledu pozdravlja odluku izaslanstava Parlamenta o imenovanju predstavnika za rodna pitanja u svakom izaslanstvu; naglašava potrebu za promicanjem ravnopravnosti i raznolikosti u svim aktivnostima izaslanstava, uključujući tijekom službenih parlamentarnih sastanaka s trećim zemljama;

Davanje prednosti zaštiti te unapređenju prava djevojčica i žena i njihova sudjelovanja

34.

poziva EU i države članice da poštuju sve međunarodne obveze povezane s globalnim programom za rodnu ravnopravnost; nadalje, poziva ih da potaknu i podrže partnerske države da povuku svoje zadrške u pogledu CEDAW-a te da provedu Deklaraciju i Akcijski plan s Četvrte svjetske konferencije UN-a o pravima žena održane u Pekingu 1995., uključujući u vidu zakonodavstva;

35.

podsjeća na ključnu ulogu žena kao graditeljica mira i naglašava važnost uloge žena u promicanju dijaloga, izgradnji mira te pružanju različitih perspektiva o tome što znače mir i sigurnost; ističe da je jamčenje smislenog i ravnopravnog sudjelovanja žena u pregovorima u okviru vanjske politike EU-a te mirovnih i sigurnosnih procesa povezano s većim gospodarskim napretkom, smanjenjem kršenja ljudskih prava i napredovanjem u pogledu globalne sigurnosti, demokracije i održivog mira; napominje da promicanje prava žena u zemljama pogođenima kriznim situacijama i sukobima osnažuje zajednice i čini ih otpornijima; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, ESVD i države članice da štite prava djevojčica i žena te da osiguraju njihovo potpuno i smisleno sudjelovanje u raznim fazama aktivnosti EU-a u području sprečavanja sukoba i posredovanja;

36.

ističe da je od ključne važnosti obvezati se na sprečavanje, borbu protiv svih oblika seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja te njihov kazneni progon, uključujući nasilje partnera u intimnoj vezi, internetsko nasilje, štetne prakse kao što su sakaćenje ženskih spolnih organa, brak s djetetom, rani i prisilni brak, nasilje počinjeno u ime „časti”, seksualno i rodno uvjetovano nasilje povezano sa sukobima, trgovina ljudima, seksualno iskorištavanje, zlostavljanje i uznemiravanje; ističe potrebu za pružanjem pomoći preživjelima u tom kontekstu; naglašava da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti ženama i djevojčicama koje se suočavaju s višestrukim i intersekcijskim oblicima diskriminacije; poziva EU i njegove države članice da ratificiraju Istanbulsku konvenciju, prvi pravno obvezujući međunarodni instrument čija je svrha sprečavanje nasilja nad ženama i borba protiv njega, radi pružanja primjera u cijelom svijetu i vjerodostojnosti predanosti EU-a iskorjenjivanju takvog nasilja u okviru njegova vanjskog djelovanja; poziva na reviziju i ažuriranje smjernica EU-a o nasilju nad ženama i djevojčicama te borbi protiv svih oblika njihove diskriminacije;

37.

naglašava da ostvarivanje rodne ravnopravnosti nije moguće bez uključivanja muškaraca i dječaka; smatra da bi muškarce i dječake kao pokretače promjena trebalo pozvati na sudjelovanje i aktivan doprinos procesu daljnjeg razvitka rodne ravnopravnosti, čime bi pomogli u borbi protiv rodnih stereotipova; posebno podsjeća na ulogu i odgovornost muškaraca i dječaka u borbi protiv seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja;

38.

poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, ESVD i države članice da osiguraju potpunu provedbu smjernica EU-a o braniteljima ljudskih prava te da usvoje prilog s ciljem priznavanja i razvoja dodatnih strategija i alata kako bi se bolje i učinkovitije odgovorilo na konkretne situacije, prijetnje i čimbenike rizika s kojima se suočavaju branitelji ljudskih prava žena, uključujući djevojčice i djevojke aktivistice; poziva na hitno uvođenje rodne perspektive i posebnih mjera za potporu braniteljima ljudskih prava žena u svim programima i instrumentima kojima se štite branitelji ljudskih prava;

39.

ističe da u mnogim dijelovima svijeta ljudska prava žena i djevojčica nisu potpuno zajamčena te da se organizacije civilnog društva, među kojima su organizacije za prava žena i djevojčica, suočavaju sa sve većim izazovima jer se demokratski prostor diljem svijeta sve više sužava; podsjeća na važan rad organizacija civilnog društva na terenu u cilju očuvanja mira i promicanja sudjelovanja žena u mirovnim procesima, politici, upravljanju, izgradnji institucija, vladavini prava i sektoru sigurnosti; poziva delegacije EU-a da prate negativne reakcije u području rodne ravnopravnosti te spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, kao i tendencije smanjenja prostora za djelovanje civilnog društva, te da poduzmu konkretne korake da zaštite civilno društvo od prijetnji, uznemiravanja, nasilja i govora mržnje; potiče Komisiju, ESVD, države članice i voditelje delegacija EU-a da osiguraju potporu lokalnom civilnom društvu u pogledu promicanja odgovarajuće razine izgradnje kapaciteta te organizacijama žena i borcima za ljudska prava, te da suradnju i savjetovanje s njima učine standardnim sastavnicama svog rada; potiče Komisiju i države članice da podrže inicijative kojima je cilj dovesti u pitanje i preobraziti negativne rodne norme i stereotipove u svim kontekstima;

40.

poziva Komisiju i ESVD da pružaju sustavnu potporu seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, što će doprinijeti postizanju svih ciljeva održivog razvoja povezanih sa zdravljem, kao što je prenatalna skrb i mjere za izbjegavanje visokorizičnih poroda i smanjenje smrtnosti novorođenčadi i djece; ističe da je potrebno podržati pristup uslugama planiranja obitelji i zdravstvenim uslugama za rodilje, sveobuhvatnom spolnom odgoju primjerenom dobi, kontracepciji, sigurnim i zakonitim uslugama pobačaja, te osigurati poštovanje prava žena da same odlučuju o svom tijelu i da budu zaštićene od svih oblika diskriminacije, prisile ili nasilja u tom pogledu; poziva Komisiju na suzbijanje utjecaja „pravila globalnog blokiranja” (tzv. global gag rule) značajnom potporom financiranju namijenjenim spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima kroz financijske instrumente dostupne u okviru vanjske dimenzije EU-a;

41.

podsjeća da klimatske promjene nerazmjerno utječu na žene i djevojčice zbog dugotrajnih kulturnih i strukturnih rodnih nejednakosti; uviđa da je rodna ravnopravnost ključna za postizanje mira, sigurnosti i održivog razvoja te za učinkovito upravljanje klimatskim promjenama, te da je intersekcijska perspektiva neophodna kako bi se postigla poštena i pravedna tranzicija kojom se nikoga ne zapostavlja; ističe da su samo 30 % pregovarača za pitanja klime žene i podsjeća na to da je smisleno i ravnopravno sudjelovanje žena u tijelima u kojima se odnose odluke o klimatskoj politici i djelovanju na nacionalnoj i lokalnoj razini te razini EU-a ključno za ostvarivanje dugoročnih klimatskih ciljeva; snažno preporučuje da se GAP III jasno poveže s Pariškim sporazumom te od EU-a i njegovih država članica traži da organizacijama žena zajamče pristup međunarodnim fondovima za borbu protiv klimatskih promjena;

42.

žali zbog toga što su žene i djevojčice diljem svijeta još uvijek izložene sustavnoj diskriminaciji u brojnim oblicima; napominje da je potrebno boriti se protiv siromaštva žena na način da im se osigura ravnopravan pristup gospodarskim resursima; podsjeća da su veća uključenost žena na tržište rada, bolja potpora poduzetnicama, jednak pristup kapitalu, uključujući za poduzetnice, jamčenje jednakih mogućnosti i jednakih plaća za žene i muškarce za jednaki rad te promicanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života ključni čimbenici za postizanje dugoročnog održivog i uključivog gospodarskog rasta, borbu protiv nejednakosti i poticanje financijske neovisnosti žena; u tom pogledu poziva države članice i institucije EU-a da prema potrebi povećaju dostupnost financijskih sredstava, što uključuje mikrokredite, te da surađuju s partnerskim zemljama kako bi se unaprijedio status žena, uključujući u područjima kao što su pravo nasljeđivanja imovine i zemljišta, pristup pravnom statusu, financijskoj i digitalnoj pismenosti te zaštiti od dječjeg rada i drugih oblika iskorištavanja;

43.

ističe da je u okviru migracijske politike EU-a potrebno uvesti rodnu perspektivu kojom se jamče prava žena i djevojčica tražiteljica azila i izbjeglica, hitno uvesti rodno osjetljive postupke u pogledu azila i migracija te pojačati napore kako bi se zajamčilo da se u prihvatnim centrima diljem Europe na odgovarajući način utvrde slučajevi nasilja, uznemiravanja, silovanja i trgovine ženama te da se ženama pruži zaštita;

44.

osuđuje svaki oblik nasilja nad ženama i djevojčicama, uključujući trgovinu ljudima; poziva Komisiju i države članice da poboljšaju suradnju s trećim zemljama u cilju borbe protiv trgovine ljudima, posvećujući posebnu pozornost rodnoj dimenziji takve trgovine, konkretno u cilju borbe protiv dječjih brakova, seksualnog iskorištavanja žena i djevojaka i seksualnog turizma; poziva na uspostavu rodno osjetljivog pristupa trgovini ljudima u okviru kojega će se na sveobuhvatan način ublažiti njezini učinci na ostvarivanje širokog raspona ljudskih prava;

45.

ustraje u tome da djevojčice i žene koje su žrtve ratnog silovanja moraju imati pristup nediskriminirajućoj skrbi, konkretno sveobuhvatnoj zdravstvenoj zaštiti; u tom kontekstu inzistira da je potrebno zajamčiti zaštitu prava na život i dostojanstvo svim ženama i djevojčicama aktivnom borbom protiv štetnih praksi; ističe da je potrebno iskorijeniti korištenje silovanja kao ratnog oružja i sredstva ugnjetavanja te da EU mora vršiti pritisak na vlade trećih zemalja i sve uključene dionike u regijama u kojima se provodi takvo rodno uvjetovano nasilje kako bi se ta praksa obustavila, počinitelje privelo pravdi, a preživjelima, pogođenim ženama i zajednicama pomoglo u ozdravljenju i oporavku;

46.

prima na znanje kontinuirani napredak u pogledu provedbe inicijative Spotlight EU-a i UN-a za iskorjenjivanje nasilja nad ženama i djevojčicama diljem svijeta, u okviru koje je 2018. godine 270 milijuna EUR namijenjeno programima u Africi i Južnoj Americi; poziva EU na snažno vodstvo u okviru inicijative „poziv na djelovanje za zaštitu od rodno uvjetovanog nasilja u kriznim situacijama” i na pružanje potpore osobama koje su preživjele seksualno i rodno uvjetovano nasilje povezano sa sukobima; podsjeća Komisiju i države članice EU-a na važnost ishoda Konferencije u Oslu o iskorjenjivanju seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja u humanitarnim krizama;

47.

napominje da su se 2018. EU i UN dogovorili o novom nizu prioriteta usmjerenih na budućnost za suradnju u pogledu mirovnih operacija i upravljanja krizama za razdoblje 2019.–2021.; naglašava da platforma EU-a i UN-a za suradnju u pogledu žena, mira i sigurnosti treba biti važan dio vanjske politike i programa sigurnosti;

48.

napominje da je UN upozorio da pandemija bolesti COVID-19 razotkriva i produbljuje sve vrste nejednakosti, uključujući onu rodnu; izražava duboku zabrinutost zbog nejednake raspodjele poslova skrbi u domaćinstvu, kao i u području javne skrbi, pri čemu žene čine oko 70 % svjetske zdravstvene radne snage, zbog zabrinjavajućeg porasta rodno uvjetovanog nasilja, djelomično zbog dugih razdoblja izolacije, te zbog ograničenog pristupa zdravstvenim uslugama u kontekstu reproduktivnog zdravlja i zdravlja majki; stoga poziva na razvoj ciljanih i konkretnih mjera kojima će se ublažiti socioekonomske posljedice bolesti COVID-19 na žene i djevojčice; ističe da je potrebno hitno osigurati odgovarajuća sredstva kako bi se zajamčilo da organizacije žena, branitelji ljudskih prava i graditelji mira imaju potpun i neometan pristup kvalitetnoj tehnologiji te kako bi im se omogućilo smisleno sudjelovanje u postupcima donošenja odluka tijekom krize izazvane bolešću COVID-19; naglašava da je potrebno da potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisija priznaju nužnost ljudske sigurnosti, što uključuje sve aspekte strateškog pristupa EU-a ženama, miru i sigurnosti; naglašava da je potrebno zajamčiti da provedba globalnog odgovora EU-a na bolest COVID-19 nije rodno neosjetljiva, da se na primjeren način odgovara na posebne potrebe žena i drugih marginaliziranih skupina te da se jamči njihovo sudjelovanje u cijelom programskom ciklusu;

o o

49.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 101, 15.4.2011., str. 1.

(2) SL L 335, 17.12.2011., str. 1.

(3) SL C 76, 9.3.2020., str. 168.

(4) SL C 99 E, 3.4.2012., str. 56.

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/215

P9_TA(2020)0278

Preporuka Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o provedbi stalne strukturirane suradnje i upravljanju njome (PESCO)

Preporuka Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o provedbi stalne strukturirane suradnje i upravljanju njome (PESCO) (2020/2080(INI))

(2021/C 404/13)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), osobito njegov članak 36., članak 42. stavak 6., članak 46. i njegov Protokol (br. 10) o stalnoj strukturiranoj suradnji,

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2017/2315 od 11. prosinca 2017. o uspostavi stalne strukturirane suradnje (PESCO) i utvrđivanju popisa država članica sudionica (1),

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2018/340 od 6. ožujka 2018. o izradi popisa projekata koje treba razviti u okviru PESCO-a (2),

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2018/909 od 25. lipnja 2018. o uspostavi zajedničkog skupa pravila za upravljanje projektima PESCO-a (3),

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2018/1797 od 19. studenoga 2018. o izmjeni i ažuriranju Odluke (ZVSP) 2018/340 o izradi popisa projekata koje treba razviti u okviru PESCO-a (4),

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2019/1909 od 12. studenoga 2019. o izmjeni i ažuriranju Odluke (ZVSP) 2018/340 o izradi popisa projekata koje treba razviti u okviru PESCO-a (5),

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. studenoga 2017. o sigurnosti i obrani u kontekstu Globalne strategije EU-a,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. studenoga 2018. o sigurnosti i obrani u kontekstu Globalne strategije EU-a,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. lipnja 2019. o sigurnosti i obrani u kontekstu Globalne strategije EU-a,

—	uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 15. listopada 2018. o redoslijedu ispunjavanja snažnijih obveza koje su preuzete u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO) te o utvrđivanju preciznijih ciljeva (2018/C374/01) (6),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. ožujka 2017. o ustavnim, pravnim i institucijskim posljedicama zajedničke sigurnosne i obrambene politike: mogućnosti koje daje Ugovor iz Lisabona (7),

—	uzimajući u obzir Ugovor o trgovini oružjem koji je stupio na snagu u prosincu 2014.,

—	uzimajući u obzir Pregled br. 09/2019 Europskog revizorskog suda iz rujna 2019. o europskoj obrani;

—	uzimajući u obzir članak 118. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0165/2020),

budući da u skladu s člankom 42. stavkom 2. UEU-a zajednička sigurnosna i obrambena politika (ZSOP) uključuje progresivno oblikovanje zajedničke obrambene politike EU-a, što će dovesti do uspostave zajedničke obrane kada Europsko vijeće jednoglasno tako odluči; budući da PESCO predstavlja važan korak naprijed prema postizanju tog cilja;

budući da bi se PESCO trebao koristiti za daljnju operacionalizaciju i razvoj obveze uzajamne pomoći i potpore kako je utvrđeno u članku 42. stavku 7. UEU-a radi pružanja međusobne pomoći i potpore, na što se podsjeća u zajedničkoj obavijesti država članica i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o PESCO-u od 13. studenoga 2017. koju su potpisale 23 države članice, kako bi se poboljšala spremnost država članica na pokazivanje solidarnosti prema drugim državama članicama ako postanu žrtve oružane agresije na svojem području;

budući da u skladu s člankom 1. točkom (a) Protokola (br. 10) o stalnoj strukturiranoj suradnji uspostavljenoj člankom 42. UEU-a jedan od ciljeva PESCO-a jest da države članice intenzivnije nastave razvijati svoje obrambene sposobnosti unapređivanjem svojih nacionalnih doprinosa i sudjelovanjem, po potrebi, u multinacionalnim snagama, u glavnim europskim programima za opremu i aktivnostima Europske obrambene agencije;

budući da se u članku 1. točki (b) Protokola 10 navodi da svaka država članica „najkasnije do 2010., na nacionalnoj razini ili kao sastavnica skupina multinacionalnih snaga, može staviti na raspolaganje ciljane borbene jedinice za planirane misije, koje su na taktičkoj razini ustrojene kao borbena skupina, s pomoćnim elementima koji uključuju transport i logistiku, i koje su u roku od 5 do 30 dana sposobne izvršiti zadaće iz članka 43. Ugovora o Europskoj uniji, posebice kao odgovor na zahtjeve Organizacije ujedinjenih naroda, i koje se mogu održati tijekom početnog razdoblja od 30 dana uz mogućnost produljenja do najmanje 120 dana”; budući da članak 1. točku (b) treba revidirati kako bi primjereno odgovarala zahtjevnom geopolitičkom okružju; budući da su države članice još uvijek daleko od ostvarenja tog cilja;

E.	budući da je više nego ikad potrebno uspostaviti zajedničku strategiju obrane EU-a u kontekstu sve većih višestrukih prijetnji;

budući da ambicija u sklopu Globalne strategije EU-a u području sigurnosti i obrane obuhvaća upravljanje krizama i izgradnju kapaciteta u partnerskim zemljama s ciljem zaštite Europe i njezinih građana; budući da se nijedna država članica ne može sama zaštititi, jer su sigurnosne i obrambene prijetnje s kojima se EU suočava i koje su usmjerene na građane, područja i infrastrukture, zajedničke i višedimenzionalne pa se pojedinačne države članice ne mogu s njima suočiti; budući da bi djelotvoran sustav za učinkovitu, usklađenu stratešku i zajedničku upotrebu resursa na razini EU-a bio koristan za cjelokupnu razinu sigurnosti i obrane EU-a i da je potrebniji više nego ikad zbog brzog pogoršanja sigurnosnog okruženja; budući da je potrebno uložiti veće napore u suradnju u području kiberobrane, kao što su razmjena informacija, osposobljavanje i operativna potpora, kako bi se bolje suzbile hibridne prijetnje;

budući da su glavni akteri PESCO-a države članice sudionice koje daju kapacitete za provedbu ZSOP-a (članak 42. stavak 1. i članak 42. stavak 3. UEU-a) i koje te kapacitete šalju u operacije EU-a i misije u okviru zadaća koje im Vijeće povjeri u sklopu okvira Unije (članak 42. stavci 1., 4. i 5., članak 43. i članak 44. UEU-a) te koje po potrebi razvijaju svoje obrambene kapacitete, među ostalim, u okviru Europske obrambene agencije (članak 42. stavak 3. i članak 45. UEU-a);

budući da je dugoročna vizija PESCO-a pružiti Uniji operativni kapacitet koji se temelji na vojnim sredstvima, dopunjenima civilnim sredstvima, kako bi se postigli usklađeni kapaciteti širokog spektra mogućnosti dostupni dostupni državama članicama za vojni ZSOP; budući da bi PESCO trebao poboljšati kapacitete EU-a da djeluje kao međunarodni pružatelj sigurnosti kako bi učinkovito i vjerodostojno pridonio međunarodnoj, regionalnoj i europskoj sigurnosti, uključujući kroz sprječavanje uvoza nesigurnosti, te poboljšao interoperabilnost kako bi se zaštitili građani EU-a i postigla najveća moguća učinkovitost rashoda za obranu smanjenjem udvostručavanja, viška kapaciteta i nekoordinirane nabave;

budući da će u skladu s odlukom Vijeća 2017/2315 o uspostavi PESCO-a pojačani obrambeni kapaciteti država članica koristiti i NATO-u, vodeći se načelom jedinstva snaga, pod uvjetom da se spriječi udvostručavanje i daje prednost interoperabilnosti, a istodobno će se jačati europski stup unutar saveza i odgovoriti na opetovane pozive na uravnoteženiju transatlantsku podjelu tereta; budući da je NATO i dalje temelj sigurnosne strukture mnogih država članica;

budući da se PESCO-om stvara obvezujući okvir među državama članicama sudionicama, koje su se obvezale na zajedničko ulaganje, planiranje, razvoj i upravljanje obrambenim kapacitetima u okviru Unije na stalan i strukturiran način, preuzimanjem 20 snažnih obveza u pet područja utvrđenih UEU-om; budući da te obveze trebaju predstavljati pomak od puke obrambene suradnje prema potpunoj interoperabilnosti i poboljšanju obrambenih snaga država članica kroz uzajamno korisna bilateralna partnerstva; budući da tajništvo PESCO-a svake godine ocjenjuje te snažne obveze u nacionalnim provedbenim planovima, kojima države članice sudionice imaju pristup; budući da unatoč tim snažnim obvezama, ne postoji djelotvoran mehanizam usklađivanja za PESCO; budući da bi se projekti PESCO-a trebali provoditi na način koji odražava industrijske kapacitete te uzima u obzir problem udvostručavanja ili proračunska ograničenja država članica sudionica; budući da treba poboljšati djelotvoran mehanizam usklađivanja za PESCO;

budući da države članice sudionice moraju pokazati potpunu političku predanost prema 20 snažnih obveza koje su preuzele; budući da ciklusi planiranja vojnih kapaciteta obično traju dulje od tri godine; budući da su trenutačni ciklusi planiranja vojnih kapaciteta većinom potaknuti prethodno utvrđenim procesom obrambenog planiranja NATO-a; budući da bi trebalo ostvariti veći napredak u pogledu znatnog uključivanja PESCO-a u nacionalne postupke obrambenog planiranja kako bi se osigurala sposobnost država članica sudionica da dovrše projekte PESCO-a;

budući da se PESCO u početku smatrao avangardnim jer ga čine države članice koje žele i mogu unaprijediti svoju suradnju na području obrane na novu razinu ambicije; budući da činjenica da obuhvaća 25 država članica ne smije dovesti do toga da pristup „najmanjeg zajedničkog nazivnika” ograniči PESCO; budući da broj država članica sudionica ukazuje na spremnost na bližu suradnju u području sigurnosti i obrane;

budući da su prva tri kruga projekata PESCO-a rezultirala s predlaganjem i usvajanjem 47 projekata; budući da do sada nijedan od njih nije realiziran; budući da su projekti prvog kruga uglavnom projekti razvoja kapacitetâ koji uključuju maksimalan broj država članica; budući da željeno uključivanje sudjelovanja u projektima u okviru PESCO-a ne bi trebalo dovesti do razvodnjavanja ambicija država članica sudionica; budući da je u okviru PESCO-a ključno usredotočiti se na projekte koji zaista osiguravaju dodanu vrijednost;

budući da se čini da nema sveobuhvatne zajedničke logike među 47 projekata PESCO-a; budući da trenutačnom popisu projekata nedostaju dosljednost, široko područje primjene i strateška ambicija pa tako nisu uklonjeni najočitiji nedostaci u pogledu kapaciteta te da se uklanjanju ključnih nedostataka koji su utvrđeni u procesu ostvarivanja glavnog cilja kroz plan za razvoj kapaciteta (CDP) i Koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane (CARD) ne pristupa na odgovarajući način niti u cijelosti; budući da je jedan od tih projekata zaustavljen kako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručavanje; budući da ostali projekti nisu ostvarili dovoljan napredak ili im prijeti rizik od obustave, dok je oko 30 projekata još uvijek u fazi razvoja koncepta i pripreme; budući da razvoj ambicioznih projekata za vojne kapacitete može trajati do 10 godina; budući da se velika većina projekata PESCO-a podudara s nedostacima Europskog fonda za obranu i NATO-a;

O.	budući da druga faza PESCO-a počinje 2021.; budući da će se u toj drugoj fazi ostvariti konkretni i značajni rezultati, što znači da je potrebno uspostavljanje prioriteta među projektima;

budući da su određeni projekti PESCO-a usmjereni na operativno raspoređivanje, kao što su glavna operacija EUFOR-a za odgovor na krizu (EUFOR CROC), vojna mobilnost i mreža logističkih čvorišta, dok su drugi više usmjereni na razvoj vojnih kapaciteta, kao što su timovi za brz odgovor na kiberincidente i uzajamna pomoć u području kibersigurnosti (CRRT); budući da su oba pristupa potrebna da se znatno pridonese razvoju zajedničke integrirane sigurnosne i obrambene strategije EU-a;

Q.	budući da neki od strateški najvažnijih projekata PESCO-a imaju potencijal da odlučno doprinesu strateškoj autonomiji Unije i da odlučno doprinesu stvaranju usklađenih kapaciteta širokog spektra mogućnosti;

R.	budući da su veliki europski obrambeni projekti, kao što su budući borbeni zračni sustav (engl. Future Air Combat System, FCAS) i glavni borbeni kopneni sustav (engl. Main Ground Combat System, MGCS), trenutačno izvan djelokruga PESCO-a;

S.	budući da je ključno odrediti prioritete i ukloniti nedostatke u pogledu kapaciteta utvrđene u planu za razvoj kapaciteta (CDP) te nadovezati se na Koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane (CARD) s ciljem povećanja strateške autonomije Europe;

budući da se samo neki od trenutačnih projekata PESCO-a u dovoljnoj mjeri bave nedostacima u kapacitetima utvrđenima u okviru plana za razvoj kapaciteta (CDP) i Koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane (CARD) ili već u dovoljnoj mjeri uzimaju u obzir ciljeve za razvoj kapaciteta visokog utjecaja (engl. High Impact Capacity Goals, HICG) koji proizlaze iz plana za razvoj kapaciteta (CDP) te ih treba smatrati prioritetima;

U.	budući da je potrebno dodatno poboljšati usklađenost, dosljednost i uzajamnu potporu među PESCO-om, CARD-om, nacionalnim provedbenim planovima (NIP-ovima) i CDP-om;

V.	budući da postupak obrambenog planiranja NATO-a (NDPP) doprinosi nacionalnim postupcima obrambenog planiranja u 21 državi članici sudionici koja je članica NATO-a;

W.	budući da se interakcije među nacionalnim prioritetima država članica, prioritetima EU-a i prioritetima NATO-a trebaju dogoditi čim prije; budući da prioriteti EU-a i NATO trebaju biti usklađeniji kako bi se postigli ciljevi EU-a u pogledu kapaciteta;

X.	budući da bi PESCO, uzimajući u obzir različitu prirodu tih dviju organizacija i njihove nadležnosti, trebao biti učinkovit i komplementaran alat za ostvarenje prioriteta u pogledu razvoja kapaciteta i pružanje vojnih kapaciteta utvrđenih u EU-u te on može doprinijeti ciljevima NATO-a;

budući da bi zajedno s Globalnom strategijom EU-a, određena obrambeno-sigurnosna strategija, kao što je Bijela knjiga sigurnosti i obrane EU-a, koja se predlaže u brojnim izvješćima Parlamenta, mogla olakšati zajedničko razumijevanje trenutačnih i budućih izazova te pružiti važnu smjernicu za PESCO i CDP na temelju razumijevanja strateških ambicija i mjera koje dugoročno treba poduzeti;

budući da projekti PESCO-a trenutačno ovise o financijskim doprinosima 25 država članica sudionica; budući da se očekuje da će zbog pandemije uzrokovane bolešću COVID-19 nacionalni proračuni za obranu biti smanjeni; budući da bi, paradoksalno, nekoliko od 47 trenutačnih projekata PESCO-a, pod uvjetom da se odgovarajuće financiraju, moglo poboljšati pripremljenost država članica dođe li do druge velike javnozdravstvene krize: vojna mobilnost, europsko medicinsko zapovjedništvo i mnogi drugi projekti u područjima povezanima s logistikom i prijevozom, zdravstvenom skrbi, pomoći u slučaju katastrofa, pripravnosti na kemijsko, biološko, radiološko i nuklearno oružje te borbe protiv zlonamjernih kiberaktivnosti i neprijateljskih kampanja dezinformiranja; budući da bi smanjenje financiranja strateških kapaciteta koji trenutačno nedostaju EU-u i njegovim državama članicama oslabilo i njihovu sposobnost zajedničkog djelovanja protiv budućih pandemija, KBRN prijetnji i drugih nepredvidivih rizika sa znatnim međunarodnim posljedicama;

AA.

budući da će financiranje prometne infrastrukture s dvojnom namjenom biti korisno i za civilnu i za vojnu mobilnost i budući da bi se provedbom usklađenih administrativnih postupaka sredstva mogla rasporediti putem odgovarajućih opskrbnih pravaca diljem Europe te pomoći pri izgradnji zajedničkog sigurnosnog i obrambenog okruženja;

AB.	budući da se PESCO i budući europski obrambeni fond (EDF) moraju međusobno upotpunjavati i budući da se njihova međusobna povezanost mora dalje razvijati kako bi se ostvarili ključni kapaciteti utvrđeni u okviru CDP-a;

AC.

budući da je mogućnost primanja sufinanciranja za istraživačke i razvojne kapacitete koji proizlaze iz određenih projekata u okviru PESCO-a putem budućeg ERF-a dovela do toga da države članice sudionice povećavaju svoje prijedloge te potakla razmjene i suradnju; budući da se svi prijedlozi moraju voditi najboljim zajedničkim strateškim interesima EU-a;

AD.

budući da bi, u nekim specifičnim slučajevima, sudjelovanje trećih zemalja, pod uvjetom da ispunjavaju dogovoreni skup političkih materijalnih i pravnih uvjeta, u pojedinačnim projektima PESCO-a moglo biti od strateškog interesa za Uniju, posebno u pogledu pružanja tehničkog stručnog znanja ili dodatnih kapaciteta te u slučaju strateških partnera; budući da moguće sudjelovanje trećih zemalja u projektima PESCO-a ne bi trebalo narušiti cilj poticanja ZSOP-a u EU-u;

AE.

budući da sudjelovanje trećih zemalja može biti samo iznimno, o čemu se odlučuje na pojedinačnoj osnovi i na poziv država članica EU-a; budući da bi svako takvo sudjelovanje trebalo pružiti dodanu vrijednost određenim projektima i doprinijeti jačanju PESCO-a i ZSOP-a te ispunjavanju zahtjevnijih obveza, podložno vrlo strogim uvjetima i na temelju utvrđenog i učinkovitog reciprociteta;

AF.	budući da je već odavno potreban sporazum o sudjelovanju trećih zemalja u projektima PESCO-a;

AG.	budući da je Parlament, uzimajući u obzir trenutačnu ulogu Političkog i sigurnosnog odbora (PSC) u kontekstu PESCO-a i razvoja kapaciteta, već zatražio da se „mandat Političkog i sigurnosnog odbora (PSC) iz članka 38. UEU-a treba tumačiti restriktivno”;

AH.

budući da PESCO-om upravljaju države članice sudionice; budući da bi tajništvo PESCO-a trebalo nastaviti poticati suradnju s drugim akterima EU-a u pogledu mogućih sinergija s drugim instrumentima i inicijativama EU-a kako bi se osigurala transparentnost i uključivost te izbjeglo nepotrebno udvostručavanje;

AI.	budući da bi produbljivanje suradnje među državama članicama u području obrane na razini EU-a trebalo pratiti jačanje ovlasti nadzora parlamenata država članica i Europskog parlamenta;

AJ.

budući da bi se Instrument za povezivanje Europe trebao usredotočiti na projekte povezane s vojnom mobilnošću i interoperabilnošću, koji su ključni u slučaju neočekivanih sukoba i kriza; budući da bi PESCO trebao doprinijeti stvaranju djelotvornog schengenskog područja u pogledu vojne mobilnosti, s ciljem skraćenja postupaka na granicama i svođenja infrastrukturnih opterećenja na minimum; budući da bi u tom pogledu trebalo pozdraviti projekt Rail Baltica, koji je ključan za integraciju baltičkih zemalja u europsku željezničku mrežu, i da bi njegova potpuna učinkovitost trebala biti zajamčena;

AK.	budući da PESCO u tom pogledu može pridonijeti većoj dosljednosti, usklađenosti i interoperabilnosti u području sigurnosti i obrane te učvršćivanju solidarnosti, kohezije i otpornosti Unije;

AL.	budući da bi Parlament, zajedno s Vijećem, trebao izvršavati zakonodavne i proračunske funkcije, kao i funkcije političkog nadzora i savjetovanja kako je navedeno u Ugovorima;

AM.	budući da Parlament poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da proslijedi svoje godišnje izvješće o provedbi PESCO-a;

AN.	budući da će zajednička nastojanja država članica sudionica u području istraživanja i razvoja u okviru PESCO-a zamijeniti znatna tehnološka postignuća i tako Uniji pružiti konkurentsku prednost u područjima suvremenih obrambenih kapaciteta;

preporučuje Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da:

(a)

u skladu s člankom 36. UEU-a informiraju Parlament i savjetuju se s njime o reviziji PESCO-a te da se pobrinu da su stajališta Parlamenta uzeta u obzir, posebno u kontekstu aktualnog strateškog preispitivanja prve faze PESCO-a, koja završava 2020. kako bi se osigurala veća odgovornost, transparentnost i kontrola;

(b)	naglašava važnost prioritetnog rješavanja sukoba;

(c)

provedu stratešku viziju Unije i definiraju zajedničke prijetnje tako da, među ostalim, implementiraju razinu ambicije koja je definirana Globalnom strategijom EU-a iz 2016., uključujući kroz tekuće aktivnosti Strateškog kompasa, što se treba provesti u suradnji sa svim relevantnim dionicima i institucijama, te da osnaže operativnu dimenziju PESCO-a;

(d)	na temelju rezultata rasprave o Strateškom kompasu što prije pripreme sveobuhvatnu Bijelu knjigu sigurnosti i obrane EU-a; prime na znanje da se prvi rezultati Strateškog kompasa očekuju u prvoj polovini 2022.;

(e)	osiguraju sinergijske učinke i usklađenost među različitim obrambenim inicijativama i operacijama EU-a;

(f)

fokusiranim prijedlozima i odgovarajućom komunikacijom potaknu države članice sudionice da usku fokusiranost s nacionalne obrane razviju u snažniju europsku obranu te da strukturiranim naporima unaprijede primjenu europskog suradničkog pristupa kao prioritetnog jer nijedna pojedinačna država članica nema potencijala da sama riješi utvrđene nedostatne kapacitete; potaknu države članice sudionice i države članice općenito da ne smanjuju svoju potrošnju u području obrane u nadolazećim godinama, a posebno svoju financijsku uključenost u europske projekte suradnje;

(g)	povećaju proračunsku ambiciju EU-a za jačanje obrambenih kapaciteta, osobito dovoljnim financiranjem budućeg EDF-a i vojne mobilnosti u nadolazećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO);

(h)

da osiguraju da se PESCO učinkovito koristi kao instrument za održivu i učinkovitu obrambenu suradnju EU-a, poboljšanje obrambenih kapaciteta država članica sudionica i interoperabilnost kao zajedničkog cilja, posebno u pogledu dostupnosti, interoperabilnosti, fleksibilnosti i mogućnosti raspoređivanja snaga u skladu s ambicijama za veću stratešku autonomiju EU-a, uz istodobno održavanje bliske suradnje između država članica koje žele sudjelovati, povećanje suradnje EU-a i NATO-a u pogledu članica i EU-a i NATO-a i održavanje bliske suradnje s drugim međunarodnim partnerima;

(i)

osiguraju da je EDF-ovo financiranje kapaciteta izvedenih iz projekata PESCO-a usredotočeno na skup ključnih strateških projekata, u skladu s prioritetima CDP-a, a kako bi maksimizirao njegov utjecaj; osiguraju da je odabir projekta PESCO-a u skladu s ciljevima za razvoj kapaciteta visokog utjecaja CDP-a;

(j)	prepoznaju da Parlament, zajedno s Vijećem, izvršava zakonodavne i proračunske funkcije, kao i funkcije političkog nadzora i savjetovanja kako je navedeno u Ugovorima;

(k)

u projektni ciklus PESCO-a izravno uključe poveznicu između PESCO-a i Europskog programa nabave za industrijski razvoj u području obrane i EDF-a u cilju djelotvornijeg doprinosa ostvarenju ciljeva Unije u području sigurnosti i obrane; definiraju dokumentaciju za svaki projekt prije odabira na proračunskoj strani;

(l)

usredotoče napore PESCO-a na projekte čiji je cilj sustavno jačanje vojne zajedničke sigurnosne i obrambene politike

(i)	koje pridonose otklanjanju znatnih nedostataka u kapacitetima s većim operativnim fokusom, kao izravan odgovor na potrebe europskih oružanih snaga uključenih u operacije,

(ii)	imaju stratešku i integrativnu dimenziju, kao što su EUFOR CROC, vojna mobilnost, mreža logističkih čvorišta ili CRRT, ili

(iii)

koje stvaraju dodatne sinergije i učinke razmjera, kada je to potrebno;

(m)	usmjere djelovanje PESCO-a na strukturne projekte koji imaju stvarnu europsku stratešku dimenziju kako bi se ojačala europska obrambena tehnološka i industrijska baza;

(n)	istaknu važnost malog broja strateških projekata, posebno strateških pospješitelja (zapovjedništvo i nadzor, promet, obavještajni rad), kojima bi trebalo dati prednost jer polažu temelje za integriraniju europsku obranu;

(o)

primijete da se osnivanje PESCO-a u okviru Ugovora iz Lisabona smatralo uspostavom avangarde država članica koje su voljne udružiti resurse i sposobnosti za postizanje ambicioznih zajedničkih ciljeva u području sigurnosti i obrane; razmotre potrebu da Unija treba postupno razvijati zajednički okvir pod odgovornošću potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, u okviru kojeg bi države članice provodile vlastite revizije nacionalne obrambene politike, dijelile rezultate i objedinjavale obavještajne podatke kao sredstvo za uspostavu temelja istinske europske obrane;

(p)

u tom pogledu prepoznaju vrijednost političkih smjernica Komisije o obrambenoj politici, a posebno u pogledu potrebe za odvažnim koracima prema istinskoj europskoj obrambenoj uniji te za integriranim i sveobuhvatnim pristupom sigurnosti EU-a; zauzmu stav da će osnivanje nove Glavne uprave Komisije za obrambenu industriju i svemir poslužiti kao katalizator za veću usklađenost, pravednu suradnju i integriranu koordinaciju pri stvaranju obrambenih kapaciteta diljem država članica, kao i za jačanje vojne infrastrukture EU-a te poboljšanje učinkovitosti industrije EU-a i unutarnjeg tržišta;

(q)

prepoznaju da bi Europski parlament trebao imati istaknutu ulogu u praćenju i nadzoru provedbe i evaluacije ZSOP-a; u cijelosti obavještavaju Parlament i savjetuju se s njime u kontekstu aktualne strateške revizije prve faze PESCO-a koja završava 2020.; da zauzmu stajalište da bi produbljivanje suradnje među državama članicama u području obrane na razini EU-a trebalo pratiti jačanje ovlasti nadzora Parlamenta;

(r)

nastoje osigurati da ključni kapaciteti kao što su buduće kopnene, morske, zračne, kiber i ostale platforme za oružane snage država članica dođu pod okrilje PESCO-a ili da barem budu blisko povezane s njim, kada je to moguće radi

(i)	povećanja operativne pripravnosti vojnog ZSOP-a i

(ii)	jamstva da su napori u okviru PESCO-a komplementarni s postojećim kapacitetima i da se upotrebljavaju na način kojim se rješavaju postojeći nedostaci i nadoknađuju režijski troškovi;

(s)	osmisle inovativne poticaje kako bi se poboljšali interoperabilnost i raspoređivanje misija i operacija ZSOP-a;

(t)	povećaju ulaganja u međusobno povezivanje civilne prometne infrastrukture u skladu s planiranjem za vojnu mobilnost;

(u)

u sklopu reforme sustava borbenih skupina EU-a prouče treba li se sustav dovesti pod okrilje PESCO-a kako bi se uspostavom stalnih multinacionalnih jedinica čiji je cilj izvršavanje vojnih zadaća iz članka 43. stavka 1. UEU-a povećali operativni kapacitet, modularnost i agilnost te poboljšanje sposobnost EU-a za provedbu operacija upravljanja krizama, uključujući one najzahtjevnije, kao što je uspostava mira te da ih koriste kao stratešku silu iznad obzora;

(v)

podupiru i promiču, kada je to potrebno, grupiranje projekata PESCO-a po skupinama sposobnosti te da procijene njihovu stratešku važnost, imajući na umu cilj postizanja 'usklađenih kapaciteta širokog spektra mogućnost uz usmjeravanje napora na one s najvećim potencijalom za postizanje europske strateške autonomije; preispitaju trenutačni popis od 47 projekata te da, u skladu s odlukom država članica sudionica, grupiraju ili ukinu projekte koji dovoljno ne napreduju ili od kojih nema dovoljne uzajamne koristi za Europsku uniju;

(w)

promiču usklađenost s 20 obveza PESCO-a jasnim i jednostavnim definiranjem referentnih mjerila za usklađenost te jamstvom da se budući prijedlozi projekata bave određenim prioritetima razvoja kapaciteta EU-a; osiguraju da revizije napretka projekta budu utemeljene na jasnim i transparentnim kriterijima, uključujući projekte koji su sufinancirani u okviru EDIDP-a / budućeg EDF-a; osiguraju da takvi kriteriji služe kao referentno mjerilo za sve države članice koje sudjeluju u projektima PESCO-a; osiguraju da države članice sudionice dodatno povećaju kvalitetu i granularnost informacija sadržanih u njihovim nacionalnim provedbenim planovima, u kojima navode kako namjeravaju ispuniti 20 obveza u okviru PESCO-a;

(x)

poboljšaju usklađenosti alata i inicijativa EU-a za obrambeno planiranje i razvoj; iskoriste sinergije između projektnog ciklusa PESCO-a i drugih procesa jačanja obrambenih kapaciteta, kao što su glavni cilj EU-a, CDP i CARD, kako bi se omogućila predaja usredotočenih, zrelih, razrađenih i strukturiranih projekata; osiguraju da ciklus predaje omogućuje usklađenu provedbu nekoliko europskih inicijativa, uključujući EDF;

(y)	potiču države članice sudionice da uključe CDP u svoje nacionalne postupke obrambenog planiranja s ciljem uklanjanja nedostataka u pogledu kapaciteta;

(z)

potvrde središnju ulogu tajništva PESCO-a kao jedinstvene kontaktne točke za sve projekte i pozovu tajništvo da na temelju informacija koje prikupe države članice zadužene za koordinaciju projekta redovito dostavlja Parlamentu informacije o napretku projekata te za potrebe svih dionika; potiču države članice sudionice da nastave sudjelovati u učinkovitijem dijalogu s tajništvom PESCO-a u pogledu preispitivanja i ažuriranja njihovih nacionalnih provedbenih planova;

(aa)	pozovu države članice sudionice da osiguraju konkretan napredak u provedbi tekućih projekata PESCO-a;

(ab)	razjasne ulogu Političkog i sigurnosnog odbora u procesu PESCO-a, što nije utvrđeno u UEU-u, te da u tom kontekstu osiguraju važnu ulogu Vojnog odbora Europske unije (EUMC) u ad hoc vojnom savjetovanju potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku;

(ac)	uključe EUMC u definiranje 'usklađenih kapaciteta širokog spektra mogućnost;

(ad)

ispitaju uspostavu Vijeća EU-a za obranu na temelju postojećeg Vijeća za vanjske poslove u formatu ministara obrane, koje je ujedno i ministarski upravljački odbor EDA-e i format ministara obrane EU-a u sklopu PESCO-a, kako bi se, prema potrebi, zajamčilo davanje prioriteta resursima te učinkovita suradnja i integracija među državama članicama;

(ae)	razjasne ili definiraju poveznicu između PESCO-ova i EDF-ova upravljanja te da informiraju Parlament u ex-post kontrolnom procesu kad je riječ o EDF-ovu financiranju projekata PESCO-a;

(af)	u skladu sa zahtjevima nekih država članica sudionica razmotre mogućnost promjene ciklusa predaje projekata PESCO-a kako bi se povećali fokus i razrađenost te struktura takvih projekata;

(ag)

razjasne pravila koja određuju sudjelovanje trećih strana u PESCO-u uzimajući u obzir važnost autonomije EU-a u donošenju odluka i potpuni reciprocitet i razumijevanje da je pojedinačan pristup najkorisniji za EU, uzimajući u obzir

(i)	potrebu da se pripremi i donese sveobuhvatan i temeljni dokument kojim se uređuje buduća suradnja s trećim stranama koje sudjeluju u projektima PESCO-a i

(ii)	činjenicu da postupak odlučivanja u pogledu sudjelovanja trećih strana treba osigurati na razini svakog pojedinačnog projekta PESCO-a;

(ah)	potiču na to da „buduće prijetnje” budu temelj budućih prijedloga projekata PESCO-a; osnaže partnerstva s NATO-om, UN-om, Afričkom unijom i drugima; osiguraju da se sudjelovanje MSP-ova i njihovo uključivanje uzmu u obzir u svim relevantnim aspektima projekata u okviru PESCO-a;

(ai)

osiguraju da projekti PESCO-a dodatno razviju i povećaju industrijske kapacitete država članica sudionica u područjima nanotehnologije, superračunala, umjetne inteligencije, tehnologije bespilotnih letjelica, robotike itd., osiguravajući europsku samodostatnost i neovisnost u odnosu na strane uvoznike u tim područjima, i da potiču stvaranje novih radnih mjesta;

(aj)

prepoznaju da je pandemija prouzročena bolešću COVID-19 pokazala da Unija nema dovoljnu nadležnost u području zdravstvene skrbi; prepoznaju da je istovremeno potrebno uspostaviti zajedničku obrambenu strategiju EU-a kako bi se reagiralo u slučaju napada na granice i teritorije EU-a te da je PESCO pozitivan korak prema ostvarenju tog cilja;

(ak)

priznaju ključnu ulogu koju su europske oružane snage imale u suočavanju s problemima izazvanima pandemijom bolesti COVID-19, i u pogledu upravljanja kriznim situacijama u području zdravlja tako i u pogledu pružanja potpore civilnim misijama i operacijama, te prepoznaju da one imaju i prekograničnu dimenziju i funkciju solidarnosti; ističu potencijalne koristi novih ambicioznih projekata PESCO-a za razvoj zajedničkih europskih kapaciteta u tom području, čime bi se proširio rad u okviru prijašnjih projekata, posebno Raspoloživih vojnih kapaciteta za pomoć u slučaju katastrofa i Europskog zdravstvenog zapovjedništva;

(al)	pozovu Vijeće i države članice sudionice da se usredotoče na kiberotpornost i pripreme zajedničku strategiju i postupke za reagiranje na kiberincidente u okviru projekata PESCO-a kako bi se stvorilo otpornije okružje u državama članicama;

(am)

prime na znanje stajalište Parlamenta o Konferenciji o budućnosti Europe izraženo u rezoluciji od 15. siječnja 2020. (8), prema kojem bi sigurnost i uloga EU-a u svijetu trebali biti utvrđeni u okviru unaprijed definiranih političkih prioriteta, čiji popis nije konačan, te prepoznaju da bi to bila prilika za uključivanje građana u raspravu o jačanju PESCO-a kao načinu ostvarivanja napretka prema autonomnoj zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici za našu Uniju.

nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

(1) SL L 331, 14.12.2017., str. 57.

(2) SL L 65, 8.3.2018., str. 24.

(3) SL L 161, 26.6.2018., str. 37.

(4) SL L 294, 21.11.2018., str. 18.

(5) SL L 293, 14.11. 2019., str. 113.

(6) SL C 374, 16.10.2018., str. 1.

(7) SL C 263, 25.7.2018., str. 125.

(8) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0010.

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/224

P9_TA(2020)0280

Preporuka Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o odnosima s Bjelarusom

Preporuka Europskog parlamenta Vijeću od 21. listopada 2020. o preporuci Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o odnosima s Bjelarusom (2020/2081(INI))

(2021/C 404/14)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članke 2., 3. i 8. te glavu V., posebno članke 21., 22., 36. i 37. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), kao i dio peti Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Bjelarusu od 15. veljače 2016.,

—	uzimajući u obzir uspostavu Istočnog partnerstva u Pragu 7. svibnja 2009. kao zajedničkog pothvata EU-a i njegovih šest istočnoeuropskih partnera, Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Republike Moldove i Ukrajine,

—	uzimajući u obzir zajedničke izjave sa sastanaka na vrhu o Istočnom partnerstvu održanih u Pragu 2009., Varšavi 2011., Vilniusu 2013., Rigi 2015., Bruxellesu 2017. i videokonferencije čelnika Istočnog partnerstva 2020.,

—	uzimajući u obzir Sporazum između Europske unije i Republike Bjelarus o ponovnom prihvatu osoba s neovlaštenim boravkom, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2020. (1),

—	uzimajući u obzir Sporazum između Europske unije i Republike Bjelarus o pojednostavljenju izdavanja viza (2), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2020.,

—	uzimajući u obzir šesti krug bilateralnog dijaloga o ljudskim pravima između EU-a i Bjelarusa održan 18. lipnja 2019. u Bruxellesu,

—	uzimajući u obzir zajedničku izjavu Visokog predstavnika / potpredsjednika Josepa Borrella i povjerenika za susjedstvo i proširenje Olivéra Várhelyija od 10. kolovoza 2020., kao i izjavu, u ime Europske unije, Visokog predstavnika o predsjedničkim izborima u Bjelarusu od 11. kolovoza 2020.,

—	uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika ESVD-a od 19. lipnja 2020. o nedavnim događajima u Bjelarusu i izjave Visokog predstavnika / potpredsjednika Komisije Josepa Borrella u vezi s izborima u Bjelarusu od 14. srpnja 2020., 7. kolovoza 2020. i 17. kolovoza 2020.,

—	uzimajući u obzir izjave glasnogovornika ESVD-a o primjeni smrtne kazne u Bjelarusu, posebno od 30. srpnja 2019., 28. listopada 2019., 20. prosinca 2019., 11. siječnja 2020. i 7. ožujka 2020.,

—	uzimajući u obzir preporuku Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Istočnom partnerstvu, uoči sastanka na vrhu u lipnju 2020.,

—	uzimajući u obzir izvješće posebne izvjestiteljice UN-ova Vijeća za ljudska prava o stanju ljudskih prava u Bjelarusu od 10. srpnja 2020.,

—	uzimajući u obzir izjave UN-a o stanju u Bjelarusu, posebno izjave visoke povjerenice UN-a za ljudska prava od 12. kolovoza 2020., posebnih izvjestitelja UN-a za ljudska prava od 13. kolovoza 2020. i glasnogovornika visoke povjerenice UN-a za ljudska prava od 21. kolovoza 2020.,

—	uzimajući u obzir izjavu predsjednika Europskog parlamenta od 13. kolovoza 2020. u kojoj poziva na zaustavljanje nasilja u Bjelarusu,

—	uzimajući u obzir zajedničku izjavu o Bjelarusu političkih čelnika klubova zastupnika EPP-a, S&D-a, Renew Europe, Verts/ALE-a i ECR-a u Europskom parlamentu od 17. kolovoza 2020.,

—

uzimajući u obzir glavne zaključke izvanrednog sastanka Vijeća za vanjske poslove od 14. kolovoza 2020. kao i zaključke predsjednika Europskog vijeća od 19. kolovoza 2020. o stanju u Bjelarusu nakon predsjedničkih izbora održanih 9. kolovoza 2020. i zaključke Europskog vijeća od 1. listopada 2020. i Vijeća za vanjske poslove od 12. listopada 2020. o uvođenju restriktivnih mjera protiv pojedinaca za koje je utvrđeno da su odgovorni za represiju i zastrašivanje mirnih prosvjednika, članova oporbe i novinara nakon predsjedničkih izbora 2020. u Bjelarusu, kao i za povrede u vezi s izborima,

—	uzimajući u obzir otvoreno pismo o aktivnostima diplomatskog promatranja tijekom predsjedničkih izbora 2020. u Bjelarusu (Minsk, 13. kolovoza 2020.),

—	uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

—	uzimajući u obzir Globalnu strategiju EU-a i revidiranu europsku politiku susjedstva,

—

uzimajući u obzir rezolucije o Bjelarusu, posebno one od 24. studenoga 2016. o stanju u Bjelarusu (3), od 6. travnja 2017. o stanju u Bjelarusu (4), od 19. travnja 2018. o Bjelarusu (5), od 4. listopada 2018. o pogoršavanju medijskih sloboda u Bjelarusu, a posebno o slučaju Povelje 97 (6), i od 17. rujna 2020. o stanju u Bjelarusu (7),

—	uzimajući u obzir članak 118. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0167/2020),

budući da su postupanja Lukašenkova režima kriminalna te protivna europskim vrijednostima, načelima demokracije i volji bjeloruskog naroda; budući da je, unatoč znatnim ograničenjima temeljnih sloboda i ljudskih prava koja su i dalje prisutna u Bjelarusu, politika kritičke suradnje EU-a s Bjelarusom polučila određene rezultate u vidu potpisanih sporazuma i pojačane suradnje u područjima kao što su okoliš i povezivost, prekogranična suradnja i upravljanje granicama, ali su rezultati u vidu poštovanja temeljnih vrijednosti Istočnog partnerstva nedostatni; budući da nezakoniti postupci bjeloruskog režima ugrožavaju rezultate odnosa između EU-a i Bjelarusa te se moraju temeljito preispitati s obzirom na to da režim ne poštuje svoje obveze u okviru međunarodnog prava i svoje sporazume s EU-om; budući da će odnos EU-a i Bjelarusa ubuduće biti utvrđen u prioritetima partnerstva koje će dogovoriti EU i nova, legitimna, demokratski izabrana vlada Bjelarusa i koji bi se trebali temeljiti na zajedničkim vrijednostima na kojima je izgrađen EU, tj. na demokraciji, vladavini prava, poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda;

B.	budući da narod Bjelarusa dijeli zajedničku europsku baštinu i kulturu i izravno graniči s trima državama članicama EU-a; budući da stanje u Bjelarusu može izravno utjecati na EU;

budući da nijedan od parlamentarnih ili predsjedničkih izbora održanih u Bjelarusu od 1994. do danas nije bio slobodan i pošten, ali unatoč tim teškim nedemokratskim uvjetima bjeloruski je narod jasno glasao za promjenu nakon više od dva desetljeća ugnjetavanja; budući da nedavni predsjednički izbori nisu bili ni slobodni ni pravedni te da se čak i više od prethodnih povezuju s neuvažavanjem temeljnih sloboda okupljanja, udruživanja i izražavanja te su održani nakon kratke predizborne kampanje, u iznimno ograničavajućem okruženju obilježenom represijom koje nije omogućilo smisleno ili konkurentno političko nadmetanje;

D.	budući da bjeloruske vlasti nisu poštovale minimalne međunarodne standarde za vjerodostojan, transparentan, slobodan i pravedan predsjednički izborni postupak;

budući da je kampanja za predsjedničke izbore bila obilježena raširenim birokratskim upletanjem koje pogoduje aktualnom predsjedniku, zastrašivanjem i represijom prema drugim kandidatima, njihovim obiteljima i pristašama, uskraćivanjem registracije kandidata koji su prikupili dovoljan broj potpisa, višestrukim uhićenjima i pokušaja ušutkavanja neovisnih novinara i blogera te uklanjanja disidentskih internetskih stranica;

budući da zbog restriktivnog i proizvoljnog postupka registracije većina kandidata nije mogla sudjelovati, što uključuje i uhićenje glavnog predsjedničkog kandidata Viktora Babarike i Sergeja Tihanovskog, supruga druge ključne kandidatkinje Svetlane Tihanovske, te odbijanje Središnjeg izbornog povjerenstva da ključnom oporbenom kandidatu Valeriju Cepkalu dozvoli da se registrira kao kandidat na izborima zbog nedovoljnog broja valjanih potpisa, bez mogućnosti podnošenja žalbe radi reevaluacije odbijenih potpisa; budući da se time naglašavaju nerazmjerne i nerazumne prepreke kandidaturi, što je u suprotnosti s obvezama OESS-a i drugim međunarodnim standardima; budući da je takvo isključivanje kandidata ograničilo mogućnost bjeloruskom narodu da izabere svoje kandidate;

budući da borci za ljudska prava za slobodne izbore izvješćuju o daljnjim mjerama kojima se oporbeni kandidati stavljaju u nepovoljan položaj, kao što su ograničavanje lokacija na kojima se mogu zakonito održati izborne aktivnosti, pritvaranje članova izbornih timova kandidata i blokiranje gotovo svih kandidata oporbe u izbornim povjerenstvima u izbornim jedinicama, što je dovelo do toga da 1,1 % ukupnog broja izabranih kandidata dolazi iz oporbenih stranaka, a 96,7 % iz provladinih stranaka;

H.	budući da bjeloruska vlada nije pravovremeno pozvala OESS/ODIHR na promatranje predsjedničkih izbora održanih 9. kolovoza 2020., zbog čega neovisni međunarodni promatrači nisu sudjelovali u promatranju tih izbora;

budući da je zbog ograničenja koja je Središnje izborno povjerenstvo nametnulo u kontekstu pandemije koronavirusa lokalnim promatračima izbora onemogućeno da u potpunosti izvršavaju svoje dužnosti tijekom svih faza glasovanja odnosno ranog glasovanja, glasovanja na dan izbora i glasovanja od kuće; budući da je bjeloruski režim koristio prijevremeno glasovanje kako bi višestruko povećao odaziv birača, štoviše, zabilježeni su brojni slučajevi prisilnog glasovanja određenih kategorija birača, primjerice vojnog osoblja, javnih službenika, zaposlenika poduzeća u državnom vlasništvu i građana koji žive u socijalnim stanovima; budući da su na dan izbora lokalni promatrači izbora bili spriječeni pratiti prebrojavanje glasova, a broj birača i izborni rezultati koje su objavila izborna povjerenstva u izbornim jedinicama i izborno povjerenstvo znatno su se razlikovali od njihovih zapažanja;

budući da su neovisne platforme koje su uspostavile organizacije civilnog društva Bjelarusa (kao što je Golos-Belarus2020.org) provele neovisne izlazne ankete i analizirale protokole s više od 200 izbornih povjerenstava na biračkim mjestima, koja su objavila stvarne rezultate, što jasno upućuje na činjenicu da je Svetlana Tihanovskaja dobila apsolutnu većinu glasova (u rasponu od 71,1 % do 97,6 %);

budući da je Središnje izborno povjerenstvo objavilo da je Aleksandar Lukašenko pobjednik izbora i da je navodno dobio 80,10 % glasova, a njegova glavna protivnica Svetlana Tihanovskaja 10,12 % glasova; budući da su se nepravilnosti na dan glasovanja stalno prijavljivale, ljudima je često uskraćeno pravo glasa, a protokoli političkih klubova zastupnika krivotvoreni su;

L.	budući da Europska unija i njezine države članice nisu priznale rezultate predsjedničkih izbora zbog velike sumnje u pravednost izbora, da su osudile nerazmjernu i neprihvatljivu uporabu sile protiv mirnih prosvjednika i poduprle pravo bjeloruskog naroda da odredi svoju budućnost;

budući da je Svetlana Tihanovskaja, predsjednica koju je izabrao bjeloruski narod, bila zastrašivana i prisiljena napustiti Bjelarus dva dana nakon predsjedničkih izbora; budući da su i drugi građanski i politički aktivisti i vođe radnika napustili Bjelarus zbog prijetnji njihovoj sigurnosti ili sigurnosti članova njihovih obitelji;

budući da bjeloruski režim odbija započeti nacionalni dijalog s narodom i ne priznaje Koordinacijsko vijeće koje je pokrenula Svetlana Tihanovskaja s jedinim ciljem olakšavanja mirnog i urednog prijenosa vlasti putem dijaloga te ga nastoji zastrašiti i raspustiti usmjeravanjem na njegove članove i pokretanjem kaznenog postupka protiv njih; budući da bjeloruske vlasti nisu još uvijek nisu pritvorile niti prisilno protjerale samo jedna članica predsjedništva Koordinacijskog vijeća, Svetlana Aleksijevič;

budući da je Bjelarus doživio nezapamćene mirne prosvjede u čitavoj zemlji na kojima se pozivalo na slobodne i poštene nove izbore nakon predsjedničkih izbora 9. kolovoza 2020. i objave lažiranih rezultata te proglašavanja pobjede aktualnog predsjednika; budući da su prosvjedi doveli do nasilne represije nad tisućama Bjelorusa koji su pritvoreni, stotine ih je hospitalizirano, a potvrđeno je najmanje šest poginulih te deseci nestalih;

P.	budući da Europski parlament izražava potporu zahtjevima bjeloruskog naroda za slobodne i poštene izbore i mogućnost slobodnog odlučivanja o budućnosti njihove zemlje;

Q.	budući da Europski parlament pozdravlja i potiče održavanje mirne organizacije nacionalnih prosvjeda i pohvaljuje ulogu i čvrsto vodstvo bjeloruskih žena;

budući da svjedočenja bjeloruskih prosvjednika o nehumanim uvjetima i postupcima kojima su bili izloženi tijekom nezakonitog pritvora uključuju izvješća o beskrajnim premlaćivanjima, silovanju, ponižavajućem postupanju, nehumanim uvjetima pritvora u prenapučenim ćelijama bez pristupa pitkoj vodi, hrani, sanitarnim objektima i medicinskoj pomoći; budući da si je bjeloruski oporbeni vođa i politički zatvorenik Paval Sjeviarjnek prerezao žile u prosvjedu protiv mučenja i nehumanih uvjeta u pritvoru; budući da su nakon izlaska iz pritvora mnogi hospitalizirani, dok su neki završili na odjelima intenzivne skrbi s ozljedama kao što su slomljeni udovi, napuknuće lubanje, oštećenje vida i sluha, a neke od tih ozljeda će, zajedno s psihološkim traumama, imati cjeloživotne učinke, uključujući neplodnost;

budući da su odmazde protiv protivnika režima, promatrača izbora, novinara, blogera, aktivista civilnog društva i boraca za ljudska prava, među ostalim fizičkim nasiljem, otmicama koje vrše nepoznate osobe bez identifikacijske isprave, administrativnim kaznama, prijetnjama gubitkom skrbništva nad djetetom, kaznenim postupcima te fizičkim i psihološkim mučenjem proteklih mjeseci u Bjelarusu postale uobičajene;

T.	budući da narodu Bjelarusa hitno trebaju pomoć i potpora međunarodne zajednice;

U.	budući da stanje u Bjelarusu zahtijeva hitnu međunarodnu istragu o kršenjima ljudskih prava mirnih prosvjednika i o prekomjernoj uporabi sile bjeloruskog režima;

budući da se okruženje u kojem djeluju borci za ljudska prava, predstavnici oporbe, civilnog društva i medija neprestano pogoršava i da su oni sustavno izloženi zastrašivanju, uznemiravanju i ograničavanju temeljnih sloboda; budući da se organizacijama za ljudska prava i drugim organizacijama civilnog društva sustavno uskraćuje registracija, a članstvo u neregistriranim skupinama i primanje sredstava iz inozemstva se kriminalizira; budući da se odvjetnike za ljudska prava izbacuje iz odvjetničke komore zbog branjenja pritvorenih civilnih i političkih aktivista koji se ne mogu osloniti na pošteno suđenje;

W.	budući da rašireno nekažnjavanje službenika za provedbu zakona doprinosi daljnjem kršenju ljudskih prava i odmazdama protiv boraca za ljudska prava i nevinih ljudi;

budući da se u Izvješću posebnog izvjestitelja o stanju ljudskih prava u Bjelarusu iz srpnja 2020. ne spominju znatnija poboljšanja u pravnoj i regulatornoj zaštiti ljudskih prava u Bjelarusu i da se povrh navedenih problema skreće pozornost na kontinuiranu primjenu smrtne kazne, raširenu diskriminaciju ugroženih skupina, uključujući žene, osobe s invaliditetom, etničke i vjerske manjine i pripadnike zajednice LGBTQI, kontinuiranu praksu prisilnog rada, mučenja i drugog okrutnog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja pritvorenika te diskriminaciju govornika bjeloruskog jezika;

budući da je prema bjeloruskim organizacijama za ljudska prava u Bjelarusu iz političkih razloga pritvoreno oko 100 osoba; budući da su među zatvorenim bjeloruskim oporbenim članovima Mikola Statkevič, demokratski kandidat na predsjedničkim izborima 2010. koji je od 2011. do 2017. bio zatvorenik savjesti, drugi zatvorenik savjesti Anatol Ljabecka, članovi predsjedništva Koordinacijskog vijeća Bjelarusa Maria Kalesnikava, Ljiljaa Ulasava i Maksim Znak, predsjednički kandidat Viktar Babarika i video bloger Sergej Tsikanovski;

Z.	budući da Europski parlament izražava najdublju sućut zbog smrti Aljaksandra Tarajkovskog, Aljaksandra Vihora, Artsjoma Parukova, Henadza Šutava i Kanstancina Šišmakova njihovim obiteljima i cijelom bjeloruskom narodu;

AA.

budući da je 14. kolovoza 2020. bjeloruski režim zabranio ulazak u zemlju dvama zastupnicima u Europskom parlamentu: Robertu Biedrońu, predsjedniku Izaslanstva za odnose s Bjelarusom, i Petrasu Auštrevičiusu, stalnom izvjestitelju Parlamenta za Bjelarus, koji su doputovali u Bjelarus na poziv bjeloruskog civilnog društva;

AB.

budući da je od 2014. godine 18 tisuća bjeloruskih maloljetnika prema članku 328. Kaznenog zakona osuđeno na nerazmjerno duge kazne zatvora, između osam i petnaest godina, za nenasilna kaznena djela povezana s drogom (prema članku 328. Kaznenog zakona); budući da se tijekom pritvora i boravka u zatvoru bjeloruski maloljetnici suočavaju s brojnim povredama svojih prava, uključujući fizičko nasilje i mučenje, te su izloženi radnim uvjetima koji su opasni za zdravlje;

AC.

budući da je 2016. EU ukinuo većinu sankcija protiv Bjelarusa, (uz iznimku) osim embarga na oružje i sankcija protiv četiriju pojedinaca, i to ne zato što je Bjelarus ispunio sve uvjete, već u nadi da će nastaviti raditi na poboljšanja uvjeta za političko i građansko sudjelovanje te poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda; budući da nije postignut napredak u području demokratskog upravljanja i ljudskih prava, uz sve veću administrativnu, financijsku i fizičku represiju protiv demokratske oporbe, organizacija civilnog društva, novinara i blogera, pa čak i običnih ljudi;

AD.	budući da je Europsko vijeće 2020. odlučilo uvesti sankcije za velik broj pojedinaca odgovornih za nasilje, represiju i krivotvorenje izbornih rezultata u Bjelarusu, zabranivši im ulazak u EU i zamrznuvši njihovu financijsku imovinu u EU-u;

AE.	budući da je neprihvatljivo da država članica nedvosmisleno ne osudi krivotvorenje izbora, nasilje i represiju te smatra Lukašenkov Bjelarus partnerskom zemljom jer stanje u Bjelarusu zahtijeva čvrsto i principijelno stajalište i dogovor o zajedničkom djelovanju EU-a;

AF.

budući da su bjeloruske vlasti porekle širenje bolesti COVID-19 u zemlji, zbog čega je izgubljeno dragocjeno vrijeme koje se moglo iskoristiti za pripremu i zaštitu njezinih građana, a posebno medicinskog osoblja, te nisu zabranile masovna okupljanja, konkretno vojnu paradu 9. svibnja 2020. s tisućama sudionika i godišnji rad za opće dobro na kojima je prisustvovala četvrtina bjeloruskog stanovništva, nego su umjesto toga zastrašivale novinare, blogere, demokratsku oporbu, organizacije civilnog društva i građane koji su podijelili ključne podatke o pandemiji i nužne mjere predostrožnosti, te kao rezultat toga Bjelarus ima jednu od najviših stopa zaraze koronavirusom po stanovniku u Europi i predstavlja prijetnju za zdravlje u regiji; budući da bjeloruska vlada i predsjednik nisu dostavili činjenice o pandemiji niti su na nju pravodobno reagirali te su umjesto toga aktivno širili lažne informacije koje su ugrozile zdravlje njihovih građana;

AG.

budući da je EU od početka izbijanja pandemije bolesti COVID-19 bio solidaran s narodom Bjelarusa te je zemlji dodijelio 60 milijuna EUR za ublažavanje neposrednih i izravnih posljedica izbijanja bolesti COVID-19 te da je, kao odgovor na stanje nakon izbora u Bjelarusu, dodijelio još 53 milijuna EUR za potporu bjeloruskom stanovništvu; budući da Bjelarus istražuje mogućnost traženja makrofinancijske pomoći od EU-a;

AH.	budući da je pandemija bolesti COVID-19 pokazala otpornost, snažnu odlučnost i dosad nezabilježenu samoorganizaciju bjeloruskog društva, posebno u svjetlu trome reakcije vlasti, pa čak i negiranja pandemije i njezinih posljedica;

AI.

budući da u zemlji ne postoje neovisne bjeloruske novinske agencije, a sloboda medija u Bjelarusu znatno se pogoršala od 2015., što se godišnje potvrđuje u Svjetskom indeksu slobode medija, a stanje je još gore od predsjedničkih izbora u kolovozu 2020.; budući da je nekolicina nezavisnih novinara, blogera, fotografa ili medijskih servisa kojima je dozvoljen rad u zemlji i koji osuđuju kršenja ljudskih prava izložena sustavnom uznemiravanju i kaznenim mjerama, kao što su uhićenja ili pokretanje kaznenih istraga, među ostalim zbog optužbi za nezakonitu proizvodnju i distribuciju informacija, ekstremizam, diskreditiranje i uvrede predsjednika ili za huliganstvo, a broj progona zbog izjava objavljenih na internetu je u porastu; budući da su 2000. i 2016. dva novinara koja su izvještavala o ljudskim pravima ubijena nakon aktivnog izvješćivanja o kršenjima ljudskih prava i kritika represivnih politika autoritarne vlade Bjelarusa;

AJ.

budući da je nakon predsjedničkih izbora bjeloruski režim dodatno pojačao svoju kontrolu slobode medija i prava ljudi na pristup i dijeljenje informacija blokiranjem pristupa internetu, ometanjem tiskanja novina, uhićenjem lokalnih novinara i stranih dopisnika koji su promatrali demonstracije ili izvještavali o njima, kao i onih koji su kritizirali okolišnu politiku države ili komentirali pandemiju bolesti COVID-19 u Bjelarusu izlaganjem tih dopisnika mučenjima i nehumanom postupanju; budući da su novinari bili posebno na meti, a nekoliko ih je ranjeno dok su pratili odobrenu represiju protiv mirnih prosvjednika bjeloruskog režima; budući da televizijske postaje u državnom vlasništvu ne izvještavaju o aktualnim prosvjedima i zločinima koje je počinio Lukašenkov režim te se koriste za širenje dezinformacija, napade i diskreditiranje Svetlane Tihanovskaje, političkih aktivista i mirnih prosvjednika; budući da su ih nakon ostavke novinara na državnim televizijskim postajama zamijenili ruski propagandni stručnjaci;

AK.

budući da se neovisni novinari koji surađuju sa stranim medijima i rade za njih kazneno gone u skladu s člankom 22.9. Zakona o upravnim prekršajima, prema kojem je nezakonito primati financijske nagrade od medija koji nisu propisno registrirani i akreditirani u Bjelarusu; budući da televizijski kanal Belsat, koji je službeno registriran u Poljskoj, nije registriran u Bjelarusu i da su njegove aktivnosti pod stalnim pritiskom i napadima, uključujući brutalna pritvaranja novinara i novčane kazne izrečene njegovim sudionicima u ukupnom iznosu od 101 791 USD na dan 18. lipnja 2020.;

AL.	budući da Rusija vrši dosad nezabilježen pritisak na Bjelarus radi produbljivanja integracije u kontekstu Saveza tih dviju država na štetu suvereniteta Bjelarusa, što je među ostalim dovelo do kontinuirane napete situacije u vezi s uvozom nafte i plina iz Rusije;

AM.	budući da je 26 godina Lukašenkove vlasti bilo obilježeno politikama kojima se podrivaju suverenitet i neovisnost te zemlje, a slabe bjeloruski identitet, baština i kultura;

AN.

budući da je Bjelarus sa stajališta sigurnosti blisko povezan s Rusijom i ovisi o njoj te sudjeluje u akcijama koje predstavljaju prijetnju državama članicama EU-a, kao što su netransparentne zajedničke vojne vježbe „Zapad 2017.”, planirane zajedničke vojne vježbe „Zapad 2021.” i izgradnja nesigurnih nuklearnih postrojenja;

AO.

budući da je nakon izbijanja masovnih prosvjeda Aleksandar Lukašenko zatražio pomoć od Rusije kako bi se osigurao opstanak bjeloruskog režima te nastoji spasiti svoju ugled i sačuvati javnu potporu stvaranjem lažne slike o vanjskim prijetnjama Bjelarusu od strane stranih zapadnih aktera koje koristi kako bi se opravdale pojačane aktivnosti i kretanja bjeloruskih vojnih snaga u regiji Grodno na granici s Poljskom i Litvom, što predstavlja izravnu prijetnju EU-u i njezinim državama članicama;

AP.

budući da Bjelarus u partnerstvu s ruskom korporacijom ROSATOM gradi nuklearnu elektranu Astravjec na neopravdanoj lokaciji samo 20 kilometara od vanjske granice s EU-om i 45 kilometara od glavnoga grada Litve; budući da izgradnju nuklearne elektrane Astravjec prate nepoštovanje međunarodnih normi za nuklearnu sigurnost, ozbiljna kršenja sigurnosti i veliki incidenti, uključujući kontinuirane građevinske radove unatoč izbijanju bolesti COVID-19 na toj lokaciji; budući da je planirano pokretanje prvog reaktora nuklearne elektrane Astravjec prije predsjedničkih izbora u kolovozu 2020. i prije potpune provedbe preporuka za testiranja otpornosti koja provode tijela EU-a nadležna za nuklearnu sigurnost;

AQ.

budući da teška gospodarska situacija, koja će se pogoršati zbog štrajkova radnika u cijeloj zemlji i odbijanja bjeloruskog režima da započne nacionalni dijalog s bjeloruskim stanovništvom, upućuje na to da je gospodarski model Bjelarusa dosegnuo svoje granice i da bi ta zemlja mogla ući u prijelazno razdoblje u kojem EU može imati ključnu ulogu u postizanju ravnoteže;

AR.	budući da se zamjetno više surađuje s bjeloruskim civilnim društvom, među ostalim putem aktivnosti koje podupire EU i jačanjem međuljudskih kontakata;

preporučuje Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku:

Stanje u Bjelarusu nakon izbora

(a)

da snažno podupiru odluku EU-a i njegovih država članica da ne priznaju lažne rezultate izbora koje je objavilo bjelorusko središnje izborno povjerenstvo (CEC) zbog velike sumnje u pravednost izbora, da Aleksandra Lukašenka ne priznaju kao legitimnog predsjednika zemlje nakon isteka njegova tekućeg mandata najkasnije 5. studenoga 2020.; osuđuje čin Aleksandra Lukašenka kojim se proglasio predsjednikom Bjelarusa na nezakonitoj ceremoniji inauguracije koja je u tajnosti održana 23. rujna 2020.; da ga pozovu da poštuje odluku bjeloruskog naroda i mirno odstupi s vlasti; da pozovu sve države članice da osude izborne prijevare, gušenje oporbe i civilnog društva, ograničenja ljudskih prava, slobode izražavanja i slobode medija te kršenje temeljnih demokratskih vrijednosti i vladavine prava;

(b)	da ustraju u tome da će takav razvoj događaja imati negativan učinak na odnose EU-a i Bjelarusa;

(c)

da jednostrano podupiru bjeloruski narod u njihovim legitimnim zahtjevima za novim, slobodnim i poštenim izborima koji se moraju održati što je prije moguće pod nadzorom OESS-a i neovisnih međunarodnih promatrača; da istaknu potrebu za mirnim i demokratskim rješenjem aktualne krize koje će se temeljiti na neovisnim i slobodnim medijima i čvrstom civilnom društvu;

(d)

da ustraju na potpunoj usklađenosti izbornih postupaka u Bjelarusu s međunarodnim standardima, preporukama OESS-a i mišljenjima Venecijanske komisije te da pozovu na izmjenu izbornog zakonodavstva Republike Bjelarusa kako bi se njime obuhvatile bitne postupovne i pravne zaštitne mjere kojima se poboljšava uključivost, integritet i transparentnost tijekom svih faza izbornog postupka, a posebno kako bi se uspostavili jasni i razumni kriteriji i mehanizmi za registraciju kandidata i provjeru potpisa, osiguralo uključivanje predstavnika svih sudionika izbornog postupka u izborna povjerenstva te omogućio jednak pristup medijima za sve sudionike;

(e)

da pozovu na održavanje slobodnih i poštenih izbora prije transparentnog i uključivog procesa ustavne reforme, pod uvjetom javnog savjetovanja sa svim relevantnim dionicima bjeloruskog društva, što predstavlja priliku za uvođenje stvarnih promjena, među ostalim u pogledu temeljnih građanskih prava i sloboda, čime bi se uklonile slabosti trenutačnog političkog sustava, zajamčio transparentan i pluralistički izborni postupak i omogućilo bjeloruskom narodu da bude zastupljen u demokratski izabranom parlamentu i da aktivno sudjeluje u političkom životu i procesima;

(f)

da pozovu vlasti da povećaju transparentnost, uklone arbitrarne prepreke zbog kojih od 2000. u Bjelarusu nije registrirana nijedna nova politička stranka i omoguće registraciju političkih stranaka, vjerskih organizacija i organizacija civilnog društva i neovisnih sindikata te da uklone ograničenja koja se primjenjuju na postojeće organizacije i zaustave progon političkih protivnika režima;

(g)	da istaknu da je Svetlana Tihanovskaja, koja je prema neovisnim sociološkim istraživanjima dobila više od polovice glasova na predsjedničkim izborima 2020., u očima bjeloruskog naroda izabrana predsjednica;

(h)

da priznaju Koordinacijsko vijeće koje je pokrenula Svetlana Tihanovskaja kao legitimnog predstavnika naroda, a koje zahtijeva demokratske promjene i slobodu u Bjelarusu te da ustraju u tome da bjeloruski režim s njim započne dijalog; da izraze žaljenje zbog progona članova Koordinacijskog vijeća i da zahtijevaju da se odbace sve pravne radnje koje su vlasti poduzele protiv njih te da se oslobode sve osobe koje su pritvorene i uhićene;

(i)

da podupru napore Vijeća za mirnu i demokratsku tranziciju vlasti kao rezultat uključivog nacionalnog dijaloga između bjeloruske vlade i oporbe / civilnog društva / Koorinacijskog vijeća, uključujući predstavnike crkve kao uglednih i neutralnih posrednika; da pruže svu pomoć potrebnu za jačanje organizacije i funkcioniranja Koordinacijskog vijeća;

(j)	da potiču i podupiru uspostavu neovisnog centra za demokratski Bjelarus u Bruxellesu, kao i u drugim glavnim gradovima, u svrhu širenja informacija i aktivnosti povezanih s demokratskim procesima u Bjelarusu;

(k)	da ustraju na tome da Aleksandar Lukašenko prihvati ponudu sadašnjih i budućih predsjednika OESS-a radi olakšavanja nacionalnog dijaloga kako bi se riješile politička kriza i napeta situacija u zemlji te osiguralo da EU pruži konkretnu pomoć OESS-u u njegovu prijedlogu da preuzme ulogu posrednika;

(l)

da zahtijevaju trenutačno zaustavljanje nasilja, okrutne represije, mučenja i represije protiv mirnih prosvjednika; da osude izjave poput one koju je 12. listopada 2020. izdalo Ministarstvo unutarnjih poslova u kojoj prijeti uporabom posebne opreme i smrtonosnog oružja protiv mirnih prosvjednika; da pozovu da EU ili međunarodna tijela provedu cjelovitu istragu zločina protiv bjeloruskog naroda koje su počinila tijela kaznenog progona Lukašenkova režima te da pozovu vlasti da svim žrtvama kršenja i povreda ljudskih prava omoguće pristup pravdi i osiguraju njihovo pravo na učinkovit pravni lijek;

(m)

da preispitaju i ažuriraju Prilog III. Uredbi Vijeća (EZ) br. 765/2006 od 18. svibnja 2006. (8) o mjerama ograničavanja u odnosu na Bjelarus, koji sadržava popis opreme koja bi se mogla upotrijebiti za unutarnju represiju u Bjelarusu, uključujući dodavanje nadzornih bespilotnih letjelica na taj popis;

(n)	da osude taktiku bjeloruskog režima za raspuštanje Koordinacijskog centra zastrašivanjem njegovih članova i protjerivanjem, kao i oporbenih političara i aktivista, iz Bjelarusa kako bi ih se distanciralo od unutarnjih političkih procesa;

(o)

da pozovu Bjelarus da odmah i bezuvjetno pusti na slobodu i odbaci sve optužbe protiv svih političkih zatvorenika i svih članova civilnog društva, novinara i svih drugih osoba koje su proizvoljno pritvorene prije, tijekom i nakon izborne kampanje; da zahtijevaju potpunu uspostavu i poštovanje ljudskih prava i sloboda, uključujući slobodu tiska, slobodu okupljanja i druge političke i građanske slobode u Bjelarusu;

(p)	da pohvale mjere koje su poduzeli radnici brojnih tvornica i institucija diljem zemlje koji su se na razne načine pridružili prosvjedima, uključujući štrajkove i da pruže potrebnu potporu onima koji su bili kažnjeni zbog ostvarivanja demokratskih prava;

(q)	da se posvete problemima s kojima se suočavaju neovisni sindikati, uključujući odbijanje registracije, politički motivirani progon njihovih vođa i prisilno članstvo novozaposlenih u sindikatima pod kontrolom države;

(r)	da i dalje pažljivo prate situaciju u pogledu uhićenja, nestanaka i uznemiravanja kandidata, prosvjednika, aktivista i neovisnih novinara te da provjere takve slučajeve s bjeloruskim vlastima;

(s)

da i dalje pomno prate slučajeve uhićivanja i nestanaka u Bjelarusu, skrenu pozornost bjeloruskih vlasti na te slučajeve i zatraže njihovo odgovarajuće i hitno djelovanje; da pokrenu ciljani program pomoći EU-a za pomoć žrtvama političke represije i policijskog nasilja, posebno u pogledu pristupa pravnom savjetovanju, materijalnoj i medicinskoj pomoći te rehabilitaciji;

(t)

da inzistiraju na neovisnoj i učinkovitoj istrazi smrtnih slučajeva Aljaksandra Tarajkovskog, Aljaksandra Vihora, Artsjoma Parukova, Henadza Šutava i Kanstancina Šišmakova povezanih s prosvjedima te ubojstava pripadnika političke oporbe Jurija Zaharenka, Anatolija Krasovskija i Viktora Hončara koja su se dogodila 1999. te da se istraži što se dogodilo s novinarom Dmitrijem Zavadskim 2000. i gdje se on nalazi;

(u)	da pozovu Bjelarus da u svoj Kazneni zakon uvede posebnu definiciju mučenja u skladu s međunarodnim standardima u području ljudskih prava i osigura da se ono kažnjava sankcijama te da se provedu zakonodavne izmjene za kriminalizaciju prisilnih nestanaka;

(v)

da pozovu vlasti da poboljšaju pristup, dostupnost i kvalitetu zdravstvene skrbi u mjestima pritvaranja, posebno s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19, kao i radne uvjete medicinskog osoblja, s obzirom na navode da policija sprečava pružanje pomoći ozlijeđenim prosvjednicima i uhićuje medicinske radnike;

(w)	da što je prije moguće i uz konstruktivnu koordinaciju s međunarodnim partnerima uvedu sankcije o kojima su se dogovorili ministri vanjskih poslova EU-a i Europsko vijeće;

(x)

da pooštre sankcije tako što će u skupinu osoba na koje se odnose dodati Aleksandra Lukašenka i velik broj visokih i srednje rangiranih dužnosnika, kao i članove središnjeg izbornog povjerenstva koji su odgovorni za krivotvorenje rezultata predsjedničkih izbora u Bjelarusu ili su doprinijeli njihovu krivotvorenju ili su odgovorni za kršenje građanskih i ljudskih prava ili su takvom kršenju doprinijeli; taj bi popis morao primjenjivati cijeli EU uz stalno ažuriranje i proširivanje u skladu s razinom kaznenih djela koja je počinio Lukašenkov režim;

(y)	da uvedu zabrane izdavanja viza i financijske sankcije, uključujući zamrzavanje imovine, protiv predstavnika režima, sankcioniranih pojedinaca i članova njihovih obitelji;

(z)

da brzo uspostave i provedu mehanizam sankcija EU-a za ljudska prava kojim se omogućuje primjena sankcija sličnih onima iz američkog Zakona Magnicki protiv pojedinaca i poduzeća umiješanih u teška kršenja ljudskih prava i druge zločine te da ih primijene protiv bjeloruskih dužnosnika, uključujući istražitelje i suce koji vode kaznene postupke protiv političkih zatvorenika te protiv drugih pojedinaca i poduzeća umiješanih u nasilno gušenje mirnog prikupljanja potpisa i prosvjeda u Bjelarusu, uključujući mučenje i zlostavljanje pritvorenika i političkih zatvorenika;

(aa)	da razmotre sektorske sankcije za Bjelarus koje bi mogle povećati pritisak na režim, ali ne bi trebale dovesti do dugoročnog negativnog utjecaja na stanovništvo;

(ab)

da se obvežu na neovisnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Bjelarusa; da oštro odbace svako otkriveno ili prikriveno vanjsko upletanje bilo koje treće zemlje, uključujući Rusku Federaciju, posebno u bjeloruske državne medije i sigurnosne snage; da istaknu da su bjeloruski prosvjedi prodemokratske, a ne geopolitičke prirode; da ponovno istaknu da bi Europska unija bila spremna na daljnji razvoj međusobnih odnosa, bilateralnih i u okviru Istočnog partnerstva, samo ako Bjelarus ispuni sve prethodno dogovorene uvjete povezane s demokracijom, vladavinom prava, slobodnim i poštenim izborima, međunarodnim pravom, ljudskim pravima i temeljnim slobodama;

(ac)

da apeliraju na Rusku Federaciju da ne sudjeluje ni u kakvim djelovanjima kojima bi se ugrozili suverenitet i teritorijalna cjelovitost Bjelarusa; da izraze zabrinutost zbog toga što Rusija koristi pregovore o kontinuiranoj opskrbi Bjelarusa naftom i plinom kao metodu političkog pritiska; da javno navedu i osude hibridno upletanje koje je Ruska Federacija izvršila tako da se takozvani medijski stručnjaci delegiraju bjeloruskim državnim medijima i savjetnici vojsci i tijelima kaznenog progona, i da odvraćaju od nastavka takvoga djelovanja; da upozore na to da se izbjegavaju vojne intervencije zbog situacije i izazivanje napetosti sa susjednim zemljama;

(ad)	da osude činjenicu da je Bjelarus optužio Svetlanu Tihanovsku za navodno javno pozivanje na ugrožavanje sigurnosti u zemlji i za preuzimanje vlasti te da osude odluku Ruske Federacije da je uvrsti na međudržavni popis traženih osoba;

(ae)	da naglase da je vojna vježba bjeloruskih oružanih snaga održana krajem kolovoza 2020. na granici s Litvom i Poljskom, nakon koje je uslijedila neprijateljska i zavaravajuća informacijska kampanja, nepotrebno povećala napetosti i nepovjerenje;

(af)

da utvrde da je, unatoč činjenici da je politika kritičke suradnje prije spornih predsjedničkih izbora održanih 9. kolovoza 2020. dovela do određenih promjena u bilateralnim odnosima, napredak u ključnim područjima demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući slobodu govora i izražavanja te slobodu medija, kao i radnička prava, i civilno društvo, poništen tijekom i nakon tih izbora, društveno-gospodarska situacija karakterizirana je kućanstvima s niskim prihodima i visokim stopama nezaposlenosti, gospodarstvo stagnira i iznimno je opterećeno poduzećima u vlasništvu države i korupcijom; da, s obzirom na to da EU zauzima prilagođeniji pristup Istočnom partnerstvu i provodi cjelovitu reviziju odnosa između EU-a i Bjelarusa, razmotre primjenjivanje načela „manje za manje” u slučaju kontinuiranoga pogoršanja stanja ljudskih prava, što ne bi trebalo narušiti suradnju i podupiranje civilnog društva, branitelja ljudskih prava, neovisnih medija i stanovništva Bjelarusa, već naprotiv treba dalje poticati političku, financijsku, tehnološku i informacijsku potporu u skladu s načelom „više za više” i veće sudjelovanje civilnog društva u Bjelarusu u inicijativama i projektima pod pokroviteljstvom EU-a, drugih međunarodnih organizacija i pojedinačnih zemalja;

(ag)

da pripreme sveobuhvatnu reviziju svoje politike prema Bjelarusu, s posebnim naglaskom na potporu EU-a civilnom društvu i narodu Bjelarusa, uzimajući u obzir različite scenarije razvoja događaja u toj zemlji, te da obustave pregovore o prioritetima partnerstva između EU-a i Bjelarusa dok se u Bjelarusu ne održe slobodni i pošteni predsjednički izbori; da ustraju u tome da EU u svojem odgovoru na stanje u Bjelarusu nakon predsjedničkih izbora treba biti ujedinjen i ustrajan;

(ah)	da pozdrave izjavu Vijeća za vanjske poslove od 12. listopada 2020. u kojoj se izražava spremnost EU-a da podrži mirnu demokratsku tranziciju i da upotrijebe niz instrumenata u skladu s Istočnim partnerstvom, uključujući pokretanje sveobuhvatnog plana gospodarske potpore;

(ai)

da podupru inicijativu za uspostavu misije na visokoj razini za Bjelarus sastavljenu od bivših šefova država ili vlada, čija bi zadaća trebala biti pomoć u zaustavljanju nasilja, pomoć u oslobađanju političkih zatvorenika i pritvorenika te ispitivanje svih mogućnosti na domaćoj i međunarodnoj razini za stvaranje povoljnog okruženja za uključiv politički dijalog u Bjelarusu;

(aj)

da osude postupke bjeloruskih vlasti protiv litavskog i poljskog veleposlanstva u Minsku, odnosno njihove zahtjeve da se litavski i poljski ambasador smijene i da se smanji broj diplomatskog osoblja; da osiguraju koordiniran i jedinstven odgovor država članica EU-a; da u tom kontekstu pozdrave solidarne geste onih država članica koje su odlučile opozvati svoje veleposlanike za savjetovanje;

(ak)	da ponude alternativu u vidu pojačane i uže suradnje s Bjelarusom koja uključuje i znatno povećanu financijsku i tehničku predanost EU-a ako se ostvare demokratske promjene, uključujući nove izbore;

(al)

da razviju sveobuhvatan program za Bjelarus nakon održavanja novih predsjedničkih izbora i da organiziraju donatorsku konferenciju za demokratski Bjelarus na kojoj će se okupiti međunarodne financijske institucije, zemlje skupine G7, države članice i institucije EU-a te drugi sudionici koji su spremni obvezati se na financiranje paketa u vrijednosti od više milijardi eura kako bi se potaknuli budući napori te zemlje u pogledu reformi i restrukturiranja gospodarstva;

(am)

da smjesta zaustave bilo kakvu isplatu fina ncijske potpore EU-a nelegitimnim bjeloruskim vlastima i da izbjegavaju pružanje bilo kakvih financijskih sredstava projektima koje nadziru vlada i država, uključujući twinning projekte i projekte prekogranične suradnje i usmjeravanje pomoći ili sredstava namijenjenih za civilno društvo putem tih subjekata; da odrede/definiraju jasne uvjete kako bi se zajamčilo da financijska potpora EU-a Bjelarusu neće završiti u rukama predstavnika režima ili služiti za legitimizaciju njegovih djelovanja, osim ako režim prestane sa svim oblicima represije, započne dijalog s građanima i omogući nove slobodne i poštene izbore;

(an)

da osiguraju da se dodatnom potporom u iznosu od 53 milijuna EUR ispune potrebe bjeloruskog naroda, čime se, uz pomoć u vezi s bolešću COVID-19, obuhvaća i liječenje bjeloruskih građana koji su ozlijeđeni i traumatizirani kao posljedica brutalnog pritiska na prosvjednike te, za najozbiljnije slučajeve, omogućavanje i podupiranje liječenja i oporavka u državama članicama EU-a; da izraze potporu organizacijama civilnog društva i aktivistima, uključujući one koji djeluju u egzilu, organizacijama i odvjetnicima koji pružaju pravne usluge žrtvama bjeloruskog režima, za dokumentiranje i istraživanje kršenja ljudskih prava te bjeloruskim radnicima u štrajku i neovisnim sindikatima, neovisnim medijima i istraživačkom novinarstvu;

(ao)	da razviju strategiju za raspodjelu sredstava EU-a u suradnji s civilnim društvom i demokratskim predstavnicima bjeloruskog naroda, EU-a i međunarodnih organizacija i institucija civilnog društva s iskustvom suradnje s Bjelarusom;

(ap)

da inzistiraju na tome da programi potpore koje provode Europska investicijska banka (EIB), Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Svjetska banka, UN i druge međunarodne organizacije također moraju biti uvjetovani poboljšanjem stanja ljudskih prava i demokracije te ispunjavanjem međunarodnih standarda nuklearne sigurnosti; da prime na znanje i riješe trenutačnu situaciju u kojoj programi implementirani u suradnji između tih međunarodnih organizacija i državnih struktura u Bjelarusu obično ne uključuju neovisne dionike u svoja upravljačka tijela, ne samo dovodeći do sumnjivih rezultata tih programa, nego i doprinoseći odvajanju organizacija civilnog društva od strukture suradnje s EU-om pod paskom javnih organizacija u državnom vlasništvu (nevladine organizacije u organizaciji vlade ili GONGO-ovi);

(aq)	da pozdrave brojne činove solidarnosti s bjeloruskim narodom, uključujući prikupljanje sredstava, dobrotvorne organizacije i humanitarnu pomoć; da u tom pogledu osude zaustavljanje prijevoza humanitarne pomoći koji organizira „NSZZ Solidarnosc”;

(ar)	da podupru rad europskih političkih zaklada na jačanju razvoja i uloge građanstva u oblikovanju javnih politika i jačanju utjecaja budućih političkih vođa u Bjelarusu;

(as)

da podsjete bjeloruske vlasti da je EU brzo reagirao i odgovorio na hitne potrebe zemlje tijekom pandemije bolesti COVID-19 mobilizirajući više od 60 milijuna EUR kako bi pomogao u saniranju hitnih potreba, kao što je potpora zdravstvenom sektoru i ugroženim zajednicama, kao i kratkoročnih potreba za potporu društvenom i gospodarskom oporavku;

(at)

da ustraju na tome da makrofinancijska pomoć EU-a za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID-19 bude uvjetovana strogim političkim i gospodarskim kriterijima, posebno onima koji su povezani s demokracijom i ljudskim pravima, prije svega obustavom političke represije i oslobađanjem svih političkih zatvorenika; da prime na znanje zabrinutost u pogledu nuklearne sigurnosti koju su izrazile neke države članice EU-a i prijetnje koje predstavlja vojna suradnja Bjelarusa i Rusije te da ustraju u tome da se poduzmu odgovarajuće mjere za borbu protiv virusa i zaštitu stanovništva;

(au)	da ustraju u tome da se takva potpora mora pomno pratiti kako bi se spriječila zlouporaba sredstava EU-a, kao što je financiranje eksperimentalnih lijekova ili cjepiva;

(av)

da istaknu potrebu za sprječavanjem bjeloruskog režima u širenju dezinformacija, prikazujući potporu EU-a kao potporu režimu; da izraze zabrinutost zbog širenja lažnih vijesti i dezinformacija u Bjelarusu tijekom pandemije bolesti COVID-19 te da potiču bjeloruske vlasti i EU da razviju posebne programe za borbu protiv dezinformiranja i propagande;

(aw)

da pozovu bjeloruske vlasti da javno prepoznaju prijetnju koju predstavlja pandemija bolesti COVID-19, da ojačaju zdravstveni sustav, pruže građanima relevantne informacije i statističke podatke o pandemiji kojima se spašavaju životi na transparentan i uključiv način, provedu preporuke misije stručnjaka WHO-a u Bjelarusu iz travnja 2020., poboljšaju radne uvjete medicinskog osoblja te poboljšaju pristup zdravstvenoj skrbi te njezinu dostupnost i kvalitetu, među ostalim u zatvorima;

(ax)

da pitanje nuklearne sigurnosti i dalje bude prioritet EU-a zbog mogućih katastrofičnih posljedica nesreće za cijelu regiju; da se hitno posvete problemu nuklearne elektrane (NE) Astravjec s obzirom na to da uskoro započinje s radom, prva isporuka nuklearnog goriva iz Rusije već je primljena i popunjen je prvi reaktor, dok su u tijeku daljnje tehničke pripreme za početak proizvodnje električne energije u studenome 2020.;

(ay)

da zatraže odgodu planiranog puštanja u rad nuklearne elektrane Astravjec dok se ne ispune međunarodni standardi nuklearne sigurnosti, dok se ne održe obvezna javna saslušanja i dok se politička situacija u Bjelarusu ne stabilizira s obzirom na niz neriješenih problema u vezi s nuklearnom sigurnošću koji su utvrđeni tijekom testiranja otpornosti na stres, nepostojanje konačnog zaključka o njezinoj sigurnosti, nedostatne skladišne kapacitete za potrošeno nuklearno gorivo i za energetske rezerve te s obzirom na trenutnu nestabilnu situaciju u Bjelarusu koja komplicira mjere odgovora u slučaju nesreće, za koji je rizik veći tijekom pokretanja reaktora;

(az)

da izraze svoju zabrinutost oko toga da Bjelarus neće u potpunosti provesti preporuke ispitivanja otpornosti na stres koja su provela tijela EU-a za nuklearnu sigurnost prije puštanja u pogon prvog reaktora nuklearne elektrane Astravjec, primjećujući nadalje da se nuklearna elektrana gradi bez osiguravanja sekundarne kontrolne rezerve potrebne za njezino sigurno funkcioniranje;

(ba)

da inzistiraju na potpunom poštovanju međunarodnih standarda u pogledu nuklearne sigurnosti i okoliša, na transparentnoj, uključivoj i konstruktivnoj suradnji s međunarodnim tijelima te omogućavanju pristupa i kapaciteta za praćenje neovisnim organizacijama za zaštitu okoliša u Bjelarusu u pogledu nuklearne elektrane Astravjec, kao i da se njihova implementacija poveže s financijskom potporom EU-a; da podrže nastojanja da se osigura europska solidarnost u pogledu pitanja zabrane uvoza energije iz nuklearne elektrane Astravjec na tržište EU-a;

Ljudska prava i sloboda medija

(bb)

da čestitaju bjeloruskom narodu na hrabrosti i odlučnosti te da snažno podupru njihovu želju za demokratskim promjenama, socijalnom pravdom i slobodom te za time da se budućnost njihove zemlje zasniva na načelima demokracije, vladavine prava i ljudskih prava kako bi se zajamčila sloboda, neovisnost, suverenost i blagostanje Republike Bjelarusa;

(bc)

da inzistiraju na potrebi za izmjenom nacionalnog zakonodavstva Republike Bjelarusa kako bi se osigurala temeljna građanska prava i slobode, kao što je pravo okupljanja, udruživanja, izražavanja i mišljenja, te medijske slobode i poštovanje međunarodnih sporazuma i smjernica OESS-a o pravu mirnog okupljanja; da pozovu Bjelarus da u cijelosti surađuje s posebnim izvjestiteljem UN-a za stanje ljudskih prava u toj zemlji, uključujući posjete Bjelarusu, kao i s Odborom UN-a za borbu protiv mučenja i Odborom UN-a za ljudska prava, kako bi se provele odavno potrebne reforme za zaštitu ljudskih prava, jačanje demokracije i rješavanje problema mučenja i drugog okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja pritvorenih osoba u Bjelarusu;

(bd)

da osude daljnju primjenu smrtne kazne u Bjelarusu i nastave surađivati s bjeloruskim vlastima u uspostavljanju moratorija kao prvog koraka prema njezinu trajnom ukidanju i, u iščekivanju ukidanja, da rade na učinkovitom pravu na žalbu protiv smrtnih kazni; da potaknu intenziviranje javne rasprave o ukidanju smrtne kazne, čime se otvara put mogućem budućem referendumu o tom pitanju;

(be)

da osude kontinuirano zastrašivanje i progon boraca za ljudska prava, pripadnika opozicije, uključujući predsjedničke kandidate, njihovih simpatizera i članova obitelji, mirnih prosvjednika, aktivista civilnog društva, boraca za okolišna prava, vjerskih vođa, sportaša, studenata i znanstvenika i nezavisnih novinara i blogera, posebno taktike nestanka i teške novčane kazne koje određuju nadležna tijela; da pozovu Bjelarus da prekine s tom represijom i da zajamči svome narodu da može obavljati aktivnosti bez straha od odmazde i bez ikakvih ograničenja; da osude ušutkavanje i zastrašivanje liječnika, medicinskog osoblja i drugih koji su otvoreno govorili i upozorili na širenje bolesti COVID-19 u Bjelarusu;

(bf)

da napomenu da je došlo do pokušaja ograničavanja radnih aktivnosti i ušutkivanja članova Centra za ljudska prava „Viasna”, osobito Aleksandra Burakova, Alesa Burakova, Ramana Kisljaka, Uladzimira Vjaličkina, Alene Masljukove, Andreja Mjadzvedzeva i Sergeja Lacinskog te da pozovu na prestanak pritvaranja, progona i zastrašivanja tih osoba i članova njihovih obitelji;

(bg)	da priznaju zastrašujući učinak represije na civilno društvo i važnu ulogu boraca za ljudska prava u osiguravanju neovisnog praćenja, posebno tijekom izbora;

(bh)

da osude nastojanja bjeloruskog režima da uskrati ulazak u zemlju građanima Bjelarusa koji su prema njemu kritični, kao što je poglavar katoličke crkve u Bjelarusu, nadbiskup Tadevuš Kandrusevič, kao i neovisnim novinarima, radnicima u području ljudskih prava te predstavnicima međunarodne zajednice, uključujući zastupnike u Europskom parlamentu;

(bi)	da razrade jasan postupak i pripreme kapacitete među državama članicama EU-a kako bi se ubrzalo razmatranje i izdavanje schengenskih viza i omogućio humanitarni koridor za bjeloruske građane u slučaju hitne potrebe za medicinskom pomoći i utočištem zbog političkih razloga;

(bj)

da osude stalnu diskriminaciju i stigmatizaciju osoba s invaliditetom, osoba s HIV-om, manjina, pripadnika skupine LGBTQI i obitelji pritvorenika diljem Bjelarusa te da zahtijevaju da Bjelarus uspostavi neovisnu nacionalnu instituciju za ljudska prava, izradi novi akcijski plan za ljudska prava i donese sveobuhvatno zakonodavstvo protiv diskriminacije;

(bk)

da naglase da je Bjelarus ratificirala Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, u skladu s kojim nacionalno zakonodavstvo svim osobama mora jamčiti jednaku i učinkovitu zaštitu od diskriminacije na bilo kojoj osnovi: rase, boje, spola, jezika, religije, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovinskog statusa i rođenja ili drugih okolnosti; da izraze zabrinutost zbog toga što su svijest i znanje o Sporazumu među vladinim dužnosnicima, sucima, tužiteljima i odvjetnicima i dalje ograničeni; da pozovu bjeloruske vlasti da poboljšaju obrazovni sustav i prošire informacije u medijima s ciljem stvaranja tolerantnog stava prema ranjivim skupinama;

(bl)

da pozivu na donošenje mjera za učinkovito suprotstavljanje stalnim stereotipima i diskriminaciji žena i to, među ostalim mjerama, poboljšanjem radnog okruženja omogućavanjem pristupa žena svim sektorima zapošljavanja, smanjenjem razlike u plaćama između spolova i promicanjem političkog angažmana žena; da rodnu ravnopravnost uključe u odnose EU-a s Bjelarusom;

(bm)	da postave pitanje diskriminacije govornika bjeloruskog jezika u Bjelarusu i podrže inicijative usmjerene na promicanje šire uporabe bjeloruskog jezika u obrazovnim ustanovama, javnom i kulturnom životu te u medijima;

(bn)

da izraze žaljenje zbog raširenosti prisilnog rada, koji je nesrazmjerno usmjeren na ranjive kategorije ljudi, uključujući zaposlenike poduzeća i uprava u državnom vlasništvu, studente, osobe u takozvanim radnim centrima za preodgoj, zatvorenike i vojne časnike; da pozovu Bjelarus da ukine sve zakonodavstvo kojim se omogućuje prisilni rad i da bjeloruske narode ne prisiljava na sudjelovanje u godišnjim ranim akcijama;

(bo)	da se posvete pitanju nesrazmjernog kažnjavanja u okviru pravnog sustava Bjelarusa, posebno članka 328. Kaznenog zakona prema kojem se maloljetnici za nenasilna kaznena djela povezana s drogama kažnjavaju nerazmjerno dugim zatvorskim kaznama;

(bp)	da podrže nastavak dijaloga o ljudskim pravima između EU-a i Bjelarusa, ali i da jasno utvrde da njegove koristi ne proizlaze samo iz međuinstitucijske suradnje, nego i stvarnog i opipljivog napretka, koji se prema uključenim bjeloruskim organizacijama civilnog društva ne osjeti;

(bq)

da prate stanje slobode medija u Bjelarusu i da podrže nezavisne medijske servise, blogere i novinare, uključujući one koji rade kao slobodni novinari za neregistrirane strane medije, kao i medije sa sjedištem u Poljskoj kao što su Belasat TV, Europski radio za Bjeraus i Radio Racja, i stvore za njih sigurne radne uvjete jer su oni važan izvor informacija i za Bjelarus i o njemu te (predstavljaju) su prijeko potreban kanal za izražavanje suprotnih mišljenja;

(br)	da oštro osude gušenje interneta i medija, prometne blokade, zastrašivanje i masovno oduzimanje akreditacija novinarima kako bi se zaustavio protok informacija o stanju u zemlji, kao i uskraćivanje pristupa Bjelarusu međunarodnim medijima, zastupnicima u parlamentu ili vladi demokratske zajednice;

(bs)	da osude odluku bjeloruskog Ministarstva vanjskih poslova o ukidanju svih akreditacija novinarima koji rade za strane medijske kuće i koji prate aktualne prosvjede u zemlji, tražeći ažuriranje postupka akreditacije;

(bt)

da pohvale djelovanje novinara i zaposlenika javnih medija koji su se, unatoč represiji i prijetnjama kojima su bili izloženi, pridržavali vrijednosti etičkog novinarstva i podržavali demokratsku oporbu pa im je zbog toga naknadno uručen otkaz; da odaju priznanje radu neovisnih medija, među ostalim portalu Charter 97, Belsat TV-u, Radiju Svobodi i drugima; da preko Europske zaklade za demokraciju i drugih instrumenata pruže potporu tim medijima i novinarima koji su izloženi represiji režima;

(bu)

da se oprezno suprotstave kreiranju i širenju propagandističkih diskursa koje provode bjeloruski državni mediji i kojima se susjedne zemlje, među kojima i države članice EU-a, optužuju za upletanje u tekuće procese u Bjelarusu i za navodne sigurnosne prijetnje teritorijalnoj cjelovitosti Bjelarusa; da pozovu na uklanjanje navodnih „novinara” poslanih iz Rusije kako bi zamijenili zaposlenike koji su podnijeli ostavku u bjeloruskim televizijskim postajama u državnom vlasništvu;

Gospodarska i sektorska suradnja

(bv)	da podsjete Bjelarus da je EU njegov drugi najveći trgovinski partner i da bi se jačanjem gospodarskih odnosa uvela prijeko potrebna ravnoteža u vanjsku trgovinu Bjelarusa, koji je i dalje u velikoj mjeri ovisan o Rusiji i Euroazijskoj gospodarskoj uniji;

(bw)	da naglase važnost nastavka procesa pristupanja Bjelarusa Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) jer će se time potaknuti modernizacija i diversifikacija gospodarstva, doprinijeti stvaranju stabilnijeg poslovnog okruženja u zemlji i olakšati trgovina s EU-om koja se temelji na propisima;

(bx)	da prime na znanje da je kineski predsjednik prvi čestitao Lukašenku nakon izbora; da izraze zabrinutost zbog povećanja kineskih ulaganja u stratešku infrastrukturu i da upozore na posljedice zbog kojih bi Bjelarus mogao postati ovisan o toj infrastrukturi;

(by)

da prime na znanje da bjelorusko gospodarstvo stagnira i da više od jedne petine bjeloruskog stanovništva živi u apsolutnom siromaštvu, a broj se povećava zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19; da prime na znanje da minimalna plaća u Bjelarusu iznosi 375 bjeloruskih rubalja mjesečno ili 137 EUR te da se ta zemlja suočava s demografskom krizom, uz smanjenje broja radno sposobnog stanovništva i masovnu migraciju radne snage iz Bjelarusa;

(bz)

da prime na znanje štetne učinke na bjelorusko gospodarstvo zbog odbijanja režima da započne dijalog s građanima, a posebno štrajkova u poduzećima u državnom vlasništvu koji su u tijeku na nacionalnoj razini te štrajkova učitelja te socijalnih i kulturnih radnika; da također prime na znanje štetne učinke na sektor informacijske tehnologije, koji se možda neće vratiti na prethodnu razinu;

(ca)

da izraze žaljenje zbog nespremnosti bjeloruskih vlasti da slijede preporuke međunarodnih financijskih institucija, kao što su Svjetska banka i MMF, te da provedu reforme za smanjenje velikog broja poduzeća u državnom vlasništvu, reformu poslovnog sektora, potičući poduzetništvo, podupirući MSP-ove, smanjujući javni dug, prenoseći realne troškove života na stanovništvo i poboljšavajući uvjete tržišta rada;

(cb)	da izraze zabrinutost zbog štetnih državnih propisa za privatni sektor, posebno zbog obveze plaćanja minimalne plaće koja nije niža od prosječne plaće deset najuspješnijih poduzeća u državnom vlasništvu;

(cc)

da izraze zabrinutost zbog raširene sustavne korupcije u bjeloruskim javnim institucijama i poduzećima u državnom vlasništvu, da potiču i podupiru antikorupcijske istrage i informativne kampanje, da izraze zabrinutost zbog zlostavljanja i progona novinara koji prijavljuju slučajeve korupcije te da ustraju na sigurnom okruženju za istraživačke novinare i zviždače;

(cd)	da ustraju u provođenju sveobuhvatne istrage financijskih tokova obitelji Aleksandra Lukašenka i njegovih suradnika, uključujući aktivnosti državnih poduzeća Bjelarusa u odobalnim područjima, kao i korupcijske mreže bjeloruskih poduzeća;

(ce)	da pozdrave i podrže energetsku diversifikaciju Bjelarusa i smanjenje njegove ovisnosti o Rusiji uvozom nafte i plina od novih dobavljača, uključujući preko područja EU-a; da također potiču poboljšanje ekološke održivosti i razvoj alternativnih izvora energije;

(cf)

da naglase važnost koju EU pridaje borbi protiv klimatskih promjena, prvenstveno provedbom europskog zelenog plana i Pariškog sporazuma iz 2015. i da podrže Bjelarus u jačanju suradnje s EU-om u području zaštite okoliša u cilju zelene preobrazbe, energetske učinkovitosti, održivosti i klimatske neutralnosti te iskorištavanja mogućnosti koje nudi Istočno partnerstvo za energetsku učinkovitost i okoliš, istodobno inzistirajući na tome da se mora zaustaviti maltretiranje aktivista za zaštitu okoliša; da pozovu Bjelarus da poveća napore u borbi protiv klimatskih promjena i da uključi klimatske promjene u sva područja donošenja politika;

(cg)	da istaknu inicijative u okviru Partnerstva za zaštitu okoliša sjeverne dimenzije koje su usklađene kako bi se riješili gorući ekološki problemi na tom području;

Međuljudski kontakti

(ch)

da ustraju na tome da je EU zainteresiran za najšire moguće međuljudske kontakte kao najbolji način zbližavanja EU-a i Bjelarusa, kao i promicanje uzajamnog razumijevanja i razmjene najbolje prakse; da potiču programe razmjene dokazanog uspjeha, kao što je program mobilnosti usmjeren na kontakte među građanima (MOST) i da ponavljaju da je sporazum o pojednostavljenju viznog režima konkretan izraz te politike;

(ci)	da pozdrave napredak u provedbi partnerstva za mobilnost te sporazumâ o pojednostavljenju viznog režima i ponovnom prihvatu kao dijelu sigurne i dobro vođene mobilnosti između EU-a i Bjelarusa;

(cj)	da priznaju i iskoriste činjenicu da sve veća mobilnost između EU-a i Bjelarusa povećava izloženost građana europskim vrijednostima i potporu demokratskoj transformaciji;

(ck)	da istraže mogućnosti putovanja bez vize za bjeloruske građane kako kontakti među ljudima ne bi bili narušeni zbog nedemokratskih načela bjeloruskih vlasti;

(cl)	da podupiru prekograničnu suradnju i kretanje između Bjelarusa i susjednih država članica EU-a, da posebno potiču bjeloruske vlasti da provedu režim pograničnog prometa s Litvom, što bi bilo od koristi onima koji žive u radijusu od 50 km s obje strane granice;

(cm)	da priznaju ulogu bjeloruske dijaspore u demokratskom buđenju Bjelarusa i uključe njezine članove u državama članicama EU-a kao važne aktere nacionalnog dijaloga u Bjelarusu;

(cn)

da podupiru suradnju u području kulture putem programa kao što je Kreativna Europa, a posebno projekata čiji je cilj poticanje kreativnosti, uključujući organizacije civilnog društva i inicijative na lokalnoj razini; da promiču i mobiliziraju europsku solidarnosti s bjeloruskim društvom kroz umjetničko stvaralaštvo;

(co)

da pojačaju napore kako bi osigurali da mladi u Bjelarusu dobiju bolje obrazovanje zahvaljujući napretku u provedbi Bolonjskog procesa i većem broju mogućnosti za studiranje u EU-u u okviru programa Erasmus+, što može pomoći u promjeni načina razmišljanja u Bjelarusu, konkretno i dugoročno, te poslužiti kao prirodni put za prenošenje europskih vrijednosti u zemlji i za demokratizaciju;

(cp)	da pruže potporu bjeloruskoj mladeži koja će zbog sudjelovanja u prosvjedima diljem zemlje biti uskraćena za obrazovanje u Bjelarusu i da im pruže stipendije za studiranje u obrazovnim ustanovama država članica EU-a;

(cq)	da zadrže financijsku potporu EU-a Europskom sveučilištu za humanističke znanosti (EHU), bjeloruskom sveučilištu u egzilu u Vilniusu;

(cr)	da osiguraju stipendije za akademike koji su izgubili nastavničke i znanstvene položaje zbog sudjelovanja u prosvjedima;

(cs)	da pruže hitnu humanitarnu pomoć, uključujući schengenske vize i stipendije, za one sportaše i članove njihovih obitelji kojima su uskraćeni prihodi zbog njihova političkog položaja i koji su bili izloženi fizičkoj i psihološkoj represiji koju provodi Lukašenkov režim;

(ct)	da podrže obrazovne programe za profesionalno preusmjeravanje bjeloruskih državnih službenika koji su otpušteni ili su dobrovoljno napustili javnu službu;

(cu)	da podrže digitalizaciju obrazovanja zbog pandemije bolesti COVID-19 u Bjelarusu;

(cv)	da priznaju da su mnogi glasovi aktualne demokratske revolucije u Bjelarusu diplomanti sveučilišta država članica EU-a, sudionici različitih programa koje podupire EU čiji je cilj poboljšanje njihovih stručnih kvalifikacija i omogućivanje profesionalnih aktivnosti;

(cw)	da potaknu znanstvenu zajednicu Bjelarusa da proširi suradnju s kolegama iz Europe i u potpunosti iskoristi program Obzor Europa;

(cx)	da poboljšaju programe potpore demokraciji i strateške komunikacije te da podupru bolju komunikaciju s lokalnim zajednicama izvan tradicionalnih „proeuropskih” skupina;

nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

(1) SL L 181, 9.6.2020., str. 3.

(2) SL L 180, 9.6.2020., str. 3.

(3) SL C 224, 27.6.2018., str. 135.

(4) SL C 298, 23.8.2018., str. 60.

(5) SL C 390, 18.11.2019., str. 100.

(6) SL C 11, 13.1.2020., str. 18.

(7) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0231.

(8) SL L 134, 20.5.2006., str. 1.

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/240

P9_TA(2020)0281

Preporuka potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku za pripremu postupka revizije 10. Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), kontroli nuklearnog oružja i mogućnostima nuklearnog razoružanja

Preporuka Europskog parlamenta od 21. listopada 2020. Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o pripremi postupka revizije 10. Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), kontroli nuklearnog oružja i mogućnostima nuklearnog razoružanja (2020/2004(INI))

(2021/C 404/15)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2019. o budućnosti Sporazuma o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa i utjecaju na Europsku uniju (1),

—	uzimajući u obzir zajednička stajališta Vijeća od 13. travnja 2000. o Revizijskoj konferenciji stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT) (2) 2000. godine i od 25. travnja 2005. o Revizijskoj konferenciji stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja 2005. godine (3),

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2010/212/ZVSP od 29. ožujka 2010. o stajalištu Europske unije u vezi s Revizijskom konferencijom stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja 2010. godine (4),

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. travnja 2015. o Devetoj revizijskoj konferenciji stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja,

—	uzimajući u obzir Strategiju EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje od 12. prosinca 2003.,

—	uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 4. veljače 2019. o Iranu,

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2019/615 od 15. travnja 2019. o potpori Unije aktivnostima koje prethode Revizijskoj konferenciji iz 2020. stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT) (5),

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2019/938 od 6. lipnja 2019. za potporu procesu izgradnje povjerenja koji vodi uspostavi područja bez nuklearnog oružja i svog drugog oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku (6),

—	uzimajući u obzir Godišnje izvješće o napretku u provedbi strategije Europske unije protiv širenja oružja za masovno uništenje (2018.) od 14. lipnja 2019.,

—	uzimajući u obzir obveze iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja prema kojima sve države stranke u dobroj vjeri nastavljaju s nuklearnim razoružanjem i prekidaju utrku u nuklearnom naoružanju,

—	uzimajući u obzir Ugovor o zabrani nuklearnog oružja (TPNW), koji su Ujedinjeni narodi usvojili 7. srpnja 2017. i koji je 20. rujna 2017. otvoren za potpisivanje,

—	uzimajući u obzir priopćenje usvojeno na sastanku na vrhu NATO-a u Varšavi 2016.,

—	uzimajući u obzir izjavu Sjevernoatlantskog vijeća od 20. rujna 2017. o Ugovoru o zabrani nuklearnog oružja.,

—	uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika NATO-a od 2. kolovoza 2019. o Sporazumu o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa,

—	uzimajući u obzir novi ugovor START između Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije koji je na snazi od 5. veljače 2011.,

—	uzimajući u obzir konačni dokument usvojen na Revizijskoj konferenciji stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja 2000. godine,

—	uzimajući u obzir konačni dokument usvojen na Revizijskoj konferenciji stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja 2010. godine,

—	uzimajući u obzir neslužbeni dokument glavnog tajnika UN-a iz 2018. „Osiguravanje naše zajedničke budućnosti: program za razoružanje”,

—	uzimajući u obzir radni dokument „Pokretanje diplomacije za razoružanje s pomoću ‘inkrementalnog pristupa’ (engl. stepping stone)” koji je Švedska dostavila Pripremnom odboru 10. Revizijske konferencije stranaka NPT-a,

—	uzimajući u obzir radni dokument „Provedba Inicijative za stvaranje okruženja za nuklearno razoružanje” koji su Sjedinjene Američke Države dostavile Pripremnom odboru 10. Revizijske konferencije stranaka NPT-a,

—	uzimajući u obzir radni dokument „50. godišnjica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja: kratki pregled iz perspektive Europske unije” koji je Europska unija dostavila Pripremnom odboru 10. Revizijske konferencije stranaka NPT-a,

—

uzimajući u obzir radni dokument „Prijedlozi Inicijative za neširenje oružja i razoružanje s ciljem povećanja transparentnosti za jačanje postupka revizije Ugovora o neširenju nuklearnog oružja” koji su članice Inicijative za neširenje oružja i razoružanje (Australija, Kanada, Čile, Njemačka, Japan, Meksiko, Nizozemska, Nigerija, Filipini, Poljska, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati) dostavile Pripremnom odboru 10. Revizijske konferencije stranaka NPT-a,

—	uzimajući u obzir zajedničku izjavu glavnog direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) te potpredsjednika Islamske Republike Irana i voditelja Iranske organizacije za atomsku energiju (AEOI) od 26. kolovoza 2020.,

—	uzimajući u obzir izvješća IAEA-e o primjeni zaštitnih mjera u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji od 20. kolovoza 2018., 19. kolovoza 2019. i 3. rujna 2020.,

—	uzimajući u obzir obavijest SAD-a od 22. svibnja 2020. o svojoj odluci o povlačenju iz Sporazuma o otvorenom nebu,

—	uzimajući u obzir članak 118. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0020/2020),

budući da je Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT) nedvojbeno najvažniji međunarodni instrument za reguliranje nuklearnog režima u posljednjih 50 godina; budući da je to temelj strateške stabilnosti na globalnoj razini i nezamjenjiva obrana od opasnosti od širenja nuklearnog oružja; budući da je znatno pridonio smanjenju nuklearnog arsenala i promicanju miroljubive uporabe nuklearne energije; budući da je riječ o zrelom i pragmatičnom ugovoru, gotovo univerzalnom i naširoko poštovanom; budući da su se države stranke NPT-a 1995. godine sporazumjele o produljenju NPT-a na neodređeno vrijeme; budući da je, s obzirom na neuspjeh 2015. da se postigne dogovor o sadržajnom konačnom dokumentu, iznimno važno da 10. Revizijska konferencija bude uspješna;

budući da je od 1968. NPT potaknuo brojne zemlje u Europi, Latinskoj Americi, Africi, Aziji i na Pacifiku da se odreknu nuklearnog oružja; budući da je omogućio miroljubiv razvoj nuklearne energije; budući da je od hladnog rata pridonio drastičnom smanjenju nuklearnog arsenala; budući da je samo nekoliko država razvilo arsenale izvan NPT-a;

budući da su tri stupa NPT-a – neširenje nuklearnog oružja, razoružanje i miroljubivo korištenje nuklearne energije – komplementarni, međusobno se nadopunjuju i neraskidivo su povezani; budući da svaki budući napredak prema razoružanju i potpunom uklanjanju nuklearnog oružja stoga zahtijeva očuvanje postojećih normi protiv širenja takvog oružja; budući da je NPT omogućio uspostavu međunarodnog sustava zaštite;

D.	budući da je cilj periodičnih revizijskih konferencija NPT-a evaluacija provedbe NPT-a te izrada plana za postizanje daljnjeg napretka na temelju postupnog pristupa; budući da je postupak revizije prilika da države stranke svakih pet godina podrže i osnaže režim neširenja nuklearnog oružja;

budući da je krajnji cilj jačanja globalnog režima neširenja oružja na Revizijskoj konferenciji 2010. godine ponovno istaknut tako što su se države stranke NPT-a ponovno obvezale na poštovanje temeljnih odredbi NPT-a i donijele akcijski plan od 64 točke koji, među ostalim, uključuje posebne akcijske planove o neširenju oružja, razoružanju i miroljubivoj uporabi nuklearne energije, utemeljen na konkretnim i mjerljivim mjerama koje će države stranke poduzeti radi potpore trima stupovima;

budući da su se države stranke, uključujući prepoznate nuklearne sile, u odjeljku o nuklearnom razoružanju prvi put obvezale da će ubrzati stvarni napredak u pogledu razoružanja i u konačnici u cijelosti ukloniti svoje nuklearne arsenale, raspoređene ili neraspoređene; budući da mjere dogovorene u okviru stupa neširenja obuhvaćaju širok raspon pitanja, kao što su jačanje zaštitnih mjera, potpora Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), fizička zaštita nuklearnog materijala, sklapanje i stupanje na snagu dodatnih protokola, zaštitne mjere za izvoz nuklearnog materijala, prijenos nuklearne tehnologije i nuklearni terorizam;

budući da je načelo transparentnosti neophodan element nuklearnog razoružanja jer se njime pridonosi tome da se jasno utvrde postojeći arsenali te se podupire postupak provjere; budući da transparentnost pomaže u izgradnji povjerenja i stvaranju zajedničke osnove za dijalog kao preduvjeta za smanjenje i u konačnici uklanjanje nuklearnog oružja; budući da su izvješća upućena Odboru guvernera IAEA-e važno sredstvo za osiguravanje transparentnosti u pogledu ispunjavanja obveza neširenja nuklearnog oružja od strane država bez nuklearnog oružja;

budući da se odredbama NPT-a podupire pravo država da upotrebljavaju nuklearnu energiju u miroljubive svrhe i da sudjeluju u razmjeni opreme, materijala i znanstvenih i tehnoloških informacija o miroljubivoj uporabi nuklearne energije, uz istodobno povlašteno postupanje prema državama bez nuklearnog oružja te uzimanje u obzir potreba zemalja u razvoju;

budući da se normom protiv testiranja podupiru stup o neširenju oružja i stup razoružanja, čime se također pomaže spriječiti države s potencijalnim nuklearnim naoružanjem da razviju ili steknu nuklearno oružje; budući da su se države stranke obvezale na odricanje od bilo kakve nuklearne eksplozije i od uporabe novih tehnologija nuklearnog oružja do stupanja na snagu Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT); budući da su se sve države koje posjeduju nuklearno oružje obvezale ratificirati CTBT bez odgađanja; budući da se sve države također slažu da bi bez daljnje odgode trebalo pokrenuti pregovore o ugovoru o zabrani proizvodnje fisilnog materijala za uporabu u nuklearnom oružju;

budući da je NPT postavio temelje za uspostavu područja bez nuklearnog oružja diljem svijeta; budući da je uspostava bliskoistočnog područja bez nuklearnog oružja jedan od dugogodišnjih ciljeva EU-a; budući da je EU nedavno namijenio proračunska sredstva za aktivnosti čiji je cilj poticanje uključivog dijaloga među stručnjacima i kreatorima politika u cilju ostvarenja napretka u predanosti uspostavi područja bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku;

budući da su se u političkoj izjavi koja je, uz suzdržanih 28 država članica EU-a, usvojena na prvom zasjedanju Konferencije o uspostavi bliskoistočnog područja bez nuklearnog oružja i ostalih oružja za masovno uništenje održanom u New Yorku u studenome 2019. preostale sudionice obvezale izraditi pravno obvezujući sporazum o uspostavi bliskoistočnog područja bez nuklearnog oružja i ostalih oružja za masovno uništenje;

L.	budući da od stupanja na snagu NPT-a 1970. na polovini revizijskih konferencija nije postignut konsenzus o sadržajnoj konačnoj izjavi, pri čemu je posljednja konačna izjava usvojena na Revizijskoj konferenciji 2010. godine;

budući da će se 10. Revizijska konferencija održati u posebno zahtjevnom međunarodnom sigurnosnom kontekstu zbog izostanka napretka u denuklearizaciji Korejskog poluotoka, kao i povlačenja SAD-a iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (ZSAP) s Iranom, navodnih povreda koje je počinio Iran i povezanih službenih pritužbi Francuske, Ujedinjene Kraljevine i Njemačke kojima se pokreće mehanizam za rješavanje sporova u okviru Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (ZSAP), urušavanja Sporazuma o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa i zastoja u pregovorima za produljenje novog START-a između Rusije i SAD-a; budući da će trenutačni stupanj razilaženja i podjele među 191 državom strankom NPT-a, od kojih neke posjeduju a neke ne posjeduju nuklearno oružje, u pogledu najboljeg pristupa smanjenju i uklanjaju nuklearnog oružja biti dodatan izazov u raspravi;

N.	budući da nekoliko nuklearnih sila planira modernizirati ili već radi na modernizaciji svojeg nuklearnog oružja ili sredstava njegove isporuke te budući da neke od njih u svojim nacionalnim vojnim doktrinama smanjuju prag njegove uporabe;

budući da je Memorandum iz Budimpešte iz 1994., koji su potpisale Ukrajina, Rusija, Sjedinjene Američke Države i Ujedinjena Kraljevina, pružao sigurnosna jamstva od prijetnji ili uporabe sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti Ukrajine u zamjenu za njezino odustajanje od vlastitog nuklearnog arsenala te pristupanje NPT-u; budući da je potpuno nepoštovanje Rusije sigurnosnih jamstava koja je Ukrajina dobila na temelju Memoranduma iz Budimpešte te međunarodnog prava nepovoljno utjecalo na ozračje nuklearnog razoružanja i pregovore o neširenju nuklearnog oružja;

budući da pogoršanju globalnog sigurnosnog okruženja dodatno negativno pridonosi rastuće nepovjerenje među nacijama te budući da se arsenali moderniziraju zahvaljujući novim tehnologijama koje povećavaju rizike za globalnu sigurnost, posebno u vezi s mogućim kibernapadima na nuklearno oružje, njihove sustave zapovijedanja, kontrole i ranog upozoravanja, kao i sve većoj ulozi nuklearnog oružja u nacionalnim politikama, strategijama i doktrinama, što dovodi do pojave rizika od nove utrke u nuklearnom naoružanju na globalnoj razini; budući da sve veći broj država proizvodi nuklearno oružje koje se može koristiti na bojištima;

budući da postoji znatan rizik da velike vojne sile više ne pribjegavaju kontroli oružja i razoružanju kako bi ublažile međunarodne napetosti i poboljšale globalno sigurnosno okruženje, čime se nuklearno oružje ponovno postavlja na istaknuto mjesto u strateškoj bilanci, što u konačnici dovodi do povećanja nuklearnih rizika na globalnoj razini;

budući da globalni arsenal nuklearnog oružja čini gotovo 14 000 nuklearnih bojnih glava, a SAD i Rusija posjeduju više od 90 % tog arsenala; budući da bi čak i ograničena uporaba nuklearnog oružja imala pogubne humanitarne posljedice, pri čemu se nijedna država ni međunarodna organizacija ne bi mogla suočiti s neposrednim posljedicama takvog napada i pružiti odgovarajuću pomoć žrtvama;

budući da bi produljenje bilateralnog novog START-a između SAD-a i Ruske Federacije, čiji je primarni cilj da se na provjerljiv način nastavi smanjenje arsenala nuklearnog oružja proizašlog iz utrke u naoružanju tijekom hladnog rata te kojim se ograničava broj razmještenih strateških nuklearnih bojnih glava na obje strane na 1 550, do njegova isteka u veljači 2021., bio ključan element u očuvanju strateške stabilnosti i obuzdavanju nove utrke u naoružanju;

T.	budući da je SAD najavio povlačenje iz Sporazuma o otvorenom nebu, koje stupa na snagu 22. studenoga 2020.; budući da je Sporazum o otvorenom nebu važan instrument za kontrolu oružja koji pridonosi izgradnji povjerenja;

U.	budući da je NATO izrazio snažnu potporu potpunoj provedbi NPT-a te se obvezao na stvaranje uvjeta za svijet bez nuklearnog oružja u potpunosti u skladu s odredbama NPT-a, na temelju postupnog pristupa;

V.	budući da se inicijativom pod vodstvom SAD-a naziva „Stvaranje okruženja za nuklearno razoružanje”, kojom se utvrđuju zadaće koje treba ispuniti kako bi se stvorili uvjeti za razoružanje, nastoji nadići tradicionalni postupni pristup rješavanju trenutačnog pogoršanja sigurnosnog okruženja;

budući da „inkrementalni pristup” (engl. stepping stone) koji je predstavila Švedska uvodi inkrementalne, lakše ostvarive korake u četiri glavna područja s ciljem izgradnje navika suradnje, smanjenja važnosti nuklearnog oružja, povećanja transparentnosti i smanjenja nuklearnog rizika, čime bi se omogućilo ispunjavanje postojećih ciljeva razoružanja;

budući da bi metode kibernapada kao što su manipulacija podacima, digitalno ometanje i kiberlažiranje mogle ugroziti integritet komunikacije, što bi dovelo do povećane nesigurnosti u donošenju odluka; budući da bi u kriznim vremenima takvi kibernapadi na nuklearne sustave naoružanja mogli prouzročiti eskalaciju, uključujući nenamjerno lansiranje nuklearnog oružja;

Y.	budući da su se multilateralni dijalog i diplomacija pokazali učinkovitim sredstvima za sprečavanje krize širenja oružja i eskalacije sukoba, kao što je pokazao ZSAP, koji se smatra povijesnim ostvarenjem i ključnim doprinosom globalnom režimu neširenja oružja;

budući da status oružja za masovno uništenje Demokratske Narodne Republike Koreje, koja se 2003. povukla iz Ugovora te stekla mogućnost proizvodnje nuklearnog oružja unatoč snažnim međunarodnim sankcijama, ostaje nepromijenjen; budući da je prema godišnjim izvješćima IAEA-e za 2018. i 2019. Pjongjang nastavio nuklearne aktivnosti; budući da su tijekom 2020. pristizala izvješća o znakovima aktivnosti iz nuklearnih postrojenja Sjeverne Koreje; budući da je 7. prosinca 2019. Sjeverna Koreja navodno provela zemaljsko ispitivanje velikog raketnog motora na tekuće gorivo; budući da je 1. siječnja 2020. Sjeverna Koreja najavila namjeru ukidanja moratorija na lansiranje interkontinentalnih balističkih projektila i nuklearno testiranje; budući da su slabi izgledi da će se u kratkoročnom razdoblju poduzeti konkretni koraci prema denuklearizaciji tog područja; budući da Sjeverna Koreja i dalje predstavlja nuklearnu i balističku prijetnju za regiju i svijet;

AA.	budući da se tijekom posljednjeg desetljeća u arktičkom krugu znatno povećao broj plovila na nuklearni pogon; budući da prisutnost radiološkog i nuklearnog materijala u Arktiku predstavlja rizik od ozbiljnih nezgoda ili nesreća;

AB.	budući da je Revizijska konferencija NPT-a 2020., koja se prvotno trebala održati od 27. travnja do 22. svibnja 2020., morala biti odgođena zbog pandemije koronavirusa;

preporučuje Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku:

(a)

da ponovno istaknu da su učinkoviti multilateralizam i međunarodni poredak utemeljen na pravilima preduvjet za borbu protiv širenja nuklearnog oružja i poticanje nuklearnog razoružanja; da ponovno potvrde da je NPT temelj režima za neširenje nuklearnog oružja i razoružanje, ključna obrana od rizika širenja nuklearnog oružja te nezamjenjiv okvir za održavanje i jačanje mira i sigurnosti diljem svijeta;

(b)

da ponovno potvrde punu potporu EU-a i njegovih država članica NPT-u i njegovim trima stupovima neširenja oružja, razoružanja i miroljubive upotrebe nuklearne energije koji se međusobno nadopunjuju te potvrde valjanost prethodnog postupnog pristupa temeljenog na obvezama preuzetima tijekom prethodnih postupaka revizije, posebno 1995., 2000. i 2010.; da istaknu da je uravnotežen pristup između triju stupova ključan za pozitivan ishod 10. Revizijske konferencije, kao i za donošenje konkretnih, djelotvornih i sporazumnih mjera na koje bi se mogle nadovezati prethodne obveze; da istaknu važnu ulogu EU-a u podupiranju politika usmjerenih na mir i promicanje međunarodne stabilnosti;

(c)	da bez odgađanja donesu odluku Vijeća kojom se formalizira zajedničko stajalište EU-a u pogledu Revizijske konferencije NPT-a;

(d)	da naglase kako je NPT već pet desetljeća nezamjenjiv u očuvanju mira i sigurnosti u svijetu;

(e)

da nastave pružati potporu aktivnostima ususret 10. Revizijskoj konferenciji NPT-a, s pomoću financijskog doprinosa od 1,3 milijuna EUR za aktivnosti informiranja koje se sastoje od tri tematska seminara o razoružanju, neširenju oružja i miroljubivoj upotrebi nuklearne energije, četiri regionalna sastanka i dva popratna događanja; da nastave podržavati glavne ciljeve aktivnosti EU-a, posebno u pogledu izgradnje povjerenja, podizanja razine osviještenosti o preprekama i potencijalnim područjima konvergencije, te izrade doprinosa za plan za uspješan ishod 10. postupka revizije;

(f)

da nastave naglašavati da bi svako daljnje produbljivanje razlika među državama dovelo do postupnog diskreditiranja NPT-a kao pouzdanog globalnog pravnog instrumenta i narušavanja globalnog režima razoružanja, čime se povećava rizik od nastavka širenja nuklearnog oružja na globalnoj razini; da upozore države stranke na to da se, zbog izostanka konsenzusa na Revizijskoj konferenciji 2015. i u pripremnim odborima, budućnost NPT-a više ne može uzimati zdravo za gotovo bez jasno preuzetih obaveza država stranki;

(g)

da podsjete države stranke da bi 50. godišnjica NPT-a, koja se podudara s 10. Revizijskom konferencijom, mogla biti poticaj za iskreni dijalog usmjeren na rezultate kako bi se ponovno uspostavilo uzajamno povjerenje, s ciljem proširenja područja preklapanja i utvrđivanja zajedničkog stajališta radi postizanja napretka u raspravama; pri čemu je krajnji cilj donošenje sporazumnog dokumenta u kojemu će se nuklearno razoružanje i potpuno uklanjanje nuklearnog oružja prepoznati kao zajednički cilj, u skladu s člankom VI. NPT-a;

(h)

da pozovu na snažno političko vodstvo za potporu Revizijskoj konferenciji NPT-a; da prenesu poruku državama strankama NPT-a da bi sudjelovanje šefova država i vlada na Revizijskoj konferenciji NPT-a istaknulo važnost koju države pridaju NPT-u i postupku revizije; da pozovu predstavnike država stranaka da iskoriste priliku i na Desetoj revizijskoj konferenciji potvrde da „u nuklearnom ratu nema pobjednika te da ga se nikad ne smije voditi”;

(i)	da naglase da činjenica da neke države stranke NPT-a Ugovor primjenjuju selektivno ili ne poštuju njegov memorandum podriva povjerenje u cijeli sustav NPT-a; da pozovu sve potpisnice NPT-a da zajamče usklađenost s obvezama koje su preuzele;

(j)	da pozdrave činjenicu da se već 72 godine ne pribjegava korištenju nuklearnog oružja; da upozore države stranke NPT-a na to da bi svako širenje situacija u kojima bi se moglo koristiti nuklearno oružje moglo ozbiljno ugroziti globalnu stratešku stabilnost i praksu nekorištenja;

(k)

da pozovu države da u pogledu nuklearnog oružja i povezanih tehnologija isporuke prepoznaju režime za kontrolu nuklearnog oružja, razoružanja i neširenja oružja kao ključna sredstva za izgradnju povjerenja i sredstva kojima se znatno doprinosi preokretanju trenda pogoršanja stanja u međunarodnom sigurnosnom okruženju i time spriječe veliki međudržavni rat te očuvaju mir i sigurnost;

(l)

da naglase da je učinkovita provjera nuklearnog razoružanja ključna za ostvarenje svijeta bez nuklearnog oružja; da dalje ulažu i povećaju napore, među ostalim u suradnji s međunarodnim i regionalnim organizacijama i civilnim društvom, kako bi se riješili problemi u vezi s provjerom zahtjeva u pogledu sigurnosti, zaštite i neširenja oružja; da ponovno potvrde da će se samo realističnim procesom ograničenja oružja i izgradnje povjerenja doprinijeti strateškoj stabilnosti i zajedničkoj sigurnosti;

(m)

da apeliraju na države stranke da učine sve što je u njihovoj moći kako bi postigle daljnji napredak u procesu kontrole oružja i nuklearnog razoružanja, posebno s pomoću ukupnog smanjenja svjetskih zaliha nuklearnog oružja te da osiguraju da ne dođe do obrtanja trenda smanjenja nuklearnog oružja koji je prisutan od 1986. kada su arsenali nuklearnog oružja dostigli svoj vrhunac; da prenesu poruku da se NPT treba koristiti kao platforma za sve diplomatske napore u tom pogledu;

(n)

da apeliraju na SAD i Rusiju da povećaju uzajamno povjerenje u svrhu nastavka dijaloga o mogućim načinima izgradnje novih odnosa u pogledu kontrole oružja; da naglase da bi, ususret 10. Revizijskoj konferenciji NPT-a, jasna predanost Rusije i SAD-a produljenju novog START-a prije veljače 2021. bio važan doprinos revizijskoj konferenciji; da snažno potiču obje strane da pregovaraju o novom instrumentu koji bi obuhvaćao raspoređeno i neraspoređeno te strateško i nestrateško oružje te bi uključivao Kinu s obzirom na rasprostranjeno širenje raketne tehnologije u toj zemlji; da izraze zabrinutost zbog toga što je Rusija nedavno predstavila hipersonično klizno vozilo pod nazivom Avangard u regiji Orenburg; da podsjete Rusiju da će sva raspoređena hipersonična klizna vozila Avangard podlijegati sveukupnom ograničenju od 1 550 bojnih glava i pripadajućim odredbama o provjeri u okviru novog START-a;

(o)

da ponovno iskažu duboko žaljenje EU-a zbog nedavnog urušavanja Sporazuma o INF-u zbog ruskog raspoređivanja raketnog sustava SSC-8 koji ima nuklearne sposobnosti, mobilan je i teško uočljiv i smanjuje prag za upotrebu nuklearnog oružja u oružanom sukobu, naglašavajući pritom da to ima znatan negativni učinak na europsku sigurnost i na stratešku arhitekturu upravljanja nuklearnim oružjem; da pozovu obje potpisnice Sporazuma o INF-u da nastave dijalog o mogućim načinima uspostave novog pravno obvezujućeg instrumenta za projektile kratkog i srednjeg dometa; da podupiru nastojanja za multilateralizaciju takvog instrumenta u pogledu svih drugih zemalja koje posjeduju takvu vrstu oružja, uključujući Kinu;

(p)	da izraze zabrinutost zbog propadanja Sporazuma o INF-u, također s obzirom na činjenicu da posebno projektili srednjeg dometa mogu povećati rizik od nuklearne eskalacije na europskom kontinentu;

(q)	da potaknu pregovore o mogućnosti višestranog ugovora o balističkim projektilima koji nadilazi Sporazum o INF-u između SAD-a i Rusije kako bi se uključile i druge stranke;

(r)

da pozovu SAD i Rusiju da obje svim drugim strankama NPT-a i Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda dostave izjavu u kojoj utvrđuju korake koje poduzimaju nakon povlačenja iz Sporazuma o INF-u kako bi se osigurala usklađenost s njihovim obvezama iz članka VI. NPT-a; da poduzmu u tu svrhu potrebne korake u ime Unije;

(s)	da pozovu Rusiju da se pridržava svoje obveze sadržane u Memorandumu iz Budimpešte i da poštuje sigurnosna jamstva dana Ukrajini;

(t)	da smatraju povlačenje ili raspad režima kontrole nuklearnog oružja opasnim presedanom za NPT; da imaju na umu da stranke NPT-a takva događanja mogu smatrati prijetnjom svojoj nacionalnoj sigurnosti te da bi posljedice toga mogle dovesti do destabilizacije NPT-a u cijelosti;

(u)	da iznesu ta pitanja na 10. Revizijskoj konferenciji NPT-a; da poduzmu diplomatske i političke korake za uklanjanje izravne prijetnje nuklearnog oružja srednjeg dometa za Europsku uniju i njezine države članice;

(v)

da istaknu doprinos država članica NATO-a u ispunjavanju njihovih obveza u okviru NPT-a u pogledu smanjenja zaliha nuklearnog oružja za 95 % nakon završetka hladnog rata, njegova uklanjanja, smanjenja stupnja pripravnosti i slabljenja njegove uloge u obrani; da pozovu NATO i ostale države potpisnice NPT-a da nastave ulagati napore u daljnje smanjenje nuklearnog oružja u potpunosti u skladu s NPT-om, na temelju postupnog pristupa kojim se promiče međunarodna stabilnost i sigurnost;

(w)

da uzmu u obzir usvajanje TPNW-a od strane 122 države, pri čemu su TPNW potpisale 84, a ratificiralo 47 država, kao dokaz želje da se postigne cilj svijeta bez nuklearnog oružja; da naglase da nuklearno razoružanje nije moguće odvojiti od zajedničke sigurnosti koja se može postići samo uzimajući u obzir strateški kontekst te da to mora biti dio postupnog procesa kojim se jamči neograničena sigurnost svih i istodobno sprečavanje novih utrka u naoružanju; da podsjete da Ugovor o zabrani proizvodnje fisilnog materijala za nuklearno oružje radi sprečavanja kvantitativnog razvoja nuklearnih arsenala predstavlja neizbježan i nezamjenjiv korak prema svijetu bez nuklearnog oružja;

(x)

da potvrde pravo stranaka NPT-a na miroljubivu uporabu nuklearne energije kako bi ispunile dugoročne energetske zahtjeve, u skladu s odredbama NPT-a; da surađuju sa zemljama koje u tom području žele razviti kapacitete za odgovorno korištenje nuklearne energije isključivo u miroljubive svrhe, uz ispunjenje svih uvjeta povezanih sa sigurnošću, zaštitom i neširenjem oružja; da razmotre odgovarajuće mjere u slučajevima kad takve zemlje ne surađuju i ne poštuju sve uvjete u pogledu sigurnosti, zaštite i neširenja oružja; da pruže pomoć, uz uvjet da zemlje koje žele razviti kapacitete za miroljubivu uporabu nuklearne energije obavezno moraju razviti snažnu kulturu nuklearne sigurnosti, i prepoznaju ulogu i vrijednost IAEA-e i njezinog zaštitnog sustava u provedbi NPT-a te u jačanju okvira za nuklearnu sigurnost;

(y)

da ograniče prijenos nuklearne tehnologije relevantne za širenje nuklearnog oružja na države stranke NPT-a koje su donijele i provode sveobuhvatne zaštitne mjere IAEA-e, čime se podupire odluka Revizijske konferencije NPT-a iz 1995. da bi novi aranžmani opskrbe za prijenos osjetljive nuklearne tehnologije trebali, kao nužan preduvjet, zahtijevati prihvaćanje sveobuhvatnih zaštitnih mjera IAEA-e i međunarodno pravno obvezujućih obveza da se ne stječe nuklearno oružje ni druge nuklearne eksplozivne naprave;

(z)

da nastave ulagati napore za uspostavu bliskoistočnog područja bez nuklearnog oružja i ostalih oružja za masovno uništenje u skladu s rezolucijom iz 1995.; da nastave s provedbom inicijativa za promicanje izgradnje povjerenja s pomoću mjera usmjerenih na poticanje uključivog dijaloga među stručnjacima i kreatorima politika, uz financijsku omotnicu od 2,86 milijuna EUR za provedbu projekata;

(aa)

da podupru regionalni pristup kao jedan od važnih načina za promicanje razoružanja i neširenja oružja; da uzmu u obzir ishod prve sjednice Konferencije o uspostavi bliskoistočnog područja bez nuklearnog oružja i ostalih oružja za masovno uništenje; da potiču sve države sudionice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se na drugoj sjednici Konferencije ostvario napredak u tom poduhvatu;

(ab)

da poštuju prijedlog „inkrementalnog pristupa” (engl. stepping stone) koji je predložila Švedska u cilju izgradnje političke potpore za pragmatične, kratkoročne i ostvarive obveze u okviru globalnog režima razoružanja, čiji su opći ciljevi izgradnja povjerenja, podupiranje mjera usmjerenih na smanjenje važnosti nuklearnog oružja, poticanje navike suradnje među državama, smanjenje nuklearnih rizika te povećanje transparentnosti, kao prijelazni koraci prema lakšem ispunjavanju postojećih obveza od strane država stranaka;

(ac)

da pozovu države stranke da razviju i uspostave mjere za ublažavanje rizika od upotrebe nuklearnog oružja, bez obzira na to je li riječ o namjernoj ili slučajnoj upotrebi; mjere bi mogle uključivati poboljšanje komunikacijskih kanala i protokola te kibersigurnosti i stvaranje jasne razlike između konvencionalne i nuklearne imovine, kao i poboljšanje otpornosti na hibridne prijetnje i kibernapade i produljenje vremena za donošenja odluka u krizi;

(ad)

da podupru predanost povećanju transparentnosti nuklearnih sila u skladu s 13 koraka u pogledu razoružanja donesenih na Revizijskoj konferenciji NPT-a 2000.; da podsjete da bi se daljnjim poboljšanjem mehanizma izvješćivanja s pomoću usustavljivanja nacionalnih okvira za izvješćivanje nuklearnih sila o nuklearnom oružju pridonijelo postizanju jednake razine transparentnosti među tim državama; da u tom kontekstu obrate posebnu pozornost na prijedloge Inicijative za neširenje oružja i razoružanje kako bi se povećala transparentnost za jačanje postupka revizije NPT-a;

(ae)

da uzmu u obzir prijedlog naslovljen „Provedba Inicijative za stvaranje okruženja za nuklearno razoružanje” koji je SAD dostavio Pripremnom odboru za 10. Revizijsku konferenciju NPT-a, a čiji je cilj utvrđivanje i rješavanje čimbenika u međunarodnom sigurnosnom okruženju koji ometaju daljnji napredak u razoružanju te uspostava pragmatičnijeg pristupa razoružanju i pozitivan doprinos uspješnom ishodu 10. Revizijske konferencije; da sudjeluju u daljnjim raspravama o prijedlogu u okviru 10. Revizijske konferencije i nakon nje;

(af)

da pozovu sve države da se bez daljnje odgode uključe u rasprave o putu prema otvaranju i ostvarenju jednog od preostalih prioriteta – ugovoru o zabrani proizvodnje fisilnog materijala za nuklearno oružje – kao neizostavnog sredstva za isključenje rizika od ponovne utrke u nuklearnom naoružanju i ključnog koraka prema uklanjanju nuklearnog oružja;

(ag)	da osiguraju da EU i dalje snažno podupire Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT) i Organizaciju Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBTO); da također podsjete na važnost i hitnost stupanja na snagu CTBT-a kako bi se izbjegao razvoj novog oružja;

(ah)

da ponovno potvrde predanost EU-a ZSAP-u kao najboljem mogućem sredstvu za dobivanje jamstava da se Iran isključivo miroljubivo koristi nuklearnom energijom te kao ključnom instrumentu za jačanje stabilnosti i sigurnosti na Bliskom istoku; da nastave isticati važnu ulogu EU-a u pronalasku načina da se postigne napredak u ostvarivanju nuklearnog sporazuma; da ponovno istaknu žaljenje EU-a zbog povlačenja SAD-a iz ZSAP-a i ponovnog nametanja sankcija; pozdravlja činjenicu da su se se Francuska, Njemačka i Ujedinjena Kraljevina (E3) u Ujedinjenim narodima usprotivile prijedlogu SAD-a o ponovnom uvođenju sankcija Iranu u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2231, s obzirom na to da SAD više nije stranka ZSAP-a; pozdravlja zajedničku izjavu Iranske organizacije za atomsku energiju (AEOI) i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) od 26. kolovoza 2020. o rezoluciji u dobroj vjeri o pitanjima provedbe zaštitnih mjera koje je navela IAEA, u skladu s kojima Iran omogućuje IAEA-i pristup dvjema lokacijama koje ta agencija utvrdi te olakšava IAEA-ine aktivnosti provjere; podsjeća na ključnu ulogu IAEA-e kao jedine neovisne međunarodne organizacije nadležne za praćenje i provjeru obveza u pogledu neširenja nuklearnog oružja; da pozovu Iran da se pobrine da se u cijelosti pridržava svojih obveza u vezi s nuklearnim oružjem i tehnologijom na temelju ZSAP-a i NPT-a;

(ai)	da izraze žaljenje zbog potpore koju Iran pruža nasilnim nedržavnim akterima te zbog razvoja i upotrebe kapaciteta balističkih projektila kojima se destabilizira širi Bliski istok;

(aj)

da ponovno potvrde punu potporu EU-a cilju cjelovite, provjerljive i nepovratne denuklearizacije Sjeverne Koreje u skladu sa svim relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a; da apeliraju na Sjevernu Koreju da napusti program nuklearnog oružja i da se vrati NPT-u i zaštitnim mjerama IAEA-e; da nastave podupirati proces dijaloga koji je u tijeku te da istovremeno teže aktivnijoj ulozi u pregovorima i iskoriste diplomatsko stručno znanje EU-a; da podsjete da Sjeverna Koreja i dalje predstavlja regionalnu i međunarodnu nuklearnu i balističku prijetnju;

(ak)

da nastave podržavati i štititi NPT kao ključni multilateralni instrument u korist međunarodnog mira i sigurnosti, promicati njegovu sveopću primjenu i osnaživati njegovu provedbu u okviru njegova tri jednako važna stupa koja se međusobno nadopunjuju; da potaknu sve države stranke NPT-a da obnove svoje napore za međusobnu suradnju i ustraju na osnaženoj predanosti sveobuhvatnoj, potpunoj i uravnoteženoj provedbi NPT-a;

(al)

da pozovu sve države koje to još nisu učinile da potpišu i ratificiraju NPT kao države bez nuklearnog oružja i da se u iščekivanju pristupanja pridržavaju njegovih uvjeta te da se obvežu na ispunjavanje ciljeva neširenja i razoružanja, među ostalim pružanjem dokaza da ne sudjeluju u prijenosima nuklearne tehnologije te jačanjem Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnih materijala i nuklearnih postrojenja;

(am)

podsjete da se nuklearno razoružanje mora provoditi na realističan i postupan način, vodeći računa o sigurnosnim interesima svih; podsjete da se smanjenje strateških rizika povezanih s nuklearnim oružjem temelji na transparentnosti nuklearnih doktrina, dijalogu između političkih i vojnih donositelja odluka, instrumentima za obavještavanje o krizama te mjerama za utvrđivanje povjerenja;

nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0130.

(2) SL L 97, 19.4.2000., str. 1.

(3) SL L 106, 27.4.2005., str. 32.

(4) SL L 90, 10.4.2010., str. 8.

(5) SL L 105, 16.4.2019., str. 25.

(6) SL L 149, 7.6.2019., str. 63.

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/249

P9_TA(2020)0268

Izmjena Uredbe (EU) br. 168/2013 u pogledu posebnih mjera za vozila kategorije L na kraju serije kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 ***I

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 168/2013 u pogledu posebnih mjera za vozila kategorije L na kraju serije kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 (COM(2020)0491 – C9-0285/2020 – 2020/0251(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 404/16)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2020)0491),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0285/2020),

—	uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom,

—	uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 14. listopada 2020. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir članke 59. i 52. stavak 1. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A9-0190/2020),

usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

P9_TC1-COD(2020)0251

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 20. listopada 2020. radi donošenja Uredbe (EU) 2020/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 168/2013 u pogledu posebnih mjera za vozila kategorije L na kraju serije kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2020/1694.)

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/250

P9_TA(2020)0269

Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji: zahtjev EGF/2020/001 ES/pomoćni sektori brodogradnje u Galiciji

Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva koji je podnijela Španjolska – (EGF/2020/001 ES/pomoćni sektori brodogradnje u Galiciji) (COM(2020)0485 – C9-0294/2020 – 2020/1996(BUD))

(2021/C 404/17)

Europski parlament

—	uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2020)0485 – C9-0294/2020),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006 (1) (Uredba o EGF-u),

—	uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (2), a posebno njezin članak 12.,

—

uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (3) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,

—	uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,

—	uzimajući u obzir pisma Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za regionalni razvoj,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0192/2020),

budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima suočenima s posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine ili svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo da se ponovno uključe na tržište rada; budući da se ta pomoć pruža u obliku financijske potpore radnicima i trgovačkim društvima za koja su radili;

budući da je Španjolska podnijela zahtjev EGF/2020/001 ES/pomoćni sektori brodogradnje u Galiciji za financijski doprinos iz EGF-a nakon otpuštanja 960 radnika (4) u gospodarskim sektorima razvrstanima u odjeljak 24 NACE-a Revizija 2 (Proizvodnja metala), 25 (Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme), 30 (Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava), 32 (Ostala prerađivačka industrija), 33 (Popravak i instaliranje strojeva i opreme) i 43 (Specijalizirane građevinske djelatnosti) u regiji Galicija (ES11), regiji razine NUTS 2 u Španjolskoj;

budući da se zahtjev temelji na intervencijskim kriterijima iz članka 4. stavka 2. točke (a) Uredbe o EGF-u koji omogućuju da se zajedničkim zahtjevom koji uključuje MSP-ove smještene u jednoj regiji mogu obuhvatiti MSP-ovi koji posluju u različitim gospodarskim sektorima kako su definirani na razini NACE Revizija 2, pod uvjetom da su MSP-ovi glavna ili jedina vrsta poslovne djelatnosti u predmetnoj regiji;

budući da su MSP-ovi okosnica gospodarstva te regije, u kojoj 95 % poduzeća ima manje od 250 zaposlenih, te budući da svih 38 poduzeća na koja se odnosi ovaj zahtjev ima status MSP-a; budući da je Galicija dio atlantske regije i da se njezino gospodarstvo u velikoj mjeri oslanja na prekogranična poduzeća i radnike;

E.	budući da brodogradnja u Galiciji slijedi obrazac podugovaranja karakterističan za europski sektor brodogradnje koji čine uglavnom mala i srednja brodogradilišta s vrlo visokim postotkom podugovaranja, i u pogledu vrijednosti posla i u pogledu radne snage;

F.	budući da Španjolska tvrdi da Europa od 2004. gubi svoju industriju trgovačke brodogradnje (5) u korist istočne Azije i da je gospodarska i financijska kriza koja je započela 2008. dovela do znatnog pada narudžbi, širenja brodogradnje u Aziji i intenzivnog globalnog tržišnog natjecanja (6);

G.	budući da su politike subvencija, povlašteni fiskalni tretman, primjerice državne potpore i niži troškovi rada u istočnoazijskim zemljama doveli do gubitka tržišta za brodogradilišta Unije;

H.	budući da brodogradilišta u Galiciji grade tehnološki napredne vojne brodove, tankere za naftu i kemikalije, odobalna plovila, plovila za oceanografska i seizmička istraživanja, tegljače, putničke brodove i ribarska plovila;

I.	budući da su zatvaranje brodogradilišta Factorias Vulcano u srpnju 2019. i zahtjev za predstečajni postupak vjerovnika brodogradilišta HJ Barreras u listopadu 2019. doveli do otpuštanja, a polovina otpuštanja koja pokriva ovaj zahtjev dogodila se u poduzećima koja su vjerovnici HJ Barrerasa;

J.	budući da su podugovaratelji Factorias Vulcano-a vrlo specijalizirani i da stoga uvelike ovise o glavnom brodogradilištu te da su međuovisnost i posljedice za zaposlenost u pomoćnoj brodograđevnoj industriji isti kao da se poduzeća nalaze unutar jednog gospodarskog sektora NACE-a;

slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 2. Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Španjolska u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 2 054 400 EUR, odnosno 60 % ukupnog troška od 3 424 000 EUR, što obuhvaća troškove za usluge prilagođene potrebama u iznosu od 3 274 000 EUR i troškove za pripremu, upravljanje, informiranje i promidžbu te kontrolu i izvješćivanje u iznosu od 150 000 EUR;

napominje da su španjolske vlasti zahtjev podnijele 13. svibnja 2020. te da je, na temelju dodatnih informacija koje je Španjolska pružila, Komisija ocjenjivanje zahtjeva dovršila 11. rujna 2020. i o tome istoga dana obavijestila Parlament;

napominje da je Španjolska počela s pružanjem usluga prilagođenih potrebama ciljnim korisnicima 13. kolovoza 2020., pa će stoga razdoblje prihvatljivosti za financijski doprinos iz EGF-a trajati od 13. kolovoza 2020. do 13. kolovoza 2022.;

napominje da je Španjolska počela imati administrativne rashode za provedbu EGF-a 8. lipnja 2020. i da su stoga rashodi za pripremu, upravljanje, informiranje i promidžbu te kontrolu i izvješćivanje nastali u razdoblju od 8. lipnja 2020. do 13. veljače 2023. prihvatljivi za financijski doprinos iz EGF-a;

pozdravlja činjenicu da je Španjolska usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama sastavila u suradnji sa socijalnim partnerima i da će socijalni partneri na temelju sporazuma o suradnji biti uključeni i u pružanje usluga;

pozdravlja sudjelovanje ASIME-a i sindikata CCOO (7) i UGT (8), socijalnih partnera koji sudjeluju u socijalnom dijalogu u Galiciji, u izradi usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama te u njihovoj provedbi; ističe da bi socijalni partneri također trebali biti uključeni u praćenje provedbe mjera;

uzima u obzir da je sektor brodogradilišta i pomoćnih industrija u Galiciji. imao godišnji promet od oko 2 000 milijuna EUR 2018., i da je 10 000 izravnih i 25 000 neizravnih radnih mjesta ovisilo je o brodogradnji, dok je prošle godine promet sektora pao za 11 %, a broj radnih mjesta za 20,8 % (oko 2 000);

naglašava da je do tih otpuštanja došlo u kontekstu visoke razine nezaposlenosti u regiji Galiciji (11,7 % u 2019.); stoga pozdravlja mjere prekvalifikacije i dodatnog osposobljavanja koje se pružaju u okviru potpore iz EGF-a kako bi regionalni sektor brodogradnje, prekogranično gospodarstvo ali i cjelokupno tržište rada, u budućnosti postali otporniji i konkurentniji;

naglašava da su za jačanje europske brodogradnje od ključne važnosti djelotvorno istraživanje, specijalizacija i tehnološke inovacije kako bi ona na globalnoj razini mogla konkurirati zemljama koje se oslanjaju na niže troškove rada, politike subvencija i povlašteni fiskalni tretman;

10.

naglašava da usluge prilagođene potrebama koje će se pružiti otpuštenim radnicima moraju biti posebno prilagođene za svaki profil;

11.

prima na znanje da 94 % ciljanih korisnika čine muškarci, od kojih je 78,2 % u dobi od 30 do 54 godine; napominje da usluge prilagođene potrebama koje će se pružiti radnicima proglašenima viškom obuhvaćaju: informativne sastanke i pripremne radionice, profesionalnu orijentaciju usmjerenu na zapošljavanje ili samozapošljavanje, osposobljavanje (uključujući osposobljavanje za razvoj poduzetništva za osobe s ciljem samozapošljavanja), vođenje nakon ponovnog uključivanja u rad, intenzivnu pomoć pri traženju posla i razne druge poticaje;

12.

pozdravlja uključivanje poticaja za sudjelovanje u mjerama do 400 EUR, doprinosa za troškove putovanja na posao EUR 0,19 po kilometru uvećano za dodatne troškove kao što su cestarine i troškovi parkiranja, doprinosa za pokrivanje troškova pružateljima skrbi za uzdržavane osobe do 20 EUR po danu sudjelovanja, i od poticaja za traženje novog radnog mjesta ili samozaposlenja u visini od 200 EUR mjesečno u razdoblju od najviše šest mjeseci, kako bi se pružila potpora ciljanim korisnicima u potrazi za poslom ili osposobljavanju, pod uvjetom da aktivno sudjeluju u mjerama;

13.

podsjeća da predložene mjere predstavljaju aktivne mjere na tržištu rada u okviru prihvatljivih djelovanja utvrđenih člankom 7. Uredbe o EGF-u i nisu zamjena za pasivne mjere socijalne zaštite;

14.

prima na znanje da će ista tijela zadužena za upravljanje i nadzor za ESF biti zadužena za upravljanje i kontroliranje financijskog doprinosa te da će Xunta de Galicia (9) biti posrednik za upravljačko tijelo;

15.

naglašava da su španjolske vlasti potvrdile da za prihvatljive mjere nije dodijeljena pomoć iz drugih financijskih instrumenata ili fondova Unije;

16.

ponovno ističe da pomoć iz EGF-a ne smije zamijeniti djelovanja za koja su odgovorna poduzeća na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora;

17.

podsjeća da bi se, prema postojećim pravilima, EGF mogao mobilizirati kako bi se pružila pomoć trajno otpuštenim radnicima i samozaposlenim osobama u kontekstu globalne krize uzrokovane bolešću COVID-19 bez izmjene Uredbe o EGF-u, s obzirom na to da je Španjolska jedna od država članica teško pogođenih tom pandemijom;

18.

odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

19.

nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

20.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855.

(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

(3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(4) U smislu članka 3. Uredbe o EGF-u.

(5) Brodogradnja trgovačkih brodova obuhvaća izgradnju tankera, brodova za rasuti teret i kontejnerskih brodova.

(6) Do 2018. Kina (35,5 %) je postala predvodnik, a slijede je Japan (23,4 %) i Južna Koreja (22,7 %), dok je tržišni udio Europe pao na samo 6,8 %. Uzimajući kao mjerilo knjigu narudžbi 2019., Kina je kao vodeća na tržištu imala udio od 34 %, Južna Koreja 26 % i Japan 15 %.

(7) Savez industrije CCOO Galicia.

(8) Savez metalne, građevinske i povezane industrije UGT (MCA-UGT).

(9) Xunta de Galicia, a posebno Consellería de Facenda – Dirección General de política financiera, tesoro y fondos europeos / Servicio de inspección y control de fondos comunitarios u suradnji s Consellería de Economía, Emprego e Industria – Secretaría Xeral de Emprego / Subdirección Xeral de Relacións Laborais imat će ulogu posrednika za upravljačko tijelo.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva Španjolske – EGF/2020/001 ES/pomoćni sektori brodogradnje u Galiciji

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2020/1598.)

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/254

P9_TA(2020)0287

Zajednička poljoprivredna politika – potpora za strateške planove koje izrađuju države članice i koji se financiraju iz fondova EFJP i EPFRR ***I

Amandmani (*1) koje je donio Europski parlament 23. listopada 2020. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2018)0392 – C8-0248/2018 – 2018/0216(COD)) (1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 404/18)

Amandmani 776 i 847

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)

U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 29. studenoga 2017. naslovljenoj „Budućnost hrane i poljoprivrede” navedeni su izazovi, ciljevi i smjernice buduće zajedničke poljoprivredne politike („ZPP”) nakon 2020. Neki su od tih ciljeva potreba za većom usmjerenošću ZPP-a na rezultate, orijentiranošću na tržište , potreba za poticanjem modernizacije i održivosti, uključujući ekonomsku, društvenu, demografsku, ekološku i klimatsku održivost poljoprivrednih površina te šumskih i ruralnih područja, te potreba za smanjenjem administrativnog opterećenja za korisnike povezanoga sa zakonodavstvom Unije. Novom bi se politikom isto tako trebala ostvariti pojednostavnjenja za korisnike koji bi trebali primiti poštene naknade. Kako bi ZPP ostvario te ciljeve, iznimno je važno zadržati istu razinu financiranja u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. kao i u razdoblju 2014. – 2020.

Amandman 1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1a)

ZPP i dalje ima središnju ulogu u razvoju ruralnih područja Unije. Stoga je potrebno nastojati zaustaviti postupno napuštanje poljoprivredne djelatnosti te istovremeno održati snažnu zajedničku poljoprivrednu politiku s adekvatnim resursima kako bi se ublažilo smanjenje broja stanovnika u ruralnim područjima i nastavilo ispunjavati zahtjeve potrošača u pogledu zaštite okoliša, sigurnosti hrane i dobrobiti životinja. S obzirom na izazove s kojima se moraju suočiti proizvođači Unije kako bi odgovorili na nove regulatorne zahtjeve i s obzirom na izraženija očekivanja u pogledu zaštite okoliša, u kontekstu nestabilnosti cijena i veće otvorenosti granica Unije za uvoz iz trećih zemalja, proračun za ZPP treba zadržati barem na istoj razini kao za razdoblje 2014. – 2020.

Amandman 2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1b)

Kako bi se obuhvatila globalna dimenzija i učinci ZPP-a, Komisija bi trebala osigurati usklađenost i kontinuitet s drugim vanjskim politikama i instrumentima Unije, osobito u području razvojne suradnje i trgovine. Predanost Unije usklađenosti politika radi razvoja zahtijeva da se prilikom oblikovanja politika uvažavaju razvojni ciljevi i načela.

Amandman 3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)

Budući da bi ZPP trebao bolje odgovarati na izazove i mogućnosti koji se pojavljuju na razini Unije, na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te na razini poljoprivrednih gospodarstava, potrebno je racionalizirati upravljanje ZPP-om i poboljšati ostvarivanje ciljeva Unije u okviru ZPP-a te znatno smanjiti administrativno opterećenje , posebno za krajnje korisnike . U okviru ZPP-a zasnovanog na uspješnosti („model ostvarivanja politike”) Unija bi trebala utvrditi osnovne parametre politike, kao što su ciljevi ZPP-a i osnovni zahtjevi, a države članice trebale bi snositi veću odgovornost u pogledu načina na koji ispunjuju ciljeve i ostvaruju ciljne vrijednosti jamčeći sigurnost politike i financijsku sigurnost za taj sektor . Veća supsidijarnost omogućuje da se bolje uzmu u obzir lokalni uvjeti i potrebe te da se potpora prilagodi potrebama kako bi se povećao doprinos ciljevima Unije. Međutim, kako bi se spriječilo da se ta supsidijarnost pretvori u „ponovnu nacionalizaciju” ZPP-a, ova Uredba treba sadržavati čvrsti skup propisa Unije kojim će se spriječiti narušavanje tržišnog natjecanja i osigurati nediskriminirajuće postupanje prema svim poljoprivrednicima diljem cijele Europske unije.

Amandman 4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)

Zbog primjene zajedničkih definicija potpuno utvrđenih na razini Unije državama članicama bilo je donekle otežano uzeti u obzir vlastite posebnosti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Stoga bi državama članicama trebalo dati fleksibilnost da pobliže odrede neke definicije u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Međutim, radi osiguranja jednakih uvjeta tržišnog natjecanja potrebno je utvrditi određeni okvir na razini Unije s ključnim elementima koji se trebaju uključiti u te definicije („okvirne definicije”).

(3)

Državama članicama trebalo bi dati fleksibilnost da pobliže odrede neke definicije u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Međutim, radi osiguranja jednakih uvjeta tržišnog natjecanja potrebno je utvrditi određeni okvir na razini Unije s ključnim zajedničkim elementima koji se trebaju uključiti u te definicije („okvirne definicije”).

Amandman 5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)

Kako bi se osiguralo da Unija može poštovati svoje međunarodne obveze u pogledu domaće potpore koje su utvrđene Sporazumom WTO-a o poljoprivredi i posebno kako bi se osiguralo da se osnovna potpora dohotku za održivost i povezane vrste intervencija i dalje prijavljuju kao potpora iz „zelene kutije” koja nema nikakav ili ima tek minimalan učinak narušavanja trgovine ili proizvodnje, okvirna definicija „poljoprivredne djelatnosti” trebala bi obuhvaćati kako proizvodnju poljoprivrednih proizvoda tako i održavanje poljoprivredne površine. Radi prilagodbe lokalnim uvjetima države članice trebale bi utvrditi stvarnu definiciju poljoprivredne djelatnosti u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

(4)

Kako bi se osiguralo da Unija može poštovati svoje međunarodne obveze u pogledu domaće potpore koje su utvrđene Sporazumom WTO-a o poljoprivredi i posebno kako bi se osiguralo da se osnovna potpora dohotku za održivost i povezane vrste intervencija i dalje prijavljuju kao potpora iz „zelene kutije” koja nema nikakav ili ima tek minimalan učinak narušavanja trgovine ili proizvodnje, okvirna definicija „poljoprivredne djelatnosti” trebala bi obuhvaćati kako proizvodnju poljoprivrednih proizvoda tako i održavanje poljoprivredne površine. Radi prilagodbe lokalnim uvjetima države članice trebale bi utvrditi definiciju poljoprivredne djelatnosti u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a koja je u skladu sa zajedničkim elementima okvirne definicije Unije .

Amandman 6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)

Kako bi se zadržali ključni elementi na razini cijele Unije i omogućila usporedivost odluka država članica, a da se istodobno države članice ne ograničavaju pri ostvarivanju ciljeva Unije, trebalo bi utvrditi okvirnu definiciju „poljoprivredne površine”. Povezane okvirne definicije „obradivog zemljišta”, „trajnih nasada” i „trajnog travnjaka” trebale bi biti dovoljno široke kako bi države članice imale prostora da te definicije pobliže odrede u skladu sa svojim lokalnim uvjetima. Okvirna definicija „obradivog zemljišta” trebala bi se utvrditi tako da se državama članicama omogući da obuhvate različite oblike proizvodnje, uključujući primjerice agrošumarstvo i obradiva zemljišta s grmljem i drvećem, te da je u skladu s njom obvezno uključivanje površina ostavljenih na ugaru kako bi se osigurala proizvodna nevezanost intervencija. Okvirna definicija „trajnih nasada” trebala bi uključivati površine koje se stvarno upotrebljavaju za proizvodnju i one koje se ne upotrebljavaju stvarno u tu svrhu te rasadnike i kulture kratkih ophodnji koje će odrediti države članice. Okvirna definicija „trajnog travnjaka” trebala bi se utvrditi tako da se državama članicama omogući da pobliže odrede kriterije te da uključe vrste koje nisu trave ili drugo travoliko krmno bilje i mogu se upotrebljavati za ispašu ili se od njih može proizvesti hrana za životinje, neovisno o tome upotrebljavaju li se stvarno za proizvodnju ili ne.

(5)

Kako bi se zadržali zajednički ključni elementi na razini cijele Unije i omogućila usporedivost odluka država članica i jednako postupanje prema europskim poljoprivrednicima , a da se istodobno države članice ne ograničavaju pri ostvarivanju ciljeva Unije, trebalo bi utvrditi okvirnu definiciju „poljoprivredne površine”. Povezane okvirne definicije „obradivog zemljišta”, „trajnih nasada” i „trajnog travnjaka” trebale bi biti dovoljno široke kako bi države članice imale prostora da te definicije pobliže odrede u skladu sa svojim lokalnim uvjetima i tradicionalnim praksama . Okvirna definicija „obradivog zemljišta” trebala bi se utvrditi tako da se državama članicama omogući da obuhvate različite oblike proizvodnje, uključujući primjerice agrošumarstvo i obradiva zemljišta s grmljem i drvećem, te da je u skladu s njom obvezno uključivanje površina ostavljenih na ugaru kako bi se osigurala proizvodna nevezanost intervencija. Okvirna definicija „trajnih nasada” trebala bi uključivati površine koje se stvarno upotrebljavaju za proizvodnju i one koje se ne upotrebljavaju stvarno u tu svrhu te rasadnike i kulture kratkih ophodnji koje će odrediti države članice. Okvirna definicija „trajnog travnjaka” trebala bi se utvrditi tako da se državama članicama omogući da pobliže odrede kriterije te da uključe vrste koje nisu trave ili drugo travoliko krmno bilje i mogu se upotrebljavati isključivo za ispašu ili ne samo za nju ili se od njih može proizvesti hrana za životinje, neovisno o tome upotrebljavaju li se stvarno za proizvodnju ili ne.

Amandman 7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5a)

Budućnost poljoprivrede trebalo bi usmjeriti na proizvodnju visokokvalitetne hrane jer je u tome konkurentna prednost Unije. Norme Unije trebalo bi zadržati i ojačati, ako je to izvedivo, te bi trebalo predvidjeti mjere za daljnje povećanje dugoročne produktivnosti i konkurentnosti sektora proizvodnje hrane, uvođenje novih tehnologija i učinkovitije korištenje resursa, čime bi se ojačala uloga Unije kao svjetskog predvodnika.

Amandman 8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)

Kad je riječ o površinama koje se upotrebljavaju za proizvodnju konoplje, u cilju zaštite javnog zdravlja i osiguranja dosljednosti u odnosu na drugo zakonodavstvo, upotreba sjemena sorti konoplje u kojima sadržaj tetrahidrokanabinola ne prelazi 0,2 % trebala bi biti dio definicije prihvatljivog hektara.

(8)

Kad je riječ o površinama koje se upotrebljavaju za proizvodnju konoplje, u cilju zaštite javnog zdravlja i osiguranja dosljednosti u odnosu na drugo zakonodavstvo, upotreba sjemena sorti konoplje u kojima sadržaj tetrahidrokanabinola ne prelazi 0,3 % trebala bi biti dio definicije prihvatljivog hektara.

Amandman 9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)

Kako bi se dodatno poboljšala uspješnost ZPP-a, potpora dohotku trebala bi biti usmjerena na prave poljoprivrednike. Kako bi se osigurao zajednički pristup na razini Unije u pogledu takva usmjeravanja potpore, trebala bi se utvrditi okvirna definicija „pravog poljoprivrednika” s odgovarajućim ključnim elementima. Na temelju te okvirne definicije države članice trebale bi u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odrediti koji se poljoprivrednici ne smatraju pravim poljoprivrednicima, i to na temelju uvjeta kao što su ispitivanja dohotka, količina rada na poljoprivrednom gospodarstvu, predmet poslovanja i upisivanje u registre. Time se ne bi trebali iz potpore isključiti poljoprivrednici koji se bave i drugim djelatnostima, odnosno aktivno se bave poljoprivredom, ali se bave i nepoljoprivrednim djelatnostima izvan poljoprivrednog gospodarstva, s obzirom na to da se tim višestrukim djelatnostima često jača socioekonomska struktura ruralnih područja.

(9)

Kako bi se dodatno poboljšala uspješnost ZPP-a, potpora dohotku trebala bi biti usmjerena na aktivne poljoprivrednike. Kako bi se osigurao zajednički pristup na razini Unije u pogledu takva usmjeravanja potpore, trebala bi se utvrditi okvirna definicija „aktivnog poljoprivrednika” s odgovarajućim zajedničkim elementima. Iz potpore se ne smiju isključiti poljoprivrednici koji se bave i drugim djelatnostima, odnosno aktivno se bave poljoprivredom, ali se bave i nepoljoprivrednim djelatnostima izvan poljoprivrednog gospodarstva, s obzirom na to da se tim višestrukim djelatnostima često jača socioekonomska struktura ruralnih područja. Ta okvirna definicija u svakom slučaju treba doprinijeti očuvanju modela obiteljske poljoprivrede koji postoji u Uniji.

Amandman 10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9a)

Jednakost žena i muškaraca temeljno je načelo Unije, a rodno osviještena politika važan je alat za integraciju tog načela u ZPP. Stoga bi poseban naglasak trebalo staviti na promicanje sudjelovanja žena u socioekonomskom razvoju ruralnih područja. Veličina poljoprivrednih gospodarstava kojima upravljaju žene obično je manja, a posao koji obavljaju žene, kao supruge na poljoprivrednim gospodarstvima, nije uvijek prepoznat i vidljiv, što utječe na njihovu ekonomsku neovisnost. Ova Uredba trebala bi doprinijeti tomu da rad žena bude vidljiviji i bolje vrednovan te da se o njemu vodi računa u okviru posebnih ciljeva koje će države članice predložiti u svojim strateškim planovima. Načelo jednakosti spolova i načelo nediskriminacije trebaju biti sastavni dio pripreme, provedbe i evaluacije intervencija u okviru ZPP-a. Države članice također jačaju svoje kapacitete u pogledu rodno osviještene politike i prikupljanja podataka razvrstanih po spolu.

Amandman 11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)	Kako bi se osigurala usklađenost vrsta intervencija za izravna plaćanja i vrsta intervencija u području ruralnog razvoja koje se odnose na cilj generacijske obnove, trebalo bi na razini Unije utvrditi definiciju „mladog poljoprivrednika” s odgovarajućim ključnim elementima.

(10)	Kako bi se osigurala usklađenost vrsta intervencija za izravna plaćanja i vrsta intervencija u području ruralnog razvoja koje se odnose na cilj generacijske obnove, trebalo bi na razini Unije utvrditi definiciju „mladog poljoprivrednika” sa zajedničkim elementima.

Amandman 12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10a)

Kako bi se osigurala usklađenost vrsta intervencija za izravna plaćanja i vrsta intervencija u području ruralnog razvoja koje se odnose na cilj olakšavanja poslovnog razvoja u ruralnim područjima, trebalo bi na razini Unije utvrditi definiciju „novog poljoprivrednika” sa zajedničkim elementima.

Amandman 13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)

Kako bi se učvrstili ciljevi ZPP-a utvrđeni člankom 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i osiguralo da se Unija na odgovarajući način suoči s najnovijim izazovima, primjereno je predvidjeti skup općih ciljeva koji će odražavati smjernice iz Komunikacije „Budućnost hrane i poljoprivrede”. Osim toga, trebalo bi na razini Unije pobliže utvrditi skup posebnih ciljeva koje bi države članice trebale primijeniti u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Tim bi se posebnim ciljevima opći ciljevi ZPP-a trebali prenijeti u konkretnije prioritete , pri čemu bi se trebalo uzeti u obzir relevantno zakonodavstvo Unije , posebno u području klime , energije i okoliša, te postići ravnoteža među dimenzijama održivog razvoja u skladu s procjenom učinka.

(11)

Kako bi se ostvarilo ciljeve ZPP-a utvrđene člankom 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i osiguralo da se Unija na odgovarajući način suoči s najnovijim izazovima, primjereno je predvidjeti skup općih ciljeva koji će odražavati smjernice iz Komunikacije „Budućnost hrane i poljoprivrede”. Osim toga, trebalo bi na razini Unije pobliže utvrditi skup posebnih ciljeva koje bi države članice trebale ostvariti u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Tim bi se posebnim ciljevima opći ciljevi ZPP-a trebali prenijeti u konkretnije prioritete u području gospodarstva , zaštite okoliša i socijalnih pitanja , pri čemu bi se trebala postići ravnoteža među dimenzijama održivog razvoja u skladu s procjenom učinka.

Amandman 14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)

U okviru modela ostvarivanja politike ZPP-a Unija bi trebala utvrditi ciljeve Unije i vrste intervencija te osnovne zahtjeve Unije koji se primjenjuju na države članice, ali bi one same trebale biti nadležne za prenošenje tog okvira Unije u mehanizme potpore koji se primjenjuju na korisnike. U tom bi kontekstu države članice trebale djelovati u skladu s Poveljom o temeljnim pravima i općim načelima prava Unije te osigurati da se pravni okvir za dodjelu potpore Unije korisnicima temelji na njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a i da je u skladu s načelima i zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i [Horizontalnoj uredbi].

(13)

U okviru modela ostvarivanja politike ZPP-a Unija bi trebala utvrditi ciljeve Unije i vrste intervencija te zajedničke zahtjeve Unije koji se primjenjuju na države članice, ali bi one same trebale biti nadležne za prenošenje tog okvira Unije u mehanizme potpore koji se primjenjuju na korisnike. U tom bi kontekstu države članice trebale djelovati u skladu s Poveljom o temeljnim pravima i općim načelima prava Unije te osigurati da se pravni okvir za dodjelu potpore Unije korisnicima temelji na njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a i da je u skladu s načelima i zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i [Horizontalnoj uredbi].

Amandman 15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13a)

Pri provedbi strateških planova u okviru ZPP-a trebalo bi poštovati međusektorska načela utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članku 10. UFEU-a, uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, kako su utvrđena u članku 5. UEU-a. Države članice i Komisija također bi trebale poštovati obveze iz Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i zajamčiti pristupačnost u skladu s njezinim člankom 9. i pravom Unije u pogledu usklađivanja zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga. Države članice i Komisija trebale bi nastojati ukloniti nejednakosti te promicati jednakosti između muškaraca i žena i integraciju rodne perspektive te suzbiti diskriminaciju na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) ne bi trebali podržavati djelovanja kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije, diskriminacije ili isključenosti. Ciljevi tih fondova trebali bi se ostvarivati iz perspektive održivog razvoja te u skladu s ciljem iz Konvencije iz Aarhusa koji promiče Unija, a koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša te borbu protiv klimatskih promjena u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a, uz primjenu načela „onečišćivač plaća”.

Amandman 16

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13b)

Model ostvarivanja ne bi smio dovesti do situacije u kojoj postoji 27 različitih nacionalnih poljoprivrednih politika te time ugroziti zajednički duh ZPP-a i stvoriti poremećaje. Njime bi se državama članicama trebao omogućiti određeni stupanj fleksibilnosti unutar snažnog zajedničkog regulatornog okvira.

Amandmani 17 i 779

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)

U kontekstu veće usmjerenosti ZPP-a na tržište, kako je navedeno u Komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede”, izloženost tržištu, klimatske promjene i s njima povezana povećana učestalost i ozbiljnost ekstremnih vremenskih uvjeta te sanitarne i fitosanitarne krize mogu uzrokovati rizik od nestabilnosti cijena i sve veći pritisak na prihode. Stoga, iako su poljoprivrednici u konačnici odgovorni za izradu vlastitih strategija za poljoprivredna gospodarstva, trebao bi se uspostaviti čvrst okvir za osiguranje odgovarajućeg upravljanja rizicima. U tu bi se svrhu države članice i poljoprivrednici mogli osloniti na platformu na razini Unije za upravljanje rizicima za izgradnju kapaciteta kako bi se poljoprivrednicima pružili odgovarajući financijski instrumenti za ulaganja i pristup obrtnom kapitalu, osposobljavanju, prijenosu znanja i savjetovanju.

(15)

U kontekstu veće usmjerenosti ZPP-a na tržište, kako je navedeno u Komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede”, izloženost tržištu, nepostojanje klauzula o uzajamnosti u trgovinskim sporazumima s trećim zemljama, klimatske promjene i s njima povezana povećana učestalost i ozbiljnost ekstremnih vremenskih uvjeta te sanitarne i fitosanitarne krize mogu uzrokovati rizik od nestabilnosti cijena i sve veći pritisak na prihode. Nejednakosti u prehrambenom lancu, prije svega na štetu primarnog sektora, koji je „najslabija karika”, također negativno utječu na prihode proizvođača. Stoga, iako su poljoprivrednici u konačnici odgovorni za izradu vlastitih strategija za poljoprivredna gospodarstva i za unaprjeđenje otpornosti poljoprivrednih gospodarstava , trebao bi se uspostaviti čvrst okvir za osiguranje odgovarajućeg upravljanja rizicima. U tu bi se svrhu države članice i poljoprivrednici mogli osloniti na platformu na razini Unije za upravljanje rizicima za izgradnju kapaciteta kako bi se poljoprivrednicima pružili odgovarajući financijski instrumenti za ulaganja i pristup obrtnom kapitalu, osposobljavanju, prijenosu znanja i savjetovanju.

Amandman 18

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16)

Poticanje brige za okoliš i mjera u području klime te doprinos postizanju ciljeva Unije u području okoliša i klime vrlo je bitan prioritet za budućnost poljoprivrede i šumarstva Unije. Stoga bi struktura ZPP-a trebala odražavati veće ambicije u pogledu tih ciljeva. U okviru novog modela ostvarivanja politike mjere koje se poduzimaju za borbu protiv degradacije okoliša i klimatskih promjena trebale bi biti usredotočene na rezultate te bi se u tu svrhu članak 11. UFEU-a trebao smatrati obvezom postizanja rezultata.

(16)

Podržavanje i poboljšanje zaštite okoliša, bioraznolikosti i genetske raznolikosti u poljoprivrednom sustavu, kao i mjere u području klime te doprinos postizanju ciljeva Unije u području okoliša i klime vrlo je bitan prioritet za budućnost poljoprivrede , hortikulture i šumarstva Unije. Stoga bi struktura ZPP-a trebala odražavati veće ambicije u pogledu tih ciljeva i istodobno prikladnije odražavati veće opterećenje i zahtjeve za proizvođače . U okviru novog modela ostvarivanja politike mjere koje se poduzimaju za borbu protiv degradacije okoliša i klimatskih promjena trebale bi biti usredotočene na rezultate te bi se u tu svrhu članak 11. UFEU-a trebao smatrati obvezom postizanja rezultata.

Budući da su mnoga ruralna područja u Uniji pogođena strukturnim problemima, kao što su nedostatak atraktivnih prilika za zapošljavanje, manjak vještina, nedovoljna ulaganja u povezanost, infrastrukturu i osnovne usluge te odljev mladih, ključno je ojačati socioekonomsku strukturu tih područja, u skladu s Deklaracijom iz Corka 2.0., posebno otvaranjem radnih mjesta i generacijskom obnovom tako da Komisija potakne zapošljavanje i rast u ruralnim područjima, promicanjem socijalne uključenosti, generacijske obnove i razvoja „pametnih sela” u cijeloj Europi. Kako je navedeno u Komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede”, novi ruralni vrijednosni lanci, kao što su obnovljiva energija, novo biogospodarstvo, kružno gospodarstvo i ekoturizam, pogodno su okruženje za dobar rast i stvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima. U tom kontekstu financijski instrumenti i korištenje jamstva InvestEU mogu imati ključnu ulogu u osiguranju pristupa financiranju i jačanju kapaciteta za rast poljoprivrednih gospodarstava i poduzeća. U ruralnim područjima postoji potencijal za zapošljavanje državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom, čime se promiče njihova socijalna i ekonomska integracija, posebno u pogledu strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.

Budući da su mnoga ruralna područja u Uniji pogođena strukturnim problemima, kao što su nedostatak atraktivnih prilika za zapošljavanje, manjak vještina, nedovoljna ulaganja u širokopojasne mreže i povezanost, infrastrukturu i osnovne usluge te odljev mladih, ključno je ojačati socioekonomsku strukturu tih područja, u skladu s Deklaracijom iz Corka 2.0., posebno otvaranjem radnih mjesta i generacijskom obnovom tako da Komisija potakne zapošljavanje i rast u ruralnim područjima, promicanjem socijalne uključenosti, potpore mladima, većeg sudjelovanja žena u ruralnom gospodarstvu, generacijske obnove i razvoja „pametnih sela” u cijeloj Europi. Za stabilizaciju i diversifikaciju ruralnoga gospodarstva potrebno je podupirati i razvoj, osnivanje i poslovni nastan nepoljoprivrednih poduzeća. Kako je navedeno u Komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede”, novi ruralni vrijednosni lanci, kao što su obnovljiva energija, novo biogospodarstvo, kružno gospodarstvo i ekoturizam, pogodno su okruženje za dobar rast i stvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima uz istovremeno očuvanje prirodnih resursa . U tom kontekstu financijski instrumenti mogu imati ključnu ulogu u osiguranju pristupa financiranju i jačanju kapaciteta za rast poljoprivrednih gospodarstava i poduzeća. U ruralnim područjima postoji potencijal za zapošljavanje državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom, čime se promiče njihova socijalna i ekonomska integracija, posebno u pogledu strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.

Amandman 19

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16a)

U svrhu socioekonomske održivosti ruralnih područja, Komisija bi trebala provjeravati jesu li države članice u strateškom planu u okviru njihova ZPP-a zajamčile usklađenost između primjene Direktive 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1a) i dugoročnog pristupa uporabi fondova za ruralni razvoj.

Amandman 853

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Amandman

(16.b)

Poljoprivreda može biti važan pokretač rasta i smanjenja siromaštva, no, sektor u mnogim zemljama ima slabe rezultate, dijelom i zato što se žene, koje uvelike doprinose ruralnom gospodarstvu, suočavaju s ograničenjima. Države članice trebale bi poduzeti učinkovite mjere kako bi podržale ključnu ulogu žena u razvoju i očuvanju ruralnih područja.

Amandmani 20 i 781

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17)

Zajedničkom poljoprivrednom politikom trebala bi se nastaviti jamčiti sigurnost opskrbe hranom, a to znači stalan pristup dovoljnoj količini sigurne i hranjive hrane. Nadalje, s pomoću ZPP-a trebao bi se poboljšati odgovor poljoprivrede Unije na nove društvene potrebe u području hrane i zdravlja, uključujući održivu poljoprivrednu proizvodnju, zdraviju prehranu, rasipanje hrane i dobrobit životinja. ZPP-om bi se trebala nastaviti promicati proizvodnja s posebnim i vrijednim karakteristikama te istodobno pomoći poljoprivrednicima da proaktivno prilagode svoju proizvodnju tržišnim signalima i zahtjevima potrošača.

(17)

Zajedničkom poljoprivrednom politikom trebala bi se nastaviti jamčiti sigurnost opskrbe hranom, a to znači stalan pristup dovoljnoj količini sigurne , zdrave i hranjive hrane. Nadalje, s pomoću ZPP-a trebao bi se poboljšati odgovor poljoprivrede Unije na nove društvene potrebe u području hrane i zdravlja, uključujući održivu poljoprivrednu proizvodnju, zdraviju prehranu, visokokvalitetnu proizvodnju i razlikovanje kvalitete, rasipanje hrane i dobrobit životinja. ZPP-om bi se trebala nastaviti promicati održiva proizvodnja s posebnim i vrijednim karakteristikama , kao što su poljoprivredni sustavi visoke prirodne vrijednosti, te istodobno pomoći poljoprivrednicima da proaktivno prilagode svoju proizvodnju tržišnim signalima i zahtjevima potrošača.

Amandman 782

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

17.a

U skladu s njihovim obvezama u okviru Programa održivog razvoja do 2030. i Pariškog sporazuma te sa zaključcima Međunarodne procjene poljoprivrednog znanja, znanosti i tehnologije za razvoj, kao i preporukama posebnog izvjestitelja Ujedinjenih naroda za pravo na hranu, Unija i njezine države članice trebale bi prijeći na održiv europski prehrambeni i poljoprivredni sustav. Realizacija tog prijelaza trebala bi biti usmjerena na promicanje diversificiranih, održivih i otpornih poljoprivrednih praksi kojima se pridonosi zaštiti i unapređenju prirodnih resursa, jačanju ekosustava i prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju njihovih posljedica uz pomoć prilagodbe uzgoja stoke na ekološki izvedive kapacitete, smanjenja ovisnosti o neodrživim sirovinama, uključujući energiju dobivenu iz fosilnih goriva, i postupnog poboljšanja bioraznolikosti i kvalitete tla.

Amandmani 21 i 783

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17b)

Iako je u akcijskom planu „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti cijepljenje navedeno kao troškovno učinkovita intervencija u području javnog zdravlja za borbu protiv antimikrobne otpornosti, relativno viši trošak postavljanja dijagnoze, alternativna antimikrobna rješenja i cijepljenje u usporedbi s konvencionalnim antibioticima predstavljaju prepreku za povećanje stope procijepljenosti životinja.

Amandman 784

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17c)

Kako bi se ostvarili okolišni ciljevi ZPP-a, ali i društveni zahtjevi u pogledu veće sigurnosti hrane, potrebno je promicati upotrebu gnojidbenih proizvoda s vrlo niskim razinama teških metala.

Amandman 1100

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 19.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19a)

kako bi se osigurala dobrobit poljoprivrednika i njihovih obitelji te imajući na umu da je stres jedan od glavnih uzroka nesreća na poljoprivrednim gospodarstvima, države članice osiguravaju socijalnu održivost politike tako da se regulatorno i administrativno opterećenje zadrži na minimumu, da se poljoprivrednicima omogući zdrava ravnoteža između poslovnog i privatnog života te da se osigura održivost poljoprivrede u Uniji;

Amandmani 728 i 785

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)

Na temelju prethodnog sustava višestruke sukladnosti koji se primjenjuje do 2020., sustav nove uvjetovanosti primanje cjelokupne potpore ZPP-a povezuje se sa zahtjevom da korisnici zadovoljavaju osnovne standarde u području okoliša, klimatskih promjena, javnog zdravlja, zdravlja životinja i bilja te dobrobiti životinja. Osnovni standardi obuhvaćaju, u pojednostavnjenom obliku, propisane zahtjeve upravljanja i standarde dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta zemljišta (GAEC). Ti osnovni standardi trebali bi omogućiti da se bolje uzmu u obzir okolišni i klimatski izazovi i nova struktura ZPP-a za okoliš i tako ostvare ambiciozniji ciljevi u području klime i okoliša koje je Komisija najavila u svojoj Komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede” i u višegodišnjem financijskom okviru (VFO). Cilj je sustava uvjetovanosti podignuti razinu osviještenosti korisnika o potrebi poštovanja navedenih osnovnih standarda i tako doprinijeti razvoju održive poljoprivrede. Njime se nastoji i doprinijeti većoj usklađenosti ZPP-a s očekivanjima društva poboljšanjem usklađenosti te politike u odnosu na ciljeve u području okoliša, javnog zdravlja, zdravlja životinja, zdravlja bilja i dobrobiti životinja. Sustav uvjetovanosti trebao bi biti jedan od sastavnih elemenata strukture ZPP- za okoliš, kao dio osnovnih uvjeta za ambicioznije okolišne i klimatske ciljeve, te bi se trebao primjenjivati u cijeloj Uniji. Države članice trebale bi osigurati da se na poljoprivrednike koji ne ispunjavaju te uvjete primjenjuju proporcionalne, učinkovite i odvraćajuće kazne u skladu s [Horizontalnom uredbom].

(21)

Na temelju prethodnog sustava višestruke sukladnosti koji se primjenjuje do 2020., sustav nove uvjetovanosti primanje cjelokupne potpore ZPP-a povezuje se sa zahtjevom da korisnici zadovoljavaju osnovne standarde u području okoliša, klimatskih promjena, javnog zdravlja, primjenjivih uvjeta rada i zapošljavanja, zdravlja životinja i bilja te dobrobiti životinja. Osnovni standardi obuhvaćaju, u pojednostavnjenom obliku, propisane zahtjeve upravljanja i standarde dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta zemljišta (GAEC). Ti osnovni standardi trebali bi omogućiti da se bolje uzmu u obzir okolišni i klimatski izazovi i nova struktura ZPP-a za okoliš i tako ostvare ambiciozniji ciljevi u području klime i okoliša koje je Komisija najavila u svojoj Komunikaciji „Budućnost hrane i poljoprivrede” i u višegodišnjem financijskom okviru (VFO). Nadalje, posebno je važno da države članice poduzmu odgovarajuće mjere kako bi osigurale da je pristup poslodavaca izravnim plaćanjima uvjetovan poštovanjem primjenjivih uvjeta rada i zapošljavanja i/ili obveza poslodavca koje proizlaze iz svih relevantnih kolektivnih ugovora i socijalnog i radnog prava na nacionalnoj razini i razini Unije, među ostalim u području razvijanja svijesti o uvjetima zapošljavanja, primicima od rada, radnom vremenu, zdravlju i sigurnosti, stanovanju, ravnopravnosti spolova, slobodnom kretanju radnika, jednakom postupanju, upućivanju radnika, uvjetima boravka državljana trećih zemalja, radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje, koordinaciji u području socijalne zaštite i socijalne sigurnosti među državama članicama.

Cilj je sustava uvjetovanosti podignuti razinu osviještenosti korisnika o potrebi poštovanja navedenih osnovnih standarda i tako doprinijeti razvoju održive poljoprivrede. Korisnicima bi također trebale biti osigurane odgovarajuće naknade za ispunjavanje tih standarda. Njime se nastoji i doprinijeti većoj usklađenosti ZPP-a s očekivanjima društva poboljšanjem usklađenosti te politike u odnosu na ciljeve u području okoliša, radnih standarda , javnog zdravlja, zdravlja životinja, zdravlja bilja i dobrobiti životinja. Sustav uvjetovanosti trebao bi biti jedan od sastavnih elemenata strukture ZPP-a za okoliš i njegove socijalne strukture , kao dio osnovnih uvjeta za ambicioznije okolišne, socijalne i klimatske ciljeve, te bi se trebao primjenjivati u cijeloj Uniji. Države članice trebale bi osigurati da se na poljoprivrednike koji ne ispunjavaju te uvjete primjenjuju proporcionalne, učinkovite i odvraćajuće kazne u skladu s [Horizontalnom uredbom].

Amandman 22

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 22.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22)

S pomoću okvira standarda GAEC nastoji se doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, suočavanju s izazovima u području vode, zaštiti i kvaliteti tla te zaštiti i kvaliteti bioraznolikosti. Potrebno je poboljšati okvir kako bi se posebno uzele u obzir prakse utvrđene do 2020. u okviru ekologizacije izravnih plaćanja, ublažavanja klimatskih promjena i potrebe za poboljšanjem održivosti poljoprivrednih gospodarstava , posebno upravljanja hranjivim tvarima . Potvrđeno je da svaki GAEC pridonosi ostvarenju više ciljeva. Kako bi provele taj sustav, države članice trebale bi za svaki od standarda utvrđenih na razini Unije utvrditi nacionalni standard uzimajući u obzir posebne značajke predmetnih površina, uključujući uvjete tla i klimatske uvjete, postojeće uvjete na poljoprivrednom gospodarstvu, korištenje zemljišta, plodored, uzgojne prakse i strukture poljoprivrednih gospodarstava. Uz to države članice mogu utvrditi druge nacionalne standarde povezane s glavnim ciljevima utvrđenima u Prilogu III. radi boljeg ostvarenja ciljeva okvira GAEC u području okoliša i klime. Kako bi se poduprla uspješnost poljoprivrednih gospodarstava u agronomskom i okolišnom smislu, u sklopu okvira GAEC utvrdit će se planovi upravljanja hranjivim tvarima s pomoću elektroničkog alata za održivost poljoprivrednih gospodarstava koji će države članice staviti na raspolaganje pojedinačnim poljoprivrednicima. Tim bi se alatom trebala omogućiti potpora donošenju odluka na poljoprivrednim gospodarstvima, počevši s minimalnim funkcijama za upravljanje hranjivim tvarima. Općom interoperabilnosti i modularnosti trebala bi se osigurati i mogućnost dodavanja drugih elektroničkih aplikacija e-uprave i upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za poljoprivrednike u cijeloj Uniji, Komisija može poduprijeti države članice u izradi navedenog alata i potrebnim uslugama skladištenja i obrade podataka.

(22)

Amandman 1127

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 22.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22a)

Kako bi se riješio problem smanjenja biološke raznolikosti na razini Unije, u svim je državama članicama ključno osigurati minimalnu razinu neproizvodnih područja i obilježja u okviru uvjetovanosti i programa za ekologiju. U tom bi kontekstu države članice u svojim strateškim planovima trebale nastojati osigurati područje od najmanje 10 % elemenata krajobraza korisnih za biološku raznolikost. Ona bi, među ostalim, trebala uključivati granične pojaseve, zemljišta na ugaru s rotacijom ili bez nje, živice, neproduktivna drveća, terasne zidove i ribnjake, koji doprinose poboljšanju sekvestracije ugljika, sprečavanju erozije tla i iscrpljivanja tla, filtriranju zraka i vode te prilagodbi klimatskim promjenama.

Amandman 23

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23)

Države članice trebaju u potpunosti provesti standardne zahtjeve upravljanja kako bi oni postali operativni na razini poljoprivrednog gospodarstva i kako bi se njima osigurao jednak tretman poljoprivrednika. Radi osiguranja dosljednosti pravila o uvjetovanosti u pogledu poboljšanja održivosti politike, standardni zahtjevi upravljanja trebali bi obuhvaćati glavno zakonodavstvo Unije u području okoliša, javnog zdravlja, zdravlja životinja i bilja te dobrobiti životinja čija provedba na nacionalnoj razini podrazumijeva točno određene obveze za pojedinačne poljoprivrednike, uključujući obveze na temelju Direktive Vijeća 92/43/EEZ (11) i Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ili (12) Direktive Vijeća 91/676/EEZ (13). Radi provedbe daljnjih mjera na temelju zajedničke izjave Europskog parlamenta i Vijeća priložene Uredbi (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14) relevantne odredbe Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15) i Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16) uključuju se kao standardni zahtjevi upravljanja u područje primjene uvjetovanosti i popis standarda GAEC prilagođava se u skladu s time.

(23)

Države članice trebaju u potpunosti provesti standardne zahtjeve upravljanja kako bi oni postali operativni na razini poljoprivrednog gospodarstva i kako bi se njima osigurao jednak tretman poljoprivrednika. Radi osiguranja dosljednosti pravila o uvjetovanosti u pogledu poboljšanja održivosti politike, standardni zahtjevi upravljanja trebali bi obuhvaćati glavno zakonodavstvo Unije u području okoliša, javnog zdravlja, zdravlja životinja i bilja te dobrobiti životinja čija provedba na nacionalnoj razini podrazumijeva točno određene obveze za pojedinačne poljoprivrednike, uključujući obveze na temelju Direktive Vijeća 92/43/EEZ (11) i Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12) ili Direktive Vijeća 91/676/EEZ (13). Radi provedbe daljnjih mjera na temelju zajedničke izjave Europskog parlamenta i Vijeća priložene Uredbi (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14) relevantne odredbe Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15) (Okvirna direktiva o vodi) i Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16) uključuju se kao standardni zahtjevi upravljanja u područje primjene uvjetovanosti i popis standarda GAEC prilagođava se u skladu s time.

Amandman 24

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 24.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(24)

Države članice trebale bi osnovati savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva, koje će imati gospodarsku, okolišnu i socijalnu dimenziju, kako bi poboljšale održivo upravljanje i opću uspješnost poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih poduzeća te utvrdile potrebna poboljšanja u pogledu svih mjera na razini poljoprivrednog gospodarstva predviđenih u strateškim planovima u okviru ZPP-a. Te bi službe trebale poljoprivrednicima i drugim korisnicima potpore u okviru ZPP-a pomoći da postanu svjesniji odnosa između upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom, s jedne strane, i određenih standarda, zahtjeva i informacija, uključujući one u području okoliša i klime, s druge strane. Popis potonjih uključuje standarde koji se primjenjuju na poljoprivrednike i druge korisnike ZPP-a ili su nužni za njih te su utvrđeni u strateškom planu u okviru ZPP-a te standarde koji proizlaze iz zakonodavstva u području vode, održive upotrebe pesticida te inicijativa za borbu protiv antimikrobne rezistencije i upravljanja rizicima. Radi veće kvalitete i djelotvornosti savjeta države članice trebale bi uključiti savjetnike u sustave znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) kako bi mogli pružati najnovije tehnološke i znanstvene informacije koje su nastale kao rezultat istraživanja i inovacija.

(24)

Države članice trebale bi osigurati visokokvalitetne savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva, koje će imati gospodarsku, okolišnu i socijalnu dimenziju, kako bi poboljšale održivo upravljanje i opću uspješnost poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih poduzeća te utvrdile potrebna poboljšanja u pogledu svih mjera na razini poljoprivrednog gospodarstva predviđenih u strateškim planovima u okviru ZPP-a. Te bi službe trebale poljoprivrednicima i drugim korisnicima potpore u okviru ZPP-a pomoći da postanu svjesniji odnosa između upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom, s jedne strane, i određenih standarda, zahtjeva i informacija, uključujući one u području okoliša i klime, s druge strane. Popis potonjih uključuje standarde koji se primjenjuju na poljoprivrednike i druge korisnike ZPP-a ili su nužni za njih te su utvrđeni u strateškom planu u okviru ZPP-a te standarde koji proizlaze iz zakonodavstva u području vode, održive upotrebe pesticida te inicijativa za borbu protiv antimikrobne rezistencije i upravljanja rizicima. Radi veće kvalitete i djelotvornosti savjeta države članice trebale bi uključiti savjetnike u sustave znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) kako bi mogli pružati najnovije tehnološke i znanstvene informacije koje su nastale kao rezultat istraživanja i inovacija. Sve inicijative Unije koje se odnose na savjetodavne službe i sustave inovacija trebaju se, kad god je to moguće, temeljiti na već postojećim inicijativama na razini država članica.

Amandman 25

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 26.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26)

Zakonodavstvom Unije trebalo bi se predvidjeti da države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a trebaju utvrditi zahtjeve u pogledu minimalne površine za primanje proizvodno nevezanih plaćanja. Takvi zahtjevi trebali bi se odnositi na potrebu za izbjegavanjem prekomjernog administrativnog opterećenja koje proizlazi iz upravljanja brojnim plaćanjima malih iznosa i na potrebu za osiguranjem stvarnog doprinosa potpore ostvarenju ciljeva ZPP-a kojima doprinose proizvodno nevezana izravna plaćanja. Kako bi se zajamčila minimalna razina potpore dohotku od poljoprivrede za sve prave poljoprivrednike te kako bi se ispunio cilj osiguranja primjerenog životnog standarda poljoprivrednog stanovništva utvrđen Ugovorom, trebalo bi utvrditi godišnje proizvodno nevezano plaćanje po površini kao vrsta intervencije „osnovna potpora dohotku za održivost”. Kako bi se poboljšala usmjerenost te potpore, iznosi plaćanja mogu se razlikovati prema skupinama područja na temelju socioekonomskih i/ili agronomskih uvjeta. Radi izbjegavanja negativnih učinaka na dohodak poljoprivrednika, države članice mogu odlučiti provoditi osnovnu potporu dohotku za održivost na temelju prava na plaćanje. U tom slučaju vrijednost prava na plaćanje prije dodatne konvergencije trebala bi biti razmjerna njihovoj vrijednosti kako je utvrđena na temelju programa osnovnih plaćanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1307/2013, uzimajući pritom u obzir i plaćanja za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš. Osim toga, države članice trebale bi postići i dodatnu konvergenciju radi nastavka postupnog udaljavanja od povijesnih vrijednosti .

(26)

Zakonodavstvom Unije trebalo bi se predvidjeti da države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a trebaju utvrditi zahtjeve u pogledu minimalne površine za primanje proizvodno nevezanih plaćanja. Takvi zahtjevi trebali bi se odnositi na potrebu za izbjegavanjem prekomjernog administrativnog opterećenja koje proizlazi iz upravljanja brojnim plaćanjima malih iznosa i na potrebu za osiguranjem stvarnog doprinosa potpore ostvarenju ciljeva ZPP-a kojima doprinose proizvodno nevezana izravna plaćanja. Kako bi se zajamčila minimalna razina potpore dohotku od poljoprivrede za sve aktivne poljoprivrednike te kako bi se ispunio cilj osiguranja primjerenog životnog standarda poljoprivrednog stanovništva utvrđen Ugovorom, trebalo bi utvrditi godišnje proizvodno nevezano plaćanje po površini kao vrsta intervencije „osnovna potpora dohotku za održivost”. Kako bi se poboljšala usmjerenost te potpore, iznosi plaćanja mogu se razlikovati prema skupinama područja na temelju socioekonomskih , okolišnih i/ili agronomskih uvjeta. Radi izbjegavanja negativnih učinaka na dohodak poljoprivrednika, države članice mogu odlučiti provoditi osnovnu potporu dohotku za održivost na temelju prava na plaćanje. U tom slučaju vrijednost prava na plaćanje prije dodatne konvergencije trebala bi biti razmjerna njihovoj vrijednosti kako je utvrđena na temelju programa osnovnih plaćanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1307/2013, uzimajući pritom u obzir i plaćanja za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš. Osim toga, države članice trebale bi postići i dodatnu konvergenciju radi postupnog ostvarivanja pune konvergencije do 2026. godine .

Amandman 26

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 26.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26a)

Potpora dohotku u okviru ZPP-a vodeći je doprinos stabilnosti i održivosti mnogih malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava diljem Europe, no iako su očekivanja od poljoprivrednika porasla, novčana korist nije. Ukupni udio ZPP-a u proračunu Unije smanjuje se iako tržišne krize u sektoru i sve manji broj aktivnih poljoprivrednika i dalje prijete opstojnosti tog sektora. Model obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava trebao bi biti zaštićen općim ciljevima ZPP-a i strateškim planovima država članica, u kojima bi trebalo dati odgovarajuće mjesto ključnoj ulozi koju taj model ima u doprinosu društvenim strukturama ruralnog života i osiguravanju načina života mnogih stanovnika ruralnih područja. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva doprinose održivoj proizvodnji hrane, očuvanju prirodnih resursa, diversifikaciji potreba i sigurnosti opskrbe hranom. Prvi poljoprivrednici koji će osjetiti pritisak globalizacije bit će oni koji djeluju u okviru malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. To bi, očigledno, predstavljalo neuspjeh u ostvarivanju ciljeva ZPP-a i oslabilo argumente za potporu ZPP-u u budućnosti. Stoga bi strateški planovi ZPP-a trebali u okviru svojih posebnih ciljeva težiti zaštiti ovog modela poljoprivrede.

Amandman 27

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 28.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28)

S obzirom na svoju ključnu ulogu u podupiranju zapošljavanja u ruralnim područjima i doprinos teritorijalnom razvoju, mala poljoprivredna gospodarstva i dalje su temelj poljoprivrede Unije. Radi poticanja uravnoteženije raspodjele potpore i smanjenja administrativnog opterećenja za korisnike malih iznosa potpore, države članice trebale bi imati opciju ponuditi malim poljoprivrednicima mogućnost zamjene izravnih plaćanja zaokruženim iznosom plaćanja za male poljoprivrednike. Međutim, radi većeg smanjenja administrativnog opterećenja, države članice treba ovlastiti da u početku neke poljoprivrednike uključe u pojednostavnjeni program, pružajući im mogućnost da se u točno određenom roku povuku iz tog programa. U svrhu proporcionalnosti, državama članicama treba omogućiti da uspostave pojednostavljeni sustav provjera uvjetovanosti za male poljoprivrednike koji sudjeluju u pojednostavljenom programu.

Amandmani 28 i 791

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 30.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(30a)

Ekološki uzgoj razvija se u mnogim državama članicama i ima dokazane rezultate u pružanju javnih dobara, očuvanju usluga ekosustava i prirodnih resursa, smanjenju upotrebe sirovina, privlačenju mladih poljoprivrednika, a posebno žena, stvaranju radnih mjesta, iskušavanju novih poslovnih modela, davanju odgovora na društvene potrebe te revitalizaciji ruralnih područja. Bez obzira na to, rast potražnje za ekološkim proizvodima i dalje je veći od rasta proizvodnje. Države članice trebale bi se pobrinuti za to da njihovi strateški planovi u okviru ZPP-a sadrže ciljeve za povećanje udjela poljoprivrednog zemljišta pod ekološkim upravljanjem kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za proizvodima iz ekološkog uzgoja i razvio cjelokupni lanac opskrbe tim proizvodima. Države članice trebaju moći financirati prijelaz na ekološki uzgoj i održavanje tog uzgoja, bilo mjerama ruralnog razvoja ili programom za ekologiju, bilo kombinacijom obaju pristupa, te bi trebale osigurati da dodijeljeni proračuni odgovaraju očekivanom rastu ekološke proizvodnje.

Amandmani 29 i 792

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 31.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(31)

Zajedničkom poljoprivrednom politikom trebalo bi se osigurati da države članice bolje ostvaruju svoje ciljeve u području okoliša poštujući lokalne potrebe i stvarne okolnosti u kojima se nalaze poljoprivrednici. Države članice trebale bi u okviru izravnih plaćanja u strateškim planovima u okviru ZPP-a uspostaviti dobrovoljne programe za ekologiju za poljoprivrednike, koji bi trebali biti potpuno usklađeni s drugim relevantnim intervencijama. Države članice trebale bi ih definirati kao plaćanje koje se dodjeljuje kao poticaj i naknada za pružanje javnih dobara putem poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš ili kao naknada za uvođenje takvih praksi. U oba slučaja svrha bi trebala biti poboljšanje uspješnosti ZPP-a u pogledu okoliša i klime te bi stoga programi trebali biti osmišljeni tako da nadilaze obvezne zahtjeve koji su već propisani sustavom uvjetovanosti. Države članice mogu odlučiti uspostaviti programe za ekologiju za poljoprivredne prakse kao što su poboljšano upravljanje trajnim travnjacima i obilježjima krajobraza te ekološki uzgoj. Ti programi mogu uključivati i „početničke programe” koji mogu biti uvjet za preuzimanje ambicioznijih obveza u području ruralnog razvoja.

(31)

Zajedničkom poljoprivrednom politikom trebalo bi se osigurati da države članice bolje ostvaruju svoje ciljeve u području okoliša poštujući lokalne potrebe i stvarne okolnosti u kojima se nalaze poljoprivrednici. Države članice trebale bi u okviru izravnih plaćanja u strateškim planovima u okviru ZPP-a , na temelju popisa poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš koje je utvrdila Komisija, uspostaviti dobrovoljne programe za ekologiju za poljoprivrednike, koji bi trebali biti potpuno usklađeni s drugim relevantnim intervencijama. Države članice trebale bi ih definirati kao plaćanje koje se dodjeljuje kao poticaj i naknada za pružanje javnih dobara putem poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš, svrha bi im trebala biti poboljšanje uspješnosti ZPP-a u pogledu okoliša i klime te bi stoga programi trebali biti osmišljeni tako da nadilaze obvezne zahtjeve koji su već propisani sustavom uvjetovanosti. Države članice trebale bi izdvojiti određeni postotak svojih izravnih plaćanja za programe za ekologiju. Države članice mogu odlučiti uspostaviti programe za ekologiju za poticanje modela proizvodnje korisnih za okoliš, osobito ekstenzivno stočarstvo, i za poticanje svih vrsti poljoprivrednih praksi kao što su poboljšano upravljanje trajnim travnjacima i trajnim obilježjima krajobraza te programe okolišnog certificiranja, kao što su ekološki uzgoj , integrirana proizvodnja ili konzervacijska poljoprivreda . Ti programi mogu , osim toga, uključivati mjere različite naravi od obveza ruralnog razvoja u području poljoprivrede, okoliša i klime ili mjere koje su iste naravi kao i „početnički programi” koji mogu biti uvjet za preuzimanje ambicioznijih obveza u području ruralnog razvoja.

Amandman 30

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 33.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(33)

Trebala bi se osigurati usklađenost proizvodno vezane potpore s međunarodnim obvezama Unije. To posebice uključuje zahtjeve iz Memoranduma o razumijevanju između Europske ekonomske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država u pogledu uljarica u okviru GATT-a (17) kako se primjenjuju nakon izmjena zasebne osnovne površine EU-a za uljarice na temelju izmjena sastava EU-a. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata u svrhu utvrđivanja detaljnih pravila u tom pogledu.

Briše se.

Amandman 31

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 35.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(35)

Potrebne su sektorske vrste intervencija za doprinos ciljevima ZPP-a i jačanje sinergije s drugim instrumentima ZPP-a. U skladu s modelom ostvarivanja politike minimalni zahtjevi u pogledu sadržaja i ciljeva za takve sektorske vrste intervencija trebali bi se utvrditi na razini Unije kako bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu i izbjegli uvjeti neravnopravnog i nepoštenog tržišnog natjecanja. Države članice trebale bi opravdati uključivanje takvih intervencija u svoje strateške planove u okviru ZPP-a i osigurati usklađenost s drugim intervencijama na sektorskoj razini. Opće vrste intervencija koje se trebaju utvrditi na razini Unije trebale bi obuhvaćati sektore voća i povrća, vina, pčelarskih proizvoda, maslinova ulja i stolnih maslina, hmelja i drugih proizvoda koje treba utvrditi , za koje se čini da bi uspostava sektorskih programa mogla pozitivno djelovati na ostvarenje svih ili nekih od općih i posebnih ciljeva ZPP-a koji se nastoje ostvariti ovom Uredbom.

(35)

Potrebne su sektorske vrste intervencija za doprinos ciljevima ZPP-a i jačanje sinergije s drugim instrumentima ZPP-a. U skladu s modelom ostvarivanja politike minimalni zahtjevi u pogledu sadržaja i ciljeva za takve sektorske vrste intervencija trebali bi se utvrditi na razini Unije kako bi se osigurali jednaki uvjeti tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu i izbjegli uvjeti neravnopravnog i nepoštenog tržišnog natjecanja. Države članice trebale bi opravdati uključivanje takvih intervencija u svoje strateške planove u okviru ZPP-a i osigurati usklađenost s drugim intervencijama na sektorskoj razini. Opće vrste intervencija koje se trebaju utvrditi na razini Unije trebale bi obuhvaćati sektore voća i povrća, vina, pčelarskih proizvoda, maslinova ulja i stolnih maslina, hmelja i drugih proizvoda utvrđenih u članku 39. , za koje se čini da bi uspostava sektorskih programa mogla pozitivno djelovati na ostvarenje svih ili nekih od općih i posebnih ciljeva ZPP-a koji se nastoje ostvariti ovom Uredbom.

Amandman 32

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 35.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(35a)

S obzirom na povećanje sredstava predviđenih za sektor pčelarstva i kao znak priznanja važne uloge koju ono ima u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji hrane, također treba povećati gornju granicu sufinanciranja Unije i dodati nove prihvatljive mjere za poticanje razvoja tog sektora.

Amandman 33

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 37.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(37)

Načela intervencija u području ruralnog razvoja utvrđuju se na razini Unije, posebno u pogledu osnovnih zahtjeva za države članice povezane s primjenom kriterija odabira. Međutim, države članice trebale bi imati široku slobodu pri određivanju posebnih uvjeta u skladu s svojim potrebama. Vrste intervencija za ruralni razvoj uključuju plaćanja za obveze u području okoliša i klime te ostale obveze upravljanja koje bi države članice trebale podupirati širom svojih državnih područja u skladu sa svojim specifičnim nacionalnim, regionalnim ili lokalnim potrebama. Države članice trebale bi dodjeljivati plaćanja poljoprivrednicima i drugim upraviteljima zemljišta koji dobrovoljno pristanu na obveze upravljanja kojima se doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te zaštiti i unapređenju okoliša, uključujući kvalitetu i količinu vode, kvalitetu zraka, tla, bioraznolikost i usluge ekosustava, uključujući dobrovoljne obveze u okviru mreže Natura 2000 i potporu za genetsku raznolikost. Potpora u okviru plaćanja za obveze upravljanja može se dodjeljivati i u obliku lokalnih, integriranih ili suradničkih pristupa te intervencija na temelju rezultata.

(37)

Načela intervencija u području ruralnog razvoja utvrđuju se na razini Unije, posebno u pogledu osnovnih zahtjeva za države članice povezane s primjenom kriterija odabira. Međutim, države članice trebale bi imati široku slobodu pri određivanju posebnih uvjeta u skladu s svojim potrebama. Vrste intervencija za ruralni razvoj uključuju plaćanja za obveze u području okoliša i klime te ostale obveze upravljanja koje bi države članice trebale podupirati širom svojih državnih područja u skladu sa svojim specifičnim nacionalnim, regionalnim ili lokalnim potrebama. Države članice trebale bi dodjeljivati plaćanja poljoprivrednicima , skupinama poljoprivrednika i drugim upraviteljima zemljišta koji dobrovoljno pristanu na obveze upravljanja kojima se doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te zaštiti i unapređenju okoliša, uključujući kvalitetu i količinu vode, kvalitetu zraka, tla, bioraznolikost i usluge ekosustava, uključujući dobrovoljne obveze u okviru mreže Natura 2000 te u područjima visoke prirodne vrijednosti i potporu za genetsku raznolikost. Potpora u okviru plaćanja za obveze upravljanja može se dodjeljivati i u obliku lokalnih, integriranih , zajedničkih ili suradničkih pristupa te intervencija na temelju rezultata.

Amandman 729

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 37.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(37a)

Kako bi se osigurala otpornost ekosustava Unije i promicala biološku raznolikost, državama članicama trebalo bi dopustiti dodjelu plaćanja za poljoprivredno-okolišne održive prakse, za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima te za zaštitu i poboljšanje genetskih resursa, posebno tradicionalnim metodama uzgoja.

Amandmani 34, 794 i 856

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 38.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(38)

Potpora za obveze upravljanja može uključivati premije za ekološki uzgoj za održavanje ekološkog zemljišta i prelazak na ekološki uzgoj; plaćanja za druge vrste intervencija kojima se podupiru proizvodni procesi prihvatljivi za okoliš, kao što su agroekologija, konzervacijska poljoprivreda i integrirana proizvodnja; usluge u području šumarstva, okoliša i klime te očuvanje šuma; premije za šume i uspostavljanje poljoprivredno-šumarskih sustava; dobrobit životinja; očuvanje, održiva uporaba i razvoj genetskih resursa. Države članice mogu na temelju svojih potreba uspostaviti druge programe u okviru ove vrste intervencija. Ta vrsta plaćanja trebala bi obuhvaćati samo dodatne troškove i gubitak prihoda nastale zbog preuzimanja obveza koje nadilaze osnovne obvezne standarde i zahtjeve utvrđene u pravu Unije i nacionalnom pravu te sustav uvjetovanosti utvrđen u strateškom planu u okviru ZPP-a. Obveze povezane s tom vrstom intervencija mogu se preuzeti na unaprijed utvrđeno godišnje ili višegodišnje razdoblje i mogu se primjenjivati dulje od sedam godina ako je to opravdano.

(38)

Potpora za obveze upravljanja uključuje premije za ekološki uzgoj prelazak na ekološki uzgoj i može uključivati premije za ekološki uzgoj za održavanje ekološkog zemljišta i prelazak na ekološki uzgoj; plaćanja za druge vrste intervencija kojima se podupiru proizvodni procesi prihvatljivi za okoliš, kao što su poljoprivredna proizvodnja visoke prirodne vrijednosti, agroekologija, i integrirana proizvodnja; usluge u području šumarstva, okoliša i klime te očuvanje šuma; premije za šume i uspostavljanje poljoprivredno-šumarskih sustava; zaštita tradicionalnih poljoprivrednih krajobraza, dobrobit životinja i zdravlje životinja ; očuvanje, održiva uporaba i razvoj genetskih resursa te bioraznolikost . Države članice mogu na temelju svojih potreba uspostaviti druge programe u okviru ove vrste intervencija i mogu ojačati poljoprivredno-okolišne mjere specifične za sektor pčelarstva, koje već postoje u nekim regijama Unije, i razviti dodatne mjere . Ta vrsta plaćanja trebala bi obuhvaćati samo dodatne troškove , financijske poticaje i gubitak prihoda nastale zbog preuzimanja obveza koje nadilaze osnovne obvezne standarde i zahtjeve utvrđene u pravu Unije i nacionalnom pravu te sustav uvjetovanosti utvrđen u strateškom planu u okviru ZPP-a. Države članice također bi trebale omogućiti financijske poticaje korisnicima, a obveze povezane s tom vrstom intervencija mogu se preuzeti na unaprijed utvrđeno godišnje ili višegodišnje razdoblje i mogu se primjenjivati dulje od sedam godina ako je to opravdano.

Amandmani 35 i 795

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 39.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(39)

Mjere u području šumarstva trebale bi doprinijeti provedbi strategije Unije za šume i temeljiti se na nacionalnim ili podnacionalnim programima za šumarstvo ili jednakovrijednim instrumentima, koji bi se trebali temeljiti na obvezama koje proizlaze iz ove Uredbe u pogledu uključivanja emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva [Uredba LULUCF] i obvezama preuzetima na ministarskim konferencijama o zaštiti šuma u Europi. Intervencije bi se trebale temeljiti na planovima upravljanja šumama ili jednakovrijednim instrumentima i mogu obuhvaćati razvoj šumskih područja i održivo upravljanje šumama, uključujući pošumljavanje zemljišta te stvaranje i regeneraciju poljoprivredno-šumarskih sustava; zaštitu, obnovu i poboljšanje šumskih resursa, uzimajući u obzir potrebe u pogledu prilagodbe; ulaganja kojima će se osigurati i poboljšati očuvanje i otpornost šuma te pružanje usluga šumskih ekosustava i usluga u području klime; te mjere i ulaganja kojima se podupiru obnovljiva energija i biogospodarstvo.

(39)

Mjere u području šumarstva trebale bi doprinijeti široj uporabi sustava agrošumarstva i provedbi strategije Unije za šume i temeljiti se na nacionalnim ili podnacionalnim programima za šumarstvo ili jednakovrijednim instrumentima, koji bi se trebali temeljiti na obvezama koje proizlaze iz Uredbe (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća (1a) i obvezama preuzetima na ministarskim konferencijama o zaštiti šuma u Europi. Intervencije bi se trebale temeljiti na održivim planovima upravljanja šumama ili jednakovrijednim instrumentima kojima se ostvaruje učinkovita sekvestracija ugljika iz atmosfere uz jačanje bioraznolikosti i koji mogu obuhvaćati razvoj šumskih područja i održivo upravljanje šumama, uključujući pošumljavanje zemljišta , sprečavanje požara te stvaranje i regeneraciju poljoprivredno-šumarskih sustava; zaštitu, obnovu i poboljšanje šumskih resursa, uzimajući u obzir potrebe u pogledu prilagodbe; ulaganja kojima će se osigurati i poboljšati očuvanje i otpornost šuma te pružanje usluga šumskih ekosustava i usluga u području klime; te mjere i ulaganja kojima se podupiru obnovljiva energija i biogospodarstvo.

Amandman 36

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 40.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(40)

Kako bi se osigurao pravedan dohodak i otporan poljoprivredni sektor na cijelom području Unije, države članice mogu dodjeljivati potporu poljoprivrednicima u područjima s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima. U pogledu plaćanja za područja s prirodnim ograničenjima, i dalje bi se trebale nastaviti primjenjivati oznake iz politike ruralnog razvoja za razdoblje 2014.–2020. Kako bi se ZPP-om ostvarila veća dodana vrijednost Unije u području okoliša te ojačala njegova sinergija s financiranjem ulaganja u prirodu i bioraznolikost, potrebno je zadržati zasebnu mjeru usmjerenu na nadoknade korisnicima za nepovoljni položaj povezan s provedbom Direktive o mreži Natura 2000 i Okvirne direktive o vodama. Potpora bi se stoga i dalje trebala dodjeljivati poljoprivrednicima i posjednicima šuma u cilju rješavanja specifičnog nepovoljnog položaja koji je posljedica provedbe Direktive 2009/147/EZ i Direktive 92/43/EEZ kako bi se doprinijelo učinkovitom upravljanju lokalitetima mreže Natura 2000. Potpora bi trebala biti dostupna i poljoprivrednicima na područjima riječnih slivova kako bi im pomogla u suočavanju s nepovoljnim položajem koji je posljedica provedbe Okvirne direktive o vodama. Potpora bi se trebala povezati s posebnim zahtjevima koji se opisuju u strateškim planovima u okviru ZPP-a, koji premašuju relevantne obvezne standarde i zahtjeve. Države članice trebale bi osigurati i da plaćanja poljoprivrednicima ne prouzroče dvostruko financiranje iz programa za ekologiju. Nadalje, države članice trebale bi uzeti u obzir specifične potrebe područjâ mreže Natura 2000 u cjelokupnom projektu izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a.

(40)

Kako bi se osigurao pravedan dohodak i otporan poljoprivredni sektor na cijelom području Unije, države članice mogu dodjeljivati potporu poljoprivrednicima u područjima s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima , uključujući planinska i otočna područja . U pogledu plaćanja za područja s prirodnim ograničenjima, i dalje bi se trebale nastaviti primjenjivati oznake iz politike ruralnog razvoja za razdoblje 2014.–2020. Kako bi se ZPP-om ostvarila veća dodana vrijednost Unije u području okoliša te ojačala njegova sinergija s financiranjem ulaganja u prirodu i bioraznolikost, potrebno je zadržati zasebnu mjeru usmjerenu na nadoknade korisnicima za nepovoljni položaj povezan s provedbom Nature 2000 uspostavljene Direktivom Vijeća 92/43/EEZ (1a) i Okvirne direktive o vodama. Potpora bi se stoga i dalje trebala dodjeljivati poljoprivrednicima i posjednicima šuma u cilju rješavanja specifičnog nepovoljnog položaja koji je posljedica provedbe Direktive 2009/147/EZ i Direktive 92/43/EEZ kako bi se doprinijelo učinkovitom upravljanju lokalitetima mreže Natura 2000. Potpora bi trebala biti dostupna i poljoprivrednicima na područjima riječnih slivova kako bi im pomogla u suočavanju s nepovoljnim položajem koji je posljedica provedbe Okvirne direktive o vodama. Potpora bi se trebala povezati s posebnim zahtjevima koji se opisuju u strateškim planovima u okviru ZPP-a, koji premašuju relevantne obvezne standarde i zahtjeve. Države članice trebale bi osigurati i da plaćanja poljoprivrednicima ne prouzroče dvostruko financiranje iz programa za ekologiju , a istodobno omogućiti dovoljnu fleksibilnost u strateškim planovima kako bi se olakšala komplementarnost različitih intervencija . Nadalje, države članice trebale bi uzeti u obzir specifične potrebe područjâ mreže Natura 2000 u cjelokupnom projektu izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a.

Amandman 37

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 41.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(41)

Ciljevi zajedničke poljoprivredne politike trebali bi se nastojati postići i potporom za ulaganja, produktivna i neproduktivna, na poljoprivrednim gospodarstvima i izvan njih . Ta se ulaganja mogu, među ostalim, odnositi na infrastrukture povezane s razvojem, modernizacijom ili prilagodbom klimatskim promjenama u području poljoprivrede i šumarstva, uključujući pristup poljoprivrednom i šumskom zemljištu, konsolidaciju i poboljšanje zemljišta, poljoprivredne i šumske prakse i opskrbu energijom i vodom te njihovu uštedu. Kako bi se bolje osigurala usklađenost strateških planova u okviru ZPP-a s ciljevima Unije, kao i jednaki uvjeti među državama članicama, u ovu je Uredbu uvršten negativni popis područja ulaganja.

(41)

Ciljevi zajedničke poljoprivredne politike trebali bi se nastojati postići i potporom za ulaganja, produktivna i neproduktivna, u cilju jačanja otpornosti gospodarstava . Ta se ulaganja mogu, među ostalim, odnositi na infrastrukture povezane s razvojem, modernizacijom ili prilagodbom klimatskim promjenama u području poljoprivrede i šumarstva, uključujući pristup poljoprivrednom i šumskom zemljištu, konsolidaciju i poboljšanje zemljišta, poljoprivredne i šumske prakse i opskrbu energijom i vodom te njihovu uštedu. Kako bi se bolje osigurala usklađenost strateških planova u okviru ZPP-a s ciljevima Unije, kao i jednaki uvjeti među državama članicama, u ovu je Uredbu uvršten negativni popis područja ulaganja.

Amandman 38

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 42.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(42)

S obzirom na potrebu da se prevlada manjak ulaganja u poljoprivrednom sektoru Unije i poboljša pristup financijskim instrumentima za prioritetne skupine, posebno mlade poljoprivrednike i nove poljoprivrednike viših profila rizičnosti, trebalo bi poticati korištenje jamstva InvestEU i kombinacije bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata. S obzirom na znatne razlike među državama članicama u upotrebi financijskih instrumenata zbog razlika u pogledu pristupa financiranju, razvoja bankarskog sektora, prisutnosti rizičnog kapitala, poznavanja javnih uprava i opsega potencijalnih korisnika, države članice trebale bi u strateškom planu u okviru ZPP-a utvrditi odgovarajuće ciljeve, korisnike i povlaštene uvjete te druga moguća pravila prihvatljivosti.

(42)

S obzirom na potrebu da se prevlada manjak ulaganja u poljoprivrednom sektoru Unije i poboljša pristup financijskim instrumentima za prioritetne skupine, posebno mlade poljoprivrednike i nove poljoprivrednike viših profila rizičnosti, trebalo bi poticati kombinaciju bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata. S obzirom na znatne razlike među državama članicama u upotrebi financijskih instrumenata zbog razlika u pogledu pristupa financiranju, razvoja bankarskog sektora, prisutnosti rizičnog kapitala, poznavanja javnih uprava i opsega potencijalnih korisnika, države članice trebale bi u strateškom planu u okviru ZPP-a utvrditi odgovarajuće ciljeve, korisnike i povlaštene uvjete te druga moguća pravila prihvatljivosti.

Amandman 39

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 43.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(43)

Mladi i novi poljoprivrednici i dalje se suočavaju s velikim preprekama u pogledu pristupa zemljištu, visokih cijena i pristupa kreditima. Njihova su poduzeća ugroženija zbog nestabilnosti cijena (i za sirovine i proizvode) i njihove su potrebe u pogledu osposobljavanja u poduzetničkim vještinama i vještinama upravljanja rizikom velike. Stoga je ključno nastaviti pružati potporu za osnivanje novih poduzeća i novih poljoprivrednih gospodarstava. Države članice trebale bi predvidjeti strateški pristup i utvrditi jasan i usklađen skup intervencija za generacijsku obnovu u okviru posebnog cilja koji se odnosi na to pitanje. U tom cilju države članice mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrditi povlaštene uvjete za financijske instrumente za mlade poljoprivrednike i nove poljoprivrednike te bi u svoje strateške planove u okviru ZPP-a trebale uključiti namjensko odvajanje iznosa koji odgovara iznosu od najmanje 2 % godišnje omotnice za izravna plaćanja. Trebalo bi utvrditi povećanje najvećeg iznosa potpore za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i ruralnih novoosnovanih poduzeća, na iznos od najviše 100 000 EUR, koji je dostupan i kao potpora u obliku financijskog instrumenta ili u kombinaciji s takvom potporom.

(43)

Mladi i novi poljoprivrednici i dalje se suočavaju s velikim preprekama u pogledu pristupa zemljištu, visokih cijena i pristupa kreditima. Njihova su poduzeća ugroženija zbog nestabilnosti cijena (i za sirovine i proizvode) i njihove su potrebe u pogledu osposobljavanja u poduzetničkim vještinama te vještinama sprečavanja rizika i upravljanja rizikom velike. Stoga je ključno nastaviti pružati potporu za osnivanje novih poduzeća i novih poljoprivrednih gospodarstava. Države članice trebale bi predvidjeti strateški pristup i utvrditi jasan i usklađen skup intervencija za generacijsku obnovu u okviru posebnog cilja koji se odnosi na to pitanje. U tom cilju države članice mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrditi povlaštene uvjete za financijske instrumente za mlade poljoprivrednike i nove poljoprivrednike te bi u svoje strateške planove u okviru ZPP-a trebale uključiti namjensko odvajanje iznosa koji odgovara iznosu od najmanje 2 % godišnje omotnice za izravna plaćanja u prvom stupu . Trebalo bi utvrditi povećanje najvećeg iznosa potpore za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i ruralnih novoosnovanih poduzeća, na iznos od najviše 100 000 EUR, koji je dostupan i kao potpora u obliku financijskog instrumenta ili u kombinaciji s takvom potporom.

Amandman 40

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 44.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(44)

S obzirom na potrebu za osiguranjem odgovarajućih alata za upravljanje rizikom trebalo bi zadržati premije osiguranja i uzajamne fondove koji se financiraju iz EPFRR-a. Kategorija uzajamnih fondova obuhvaća i one povezane s gubitcima u proizvodnji i opće instrumente za stabilizaciju prihoda i instrumente za stabilizaciju prihoda za pojedinačni sektor povezane s gubitcima prihoda. Kako bi se alati za upravljanje rizicima prilagodili izazovima s kojima se suočavaju poljoprivrednici, uključujući klimatske promjene, paket instrumenata ZPP-a trebao bi obuhvaćati naknadu za troškove i gubitke poljoprivrednika povezane s mjerama za borbu protiv bolesti životinja i biljnih nametnika ili za gubitke koje su ekološki poljoprivrednici pretrpjeli zbog zaraze izvana za koju nisu odgovorni. Međutim, potrebno je osigurati usklađenost intervencija koje su financirane iz EPFRR-a s nacionalnim sustavima za upravljanje rizikom.

Amandmani 41 i 796

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 45.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(45)

Potporom bi trebalo omogućiti uspostavu i provedbu suradnje između najmanje dva subjekta u svrhu ostvarenja ciljeva ZPP-a. Potpora može uključivati sve aspekte takve suradnje, primjerice sljedeće: uspostavu sustava kvalitete; zajednička djelovanja u području okoliša i klime; promicanje kratkog opskrbnog lanca i lokalnih tržišta; pilot-projekte; projekte operativne skupine u okviru programa Europskog partnerstva za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi, projekte lokalnog razvoja, pametna sela, udruženja kupaca i udruge poljoprivrednika; partnerstva poljoprivrednih gospodarstava; planove upravljanja šumama; mreže i klastere; socijalnu poljoprivredu; poljoprivrede koju podržava uz zajednica; aktivnosti u okviru inicijative LEADER; i osnivanje organizacija ili skupina proizvođača, kao i druge oblike suradnje koji se smatraju potrebnima za postizanje posebnih ciljeva ZPP-a.

(45)

Potporom bi trebalo omogućiti uspostavu i provedbu suradnje između najmanje dva subjekta u svrhu ostvarenja ciljeva ZPP-a. Potpora može uključivati sve aspekte takve suradnje, primjerice sljedeće: uspostavu , troškove certifikacije promicanje i održavanje sustava kvalitete; zajednička djelovanja u području okoliša i klime; promicanje kratkog opskrbnog lanca i lokalnih tržišta; pilot-projekte; projekte operativne skupine u okviru programa Europskog partnerstva za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi, projekte lokalnog razvoja, pametna sela, udruženja kupaca i udruge poljoprivrednika; partnerstva poljoprivrednih gospodarstava; planove upravljanja šumama , uključujući agrošumarstvo ; mreže i klastere; socijalnu poljoprivredu; poljoprivrede koju podržava uz zajednica; aktivnosti u okviru inicijative LEADER; i osnivanje organizacija ili skupina proizvođača, uključujući skupine proizvođača priznate u skladu s Uredbom (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1a) , kao i druge oblike suradnje koji se smatraju potrebnima za postizanje posebnih ciljeva ZPP-a. Kad je riječ o suradnji u kontekstu nasljeđivanja poljoprivrednog gospodarstva, trebalo bi razmotriti, kao sredstvo za poticanje međugeneracijske obnove, pružanje posebne potpore poljoprivrednicima koji žele prestati baviti se poljoprivrednom djelatnosti prije nego što navrše zakonsku dob za umirovljenje.

Amandman 42

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 47.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(47)

EFJP bi trebao nastaviti financirati vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja i sektorske vrste intervencija, dok bi EPFRR trebao nastaviti financirati vrste intervencija u području ruralnog razvoja kako su opisane u ovoj Uredbi. Detaljna pravila financijskog upravljanja ZPP-om trebala bi se utvrditi zasebno za navedena dva fonda i za aktivnosti koje se podupiru svakim od njih, uzimajući u obzir da se novim modelom ostvarivanja politika državama članicama daje više fleksibilnosti i supsidijarnosti za ostvarenje njihovih ciljeva. Vrste intervencija na temelju ove Uredbe trebale bi obuhvatiti razdoblje od 1. siječnja 2021 . do 31. prosinca 2027.

(47)

Amandman 43

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 48.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(48)

Potpora za izravna plaćanja na temelju strateških planova u okviru ZPP-a trebala bi se dodjeljivati u okviru nacionalnih dodijeljenih sredstava koje treba utvrditi ovom Uredbom. Ta nacionalna dodijeljena sredstva trebala bi odražavati nastavak promjena, pri čemu se sredstva dodijeljena država članicama s najnižom razinom potpore po hektaru postupno povećavaju kako bi se razlika u odnosu na 90 % prosjeka Unije smanjila za gotovo 50 %. Kako bi se uzelo u obzir smanjenje mehanizma plaćanja i upotreba njegova proizvoda u državi članici, ukupna indikativna dodjela financijskih sredstava po godini u strateškom planu u okviru ZPP-a države članice trebala bi moći premašiti nacionalna dodijeljena sredstva.

(48)

Iz EFJP-a ne bi se trebala pružati potpora aktivnostima koje su štetne za okoliš ili nisu usklađene s ciljevima u području zaštite okoliša i klime, u skladu s načelima održivog poljoprivrednog upravljanja. Potpora za izravna plaćanja na temelju strateških planova u okviru ZPP-a trebala bi se dodjeljivati u okviru nacionalnih dodijeljenih sredstava koje treba utvrditi ovom Uredbom. Ta nacionalna dodijeljena sredstva trebala bi odražavati nastavak promjena, pri čemu se sredstva dodijeljena država članicama s najnižom razinom potpore po hektaru postupno povećavaju kako bi se razlika u odnosu na 90 % prosjeka Unije smanjila za gotovo 50 %. Kako bi se uzelo u obzir smanjenje mehanizma plaćanja i upotreba njegova proizvoda u državi članici, ukupna indikativna dodjela financijskih sredstava po godini u strateškom planu u okviru ZPP-a države članice trebala bi moći premašiti nacionalna dodijeljena sredstva.

Amandman 44

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 49.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(49)

Radi lakšeg upravljanja sredstvima EPFRR-a trebalo bi utvrditi jedinstvenu stopu doprinosa za potporu iz EPFRR-a u odnosu na javne rashode u državama članicama. Kako bi se u obzir uzela iznimna važnost ili obilježja određenih vrsta djelatnosti, trebale bi se odrediti posebne stope doprinosa u odnosu na određene vrste operacija. Kako bi se ublažila posebna ograničenja koja proizlaze iz razine razvijenosti, udaljenosti i izoliranosti , potrebno je utvrditi primjerenu stopu doprinosa iz EPFRR-a za slabije razvijene regije, najudaljenije regije iz članka 349. UFEU-a te manje Egejske otoke .

(49)

Radi lakšeg upravljanja sredstvima EPFRR-a trebalo bi utvrditi opću stopu doprinosa za potporu iz EPFRR-a u odnosu na javne rashode u državama članicama. Kako bi se u obzir uzela iznimna važnost ili obilježja određenih vrsta djelatnosti, trebale bi se odrediti posebne stope doprinosa u odnosu na određene vrste operacija. Kako bi se ublažila posebna ograničenja koja proizlaze iz razine razvijenosti, udaljenosti i izoliranosti najudaljenijih regija iz članka 349. UFEU-a te manjih egejskih otoka kako su definirani u članku 1 . stavku 2. Uredbe (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1a) , potrebno je utvrditi višu stopu doprinosa iz EPFRR-a.

Amandman 45

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 49.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(49a)

Trebalo bi utvrditi objektivne kriterije za kategorizaciju regija i područja na razini Unije za potporu iz EPFRR-a. U tu svrhu određivanje regija i područja na razini Unije trebalo bi se temeljiti na zajedničkom sustavu klasifikacije regija koji je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (1a) . Trebalo bi se koristiti najnovijom klasifikacijom i podacima kako bi se zajamčila odgovarajuća potpora, a posebno za rješavanje problema zaostajanja regija i međuregionalnih nejednakosti u okviru određene države članice.

Amandmani 46 i 797

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 50.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(50)

Sredstvima iz EPFRR-a ne bi se smjela pružati potpora ulaganjima koja bi mogla naštetiti okolišu. Stoga je potrebno u ovoj Uredbi predvidjeti određeni broj pravila o izuzeću, kao i mogućnost za daljnju razradu tih jamstava u delegiranim aktima. Posebice, sredstvima iz EPFRR-a ne bi se smjela financirati ulaganja u navodnjavanje koja ne pridonose postizanju, ili očuvanju, dobrog stanja povezanog vodnog tijela ili više takvih tijela ni ulaganja u pošumljavanje koja nisu u skladu s klimatskim i okolišnim ciljevima u skladu s načelima održivog gospodarenja šumama.

(50)

Sredstvima iz EPFRR-a ponajprije se treba pružati potpora ulaganjima koja su pogodna za gospodarstvo i okoliš, a ne bi se smjela pružati potpora ulaganjima koja bi mogla naštetiti okolišu ili koja nisu u skladu s ciljevima u području klime, okoliša, dobrobiti životinja i ciljeva u području bioraznolikosti . U prvom bi planu trebala biti ulaganja kojima se ostvaruju koristi za gospodarstvo i okoliš . Stoga je potrebno u ovoj Uredbi predvidjeti određeni broj konkretnijih pravila o izuzeću, kao i mogućnost za daljnju razradu tih jamstava u delegiranim aktima. Posebice, sredstvima iz EPFRR-a ne bi se smjela financirati ulaganja u pošumljavanje koja nisu u skladu s klimatskim i okolišnim ciljevima u skladu s načelima održivog gospodarenja šumama. Nadalje, sredstvima iz EPFRR-a ne bi trebala biti obuhvaćena ulaganja u navodnjavanje koja ne doprinose ostvarenju ili očuvanju dobrog stanja povezanog vodnog tijela ili više takvih tijela. Države članice trebale bi osigurati da relevantna tijela imaju aktivnu ulogu u ekologiji i upravljanju šumskim požarima u akcijama pošumljavanja te bi trebale ojačati ulogu neobvezujućih preventivnih mjera i upravljanja korištenjem zemljišta.

Amandman 47

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 51.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(51a)

Kako bi se Uniji omogućilo da bude neovisna o uvozu biljnih proteina, ZPP u skladu s Direktivom 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1a) (Direktiva o obnovljivoj energiji) nastoji promicati uporabu biogoriva dobivenih od nusproizvoda uljarica iz proteinskih kultura.

Amandman 858

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 51.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(51b)

Iz EFJP-a i EPFRR-a ne bi trebalo pružati potporu poljoprivrednicima čije aktivnosti obuhvaćaju uzgoj bikova za borbe bikova. Takvo financiranje očito je kršenje Europske konvencije za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje.

Amandman 798

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 52.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(52)

U ovom programu odražava se važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije o provedbi Pariškog sporazuma i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda te će se njime pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju ukupne ciljne vrijednosti od 25 % proračunskih rashoda EU-a namijenjenih potpori klimatskih ciljeva. Očekuje se da će djelovanja u okviru ZPP-a pridonijeti 40 % ukupne financijske omotnice ZPP-a za klimatske ciljeve. Relevantna djelovanja bit će utvrđena tijekom izrade i provedbe programa te ponovno procijenjena u okviru relevantnih evaluacija i postupaka revizije.

(52)

U ovom programu odražava se važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije o provedbi Pariškog sporazuma i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda te će se njime pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije te postupnom ukidanju subvencija štetnih za okoliši, kao i postizanju ukupne ciljne vrijednosti od najmanje 30 % proračunskih rashoda EU-a namijenjenih potpori klimatskih ciljeva. Djelovanjima u okviru ZPP-a trebalo bi se pridonijeti barem 40 % ukupne financijske omotnice ZPP-a za klimatske ciljeve Relevantna djelovanja bit će utvrđena tijekom izrade i provedbe programa te ponovno procijenjena u okviru relevantnih evaluacija i postupaka revizije.

Amandman 48

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 54.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(54)

Kako bi se povećala dodana vrijednost Unije i očuvalo funkcionalno unutarnje tržište u području poljoprivrede te ostvarili prethodno navedeni opći i posebni ciljevi, države članice ne bi trebale odluke u skladu s ovom Uredbom donositi zasebno, već u okviru strukturiranog postupka koji bi se trebao utvrditi u strateškom planu u okviru ZPP-a. Pravilima Unije „odozgo prema dolje” trebali bi se utvrditi posebni ciljevi ZPP-a na razini EU-a , glavne vrste intervencija, okvir uspješnosti i struktura upravljanja. Cilj je takve raspodjele zadataka osiguravati da postignuti rezultati potpuno odgovaraju uloženim financijskim sredstvima.

(54)

Kako bi se povećala dodana vrijednost Unije i očuvalo funkcionalno unutarnje tržište u području poljoprivrede te ostvarili prethodno navedeni opći i posebni ciljevi, države članice ne bi trebale odluke u skladu s ovom Uredbom donositi zasebno, već u okviru strukturiranog postupka koji bi se trebao utvrditi u strateškom planu u okviru ZPP-a. Pravilima Unije „odozgo prema dolje” trebali bi se utvrditi posebni ciljevi ZPP-a na razini Unije , glavne vrste intervencija, okvir uspješnosti i struktura upravljanja. Cilj je takve raspodjele zadataka osiguravati da postignuti rezultati potpuno odgovaraju uloženim financijskim sredstvima.

Amandman 49

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 55.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(55)

Kako bi se zajamčila jasna strateška priroda tih strateških planova u okviru ZPP-a i olakšala povezanost s drugim politikama Unije, a osobito s utvrđenim dugoročnim nacionalnim ciljnim vrijednostima koje proizlaze iz zakonodavstva Unije ili međunarodnih sporazuma, kao što su one povezane s klimatskim promjenama, šumama, bioraznolikosti i vodama, primjereno je da treba postojati jedan jedinstveni strateški plan u okviru ZPP-a po državi članici.

(55)

Amandman 50

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 55.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(55a)

Ključno je da strateški planovi u okviru ZPP-a imaju jasan, jednostavan i nedvosmislen okvir kako bi se izbjeglo prekomjerno propisivanje politike na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.

Amandman 51

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 55.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(55b)

Naglašava da se novim modelom isporuke ne bi trebao dovoditi u pitanje integritet unutarnjeg tržišta ni povijesno europska priroda ZPP-a, koji bi trebao ostati istinski zajednička politika kojom se osiguravaju pristup Unije i jednakost.

Amandman 730

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 55.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(55c)

U skladu s člankom 208. UFEU-a Unija i države članice trebaju osigurati da se u svim intervencijama u okviru ZPP-a uzmu u obzir ciljevi razvojne suradnje i poštuju pravo na hranu te pravo na razvoj. Države članice trebale bi osigurati i da strateški planovi u okviru ZPP-a u najvećoj mogućoj mjeri doprinose pravodobnom ostvarenju ciljeva utvrđenih u Programu održivog razvoja do 2030. i u Pariškom sporazumu, kao ciljevima europskog zelenog plana, Unijinim obvezama i ciljevima primjenjivog zakonodavstva koje su donijeli Europski parlament i Vijeće na temelju strategije „od polja do stola” i strategije za biološku raznolikost.

Amandman 52

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 56.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(56)

U postupku izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a države članice trebale bi analizirati svoju posebnu situaciju i potrebe, utvrditi ciljne vrijednosti povezane s ostvarenjem ciljeva ZPP-a i oblikovati intervencije koje će omogućiti postizanje tih ciljeva te ih u isto vrijeme prilagoditi nacionalnom kontekstu i posebnim regionalnim kontekstima, uključujući najudaljenije regije u skladu s člankom 349. UFEU-a. Takav postupak trebao bi doprinijeti većoj supsidijarnosti unutar zajedničkog okvira Unije, a istovremeno bi se njime trebalo osigurati poštovanje općih načela prava Unije i ciljeva ZPP-a. Stoga je primjereno utvrditi pravila o strukturi i sadržaju strateških planova u okviru ZPP-a.

(56)

U postupku izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a države članice trebale bi analizirati svoju posebnu situaciju i potrebe, utvrditi realistične ciljne vrijednosti povezane s ostvarenjem ciljeva ZPP-a i oblikovati intervencije koje će omogućiti postizanje tih ciljeva uz jamčenje sigurnosti za krajnje korisnike te ih u isto vrijeme prilagoditi nacionalnom kontekstu i posebnim regionalnim kontekstima, uključujući najudaljenije regije u skladu s člankom 349. UFEU-a. Takav postupak trebao bi doprinijeti većoj supsidijarnosti unutar zajedničkog okvira Unije, a istovremeno bi se njime trebalo osigurati poštovanje općih načela prava Unije i ciljeva ZPP-a. Stoga je primjereno utvrditi pravila o strukturi i sadržaju strateških planova u okviru ZPP-a. Kako bi se osiguralo da su ciljne vrijednosti koje su odredile države članice i oblikovanje intervencija primjereni te da se njima ostvaruje najveći mogući doprinos ciljevima ZPP-a, uz osiguranje zajedničkih obilježja politike, potrebno je strategiju strateških planova u okviru ZPP-a temeljiti na prethodnoj analizi lokalnog konteksta i procjeni potreba u vezi s ciljevima ZPP-a. U provedbi strateških planova u okviru ZPP-a potrebno je zajamčiti sudjelovanje poljoprivrednika i organizacija poljoprivrednika.

Amandman 53

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 57.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(57)

Kako bi se osiguralo da su ciljne vrijednosti koje su odredile države članice i oblikovanje intervencija primjereni te da se njima ostvaruje najveći mogući doprinos ciljevima ZPP-a, potrebno je strategiju strateških planova u okviru ZPP-a temeljiti na prethodnoj analizi lokalnog konteksta i procjeni potreba u vezi s ciljevima ZPP-a.

(57)	Također je važno da strateški planovi u okviru ZPP-a mogu na odgovarajući način odražavati promjene u uvjetima, strukturama (unutarnjim i vanjskim) i tržišnoj situaciji država članica i stoga se s vremenom prilagođavati kako bi ih odražavali.

Amandman 54

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 58.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(58)

Cilj strateških planova u okviru ZPP-a trebao bi biti osiguravanje veće usklađenosti raznih alata ZPP-a s obzirom na to da bi trebalo obuhvatiti vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja, sektorske vrste intervencija i vrste intervencija u području ruralnog razvoja. U strateškim planovima trebalo bi i osigurati i dokazati usklađenost i prikladnost odabira država članica u odnosu na prioritete i ciljeve Unije. Stoga je primjereno da ti planovi sadržavaju strategiju intervencije usmjerenu na rezultate koja je strukturirana oko posebnih ciljeva ZPP-a, uključujući kvantificirane ciljne vrijednosti povezane s tim ciljevima. Radi omogućivanja njihova praćenja na godišnjoj osnovi primjereno je da se te ciljne vrijednosti temelje na pokazateljima rezultata.

(58)

Cilj strateških planova u okviru ZPP-a trebao bi biti osiguravanje veće usklađenosti raznih alata ZPP-a s obzirom na to da bi trebalo obuhvatiti vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja, sektorske vrste intervencija i vrste intervencija u području ruralnog razvoja. U strateškim planovima trebalo bi i osigurati i dokazati usklađenost i prikladnost odabira država članica u odnosu na prioritete i ciljeve Unije. Stoga je primjereno da ti planovi sadržavaju strategiju intervencije usmjerenu na rezultate koja je strukturirana oko posebnih ciljeva ZPP-a, uključujući kvantificirane ciljne vrijednosti povezane s tim ciljevima. Radi omogućivanja njihova praćenja primjereno je da se te ciljne vrijednosti temelje na pokazateljima rezultata.

Amandman 800

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 58.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(58a)

Postojeća baza znanja, u smislu količine i kvalitete dostupnih informacija, znatno varira kada je riječ o potrebama praćenja posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6. ove Uredbe. Za neke posebne ciljeve, posebno za praćenje bioraznolikosti, baza znanja trenutačno je slaba ili nedovoljno prilagođena za potrebe izrade čvrstih pokazatelja učinka, kao npr. za oprašivače i bioraznolikost usjeva. Posebni ciljevi i pokazatelji za Uniju kao cjelinu u članku 6. i Prilogu I. trebali bi se temeljiti na zajedničkoj ili usporedivoj bazi znanja i metodologijama u svim državama članicama. Komisija bi trebala utvrditi područja u kojima postoje nedostaci u znanju ili u kojima baza znanja nije dovoljno prilagođena za potrebe praćenja učinka ZPP-a. Ona bi trebala iskoristiti proračun Unije za pružanje zajedničkog odgovora na prepreke povezane sa znanjem i praćenjem koje se odnose na sve posebne ciljeve i pokazatelje iz članka 6. Trebala bi i sastaviti izvješće na tu temu i objaviti svoje rezultate.

Amandman 801

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 59.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(59)

U strategiji bi trebalo naglasiti i komplementarnost s instrumentima zajedničke poljoprivredne politike i s ostalim politikama Unije. Konkretno, u svakom strateškom planu u okviru ZPP-a trebalo bi prema potrebi uzeti u obzir zakonodavstvo u području okoliša i klime i trebalo bi nacionalne planove koji proizlaze iz tog zakonodavstva opisati u okviru analize trenutačnog stanja (dalje u tekstu „SWOT analiza”). Primjereno je navesti popis zakonodavnih instrumenata na koje bi se posebno trebalo upućivati u strateškom planu u okviru ZPP-a.

(59)

U strategiji bi trebalo naglasiti i komplementarnost s instrumentima zajedničke poljoprivredne politike i s ostalim politikama Unije , uključujući koheziju . Konkretno, u svakom strateškom planu u okviru ZPP-a trebalo bi uzeti u obzir zakonodavstvo u području okoliša i klime , obveze Unije u pogledu usklađenosti politika radi razvoja, i trebalo bi nacionalne planove koji proizlaze iz tog zakonodavstva opisati u okviru analize trenutačnog stanja (dalje u tekstu „SWOT analiza”). Primjereno je navesti popis zakonodavnih instrumenata na koje bi se posebno trebalo upućivati u strateškom planu u okviru ZPP-a.

Amandman 55

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 59.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(59a)

Budući da potpora dohotku ima veliku ulogu u jamčenju gospodarske održivosti poljoprivrednih gospodarstava, prikladno je uzeti u obzir socijalne učinke koje ZPP ima na otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima. Stoga bi države članice prilikom sastavljanja svojih strateških planova trebale uzeti u obzir i učinak na zapošljavanje koji će subjekt imati na konkretno područje. Prilikom sastavljanja i provedbe alata za politiku treba dati prednost mjerama i aktivnostima kojima se stvara više mogućnosti zaposlenja.

Amandman 56

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 60.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(60)

Budući da bi državama članicama trebalo dati fleksibilnost u pogledu odluke o delegiranju dijela provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a na regionalnoj razini na temelju nacionalnog okvira , primjereno je da se u strateškim planovima u okviru ZPP-a opišu međudjelovanja nacionalnih i regionalnih intervencija kako bi se olakšala koordinacija među regijama u rješavanju problema na državnoj razini.

(60)

Budući da bi državama članicama trebalo dati fleksibilnost u pogledu odluke o delegiranju dijela izrade i provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a na regionalnoj razini kroz programe regionalnih intervencija u skladu s nacionalnim okvirom , primjereno je da se u strateškim planovima u okviru ZPP-a opišu međudjelovanja nacionalnih i regionalnih intervencija kako bi se olakšala koordinacija među regijama u rješavanju problema na državnoj razini.

Amandman 802

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 68.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(68a)

Voda je ključan proizvodni čimbenik u poljoprivredi. Stoga je izazov gospodarenja vodama iznimno važan te je potrebno bolje upravljanje vodama. Osim toga, klimatske promjene imat će snažan utjecaj na vodne resurse s učestalijim i intenzivnijim sušama, ali i razdobljima obilnih kiša. Skladištenje vode tijekom jeseni i zime predstavlja logično rješenje. Osim toga, vodene površine pridonose stvaranju okruženja pogodnih za bogatu bioraznolikost. One također omogućuju održavanje živih tala i adekvatnih riječnih vodostaja, što je dobro za život u vodenim sredinama.

Amandman 57

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 69.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(69)

Za upravljanje svakim pojedinačnim strateškim planom u okviru ZPP-a i njegovu provedbu trebalo bi biti nadležno upravljačko tijelo. Njegove bi zadaće trebale biti navedene u ovoj Uredbi. Upravljačko bi tijelo trebalo biti u mogućnosti delegirati dio svojih zadaća, zadržavajući odgovornost za učinkovitost i valjanost upravljanja. Države članice trebale bi osigurati da se pri upravljanju i provedbi strateških planova u okviru ZPP-a štite financijski interesi Unije, u skladu s [Uredbom (EU, Euratom) X] Europskog parlamenta i Vijeća [nova Financijska uredba] i Uredbom (EU) X Europskog parlamenta i Vijeća [nova Horizontalna uredba].

(69)

Za upravljanje svakim pojedinačnim strateškim planom u okviru ZPP-a i njegovu provedbu trebalo bi biti nadležno upravljačko tijelo. Međutim, kada je riječ o regionalizaciji elemenata koji se odnose na politiku ruralnog razvoja, države članice trebale bi moći odrediti regionalna upravljačka tijela. Njegove bi zadaće trebale biti navedene u ovoj Uredbi. Upravljačka tijela trebala bi biti u mogućnosti delegirati dio svojih zadaća, zadržavajući odgovornost za učinkovitost i valjanost upravljanja. Države članice trebale bi osigurati da se pri upravljanju i provedbi strateških planova u okviru ZPP-a štite financijski interesi Unije, u skladu s [Uredbom (EU, Euratom) X] Europskog parlamenta i Vijeća [nova Financijska uredba] i Uredbom (EU) X Europskog parlamenta i Vijeća [nova Horizontalna uredba].

Amandman 58

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 70.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(70)

U skladu s načelom podijeljenog upravljanja Komisiji u provedbi ZPP-a pomažu odbori sastavljeni od predstavnika država članica. U cilju pojednostavnjenja sustava i položaja država članica osniva se samo jedan odbor za praćenje provedbe ove Uredbe, spajanjem odbora za ruralni razvoj i odbora za izravna plaćanja koji su osnovani u okviru programskog razdoblja 2014.–2020. Odgovornost za pomoć državama članicama u provedbi strateških planova u okviru ZPP-a podijeljena je između upravljačkog tijela i odbora za praćenje. Komisiji bi trebao pomagati i odbor za zajedničku poljoprivrednu politiku, u skladu s odredbama utvrđenima u ovoj Uredbi.

(70)

U skladu s načelom podijeljenog upravljanja Komisiji u provedbi ZPP-a pomažu odbori sastavljeni od predstavnika država članica. U cilju pojednostavnjenja sustava i položaja država članica osniva se samo jedan odbor za praćenje provedbe ove Uredbe, spajanjem odbora za ruralni razvoj i odbora za izravna plaćanja koji su osnovani u okviru programskog razdoblja 2014.–2020. Odgovornost za pomoć državama članicama u provedbi strateških planova u okviru ZPP-a podijeljena je između upravljačkog tijela i odbora za praćenje. Međutim, kada je riječ o regionalizaciji elemenata koji se odnose na politiku ruralnog razvoja, države članice trebale bi moći odrediti regionalne nadzorne odbore. Komisiji bi trebao pomagati i odbor za zajedničku poljoprivrednu politiku, u skladu s odredbama utvrđenima u ovoj Uredbi.

Amandman 59

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 71.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(71)

U okviru EPFRR-a tehničkom pomoći na inicijativu Komisije trebala bi se podupirati djelovanja povezana s ispunjavanjem zadaća iz [članka 7. HZR]. Tehnička pomoć može se pružiti i na inicijativu države članice za potrebe ispunjavanja zadaća potrebnih za učinkovito upravljanje provedbom i provedbu potpore u odnosu na strateški plan u okviru ZPP-a. Povećanje tehničke pomoći na inicijativu države članice dostupno je samo za Maltu.

(71)

Amandmani 60 i 803

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 74.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(74)

Usmjerenost na rezultate potaknuta modelom ostvarivanja politika zahtijeva snažan okvir uspješnosti, posebno s obzirom na to da bi se strateškim planovima u okviru ZPP-a pridonijelo širokim općim ciljevima drugih politika u okviru podijeljenog upravljanja. Politika na temelju uspješnosti podrazumijeva godišnje i višegodišnje procjene na temelju odabranih pokazatelja ostvarenja, rezultata i učinka, kako je definirano u okviru za praćenje i evaluaciju uspješnosti. U tu svrhu trebalo bi odabrati ograničeni ciljani skup pokazatelja s pomoću kojeg će se na najpouzdaniji mogući način moći utvrditi pridonosi li se intervencijom koja se podupire ostvarenju predviđenih ciljeva. Pokazatelji rezultata i ostvarenja koji se odnose na ciljeve povezane s klimom i okolišem mogu obuhvaćati intervencije određene u nacionalnim instrumentima za okoliš i planiranje klime koji su rezultat zakonodavstva Unije.

(74)

Usmjerenost na rezultate potaknuta modelom ostvarivanja politika zahtijeva snažan okvir uspješnosti, posebno s obzirom na to da bi se strateškim planovima u okviru ZPP-a pridonijelo širokim općim ciljevima drugih politika u okviru podijeljenog upravljanja. Politika na temelju uspješnosti podrazumijeva procjene na temelju odabranih pokazatelja ostvarenja, rezultata i učinka, kako je definirano u okviru za praćenje i evaluaciju uspješnosti. U tu svrhu trebalo bi odabrati ograničeni ciljani skup pokazatelja s pomoću kojeg će se na najpouzdaniji mogući način moći utvrditi pridonosi li se intervencijom koja se podupire ostvarenju predviđenih ciljeva. Pokazatelji rezultata i ostvarenja koji se odnose na ciljeve povezane s klimom i okolišem , kao što su kvaliteta i količina vode, trebali bi obuhvaćati intervencije određene u nacionalnim instrumentima za okoliš i planiranje klime koji su rezultat zakonodavstva Unije.

Amandman 61

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 75.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(75)

Unutar okvira za praćenje i evaluaciju uspješnosti države članice trebale bi pratiti postignuti napredak i o tome jednom godišnje izvješćivati Komisiju . Informacije koje su dostavile države članice temelj su na osnovi kojeg Komisija treba izvijestiti o napretku prema ostvarenju posebnih ciljeva tijekom cijelog programskog razdoblja, koristeći se u tu svrhu temeljnim skupom pokazatelja.

(75)

Unutar okvira za praćenje i evaluaciju uspješnosti države članice trebale bi pratiti postignuti napredak i o njemu izvješćivati. Informacije koje su dostavile države članice temelj su na osnovi kojeg Komisija treba izvijestiti o napretku prema ostvarenju posebnih ciljeva tijekom cijelog programskog razdoblja, koristeći se u tu svrhu temeljnim skupom pokazatelja.

Amandman 62

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 76.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(76)

Trebalo bi uspostaviti mehanizme za poduzimanje za zaštitu financijskih interesa Unije u slučaju znatnog odstupanja provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a od utvrđenih ciljnih vrijednosti. Od država članica može stoga biti zatraženo da dostave akcijske planove u slučaju značajne i neopravdane slabe uspješnosti. To bi moglo dovesti do suspenzija i, u konačnici, smanjenja sredstava Unije ako planirani rezultati nisu postignuti. Nadalje, utvrđen je bonus za ukupnu uspješnost kao dio mehanizma poticaja koji se temelji na dodjeli bonusa za uspješnost u cilju poticanja uspješnosti u području okoliša i klime.

(76)

Amandman 1144

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 78.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(78a)

Procjena opisana u članku 106. trebala bi se provesti na temelju kvantificiranih ciljeva strategije „od polja do stola” i strategije za biološku raznolikost.

Amandman 63

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 80.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(80a)

Trgovinski sporazumi s trećim zemljama koji se odnose na poljoprivredni sektor trebali bi sadržavati mehanizme i zaštitne klauzule kako bi se osigurali jednaki uvjeti za poljoprivrednike u Uniji i izvan Unije te zaštitili potrošači.

Amandman 64

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 81.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(81)

Osobni podaci prikupljeni za potrebe primjene bilo koje odredbe sadržane u ovoj Uredbi trebali bi se obrađivati na način koji je usklađen s tim potrebama. Trebali bi se i anonimizirati, objediniti pri obradi za potrebe praćenja i evaluacije, te zaštititi u skladu s pravom Unije koje se odnosi na zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka, posebno Uredbom (EZ) br. 45 / 2001 Europskog parlamenta i Vijeća (19) i Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (20). Subjekte na koje se podaci odnose trebalo bi obavijestiti o takvoj obradi i o njihovim pravima na zaštitu podataka.

(81)

Osobni podaci prikupljeni za potrebe primjene bilo koje odredbe sadržane u ovoj Uredbi trebali bi se obrađivati na način koji je usklađen s tim potrebama. Trebali bi se i anonimizirati, objediniti pri obradi za potrebe praćenja i evaluacije, te zaštititi u skladu s pravom Unije koje se odnosi na zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka, posebno Uredbom (EU) 2018 / 1725 Europskog parlamenta i Vijeća (19) i Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (20). Subjekte na koje se podaci odnose trebalo bi obavijestiti o takvoj obradi i o njihovim pravima na zaštitu podataka.

Amandman 65

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 83.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(83)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost, zaštitila prava poljoprivrednika i zajamčilo neometano, usklađeno i učinkovito funkcioniranje vrsta intervencija u obliku izravnih plaćanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu pravila kojima se dodjela plaćanja uvjetuje upotrebom certificiranog sjemena određenih sorti konoplje i primjenom postupka za određivanje sorti konoplje i provjeru njihova sadržaja tetrahidrokanabinola; pravila za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete i određene povezane elemente u pogledu prihvatljivosti zahtjeva ; pravila o sadržaju prijave i zahtjevima za aktiviranje prava na plaćanje; dodatnih pravila o programima za ekologiju; mjera za izbjegavanje izloženosti korisnika proizvodno vezane potpore dohotku strukturnim tržišnim neravnotežama u sektoru, uključujući odluku da se takva potpora može nastaviti isplaćivati do 2027. na temelju proizvodnih jedinica za koje je ta potpora dodijeljena u nekom proteklom referentnom razdoblju; pravila i uvjeta za odobravanje zemljišta i sorti za potrebe posebnog plaćanja za pamuk i pravila o uvjetima za dodjelu tog plaćanja.

(83)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost, zaštitila prava poljoprivrednika i zajamčilo neometano, usklađeno i učinkovito funkcioniranje vrsta intervencija u obliku izravnih plaćanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu pravila kojima se dodjela plaćanja uvjetuje upotrebom certificiranog sjemena određenih sorti konoplje i primjenom postupka za određivanje sorti konoplje i provjeru njihova sadržaja tetrahidrokanabinola; pravila za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete i određene povezane elemente u pogledu prihvatljivosti zahtjeva , utvrđivanja kriterija za utvrđivanje jednakih mjera i odgovarajućih zahtjeva koji se primjenjuju na nacionalne ili regionalne programe certificiranja; izrada popisa primjera poljoprivrednih praksi korisnih za klimu, okoliš i dobrobit životinja; mjera za izbjegavanje izloženosti korisnika proizvodno vezane potpore dohotku strukturnim tržišnim neravnotežama u sektoru, uključujući odluku da se takva potpora može nastaviti isplaćivati do 2027. na temelju proizvodnih jedinica za koje je ta potpora dodijeljena u nekom proteklom referentnom razdoblju; pravila i uvjeta za odobravanje zemljišta i sorti za potrebe posebnog plaćanja za pamuk i pravila o uvjetima za dodjelu tog plaćanja.

Amandman 66

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 84.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(84)

Kako bi se osiguralo da se sektorskim vrstama intervencija doprinosi ciljevima ZPP-a i jačaju sinergije s drugim instrumentima ZPP-a te kako bi se osigurali jednaki uvjeti na unutarnjem tržištu i spriječilo neravnopravno i nepravedno tržišno natjecanje, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu kriterija za odobravanje međusektorskih organizacija i pravila kojima se uređuju situacije u kojima odobrena međusektorska organizacija ne ispunjava te kriterije i u pogledu obveza za proizvođače; pravila za pravilno funkcioniranje sektorskih vrsta intervencija, osnove za izračun financijske pomoći Unije, uključujući referentna razdoblja i izračun vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište te maksimalnu razinu financijske pomoći Unije za povlačenja s tržišta; pravila o određivanju gornje granice za rashode za ponovnu sadnju vinograda; pravilima prema kojima proizvođači moraju povući nusproizvode vinarstva te o izuzećima od te obveze kako bi se izbjeglo dodatno administrativno opterećenje i o pravilima za dobrovoljno certificiranje destilerija i pravila koja se odnose na pravila koja se odnose na okvir za praćenje i evaluaciju uspješnosti . Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u pogledu privremenih odstupanja od pravila o uvjetovanosti tijekom nepovoljnih prilika kao što su prirodne katastrofe ili epidemije. Komisija bi također trebala biti ovlaštena za utvrđivanje istovrijednosti za poljoprivredne i ekološke prakse te nacionalne ili regionalne programe ekološkog certificiranja. Posebno, kako bi se osiguralo djelotvorno i učinkovito korištenje sredstava Unije za intervencije u sektoru pčelarstva, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu dodatnih zahtjeva u vezi s obvezom obavješćivanja i uspostavom minimalnog doprinosa Unije za rashode povezane s provedbom tih vrsta intervencija. Radi izrade strateških planova u okviru ZPP-a Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata kako bi se utvrdio kodeks ponašanja u organizaciji partnerstva između države članice i nadležnih regionalnih i lokalnih tijela, kao i drugih partnera.

Amandman 67

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 85.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(85)	Kako bi se osigurala pravna sigurnost i kako bi se zajamčilo da intervencije u području ruralnog razvoja ostvare svoje ciljeve, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu potpore za obveze upravljanja, za ulaganja i za suradnju .

(85)	Kako bi se osigurala pravna sigurnost i kako bi se zajamčilo da intervencije u području ruralnog razvoja ostvare svoje ciljeve, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje određenih akata u pogledu dopune minimalnih i maksimalnih iznosa potpore za određene vrste intervencija .

Amandman 68

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 86.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(86)

Kako bi se izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu sredstava dodijeljenih državama članicama za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja i pravila o sadržaju strateškog plana u okviru ZPP-a .

(86)	Kako bi se izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu sredstava dodijeljenih državama članicama za vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja.

Amandman 69

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 87.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(87)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe i izbjegavanja nepoštenog tržišnog natjecanja ili diskriminacije među poljoprivrednicima, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu utvrđivanja referentnih područja za potporu za sjeme uljarica, pravila za odobrenje zemljišta i sorti za potrebe posebnog plaćanja za pamuk i povezanih obavijesti, izračuna smanjenja ako prihvatljiva površina na kojoj se uzgaja pamuk premaši osnovnu površinu, financijske pomoći Unije za destilaciju nusproizvoda proizvodnje vina, godišnje raspodjele po državi članici ukupnog iznosa potpore Unije za vrste intervencija u području ruralnog razvoja, pravila o predstavljanju elemenata koji se trebaju uključiti u strateški plan u okviru ZPP-a, pravila o postupku i rokovima za usvajanje strateških planova u okviru ZPP-a i podnošenje i odobravanje zahtjeva za izmjenu strateških planova u okviru ZPP-a, jednakih uvjeta za primjenu zahtjeva informiranja i promotivnih aktivnosti koje se odnose na mogućnosti koje nude strateški planovi u okviru ZPP-a, pravila koja se odnose na okvir za praćenje i evaluaciju uspješnosti, propisa za prikazivanje sadržaja godišnjeg izvješća o uspješnosti , pravila o informacijama koje države članice trebaju dostaviti za ocjenu uspješnosti koju provodi Komisija i o pravila o podacima i sinergijama među potencijalnim izvorima podataka te mehanizama za osiguravanje usklađenog pristupa za utvrđivanje dodjele bonusa za uspješnost državama članicama . Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (22).

(87)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe i izbjegavanja nepoštenog tržišnog natjecanja ili diskriminacije među poljoprivrednicima, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu utvrđivanja referentnih područja za potporu za sjeme uljarica, pravila za odobrenje zemljišta i sorti za potrebe posebnog plaćanja za pamuk i povezanih obavijesti, izračuna smanjenja ako prihvatljiva površina na kojoj se uzgaja pamuk premaši osnovnu površinu, financijske pomoći Unije za destilaciju nusproizvoda proizvodnje vina, godišnje raspodjele po državi članici ukupnog iznosa potpore Unije za vrste intervencija u području ruralnog razvoja, standardiziranog oblika strateških planova u okviru ZPP-a, pravila o postupku i rokovima za usvajanje strateških planova u okviru ZPP-a i podnošenje i odobravanje zahtjeva za izmjenu strateških planova u okviru ZPP-a, jednakih uvjeta za primjenu zahtjeva informiranja i promotivnih aktivnosti koje se odnose na mogućnosti koje nude strateški planovi u okviru ZPP-a, pravila za predstavljanje sadržaja godišnjeg izvješća o uspješnosti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (22).

Amandman 70

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 92.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(92a)

Otočne regije Unije imaju posebne teškoće u obavljanju poljoprivredne djelatnosti i razvoju ruralnih područja. Treba provesti procjenu učinka zajedničke poljoprivredne politike u tim regijama i ispitati proširenje mjera utvrđenih u Uredbi (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća na sve otočne regije Unije.

Amandman 71

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 93.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(93)	Kako bi se osigurala pravna sigurnost i kontinuitet, posebne odredbe za Hrvatsku koje se odnose na postupno uvođenje izravnih plaćanja i dodatna nacionalna izravna plaćanja u okviru mehanizma postupnog uvođenja trebale bi se nastaviti primjenjivati do 1 . siječnja 2021 .

(93)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost i kontinuitet, posebne odredbe za Hrvatsku koje se odnose na postupno uvođenje izravnih plaćanja i dodatna nacionalna izravna plaćanja u okviru mehanizma postupnog uvođenja trebale bi se nastaviti primjenjivati . Hrvatska 2022 . godine ostvaruje pravo na iznos u skladu s Ugovorom o pristupanju uključujući dodatnu omotnicu za nacionalnu rezervu za razminirano zemljište u Hrvatskoj te bi to pravo trebalo uračunati pri izračunu nacionalne omotnice za 2022. godinu .

Amandman 72

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	o vrstama intervencija i zajedničkim zahtjevima za države članice kako bi mogle ostvarivati te ciljeve, kao i o povezanim financijskim aranžmanima;

(b)	o vrstama intervencija i zajedničkim zahtjevima za države članice kako bi mogle ostvarivati te ciljeve osiguravanjem ravnopravnih uvjeta , kao i o povezanim financijskim aranžmanima;

Amandman 73

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	o strateškim planovima u okviru ZPP-a koje izrađuju države članice, a u kojima se određuju ciljevi, definiraju intervencije i dodjeljuju financijska sredstva, u skladu s posebnim ciljevima i utvrđenim potrebama;

(c)	o strateškim planovima u okviru ZPP-a koje izrađuju države članice, prema potrebi i u suradnji s regijama, a u kojima se određuju ciljevi, definiraju intervencije i dodjeljuju financijska sredstva, u skladu s posebnim ciljevima i utvrđenim potrebama i u skladu s unutarnjim tržištem ;

Amandman 74

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Ova Uredba primjenjuje se na potporu Unije koja se financira iz EFJP-a i EPFRR-a za intervencije navedene u strateškim planovima u okviru ZPP-a koje su izradile države članice i koje je odobrila Komisija, a obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027 .	2. Ova Uredba primjenjuje se na potporu Unije koja se financira iz EFJP-a i EPFRR-a za intervencije navedene u strateškim planovima u okviru ZPP-a koje su izradile države članice i koje je odobrila Komisija, a obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2022 .

Amandman 75

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Na potporu koja se financira iz EPFRR-a u skladu s ovom Uredbom primjenjuju se glava II. poglavlje III. i glava III. poglavlje II. te članci 41. i 43. Uredbe (EU) [CPR] Europskog parlamenta i Vijeća (26).	2. Na potporu koja se financira iz EPFRR-a u skladu s ovom Uredbom primjenjuju se glava II. poglavlje III. i glava III. poglavlje II. te članci 41. i 43. Uredbe (EU) [CPR] Europskog parlamenta i Vijeća (26) , kako bi se osigurala usklađenost između europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i strateških planova u okviru ZPP-a .

Amandman 76

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

„poljoprivrednik” znači fizička ili pravna osoba, ili skupina fizičkih ili pravnih osoba neovisno o pravnom statusu koji ta skupina i njezini članovi imaju u skladu s nacionalnim pravom, čije se poljoprivredno gospodarstvo nalazi na teritorijalnom području primjene Ugovorâ kako je definirano u članku 52. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) u vezi s člancima 349. i 355. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te koja se bavi poljoprivrednom djelatnošću kako su je definirale države članice;

(a)

Amandman 77

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	„javna dobra” znači dobra ili usluge koje se ne nadoknađuju na tržištu, a kojima se postižu rezultati u pogledu okoliša i društva koji nadilaze propisano zakonodavstvo u području okoliša, klime i dobrobiti životinja;

Amandman 78

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1. – točka bb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(bb)

„ europska javna dobra” su javna dobra ili usluge koja se intervencijom mogu djelotvorno pružati samo na europskoj razini kako bi se osigurali koordinacija među državama članicama i ravnopravni uvjeti na poljoprivrednom tržištu Unije. Europska javna dobra osobito uključuju očuvanje vode, zaštitu bioraznolikosti, zaštitu plodnosti tla, zaštitu oprašivača i dobrobit životinja;

Amandman 79

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	„uzajamni fond” znači program koji je akreditirala država članica u skladu s nacionalnim pravom kojim se učlanjenim poljoprivrednicima omogućuje da se osiguraju i da prime nadoknadu štete ako pretrpe ekonomske gubitke;

(e)	„uzajamni fond” znači program koji je akreditirala država članica u skladu s nacionalnim pravom kojim se učlanjenim poljoprivrednicima omogućuje da se zaštite od rizika i da prime nadoknadu štete ako pretrpe ekonomske gubitke ili u slučaju smanjenja prihoda;

Amandman 80

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1. – točka f – podtočka i.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i)	projekt, ugovor, aktivnost ili skupina projekata odabranih u okviru predmetnih programa ;

i.	projekt, ugovor, aktivnost ili skupina projekata odabranih u okviru strateškog plana ;

Amandman 81

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1. – točka f – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ii)	u kontekstu financijskih instrumenata, programski doprinos za financijski instrument i naknadna financijska potpora koju taj financijski instrument pruža krajnjim primateljima;

ii.	u kontekstu financijskih instrumenata, doprinos strateškog plana za financijski instrument i naknadna financijska potpora koju taj financijski instrument pruža krajnjim primateljima;

Amandman 82

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1. – točka h – podtočka i.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i)	tijelo javnog ili privatnog prava, subjekt s pravnom osobnošću ili bez nje ili fizička osoba odgovorna za pokretanje operacija ili i za njihovo pokretanje i za provedbu;

i.	tijelo javnog ili privatnog prava, subjekt s pravnom osobnošću ili bez nje , fizička osoba ili skupina fizičkih ili pravnih osoba odgovorna za pokretanje operacija ili i za njihovo pokretanje i za provedbu;

Amandman 83

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1. – točka h – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ii)	u kontekstu programa državne potpore, poduzeće koje prima potporu;

ii.	u kontekstu programa državne potpore, subjekt koji prima potporu;

Amandman 84

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1. – točka i.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i)	„ciljne vrijednosti” znače prethodno dogovorene vrijednosti koje se trebaju postići na kraju razdoblja u odnosu na pokazatelje rezultata u okviru posebnog cilja;

i.	„ciljne vrijednosti” znače prethodno dogovorene vrijednosti koje se trebaju postići do kraja razdoblja strateškog plana u okviru ZPP-a u odnosu na pokazatelje rezultata u okviru posebnog cilja;

Amandman 85

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1. – točka j

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(j)	„ključne etape” znače ciljne vrijednosti koje se trebaju postići u određenom trenutku tijekom provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a u odnosu na pokazatelje u okviru posebnog cilja;

(j)	„ključne etape” znače ciljne vrijednosti koje države članice trebaju postići u određenom trenutku tijekom provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a kako bi se osigurao pravodoban napredak u odnosu na pokazatelje rezultata u okviru posebnog cilja.

Amandmani 86 i 1148cp1

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju definicije za poljoprivrednu djelatnost, poljoprivrednu površinu, prihvatljivi hektar, prave poljoprivrednike i mlade poljoprivrednike:	1. Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju definicije za poljoprivrednu djelatnost, poljoprivrednu površinu, prihvatljivi hektar, aktivne poljoprivrednike, mlade poljoprivrednike i nove poljoprivrednike :

Amandmani 866 i 1185

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

„poljoprivredna djelatnost” definira se tako da obuhvaća i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. UFEU-u, uključujući pamuk i kulture kratkih ophodnji, i održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj bez pripremnih radnji koje izlaze iz okvira uobičajenih poljoprivrednih metoda i strojeva;

(a)

„poljoprivredna djelatnost” definira se tako da obuhvaća i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. UFEU-u, uključujući pamuk, kulture kratkih ophodnji i paludikulturu , i održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj bez pripremnih radnji koje izlaze iz okvira uobičajenih poljoprivrednih metoda i strojeva , među ostalim u agrošumarstvu ;

Amandmani 87 i 1148cp2

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka b – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	„poljoprivredna površina” definira se tako da obuhvaća obradiva zemljišta, trajne nasade i trajne travnjake. Države članice dodatno pojašnjavaju pojmove „obradivo zemljište”, „trajni nasadi” i „trajni travnjak” u skladu sa sljedećim okvirom:

(b)

„poljoprivredna površina” definira se tako da obuhvaća obradiva zemljišta, trajne nasade i trajne travnjake te poljoprivredno-šumarske sustave. Obilježja krajobraza smatraju se sastavnim dijelom poljoprivredne površine . Države članice dodatno pojašnjavaju pojmove „obradivo zemljište”, „trajni nasadi” , „trajni travnjaci” i „poljoprivredno-šumarski sustavi” u skladu sa sljedećim okvirom:

Amandman 1148cp3

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka b – podtočka i.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

„obradivo zemljište” je zemljište zasijano za proizvodnju usjeva ili površine pogodne za proizvodnju usjeva, ali neobrađene, uključujući površine ostavljene na ugaru u skladu s člancima 22., 23. i 24. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1257/1999 (28), s člankom 39. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (29), s člankom 28. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ili s člankom 65. ove Uredbe;

„obradivo zemljište” je zemljište zasijano za proizvodnju usjeva ili površine pogodne za proizvodnju usjeva, ali neobrađene, te može obuhvaćati kombinaciju usjeva i stabala i/ili grmlja kako bi činilo kombinirani poljoprivredno-šumarski sustav, uključujući površine ostavljene na ugaru u skladu s člancima 22., 23. i 24. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1257/1999 (28), s člankom 39. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (29), s člankom 28. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ili s člankom 65. ove Uredbe;

Amandman 1148cp4

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka b – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ii.	„trajni nasadi” su nasadi koji se ne izmjenjuju, osim trajnih travnjaka i trajnih pašnjaka koji su na zemljištu pet ili više godina i prinose višestruke žetve, uključujući rasadnike i kulture kratkih ophodnji;

ii.

„trajni nasadi” su nasadi koji se ne izmjenjuju, osim trajnih travnjaka i trajnih pašnjaka koji su na zemljištu pet ili više godina i prinose višestruke žetve, uključujući rasadnike, među ostalim i u slučaju da su u posudama za biljke koje se nalaze na foliji (ako država članica tako predvidi) te kulture kratkih ophodnji;

Amandman 1148cp5, 1148cp6, 1148cp7, 89cp2 i 804cp3

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka b – podtočka iii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iii.

„trajni travnjak i trajni pašnjak” (zajedno „trajni travnjak”) je zemljište koje nije uključeno u plodored na poljoprivrednom gospodarstvu u razdoblju od pet ili više godina te na kojem prirodno (samoniklo) ili uz uzgoj (zasijano) rastu trave ili drugo travoliko krmno bilje. Može obuhvaćati i druge vrste, kao što su grmlje i/ili stabla koji se mogu upotrebljavati za ispašu ili od kojih se može proizvesti hrana za životinje;

iii.

„trajni travnjak i trajni pašnjak” (zajedno „trajni travnjak”) znači zemljište na kojem prirodno (samoniklo) ili uz uzgoj (zasijano) rastu trave ili drugo travoliko krmno bilje te koje nije uključeno u plodored na poljoprivrednom gospodarstvu u razdoblju od pet ili više godina , kao i, ako države članice tako odluče, koje nije preorano tijekom pet ili više godina; može obuhvaćati i druge vrste, kao što su grmlje i/ili stabla koji se mogu upotrebljavati za ispašu te, ako države članice tako odluče, druge vrste kao što su grmlje i/ ili stabla od kojih se može proizvesti hrana za životinje , pod uvjetom da trave i drugo travoliko krmno bilje i dalje prevladavaju. Ako države članice tako odluče, plodoredom će se također smatrati promjena vrste zelenog krmnog bilja ako se nova sjetva sastoji od različite mješavine vrsta u usporedbi s prethodnom sjetvom. Države članice također mogu odlučiti da se trajnim travnjakom smatra:

i.	zemljište koje se može upotrebljavati za ispašu i koje čini dio uspostavljene lokalne prakse i na kojem trave i drugo travoliko krmno bilje tradicionalno ne prevladavaju na površinama za ispašu; i/ili;

ii.	zemljište koje se može upotrebljavati za ispašu na kojem trave i drugo travoliko krmno bilje ne prevladavaju ili uopće nisu prisutni na površinama za ispašu koje mogu uključivati grmlje i/ili stabla te druge resurse koje konzumiraju životinje (lišće, cvijeće, stabljike, voće);

Amandmani 90 i 1148cp8

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka b – podtočka iii.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iii.a

„poljoprivredno-šumarski sustav” znači sustavi korištenja zemljišta u kojima se stabla uzgajaju na istom zemljištu na kojem se provode poljoprivredne prakse;

Amandman 1148cp9

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka b – podtočka iii.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iii.b

„privremeni travnjak” definira se kao trava ili travolike vrste bilja koje rastu na obradivom zemljištu (odnosno u plodoredu) manje od pet uzastopnih godina ili više od pet godina ako je zemljište preorano i ponovno zasijano.

Amandmani 91 i 1148cp10

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka c – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	za potrebe vrsta intervencija za izravna plaćanja „prihvatljivi hektar” definira se tako da obuhvaća sve poljoprivredne površine na gospodarstvu:

(c)

za potrebe vrsta intervencija za izravna plaćanja „prihvatljivi hektar” definira se tako da obuhvaća sve poljoprivredne površine na gospodarstvu , uključujući privremena mobilna ili stacionarna tehnička postrojenja, posebno unutarnje poljoprivredne putove i pojilice te silažne bale i ponovno ovlažene površine koje se upotrebljavaju za paludikulturu :

Amandmani 1148cp11 i 1148cp12

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka c – podtočke i., i.a (nova) i ii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

koje se u godini za koju je zatražena potpora upotrebljavaju za poljoprivrednu djelatnost ili se, ako se površina upotrebljava i za nepoljoprivredne djelatnosti, prvenstveno upotrebljavaju za poljoprivrednu djelatnost te koje su poljoprivredniku na raspolaganju. Ako je to opravdano radi zaštite okoliša, prihvatljivi hektari mogu obuhvaćati i određene površine na kojima se poljoprivredne djelatnosti obavljaju samo svake druge godine.

koje se u godini za koju je zatražena potpora upotrebljavaju za poljoprivrednu djelatnost ili se, ako se površina upotrebljava i za nepoljoprivredne djelatnosti, prvenstveno upotrebljavaju za poljoprivrednu djelatnost te koje su poljoprivredniku na raspolaganju. Ako je to opravdano radi zaštite okoliša, bioraznolikosti i klime, prihvatljivi hektari mogu obuhvaćati i određene površine na kojima se poljoprivredne djelatnosti obavljaju samo svake treće godine;

i.a

koje, ako države članice tako odluče, mogu sadržavati obilježja i elemente krajobraza, uključujući biotope kao što su stabla, grmlje, poljsko grmlje i vlažna područja, pod uvjetom da ne prekrivaju više od trećine područja svake poljoprivredne parcele kako je definirano u članku 63. stavku 4. Uredbe EU …/… [Horizontalna uredba];

ii.	za koje su odobrena plaćanja na temelju glave III. poglavlja II. odjeljka 2. pododjeljka 2. ove Uredbe odnosno na temelju programa osnovnog plaćanja ili programa jedinstvenih plaćanja po površini kako su utvrđeni u glavi III. Uredbe (EU) br. 1307/2013 te koje:

ii.	sve površine na gospodarstvu za koje su odobrena plaćanja na temelju glave III. poglavlja II. odjeljka 2. pododjeljka 2. ove Uredbe odnosno na temelju programa osnovnog plaćanja ili programa jedinstvenih plaćanja po površini kako su utvrđeni u glavi III. Uredbe (EU) br. 1307/2013 te koje:

—	zbog provedbe direktiva 92/43/EEZ i 2009/147/EZ ili Direktive 2000/60/EZ više ne odgovaraju definiciji „prihvatljivog hektara” iz točke (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013;

—	se više ne smatraju „prihvatljivim hektarom” kako su ga definirale države članice na temelju podtočaka (i) i (ia) ove točke;

—	kao rezultat provedbe direktiva 92/43/EEZ i 2009/147/EZ ili Direktive 2000/60/EZ;

—	kao rezultat mjera povezanih s određenim područjima kojima se doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih te ciljevima u području okoliša i bioraznolikosti utvrđenima u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) ove Uredbe. Takva se područja mogu upotrebljavati za paludikulturu;

—

su tijekom trajanja relevantne obveze pojedinog poljoprivrednika pošumljene u skladu s člankom 31. Uredbe (EZ) br. 1257/1999 ili člankom 43. Uredbe (EZ) br. 1698/2005 ili člankom 22. Uredbe (EU) br. 1305/2013 odnosno na temelju nacionalnog programa čiji su uvjeti u skladu s člankom 43. stavcima 1., 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 1698/2005 ili člankom 22. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ili člancima 65. i 67. ove Uredbe . Države članice mogu utvrditi odgovarajuće uvjete za uključivanje pošumljavanja zemljišta s pomoću privatnog ili nacionalnog financiranja kojim se doprinosi jednom ili više posebnih ciljeva povezanih s okolišem, bioraznolikošću i klimom;

—	su tijekom trajanja relevantne obveze pojedinog poljoprivrednika ostavljene na ugaru u skladu s člancima 22., 23. i 24. Uredbe (EZ) br. 1257/1999, člankom 39. Uredbe (EZ) br. 1698/2005, člankom 28. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ili člankom 65. ove Uredbe.

—	su tijekom trajanja relevantne obveze pojedinog poljoprivrednika ostavljene na ugaru u skladu s člancima 22., 23. i 24. Uredbe (EZ) br. 1257/1999, člankom 39. Uredbe (EZ) br. 1698/2005, člankom 28. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ili člankom 65. ove Uredbe.

Amandmani 93 i 1148cp13

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka c – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Površine koje se koriste za proizvodnju konoplje smatraju se prihvatljivim hektarima samo ako sadržaj tetrahidrokanabinola u sortama koje se koriste ne prelazi 0,2 %;	Površine koje se koriste za proizvodnju konoplje smatraju se prihvatljivim hektarima samo ako sadržaj tetrahidrokanabinola u sortama koje se koriste ne prelazi 0,3 %;

Amandman 1148cp14

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)

„pravi poljoprivrednici” definiraju se tako da se osigura da se potpora ne dodjeljuje osobama kojima poljoprivredna djelatnost čini samo neznatan dio ukupne ekonomske djelatnosti ili čija glavna poslovna djelatnost nije poljoprivredna djelatnost , ali da se iz potpore ne isključe poljoprivrednici koji se bave i drugim djelatnostima . U definiciji se omogućuje da se odredi koji se poljoprivrednici ne smatraju pravim poljoprivrednicima , i to na temelju uvjeta kao što su ispitivanja prihoda, količina rada na poljoprivrednom gospodarstvu, predmet poslovanja i/ili upisivanje u registre .

(d)

„aktivni poljoprivrednici” definiraju se tako da se osigura da se potpora dodjeljuje samo fizičkim ili pravnim osobama ili skupinama fizičkih ili pravnih osoba koje se bave poljoprivrednom djelatnošću barem na minimalnoj razini i koje djeluju u pružanju javnih dobara u skladu s ciljevima strateškog plana u okviru ZPP-a , ali da se iz potpore ne isključe poljoprivrednici koji se bave i drugim djelatnostima , posebno poljoprivrednici koji rade na nepuno radno vrijeme, koji imaju djelomično samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo ili se bave poljoprivredom visoke prirodne vrijednosti. Definicijom je u svakom slučaju zaštićen model obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Unije na pojedinačnoj ili skupnoj osnovi, bez obzira na njegovu veličinu, i prema potrebi se mogu uzeti u obzir osobitosti regija utvrđene u članku 349. UFEU-a. Definicijom se osigurava da se potpore ne dodjeljuju fizičkim ili pravnim osobama ili skupinama fizičkih ili pravnih osoba koje upravljaju zračnim lukama, željezničkim poduzećima, vodoopskrbnim poduzećima, agencijama za nekretnine, trajnim sportskim i rekreativnim terenima. Države članice mogu odlučiti dodati na ovaj popis druga slična nepoljoprivredna poduzeća ili djelatnosti, ili povući takve dodatke, te mogu iz ove definicije isključiti pojedince ili trgovačka društva koja se bave preradom poljoprivrednih proizvoda velikih razmjera, uz iznimku skupina poljoprivrednika uključenih u takvu preradu.

Ako je poljoprivredno gospodarstvo koje ima koristi od plaćanja u okviru ZPP-a dio veće, prvenstveno nepoljoprivredne strukture, to mora biti transparentno. Pri formuliranju definicije države članice:

primjenjuju, na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija, jedan ili više elemenata, kao što su ispitivanja prihoda, količina rada na poljoprivrednom gospodarstvu, predmet poslovanja , kriterij minimalne poljoprivredne djelatnosti, odgovarajuće iskustvo, osposobljavanje i/ili vještine i/ili upisivanje poljoprivredne djelatnosti u nacionalne registre;

ii.

utvrđuju, na temelju nacionalnih ili regionalnih značajki, iznos izravnih plaćanja, koji ne smije biti veći od 5 000 EUR, na temelju kojeg će se poljoprivrednike koji se bave poljoprivrednom djelatnošću barem na minimalnoj razini i koji djeluju u pružanju javnih dobara u svakom slučaju smatrati „aktivnim poljoprivrednicima” .

Amandmani 95 i 1148cp15

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka e – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	„mladi poljoprivrednik” definira se tako da definicija obuhvaća sljedeće :

(e)	„mladi poljoprivrednik” definira se tako da definicija obuhvaća dobno ograničenje od 40 godina i :

Amandmani 96 i 1148cp16

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka e – podtočka i.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

i.	dobno ograničenje od najviše 40 godina;

Briše se.

Amandmani 97 i 1148cp16

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka e – podtočka iii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iii.	potrebno osposobljavanje i/ili vještine.

iii.	potrebno osposobljavanje i/ili vještine.

Amandmani 98 i 1148cp16

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka e – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Pri procjeni ispunjavanja uvjeta za nositelja poljoprivrednoga gospodarstva države članice uzimaju u obzir specifičnosti partnerskih sporazuma.

Amandmani 99 i 1148cp16

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ea)

„novi poljoprivrednik” definira se tako da definicija obuhvaća sljedeće:

i.	uvjete koje poljoprivrednik treba ispuniti da bi bio „nositelj poljoprivrednoga gospodarstva”;

ii.	potrebno osposobljavanje i/ili vještine;

iii.	dobno ograničenje od najmanje 40 godina.

„Novi poljoprivrednik” u skladu s ovom definicijom nije „mladi poljoprivrednik” kako je utvrđeno u točki (e).

Amandman 100

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
(2) Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima kojima se, u cilju zaštite javnog zdravlja, dodjela plaćanja uvjetuje upotrebom certificiranog sjemena određenih sorti konoplje i primjenom postupka za određivanje sorti konoplje i provjeru njihova sadržaja tetrahidrokanabinola iz stavka 1. točke (c).	(2) Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima kojima se, u cilju zaštite javnog zdravlja, dodjela plaćanja uvjetuje upotrebom certificiranog sjemena određenih sorti konoplje i primjenom postupka za određivanje sorti konoplje i provjeru njihova sadržaja tetrahidrokanabinola iz stavka 1. točke (c) ovog članka .

Amandmani 101 i 1149cp1

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Cilj je potpore iz EFJP-a i EPFRR-a daljnje poboljšanje održivog razvoja sektora poljoprivrede, sektora hrane te ruralnih područja i ona doprinosi ostvarenju sljedećih općih ciljeva:	U vezi s ciljevima ZPP-a utvrđenima u članku 39. UFEU-a, cilj je potpore iz EFJP-a i EPFRR-a daljnje poboljšanje održivog razvoja sektora poljoprivrede, sektora hrane te ruralnih područja i ona doprinosi ostvarenju sljedećih općih ciljeva u području gospodarstva, zaštite okoliša i socijalnih pitanja :

Amandmani 102 i 1149cp1

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	poticanje pametnog , otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom sigurnošću opskrbe hranom;

(a)	poticanje modernog, konkurentnog , otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede s dugoročnom zajamčenom sigurnošću opskrbe hranom uz očuvanje modela obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ;

Amandman 1149cp2

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	jačanje zaštite okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima Unije u području okoliša i klime;

(b)	podupiranje i poboljšanje zaštite okoliša , bioraznolikosti i klimatske politike te ostvarivanje ciljeva Unije u području okoliša i klime;

Amandmani 104 i 1149cp3

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja.

(c)

jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja kako bi se pridonijelo otvaranju i očuvanju radnih mjesta osiguravanjem održivog prihoda poljoprivrednicima, ostvarivanjem primjerenog životnog standarda cijelog poljoprivrednog stanovništva i borbom protiv smanjenja broja stanovnika u ruralnim područjima, s posebnim naglaskom na rijetko naseljenim i slabije razvijenim regijama, te postizanjem uravnoteženog teritorijalnog razvoja .

Amandmani 105 i 1149cp4

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Ti će se ciljevi dopuniti međusektorskim ciljem modernizacije poljoprivrednog sektora poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima te promicanjem njihove upotrebe.	Ti će se ciljevi dopuniti i povezati s međusektorskim ciljem modernizacije poljoprivrednog sektora osiguravanjem da poljoprivrednici imaju pristup istraživanjima, osposobljavanju i razmjeni znanja te uslugama prijenosa znanja, inovacijama i digitalizaciji u poljoprivredi i ruralnim područjima te promicanjem njihove upotrebe.

Amandman 106

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	poticanje održivog prihoda i otpornosti poljoprivrednih gospodarstava u cijeloj Uniji kako bi se poboljšala sigurnost opskrbe hranom;

(a)

osiguravanje održivih prihoda poljoprivrednih gospodarstava i otpornosti poljoprivrednog sektora u Uniji radi poboljšanja dugoročne sigurnosti opskrbe hranom i poljoprivredne raznolikosti, uz istodobno pružanje sigurne i visokokvalitetne prehrane po pravednim cijenama u cilju preokretanja pada broja poljoprivrednika i jamčenja gospodarske održivosti poljoprivredne proizvodnje u Uniji ;

Amandman 107

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	pojačanje usmjerenosti na tržište i povećanje konkurentnosti, uključujući stavljanje većeg naglaska na istraživanje, tehnologiju i digitalizaciju;

(b)

pojačanje usmjerenosti na tržište na lokalnim, nacionalnim, europskim i međunarodnim tržištima, kao i stabilizacija tržišta, upravljanje rizikom i krizom i povećanje dugoročne poljoprivredne konkurentnosti, sposobnosti obrade i stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda, s većim naglaskom na diferencijaciju kvalitete, istraživanje, inovaciju, tehnologiju , prijenos i razmjenu znanja i digitalizaciju te olakšavanje pristupa poljoprivrednika dinamici kružnog gospodarstva ;

Amandman 108

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	poboljšanje položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu ;

(c)	poboljšanje pregovaračkog položaja poljoprivrednika u vrijednosnim lancima poticanjem osnivanja udruženja, organizacija proizvođača i kolektivnih pregovora, kao i promicanjem kratkih lanaca opskrbe i povećanjem transparentnosti tržišta ;

Amandman 1150cp1

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te razvoju održive energije;

(d)

doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama smanjenjem emisija stakleničkih plinova, među ostalim povećanjem ponora ugljika, poboljšanjem sekvestracije i skladištenja ugljika u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, kao i uključivanjem razvoja održive energije , osiguravajući pritom sigurnost opskrbe hranom te održivo upravljanje i zaštitu šuma, u skladu s Pariškim sporazumom ;

Amandman 110

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak;

(e)

poticanje održivog razvoja i učinkovito upravljanje prirodnim resursima kao što su voda, tlo i zrak , uz istodobno smanjenje ovisnosti o kemikalijama u svrhu ispunjenja ciljeva iz relevantnih zakonodavnih instrumenata i nagrađivanje poljoprivrednih praksi i sustava koji imaju višestruke koristi za okoliš, uključujući zaustavljanje dezertifikacije ;

Amandman 1150cp3

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)	doprinos zaštiti bioraznolikosti, poboljšanje usluga ekosustava te očuvanje staništa i krajobraza;

(f)

poboljšanje usluga ekosustava te doprinos zaustavljanju i smanjenju gubitka bioraznolikosti, uključujući zaštitom korisnih vrsta flore, faune te oprašivača, podupiranjem agrobiološke raznolikosti, očuvanja prirode i agrošumarstva, kao i doprinošenjem postizanju veće prirodne otpornosti, obnovi i očuvanju tla, vodnih tijela, staništa i krajobraza te potporom poljoprivrednim sustavima visoke prirodne vrijednosti ;

Amandmani 112 i 1150cp4

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(g)	privlačenje mladih poljoprivrednika i olakšavanje poslovnog razvoja u ruralnim područjima;

(g)

privlačenje i podupiranje mladih poljoprivrednika, novih poljoprivrednika i promicanje sudjelovanja žena u poljoprivrednom sektoru, osobito u područjima s najmanjim brojem stanovnika i područjima s prirodnim ograničenjima; olakšavanje osposobljavanja i stjecanja iskustva diljem Unije, održivog poslovnog razvoja i otvaranja radnih mjesta u ruralnim područjima;

Amandman 1150cp5

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka h

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)	promicanje zapošljavanja, rasta , socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući biogospodarstvo i održivo šumarstvo ;

(h)

promicanje socijalne i teritorijalne kohezije u ruralnim područjima, među ostalim otvaranjem radnih mjesta, rastom i ulaganjem, socijalnom uključenošću, suzbijanjem ruralnog siromaštva te lokalnim razvojem, uključujući visokokvalitetne lokalne usluge za ruralne zajednice, stavljajući poseban naglasak na područja s prirodnim ograničenjima; promicanje pristojnog života, radnih i gospodarskih uvjeta; diversifikacija djelatnosti i prihoda, uključujući agroturizam, održivo biogospodarstvo, kružno gospodarstvo, održivo upravljanje i zaštitu šuma, osiguravajući pritom rodnu ravnopravnost; promicanje jednakih mogućnosti u ruralnim područjima s pomoću posebnih mjera potpore i priznavanja rada žena u poljoprivredi, obrtima, turizmu i lokalnim uslugama;

Amandman 1150cp6

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1. – točka i.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i)	poboljšanje odgovora poljoprivrede EU-a na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući sigurnu, hranjivu i održivu hranu, rasipanje hrane te dobrobit životinja .

(i)

poboljšanje odgovora poljoprivrede Unije na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući sigurnu, hranjivu , visokokvalitetnu i održivu hranu, poljoprivredne sustave s niskim ulaganjima, ekološku poljoprivredu, smanjenje rasipanja hrane , borbu protiv antimikrobne rezistencije i poboljšanje zdravlja i dobrobiti životinja te povećanje društvene osviještenosti o važnosti poljoprivrednika i ruralnih područja uz istodobno pridonošenje provedbi Programa održivog razvoja do 2030 .

Amandman 115

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. U radu na ostvarivanju posebnih ciljeva države članice osiguravaju pojednostavnjenje i uspješnost potpora u okviru ZPP-a.	2. Kako bi postigle posebne ciljeve, države članice i Komisija osiguravaju uspješnost potpora u okviru ZPP-a i pojednostavnjenje za krajnje korisnike smanjenjem administrativnog opterećenja i istodobnim osiguravanjem nediskriminacije među korisnicima .

Amandman 116

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1. – podstavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Ostvarivanje ciljeva iz članka 5. i članka 6. stavka 1. ocjenjuje se na temelju zajedničkih pokazatelja koji se odnose na ostvarenje, rezultate i učinak. Skup zajedničkih pokazatelja obuhvaća sljedeće:	Ostvarivanje ciljeva iz članka 5. i članka 6. stavka 1. ocjenjuje se na temelju zajedničkih pokazatelja koji se odnose na ostvarenje, rezultate i učinak te se temelji na službenim izvorima informacija . Skup zajedničkih pokazatelja obuhvaća sljedeće:

Amandman 117

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1. – podstavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

pokazatelje rezultata, koji se odnose na posebne ciljeve i upotrebljavaju se za određivanje kvantificiranih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti povezanih s tim posebnim ciljevima strateških planova u okviru ZPP-a te za ocjenjivanje napretka u ostvarivanju ciljnih vrijednosti. Pokazatelji koji se odnose na ciljeve u području okoliša i klime mogu obuhvaćati intervencije koje čine dio relevantnih nacionalnih instrumenata za planiranje u području okoliša i klime koji su rezultat zakonodavstva Unije iz Priloga XI.;

(b)

pokazatelje rezultata, koji se odnose na posebne ciljeve i upotrebljavaju se za određivanje kvantificiranih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti povezanih s tim posebnim ciljevima strateških planova u okviru ZPP-a te za ocjenjivanje napretka u ostvarivanju ciljnih vrijednosti. Pokazatelji koji se odnose na ciljeve u području okoliša i klime mogu obuhvaćati intervencije koje pridonose obvezama koje su rezultat zakonodavstva Unije iz Priloga XI.;

Amandman 118

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1. – podstavak 1. – točka c.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	pokazatelje učinka koji se odnose na ciljeve iz članka 5. i članka 6. stavka 1., a upotrebljavaju se u kontekstu strateških planova u okviru ZPP-a i samog ZPP-a.

(c)	pokazatelje učinka koji se odnose na ciljeve iz članka 5. i članka 6. stavka 1., a upotrebljavaju se u kontekstu strateških planova u okviru ZPP-a , uzimajući u obzir vanjske čimbenike izvan ZPP-a.

Amandman 119

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Države članice mogu podrobnije raščlaniti pokazatelje ostvarenja i rezultata iz Priloga I. s obzirom na posebne nacionalne i regionalne značajke u svojim strateškim planovima.

Amandman 120

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se izmjenjuje Prilog I. radi izmjene zajedničkih pokazatelja ostvarenja, rezultata i učinka kako bi se uzelo u obzir iskustvo stečeno u njihovoj primjeni ili kako bi se dodali novi pokazatelji .	2. Komisija provodi cjelovitu procjenu učinkovitosti pokazatelja ostvarenja, rezultata i učinka iz Priloga I. do kraja treće godine primjene strateških planova.
	Nakon te procjene, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 138., kojima se izmjenjuje Prilog I. radi izmjene , prema potrebi, zajedničkih pokazatelja , uzimajući u obzir iskustvo stečeno u provedbi politike iz ove Uredbe.

Amandman 121

Prijedlog uredbe

Članak 8. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice ciljeve iz glave II. ostvaruju utvrđivanjem intervencija utemeljenih na vrstama intervencija iz poglavlja II., III. i IV. ove glave u skladu sa zajedničkim zahtjevima iz ovog poglavlja.	Države članice i, prema potrebi, regije, ciljeve iz glave II. ostvaruju utvrđivanjem intervencija utemeljenih na vrstama intervencija iz poglavlja II., III. i IV. ove glave u skladu sa zajedničkim zahtjevima iz ovog poglavlja.

Amandmani 122 i 1117cp1

Prijedlog uredbe

Članak 9. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a intervencije oblikuju u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te s glavnim načelima prava Unije.	Države članice , prema potrebi u suradnji sa svojim regijama, u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a intervencije oblikuju u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te s glavnim načelima prava Unije.

Amandman 1104

Prijedlog uredbe

Članak 9. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Pri izradi strateških planova u okviru ZPP-a države članice, prema potrebi u suradnji sa svojim regijama, uzimaju u obzir posebna načela utvrđena u članku 39. UFEU-a, odnosno posebnu prirodu poljoprivredne djelatnosti koja proizlazi iz socijalne strukture poljoprivrede te strukturnih i prirodnih razlika među različitim poljoprivrednim regijama; potrebu postupnog izvršenja odgovarajućih prilagodbi; činjenicu da poljoprivreda u državama članicama predstavlja sektor koji je usko povezan s gospodarstvom u cjelini.

Amandmani 123 i 1117cp2

Prijedlog uredbe

Članak 9. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice osiguravaju da se intervencije određuju na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija, da su spojive s unutarnjim tržištem te da ne narušavaju tržišno natjecanje .	Države članice , prema potrebi u suradnji s regijama, osiguravaju da se intervencije određuju na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija i da ne ometaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta .

Amandman 1117cp3

Prijedlog uredbe

Članak 9. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U slučaju pravne osobe ili skupine fizičkih ili pravnih osoba, države članice mogu odlučiti primijeniti smanjenje iz članka 15. i potpore iz članaka 26., 27., 29., 66., 67. i 68. iz strateških planova u okviru ZPP-a na razini članova tih pravnih osoba ili skupina ako nacionalno pravo propisuje prava i obveze pojedinačnih članova koji su usporedivi s onima pojedinačnih aktivnih poljoprivrednika koji imaju status upravitelja poljoprivrednog gospodarstva, osobito što se tiče njihova gospodarskog, socijalnog i poreznog statusa, pod uvjetom da su doprinijeli jačanju poljoprivrednih struktura dotičnih pravnih osoba ili skupina.

Amandmani 124 i 1117cp4

Prijedlog uredbe

Članak 9. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice uspostavljaju pravni okvir kojim se uređuje dodjela potpore Unije korisnicima na temelju strateškog plana u okviru ZPP-a te u skladu s načelima i zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i Uredbi (EU) [HzR].	Države članice , prema potrebi u suradnji s regijama, uspostavljaju pravni okvir kojim se uređuje dodjela potpore Unije korisnicima na temelju strateškog plana u okviru ZPP-a te u skladu s načelima i zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i Uredbi (EU) [HzR].

Amandmani 731 i 807

Prijedlog uredbe

Članak 9.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 9.a

Održivi razvoj

Ciljevi strateških planova u okviru ZPP-a ostvaruju se u skladu s načelom održivog razvoja i ciljem koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”. Tijekom izrade i provedbe posebnih ciljeva u okviru ZPP-a države članice i Komisija promiču zahtjeve za zaštitu okoliša, učinkovitost resursa, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih, biološku raznolikost, spremnost na katastrofe te ublažavanje i prevenciju rizika. Intervencije se planiraju i provode u skladu s načelom usklađenosti politika radi razvoja iz članka 208. UFEU-a. Tu stratešku dosljednost provjerava Komisija u skladu s postupkom iz poglavlja III. glave V.

Amandman 808

Prijedlog uredbe

Članak 9.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 9.b

Usklađenost s Pariškim sporazumom

Ciljevi strateških planova u okviru ZPP-a slijede se u skladu s Pariškim sporazumom i namjerom da se postignu globalni ciljevi utvrđeni u tom Sporazumu te obvezama opisanima u nacionalno utvrđenim doprinosima Unije i država članica.

Prije nego što odobri strateške planove u okviru ZPP-a Komisija osigurava da se kombinacijom svih ciljnih vrijednosti i mjera iz strateških planova u okviru ZPP-a omogućuje ispunjenje klimatskih ciljeva utvrđenih u ovom članku.

Amandman 125

Prijedlog uredbe

Članak 9.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 9.c Integracija rodne perspektive Države članice osiguravaju integraciju rodne perspektive u cjelokupnu pripremu, provedbu i evaluaciju njihovih strateških planova u okviru ZPP-a, u cilju promicanja rodne ravnopravnosti i borbe protiv rodne diskriminacije.

Amandman 126

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak - 1. (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	-1. Komisija osigurava da su strateški planovi država članica u skladu s obvezama Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Amandman 127

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice osiguravaju da su intervencije koje su utemeljene na vrstama intervencija navedenima u Prilogu II. ovoj Uredbi, uključujući definicije iz članka 3. i definicije koje treba utvrditi u strateškom planu u okviru ZPP-a iz članka 4., usklađene s odredbama iz točke 1. Priloga 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi.	Intervencije koje su utemeljene na vrstama intervencija navedenima u Prilogu II. ovoj Uredbi, uključujući definicije iz članka 3. i definicije koje treba utvrditi u strateškom planu u okviru ZPP-a iz članka 4., usklađene su s odredbama iz točke 1. Priloga 2. Sporazumu WTO-a o poljoprivredi.

Amandman 128

Prijedlog uredbe

Članak 10. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Države članice osiguravaju da su intervencije koje su utemeljene na vrsti intervencije posebno plaćanje za pamuk iz poglavlja II. odjeljka 3. pododjeljka 2. ove glave usklađene s odredbama iz članka 6. stavka 5. Sporazuma WTO-a o poljoprivredi.	Briše se.

Amandman 809

Prijedlog uredbe

Članak 10.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 10.a

Globalna dimenzija ZPP-a

1. U skladu s člankom 208. UFEU-a Unija i države članice osiguravaju da se u svim intervencijama u okviru ZPP-a uzmu u obzir ciljevi razvojne suradnje i poštuje pravo na hranu te pravo na razvoj.

2. Države članice osiguravaju da strateški planovi u okviru ZPP-a u najvećoj mogućoj mjeri doprinose ostvarenju ciljeva utvrđenih u Programu održivog razvoja do 2030., i to ciljeva održivog razvoja br. 2, 10, 12 i 13, te ciljeva utvrđenih u Pariškom sporazumu. Intervencije ZPP-a stoga:

i.	doprinose razvijanju diversificirane i održive poljoprivrede te otpornih agroekoloških praksi i u Uniji i u partnerskim zemljama;

ii.	doprinose održavanju genetske raznolikosti sjemenja, kultiviranog bilja, životinja iz uzgoja i udomaćenih životinja te divljih vrsta povezanih s njima, u Uniji i u partnerskim zemljama;

iii.	u potpunosti integriraju mjere ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama;

3. Redovito se ocjenjuje poštuje li se u sklopu ZPP-a usklađenost politika radi razvoja, za što se među ostalim upotrebljavaju podaci iz mehanizma za praćenje iz članka 119.a. Komisija izvješćuje Vijeće i Europski parlament o rezultatima te ocjene i o politici Unije kao odgovoru.

Amandman 1151cp1

Prijedlog uredbe

Članak 11. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice u svoje strateške planove u okviru ZPP-a ugrađuju sustav uvjetovanosti, u skladu s kojime se određuje administrativna kazna korisnicima koji primaju izravna plaćanja u skladu s poglavljem II. ove glave ili godišnje premije u skladu s člancima 65., 66. i 67. , a ne poštuju propisane zahtjeve upravljanja u skladu s pravom Unije i standarde za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta utvrđene u strateškom planu u okviru ZPP-a, kako su navedeni u Prilogu III., u pogledu sljedećih konkretnih područja:

1. Države članice u svoje strateške planove u okviru ZPP-a ugrađuju sustav uvjetovanosti, u skladu s kojime korisnici koji primaju izravna plaćanja u skladu s poglavljem II. ove glave ili godišnje premije u skladu s člancima 65., 66. i 67. podliježu administrativnoj kazni ako ne poštuju propisane zahtjeve upravljanja u skladu s pravom Unije i standarde za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta utvrđene u strateškom planu u okviru ZPP-a, kako su navedeni u Prilogu III., u pogledu sljedećih konkretnih područja:

Amandmani 810cp2, 887 i 1151cp2

Prijedlog uredbe

Članak 11. – stavak 1. – točka a.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	klima i okoliš;

(a)	klima i okoliš , uključujući vodu, zrak, tlo, biološku raznolikost i usluge ekosustava ;

Amandman 1151cp3

Prijedlog uredbe

Članak 11. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Pravila o administrativnim kaznama koja će se uključiti u strateški plan u okviru ZPP-a u skladu su sa zahtjevima iz glave IV. poglavlja IV. Uredbe (EU) [HzR].	2. Pravila o učinkovitom i razmjernom sustavu administrativnih kazni koja će se uključiti u strateški plan u okviru ZPP-a u skladu su sa zahtjevima iz glave IV. poglavlja IV. Uredbe (EU) [HzR].

Amandman 132

Prijedlog uredbe

Članak 11. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2a. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se dopunjuje ova Uredba u pogledu privremenih odstupanja od pravila o uvjetovanosti tijekom epidemija, nepovoljnih klimatskih prilika, prirodnih katastrofa ili elementarnih nepogoda.

Amandman 732

Prijedlog uredbe

Članak 11.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 11.a

Načelo i područje primjene socijalne uvjetovanosti

1. Države članice u svoje strateške planove u okviru ZPP-a ugrađuju sustav uvjetovanosti, u skladu s kojim se korisnicima koji primaju izravna plaćanja u skladu s poglavljima II. i III. ove glave ili godišnje premije u skladu s člancima 65., 66. i 67. određuje administrativna kazna ako ne poštuju mjerodavne uvjete rada i zapošljavanja i/ili obveze poslodavca koje proizlaze iz kolektivnih ugovora i socijalnog i radnog prava na razini pojedine države, Unije ili međunarodnoj razini.

2. Pravila o učinkovitom i razmjernom sustavu administrativnih kazni koja će se uključiti u strateški plan u okviru ZPP-a u skladu su sa zahtjevima iz glave IV. poglavlja IV. Uredbe (EU) [HzR].

Amandman 1128

Prijedlog uredbe

Članak 12.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 12.	Članak 12.
Obveze država članica povezane s dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima	Obveze država članica povezane s dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima
1. Države članice osiguravaju da se na svim poljoprivrednim površinama , uključujući zemljišta koja se više ne koriste za proizvodnju, održavaju dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti . Države članice na nacionalnoj ili regionalnoj razini definiraju minimalne standarde za korisnike za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta u skladu s glavnim ciljem standardâ iz Priloga III., uzimajući u obzir posebne značajke predmetnih površina, uključujući uvjete tla i klimatske uvjete, postojeće sustave poljoprivredne proizvodnje, korištenje zemljišta, plodored, uzgojne metode i strukture poljoprivrednih gospodarstava.	1. Države članice osiguravaju da se sve poljoprivredne površine , uključujući zemljišta koja se više ne koriste za proizvodnju, održavaju u dobrom poljoprivrednom i okolišnom stanju . Države članice uz savjetovanje sa svim relevantnim dionicima na nacionalnoj ili , po potrebi, regionalnoj razini definiraju minimalne standarde za korisnike za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta u skladu s glavnim ciljem standardâ iz Priloga III., uzimajući u obzir posebne značajke predmetnih površina, uključujući uvjete tla i klimatske uvjete, postojeće sustave poljoprivredne proizvodnje, korištenje zemljišta, plodored, uzgojne metode i strukture poljoprivrednih gospodarstava te na taj način osiguravaju da zemljište doprinosi posebnim ciljevima utvrđenim u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) .
2. Kad je riječ o glavnim ciljevima navedenima u Prilogu III., države članice mogu propisati dodatne standarde za ostvarenje tih glavnih ciljeva uz standarde koji su navedeni u tom prilogu. Međutim , države članice minimalne standarde određuju isključivo za glavne ciljeve navedene u Prilogu III.	2. Kako bi se zaštitila zajednička obilježja ZPP-a te zajamčili ravnopravni uvjeti i poštovanje glavnih ciljeva navedenih u Prilogu III., države članice u okviru sustava uvjetovanosti ne propisuju dodatne standarde za ostvarenje tih glavnih ciljeva uz standarde koji su navedeni u tom prilogu. Osim toga , države članice minimalne standarde određuju isključivo za glavne ciljeve navedene u Prilogu III.
	Države članice dužne su, po potrebi, predmetnim korisnicima elektroničkim putem dostaviti popis zahtjeva i standarda koji će se primjenjivati na razini poljoprivrednog gospodarstva te jasne i precizne informacije o tome.
	2.a Smatra se da poljoprivrednici koji ispunjavaju zahtjeve iz Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća (1a) o ekološkom uzgoju čineći to ispunjavaju pravilo br. 8 o standardima za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta (GAEC) iz Priloga III. ovoj Uredbi.
	2.b Na najudaljenije regije Unije utvrđene na temelju članka 349. UFEU-a i manje egejske otoke kako su utvrđeni u članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) br. 229/2013 ne primjenjuju se standardi za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete 1., 2., 8. i 9. iz Priloga III. ovoj Uredbi.
	2.c Za poljoprivrednike koji sudjeluju u dobrovoljnim programima za klimu i okoliš u skladu s člankom 28. s poljoprivrednim praksama istovrijednima standardima GAEC 1, 8, 9 ili 10 smatra se da ispunjavaju odgovarajuće standarde za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta (GAEC) kako su utvrđeni u Prilogu III. ovoj Uredbi, pod uvjetom da ti programi pružaju višu razinu koristi za klimu i okoliš u odnosu na GAEC 1, 8, 9 ili 10. Takve se prakse ocjenjuju u skladu s glavom V. ove Uredbe.
3. Države članice uspostavljaju sustav za stavljanje alata za održivost poljoprivrednih gospodarstava za hranjive tvari navedenog u Prilogu III., koji mora imati barem sadržaj i funkcije navedene u tom prilogu, na raspolaganje korisnicima, koji su ga dužni upotrebljavati.
Komisija može poduprijeti države članice u oblikovanju tog alata te u pogledu zahtjeva za pohranu podataka i usluge obrade.
4. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete, uključujući utvrđivanje elemenata sustava za omjer trajnih travnjaka, referentne godine i stope konverzije u okviru GAEC-a 1 kako je naveden u Prilogu III. , format, i dodatne minimalne elemente te funkcija alata za održivost poljoprivrednih gospodarstava za hranjive tvari.	4. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima u vezi s dodatnim elementima sustava za omjer trajnih travnjaka, referentne godine i stope konverzije u okviru GAEC-a 1 kako je naveden u Prilogu III.

Amandman 1129

Prijedlog uredbe

Članak 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 13.

Savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva

1. Države članice u svoje strateške planove u okviru ZPP-a uključuju sustav za savjetovanje poljoprivrednika i drugih korisnika potpora u okviru ZPP-a o upravljanju zemljištem i upravljanju poljoprivrednim gospodarstvom („savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva”).

1. Države članice u svoje strateške planove u okviru ZPP-a uključuju sustav za kvalitetno i neovisno savjetovanje poljoprivrednika i drugih korisnika potpora u okviru ZPP-a o upravljanju zemljištem i upravljanju poljoprivrednim gospodarstvom („savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva”) koji se, prema potrebi, treba temeljiti na svim već postojećim sustavima na razini država članica. Države članice dodjeljuju odgovarajući proračun za financiranje tih usluga, a nacionalni strateški planovi u okviru ZPP-a sadrže kratak opis tih usluga.

Barem minimalni udio od 30 % dodijeljenih sredstava povezanih s ovim člankom države članice dodjeljuju savjetodavnim uslugama i tehničkoj pomoći kojima se doprinosi ciljevima iz članka 6. stavka 1. točaka (d), (e) i (f).

2. Savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva obuhvaćaju gospodarsku, okolišnu i socijalnu dimenziju te pružaju najnovije tehnološke i znanstvene informacije koje su nastale kao rezultat istraživanja i inovacija. One se ugrađuju u povezane usluge savjetnika za poljoprivredna gospodarstva, istraživača, organizacija poljoprivrednika i drugih relevantnih dionika, koje čine sustave znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS).

2. Savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva obuhvaćaju gospodarsku, okolišnu i socijalnu dimenziju te pružaju najnovije tehnološke i znanstvene informacije koje su nastale kao rezultat istraživanja i inovacija , vodeći računa o tradicionalnim poljoprivrednim praksama i tehnikama . One se ugrađuju u povezane usluge savjetodavnih mreža za poljoprivredna gospodarstva, savjetnika, istraživača, organizacija poljoprivrednika , zadruga i drugih relevantnih dionika, koje čine sustave znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS).

3. Države članice osiguravaju da su savjeti za poljoprivrednike nepristrani i da se osobe koje ih daju ne nalaze u sukobu interesa.

3. Države članice osiguravaju da su savjeti za poljoprivrednike nepristrani , prilagođeni raznolikosti načina proizvodnje i gospodarstava i da se osobe koje ih daju ne nalaze u sukobu interesa.

3.a Države članice osiguravaju da su savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva opremljene za savjetovanje i o proizvodnji i o pružanju javnih dobara.

4. Savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva obuhvaćaju barem sljedeće:

4. Savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva koje su uspostavile države članice obuhvaćaju barem sljedeće:

(a)

sve zahtjeve, uvjete i obveze povezane s upravljanjem koji se primjenjuju na poljoprivrednike i druge korisnike kako su utvrđeni u strateškom planu u okviru ZPP-a, uključujući zahtjeve i standarde u okviru sustava uvjetovanosti, uvjete za programe potpore te informacije o financijskim instrumentima i poslovnim planovima utvrđenima u strateškom planu u okviru ZPP-a;

(a)

sve zahtjeve, uvjete i obveze povezane s upravljanjem koji se primjenjuju na poljoprivrednike i druge korisnike kako su utvrđeni u strateškom planu u okviru ZPP-a, uključujući zahtjeve i standarde u okviru sustava uvjetovanosti, programa za ekologiju, obveza upravljanja u pogledu okoliša, klime i drugih područja u skladu s člankom 65. te uvjete za programe potpore te informacije o financijskim instrumentima i poslovnim planovima utvrđenima u strateškom planu u okviru ZPP-a;

(b)

zahtjeve koje su utvrdile države članice za provedbu Direktive 2000/60/EZ, Direktive 92/43/EEZ, Direktive 2009/147/EZ, Direktive 2008/50/EZ, Direktive (EU) 2016/2284, Uredbe (EU) 2016/2031, Uredbe (EU) 2016/429, članka 55. Uredbe (EZ) No 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (30) te Direktive 2009/128/EZ;

(b)

(c)	poljoprivredne prakse kojima se sprečava razvoj antimikrobne rezistencije kako su utvrđene u Komunikaciji „Europski akcijski plan ‚Jedno zdravlje’ za borbu protiv antimikrobne otpornosti” (31);

(c)	poljoprivredne prakse kojima se sprečava razvoj antimikrobne rezistencije kako su utvrđene u Komunikaciji „Europski akcijski plan ‚Jedno zdravlje’ za borbu protiv antimikrobne otpornosti” (31);

(d)	upravljanje rizikom kako je navedeno u članku 70. ;

(d)	sprečavanje rizika i upravljanje rizikom ;

(e)	potporu inovacijama, posebno za pripremu i provedbu projekata operativne skupine Europskog partnerstva za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi kako je navedeno u članku 114.;

(e)	potporu inovacijama, posebno za pripremu i provedbu projekata operativne skupine Europskog partnerstva za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi kako je navedeno u članku 114.;

(f)	razvoj digitalnih tehnologija u poljoprivredi i ruralnim područjima kako je navedeno u članku 102. točki (b).

(f)	razvoj digitalnih tehnologija u poljoprivredi i ruralnim područjima kako je navedeno u članku 102. točki (b).

(fa)	tehnike za optimiziranje gospodarske uspješnosti proizvodnih sustava, poboljšanje konkurentnosti, usmjerenost na tržište, kratke opskrbne lance i promicanje poduzetništva;

(fb)	posebno savjetovanje za poljoprivrednike koji po prvi put uspostavljaju poljoprivredno gospodarstvo;

(fc)	standarde sigurnosti i psihosocijalne podrške u zajednicama poljoprivrednika;

(fd)	održivo upravljanje hranjivim tvarima, uključujući upotrebu alata za održivost poljoprivrednih gospodarstava za hranjive tvari;

(fe)	poboljšanje agroekoloških i agrošumarskih praksi i tehnika na poljoprivrednim i šumskim zemljištima;

(ff)	usmjerenost na organizacije proizvođača i druge skupine poljoprivrednika;

(fg)	pomoć poljoprivrednicima koji žele promijeniti proizvodnju, posebno zbog promjena na strani potražnje, uz savjetovanje u vezi s potrebnim novim vještinama i opremom;

(fh)	usluge planiranja prijenosa vlasništva i nasljeđivanja;

(fi)	sve poljoprivredne prakse koje omogućuju smanjenje upotrebe gnojiva i fitosanitarnih proizvoda promicanjem prirodnih metoda za poboljšanje plodnosti tla i borbu protiv nametnika;

(fj)	poboljšanje otpornosti i prilagodbu klimatskim promjenama te

(fk)	poboljšanje dobrobiti životinja.

4.a Ne dovodeći u pitanje nacionalno pravo i druge relevantne odredbe prava Unije, osobe i subjekti koji pružaju savjetodavne usluge nikome osim poljoprivredniku ili korisniku kojeg savjetuju ne otkrivaju nikakve osobne ili poslovne informacije ili podatke o dotičnom poljoprivredniku ili korisniku, koji su stečeni u okviru postupka dodjele savjetnika, uz iznimku povreda koje se na temelju nacionalnog prava ili prava Unije obvezno trebaju prijaviti javnim tijelima.

4.b Države članice odgovarajućim javnim postupkom također osiguravaju da savjetnici koji rade u sustavu za savjetovanje poljoprivrednika budu prikladno kvalificirani i da se redovito osposobljavaju.

Amandman 811

Prijedlog uredbe

Glava III. – Poglavlje 1. – Odjeljak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Odjeljak 3.a

Ekološki uzgoj

Članak 13.a

Ekološki uzgoj

Ekološka poljoprivreda, kako je definirana u Uredbi (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća, certificirani je poljoprivredni sustav kojim se može doprinositi višestrukim posebnim ciljevima u okviru ZPP-a, kako je utvrđeno u članku 6. stavku 1. ove Uredbe. U pogledu koristi ekološkog uzgoja i sve veće potražnje za njim, koja i dalje premašuje povećanje proizvodnje, države članice ocjenjuju razinu potpore potrebnu za poljoprivredno zemljište kojim se upravlja u skladu s ekološkim certifikatom. Države članice u svoje strateške planove u okviru ZPP-a uključuju analizu proizvodnje ekološkog sektora, očekivane potražnje i potencijala za ostvarenje ciljeva u okviru ZPP-a te postavljaju ciljeve za povećanje udjela poljoprivrednog zemljišta za ekološki uzgoj i za razvoj cijelog ekološkog opskrbnog lanca. Na temelju te ocjene države članice utvrđuju prikladnu razinu potpore za prelazak na ekološku proizvodnju i njezino održavanje, u okviru mjera ruralnog razvoja iz članka 65., te osiguravaju da dodijeljena sredstva odgovaraju očekivanom rastu ekološke proizvodnje.

Amandman 160

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 2. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	programe za klimu i okoliš.

(d)	programe za klimu , okoliš i dobrobit životinja; i

Amandman 161

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 2. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(da)	programe za poticanje konkurentnosti;

Amandmani 163, 733cp2, 765, 897, 1118cp2, 1126cp2 i 1207cp2

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 2. – podstavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Prije nego što primijene stavak 1., države članice od iznosa izravnih plaćanja koji treba dodijeliti određenom poljoprivredniku u skladu s ovim poglavljem za određenu kalendarsku godinu oduzimaju sljedeće:	Prije nego što primijene stavak 1., države članice od iznosa izravnih plaćanja koji treba dodijeliti određenom poljoprivredniku u skladu s ovim poglavljem za određenu kalendarsku godinu mogu oduzeti sljedeće:

Amandmani 164, 733cp3, 766, 1118cp3, 1126cp3 i 1207cp3

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 2. – podstavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	plaće povezane s poljoprivrednom djelatnošću koje je prijavio taj poljoprivrednik, uključujući poreze i socijalne doprinose povezane sa zaposlenjem; i

(a)	50 % plaća povezanih s poljoprivrednom djelatnošću koje je prijavio taj poljoprivrednik, uključujući poreze i socijalne doprinose povezane sa zaposlenjem; i

Amandmani 165, 733cp4, 899, 1118cp4, 1126cp4 i 1207cp4

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 2. – podstavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

ekvivalentan trošak redovitog i neplaćenog rada u okviru poljoprivredne djelatnosti koji obavljaju osobe koje rade na predmetnom poljoprivrednom gospodarstvu i ne primaju plaću ili primaju plaću manju od uobičajene plaće za te usluge, ali ostvaruju koristi od ekonomskih rezultata poslovanja poljoprivrednoga gospodarstva.

Briše se.

Amandmani 166, 767, 900, 1118cp5 i 1126cp5

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 2. – podstavak 1. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	izravne potpore iz članaka 27. i 28.

Amandmani 167, 768, 1118cp6 i 1126cp6

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 2. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Za izračun iznosa iz točaka (a) i (b) države članice upotrebljavaju prosječne standardne plaće za poljoprivredne djelatnosti na nacionalnoj ili regionalnoj razini pomnožene s brojem jedinica rada u jednoj godini koji je prijavio predmetni poljoprivrednik.

Za izračun iznosa iz prvog podstavka točke (a) države članice upotrebljavaju stvarne troškove plaća ili prosječne standardne plaće za poljoprivredne i povezane djelatnosti na nacionalnoj ili regionalnoj razini pomnožene s brojem jedinica rada u jednoj godini koji je prijavio predmetni poljoprivrednik. Države članice mogu upotrijebiti pokazatelje o troškovima standardnih plaća povezane s različitim vrstama gospodarstava, referentne vrijednosti o stvaranju radnih mjesta po vrstama gospodarstava.

Amandmani 1096 i 1126cp7

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.a Komisija prikuplja informacije o svim subvencijama primljenima iz prvog i drugog stupa ZPP-a i zbraja ukupni iznos koji fizička osoba prima izravno putem izravnih plaćanja ili neizravno kao stvarni vlasnik pravnih osoba koje su korisnici plaćanja u okviru ZPP-a (izravna plaćanja i plaćanja iz ruralnog razvoja). Komisija prati u stvarnom vremenu i obustavlja plaćanja koja premašuju ukupni zbroj:

(a)	500 000 EUR u prvom stupu za izravna plaćanja;

(b)

1 000 000 EUR za ulaganja u okviru drugog stupa; ako se gornja granica prijeđe, Komisija će o tome biti obaviještena. Komisija za svaki slučaj posebno procjenjuje može li se u opravdanim slučajevima odobriti iznimka. Komisija izrađuje jasno definirane objektivne kriterije koji će se objaviti u obliku smjernica za tijela država članica bez nepotrebne odgode.

Plaćanja za projekte koji koriste širokom stanovništvu, a koja provode regionalna i lokalna tijela, općine ili gradovi, trebala bi biti isključena iz tih gornjih granica.

Komisija uspostavlja sustav za informiranje i praćenje u stvarnom vremenu prilagodbom i proširenjem sustava ARACHNE ili drugih prikladnih IT alata. Države članice obvezne su unijeti sve relevantne podatke (kao što su projekt, plaćanja, pravna osoba, fizička osoba, stvarni vlasnici itd.) u taj sustav u stvarnom vremenu kao uvjet za primanje sredstava iz ove Uredbe. Komisija koristi taj sustav informiranja i praćenja u stvarnom vremenu kako bi omogućila točan pregled raspodjele i pravedne raspodjele sredstava Unije te kako bi imala mogućnost praćenja i objedinjavanja raspodijeljenih financijskih sredstava.

Amandmani 168, 733cp7, 769, 1118cp7, 1126cp8 i 1207cp7

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 3. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Procijenjeni rezultat smanjenja plaćanja prvenstveno se upotrebljava za doprinos financiranju dodatne preraspodijeljene potpore dohotku za održivost, a zatim financiranju drugih intervencija koje pripadaju proizvodno nevezanim izravnim plaćanjima.	Procijenjeni rezultat smanjenja plaćanja prioritetno se upotrebljava za financiranje dodatne preraspodijeljene potpore dohotku za održivost, a zatim financiranju drugih intervencija koje pripadaju proizvodno nevezanim izravnim plaćanjima.

Amandmani 169, 733cp8, 770, 1118cp8, 1126cp9 i 1207cp8

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 3. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice dio tog rezultata isto tako mogu iskoristiti provedbom prijenosa za financiranje vrsta intervencija u okviru EPFRR-a kako su navedene u poglavlju IV. Takav prijenos u EPFRR navodi se u financijskim tablicama u strateškom planu u okviru ZPP-a i može se revidirati 2023 . u skladu s člankom 90. Na njega se ne primjenjuju maksimalna ograničenja za prijenos sredstava iz EFJP-a u EPFRR koja su utvrđena u članku 90.

Amandmani 170, 733cp9, 771, 1118cp9, 1126cp10 i 1207cp9

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3a. U slučaju pravne osobe ili skupine fizičkih ili pravnih osoba, države članice mogu primijeniti smanjenje iz stavka 1. na razini članova tih pravnih osoba ili skupina u slučaju ako nacionalno pravo propisuje prava i obveze pojedinačnih članova koji su usporedivi s onima pojedinačnih poljoprivrednika koji imaju status nositelja poljoprivrednog gospodarstva, osobito u pogledu njihova gospodarskog, socijalnog i poreznog statusa, pod uvjetom da su doprinijeli jačanju poljoprivrednih struktura dotičnih pravnih osoba ili skupina.

Amandman 733cp10, 772, 1118cp10 i 1126cp11

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 3.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3b. Ako država članica dodjeljuje dodatnu preraspodijeljenu potporu dohotku poljoprivrednicima u skladu s člankom 26. te u tu svrhu koristi najmanje 12 % svojih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja iz Priloga IV., može odustati od primjene ovog članka.

Amandmani 172, 773, 903, 1118cp11 i 1126cp12

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 3.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3c. Nikakva prednost koja obuhvaća izbjegavanje smanjivanja plaćanja ne dodjeljuje se poljoprivrednicima za koje je utvrđeno da su umjetno stvorili uvjete u cilju izbjegavanja učinaka ovog članka.

Amandmani 173, 775, 1118cp12 i 1126cp13

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima za utvrđivanje usklađene osnove za izračun smanjenja plaćanja iz stavka 1. kako bi se osigurala pravilna raspodjela sredstava korisnicima kojima su ona odobrena.	Briše se.

Amandmani 174, 1208 i 1213cp1

Prijedlog uredbe

Članak 16. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice dodjeljuju proizvodno nevezana izravna plaćanja u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.	1. Države članice dodjeljuju proizvodno nevezana izravna plaćanja aktivnim poljoprivrednicima u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

Amandman 175

Prijedlog uredbe

Članak 16. – stavak 2. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice utvrđuju graničnu veličinu površine i proizvodno nevezana izravna plaćanja dodjeljuju samo pravim poljoprivrednicima na čijim je poljoprivrednim gospodarstvima prihvatljiva površina za koju su zatražena proizvodno nevezana izravna plaćanja veća od te granične veličine .	Države članice utvrđuju graničnu veličinu površine i /ili najmanji iznos izravnih plaćanja i izravna plaćanja dodjeljuju samo aktivnim poljoprivrednicima čije su površine ili količine izravnih plaćanja jednake tim graničnim veličinama i/ili su veće od njih .

Amandman 176

Prijedlog uredbe

Članak 16. – stavak 2. – podstavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Pri utvrđivanju granične veličine površine države članice nastoje osigurati da se proizvodno nevezana izravna plaćanja pravim poljoprivrednicima dodjeljuju samo:	Pri utvrđivanju granične veličine površine ili najmanjeg iznosa plaćanja države članice nastoje osigurati da se izravna plaćanja aktivnim poljoprivrednicima dodjeljuju samo:

Amandman 177

Prijedlog uredbe

Članak 16. – stavak 2. – podstavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	ako upravljanje predmetnim plaćanjima ne uzrokuje prekomjerno administrativno opterećenje; i

(a)	ako upravljanje predmetnim plaćanjima , koja su jednaka predmetnim graničnim veličinama ili ih premašuju, ne uzrokuje prekomjerno administrativno opterećenje; i

Amandman 178

Prijedlog uredbe

Članak 16. – stavak 2. – podstavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	ako predmetni iznosi plaćanja stvarno doprinose ostvarenju ciljeva iz članka 6. stavka 1. kojima doprinose proizvodno nevezana izravna plaćanja.

(b)	primljeni iznosi koji premašuju utvrđene granične vrijednosti stvarno doprinose ostvarenju ciljeva iz članka 6. stavka 1. kojima doprinose proizvodno nevezana izravna plaćanja.

Amandman 179

Prijedlog uredbe

Članak 16. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Predmetne države članice mogu odlučiti da stavak 1. neće primjenjivati na najudaljenije regije i manje egejske otoke.	3. Predmetne države članice mogu odlučiti da ovaj članak neće primjenjivati na najudaljenije regije i manje egejske otoke ni na arhipelag Baleara .

Amandman 180

Prijedlog uredbe

Članak 17. stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2a. U posebnim situacijama u kojima poljoprivrednici zbog karakteristika sustava poljoprivredne djelatnosti nemaju zemljište, ali im je odobrena potpora u obliku osnovnog plaćanja nakon stupanja na snagu ove Uredbe, osnovna potpora za dohodak jest iznos po poljoprivrednom gospodarstvu.

Amandman 181

Prijedlog uredbe

Članak 17. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Ne dovodeći u pitanje članke od 19. do 24., osnovna potpora dohotku dodjeljuje se za svaki prihvatljivi hektar koji prijavi određeni pravi poljoprivrednik.	3. Ne dovodeći u pitanje članke od 19. do 24., osnovna potpora dohotku dodjeljuje se za svaki prihvatljivi hektar koji prijavi određeni aktivni poljoprivrednik.

Amandman 1119

Prijedlog uredbe

Članak 18. – stavci 2. i 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Države članice mogu odlučiti primjenjivati različite iznose osnovne potpore dohotku po hektaru za različite skupine područja sa sličnim socioekonomskim ili agronomskim uvjetima .	2. Države članice mogu odlučiti primjenjivati različite iznose osnovne potpore dohotku po hektaru , ovisno o različitim skupinama područja u skladu sa socioekonomskim, okolišnim ili agronomskim uvjetima. Države članice mogu odlučiti povećati iznose za regije s prirodnim ili područnim hendikepom i depopuliranim područjima, kao i za potporu trajnim travnjacima. Što se tiče tradicionalnih ekstenzivnih planinskih pašnjaka kako su ih definirale države članice, iznos osnovne potpore dohotka po hektaru može se smanjiti, neovisno o situaciji s prihodima na poljoprivrednom gospodarstvu .
	2.a Države članice mogu uspostaviti mehanizme kojima se ograničava broj nacionalnih prihvatljivih hektara za koje se može dodijeliti potpora, na temelju referentnog razdoblja o kojem odlučuje država članica.

Amandman 184

Prijedlog uredbe

Članak 19. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Ako države članice koje su primijenile program osnovnog plaćanja kako je utvrđen u glavi III. poglavlju I. odjeljku 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 odluče da osnovnu potporu dohotku neće dodjeljivati na temelju pravâ na plaćanje, prava na plaćanje dodijeljena Uredbom (EU) br. 1307/2013 prestaju važiti 31. prosinca 2020 .

Amandman 1120

Prijedlog uredbe

Članak 20.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 20.	Članak 20.
Vrijednost pravâ na plaćanje i konvergencija	Vrijednost pravâ na plaćanje i konvergencija
1. Države članice utvrđuju jediničnu vrijednost pravâ na plaćanje prije konvergencije u skladu s ovim člankom prilagodbom vrijednosti prava na plaćanje razmjerno njihovoj vrijednosti kako je utvrđena u skladu s Uredbom (EU) br. 1307/2013 za godinu zahtjeva 2020. te povezanom plaćanju za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš iz glave III. poglavlja III. te uredbe za godinu zahtjeva 2020.	1. Države članice utvrđuju jediničnu vrijednost pravâ na plaćanje prije konvergencije u skladu s ovim člankom prilagodbom vrijednosti prava na plaćanje razmjerno njihovoj vrijednosti kako je utvrđena u skladu s Uredbom (EU) br. 1307/2013 za godinu zahtjeva 2023. te povezanom plaćanju za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš iz glave III. poglavlja III. te uredbe za godinu zahtjeva 2023.
2. Države članice u skladu s člankom 18. stavkom 2. mogu odlučiti primjenjivati različite vrijednosti pravâ na plaćanje.	2. Države članice u skladu s člankom 18. stavkom 2. mogu odlučiti primjenjivati različite vrijednosti pravâ na plaćanje.
3. Države članice najkasnije do godine zahtjeva 2026. utvrđuju najvišu razinu vrijednosti prava na plaćanje za državu članicu ili za svaku skupinu područja utvrđenu u skladu s člankom 18. stavkom 2.	3. Države članice najkasnije do godine zahtjeva 2026. utvrđuju najvišu razinu vrijednosti prava na plaćanje za državu članicu ili za svaku skupinu područja utvrđenu u skladu s člankom 18. stavkom 2.
4. Ako vrijednost pravâ na plaćanje kako je utvrđena u skladu sa stavkom 1. nije ujednačena na razini države članice ili skupine područja kako je utvrđena u skladu s člankom 18. stavkom 2., države članice osiguravaju konvergenciju vrijednosti pravâ na plaćanje prema ujednačenoj jediničnoj vrijednosti najkasnije do godine zahtjeva 2026.	4. Ako vrijednost pravâ na plaćanje kako je utvrđena u skladu sa stavkom 1. nije ujednačena na razini države članice ili skupine područja kako je utvrđena u skladu s člankom 18. stavkom 2., države članice osiguravaju potpunu konvergenciju vrijednosti pravâ na plaćanje prema ujednačenoj jediničnoj vrijednosti najkasnije do godine zahtjeva 2026.
5. Za potrebe stavka 4. države članice osiguravaju da, najkasnije za godinu zahtjeva 2026. , sva prava na plaćanje imaju vrijednost od najmanje 75 % prosječnog planiranog jediničnog iznosa za osnovnu potporu dohotku za godinu zahtjeva 2026. kako je utvrđen u strateškom planu u okviru ZPP-a dostavljenom u skladu s člankom 106. stavkom 1. za državu članicu ili za područja utvrđena u skladu s člankom 18. stavkom 2.	5. Za potrebe stavka 4. države članice osiguravaju da, najkasnije za godinu zahtjeva 2024. , sva prava na plaćanje imaju vrijednost od najmanje 75 % prosječnog planiranog jediničnog iznosa za osnovnu potporu dohotku za godinu zahtjeva 2024. kako je utvrđen u strateškom planu u okviru ZPP-a dostavljenom u skladu s člankom 106. stavkom 1. za državu članicu ili za područja utvrđena u skladu s člankom 18. stavkom 2.
	5.a Za potrebe stavka 4. države članice osiguravaju da, najkasnije za posljednju godinu zahtjeva u programskom razdoblju, sva prava na plaćanje imaju vrijednost od 100 % prosječnog planiranog jediničnog iznosa za osnovnu potporu dohotku za godinu zahtjeva 2026. kako je utvrđen u strateškom planu u okviru ZPP-a dostavljenom u skladu s člankom 106. stavkom 1. za državu članicu ili za područja utvrđena u skladu s člankom 18. stavkom 2.
6. Države članice povećanja vrijednosti pravâ na plaćanje potrebna radi poštovanja stavaka 4. i 5. financiraju upotrebom svakog mogućeg rezultata primjene stavka 3. i, ako je potrebno, smanjivanjem razlike između jedinične vrijednosti pravâ na plaćanje utvrđene u skladu sa stavkom 1. i prosječnog planiranog jediničnog iznosa za osnovnu potporu dohotku za godinu zahtjeva 2026. kako je utvrđen u strateškom planu u okviru ZPP-a dostavljenom u skladu s člankom 106. stavkom 1. za državu članicu ili za područja utvrđena u skladu s člankom 18. stavkom 2.	6. Države članice povećanja vrijednosti pravâ na plaćanje potrebna radi poštovanja stavaka 4. i 5. financiraju upotrebom svakog mogućeg rezultata primjene stavka 3. i, ako je potrebno, smanjivanjem razlike između jedinične vrijednosti pravâ na plaćanje utvrđene u skladu sa stavkom 1. i prosječnog planiranog jediničnog iznosa za osnovnu potporu dohotku za godinu zahtjeva 2026. kako je utvrđen u strateškom planu u okviru ZPP-a dostavljenom u skladu s člankom 106. stavkom 1. za državu članicu ili za područja utvrđena u skladu s člankom 18. stavkom 2.
Države članice mogu odlučiti da će to smanjenje primijeniti na sva prava na plaćanje, ili na dio pravâ na plaćanje, čija je vrijednost utvrđena u skladu sa stavkom 1. veća od prosječnog planiranog jediničnog iznosa za osnovnu potporu dohotku za godinu zahtjeva 2026. kako je utvrđen u strateškom planu u okviru ZPP-a dostavljenom u skladu s člankom 106. stavkom 1. za državu članicu ili za područja utvrđena u skladu s člankom 18. stavkom 2.	Države članice mogu odlučiti da će to smanjenje primijeniti na sva prava na plaćanje, ili na dio pravâ na plaćanje, čija je vrijednost utvrđena u skladu sa stavkom 1. veća od prosječnog planiranog jediničnog iznosa za osnovnu potporu dohotku za godinu zahtjeva 2026. kako je utvrđen u strateškom planu u okviru ZPP-a dostavljenom u skladu s člankom 106. stavkom 1. za državu članicu ili za područja utvrđena u skladu s člankom 18. stavkom 2.
7. Smanjenja iz stavka 6. temelje se na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima. Ne dovodeći u pitanje minimalnu vrijednost utvrđenu u skladu sa stavkom 5., ti kriteriji mogu obuhvaćati određivanje maksimalnog smanjenja koje ne smije iznositi manje od 30 %.	7. Smanjenja iz stavka 6. temelje se na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima. Ne dovodeći u pitanje minimalnu vrijednost utvrđenu u skladu sa stavkom 5., ti kriteriji mogu obuhvaćati određivanje maksimalnog smanjenja koje ne smije iznositi manje od 30 % godišnje .

Amandman 190

Prijedlog uredbe

Članak 21. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice pravim poljoprivrednicima koji u svojem vlasništvu ili zakupu imaju prava na plaćanje dodjeljuju osnovnu potporu dohotku kad oni aktiviraju ta prava na plaćanje. Države članice osiguravaju da za potrebe aktiviranja pravâ na plaćanje pravi poljoprivrednici prijave prihvatljive hektare na koje se odnosi predmetno pravo na plaćanje.	1. Države članice poljoprivrednicima koji u svojem vlasništvu ili zakupu imaju prava na plaćanje dodjeljuju osnovnu potporu dohotku kad oni aktiviraju ta prava na plaćanje. Države članice osiguravaju da za potrebe aktiviranja pravâ na plaćanje aktivni poljoprivrednici prijave prihvatljive hektare na koje se odnosi predmetno pravo na plaćanje.

Amandman 191

Prijedlog uredbe

Članak 22. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Svaka država članica koja odluči osnovnu potporu dohotku dodjeljivati na temelju pravâ na plaćanje vodi nacionalnu pričuvu.	1. Svaka država članica koja odluči osnovnu potporu dohotku dodjeljivati na temelju pravâ na plaćanje uspostavlja nacionalnu pričuvu , koja iznosi najviše 3 % dodijeljenih sredstava utvrđenih Prilogom VII .

Amandman 192

Prijedlog uredbe

Članak 22. stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2a. Države članice mogu premašiti postotak iz stavka 1. kada trebaju veći iznos za pokrivanje potreba dodjele na temelju stavka 4. točaka (a) i (b) te stavka 5.

Amandman 193

Prijedlog uredbe

Članak 22. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Države članice osiguravaju da se prava na plaćanje iz pričuve dodjeljuju samo pravim poljoprivrednicima.	3. Države članice osiguravaju da se prava na plaćanje iz pričuve dodjeljuju samo aktivnim poljoprivrednicima.

Amandman 194

Prijedlog uredbe

Članak 22. – stavak 4. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	mladim poljoprivrednicima koji su nedavno prvi put osnovali poljoprivredno gospodarstvo;

(a)	mladim poljoprivrednicima koji su nedavno prvi put osnovali poljoprivredno gospodarstvo; ili

Amandman 195

Prijedlog uredbe

Članak 22. – stavak 4. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	poljoprivrednicima koji su nedavno prvi put osnovali poljoprivredno gospodarstvo te koji imaju funkciju nositelja gospodarstva i prošli su potrebno osposobljavanje ili stekli potrebne vještine kako su ih države članice utvrdile za mlade poljoprivrednike.

(b)	poljoprivrednicima koji su nedavno prvi put osnovali poljoprivredno gospodarstvo te koji imaju funkciju nositelja gospodarstva i prošli su potrebno osposobljavanje ili stekli potrebne vještine i znanje;

Amandman 196

Prijedlog uredbe

Članak 22. – stavak 4. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	u slučaju točaka (a) i (b) prvog podstavka ovog stavka države članice mogu dati prednost ženama kako bi pridonijele ispunjavanju cilja iz članka 6. stavka 1. točke (h).

Amandman 197

Prijedlog uredbe

Članak 22. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	4a. Države članice također mogu na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija utvrditi druge slučajeve koji su, u skladu s procjenom potreba iz članka 96., ranjiviji ili relevantniji za postizanje posebnih ciljeva iz članka 6., kao i poljoprivrednike koji su novi korisnici područja pod zajedničkim upravljanjem.

Amandman 198

Prijedlog uredbe

Članak 22. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5. Države članice dodjeljuju prava na plaćanje, ili povećavaju vrijednost postojećih prava na plaćanje, pravim poljoprivrednicima koji na njih imaju pravo u skladu s konačnom sudskom presudom ili u skladu s konačnim administrativnim aktom nadležnog tijela države članice. Države članice osiguravaju da se tim pravim poljoprivrednicima dodijele broj i vrijednost prava na plaćanje utvrđeni u toj presudi ili u tom aktu na dan koji određuje država članica.

5. Države članice dodjeljuju prava na plaćanje, ili povećavaju vrijednost postojećih prava na plaćanje, aktivnim poljoprivrednicima koji na njih imaju pravo u skladu s konačnom sudskom presudom ili u skladu s konačnim administrativnim aktom nadležnog tijela države članice. Države članice osiguravaju da se tim aktivnim poljoprivrednicima dodijele broj i vrijednost prava na plaćanje utvrđeni u toj presudi ili u tom aktu na dan koji određuje država članica.

Amandman 199

Prijedlog uredbe

Članak 22. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	5a. Države članice mogu upotrijebiti nacionalnu pričuvu za linearno povećanje osnovne potpore dohotku ili radi ispunjavanja ciljeva iz članka 6. stavka 1. na temelju nediskriminirajućih kriterija tako da na raspolaganju uvijek ostanu dovoljni iznosi za mjere iz stavaka 4. i 5. ovog članka.

Amandman 200

Prijedlog uredbe

Članak 23.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 23.

Briše se.

Delegirane ovlasti

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima:

(a)	o uspostavi pričuve;

(b)	o pristupu pričuvi;

(c)	o sadržaju izjave za potrebe aktiviranja prava na plaćanje i o uvjetima za njihovo aktiviranje.

Amandman 201

Prijedlog uredbe

Članak 24. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Osim u slučaju prijenosa na temelju stvarnog ili očekivanog nasljeđivanja, prava na plaćanje prenose se isključivo na prave poljoprivrednike.	1. Osim u slučaju prijenosa na temelju stvarnog ili očekivanog nasljeđivanja, prava na plaćanje prenose se isključivo na aktivne poljoprivrednike.

Amandman 202

Prijedlog uredbe

Članak 24. stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1a. Prava na plaćanje ne mogu imati tržišnu vrijednost.

Amandman 203

Prijedlog uredbe

Članak 25. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Jednokratni iznosi plaćanja za male poljoprivrednike	Pojednostavnjeni program za male poljoprivrednike

Amandman 204

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice mogu dodijeliti plaćanja malim poljoprivrednicima kako ih definiraju države članice na temelju jednokratnog iznosa , koji bi zamijenio izravna plaćanja iz ovog odjeljka i odjeljka 3. ovog poglavlja. Države članice u svoj strateški plan u okviru ZPP-a unose odgovarajuću intervenciju, koja je za poljoprivrednike neobvezna.

Države članice uspostavljaju pojednostavnjeni program za male poljoprivrednike koji zatraže potporu u vrijednosti do 1 250 eura. Taj program može obuhvaćati jednokratni iznos , koji bi zamijenio izravna plaćanja iz ovog odjeljka i odjeljka 3. ovog poglavlja , ili plaćanje po hektaru, koje se može razlikovati prema području, u skladu s člankom 18. stavkom 2 . Države članice u svoj strateški plan u okviru ZPP-a unose odgovarajuću intervenciju, koja je za poljoprivrednike neobvezna.

Amandman 205

Prijedlog uredbe

Članak 25. stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1a. Poljoprivrednici koji žele sudjelovati u pojednostavnjenom programu moraju predati zahtjev najkasnije do datuma koji odredi država članica, no time se ne dovodi u pitanje sloboda država članica da automatski uključe poljoprivrednike koji ispunjavaju uvjete i ponude im mogućnost da se povuku u utvrđenom roku.

Amandman 206

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 1.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1b. Države članice mogu na poljoprivrednike koji sudjeluju u pojednostavnjenom programu primijeniti pojednostavnjene provjere uvjetovanosti, kako je propisano u članku 84. Uredbe (EU) [HzR].

Amandman 207

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 1.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1c. Države članice mogu uspostaviti pravila i usluge za smanjenje administrativnih troškova, kako bi se poduprla suradnja malih poljoprivrednika.

Amandman 208

Prijedlog uredbe

Članak 25. – stavak 1.d (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1d. Države članice osiguravaju da se prednosti predviđene u ovom članku ne dodjeljuju poljoprivrednicima ako se utvrdi da su nakon 1. lipnja 2018. umjetno stvorili uvjete koji im omogućuju primanje plaćanja za male poljoprivrednike.

Amandman 209

Prijedlog uredbe

Članak 26. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Države članice osiguravaju preraspodjelu potpore namijenjene većim poljoprivrednim gospodarstvima na manja i srednja poljoprivredna gospodarstva isplatom preraspodijeljene potpore dohotku u obliku godišnjeg proizvodno nevezanog plaćanja po prihvatljivom hektaru poljoprivrednicima koji imaju pravo na plaćanje u okviru osnovne potpore dohotku iz članka 17.	2. Države članice osiguravaju pravednu preraspodjelu potpore namijenjene većim poljoprivrednim gospodarstvima na manja i srednja poljoprivredna gospodarstva isplatom preraspodijeljene potpore dohotku u obliku godišnjeg proizvodno nevezanog plaćanja po prihvatljivom hektaru poljoprivrednicima koji imaju pravo na plaćanje u okviru osnovne potpore dohotku iz članka 17.

Amandman 210

Prijedlog uredbe

Članak 26. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Države članice utvrđuju iznos po hektaru ili različite iznose za različite raspone hektara te maksimalan broj hektara po poljoprivredniku za koji se isplaćuje preraspodijeljena potpora dohotku .	3. Države članice utvrđuju plaćanje u visini iznosa po hektaru ili različite iznose za različite raspone hektara. Te iznose mogu razlikovati prema području definiranom u skladu s člankom 18. stavkom 2 .

Amandmani 211 i 1158cp3

Prijedlog uredbe

Članak 26. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3a. Iznos preraspodijeljenog plaćanja po hektaru nije veći od 65 % osnovne potpore dohotku za održivost u skladu s prosjekom na nacionalnoj razini ili prema područjima, pomnoženo s brojem prihvatljivih hektara.

Amandman 212

Prijedlog uredbe

Članak 26. – stavak 3.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3b. Broj prihvatljivih hektara po poljoprivredniku ne premašuje prosječnu veličinu poljoprivrednih gospodarstava na nacionalnoj razini ili prosječnu veličinu u odnosu na utvrđena područja iz članka 18. stavka 2. Države članice odobravaju pristup tom plaćanju počevši od prvog prihvatljivog hektara poljoprivrednog gospodarstva.

Amandman 213

Prijedlog uredbe

Članak 26. – stavak 3.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3c. Države članice utvrđuju nediskriminirajuće kriterije, s ciljem propisanim u članku 6. stavku 1. točki (a) za izračun iznosa za dodatnu preraspodjelu dohotka za održivost u kontekstu strateških planova u okviru ZPP-a, te određuju i financijske gornje granice iznad kojih gospodarstvo nema pravo na preraspodijeljeno plaćanje. Države članice uzimaju u obzir prosječne prihode poljoprivrednih gospodarstava na nacionalnoj ili regionalnoj razini. U okviru kriterija za raspodjelu trebaju uzeti u obzir i prirodna i specifična ograničenja određenih regija, uključujući otočnih regija, u pogledu razvoja njihove poljoprivredne djelatnosti.

Amandman 214

Prijedlog uredbe

Članak 26. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Iznos po hektaru planiran za određenu godinu zahtjeva ne smije biti veći od prosječnog nacionalnog iznosa izravnih plaćanja po hektaru za tu godinu zahtjeva.	Briše se.

Amandman 215

Prijedlog uredbe

Članak 26. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Prosječni nacionalni iznos izravnih plaćanja po hektaru definira se kao omjer između nacionalne gornje granice za izravna plaćanja za određenu godinu zahtjeva kako je utvrđena u Prilogu IV. i ukupnog planiranog ostvarenja za osnovnu potporu dohotku za tu godinu zahtjeva, izraženo u broju hektara.	Briše se.

Amandman 216

Prijedlog uredbe

Članak 26. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5a. U slučaju pravne osobe ili skupine fizičkih ili pravnih osoba, države članice mogu primijeniti maksimalan broj hektara iz stavka 3. na razini članova tih pravnih osoba ili skupina u slučaju kada se u nacionalnom pravu predviđa da pojedinačni članovi ostvaruju prava i preuzmu obveze koje su usporedive s onima pojedinačnih poljoprivrednika sa statusom upravitelja poljoprivrednog gospodarstva, osobito u pogledu njihova gospodarskog, socijalnog i poreznog statusa, pod uvjetom da su doprinijeli jačanju poljoprivrednih struktura dotičnih pravnih osoba ili skupina.

Amandmani 217, 743, 1158cp5 i 1219

Prijedlog uredbe

Članak 26. – stavak 5.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	5b. Države članice dužne su osigurati da se prednost iz ovog poglavlja ne daje poljoprivrednicima za koje je ustanovljeno da su podijelili svoje gospodarstvo isključivo u svrhu ostvarivanja koristi od preraspodijeljenog plaćanja. Isto se primjenjuje i na poljoprivrednike čija su gospodarstva rezultat te podjele.

Amandmani 218 i 1161cp1

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice mogu osigurati dodatnu potporu dohotku za mlade poljoprivrednike u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.	1. Države članice mogu osigurati dodatnu potporu dohotku za mlade poljoprivrednike, definirane u skladu s kriterijima iz članka 4. stavka 1. točke (d) , u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

Amandman 1159

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. U okviru svojih obveza da doprinesu posebnom cilju „privlačenje mladih poljoprivrednika i olakšavanje poslovnog razvoja u ruralnim područjima” iz članka 6. stavka 1. točke (g) te da najmanje 2 % svojih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja namijene ostvarivanju tog cilja u skladu s člankom 86. stavkom 4., države članice mogu osigurati dodatnu potporu dohotku za mlade poljoprivrednike koji su nedavno prvi put osnovali poljoprivredno gospodarstvo i koji imaju pravo na plaćanje u okviru osnovne potpore dohotku iz članka 17.

2. U okviru svojih obveza da privuku mlade poljoprivrednike u skladu s ciljem iz članka 6. stavka 1. točke (g) te da najmanje 4 % svojih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja namijene ostvarivanju tog cilja, u skladu s člankom 86. stavkom 4., države članice mogu osigurati dodatnu potporu dohotku za mlade poljoprivrednike koji su nedavno prvi put osnovali poljoprivredno gospodarstvo kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva i koji imaju pravo na plaćanje u okviru osnovne potpore dohotku iz članka 17.

Amandman 1161cp3

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike ima oblik godišnjeg proizvodno nevezanog plaćanja po prihvatljivom hektaru.

3. Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike dodjeljuje se na razdoblje od najviše sedam godina, počevši od podnošenja zahtjeva za plaćanje za mlade poljoprivrednike, i ima oblik plaćanja jednokratnog iznosa po aktivnom poljoprivredniku ili godišnjeg proizvodno nevezanog plaćanja po prihvatljivom hektaru. U tom slučaju može se izračunati na nacionalnoj razini ili prema područjima definiranima u članku 18. stavku 2.

Amandman 221

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3a. Mladi poljoprivrednici koji su u posljednjoj godini primjene Uredbe (EU) br. 1307/2013 dobili potporu iz članka 50. te Uredbe mogu dobiti potporu iz ovog članka za maksimalno ukupno razdoblje utvrđeno u stavku 3. ovog članka.

Amandman 222

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 3.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3b. Plaćanje se odobrava za broj hektara koji ne premašuje prosječnu veličinu poljoprivrednih gospodarstava na nacionalnoj razini ili prema područjima u skladu s člankom 18. stavkom 2.

Amandman 223

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 3.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3c. Države članice mogu uspostaviti posebne odredbe u pogledu mladih poljoprivrednika koji su članovi skupina poljoprivrednika, organizacija proizvođača ili zadruga kako ne bi izgubili potporu iz ovog članka u trenutku pristupanja tim subjektima.

Amandman 1160

Prijedlog uredbe

Članak 27. – stavak 3.d (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3d. U slučaju pravne osobe ili skupine fizičkih ili pravnih osoba, države članice mogu primijeniti potporu mladim poljoprivrednicima na razini članova tih pravnih osoba ili skupina ako nacionalno pravo propisuje prava i obveze pojedinačnih članova koji su usporedivi s onima pojedinačnih poljoprivrednika koji imaju status upravitelja poljoprivrednog gospodarstva, osobito što se tiče njihova gospodarskog, socijalnog i poreznog statusa, pod uvjetom da su doprinijeli jačanju poljoprivrednih struktura dotičnih pravnih osoba ili skupina.

Amandman 1130

Prijedlog uredbe

Članak 28.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 28.

Programi za klimu i okoliš

Programi za klimu, okoliš i dobrobit životinja

1. Države članice osiguravaju potporu za dobrovoljne programe za klimu i okoliš („programi za ekologiju”) u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

1. Države članice uspostavljaju i osiguravaju potporu za dobrovoljne programe za klimu, okoliš i dobrobit životinja („programi za ekologiju”) u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Programi za ekologiju u jednom području djelovanja moraju biti usklađeni s ciljevima u drugom području djelovanja.

Države članice nude širok raspon programa za ekologiju kako bi osigurale da poljoprivrednici mogu sudjelovati i nagradile različite razine ambicioznosti. Države članice uvode različite programe kako bi omogućile zajedničke koristi, promicale sinergije i naglasak stavljale na integrirani pristup. Kako bi se olakšala usklađenost i učinkovito nagrađivanje, države članice uspostavljaju bodovne ili rejting-sustave.

2. U okviru ove vrste intervencije države članice podupiru prave poljoprivrednike koji se obvežu da će na prihvatljivim hektarima provoditi poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš .

2. Države članice u okviru ove vrste intervencije podupiru aktivne poljoprivrednike ili skupine poljoprivrednika koji se obvežu na očuvanje i provedbu korisnih praksi te prenamjenu na poljoprivredne prakse i tehnike te certificirane programe koji daju snažniji doprinos klimi, okolišu i dobrobiti životinja, a koji su uspostavljeni u skladu s člankom 28.a i uvršteni na popise iz članka 28.b te koji su prilagođeni posebnim nacionalnim ili regionalnim potrebama .

3. Države članice izrađuju popis poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš .

3. Potpora za programe za ekologiju ima oblik godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru i/ili po poljoprivrednom gospodarstvu i dodjeljuje se kao poticajno plaćanje koje nadilazi naknadu za nastale dodatne troškove i gubitke prihoda, a može obuhvaćati jednokratni iznos. Razina plaćanja razlikuje se ovisno o razini ambicioznosti svakog programa za ekologiju na temelju nediskriminirajućih kriterija .

4. Te prakse utvrđuju se tako da doprinose ostvarenju jednog posebnog cilja u području klime i okoliša ili više njih kako su utvrđeni u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f).

5. Za ovu vrstu intervencija države članice dužne su osigurati plaćanja isključivo za pokrivanje obveza koje:

(a)	nadilaze relevantne propisane zahtjeve upravljanja i standarde dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta utvrđene u skladu s poglavljem I. odjeljkom 2. ove glave;

(b)	nadilaze minimalne zahtjeve za korištenje gnojiva i proizvoda za zaštitu bilja, zahtjeve u pogledu dobrobiti životinja te druge obvezne zahtjeve utvrđene nacionalnim pravom i pravom Unije;

(c)	nadilaze uvjete utvrđene za održavanje poljoprivrednih površina u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a);

(d)	razlikuju se od obveza za koje su plaćanja dodijeljena u skladu s člankom 65.

6. Potpora za programe za ekologiju ima oblik godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru i dodjeljuje se:

(a)	kao dodatna plaćanja uz osnovnu potporu dohotku kako je utvrđena u pododjeljku 2. ovog odjeljka; ili

(b)	kao plaćanja kojima se korisnicima u cijelosti ili djelomično nadoknađuju nastali troškovi i gubitak prihoda koji su rezultat obveza utvrđenih u članku 65.

7. Države članice osiguravaju da su intervencije iz ovog članka u skladu s onima dodijeljenima u skladu s člankom 65.

8. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ova Uredba dopunjuje dodatnim pravilima o programima za ekologiju.

Amandman 238

Prijedlog uredbe

Članak 28.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 28.a

Programi za poticanje konkurentnosti

1. Države članice osiguravaju potporu za dobrovoljne programe za poticanje konkurentnosti („programi za poticanje”) u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2. Države članice u okviru ove vrste intervencije podupiru aktivne poljoprivrednike koji se obvežu na izdatke korisne za poticanje njihove konkurentnosti u poljoprivredi.

3. Države članice utvrđuju prihvatljiv popis kategorija izdataka korisnih za povećanje konkurentnosti poljoprivrednika.

4. Te se prakse razvijaju tako da ispunjavaju jedan ili više posebnih gospodarskih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) te doprinose međusektorskom cilju iz članka 5.

5. Za ovu vrstu intervencija države članice dužne su osigurati plaćanja isključivo za pokrivanje obveza koje ne dovode do dvostrukog financiranja na temelju ove Uredbe.

6. Potpora za poticajne programe je u obliku godišnjeg plaćanja i dodjeljuje se:

(a)	kao plaćanja po prihvatljivom hektaru uz osnovnu potporu dohotku kako je utvrđena u pododjeljku 2. ovog odjeljka; ili

(b)	kao plaćanja kojima se korisnicima nadoknađuju svi nastali troškovi ili dio njih; ili

(c)	na temelju rezultata relevantnih za ovu vrstu intervencije

7. Države članice osiguravaju da su intervencije iz ovog članka u skladu s onima koje se dodjeljuju u skladu s člancima 27., 28., 65., 68., 69., 70., 71. i 72.

8. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ova Uredba dopunjuje dodatnim pravilima o programima za poticanje.

Amandman 1131

Prijedlog uredbe

Članak 28.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 28.b

Prakse koje su prihvatljive za programe za klimu, okoliš i dobrobit životinja

1. Poljoprivredne prakse obuhvaćene ovom vrstom intervencije doprinose postizanju jednog ili više posebnih ciljeva navedenih u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e), (f) i (i) te istodobno održavaju i poboljšavaju gospodarsku uspješnost poljoprivrednika u skladu s posebnim ciljevima utvrđenima u članku 6. stavku 1. točkama (a) i (b).

2. Poljoprivredne prakse iz stavka 1. ovog članka obuhvaćaju najmanje dva od sljedećih područja djelovanja za klimu i okoliš:

(a)	mjere za borbu protiv klimatskih promjena, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede, kao i održavanje i/ili poboljšanje sekvestracije ugljika;

(b)	mjere za smanjenje emisija koje nisu emisije stakleničkih plinova;

(c)	zaštita ili poboljšanje kvalitete vode u poljoprivrednim područjima i smanjenje pritiska na vodne resurse;

(d)	mjere za smanjenje erozije tla, poboljšanje plodnosti tla i poboljšanje upravljanja hranjivim tvarima te održavanje i ponovnu uspostavu biote tla;

(e)	zaštita biološke raznolikosti, očuvanje ili obnova staništa i vrsta, zaštita oprašivača i upravljanje obilježjima krajobraza, uključujući utvrđivanje novih obilježja krajobraza;

(f)	mjere za održivu i smanjenu upotrebu pesticida, posebno pesticida koji predstavljaju rizik za zdravlje ljudi ili biološku raznolikost;

(g)	namjena površina za neproizvodna obilježja ili zone u kojima se ne upotrebljavaju pesticidi i gnojiva;

(h)	mjere za poboljšanje dobrobiti životinja i rješavanje problema antimikrobne otpornosti;

(i)	mjere za smanjenje potrošnje resursa i poboljšanje održivog upravljanja prirodnim resursima, kao što je precizna poljoprivreda;

(j)	mjere za poboljšanje raznolikosti životinja i biljaka radi veće otpornosti na bolesti i klimatske promjene.

3. Poljoprivredne prakse iz stavka 1. ovog članka:

(a)	nadilaze relevantne propisane zahtjeve upravljanja i standarde dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta utvrđene u skladu s poglavljem I. odjeljkom 2. ove glave;

(b)	nadilaze minimalne zahtjeve za dobrobit životinja i korištenje gnojiva i proizvoda za zaštitu bilja te druge obvezne zahtjeve utvrđene pravom Unije;

(c)	nadilaze uvjete utvrđene za održavanje poljoprivrednih površina u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a);

(d)	razlikuju se od obveza za koje su plaćanja dodijeljena u skladu s člankom 65. ili ih nadopunjuju.

4. Komisija do… [dva mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] u skladu s člankom 138. donosi delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje utvrđivanjem indikativnog i neiscrpnog popisa primjera vrsta praksi koje su u skladu sa stavcima 1., 2. i 3. ovog članka.

Amandman 1132

Prijedlog uredbe

Članak 28.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 28.c
	Nacionalni popisi praksi koje su prihvatljive za programe za klimu, okoliš i dobrobit životinja
	Države članice u suradnji s nacionalnim, regionalnim i lokalnim dionicima izrađuju nacionalne popise praksi prihvatljivih za programe za klimu, okoliš i dobrobit životinja iz članka 28., pri čemu mogu iskoristiti primjere iz indikativnog i neiscrpnog popisa iz članka 28.b ili uspostaviti daljnje prakse koje su u skladu s uvjetima iz članka 28.b, vodeći pritom računa o svojim posebnim nacionalnim ili regionalnim potrebama u skladu s člankom 96.
	Nacionalni popisi sastoje se od više vrsta mjera koje nisu obuhvaćene člankom 65. ili mjera iste prirode, ali s različitom razinom ambicioznosti u skladu s člankom 28.
	Države članice na te popise uključuju barem programe za ekologiju radi uspostave uporabe poljoprivrednog alata za održivo upravljanje hranjivim tvarima i, prema potrebi, odgovarajuće održavanje močvarnih područja i tresetišta.
	Područja utvrđena u skladu s direktivama 92/43/EEZ ili 2009/147/EZ u kojima se provode jednakovrijedne mjere automatski se smatraju prihvatljivima za program.
	Komisija odobrava nacionalne popise u skladu s postupkom utvrđenim u člancima 106. i 107.
	Komisija državama članicama pruža potrebne smjernice pri izradi nacionalnih popisa, u koordinaciji s europskim i nacionalnim mrežama zajedničke poljoprivredne politike predviđenima u članku 113., kako bi se olakšala razmjena najboljih praksi i poboljšala baza znanja te pronašla rješenja.
	Pri ocjenjivanju nacionalnih popisa Komisija posebno uzima u obzir oblikovanje, vjerojatnu učinkovitost, prihvaćanje, postojanje alternativa i doprinos programa posebnim ciljevima iz članka 28.a.
	Komisija svake dvije godine ocjenjuje nacionalne popise. Ocjene se stavljaju na raspolaganje javnosti, a u slučaju nedostatne ili negativne ocjene države članice predlažu izmijenjene nacionalne popise i programe u skladu s postupkom iz članaka 106. i 107.

Amandman 239

Prijedlog uredbe

Članak 29. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice mogu dodijeliti proizvodno vezanu potporu dohotku pravim poljoprivrednicima u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom pododjeljku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.	1. Države članice mogu dodijeliti proizvodno vezanu potporu dohotku aktivnim poljoprivrednicima u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom pododjeljku i kako je dodatno utvrđeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

Amandmani 240 i 1162

Prijedlog uredbe

Članak 29. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. S pomoću intervencija država članica pomaže se sektorima i vrstama proizvodnje te posebnim vrstama poljoprivredne djelatnosti u okviru njih kako su navedeni u članku 30. kojima je dodijeljena potpora tako što se povećanjem njihove konkurentnosti, strukturiranosti, održivosti i kvalitete otklanjaju poteškoće s kojima se suočavaju. Odstupajući od prethodne rečenice, države članice mogu pružiti potporu za sjetvu proteinskih usjeva i mahunarki, kako je navedeno u članku 30., radi poboljšanja svoje konkurentnosti, održivosti i kvalitete. Osim toga, te intervencije moraju biti u skladu s relevantnim posebnim ciljevima iz članka 6. stavka 1.

Amandman 241

Prijedlog uredbe

Članak 29. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Proizvodno vezana potpora dohotku ima oblik godišnjeg plaćanja po hektaru ili životinji .	3. Proizvodno vezana potpora jest sustav ograničavanja proizvodnje u obliku godišnjeg plaćanja koje se temelji na fiksnim površinama i prinosima ili fiksnom broju životinja te se njome poštuju financijske gornje granice koje države članice trebaju utvrditi za svaku mjeru i o kojima trebaju obavijestiti Komisiju .

Amandman 242

Prijedlog uredbe

Članak 29. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3a. Države članice mogu odlučiti da će usmjeriti ili povećati proizvodno vezanu potporu u skladu s obvezom korisnika da poboljša svoju konkurentnost, kvalitetu ili strukturu sektora.

Amandman 1163

Prijedlog uredbe

Članak 29. – stavak 3.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3b. U slučaju pravne osobe ili skupine fizičkih ili pravnih osoba, države članice mogu primijeniti potporu na razini članova tih pravnih osoba ili skupina ako nacionalno pravo propisuje prava i obveze pojedinačnih članova koji su usporedivi s onima pojedinačnih poljoprivrednika koji imaju status upravitelja poljoprivrednog gospodarstva, osobito što se tiče njihova gospodarskog, socijalnog i poreznog statusa, pod uvjetom da su doprinijeli jačanju poljoprivrednih struktura dotičnih pravnih osoba ili skupina.

Amandman 243

Prijedlog uredbe

Članak 30. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Proizvodno vezana potpora dohotku može se dodijeliti samo za sljedeće sektore i vrste proizvodnje te posebne vrste poljoprivredne djelatnosti u okviru njih ako imaju gospodarsku, socijalnu ili okolišnu važnost : žitarice, uljarice, proteinski usjevi, mahunasto povrće u zrnu, lan, konoplja, riža, orašasti plodovi, krumpir za proizvodnju škroba, mlijeko i mliječni proizvodi, sjeme, ovčje meso i kozje meso, govedina i teletina, maslinovo ulje, dudov svilac, sušena krma, hmelj, šećerna repa, šećerna trska i cikorija, voće i povrće, kulture kratkih ophodnji te druge neprehrambene kulture osim stabala koje se upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda s potencijalom za zamjenu fosilnih materijala .

Proizvodno vezana potpora dohotku može se dodijeliti samo za sljedeće sektore i vrste proizvodnje te posebne vrste poljoprivredne djelatnosti: žitarice, uljarice, proteinski usjevi, mahunasto povrće u zrnu, lan, konoplja, riža, orašasti plodovi, krumpir za proizvodnju škroba, mlijeko i mliječni proizvodi, sjeme, ovčje meso i kozje meso, govedina i teletina, maslinovo ulje, dudov svilac, sušena krma, hmelj, šećerna repa, šećerna trska i cikorija, voće i povrće, kulture kratkih ophodnji.

Amandman 244

Prijedlog uredbe

Članak 31. stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1a. Odstupajući od stavka 1., proizvodno vezana potpora može se dodijeliti i poljoprivrednicima koji nemaju prihvatljive hektare na raspolaganju.

Pri odobravanju proizvodno vezane potpore države članice osiguravaju sljedeće uvjete:

(a)	postoji jasna ekološka ili socioekonomska potreba ili korist;

(b)	potpora ne stvara veće poremećaje na unutarnjem tržištu; i

(c)	potpora za uzgoj stoke u skladu je s Direktivom 2000/60/EZ.

Amandmani 1229 i 1353

Prijedlog uredbe

Članak 31. stavak 1.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1.b Proizvodno vezana potpora dohotku razmjerno isključuje broj grla stoke čija je krajnja namjena prodaja za aktivnosti povezane s borbom bikova, kako izravnom prodajom tako i putem posrednika.

Amandman 245

Prijedlog uredbe

Članak 33.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
[…]	Briše se.

Amandman 246

Prijedlog uredbe

Članak 34. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice pravim poljoprivrednicima koji proizvode pamuk obuhvaćen oznakom KN 5201 00 dodjeljuju posebno plaćanje za pamuk u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom pododjeljku.	Države članice aktivnim poljoprivrednicima koji proizvode pamuk obuhvaćen oznakom KN 5201 00 dodjeljuju posebno plaćanje za pamuk u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom pododjeljku.

Amandman 247

Prijedlog uredbe

Članak 36. – stavak 3. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

—	Bugarska: 624,11 EUR,

—	Bugarska: X EUR,

Amandman 248

Prijedlog uredbe

Članak 36. – stavak 3. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

—	Grčka: 225,04 EUR,

—	Grčka: X EUR,

Amandman 249

Prijedlog uredbe

Članak 36. – stavak 3. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

—	Španjolska: 348,03 EUR,

—	Španjolska: X EUR,

Amandman 250

Prijedlog uredbe

Članak 36. – stavak 3. – alineja 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

—	Portugal: 219,09 EUR.

—	Portugal: X EUR,

Amandmani 251 i 1042

Prijedlog uredbe

Članak 39. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	sektoru voća i povrća kako je naveden u članku 1. stavku 2. točki (i) Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(a)	sektoru voća i povrća kako je naveden u članku 1. stavku 2. točki (i) Uredbe (EU) br. 1308/2013 i tim proizvodima koji su namijenjeni za preradu ;

Amandman 252

Prijedlog uredbe

Članak 39. – stavak 1. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)	drugim sektorima navedenima u članku 1. stavku 2. točkama od (a) do (h), točkama (k) i (m), točkama od (o) do (t) te točki (w) Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(f)	drugim sektorima navedenima u članku 1. stavku 2. točkama od (a) do (h), točkama (k) i (m), točkama od (o) do (t) te točki (w) Uredbe (EU) br. 1308/2013 te sektoru proteinskih usjeva .

Amandman 253

Prijedlog uredbe

Članak 40. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a mogu odlučiti hoće li primjenjivati sektorske vrste intervencija iz članka 39. točaka (d), (e) i (f).	3. Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a mogu odlučiti hoće li primjenjivati sektorske vrste intervencija iz članka 39. točaka (d), (e) i (f) te svoj izbor sektora i vrste intervencija obrazlažu.

Amandman 254

Prijedlog uredbe

Članak 41. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	osiguravanjem pravilnog funkcioniranja vrsta intervencija utvrđenih u ovom poglavlju;

(a)	osiguravanjem pravilnog funkcioniranja vrsta intervencija utvrđenih u ovom poglavlju , osobito s ciljem izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu ;

Amandman 255

Prijedlog uredbe

Članak 41. – stavak 1. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)	pružanjem potpore organizacijama proizvođača u pogledu ispunjavanja njihovih specifičnih zadaća na temelju ovog poglavlja;

Amandman 256

Prijedlog uredbe

Članak 41. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	maksimalnom razinom financijske pomoći Unije za povlačenja s tržišta iz članka 46. stavka 4. točke (a) te za vrste intervencija iz članka 52. stavka 3.;

(c)

maksimalnom razinom financijske pomoći Unije za povlačenja s tržišta iz članka 46. stavka 4. točke (a) te za vrste intervencija iz članka 52. stavka 3. , kao i paušalnim iznosima za pakiranje i prijevoz povučenog proizvoda za besplatnu distribuciju, i troškovima prerade proizvoda prije nego što bude isporučen za besplatnu distribuciju ;

Amandman 257

Prijedlog uredbe

Članak 41. – stavak 1. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ca)	utvrđivanjem uvjeta osnivanja i upravljanja operativnim fondom kao i zahtjeva za potpore i predujmove.

Amandman 258

Prijedlog uredbe

Članak 42. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
U sektoru voća i povrća teži se ostvarenju sljedećih ciljeva:	U skladu s člancima 5. i 6., u sektoru voća i povrća teži se ostvarenju sljedećih ciljeva:

Amandman 259

Prijedlog uredbe

Članak 42. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	koncentriranje ponude i stavljanje na tržište proizvoda iz sektora voća i povrća, među ostalim izravnim stavljanjem na tržište; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (a) i (c);

(b)

koncentriranje ponude i stavljanje na tržište proizvoda iz sektora voća i povrća, među ostalim izravnim stavljanjem na tržište i putem kratkih opskrbnih lanaca te promicanjem kolektivnih pregovora o ugovorima ; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (a ), (b ) i (c);

Amandman 260

Prijedlog uredbe

Članak 42. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	istraživanje i razvoj održivih metoda proizvodnje, uključujući otpornost na nametnike, inovativne prakse za poticanje gospodarske konkurentnosti i jačanje tržišnih kretanja; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (a), (c) i (i);

(c)	primjena, istraživanje i razvoj održivih metoda proizvodnje, uključujući otpornost na nametnike, inovativne prakse za poticanje gospodarske konkurentnosti i jačanje tržišnih kretanja; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (a ), (b ), (c) i (i);

Amandman 261

Prijedlog uredbe

Članak 42. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)

razvoj, provedba i promicanje metoda proizvodnje kojima se poštuje okoliš, okolišno prihvatljive uzgojne prakse i proizvodne tehnike, održivo korištenje prirodnih resursa, posebno zaštita vode, tla, zraka, bioraznolikosti i drugih prirodnih resursa; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (e) i ( f );

(d)

Amandman 262

Prijedlog uredbe

Članak 42. – stavak 1. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)

podizanje komercijalne vrijednosti i kvalitete proizvoda, uključujući poboljšanje kvalitete proizvoda i razvoj proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla odnosno proizvoda obuhvaćenih nacionalnim sustavima kvalitete; ti se ciljevi odnose na posebni cilj naveden u članku 6. stavku 1. točki (b);

(f)

podizanje komercijalne vrijednosti i kvalitete proizvoda, uključujući poboljšanje proizvoda za preradu, i razvoj proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, odnosno proizvoda obuhvaćenih drugim javnim ili privatnim sustavima kvalitete; ti se ciljevi odnose na posebni cilj naveden u članku 6. stavku 1. točki (b);

Amandman 263

Prijedlog uredbe

Članak 42. – stavak 1. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(g)	promidžba i stavljanje na tržište proizvoda iz sektora voća i povrća, u svježem ili prerađenom obliku; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (b) i (c) ;

(g)	promidžba i stavljanje na tržište proizvoda iz sektora voća i povrća, u svježem ili prerađenom obliku; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (b) , (c) i ( i );

Amandman 264

Prijedlog uredbe

Članak 42. – stavak 1. – točka i.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i)	sprečavanje kriza i upravljanje rizicima, usmjereno na izbjegavanje i rješavanje kriznih situacija na tržištu voća i povrća; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b) i (c).

(i)	sprečavanje kriza , ublažavanje rizika i upravljanje rizicima , uključujući fitosanitarne aspekte , usmjereno na izbjegavanje i rješavanje kriznih situacija na tržištu voća i povrća; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b) i (c);

Amandman 265

Prijedlog uredbe

Članak 42. – stavak 1. – točka ia (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ia)	upravljanje nusproizvodima i otpadom te njihovo smanjenje;

Amandman 266

Prijedlog uredbe

Članak 42. – stavak 1. – točka ib (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ib)	promicanje genetske raznolikosti.

Amandmani 267 i 819cp2

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, s posebnim naglaskom na uštedi vode, uštedi energije, ekološkoj ambalaži i smanjenju otpada;

(a)	ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući onu s naglaskom na uštedi vode, kvaliteti vode, proizvodnji i uštedi energije, ekološkoj ambalaži, smanjenju otpada , nadzoru tokova otpada i praćenju proizvodnje ;

Amandman 268

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 1. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)	mjere planiranja i prilagođavanja proizvodnje potražnji proizvoda iz sektora voća i povrća, osobito u pogledu kvalitete i količine;

Amandman 269

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 1. – točka ab (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ab)	djelovanja za povećanje komercijalne vrijednosti proizvoda;

Amandman 270

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 1. – točka ac (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ac)	zajedničko skladištenje proizvoda koje proizvodi organizacija proizvođača ili njezini članovi;

Amandman 271

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

istraživanje i eksperimentalna proizvodnja, s posebnim naglaskom na uštedi vode, uštedi energije, ekološkoj ambalaži , smanjenju otpada, otpornosti na nametnike, smanjenju rizika i učinaka upotrebe pesticida, sprečavanju štete prouzročene nepovoljnim klimatskim prilikama i poticanju upotrebe sorti voća i povrća prilagođenih promjenjivim klimatskim uvjetima;

(b)

istraživanje i eksperimentalna proizvodnja, s naglaskom na mjerama kao što su ušteda vode, kvaliteta vode, proizvodnja i ušteda energije, ekološka ambalaža , smanjenje otpada, otpornost na nametnike, integrirana zaštita bilja, smanjenje rizika i učinaka upotrebe pesticida, očuvanje oprašivača, sprečavanje štete prouzročene nepovoljnim klimatskim prilikama i poticanje upotrebe sorti voća i povrća prilagođenih promjenjivim klimatskim uvjetima;

Amandman 272

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 1. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ca)	mjere za poboljšanje okoliša i ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama;

Amandman 273

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	integrirana proizvodnja;

(d)	integrirana proizvodnja , promicanje održive upotrebe prirodnih resursa uz istodobno smanjenje ovisnosti o pesticidima i drugim dodacima ;

Amandman 274

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	djelovanja za očuvanje tla i povećanje razine ugljika u tlu;

(e)	djelovanja za očuvanje i obnovu strukture tla i povećanje razine ugljika u tlu , uključujući radi izbjegavanja propadanja tla ;

Amandman 275

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 1. – točka h

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)	djelovanja za poboljšanje otpornosti na nametnike;

(h)	djelovanja za poboljšanje otpornosti na nametnike i ublažavanje štete prouzročene nametnicima, uključujući promicanjem integrirane zaštite bilja ;

Amandman 276

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 1. – točka ha (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ha)	djelovanja za uvođenje proizvodnih sustava kojima se osobito potiče biološka i strukturna raznolikost;

Amandman 277

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 1. – točka k

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(k)	djelovanja za povećanje održivosti i učinkovitosti prijevoza i skladištenja proizvoda sektora voća i povrća;

(k)	djelovanja za povećanje održivosti i učinkovitosti prijevoza i skladištenja proizvoda sektora voća i povrća i poticanje kratkih opskrbnih lanaca ;

Amandman 279

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 1. – točka n

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(n)	promidžba i komunikacija, uključujući djelovanja i aktivnosti čiji je cilj diversifikacija i konsolidacija tržišta voća i povrća te informiranje o zdravstvenim prednostima konzumacije voća i povrća;

(n)	promidžba i komunikacija, uključujući djelovanja i aktivnosti čiji je cilj diversifikacija i konsolidacija tržišta voća i povrća , traženje novih tržišta te informiranje o zdravstvenim prednostima konzumacije voća i povrća;

Amandman 280

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 1. – točka o

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(o)	usluge savjetovanja i tehničke pomoći, posebno u pogledu održivih metoda suzbijanja nametnika, održive upotrebe pesticida te prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja tih promjena;

(o)

usluge savjetovanja i tehničke pomoći, uključujući one koje se odnose na održive metode suzbijanja nametnika, održivu upotrebu i smanjenje pesticida , integriranu zaštitu bilja, prilagodbu klimatskim promjenama i ublažavanje tih promjena , agroekološke prakse, poboljšanje kvalitete proizvoda i uvjeta za stavljanje na tržište, kao i one povezane s pregovorima i primjenom fitosanitarnih protokola za izvoz u treće zemlje ;

Amandman 281

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 1. – točka p

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(p)	izobrazba i razmjena najbolje prakse, posebno u pogledu održivih metoda suzbijanja nametnika i održive upotrebe pesticida te doprinosa prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju tih promjena.

(p)	izobrazba i razmjena najbolje prakse, među ostalim, u pogledu održivih metoda suzbijanja nametnika , alternativa pesticidima, održive upotrebe i smanjenja pesticida te doprinosa prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju tih promjena;

Amandman 282

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 1. – točka pa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(pa)	mjere usmjerene na poboljšanje kvalitete s pomoću inovacija;

Amandman 283

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 1. – točka pb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(pb)	uspostavljanje sustava sljedivosti/ovjeravanja.

Amandman 284

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu radi učinkovitijeg upravljanja količinama koje se stavljaju na tržište;

(b)	ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu radi učinkovitijeg upravljanja količinama koje se stavljaju na tržište , uključujući zajedničko skladištenje ;

Amandman 285

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 2. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	povlačenje s tržišta za besplatnu distribuciju ili druge svrhe;

(d)	povlačenje s tržišta za besplatnu distribuciju , uključujući troškove prerade povučenog proizvoda prije nego što bude isporučen za besplatnu distribuciju, ili druge svrhe;

Amandman 286

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 2. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(g)	osiguranje berbe koje pridonosi zaštiti dohotka proizvođača u slučaju gubitaka prouzročenih prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama te bolestima ili najezdama nametnika, uz istodobno osiguravanje da korisnici poduzmu potrebne mjere za sprečavanje rizika;

(g)

osiguranje berbe , uključujući osiguranja na temelju indeksa koja pokrivaju pojavu mjerljive opasnosti, koje pridonosi zaštiti dohotka proizvođača u slučaju gubitaka prouzročenih prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama te bolestima ili najezdama nametnika, uz istodobno osiguravanje da korisnici poduzmu potrebne mjere za sprečavanje rizika;

Amandman 287

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 2. – točka h

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)	prenošenje znanja drugim organizacijama proizvođača i njihovim udruženjima priznatima na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013, ili prenošenje znanja pojedinačnim proizvođačima;

(h)	profesionalna razmjena i/ili prenošenje znanja drugim organizacijama proizvođača i njihovim udruženjima priznatima na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013, ili prenošenje znanja pojedinačnim proizvođačima;

Amandman 288

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 2. – točka ha (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ha)	promidžba proizvoda i komunikacija o povoljnim učincima konzumacije voća i povrća na zdravlje, kao odgovor na krizu tržišta;

Amandman 289

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 2. – točka i.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i)	provedba fitosanitarnih protokola trećih zemalja i upravljanje njima na području Unije kako bi se olakšao pristup tržištima trećih zemalja;

(i)	pregovori, provedba fitosanitarnih protokola trećih zemalja i upravljanje njima na području Unije kako bi se omogućio pristup tržištima trećih zemalja , uključujući ispitivanje tržišta ;

Amandman 290

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 2. – točka ia (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ia)	sprečavanje fitosanitarnih kriza i upravljanje njima;

Amandman 291

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 2. – točka k

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(k)	usluge savjetovanja i tehničke pomoći, posebno u pogledu održivih tehnika suzbijanja nametnika i održive upotrebe pesticida.

(k)	usluge savjetovanja i tehničke pomoći, među ostalim, u pogledu održivih tehnika suzbijanja nametnika , kao što je integrirana zaštita bilja, i održive upotrebe i smanjenja upotrebe pesticida;

Amandman 292

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 2. – točka ka (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ka)	mjere izobrazbe i razmjena najboljih praksi.

Amandman 293

Prijedlog uredbe

Članak 44. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Operativni programi traju najmanje tri godine, a najviše sedam godina. Njima se nastoje ostvariti ciljevi iz članka 42. točaka (d) i (e) te najmanje dva druga cilja iz tog članka.	2. Operativni programi traju najmanje tri godine, a najviše sedam godina. Njima se nastoje ostvariti ciljevi iz članka 42. točaka (b), (d) i (e) te najmanje dva druga cilja iz tog članka.

Amandman 294

Prijedlog uredbe

Članak 44. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	5a. Operativni programi udruženja organizacija proizvođača mogu biti djelomični operativni programi ili potpuni operativni programi. Potpuni operativni programi moraju ispunjavati ista pravila upravljanja i uvjete kao i operativni programi organizacija proizvođača.

Amandman 295

Prijedlog uredbe

Članak 44. – stavak 6. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Operativni programi udruženja organizacija proizvođača ne smiju obuhvaćati iste intervencije kao i operativni programi organizacija članica. Države članice razmatraju operativne programe udruženja organizacija proizvođača zajedno s operativnim programima organizacija članica.

Operativni programi udruženja organizacija proizvođača ne smiju obuhvaćati iste operacije kao i operativni programi organizacija članica. Države članice razmatraju operativne programe udruženja organizacija proizvođača zajedno s operativnim programima organizacija članica. Udruženja organizacija proizvođača mogu predstaviti djelomične operativne programe koji se sastoje od mjera koje su utvrđene, ali nisu provedene, u organizacijama članicama operativnih programa.

Amandman 296

Prijedlog uredbe

Članak 44. – stavak 6. – podstavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	da se intervencije u okviru operativnih programa udruženja organizacija proizvođača u cijelosti financiraju iz doprinosa organizacija koje su članice tog udruženja te da se ta sredstva prikupljaju iz operativnih fondova navedenih organizacija članica;

(a)	da se operacije u okviru operativnih programa udruženja organizacija proizvođača u cijelosti financiraju iz doprinosa organizacija koje su članice tog udruženja te da se ta sredstva prikupljaju iz operativnih fondova navedenih organizacija članica;

Amandman 298

Prijedlog uredbe

Članak 44. – stavak 7. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)	da operativni program obuhvaća tri ili više mjera povezanih s ciljevima iz članka 42. točaka (d) i (e);

Amandman 300

Prijedlog uredbe

Članak 44. – stavak 7.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	7a. Operativni programi odobreni prije… [datuma stupanja na snagu ove Uredbe] do kraja svoje provedbe podliježu propisima u skladu s kojima su odobreni, osim ako udruženje proizvođača ili udruženje organizacija proizvođača dobrovoljno ne odluči usvojiti ovu Uredbu.

Amandman 301

Prijedlog uredbe

Članak 45. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	financijskih doprinosa od:

Briše se.

i.	članova organizacije proizvođača i/ili same organizacije proizvođača; ili

ii.	udruženja organizacija proizvođača preko članova tih udruženja;

Amandman 302

Prijedlog uredbe

Članak 45. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća i/ili njihova udruženja mogu osnovati operativni fond. Fond se financira s pomoću:	1. Organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća i/ili njihova udruženja mogu osnovati operativni fond čija je svrha financiranje operativnih programa koje su odobrile države članice . Fond se financira s pomoću doprinosa same organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača i/ili njihovih članova, uz financijsku pomoć predviđenu u članku 46.

Amandman 303

Prijedlog uredbe

Članak 46. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	4,5 % vrijednosti proizvodnje svakog udruženja organizacija proizvođača stavljene na tržište;

(b)	4,5 % vrijednosti proizvodnje svakog udruženja organizacija proizvođača stavljene na tržište; i

Amandman 304

Prijedlog uredbe

Članak 46. – stavak 2. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)

5 % vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište:

—	za organizacije proizvođača čija je proizvodnja stavljena na tržište, a broj članova u godini predstavljanja operativnog programa je 25 % veći od prosječne proizvodnje stavljene na tržište i prosječnog broja članova proizvođača pridruženih tijekom njihova prethodnog operativnog programa;

—	za prvi operativni program organizacije proizvođača koji je rezultat spajanja;

—	za svaku transnacionalnu organizaciju proizvođača ili transnacionalno udruženje organizacija proizvođača.

Amandman 305

Prijedlog uredbe

Članak 46. – stavak 2. – podstavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	5 % vrijednosti proizvodnje svake transnacionalne organizacije proizvođača ili transnacionalnog udruženja organizacija proizvođača stavljene na tržište

Briše se.

Amandman 306

Prijedlog uredbe

Članak 46. – stavak 2. – podstavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Odstupajući od prvog podstavka, financijska pomoć Unije može se povećati kako slijedi:

Odstupajući od prvog podstavka, financijska pomoć Unije predviđena u točkama (a), (b) i (ba) može se povećati za 0,5 % vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište, uz uvjet da se taj iznos upotrebljava isključivo za jednu intervenciju ili više njih povezanih s ciljevima iz članka 42. točaka (c), (d), (e), (g), (h) i (i);

(a)

u slučaju organizacija proizvođača, postotak se može povećati na 4,6 % vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište, uz uvjet da se iznos koji premašuje 4,1 % vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište koristi isključivo za jednu intervenciju ili više njih povezanih s ciljevima iz članka 42. točaka (c), (d), (e), (g), (h) i (i);

(b)

u slučaju udruženja organizacija proizvođača, postotak se može povećati na 5 % vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište, uz uvjet da se iznos koji premašuje 4,5 % vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište koristi isključivo za jednu intervenciju ili više njih povezanih s ciljevima iz članka 42. točaka (c), (d), (e), (g), (h) i (i), a koje provodi udruženje organizacija proizvođača u ime svojih članova;

(c)

u slučaju transnacionalne organizacije proizvođača ili transnacionalnog udruženja organizacija proizvođača, postotak se može povećati na 5,5 % vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište, uz uvjet da se iznos koji premašuje 5 % vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište koristi isključivo za jednu intervenciju ili više njih povezanih s ciljevima iz članka 42. točaka (c), (d), (e), (g), (h) i (i), a koje provodi transnacionalna organizacija proizvođača ili transnacionalno udruženje organizacija proizvođača u ime svojih članova.

Amandman 307

Prijedlog uredbe

Članak 46. – stavak 3. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	organizacije proizvođača koje djeluju u različitim državama članicama provode intervencije povezane s ciljevima iz članka 42. točaka (b) i (e) na transnacionalnoj razini;

(a)	organizacije proizvođača i njihova udruženja koji djeluju u različitim državama članicama provode intervencije povezane s ciljevima iz članka 42. točaka (b) i (e) na transnacionalnoj razini;

Amandman 308

Prijedlog uredbe

Članak 46. – stavak 3. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	operativni program prvi put provodi udruženje organizacija proizvođača priznato na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(d)	operativni program prvi put provodi organizacija proizvođača ili udruženje organizacija proizvođača koji djeluju u jednoj državi članici ili udruženje organizacija proizvođača koje djeluje u različitim državama članicama priznati na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013;

Amandman 309

Prijedlog uredbe

Članak 46. – stavak 3. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(fa)	organizacija proizvođača djeluje u planinskim područjima i otočnim regijama;

Amandman 310

Prijedlog uredbe

Članak 47. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. U regijama država članica u kojima je stupanj organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća znatno ispod prosjeka Unije, države članice mogu dodijeliti organizacijama proizvođača priznatima na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 nacionalnu financijsku pomoć u visini od najviše 80 % financijskih doprinosa iz članka 45. stavka 1. točke (a) te do 10 % vrijednosti proizvodnje bilo koje od tih organizacija proizvođača stavljene na tržište. Nacionalna financijska pomoć dodatak je operativnom fondu.

1. U regijama država članica u kojima je stupanj organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća znatno ispod prosjeka Unije i u otočnim regijama, uključujući najudaljenije regije , države članice mogu dodijeliti organizacijama proizvođača priznatima na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 nacionalnu financijsku pomoć u visini od najviše 80 % financijskih doprinosa iz članka 45. stavka 1. točke (a) te do 10 % vrijednosti proizvodnje bilo koje od tih organizacija proizvođača stavljene na tržište. Nacionalna financijska pomoć dodatak je operativnom fondu.

Amandman 311

Prijedlog uredbe

Članak 48. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice teže postizanju barem jednog od posebnih ciljeva iz članka 6. stavka 1. u sektoru pčelarstva.	Države članice teže postizanju relevantnih posebnih ciljeva iz članka 6. stavka 1. u sektoru pčelarstva.

Amandman 312

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a za svaki posebni cilj iz članka 6. stavka 1. odabiru jednu od sljedećih vrsta intervencija ili više njih u sektoru pčelarstva:	1. Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odabiru jednu od sljedećih vrsta intervencija ili više njih u sektoru pčelarstva:

Amandman 313

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara;

(a)	tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara , uključujući promicanje dobrih praksi, informiranje i promotivne aktivnosti te osnovno i trajno obrazovanje i osposobljavanje ;

Amandman 314

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	djelovanja za suzbijanje štetnika u košnicama i bolesti pčela, posebno varooze;

(b)	djelovanja za suzbijanje i sprečavanje štetnika u košnicama i bolesti pčela, posebno varooze , te za povećanje otpornosti na epidemije ;

Amandman 315

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	uspostava i/ili razvoj nacionalnih mreža za zdravlje pčela;

Amandman 316

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	djelovanja za potporu laboratorijâ za analizu pčelarskih proizvoda;

(d)	djelovanja za potporu nacionalnih, regionalnih ili lokalnih laboratorijâ za analizu pčelarskih proizvoda , gubitka pčela i pada produktivnosti te analizu tvari koje su potencijalno toksične za pčele ;

Amandman 317

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	obnova košnica u Uniji ;

(e)	djelovanja za očuvanje ili povećanje postojećeg broja populacija pčela ;

Amandman 318

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)	suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programâ istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda;

(f)	suradnja sa specijaliziranim tijelima za primjenu programâ istraživanja i eksperimentalnih programa u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda;

Amandman 319

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – točka ha (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ha)	ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu;

Amandman 320

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – točka hb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(hb)	djelovanja za planiranje proizvodnje i prilagodbu ponude potražnji;

Amandman 321

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – točka hc (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(hc)	mjere za sprečavanje utjecaja štetnih klimatskih okolnosti;

Amandman 322

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – točka hd (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(hd)	djelovanja za prilagodbu klimatskim promjenama i nepovoljnim klimatskim prilikama;

Amandman 323

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – točka he (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(he)	mjere za promidžbu suradnje pčelara i poljoprivrednika, osobito radi smanjenja učinka upotrebe pesticida;

Amandman 324

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – točka hf (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(hf)	ušteda energije, povećana energetska učinkovitost i ekološka ambalaža;

Amandman 325

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – točka hg (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(hg)	smanjenje stvaranja otpada i racionalnija upotreba nusproizvoda i otpada te upravljanje njima;

Amandman 326

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – točka hh (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(hh)	djelovanja za poboljšanje oprašivanja pčela medarica i njihova suživota s divljim oprašivačima, među ostalim, stvaranjem i održavanjem pogodnih staništa;

Amandman 327

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – točka hi (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(hi)	djelovanja za povećanje genetske raznolikosti;

Amandman 328

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 1. – točka hj (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(hj)	mjere za pružanje potpore mladim ili novim pčelarima.

Amandman 329

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Financijska pomoć Unije za intervencije iz stavka 2. iznosi najviše 50 % rashoda. Preostali dio rashoda snose države članice.	4. Financijska pomoć Unije za intervencije iz stavka 2. iznosi najviše 75 % rashoda , uz iznimku najudaljenijih regija za koje ta gornja granica iznosi 85 % . Preostali dio rashoda snose države članice.

Amandman 330

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Pri izradi svojih nacionalnih strateških planova u okviru ZPP-a države članice savjetuju se s predstavnicima organizacija u području pčelarstva.	5. Pri izradi svojih nacionalnih strateških planova u okviru ZPP-a države članice savjetuju se s predstavnicima organizacija u području pčelarstva i nadležnim tijelima .

Amandman 331

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
6. Države članice jedanput godišnje obavješćuju Komisiju o broju košnica na svojem državnom području.	6. Države članice jedanput godišnje obavješćuju Komisiju o broju košnica i/ili kolonija pčela na svojem državnom području.

Amandman 332

Prijedlog uredbe

Članak 49. – stavak 6.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	6a. Svi nacionalni programi odobreni prije … [datuma stupanja na snagu ove Uredbe] uređuju se u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 do predviđenog roka za njihovo izvršenje.

Amandman 333

Prijedlog uredbe

Članak 50. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ova Uredba dopunjuje dodatnim zahtjevima uz zahtjeve iz ovog odjeljka povezanima sa sljedećim:	Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ova Uredba dopunjuje dodatnim zahtjevima uz zahtjeve iz ovog odjeljka povezanima sa sljedećim:

Amandman 334

Prijedlog uredbe

Članak 50. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	obvezom država članica da jedanput godišnje obavješćuju Komisiju o broju košnica na svojem državnom području kako je utvrđeno u članku 49. stavku 6.;

(a)	obvezom država članica da jedanput godišnje obavješćuju Komisiju o broju košnica i/ili kolonija pčela na svojem državnom području kako je utvrđeno u članku 49. stavku 6.;

Amandman 335

Prijedlog uredbe

Članak 50. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	definicijom košnice i metode za izračun broja košnica;

(b)	definicijom košnice i metode za izračun broja košnica i kolonija pčela ;

Amandman 336

Prijedlog uredbe

Članak 51. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice teže postizanju jednog od sljedećih ciljeva ili više njih u sektoru vina:	U skladu s člancima 5. i 6. države članice teže postizanju jednog od sljedećih ciljeva ili više njih u sektoru vina:

Amandman 337

Prijedlog uredbe

Članak 51. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	poboljšanje konkurentnosti proizvođača vina u Uniji, uključujući doprinos poboljšanju sustavâ održive proizvodnje i smanjenju utjecaja sektora vina Unije na okoliš; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama od (b) do ( f ) i točki (h);

(a)	poboljšanje gospodarske održivosti i konkurentnosti proizvođača vina u Uniji, u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkama (a), (b) i članku 6. stavku 1. točki (c) ;

Amandman 338

Prijedlog uredbe

Članak 51. – stavak 1. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)

doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te doprinos poboljšanju sustavâ održive proizvodnje i smanjenju utjecaja sektora vina u Uniji na okoliš, među ostalim, podržavanjem vinogradara u smanjenju upotrebe sirovina i uvođenju okolišno održivih metoda i uzgojnih praksi, te očuvanju raznolikosti tradicionalnih sortnih vina iz Unije; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f);

Amandmani 339 i 820cp3

Prijedlog uredbe

Članak 51. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

poboljšanje uspješnosti poduzeća u sektoru vina Unije i njihova prilagodba zahtjevima tržišta, kao i povećanje njihove konkurentnosti u pogledu proizvodnje i stavljanja na tržište proizvoda od vinove loze, uključujući uštedu energije, globalnu energetsku učinkovitost i održivost procesâ; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama od (a) do (e) i točkama (g) i (h);

(b)

poboljšanje uspješnosti poduzeća u sektoru vina Unije i njihova prilagodba zahtjevima tržišta, kao i povećanje njihove dugoročne konkurentnosti u pogledu proizvodnje i stavljanja na tržište proizvoda od vinove loze, uključujući uštedu energije, globalnu energetsku učinkovitost i održivost procesâ; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama od (a) do (e) i točkama (g) i (h);

Amandman 340

Prijedlog uredbe

Članak 51. – stavak 1. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ca)	za poboljšanje koncentracije opskrbe radi ostvarivanja gospodarskih rezultata i strukturiranja sektora u skladu s ciljem iznesenim u članku 6. stavku 1. točki (b);

Amandman 341

Prijedlog uredbe

Članak 51. – stavak 1. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)	korištenje nusproizvoda proizvodnje vina za industrijske i energetske svrhe kako bi se osigurala kvaliteta vina Unije i pritom zaštitio okoliš; taj se cilj odnosi na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (d) i (e);

(f)	korištenje nusproizvoda i ostataka proizvodnje vina za industrijske i energetske ili poljoprivredne svrhe kako bi se osigurala kvaliteta vina Unije i pritom zaštitio okoliš; taj se cilj odnosi na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (d) i (e);

Amandman 342

Prijedlog uredbe

Članak 51. – stavak 1. – točka h

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)	poboljšanje konkurentnosti proizvoda od vinove loze iz Unije u trećim zemljama; taj se cilj odnosi na ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (b) i (h);

(h)	poboljšanje konkurentnosti proizvoda od vinove loze iz Unije u trećim zemljama , uključujući stvaranje, diversifikaciju i konsolidaciju tržišta vina ; taj se cilj odnosi na ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (b) i (h);

Amandman 343

Prijedlog uredbe

Članak 51. – stavak 1. – točka ia (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ia)	osiguravanje gospodarske održivosti i profitabilnosti vinogradarstva u područjima sa znatnim prirodnim ograničenjima, strmim područjima i slabo razvijenim područjima u skladu s posebnim ciljevima iz članka 6. stavka 1. točaka (a), (b) i (h);

Amandman 820cp7

Prijedlog uredbe

Članak 51. – stavak 1. – točka ib (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ib)	doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama; taj cilj odgovara posebnim ciljevima navedenima u članku 6. stavku 1. točki (d);

Amandmani 344 i 1122cp1

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

restrukturiranje i konverzija vinograda, uključujući ponovnu sadnju vinograda ako je to potrebno nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga prema uputi nadležnog tijela države članice, ali isključujući uobičajenu obnovu vinograda koja se sastoji od ponovne sadnje iste sorte vinove loze na istoj zemljišnoj parceli u skladu s istim sustavom uzgoja vinove loze kada loza dođe do kraja svojeg životnog vijeka;

(a)

restrukturiranje i konverzija vinograda, uključujući ponovnu sadnju vinograda ako je to potrebno nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga prema uputi nadležnog tijela države članice, ili nakon dobrovoljnog krčenja radi ponovne sadnje zbog prilagodbe klimatskim promjenama i radi poboljšanja genetske raznolikosti, ali isključujući uobičajenu obnovu vinograda koja se sastoji od ponovne sadnje iste sorte vinove loze na istoj zemljišnoj parceli u skladu s istim sustavom uzgoja vinove loze kada loza dođe do kraja svojeg životnog vijeka;

Amandmani 345 i 1122cp2

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)	sadnja sorti vinove loze na zemljištu odobrenom u okviru programa odobrenja iz poglavlja III. odjeljka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 u tradicionalnim područjima proizvodnje vina kojima prijeti opasnost od nestanka, koje će definirati države članice, kao mjera zaštite raznolikosti proizvodnje vina;

Amandmani 346 i 1122cp2

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka ab (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ab)	istraživanje i eksperimentalna proizvodnja i druge mjere, osobito u području očuvanja, proučavanja i poboljšanja međuvrsne i unutarvrsne raznolikosti europskih sorti vina te aktivnosti za promicanje njihove gospodarske uporabe;

Amandmani 347 i 1122cp2

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka ac (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ac)	djelovanja za smanjenje upotrebe pesticida;

Amandmani 348 i 1122cp2

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka ad (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ad)	djelovanja za smanjenje rizika za vinogradare koji pokušavaju iz temelja promijeniti svoje prakse i svoj sustav proizvodnje kako bi proizvodili na održiviji način, među ostalim, uz veću strukturnu i biološku raznolikost;

Amandmani 349 i 1122cp2

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	materijalna i nematerijalna ulaganja u postrojenja za preradu i infrastrukturu vinarije te strukture i alati za stavljanje na tržište;

(b)

materijalna i nematerijalna ulaganja u vinogradarska gospodarstva, uključujući i ona u strmim područjima i na zaravnima, osim transakcija koje se odnose na vrstu intervencije navedenu u točki (a), te u postrojenja za preradu i infrastrukturu vinarije te strukture i alati za stavljanje na tržište; takva ulaganja mogu biti usmjerena na zaštitu vinograda protiv klimatskih nepogoda i na prilagodbu gospodarstava novim pravnim zahtjevima Unije;

Amandmani 350 i 1122cp2

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	osiguranje berbe od gubitaka prihoda prouzročenih nepovoljnim klimatskim prilikama koje se mogu izjednačiti s prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama, bolestima životinja ili biljaka ili najezdama nametnika;

(d)

osiguranje berbe od gubitaka prihoda prouzročenih nepovoljnim klimatskim prilikama koje se mogu izjednačiti s prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama, bolestima životinja ili biljaka ili najezdama nametnika , uz istodobno osiguravanje da korisnici poduzmu potrebne mjere za sprečavanje rizika ;

Amandmani 351 i 1122cp2

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	materijalna i nematerijalna ulaganja u inovacije, koja uključuju razvoj inovativnih proizvoda i nusproizvoda proizvodnje vina, procesa i tehnologija, te ostala ulaganja kojima se ostvaruje dodana vrijednost u bilo kojem dijelu opskrbnog lanca, među ostalim za razmjenu znanja;

(e)

materijalna i nematerijalna ulaganja u digitalizaciju i inovacije, koja uključuju razvoj inovativnih proizvoda i tehnoloških procesa povezanih s proizvodima iz dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 ili s nusproizvodima proizvodnje vina, procesa i tehnologija, te ostala ulaganja kojima se ostvaruje dodana vrijednost u bilo kojem dijelu opskrbnog lanca, među ostalim za razmjenu znanja , i/ili doprinosi prilagodbi klimatskim promjenama ;

Amandmani 353 i 1122cp3

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(g)	mjere informiranja koje se odnose na vina Unije i provode u državama članicama i kojima se potiče odgovorna konzumacija vina ili promiču sustavi kvalitete Unije koji obuhvaćaju oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla ;

(g)	mjere informiranja koje se odnose na vina Unije i provode u državama članicama i kojima se potiče odgovorna konzumacija vina;

Amandmani 354 i 1122cp4

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka ga (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ga)	djelovanja usmjerena na bolje poznavanje tržišta, kao što su provedba gospodarskih i regulatornih studija o postojećim tržištima, kao i djelovanja usmjerena na promidžbu enoturizma radi povećanja popularnosti europskih vinograda;

Amandmani 355 i 1122cp5

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka h – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)	promidžba u trećim zemljama, koja obuhvaća jedno ili više od sljedećeg :

(h)	promidžba i komunikacija u trećim zemljama, koja obuhvaća jednu ili više od sljedećih mjera i aktivnosti kojima je cilj poboljšati konkurentnost sektora vina te stvoriti, diversificirati ili konsolidirati tržišta :

Amandmani 356 i 1122cp5

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka h – podtočka iv.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iv.	studije novih tržišta potrebne za širenje tržišnog plasmana;

iv.	studije novih ili postojećih tržišta potrebne za širenje i konsolidaciju tržišnog plasmana;

Amandmani 357 i 1122cp5

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka h – podtočka vi.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

vi.	priprema tehničke dokumentacije, uključujući laboratorijska testiranja i ocjenjivanja, koja se odnosi na enološke postupke, fitosanitarna i higijenska pravila, kao i zahtjeve trećih zemalja za uvoz proizvoda iz sektora vina, kako bi se olakšao pristup tržištima trećih zemalja;

vi.

priprema tehničke dokumentacije, uključujući laboratorijska testiranja i ocjenjivanja, koja se odnosi na enološke postupke, fitosanitarna i higijenska pravila, kao i zahtjeve trećih zemalja za uvoz proizvoda iz sektora vina, kako bi se spriječilo ograničenje ili omogućio pristup tržištima trećih zemalja;

Amandmani 358 i 1122cp6

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka ia (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ia)	djelovanja za racionalnije korištenje vode i gospodarenje vodom;

Amandmani 359 i 1122cp6

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka ib (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ib)	ekološka proizvodnja;

Amandmani 360 i 1122cp6

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka i.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ic)	integrirana proizvodnja;

Amandmani 361 i 1122cp6

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka id (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(id)	precizna ili digitalizirana proizvodnja;

Amandmani 362 i 1122cp6

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka ie (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ie)	očuvanje tla i povećanje razine ugljika u tlu;

Amandmani 363 i 1122cp6

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka if (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(if)	stvaranje ili očuvanje staništa pogodnih za bioraznolikost ili za očuvanje krajobraza, uključujući očuvanje njegovih povijesnih obilježja;

Amandmani 364 i 1122cp6

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka ig (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ig)	poboljšanje otpornosti na nametnike i na bolesti vinove loze;

Amandmani 365 i 1122cp6

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – točka ih (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ih)	smanjenje stvaranja otpada i poboljšano gospodarenje njime.

Amandmani 366 i 1122cp6

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Mjere promidžbe iz točke (h) ovog podstavka primjenjuju se samo na vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili vina s oznakom sorte vinove loze.

Amandman 367

Prijedlog uredbe

Članak 52. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Države članice dužne su u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a obrazložiti svoj izbor ciljeva i vrsta intervencija u sektoru vina. Dužne su definirati intervencije u okviru odabranih vrsta intervencija. Države članice mogu predvidjeti posebne odredbe za upravljačka tijela koja provode mjere informiranja i promidžbe u pogledu zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, u ime svih dotičnih poduzeća, osobito kad je riječ o maksimalnom trajanju tih mjera.

Amandman 368

Prijedlog uredbe

Članak 53. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Financijska pomoć Unije za restrukturiranje i konverziju vinograda iz članka 52. stavka 1. točke (a) ne smije premašiti 50 % stvarnih troškova restrukturiranja i konverzije vinograda ili 75 % stvarnih troškova restrukturiranja i konverzije vinograda u slabije razvijenim regijama .	Financijska pomoć Unije za restrukturiranje i konverziju vinograda iz članka 52. stavka 1. točke (a) ne smije premašiti 50 % stvarnih troškova dobrovoljnog restrukturiranja i konverzije vinograda ili 75 % stvarnih troškova obveznog restrukturiranja i konverzije vinograda.

Amandman 369

Prijedlog uredbe

Članak 53. – stavak 2. – podstavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	50 % prihvatljivih troškova ulaganja u slabije razvijenim regijama;

(a)	50 % prihvatljivih troškova ulaganja u slabije razvijenim regijama , vinogradima na strmim padinama i u otočnim regijama osim onih navedenih u točkama (c) i (d) ovog podstavka ;

Amandman 370

Prijedlog uredbe

Članak 53. – stavak 2. – podstavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	75 % prihvatljivih troškova ulaganja u najudaljenijim regijama iz članka 349. UFEU-a;

(c)	85 % prihvatljivih troškova ulaganja u najudaljenijim regijama iz članka 349. UFEU-a;

Amandman 371

Prijedlog uredbe

Članak 53. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3a. Financijska pomoć Unije za ciljeve iz članka 52. stavka 1. točaka (aa), (ab), (ac), (fa), (ia), (ib), (ic), (id), (ie), (if), (ig) i (ig) ne smije premašiti 50 % izravnih ili prihvatljivih troškova.

Amandman 372

Prijedlog uredbe

Članak 53. – stavak 5. – podstavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	50 % prihvatljivih troškova ulaganja u slabije razvijenim regijama;

(a)	50 % prihvatljivih troškova ulaganja u slabije razvijenim regijama , vinogradima na strmim padinama i u otočnim regijama osim onih navedenih u točkama (c) i (d) ovog podstavka ;

Amandman 373

Prijedlog uredbe

Članak 53. – stavak 5. – podstavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	75 % prihvatljivih troškova ulaganja u najudaljenijim regijama iz članka 349. UFEU-a;

(c)	85 % prihvatljivih troškova ulaganja u najudaljenijim regijama iz članka 349 . prvog stavka UFEU-a;

Amandman 374

Prijedlog uredbe

Članak 53. – stavak 5. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Financijska pomoć Unije po maksimalnoj stopi iz prvog podstavka dodjeljuje se samo za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke 2003/361/EZ; međutim može se primijeniti na sva poduzeća u najudaljenijim regijama iz članka 349. UFEU-a te na manjim egejskim otocima kako su definirani u članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) br. 229/2013.	Briše se.

Amandman 375

Prijedlog uredbe

Članak 53. – stavak 5. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Za poduzeća koja nisu obuhvaćena glavom I . člankom 2 . stavkom 1. Priloga Preporuci 2003/361/EZ, a koja imaju manje od 750 zaposlenika ili promet manji od 200 milijuna EUR, maksimalna gornja granica potpore iz prvog podstavka prepolovljuje se .	Maksimalne gornje granice iz prvog podstavka mogu se smanjiti za ulaganja poduzeća koja nisu mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća . Međutim može se primijeniti na sva poduzeća u najudaljenijim regijama iz članka 349. UFEU-a te na manjim egejskim otocima kako su definirani u članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) br. 229/2013.

Amandman 376

Prijedlog uredbe

Članak 53. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
6. Financijska pomoć Unije za mjere informiranja i promidžbe iz članka 52. stavka 1. točaka (g) i (h) ne smije premašiti 50 % prihvatljivih rashoda.	6. Financijska pomoć Unije za mjere informiranja i promidžbe iz članka 52. stavka 1. točaka (g) i (h) ne smije premašiti 50 % prihvatljivih rashoda. Države članice mogu uspostaviti diferencijaciju prema veličini poduzeća s ciljem postizanja najveće moguće potpore za mala i srednja poduzeća.

Amandman 377

Prijedlog uredbe

Članak 54. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Predmetne države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a određuju najmanji postotak rashoda za djelovanja usmjerena na zaštitu okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama, poboljšanje održivosti proizvodnih sustava i postupaka, smanjenje utjecaja sektora vina Unije na okoliš, uštedu energije i poboljšanje globalne energetske učinkovitosti u sektoru vina.

4. Predmetne države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a osiguravaju da barem 5 % rashoda bude namjensko ili da se barem jedan postupak provede radi ispunjavanja ciljeva usmjerenih na zaštitu okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama, poboljšanje održivosti proizvodnih sustava i postupaka, smanjenje utjecaja sektora vina iz Unije na okoliš, uštedu energije i poboljšanje globalne energetske učinkovitosti u sektoru vina u skladu s ciljevima iz članka 51. točaka (aa), (b) i (f) .

Amandman 378

Prijedlog uredbe

Članak 54. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	4a. Svi programi odobreni prije … [datuma stupanja na snagu ove Uredbe] uređuju se u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 do predviđenog roka za njihovo izvršenje.

Amandman 379

Prijedlog uredbe

Članak 55. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Država članica iz članka 82. stavka 3. u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a definira jednu vrstu intervencija ili više njih iz članka 60. kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u stavku 1. Dužna je definirati intervencije u okviru odabranih vrsta intervencija. Država članica iz članka 82. stavka 3. dužna je u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a obrazložiti svoj izbor ciljeva, vrsta intervencija i intervencija za potrebe ostvarivanja tih ciljeva.

Amandman 380

Prijedlog uredbe

Članak 56. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	smanjenje utjecaja na okoliš i doprinos klimatskoj politici uzgojem maslina; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (d) i (e);

(c)	smanjenje utjecaja na okoliš i doprinos klimatskoj politici , prilagodba na klimatske promjene i njihovo ublažavanje uzgojem maslina; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (d) i (e);

Amandman 381

Prijedlog uredbe

Članak 56. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	poboljšanje kvalitete maslinova ulja i stolnih maslina; taj se cilj odnosi na posebni cilj naveden u članku 6. stavku 1. točki (f);

(d)	poboljšanje kvalitete maslinova ulja i stolnih maslina; taj se cilj odnosi na posebni cilj naveden u članku 6. stavku 1. točkama (b) i (f);

Amandman 382

Prijedlog uredbe

Članak 56. – stavak 1. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)	sprečavanje kriza i upravljanje njima u cilju poboljšanja otpornosti na nametnike te izbjegavanja i rješavanja kriznih situacija u sektoru maslinova ulja i stolnih maslina; taj se cilj odnosi na posebni cilj naveden u članku 6. stavku 1. točki ( h ).

(f)

sprečavanje kriza i upravljanje njima u cilju poboljšanja otpornosti na nametnike te izbjegavanja i rješavanja kriznih situacija u sektoru maslinova ulja i stolnih maslina , uključujući poboljšanje sprečavanja nametnika i otpornosti na njih ; taj se cilj odnosi na posebni cilj naveden u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b) i ( c );

Amandman 1241

Prijedlog uredbe

Članak 56. – stavak 1. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(fa)	zaštita i poboljšanje biološke raznolikosti i usluga u vezi s ekosustavima, uključujući zadržavanje tla.

Amandman 383

Prijedlog uredbe

Članak 57. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Kako bi se ispunili ciljevi iz članka 56., države članice iz članka 82. stavka 4. u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odabiru jednu od sljedećih vrsta intervencija ili više njih iz članka 60. Dužne su definirati intervencije u okviru odabranih vrsta intervencija.	1. Kako bi se ispunili ciljevi iz članka 56., države članice iz članka 82. stavka 4. u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odabiru jednu od sljedećih vrsta intervencija ili više njih iz članka 60. koje se definiraju na razini države članice . Dužne su definirati intervencije u okviru odabranih vrsta intervencija.

Amandman 384

Prijedlog uredbe

Članak 57. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Intervencije koje su definirale države članice iz članka 82. stavka 4. provode se putem odobrenih operativnih programa organizacija proizvođača i/ili njihovih udruženja priznatih na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013. U tu svrhu primjenjuju se članci 61. i 62. ove Uredbe.	2. Intervencije koje su definirale države članice iz članka 82. stavka 4. provode se putem odobrenih operativnih programa organizacija proizvođača i/ili njihovih udruženja i/ili sektorskih organizacija priznatih na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013. U tu svrhu primjenjuju se članci 61. i 62. ove Uredbe.

Amandman 385

Prijedlog uredbe

Članak 57. stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2a. Odstupajući od stavka 2., države članice iz članka 82. stavka 4. mogu provedbu operativnih programa povjeriti sektorskim organizacijama priznatim na temelju članka 157. Uredbe (EU) br. 1308/2013 ako su takve organizacije već uspostavile sličan program u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013.

Amandman 386

Prijedlog uredbe

Članak 58. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)

75 % stvarnih rashoda za vrste intervencija iz članka 60. stavka 1. točaka (f) i (h) ako se operativni program provodi u najmanje tri treće zemlje ili države članice koje nisu proizvođači i provode ga organizacije proizvođača iz najmanje dviju država članica proizvođača, odnosno 50 % stvarnih rashoda ako taj uvjet nije ispunjen za ovu vrstu intervencija.

(d)

85 % stvarnih rashoda za vrste intervencija iz članka 60. stavka 1. točaka (f) i (h) ako se operativni program provodi u najmanje tri treće zemlje ili države članice koje nisu proizvođači i provode ga organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača iz najmanje dviju država članica proizvođača, odnosno 50 % stvarnih rashoda ako taj uvjet nije ispunjen za ovu vrstu intervencija.

Amandman 387

Prijedlog uredbe

Članak 58. – stavak 1. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(da)	Kad je riječ o otočnim regijama, stope navedene u točkama od (a) do (d) povećavaju se za 10 %.

Amandman 388

Prijedlog uredbe

Članak 58. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Države članice osiguravaju dodatna financijska sredstva u iznosu do 50 % troškova koji nisu pokriveni financijskom pomoći Unije.	Briše se.

Amandmani 824 i 1242

Prijedlog uredbe

Glava III. – poglavlje 3. – odjeljak 6.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 58.a

Ciljevi u sektoru uzgoja mahunarki

Ne dovodeći u pitanje opće ciljeve iz članaka 5. i 6. u pogledu ukupnih ciljeva, države članice teže postizanju sljedećih ciljeva u sektoru uzgoja mahunarki:

(a)	programom se povećavaju održiva proizvodnja i potrošnja mahunarki diljem Unije kako bi se povećala samodostatnost hrane i stočne hrane u skladu s ciljevima iz Priloga I.

(b)

smanjivanje ovisnosti o koncentriranoj mješavini hrane za životinje koja sadržava soju, osobito uvezenu soju koja potječe iz zemlje u kojoj je nedavno došlo do krčenja šuma ili prenamjene zemljišta, u skladu s petnaestim ciljem održivog razvoja, obvezom Unije u vezi s nultom stopom krčenja šuma i obvezama postojećih privatnih trgovačkih društava u vezi s nultom stopom krčenja šuma;

(c)	kruženje hranjivih tvari u sustavu zatvorene petlje i njihovo vezivanje na lokalne i regionalne riječne slivove u skladu s Direktivom 2000/60/EZ;

(d)	poticanje lokalnih i regionalnih tržišta hrane i hrane za životinje te lokalno prilagođenih varijanti sjemenja za koje je potrebno malo sirovina.

Mjere koje se financiraju u okviru tog sektora usklađene su s klimatskim i okolišnim obvezama i zakonodavstvom Unije i nisu izravan ili neizravan uzrok prenamjene za upotrebu zemljišta te imaju stvaran pozitivni učinak na globalne emisije stakleničkih plinova u skladu s modelom GLOBIOM (Globalni model upravljanja biosferom).

Članak 58.b

Vrste intervencija

U pogledu ciljeva iz članka 58.a, države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odabiru jednu od sljedećih vrsta intervencija ili više njih:

(a)

ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu; istraživanje i eksperimentalna proizvodnja te druga djelovanja, uključujući djelovanja za sljedeće:

i.	očuvanje tla, uključujući pravo i dokazano poboljšanje ugljika u tlu bez sustavnog oslanjanja na pesticide;

ii.	povećanje učinkovitosti korištenja i upravljanja vodom, uključujući uštedu vode;

iii.	promicanje upotrebe sorti i praksi gospodarenja prilagođenih promjenjivim klimatskim uvjetima;

iv.	poboljšanje praksi gospodarenja kako bi se povećala otpornost usjeva na nametnike i smanjila osjetljivost na nametnike;

v.	smanjenje upotrebe pesticida i ovisnosti o njima;

vi.	stvaranje i održavanje poljoprivrednih staništa koja pogoduju biološkoj raznolikosti, bez upotrebe pesticida;

(b)	savjetodavne usluge i tehnička pomoć, osobito u pogledu prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena, kao i pri odabiru najprikladnijeg plodoreda za poljoprivredne usjeve;

(c)	osposobljavanje, uključujući prenošenje znanja i razmjenu najbolje prakse;

(d)	ekološki uzgoj i metode;

(e)	djelovanja za povećanje održivosti i učinkovitosti prijevoza i skladištenja proizvoda.

Amandman 389

Prijedlog uredbe

Članak 59. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice teže postizanju jednog od sljedećih ciljeva ili više njih u drugim sektorima iz članka 39. točke (f):	U skladu s člancima 5. i 6., države članice teže postizanju jednog od sljedećih ciljeva ili više njih u drugim sektorima iz članka 39. točke (f):

Amandman 390

Prijedlog uredbe

Članak 59. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	planiranje proizvodnje, prilagodba proizvodnje potražnji, osobito u pogledu kvalitete i kvantitete, optimiziranje troškova proizvodnje i povrata ulaganja te stabiliziranje proizvođačkih cijena; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b), (c) i (i);

(a)

planiranje proizvodnje, prilagodba proizvodnje potražnji, osobito u pogledu kvalitete, kvantitete i raznolikosti , optimiziranje troškova proizvodnje i povrata ulaganja te stabiliziranje proizvođačkih cijena; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b), (c) i (i);

Amandman 391

Prijedlog uredbe

Članak 59. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	koncentriranje ponude i stavljanje na tržište predmetnih proizvoda; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (a) i (c);

(b)	koncentriranje ponude i stavljanje na tržište predmetnih proizvoda te poticanje zajedničkih pregovora o ugovorima ; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (a) i (c);

Amandman 392

Prijedlog uredbe

Članak 59. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	istraživanje i razvoj održivih metoda proizvodnje, uključujući otpornost na nametnike, inovativne prakse i proizvodne tehnike za poticanje gospodarske konkurentnosti i jačanje tržišnih kretanja; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (a), (c) i (i);

(c)

primjena, istraživanje i razvoj održivih metoda proizvodnje, uključujući otpornost na nametnike i na bolesti životinja te na klimatske promjene, genetska raznolikost, zaštita tla , poboljšanje biosigurnosti i smanjenje antimikrobnih tvari te inovativne prakse i proizvodne tehnike za poticanje dugoročne gospodarske konkurentnosti i jačanje tržišnih kretanja; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (a), (c) , (d), (e), (f ) i (i);

Amandman 393

Prijedlog uredbe

Članak 59. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)

promicanje, razvoj i provedba metoda proizvodnje kojima se poštuje okoliš i standardi za dobrobit životinja, uzgojne prakse, proizvodne tehnike i metode proizvodnje koje su otporne na nametnike i okolišno prihvatljive, okolišno prihvatljivo korištenje nusproizvoda i otpada te gospodarenje njima, održivo korištenje prirodnih resursa, posebno zaštita vode, tla i drugih prirodnih resursa; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (e) i (f);

(d)

promicanje, razvoj i provedba metoda proizvodnje kojima se poštuje okoliš i standardi za dobrobit životinja, uzgojne prakse, proizvodne tehnike i metode proizvodnje koje su otporne na nametnike i okolišno prihvatljive, otpornost na bolesti životinja, okolišno prihvatljivo korištenje nusproizvoda i otpada te gospodarenje njima, održivo korištenje prirodnih resursa, posebno zaštita vode, tla i drugih prirodnih resursa; smanjenje emisija i povećanje energetske učinkovitosti; ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (e) i (f);

Amandman 394

Prijedlog uredbe

Članak 59. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, kako je navedeno u članku 6. stavku 1. točki (d);

(e)	doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, uključujući sprečavanje tropskih i zoonotskih bolesti i upravljanje njima, kako je navedeno u članku 6. stavku 1. točki (d);

Amandman 395

Prijedlog uredbe

Članak 59. – stavak 1. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)

podizanje komercijalne vrijednosti i kvalitete proizvoda, uključujući poboljšanje kvalitete proizvoda i segmentaciju tržišta te razvoj proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla odnosno proizvoda obuhvaćenih nacionalnim sustavima kvalitete; ti se ciljevi odnose na posebni cilj naveden u članku 6. stavku 1. točki (b);

Amandman 396

Prijedlog uredbe

Članak 59. – stavak 1. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(g)	promidžba i stavljanje na tržište proizvoda iz jednog sektora ili više njih iz članka 40 . točke (f); ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (b) i (c);

(g)	promidžba i stavljanje na tržište proizvoda iz jednog sektora ili više njih iz članka 39 . točke (f); ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (b) i (c);

Amandman 397

Prijedlog uredbe

Članak 59. – stavak 1. – točka h

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)	sprečavanje kriza i upravljanje rizicima , usmjereno na izbjegavanje i rješavanje kriznih situacija na tržištima unutar jednog sektora ili više njih iz članka 39. točke (f); ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b) i (c).

(h)	sprečavanje kriza te ublažavanje rizika i upravljanje njima , usmjereno na izbjegavanje i rješavanje kriznih situacija na tržištima unutar jednog sektora ili više njih iz članka 39. točke (f); ti se ciljevi odnose na posebne ciljeve navedene u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b) i (c).

Amandman 398

Prijedlog uredbe

Članak 59. – stavak 1. – točka ha (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ha)	sprečavanje napada grabežljivaca na stoku;

Amandman 399

Prijedlog uredbe

Članak 59. – stavak 1. – točka hb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(hb)	doprinos strategiji Unije za promicanje proizvodnje proteinskih usjeva, osobito krmiva i mahunastog povrća.

Amandmani 400 i 826cp

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. U pogledu ciljeva iz članka 59. točaka od (a) do (g), države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odabiru jednu od sljedećih vrsta intervencija ili više njih:	1. U pogledu ciljeva iz članka 56. točaka od (a) do (fa) i članka 59. točaka od (a) do (g), države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odabiru dvije od sljedećih vrsta intervencija ili više njih:

Amandmani 401 i 826cp

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka a – podtočka i.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

i.	očuvanje tla, uključujući poboljšanje razine ugljika u tlu;

i.	očuvanje tla i obnova plodnosti i strukture tla , uključujući sprečavanje propadanja tla te poboljšanje sekvestracije ugljika u tlu i smanjenje onečišćivača u gnojidbenim proizvodima ;

Amandman 402

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka a – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ii.	racionalnije korištenje vode i poboljšano gospodarenje vodom, uključujući štednju vode i odvodnju;

ii.	racionalnije korištenje vode i dobro gospodarenje vodom, uključujući štednju vode i odvodnju , kojima se doprinosi dobrom stanju vodnih područja ;

Amandman 403

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka a – podtočka iv.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iv.	ušteda energije i povećanje energetske učinkovitosti;

iv.	ušteda energije i povećanje energetske učinkovitosti uključujući korištenje obnovljivih izvora energije poput održivog korištenja poljoprivrednih ostataka ;

Amandman 404

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka a – podtočka iv.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

iv.a	smanjenje onečišćujućih plinova i stakleničkih plinova;

Amandmani 405 i 826cp

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka a – podtočka v.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

v.	ekološka ambalaža;

v.	ekološka ambalaža i smanjenje ambalažnog otpada ;

Amandmani 406 i 826cp

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka a – podtočka vi.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

vi.	zdravlje i dobrobit životinja;

vi.	biosigurnost, zaštita zdravlja životinja i dobrobit životinja , uključujući održivo upravljanje i sprječavanje tropskih i zoonotskih bolesti ;

Amandman 826cp

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka a – podtočka vii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

vii.	smanjenje stvaranja otpada, racionalnije korištenje nusproizvoda i otpada te poboljšano gospodarenje njima;

vii.	smanjenje stvaranja emisija i otpada, racionalnije korištenje nusproizvoda i otpada te poboljšano gospodarenje njima;

Amandman 407

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka a – podtočka vii.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

vii.a

sprečavanje tropskih i zoonotskih bolesti i upravljanje njima;

Amandmani 408 i 826cp

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka a – podtočka viii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

viii.

poboljšanje otpornosti na nametnike;

viii.

poboljšanje otpornosti na nametnike praksama upravljanja promicanjem integrirane zaštite bilja, uključujući odgovarajuće prakse upravljanja i uzgoja i borbom protiv bolesti životinja ;

Amandmani 409 i 826cp

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka a – podtočka ix.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ix.	smanjenje rizika i učinaka upotrebe pesticida;

ix.	znatno smanjenje upotrebe pesticida te ovisnosti o njima ;

Amandman 826cp

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka a – podtočka ix.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ix.a	poboljšanje otpornosti životinja na bolesti i smanjenje upotrebe antibiotika;

Amandman 410

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka a – podtočka x.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

x.	stvaranje i održavanje staništa pogodnih za bioraznolikost;

x.	stvaranje i održavanje staništa pogodnih za bioraznolikost te promicanje lokalnih sorti ;

Amandman 411

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka a – podtočka x.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(xa)	smanjenje upotrebe antimikrobnih tvari;

Amandman 412

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka a – podtočka x.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(xb)	poboljšanje uvjeta uzgoja, berbe i dostave proizvoda;

Amandman 413

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka a – podtočka x.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(xc)	djelovanja praćenja, poznavanja i nadzora tržišta;

Amandman 414

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka a – podtočka x.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(xd)	sprečavanje napada grabežljivaca na stoku;

Amandmani 415 i 826cp

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	usluge savjetovanja i tehničke pomoći, posebno u pogledu prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja tih promjena;

(b)	usluge savjetovanja i tehničke pomoći, posebno u pogledu kvalitete proizvodnje, bioraznolikosti i okoliša, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, borbe protiv nametnika i bolesti životinja te povećanje otpornosti na njih, kao i povećanja kvalitete proizvoda ;

Amandman 826cp

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	osposobljavanje, uključujući prenošenje znanja i razmjenu najbolje prakse;

(c)	osposobljavanje, uključujući prenošenje znanja i razmjenu najboljih praksi , osobito u pogledu ekološkog uzgoja, tečajeva dizajna u permakulturi i praksi povećanja skladištenja ugljika ;

Amandman 416

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(da)	integrirana proizvodnja;

Amandman 417

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	djelovanja za povećanje održivosti i učinkovitosti prijevoza i skladištenja proizvoda jednog sektora ili više njih iz članka 40 . točke (f);

(e)	djelovanja za povećanje održivosti i učinkovitosti prijevoza i skladištenja proizvoda jednog sektora ili više njih iz članka 39 . točke (f);

Amandman 418

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka h

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)	provedba sustava sljedivosti i certificiranja, posebno praćenje kvalitete proizvoda koji se prodaju krajnjim potrošačima.

(h)	provedba sustava sljedivosti u cijelom lancu proizvodnje i sustava certificiranja, posebno praćenje kvalitete proizvoda koji se prodaju krajnjim potrošačima , uključujući sljedivost podrijetla maslina i ulja u različitim fazama lanca proizvodnje, kao i podataka o metodama proizvodnje;

Amandman 419

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 1. – točka ha (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ha)	provedba fitosanitarnih i veterinarskih protokola treće zemlje.

Amandman 420

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. U pogledu cilja iz članka 59. točke (h), države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odabiru jednu od sljedećih vrsta intervencija ili više njih:	2. U pogledu cilja iz članka 56. točke (f) i članka 59. točke (h), države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odabiru jednu od sljedećih vrsta intervencija ili više njih:

Amandman 421

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu radi učinkovitijeg upravljanja količinama koje se stavljaju na tržište;

(b)	ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu radi učinkovitijeg upravljanja količinama koje se stavljaju na tržište i bolje prilagodbe ponude potražnji ;

Amandman 422

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	zajedničko skladištenje proizvoda koje proizvodi organizacija proizvođača ili njezini članovi;

(c)	zajedničko skladištenje proizvoda koje proizvodi organizacija proizvođača ili njezini članovi te tretiranje proizvoda kako bi se olakšalo njihovo skladištenje ;

Amandmani 423 i 826cp

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 2. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	ponovna sadnja voćnjaka ako je to potrebno nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga prema uputi nadležnog tijela države članice ili radi prilagodbe klimatskim promjenama;

(d)	ponovna sadnja voćnjaka ili maslinika ako je to potrebno nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga prema uputi nadležnog tijela države članice ili radi prilagodbe klimatskim promjenama;

Amandman 424

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 2. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(da)	mjere za podupiranje zdravlja i dobrobiti životinja;

Amandman 425

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 2. – točka db (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(db)	obnavljanje stočnog stoka nakon prisilnog klanja zbog zdravstvenih razloga ili gubitaka prouzročenih prirodnim katastrofama;

Amandman 426

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 2. – točka dc (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(dc)	poboljšanje genetskih resursa;

Amandman 427

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 2. – točka dd (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(dd)	produljenje obveznih sanitarnih prekida na gospodarstvima zbog kriza nastalih zbog bolesti životinja;

Amandman 826cp

Prijedlog uredbe

Članak 60. – stavak 2. – točka h

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)	osiguranje berbe i proizvodnje koje pridonosi zaštiti dohotka proizvođača u slučaju gubitaka prouzročenih prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama te bolestima ili najezdama nametnika, uz istodobno osiguravanje da korisnici poduzmu potrebne mjere za sprečavanje rizika.

(h)

osiguranje berbe i proizvodnje koje pridonosi zaštiti dohotka proizvođača u slučaju gubitaka prouzročenih prirodnim katastrofama, nepovoljnim klimatskim prilikama te bolestima ili najezdama nametnika, uz istodobno osiguravanje da svi korisnici poduzmu potrebne mjere za sprečavanje rizika. Osiguranje se ne daje osim ako proizvođači aktivno ne poduzimaju mjere za smanjenje svojih rizika.

Amandman 428

Prijedlog uredbe

Članak 61. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
7. Države članice osiguravaju da intervencije povezane s ciljem iz članka 59. točke (h) ne premašuju jednu trećinu ukupnih rashoda u okviru operativnih programa organizacija proizvođača ili njihovih udruženja.	7. Države članice osiguravaju da intervencije povezane s ciljem iz članka 59. točke (h) ne premašuju 50 % ukupnih rashoda u okviru operativnih programa organizacija proizvođača ili njihovih udruženja.

Amandman 429

Prijedlog uredbe

Članak 62. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Operativni fondovi	Operativni fondovi organizacija proizvođača

Amandman 430

Prijedlog uredbe

Članak 63. stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1a. Ograničenje od 50 % iz stavka 1. povećava se na 60 % za organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača koji su priznati na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 za prvih pet godina nakon godine priznavanja te za organizacije proizvođača koji djeluju isključivo na područjima s prirodnim ograničenjima.

Amandman 431

Prijedlog uredbe

Članak 64. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	obveze u području okoliša i klime te ostale obveze upravljanja;

(a)	obveze u području poljoprivredno-ekološke održivosti, mjera ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima te ostale obveze upravljanja;

Amandman 432

Prijedlog uredbe

Članak 64. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novoosnovana ruralna poduzeća;

(e)	pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika te osnivanje i razvoj održivih ruralnih poduzeća;

Amandman 433

Prijedlog uredbe

Članak 64. – stavak 1. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ea)	žene u ruralnim područjima;

Amandman 434

Prijedlog uredbe

Članak 64. – stavak 1. – točka h

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)	razmjena znanja i informacija;

(h)	razmjena znanja i informacija; i

Amandmani 435, 1123cp2 i 1165cp2

Prijedlog uredbe

Članak 64. – stavak 1. – točka ha (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ha)	instalacija digitalnih tehnologija;

Amandman 1133

Prijedlog uredbe

Članak 65.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 65.

Obveze u području okoliša i klime te ostale obveze upravljanja

Poljoprivredno-ekološka održivost, mjere ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima te ostale obveze upravljanja koje su dobre za okoliš

1. Države članice mogu dodijeliti plaćanja za obveze u području okoliša i klime te ostale obveze upravljanja u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

1. Države članice mogu dodijeliti plaćanja za obveze u području poljoprivredno-ekoloških održivih praksi , mjera ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima, uključujući upravljanje prirodnim rizicima te ostale obveze upravljanja, kao što su šumarstvo, zaštita i poboljšanje genetskih resursa te zdravlje i dobrobit životinja u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

2. Države članice obveze u području poljoprivrede, okoliša i klime uključuju u svoje strateške planove u okviru ZPP-a.

3. Države članice potporu za ovu vrstu intervencija mogu odobriti na cijelom svojem državnom području, u skladu sa svojim specifičnim nacionalnim, regionalnim ili lokalnim potrebama.

3. Države članice potporu za ovu vrstu intervencija odobravaju na cijelom svojem državnom području, u skladu sa svojim specifičnim nacionalnim, regionalnim ili lokalnim potrebama. Ta je potpora ograničena na maksimalne iznose utvrđene u Prilogu IX.aa.

4. Države članice plaćanja dodjeljuju samo onim poljoprivrednicima i drugim korisnicima koji dobrovoljno pristanu na obveze upravljanja za koje se smatra da su korisne za postizanje posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavku 1.

4. Države članice plaćanja dodjeljuju samo onim poljoprivrednicima, skupinama poljoprivrednika i drugim upraviteljima zemljišta koji dobrovoljno pristanu na obveze upravljanja, kao što je primjerena zaštita vlažnih područja i organskog tla, za koje se smatra da su korisne za postizanje relevantnih posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavku 1. Prioritet mogu imati programi koji su posebno usmjereni na rješavanje lokalnih okolišnih uvjeta i potreba te koji, ovisno o slučaju, doprinose postizanju ciljeva utvrđenih u zakonodavstvu navedenom u Prilogu XI.

5. Za ovu vrstu intervencija države članice dužne su osigurati plaćanja isključivo za pokrivanje obveza koje:

(a)	nadilaze relevantne propisane zahtjeve upravljanja i standarde dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta utvrđene u skladu s poglavljem I. odjeljkom 2. ove glave;

(a)	nadilaze relevantne propisane zahtjeve upravljanja i standarde dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta utvrđene u skladu s poglavljem I. odjeljkom 2. ove glave;

(b)	nadilaze minimalne zahtjeve za korištenje gnojiva i proizvoda za zaštitu bilja, zahtjeve u pogledu dobrobiti životinja te druge obvezne zahtjeve utvrđene nacionalnim pravom i pravom Unije;

(b)	nadilaze relevantne minimalne zahtjeve za korištenje gnojiva i proizvoda za zaštitu bilja, zahtjeve u pogledu dobrobiti životinja, sprječavanja antimikrobne otpornosti te druge relevantne obvezne zahtjeve utvrđene pravom Unije;

(c)	nadilaze uvjete utvrđene za održavanje poljoprivrednih površina u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a);

(c)	nadilaze uvjete utvrđene za održavanje poljoprivrednih površina u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a);

(d)	razlikuju se od obveza za koje su plaćanja dodijeljena u skladu s člankom 28.

(d)	razlikuju se od obveza ili su komplementarne s obvezama za koje su plaćanja dodijeljena u skladu s člankom 28., istodobno osiguravajući da ne dolazi do dvostrukog financiranja.

6. Države članice korisnicima nadoknađuju nastale troškove i gubitak prihoda koji su rezultat preuzimanja obveza. Ako je nužno, mogu pokrivati i trošak transakcije. U opravdanim slučajevima države članice potporu mogu dodijeliti kao paušalnu ili jednokratnu uplatu po jedinici. Plaćanja se dodjeljuju godišnje.

6. Države članice korisnicima nadoknađuju nastale troškove i gubitak prihoda koji su rezultat preuzimanja obveza. Države članice pružaju i financijski poticaj korisnicima te ako je nužno, mogu pokrivati i trošak transakcije. U opravdanim slučajevima države članice potporu mogu dodijeliti kao paušalnu ili jednokratnu uplatu po jedinici po hektaru površine ili po drugoj utvrđenoj jedinici, ovisno o prirodi obveze. Države članice mogu dodijeliti godišnju potporu za programe za cjelovite poljoprivredne programe usmjerene na holističku preobrazbu poljoprivrednih sustava prema ciljevima ovog stavka. Plaćanja se dodjeljuju godišnje.

6.a Razina plaćanja varira ovisno o stupnju ambicioznosti u pogledu održivosti svake prakse ili niza praksi, na temelju nediskriminirajućih kriterija u svrhu pružanja učinkovitog poticaja za sudjelovanje. Države članice mogu također razlikovati plaćanja uzimajući u obzir prirodu ograničenja koje utječe na poljoprivredne aktivnosti kao posljedica preuzimanja obveza i ovisno o različitim sustavima poljoprivredne proizvodnje.

7. Države članice mogu promicati i podupirati zajedničke programe i programe plaćanja na temelju rezultata kako bi potakle poljoprivrednike da ostvare znatno poboljšanje kvalitete okoliša u većem opsegu i na mjerljiv način.

7. Države članice mogu promicati i podupirati dobrovoljne zajedničke programe i kombinaciju obveza upravljanja u obliku lokalnih programa, te programe plaćanja na temelju rezultata, uključujući putem teritorijalnog pristupa kako bi potakle poljoprivrednike i skupine poljoprivrednika da ostvare znatno poboljšanje kvalitete okoliša u većem opsegu i na mjerljiv način. One uspostavljaju sve što je potrebno u smislu savjetovanja, obuke i prijenosa znanja kako bi pomogle poljoprivrednicima koji mijenjaju svoje sustave proizvodnje.

8. Obveze se preuzimaju na razdoblje od pet do sedam godina. Međutim, kada je to potrebno kako bi se postigli ili održali određeni željeni povoljni učinci na okoliš, države članice mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odrediti dulje razdoblje za određene vrste obveza, uključujući mogućnost godišnjeg produljenja nakon isteka početnog razdoblja. U iznimnim i opravdanim slučajevima te za nove obveze koje izravno proizlaze iz obveza izvršenih u početnom razdoblju države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a mogu odrediti kraće početno razdoblje.

8. Obveze se obično preuzimaju na razdoblje od pet do sedam godina. Međutim, kada je to potrebno kako bi se postigli ili održali određeni željeni povoljni učinci na okoliš, među ostalim uzimajući u obzir dugoročnu prirodu šumarstva, države članice mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a odrediti dulje razdoblje za određene vrste obveza, uključujući mogućnost godišnjeg produljenja nakon isteka početnog razdoblja. U iznimnim i opravdanim slučajevima te za nove obveze koje izravno proizlaze iz obveza izvršenih u početnom razdoblju države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a mogu odrediti kraće početno razdoblje.

9. Ako se potpora za ovu vrstu intervencija dodjeljuje za obveze u području poljoprivrede, okoliša i klime, obveze za prijelaz na prakse i metode ekološkog uzgoja kako su utvrđene u Uredbi (EZ) br. 834/2007 ili njihovo zadržavanje te usluge u području šumarstva, okoliša i klime, države članice uspostavljaju plaćanja po hektaru.

9. Ako se potpora za ovu vrstu intervencija dodjeljuje za obveze u području poljoprivrede, okoliša i klime i za obveze za prijelaz na prakse i metode ekološkog uzgoja kako su utvrđene u Uredbi (EZ) br. 834/2007, za integriranu zaštitu bilja, zaštitu agrošumarskih sustava te usluge u području šumarstva, okoliša i klime, države članice uspostavljaju plaćanja po hektaru ili drugoj određenoj mjernoj jedinici ovisno o prirodi obveze.

10. Države članice osiguravaju da osobe koje provode operacije za ovu vrstu intervencija imaju pristup znanju i informacijama neophodnima za provedbu tih operacija.

10. Države članice osiguravaju da osobe koje provode operacije za ovu vrstu intervencija raspolažu relevantnim znanjem i informacijama neophodnima za provedbu tih operacija te da primjereno osposobljavanje bude dostupno onima kojima je potrebno, kao i pristup stručnom znanju kako bi se pomoglo poljoprivrednicima koji se obvezuju promijeniti svoj sustav proizvodnje .

11. Države članice osiguravaju da su intervencije iz ovog članka u skladu s onima dodijeljenima u skladu s člankom 28.

Amandmani 448 i 1166cp1

Prijedlog uredbe

Članak 66. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice mogu dodijeliti plaćanja za prirodna i ostala ograničenja specifična za određeno područje u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a u cilju doprinosa ostvarenju posebnih ciljeva navedenih u članku 6. stavku 1.	1. Države članice mogu dodijeliti plaćanja za prirodna i ostala ograničenja specifična za određeno područje , uključujući planinska područja i otočne regije u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a u cilju doprinosa ostvarenju relevantnih posebnih ciljeva navedenih u članku 6. stavku 1.

Amandmani 449 i 1166cp2

Prijedlog uredbe

Članak 66. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Ta se plaćanja dodjeljuju pravim poljoprivrednicima za područja određena u skladu s člankom 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013.	2. Ta se plaćanja dodjeljuju aktivnim poljoprivrednicima za područja određena u skladu s člankom 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013 te za ratom pogođena područja Republike Hrvatske .

Amandmani 450 i 1166cp2

Prijedlog uredbe

Članak 66. stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2a. U slučaju pravne osobe ili skupine fizičkih ili pravnih osoba, države članice mogu primijeniti potporu na razini članova tih pravnih osoba ili skupina ako nacionalno pravo propisuje prava i obveze pojedinačnih članova koji su usporedivi s onima pojedinačnih poljoprivrednika koji imaju status upravitelja poljoprivrednog gospodarstva, osobito što se tiče njihova gospodarskog, socijalnog i poreznog statusa, pod uvjetom da su doprinijeli jačanju poljoprivrednih struktura dotičnih pravnih osoba ili skupina.

Amandman 451

Prijedlog uredbe

Članak 66. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Države članice plaćanja za ovu vrstu intervencija mogu dodijeliti samo kako bi korisnicima u potpunosti ili djelomično nadoknadile dodatne troškove i gubitak prihoda povezane s prirodnim i ostalim ograničenjima specifičnima za određeno područje na predmetnom području. One mogu pružiti i financijski poticaj korisnicima da se i dalje bave poljoprivredom u tim područjima. Iznos potpore može se prilagoditi kako bi se uzela u obzir ozbiljnost prirodnih ograničenja koja utječu na poljoprivrednu djelatnost i poljoprivredni sustav. Prema potrebi, plaćanjima se također mogu uzeti u obzir socioekonomski i okolišni čimbenici. Države članice osiguravaju da su izračuni prikladni, točni i unaprijed utvrđeni na temelju pravedne metode izračuna.

Amandman 1166cp3

Prijedlog uredbe

Članak 66. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Dodatni troškovi i gubitak prihoda iz stavka 3. izračunavaju se s obzirom na prirodna i ostala ograničenja specifična za određeno područje, u usporedbi s područjima bez prirodnih i ostalih ograničenja specifičnih za određeno područje. Iznos plaćanja može se prilagoditi kako bi se uzela u obzir ozbiljnost ograničenja koja utječu na poljoprivrednu djelatnost različitih sustava proizvodnje. Države članice mogu utvrditi minimalni iznos plaćanja ispod kojeg se potpora ne dodjeljuje. Dodijeljena plaćanja mogu, po potrebi, uzeti u obzir i socioekonomske i okolišne kriterije.

Amandman 452

Prijedlog uredbe

Članak 66. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Plaćanja se dodjeljuju godišnje po hektaru površine.	5. Plaćanja se dodjeljuju godišnje po hektaru površine i ograničena su na minimalne i maksimalne iznose utvrđene u Prilogu IX.aa .

Amandman 1124

Prijedlog uredbe

Članak 67.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 67.

Ograničenja specifična za određeno područje koja proizlaze iz određenih obveznih zahtjeva

1. Države članice mogu dodijeliti plaćanja za ograničenja specifična za određeno područje predviđena zahtjevima koji proizlaze iz provedbe direktiva 92/43/EEZ i 2009/147/EZ ili Direktive 2000/60/EZ u skladu s uvjetima iz ovog članka i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a kako bi se pridonijelo postizanju posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavku 1.

2. Ta se plaćanja mogu dodijeliti poljoprivrednicima, posjednicima šuma i drugim upraviteljima zemljišta za područja s ograničenjima iz stavka 1 .

2. Ta se plaćanja mogu dodijeliti poljoprivrednicima, skupinama poljoprivrednika, posjednicima šuma i skupinama posjednika šuma, vlasnicima šuma i skupinama vlasnika šuma. U opravdanim slučajevima mogu se dodijeliti i drugim upraviteljima zemljišta.

2.a U slučaju pravne osobe ili skupine fizičkih ili pravnih osoba, države članice mogu primijeniti potporu na razini članova tih pravnih osoba ili skupina ako nacionalno pravo propisuje prava i obveze pojedinačnih članova koji su usporedivi s onima pojedinačnih poljoprivrednika koji imaju status upravitelja poljoprivrednog gospodarstva, osobito što se tiče njihova gospodarskog, socijalnog i poreznog statusa, pod uvjetom da su doprinijeli jačanju poljoprivrednih struktura dotičnih pravnih osoba ili skupina.

3. Kod utvrđivanja područja s ograničenjima države članice mogu obuhvatiti sljedeća područja:

(a)	poljoprivredna i šumska područja u okviru mreže Natura 2000 utvrđena u skladu s Direktivom 92/43/EEZ i Direktivom 2009/147/EZ;

(a)	poljoprivredna i šumska područja u okviru mreže Natura 2000 utvrđena u skladu s Direktivom 92/43/EEZ i Direktivom 2009/147/EZ;

(b)

ostala razgraničena zaštićena prirodna područja s ograničenjima u pogledu okoliša koja se primjenjuju na poljoprivrednu proizvodnju ili šume, a koja pridonose primjeni članka 10. Direktive 92/43/EEZ, pod uvjetom da ta područja ne premašuju 5 % područja u okviru mreže Natura 2000 obuhvaćenih teritorijalnim područjem svakog strateškog plana u okviru ZPP-a;

(b)

(c)	poljoprivredna područja uključena u planove upravljanja riječnim slivom u skladu s Direktivom 2000/60/EZ.

(c)	poljoprivredna područja uključena u planove upravljanja riječnim slivom u skladu s Direktivom 2000/60/EZ.

4. Države članice mogu odobriti plaćanja pod ovom vrstom intervencija samo kako bi se korisnicima u cijelosti ili djelomično nadoknadili dodatni troškovi i gubitak prihoda povezan s ograničenjima specifičnima za određeno područje na predmetnom području.

5. Dodatni troškovi i gubitak prihoda iz stavka 4. izračunavaju se kako slijedi:

(a)

u pogledu ograničenja koja proizlaze iz direktiva 92/43/EEZ i 2009/147/EZ, u vezi s ograničenjima koja proizlaze iz zahtjeva izvan relevantnih standarda dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta utvrđenih u ovoj glavi poglavlju 1. odjeljku 2. ove Uredbe te uvjeta utvrđenih za održavanje poljoprivredne površine u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a) ove Uredbe;

(a)

(b)

u pogledu ograničenja koja proizlaze iz Direktive 2000/60/EZ, u vezi s ograničenjima koja proizlaze iz zahtjeva izvan relevantnih propisanih zahtjeva upravljanja, uz iznimku SMR-a 2. iz Priloga III., i standarda dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta utvrđenih u ovoj glavi poglavlju I. odjeljku 2. te uvjeta utvrđenih za održavanje poljoprivredne površine u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a) ove Uredbe;

(b)

u pogledu ograničenja koja proizlaze iz Direktive 2000/60/EZ, u vezi s ograničenjima koja proizlaze iz zahtjeva izvan relevantnih propisanih zahtjeva upravljanja, uz iznimku SMR-a 1. iz Priloga III., i standarda dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta utvrđenih u ovoj glavi poglavlju I. odjeljku 2. te uvjeta utvrđenih za održavanje poljoprivredne površine u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a) ove Uredbe;

6. Plaćanja se dodjeljuju godišnje po hektaru površine.

6. Plaćanja se dodjeljuju godišnje po hektaru površine i ograničena su na maksimalne iznose utvrđene u Prilogu IX.aa.

Amandman 1139

Prijedlog uredbe

Članak 68.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

„Članak 68.

Ulaganja

Članak 68.

Ulaganja

1. Države članice mogu dodijeliti potporu za ulaganja u skladu s uvjetima iz ovog članka i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

1.a U svrhu ostvarivanja prava na potporu u okviru EPFRR-a, aktivnostima ulaganja prethodi procjena očekivanog okolišnog utjecaja u skladu sa pravom koje se odnosi na takvu vrstu ulaganja u područjima u kojima ta ulaganja mogu imati nepovoljan utjecaj na okoliš.

2. Države članice mogu dodijeliti potporu pod ovom vrstom intervencija samo za materijalna i/ili nematerijalna ulaganja koja pridonose postizanju posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6. Potpora sektoru šumarstva temelji se na planu upravljanja šumama ili istovrijednom instrumentu.

2. Države članice mogu dodijeliti potporu pod ovom vrstom intervencija samo za materijalna i/ili nematerijalna ulaganja, između ostaloga ona za kolektivnu primjenu, koja pridonose postizanju relevantnih posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6. Potpora sektoru šumarstva temelji se na planu upravljanja šumama koji uključuje obvezu sadnje vrsta koje su prilagođene lokalnim ekosustavima ili istovrijednom instrumentu u slučaju poljoprivrednih gospodarstava koja premašuju veličinu koju određuju države članice.

2.a Države članice izdvajaju najmanje 30 % potpore iz ovog članka za ulaganja u ciljeve u području okoliša i klime kojima se doprinosi ciljevima iz članka 6. stavka 1. točaka (d), (e) i (f). Države članice tim ulaganjima daju prednost s pomoću veće potpore, ocjenjivanjem s većim brojem bodova i drugim objektivnim kriterijima sa sličnim učinkom.

Države članice mogu uspostaviti prioritet za ulaganja mladih poljoprivrednika iz ovog članka.

3. Države članice utvrđuju popis neprihvatljivih ulaganja i kategorija rashoda, uključujući barem sljedeće:

(a)	kupnja prava na poljoprivrednu proizvodnju;

(a)	kupnja prava na poljoprivrednu proizvodnju;

(b)	kupnja prava na plaćanja;

(b)	kupnja prava na plaćanja;

(c)	kupnja zemljišta uz iznimku kupnje zemljišta za očuvanje okoliša ili zemljišta koje kupuju mladi poljoprivrednici korištenjem financijskih instrumenata;

(c)	kupnja zemljišta uz iznimku kupnje zemljišta za očuvanje okoliša ili zemljišta koje kupuju mladi poljoprivrednici korištenjem financijskih instrumenata;

(d)	kupnja životinja, jednogodišnjih biljaka i njihova sadnja osim onih koje služe za obnovu poljoprivrednog ili šumskog potencijala nakon elementarnih nepogoda i katastrofalnih događaja;

(d)	kupnja životinja , osim onih koje se upotrebljavaju umjesto strojeva za očuvanje okoliša ili zaštitu od velikih predatora.

(da)	kupnja jednogodišnjih biljaka i njihova sadnja osim onih koje služe za obnovu poljoprivrednog ili šumskog potencijala nakon elementarnih nepogoda i katastrofalnih događaja;

(e)	kamate na dug, s izuzetkom onih na bespovratna sredstva dana u obliku subvencija kamatne stope ili subvencija naknada za jamstvo;

(e)	kamate na dug, s izuzetkom onih na bespovratna sredstva dana u obliku subvencija kamatne stope ili subvencija naknada za jamstvo;

(f)	ulaganja u navodnjavanje koja nisu u skladu s postizanjem dobrog stanja vodnih tijela kako je utvrđeno u članku 4. stavku 1. Direktive 2000/60/EZ, uključujući širenje navodnjavanja na vodna tijela čije je stanje definirano kao manje od dobro u relevantnom planu upravljanja riječnim slivom;

(g)	ulaganja u veliku infrastrukturu koja nisu dio strategija lokalnog razvoja;

(g)	ulaganja u veliku infrastrukturu koja nisu dio strategija lokalnog razvoja; Države članice također mogu predvidjeti određena odstupanja za ulaganja u širokopojasnu tehnologiju ako su pruženi jasni kriteriji koji osiguravaju komplementarnost s potporom u okviru drugih instrumenata Unije;

(h)	ulaganja u pošumljavanje koja nisu u skladu s ciljevima u području klime i okoliša u skladu s održivim načelima upravljanja šumama kako je navedeno u paneuropskim smjernicama za pošumljavanje.

(h)	ulaganja u pošumljavanje koja nisu u skladu s ciljevima u području klime i okoliša u skladu s održivim načelima upravljanja šumama kako je navedeno u paneuropskim smjernicama za pošumljavanje.

(ha)	ulaganja koja nisu u skladu sa zakonodavstvom koje se odnosi na zdravlje i dobrobit životinja ili s Direktivom 91/676/EEZ.

(hb)	ulaganja u proizvodnju bioenergije koja nisu u skladu s kriterijima održivosti iz Direktive o obnovljivoj energiji.

Prvi podstavak točke (a), (b), (d) i (g) ne primjenjuju se ako se potpora daje putem financijskih instrumenata.

Odstupajući od točaka od (a) do (h) prvog podstavka, države članice mogu predvidjeti odstupanja za otočne regije, uključujući najudaljenije regije, kako bi se smanjila ograničenja vezana uz udaljenost i izoliranost.

4. Države članice ograničavaju potporu na maksimalnu stopu od 75 % prihvatljivih troškova.

4. Države članice ograničavaju potporu na maksimalnu stopu prihvatljivih troškova utvrđenu u Prilogu IX.aa .

Maksimalna stopa potpore može se povećati za sljedeća ulaganja:

(a)	ulaganja u pošumljavanje i neproduktivna ulaganja povezana s posebnim ciljevima u području klime i okoliša utvrđenima u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f);

(a)	ulaganja u pošumljavanje, stvaranje agrošumarskih sustava i neproduktivna ulaganja , uključujući konsolidaciju zemljišta, povezana s posebnim ciljevima u području klime i okoliša utvrđenima u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f);

(b)	ulaganja u osnovne usluge u ruralnim područjima;

(b)	ulaganja u osnovne usluge u ruralnim područjima;

(c)	ulaganja u obnovu poljoprivrednog ili šumskog potencijala nakon prirodnih katastrofa i elementarnih nepogoda i ulaganja u odgovarajuće preventivne mjere u šumama i ruralnom okruženju.

(c)

ulaganja u obnovu poljoprivrednog ili šumskog potencijala oštećenog nakon požara i drugih prirodnih katastrofa i elementarnih nepogoda , uključujući oluje, poplave, nametnike i bolesti, te obnovu šuma s pomoću razminiranja, i ulaganja u odgovarajuće preventivne mjere u šumama i ruralnom okruženju , kao i ulaganja u održavanje zdravlja šuma;

(ca)	ulaganja u inovativne tehnike i sustave proizvodnje kojima se istodobno pridonosi ciljevima iz članka 6. stavka 1. točaka (a), (b), (d), (e) i (f);

(cb)	ulaganja u zaštitu stada od predatora;

(cc)	ulaganja u najudaljenije regije i područja s prirodnim ograničenjima, uključujući planinska područja i otočne regije;

(cd)	ulaganja vezana uz dobrobit životinja.

Amandman 475

Prijedlog uredbe

Članak 68.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 68.a

Ulaganja u navodnjavanje

1. Ne dovodeći u pitanje članak 68. ove Uredbe, u slučaju navodnjavanja u novim i postojećim navodnjavanim i isušenim područjima, prihvatljivim troškovima smatraju se samo ulaganja koja ispunjavaju uvjete iz ovog članka.

2. Komisija je bila obaviještena o planu upravljanja riječnim slivom, kako se traži u skladu s Direktivom 2000/60/EZ, za cijelo područje na kojem će se ulagati, kao i za sva druga područja čiji okoliš može biti zahvaćen tim ulaganjem. Mjere koje stupaju na snagu na temelju plana upravljanja riječnim slivom u skladu s člankom 11. te Direktive, a koje su relevantne za poljoprivredni sektor, bile su navedene u relevantnom programu mjera.

3. Kao dio ulaganja, treba biti uspostavljen ili se pokrenuti uspostava sustava mjerenja koji, s pomoću mjerila, omogućuje mjerenje upotrebe vode na razini ulaganja koje prima potporu.

4. Ulaganje u poboljšanje postojeće instalacije za navodnjavanje ili elementa infrastrukture za navodnjavanje prihvatljivo je samo ako je ex ante ocijenjeno da pruža minimalno 5 % do 25 % uštede vode u odnosu na tehničke parametre postojeće instalacije ili infrastrukture.

Ako ulaganje zahvaća podzemne ili površinske vode čiji je status manji od dobrog u relevantnom planu upravljanja riječnim slivom isključivo zbog razloga vezanih uz količinu vode:

(a)	ulaganje mora osigurati učinkovito smanjenje potrošnje vode, na razini ulaganja, za barem 50 % od potencijalne uštede vode koja se omogućuje ulaganjem;

(b)	u slučaju ulaganja na jednom poljoprivrednom gospodarstvu, ono također kao rezultat mora imati smanjenje ukupne potrošnje vode na gospodarstvu za barem 50 % od potencijalne uštede vode koja se omogućuje ulaganjem. Ukupna potrošnja vode na gospodarstvu uključuje vodu koju gospodarstvo prodaje.

Niti jedan uvjet iz stavka 4. ne primjenjuje se na ulaganje u postojeću instalaciju koje je usmjereno samo na energetsku učinkovitost ili na ulaganje za stvaranje rezervoara ili na ulaganje u korištenje reciklirane vode koja ne utječe na podzemne ili nadzemne vode.

5. Ulaganje čiji je rezultat neto povećanje navodnjavanog područja te koje utječe na podzemne ili površinske vode prihvatljivo je samo ako:

(a)	status vode nije manji od dobrog u relevantnom planu upravljanja riječnim slivom isključivo zbog razloga vezanih uz količinu vode; i

(b)	ex ante studija utjecaja na okoliš pokazuje da neće biti značajnog negativnog utjecaja na okoliš zbog ulaganja; takvu analizu utjecaja na okoliš, koja se može odnositi i na skupinu gospodarstava, provodi ili odobrava nadležno tijelo.

Područja koja nisu navodnjavana, ali u kojima je u prošlosti bila aktivna instalacija za navodnjavanje, što se utvrđuje i opravdava u programu, mogu se smatrati navodnjavanim područjima za potrebe određivanja neto povećanja navodnjavanog područja.

6. Odstupajući od stavka 5. točke (a), ulaganja čiji je rezultat neto povećanje navodnjavanog područja mogu biti prihvatljiva:

(a)	ako se ulaganje povezuje s ulaganjem u postojeće instalacije za navodnjavanje ili element infrastrukture za navodnjavanje za koji je ex ante ocijenjeno da pruža minimalno 5 % do 25 % uštede vode u odnosu na tehničke parametre postojeće instalacije ili infrastrukture i

(b)	ako se ulaganjem osigurava učinkovito smanjenje potrošnje vode, na razini cijelog ulaganja, za barem 50 % od potencijalne uštede vode koja se omogućuje ulaganjem u postojeću instalaciju ili element infrastrukture.

7. Države članice ograničavaju potporu na maksimalnu stopu od 75 % prihvatljivih troškova. Maksimalna stopa potpore može se povećati za ulaganja u najudaljenije regije i područja s prirodnim ograničenjima, uključujući planinska područja i otočne regije.

Amandman 1168

Prijedlog uredbe

Članak 68.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 68.b

Instalacija digitalnih tehnologija

1. Ne dovodeći u pitanje članak 68. ove Uredbe, države članice mogu dodijeliti potporu za instalaciju digitalnih tehnologija u ruralnim područjima u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a u cilju doprinosa međusektorskom cilju iz članka 5. i posebnim ciljevima navedenima u članku 6.

2. Države članice mogu dodijeliti potporu u okviru ovog oblika intervencija kako bi olakšale instalaciju digitalnih tehnologija u cilju pružanja potpore, među ostalim, preciznoj poljoprivredi, ruralnim poduzećima u okviru strategije pametnih sela, kao i razvoju infrastruktura IKT-a na razini poljoprivrednih gospodarstava;

3. Države članice ograničavaju potporu za instalaciju digitalnih tehnologija na maksimalnu stopu od 30 % prihvatljivih troškova.

Amandman 477

Prijedlog uredbe

Članak 69. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novoosnovana ruralna poduzeća	Pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika te osnivanje i razvoj održivih ruralnih poduzeća

Amandman 478

Prijedlog uredbe

Članak 69. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice mogu dodijeliti potporu za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novoosnovana ruralna poduzeća u skladu s uvjetima iz ovog članka i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a kako bi se pridonijelo postizanju posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6.

1. Države članice mogu dodijeliti potporu za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika ili njihovo uključivanje u postojeća poljoprivredna poduzeća, za nove poljoprivrednike i osnivanje i razvoj ruralnih poduzeća , uključujući za diversifikaciju poljoprivrednih djelatnosti, u skladu s uvjetima iz ovog članka i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a kako bi se pridonijelo postizanju posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6. Potpora iz ovog članka uvjetovana je predstavljanjem poslovnog plana.

Amandman 479

Prijedlog uredbe

Članak 69. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Države članice mogu dodijeliti potporu pod ovom vrstom intervencija samo za pomoć:	2. Države članice mogu dodijeliti potporu u skladu s ovim člankom samo za pomoć:

Amandman 480

Prijedlog uredbe

Članak 69. – stavak 2. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)	pokretanju poslovanja novih poljoprivrednika.

Amandman 481

Prijedlog uredbe

Članak 69. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	osnivanju ruralnih poduzeća povezanih s poljoprivredom i šumarstvom ili diversifikacijom dohotka poljoprivrednog kućanstva ;

(b)	osnivanju i razvoju ruralnih poduzeća povezanih s poljoprivredom, šumarstvom , biogospodarstvom, kružnim gospodarstvom i seoskim turizmom ili diversifikacijom dohotka;

Amandman 482

Prijedlog uredbe

Članak 69. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	osnivanju poduzeća za nepoljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima kao dio strategija lokalnog razvoja.

(c)	osnivanju poduzeća za nepoljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima kao dio strategija lokalnog razvoja od strane poljoprivrednika koji proširuju svoje djelatnosti, kao i mikropoduzeća i malih poduzeća te fizičkih osoba u ruralnim područjima .

Amandman 483

Prijedlog uredbe

Članak 69. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2a. Države članice mogu uspostaviti posebne odredbe kako bi se zajamčilo da mladi poljoprivrednici i novi poljoprivrednici koji se uključuju u skupine poljoprivrednika, organizacije proizvođača ili zadruge ne izgube prednosti zbog uključivanja. Tim se odredbama poštuje načelo proporcionalnosti i utvrđuje sudjelovanje mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika u zadrugama.

Amandman 484

Prijedlog uredbe

Članak 69. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Države članice dodjeljuju potporu u obliku jednokratnih iznosa. Potpora je ograničena na maksimalni iznos od 100 000 EUR i može se kombinirati s financijskim instrumentima.	4. Države članice dodjeljuju potporu u obliku jednokratnih iznosa koji se mogu razlikovati u skladu s objektivnim kriterijima . Potpora je ograničena na maksimalni iznos utvrđen u Prilogu IX.aa i može se kombinirati s financijskim instrumentima.

Amandman 485

Prijedlog uredbe

Članak 69. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	4a. Potpora u skladu s ovim člankom može se isplatiti u više rata.

Amandmani 486, 1152cp1 i 1063

Prijedlog uredbe

Članak 70. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice dodjeljuju potporu za instrumente upravljanja rizikom u skladu s uvjetima iz ovog članka i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.	1. Države članice mogu dodijeliti potporu za instrumente upravljanja rizikom , uzimajući u obzir njihove potrebe i SWOT analize, u skladu s uvjetima iz ovog članka i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Države članice osiguravaju da ova odredba ne šteti privatnim ili javnim nacionalnim instrumentima za upravljanje rizicima.

Amandman 487

Prijedlog uredbe

Članak 70. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Države članice dodjeljuju potporu pod ovom vrstom intervencija kako bi poticale instrumente upravljanja rizikom koji pomažu pravim poljoprivrednicima da upravljaju proizvodnjom i dohodovnim rizicima povezanima s njihovom poljoprivrednom djelatnošću koji su izvan njihove kontrole te koji pridonose postizanju posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6.	2. Potpora pod ovom vrstom intervencija može se dodijeliti kako bi se poticali instrumenti upravljanja rizikom koji pomažu aktivnim poljoprivrednicima da upravljaju proizvodnjom i dohodovnim rizicima povezanima s njihovom poljoprivrednom djelatnošću koji su izvan njihove kontrole te koji pridonose postizanju relevantnih posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6. Navedeni instrumenti mogu se sastojati od sustava upravljanja višestrukim rizikom.
	Osim toga, strategije za ublažavanje rizika potiču se kako bi se povećala otpornost poljoprivrednih gospodarstava od prirodnih rizika i rizika povezanih s klimatskim promjenama te smanjila izloženost nestabilnosti prihoda.

Amandmani 488, 1065 i 1152cp3

Prijedlog uredbe

Članak 70. – stavak 3. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	financijski doprinosi premijama za programe osiguranja;

(a)

financijski doprinosi premijama za programe osiguranja , pokrivanjem gubitaka uzrokovanih nepovoljnim klimatskim prilikama, prirodnim katastrofama ili elementarnim nepogodama, bolestima životinja ili biljaka, okolišnim incidentom, onečišćenjem organskih usjeva, ili mjerom donesenom u skladu s Direktivom 2000/29/EZ, čija je svrha suzbijanje ili sprečavanje bolesti biljaka ili nametnika ;

Amandmani 489, 1067 i 1152cp4

Prijedlog uredbe

Članak 70. – stavak 3. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	financijski doprinosi za uzajamne fondove, uključujući administrativne troškove osnivanja;

(b)

financijski doprinosi za uzajamne fondove, uključujući administrativne troškove osnivanja , u svrhu isplate financijskih naknada poljoprivrednicima za gubitke uzrokovane nepovoljnim klimatskim prilikama, prirodnim katastrofama ili elementarnim nepogodama, bolestima životinja ili biljaka, okolišnim incidentom, onečišćenjem organskih usjeva, ili mjerom donesenom u skladu s Direktivom 2000/29/EZ, čija je svrha suzbijanje ili sprečavanje bolesti biljaka ili nametnika ;

Amandmani 490, 1068 i 1152cp5

Prijedlog uredbe

Članak 70. – stavak 3. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)

financijski doprinosi za instrument stabilizacije prihoda u obliku uzajamnog fonda, kojima se pruža sljedeće:

i.	naknada poljoprivrednicima iz svih sektora u slučaju snažnog pada njihovih prihoda;

ii.	naknada poljoprivrednicima iz određenog sektora u slučaju snažnog pada njihovih prihoda;

Amandmani 948 i 1270

Prijedlog uredbe

Članak 70. – stavak 3. – točka bb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(bb)	financijski doprinos za ublažavanje rizika, primjerice za zaštitu obilježja krajobraza i tla koja pridonose smanjenju rizika kao što su suše, poplave i požari.

Amandmani 491 i 1152cp6

Prijedlog uredbe

Članak 70. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3a. Države članice ograničavaju financijske doprinose za uzajamne fondove navedene u točkama (b) i (ba) stavka 3. na sljedeće elemente:

(a)	administrativne troškove uspostavljanja uzajamnog fonda, u trajanju od najviše tri godine i uz smanjivanje stope;

(b)	iznose plaćene iz uzajamnog fonda u svrhu financijske naknade poljoprivrednicima. Osim toga, financijski doprinos može se odnositi na kamate za komercijalne kredite koje je uzajamni fond podignuo u svrhu isplate financijske naknade poljoprivrednicima u slučaju krize;

(c)	dopune godišnjih uplata u fond;

(d)	početni dionički kapital uzajamnog fonda.

Amandmani 492 i 1152cp7

Prijedlog uredbe

Članak 70. – stavak 4. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	vrsta i pokriće prihvatljivih programa osiguranja i uzajamnih fondova;

(a)	vrsta i pokriće prihvatljivih programa osiguranja i uzajamnih fondova te instrumenata za stabilizaciju prihoda ;

Amandmani 493, 1071, 1152cp8 i 1272

Prijedlog uredbe

Članak 70. – stavak 4. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	metodologija za izračun gubitaka i aktivacijski čimbenici za nadoknadu;

(b)	metodologija za izračun gubitaka i aktivacijski čimbenici za nadoknadu , uključujući upotrebu bioloških, klimatskih ili gospodarskih indeksa koji se primjenjuju na razini gospodarstva ili na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini ;

Amandman 1152cp9

Prijedlog uredbe

Članak 70. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5. Države članice osiguravaju da se potpora dodjeljuje samo za pokriće gubitaka od najmanje 20 % prosječne godišnje proizvodnje ili dohotka poljoprivrednika u prethodnom trogodišnjem razdoblju ili trogodišnjeg prosjeka koji se temelji na prethodnom petogodišnjem razdoblju isključujući najveći i najmanji unos.

5. Države članice osiguravaju da se potpora dodjeljuje samo za pokriće: gubitaka od najmanje 20 % prosječne godišnje proizvodnje predmetnog proizvoda ili dohotka poljoprivrednika u prethodnom trogodišnjem razdoblju ili trogodišnjeg prosjeka koji se temelji na prethodnom petogodišnjem razdoblju isključujući najveći i najmanji unos. Za gubitke u proizvodnji to se razdoblje može produljiti na četverogodišnje razdoblje ili prosjek koji se temelji na prethodnom osmogodišnjem razdoblju isključujući najveći i najmanji unos.

Amandmani 494, 1074 i 1152cp10

Prijedlog uredbe

Članak 70. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
6. Države članice ograničavaju potporu na maksimalnu stopu od 70 % prihvatljivih troškova.	6. Države članice ograničavaju potporu na maksimalnu stopu prihvatljivih troškova utvrđenu u Prilogu IX.aa .

Amandmani 1152cp11 i 1276

Prijedlog uredbe

Članak 70. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

7. Države članice osiguravaju sprječavanje prekomjerne naknade kao rezultat kombinacije intervencija na temelju ovog članka s drugim javnim ili privatnim programima upravljanja rizikom.

7. Države članice osiguravaju provedbu strategija za smanjenje rizika kako bi se povećala otpornost poljoprivrednih gospodarstava na rizike povezane s prirodnim i klimatskim promjenama i kako bi se smanjila izloženost nestabilnosti prihoda, te osim toga osiguravaju sprječavanje prekomjerne naknade kao rezultat kombinacije intervencija na temelju ovog članka s drugim javnim ili privatnim programima upravljanja rizikom.

Amandmani 495, 1076 i 1152cp12

Prijedlog uredbe

Članak 70. – stavak 7.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	7a. One države članice koje uvedu nacionalne sustave osiguranja ili ih već provode prije … [datuma stupanja na snagu ove Uredbe] mogu instrumente iz ovog članka upotrijebiti za pokrivanje rizika koji nisu pokriveni navedenim sustavima.

Amandman 496

Prijedlog uredbe

Članak 71. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice mogu dodijeliti potporu za suradnju u skladu s uvjetima iz ovog članka i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a radi izrade i provedbe projekata operativne skupine Europskog partnerstva za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi iz članka 114. i LEADER-a, lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice iz članka 25. Uredbe (EU) [CPR], te promicali sustavi kvalitete, organizacije ili skupine proizvođača ili drugi oblici suradnje.

Amandmani 497 i 1170cp2

Prijedlog uredbe

Članak 71. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Države članice mogu dodijeliti potporu pod ovom vrstom intervencija samo za promicanje oblika suradnje koja uključuje najmanje dva subjekta i koja pridonosi postizanju posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6.	2. Države članice mogu dodijeliti potporu pod ovom vrstom intervencija samo za promicanje oblika suradnje i održavanje postojećih oblika suradnje koja uključuje najmanje dva subjekta od kojih je barem jedan uključen u poljoprivrednu proizvodnju i koja pridonosi postizanju posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6.

Amandmani 498 i 1170cp2

Prijedlog uredbe

Članak 71. stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2a. Odstupajući od stavka 2., države članice mogu dodijeliti potporu iz EPFRR-a lokalnim akcijskim skupinama koje provode strategiju lokalnog razvoja koja pridonosi postizanju posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6.

Amandmani 499 i 1170cp2

Prijedlog uredbe

Članak 71. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Države članice mogu pod ovom vrstom intervencija pokrivati troškove povezane sa svim aspektima suradnje.	3. Države članice mogu pod ovom vrstom intervencija pokrivati troškove povezane sa svim potrebnim aspektima suradnje , uključujući troškove certifikacije povezane sa sudjelovanjem u sustavu kvalitete Unije .

Amandmani 500 i 1170cp2

Prijedlog uredbe

Članak 71. – stavak 4. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Države članice mogu dodijeliti potporu u svrhu poticanja sustava kvalitete, organizacija ili skupina proizvođača ili druge oblike suradnje u obliku fiksnog iznosa.

Amandman 1170cp3

Prijedlog uredbe

Članak 71. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
7. Kad je riječ o suradnji u kontekstu nasljeđivanja poljoprivrednog gospodarstva države članice mogu dodijeliti potporu samo onim poljoprivrednicima koji su navršili dob za umirovljenje utvrđenu u nacionalnom zakonodavstvu.	7. Kad je riječ o suradnji u kontekstu nasljeđivanja poljoprivrednog gospodarstva , s ciljem pružanja potpore međugeneracijskoj obnovi na razini poljoprivrednih gospodarstava, države članice mogu dodijeliti potporu samo onim poljoprivrednicima kojima ne nedostaje više od pet godina do navršavanja dobi za umirovljenje utvrđene u nacionalnom zakonodavstvu.

Amandmani 501 i 830cp1

Prijedlog uredbe

Članak 71. – stavak 8.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
8. Države članice ograničavaju potporu na najviše sedam godina osim za kolektivne mjere u području okoliša i klime u propisno opravdanim slučajevima kako bi se postigli posebni ciljevi u području klime i okoliša utvrđeni u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f).	8. Države članice ograničavaju potporu na najviše sedam godina osim za kolektivne mjere u području okoliša i klime u propisno opravdanim slučajevima kako bi se postigli posebni ciljevi u području klime i okoliša utvrđeni u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f). Države članice ne podupiru intervencije s negativnim učincima na okoliš.

Amandmani 502 i 1170cp4

Prijedlog uredbe

Članak 71. – stavak 8.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	8a. Lokalne akcijske skupine mogu od nadležne agencije za plaćanja zatražiti isplatu predujma ako je ta mogućnost navedena u strateškom planu. Iznos predujma ne smije prelaziti 50 % iznosa javne potpore povezane s tekućim troškovima i troškovima istraživanja.

Amandman 503

Prijedlog uredbe

Članak 71. – stavak 8.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	8b. Potpora sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, uključujući aktivnosti informiranja i promidžbe te pomoć za osnivanje skupina i organizacija proizvođača ograničena je na najveći iznos naveden u Prilogu IX.aa.

Amandman 830cp2

Prijedlog uredbe

Članak 71. – stavak 8.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	8.c Inicijativom LEADER, koja se navodi kao lokalni razvoj vođen zajednicom utvrđen u stavku 1., omogućuje se aktivno i primarno sudjelovanje poljoprivrednih i/ili šumarskih gospodarstava.

Amandman 504

Prijedlog uredbe

Članak 71.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 71.a Podtematski programi za sustave kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Države članice mogu uspostaviti podtematski program za sustav kvalitete za poljoprivredne proizvode predviđene Uredbom (EU) br. 1151/2012 koji je u skladu s ciljevima iz članka 6. stavka 1.

Amandman 505

Prijedlog uredbe

Članak 72. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice mogu dodijeliti potporu za razmjenu znanja i informacije o poljoprivrednim , šumarskim i ruralnim poduzećima u skladu s uvjetima iz ovog članka i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.	1. Države članice mogu, na pojedinačnoj ili kolektivnoj osnovi u skladu s uvjetima iz ovog članka i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a dodijeliti potporu za razmjenu znanja i informacije o poljoprivredi, šumarstvu, uključujući agrošumarstvo, zaštiti okoliša i klimi, ruralnim poduzećima, pametnim selima i intervencijama u okviru ZPP-a.

Amandman 506

Prijedlog uredbe

Članak 72. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Pod ovom vrstom intervencija države članice mogu pokrivati troškove svih relevantnih aktivnosti za promicanje inovacija, pristupa izobrazbi te savjetovanja, razmjene i širenja znanja i informacija koje pridonose postizanju posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6.	2. Pod ovom vrstom intervencija države članice i Unija mogu pokrivati troškove svih relevantnih aktivnosti za promicanje inovacija, pristupa izobrazbi i savjetovanja, izrade planova i studija te razmjene i širenja znanja i informacija koje pridonose postizanju posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6.

Amandman 507

Prijedlog uredbe

Članak 72. – stavak 3. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice ograničavaju potporu na najviše 75 % prihvatljivih troškova .	Države članice mogu pružiti potporu do maksimalne stope utvrđene u Prilogu IX.aa .

Amandman 508

Prijedlog uredbe

Članak 72. – stavak 3. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Odstupajući od prvog podstavka, u slučaju osnivanja savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva države članice mogu dodijeliti potporu u obliku fiksnog iznosa od najviše 200 000 EUR .	Odstupajući od prvog podstavka, u slučaju osnivanja savjetodavne službe za poljoprivredna gospodarstva države članice mogu dodijeliti potporu do najvećeg iznosa utvrđenog u Prilogu IX.aa .

Amandman 509

Prijedlog uredbe

Članak 72. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Odstupajući od stavka 3., u najudaljenijim regijama i drugim propisno opravdanim slučajevima države članice mogu primijeniti veću stopu ili veći iznos od onog utvrđenog u tom stavku radi postizanja posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6.	Briše se.

Amandman 510

Prijedlog uredbe

Članak 72. – stavak 6.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	6a. Potpora iz ovog članka ne uključuje tečajeve poduke ili obuke koji su sastavni dio uobičajenih propisanih obrazovnih programa ili sustava na razini srednje škole ili na višoj razini.

Amandman 511

Prijedlog uredbe

Članak 72. – stavak 6.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	6b. Tijela koja pružaju usluge prijenosa znanja i informacija posjeduju primjerene kapacitete u smislu stručnosti osoblja i obuke za izvršavanje te zadaće.

Amandman 512

Prijedlog uredbe

Članak 72.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 72.a

Mjere za žene u ruralnim područjima

1. Države članice donose određene mjere usmjerene na promicanje veće uključenosti žena u gospodarstvo ruralnog područja putem intervencija koje su u skladu s postojećom regulativom kako bi se doprinijelo ciljevima iz članka 6. stavka 1.

2. Države članice mogu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a dodijeliti potporu za promicanje uključenosti žena, između ostaloga, u prenošenje znanja i aktivnosti informiranja, savjetodavne službe, ulaganja u fizičku imovinu, osnivanje i razvoj poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih poduzeća, instalaciju digitalnih tehnologija i suradnju.

Amandman 513

Prijedlog uredbe

Članak 72.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 72.b

Izrada strategije pametnih sela

1. S ciljem promicanja digitalizacije i inovacija te olakšavanja razvoja poslovanja, socijalne uključenosti i zapošljavanja u ruralnim područjima, države članice izradit će i provesti strategiju pametnih sela utvrđenu u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a, uzimajući pritom u obzir vrste intervencija utvrđene u članku 64. točkama (a), (b), (d), (e), (g) i (h) te elemente s pomoću kojih se jamče modernizacija i strategije utvrđene u članku 102.

2. Osim vrsta intervencija utvrđenih u stavku 1., države članice osobito bi trebale uzeti u obzir mjere koje se odnose na sljedeća pitanja u ruralnim područjima:

(a)	digitalizaciju ruralnog gospodarstva;

(b)	preciznu poljoprivredu;

(c)	izradu digitalnih platformi;

(d)	ruralnu mobilnost;

(e)	socijalne inovacije;

(f)	razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja na lokalnoj razini te podupiranje razvoja energetskih zadruga;

3. Države članice osobito bi trebale uzeti u obzir koordinaciju između EPFRR-a i ostalih europskih strukturnih i investicijskih fondova, kako je utvrđeno u članku 98. stavku (d) točki (iii).

4. Države članice mogu obuhvatiti svoju strategiju pametnih sela integriranim strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, kako je utvrđeno u članku 25. točki (c) Uredbe (EU) 2018/xxxx [novi CPR].

Amandman 514

Prijedlog uredbe

Članak 73. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Upravljačko tijelo strateškog plana u okviru ZPP-a ili druga imenovana posrednička tijela definiraju kriterije odabira za intervencije koje se odnose na sljedeće vrste intervencija: ulaganja, pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novoosnovana ruralna poduzeća, suradnja te razmjena znanja i informacije, nakon savjetovanja s Odborom za praćenje iz članka 111. Kriterijima odabira mora se osigurati jednako postupanje prema svim podnositeljima zahtjeva, učinkovito korištenje financijskih sredstava i usmjeravanje potpore u skladu sa svrhom intervencija.

Upravljačko tijelo strateškog plana u okviru ZPP-a ili , prema potrebi, regionalna upravljačka tijela, ili druga imenovana posrednička tijela definiraju kriterije odabira za intervencije koje se odnose na sljedeće vrste intervencija: ulaganja, pokretanje poslovanja mladih i novih poljoprivrednika, osnivanje ruralnih poduzeća, suradnja te razmjena znanja i informacije , posebne mjere za žene u ruralnim područjima i instalacija digitalnih tehnologija , nakon savjetovanja s Odborom za praćenje iz članka 111. Kriterijima odabira mora se osigurati jednako postupanje prema svim podnositeljima zahtjeva, učinkovito korištenje financijskih sredstava i usmjeravanje potpore u skladu sa svrhom intervencija.

Amandman 515

Prijedlog uredbe

Članak 73. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice mogu odlučiti ne primjenjivati kriterije odabira za intervencije ulaganja koje su jasno usmjerene na zaštitu okoliša ili su realizirane u vezi s aktivnostima obnavljanja.	Države članice mogu odlučiti ne primjenjivati kriterije odabira za ulaganja u vezi s aktivnostima obnavljanja nakon elementarnih nepogoda .

Amandman 516

Prijedlog uredbe

Članak 73. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Kriteriji odabira ne trebaju se definirati za operacije koje su dobile oznaku kvalitete Pečat izvrsnosti u okviru programa Obzor 2020+ ili Obzor Europa ili su odabrane u okviru programa Life+, pod uvjetom da su te operacije u skladu sa strateškim planom u okviru ZPP-a.	Briše se.

Amandman 1173

Prijedlog uredbe

Članak 73. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5. Operacije se ne odabiru za potporu ako su fizički završene ili u cijelosti provedene prije nego što je zahtjev za financiranje na temelju strateškog plana u okviru ZPP-a podnesen Upravljačkom tijelu, neovisno o tome jesu li izvršena sva povezana plaćanja.

Odstupajući od prvog podstavka, operacije povezane s ekološkim, zaštitnim i rekreacijskim ciljevima koje se odnose na ranu njegu sadnica i njegu mladih stabala mogu biti odabrane za potporu ako su fizički dovršene prije no što je zahtjev za financiranje podnesen tijelu.

Takve operacije nisu obvezne ili se smatra da imaju poticajan učinak u sljedećim slučajevima:

i.	ako se programom potpore utvrđuje pravo na potporu u skladu s objektivnim kriterijima i bez daljnje primjene diskrecijskog prava države članice; ako je uvjet za dodjelu potpore to da proračunska sredstva za program potpore nisu potpuno iskorištena;

ii.	ako je program potpore donesen i bio je na snazi prije nastanka prihvatljivih troškova korisnika;

iii.	ako program potpore obuhvaća samo lokacije na kojima je uspostavljena nova šuma u skladu s nacionalnim zakonodavstvom te je o tome obaviješteno nadležno tijelo; i

iv.	ako program potpore obuhvaća samo mjere koje se temelje na planu gospodarenja šumama ili istovjetnom dokumentu.

Amandman 517

Prijedlog uredbe

Članak 74. – stavak 5. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Ako su poljoprivrednici pogođeni ozbiljnim klimatskim uvjetima i/ili krizom tržišta, plaćanja iz točke (a) ovog stavka mogu se osigurati na temelju obrtnog kapitala.

Amandman 518

Prijedlog uredbe

Članak 74. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	5a. Ako se sredstva iz ovog članka ne upotrebljavaju ili su vraćena iz financijskog instrumenta, treba ih zadržati radi upotrebe u dijelu strateškog plana u okviru ZPP-a koji se odnosi na ruralni razvoj.

Amandman 519

Prijedlog uredbe

Članak 75.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
[…]	Briše se.

Amandman 520

Prijedlog uredbe

Članak 78. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ova Uredba dopunjuje dodatnim zahtjevima uz one iz ovog poglavlja u vezi s uvjetima dodjeljivanja potpore za sljedeće vrste intervencija u području ruralnog razvoja:

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se dopunjuje Prilog IX.a u pogledu najmanjih i najvećih ograničenja za plaćanja u skladu s ovim poglavljem.

(a)	obveze upravljanja iz članka 65.;

(b)	ulaganja iz članka 68.;

(c)	suradnja iz članka 71.

Amandman 521

Prijedlog uredbe

Članak 79. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Rashodi EFJP-a i EPFRR-a	Financijska sredstva EFJP-a i EPFRR-a

Amandman 522

Prijedlog uredbe

Članak 79. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Iz EFJP-a financiraju se vrste intervencija koje se odnose na sljedeće:	1. Financijska omotnica EPFRR-a za razdoblje 2021.–2027. iznosi 286 143 milijuna EUR u cijenama za 2018. (322 511 milijuna EUR u tekućim cijenama).
	Unutar te financijske omotnice i ne dovodeći u pitanje odredbe glave II. poglavlja I. Uredbe (EU) [HzR], iz EFJP-a se financiraju vrste intervencija koje se odnose na sljedeće:

Amandman 523

Prijedlog uredbe

Članak 79. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Iz EPFRR-a financiraju se vrste intervencija iz glave III. poglavlja IV.	2. Financijska omotnica Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) za razdoblje 2021.–2027. iznosi 96 712 milijuna EUR u cijenama za 2018. (109 000 milijuna EUR u tekućim cijenama).
	Iz EPFRR-a financiraju se vrste intervencija iz glave III. poglavlja IV. , tehnička pomoć na inicijativu države članice kako je navedeno u članku 112. i tehnička pomoć na inicijativu Komisije kako je navedeno u članku 83. stavku 2.

Amandman 524

Prijedlog uredbe

Članak 80. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Rashodi su prihvatljivi za doprinos iz EFJP-a i EPFRR-a od 1. siječnja u godini nakon godine u kojoj je Komisija odobrila strateški plan u okviru ZPP-a.	1. Rashodi su prihvatljivi za doprinos iz EFJP-a i EPFRR-a nakon što Komisija odobri strateški plan u okviru ZPP-a.

Amandman 525

Prijedlog uredbe

Članak 80. – stavak 2. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Rashodi koji postanu prihvatljivi kao rezultat izmjene strateškog plana u okviru ZPP-a prihvatljivi su za doprinos iz EPFRR-a od datuma podnošenja zahtjeva za izmjenu Komisiji.	Rashodi koji postanu prihvatljivi kao rezultat izmjene strateškog plana u okviru ZPP-a prihvatljivi su za doprinos iz EPFRR-a i EFJP-a od datuma podnošenja zahtjeva za izmjenu Komisiji.

Amandman 526

Prijedlog uredbe

Članak 80. – stavak 2. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Odstupajući od članka 73. stavka 5. i od prvog podstavka, u slučaju kriznih mjera koje se provode zbog elementarnih nepogoda, katastrofalnih događaja ili nepovoljnih klimatskih prilika ili znatnih i naglih promjena socioekonomskih uvjeta u državi članici ili regiji, u strateškom planu u okviru ZPP-a može se predvidjeti da prihvatljivost rashoda financiranih iz EPFRR-a povezanih s izmjenama plana može započeti od datuma nastanka događaja.

Odstupajući od članka 73. stavka 5. i od prvog podstavka, u slučaju kriznih mjera koje se provode zbog elementarnih nepogoda, katastrofalnih događaja , uključujući požare, sušu i poplave, ili nepovoljnih klimatskih prilika , epidemija ili znatnih i naglih promjena socioekonomskih uvjeta u državi članici ili regiji, u strateškom planu u okviru ZPP-a može se predvidjeti da prihvatljivost rashoda financiranih iz EPFRR-a povezanih s izmjenama plana može započeti od datuma nastanka događaja.

Amandman 527

Prijedlog uredbe

Članak 80. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Rashodi su prihvatljivi za doprinos iz EPFRR-a ako su nastali korisniku i plaćeni su do 31. prosinca [ 2029 .]. Osim toga, rashodi su prihvatljivi za doprinos iz EPFRR-a samo ako je agencija za plaćanje zaista isplatila relevantnu pomoć do 31. prosinca [ 2029 .].	3. Rashodi su prihvatljivi za doprinos iz EPFRR-a ako su nastali korisniku i plaćeni su do 31. prosinca [ 2030 .]. Osim toga, rashodi su prihvatljivi za doprinos iz EPFRR-a samo ako je agencija za plaćanje zaista isplatila relevantnu pomoć do 31. prosinca [ 2030 .].

Amandman 528

Prijedlog uredbe

Članak 82. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Financijska pomoć Unije za vrste intervencija u sektoru hmelja dodijeljena Njemačkoj iznosi 2 188 000 EUR godišnje.	3. Financijska pomoć Unije za vrste intervencija u sektoru hmelja dodijeljena Njemačkoj iznosi X EUR godišnje.

Amandman 529

Prijedlog uredbe

Članak 82. – stavak 4. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	10 666 000 EUR godišnje za Grčku;

(a)	X EUR godišnje za Grčku;

Amandman 530

Prijedlog uredbe

Članak 82. – stavak 4. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	554 000 EUR godišnje za Francusku; i

(b)	X EUR godišnje za Francusku; i

Amandman 531

Prijedlog uredbe

Članak 82. – stavak 4. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	34 590 000 EUR godišnje za Italiju.

(c)	X EUR godišnje za Italiju.

Amandman 532

Prijedlog uredbe

Članak 82. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
7. Države članice mogu u 2023. revidirati svoje odluke iz stavka 6. u sklopu zahtjeva za izmjenu svojih strateških planova u okviru ZPP-a iz članka 107.	7. Dvije godine od dana stupanja na snagu njihovih strateških planova države članice mogu revidirati svoje odluke iz stavka 6. u sklopu zahtjeva za izmjenu svojih strateških planova u okviru ZPP-a iz članka 107.

Amandman 533

Prijedlog uredbe

Članak 83. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Ukupni iznos potpore Unije za vrste intervencija u području ruralnog razvoja u skladu s ovom Uredbom za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. iznosi 78 811 milijuna EUR u tekućim cijenama u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom za godine od 2021. do 2027 (38).	1. Ukupni iznos potpore Unije za vrste intervencija u području ruralnog razvoja u skladu s ovom Uredbom za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. iznosi 109 000 milijuna EUR u tekućim cijenama u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom za godine od 2021. do 2027 (38).

Amandman 534

Prijedlog uredbe

Članak 85. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. U strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuje se jedinstvena stopa doprinosa iz EPFRR-a koja se primjenjuje na sve intervencije.	1. U strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuje se jedinstvena stopa doprinosa iz EPFRR-a za potporu za intervencije u svim regijama koje odgovaraju razini 2 zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku („regije razine NUTS 2”) uspostavljenoj Uredbom (EZ) br. 1059/2003 .

Amandman 535

Prijedlog uredbe

Članak 85. stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1a. Sredstva iz EPFRR-a raspodjeljuju se između sljedeće tri kategorije regija razine NUTS 2:

(a)	slabije razvijene regije, čiji je BDP po stanovniku manji od 75 % prosječnog BDP-a država EU-27 („slabije razvijene regije”);

(b)	tranzicijske regije, čiji je BDP po stanovniku između 75 % i 100 % prosječnog BDP-a država EU-27 („tranzicijske regije”);

(c)	razvijenije regije, čiji je BDP po stanovniku iznad 100 % prosječnog BDP-a država EU-27 („razvijenije regije”).

Razvrstavanje regija prema jednoj od triju kategorija regija određuje se na osnovi toga u kakvom su odnosu BDP po stanovniku svake regije, izmjeren prema standardu kupovne moći (PPS) i izračunat na temelju podataka Unije za razdoblje 2014.–2016., i prosječni BDP država EU-27 za isto referentno razdoblje.

Amandman 536

Prijedlog uredbe

Članak 85. – stavak 2. – podstavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	70 % prihvatljivih javnih rashoda u najudaljenijim regijama i na manjim egejskim otocima u smislu Uredbe (EU) br. 229/2013;

(a)	85 % prihvatljivih javnih rashoda u najudaljenijim regijama i na manjim egejskim otocima u smislu Uredbe (EU) br. 229/2013;

Amandman 537

Prijedlog uredbe

Članak 85. – stavak 2. – podstavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	70 % prihvatljivih javnih rashoda u slabije razvijenim regijama;

(b)	85 % prihvatljivih javnih rashoda u slabije razvijenim regijama;

Amandman 538

Prijedlog uredbe

Članak 85. – stavak 2. – podstavak 1. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	65 % za tranzicijske regije;

Amandman 539

Prijedlog uredbe

Članak 85. – stavak 2. – podstavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	65 % prihvatljivih rashoda za plaćanja iz članka 66.;

(c)	75 % prihvatljivih rashoda za plaćanja iz članka 66.;

Amandman 540

Prijedlog uredbe

Članak 85. – stavak 2. – podstavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	43 % prihvatljivih javnih rashoda u ostalim regijama.

(d)	53 % prihvatljivih javnih rashoda u ostalim regijama.

Amandman 541

Prijedlog uredbe

Članak 85. – stavak 3. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

80 % za obveze upravljanja iz članka 65. ove Uredbe, za plaćanja u skladu s člankom 67. ove Uredbe, za neproduktivna ulaganja iz članka 68. ove Uredbe, za potporu Europskom partnerstvu za inovacije iz članka 71. ove Uredbe i za LEADER, lokalni razvoj pod vodstvom zajednice iz članka 25. Uredbe (EU) [CPR];

(a)

90 % za obveze upravljanja iz članka 65. ove Uredbe, za plaćanja u skladu s člankom 67. ove Uredbe, za ulaganja iz članka 68. ove Uredbe, koja su povezana s pošumljavanjem i posebnim ciljevima u području klime i okoliša navedenima u članku 6., stavku 1., točkama (d), (e) i (f), za operacije iz članka 69., stavka 2. točke (a), za potporu Europskom partnerstvu za inovacije iz članka 71. ove Uredbe i za LEADER, lokalni razvoj pod vodstvom zajednice iz članka 25. Uredbe (EU) [CPR] , za operacije iz članka 72., za operacije koje primaju potporu putem instrumenata financiranja, za mjere iz članka 72.a (novi) i za nenaseljena područja.

Amandman 542

Prijedlog uredbe

Članak 85. – stavak 3. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	100 % za operacije za koje se osiguravaju financijska sredstva prenesena u EPFRR u skladu s člancima 15 . i 90. ove Uredbe.

(b)	100 % za operacije za koje se osiguravaju financijska sredstva prenesena u EPFRR u skladu s člankom 90. ove Uredbe , ako se tim operacijama pristupa rješavanju posebnih ciljeva u području klime i okoliša iz članka 6 . stavka 1. točaka (d), (e) i (f) .

Amandman 1134

Prijedlog uredbe

Članak 86.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 86.

Minimalna i maksimalna dodjela financijskih sredstava

1. Najmanje 5 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a kako je utvrđeno u Prilogu IX. namijenjeno je za LEADER, lokalni razvoj pod vodstvom zajednice iz članka 25. Uredbe (EU) [CPR].

2. Najmanje 30 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a kako je utvrđeno u Prilogu IX. namijenjeno je za intervencije koje se odnose na posebne ciljeve u području klime i okoliša utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) ove Uredbe, isključujući intervencije na temelju članka 66 .

2. Najmanje 35 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a kako je utvrđeno u Prilogu IX. namijenjeno je za sve vrste intervencija koje se odnose na posebne ciljeve u području klime i okoliša utvrđene u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e), (f) i (i) ove Uredbe.

Najviše 40 % plaćanja dodijeljenih u skladu s člankom 66. može se uzeti u obzir u svrhu izračuna ukupnog doprinosa iz EPFRR-a iz prvog podstavka.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na najudaljenije regije.

2.a. Najmanje 30 % ukupnih doprinosa iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a kako je utvrđeno u Prilogu IX. namijenjeno je za intervencije iz članaka 68., 70., 71. i 72. za posebne ciljeve usmjerene na razvoj pametnog, otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede kako je definirano u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) ove Uredbe.

3. Maksimalno 4 % ukupnog doprinosa iz EPFRR-a za strateški plan u okviru ZPP-a kako je utvrđeno u Prilogu IX. može se koristiti za financiranje aktivnosti tehničke pomoći na inicijativu države članice kako je navedeno u članku 112.

Doprinos iz EPFRR-a može se povećati na 6 % za strateške planove u okviru ZPP-a ako ukupni iznos potpore Unije za ruralni razvoj iznosi najviše 90 milijuna EUR.

Povrat za tehničku pomoć vrši se kao financiranje uz primjenu paušalne stope u skladu s člankom 125. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU/Euratom …/…[nova Financijska uredba] u okviru međuplaćanja u skladu s člankom 30. Uredbe (EU) [HzR]. Ta paušalna stopa predstavlja postotak utvrđen u strateškom planu u okviru ZPP-a za tehničku pomoć ukupnih prijavljenih rashoda.

4. Za svaku državu članicu minimalni iznos utvrđen u Prilogu X. namijenjen je za doprinos posebnom cilju „privlačenja mladih poljoprivrednika i olakšavanja poslovnog razvoja” utvrđenom u članku 6. stavku 1. točki (g). Na temelju analize situacije u smislu prednosti, nedostataka, prilika i prijetnji („SWOT analiza”) i utvrđivanja potreba na koje se treba usmjeriti, iznos se koristi za sljedeće vrste intervencija:

4. Države članice moraju namijeniti minimalno iznose utvrđene u Prilogu X. za dodatnu potporu dohotku za mlade poljoprivrednike kako je utvrđeno u članku 27.

(a)	dodatna preraspodijeljena potpora dohotku za mlade poljoprivrednike kako je utvrđeno u članku 27.;

(b)	pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika iz članka 69.

4.a Države članice rezerviraju najmanje 60 % iznosa utvrđenih u Prilogu VII. za:

(a)	osnovnu potporu dohotku za održivost kako je navedeno u glavi III. poglavlju II. pododjeljku 2.;

(b)	preraspodjelu plaćanja kako je navedeno u glavi III. poglavlju II. odjeljku 2. pododjeljku 3.;

(c)	intervencije za proizvodno vezanu potporu dohotku kako je navedeno u glavi III. poglavlju II. odjeljku 2. pododjeljku 1.;

(d)	vrste intervencija u drugim sektorima kako je navedeno u glavi III. poglavlju III. pododjeljku 7.

Iznimno, ako država članica iskoristi mogućnost predviđenu u članku 90. stavku 1. prvom podstavku točki (a) za iznos koji je namijenjen u skladu s prvim stavkom, ona može smanjiti minimalni iznos koji je odredila u skladu s prvim podstavkom za povećani iznos.

4.b Najmanje 6 % iznosa utvrđenih u Prilogu VII. namijenjeno je za pružanje potpore za preraspodijeljeno plaćanje iz članka 26.

4.c Najmanje 30 % ukupnih dodijeljenih sredstava utvrđenih u Prilogu VII. za razdoblje od 2023. do 2027. namijenjeno je programima za klimu, okoliš i dobrobit životinja iz članka 28.

Države članice mogu namijeniti različite iznose za svaku kalendarsku godinu, ispod ili iznad postotka koji je država članica utvrdila u skladu s prvom rečenicom, pod uvjetom da zbroj svih godišnjih iznosa odgovara tom postotku.

Iznimno, ako država članica iskoristi mogućnost predviđenu u članku 90. stavku 1. prvom podstavku točki (a) za iznos koji je namijenjen u skladu s iznosom rezerviranim prema članku 28., ona može smanjiti minimalni iznos koji je odredila u skladu s prvim podstavkom za povećani iznos.

5. Indikativna dodjela financijskih sredstava za intervencije za proizvodno vezanu potporu dohotku iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2. pododjeljka 1. ograničava se na najviše 10 % iznosa utvrđenih u Prilogu VII. Države članice mogu prenijeti dio sredstava kako bi povećale maksimalni iznos dodijeljenih sredstava utvrđen u članku 82. stavku 6. ako ta dodijeljena sredstva nisu dostatna za financiranje intervencija koje su navedene u glavi III. poglavlju III. odjeljku 7.

Odstupajući od prvog podstavka, države članice koje su u skladu s člankom 53. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013 u svrhu dobrovoljne proizvodno vezane potpore koristile više od 13 % svoje godišnje nacionalne gornje granice utvrđene u Prilogu II. toj uredbi, mogu donijeti odluku o korištenju više od 10 % iznosa utvrđenog u Prilogu VII. za proizvodno vezanu potporu dohotku. Postotak koji iz toga proizlazi ne premašuje postotak koji je odobrila Komisija odobrila za dobrovoljnu proizvodno vezanu potporu za godinu zahtjeva 2018.

Postotak iz prvog podstavka može se povećati za najviše 2 % pod uvjetom da se iznos za koji se premašuje postotak od 10 % dodijeli za potporu za proteinske usjeve iz glave III. poglavlja II. odjeljka 2. pododjeljka 1.

Iznos uključen u odobreni strateški plan u okviru ZPP-a koji proizlazi iz primjene prvog i drugog podstavka jest obvezujući.

6. Ne dovodeći u pitanje članak 15. Uredbe (EU) [HzR], maksimalni iznos koji se može dodijeliti u državi članici prije primjene članka 15. ove Uredbe u skladu s glavom III. poglavlje II. odjeljkom 2. pododjeljkom 1. ove Uredbe u kalendarskoj godini ne prelazi iznose utvrđene u strateškom planu u okviru ZPP-a u skladu sa stavkom 6 .

7. Države članice mogu u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a odlučiti da će koristiti određeni udio dodijeljenih sredstava EPFRR-a kako bi se povećala potpora i primijenili integrirani strateški projekti za zaštitu prirode kako je definirano u [Uredba o programu LIFE] te financirale mjere u pogledu transnacionalne mobilnosti ljudi u svrhu učenja u području poljoprivrednog i ruralnog razvoja s naglaskom na mlade poljoprivrednike, u skladu s [Uredba o Erasmusu].

7. Države članice mogu u svojem strateškom planu u okviru ZPP-a odlučiti da će koristiti određeni udio dodijeljenih sredstava EPFRR-a kako bi se povećala potpora i primijenili integrirani strateški projekti za zaštitu prirode kako je definirano u [Uredba o programu LIFE] ako su uključene poljoprivredne zajednice, financirale mjere u pogledu transnacionalne mobilnosti ljudi u svrhu učenja u području poljoprivrednog i ruralnog razvoja s naglaskom na mlade poljoprivrednike, u skladu s [Uredba o Erasmusu], te žene u ruralnim područjima .

Amandman 1135

Prijedlog uredbe

Članak 87.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 87.

Praćenje rashoda za klimu

1. Na temelju informacija koje dostavljaju države članice Komisija ocjenjuje doprinos politike ciljevima u pogledu klimatskih promjena s pomoću jednostavne i zajedničke metodologije.

1. Na temelju informacija koje dostavljaju države članice Komisija ocjenjuje doprinos politike ciljevima u pogledu klimatskih promjena s pomoću međunarodno priznate zajedničke metodologije.

2. Doprinos ciljnoj vrijednosti rashoda procjenjuje se primjenom posebnih pondera diferenciranih ovisno o tome čini li potpora znatan ili osrednji doprinos ciljevima u pogledu klimatskih promjena. Ti su ponderi sljedeći:

(a)	40 % za rashode u skladu s osnovnom potporom dohotku za održivost i dodatnom potporom dohotku iz glave III. poglavlja II. odjeljka II. pododjeljaka 2. i 3.;

(b)	100 % za rashode u skladu s programima za klimu i okoliš iz glave III. poglavlja II. odjeljka II. pododjeljka 4.;

(c)	100 % za rashode za intervencije iz članka 86. stavka 2. prvog podstavka;

(d)	40 % za rashode za područja s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima iz članka 66.

2.a Komisija razvija znanstveno utemeljenu i međunarodno priznatu zajedničku metodologiju za preciznije praćenje rashoda u vezi s klimatskim i okolišnim ciljevima, uključujući biološku raznolikost, te ocjenjuje procijenjeni doprinos različitih vrsta intervencija u okviru preispitivanja u sredini razdoblja iz članka 139.a.

Amandman 1175

Prijedlog uredbe

Članak 88. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	1a. Planirani jedinični iznosi iz stavka 1. jedinstveni su ili prosječni, kako utvrde države članice.

Amandman 554

Prijedlog uredbe

Članak 89. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Postotak odstupanja jest postotak za koji realizirani prosjek ili jedinstveni jedinični iznos smije prelaziti planirani prosjek ili jedinstveni jedinični iznos iz strateškog plana u okviru ZPP-a.	Postotak odstupanja jest postotak za koji realizirani prosjek ili jedinstveni indikativni jedinični iznos smije prelaziti planirani prosjek ili jedinstveni indikativni jedinični iznos iz strateškog plana u okviru ZPP-a.

Amandman 555

Prijedlog uredbe

Članak 89. – stavak 1. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Za svaku intervenciju u obliku izravnih plaćanja realizirani prosjek ili jedinstveni jedinični iznos nije nikad niži od planiranog jediničnog iznosa osim ako realizirano ostvarenje premašuje planirano ostvarenje kako je utvrđeno u strateškom planu u okviru ZPP-a.	Za svaku intervenciju u obliku izravnih plaćanja realizirani prosjek ili jedinstveni indikativni iznos nije nikad niži od planiranog indikativnog iznosa osim ako realizirano ostvarenje premašuje planirano ostvarenje kako je utvrđeno u strateškom planu u okviru ZPP-a.

Amandman 556

Prijedlog uredbe

Članak 89. – stavak 1. – podstavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Ako su unutar intervencije definirani različiti jedinični iznosi, taj podstavak primjenjuje se na svaki jedinstveni ili prosječni jedinični iznos te intervencije.	Ako su unutar intervencije definirani različiti indikativni jedinični iznosi, taj podstavak primjenjuje se na svaki jedinstveni ili prosječni indikativni jedinični iznos te intervencije.

Amandman 557

Prijedlog uredbe

Članak 89. stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	2a. Države članice mogu preraspodijeliti iznose u okviru vrsta intervencija.

Amandman 1136

Prijedlog uredbe

Članak 90.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 90.

Fleksibilnost između dodjele sredstava za izravna plaćanja i dodjele sredstava za EPFRR

1. Kao dio svojeg prijedloga strateškog plana u okviru ZPP-a iz članka 106. stavka 1. države članice mogu odlučiti o prijenosu:

(a)	do 15 % sredstava dodijeljenih državi članici za izravna plaćanja utvrđena u Prilogu IV. nakon odbitka dodijeljenih sredstava za pamuk utvrđenih u Prilogu VI. za kalendarske godine od 2021 . do 2026. u dodijeljena sredstva države članice za EPFRR u financijskim godinama 2022. – 2027.; ili

(a)

do 12 % ukupnih sredstava dodijeljenih državi članici za izravna plaćanja utvrđena u Prilogu IV. nakon odbitka dodijeljenih sredstava za pamuk utvrđenih u Prilogu VI. za kalendarske godine od 2023. do 2026. i prebačenih u dodijeljena sredstva države članice za EPFRR u financijskim godinama 2024. – 2027., pod uvjetom da države članice koriste odgovarajuće povećanje za poljoprivredno-ekološke intervencije iz članka 65 čiji su korisnici poljoprivrednici; ili

(b)	do 15 % dodijeljenih sredstava države članice za EPFRR u financijskim godinama 2022. – 2027. u dodijeljena sredstva države članice za izravna plaćanja utvrđena u Prilogu IV. za kalendarske godine od 2021. do 2026.

(b)	do 5 % dodijeljenih sredstava države članice za EPFRR u financijskim godinama 2024. – 2027. u dodijeljena sredstva države članice za izravna plaćanja utvrđena u Prilogu IV. za kalendarske godine od 2023. do 2026., pod uvjetom da se odgovarajuće povećanje dodijeli za operacije obuhvaćene člankom 28.

Postotak prijenosa iz dodijeljenih sredstava države članice za izravna plaćanja u dodijeljena sredstva za EPFRR iz prvog podstavka može se povećati za:

Odstupajući od točke (b) prvog podstavka, države članice čiji je nacionalni prosječni iznos po hektaru ispod prosjeka Unije mogu prenijeti do 12 % dodijeljenih sredstava EPFRR-a u svoja dodijeljena sredstva za izravna plaćanja. Međutim, prijenos ne smije biti veći od iznosa potrebnog za usklađivanje nacionalnog prosječnog iznosa po hektaru s prosjekom Unije. U cijelosti se dodjeljuje intervencijama iz članka 28.

(a)	do 15 postotnih bodova pod uvjetom da države članice koriste odgovarajuće povećanje za intervencije financirane iz EPFRR-a koje se odnose na posebne ciljeve u području klime i okoliša iz članka 6. stavka 1. točaka (d), (e) i (f);

(b)	do 2 postotna boda pod uvjetom da države članice koriste odgovarajuće povećanje u skladu s člankom 86. stavkom 4. točkom (b).

Dodijeljena sredstva za izravna plaćanja prenesena u skladu sa stavkom 1. točkom (a) ovog članka mogu se odbiti od udjela doprinosa na temelju članka 86. stavka 4. točke (a) ili članka 86. stavka 4. točke (c) ili njihove kombinacije.

2. U odluci iz stavka 1. utvrđuje se postotak iz stavka 1. koji se može mijenjati po kalendarskim godinama.

3. Države članice mogu u 2023. revidirati svoje odluke iz stavka 1. u sklopu zahtjeva za izmjenu svojih strateških planova u okviru ZPP-a iz članka 107.

3. Države članice mogu u 2024. revidirati svoje odluke iz stavka 1. u sklopu zahtjeva za izmjenu svojih strateških planova u okviru ZPP-a iz članka 107.

Države članice Komisiji dostavljaju svoje odluke iz stavka 1. zajedno sa svojom odlukom o primjeni članaka 15. i 26. do 31. prosinca 2021.

Amandman 562

Prijedlog uredbe

Članak 91. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice utvrđuju strateške planove u okviru ZPP-a u skladu s ovom Uredbom kako bi provele potporu Unije koja se financira iz EFJP-a i EPFRR-a za postizanje posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6.	Države članice i, prema potrebi, u suradnji s regijama, utvrđuju strateške planove u okviru ZPP-a u skladu s ovom Uredbom kako bi primijenile potporu Unije koja se financira iz EFJP-a i EPFRR-a za postizanje posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6. stavku 1.

Amandman 563

Prijedlog uredbe

Članak 91. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Na temelju SWOT analize iz članka 103. stavka 2. i procjene potreba iz članka 96. države članice u strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju strategiju intervencije iz članka 97. u kojoj se utvrđuju kvantitativne ciljne vrijednosti i ključne etape za postizanje posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6. Ciljne vrijednosti definiraju se s pomoću zajedničkog skupa pokazatelja rezultata utvrđenih u Prilogu I.

Na temelju SWOT analize iz članka 103. stavka 2. i procjene potreba iz članka 96. države članice i, prema potrebi, u suradnji s regijama, u strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju strategiju intervencije iz članka 97. u kojoj se utvrđuju kvantitativne ciljne vrijednosti i ključne etape za postizanje posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6. Ciljne vrijednosti definiraju se s pomoću zajedničkog skupa pokazatelja rezultata utvrđenih u Prilogu I.

Amandman 564

Prijedlog uredbe

Članak 91. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Svaki strateški plan u okviru ZPP-a obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2021 . do 31. prosinca 2027.	Svaki strateški plan u okviru ZPP-a obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2022 . do 31. prosinca 2027.

Amandman 565

Prijedlog uredbe

Članak 91. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Odobrenje strateškog plana u okviru ZPP-a i njegova provedba u državama članicama ne uzrokuju kašnjenja u razdoblju podnošenja zahtjeva za potporu za korisnike, kao ni u pogledu pravodobnog plaćanja korisnicima potpore.

Amandman 832cp1

Prijedlog uredbe

Članak 92. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Veće ambicije u pogledu ciljeva u području klime i okoliša	Veće ambicije u pogledu ciljeva u području klime, okoliša i dobrobiti životinja

Amandman 567

Prijedlog uredbe

Članak 92. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Cilj je država članica putem svojih strateških planova u okviru ZPP-a i osobito putem elemenata strategije intervencije iz članka 97. stavka 2. točke (a) dati veći ukupni doprinos postizanju posebnih ciljeva u području klime i okoliša utvrđenih u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) u usporedbi s ukupnim doprinosom postizanju cilja utvrđenog u članku 110. stavku 2. prvom podstavku točki (b) Uredbe (EU) br. 1306/2013 putem potpore iz EFJP-a i EPFRR-a u razdoblju od 2014. do 2020.

1. Cilj je država članica putem svojih strateških planova u okviru ZPP-a i osobito putem elemenata strategije intervencije iz članka 97. stavka 2. točke (a) dati veći ukupni udio u proračunu dodijeljenom za postizanje posebnih ciljeva u području klime , poljoprivrede i okoliša utvrđenih u članku 6. stavku 1. točkama (d), (e) i (f) u usporedbi s ukupnim udjelom u proračunu dodijeljenom za postizanje cilja utvrđenog u članku 110. stavku 2. podstavku 1. točki (b) Uredbe (EU) br. 1306/2013 putem potpore iz EFJP-a i EPFRR-a u razdoblju od 2014. do 2020.

Amandman 832cp4

Prijedlog uredbe

Članak 92. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a objašnjavaju, na temelju dostupnih informacija, kako namjeravaju postići veći ukupni cilj naveden u stavku 1. To se objašnjenje temelji na relevantnim informacijama kako što su elementi iz članka 95. stavka 1. točaka od (a) do (f) i članka 95. stavka 2. točke (b).

2. Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a objašnjavaju, na temelju najnovijih i pouzdanih informacija, učinak na okoliš i klimu koji namjeravaju ostvariti u razdoblju od 2021. do 2027. i kako namjeravaju postići veći ukupni cilj naveden u stavku 1. , uključujući način na koji namjeravaju osigurati da će ciljevi utvrđeni na temelju pokazatelja učinka iz Priloga I. predstavljati poboljšanje trenutačne situacije . To se objašnjenje temelji na relevantnim informacijama kako što su elementi iz članka 95. stavka 1. točaka od (a) do (f) i članka 95. stavka 2. točaka (a) i (b).

Amandman 1177

Prijedlog uredbe

Članak 92.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 92.a

Prevencija u okviru upravljanja rizikom

Države članice u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a na temelju dostupnih informacija i SWOT analize objašnjavaju kako namjeravaju osigurati dostatna i relevantna rješenja za upravljanje rizicima kako bi poljoprivrednicima pomogla da se suoče s klimatskim, sanitarnim i gospodarskim opasnostima. Rješenja za upravljanje rizikom iz ovog članka mogu uključivati alate za upravljanje rizicima navedene u članku 70. ili bilo koje postojeće nacionalno rješenje za upravljanje rizicima.

Amandman 569

Prijedlog uredbe

Članak 93. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Svaka država članica utvrđuje jedan strateški plan u okviru ZPP-a za cijelo svoje državno područje.	Svaka država članica samostalno i, po potrebi, u suradnji s regijama utvrđuje jedan strateški plan u okviru ZPP-a za cijelo svoje državno područje.

Amandman 570

Prijedlog uredbe

Članak 93. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Ako se elementi strateškog plana u okviru ZPP-a utvrđuju na regionalnoj razini, država članica osigurava dosljednost i usklađenost s elementima strateškog plana u okviru ZPP-a utvrđenog na nacionalnoj razini.	Ako se elementi strateškog plana u okviru ZPP-a utvrđuju i/ili provode na regionalnoj razini u okviru programa regionalnih intervencija , država članica osigurava dosljednost i usklađenost s elementima strateškog plana u okviru ZPP-a utvrđenog na nacionalnoj razini.

Amandmani 571 i 734cp2

Prijedlog uredbe

Članak 94. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Tijelo države članice nadležno za izradu strateškog plana u okviru ZPP-a osigurava da su nadležna tijela za okoliš i klimu učinkovito uključena u izradu plana u pogledu okolišnih i klimatskih aspekata.	2. Tijelo države članice nadležno za izradu strateškog plana u okviru ZPP-a osigurava da su nadležna javna tijela za okoliš i klimu u potpunosti uključena u izradu plana u pogledu okolišnih i klimatskih aspekata.

Amandmani 572 i 734cp3

Prijedlog uredbe

Članak 94. – stavak 3. – podstavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Svaka država članica uspostavlja partnerstvo s nadležnim regionalnim i lokalnim tijelima. Partnerstvo uključuje najmanje sljedeće partnere:	Svaka država članica uspostavlja partnerstvo s nadležnim regionalnim i lokalnim tijelima , kao i s drugim partnerima . Partnerstvo uključuje najmanje sljedeće partnere:

Amandmani 573 i 734cp5

Prijedlog uredbe

Članak 94. – stavak 3. – podstavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	gospodarski i socijalni partneri;

(b)	gospodarski i socijalni partneri , ponajprije predstavnici poljoprivrednog sektora, uključujući lokalne akcijske skupine u kontekstu programâ LEADER ;

Amandmani 574 i 734cp6

Prijedlog uredbe

Članak 94. – stavak 3. – podstavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	relevantna tijela koja predstavljaju civilno društvo i, prema potrebi, tijela odgovorna za promicanje socijalne uključenosti, temeljnih prava, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije.

(c)	relevantna tijela koja predstavljaju civilno društvo u pogledu svih ciljeva utvrđenih u članku 5. i članku 6. stavku 1. i prema potrebi tijela odgovorna za promicanje socijalne uključenosti, temeljnih prava, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije.

Amandmani 575 i 734cp7

Prijedlog uredbe

Članak 94. – stavak 3. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice uključuju navedene partnere u izradu strateških planova u okviru ZPP-a.	Države članice u cijelosti uključuju navedene partnere u izradu strateških planova u okviru ZPP-a.

Amandmani 576 i 734cp9

Prijedlog uredbe

Članak 94. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Države članice i Komisija surađuju kako bi se osigurala učinkovita koordinacija u provedbi strateških planova u okviru ZPP-a, uzimajući u obzir načela proporcionalnosti i podijeljenog upravljanja.	4. Države članice i Komisija surađuju kako bi se osigurala učinkovita koordinacija u provedbi strateških planova u okviru ZPP-a, uzimajući u obzir načela proporcionalnosti, podijeljenog upravljanja i pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta .

Amandmani 577, 970 i 1312cp7

Prijedlog uredbe

Članak 94. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	4a. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta u skladu s člankom 138. kako bi utvrdila kodeks ponašanja kojim se državama članicama pruža potpora u organizaciji partnerstva iz stavka 3. Kodeksom ponašanja određuje se okvir unutar kojeg države članice u skladu sa svojim nacionalnim pravom i regionalnim nadležnostima ostvaruju provedbu načela partnerstva.

Amandman 578

Prijedlog uredbe

Članak 95. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	ciljne vrijednosti i financijski planovi;

(e)	ciljne vrijednosti i financijski planovi , uključujući, prema potrebi, one koji se odnose na programe regionalnih intervencija ;

Amandman 579

Prijedlog uredbe

Članak 95. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	Prilog III o savjetovanju s partnerima;

(c)	Prilog III. o savjetovanju s partnerima , sažetak primjedbi koje su podnijela nadležna regionalna i lokalna tijela i partneri kako je navedeno u članku 94. stavku 3. ;

Amandman 580

Prijedlog uredbe

Članak 95. – stavak 2. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	Prilog IV. o posebnom plaćanju za pamuk;

(d)	Prilog IV. o posebnom plaćanju za pamuk , kad je to primjenjivo ;

Amandman 581

Prijedlog uredbe

Članak 95. – stavak 2. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	Prilog V. o dodatnom nacionalnom financiranju predviđenom u području primjene strateškog plana u okviru ZPP-a.

(e)	Prilog V. o državnim potporama za strateški plan koje nisu isključene iz primjene članaka 107., 108. i 109. UFEU-a u skladu s člankom 131. stavkom 4. i o dodatnom nacionalnom financiranju predviđenom za sve intervencije za razvoj u području primjene strateškog plana u okviru ZPP-a.

Amandman 582

Prijedlog uredbe

Članak 95. – stavak 2. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ea)	Prilog VI. o programima za klimu, okoliš i dobrobit životinja kako je navedeno u članku 28.;

Amandman 583

Prijedlog uredbe

Članak 95. – stavak 2. – točka eb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(eb)	Prilog VII. o programima regionalnih intervencija; i

Amandman 584

Prijedlog uredbe

Članak 95. – stavak 2. – točka ec (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ec)	Prilog VIII. o elementima strateških planova kojima se pridonosi povećanoj konkurentnosti.

Amandman 585

Prijedlog uredbe

Članak 96. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	utvrđivanje potreba za svaki posebni cilj utvrđen u članku 6. na temelju dokaza iz SWOT analize. Opisuju se sve potrebe, neovisno o tome hoće li biti obuhvaćene strateškim planom u okviru ZPP-a ili ne;

(b)	utvrđivanje potreba za svaki posebni cilj utvrđen u članku 6. , uključujući dobrobit životinja, na temelju dokaza iz SWOT analize. Opisuju se sve potrebe, neovisno o tome hoće li biti obuhvaćene strateškim planom u okviru ZPP-a ili ne;

Amandman 586

Prijedlog uredbe

Članak 96. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	prema potrebi, analiza posebnih potreba ranjivih zemljopisnih područja kao što su najudaljenije regije;

(d)	prema potrebi, analiza posebnih potreba izoliranih ili ranjivih zemljopisnih područja kao što su najudaljenije regije, planinske regije i otočne regije;

Amandman 587

Prijedlog uredbe

Članak 96. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	utvrđivanje prioriteta i rangiranje potreba , uključujući utemeljeno obrazloženje odabira i , prema potrebi, obrazloženje zašto određene utvrđene potrebe nisu obuhvaćene ili su djelomično obuhvaćene strateškim planom u okviru ZPP-a.

(e)	utvrđivanje prioriteta i rangiranje potreba u skladu s izborima te , prema potrebi, obrazloženje zašto određene utvrđene potrebe nisu obuhvaćene ili su djelomično obuhvaćene strateškim planom u okviru ZPP-a;

Amandman 588

Prijedlog uredbe

Članak 96. – stavak 1. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ea)	sažetak područja u kojima nedostaju osnovni podaci ili nisu dovoljni za pružanje potpunog opisa trenutačnog stanja u pogledu posebnih ciljeva utvrđenih u članku 6. ovog prijedloga i za potrebe praćenja tih ciljeva.

Amandman 589

Prijedlog uredbe

Članak 96. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice za tu procjenu koriste najnovije i najpouzdanije podatke.	Države članice za tu procjenu koriste najnovije i najpouzdanije podatke te, prema potrebi, podatke razvrstane po spolu .

Amandman 590

Prijedlog uredbe

Članak 97. – stavak 2. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)

objašnjenje socijalne i gospodarske strukture strateškog plana u okviru ZPP-a, uz opis komplementarnosti i osnovnih uvjeta između različitih intervencija usmjerenih na posebne ciljeve u vezi s poljoprivredno-gospodarskim razvojem i ruralnim područjima utvrđenih u članku 6. stavku 1. točkama (a), (b), (c), (g), (h) i (i);

Amandman 591

Prijedlog uredbe

Članak 97. – stavak 2. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	prema potrebi, pregled načina na koji se strateškim planom u okviru ZPP-a pristupa potrebama poljoprivrednih sustava visoke prirodne vrijednosti, uključujući aspekte povezane s njegovom društveno-gospodarskom održivošću.

Amandman 592

Prijedlog uredbe

Članak 97. – stavak 2. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)

u vezi s posebnim ciljem „privlačenja mladih poljoprivrednika i olakšavanja poslovnog razvoja” utvrđenim u članku 6. stavku 1. točki (g), predstavlja se pregled relevantnih intervencija i posebnih uvjeta iz strateškog plana u okviru ZPP-a, kao što su oni navedeni u članku 22. stavku 4., člancima 27., 69. i članku 71. stavku 7. Države članice posebno se upućuju na članak 86. stavak 5. kada predstavljaju financijski plan u vezi s vrstama intervencija iz članaka 27. i 69. U pregledu se objašnjava i međudjelovanje s nacionalnim instrumentima u cilju poboljšanja usklađenosti između Unijinih i nacionalnih mjera u tom području;

(c)

u vezi s ciljem „privlačenja mladih poljoprivrednika i olakšavanja poslovnog razvoja” u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (g), predstavlja se pregled relevantnih intervencija i posebnih uvjeta iz strateškog plana u okviru ZPP-a, kao što su oni navedeni u članku 22. stavku 4., člancima 27., 69. i članku 71. stavku 7. Države članice posebno se upućuju na članak 86. stavak 5. kada predstavljaju financijski plan u vezi s vrstama intervencija iz članaka 27. i 69. U pregledu se objašnjava i međudjelovanje s nacionalnim instrumentima u cilju poboljšanja usklađenosti između mjera Unije i nacionalnih mjera u tom području;

Amandman 593

Prijedlog uredbe

Članak 97. – stavak 2. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)	opis međudjelovanja nacionalnih i regionalnih intervencija, uključujući raspodjelu dodijeljenih financijskih sredstava po intervenciji i po fondu.

(f)	opis međudjelovanja nacionalnih i regionalnih intervencija, uključujući raspodjelu dodijeljenih financijskih sredstava po intervenciji i po fondu ; i

Amandman 594

Prijedlog uredbe

Članak 97. – stavak 2. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(fa)	objašnjenje o tome kako će se strateškim planom u okviru ZPP-a pridonijeti cilju u pogledu poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja i smanjenja antimikrobne otpornosti. Države članice posebno se upućuju na vrste intervencija obuhvaćene člancima 28. i 65.

Amandman 1112

Prijedlog uredbe

Članak 97. – stavak 2. – točka fb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(fb)	objašnjenje načina na koji se intervencijama za svaki posebni cilj iz članka 6. stavka 1. doprinosi pojednostavnjenju za krajnje korisnike i smanjenju administrativnog opterećenja.

Amandman 595

Prijedlog uredbe

Članak 98. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Elementi koji su zajednički za nekoliko intervencija	Elementi koji su zajednički za nekoliko intervencija u okviru strateških planova

Amandman 1113

Prijedlog uredbe

Članak 98. – stavak 1. – točka b – podtočka ii.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ii.a	opis ukupnog doprinosa pojednostavnjenju i smanjenju regulatornog i administrativnog opterećenja za krajnje korisnike.

Amandman 835

Prijedlog uredbe

Članak 98. – stavak 1. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	objašnjenje načina na koji će se strateškim planom u okviru ZPP-a podupirati ekološka poljoprivreda kako bi se pridonijelo usklađivanju proizvodnje s rastućom potražnjom za ekološkim poljoprivrednim proizvodima, kako je utvrđeno u članku 13.a;

Amandman 596

Prijedlog uredbe

Članak 98. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	opis korištenja „tehničke pomoći” iz članka 83. stavka 2., članka 86. stavka 3. i članka 112. mreža za ZPP iz članka 113.;

(c)	opis korištenja „tehničke pomoći” iz članka 83. stavka 2., članka 86. stavka 3. i članka 112. mreža za ZPP iz članka 113.; i

Amandman 597

Prijedlog uredbe

Članak 99. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	posebna struktura ili zahtjevi te intervencije kojima se osigurava stvarni doprinos posebnim ciljevima utvrđenima u članku 6. stavku 1. Za intervencije u području klime i okoliša, povezivanje sa zahtjevima za ispunjenje uvjeta pokazuje da se prakse ne preklapaju;

(c)	posebna struktura ili zahtjevi te intervencije kojima se osigurava stvarni doprinos relevantnim posebnim ciljevima utvrđenima u članku 6. stavku 1. Za intervencije u području klime i okoliša, povezivanje sa zahtjevima za ispunjenje uvjeta pokazuje da se prakse ne preklapaju;

Amandman 598

Prijedlog uredbe

Članak 99. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	uvjeti prihvatljivosti;

(d)	uvjeti prihvatljivosti u skladu s ovom Uredbom ;

Amandman 599

Prijedlog uredbe

Članak 99. – stavak 1. – točka h

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)	rezultat dodjele financijskih sredstava za intervenciju kako je navedeno u članku 88. Prema potrebi, navodi se raspodjela iznosa planiranih za bespovratna sredstva i iznosa planiranih za financijske instrumente;

(h)	rezultat dodjele financijskih sredstava za intervenciju kako je navedeno u članku 88. Prema potrebi, navodi se raspodjela iznosa planiranih za bespovratna sredstva i iznosa planiranih za financijske instrumente; i

Amandman 600

Prijedlog uredbe

Članak 99. – stavak 1. – točka i.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i)	informacija o tome je li intervencija izvan područja primjene članka 42. UFEU-a i podliježe li procjeni državne potpore.

(i)	informacija o tome je li intervencija izvan područja primjene članka 42. UFEU-a i podliježe li procjeni državne potpore u skladu s naznakama Komisije u smjernicama o državnim potporama .

Amandman 601

Prijedlog uredbe

Članak 100. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Ciljni plan iz članka 95. stavka 1. točke (e) sastoji se od zbirne tablice u kojoj su prikazane ciljne vrijednosti iz članka 97. stavka 1. točke (a) te je navedena raspodjela godišnjih ključnih etapa.	1. Ciljni plan iz članka 95. stavka 1. točke (e) sastoji se od zbirne tablice u kojoj su prikazane ciljne vrijednosti iz članka 97. stavka 1. točke (a) te je navedena raspodjela godišnjih ključnih etapa ili, prema potrebi, višegodišnjih ključnih etapa, ili, prema potrebi, djelomična raspodjela prema regijama .

Amandman 602

Prijedlog uredbe

Članak 100. – stavak 2. – podstavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	raspodjela dodijeljenih sredstava za sektorske vrste intervencija iz glave III. poglavlja III . odjeljka VII . po intervenciji i s navedenim planiranim ostvarenjima te prosječni jedinični iznos;

(e)	raspodjela dodijeljenih sredstava za sektorske vrste intervencija iz glave III. poglavlja III. po intervenciji i s navedenim planiranim ostvarenjima te prosječni jedinični iznos;

Amandman 603

Prijedlog uredbe

Članak 100. – stavak 2. – podstavak 1. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)

raspodjela dodijeljenih sredstava države članice za ruralni razvoj nakon prijenosa u izravna plaćanja i iz njih kako je navedeno u točki (b), po vrsti intervencija i po intervenciji, uključujući ukupne iznose za razdoblje, uz navođenje primjenjive stope doprinosa iz EPFRR-a, raščlanjeno po intervenciji i po vrsti regije, prema potrebi. U slučaju prijenosa sredstava iz izravnih plaćanja navodi se intervencija/intervencije ili dio intervencije koja se financira prijenosom. U toj tablici navode se i planirana ostvarenja po intervenciji i prosječni ili jedinstveni jedinični iznosi te, prema potrebi, raspodjela iznosa planiranih za bespovratna sredstva i iznosi planirani za financijske instrumente. Navode se i iznosi za tehničku pomoć;

(f)

Amandman 604

Prijedlog uredbe

Članak 100. – stavak 2. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Elementi iz ovog stavka utvrđuju se po godini.	Po potrebi, elementi iz ovog stavka utvrđuju se po godini , a mogu uključivati, ako je to primjenjivo, regionalne tablice .

Amandman 605

Prijedlog uredbe

Članak 100.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 100.a

Programi regionalne intervencije

Svaki program regionalne intervencije sadrži barem sljedeće odjeljke:

(a)	sažetak SWOT analize;

(b)	sažetak procjene potreba;

(c)	strategija intervencije;

(d)

operativni opis intervencija kojima se upravlja i provodi ih se na regionalnoj razini u skladu s nacionalnim strateškim planom kako je utvrđeno u članku 99. Točnije, svaka intervencija navedena u strategiji iz točke (c) ovog članka sadrži sljedeće elemente:

i.	opis intervencije;

ii.	uvjete prihvatljivosti;

iii.	stopu potpore;

iv.	izračun jediničnog iznosa potpore;

v.	financijski plan;

vi.	pokazatelje rezultata;

vii.	ciljne vrijednosti;

viii.

pojašnjenje ostvarivanja ciljnih vrijednosti;

(e)	višegodišnji financijski plan; i

(f)	opis sustava za upravljanje i koordinaciju.

Amandman 606

Prijedlog uredbe

Članak 102. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
U opisu elemenata kojima se osigurava modernizacija ZPP-a iz članka 95. stavka 1. točke (g). naglašavaju se elementi strateškog plana u okviru ZPP-a kojima se podupire modernizacija poljoprivrednog sektora i ZPP-a, a konkretno sadržava sljedeće:	U opisu elemenata kojima se osigurava modernizacija ZPP-a iz članka 95. stavka 1. točke (g). naglašavaju se elementi strateškog plana u okviru ZPP-a kojima se podupire modernizacija poljoprivrednog sektora i ZPP-a radi rješavanja novih izazova uključujući prijelaz na održivije modele , a u njemu se osobito navodi sljedeće:

Amandman 607

Prijedlog uredbe

Članak 102. – stavak 1. – točka a – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	pregled načina na koji će strateški plan u okviru ZPP-a pridonijeti međusektorskom općem cilju poticanja i dijeljenja znanja, inovacija i digitalizacije te poticanja njihove primjene iz članka 5. drugog podstavka, posebno putem sljedećega:

(a)	pregled načina na koji će strateški plan u okviru ZPP-a pridonijeti međusektorskom općem cilju poticanja i dijeljenja znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima, poticanja i promicanja njihove primjene iz članka 5. drugog podstavka, posebno u okviru sljedećega:

Amandman 836

Prijedlog uredbe

Članak 102. – stavak 1. – točka a – podtočka ii.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

ii.a	usklađenost s postizanjem ciljeva održivog razvoja i međunarodnih sporazuma o klimi.

Amandman 608

Prijedlog uredbe

Članak 102. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	opis strategije za razvoj digitalnih tehnologija u poljoprivredi i ruralnim područjima i za uporabu tih tehnologija u cilju poboljšanja učinkovitosti i djelotvornosti intervencija u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a.

(b)

opis strategije za razvoj digitalnih tehnologija u poljoprivredi i ruralnim područjima , za pametna sela i uvjete uporabe tih tehnologija , za uvjete koji uključuju informiranje poljoprivrednika o njihovima pravima u pogledu zaštite i uporabe osobnih podataka u cilju poboljšanja učinkovitosti i djelotvornosti intervencija u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a.

Amandman 609

Prijedlog uredbe

Članak 103. – stavak 2. – podstavak 3. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	ako je relevantno, analizu teritorijalnih aspekata u kojoj se naglašavaju državna područja na koje su posebno usmjerene intervencije;

(e)	ako je relevantno, analizu teritorijalnih aspekata u kojoj se naglašavaju državna područja na koje su posebno usmjerene intervencije , uključujući poljoprivredna područja visoke prirodne vrijednosti ;

Amandman 610

Prijedlog uredbe

Članak 103. – stavak 2. – podstavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Za posebni cilj privlačenja mladih poljoprivrednika iz članka 6. stavka 1. točke (g) SWOT sadržava kratku analizu pristupa zemljištu, prijenosa vlasništva i restrukturiranja zemljišta, pristupa financiranju i kreditima te pristupa znanju i savjetovanju.	Za posebni cilj privlačenja mladih poljoprivrednika iz članka 6. stavka 1. točke (g) SWOT sadržava kratku analizu pristupa zemljištu, prijenosa vlasništva nad zemljištem i restrukturiranja zemljišta, pristupa financiranju i kreditima te pristupa znanju i savjetovanju te kapacitet za suočavanje s rizikom .

Amandman 611

Prijedlog uredbe

Članak 103. – stavak 5. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	kratak opis dodatnog nacionalnog financiranja predviđenog strateškim planom u okviru ZPP-a, uključujući iznose po mjerama i prikaz usklađenosti sa zahtjevima iz ove Uredbe;

(a)	kratak opis dodatnog nacionalnog financiranja predviđenog strateškim planom u okviru ZPP-a, uključujući iznose po intervencijama i prikaz usklađenosti sa zahtjevima iz ove Uredbe;

Amandman 612

Prijedlog uredbe

Članak 103. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	5a. U Prilogu VI. strateškom planu u okviru ZPP-a predviđen je opis programa za klimu, okoliš i dobrobit životinja, kako je navedeno u članku 28.

Amandman 613

Prijedlog uredbe

Članak 103. – stavak 5.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	5b. Prilog VII. strateškom planu u okviru ZPP-a sadržava opis programa regionalnih intervencija.

Amandman 615

Prijedlog uredbe

Članak 104.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 104.	Briše se.
Delegirane ovlasti u odnosu na sadržaj strateškog plana u okviru ZPP-a
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ovo poglavlje mijenja u pogledu sadržaja strateškog plana u okviru ZPP-a i njegovih priloga.

Amandman 616

Prijedlog uredbe

Članak 105. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Provedbene ovlasti u odnosu na sadržaj strateškog plana u okviru ZPP-a	Provedbene ovlasti u odnosu na oblik strateškog plana u okviru ZPP-a

Amandman 617

Prijedlog uredbe

Članak 105. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija može donijeti provedbene akte u kojima se utvrđuju pravila predstavljanja elemenata opisanih u člancima od 96. do 103. strateških planova u okviru ZPP-a. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 139. stavka 2.	Komisija može donijeti provedbene akte u kojima se utvrđuju standardizirani obrazac i pravila predstavljanja elemenata opisanih u člancima od 96. do 103. strateških planova u okviru ZPP-a. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 139. stavka 2.

Amandman 1153cp1

Prijedlog uredbe

Članak 106. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Svaka država članica najkasnije 1. siječnja 2020. Komisiji dostavlja prijedlog strateškog plana u okviru ZPP-a koji sadržava informacije iz članka 95.	1. Svaka država članica do … [godina dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisiji dostavlja prijedlog strateškog plana u okviru ZPP-a koji sadržava informacije iz članka 95. Komisija potiče države članice da međusobno razmjenjuju informacije i najbolje prakse prilikom izrade strateških planova u okviru ZPP-a.

Amandman 619

Prijedlog uredbe

Članak 106. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Komisija procjenjuje predložene strateške planove u okviru ZPP-a na temelju potpunosti planova, dosljednosti i usklađenosti s općim načelima zakonodavstva Unije, ovom Uredbom i odredbama donesenima u skladu s njom i s Horizontalnom uredbom, njihovim stvarnim doprinosom posebnim ciljevima iz članka 6. stavka 1., utjecaja na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i narušavanje tržišnog natjecanja te na razinu administrativnog opterećenja za korisnike i upravu. U procjeni se pozornost konkretno posvećuje primjerenosti strategije iz strateškog plana u okviru ZPP-a, odgovarajućim posebnim ciljevima, ciljnim vrijednostima, intervencijama i dodjeli proračunskih sredstava za ispunjenje posebnih ciljeva strateškog plana u okviru ZPP-a s pomoću predloženog niza intervencija na temelju SWOT analize i ex ante evaluacije.

2. Komisija procjenjuje predložene strateške planove u okviru ZPP-a na temelju potpunosti planova, dosljednosti i usklađenosti s općim načelima zakonodavstva Unije, ovom Uredbom i odredbama donesenima u skladu s njom i s Horizontalnom uredbom, njihovim stvarnim doprinosom posebnim ciljevima iz članka 6. stavka 1., utjecaja na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i narušavanje tržišnog natjecanja te na razinu administrativnog opterećenja za korisnike i upravu. U procjeni se posebna pozornost posvećuje primjerenosti strategije iz strateškog plana u okviru ZPP-a , uključujući kvalitetu upotrijebljenih informacija , odgovarajućim posebnim ciljevima, ciljnim vrijednostima, intervencijama i dodjeli proračunskih sredstava za ispunjenje posebnih ciljeva strateškog plana u okviru ZPP-a s pomoću predloženog niza intervencija na temelju SWOT analize i ex ante evaluacije.

Amandman 1153cp2

Prijedlog uredbe

Članak 106. – stavak 5. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Svaki strateški plan u okviru ZPP-a odobrava se najkasnije osam mjeseci nakon što ga je dostavila predmetna država članica.	3Svaki strateški plan u okviru ZPP-a odobrava se najkasnije šest mjeseci nakon što ga je dostavila predmetna država članica.

Amandmani 620, 1153cp3 i 1331

Prijedlog uredbe

Članak 106. – stavak 5. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Odobrenje ne obuhvaća informacije iz članka 101. točke (c) i priloga od I. do IV. strateškom planu u okviru ZPP-a iz članka 95. stavka 2. točaka od (a) do (d).	Briše se.

Amandman 1153cp4

Prijedlog uredbe

Članak 106. – stavak 5. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U potpuno opravdanim slučajevima država članica može od Komisije zatražiti odobrenje strateškog plana u okviru ZPP-a koji ne sadržava sve elemente. U tom slučaju predmetna država članica navodi dijelove strateškog plana u okviru ZPP-a koji nedostaju i iznosi indikativne ciljne vrijednosti i financijske planove iz članka 100. za cijeli strateški plan u okviru ZPP-a kako bi pokazala opću dosljednost i usklađenost plana. Elementi strateškog plana u okviru ZPP-a koji nedostaju dostavljaju se Komisiji kao izmjena plana u skladu s člankom 107. unutar vremenskog okvira koji ne bi smio biti dulji od tri mjeseca. Oni su dosljedni i usklađeni s indikativnim ciljnim vrijednostima i financijskim planovima koje je prethodno dostavila država članica, bez značajnog odstupanja ili smanjenja ambicioznosti.

Amandmani 621, 983, 1153cp5 i 1333

Prijedlog uredbe

Članak 106. – stavak 7.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	7a. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi sažeto izvješće o nacionalnim strateškim planovima u okviru ZPP-a u roku od šest mjeseci nakon njihova odobrenja, popraćeno jasno opisanim evaluacijama kako bi pružila informacije o odlukama koje su države članice donijele za ostvarenje posebnih ciljeva navedenih u članku 6. stavku 1.

Amandmani 1153cp6

Prijedlog uredbe

Članak 106. – stavak 7.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	7b. Komisija prevodi strateške planove u okviru ZPP-a na engleski i objavljuje ih na internetu na način kojim se jamče javnost i transparentnost na razini Unije.

Amandmani 623, 985 i 1153cp7

Prijedlog uredbe

Članak 106. – stavak 7.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	7c. Odobrenje strateškog plana u okviru ZPP-a i njegova provedba u državama članicama ne uzrokuju kašnjenja u razdoblju podnošenja zahtjeva za potporu za korisnike, kao ni u pogledu pravodobnog plaćanja potpore, osobito u prvoj godini provedbe.

Amandman 735cp1

Prijedlog uredbe

Članak 107. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice Komisiji mogu dostaviti zahtjeve za izmjenu strateških planova u okviru ZPP-a.	1. Države članice Komisiji mogu dostaviti zahtjeve za izmjenu strateških planova u okviru ZPP-a , uključujući, ako je primjenjivo, svaku izmjenu programa regionalnih intervencija, u dogovoru s regionalnim upravljačkim tijelima .

Amandmani 625 i 735cp2

Prijedlog uredbe

Članak 107. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Zahtjevi za izmjenu strateških planova u okviru ZPP-a moraju biti potpuno opravdani te se u njima konkretno navodi očekivani učinak izmjena plana na ostvarenje posebnih ciljeva iz članka 6. stavka 1. Njima se prilaže izmijenjeni plan uključujući, po potrebi, ažurirane priloge.	2. Zahtjevi za izmjenu strateških planova u okviru ZPP-a uključuju objašnjenje u kojem se osobito navodi očekivani učinak izmjena plana na ostvarenje posebnih ciljeva iz članka 6. stavka 1. Njima se prilaže izmijenjeni plan, uključujući, po potrebi, ažurirane priloge.

Amandmani 626 i 735cp3

Prijedlog uredbe

Članak 107. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
7. Zahtjev za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a može se podnijeti najviše jedanput u kalendarskoj godini, podložno mogućim iznimkama koje određuje Komisija u skladu s člankom 109.	7. Zahtjev za izmjenu strateškog plana u okviru ZPP-a može se podnijeti najviše jednom u kalendarskoj godini, što je podložno mogućim iznimkama koje se utvrđuju u ovoj Uredbi te koje određuje Komisija u skladu s člankom 109.

Amandmani 627 i 735cp4

Prijedlog uredbe

Članak 107. – stavak 8.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
8. Komisija sve izmjene strateških planova u okviru ZPP-a odobrava provedbenom odlukom bez primjene postupka odbora iz članka 139.	8. Komisija sve izmjene strateških planova u okviru ZPP-a odobrava provedbenom odlukom bez primjene postupka odbora iz članka 139. Europski parlament i Vijeće propisno se obavješćuju.

Amandmani 628 i 735cp5

Prijedlog uredbe

Članak 107. – stavak 9.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
9. Ne dovodeći u pitanje članak 80., izmjene strateških planova u okviru ZPP-a imaju pravni učinak tek nakon što ih odobri Komisija.	9. Ne dovodeći u pitanje članak 80., izmjene strateških planova u okviru ZPP-a imaju pravni učinak tek nakon što ih odobri Komisija te se objavljuju .

Amandman 1137

Prijedlog uredbe

Članak 107.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 107.a Pregled strateških planova u okviru ZPP-a Države članice do 31. prosinca 2025. revidiraju svoje strateške planove kako bi osigurale da su oni usklađeni s primjenjivim zakonodavstvom Unije o klimi i okolišu te Komisiji podnose zahtjeve za odgovarajuću izmjenu svojih strateških planova.

Amandman 629

Prijedlog uredbe

Članak 108. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Navedenim rokom nije obuhvaćeno razdoblje koje započinje na dan koji slijedi nakon dana u kojem je Komisija državi članici poslala svoje primjedbe ili zahtjev za revidirane dokumente i koje završava na dan u kojem država članica odgovori Komisiji.	Briše se.

Amandman 630

Prijedlog uredbe

Članak 109. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	učestalosti kojom je potrebno podnositi strateške planove u okviru ZPP-a tijekom programskog razdoblja, uključujući određivanje iznimnih slučajeva za koje najveći broj izmjena iz članka 107. stavka 7. ne vrijedi.

(c)	učestalosti podnošenja izmjena strateških planova u okviru ZPP-a tijekom programskog razdoblja provedbe strateških planova u okviru ZPP-a , uključujući određivanje iznimnih slučajeva za koje najveći broj izmjena iz članka 107. stavka 7. ne vrijedi.

Amandman 631

Prijedlog uredbe

Članak 110. stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1a. Ne dovodeći u pitanje odredbe iz stavka 1. podstavka 1., države članice mogu uspostaviti i regionalna tijela za provedbu intervencija financiranih iz EPFRR-a i upravljanje njima u okviru nacionalnih strateških planova kada se takve intervencije ostvaruju na regionalnoj razini. U tom slučaju, nacionalno upravljačko tijelo imenuje nacionalno tijelo za koordinaciju EPFRR-om koje jamči ujednačenu provedbu pravila Europske unije, osiguravajući usklađenost s elementima strateškog plana utvrđenima na nacionalnoj razini, u skladu s drugim podstavkom članka 93.

Amandman 736cp2

Prijedlog uredbe

Članak 110. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Upravljačko tijelo odgovorno je za djelotvoran, učinkovit i ispravan način upravljanja strateškim planom u okviru ZPP-a i njegovom provedbom. Konkretno osigurava sljedeće:	2. Upravljačko tijelo odgovorno je za djelotvoran, učinkovit i ispravan način upravljanja strateškim planom u okviru ZPP-a i njegovom provedbom te prema potrebi u suradnji s regionalnim upravljačkim tijelima za programe regionalne intervencije . Konkretno osiguravaju sljedeće:

Amandmani 632 i 736cp3

Prijedlog uredbe

Članak 110. – stavak 2. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(g)	da se izradi godišnje izvješće o uspješnosti, uključujući zbirne tablice za praćenje te da se, nakon savjetovanja s odborom za praćenje, dostavi Komisiji;

(g)	da se izradi izvješće o praćenju uspješnosti, uključujući zbirne tablice za praćenje te da se, nakon savjetovanja s odborom za praćenje, dostavi Komisiji;

Amandmani 633 i 736cp4

Prijedlog uredbe

Članak 110. – stavak 2. – točka h

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)	da se poduzmu odgovarajuće daljnje mjere u vezi s primjedbama Komisije o godišnjim izvješćima o uspješnosti;

(h)	da se poduzmu odgovarajuće daljnje mjere u vezi s primjedbama Komisije o izvješćima o uspješnosti;

Amandman 736cp5

Prijedlog uredbe

Članak 110. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Država članica ili upravljačko tijelo mogu imenovati jedno ili više posredničkih tijela, uključujući tijela lokalne vlasti, tijela nadležna za regionalni razvoj ili nevladine organizacije, za upravljanje intervencijama u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a i njihovu provedbu.	3. Država članica ili upravljačko tijelo ili, ako to bude primjereno, regionalno upravljačko tijelo mogu imenovati jedno ili više posredničkih tijela, uključujući tijela lokalne vlasti, tijela nadležna za regionalni razvoj ili nevladine organizacije, za upravljanje intervencijama u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a i njihovu provedbu.

Amandmani 634 i 736cp6

Prijedlog uredbe

Članak 110. – stavak 5. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ova Uredba dopunjuje detaljnim pravilima za provedbu zahtjeva povezanih s informacijama, promotivnim aktivnostima i prepoznatljivošću iz stavka 2. točaka (j) i (k).	Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ova Uredba dopunjuje detaljnim pravilima za provedbu zahtjeva povezanih s informacijama, promotivnim aktivnostima i prepoznatljivošću iz stavka 2. točaka (j) i (k).

Amandmani 635 i 736cp7

Prijedlog uredbe

Članak 110. – stavak 5. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 139. stavka 2.	Briše se.

Amandman 636

Prijedlog uredbe

Članak 110.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 110.a

Posredničko tijelo

Ne dovodeći u pitanje nacionalne propise o upravnom i sudskom preispitivanju, države članice određuju funkcionalno neovisno posredničko tijelo nadležno za ponovno razmatranje odluka koje su donijela nadležna tijela. Ta tijela na zahtjev korisnika nastoje postići rješenja oko kojih su zainteresirane strane usuglašene. Ona pružaju potrebno stručno znanje i jamče zastupljenost tijela i dionika.

Amandman 637

Prijedlog uredbe

Članak 111. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Država članica prije dostavljanja strateškog plana u okviru ZPP-a uspostavlja odbor za praćenje provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a („odbor za praćenje”).	Država članica uspostavlja nacionalni odbor za praćenje provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a („odbor za praćenje”) i, prema potrebi, regionalne odbore za praćenje .

Amandman 638

Prijedlog uredbe

Članak 111. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Svaki odbor za praćenje donosi vlastiti poslovnik.	Svaki odbor za praćenje donosi vlastiti poslovnik . Nacionalni odbor za praćenje usvaja svoj poslovnik u suradnji s regionalnim odborima za praćenje .

Amandman 639

Prijedlog uredbe

Članak 111. – stavak 1. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Odbor za praćenje sastaje se najmanje jedanput godišnje i preispituje sva pitanja koja utječu na napredak strateškog plana u okviru ZPP-a prema ostvarivanju njegovih ciljnih vrijednosti.	Odbor za praćenje sastaje se najmanje jedanput godišnje i u okviru svojih nadležnosti razmatra sva pitanja koja utječu na napredak strateškog plana u okviru ZPP-a prema ostvarivanju njegovih ciljnih vrijednosti.

Amandman 640

Prijedlog uredbe

Članak 111. – stavak 1. – podstavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Država članica objavljuje poslovnik odbora za praćenje te sve podatke i informacije razmijenjene s odborom za praćenje putem interneta .	Država članica objavljuje poslovnik i mišljenja odborâ za praćenje te ih prosljeđuje Komisiji .

Amandman 641

Prijedlog uredbe

Članak 111. – stavak 2. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Država članica odlučuje o sastavu odbora za praćenje i osigurava uravnoteženu zastupljenost relevantnih javnih tijela i posredničkih tijela te predstavnika partnerâ iz članka 94. stavka 3 .	Država članica i, po potrebi, regije odlučuju o sastavu odborâ za praćenje uzimajući u obzir sprečavanje sukoba interesa i osiguravaju uravnoteženu zastupljenost relevantnih javnih tijela i posredničkih tijela te predstavnika partnerâ iz članka 94. stavka 3. koji su relevantni za provedbu svih ciljeva članka 6. stavka 1 .

Amandman 642

Prijedlog uredbe

Članak 111. – stavak 2. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Država članica objavljuje popis članova odbora za praćenje na internetu.	Država članica objavljuje popis članova odbora za praćenje na internetu , a države članice o tome obavješćuju Komisiju .

Amandman 643

Prijedlog uredbe

Članak 111. – stavak 3. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Odbor za praćenje konkretno preispituje :	3. Odbori za praćenje konkretno preispituju :

Amandman 645

Prijedlog uredbe

Članak 111. – stavak 3. – točka da (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(da)	relevantne podatke koje pruža nacionalna mreža ZPP-a;

Amandman 646

Prijedlog uredbe

Članak 111. – stavak 3. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(fa)	izvješćima o uspješnosti;

Amandman 647

Prijedlog uredbe

Članak 111. stavak 3. točka fb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(fb)	napredak u pogledu pojednostavnjenja i smanjenja administrativnog opterećenja za krajnje korisnike.

Amandman 648

Prijedlog uredbe

Članak 111. – stavak 4. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	nacrtu strateškog plana u okviru ZPP-a;

Briše se.

Amandman 649

Prijedlog uredbe

Članak 111. – stavak 4. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	godišnjim izvješćima o uspješnosti;

(c)	izvješćima o uspješnosti;

Amandman 650

Prijedlog uredbe

Članak 111. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	4a. Odbori za praćenje mogu zatražiti od nacionalne mreže ZPP-a informacije i analizu povezane s određenim intervencijama.

Amandman 651

Prijedlog uredbe

Članak 113. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Svaka država članica uspostavlja nacionalnu mrežu zajedničke poljoprivredne politike (nacionalna mreža ZPP-a) radi umrežavanja organizacija i uprava, savjetnika, istraživača i drugih inovacijskih subjekata u području poljoprivrede i ruralnog razvoja na nacionalnoj razini najkasnije 12 mjeseci nakon što Komisija odobri strateški plan u okviru ZPP-a.

1. Svaka država članica uspostavlja nacionalnu mrežu zajedničke poljoprivredne politike (nacionalna mreža ZPP-a) radi umrežavanja organizacija , predstavnika poljoprivrednog sektora i uprava, savjetnika, istraživača , ostalih inovacijskih aktera i drugih aktera u području poljoprivrede i ruralnog razvoja na nacionalnoj razini najkasnije 12 mjeseci nakon što Komisija odobri strateški plan u okviru ZPP-a. Ta mreža temelji se na postojećim strukturama umrežavanja u državama članicama.

Amandman 652

Prijedlog uredbe

Članak 113. – stavak 4. – točka j

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(j)	u slučaju nacionalnih mreža ZPP-a, sudjelovanje u i doprinos aktivnostima europske mreže ZPP-a.

(j)	ako se radi o nacionalnim mrežama ZPP-a, sudjelovanje u i doprinos aktivnostima europske mreže ZPP-a;

Amandman 653

Prijedlog uredbe

Članak 113. – stavak 4. – točka ja (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ja)	u slučaju europske mreže ZPP-a, sudjelovanje u i doprinos aktivnostima nacionalnih mreža;

Amandman 654

Prijedlog uredbe

Članak 113. – stavak 4. – točka jb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(jb)	pružanje informacija koje zahtijevaju odbori za praćenje iz članka 111.

Amandman 655

Prijedlog uredbe

Članak 114. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Cilj EIP-a jest poticati inovacije i poboljšati razmjenu znanja.	2. Cilj EIP-a jest poticati održive inovacije i poboljšati razmjenu znanja.

Amandman 656

Prijedlog uredbe

Članak 114. – stavak 4. – podstavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	promiče se brže i učestalije prenošenje inovativnih rješenja u praksu i

(c)	promiče se brže i učestalije prenošenje inovativnih rješenja u praksu , uključujući razmjenu znanja među poljoprivrednicima; i

Amandman 657

Prijedlog uredbe

Članak 114. – stavak 4. – podstavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	obavješćuje se znanstvena zajednica o potrebama istraživanja poljoprivredne prakse.

(d)	obavješćuje se znanstvena zajednica o potrebama istraživanja poljoprivredne prakse i poljoprivrednika .

Amandman 658

Prijedlog uredbe

Članak 114. – stavak 4. – podstavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Operativne skupine u okviru EIP-a dio su EIP-a . Izrađuju plan za razvoj, ispitivanje, prilagodbu i provedbu inovativnih projekata na temelju interaktivnog inovacijskog modela čija su ključna načela sljedeća:

Operativne skupine u okviru EIP-a sastavljaju se kako bi se ostvario EIP, a mogu ih predložiti, među ostalim, organizacije proizvođača i međusektorske organizacije te mogu biti sastavljene od članova iz različitih država članica . One izrađuju plan za razvoj, ispitivanje, prilagodbu i provedbu inovativnih projekata na temelju interaktivnog inovacijskog modela čija su ključna načela sljedeća:

Amandman 659

Prijedlog uredbe

Članak 114. – stavak 4. – podstavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	razvijati inovativna rješenja usmjerena na potrebe poljoprivrednika ili šumara te, po potrebi , istodobno rješavati interakcije u cijelom opskrbnom lancu;

(a)	razvijati inovativna rješenja usmjerena na potrebe poljoprivrednika ili šumara te, u slučajevima kad je to korisno , rješavati probleme interakcije u cijelom opskrbnom lancu te uzimati u obzir i interese potrošača ;

Amandman 660

Prijedlog uredbe

Članak 114. – stavak 4. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Predviđena inovacija može se temeljiti na novoj praksi, ali i na tradicionalnoj praksi u novom geografskom ili ekološkom kontekstu.	Predviđena inovacija može se temeljiti na novoj praksi, ali i na tradicionalnoj praksi i agroekološkim praksama u novom zemljopisnom ili ekološkom kontekstu.

Amandman 661

Prijedlog uredbe

Članak 114. – stavak 4. – podstavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Operativne skupine dužne su širiti svoje planove i rezultate svojih projekata, prije svega putem mreža ZPP-a.	Operativne skupine dužne su širiti svoje planove i rezultate svojih projekata, prije svega u okviru mreža ZPP-a , te mogu imati članove iz više od jedne države članice .

Amandman 662

Prijedlog uredbe

Članak 115. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	skup zajedničkih pokazatelja konteksta, ostvarenja, rezultata i učinka, uključujući one navedene u članku 7., koji će se upotrebljavati kao temelj za praćenje, evaluaciju i godišnje izvješćivanje o uspješnosti;

(a)	skup zajedničkih pokazatelja konteksta, ostvarenja, rezultata i učinka, kako je navedeno u članku 7., koji će se upotrebljavati kao temelj za praćenje, evaluaciju i izvješćivanje o uspješnosti;

Amandman 663

Prijedlog uredbe

Članak 115. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	ciljne vrijednosti i godišnje ključne etape utvrđene u odnosu na relevantni posebni cilj primjenom pokazatelja rezultata;

(b)	ciljne vrijednosti i godišnje ili, po potrebi, višegodišnje ključne etape utvrđene u odnosu na relevantni posebni cilj primjenom pokazatelja rezultata;

Amandman 664

Prijedlog uredbe

Članak 115. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Okvir uspješnosti obuhvaća sljedeće elemente:

3. Okvir uspješnosti obuhvaća sadržaj strateških planova u okviru ZPP-a, uključujući, po potrebi, programe regionalnih intervencija.

(a)	sadržaj strateških planova u okviru ZPP-a;

(b)	tržišne mjere i druge intervencije predviđene u Uredbi (EU) br. 1308/2013.

Amandman 665

Prijedlog uredbe

Članak 116. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	procijeniti učinak, učinkovitost, djelotvornost, relevantnost, usklađenost i dodanu vrijednost ZPP-a za Uniju;

(a)	procijeniti učinak, učinkovitost, djelotvornost, relevantnost, usklađenost i dodanu vrijednost ZPP-a za Uniju , kao i pojednostavnjenje za korisnike ;

Amandman 666

Prijedlog uredbe

Članak 116. – stavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	pružiti potporu postupku zajedničkog učenja povezanom s praćenjem i evaluacijom.

(e)	pružiti potporu postupku zajedničkog učenja povezanom s praćenjem i evaluacijom uzimajući u obzir područja u kojima nedostaju ili nisu dostatni osnovni podaci i za koja se mogu osmisliti relevantniji i točniji pokazatelji .

Amandman 667

Prijedlog uredbe

Članak 117. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice uspostavljaju elektronički informacijski sustav u kojem bilježe i čuvaju ključne informacije o provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a, koje su potrebne za praćenje i evaluacije, konkretno o svakoj intervenciji koja je odabrana za financiranje te o dovršenim operacijama, uključujući informacije o svakom korisniku i svakoj operaciji.

Države članice uspostavljaju elektronički informacijski sustav ili upotrebljavaju postojeći u kojem bilježe i čuvaju ključne informacije o provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a, koje su potrebne za praćenje i evaluacije, osobito informacije o svakoj intervenciji koja je odabrana za financiranje te o dovršenim operacijama, uključujući informacije o svakom korisniku i svakoj operaciji.

Amandman 668

Prijedlog uredbe

Članak 118. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice dužne su osigurati da se korisnici potpore u okviru intervencija iz strateškog plana u okviru ZPP-a i lokalne akcijske skupine obvežu upravljačkom tijelu ili drugim tijelima delegiranima za obavljanje njegovih dužnosti pružati sve informacije koje su potrebne za praćenje i evaluaciju strateškog plana u okviru ZPP-a.	Države članice dužne su osigurati da se korisnici potpore u okviru intervencija iz strateškog plana u okviru ZPP-a i lokalne akcijske skupine obvežu upravljačkom tijelu ili regionalnim upravljačkim tijelima ili drugim tijelima delegiranima za obavljanje njegovih dužnosti pružati sve informacije koje su potrebne za praćenje i evaluaciju strateškog plana u okviru ZPP-a.

Amandman 669

Prijedlog uredbe

Članak 118. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice dužne su osigurati uspostavu sveobuhvatnih, potpunih, pravodobnih i pouzdanih izvora podataka kako bi se omogućio djelotvoran nastavak napretka politike prema ostvarenju ciljeva s pomoću pokazatelja ostvarenja, rezultata i učinka.	Države članice dužne su osigurati uspostavu sveobuhvatnih, pravodobnih i pouzdanih izvora podataka , uključujući baze podataka, kako bi se omogućio djelotvoran nastavak napretka politike u ostvarenju ciljeva korištenjem pokazatelja ostvarenja, rezultata i učinka.

Amandman 670

Prijedlog uredbe

Članak 119. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Upravljačko tijelo i odbor za praćenje prate provedbu strateškog plana u okviru ZPP-a i napredak u ostvarenju ciljnih vrijednosti strateškog plana u okviru ZPP-a na temelju pokazatelja ostvarenja i rezultata.	Upravljačko tijelo i odbor za praćenje prate provedbu strateškog plana u okviru ZPP-a i napredak u ostvarenju ciljnih vrijednosti strateškog plana u okviru ZPP-a na temelju pokazatelja ostvarenja i rezultata , u suradnji, prema potrebi, s regionalnim upravljačkim tijelima i regionalnim odborima za praćenje .

Amandman 671

Prijedlog uredbe

Članak 120. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Provedbene ovlasti za okvir uspješnosti	Delegirane ovlasti za okvir uspješnosti

Amandman 672

Prijedlog uredbe

Članak 120. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija donosi provedbene akte o sadržaju okvira uspješnosti. Ti akti uključuju popis pokazatelja konteksta, ostalih pokazatelja koji su potrebni za odgovarajuće praćenje i evaluaciju politike, metode za izračun pokazatelja i potrebne odredbe kojima se jamči točnost i pouzdanost podataka koje su prikupile države članice. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 139. stavka 2 .

Komisija donosi delegirane akte kojima se dopunjuje ova Uredba utvrđivanjem sadržaja okvira uspješnosti. Ti akti uključuju popis pokazatelja konteksta, ostalih pokazatelja koji su potrebni za odgovarajuće praćenje i evaluaciju politike, metode za izračun pokazatelja i potrebne odredbe kojima se jamči točnost i pouzdanost podataka koje su prikupile države članice. Ti se delegirani akti donose u skladu s člankom 138 .

Amandman 673

Prijedlog uredbe

Članak 121. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Godišnja izvješća o uspješnosti	Izvješća o uspješnosti

Amandman 674

Prijedlog uredbe

Članak 121. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice do 15. veljače 2023. te do 15. veljače svake sljedeće godine do 2030., uključujući tu godinu, Komisiji dostavljaju godišnje izvješće o uspješnosti u provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a u prethodnoj financijskoj godini . Izvješće dostavljeno 2023. obuhvaća financijske godine 2021. i 2022. Za izravna plaćanja iz glave III. poglavlja II. izvješće obuhvaća samo financijsku godinu 2022 .

1. Države članice Komisiji dostavljaju izvješća o uspješnosti u provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a u skladu s člankom 8 . Uredbe (EU) [HzR] .

Amandman 675

Prijedlog uredbe

Članak 121. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Zadnje godišnje izvješće o uspješnosti, koje se dostavlja do 15. veljače 2030. , obuhvaća sažetak evaluacija obavljenih tijekom razdoblja provedbe.	2. Zadnje izvješće o uspješnosti koje se treba dostaviti obuhvaća sažetak evaluacija obavljenih tijekom razdoblja provedbe.

Amandman 676

Prijedlog uredbe

Članak 121. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Kako bi bilo prihvatljivo, godišnje izvješće o uspješnosti mora sadržavati sve informacije koje se zahtijevaju u stavcima 4., 5. i 6. Ako godišnje izvješće o uspješnosti nije prihvatljivo, Komisija o tome obavješćuje državu članicu u roku od 15 radnih dana od datuma njegova primitka, a u suprotnom ono se smatra prihvatljivim.	3. Kako bi bilo prihvatljivo, izvješće o uspješnosti mora sadržavati sve informacije koje se zahtijevaju u stavcima 4., 5. i 6. Ako izvješće o uspješnosti nije prihvatljivo, Komisija o tome obavješćuje državu članicu u roku od 15 radnih dana od datuma njegova primitka, a u suprotnom ono se smatra prihvatljivim.

Amandman 677

Prijedlog uredbe

Članak 121. – stavak 4. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U godišnjim izvješćima o uspješnosti navode se ključne kvalitativne i kvantitativne informacije o provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a upućivanjem na financijske podatke, pokazatelje ostvarenja i rezultata te u skladu s člankom 118. drugim stavkom. Izvješća sadržavaju i informacije o realiziranim ostvarenjima, realiziranim rashodima i realiziranim rezultatima te razlici u odnosu na odgovarajuće ciljne vrijednosti.

U izvješćima o uspješnosti navode se ključne kvalitativne i kvantitativne informacije o provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a upućivanjem na financijske podatke, pokazatelje ostvarenja i rezultata te u skladu s člankom 118. drugim stavkom. Izvješća sadržavaju i informacije o realiziranim ostvarenjima, realiziranim rashodima i realiziranim rezultatima te razlici u odnosu na odgovarajuće ciljne vrijednosti.

Amandman 678

Prijedlog uredbe

Članak 121. – stavak 4. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Za vrste intervencija na koje se ne primjenjuje članak 89. ove Uredbe i u kojima omjer realiziranih ostvarenja i realiziranih rashoda odstupa za 50 % od planiranog omjera godišnjeg ostvarenja i rashoda, država članica dostavlja obrazloženje za to odstupanje.	Briše se.

Amandman 679

Prijedlog uredbe

Članak 121. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5. Dostavljeni podaci odnose se na ostvarene vrijednosti za pokazatelje za djelomično provedene intervencije i intervencije provedene u cijelosti. U njima se navodi i sinteza trenutačnog stanja provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a ostvarene tijekom prethodne financijske godine, sva pitanja koja utječu na uspješnost strateškog plana u okviru ZPP-a, prije svega u pogledu odstupanja od ključnih etapa te se navode razlozi i, po potrebi, opis poduzetih mjera.

5. Dostavljeni podaci odnose se na ostvarene vrijednosti za pokazatelje za djelomično i provedene intervencije i intervencije provedene u cijelosti. U njima se navodi i sinteza trenutačnog stanja provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a i sva pitanja koja utječu na uspješnost strateškog plana u okviru ZPP-a, osobito u pogledu odstupanja od ključnih etapa, te se navode razlozi i, po potrebi, opis poduzetih mjera.

Amandman 680

Prijedlog uredbe

Članak 121. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
7. Komisija provodi godišnji pregled uspješnosti i godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost iz članka [52.] Uredbe (EU) [HzR] na temelju informacija dostavljenih u godišnjim izvješćima o uspješnosti.	Briše se.

Amandman 681

Prijedlog uredbe

Članak 121. – stavak 8. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija u godišnjem pregledu uspješnosti može iznijeti primjedbe na godišnja izvješća o uspješnosti u roku od jednog mjeseca od njihova dostavljanja. Ako Komisija ne dostavi svoje primjedbe u navedenom roku, izvješća se smatraju prihvaćenima.	Komisija provodi ocjenu uspješnosti na temelju informacija dostavljenih u izvješćima o uspješnosti i može iznijeti primjedbe u roku od najviše jednog mjeseca od potpunog dostavljanja izvješćâ . Ako Komisija ne dostavi svoje primjedbe u navedenom roku, izvješća se smatraju prihvaćenima.

Amandman 682

Prijedlog uredbe

Članak 121. – stavak 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

9. Ako prijavljena vrijednost jednog ili više pokazatelja rezultata pokaže da postoji razlika veća od 25 % u odnosu na odgovarajuću ključnu etapu za predmetnu godinu izvješćivanja, Komisija od države članice može zatražiti da dostavi akcijski plan u skladu s člankom 39. stavkom 1. Uredbe (EU) [HzR] s opisom korektivnih mjera koje namjerava poduzeti i očekivanim trajanjem .

9. Ako prijavljena vrijednost jednog ili više pokazatelja rezultata odstupa više od 25 % u odnosu na odgovarajuću vrijednost ključne etape za predmetnu godinu izvješćivanja , države članice podnose obrazloženje za to odstupanje. Po potrebi , Komisija od države članice može zatražiti da dostavi akcijski plan koji se utvrđuje savjetovanjem s Komisijom u skladu s člankom 39. stavkom 1. Uredbe (EU) [HzR] i koji sadrži opis korektivnih mjera i očekivano trajanje njegove provedbe .

Amandman 683

Prijedlog uredbe

Članak 121. – stavak 10.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
10. Godišnja izvješća o uspješnosti i sažetak njihova sadržaja namijenjen građanima stavljaju se na raspolaganje javnosti .	10. Za građane se i zrađuje sažetak izvješćâ o uspješnosti koji se javno objavljuje .

Amandman 684

Prijedlog uredbe

Članak 121. – stavak 11.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
11. Komisija donosi provedbene akte u kojima se utvrđuju pravila za predstavljanje sadržaja godišnjeg izvješća o uspješnosti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 139. stavka 2.	11. Komisija donosi provedbene akte u kojima se utvrđuju pravila za predstavljanje sadržaja izvješća o uspješnosti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 139. stavka 2.

Amandman 685

Prijedlog uredbe

Članak 122. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Godišnji pregledni sastanci	Sastanci za ocjenjivanje

Amandman 686

Prijedlog uredbe

Članak 122. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice svake godine organiziraju godišnji pregledni sastanak s Komisijom pod zajedničkim predsjedanjem ili predsjedanjem Komisije, koji se održava najranije dva mjeseca nakon dostavljanja godišnjeg izvješća o uspješnosti.	1. Države članice svake godine s Komisijom organiziraju sastanak za evaluaciju pod zajedničkim predsjedanjem ili predsjedanjem Komisije, koji se održava najranije dva mjeseca nakon dostavljanja izvješća o uspješnosti.

Amandman 687

Prijedlog uredbe

Članak 122. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Cilj godišnjeg preglednog sastanka jest ispitivanje uspješnosti svakog plana , uključujući napredak u ostvarenju utvrđenih ciljnih vrijednosti, sva pitanja koja utječu na uspješnost te prošle ili buduće mjere koje se poduzimaju za njihovo rješavanje .	2. Cilj sastanka za evaluaciju je razmatranje uspješnosti svakog od planova , uključujući napredak u ostvarenju utvrđenih ciljnih vrijednosti, sva pitanja koja utječu na uspješnost te prošle ili buduće mjere koje se poduzimaju za rješavanje tih pitanja. Ti sastanci služe razmatranju učinka, onda kada je to izvedivo.

Amandman 688

Prijedlog uredbe

Članak 123.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 123.	Briše se.
Bonus za uspješnost
1. Državama članicama može se dodijeliti bonus za uspješnost u godini 2026. kako bi se nagradilo zadovoljavajuće rezultate u odnosu na ciljne vrijednosti u pogledu okoliša i klime, uz uvjet da je predmetna država članica ispunila uvjet iz članka 124. stavka 1.
2. Bonus za uspješnost jednak je 5 % iznosa po državi članici za financijsku godinu 2027. kako je utvrđen u Prilogu IX.
Sredstva prenesena između EFJP-a i EPFRR-a na temelju članaka 15. i 90. isključena su iz izračuna bonusa za uspješnost.

Amandman 689

Prijedlog uredbe

Članak 124.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 124.	Briše se.
Dodjela bonusa za uspješnost
1. Na temelju pregleda uspješnosti za godinu 2026. bonus za uspješnost zadržan iz sredstava dodijeljenih državi članici na temelju članka 123. stavka 2. dodjeljuje se toj državi članici ako su pokazatelji rezultata koji se primjenjuju na posebne ciljeve povezane s okolišem i klimom iz članka 6. stavka 1. točaka (d), (e) i (f) iz njezina strateškog plana u okviru ZPP-a dosegnuli najmanje 90 % svoje ciljne vrijednosti za godinu 2025.
2. Komisija u roku od dva mjeseca od primitka godišnjeg izvješća o uspješnosti u godini 2026. donosi provedbeni akt bez primjene postupka odbora iz članka 139. kako bi za svaku državu članicu odlučila jesu li u okviru njihovih strateških planova u okviru ZPP-a ostvarene ciljne vrijednosti iz stavka 1. tog članka.
3. Ako su ciljne vrijednosti iz stavka 1. ostvarene, Komisija predmetnim državama članicama dodjeljuje iznos bonusa za uspješnost za koji se smatra da je definitivno dodijeljen za financijsku godinu 2027. na temelju odluke iz stavka 2.
4. Ako ciljne vrijednosti iz stavka 1. nisu ostvarene, Komisija ne dodjeljuje obveze za financijsku godinu 2027. koje se odnose na iznos bonusa za uspješnost predmetnih država članica.
5. Komisija pri dodjeli bonusa za uspješnost može u obzir uzeti slučajeve više sile i teških socioekonomskih kriza koji onemogućavaju ostvarenje relevantnih ključnih etapa.
6. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljni mehanizmi za osiguravanje usklađenog pristupa pri određivanju dodjele bonusa za uspješnost državama članicama. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 139. stavka 2.

Amandman 690

Prijedlog uredbe

Članak 125. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice provode ex ante evaluacije radi poboljšanja kvalitete izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a.	1. Države članice samostalno i, po potrebi, zajedno s regijama provode ex ante evaluacije radi poboljšanja kvalitete izrade svojih strateških planova u okviru ZPP-a.

Amandman 691

Prijedlog uredbe

Članak 125. – stavak 3. – točka g

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(g)	prikladnost postupaka za praćenje strateškog plana u okviru ZPP-a i prikupljanje podataka potrebnih za provođenje evaluacija;

(g)	prikladnost postupaka za praćenje strateškog plana u okviru ZPP-a i za prikupljanje podataka potrebnih za provođenje evaluacija , uključujući, po potrebi, podatke razvrstane prema spolu ;

Amandman 692

Prijedlog uredbe

Članak 126. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice provode evaluacije strateških planova u okviru ZPP-a radi poboljšanja kvalitete izrade i provedbe tih planova te kako bi se ocijenila njihova učinkovitost, djelotvornost, relevantnost, usklađenost, dodana vrijednost Unije i učinak u pogledu njihova doprinosa općim i posebnim ciljevima ZPP-a iz članka 5. i članka 6. stavka 1.	1. Države članice samostalno i, po potrebi, zajedno s regijama provode evaluacije strateških planova u okviru ZPP-a radi poboljšanja kvalitete izrade i provedbe tih planova te kako bi se ocijenila njihova učinkovitost, djelotvornost, relevantnost, usklađenost, dodana vrijednost Unije i učinak u pogledu njihova doprinosa općim i posebnim ciljevima ZPP-a iz članka 5. i članka 6. stavka 1.

Amandman 693

Prijedlog uredbe

Članak 126. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Države članice povjeravaju evaluacije funkcionalno neovisnim stručnjacima.	2. Države članice i, po potrebi, regije povjeravaju evaluacije funkcionalno neovisnim stručnjacima.

Amandman 694

Prijedlog uredbe

Članak 126. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Države članice dužne su osigurati primjenu postupaka za izradu i prikupljanje podataka koji su potrebni za evaluacije.	3. Države članice i, po potrebi, regije dužne su osigurati primjenu postupaka za izradu i prikupljanje podataka koji su potrebni za evaluacije.

Amandman 695

Prijedlog uredbe

Članak 126. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Države članice nadležne su za evaluaciju primjerenosti intervencija u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a u svrhu ostvarenja posebnih ciljeva iz članka 6. stavka 1.	4. Države članice i, po potrebi, regije nadležne su za evaluaciju primjerenosti intervencija u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a u svrhu ostvarenja posebnih ciljeva iz članka 6. stavka 1.

Amandman 696

Prijedlog uredbe

Članak 126. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
5. Države članice izrađuju plan evaluacije u kojem se navode evaluacijske mjere koje se namjeravaju poduzeti tijekom razdoblja provedbe.	5. Države članice i, po potrebi, regije izrađuju plan evaluacije u kojem se navode evaluacijske mjere koje se namjeravaju poduzeti tijekom razdoblja provedbe.

Amandman 697

Prijedlog uredbe

Članak 126. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
6. Države članice plan evaluacije dostavljaju odboru za praćenje najkasnije godinu dana nakon donošenja strateškog plana u okviru ZPP-a.	6. Države članice i, po potrebi, regije dostavljaju plan evaluacije odboru za praćenje najkasnije godinu dana nakon donošenja strateškog plana u okviru ZPP-a.

Amandmani 987 i 1335

Prijedlog uredbe

Članak 127. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.a Čim se odobre svi nacionalni strateški planovi u okviru ZPP-a, Komisija naručit će neovisnu procjenu njihova ukupnog očekivanog učinka. Ako se tom analizom pokaže da zajednički napor nije dovoljan u odnosu na ambicije europskog zelenog plana, Komisija će poduzeti odgovarajuće mjere, što može uključivati podnošenje zahtjeva državama članicama da izmijene strateške planove u okviru ZPP-a ili podnošenje amandmana na ovu Uredbu.

Amandmani 988 i 1336

Prijedlog uredbe

Članak 127. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Prije kraja treće godine od početka provedbe strateških planova u okviru ZPP-a Komisija provodi evaluaciju na sredini programskog razdoblja radi ispitivanja djelotvornosti, učinkovitosti, relevantnosti i dosljednosti EFJP-a i EPFRR-a te njihove dodane vrijednosti Unije, uzimajući u obzir pokazatelje iz Priloga I. U skladu s člankom [128.] [nove Financijske uredbe] Komisija može iskoristiti sve već dostupne relevantne informacije.

2. Prije kraja treće godine od početka provedbe strateških planova u okviru ZPP-a Komisija provodi i objavljuje evaluaciju na sredini programskog razdoblja radi ispitivanja djelotvornosti, učinkovitosti, relevantnosti i dosljednosti EFJP-a i EPFRR-a te njihove dodane vrijednosti Unije, uzimajući u obzir pokazatelje iz Priloga I. U skladu s člankom [128.] [nove Financijske uredbe] Komisija može iskoristiti sve već dostupne relevantne informacije. Ako se evaluacijom na sredini programskog razdoblja pokaže da zajednički napor nije dovoljan u odnosu na ambicije europskog zelenog plana i zakonodavstvo Unije u području okoliša i klime, Komisija će izdati preporuke državama članicama kako bi se osiguralo ostvarivanje ciljeva europskog zelenog plana i zakonodavstva navedenog u Prilogu XI. Države članice u svojem godišnjem izvješću o uspješnosti navode način na koji su preporuke uzete u obzir ili razloge zašto preporuke ili jedan dio njih nisu uzete u obzir.

Amandman 698

Prijedlog uredbe

Članak 127. – stavak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	4a. U svojim izvješćima o procjeni Komisija uzima u obzir pokazatelje iz Priloga I. ovoj Uredbi, kao i vanjske čimbenike u odnosu na ZPP koji su utjecali na ostvarenje ciljeva.

Amandman 699

Prijedlog uredbe

Članak 129. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Podaci potrebni za pokazatelje konteksta i učinka dolaze prvenstveno iz etabliranih izvora podataka, kao što su sustav računovodstvenih podataka u poljoprivredi i Eurostat. Ako podaci za te pokazatelje nisu dostupni ili nisu potpuni , praznine se rješavaju u okviru europskog statističkog programa uspostavljenog na temelju Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, u pravnom okviru kojim se uređuje Mreža računovodstvenih podataka za poljoprivredna gospodarstva ili putem službenih sporazuma s drugim pružateljima podataka kao što su Zajednički istraživački centar i Europska agencija za okoliš (40).

2. Podaci potrebni za pokazatelje konteksta i učinka dolaze prvenstveno iz etabliranih izvora podataka, kao što su mreža računovodstvenih podataka poljoprivrednih gospodarstava i Eurostat. Ako podaci za te pokazatelje nisu dostupni ili su nepotpuni , Komisija rješava pitanje odstupanja u okviru europskog statističkog programa uspostavljenog na temelju Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, u pravnom okviru kojim se uređuje Mreža računovodstvenih podataka poljoprivrednih gospodarstava ili u okviru službenih sporazuma s drugim pružateljima podataka kao što su Zajednički istraživački centar i Europska agencija za okoliš (40).

Amandman 1340

Prijedlog uredbe

Članak 129. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2a. Države članice poboljšavaju kvalitetu i učestalost prikupljanja podatak za ključne poljoprivredne ciljeve iz europskog zelenog plana, koji odgovaraju učinku i kontekstu indikatora I.10, I.15, I.18, I.19, I.20, I.26, I.27, i C.32. Ti podaci pravovremeno se objavljuju i dostavljaju Komisiju kako bi se ocijenila učinkovitost ZPP-a i omogućilo praćenje napretka u ostvarivanju ciljeva na razini Unije.

Amandman 700

Prijedlog uredbe

Članak 129. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Zadržavaju se postojeći administrativni registri kao što su IAKS, LPIS te registri životinja i vinograda. IAKS i LPIS potrebno je dodatno usavršiti kako bi bolje odgovorili na statističke potrebe ZPP-a. Podaci iz administrativnih registara u najvećoj se mogućoj mjeri koriste u statističke svrhe, u suradnji sa statističkim tijelima u državama članicama i s Eurostatom.	3. Zadržavaju se postojeći ažurirani administrativni registri, kao što su IAKS, LPIS te registri životinja i vinograda. IAKS i LPIS potrebno je dodatno usavršiti kako bi bolje odgovorili na statističke potrebe ZPP-a. Podaci iz administrativnih registara u najvećoj se mogućoj mjeri koriste u statističke svrhe, u suradnji sa statističkim tijelima u državama članicama i s Eurostatom.

Amandman 701

Prijedlog uredbe

Članak 129. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Komisija može donositi provedbene akte u kojima se utvrđuju pravila o informacijama koje trebaju poslati države članice, uzimajući u obzir potrebu za izbjegavanjem nepotrebnog administrativnog opterećenja te pravila o potrebi za podacima i sinergijama među potencijalnim izvorima podataka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 139. stavka 2.	Briše se.

Amandman 702

Prijedlog uredbe

Članak 130. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Ako se potpora na temelju glave III. ove Uredbe dodjeljuje za oblike suradnje među poduzetnicima, može se dodijeliti samo za one oblike suradnje koji su u skladu s pravilima tržišnog natjecanja koja se primjenjuju na temelju članaka od 206. do 209. Uredbe (EU) br. 1308/2013.	Ako se potpora na temelju glave III. ove Uredbe dodjeljuje za oblike sporazuma, odluka i usklađenog djelovanja među poduzetnicima, može se dodijeliti samo za one oblike sporazuma, odluka i usklađenog djelovanja koji su u skladu s pravilima tržišnog natjecanja koja se primjenjuju na temelju članaka od 206. do 209. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Amandmani 1092, 1146 i 1179

Prijedlog uredbe

Članak 132.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 132.a
	Prijelazna nacionalna potpora
	1. Države članice mogu nastaviti dodjeljivati prijelaznu nacionalnu potporu poljoprivrednicima u bilo kojem od sektora kako je Komisija odobrila 2013. u skladu s člankom 132. stavkom 7. ili člankom 133.a stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 73/2009.
	2. Ukupan iznos prijelazne nacionalne potpore koja se može dodijeliti poljoprivrednicima ograničen je na 50 % svake financijske omotnice specifične za pojedini sektor, kako je 2013. odobrila Komisija u skladu s člankom 132. stavkom 7. ili člankom 133.a stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 73/2009.
	3. Države članice mogu, na temelju objektivnih kriterija i unutar ograničenja utvrđenog u stavku 2., odrediti iznose prijelazne nacionalne potpore koja se treba dodijeliti.
	4. Države članice mogu donijeti odluku o prilagodbi referentnog razdoblja za programe proizvodno nevezanih prijelaznih nacionalnih potpora. Prilagođeno referentno razdoblje ne može biti nakon 1. lipnja 2018.

Amandman 703

Prijedlog uredbe

Članak 133. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članci 107., 108. i 109. UFEU-a ne primjenjuju se na nacionalne fiskalne mjere kojima države članice odluče odstupiti od općih poreznih pravila dopuštajući da se osnovica poreza na dohodak za poljoprivrednike izračunava na temelju višegodišnjeg razdoblja.

U svrhu ograničenja učinaka promjenjivosti prihoda poticanjem poljoprivrednika na štednju tijekom uspješnih godina kako bi se mogli nositi s lošim godinama, članci 107., 108. i 109. UFEU-a ne primjenjuju se na nacionalne fiskalne mjere kojima države članice odluče odstupiti od općih poreznih pravila dopuštanjem da se osnovica poreza na dohodak za poljoprivrednike izračunava na temelju višegodišnjeg razdoblja , među ostalim prijenosom dijela porezne osnovice, uključujući odgodu dijela porezne osnovice, ili dopuštanjem izuzimanja iznosa uplaćenih na namjenski račun za poljoprivredne pričuve .

Amandmani 1097, 1125 i 1180

Prijedlog uredbe

Članak 134.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 134.a

Mehanizam za podnošenje pritužbi za poljoprivrednike te mala i srednja poduzeća

1. Komisija uspostavlja mehanizam na temelju kojeg poljoprivrednici, mala i srednja poduzeća mogu Komisiji izravno podnijeti pritužbu u sljedećim slučajevima:

—	jagma za zemljištem ili postojanje ozbiljne prijetnje da do nje dođe

—	teška povreda dužnosti nacionalnih tijela

—	nepravilno ili pristrano postupanje u kontekstu javnih natječaja ili raspodjeli subvencija

—	pritisak ili zastrašivanje od strane pripadnika zločinačkih ili oligarhijskih struktura ili struktura organiziranog kriminala

—	teška povreda temeljnih prava.

2. Komisija u okviru svoje institucije uspostavlja kontaktnu točku za podnošenje pritužbi.

3. Komisija je odgovorna za izradu i transparentnost postupka podnošenja pritužbi kao i za kriterije ocjenjivanja.

4. Komisija jamči odgovarajuću zaštitu fizičkih osoba ili poduzeća nakon podnošenja pritužbe.

5. Komisija odlučuje hoće li informacije primljene putem tog mehanizma obraditi u okviru svojih revizija ili ih izravno proslijediti Uredu europskog javnog tužitelja ili OLAF-u.

Amandman 704

Prijedlog uredbe

Članak 135. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. U pogledu izravnih plaćanja dodijeljenih u najudaljenijim regijama Unije u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 primjenjuju se samo članak 3. stavak 2. točke (a) i (b), članak 4. stavak. 1. točke (a), (b) i (d), glava III. poglavlje I. odjeljak 2., članak 16. i glava IX. ove Uredbe. Članak 4. stavak. 1. točke (a), (b) i (d), glava III. poglavlje I. odjeljak 2., članak 16. i glava IX. primjenjuju se bez ikakvih obveza povezanih sa strateškim planom u okviru ZPP-a.

1. U pogledu izravnih plaćanja dodijeljenih u najudaljenijim regijama Unije u skladu s poglavljem IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 primjenjuju se samo članak 3. točke (a) i (b), članak 4. stavak. 1. točke (a), (b) i (d), glava III. poglavlje I. odjeljak 2., članak 16. i glava IX. ove Uredbe. Članak 4. stavak. 1. točke (a), (b) i (d), glava III. poglavlje I. odjeljak 2., članak 16. i glava IX. primjenjuju se bez ikakvih obveza povezanih sa strateškim planom u okviru ZPP-a.

Amandman 705

Prijedlog uredbe

Članak 135. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. U pogledu izravnih plaćanja dodijeljenih u manjim otocima u Egejskom moru u skladu s poglavljem IV . Uredbe (EU) br. 229/2013 primjenjuju se samo članak 3. stavak 2. točke (a) i (b), članak 4. glava III. poglavlje I. odjeljak 2. te glava III. poglavlje II. odjeljci 1. i 2. i glava IX. ove Uredbe. Članak 4., glava III. poglavlje I. odjeljak 2., glava III. poglavlje II. odjeljci 1. i 2. te glava IX. ove Uredbe primjenjuju se bez ikakvih obveza povezanih sa strateškim planom u okviru ZPP-a.

2. U pogledu izravnih plaćanja dodijeljenih na manjim otocima u Egejskom moru u skladu s poglavljem IV . Uredbe (EU) br. 229/2013 primjenjuju se samo članak 3. točke (a) i (b), članak 4., glava III. poglavlje I. odjeljak 2., glava III. poglavlje II. odjeljci 1. i 2. te glava IX. ove Uredbe. Članak 4., glava III. poglavlje I. odjeljak 2., glava III. poglavlje II. odjeljci 1. i 2. te glava IX. ove Uredbe primjenjuju se bez ikakvih obveza povezanih sa strateškim planom u okviru ZPP-a.

Amandman 706

Prijedlog uredbe

Članak 138. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Ovlasti za donošenje delegiranih akata iz članaka 4., 7., 12., 15 ., 23., 28., 32., 35., 36., 37., 41., 50., 78., 81., 104 . i 141. dodjeljuju se Komisiji na razdoblje od sedam godina, počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od sedam godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

2. Ovlasti za donošenje delegiranih akata iz članaka 4., 7., 11 ., 12., 28., 32., 35., 36., 37., 41., 50.,78., 81., 83 . , 94., 110., 120. i 141. dodjeljuju se Komisiji na neodređeno razdoblje od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Amandman 707

Prijedlog uredbe

Članak 138. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 4., 7., 12., 15 ., 23 ., 28., 32., 35., 36., 37., 41., 50., 78., 81., 104 . i 141. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 4., 7., 11 ., 12., 28., 32., 35., 36., 37., 41., 50., 78., 81., 83., 94., 110., 120 . i 141. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

Amandman 708

Prijedlog uredbe

Članak 138. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6. Delegirani akt donesen na temelju članaka 4., 7., 12., 15 ., 23 ., 28., 32., 35., 36., 37., 41., 50., 78., 81., 104 . i 141. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

6. Delegirani akt donesen na temelju članaka 4., 7., 11 ., 12., 28., 32., 35., 36., 37., 41., 50., 78., 81., 83., 94., 110., 120 . i 141. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Amandman 1138

Prijedlog uredbe

Članak 139.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 139.a

Preispitivanje u sredini razdoblja

1. Komisija do 30. lipnja 2025. provodi preispitivanje ZPP-a u sredini programskog razdoblja i podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću kako bi se evaluiralo funkcioniranje novog modela ostvarivanja politike u državama članicama, prilagodili ponderi za praćenje klime u skladu s novom metodologijom iz članka 87. stavka 3., a Komisija prema potrebi podnosi zakonodavne prijedloge.

2. Kako bi se osiguralo da su strateški planovi država članica usklađeni sa zakonodavstvom Unije o klimi i okolišu, u preispitivanju u sredini programskog razdoblja iz stavka 1. uzima se u obzir relevantno zakonodavstvo koje je tada na snazi.

Amandman 710

Prijedlog uredbe

Članak 140. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Uredba (EU) br. 1305/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021 .

Uredba (EU) br. 1305/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2022 .

Ne dovodeći u pitanje priloge IX. i IX.a ovoj Uredbi, Uredba (EU) br. 1305/2013 i dalje se primjenjuje do 31. prosinca 2022. na:

(a)	operacije provedene u skladu s programima ruralnog razvoja koje je Komisija odobrila na temelju Uredbe (EU) br. 1305/2013, i

(b)	programe ruralnog razvoja koji su odobreni u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013 prije 1. siječnja 2022.

Amandman 711

Prijedlog uredbe

Članak 140. – stavak 2. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Uredba (EU) br. 1307/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2021 .	Uredba (EU) br. 1307/2013 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2022 .

Amandman 712

Prijedlog uredbe

Članak 140. – stavak 2. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Međutim i dalje se primjenjuje na zahtjeve za potporu koji se odnose na godine zahtjeva koje počinju prije 1. siječnja 2021 .	Međutim i dalje se primjenjuje na zahtjeve za potporu koji se odnose na godine zahtjeva koje počinju prije 1. siječnja 2022 .

Amandman 713

Prijedlog uredbe

Članak 140. – stavak 2. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članci 17. i 19. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i Prilog I. toj uredbi i dalje se primjenjuju do 31. prosinca 2021 . ako je to relevantno za Hrvatsku.	Članci 17. i 19. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i Prilog I. toj uredbi i dalje se primjenjuju do 31. prosinca 2022 . ako je to relevantno za Hrvatsku.

Amandman 714

Prijedlog uredbe

Članak 141. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ova Uredba dopunjuje mjerama za zaštitu svih stečenih prava i legitimnih očekivanja korisnika u mjeri u kojoj je to potrebno za prijelaz s mehanizama predviđenih Uredbama (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307 /2013 na mehanizme utvrđene u ovoj Uredbi. Prijelaznim pravilima konkretno se utvrđuju uvjeti pod kojima se potpora koju je odobrila Komisija na temelju Uredbe (EU) br. 1305/2013 može integrirati u potporu predviđenu u okviru ove Uredbe, među ostalim za tehničku pomoć i za ex post evaluacije.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 138. kojima se ova Uredba dopunjuje mjerama za zaštitu svih stečenih prava i legitimnih očekivanja korisnika u mjeri u kojoj je to potrebno za prijelaz s mehanizama predviđenih uredbama (EU) br. 1305/2013 , (EU) br. 1307/2013 i (EU) br. 1308/2013 na mehanizme utvrđene u ovoj Uredbi. Prijelaznim pravilima konkretno se utvrđuju uvjeti pod kojima se potpora koju je odobrila Komisija na temelju Uredbe (EU) br. 1305/2013 , Uredbe (EU) br. 1307/2013 i Uredbe (EU) br. 1308/2013 može integrirati u potporu predviđenu u okviru ove Uredbe, među ostalim za tehničku pomoć i za ex post evaluacije.

Amandman 715

Prijedlog uredbe

Članak 141.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 141.a

Izvješća

Europska komisija najkasnije do 31. prosinca 2025. dostavlja izvješće o utjecaju zajedničke poljoprivredne politike na otočne regije koje nisu navedene u članku 135. To je izvješće popraćeno prijedlozima o izmjeni strateških planova kako bi se uzele u obzir posebnosti tih područja i poboljšali očekivani rezultati u skladu s ciljevima navedenima u članku 6. stavku 1.

Amandman 1154

Prijedlog uredbe

Prilog I.

Tekst koji je predložila Komisija

PRILOG I.

POKAZATELJI UČINKA, REZULTATA I OSTVARENJA NA TEMELJU ČLANKA 7.

Procjena uspješnosti ove politike (višegodišnje) – UČINAK	Godišnji pregled uspješnosti – REZULTAT*		Godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost – OSTVARENJE
Ciljevi i pokazatelji njihova učinka.*			Opće vrste intervencija i pokazatelji njihova ostvarenja.*

Međusektorski cilj EU-a: Modernizacija

Pokazatelj

Pokazatelji rezultata

(samo na temelju intervencija za koje se dodjeljuju potpore u okviru ZPP-a)

Sustavi znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS)

Pokazatelji ostvarenja

Širenje znanja, inovacija i digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima te poticanje njihove primjene

I.1	Razmjena znanja i inovacija: Udio proračuna ZPP-a za razmjenu znanja i inovacija

R.1	Poboljšanje uspješnosti znanjem i inovacijama: Udio poljoprivrednika koji primaju potporu za savjetovanja, osposobljavanje, razmjenu znanja ili sudjelovanje u radnim skupinama radi jačanja gospodarske, okolišne, klimatske i resursne uspješnosti.

Europsko partnerstvo za inovacije za sustav znanja i inovacija u poljoprivredi (EPI)**

O.1	Broj operativnih skupina EPI

R.2	Povezivanje savjetovanja i sustava znanja: broj savjetnika uključenih u AKIS (u odnosu na ukupan broj poljoprivrednika)

O.2	Broj savjetnika koji uspostavljaju operativne skupine EPI ili sudjeluju u njima

R.3	Digitalizacija poljoprivrede: Udio poljoprivrednika koji primaju potpore za tehnologiju precizne poljoprivrede u okviru ZPP-a

Posebni ciljevi EU-a

Pokazatelji učinka

Pokazatelji rezultata

(samo na temelju intervencija za koje se dodjeljuju potpore u okviru ZPP-a)

Široka intervencija

Pokazatelji ostvarenja (po intervenciji)

Potpora održivim prihodima poljoprivrednih gospodarstava i otpornosti u Uniji radi poboljšanja sigurnosti opskrbe hranom

I.2	Smanjenje nejednakosti dohotka: Razvoj dohotka od poljoprivrede u odnosu na opće gospodarstvo

R.4	Povezivanje potpore dohotku sa standardima i dobrom praksom: Udio KPP-a obuhvaćen potporom dohotku i podložan ispunjenju uvjeta

Potpora u okviru ZPP-a

O.3	Broj korisnika potpore u okviru ZPP-a

I.3	Smanjenje promjenjivosti prihoda poljoprivrednih gospodarstava: Razvoj dohotka od poljoprivrede

R.5	Upravljanje rizikom: Udio poljoprivrednih gospodarstava s alatima za upravljanje rizikom u okviru ZPP-a

Proizvodno nevezana izravna potpora

O.4	Broj hektara za proizvodno nevezana izravna plaćanja

I.4	Potpora održivim prihodima poljoprivrednih gospodarstava: Razvoj dohotka od poljoprivrede po sektorima (u usporedbi s prosjekom u poljoprivredi)

R.6	Preraspodjela na manja poljoprivredna gospodarstva: Postotak dodatne potpore po hektaru za poljoprivredna gospodarstva koja ispunjavaju uvjete, a manja su od prosjeka (u odnosu na prosjek)

O.5	Broj korisnika proizvodno nevezanih izravnih plaćanja

I.5	Doprinos teritorijalnoj ravnoteži: Razvoj dohotka od poljoprivrede u područjima s prirodnim ograničenjima (u odnosu na prosjek)

R.7	Jačanje potpore poljoprivrednim gospodarstvima u područjima sa specifičnim potrebama: Postotak dodatne potpore po hektaru u područjima s većim potrebama (u odnosu na prosjek)

O.6	Broj hektara na koje se primjenjuju veće potpore dohotku za mlade poljoprivrednike

O.7	Broj korisnika na koje se primjenjuju veće potpore dohotku za mlade poljoprivrednike

Snažnija tržišna orijentacija i povećanje konkurentnosti, među ostalim, većom usmjerenošću na istraživanja, tehnologiju i digitalizaciju

I.6	Povećanje produktivnosti poljoprivrednih gospodarstava: Ukupna produktivnost sektora

R.8	Usmjeravanje na poljoprivredna gospodarstva u sektorima u poteškoćama: Udio poljoprivrednika koji primaju proizvodno vezanu potporu za jačanje konkurentnosti, održivosti ili kvalitete

Instrumenti upravljanja rizikom

O.8	Broj poljoprivrednika obuhvaćenih instrumentima upravljanja rizikom za koje je dodijeljena potpora

I.7	Iskorištavanje poljoprivredno-prehrambene trgovine: Uvoz i izvoz poljoprivredno-prehrambene trgovine

R.9	Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava: Udio poljoprivrednika koji primaju investicijsku potporu za restrukturiranje i modernizaciju, uključujući poboljšanje učinkovitosti resursa

Proizvodno vezana potpora

O.9	Broj hektara obuhvaćenih proizvodno vezanom potporom

Poboljšanje položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu

I.8	Jačanje položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom: Dodana vrijednost za primarne proizvođače u lancu opskrbe hranom

R.10	Bolja organizacija opskrbnog lanca: Udio poljoprivrednika koji sudjeluju u skupinama proizvođača kojima je dodijeljena potpora, organizacijama proizvođača, lokalnim tržnicama, kratkim opskrbnim lancima i sustavima kvalitete

O.10	Broj osoba koje primaju proizvodno vezanu potporu

R.11	Koncentracija ponude: Udio vrijednosti integrirane proizvodnje po organizacijama proizvođača s operativnim programima

Plaćanja za prirodna ograničenja i druga regionalna ograničenja

O.11	Broj hektara koji primaju dodatak za područja s prirodnim ograničenjima (3 kategorije)

Doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te razvoju održive energije

I.9	Jačanje otpornosti poljoprivrednih gospodarstava: Indeks

R.12	Prilagodba klimatskim promjenama: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze za poboljšanje prilagodbe klimatskim promjenama

O.12	Broj hektara koji primaju potporu u okviru mreže Natura 2000 ili Okvirne direktive o vodama

I.10	Doprinos ublažavanju klimatskih promjena: Smanjenje emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede

I.11	Poboljšanje sekvestracije ugljika: Povećanje razine organskog ugljika u tlu

I.12	Povećanje održive energije u poljoprivredi: Dobivanje energije iz obnovljivih izvora iz poljoprivrede i šumarstva

R.13	Manje emisija u sektoru stočarstva: Udio uvjetnih grla obuhvaćenih potporom radi smanjenja emisija stakleničkih plinova i/ili amonijaka, uključujući gospodarenje stajskim gnojivom

R.14	Skladištenje ugljika u tlu i biomasi: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze smanjenja emisija i održavanja i/ili povećanja skladištenja ugljika (trajni travnjak, poljoprivredno zemljište u tresetištu, šuma itd.)

R.15	Zelena energija iz poljoprivrede i šumarstva: Ulaganja u kapacitete za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uključujući biološke (MW)

R.16	Bolja energetska učinkovitost: Uštede energije u poljoprivredi

R.17	Pošumljeno zemljište: Površina za koju je dodijeljena potpora za pošumljavanje i stvaranje šumskih područja, uključujući agrošumarstvo

Plaćanja za obveze upravljanja (okolišnoklimatske, genetski resursi, dobrobit životinja)

O.13	Broj ha (poljoprivrednih) obuhvaćenih okolišnoklimatskim obvezama izvan obveznih zahtjeva

Poticati održivi razvoj i učinkovito upravljanje prirodnim resursima kao što su voda, tlo i zrak

I.13	Smanjenje erozije tla: Postotak zemljišta s umjerenom i jakom erozijom tla na poljoprivrednom zemljištu

R.18	Poboljšanje tla: Udio poljoprivrednog zemljišta pod obvezama upravljanja korisnima za upravljanje tlom

O.14	Broj ha (šumarskih) obuhvaćenih okolišnoklimatskim obvezama izvan obveznih zahtjeva

I.14	Poboljšanje kvalitete zraka: Smanjenje emisije amonijaka iz poljoprivrede

R.19	Poboljšanje kvalitete zraka: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze smanjenja emisije amonijaka

O.15	Broj hektara za koje je dodijeljena potpora za ekološki uzgoj

I.15	Poboljšanje kvalitete vode: Bruto bilanca hranjivih tvari na poljoprivrednom zemljištu

R.20	Zaštita kvalitete vode: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze upravljanja za kvalitetu vode

O.16	Broj uvjetnih grla obuhvaćenih potporom za dobrobit životinja, zdravlje ili jačanje biosigurnosnih mjera

I.16	Smanjenje istjecanja hranjivih tvari: Nitrati u podzemnim vodama – Postotak podzemnih voda postaja s koncentracijom N iznad 50 mg/l prema Direktivi o nitratima

R.21	Održivo gospodarenje hranjivim tvarima: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze poboljšanog upravljanja hranjivim tvarima

O.17	Broj projekata kojima se podupiru genetski resursi

I.17	Smanjenje pritiska na vodne resurse: Indeks iskorištavanja vode plus (WEI+)

R.22	Održiva upotreba vode: Udio navodnjavanog zemljišta obuhvaćenog obvezom poboljšanja ravnoteže voda

Ulaganja

O.18	Broj produktivnih ulaganja na poljoprivrednom gospodarstvu za koja je dodijeljena potpora

R.23	Okolišnoklimatska uspješnost ostvarena ulaganjem: Udio poljoprivrednika s potporom za ulaganja povezana s brigom za okoliš ili klimu

O.19	Broj lokalnih infrastrukturnih objekata za koje je dodijeljena potpora

R.24	Okolišnoklimatska uspješnost ostvarena znanjem: Udio poljoprivrednika koji primaju potporu za savjetovanje/osposobljavanje povezano s okolišnoklimatskom uspješnošću

O.20	Broj neproizvodnih ulaganja za koja je dodijeljena potpora

O.21	Broj produktivnih ulaganja izvan poljoprivrednoga gospodarstva

Doprinos zaštiti biološke raznolikosti, jačanje usluga ekosustava i očuvanje staništa i krajobraza

I.18	Povećanje populacije ptica povezanih s poljoprivrednim površinama: Popis ptica povezanih s poljoprivrednim površinama

R.25	Potpora održivom šumarstvu: Udio šumskog zemljišta pod obvezama upravljanja za potporu zaštite šuma i gospodarenja njima.

Potpore za pokretanje poslovanja

O.22	Broj poljoprivrednika koji primaju potpore za pokretanje poslovanja

I.19	Bolja zaštita biološke raznolikosti: Postotak vrsta i staništa od interesa za Zajednicu povezanih s poljoprivredom sa stabilnim izgledima ili izgledima za rast

R.26	Zaštita šumskih ekosustava: Udio šumskog zemljišta pod obvezama upravljanja za potporu krajobrazu, biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava

O.23	Broj ruralnih poduzetnika koji primaju potpore za pokretanje poslovanja

I.20	Bolje pružanje usluga ekosustava: udio KPP-a obuhvaćen obilježjima krajobraza

R.27	Očuvanje staništa i vrsta: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze upravljanja kojom se podupire očuvanje ili obnova biološke raznolikosti

Suradnja

O.24	Broj proizvođačkih skupina/organizacija proizvođača kojima je dodijeljena potpora

O.25	Broj poljoprivrednika koji primaju potporu za sudjelovanje u sustavima kvalitete EU-a

R.28	Potpora mreži Natura 2000: Površina područja mreže Natura 2000 u skladu s obvezama zaštite, očuvanja i obnove

O.26	Broj projekata generacijske obnove (mladi/ne-mladi poljoprivrednici)

R.29	Očuvanje obilježja krajobraza: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze za upravljanje obilježjima krajobraza, uključujući živice

O.27	Broj strategija lokalnog razvoja (LEADER)

O.28	Broj drugih suradničkih skupina (isključujući EPI iskazane pod O.1.)

Privlačenje mladih poljoprivrednika i olakšavanje poslovnog razvoja u ruralnim područjima

I.21	Privlačenje mladih poljoprivrednika: Promjena broja novih poljoprivrednika

R.30	Generacijska obnova: Broj mladih poljoprivrednika koji osnivaju poljoprivredno gospodarstvo uz potporu ZPP-a

Razmjena znanja i informacije

O.29	Broj poljoprivrednika koji su osposobljeni/dobili savjete

Promicanje zapošljavanja, rasta, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući biogospodarstvo i održivo šumarstvo

I.22	Doprinos otvaranju radnih mjesta u ruralnim područjima: Kretanje stope zaposlenosti u pretežno ruralnim područjima

R.31	Rast i radna mjesta u ruralnim područjima: Nova radna mjesta u projektima za koje je dodijeljena potpora

O.30	Broj nepoljoprivrednika koji su osposobljeni/dobili savjete

I.23	Doprinos rastu u ruralnim područjima: Razvoj BDP-a po glavi stanovnika u pretežno ruralnim područjima

R.32	Razvoj ruralnog biogospodarstva: Broj poduzeća za biogospodarstvo razvijenih uz potporu

Horizontalni pokazatelji

O.31	Broj hektara obuhvaćenih ekološkom praksom (objedinjeni pokazatelj za fizičko područje obuhvaćeno ispunjenjem uvjeta, ELS-om, agrookolišnoklimatskim mjerama, mjerama za šumarstvo i ekološki uzgoj)

I.24	Pravedniji ZPP: Poboljšanje dodjele potpore u okviru ZZP-a

R.33	Digitalizacija ruralnoga gospodarstva: Ruralno stanovništvo obuhvaćeno strategijom pametnih sela za koju je dodijeljena potpora

O.32	Broj hektara koji podliježu ispunjenju uvjeta (raščlamba prema GAEP praksi)

I.25	Promicanje ruralne uključenosti: Razvoj indeksa siromaštva u ruralnim područjima

R.34	Povezivanje ruralnih područja Europe: Udio ruralnog stanovništva koje ima koristi od poboljšanog pristupa uslugama i infrastrukturi kroz potporu u okviru ZPP-a

Sektorski programi

O.33	Broj organizacija proizvođača koji osnivaju operativni fond/program

R.35	Promicanje socijalne uključenosti: Broj osoba iz manjinskih i/ili ugroženih skupina obuhvaćenih projektima socijalnog uključivanja kojima je dodijeljena potpora

O.34	Broj promotivnih i informativnih aktivnosti te praćenje tržišta

Poboljšanje odgovora poljoprivrede EU-a na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući sigurnu, hranjivu i održivu hranu te dobrobit životinja

I.26	Ograničavanje upotrebe antibiotika u poljoprivredi: Prodaja/upotreba za životinje koje se koriste za proizvodnju hrane

R.36	Ograničavanje upotrebe antibiotika: Udio uvjetnih grla na koja se odnose mjere za koje su odobrene potpore radi ograničenja uporabe antibiotika (sprečavanje/smanjenje)

O.35	Broj mjera za očuvanje i poboljšanje pčelarstva

I.27	Održiva upotreba pesticida: Smanjenje rizika od pesticida i njihova učinka**

R.37	Održiva uporaba pesticida: Udio poljoprivrednog zemljišta na koje se odnose određene mjere za koje je odobrena potpora, a koje dovode do održive upotrebe pesticida kako bi se smanjio rizik od pesticida i njihov učinak

I.28	Odgovor na potrošačku potražnju kvalitetne hrane: Vrijednost proizvodnje u skladu sa sustavima kvalitete EU-a (uključujući ekološke proizvode)

R.38	Poboljšanje dobrobiti životinja: Udio uvjetnih grla obuhvaćenih mjerama potpore za poboljšanje dobrobiti životinja

Većina pokazatelja učinka već se prikuplja drugim kanalima (europske statistike, Zajednički istraživački centar, Europska agencija za okoliš…) i koriste se u okviru drugog zakonodavstva EU-a ili ciljeva održivog razvoja. Učestalost prikupljanja podataka nije uvijek godišnja te bi moglo doći do odgode od 2/3 godine.

**	Direktiva o održivoj uporabi pesticida

*	Približne vrijednosti rezultata. Podaci koje svake godine šalju države članice radi praćenja napretka u ostvarenju ciljnih vrijednosti utvrđenih planovima u okviru ZPP-a.

*	Podaci na godišnjoj razini za prijavljene izdatke.

**	Potpora operativnim skupinama u okviru programa EPI obuhvaćena je odredbama o suradnji

Izmjena

PRILOG I.

POKAZATELJI UČINKA, REZULTATA I OSTVARENJA NA TEMELJU ČLANKA 7.

Procjena uspješnosti ove politike (višegodišnje) – UČINAK	Godišnji pregled uspješnosti – REZULTAT*		Godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost – OSTVARENJE
Ciljevi i pokazatelji njihova učinka.*			Opće vrste intervencija i pokazatelji njihova ostvarenja.*

Međusektorski cilj EU-a: Modernizacija

Pokazatelj

Pokazatelji rezultata

(samo na temelju intervencija za koje se dodjeljuju potpore u okviru ZPP-a)

Sustavi znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS)

Pokazatelji ostvarenja

Modernizacija sektora osiguravanjem da poljoprivrednici imaju pristup istraživanju, osposobljavanju i razmjeni znanja i uslugama prijenosa znanja , inovacijama i digitalizaciji u poljoprivredi i ruralnim područjima te poticanje njihove primjene

I.1	Razmjena znanja i inovacija: Udio proračuna ZPP-a za razmjenu znanja i inovacija

R.1	Poboljšanje uspješnosti znanjem i inovacijama: Udio poljoprivrednika koji primaju potporu za savjetovanja, osposobljavanje, razmjenu znanja ili sudjelovanje u radnim skupinama radi jačanja održive gospodarske, okolišne, klimatske i resursne uspješnosti.

Europsko partnerstvo za inovacije za sustav znanja i inovacija u poljoprivredi (EPI)**

O.1	Broj operativnih skupina EPI

R.2	Povezivanje savjetovanja i sustava znanja: broj savjetnika uključenih u AKIS (u odnosu na ukupan broj poljoprivrednika)

O.2	Broj savjetnika koji uspostavljaju operativne skupine EPI ili sudjeluju u njima

R.3	Digitalizacija poljoprivrede: Udio poljoprivrednika koji primaju potpore za tehnologiju precizne i pametne poljoprivrede u okviru ZPP-a i kojom se može poboljšati učinkovitost resursa, održivost i ekološka učinkovitost

Posebni ciljevi EU-a

Pokazatelji učinka

Pokazatelji rezultata

(samo na temelju intervencija za koje se dodjeljuju potpore u okviru ZPP-a)

Široka intervencija

Pokazatelji ostvarenja (po intervenciji)

Potpora održivim prihodima poljoprivrednih gospodarstava i otpornosti poljoprivrednog sektora u Uniji radi poboljšanja dugoročne sigurnosti opskrbe hranom i poljoprivredne raznolikosti, uz istodobno pružanje sigurne i visokokvalitetne prehrane po pravednim cijenama u cilju preokretanja gubitaka poljoprivrednika i jamčenja gospodarske održivosti poljoprivredne proizvodnje u Uniji

I.2	Smanjenje nejednakosti dohotka: Razvoj dohotka od poljoprivrede u odnosu na opće gospodarstvo

R.4	Povezivanje potpore dohotku sa standardima i dobrom praksom: Udio KPP-a obuhvaćen potporom dohotku i podložan ispunjenju uvjeta

Potpora u okviru ZPP-a

O.3	Broj korisnika potpore u okviru ZPP-a, uključujući raščlambu po vrsti intervencije

I.3	Smanjenje promjenjivosti prihoda poljoprivrednih gospodarstava: Razvoj dohotka od poljoprivrede

R.5	Upravljanje rizikom: Udio poljoprivrednih gospodarstava s alatima za upravljanje rizikom u okviru ZPP-a

Proizvodno nevezana izravna potpora

O.4	Broj hektara za proizvodno nevezana izravna plaćanja

I.4	Potpora održivim prihodima poljoprivrednih gospodarstava: Razvoj dohotka od poljoprivrede po sektorima (u usporedbi s prosjekom u poljoprivredi)

R.6	Preraspodjela na manja poljoprivredna gospodarstva: Postotak dodatne potpore po hektaru za poljoprivredna gospodarstva koja ispunjavaju uvjete, a manja su od prosjeka (u odnosu na prosjek)

O.5	Broj korisnika proizvodno nevezanih izravnih plaćanja

O.5a	Broj korisnika osnovne potpore dohotku

O.6	Broj hektara na koje se primjenjuju veće potpore dohotku za mlade poljoprivrednike

O.7	Broj korisnika na koje se primjenjuju veće potpore dohotku za mlade poljoprivrednike

O.7b	Broj korisnika koji primaju potporu za programe za ekologiju

I.4a	Izbjegavanje smanjenja poljoprivrednog stanovništva: promjena broja poljoprivrednika i radnika na poljoprivrednim gospodarstvima po sektorima u odnosu na zadnju godinu koja je prethodila primjeni strateškog plana;

I.5	Doprinos teritorijalnoj ravnoteži: Razvoj dohotka od poljoprivrede u područjima s prirodnim ograničenjima (u odnosu na prosjek)

R.7	Jačanje potpore poljoprivrednim gospodarstvima u područjima sa specifičnim potrebama: Postotak dodatne potpore po hektaru u područjima s većim potrebama (u odnosu na prosjek)

Snažnija tržišna orijentacija , na lokalnim, nacionalnim, europskim i međunarodnim tržištima, kao i stabilizacija tržišta, upravljanje rizikom i krizom i povećanje dugoročne poljoprivredne konkurentnosti, sposobnosti obrade i stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda , s većom usmjerenošću na diferencijaciju kvalitete, istraživanja, inovaciju, tehnologiju , prijenos i razmjenu znanja i digitalizaciju te olakšavanje pristupa poljoprivrednika dinamici kružnog gospodarstva

I.6	Povećanje produktivnosti poljoprivrednih gospodarstava: Ukupna produktivnost sektora

R.8	Usmjeravanje na poljoprivredna gospodarstva u sektorima u poteškoćama: Udio poljoprivrednika koji primaju proizvodno vezanu potporu za jačanje konkurentnosti, održivosti ili kvalitete

Instrumenti upravljanja rizikom

O.8	Broj poljoprivrednika obuhvaćenih instrumentima upravljanja rizikom za koje je dodijeljena potpora

I.7	Iskorištavanje poljoprivredno-prehrambene trgovine: Uvoz i izvoz poljoprivredno-prehrambene trgovine

R.9	Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava: Udio poljoprivrednika koji primaju investicijsku potporu za restrukturiranje i modernizaciju, uključujući poboljšanje učinkovitosti resursa

Proizvodno vezana potpora

O.9	Broj hektara obuhvaćenih proizvodno vezanom potporom

Poboljšanje pregovaračkog položaja poljoprivrednika u vrijednosnim lancima poticanjem osnivanja udruženja, organizacija proizvođača i kolektivnih pregovora, kao i promicanjem kratkih lanaca opskrbe

I.8	Jačanje položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom: Dodana vrijednost za primarne proizvođače u lancu opskrbe hranom

R.10	Bolja organizacija opskrbnog lanca: Udio poljoprivrednika koji sudjeluju u skupinama proizvođača kojima je dodijeljena potpora, organizacijama proizvođača, lokalnim tržnicama, kratkim opskrbnim lancima i sustavima kvalitete

O.10	Broj osoba koje primaju proizvodno vezanu potporu

O.10a

Broj hektara obuhvaćenih obvezama za uzgoj mahunastih usjeva

R.11	Koncentracija ponude: Udio vrijednosti integrirane proizvodnje po organizacijama proizvođača s operativnim programima

Plaćanja za prirodna ograničenja i druga regionalna ograničenja

O.11	Broj hektara koji primaju dodatak za područja s prirodnim ograničenjima (3 kategorije)

Doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, među ostalim smanjenjem emisija stakleničkih plinova, povećavanjem ponora ugljika, poboljšanjem sekvestracije i skladištenja ugljika u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru te uključivanjem održive energije , osiguravajući pritom sigurnost opskrbe hranom, održivo gospodarenje šumama i njihovu zaštitu u skladu s Pariškim sporazumom

I.9	Jačanje otpornosti poljoprivrednih gospodarstava: Indeks

R.12	Prilagodba klimatskim promjenama: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze za poboljšanje prilagodbe klimatskim promjenama

R.12a

Poboljšanje otpornosti uz pomoć veće genetske raznolikosti: udio poljoprivrednog zemljišta za koje je dodijeljena potpora za prakse i izbore na korist biološke raznolikosti

O.12	Broj hektara koji primaju potporu u okviru mreže Natura 2000 ili Okvirne direktive o vodama

I.10	Doprinos ublažavanju klimatskih promjena: Smanjenje emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede

I.11	Poboljšanje sekvestracije ugljika: Povećanje razine organskog ugljika u tlu

I.12	Jamčenje dobivanja i uporabe održive energije u poljoprivredi: Dobivanje i uporaba energije iz obnovljivih izvora iz poljoprivrede i šumarstva , uz neto smanjenje ugljika i emisija stakleničkih plinova, bez izravne ili neizravne prenamjene zemljišta

R.13	Manje emisija u sektoru stočarstva: Udio uvjetnih grla obuhvaćenih potporom radi smanjenja emisija stakleničkih plinova i/ili amonijaka, uključujući gospodarenje hranjivim tvarima

R.14	Skladištenje ugljika u tlu i biomasi: Udio zemljišta u okviru obveze smanjenja emisija i održavanja i/ili povećanja skladištenja ugljika (trajni travnjak, trajni nasadi s trajnim zelenim pokrovom, poljoprivredno zemljište u vlažnim područjima i tresetištu, šuma itd.)

R.15	Obnovljiva energija iz poljoprivrede i šumarstva: Ulaganja u kapacitete za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uključujući biološke (MW)

R.16	Bolja energetska učinkovitost: Uštede energije u poljoprivredi

R.17	Pošumljeno zemljište: Površina za koju je dodijeljena potpora za pošumljavanje , obnovu i stvaranje trajnih šumskih područja, uključujući agrošumarstvo

Plaćanja za obveze upravljanja (okolišnoklimatske, genetski resursi, dobrobit životinja)

O.13	Broj ha (poljoprivrednih) i broj drugih jedinica obuhvaćenih okolišnoklimatskim obvezama izvan obveznih zahtjeva , uključujući program za ekologiju

O.13a

Broj hektara obuhvaćenih obvezama u pogledu zemljišta velike prirodne vrijednosti

Poticati održivi razvoj i učinkovito upravljanje prirodnim resursima te doprinijeti zaštiti i poboljšanju kvalitete vode, tla i zraka, među ostalim održivom i smanjenom uporabom gnojiva i antibiotika

I.13	Smanjenje erozije tla i povećana otpornost na ekstremne vremenske uvjete : Postotak zemljišta s umjerenom i jakom erozijom tla na poljoprivrednom zemljištu

R.18	Poboljšanje i zaštita tla radi povećanja njegove otpornosti : Udio poljoprivrednog zemljišta pod obvezama upravljanja korisnima za upravljanje tlom radi poboljšanja kvalitete tla i količine biote tla

O.14	Broj ha (šumarskih) obuhvaćenih okolišnoklimatskim obvezama izvan obveznih zahtjeva

O.14a

Broj hektara obuhvaćenih obvezama za potporu integriranoj zaštiti bilja

I.13a

Izgradnja površinskog sloja i povećanje kapaciteta zadržavanja vode i hranjivih tvari: postotak odgovarajućih organskih tvari u površinskom sloju

R.18a

Razvoj ekološke poljoprivrede: povećan udio poljoprivrednog zemljišta i broj poljoprivrednih gospodarstava u okviru plaćanja za a) prijelaz na ekološki uzgoj; ili b) zadržavanje metoda ekološkog uzgoja*a

*a	Treba dostaviti zasebne skupove podataka u odnosu na točke (a) i (b)

I.14	Poboljšanje kvalitete zraka: Smanjenje emisije amonijaka iz poljoprivrede

R.19	Poboljšanje kvalitete zraka: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze smanjenja emisije amonijaka , u skladu sa zakonodavstvom Unije iz PRILOGA XI.

I.15	Poboljšanje kvalitete vode: Bruto bilanca hranjivih tvari na poljoprivrednom zemljištu

R.20	Zaštita kvalitete vode: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze upravljanja za kvalitetu vode radi poboljšanja stanja vodnih tijela

O.15	Broj hektara za koje je dodijeljena potpora za ekološki uzgoj

R.21	Održivo gospodarenje hranjivim tvarima: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze poboljšanog upravljanja hranjivim tvarima

O.16	Broj uvjetnih grla obuhvaćenih potporom za dobrobit životinja, zdravlje ili jačanje biosigurnosnih mjera

I.16	Smanjenje istjecanja hranjivih tvari: Nitrati u podzemnim vodama – Postotak podzemnih voda postaja s koncentracijom N iznad 50 mg/l prema Direktivi o nitratima

R.22	Održiva upotreba vode: Udio navodnjavanog zemljišta obuhvaćenog obvezom poboljšanja ravnoteže voda , uključujući mjere za smanjenje erozije tla, mjerenje potrošnje vode i povećanje kapaciteta zadržavanja vode tla predviđene Direktivom 2000/60/EZ

O.17	Broj projekata i poljoprivrednika kojima se podupiru genetski resursi i genetska raznolikost, uključujući raščlambu po sektorima

I.17	Smanjenje pritiska na vodne resurse: Indeks iskorištavanja vode plus (WEI+)

R.23	Okolišnoklimatska uspješnost ostvarena ulaganjem: Udio poljoprivrednika s potporom za proizvodna i neproizvodna ulaganja povezana s brigom za okoliš ili klimu

Ulaganja

O.18	Broj produktivnih ulaganja na poljoprivrednom gospodarstvu za koja je dodijeljena potpora

17a

Smanjenje istjecanja pesticida u podzemne i površinske vode: postotak tijela podzemnih voda u lošem stanju i postotak tijela površinskih voda u kojima su prekoračeni standardi kvalitete okoliša, utvrđeni u Direktivi 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a ili od strane država članica, za pesticide koji se koriste u poljoprivredi, a koji su prioritetne tvari

Direktiva 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280EEZ i izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24.12.2008., str. 84.).

O.19	Broj lokalnih infrastrukturnih objekata za koje je dodijeljena potpora

O.20	Broj neproizvodnih ulaganja za koja je dodijeljena potpora

O.21	Broj produktivnih ulaganja izvan poljoprivrednoga gospodarstva

R.24

Okolišnoklimatska uspješnost ostvarena znanjem i savjetovanjem o prirodnom suzbijanju štetočina : Udio poljoprivrednika koji primaju potporu za savjetovanje/osposobljavanje povezano s okolišnoklimatskom uspješnošću , uključujući neovisno savjetovanje koje pružaju certificirani voditelji osposobljavanja o integriranoj zaštiti bilja, sustavima s niskim ulaganjima i tehnikama koje mogu zamijeniti unos kemijskih tvari te njihovoj primjeni

R.24a

Smanjenje istjecanja pesticida: Udio poljoprivrednog zemljišta na koje se odnose određene mjere za koje je odobrena potpora, a koje dovode do smanjenja istjecanja pesticida u površinske ili podzemne vode

R.24b

Zaštita tla uz pomoć plodoreda: Udio obradivog zemljišta obuhvaćenog obvezama za potporu plodoredu, uključujući obveze koje se odnose na mahunaste usjeve

Jačanje usluga ekosustava i doprinos zaustavljanju i preokretanju smanjenja bioraznolikosti, uključujući zaštitu korisne flore, faune i oprašivača, promicanjem agrobiološke raznolikosti, očuvanja prirode i agrošumarstva, kao i doprinosom postizanju veće prirodne otpornosti, obnove i očuvanja tla, vodnih tijela, staništa i krajobraza te potporom poljoprivrednim sustavima visoke prirodne vrijednosti

I.18	Povećanje populacije ptica povezanih s poljoprivrednim površinama: Popis ptica povezanih s poljoprivrednim površinama

R.25	Potpora održivom šumarstvu: Udio šumskog zemljišta pod obvezama upravljanja za potporu zaštite šuma i gospodarenja njima.

Potpore za pokretanje poslovanja

O.22	Broj mladih poljoprivrednika koji primaju potpore za pokretanje poslovanja

O.22a

Broj novih poljoprivrednika koji primaju potpore za pokretanje poslovanja

O.23	Broj ruralnih poduzetnika koji primaju potpore za pokretanje poslovanja

I.19	Bolja zaštita biološke raznolikosti: Postotak vrsta i staništa od interesa za Zajednicu povezanih s poljoprivredom sa stabilnim izgledima ili izgledima za rast

R.26	Zaštita šumskih ekosustava: Udio šumskog zemljišta pod obvezama upravljanja za potporu krajobrazu, biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava

I.19a

Preokretanje situacije u kojoj opada broj oprašivača: Pokazatelj oprašivača*a

I.20	Bolje pružanje usluga ekosustava: udio poljoprivrednog zemljišta obuhvaćen obilježjima krajobraza

R.27	Očuvanje staništa i vrsta: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze upravljanja kojom se podupire očuvanje ili obnova biološke raznolikosti , uključujući poljoprivredna zemljišta visoke prirodne vrijednosti

Suradnja

O.24	Broj proizvođačkih skupina/organizacija proizvođača kojima je dodijeljena potpora

O.25	Broj poljoprivrednika koji primaju potporu za sudjelovanje u sustavima kvalitete EU-a

I.20a

Veća agrobiološka raznolikost u poljoprivrednom sustavu: raznolikost među usjevima

O.26	Broj projekata generacijske obnove (mladi/ne-mladi poljoprivrednici)

R.28	Potpora mreži Natura 2000: Površina područja mreže Natura 2000 u skladu s obvezama zaštite, očuvanja i obnove

O.27	Broj strategija lokalnog razvoja (LEADER)

R.28a

Poboljšanje agrobiološke raznolikosti: Udio zemljišta pod obvezama korisnima za agrobiološku raznolikost, raščlanjen po vrstama intervencija

O.28	Broj drugih suradničkih skupina (isključujući EPI iskazane pod O.1.)

R.29	Očuvanje obilježja krajobraza: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze za upravljanje obilježjima krajobraza, uključujući živice , drveće i poluprirodnu vegetaciju

R.29a

Očuvanje košnica: Broj korisnika potpore za pčelarstvo

R.29b

Poticanje poljoprivrede visoke prirodne vrijednosti: Postotak poljoprivrednog zemljišta u okviru obveza upravljanja za ostvarivanje visoke prirodne vrijednosti

Privlačenje i podupiranje mladih poljoprivrednika , novih poljoprivrednika i promicanje sudjelovanja žena u poljoprivrednom sektoru, osobito u područjima s najmanjim brojem stanovnika i područjima s prirodnim ograničenjima; olakšavanje osposobljavanja i stjecanja iskustva u Uniji, održivog poslovnog razvoja i otvaranja radnih mjesta u ruralnim područjima

I.21	Privlačenje mladih poljoprivrednika , novih poljoprivrednika i olakšavanje poslovnog razvoja : Promjena broja mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika , uključujući raščlambu po spolu i MSP-ove u ruralnim područjima

R.30	Generacijska obnova: Broj mladih i novih poljoprivrednika koji osnivaju poljoprivredno gospodarstvo uz potporu ZPP-a , uključujući raščlambu po spolu

Razmjena znanja i informacije

O.29	Broj poljoprivrednika koji su osposobljeni/dobili savjete

Promicanje socijalne i teritorijalne kohezije u ruralnim područjima, među ostalim zapošljavanjem, rastom , ulaganjem, socijalnom uključenošću , suzbijanjem ruralnog siromaštva te lokalnim razvojem, uključujući visokokvalitetne lokalne usluge za ruralne zajednice, stavljajući poseban naglasak na područja s prirodnim ograničenjima; promicanje pristojnog života, rada i gospodarskih uvjeta; diversifikacija aktivnosti i prihoda, uključujući agroturizam, održivo biogospodarstvo , kružno gospodarstvo i održivo šumarstvo , poštujući rodnu ravnopravnost ; promicanje jednakih mogućnosti u ruralnim područjima posebnim mjerama potpore i priznavanja rada žena u poljoprivredi, obrtu, turizmu i lokalnim uslugama

I.22	Doprinos otvaranju radnih mjesta u ruralnim područjima: Kretanje stope zaposlenosti u pretežno ruralnim područjima , uključujući raščlambu po spolu

R.31	Rast i radna mjesta u ruralnim područjima: Nova radna mjesta u projektima za koje je dodijeljena potpora , uključujući raščlambu po spolu

O.30	Broj nepoljoprivrednika koji su osposobljeni/dobili savjete

I.23	Doprinos rastu u ruralnim područjima: Razvoj BDP-a po glavi stanovnika u pretežno ruralnim područjima

R.32	Razvoj ruralnog biogospodarstva: Broj poduzeća za biogospodarstvo razvijenih uz potporu

Horizontalni pokazatelji

O.31	Broj hektara obuhvaćenih ekološkom praksom (objedinjeni pokazatelj za fizičko područje obuhvaćeno ispunjenjem uvjeta, ELS-om, agrookolišnoklimatskim mjerama, mjerama za šumarstvo i ekološki uzgoj)

I.24	Pravedniji ZPP: Poboljšanje dodjele potpore u okviru ZZP-a

R.33	Digitalizacija ruralnoga gospodarstva: Udio ruralnog stanovništva obuhvaćen digitalizacijom poljoprivrede za koju je dodijeljena potpora i udio ruralnih područja obuhvaćen strategijom pametnih sela za koju je dodijeljena potpora

O.32	Broj hektara koji podliježu ispunjenju uvjeta (raščlamba prema GAEP praksi)

I.25	Promicanje ruralne uključenosti: Razvoj indeksa siromaštva u ruralnim područjima , uključujući raščlambu po spolu

R.34	Povezivanje ruralnih područja Europe: Udio ruralnog stanovništva koje ima koristi od poboljšanog pristupa uslugama i infrastrukturi kroz potporu u okviru ZPP-a

Sektorski programi

O.33	Broj organizacija proizvođača koji osnivaju operativni fond/program

R.35	Promicanje socijalne uključenosti: Broj osoba iz manjinskih i/ili ugroženih skupina obuhvaćenih projektima socijalnog uključivanja kojima je dodijeljena potpora

O.34	Broj promotivnih i informativnih aktivnosti te praćenje tržišta

Poboljšanje odgovora poljoprivrede EU-a na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući sigurnu, hranjivu , visokokvalitetnu i održivu hranu , ekološku poljoprivredu, rasipanje hrane te okolišnu održivost, antimikrobnu otpornost i poboljšanje zdravlja i dobrobiti životinja te povećanje razine svijesti u društvu o važnosti poljoprivrede i ruralnih područja uz istodobno pridonošenje provedbi Programa održivog razvoja do 2030.

I.26	Ograničavanje upotrebe antibiotika i odgovarajuća upotreba veterinarsko-medicinskih proizvoda u poljoprivredi: Prodaja/upotreba za životinje koje se koriste za proizvodnju hrane

R.36	Ograničavanje upotrebe antibiotika: Udio uvjetnih grla na koja se odnose mjere za koje su odobrene potpore radi ograničenja uporabe antibiotika (sprečavanje/smanjenje)

O.35	Broj mjera za očuvanje i poboljšanje pčelarstva

I.27	Održiva i smanjena upotreba pesticida: Smanjenje rizika od pesticida , njihove uporabe i njihova učinka**

R.37	Održiva i smanjena uporaba pesticida : Udio poljoprivrednog zemljišta na koje se odnose određene mjere za koje je odobrena potpora, a koje dovode do održive i smanjene upotrebe pesticida kako bi se smanjio rizik od pesticida i njihov učinak

I.28	Odgovor na potrošačku potražnju kvalitetne hrane: Vrijednost proizvodnje u skladu sa sustavima kvalitete EU-a (uključujući ekološke proizvode)

R.38	Poboljšanje dobrobiti životinja: Udio uvjetnih grla obuhvaćenih mjerama potpore za poboljšanje dobrobiti životinja

*a	Indeks oprašivača provest će se nakon što Komisija uspostavi njihovu metodologiju

**	Direktiva o održivoj uporabi pesticida

*	Približne vrijednosti rezultata. Podaci koje svake godine šalju države članice radi praćenja napretka u ostvarenju ciljnih vrijednosti utvrđenih planovima u okviru ZPP-a.

*	Podaci na godišnjoj razini za prijavljene izdatke.

**	Potpora operativnim skupinama u okviru programa EPI obuhvaćena je odredbama o suradnji

Amandman 1141

Prijedlog uredbe

Prilog III.

Tekst koji je predložila Komisija

PRILOG III.

PRAVILA O ISPUNJENJU UVJETA U SKLADU S ČLANKOM 11.

SMR: zakonom propisani zahtjevi o upravljanju

GAEC: Standardi dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta zemljišta

Područja

Glavno pitanje

Zahtjevi i standardi

Glavni cilj standarda

Klima i okoliš

Klimatske promjene

(ublažavanje i prilagodba)

GAEC 1

Održavanje trajnog travnjaka na temelju omjera trajnih travnjaka i poljoprivredne površine

Opća zaštita od prenamjene u druge poljoprivredne namjene radi očuvanja zaliha ugljika

GAEC 2

Odgovarajuća zaštita vlažnih područja i tresetišta

Zaštita tla bogatog ugljikom

GAEC 3

Zabranu paljenja obradivog strništa, osim iz razloga vezanih uz zdravlje biljaka

Održavanje organskih tvari u tlu

Voda

SMR 1

Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području politike voda:

Članak 11. stavak 3. točka (e) i članak 11. stavak 3. točka (h) u pogledu obveznih zahtjeva za kontrolu raspršenih izvora onečišćenja fosfatima

SMR 2

Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).

Članci 4. i 5.

GAEC 4

Uspostava graničnih pojaseva duž vodotokova (2)

Zaštita riječnih tokova od onečišćenja i otpadnih voda

GAEC 5

Uporaba instrumenta održivosti poljoprivrednih gospodarstava za hranjive tvari (3)

Održivo upravljanje hranjivim tvarima

Tlo

(zaštita i kvaliteta)

GAEC 6

Upravljanje obradom tla radi smanjenja rizika od propadanja tla, uz uzimanje nagiba u obzir

Minimalno upravljanje zemljištem koje odražava uvjete specifične za lokaciju u svrhu ograničavanja erozije

GAEC 7

Bez nezasađenog tla u najosjetljivijim razdobljima

Zaštita tla zimi

GAEC 8

Raznolikost usjeva

Potencijal za očuvanje tla

Biološka raznolikost i krajobraz

(zaštita i kvaliteta)

SMR 3

Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

Članak 3. stavak 1., članak 3. stavak 2. točka (b), članak 4. stavci 1., 2. i 4.

SMR 4

Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.)

Članak 6. stavci 1. i 2.

GAEC 9

—	Minimalni udio poljoprivredne površine namijenjen neproizvodnim obilježjima ili površinama

—	Očuvanje obilježja krajobraza

—	Zabrana rezanja živica i stabala u sezoni razmnožavanja ptica i podizanja ptića

—	Kao mogućnost, mjere za izbjegavanje invazivnih biljnih vrsta

Održavanje neproizvodnih obilježja i područja za poboljšanje biološke raznolikosti na poljoprivrednim gospodarstvima

GAEC 10

Zabrana prenamjene ili oranja trajnih travnjaka u područjima mreže Natura 2000

Zaštita staništa i vrsta

Javno zdravlje, zdravlje životinja i biljaka

Sigurnost hrane .

SMR 5

Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.).

Članci 14. i 15., članak 17. stavak 1. (4) i članci 18., 19. i 20.

SMR 6

Direktiva Vijeća 96/22/EZ od 29. travnja 1996. o zabrani primjene određenih tvari hormonskog ili tireostatskog učinka i beta-agonista na farmskim životinjama i o stavljanju izvan snage direktiva 81/602/EEZ, 88/146/EEZ i 88/299/EEZ (SL L 125, 23.5.1996., str. 3.):

Članak 3. točka (a), (b), (d) i (e) i članci 4., 5. i 7.

Identifikacija i registriranje životinja

SMR 7

Direktiva Vijeća 2008/71/EZ od 15. srpnja 2008. o identifikaciji i registraciji svinja (SL L 213, 8.8.2008., str. 31.):

Članci 3. , 4. i 5.

SMR 8

Uredba (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o uvođenju sustava označivanja i registracije životinja vrste goveda, označivanju goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 820/97 (SL L 204, 11.8.2000., str. 1.):

Članci 4. i 7.

SMR 9

Uredba Vijeća (EZ) br. 21/2004 od 17. prosinca 2003. o uspostavi sustava za označivanje i registraciju ovaca i koza i izmjeni Uredbe (EZ) br. 1782/2003 i Direktiva 92/102/EEZ i 64/432/EEZ (SL L 5, 9.1.2004., str. 8.):

Članci 3. , 4. i 5.

Bolesti životinja

SMR 10

Uredba (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o utvrđivanju pravila za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija (SL L 147, 31.5.2001., str. 1.):

Članci 7., 11., 12., 13. i 15.

SMR 11

Uredba (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja (SL L 84, 31.3.2016., str. 1.).

Članak 18. stavak 1., ograničeno na slinavku i šap, vezikularnu enterovirusnu bolest svinja i bolest plavog jezika.

Sredstva za zaštitu bilja

SMR 12

Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.):

Članak 55. prva i druga rečenica

SMR 13

Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (SL L 309, 24.11.2009., str. 71.):

Članak 5. stavak 2. i članak 8. stavci od 1. do 5.

Članak 12. o ograničenjima uporabe pesticida u zaštićenim područjima definiranima na temelju okvirne direktive o vodama i pravnog instrumenta Natura 2000.

Članak 13. stavak 1. i 3. o rukovanju pesticidima, njihovu skladištenju te odlaganju ostataka.

Dobrobit životinja

SMR 14

Direktiva Vijeća 2008/119/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta zaštite teladi (SL L 10, 15.1.2009., str. 7.):

Članci 3. i 4.

SMR 15

Direktiva Vijeća 2008/120/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu svinja (SL L 47, 18.2.2009., str. 5.):

članak 3. i članak 4.

SMR 16

Direktiva Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (SL L 221, 8.8.1998., str. 23.):

Članak 4.

Izmjena

PRILOG III.

PRAVILA O ISPUNJENJU UVJETA U SKLADU S ČLANKOM 11.

SMR: zakonom propisani zahtjevi o upravljanju

GAEC: Standardi dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta zemljišta

Područja

Glavno pitanje

Zahtjevi i standardi

Glavni cilj standarda

Klima i okoliš

Klimatske promjene

(ublažavanje i prilagodba)

GAEC 1

Održavanje trajnog travnjaka na regionalnoj ili nacionalnoj razini na temelju omjera trajnih travnjaka i poljoprivredne površine u usporedbi s referentnom godinom 2018.

Maksimalni koeficijent varijacije od 5 % u usporedbi s referentnom godinom (5) .

Opća zaštita od prenamjene u druge poljoprivredne namjene radi očuvanja zaliha ugljika

GAEC 2

Učinkovita zaštita vlažnih područja i odgovarajuće održavanje tresetišta

Zaštita tla bogatog ugljikom

GAEC 3

Zabranu paljenja obradivog strništa, osim iz razloga vezanih uz zdravlje biljaka

Održavanje organskih tvari u tlu

Voda

SMR 1

Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području politike voda:

Članak 11. stavak 3. točka (e) i članak 11. stavak 3. točka (h) u pogledu obveznih zahtjeva za kontrolu raspršenih izvora onečišćenja fosfatima

SMR 2

Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).

Članci 4. i 5.

GAEC 4

Uspostava graničnih pojaseva duž vodotokova minimalne širine 3 m bez upotrebe pesticida i gnojiva (6)

Zaštita riječnih tokova , vodoopskrbe i ekosustava od onečišćenja i otpadnih voda

Tlo

(zaštita i kvaliteta)

GAEC 6

Primjereno upravljanje obradom tla radi smanjenja rizika od propadanja i gubitka tla, uz uzimanje u obzir nagiba

Minimalno upravljanje zemljištem koje odražava uvjete specifične za lokaciju u svrhu ograničavanja erozije

GAEC 7

Bez nezasađenog tla u najosjetljivijim razdobljima , osim kada se obrađuje

Fizička zaštita tla od erozije i održavanje flore i faune tla

GAEC 8

Plodored na obradivom zemljištu, uključujući mahunarke, osim usjeva koji rastu pod vodom

Potencijal za očuvanje tla

Biološka raznolikost i krajobraz

(zaštita i kvaliteta)

SMR 3

Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.):

Članak 3. stavak 1., članak 3. stavak 2. točka (b), članak 4. stavci 1., 2. i 4.

SMR 4

Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.):

Članak 6. stavci 1. i 2.

GAEC 9

—	Minimalni udio od 5 % neproizvodnih obilježja ili površina na obradivom zemljištu na kojem se ne upotrebljavaju pesticidi i gnojiva (7)

—	Očuvanje obilježja krajobraza

—	Zabrana rezanja živica i stabala u sezoni razmnožavanja ptica i podizanja ptića

—	Kao mogućnost, mjere za izbjegavanje invazivnih biljnih vrsta

Održavanje neproizvodnih obilježja i područja za poboljšanje biološke raznolikosti na poljoprivrednim gospodarstvima

GAEC 10

Odgovarajuća zaštita trajnih travnjaka u područjima mreže Natura 2000 prema planu upravljanja za određena područja

Zaštita staništa i vrsta , snižavanje razine ugljika

Javno zdravlje, zdravlje životinja i biljaka

Sigurnost hrane

SMR 5

Članci 14. i 15., članak 17. stavak 1. (8) i članci 18., 19. i 20.

SMR 6

Članak 3. točka (a), (b), (d) i (e) i članci 4., 5. i 7.

Identifikacija i registriranje životinja

SMR 7

Direktiva Vijeća 2008/71/EZ od 15. srpnja 2008. o identifikaciji i registraciji svinja (SL L 213, 8.8.2008., str. 31.):

Članak 3.

SMR 8

Članak 7.

SMR 9

Članci 3. i 5.

Bolesti životinja

SMR 10

Članci 7., 11., 12., 13. i 15.

SMR 11

Uredba (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja (SL L 84, 31.3.2016., str. 1.):

Članak 18. stavak 1., ograničeno na slinavku i šap, vezikularnu enterovirusnu bolest svinja i bolest plavog jezika.

Sredstva za zaštitu bilja

SMR 12

Članak 55. prva i druga rečenica

SMR 13

Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (SL L 309, 24.11.2009., str. 71.):

Članak 5. stavak 2. i članak 8. stavci od 1. do 5.

Članak 12. o ograničenjima uporabe pesticida u zaštićenim područjima definiranima na temelju okvirne direktive o vodama i pravnog instrumenta Natura 2000.

Članak 13. stavak 1. i 3. o rukovanju pesticidima, njihovu skladištenju te odlaganju ostataka.

Dobrobit životinja

SMR 14

Direktiva Vijeća 2008/119/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta zaštite teladi (SL L 10, 15.1.2009., str. 7.):

Članci 3. i 4.

SMR 15

Direktiva Vijeća 2008/120/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu svinja (SL L 47, 18.2.2009., str. 5.):

članak 3. i članak 4.

SMR 16

Direktiva Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (SL L 221, 8.8.1998., str. 23.):

Članak 4.

Amandman 718

Prijedlog uredbe

Prilog IV. – tablica

Tekst koji je predložila Komisija

SREDSTVA DODIJELJENA DRŽAVAMA ČLANICAMA ZA IZRAVNA PLAĆANJA IZ ČLANKA 81. STAVKA 1. PODSTAVKA 1.

(sadašnje cijene u EUR)
Kalendarska godina	2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027. i naredne godine
Belgija	485 603 954	485 603 954	485 603 954	485 603 954	485 603 954	485 603 954	485 603 954
Bugarska	776 281 570	784 748 620	793 215 670	801 682 719	810 149 769	818 616 819	818 616 819
Češka	838 844 295	838 844 295	838 844 295	838 844 295	838 844 295	838 844 295	838 844 295
Danska	846 124 520	846 124 520	846 124 520	846 124 520	846 124 520	846 124 520	846 124 520
Njemačka	4 823 107 939	4 823 107 939	4 823 107 939	4 823 107 939	4 823 107 939	4 823 107 939	4 823 107 939
Estonija	167 721 513	172 667 776	177 614 039	182 560 302	187 506 565	192 452 828	192 452 828
Irska	1 163 938 279	1 163 938 279	1 163 938 279	1 163 938 279	1 163 938 279	1 163 938 279	1 163 938 279
Grčka	2 036 560 894	2 036 560 894	2 036 560 894	2 036 560 894	2 036 560 894	2 036 560 894	2 036 560 894
Španjolska	4 768 736 743	4 775 898 870	4 783 060 997	4 790 223 124	4 797 385 252	4 804 547 379	4 804 547 379
Francuska	7 147 786 964	7 147 786 964	7 147 786 964	7 147 786 964	7 147 786 964	7 147 786 964	7 147 786 964
Hrvatska	344 340 000	367 711 409	367 711 409	367 711 409	367 711 409	367 711 409	367 711 409
Italija	3 560 185 516	3 560 185 516	3 560 185 516	3 560 185 516	3 560 185 516	3 560 185 516	3 560 185 516
Cipar	46 750 094	46 750 094	46 750 094	46 750 094	46 750 094	46 750 094	46 750 094
Latvija	299 633 591	308 294 625	316 955 660	325 616 694	334 277 729	342 938 763	342 938 763
Litva	510 820 241	524 732 238	538 644 234	552 556 230	566 468 227	580 380 223	580 380 223
Luksemburg	32 131 019	32 131 019	32 131 019	32 131 019	32 131 019	32 131 019	32 131 019
Mađarska	1 219 769 672	1 219 769 672	1 219 769 672	1 219 769 672	1 219 769 672	1 219 769 672	1 219 769 672
Malta	4 507 492	4 507 492	4 507 492	4 507 492	4 507 492	4 507 492	4 507 492
Nizozemska	703 870 373	703 870 373	703 870 373	703 870 373	703 870 373	703 870 373	703 870 373
Austrija	664 819 537	664 819 537	664 819 537	664 819 537	664 819 537	664 819 537	664 819 537
Poljska	2 972 977 807	3 003 574 280	3 034 170 753	3 064 767 227	3 095 363 700	3 125 960 174	3 125 960 174
Portugal	584 824 383	593 442 972	602 061 562	610 680 152	619 298 742	627 917 332	627 917 332
Rumunjska	1 856 172 601	1 883 211 603	1 910 250 604	1 937 289 605	1 964 328 606	1 991 367 607	1 991 367 607
Slovenija	129 052 673	129 052 673	129 052 673	129 052 673	129 052 673	129 052 673	129 052 673
Slovačka	383 806 378	388 574 951	393 343 524	398 112 097	402 880 670	407 649 243	407 649 243
Finska	505 999 667	507 783 955	509 568 242	511 352 530	513 136 817	514 921 104	514 921 104
Švedska	672 760 909	672 984 762	673 208 615	673 432 468	673 656 321	673 880 175	673 880 175

Izmjena

SREDSTVA DODIJELJENA DRŽAVAMA ČLANICAMA ZA IZRAVNA PLAĆANJA IZ ČLANKA 81. STAVKA 1. PODSTAVKA 1.

(sadašnje cijene u EUR)
Kalendarska godina	2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027. i naredne godine
Belgija	X	X	X	X	X	X	X
Bugarska	X	X	X	X	X	X	X
Češka	X	X	X	X	X	X	X
Danska	X	X	X	X	X	X	X
Njemačka	X	X	X	X	X	X	X
Estonija	X	X	X	X	X	X	X
Irska	X	X	X	X	X	X	X
Grčka	X	X	X	X	X	X	X
Španjolska	X	X	X	X	X	X	X
Francuska	X	X	X	X	X	X	X
Hrvatska	X	X	X	X	X	X	X
Italija	X	X	X	X	X	X	X
Cipar	X	X	X	X	X	X	X
Latvija	X	X	X	X	X	X	X
Litva	X	X	X	X	X	X	X
Luksemburg	X	X	X	X	X	X	X
Mađarska	X	X	X	X	X	X	X
Malta	X	X	X	X	X	X	X
Nizozemska	X	X	X	X	X	X	X
Austrija	X	X	X	X	X	X	X
Poljska	X	X	X	X	X	X	X
Portugal	X	X	X	X	X	X	X
Rumunjska	X	X	X	X	X	X	X
Slovenija	X	X	X	X	X	X	X
Slovačka	X	X	X	X	X	X	X
Finska	X	X	X	X	X	X	X
Švedska	X	X	X	X	X	X	X

Amandman 719

Prijedlog uredbe

Prilog V. – tablica

Tekst koji je predložila Komisija

GODIŠNJA SREDSTVA DODIJELJENA DRŽAVAMA ČLANICAMA ZA VRSTE INTERVENCIJA U SEKTORU VINA IZ ČLANKA 82. STAVKA 1.

(sadašnje cijene u EUR)
Bugarska	25 721 000
Češka	4 954 000
Njemačka	37 381 000
Grčka	23 030 000
Španjolska	202 147 000
Francuska	269 628 000
Hrvatska	10 410 000
Italija	323 883 000
Cipar	4 465 000
Litva	43 000
Mađarska	27 970 000
Austrija	13 155 000
Portugal	62 670 000
Rumunjska	45 844 000
Slovenija	4 849 000
Slovačka	4 887 000

Izmjena

GODIŠNJA SREDSTVA DODIJELJENA DRŽAVAMA ČLANICAMA ZA VRSTE INTERVENCIJA U SEKTORU VINA IZ ČLANKA 82. STAVKA 1.

(sadašnje cijene u EUR)
Bugarska	X
Češka	X
Njemačka	X
Grčka	X
Španjolska	X
Francuska	X
Hrvatska	X
Italija	X
Cipar	X
Litva	X
Mađarska	X
Austrija	X
Portugal	X
Rumunjska	X
Slovenija	X
Slovačka	X

Amandman 720

Prijedlog uredbe

Prilog VI. – tablica

Tekst koji je predložila Komisija

SREDSTVA DODIJELJENA DRŽAVAMA ČLANICAMA ZA PAMUK IZ ČLANKA 81. STAVKA 1. PODSTAVKA 2.

(sadašnje cijene u EUR)
Kalendarska godina	2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027. i naredne godine
Bugarska	2 509 615	2 509 615	2 509 615	2 509 615	2 509 615	2 509 615	2 509 615
Grčka	180 532 000	180 532 000	180 532 000	180 532 000	180 532 000	180 532 000	180 532 000
Španjolska	58 565 040	58 565 040	58 565 040	58 565 040	58 565 040	58 565 040	58 565 040
Portugal	174 239	174 239	174 239	174 239	174 239	174 239	174 239

Izmjena

SREDSTVA DODIJELJENA DRŽAVAMA ČLANICAMA ZA PAMUK IZ ČLANKA 81. STAVKA 1. PODSTAVKA 2.

(sadašnje cijene u EUR)
Kalendarska godina	2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027. i naredne godine
Bugarska	X	X	X	X	X	X	X
Grčka	X	X	X	X	X	X	X
Španjolska	X	X	X	X	X	X	X
Portugal	X	X	X	X	X	X	X

Amandman 721

Prijedlog uredbe

Prilog VII. – tablica

Tekst koji je predložila Komisija

SREDSTVA DODIJELJENA DRŽAVAMA ČLANICAMA ZA IZRAVNA PLAĆANJA BEZ PAMUKA, A PRIJE PRIJENOSA GORNJE GRANICE IZ ČLANKA 81. STAVKA 1. PODSTAVKA 3.

(sadašnje cijene u EUR)
Kalendarska godina	2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027. i naredne godine
Belgija	485 603 954	485 603 954	485 603 954	485 603 954	485 603 954	485 603 954	485 603 954
Bugarska	773 771 955	782 239 005	790 706 055	799 173 104	807 640 154	816 107 204	816 107 204
Češka	838 844 295	838 844 295	838 844 295	838 844 295	838 844 295	838 844 295	838 844 295
Danska	846 124 520	846 124 520	846 124 520	846 124 520	846 124 520	846 124 520	846 124 520
Njemačka	4 823 107 939	4 823 107 939	4 823 107 939	4 823 107 939	4 823 107 939	4 823 107 939	4 823 107 939
Estonija	167 721 513	172 667 776	177 614 039	182 560 302	187 506 565	192 452 828	192 452 828
Irska	1 163 938 279	1 163 938 279	1 163 938 279	1 163 938 279	1 163 938 279	1 163 938 279	1 163 938 279
Grčka	1 856 028 894	1 856 028 894	1 856 028 894	1 856 028 894	1 856 028 894	1 856 028 894	1 856 028 894
Španjolska	4 710 171 703	4 717 333 830	4 724 495 957	4 731 658 084	4 738 820 212	4 745 982 339	4 745 982 339
Francuska	7 147 786 964	7 147 786 964	7 147 786 964	7 147 786 964	7 147 786 964	7 147 786 964	7 147 786 964
Hrvatska	344 340 000	367 711 409	367 711 409	367 711 409	367 711 409	367 711 409	367 711 409
Italija	3 560 185 516	3 560 185 516	3 560 185 516	3 560 185 516	3 560 185 516	3 560 185 516	3 560 185 516
Cipar	46 750 094	46 750 094	46 750 094	46 750 094	46 750 094	46 750 094	46 750 094
Latvija	299 633 591	308 294 625	316 955 660	325 616 694	334 277 729	342 938 763	342 938 763
Litva	510 820 241	524 732 238	538 644 234	552 556 230	566 468 227	580 380 223	580 380 223
Luksemburg	32 131 019	32 131 019	32 131 019	32 131 019	32 131 019	32 131 019	32 131 019
Mađarska	1 219 769 672	1 219 769 672	1 219 769 672	1 219 769 672	1 219 769 672	1 219 769 672	1 219 769 672
Malta	4 507 492	4 507 492	4 507 492	4 507 492	4 507 492	4 507 492	4 507 492
Nizozemska	703 870 373	703 870 373	703 870 373	703 870 373	703 870 373	703 870 373	703 870 373
Austrija	664 819 537	664 819 537	664 819 537	664 819 537	664 819 537	664 819 537	664 819 537
Poljska	2 972 977 807	3 003 574 280	3 034 170 753	3 064 767 227	3 095 363 700	3 125 960 174	3 125 960 174
Portugal	584 650 144	593 268 733	601 887 323	610 505 913	619 124 503	627 743 093	627 743 093
Rumunjska	1 856 172 601	1 883 211 603	1 910 250 604	1 937 289 605	1 964 328 606	1 991 367 607	1 991 367 607
Slovenija	129 052 673	129 052 673	129 052 673	129 052 673	129 052 673	129 052 673	129 052 673
Slovačka	383 806 378	388 574 951	393 343 524	398 112 097	402 880 670	407 649 243	407 649 243
Finska	505 999 667	507 783 955	509 568 242	511 352 530	513 136 817	514 921 104	514 921 104
Švedska	672 760 909	672 984 762	673 208 615	673 432 468	673 656 321	673 880 175	673 880 175

Izmjena

SREDSTVA DODIJELJENA DRŽAVAMA ČLANICAMA ZA IZRAVNA PLAĆANJA BEZ PAMUKA, A PRIJE PRIJENOSA GORNJE GRANICE IZ ČLANKA 81. STAVKA 1. PODSTAVKA 3.

(sadašnje cijene u EUR)
Kalendarska godina	2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027. i naredne godine
Belgija	X	X	X	X	X	X	X
Bugarska	X	X	X	X	X	X	X
Češka	X	X	X	X	X	X	X
Danska	X	X	X	X	X	X	X
Njemačka	X	X	X	X	X	X	X
Estonija	X	X	X	X	X	X	X
Irska	X	X	X	X	X	X	X
Grčka	X	X	X	X	X	X	X
Španjolska	X	X	X	X	X	X	X
Francuska	X	X	X	X	X	X	X
Hrvatska	X	X	X	X	X	X	X
Italija	X	X	X	X	X	X	X
Cipar	X	X	X	X	X	X	X
Latvija	X	X	X	X	X	X	X
Litva	X	X	X	X	X	X	X
Luksemburg	X	X	X	X	X	X	X
Mađarska	X	X	X	X	X	X	X
Malta	X	X	X	X	X	X	X
Nizozemska	X	X	X	X	X	X	X
Austrija	X	X	X	X	X	X	X
Poljska	X	X	X	X	X	X	X
Portugal	X	X	X	X	X	X	X
Rumunjska	X	X	X	X	X	X	X
Slovenija	X	X	X	X	X	X	X
Slovačka	X	X	X	X	X	X	X
Finska	X	X	X	X	X	X	X
Švedska	X	X	X	X	X	X	X

Amandman 722

Prijedlog uredbe

Prilog IX. – tablica

Tekst koji je predložila Komisija

RAŠČLAMBA POTPORE UNIJE ZA VRSTE INTERVENCIJA U PODRUČJU RURALNOG RAZVOJA (2021. – 2027.) IZ ČLANKA 83. STAVKA2027 3.

(sadašnje cijene u EUR)
Godina	2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	UKUPNO U RAZDOBLJU OD 2021. DO 2027.
Belgija	67 178 046	67 178 046	67 178 046	67 178 046	67 178 046	67 178 046	67 178 046	470 246 322
Bugarska	281 711 396	281 711 396	281 711 396	281 711 396	281 711 396	281 711 396	281 711 396	1 971 979 772
Češka	258 773 203	258 773 203	258 773 203	258 773 203	258 773 203	258 773 203	258 773 203	1 811 412 421
Danska	75 812 623	75 812 623	75 812 623	75 812 623	75 812 623	75 812 623	75 812 623	530 688 361
Njemačka	989 924 996	989 924 996	989 924 996	989 924 996	989 924 996	989 924 996	989 924 996	6 929 474 972
Estonija	87 875 887	87 875 887	87 875 887	87 875 887	87 875 887	87 875 887	87 875 887	615 131 209
Irska	264 670 951	264 670 951	264 670 951	264 670 951	264 670 951	264 670 951	264 670 951	1 852 696 657
Grčka	509 591 606	509 591 606	509 591 606	509 591 606	509 591 606	509 591 606	509 591 606	3 567 141 242
Španjolska	1 001 202 880	1 001 202 880	1 001 202 880	1 001 202 880	1 001 202 880	1 001 202 880	1 001 202 880	7 008 420 160
Francuska	1 209 259 199	1 209 259 199	1 209 259 199	1 209 259 199	1 209 259 199	1 209 259 199	1 209 259 199	8 464 814 393
Hrvatska	281 341 503	281 341 503	281 341 503	281 341 503	281 341 503	281 341 503	281 341 503	1 969 390 521
Italija	1 270 310 371	1 270 310 371	1 270 310 371	1 270 310 371	1 270 310 371	1 270 310 371	1 270 310 371	8 892 172 597
Cipar	15 987 284	15 987 284	15 987 284	15 987 284	15 987 284	15 987 284	15 987 284	111 910 988
Latvija	117 307 269	117 307 269	117 307 269	117 307 269	117 307 269	117 307 269	117 307 269	821 150 883
Litva	195 182 517	195 182 517	195 182 517	195 182 517	195 182 517	195 182 517	195 182 517	1 366 277 619
Luksemburg	12 290 956	12 290 956	12 290 956	12 290 956	12 290 956	12 290 956	12 290 956	86 036 692
Mađarska	416 202 472	416 202 472	416 202 472	416 202 472	416 202 472	416 202 472	416 202 472	2 913 417 304
Malta	12 207 322	12 207 322	12 207 322	12 207 322	12 207 322	12 207 322	12 207 322	85 451 254
Nizozemska	73 151 195	73 151 195	73 151 195	73 151 195	73 151 195	73 151 195	73 151 195	512 058 365
Austrija	480 467 031	480 467 031	480 467 031	480 467 031	480 467 031	480 467 031	480 467 031	3 363 269 217
Poljska	1 317 890 530	1 317 890 530	1 317 890 530	1 317 890 530	1 317 890 530	1 317 890 530	1 317 890 530	9 225 233 710
Portugal	493 214 858	493 214 858	493 214 858	493 214 858	493 214 858	493 214 858	493 214 858	3 452 504 006
Rumunjska	965 503 339	965 503 339	965 503 339	965 503 339	965 503 339	965 503 339	965 503 339	6 758 523 373
Slovenija	102 248 788	102 248 788	102 248 788	102 248 788	102 248 788	102 248 788	102 248 788	715 741 516
Slovačka	227 682 721	227 682 721	227 682 721	227 682 721	227 682 721	227 682 721	227 682 721	1 593 779 047
Finska	292 021 227	292 021 227	292 021 227	292 021 227	292 021 227	292 021 227	292 021 227	2 044 148 589
Švedska	211 550 876	211 550 876	211 550 876	211 550 876	211 550 876	211 550 876	211 550 876	1 480 856 132
Ukupno za EU-27	11 230 561 046	11 230 561 046	11 230 561 046	11 230 561 046	11 230 561 046	11 230 561 046	11 230 561 046	78 613 927 322

Tehnička pomoć (0,25 %)	28 146 770	28 146 770	28 146 770	28 146 770	28 146 770	28 146 770	28 146 770	197 027 390
Ukupno	11 258 707 816	11 258 707 816	11 258 707 816	11 258 707 816	11 258 707 816	11 258 707 816	11 258 707 816	78 810 954 712

Izmjena

RAŠČLAMBA POTPORE UNIJE ZA VRSTE INTERVENCIJA U PODRUČJU RURALNOG RAZVOJA (2021. – 2027.) IZ ČLANKA 83. STAVKA 3.

(sadašnje cijene u EUR)
Godina	2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	UKUPNO U RAZDOBLJU OD 2021. DO 2027.
Belgija	X	X	X	X	X	X	X	X
Bugarska	X	X	X	X	X	X	X	X
Češka	X	X	X	X	X	X	X	X
Danska	X	X	X	X	X	X	X	X
Njemačka	X	X	X	X	X	X	X	X
Estonija	X	X	X	X	X	X	X	X
Irska	X	X	X	X	X	X	X	X
Grčka	X	X	X	X	X	X	X	X
Španjolska	X	X	X	X	X	X	X	X
Francuska	X	X	X	X	X	X	X	X
Hrvatska	X	X	X	X	X	X	X	X
Italija	X	X	X	X	X	X	X	X
Cipar	X	X	X	X	X	X	X	X
Latvija	X	X	X	X	X	X	X	X
Litva	X	X	X	X	X	X	X	X
Luksemburg	X	X	X	X	X	X	X	X
Mađarska	X	X	X	X	X	X	X	X
Malta	X	X	X	X	X	X	X	X
Nizozemska	X	X	X	X	X	X	X	X
Austrija	X	X	X	X	X	X	X	X
Poljska	X	X	X	X	X	X	X	X
Portugal	X	X	X	X	X	X	X	X
Rumunjska	X	X	X	X	X	X	X	X
Slovenija	X	X	X	X	X	X	X	X
Slovačka	X	X	X	X	X	X	X	X
Finska	X	X	X	X	X	X	X	X
Švedska	X	X	X	X	X	X	X	X
Ukupno za EU-27	X	X	X	X	X	X	X	X

Tehnička pomoć (0,25 %)	X	X	X	X	X	X	X	X
Ukupno	X	X	X	X	X	X	X	X

Amandman 723

Prijedlog uredbe

Prilog IX.a – tablica

Tekst koji je predložila Komisija

RAŠČLAMBA POTPORE UNIJE ZA VRSTE INTERVENCIJA U PODRUČJU RURALNOG RAZVOJA (2021. – 2027.), KAKO JE NAVEDENO U ČLANKU 83. STAVKU 3.

(Cijene za 2018. u EUR)
Godina	2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	UKUPNO U RAZDOBLJU OD 2021. DO 2027.
Belgija	63 303 373	62 062 131	60 845 226	59 652 182	58 482 532	57 335 815	56 211 584	417 892 843
Bugarska	265 462 940	260 257 785	255 154 691	250 151 658	245 246 723	240 437 964	235 723 494	1 752 435 255
Češka	243 847 768	239 066 440	234 378 862	229 783 198	225 277 645	220 860 437	216 529 840	1 609 744 190
Danska	71 439 928	70 039 145	68 665 828	67 319 440	65 999 451	64 705 344	63 436 611	471 605 747
Njemačka	932 828 433	914 537 679	896 605 568	879 025 067	861 789 281	844 891 452	828 324 953	6 158 002 433
Estonija	82 807 411	81 183 737	79 591 899	78 031 273	76 501 248	75 001 224	73 530 611	546 647 403
Irska	249 405 348	244 515 047	239 720 635	235 020 230	230 411 990	225 894 108	221 464 812	1 646 432 170
Grčka	480 199 552	470 783 875	461 552 818	452 502 763	443 630 160	434 931 529	426 403 460	3 170 004 157
Španjolska	943 455 836	924 956 702	906 820 296	889 039 505	871 607 358	854 517 018	837 761 782	6 228 158 497
Francuska	1 139 511 952	1 117 168 580	1 095 263 314	1 073 787 562	1 052 732 904	1 032 091 083	1 011 854 003	7 522 409 398
Hrvatska	265 114 382	259 916 061	254 819 668	249 823 204	244 924 709	240 122 264	235 413 984	1 750 134 272
Italija	1 197 041 834	1 173 570 426	1 150 559 241	1 127 999 256	1 105 881 623	1 084 197 670	1 062 938 892	7 902 188 942
Cipar	15 065 175	14 769 779	14 480 176	14 196 251	13 917 893	13 644 993	13 377 444	99 451 711
Latvija	110 541 260	108 373 784	106 248 808	104 165 498	102 123 037	100 120 625	98 157 475	729 730 487
Litva	183 924 845	180 318 475	176 782 819	173 316 489	169 918 127	166 586 399	163 319 999	1 214 167 153
Luksemburg	11 582 043	11 354 944	11 132 298	10 914 018	10 700 017	10 490 213	10 284 523	76 458 056
Mađarska	392 196 885	384 506 750	376 967 402	369 575 884	362 329 298	355 224 802	348 259 610	2 589 060 631
Malta	11 503 233	11 277 679	11 056 548	10 839 753	10 627 209	10 418 832	10 214 541	75 937 795
Nizozemska	68 932 004	67 580 397	66 255 291	64 956 167	63 682 517	62 433 840	61 209 647	455 049 863
Austrija	452 754 814	443 877 269	435 173 793	426 640 974	418 275 464	410 073 985	402 033 318	2 988 829 617
Poljska	1 241 877 681	1 217 527 138	1 193 654 057	1 170 249 075	1 147 303 015	1 124 806 877	1 102 751 840	8 198 169 683
Portugal	464 767 377	455 654 291	446 719 893	437 960 679	429 373 215	420 954 132	412 700 130	3 068 129 717
Rumunjska	909 815 361	891 975 844	874 486 121	857 339 335	840 528 760	824 047 803	807 890 003	6 006 083 227
Slovenija	96 351 317	94 462 075	92 609 878	90 793 998	89 013 723	87 268 356	85 557 212	636 056 559
Slovačka	214 550 513	210 343 640	206 219 255	202 175 740	198 211 510	194 325 010	190 514 716	1 416 340 384
Finska	275 178 124	269 782 474	264 492 622	259 306 492	254 222 051	249 237 305	244 350 299	1 816 569 367
Švedska	199 349 116	195 440 310	191 608 147	187 851 124	184 167 769	180 556 636	177 016 310	1 315 989 412
Ukupno za EU-27	10 582 808 505	10 375 302 457	10 171 865 154	9 972 416 815	9 776 879 229	9 585 175 716	9 397 231 093	69 861 678 969

Tehnička pomoć (0,25 %)	26 523 330	26 003 264	25 493 396	24 993 526	24 503 457	24 022 997	23 551 958	175 091 928
Ukupno	10 609 331 835	10 401 305 721	10 197 358 550	9 997 410 341	9 801 382 686	9 609 198 713	9 420 783 051	70 036 770 897

Izmjena

RAŠČLAMBA POTPORE UNIJE ZA VRSTE INTERVENCIJA U PODRUČJU RURALNOG RAZVOJA (2021. – 2027.) IZ ČLANKA 83. STAVKA 3.

(Cijene za 2018. u EUR)
Godina	2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	UKUPNO U RAZDOBLJU OD 2021. DO 2027.
Belgija	X	X	X	X	X	X	X	X
Bugarska	X	X	X	X	X	X	X	X
Češka	X	X	X	X	X	X	X	X
Danska	X	X	X	X	X	X	X	X
Njemačka	X	X	X	X	X	X	X	X
Estonija	X	X	X	X	X	X	X	X
Irska	X	X	X	X	X	X	X	X
Grčka	X	X	X	X	X	X	X	X
Španjolska	X	X	X	X	X	X	X	X
Francuska	X	X	X	X	X	X	X	X
Hrvatska	X	X	X	X	X	X	X	X
Italija	X	X	X	X	X	X	X	X
Cipar	X	X	X	X	X	X	X	X
Latvija	X	X	X	X	X	X	X	X
Litva	X	X	X	X	X	X	X	X
Luksemburg	X	X	X	X	X	X	X	X
Mađarska	X	X	X	X	X	X	X	X
Malta	X	X	X	X	X	X	X	X
Nizozemska	X	X	X	X	X	X	X	X
Austrija	X	X	X	X	X	X	X	X
Poljska	X	X	X	X	X	X	X	X
Portugal	X	X	X	X	X	X	X	X
Rumunjska	X	X	X	X	X	X	X	X
Slovenija	X	X	X	X	X	X	X	X
Slovačka	X	X	X	X	X	X	X	X
Finska	X	X	X	X	X	X	X	X
Švedska	X	X	X	X	X	X	X	X
Ukupno za EU-27	X	X	X	X	X	X	X	X

Tehnička pomoć (0,25 %)	X	X	X	X	X	X	X	X
Ukupno	X	X	X	X	X	X	X	X

Amandman 725

Prijedlog uredbe

Prilog IX.aa (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

PRILOG IX.aa

IZNOSI POTPORE ZA ODREĐENE VRSTE INTERVENCIJA U CILJU RURALNOG RAZVOJA

Članak	Predmet	Minimalan/maksimalan iznos u EUR ili stope
Članak 65.	Potpora u području poljoprivredno-ekološke održivosti, mjere ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima te ostale obveze upravljanja	600 (*2)	Maksimalni godišnji iznos po hektaru za jednogodišnje usjeve
		900 (*2)	Maksimalni godišnji iznos po hektaru za specijalizirane višegodišnje usjeve
		450 (*2)	Maksimalni godišnji iznos po hektaru za ostala korištenja zemljišta
		200 (*2)	Maksimalni godišnji iznos po grlu stoke („GS”) za lokalne vrste koje poljoprivrednici mogu izgubiti
		500	Maksimalni iznos po grlu stoke za aktivnosti u cilju dobrobiti životinja
		200 (*2)	Maksimalni godišnji iznos po hektaru za mjere koje se sastoje od usluga u području šumarstva, okoliša i klime te očuvanje šuma
Članak 66.	Potpora za prirodna ili ostala ograničenja specifična za određeno područje	25	Minimalni prosječni godišnji iznos po hektaru za površinu za koju korisnik dobiva potporu
		250 (*2)	Maksimalni godišnji iznos po hektaru
		450 (*2)	Maksimalni godišnji iznos po hektaru u planinskim područjima kako su definirana u članku 32. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013.
Članak 67.	Potpora za ograničenja specifična za određeno područje koja proizlaze iz određenih obveznih zahtjeva	500 (*2)	Maksimalni godišnji iznos po hektaru u početnom periodu koji ne prelazi pet godina
		200 (*2)	Maksimalni godišnji iznos po hektaru
		50 (*3)	Minimalni godišnji iznos po hektaru za plaćanja u sklopu Okvirne direktive o vodama
Članak 68.	Potpore za ulaganja	55 %	Maksimalna stopa iznosa prihvatljivih troškova. Ova stopa može se prijeći u skladu s člankom 68. stavkom 4.
Članak 68.a	Potpora za ulaganja u navodnjavanje	75 %	Maksimalna stopa iznosa prihvatljivih troškova
Članak 69.	Potpora za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika te osnivanje i razvoj održivih ruralnih poduzeća	100 000	Maksimalni iznos po korisniku
Članak 69.a	Potpora za instalaciju digitalnih tehnologija	70 %	Maksimalna stopa iznosa prihvatljivih troškova
Članak 70.	Potpora za instrumente upravljanja rizikom	70 %	Maksimalna stopa iznosa prihvatljivih troškova.
Članak 71.	Suradnja: Potpora za programe kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu;	3 000	Maksimalni godišnji iznos po poljoprivrednom gospodarstvu
		70 %	prihvatljivih troškova aktivnosti informiranja i promocije
	Suradnja: Potpora za uspostavljanje skupina proizvođača i organizacija	10 %	Kao postotak proizvodnje plasirane na tržište tijekom prvih pet godina od priznavanja. Potpore se postupno smanjuju.
		100 000	Maksimalan godišnji iznos u svim slučajevima
Članak 72.	Potpore za savjetodavne usluge	1 500	Maksimalni iznos po savjetu
		200 000	Maksimalni trogodišnji iznos za osposobljavanje savjetnika
	Potpora za ostalu razmjenu znanja i usluge informiranja	100 %	Maksimalna stopa iznosa prihvatljivih troškova

Amandman 724

Prijedlog uredbe

Prilog X. – tablica

Tekst koji je predložila Komisija

MINIMALNI IZNOSI REZERVIRANI ZA CILJ PRIVLAČENJA MLADIH POLJOPRIVREDNIKA I OLAKŠAVANJA RAZVOJA POSLOVANJA IZ ČLANKA 86. STAVKA 5.

(sadašnje cijene u EUR)
Kalendarska godina	2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027. i naredne godine
Belgija	9 712 079	9 712 079	9 712 079	9 712 079	9 712 079	9 712 079	9 712 079
Bugarska	15 475 439	15 644 780	15 814 121	15 983 462	16 152 803	16 322 144	16 322 144
Češka	16 776 886	16 776 886	16 776 886	16 776 886	16 776 886	16 776 886	16 776 886
Danska	16 922 490	16 922 490	16 922 490	16 922 490	16 922 490	16 922 490	16 922 490
Njemačka	96 462 159	96 462 159	96 462 159	96 462 159	96 462 159	96 462 159	96 462 159
Estonija	3 354 430	3 453 356	3 552 281	3 651 206	3 750 131	3 849 057	3 849 057
Irska	23 278 766	23 278 766	23 278 766	23 278 766	23 278 766	23 278 766	23 278 766
Grčka	37 120 578	37 120 578	37 120 578	37 120 578	37 120 578	37 120 578	37 120 578
Španjolska	94 203 434	94 346 677	94 489 919	94 633 162	94 776 404	94 919 647	94 919 647
Francuska	142 955 739	142 955 739	142 955 739	142 955 739	142 955 739	142 955 739	142 955 739
Hrvatska	6 886 800	7 354 228	7 354 228	7 354 228	7 354 228	7 354 228	7 354 228
Italija	71 203 710	71 203 710	71 203 710	71 203 710	71 203 710	71 203 710	71 203 710
Cipar	935 002	935 002	935 002	935 002	935 002	935 002	935 002
Latvija	5 992 672	6 165 893	6 339 113	6 512 334	6 685 555	6 858 775	6 858 775
Litva	10 216 405	10 494 645	10 772 885	11 051 125	11 329 365	11 607 604	11 607 604
Luksemburg	642 620	642 620	642 620	642 620	642 620	642 620	642 620
Mađarska	24 395 393	24 395 393	24 395 393	24 395 393	24 395 393	24 395 393	24 395 393
Malta	90 150	90 150	90 150	90 150	90 150	90 150	90 150
Nizozemska	14 077 407	14 077 407	14 077 407	14 077 407	14 077 407	14 077 407	14 077 407
Austrija	13 296 391	13 296 391	13 296 391	13 296 391	13 296 391	13 296 391	13 296 391
Poljska	59 459 556	60 071 486	60 683 415	61 295 345	61 907 274	62 519 203	62 519 203
Portugal	11 693 003	11 865 375	12 037 746	12 210 118	12 382 490	12 554 862	12 554 862
Rumunjska	37 123 452	37 664 232	38 205 012	38 745 792	39 286 572	39 827 352	39 827 352
Slovenija	2 581 053	2 581 053	2 581 053	2 581 053	2 581 053	2 581 053	2 581 053
Slovačka	7 676 128	7 771 499	7 866 870	7 962 242	8 057 613	8 152 985	8 152 985
Finska	10 119 993	10 155 679	10 191 365	10 227 051	10 262 736	10 298 422	10 298 422
Švedska	13 455 218	13 459 695	13 464 172	13 468 649	13 473 126	13 477 604	13 477 604

Izmjena

MINIMALNI IZNOSI ZA MLADE POLJOPRIVREDNIKE IZ ČLANKA 86. STAVKA 4.

(sadašnje cijene u EUR)
Kalendarska godina	2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027. i naredne godine
Belgija	X	X	X	X	X	X	X
Bugarska	X	X	X	X	X	X	X
Češka	X	X	X	X	X	X	X
Danska	X	X	X	X	X	X	X
Njemačka	X	X	X	X	X	X	X
Estonija	X	X	X	X	X	X	X
Irska	X	X	X	X	X	X	X
Grčka	X	X	X	X	X	X	X
Španjolska	X	X	X	X	X	X	X
Francuska	X	X	X	X	X	X	X
Hrvatska	X	X	X	X	X	X	X
Italija	X	X	X	X	X	X	X
Cipar	X	X	X	X	X	X	X
Latvija	X	X	X	X	X	X	X
Litva	X	X	X	X	X	X	X
Luksemburg	X	X	X	X	X	X	X
Mađarska	X	X	X	X	X	X	X
Malta	X	X	X	X	X	X	X
Nizozemska	X	X	X	X	X	X	X
Austrija	X	X	X	X	X	X	X
Poljska	X	X	X	X	X	X	X
Portugal	X	X	X	X	X	X	X
Rumunjska	X	X	X	X	X	X	X
Slovenija	X	X	X	X	X	X	X
Slovačka	X	X	X	X	X	X	X
Finska	X	X	X	X	X	X	X
Švedska	X	X	X	X	X	X	X

Amandman 844

Prijedlog uredbe

Prilog XI.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

PRILOG XI.

ZAKONODAVSTVO EU-A ZA OKOLIŠ I KLIMU, ČIJIM BI CILJEVIMA TREBALI PRIDONOSITI STRATEŠKI PLANOVI DRŽAVA ČLANICA U OKVIRU ZPP-a U SKLADU S ČLANCIMA 96., 97. I 103.:

—	Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica;

—	Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica;

—	Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore;

—	Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore;

—	Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike;

—	Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike;

—	Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla;

—	Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla;

—	Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu;

—	Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu;

—	Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ;

—	Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ;

—

[Uredba XXXX Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama];

—

[Uredba XXX Europskog parlamenta i Vijeća o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama];

—

—	Direktiva 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora;

—	Direktiva 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora;

—	[Direktiva XXX Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti];

—	[Direktiva XXX Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti];

—

[Uredba XXXX Europskog parlamenta i Vijeća o upravljanju energetskom unijom, izmjeni Direktive 94/22/EZ, Direktive 98/70/EZ, Direktive 2009/31/EZ, Uredbe (EZ) br. 663/2009, Uredbe (EZ) br. 715/2009, Direktive 2009/73/EZ, Direktive Vijeća 2009/119/EZ, Direktive 2010/31/EU, Direktive 2012/27/EU, Direktive 2013/30/EU i Direktive Vijeća (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013];

—

—	Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida.

—	Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida;

—	Uredba (EU) XX/XX Europskog parlamenta i Vijeća o minimalnim zahtjevima za ponovnu uporabu vode;

—	Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. godine o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ.

Amandman 1155

Prijedlog uredbe

Prilog XII.

Tekst koji je predložila Komisija

PRILOG XII.

IZVJEŠĆIVANJE NA TEMELJU KLJUČNOG SKUPA POKAZATELJA U SKLADU S ČLANKOM 128.

Pokazatelji za Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)

Ciljevi

Ključni skup pokazatelja

Potpora održivim prihodima poljoprivrednih gospodarstava i otpornosti u Uniji radi sigurnosti opskrbe hranom;

O.3.	Broj korisnika potpore u okviru ZPP-a

R.6.	Preraspodjela na manja poljoprivredna gospodarstva: Postotak dodatne potpore po hektaru za poljoprivredna gospodarstva koja ispunjavaju uvjete, a manja su od prosjeka (u odnosu na prosjek)

Poboljšati tržišnu orijentaciju i povećanje konkurentnosti, većom usmjerenošću na istraživanja i korištenje rezultata istraživanja, inovativna rješenja, tehnologiju i digitalizaciju;

R.9.	Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava: Udio poljoprivrednika koji primaju investicijsku potporu za restrukturiranje i modernizaciju, uključujući poboljšanje učinkovitosti resursa

Poboljšanje položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu;

R.10.

Bolja organizacija opskrbnog lanca: Udio poljoprivrednika koji sudjeluju u skupinama proizvođača kojima je dodijeljena potpora, organizacijama proizvođača, lokalnim tržnicama, kratkim opskrbnim lancima i sustavima kvalitete

Doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te razvoju održive energije;

R.14.

Skladištenje ugljika u tlu i biomasi: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze smanjenja emisija i održavanja i/ili povećanja skladištenja ugljika (trajni travnjak, poljoprivredno zemljište u tresetištu, šuma itd.)

Poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak;

O.13.

Broj ha (poljoprivrednih) obuhvaćenih okolišnoklimatskim obvezama izvan obveznih zahtjeva

R.4.	Povezivanje potpore dohotku sa standardima i dobrom praksom: Udio KPP-a obuhvaćen potporom dohotku i podložan ispunjenju uvjeta

Doprinos zaštiti biološke raznolikosti, poboljšanje usluga ekosustava te očuvanje staništa i krajobraza;

R.27.

Očuvanje staništa i vrsta: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze upravljanja kojom se podupire očuvanje ili obnova biološke raznolikosti

Privlačenje mladih poljoprivrednika i olakšavanje poslovnog razvoja;

R.30.

Generacijska obnova: Broj mladih poljoprivrednika koji osnivaju poljoprivredno gospodarstvo uz potporu ZPP-a

Promicanje zapošljavanja, rasta, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući biogospodarstvo i održivo šumarstvo;

R.31.

Rast i radna mjesta u ruralnim područjima Nova radna mjesta u projektima za koje je dodijeljena potpora:

R.34.

Povezivanje ruralnih područja Europe: Udio ruralnog stanovništva koje ima koristi od poboljšanog pristupa uslugama i infrastrukturi kroz potporu u okviru ZPP-a

Poboljšanje odgovora poljoprivrede EU-a na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući sigurnu, hranjivu i održivu hranu te dobrobit životinja.

O.16.

Broj uvjetnih grla obuhvaćenih potporom za dobrobit životinja, zdravlje ili jačanje biosigurnosnih mjera

Izmjena

PRILOG XII.

IZVJEŠĆIVANJE NA TEMELJU KLJUČNOG SKUPA POKAZATELJA U SKLADU S ČLANKOM 128.

Pokazatelji za Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)

Ciljevi

Ključni skup pokazatelja

Potpora održivim prihodima poljoprivrednih gospodarstava i otpornosti poljoprivrednog sektora u Uniji radi dugoročne sigurnosti opskrbe hranom i poljoprivredne raznolikosti, uz istodobno pružanje sigurne i visokokvalitetne prehrane po pravednim cijenama u cilju preokretanja gubitaka poljoprivrednika i jamčenja gospodarske održivosti poljoprivredne proizvodnje u Uniji

O.3.	Broj korisnika potpore u okviru ZPP-a, uključujući raščlambu po vrsti intervencije

R.6.	Preraspodjela na manja poljoprivredna gospodarstva: Postotak dodatne potpore po hektaru za poljoprivredna gospodarstva koja ispunjavaju uvjete, a manja su od prosjeka (u odnosu na prosjek)

Poboljšati tržišnu orijentaciju na lokalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima te tržištu Unije, kao i stabilizaciju tržišta, upravljanje rizikom i krizom i povećanje dugoročne konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, sposobnosti obrade i stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda, s većom usmjerenošću na diferencijaciju kvalitete, istraživanja, inovacije, tehnologiju , prijenos i razmjenu znanja i digitalizaciju te olakšavanje pristupa poljoprivrednika dinamici kružnog gospodarstva

R.9.	Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava: Udio poljoprivrednika koji primaju investicijsku potporu za restrukturiranje i modernizaciju, uključujući poboljšanje učinkovitosti resursa

R.10.

Doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama smanjenjem emisija stakleničkih plinova, među ostalim povećanjem ponora ugljika, sekvestracijom i skladištenjem ugljika u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru, kao i integracijom održive energije, uz jamčenje sigurnosti opskrbe hranom, održivog upravljanja šumama i njihove zaštite u skladu s Pariškim sporazumom

R.14.

Skladištenje ugljika u tlu i biomasi: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze smanjenja emisija i održavanja i/ili povećanja skladištenja ugljika (trajni travnjak, trajni nasadi s trajnim zelenim pokrovom , poljoprivredno zemljište u vlažnim područjima i tresetištu, šuma itd.)

Poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima te doprinos zaštiti i poboljšanju kvalitete vode, tla i zraka , među ostalim održivom i smanjenom uporabom sredstava za zaštitu bilja, gnojiva i antibiotika

O.13.

Broj ha (poljoprivrednih) i broj drugih jedinica obuhvaćenih okolišnoklimatskim obvezama izvan obveznih zahtjeva , uključujući program za ekologiju

R.4	Povezivanje potpore dohotku sa standardima i dobrom praksom: Udio KPP-a obuhvaćen potporom dohotku i podložan ispunjenju uvjeta

R.27.

Očuvanje staništa i vrsta: Udio poljoprivrednog zemljišta u okviru obveze upravljanja kojom se podupire očuvanje ili obnova biološke raznolikosti , uključujući poljoprivredna zemljišta visoke prirodne vrijednosti

Privlačenje i podupiranje mladih poljoprivrednika , novih poljoprivrednika i promicanje sudjelovanja žena u poljoprivrednom sektoru, osobito u područjima s najmanjim brojem stanovnika i područjima s prirodnim ograničenjima; Olakšavanje osposobljavanja i stjecanja iskustva diljem EU-a, održivog poslovnog razvoja i otvaranja radnih mjesta u ruralnim područjima

R.30.

Generacijska obnova: Broj mladih i novih poljoprivrednika koji osnivaju poljoprivredno gospodarstvo uz potporu ZPP-a , uključujući raščlambu po spolu

Promicanje socijalne i teritorijalne kohezije u ruralnim područjima, među ostalim zapošljavanjem, rastom, ulaganjem , socijalnom uključenošću, suzbijanjem ruralnog siromaštva te lokalnim razvojem, uključujući visokokvalitetne lokalne usluge za ruralne zajednice, stavljajući poseban naglasak na područja s prirodnim ograničenjima; Promicanje pristojnih životnih, radnih i ekonomskih uvjeta; Diversifikacija aktivnosti i prihoda , uključujući agroturizam, održivo biogospodarstvo, kružno gospodarstvo i održivo šumarstvo , poštujući rodnu ravnopravnost; Promicanje jednakih mogućnosti u ruralnim područjima posebnim mjerama potpore i priznavanja rada žena u poljoprivredi, obrtu, turizmu i lokalnim uslugama

R.31.

Rast i radna mjesta u ruralnim područjima: Nova radna mjesta u projektima za koje je dodijeljena potpora , uključujući raščlambu po spolu

R.34.

Povezivanje ruralnih područja Europe: Udio ruralnog stanovništva koje ima koristi od poboljšanog pristupa uslugama i infrastrukturi kroz potporu u okviru ZPP-a

Poboljšanje odgovora poljoprivrede EU-a na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući sigurnu, hranjivu, visokokvalitetnu i održivu hranu, ekološku poljoprivredu, rasipanje hrane te okolišnu održivost, antimikrobnu otpornost i poboljšanje zdravlja i dobrobiti životinja te povećanje razine svijesti u društvu o važnosti poljoprivrede i ruralnih područja uz istodobno pridonošenje provedbi Programa održivog razvoja do 2030.

O.16.

Broj uvjetnih grla obuhvaćenih potporom za dobrobit životinja, zdravlje ili jačanje biosigurnosnih mjera

(*1) Upućivanja na 'cp' u zaglavljima usvojenih amandmana smatraju se odgovarajućim dijelovima tih amandmana.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0200/2019).

(1a) Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15.7.2010., str. 1.).

(11) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(12) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(13) Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).

(14) Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).

(15) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(16) Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (SL L 309, 24.11.2009., str. 71.).

(11) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(12) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(13) Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).

(15) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(16) Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (SL L 309, 24.11.2009., str. 71.).

(17) Memorandum o razumijevanju između Europske ekonomske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država u pogledu uljarica u okviru GATT-a (SL L 147, 18.6.1993.).

(1a) Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 1.).

(1a) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(1a) Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).

(1a) Uredba (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1405/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 41.).

(1a) Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).

(1a) Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ Tekst značajan za EGP (SL L 140, 5.6.2009., str. 16.).

(19) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(20) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(19) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(22) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(26) Uredba (EU) […/…] Europskog parlamenta i Vijeća od [datum] [puni naslov] (SL L).

(28) Uredba Vijeća (EZ) br. 1257/1999 od 17. svibnja 1999. o potpori Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EFSJP) ruralnom razvoju kojom se izmjenjuju i stavljaju izvan snage određene uredbe (SL L 160, 26.6.1999., str. 80.).

(29) Uredba Vijeća (EZ) br. 1698/2005 od 20. rujna 2005. o potporama ruralnom razvoju Europskoga poljoprivrednoga fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (SL L 277, 21.10.2005., str. 1.).

(1a) Uredba (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (SL L 150, 14.6.2018., str. 1.).

(30) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).

(31) „Europski akcijski plan ‚Jedno zdravlje’ za borbu protiv antimikrobne otpornosti” (COM(2017)0339).

(38) Prijedlog Uredbe Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija (COM(2018)0322).

(40) Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).

(2) Granični pojasevi u okviru dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta unutar i izvan osjetljivih zona utvrđenih u skladu s člankom 3. stavkom 2. Direktive 91/676/EEZ moraju biti u skladu najmanje sa zahtjevima koji su povezani s uvjetima za uporabu gnojiva na površinama u blizini vodenih tokova iz točke A.4. Priloga II. Direktivi 91/676/EEZ, koji se primjenjuju u skladu s programima djelovanja država članica donesenima na temelju članka 5. stavka 4. Direktive 91/676/EEZ.

(3) Taj instrument osigurava barem sljedeće elemente i funkcije:

Elementi

—	Odgovarajući podaci o poljoprivrednom gospodarstvu na temelju IAKS-a i LPIS-a;

—	Podaci o uzorkovanju tla (*), na odgovarajućoj prostornoj i vremenskoj ljestvici;

—	Podaci o relevantnim načinima upravljanja, povijesti kultura i ciljevima prinosa;

—	Pokazatelji koji se odnose na pravna ograničenja i zahtjevi koji se odnose na upravljanje hranjivim tvarima na poljoprivrednim gospodarstvima;

—	Ukupna količina hranjivih tvari.

Funkcije

—	Što bolja automatska integracija podataka iz različitih izvora (LPIS i IACS, podaci koje generira poljoprivrednik, analiza tla itd.), da poljoprivrednici ne bi morali dvaput unositi iste podatke.

—	Dopuštena dvosmjerna komunikacija između agencija za plaćanje/upravnih tijela i poljoprivrednika;

—	Modularnost i mogućnosti da potpore i drugim ciljevima održivosti (npr. upravljanje emisijama, upravljanje vodama)

—	Poštovanje EU-ovih načela interoperabilnosti, otvorenosti i ponovne uporabe podataka;

—	Jamstva sigurnosti i zaštite podataka u skladu s najboljim postojećim standardima.

(4) Kako se provodi posebice:

—	članak 14. Uredbe (EZ) br. 470/2009 i Prilog Uredbi (EZ) br. 37/2010,

—	Uredba (EZ) br. 852/2004: članak 4. stavak 1. i Prilog I. dio A (poglavlje II. stavak 4. točke (g) (h) (j), stavak 5. točke (f) (h); stavak 6.; poglavlje III. stavak 8. točke (a), (b), (d), (e), stavak 9. točke (a) (c)),

—

Uredba (EZ) br. 853/2004: članak 3. stavak 1. i Prilog III. odjeljak IX. poglavlje 1. (točka I-1 podtočke (b), (c), (d), (e); točka I-2 podtočka (a) (i., ii., iii.), podtočka (b) (i., ii.), podtočka (c); I-3; I-4; I-5; točka II-A 1., 2., 3., 4.; točka II-B 1. podtočke (a), (d), 2., 4. podtočke (a), (b), Prilog III. odjeljak X. poglavlje 1. stavak 1.,

—

Uredba (EZ) br. 183/2005: članak 5. stavak 1. i Prilog I. dio A (točka I-4 podtočke (e), (g); točka II-2 podtočke (a), (b), (e)), članak 5 stavak 5. i Prilog III. (pod naslovom „HRANIDBA”, točka 1. naslovljena sa „Skladištenje”, prva i posljednja rečenica te točka 2. naslovljena s „Distribucija”, treća rečenica), članak 5. stavak 6., te

—	Uredba (EZ) br. 396/2005: Članak 18.

(5) Mora se osigurati da ne dođe do gubitka svih trajnih travnjaka na regionalnoj i/ili nacionalnoj razini.

(6) Države članice s brojnim kanalima za odvodnju i navodnjavanje mogu prilagoditi minimalnu širinu, ako je to opravdano za to područje, u skladu s lokalnim okolnostima specifičnima za državu članicu.

(7) Korištenje postojeće fleksibilnosti iz Uredbe (EU) br. 1307/2013, članak 46.

(8) Kako se provodi posebice:

—	članak 14. Uredbe (EZ) br. 470/2009 i Prilog Uredbi (EZ) br. 37/2010,

—	Uredba (EZ) br. 852/2004: članak 4. stavak 1. i Prilog I. dio A (poglavlje II. stavak 4. točke (g), (h), (j), stavak 5. točke (f), (h); stavak 6.; poglavlje III. stavak 8. točke (a), (b), (d), (e), stavak 9. točke (a), (c)),

—

Uredba (EZ) br. 183/2005: članak 5. stavak 1. i Prilog I. dio A (točka I-4 podtočke (e), (g); točka II-2 podtočke (a), (b), (e)), članak 5. stavak 5. i Prilog III. (pod naslovom „HRANIDBA”, točka 1. naslovljena sa „Skladištenje”, prva i posljednja rečenica te točka 2. naslovljena s „Distribucija”, treća rečenica), članak 5. stavak 6., te

—	Uredba (EZ) br. 396/2005: Članak 18.

(9) Brojke koje se odnose na cijene iz 2018. uključene su u informativne svrhe; te brojke su okvirne i nisu pravno obvezujuće.

(10) Brojke koje se odnose na cijene iz 2018. uključene su u informativne svrhe; te brojke su okvirne i nisu pravno obvezujuće.

(*2) Navedeni iznosi mogu se povećati u opravdanim slučajevima uzimajući u obzir posebne okolnosti koje treba objasniti u programima ruralnog razvoja.

(*3) Navedeni iznos može se smanjiti u opravdanim slučajevima uzimajući u obzir posebne okolnosti koje treba objasniti u programima ruralnog razvoja.

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/571

P9_TA(2020)0288

Zajednička poljoprivredna politika: financiranje, upravljanje i nadzor ***I

Amandmani (*1) koje je donio Europski parlament 23. listopada 2020. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 (COM(2018)0393 – C8-0247/2018 – 2018/0217(COD)) (1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 404/19)

Amandman 284

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)

U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod naslovom „Budućnost hrane i poljoprivrede” od 29. studenoga 2017. zaključeno je da bi se odgovor Zajedničke poljoprivredne politike (dalje u tekstu „ZPP”) na buduće izazove i mogućnosti trebao i dalje poboljšavati poticanjem zapošljavanja , rasta i ulaganja, borbom protiv klimatskih promjena i prilagodbom njima te prenošenjem istraživanja i inovacija iz laboratorija na polja i tržišta. ZPP-om bi se nadalje trebala riješiti pitanja građana koja se odnose na održivu poljoprivrednu proizvodnju.

(1)

U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod naslovom „Budućnost hrane i poljoprivrede” od 29. studenoga 2017. zaključeno je da bi se odgovor Zajedničke poljoprivredne politike (dalje u tekstu „ZPP”) na buduće izazove i mogućnosti trebao i dalje poboljšavati poticanjem zapošljavanja i ulaganja, podizanjem radnih standarda , borbom protiv klimatskih promjena i prilagodbom njima, te prilagodbom istraživanja i inovacija i njihovim prenošenjem iz laboratorija na polja i tržišta. ZPP-om bi se nadalje trebala riješiti pitanja građana koja se odnose na održivu poljoprivrednu proizvodnju i ruralni razvoj .

Amandman 2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1.a)

Poljoprivreda ne smije trpjeti financijske posljedice političkih odluka poput povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije ili financiranja novih politika Unije. Treba uzeti u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 30. svibnja 2018. o višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima (2018/2714(RSP) u kojoj se izražava žaljenje zbog toga što je prijedlog Komisije od 2. svibnja 2018. o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. doveo do smanjenja razine zajedničke poljoprivredne politike od 15 % te je istaknuto da se Europski parlament posebno protivi svim radikalnim rezovima koji će negativno utjecati na samu prirodu i ciljeve ZPP-a. U tom je kontekstu dovela u pitanje Prijedlog za smanjenje sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za više od 25 %.

Amandman 3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1.b)

ZPP ima ključnu ulogu u Uniji jer se u okviru njega izravnim plaćanjima i sredstvima iz drugog stupa za poljoprivrednike znatno pridonosi ne samo sigurnosti opskrbe hranom, već i ulaganjima i zapošljavanju u ruralnim područjima. Ozbiljna smanjenja predviđena za ZPP nisu prihvatljiva. Zbog toga bi se ZPP trebao usredotočiti na svoje ključne aktivnosti, a financiranje dodijeljeno zajedničkoj poljoprivrednoj politici 2021. – 2027. za EU-27 trebalo bi zadržati barem na razini proračuna za razdoblje 2014. – 2020., uz istodobno obuhvaćanje proračunom početnog iznosa pričuve za krize u poljoprivrednom sektoru.

Amandman 4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1.c)

U skladu s člankom 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), provedbom ZPP-a trebalo bi uzeti u obzir ciljeve razvojne suradnje, uključujući, među ostalim, Program za održivi razvoj do 2030. te ispunjavanje obveza u pogledu ublažavanja klimatskih promjena iz Pariškog sporazuma.

Amandman 5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)

Model ostvarivanja ZPP-a zasnovan na sukladnosti trebalo bi prilagoditi kako bi se veća pozornost posvetila rezultatima i uspješnosti. U skladu s time, Unija bi trebala odrediti osnovne ciljeve politike, vrste intervencije i osnovne zahtjeve Unije, a države članice trebale bi imati veće dužnosti i odgovornosti za ispunjavanje tih ciljeva. Stoga je potrebno zajamčiti veću supsidijarnost i fleksibilnost kako bi se bolje uzeli u obzir lokalni uvjeti i potrebe. U skladu s time, u okviru novog modela ostvarivanja politike, države članice trebale bi biti odgovorne za prilagodbu svojih intervencija u okviru ZPP-a u skladu sa svojim konkretnim potrebama i osnovnim zahtjevima Unije kako bi maksimalno povećale svoj doprinos ostvarenju ciljeva ZPP-a Unije . Države članice trebale bi također utvrditi i oblikovati okvir kontrole za korisnike kako bi i dalje jamčile usklađenost intervencija iz strateških planova u okviru ZPP-a s primjenjivim pravom Unije. Osnovnim zahtjevima Unije, uključujući dobre poljoprivredne i okolišne uvjete i propisane zahtjeve o upravljanju, jamče se zajednički pristup i ravnopravni uvjeti među državama članicama.

Amandman 6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)	Odredbe Uredbe (EU, Euratom) …/… Europskog parlamenta i Vijeća [nova Financijska uredba] (12), posebno odredbe koje se odnose na podijeljeno upravljanje s državama članicama, ulogu akreditiranih tijela i proračunska načela, trebale bi se primjenjivati na intervencije i mjere utvrđene u ovoj Uredbi.

(5)

Odredbe Uredbe (EU, Euratom) 2018 / 1046 Europskog parlamenta i Vijeća [nova Financijska uredba] (12), posebno odredbe koje se odnose na podijeljeno upravljanje s državama članicama, ulogu akreditiranih tijela i proračunska načela, trebale bi se primjenjivati na intervencije i mjere utvrđene u ovoj Uredbi.

Amandman 7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5.a)

Dio odredbi Uredbe (EU) … /… [Uredba o zajedničkim odredbama (1a) ] trebao bi se primjenjivati na ovu Uredbu.

Amandman 8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5.b)

Države članice trebale bi se suzdržati od dodavanja pravila kojima se korisniku otežava korištenje fondova EFJP i EPFRR.

Amandman 9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)

Potrebno je predvidjeti odredbu o akreditaciji agencija za plaćanja i koordinacijskih tijela od strane država članica, uspostavi postupaka za dobivanje izjava o upravljanju i godišnjih izvješća o uspješnosti te o pribavljanju ovjere sustava upravljanja i praćenja, sustava izvješćivanja te ovjere godišnjih financijskih izvještaja od strane neovisnih tijela. Nadalje, kako bi se zajamčila transparentnost sustava kontrola koje se provode na nacionalnoj razini, osobito u vezi s postupcima odobrenja, potvrđivanja i plaćanja te radi smanjenja opterećenja administracije i revizije za Komisiju i za države članice u kojima se pojedinačno traži akreditacija svake agencije za plaćanja, treba prema potrebi ograničiti broj tijela kojima su prenesene te odgovornosti i pritom poštovati ustavne odredbe svake države članice.

(9)

Potrebno je predvidjeti odredbu o akreditaciji agencija za plaćanja i koordinacijskih tijela od strane država članica, uspostavi postupaka za dobivanje izjava o upravljanju , godišnjeg izvješća o poravnanju i godišnjih izvješća o uspješnosti te o pribavljanju ovjere sustava upravljanja i praćenja, sustava izvješćivanja te ovjere godišnjih financijskih izvještaja od strane neovisnih tijela. Nadalje, kako bi se zajamčila transparentnost sustava kontrola koje se provode na nacionalnoj razini, osobito u vezi s postupcima odobrenja, potvrđivanja i plaćanja te radi smanjenja opterećenja administracije i revizije za Komisiju i za države članice u kojima se pojedinačno traži akreditacija svake agencije za plaćanja, treba prema potrebi ograničiti broj tijela kojima su prenesene te odgovornosti i pritom poštovati ustavne odredbe svake države članice. Agencije za plaćanja trebale bi razraditi svoju ulogu savjetnika poljoprivrednika i uložiti napore u pojednostavljenje postupaka i jamčenje usklađenosti sa standardima na razini Unije.

Amandman 10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)

Ako država članica akreditira više od jedne agencije za plaćanja, trebala bi imenovati jedno javno koordinacijsko tijelo kako bi se zajamčila dosljednost upravljanja Fondovima, omogućila veza između Komisije i raznih akreditiranih agencija za plaćanja te zajamčila brza dostava podataka o djelovanju različitih agencija za plaćanja koje Komisija zatraži. Koordinacijsko tijelo trebalo bi isto tako poduzimati i koordinirati mjere s ciljem rješavanja svih nedostataka općeg karaktera uočenihacionalnoj razini i obavješćivati Komisiju o svim daljnjim mjerama.

(10)

Ako država članica akreditira više od jedne agencije za plaćanja, trebala bi imenovati jedno javno koordinacijsko tijelo kako bi se zajamčila dosljednost upravljanja Fondovima, omogućila veza između Komisije i raznih akreditiranih agencija za plaćanja te zajamčila brza dostava podataka o djelovanju različitih agencija za plaćanja koje Komisija zatraži. Koordinacijsko tijelo trebalo bi isto tako poduzimati i koordinirati mjere s ciljem rješavanja svih nedostataka općeg karaktera uočenih na nacionalnoj ili regionalnoj razini i obavješćivati Komisiju o svim daljnjim mjerama.

Amandman 265

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)

Na temelju novog modela ostvarivanja politike, uključivanje agencija za plaćanja koje su akreditirale države članice ključan je preduvjet za ostvarivanje razumnog jamstva da će se ciljevi i ciljne vrijednosti navedeni u odgovarajućim strateškim planovima u okviru ZPP-a ostvariti intervencijama koje se financiraju iz proračuna Unije. Stoga ovom Uredbom treba izričito odrediti da samo rashodi koje su ostvarile agencije za plaćanja mogu biti predmet nadoknade iz proračuna Unije. Osim toga, rashodi koje financira Unija za intervencije navedene u Uredbi o strateškom planu u okviru ZPP-a trebali bi imati odgovarajuće ostvarenje s obzirom na osnovne zahtjeve Unije i sustave upravljanja te biti u skladu s njima .

(11)

Na temelju novog modela ostvarivanja politike, uključivanje agencija za plaćanja koje su akreditirale države članice ključan je preduvjet za ostvarivanje razumnog jamstva da će se ciljevi i ciljne vrijednosti navedeni u odgovarajućim strateškim planovima u okviru ZPP-a ostvariti intervencijama koje se financiraju iz proračuna Unije. Stoga ovom Uredbom treba izričito odrediti da samo rashodi koje su ostvarile agencije za plaćanja mogu biti predmet nadoknade iz proračuna Unije. Osim toga, rashodi koje financira Unija za intervencije navedene u Uredbi o strateškom planu u okviru ZPP-a trebali bi biti u skladu s primjenjivim zahtjevima Unije i sustavima upravljanja , uključujući obveze država članica u pogledu učinkovite zaštite financijskih interesa Unije i izvješćivanja o uspješnosti .

Amandman 12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)

Kako bi se zajamčilo da iznosi za financiranje ZPP-a budu u skladu s godišnjim gornjim granicama, trebalo bi zadržati mehanizam financijske discipline kojim se prilagođuje razina izravne potpore. Međutim, prag od 2 000 EUR treba ukinuti. Potrebno je zadržati pričuvu za poljoprivredu radi pružanja potpore poljoprivrednom sektoru u slučaju tržišnih kretanja ili velikih kriza koji utječu na poljoprivrednu proizvodnju ili distribuciju. Člankom 12. stavkom 2. točkom (d) Uredbe (EU, Euratom) [nova Financijska uredba] predviđeno je da se odobrena sredstva za koje nije preuzeta obveza mogu prenijeti samo u sljedeću financijsku godinu. Kako bi se korisnicima i nacionalnim upravama znatno pojednostavnila provedba, potrebno je primjenjivati mehanizam obnavljanja i iskoristiti sve neiskorištene iznose pričuve za krize u poljoprivrednom sektoru utvrđene u 2020. Zbog toga je potrebno odstupanje od članka 12. stavka 2. točke (d) kojim će se predvidjeti da se odobrena sredstva iz pričuve poljoprivredu za koje nije preuzeta obveza prenose radi financiranja poljoprivredne pričuve u sljedeće financijske godine bez vremenskog ograničenja. Nadalje, u slučaju financijske godine 2020. potrebno je drugo odstupanje jer bi se ukupni neiskorišteni iznos pričuve dostupan na kraju 2020. trebao prenijeti u 2021. u odgovarajuću liniju nove pričuve za poljoprivredu, a ne vratiti u proračunske linije iz kojih se financiraju intervencije za izravna plaćanja na temelju strateškog plana u okviru ZPP-a.

(14)	Kako bi se zajamčilo da iznosi za financiranje ZPP-a budu u skladu s godišnjim gornjim granicama, trebalo bi zadržati mehanizam financijske discipline kojim se prilagođuje razina izravne potpore.

Amandman 13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14.a)

Potrebno je preispitati i povećati sadašnju pričuvu za krize u korist uspostave pričuve EU-a za krize u poljoprivrednom sektoru, koja je djelotvorniji i fleksibilniji instrument namijenjen pružanju dodatne potpore poljoprivrednom sektoru u slučaju tržišnih kretanja te omogućiti Uniji da bolje reagira na velike krize koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju ili distribuciju. U tu svrhu i kako bi se dopustio razvoj snažnog okvira kojim će se omogućiti poljoprivrednicima da na odgovarajući način upravljaju rizicima, potrebno je mobilizirati odobrena sredstva koja su dostupna u okviru pričuve EU-a za krize u poljoprivrednom sektoru za financiranje mjera za stabilizaciju tržišta i izvanrednih mjera iz Uredbe (EU) br. 1308/2013, kao i za mjere kojima se omogućuje zamjena instrumenata za stabilizaciju prihoda koje su države članice uspostavile na temelju članka 70. Uredbe (EU) … / … [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a] i stavile na raspolaganje poljoprivrednicima u slučaju naglog pada prihoda u poljoprivredi ispod praga po sektorima koji je prethodno utvrdila Komisija, a u pogledu kojih bi trebala biti ovlaštena donositi delegirane akte.

Amandman 14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14.b)

Pričuva EU-a za krize u poljoprivrednom sektoru trebala bi se uspostaviti u okviru proračuna ZPP-a, a njezin početni iznos trebao bi se uspostaviti 2021. kao dodatak proračunu EFJP-a i EPFRR-a. Člankom 12. stavkom 2. točkom (d) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 predviđeno je da se odobrena sredstva za koje nije preuzeta obveza mogu prenijeti samo u sljedeću financijsku godinu. Zbog toga je potrebno odstupanje od toga članka kojim će se omogućiti da se odobrena sredstva iz pričuve za poljoprivredu za koje nije preuzeta obveza prenose radi financiranja poljoprivredne pričuve u sljedeće financijske godine bez vremenskog ograničenja, što omogućuje akumulaciju odobrenih sredstava iz pričuve EU-a za krize u poljoprivredi iz godine u godinu, tijekom cijelog programskog razdoblja.

Amandman 15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)

Kako bi se izbjeglo prekomjerno administrativno opterećenje za nacionalne uprave i poljoprivrednike, treba odrediti da se nadoknada iznosa prenesenih iz prethodne financijske godine s obzirom na primijenjenu financijsku disciplinu ne bi smio izvršavati kad se financijska disciplina primjenjuje drugu godinu zaredom (godina N + 1) ni kad ukupan iznos odobrenih sredstava za koja nije preuzeta obveza čini manje od 0,2 % godišnje gornje granice EFJP-a.

(15)

Kako bi se izbjeglo prekomjerno administrativno opterećenje za nacionalne uprave i poljoprivrednike, što više pojednostavnilo postupke te ograničilo složenost obrazaca za plaćanja, treba odrediti da se nadoknada iznosa prenesenih iz prethodne financijske godine s obzirom na primijenjenu financijsku disciplinu ne bi smjela izvršavati kad se financijska disciplina primjenjuje drugu godinu zaredom (godina N + 1) ni kad ukupan iznos odobrenih sredstava za koja nije preuzeta obveza čini manje od 0,2 % godišnje gornje granice EFJP-a.

Amandman 16

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16.a)

Izjednačavanje razine izravnih plaćanja među državama članicama važno je radi osiguravanja jednakih uvjeta na unutarnjem tržištu. Postoji hitna potreba za pravednom raspodjelom izravnih plaćanja među državama članicama.

Amandman 17

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)	Trebalo bi predvidjeti uporabu agrometeorološkog sustava te nabavu i unapređenje satelitskih podataka posebno kako bi se Komisiji osigurala sredstva za upravljanje poljoprivrednim tržištima, olakšao nadzor poljoprivrednih rashoda te omogućio srednjoročni i dugoročni nadzor poljoprivrednih resursa.

(21)

Trebalo bi predvidjeti uporabu agrometeorološkog sustava te nabavu i unapređenje satelitskih podataka posebno kako bi se Komisiji osigurala sredstva za upravljanje poljoprivrednim tržištima, olakšao nadzor poljoprivrednih rashoda , ocijenila i pružila pravodobna pomoć u slučaju prirodnih katastrofa te omogućio srednjoročni i dugoročni nadzor poljoprivrednih resursa potrebnih za proizvodnju .

Amandman 18

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 21.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21.a)

Potrebno je proširiti nadzor Komisije nad poljoprivrednim tržištima na nadzor nad vanjskim trgovinskim tokovima u zemlje u razvoju i iz zemalja u razvoju u područjima za koje su partnerske zemlje utvrdile da su osjetljiva kako bi se zajamčilo da trgovinski rezultati u poljoprivredno-prehrambenom sektoru povezani sa ZPP-om budu usklađeni s obvezom Unije u pogledu jamčenja usklađenosti politika radi razvoja.

Amandman 266

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 25.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(25)

U skladu s arhitekturom i ključnim značajkama novog modela ostvarivanja politike ZPP-a, prihvatljivost plaćanja država članica za financiranje Unije ne bi više smjela ovisiti o zakonitosti i pravilnosti plaćanja pojedinačnim korisnicima. Umjesto toga , u pogledu vrsta intervencija iz Uredbe (EU)…/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], plaćanja država članica trebala bi biti prihvatljiva ako su popraćena odgovarajućim ostvarenjem i u skladu s primjenjivim osnovnim zahtjevima Unije.

(25)

U skladu s arhitekturom i ključnim značajkama modela ostvarivanja politike ZPP-a, prihvatljivost plaćanja država članica za financiranje Unije ne bi smjela ovisiti o zakonitosti i pravilnosti plaćanja pojedinačnim korisnicima. Međutim , u pogledu vrsta intervencija iz Uredbe (EU)…/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], plaćanja država članica trebala bi biti prihvatljiva samo ako su u skladu s primjenjivim zahtjevima Unije i ako se poštuju pravila o primjenjivim sustavima upravljanja, uključujući obveze izvješćivanja o uspješnosti države članice. Novi fokus ZPP-a na model uspješnosti usmjeren na rezultate ne bi trebao biti razlog za ukidanje obveza država članica u pogledu provjere zakonitosti i pravilnosti rashoda radi osiguranja zaštite financijskih interesa Unije.

Amandman 267

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 28.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28)

Države članice trebale bi do 15. veljače N + 1 Komisiji dostavljati godišnje financijske izvještaje i godišnja izvješća o uspješnosti u pogledu provedbe strateškog plana u okviru ZPP-a. Ako se ti dokumenti ne dostave i time Komisiju spriječi da poravna račune za dotičnu agenciju za plaćanja ili provjeri prihvatljivost rashoda u odnosu na prijavljeno ostvarenje , Komisija bi trebala biti ovlaštena suspendirati mjesečna plaćanja ili prekinuti tromjesečnu nadoknadu do primitka nedostavljenih dokumenata.

(28)

Države članice trebale bi Komisiji dostaviti godišnje financijske izvještaje, revizijski sažetak i izjavu o upravljanju do 15. veljače svake godine. Kad je riječ o izvješću o uspješnosti u provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a, države članice trebale bi poslati svoje prvo izvješće o uspješnosti drugu kalendarsku godinu nakon datuma početka primjene ove Uredbe, a zatim svake godine nakon toga. Za potrebe godišnjeg praćenja uspješnosti i višegodišnjeg pregleda uspješnosti, izvješće o uspješnosti trebalo bi odražavati provedene operacije i ostvareni napredak u postizanju ciljeva utvrđenih u nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a te bi trebalo sadržavati informacije o realiziranim ostvarenjima i rashodima svake godine, informacije o ostvarenim rezultatima i udaljenosti od odgovarajućih ciljnih vrijednosti svake dvije godine te, ako je izvedivo, izvješćivanje o učincima s pomoću podataka iz članka 129. Uredbe (EU)…/… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a] . Ako se ti dokumenti ne dostave i time Komisiju spriječi da poravna račune za dotičnu agenciju za plaćanja ili provjeri prihvatljivost rashoda, Komisija bi trebala biti ovlaštena suspendirati mjesečna plaćanja ili prekinuti tromjesečnu nadoknadu do primitka nedostavljenih dokumenata.

Amandman 268

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 29.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(29)

Potrebno je uvesti novi oblik suspenzije plaćanja za situacije neuobičajeno niskih ostvarenja. U slučaju neuobičajeno niske razine prijavljenih ostvarenja u odnosu na prijavljene rashode, ako države članice ne mogu pružiti opravdane i razumljive razloge za tu situaciju, Komisija bi trebala biti ovlaštena da uz smanjenje rashoda za financijsku godinu N – 1 suspendira buduće rashode povezane s intervencijom za koju je ostvarenje bilo neuobičajeno nisko . Te suspenzije trebale bi podlijegati potvrdi u odluci o godišnjem poravnanju s obzirom na uspješnost .

(29)

Potrebno je uvesti godišnje praćenje uspješnosti za situacije neuobičajeno niskih ostvarenja. U slučaju neuobičajeno niske razine prijavljenih ostvarenja u odnosu na prijavljene rashode, ako države članice ne mogu pružiti opravdane i razumljive razloge za tu situaciju, Komisija bi trebala biti ovlaštena od dotične države članice zatražiti evaluaciju problema koji utječu na provedbu strateškog plana u okviru ZPP-a te izraditi i provesti dodatne korektivne mjere povezane s intervencijom za koju je ostvarenje bilo neuobičajeno nisko za sljedeću financijsku godinu .

Amandman 269

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 30.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(30)

Komisija bi trebala imati ovlast suspendirati plaćanja i u slučaju praćenja uspješnosti u višegodišnjem razdoblju . U skladu s tim, u slučajevima zakašnjelog ili nedovoljnog napretka prema ostvarenju ciljnih vrijednosti utvrđenih u nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a, Komisija bi trebala biti ovlaštena na temelju provedbenog akta zatražiti od dotične države članice da poduzme potrebne korektivne mjere u skladu s akcijskim planom utvrđenim nakon savjetovanja s Komisijom koji sadržava jasne pokazatelje napretka . Ako država članica ne podnese ili ne provede akcijski plan ili ako akcijski plan očigledno nije dovoljan za ispravljanje situacije, Komisija bi trebala imati ovlast da na temelju provedbenog akta suspendira mjesečna plaćanja ili međuplaćanja.

(30)

S obzirom na potreban prijelaz na model uspješnosti usmjeren na rezultate, izvješća o uspješnosti u pogledu ostvarenih rezultata i udaljenosti od odgovarajućih ciljeva trebala bi se prvi put dostaviti do 15. travnja druge kalendarske godine nakon početka primjene ove Uredbe, dok bi Komisija višegodišnji pregled uspješnosti trebala provoditi svake dvije godine . U skladu s tim, u slučajevima zakašnjelog ili nedovoljnog napretka prema ostvarenju ciljnih vrijednosti utvrđenih u nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a i kada država članica ne može navesti propisno opravdane razloge , Komisija bi trebala biti ovlaštena zatražiti od dotične države članice da predstavi akcijski plan utvrđen nakon savjetovanja s Komisijom. Akcijski plan trebao bi sadržavati opis potrebnih korektivnih mjera i očekivano trajanje njegove provedbe . Ako država članica ne podnese ili ne provede akcijski plan ili ako postane očito da akcijski plan očigledno nije dovoljan za ispravljanje situacije, Komisija bi trebala imati ovlast da na temelju provedbenog akta suspendira mjesečna plaćanja ili međuplaćanja.

Amandman 270

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 30.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(30.a)

Ako se situacija ne ispravi do kraja šestog mjeseca nakon odluke Komisije o suspenziji plaćanja u okviru višegodišnjeg pregleda uspješnosti, Komisija bi trebala biti ovlaštena za konačno smanjenje iznosa suspendiranog za predmetnu državu članicu. Konačno smanjeni iznosi preraspodjeljuju se kako bi se nagradile države članice sa zadovoljavajućim rezultatima u odnosu na posebne ciljeve iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU)…/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].

Amandman 23

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 39.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(39)

Kako bi se uspostavio financijski odnos između akreditiranih agencija za plaćanja i proračuna Unije, Komisija treba izvršiti godišnje poravnanje računa agencija za plaćanja, u okviru godišnjeg financijskog poravnanja. Odluka o poravnanju računa treba obuhvaćati cjelovitost, točnost i istinitost računa, ali ne i usklađenost rashoda s pravom Unije.

(39)

Kako bi se uspostavio financijski odnos između akreditiranih agencija za plaćanja i proračuna Unije, Komisija treba izvršiti godišnje poravnanje računa agencija za plaćanja, u okviru godišnjeg poravnanja. Odluka o poravnanju računa treba obuhvaćati cjelovitost, točnost i istinitost računa, ali ne i usklađenost rashoda s pravom Unije.

Amandman 271

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 40.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(40)

U skladu s novim modelom ostvarivanja politike, trebalo bi uspostaviti godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost radi provjere prihvatljivosti rashoda u odnosu na prijavljena ostvarenja. Potrebno je uspostaviti mehanizam smanjenja plaćanja za rješavanje situacija u kojima prijavljeni rashodi ne odgovaraju prijavljenim ostvarenjima, a države članice ne mogu opravdati to odstupanje.

Briše se.

Amandman 25

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 42.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(42)

U svrhu zaštite financijskih interesa proračuna Unije, države članice trebale bi uspostaviti sustave kako bi se uvjerile da su intervencije koje se financiraju iz Fondova stvarno provedene i pravilno izvršene, zadržavajući pritom postojeći čvrsti okvir za dobro financijsko upravljanje. U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 (15) Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (16), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (17) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (18) financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti uključujući prijevare, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Nadalje, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući kontrole i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 (19) Europskog parlamenta i Vijeća. U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. Kako bi se omogućilo OLAF-u da izvršava svoje ovlasti i osigurala učinkovita analiza slučajeva nepravilnosti, države članice trebale bi imati uspostavljene sustave koji im omogućuju da izvješćuju Komisiju o otkrivenim nepravilnostima i drugim slučajevima nesukladnosti s uvjetima koje su države članice odredile u strateškom planu u okviru ZPP-a, uključujući prijevare, te o svojem daljnjem postupanju i daljnjem postupanju u istragama OLAF-a. Države članice trebale bi imati uspostavljene potrebne mehanizme kako bi zajamčile učinkovito razmatranje pritužbi povezanih s Fondovima.

(42)

U svrhu zaštite financijskih interesa proračuna Unije, države članice trebale bi uspostaviti sustave kako bi se uvjerile da su intervencije koje se financiraju iz Fondova stvarno provedene i pravilno izvršene, zadržavajući pritom postojeći čvrsti okvir za dobro financijsko upravljanje. U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 (15) Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbom Vijeća ( EZ, Euratom) br. 2988/95 (16) i Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (17) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (18) financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti uključujući prijevare, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Nadalje, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući kontrole i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druga kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 (19) Europskog parlamenta i Vijeća. U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava. Kako bi se omogućilo OLAF-u da izvršava svoje ovlasti i osigurala učinkovita analiza slučajeva nepravilnosti, države članice trebale bi imati uspostavljene sustave koji im omogućuju da izvješćuju Komisiju o otkrivenim nepravilnostima i drugim slučajevima nesukladnosti s uvjetima koje su države članice odredile u strateškom planu u okviru ZPP-a, uključujući prijevare, te o svojem daljnjem postupanju i daljnjem postupanju u istragama OLAF-a. Države članice trebale bi imati uspostavljene potrebne mehanizme kako bi zajamčile učinkovito razmatranje pritužbi povezanih s Fondovima.

Amandman 26

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 46.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(46.a)

Za jamčenje jednakih uvjeta među korisnicima u različitim državama članicama, trebalo bi uvesti određena opća pravila o kontrolama i sankcijama na razini Unije.

Amandman 215

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 46.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(46.b)

kako bi se osigurala veća odgovornost i transparentnost u pogledu potpore iz EPFRR-a i EFJP-a, države članice bi trebale prikupljati dodatne informacije o vlasničkim strukturama putem integriranog administrativnog i kontrolnog sustava. Kako bi se olakšalo praćenje koncentracije zemljišta i vlasničkih struktura te istraživanje mogućih sukoba interesa, korupcije i prijevarnog ponašanja, korisnici bi trebali, prema potrebi, navesti identitet svojeg matičnog poduzeća ili više njih. Podnositeljima zahtjeva trebalo bi pomoći smanjenjem administrativnog opterećenja, npr. prethodno popunjenim obrascima zahtjeva i pristupom odgovarajućim podacima.

Amandman 27

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 47.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(47)

Trebalo bi zadržati postojeće osnovne elemente tog integriranog sustava, a posebno odredbe koje se odnose na sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela, sustav geoprostornih zahtjeva i zahtjeva povezanih sa životinjama, sustav za identifikaciju i registriranje prava na plaćanje, sustav za bilježenje identiteta korisnika te sustav kontrole i kazni. Države članice trebale bi uz informacijske tehnologije, kao što su GALILEO i EGNOS, nastaviti upotrebljavati podatke ili informacijske proizvode koji se dobivaju u okviru programa Copernicus kako bi se u cijeloj Uniji osigurala dostupnost sveobuhvatnih i usporedivih podataka za potrebe praćenja poljoprivredne, okolišne i klimatske politike te poticanja uporabe potpunih, besplatnih i otvorenih podataka i informacija koji se prikupljaju satelitima Sentinel i uslugama u okviru programa Copernicus. U tu bi svrhu integrirani sustav trebao uključivati i sustav za nadzor površina.

(47)

Trebalo bi zadržati postojeće osnovne elemente tog integriranog sustava, uključujući sustav ranog upozoravanja, a posebno odredbe koje se odnose na sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela, sustav geoprostornih zahtjeva i zahtjeva povezanih sa životinjama, sustav za identifikaciju i registriranje prava na plaćanje, sustav za bilježenje identiteta korisnika te sustav kontrole i kazni , na primjernoj razini, uzimajući propisno u obzir razmjernost i potrebu nenametanja nepotrebnih administrativnih opterećenja za poljoprivrednike i upravna tijela . Države članice trebale bi uz informacijske tehnologije, kao što su GALILEO i EGNOS, nastaviti upotrebljavati podatke ili informacijske proizvode koji se dobivaju u okviru programa Copernicus kako bi se u cijeloj Uniji osigurala dostupnost sveobuhvatnih i usporedivih podataka za potrebe praćenja poljoprivredne, okolišne i klimatske politike te poticanja uporabe potpunih, besplatnih i otvorenih podataka i informacija koji se prikupljaju satelitima Sentinel i uslugama u okviru programa Copernicus. U tu bi svrhu integrirani sustav trebao uključivati i sustav za nadzor površina kojim se može ograničiti broj slučajeva u kojima su potrebni inspekcijski pregledi na poljoprivrednim gospodarstvima te smanjiti administrativno opterećenje za poljoprivrednike .

Amandman 28

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 48.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(48)

Integriranim sustavom, kao dijelom sustava upravljanja koje bi trebalo uspostaviti za provedbu ZPP-a, trebala bi se osigurati pouzdanost i dokazivost agregiranih podataka iz godišnjih izvješća o uspješnosti . S obzirom na važnost pravilnog funkcioniranja integriranog sustava, potrebno je utvrditi kvalitativne zahtjeve. Države članice trebale bi provoditi godišnju ocjenu kvalitete sustava identifikacije poljoprivrednih parcela, geoprostornog sustava prijave i sustava za nadzor površina. Isto tako trebale bi ukloniti i eventualne nedostatke te uspostaviti akcijski plan ako to zatraži Komisija.

(48)

Integriranim sustavom, kao dijelom sustava upravljanja koje bi trebalo uspostaviti za provedbu ZPP-a, trebala bi se osigurati pouzdanost i dokazivost agregiranih podataka iz izvješća. S obzirom na važnost pravilnog funkcioniranja integriranog sustava, potrebno je utvrditi kvalitativne zahtjeve. Države članice trebale bi provoditi godišnju ocjenu kvalitete sustava identifikacije poljoprivrednih parcela, geoprostornog sustava prijave i sustava za nadzor površina. Isto tako trebale bi ukloniti i eventualne nedostatke te uspostaviti akcijski plan ako to zatraži Komisija.

Amandman 299

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 49.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(49)

U Komunikaciji Komisije pod nazivom „Budućnost hrane i poljoprivrede” utvrđeno je da se poticanjem brige za okoliš i mjera u području klime te pridonošenjem postizanju okolišnih i klimatskih ciljeva Unije strateški usmjerava budući ZPP. Stoga je razmjena podataka sustava identifikacije zemljišnih parcela i drugih podataka integriranog administrativnog i kontrolnog sustava postala nužna za okolišne i klimatske ciljeve na nacionalnoj razini i razini Unije. Zato je potrebno predvidjeti odredbu o razmjeni podataka prikupljenih u okviru integriranog sustava, koji su relevantni za okolišne i klimatske ciljeve, između javnih tijela država članica i institucija i tijela Unije. Kako bi se povećala učinkovitost uporabe podataka dostupnih različitim javnim tijelima za izradu europske statistike, trebalo bi predvidjeti i obvezu osiguravanja u statističke svrhe dostupnosti podataka iz integriranog sustava tijelima koja su dio Europskog statističkog sustava.

(49)

U komunikacijama Komisije pod nazivom „Budućnost hrane i poljoprivrede” , „Europski zeleni plan”, „Strategija ‘od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” te „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.” utvrđeno je da se poticanjem brige za okoliš i mjera u području klime te pridonošenjem postizanju okolišnih i ciljeva i ciljnih vrijednosti Unije strateški usmjerava budući ZPP. Stoga je razmjena podataka sustava identifikacije zemljišnih parcela i drugih podataka integriranog administrativnog i kontrolnog sustava postala nužna za okolišne i klimatske ciljeve na nacionalnoj razini i razini Unije. Zato je potrebno predvidjeti odredbu o razmjeni podataka prikupljenih u okviru integriranog sustava, koji su relevantni za okolišne i klimatske ciljeve, između javnih tijela država članica i institucija i tijela Unije. Kako bi se povećala učinkovitost uporabe podataka dostupnih različitim javnim tijelima za izradu europske statistike, trebalo bi predvidjeti i obvezu osiguravanja u statističke svrhe dostupnosti podataka iz integriranog sustava tijelima koja su dio Europskog statističkog sustava.

Amandmani 209 i 285

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 49.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(49.a)

U Komunikaciji Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenoj „Strategija ‘od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” poziva se na važnost poštovanja ključnih načela sadržanih u europskom stupu socijalnih prava. U izgradnji pravednih, snažnih i održivih prehrambenih sustava ključnu će ulogu imati pitanja kao što su socijalna zaštita radnika, radni i stambeni uvjeti te zaštita zdravlja i sigurnosti radnika. ZPP bi trebao biti alat za ostvarivanje ciljeva europskog stupa socijalnih prava.

Amandman 29

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 53.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(53)

Uzimajući u obzir međunarodnu strukturu poljoprivredne trgovine te u interesu pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, potrebno je organizirati suradnju među državama članicama. Nadalje, potrebno je uspostaviti središnji dokumentacijski sustav na razini Unije koji se odnosi na poduzeća koja primaju ili izvršavaju plaćanja, a koja imaju poslovni nastan u trećim zemljama.

(53)

Uzimajući u obzir međunarodnu strukturu poljoprivredne trgovine te u interesu pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta i u pogledu poštovanja obveza Unije u vezi s usklađenosti politika radi razvoja , potrebno je organizirati suradnju među državama članicama te između država članica i trećih zemalja . Nadalje, potrebno je uspostaviti središnji dokumentacijski sustav na razini Unije koji se odnosi na poduzeća koja primaju ili izvršavaju plaćanja, a koja imaju poslovni nastan u trećim zemljama. Takvim bi se sustavom ujedno trebalo pridonositi utvrđivanju nedosljednosti između provedbe ZPP-a i ciljeva vanjskih politika Unije. Time bi se doprinijelo praćenju ostvarenja ciljeva u okviru ZPP-a kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br.…/… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a], i to omogućivanjem procjene učinka poduzeća uspostavljenih u trećim zemljama u pogledu Programa održivog razvoja do 2030. i razvojnih ciljeva Unije, u skladu s člankom 208. UFEU-a.

Amandman 210 i 286

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 55.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(55)

Ispunjenje uvjeta važan je element ZPP-a, posebno u pogledu njegovih okolišnih i klimatskih elemenata, ali i javnog zdravlja i pitanja povezanih sa životinjama . To znači da bi se trebale provoditi kontrole te, prema potrebi, primjenjivati kazne kako bi se osigurala učinkovitost sustava uvjetovanosti. Za postizanje jednakih uvjeta među korisnicima u različitim državama članicama, na razini Unije trebalo bi uvesti određena opća pravila o kontrolama i sankcijama u području uvjetovanosti .

(55)

Ispunjenje uvjeta važan je element ZPP-a, kojim se jamči da se plaćanjima promiče visoka razina održivosti te se osiguravaju ravnopravni uvjeti za poljoprivrednike unutar država članica i među njima, posebno u pogledu njegovih socijalnih, okolišnih i klimatskih elemenata, ali i javnog zdravlja i dobrobiti životinja . To znači da bi se trebale provoditi kontrole te, prema potrebi, primjenjivati kazne kako bi se osigurala učinkovitost sustava uvjetovanosti. Za jamčenje tih jednakih uvjeta među korisnicima u različitim državama članicama, na razini Unije trebalo bi uvesti određena opća pravila u području uvjetovanosti te kontrole i sankcije povezane s nesukladnostima .

Amandman 31

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 57.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(57)

Iako bi države članice trebale moći utvrditi pojedinosti o kaznama, te kazne trebaju biti proporcionalne, učinkovite i odvraćajuće te ne trebaju dovoditi u pitanje druge kazne koje su utvrđene pravom Unije ili nacionalnim pravom. Kako bi se osigurao učinkovit i dosljedan pristup država članica, trebalo bi predvidjeti minimalne stope kazne na razini Unije . Takve stope trebale bi se primjenjivati za prvo neispunjavanje obveze uzrokovano nepažnjom, dok bi za ponavljanje trebalo primijeniti veći postotak, a namjerno neispunjavanje obveze bi trebalo moći dovesti do potpunog isključenja iz plaćanja. Za osiguranje proporcionalnosti kazni, ako je neispunjavanje obveze manje značajnog karaktera i ako se dogodilo prvi put, države članice trebale bi uvesti sustav ranog upozoravanja , kojim se korisnik obavješćuje o obvezi da poduzme korektivne mjere te mu se omogućuje da ispravi nesukladnost. U slučajevima neispunjavanja obveza zbog više sile, običnog nemara ili očiglednih pogrešaka koje priznaje nadležno ili drugo tijelo ne bi trebalo izricati administrativne kazne.

Amandman 216

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 66.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(66.a)

Slijedom zahtjeva Europskog parlamenta (1a) za većom transparentnošću raspodjele poljoprivrednog zemljišta i koncentracije zemljišta koji utječu na pristup poljoprivrednika zemljištu te mišljenja Europskog ombudsmana (1b) i Revizorskog suda o potrebi da se jasnije utvrde vlasničke strukture povezane s korisnicima ZPP-a, u kontekstu mogućih prijevara i zlouporabe sredstava Unije te s obzirom na to da dostupni statistički podaci (1c) pružaju ograničenu sliku vlasništva i kontrole poljoprivrednih gospodarstava; te kako bi se javnim tijelima olakšalo praćenje otimanja zemljišta i koncentracije zemljišta te kako bi se osigurala veća odgovornost i transparentnost za potpore iz EPFRR-a i EFJP-a, informacije o vlasničkim strukturama trebale bi biti dostupne i javnosti. Popis korisnika sredstava ZPP-a, koji naknadno objavi država članica, trebao bi, prema potrebi, omogućiti i identifikaciju matičnih poduzeća. To bi uvelike doprinijelo praćenju vlasničkih struktura i olakšalo istraživanje potencijalnih sukoba interesa, korupcije i prijevarnog ponašanja.

Amandman 32

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 71.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(71)

Objavom tih informacija zajedno s općim informacijama iz ove Uredbe povećava se transparentnost uporabe sredstava Unije u okviru ZPP-a, a time i pridonosi prepoznatljivosti i boljem razumijevanju te politike. Građanima se omogućuje da u većoj mjeri sudjeluju u postupku donošenja odluka, a za upravu osigurava veća legitimnost, učinkovitost i odgovornost prema građanima. Osim toga, tim informacijama građanima se daju konkretni primjeri o pružanju „javnih dobara” uz pomoć poljoprivrede i tako podupire legitimnost državne potpore u poljoprivrednom sektoru.

(71)

Amandman 272

Prijedlog uredbe

Članak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„nepravilnost” znači nepravilnost u smislu članka 1. stavka 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95;

(a)	„nepravilnost” znači nepravilnost u smislu članka 1. stavka 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95;

(b)

„sustavi upravljanja” znači upravljačka tijela iz glave II. poglavlja II. ove Uredbe i iz osnovnih zahtjeva Unije iz ove Uredbe i Uredbe (EU)…/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], uključujući sustav izvješćivanja uspostavljen za potrebe godišnjeg izvješća o uspješnosti iz članka 121. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a];

(b)

„sustavi upravljanja” znači upravljačka tijela iz glave II. poglavlja II. ove Uredbe i iz osnovnih zahtjeva Unije iz ove Uredbe i Uredbe (EU)…/… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a], uključujući obveze država članica u pogledu učinkovite zaštite financijskih interesa Unije utvrđenih u članku 57. ove Uredbe te sustav izvješćivanja uspostavljen za potrebe godišnjeg praćenja uspješnosti iz članka 38.a ove Uredbe i višegodišnjeg pregleda uspješnosti iz članka 121. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a] („izvješće o uspješnosti”) ;

(c)	„osnovni zahtjevi Unije” znači zahtjevi utvrđeni u Uredbi (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] i u ovoj Uredbi.

(c)	„osnovni zahtjevi Unije” znači zahtjevi utvrđeni u Uredbi (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] i u ovoj Uredbi , u Uredbi (EU) 2018/1046 (Financijska uredba) i Direktivi 2014/24/EU (Direktiva o javnoj nabavi)

(ca)	„zahtjevi Unije” znači osnovni zahtjevi Unije i pravila prihvatljivosti koji proizlaze iz Uredbe (EU)…/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] iz strateškog plana države članice u okviru ZPP-a

(cb)	„pokazatelj ostvarenja” znači pokazatelj ostvarenja kako je definiran člankom 2. točkom 12. Uredbe (EU) …/…[Uredba o zajedničkim odredbama]

(cc)	„pokazatelj rezultata” znači pokazatelj rezultata kako je definiran člankom 2. točkom 13. Uredbe (EU) …/…[Uredba o zajedničkim odredbama]

(cd)	„ozbiljan nedostatak” znači ozbiljan nedostatak kako je definiran člankom 2. točkom 30. Uredbe (EU) …/…[Uredba o zajedničkim odredbama]

(ce)	„posredničko tijelo” znači posredničko tijelo kako je definirano člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) …/…[Uredba o zajedničkim odredbama]

(cf)	„akcijski plan” znači akcijski plan iz članka 39. stavka 1. i članka 40. stavka 1. ove Uredbe

Amandman 39

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1. – točka -a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(-a)	smrt korisnika;

Amandman 40

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	ozbiljna prirodna katastrofa koja uvelike utječe na poljoprivredno imanje;

(a)	prirodna katastrofa ili vremenski uvjeti koji uvelike utječu na poljoprivredno imanje;

Amandman 41

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1. – točka aa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa)	dugoročna profesionalna nesposobnost korisnika;

Amandman 42

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1. – točka ab (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ab)	tržišne okolnosti koje uvelike utječu na poljoprivredno imanje;

Amandman 43

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	slučajno uništenje stočne nastambe na gospodarstvu;

(b)	uništenje stočne nastambe na gospodarstvu;

Amandman 44

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	epizootska ili biljna bolest koja utječe na dio ili svu stoku ili usjeve korisnika;

(c)	epizootska bolest, biljna bolest ili najezda štetnih organizama koji utječu na dio ili svu stoku ili usjeve korisnika;

Amandman 45

Prijedlog uredbe

Članak 3. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Države članice mogu primijeniti točku (a) prvog stavka na skupinu poljoprivrednih gospodarstava pogođenih istom prirodnom katastrofom ili istim vremenskim uvjetima.

Amandman 46

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
EPFRR se provodi uz zajedničko upravljanje između država članica i Unije. Iz njega se financira financijski doprinos Unije povezan s intervencijama u području ruralnog razvoja u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a iz glave III. poglavlja 4. Uredbe (EU) …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].	EPFRR se provodi uz zajedničko upravljanje između država članica i Unije. Iz njega se financira financijski doprinos Unije povezan s intervencijama u području ruralnog razvoja u okviru strateškog plana u okviru ZPP-a iz glave III. poglavlja 4. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a] , kao i aktivnosti iz članka 112. te Uredbe .

Amandman 47

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Na inicijativu Komisije ili u njezino ime svaki Fond može izravno financirati pripremne aktivnosti, aktivnosti praćenja te aktivnosti administrativne i tehničke potpore, kao i evaluaciju, reviziju i inspekcijske mjere potrebne za provedbu ZPP-a. Te aktivnosti posebno uključuju:

Na inicijativu Komisije ili u njezino ime svaki Fond može izravno financirati povećane pripremne aktivnosti, aktivnosti praćenja te aktivnosti administrativne i tehničke potpore, kao i evaluaciju, reviziju i inspekcijske mjere potrebne za provedbu ZPP-a . Doprinosom EPFRR-a iz članka 86. stavka 3. Uredbe (EU)…/… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a] u obzir se uzima povećanje izgradnje administrativnih kapaciteta u pogledu novih sustava upravljanja i kontrole u državama članicama. Te aktivnosti posebno uključuju:

Amandman 48

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)	studije o ZPP-u i evaluacije mjera koje se financiraju iz Fondova, uključujući poboljšavanje metoda evaluacije i razmjenu informacija o relevantnim praksama u okviru ZPP-a, kao i studije provedene zajedno s Europskom investicijskom bankom (EIB);

(f)	studije o ZPP-u i evaluacije mjera koje se financiraju iz Fondova, uključujući poboljšavanje metoda evaluacije i razmjenu informacija o najboljim praksama u okviru ZPP-a, kao i savjetovanje s relevantnim dionicima te studije provedene zajedno s Europskom investicijskom bankom (EIB);

Amandman 49

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 1. – točka h

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)	doprinos mjerama koje se odnose na širenje informacija, jačanje javne svijesti, poticanje suradnje i razmjenu iskustava na razini Unije, koje su poduzete u kontekstu intervencija u području ruralnog razvoja, uključujući umrežavanje tih sudionika;

(h)	doprinos mjerama koje se odnose na širenje informacija, jačanje javne svijesti, poticanje suradnje i razmjenu iskustava s relevantnim dionicima na razini Unije, koje su poduzete u kontekstu intervencija u području ruralnog razvoja, uključujući umrežavanje tih sudionika;

Amandman 50

Prijedlog uredbe

Članak 7.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 7.a

Nadležno tijelo

1. Države članice imenuju tijelo na razini ministarstva nadležno za:

(a)	izdavanje, preispitivanje i povlačenje akreditacije agencija za plaćanja iz članka 9. stavka 2.;

(b)	izdavanje, preispitivanje i povlačenje akreditacije koordinacijskog tijela iz članka 10.;

(c)	imenovanje i opoziv tijela za ovjeravanje iz članka 11.;

(d)	izvršavanje zadaća dodijeljenih nadležnom tijelu u skladu s ovim poglavljem, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti.

2. Na temelju ispitivanja kriterija koje će Komisija usvojiti u skladu s člankom 12. stavkom 1., nadležno tijelo putem formalnog akta odlučuje:

(a)	o izdavanju ili, nakon preispitivanja, povlačenju akreditacije agencije za plaćanja i koordinacijskog tijela;

(b)	o imenovanju i opozivu tijela za ovjeravanje.

Nadležno tijelo bez odgađanja obavješćuje Komisiju o akreditaciji ili imenovanju agencija za plaćanja, koordinacijskog tijela i tijela za ovjeravanje te o povlačenju ili opozivu tih akreditacija ili tijela.

Komisija promiče razmjenu najboljih praksi o djelovanju sustava upravljanja među državama članicama.

Amandman 273/rev

Prijedlog uredbe

Članak 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Agencije za plaćanja i koordinacijska tijela

Agencije za plaćanja

1. Agencije za plaćanja su odjeli ili tijela država članica odgovorni za upravljanje i kontrolu rashoda iz članka 5. stavka 2. i članka 6.

1. Agencije za plaćanja su odjeli ili tijela država članica i prema potrebi regija odgovorni za upravljanje i kontrolu rashoda iz članka 5. stavka 2. i članka 6.

Uz izuzetak plaćanja, provođenje ovih zadaća moguće je delegirati.

2. Države članice akreditiraju kao agencije za plaćanja odjele ili tijela koji imaju upravnu organizaciju i sustav unutarnje kontrole koji osiguravaju dostatno jamstvo da su plaćanja zakonita i redovita i da se ispravno obračunavaju. U tu svrhu agencije za plaćanja moraju zadovoljavati minimalne uvjete za akreditaciju s obzirom na unutarnje okruženje, kontrolne aktivnosti, informiranje i komuniciranje te praćenje koje propisuje Komisija u skladu s člankom 10 . stavkom 1. točkom (a).

Svaka država članica ograničava broj akreditiranih agencija za plaćanja kako slijedi:

Svaka država članica , vodeći računa o svojim ustavnim odredbama, ograničava broj akreditiranih agencija za plaćanja kako slijedi:

(a)	na jednu agenciju na nacionalnoj razini ili, ako je to primjenjivo, na jednu po regiji i

(a)	na jednu agenciju na nacionalnoj razini ili, ako je to primjenjivo, na jednu po regiji i

(b)	na jednu agenciju za upravljanje rashodima EFJP-a i EPFRR-a.

(b)	na jednu agenciju za upravljanje rashodima EFJP-a i EPFRR-a , ako postoji samo jedna agencija na nacionalnoj razini .

Međutim, ako su agencije za plaćanja uspostavljene na regionalnoj razini, države članice akreditiraju agenciju za plaćanja na nacionalnoj razini za programe potpore kojima se zbog njihove naravi mora upravljati na nacionalnoj razini ili dodjeljuju upravljanje tim programima svojim regionalnim agencijama za plaćanja.

Akreditacija agencija za plaćanja za razdoblje od 2014. do 2020. prenosi se u programsko razdoblje od 2021. do 2027. godine, pod uvjetom da su te agencije obavijestile nadležno tijelo da ispunjavaju uvjete za akreditaciju i osim ako se preispitivanjem provedenim u skladu s člankom 7.a stavkom 2. točkom (a) dokaže suprotno.

Agencijama za plaćanja koje nisu upravljale rashodima EFJP-a i EPFRR-a najmanje tri godine povlači se akreditacija.

Države članice ne imenuju nove agencije za plaćanja nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Države članice mogu imenovati dodatne agencije za plaćanja nakon … [datuma stupanja na snagu ove Uredbe ], pod sljedećim uvjetima:

(a)	broj akreditiranih agencija za plaćanja ne povećava se u odnosu na stanje na dan 31. prosinca 2019.; i

(b)	nove agencije za plaćanja imenuju se na temelju upravne reorganizacije u dotičnoj državi članici.

3. Za potrebe članka 63. stavka 5. i 6. Uredbe (EU, Euratom) 2018/… [nova Financijska uredba] („Financijska uredba”), odgovorna osoba u akreditiranoj agenciji za plaćanja dužna je do 15. veljače godine koja slijedi nakon te financijske godine sastaviti i Komisiji podnijeti:

3. Za potrebe članka 63. stavka 5. i 6. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 („Financijska uredba”), odgovorna osoba u akreditiranoj agenciji za plaćanja dužna je do 15. veljače godine koja slijedi nakon te financijske godine sastaviti i Komisiji podnijeti:

(a)	godišnje financijske izvještaje za rashode ostvarene provedbom zadataka povjerenih njihovoj akreditiranoj agenciji za plaćanja, kako je predviđeno člankom 63. stavkom 5. točkom (a) Financijske uredbe, uz potrebne podatke koji se odnose na njihovo poravnanje u skladu s člankom 51.;

(a)	godišnje financijske izvještaje za rashode ostvarene provedbom zadataka povjerenih njihovoj akreditiranoj agenciji za plaćanja, kako je predviđeno člankom 63. stavkom 5. točkom (a) Financijske uredbe, uz potrebne podatke koji se odnose na njihovo poravnanje u skladu s člankom 51.;

(b)	godišnje izvješće o uspješnosti iz članka 52. stavka 1. koje pokazuje da su rashodi nastali u skladu s člankom 35.;

(b)

godišnji sažetak konačnih izvješća o reviziji i provedenih kontrola, uključujući njihove rezultate i analizu naravi i opsega pogrešaka i nedostataka utvrđenih u sustavima na temelju revizije i kontrola, kao i korektivnom djelovanju poduzetom ili planiranom kako je predviđeno u članku 63. stavku 5. točki (b) Financijske uredbe.

(c)	izjavu o upravljanju, kako je predviđeno člankom 63. stavkom 6. Financijske uredbe, kad je riječ o:

(c)	izjavu o upravljanju, kako je predviđeno člankom 63. stavkom 6. Financijske uredbe, kad je riječ o:

i.	pitanju jesu li informacije na odgovarajući način prikazane, potpune i točne, kako je predviđeno u članku 63. stavku 6. točki (a) Financijske uredbe,

i.	pitanju jesu li informacije na odgovarajući način prikazane, potpune i točne, kako je predviđeno u članku 63. stavku 6. točki (a) Financijske uredbe,

ii.	pravilnom funkcioniranju uspostavljenih sustava upravljanja koji pružaju potrebna jamstva ostvarenja iz godišnjeg izvješća o uspješnosti kako je predviđeno u članku 63. stavku 6. točkama (b) i (c) Financijske uredbe,

ii.	pravilnom funkcioniranju uspostavljenih sustava unutarnje kontrole u skladu s osnovnim zahtjevima Unije kojima se, kako je predviđeno u članku 63. stavku 6. točkama (b) i (c) Financijske uredbe, pružaju potrebna jamstva da su rashodi ostvareni u skladu s člankom 35. ove Uredbe,

iii.	analizi naravi i opsega pogrešaka i nedostataka revizijom i kontrolama utvrđenih u sustavima, kao i korektivnom djelovanju poduzetom ili planiranom kako je predviđeno u članku 63. stavku 5. točki (b) Financijske uredbe.

Krajnji rok od 15. veljače iz prvog podstavka Komisija može u iznimnim slučajevima produljiti do 1. ožujka na zahtjev predmetne države članice, kako je predviđeno u članku 63. stavku 7. drugom podstavku Financijske uredbe.

3.a Za potrebe godišnjeg praćenja uspješnosti iz članka 38.a i višegodišnjeg pregleda uspješnosti iz članka 121. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a], odgovorna osoba u akreditiranoj agenciji za plaćanja dužna je do 15. veljače godine koja slijedi nakon te financijske godine sastaviti i Komisiji podnijeti izvješće o uspješnosti.

Izvješće o uspješnosti trebalo bi odražavati provedene operacije i ostvareni napredak u postizanju ciljeva utvrđenih u nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a te bi trebalo sadržavati informacije o ostvarenim ostvarenjima i realiziranim rashodima svake godine, informacije o ostvarenim rezultatima i udaljenosti od odgovarajućih ciljnih vrijednosti svake dvije godine te, ako je izvedivo, izvješćivanje o učincima s pomoću podataka iz članka 129. Uredbe (EU)…/… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a].

Izvješće o uspješnosti podnosi se Komisiji prvi put … [dvije godine nakon datuma početka primjene ove Uredbe], a zatim svake sljedeće godine do uključujući 2030. Prvim izvješćem o uspješnosti obuhvaćaju se prve dvije financijske godine nakon … [godina početka primjene ove Uredbe]. Za ta izravna plaćanja iz poglavlja II. glave III. Uredbe (EU)… /… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a] izvješćem o uspješnosti obuhvaća se samo financijska godina … [jednu godinu nakon početka primjene ove Uredbe].

4. Ako je akreditirano više agencija za plaćanja, države članice imenuju javno koordinacijsko tijelo kojemu povjeravaju sljedeće zadaće:

(a)	prikupljanje podataka koji se dostavljaju Komisiji i slanje tih podataka Komisiji;

(b)	dostava godišnjeg izvješća o uspješnosti iz članka 52. stavka 1.;

(c)	poduzimanje ili koordiniranje mjera u cilju uklanjanja svih nedostataka opće naravi i obavješćivanje Komisije o svim daljnjim mjerama;

(d)	poticanje i osiguranje usklađene primjene pravila Unije. U pogledu obrade financijskih podataka iz prvog podstavka točke (a), koordinacijsko je tijelo podložno posebnoj akreditaciji država članica.

Godišnje izvješće o uspješnosti koje podnosi koordinacijsko tijelo obuhvaćeno je područjem primjene mišljenja iz članka 11. stavka 1. i pri njegovu se slanju prilaže izjava o upravljanju koja obuhvaća ukupnost tog izvješća.

5. Ako akreditirana agencija za plaćanja ne ispunjava ili više ne ispunjava jedan ili više uvjeta za akreditaciju iz stavka 2., država članica, postupajući na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Komisije, oduzima tu akreditaciju osim ako agencija za plaćanja provede potrebne promjene u razdoblju koje određuje nadležno tijelo prema ozbiljnosti problema.

6. Agencije za plaćanja upravljaju i osiguravaju kontrolu nad operacijama povezanima s javnom intervencijom za koju su odgovorne i zadržavaju ukupnu odgovornost u tom području.

Ako se potpora pruža financijskim instrumentom koji provodi EIB ili druga međunarodna financijska institucija u kojoj je država članica dioničar, agencija za plaćanja oslanja se na ono izvješće o kontroli kojim se podržavaju zahtjevi za plaćanje koje podnesu EIB ili druga međunarodna financijska institucija.

Amandman 63

Prijedlog uredbe

Članak 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 9.

Briše se.

Nadležno tijelo

1. Države članice imenuju tijelo na razini ministarstva nadležno za:

(a)	izdavanje, preispitivanje i povlačenje akreditacije agencija za plaćanja iz članka 8. stavka 2.;

(b)	akreditaciju koordinacijskog tijela iz članka 8. stavka 4.;

(c)	imenovanje tijela za ovjeravanje iz članka 11.;

(d)	izvršavanje zadaća dodijeljenih nadležnom tijelu u skladu s ovim poglavljem.

2. Nadležno tijelo formalnim aktom odlučuje o izdavanju ili, nakon preispitivanja, povlačenju akreditacije agenciji za plaćanja i koordinacijskom tijelu na temelju provjere akreditacijskih kriterija koje će donijeti Komisija u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (a). Nadležno tijelo bez odgađanja obavješćuje Komisiju o izdanim i oduzetim akreditacijama.

Amandman 222

Prijedlog uredbe

Članak 10.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 10.a

Koordinacijska tijela

1. Ako je u jednoj državi članici akreditirano više agencija za plaćanja, ta država članica imenuje javno koordinacijsko tijelo kojemu povjerava sljedeće zadaće:

(a)	prikupljanje dokumenata, podataka i informacija koji se dostavljaju Komisiji i slanje tih informacija Komisiji;

(b)	poduzimanje ili koordiniranje radnji u cilju uklanjanja svih nedostataka opće naravi te redovito obavješćivanje Komisije o tim radnjama i eventualnim dodatnim mjerama u vezi s njima;

(c)	osiguranje usklađene primjene pravila Unije.

U pogledu obrade informacija financijske naravi iz prvog podstavka točke (a), koordinacijsko je tijelo podložno posebnoj akreditaciji od strane države članice.

Dokumenti, podaci i informacije iz članka 8. stavaka 3. i 3a koje dostavlja agencija za plaćanje i koji se moraju dostaviti koordinacijskom tijelu obuhvaćeni su područjem primjene mišljenja tijela za ovjeravanje iz članka 11. stavka 1. i pri njihovom se slanju prilaže izjava o upravljanju koja pokriva te dokumente u cijelosti.

Amandman 274

Prijedlog uredbe

Članak 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Tijelo za ovjeravanje javno je ili privatno revizorsko tijelo koje imenuje država članica na najmanje tri godine, ne dovodeći pritom u pitanje nacionalno pravo. Ako se radi o privatnom revizorskom tijelu, a zakoni Unije ili nacionalni zakoni tako nalažu, njega bira država članica putem javnog natječaja.

Međutim, država članica koja akreditira više tijela za ovjeravanje imenuje i javno tijelo za ovjeravanje na nacionalnoj razini koje je zaduženo za koordinaciju.

Za potrebe članka 63. stavka 7. prvog podstavka Financijske uredbe tijelo za ovjeravanje izdaje mišljenje izrađeno u skladu s međunarodno priznatim revizorskim standardima kojim se utvrđuje:

(a)	daju li financijski izvještaji istinit i vjeran prikaz;

(a)	daju li financijski izvještaji istinit i vjeran prikaz;

(b)	funkcioniraju li dobro uspostavljeni sustavi upravljanja država članica;

(b)	funkcioniraju li dobro uspostavljeni sustavi upravljanja država članica;

(c)

je li točno izvješće o uspješnosti pokazatelja ostvarenja za godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost iz članka 52 . i izvješće o uspješnosti pokazatelja rezultata za praćenje uspješnosti u višegodišnjem razdoblju iz članka 115. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], kojima se dokazuje usklađenost s člankom 35. ;

(c)

je li točno izvješće za godišnje praćenje uspješnosti iz članaka 38.a i višegodišnji pregled uspješnosti iz članka 121 . Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a], u kojem se u obzir uzimaju provedene mjere i postignuti napredak u pogledu ostvarenja ciljeva, kako je navedeno u nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a ;

(d)	jesu li zakoniti i pravilni rashodi za mjere iz Uredbe (EU) br. 1308/2013 za koje je od Komisije zatražena nadoknada.

(d)

jesu li zakoniti i pravilni rashodi za mjere iz Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], Uredbe (EU) br. 1308/2013 , Uredbe (EU) br. 228/2013, Uredbe (EU) br. 229/2013 i Uredbe (EU) br. 1144/2014 za koje je od Komisije zatražena nadoknada i pokazuju li usklađenost s člankom 35 . ove Uredbe.

U mišljenju se također navodi dovodi li revizija u pitanje navode u izjavi o upravljanju iz članka 8. stavka 3. točke (c).

Ako se potpora pruža financijskim instrumentom koji provodi EIB ili druga međunarodna financijska institucija u kojoj je država članica dioničar, tijelo za ovjeravanje oslanja se na godišnje revizorsko izvješće koje sastavljaju vanjski revizori tih institucija.

2. Tijelo za ovjeravanje ima potrebnu tehničku stručnost. U svojem je djelovanju neovisno o agenciji za plaćanja i o koordinacijskom tijelu, kao i o tijelu koje je akreditiralo to agenciju i tijela odgovorna za provedbu i nadzor ZPP-a.

2. Tijelo za ovjeravanje ima potrebnu tehničku stručnost u pogledu financijskog upravljanja i ocjenjivanja ostvarivanja predviđenih ciljeva intervencija . Svi podaci i informacije koji se upotrebljavaju kako bi se tijelima za ovjeravanje omogućilo da pruže jamstvo da su ciljevi ispunjeni kao i oni podaci i informacije na kojima se temelje donesene pretpostavke stavljaju se na raspolaganje na transparentan način. U svojem je djelovanju neovisno o agenciji za plaćanja i o koordinacijskom tijelu, kao i o tijelu koje je akreditiralo to agenciju i tijela odgovorna za provedbu i nadzor ZPP-a.

3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o zadaćama tijela za ovjeravanje, uključujući provjere koje treba provesti i tijela podložna tim provjerama, te o certifikatima i izvješćima, zajedno s popratnim dokumentima, koje ta tijela moraju izraditi.

Provedbeni akti također određuju:

(a)	revizijska načela na kojima se temelje mišljenja tijela za ovjeravanje, uključujući procjenu rizika, unutarnjih kontrola i potrebne razine revizijskih dokaza;

(b)	revizijske metode kojima se pri donošenju svojeg mišljenja trebaju koristiti tijela za ovjeravanje, uzimajući u obzir međunarodne standarde za reviziju. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

3a. Nakon što nadležna tijela država članica imenuju tijela za ovjeravanje iz ovog članka i o tome obavijeste Komisiju, Komisija dostavlja sveobuhvatan popis svih takvih tijela Europskom parlamentu najkasnije jednu godinu nakon… [datum početka primjene ove Uredbe] i drugi put najkasnije četiri godine nakon toga.

Amandman 74

Prijedlog uredbe

Članak 12. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Godišnja gornja granica za rashode EFJP-a utvrđuje se najvišim iznosom koji je za njega utvrđen u okviru Uredbe (EU, Euratom)[COM(2018)0322].	1. Godišnja gornja granica za rashode EFJP-a utvrđuje se najvišim iznosom koji je za njega utvrđen u okviru Uredbe (EU, Euratom)[COM(2018)0322] , u kojoj se određuju individualna ograničenja za države članice .

Amandman 75

Prijedlog uredbe

Članak 12.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 12.a

Ovlasti Komisije

1. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se dopunjuje ova Uredba pravilima o:

(a)	minimalnim uvjetima za akreditaciju agencija za plaćanja iz članka 9. stavka 2. i koordinacijskih tijela iz članka 10. stavka 4.;

(b)	obvezama agencija za plaćanja što se tiče javne intervencije, kao i pravila o sadržaju njihovih obveza vezano uz upravljanje i kontrolu;

(c)	postupcima izdavanja, povlačenja i preispitivanja akreditacije agencija za plaćanja i koordinacijskih tijela te imenovanja i opoziva tijela za ovjeravanje, kao i postupcima nadzora akreditacije agencija za plaćanja, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti;

(d)	radu i provjerama na kojima se temelji izjava o upravljanju agencija za plaćanja iz članka 9. stavka 3. točke (c);

(e)	djelovanju koordinacijskog tijela i obavješćivanju Komisije u skladu s člankom 10. stavkom 4.

2. Komisija u skladu s člankom 100. donosi delegirane akte kojima se dopunjuje ova Uredba utvrđivanjem pravila o zadaćama tijela za ovjeravanje, uključujući provjere koje treba provesti i tijela podložna tim provjerama, te o certifikatima i izvješćima, zajedno s popratnim dokumentima, koje ta tijela moraju izraditi.

Tim se delegiranim aktima također utvrđuju:

(a)	revizijska načela na kojima se temelje mišljenja tijela za ovjeravanje, uključujući procjenu rizika, unutarnje kontrole i potrebne razine revizijskih dokaza; i

(b)	revizijske metode kojima se pri donošenju svojeg mišljenja trebaju koristiti tijela za ovjeravanje, uzimajući u obzir međunarodne standarde za reviziju, koji mogu uključivati mogućnost praćenja provjera na licu mjesta koje provode agencije za plaćanja.

Amandman 76

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Pričuva namijenjena pružanju dodatne potpore poljoprivrednom sektoru za upravljanje tržištem ili za stabilizaciju ili u slučaju većih kriza koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju ili distribuciju („pričuva za poljoprivredu”) uspostavlja se početkom svake godine u EFJP-u .	U proračunu ZPP-a uspostavlja se pričuva EU-a za krize u poljoprivrednom sektoru („pričuva”) radi pružanja dodatne potpore poljoprivrednom sektoru za upravljanje tržištem ili za stabilizaciju te brzi odgovor u slučaju kriza koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju ili distribuciju.

Amandman 77

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Odobrena sredstva za pričuvu za poljoprivredu unose se izravno u proračun Unije.

Odobrena sredstva za pričuvu unose se izravno u proračun Unije te se, za financijsku godinu ili financijske godine za koje je potrebna dodatna potpora, mobiliziraju za financiranje sljedećih mjera:

(a)	mjere za stabilizaciju poljoprivrednih tržišta u skladu s člancima 8. i 21. Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(b)	izvanredne mjere u skladu s dijelom V. poglavlja I. Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(c)	mjere za dopunu instrumenata za stabilizaciju prihoda iz članka 70. Uredbe (EU)…/ … [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a] u slučaju krize tržišta čija je učestalost viša od unaprijed određenog sektorskog praga.

Amandman 78

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kako bi dopunila ovaj članak i utvrdila sektorske pragove kojima se omogućuje aktiviranje mjera dopune instrumenata za stabilizaciju prihoda kako je utvrđeno u točki (c) drugog podstavka ovog stavkaa.

Amandmani 79 i 242

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 1. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Sredstva iz pričuve za poljoprivredu stavljaju se na raspolaganje za mjere iz članaka od 8. do 21. i 219., 220. i 221. Uredbe (EU) br. 1308/2013, za godinu ili godine za koje je potrebna dodatna potpora.	Briše se.

Amandman 80

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 2. – podstavak - 1. (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Početni iznos od 400 000 000 EUR u tekućim cijenama uspostavit će se 2021. godine kao dodatak proračunu EFJP-a i EPFRR-a.

Amandman 81

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 2. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Pričuva za poljoprivredu iznosi najmanje 400 milijuna EUR u tekućim cijenama na početku svake godine razdoblja 2021.–2027 . Komisija može tijekom godine modificirati iznos pričuve za poljoprivredu kad je to primjereno s obzirom na tržišna kretanja ili perspektive u tekućoj ili sljedećoj godini, a uzimajući u obzir raspoloživa odobrena sredstva u okviru EFJP-a .	Na početku svake godine razdoblja 2021. – 2027 iznos pričuve EU-a za krize u poljoprivrednom sektoru barem je jednak početnom iznosu dodijeljenom 2021. s potencijalom za povećanja tijekom predmetnog razdoblja do najvišeg iznosa od 1 500 000 000 EUR u tekućim cijenama, ne dovodeći pritom u pitanje relevantne odluke proračunskog tijela .
	Iznos pričuve EU-a za krize u poljoprivrednom sektoru prilagođava se kroz godišnji proračunski postupak ili/i tijekom godine kad je to primjereno s obzirom na razvoj krize ili perspektive u pogledu tekuće godine ili sljedećih godina, a uzimajući u obzir raspoložive prihode dodijeljene EFJP-u ili marže dostupne u okviru posebne gornje granice za EFJP.

Amandmani 82 i 244

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 2. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	U slučaju da ta raspoloživa odobrena sredstva nisu dostatna, financijska se disciplina može upotrijebiti kako bi se financirala pričuva do početnog iznosa iz prvog podstavka.

Amandman 83

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 2. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Odstupajući od članka 12. stavka 2. točke (d) Financijske uredbe, odobrena sredstva iz pričuve za poljoprivredu za koja nije preuzeta obveza prenose se bez vremenskog ograničenja za financiranje pričuve za poljoprivredu u sljedećim financijskim godinama.	Odstupajući od članka 12. stavka 2. točke (d) Financijske uredbe, odobrena sredstva iz pričuve za koja nije preuzeta obveza prenose se bez vremenskog ograničenja za financiranje pričuve u sljedećim financijskim godinama.

Amandmani 84 i 247

Prijedlog uredbe

Članak 14. – stavak 2. – podstavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Štoviše, odstupanjem od članka 12. stavka 2. točke (d) Financijske uredbe, ukupni neiskorišteni iznos pričuve za krize dostupan na kraju 2020. prenosi se u godinu 2021., bez vraćanja u proračunske linije iz kojih se financiraju mjere iz članka 5. stavka 2. točke (c) i neće biti na raspolaganju za financiranje pričuve za poljoprivredu.	Briše se.

Amandman 85

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kada predviđanja za financiranje intervencija i mjera financiranih u okviru te posebne gornje granice za određenu financijsku godinu upućuju na prekoračenje primjenjivih godišnjih gornjih granica, Komisija određuje stopu prilagodbe za intervencije u obliku izravnih plaćanja iz članka 5. stavka 2. točke (c) ove Uredbe i financijski doprinos Unije za posebne mjere iz članka 5. stavka 2. točke (f) ove Uredbe, koji se dodjeljuju na temelju poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 i poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 229/2013 („stopa prilagodbe”).

Amandman 86

Prijedlog uredbe

Članak 15. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Stopa prilagodbe određena u skladu s ovim člankom primjenjuje se samo na izravna plaćanja koja premašuju 2 000 EUR i koja se dodjeljuju poljoprivrednicima u odgovarajućoj kalendarskoj godini.

Amandman 87

Prijedlog uredbe

Članak 19. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
6. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se određuju dodatna plaćanja ili odbici, kojima se prilagođuju plaćanja izvršena u skladu sa stavkom 3., bez primjene postupka iz članka 101.	6. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se određuju dodatna plaćanja ili odbici, kojima se prilagođuju plaćanja izvršena u skladu sa stavkom 3., uz primjenu postupka iz članka 101.

Amandman 88

Prijedlog uredbe

Članak 22. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
U skladu s člankom 7. točkom (b) Komisija besplatno daje te satelitske podatke tijelima nadležnima za sustav za nadzor površina ili pružateljima usluga koje su ta tijela ovlastila da ih zastupa.	U skladu s člankom 7. točkom (b) Komisija besplatno daje te satelitske podatke tijelima nadležnima za sustav za nadzor i kontrolu površina ili pružateljima usluga koje su ta tijela ovlastila da ih zastupa.

Amandman 89

Prijedlog uredbe

Članak 22. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija može povjeriti specijaliziranim subjektima provedbu zadataka koji se odnose na tehnike ili metode rada povezane sa sustavom za nadzor površina iz članka 64. stavka 1. točke (c).	Komisija može povjeriti specijaliziranim subjektima provedbu zadataka koji se odnose na tehnike ili metode rada povezane sa sustavom za nadzor i kontrolu površina iz članka 64. stavka 1. točke (c).

Amandman 90

Prijedlog uredbe

Članak 23. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)

osiguravanje agroekonomskog i agrookolišnoklimatskog praćenja uporabe poljoprivrednog zemljišta i promjena u korištenju poljoprivrednog zemljišta, uključujući agrošumarstvo , praćenja stanja tla, vode, usjeva i druge vegetacije kako bi se omogućila provedba procjene, osobito kad se radi o prinosima i poljoprivrednoj proizvodnji te poljoprivrednim učincima povezanima s iznimnim okolnostima , te procjene otpornosti poljoprivrednih sustava na klimatske promjene i napretka prema ostvarivanju relevantnih ciljeva održivog razvoja ;

Amandman 91

Prijedlog uredbe

Članak 23. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)	doprinos transparentnosti svjetskih tržišta;

(d)	doprinos posebnim mjerama kojima se povećava transparentnost svjetskih tržišta , uključujući nadzor tržišta, uzimajući u obzir ciljeve i obveze Unije, među ostalim i obvezu usklađenosti politika za razvoj.

Amandman 92

Prijedlog uredbe

Članak 23. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U skladu s člankom 7. točkom (c) Komisija financira mjere koje se odnose na prikupljanje ili otkup podataka potrebnih za provedbu i nadzor ZPP-a, uključujući satelitske, geoprostorne i meteorološke podatke, stvaranje infrastrukture prostornih podataka i web-mjesta, provedbe posebnih studija o klimatskim uvjetima, daljinsko istraživanje koje se koristi kako bi se pomoglo u praćenju promjena u korištenju poljoprivrednog zemljišta i zdravlja tla i ažuriranje agrometeoroloških i ekonometrijskih modela. Prema potrebi ove se mjere provode u suradnji s EEA-om, JRC-om, nacionalnim laboratorijima i tijelima ili uz sudjelovanje privatnog sektora.

U skladu s člankom 7. Komisija financira mjere koje se odnose na prikupljanje ili otkup podataka potrebnih za provedbu i nadzor ZPP-a i njegov učinak , uključujući satelitske, geoprostorne i meteorološke podatke, stvaranje infrastrukture prostornih podataka i web-mjesta, provedbe posebnih studija o klimatskim uvjetima, daljinsko istraživanje koje se koristi kako bi se pomoglo u praćenju promjena u korištenju poljoprivrednog zemljišta i zdravlja tla i ažuriranje agrometeoroloških i ekonometrijskih modela. Prema potrebi ove se mjere provode u suradnji s EEA-om, JRC-om, Eurostatom, nacionalnim laboratorijima i tijelima ili uz sudjelovanje privatnog sektora uz istodobno jamčenje, u mjeri u kojoj je to moguće, nepristranosti, transparentnosti i slobodno dostupnih informacija .

Amandman 93

Prijedlog uredbe

Članak 29. – stavak 1. – podstavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	u 2021.: 1 % iznosa potpore iz EPFRR-a za cjelokupno trajanje strateškog plana u okviru ZPP-a;

(a)	u 2021.: 1,5 % iznosa potpore iz EPFRR-a za cjelokupno trajanje strateškog plana u okviru ZPP-a;

Amandman 94

Prijedlog uredbe

Članak 29. – stavak 1. – podstavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	u 2022.: 1 % iznosa potpore iz EPFRR-a za cjelokupno trajanje strateškog plana u okviru ZPP-a;

(b)	u 2022.: 1,5 % iznosa potpore iz EPFRR-a za cjelokupno trajanje strateškog plana u okviru ZPP-a;

Amandman 95

Prijedlog uredbe

Članak 29. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Dodatno pretfinanciranje ne plaća se niti vraća ako se prijenos iz EPFRR-a ili u EPFRR ostvario u skladu s člankom 90. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].	3. Dodatno pretfinanciranje može se platiti i vratiti ako se prijenos iz EPFRR-a ili u EPFRR ostvario u skladu s člankom 90. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a].

Amandman 96

Prijedlog uredbe

Članak 29. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
4. Kamate koje se ostvare u vezi s pretfinanciranjem koriste se za predmetni strateški plan u okviru ZPP-a i oduzimaju od iznosa javnih rashoda navedenog u završnoj izjavi o rashodima.	4. Kamate koje se ostvare u vezi s pretfinanciranjem koriste se za predmetni strateški plan u okviru ZPP-a ili za program regionalnih intervencija i oduzimaju od iznosa javnih rashoda navedenog u završnoj izjavi o rashodima.

Amandman 97

Prijedlog uredbe

Članak 30. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Međuplaćanja se izvršavaju za svaki strateški plan u okviru ZPP-a. Izračunavaju se primjenom stope doprinosa za svaku vrstu intervencije na nastale javne rashode koji se na tu intervenciju odnose kako je navedeno u članku 85. Uredbe (EU) br. …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].	1. Međuplaćanja se izvršavaju za svaki strateški plan u okviru ZPP-a ili, ako je to prikladno, za svaki program regionalnih intervencija . Izračunavaju se primjenom stope sufinanciranja za svaku vrstu intervencije na nastale javne rashode koji se na tu intervenciju odnose kako je navedeno u članku 85. Uredbe (EU) br. …/…[Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a].

Amandman 98

Prijedlog uredbe

Članak 30. – stavak 4. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	iznos uključen u prvu izjavu o rashodima potrebno je prethodno uplatiti financijskom instrumentu i može iznositi do 25 % ukupnog iznosa doprinosa strateškog plana u okviru ZPP-a dodijeljenog za financijske instrumente u okviru odgovarajućeg sporazuma o financiranju;

(a)	iznos uključen u prvu izjavu o rashodima potrebno je prethodno uplatiti financijskom instrumentu i može iznositi do 25 % ukupnog iznosa sufinanciranja strateškog plana u okviru ZPP-a dodijeljenog za financijske instrumente u okviru odgovarajućeg sporazuma o financiranju;

Amandman 99

Prijedlog uredbe

Članak 31. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Po primitku zadnjeg godišnjeg izvješća o uspješnosti u provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a i ovisno o raspoloživosti proračunskih sredstava Komisija isplaćuje prestali iznos na temelju važećeg financijskog plana na razini vrste intervencije EPFRR-a, godišnjih financijskih izvještaja za zadnju godinu provedbe tog strateškog plana u okviru ZPP-a i odgovarajućih odluka o poravnanju. Ti se izvještaji dostavljaju Komisiji najkasnije šest mjeseci nakon konačnog datuma za prihvatljivost rashoda iz članka 80. stavka 3. Uredbe (EU) br. …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] i obuhvaćaju rashode koje je agencija za plaćanja imala do posljednjeg datuma za prihvatljivost rashoda.

1. Po primitku zadnjeg godišnjeg izvješća o poravnanju u provedbi strateškog plana u okviru ZPP-a Komisija isplaćuje prestali iznos na temelju važećeg financijskog plana na razini vrste intervencije EPFRR-a, godišnjih financijskih izvještaja za zadnju godinu provedbe tog strateškog plana u okviru ZPP-a i odgovarajućih odluka o poravnanju. Ti se izvještaji dostavljaju Komisiji najkasnije šest mjeseci nakon konačnog datuma za prihvatljivost rashoda iz članka 80. stavka 3. Uredbe (EU) br. …/…[Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a] i obuhvaćaju rashode koje je agencija za plaćanja imala do posljednjeg datuma za prihvatljivost rashoda.

Amandman 100

Prijedlog uredbe

Članak 31. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Ako Komisija u vremenskom roku navedenom u stavku 1. ne primi zadnje godišnje izvješće o uspješnosti i dokumente potrebne za poravnanje računa zadnje godine izvođenja Plana, preostali iznos automatski se opoziva u skladu s člankom 32.	3. Ako Komisija u vremenskom roku navedenom u stavku 1. ne primi zadnje godišnje izvješće o poravnanju i dokumente potrebne za poravnanje računa zadnje godine izvođenja Plana, preostali iznos automatski se opoziva u skladu s člankom 32.

Amandman 101

Prijedlog uredbe

Članak 32. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Komisija automatski opoziva onaj dio proračunskih obveza za intervencije u području ruralnog razvoja u strateškom planu u okviru ZPP-a koji nije iskorišten za pretfinanciranje ili međuplaćanja odnosno za koji joj nije predočena izjava o rashodima koja ispunjava uvjete iz članka 30. stavka 3. u vezi s rashodima nastalima do 31. prosinca druge godine nakon godine proračunske obveze.	1. Komisija automatski opoziva onaj dio proračunskih obveza za intervencije u području ruralnog razvoja u strateškom planu u okviru ZPP-a koji nije iskorišten za pretfinanciranje ili međuplaćanja odnosno za koji joj nije predočena izjava o rashodima koja ispunjava uvjete iz članka 30. stavka 3. u vezi s rashodima nastalima do 31. prosinca treće godine nakon godine proračunske obveze.

Amandman 102

Prijedlog uredbe

Članak 32. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. U slučaju sudskog postupka ili upravne žalbe sa suspenzivnim učinkom rok za automatski opoziv izdvojenih sredstava iz stavka 1. ili 2. prekida se u pogledu iznosa za te operacije tijekom trajanja tog postupka ili te upravne žalbe ako Komisija primi obrazloženu obavijest države članice do 31. siječnja godine N + 3 .	3. U slučaju sudskog postupka ili upravne žalbe sa suspenzivnim učinkom rok za automatski opoziv izdvojenih sredstava iz stavka 1. ili 2. prekida se u pogledu iznosa za te operacije tijekom trajanja tog postupka ili te upravne žalbe ako Komisija primi obrazloženu obavijest države članice do 31. siječnja godine N + 4 .

Amandman 103

Prijedlog uredbe

Članak 32. – stavak 4. – podstavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	dio proračunskih izdvajanja za koja je predočena izjava o rashodima, ali čiju je nadoknadu Komisija smanjila ili suspendirala na dan 31. prosinca godine N + 2 ;

(a)	dio proračunskih izdvajanja za koja je predočena izjava o rashodima, ali čiju je nadoknadu Komisija smanjila ili suspendirala na dan 31. prosinca godine N + 3 ;

Amandman 104

Prijedlog uredbe

Članak 34. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U okviru EPFRR-a operacija može dobiti različite oblike potpore iz strateškog plana u okviru ZPP-a i iz drugih europskih strukturnih i investicijskih fondova ili instrumenata Unije samo ako ukupni iznos kombinirane potpore dodijeljen u okviru različitih oblika potpore ne prelazi najveći intenzitet ili iznos potpore primjenjiv na tu vrstu intervencije iz glave III. Uredbe (EU) br. …/… (Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a). U takvim slučajevima države članice ne prijavljuju Komisiji rashode za :

U okviru EPFRR-a operacija može dobiti različite oblike potpore iz strateškog plana u okviru ZPP-a i iz drugih europskih strukturnih i investicijskih fondova ili instrumenata Unije samo ako ukupni iznos kombinirane potpore dodijeljen u okviru različitih oblika potpore ne prelazi najveći intenzitet ili iznos potpore primjenjiv na tu vrstu intervencije iz glave III. Uredbe (EU) br. …/… (Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a). U takvim slučajevima rashodi se ne prijavljuju ni za jedno od sljedećeg :

Amandman 275

Prijedlog uredbe

Članak 35

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Rashodi iz članka 5 . stavka 2. i članka 6. mogu se financirati sredstvima Unije samo u sljedećim slučajevima:

Rashodi za mjere iz Uredbe (EU) br . 1308/2013, Uredbe (EU) br. 228/2013, Uredbe (EU) br. 229/2013 i Uredbe (EU) br. 1144/2014 mogu se financirati sredstvima Unije samo u sljedećim slučajevima:

(a)	ako su ih provele akreditirane agencije za plaćanja,

(a)	ako su ih provele akreditirane agencije za plaćanja i

(b)	ako su provedeni u skladu s važećim pravilima Unije , ili

(b)	ako su provedeni u skladu s važećim pravilima Unije.

(c)

ako je riječ o vrstama intervencija iz Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a],

(i)	ako su popraćeni odgovarajućim prijavljenim ostvarenjem, i

ii.	ako su provedeni u skladu s važećim sustavima upravljanja, što ne obuhvaća uvjete prihvatljivosti za pojedinačne korisnike utvrđene u nacionalnim strateškim planovima u okviru ZPP-a.

Točka ( c) i. prvog stavka ne primjenjuje se na predujmove koji su isplaćeni korisnicima u okviru vrsta intervencija iz Uredbe ( EU) br. …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].

Rashodi za mjere utvrđene Uredbom (EU) .… /… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a] mogu se financirati sredstvima Unije samo u sljedećim slučajevima:

(a)	ako su ih provele akreditirane agencije za plaćanja,

(b)	ako su provedeni u skladu s važećim zahtjevima Unije, i

(c)

ako su provedeni u skladu s primjenjivim sustavima upravljanja, uključujući obveze država članica u pogledu učinkovite zaštite financijskih interesa Unije iz članka 57. ove Uredbe i sustavom izvješćivanja uspostavljenim za potrebe izvješća o uspješnosti iz članka 121. Uredbe (EU)…/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].

Amandman 109

Prijedlog uredbe

Članak 37. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Ako Komisija na temelju izjava o rashodima ili informacija iz članka 88. ustanovi da rokovi za plaćanja iz članka 36. nisu poštovani, državi članici daje se mogućnost da dostavi primjedbe u roku koji nije kraći od 30 dana. Ako država članica ne dostavi primjedbe Komisiji u određenom roku ili ako Komisija odgovor smatra nezadovoljavajućim , Komisija može smanjiti mjesečna plaćanja ili međuplaćanja predmetnoj državi članici u okviru provedbenih akata koji se tiču mjesečnih plaćanja iz članka 19. stavka 3. ili u okviru međuplaćanja iz članka 30.

2. Ako Komisija na temelju izjava o rashodima ili informacija iz članka 88. ustanovi da rokovi za plaćanja iz članka 36. nisu poštovani, državi članici daje se mogućnost da dostavi primjedbe u roku koji nije kraći od 30 dana. Ako država članica ne dostavi primjedbe Komisiji u određenom roku ili ako je Komisija zaključila da su pružene primjedbe očito nedovoljne , Komisija može smanjiti mjesečna plaćanja ili međuplaćanja predmetnoj državi članici u okviru provedbenih akata koji se tiču mjesečnih plaćanja iz članka 19. stavka 3. ili u okviru međuplaćanja iz članka 30. Komisija osigurava da smanjenja ne dovode do dodatnih kašnjenja ili problema za krajnje korisnike u predmetnoj državi članici.

Amandman 110

Prijedlog uredbe

Članak 37. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Smanjenjima u skladu s ovim člankom ne dovodi se u pitanje članak 51.	3. Smanjenja u skladu s ovim člankom primjenjuju se u skladu s načelom proporcionalnosti te se njima ne dovodi u pitanje članak 51.

Amandman 276

Prijedlog uredbe

Članak 38.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Ako države članice dokumente iz članka 8. stavka 3. i članka 11. stavka 1. ne dostave unutar rokova kako su utvrđeni člankom 8. stavkom 3 ., Komisija može donijeti provedbene akte o suspenziji ukupnog iznosa mjesečnih plaćanja iz članka 19. stavka 3. Komisija nadoknađuje suspendirane iznose nakon što od predmetne države članice zaprimi dokumente koji su nedostajali, uz uvjet da datumi primitka nisu kasniji od šest mjeseci nakon isteka roka.	1. Ako države članice dokumente i podatke iz članka 8. i članka 11. stavka 1. ne dostave unutar rokova kako su utvrđeni člankom 8. i, ako je primjenjivo, člankom 129 . stavkom 1. Uredbe (EU) br.… /… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a] , Komisija donosi provedbene akte o suspenziji ukupnog iznosa mjesečnih plaćanja iz članka 19. stavka 3. Komisija nadoknađuje suspendirane iznose nakon što od predmetne države članice zaprimi dokumente koji su nedostajali, uz uvjet da datumi primitka nisu kasniji od šest mjeseci nakon isteka roka.
Kad je riječ o međuplaćanjima iz članka 30., izjave o rashodima smatraju se neprihvatljivima u skladu sa stavkom 6. toga članka.	Kad je riječ o međuplaćanjima iz članka 30., izjave o rashodima smatraju se neprihvatljivima u skladu sa stavkom 6. toga članka.
2. Ako u okviru godišnjeg poravnanja s obzirom na uspješnost utvrđenog člankom 52. Komisija ustanovi da je razlika između prijavljenih rashoda i iznosa koji odgovara relevantnom prijavljenom ostvarenju veća od 50 %, a država članica ne može navesti opravdane razloge za to, Komisija može donijeti provedbene akte o suspenziji mjesečnih plaćanja iz članka 19. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 30.
Suspenzija se primjenjuje na relevantne rashode povezane s intervencijama koje su bile predmet smanjenja iz članka 52. stavka 2., a iznos koji će se suspendirati ne prelazi postotak koji odgovara smanjenju primijenjenom u skladu s člankom 52. stavkom 2. Komisija nadoknađuje suspendirane iznose državama članicama ili donosi provedbene akte iz članka 52. o trajnom smanjenju.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o stopi suspenzije plaćanja.
3. Provedbeni akti iz ovog članka donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom u skladu s člankom 101. stavkom 2.	3. Provedbeni akti iz ovog članka donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom u skladu s člankom 101. stavkom 2.
Prije donošenja tih provedbenih akata Komisija o svojoj namjeri obavješćuje predmetnu državu članicu i pruža joj mogućnost da dostavi primjedbe u roku koji ne smije biti kraći od 30 dana.	Prije donošenja tih provedbenih akata Komisija o svojoj namjeri obavješćuje predmetnu državu članicu i pruža joj mogućnost da dostavi primjedbe u roku koji ne smije biti kraći od 30 dana.
Provedbenim aktima kojima se određuju mjesečna plaćanja iz članka 19. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 30. uzimaju se u obzir provedbeni akti doneseni prema ovom stavku.	Provedbenim aktima kojima se određuju mjesečna plaćanja iz članka 19. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 30. uzimaju se u obzir provedbeni akti doneseni prema ovom stavku.

Amandman 277

Prijedlog uredbe

Članak 38.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 38.a
	Godišnje praćenje uspješnosti
	1. Komisija prati operacije koje se provode u okviru intervencija iz Uredbe (EU)…/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] i ocjenjuje podudarnost između realiziranih ostvarenja i ostvarenih rashoda kako je prikazano u izvješću o uspješnosti od [dvije godine nakon datuma početka primjene ove Uredbe] i svake sljedeće godine.
	2. Ako u okviru godišnjeg praćenja uspješnosti iz članka 1. Komisija ustanovi da je razlika između prijavljenih rashoda i iznosa koji odgovara relevantnom prijavljenom ostvarenju veća od 35 %, država članica Komisiji dostavlja obrazloženja prije sastanka radi preispitivanja iz članka 122. te Uredbe.
	Ako predmetna država članica ne može navesti opravdane razloge za tu razliku, Komisija od te države članice zahtijeva procjenu problema koji utječu na provedbu strateškog plana u okviru ZPP-a, posebno u pogledu mogućih budućih odstupanja od relevantnih ključnih etapa i predvidivih poteškoća u ostvarivanju relevantnih ciljnih vrijednosti za pokazatelje rezultata u okviru višegodišnjeg preispitivanja uspješnosti iz članka 121. Uredbe (EU)…/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], te, prema potrebi, opis već poduzetih mjera i onih koje će se tek poduzeti.
	Komisija može, po potrebi, tijekom sastanka radi preispitivanja izdati rano upozorenje i zatražiti od države članice da osmisli i provede dodatne korektivne mjere za sljedeću financijsku godinu.
	3. Najkasnije 15. ožujka … [dvije godine nakon datuma početka primjene ove Uredbe] i svake sljedeće godine Komisija Europskom parlamentu dostavlja sažeto izvješće o godišnjem praćenju uspješnosti provedenom u prethodnoj kalendarskoj godini, uključujući rana upozorenja.

Amandman 278

Prijedlog uredbe

Članak 39.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Suspenzija plaćanja povezana s praćenjem uspješnosti u višegodišnjem razdoblju	Suspenzija i smanjenja plaćanja povezana s pregledom uspješnosti u višegodišnjem razdoblju
1. U slučaju nedovoljnog napretka u ostvarivanju ciljnih vrijednosti utvrđenih u nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a, a koji se prati u skladu s člancima 115. i 116. Uredbe (EU) …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], ili ako postoji kašnjenje u ostvarivanju tog napretka, Komisija može od predmetne države članice zatražiti da poduzme nužne korektivne mjere u skladu s akcijskim planom s jasnim pokazateljima napretka, koji je potrebno utvrditi u dogovoru s Komisijom .	1. Komisija provodi višegodišnji pregled uspješnosti iz članka 121 . Uredbe (EU)…/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] na temelju informacija iz izvješća o uspješnosti od [dvije godine nakon datuma početka primjene ove Uredbe] i svake dvije godine nakon toga .
	U slučaju nedovoljnog napretka u pogledu postizanja ključnih etapa za pokazatelje rezultata te ako prijavljena vrijednost jednog ili više pokazatelja rezultata utvrđenih u nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a, a koji se prate u skladu s člancima 115. i 116. Uredbe (EU) …/…[Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a], otkriva manjak veći od 25 % za predmetnu izvještajnu godinu, dotične države članice dostavljaju opravdanje za takav manjak prije sastanka radi preispitivanja iz članka 122. te Uredbe.
	Ako država članica ne može opravdati manjak, Komisija može tijekom sastanka radi preispitivanja zatražiti da dotična država članica u dogovoru s Komisijom osmisli i utvrdi akcijski plan te da ga provede .
	Dotična država članica tri mjeseca od zahtjeva Komisije Komisiji dostavlja akcijski plan iz drugog podstavka, uključujući potrebne korektivne mjere i očekivani vremenski okvir za njegovu provedbu. U tom akcijskom planu jasno se utvrđuju intervencije povezane s pokazateljima rezultata za koje je utvrđen manjak.
	U roku od 30 dana Komisija u pisanom obliku obavješćuje dotičnu državu članicu da prihvaća akcijski plan ili dotičnoj državi članici šalje zahtjev za njegovu izmjenu. Dotična država članica postupa u skladu s akcijskim planom i poštuje očekivani rok za njegovu provedbu kako ga je prihvatila Komisija.
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju dodatna pravila o elementima akcijskih planova i postupku utvrđivanja akcijskih planova. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.	Za potrebe utvrđivanja akcijskih planova iz ovog stavka Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 100. kojima se dopunjuje ova Uredba utvrđivanjem dodatnih pravila o elementima tih akcijskih planova , uključujući posebno definiciju pokazatelja napretka i postupak za utvrđivanje tih akcijskih planova.
2. Ako država članica ne dostavi ili ne provodi akcijski plan iz stavka 1. ili ako je taj akcijski plan očito nedovoljan za poboljšanje stanja, Komisija može donijeti provedbene akte o suspenziji mjesečnih plaćanja iz članka 19. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 30.	2. Ako dotična država članica ne dostavi ili ne provodi akcijski plan iz stavka 1. ili ako je akcijski plan koji je dostavila ta država članica očito nedovoljan za poboljšanje stanja, Komisija može , nakon savjetovanja s predmetnom državom članicom i nakon što joj je pružila mogućnost da se očituje unutar 30 dana, donijeti provedbene akte o suspenziji mjesečnih plaćanja iz članka 19. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 30.
	Ako je dotična država članica odgovorila i iznijela svoje primjedbe, a Komisija ih je smatrala nedostatnima, Komisija prema potrebi, a najkasnije pri donošenju provedbenog akta, obrazlaže zašto iznesene primjedbe nisu bile dostatne. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 101. stavka 2.
	Komisija prije pokretanja postupka suspenzije u okviru ovog članka uzima u obzir navedeni vremenski okvir za provedbu akcijskog plana. Komisija uzima u obzir i slučajeve više sile i ozbiljne krize koje su mogle spriječiti državu članicu da pravilno provede svoj akcijski plan ili da ostvari ključne etape.
Suspenzija se primjenjuje u skladu s načelom proporcionalnosti u odnosu na relevantne rashode povezane s intervencijama koje su se trebale provesti u okviru tog akcijskog plana. Ako je, prema pregledu uspješnosti iz članka 121. Uredbe (EU) …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], postignut zadovoljavajući napredak u ostvarivanju ciljnih vrijednosti, Komisija nadoknađuje suspendirane iznose. Ako se stanje ne poboljša do zaključenja nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP-a, Komisija može donijeti provedbeni akt o definitivnoj neisplati suspendiranog iznosa predmetnoj državi članici.	Suspenzija se primjenjuje u skladu s načelom proporcionalnosti u odnosu na relevantne rashode povezane s intervencijama koje su se trebale provesti u okviru tog akcijskog plana. Ako je, prema pregledu uspješnosti iz članka 121. Uredbe (EU) …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], postignut zadovoljavajući napredak u ostvarivanju ključnih etapa za pokazatelje rezultata i prijavljene vrijednosti pokazatelja rezultata, Komisija nadoknađuje suspendirane iznose.
	Za potrebe ovog članka „zadovoljavajući napredak” znači da je dotična država članica provela akcijski plan, a ostvarene ključne etape i prijavljena vrijednost predmetnih pokazatelja rezultata predstavljaju manjak manji od 25 % za predmetne godine izvješćivanja.
	Dotična država članica može dobrovoljno obavijestiti Komisiju o napretku akcijskog plana tijekom proračunske godine kako bi joj omogućila da procijeni napredak u postizanju ključnih etapa. Ako država članica može dokazati da je manjak koji je doveo do suspenzije smanjen na manje od 25 % tijekom proračunske godine, suspendirani iznosi se vraćaju.
	Ako se stanje ne ispravi do kraja šestog mjeseca nakon suspenzije , Komisija može donijeti provedbeni akt o definitivnoj neisplati suspendiranog iznosa predmetnoj državi članici . Konačno smanjeni iznosi preraspodjeljuju se državama članicama kao nagrada za zadovoljavajuće rezultate, kako je navedeno u članku 39.a.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o stopi i trajanju suspenzije plaćanjâ i uvjetima za nadoknadu ili smanjenje tih iznosa s obzirom na praćenje uspješnosti u višegodišnjem razdoblju.	Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o stopi i trajanju suspenzije plaćanjâ i uvjetima za nadoknadu ili smanjenje tih iznosa s obzirom na pregled uspješnosti u višegodišnjem razdoblju.
3. Provedbeni akti iz stavaka 1. i 2. donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom u skladu s člankom 101. stavkom 2.	3. Provedbeni akti iz stavaka 1. i 2. donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom u skladu s člankom 101. stavkom 2.
Prije donošenja tih provedbenih akata Komisija obavješćuje predmetnu državu članicu o svojoj namjeri i traži njezin odgovor u roku koji ne smije biti kraći od 30 dana.	Prije donošenja tih provedbenih akata Komisija obavješćuje predmetnu državu članicu o svojoj namjeri i traži njezin odgovor u roku koji ne smije biti kraći od 30 dana.

Amandman 279

Prijedlog uredbe

Članak 39.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 39.a
	Preraspodjela sredstava koja proizlazi iz smanjenja plaćanja u vezi s višegodišnjim pregledom uspješnosti
	1. Sredstva koja proizlaze iz smanjenja u skladu s člankom 39. stavkom 3. ove Uredbe stavljaju se u pričuvu za ostvarenje postignuća i upotrebljavaju za nagrađivanje država članica ako su rezultati bili zadovoljavajući u odnosu na posebne ciljeve iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU)…/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] i kako je dalje navedeno u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.
	2. Ta se sredstva mogu dodijeliti državama članicama na kraju strateških planova u okviru ZPP-a za nagrađivanje zadovoljavajućih rezultata, ako je predmetna država članica ispunila uvjet iz stavka 3. ovog članka.
	3. Na temelju posljednjeg višegodišnjeg pregleda uspješnosti, sredstva se dodjeljuju samo državama članicama koje su ostvarile barem 90 % svoje ciljne vrijednosti u odnosu na pokazatelje rezultata koji se primjenjuju na posebne ciljeve utvrđene u članku 6. stavku 1. Uredbe (EU) …/…[Uredbe o strateškom planu za ZPP] i utvrđuju u njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a.
	Komisija dva mjeseca od primitka posljednjeg izvješća o uspješnosti svih država članica iz članka 121. stavka 2. Uredbe (EU)…/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] donosi provedbeni akt bez primjene postupka odbora iz članka 101. kako bi za svaku državu članicu odlučila jesu li u strateškim planovima u okviru ZPP-a ostvarene ciljne vrijednosti iz stavka 3. ovog članka.
	4. Ako se postignu ciljne vrijednosti iz stavka 3., Komisija izračunava i odobrava iznos predmetnoj državi članici ili više njih te se nakon zaključenja strateških planova u okviru ZPP-a na temelju odluke iz istog stavka taj iznos smatra definitivno dodijeljenim za financijsku godinu. Komisija pri dodjeli sredstava može u obzir uzeti slučajeve više sile i teških socioekonomskih kriza koji onemogućavaju ostvarenje relevantnih ključnih etapa.

Amandman 224

Prijedlog uredbe

Članak 40.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. U slučaju ozbiljnih poteškoća u funkcioniranju sustavâ upravljanja Komisija može zatražiti od predmetne države članice da poduzme nužne korektivne mjere u skladu s akcijskim planom s jasnim pokazateljima napretka, koji je potrebno utvrditi u dogovoru s Komisijom.	1. Ako se ozbiljni nedostaci u funkcioniranju sustava upravljanja otkriju i navedu u izjavi o upravljanju agencije za plaćanja, po mišljenju tijela za ovjeravanje ili tijekom provjera Komisije u skladu s člankom 47., Komisija od dotične države članice traži da u roku od dva mjeseca od zahtjeva odgovori na nalaze i dostavi primjedbe na njih kako bi procijenila potrebu za korektivnim mjerama i, prema potrebi, akcijskim planom. Po isteku tog razdoblja, Komisija, prema potrebi, traži od predmetne države članice da poduzme nužne korektivne mjere u skladu s akcijskim planom s jasnim pokazateljima napretka, koji mora biti utvrđen u dogovoru s Komisijom.
	Dotična država članica tri mjeseca od zahtjeva Komisije Komisiji dostavlja akcijski plan iz drugog podstavka, uključujući potrebne korektivne mjere i očekivani vremenski okvir za njegovu provedbu. U roku od 30 dana Komisija u pisanom obliku obavješćuje dotičnu državu članicu da prihvaća akcijski plan ili dotičnoj državi članici šalje zahtjev za njegovu izmjenu. Dotična država članica postupa u skladu s akcijskim planom i poštuje očekivani rok za njegovu provedbu kako ga je prihvatila Komisija.
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju dodatna pravila o elementima akcijskih planova i postupku utvrđivanja akcijskih planova. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.	Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 100., kojima se dopunjuje ova Uredba utvrđivanjem dodatnih pravila o elementima akcijskih planova navedenih u ovom podstavku i o postupku za njihovo utvrđivanje .
2. Ako država članica ne dostavi ili ne provodi akcijski plan iz stavka 1. ili ako je taj akcijski plan očito nedovoljan za poboljšanje stanja, Komisija može donijeti provedbene akte o suspenziji mjesečnih plaćanja iz članka 19. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 30.	2. Ako država članica ne dostavi ili ne provodi akcijski plan iz stavka 1. ovog članka ili ako je taj akcijski plan očito nedovoljan za poboljšanje stanja ili nije primijenjen u skladu s pisanim zahtjevom Komisije navedenim u tom stavku , Komisija može donijeti provedbene akte o suspenziji mjesečnih plaćanja iz članka 19. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 30. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 101. stavka 2.
Suspenzija se primjenjuju u skladu s načelom proporcionalnosti na relevantne rashode koje je ostvarila država članica u kojoj postoje nedostaci, u razdoblju koje treba odrediti provedbenim aktima iz prvog podstavka, a koje ne smije biti duže od dvanaest mjeseci. Ako uvjeti za suspenziju i dalje ostaju ispunjeni, Komisija može donijeti provedbene akte kojima se to razdoblje produljuje za daljnja razdoblja koja ne prelaze ukupno dvanaest mjeseci. Suspendirani iznosi uzimaju se u obzir pri donošenju provedbenih akata iz članka 53.	Suspenzija se primjenjuju u skladu s načelom proporcionalnosti na relevantne rashode koje je ostvarila država članica u kojoj postoje nedostaci, u razdoblju koje treba odrediti provedbenim aktima iz prvog podstavka, a koje ne smije biti duže od dvanaest mjeseci. Ako uvjeti za suspenziju i dalje ostaju ispunjeni, Komisija može donijeti provedbene akte kojima se to razdoblje produljuje za daljnja razdoblja koja ne prelaze ukupno dvanaest mjeseci. Suspendirani iznosi uzimaju se u obzir pri donošenju provedbenih akata iz članka 53.
3. Provedbeni akti iz ovog članka donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom u skladu s člankom 101. stavkom 2.
Prije donošenja provedbenih akata navedenih u stavku 2. Komisija obavješćuje predmetnu državu članicu o svojoj namjeri i traži njezin odgovor u roku koji ne smije biti kraći od 30 dana.	3. Prije donošenja provedbenih akata navedenih u stavku 2. Komisija obavješćuje predmetnu državu članicu o svojoj namjeri i traži njezin odgovor u roku koji ne smije biti kraći od 30 dana. Ako je dotična država članica odgovorila i iznijela svoje primjedbe, a Komisija ih je smatrala nedostatnima, Komisija prema potrebi, a najkasnije pri donošenju provedbenog akta, obrazlaže zašto iznesene primjedbe nisu bile dostatne.
Provedbenim aktima kojima se određuju mjesečna plaćanja iz članka 19. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 30. uzimaju se u obzir provedbeni akti doneseni prema prvom podstavku ovog stavka.	Provedbenim aktima kojima se određuju mjesečna plaćanja iz članka 19. stavka 3. ili međuplaćanja iz članka 30. uzimaju se u obzir delegirani akti doneseni u skladu s trećim podstavkom stavka 1 .

Amandman 121

Prijedlog uredbe

Članak 42. – stavak 2. – podstavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	prije 1. prosinca, ali najranije 16. listopada, platiti predujmove u visini do 50 % za intervencije u obliku izravnih plaćanja;

(a)	prije 1. prosinca, ali najranije 16. listopada, platiti predujmove u visini do 50 % za intervencije u obliku izravnih plaćanja te za mjere iz poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 228/2013, odnosno poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 229/2013 ;

Amandman 122

Prijedlog uredbe

Članak 42. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Države članice mogu odlučiti platiti predujmove u visini do 50 % u okviru intervencija iz članaka 68. i 71. Uredbe (EU) br. …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].	3. Države članice mogu odlučiti platiti predujmove u visini do 50 % u okviru intervencija iz članaka 68. i 71. i glave III. poglavlja III. Uredbe (EU) br. …/…[Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a] kao i odjeljka I. poglavlja II. Uredbe (EU) br. 1308/2013 .

Amandman 123

Prijedlog uredbe

Članak 43. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Iznosi iz stavka 1. uplaćuju se u proračun Unije, a u slučaju ponovnog korištenja koriste se isključivo za financiranje rashoda EFJP-a ili EPFRR-a.	2. Iznosi iz stavka 1. uplaćuju se u proračun Unije, a u slučaju ponovnog korištenja koriste se isključivo za financiranje rashoda EFJP-a ili EPFRR-a te se njima prvenstveno financira pričuva za poljoprivredu uspostavljena u okviru EFJP-a unutar ograničenja utvrđenih člankom 14 .

Amandman 124

Prijedlog uredbe

Članak 44. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Davanje informacija financirano u skladu s člankom 7. točkom (e) ima naročito za cilj pomoći u objašnjavanju, provedbi i razvijanju ZPP-a i podizanju razine svijesti u javnosti o njezinom sadržaju i ciljevima, putem informativnih kampanja ponovno uspostaviti povjerenje potrošača nakon kriza, informirati poljoprivrednike i druge zainteresirane strane aktivne u ruralnim područjima te promicati europski model poljoprivrede i o njemu educirati građane.

Davanje informacija financirano u skladu s člankom 7. točkom (e) ima naročito za cilj pomoći u objašnjavanju, provedbi i razvijanju ZPP-a i podizanju razine svijesti u javnosti o njezinom sadržaju i ciljevima, uključujući njezin učinak na klimu, okoliš, dobrobit životinja i razvoj. Cilj toga jest informirati građane o problemima u području poljoprivrede i prehrane, informirati poljoprivrednike i potrošače, putem informativnih kampanja vratiti povjerenje potrošača nakon kriza, informirati poljoprivrednike i druge zainteresirane strane aktivne u ruralnim područjima te promicati održiviji model poljoprivrede Unije i o njemu educirati građane.

Amandman 125

Prijedlog uredbe

Članak 44. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Pružaju se koherentne, objektivne i sveobuhvatne informacije, unutar i izvan Unije.	Putem komunikacijskog plana pružaju se koherentne, nepristrane, objektivne i sveobuhvatne informacije, utemeljene na dokazima unutar i izvan Unije.

Amandman 126

Prijedlog uredbe

Članak 45. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje u pogledu uvjetâ pod kojima se određene vrste rashoda i prihoda u okviru Fondova nadoknađuju.	Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje u pogledu uvjetâ pojedinosti izjava o rashodima pod kojima se određene vrste rashoda i prihoda u okviru Fondova nadoknađuju.

Amandman 127

Prijedlog uredbe

Članak 46. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Za potrebe članka 127. Financijske uredbe Komisija se u svrhu dobivanja jamstva oslanja na rad certifikacijskih tijela iz članka 11. ove Uredbe , osim ako je obavijestila državu članicu da se za određenu financijsku godinu ne može osloniti na rad certifikacijskog tijela, i uzima to u obzir u svojoj procjeni rizika potrebe za revizijama Komisije u predmetnoj državi članici.	Za potrebe članka 127. Financijske uredbe Komisija se u svrhu dobivanja jamstva oslanja na rad certifikacijskih tijela iz članka 11. ove Uredbe i uzima to u obzir u svojoj procjeni rizika potrebe za revizijama Komisije u predmetnoj državi članici , osim ako je obavijestila državu članicu da se ne može osloniti na taj rad .

Amandman 282

Prijedlog uredbe

Članak 47.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Ne dovodeći u pitanje kontrole koje provode države članice prema nacionalnim pravu, uredbama i administrativnim propisima ili članku 287 . Ugovora, kao i sve kontrole koje se provode na temelju članka 322. Ugovora ili na temelju Uredbe Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96, Komisija može organizirati kontrole u državama članicama kako bi utvrdila osobito sljedeće :

1. Ne dovodeći u pitanje kontrole koje države članice provode na temelju nacionalnog prava, propisa i administrativnih odredbi ili članka 287 . Ugovora, kao i sve kontrole koje se organiziraju na temelju članka 322. Ugovora ili na temelju Uredbe Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 ili na temelju članka 127. Financijske uredbe , Komisija može organizirati kontrole u državama članicama kako bi utvrdila:

(a)	usklađenost administrativnih praksi s pravilima Unije;

(a)	usklađenost administrativnih praksi s pravilima Unije;

(b)	jesu li rashodi koji su obuhvaćeni područjem primjene članka 5. stavka 2. i članka 6., a odgovaraju intervencijama iz Uredbe (EU) …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], rezultirali odgovarajućim ostvarenjem kako je prikazano u godišnjem izvješću o uspješnosti ;

(b)	jesu li operacije koje su obuhvaćene područjem primjene članka 5. stavka 2. i članka 6., a odgovaraju intervencijama iz Uredbe (EU) …/…[Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a], provedene u skladu sa zahtjevima Unije i provjerene kako bi se osigurala sukladnost s tim zahtjevima ;

(ba)	jesu li druge operacije obuhvaćene područjem primjene članka 5. stavaka 2. i 6. provedene i provjerene u skladu s pravom Unije;

(c)	je li se rad certifikacijskog tijela odvijao u skladu s člankom 11. i u svrhe odjeljka 2. ovog poglavlja;

(c)	je li se rad certifikacijskog tijela odvijao u skladu s člankom 11. i u svrhe odjeljka 2. ovog poglavlja;

(d)	pridržava li se agencija za plaćanja uvjeta za akreditaciju propisanih u članku 8. stavku 2. i primjenjuje li država članica pravilno odredbe članka 8. stavka 5.

(d)	pridržava li se agencija za plaćanja uvjeta za akreditaciju propisanih u članku 8. stavku 2. i primjenjuje li država članica pravilno odredbe članka 8. stavka 5.

(da)	jesu li akcijski planovi iz članaka 39. i 40. pravilno provedeni.

Ako se Komisija ne može osloniti na rad certifikacijskog tijela kako je navedeno u članku 46 . , u slučaju ozbiljnih nedostataka otkrivenih u sustavu za upravljanje, rukovođenje i kontrolu države članice ili kako bi osigurala zaštitu financijskih interesa Unije u skladu s člankom 57. ove Uredbe, može provoditi produljen nadzor, među ostalim, provjere na licu mjesta dokle god postoje ozbiljni nedostaci u sustavu upravljanja.

Osobe koje Komisija ovlasti za provedbu kontrola u njezino ime ili službenici Komisije koji djeluju u okviru dodijeljenih ovlasti imaju pristup knjigama i svim drugim dokumentima, uključujući dokumente i metapodatke sastavljene ili primljene i pohranjene na elektroničkom mediju, koji se odnose na rashode koji se financiraju iz EFJP-a ili EPFRR-a.

Ovlasti za provedbu kontrola ne utječu na primjenu nacionalnih odredbi koje zadržavaju određene aktivnosti za posebno imenovane službenike u skladu s nacionalnim pravom. Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbe (Euratom, EZ) br. 2185/96, osobe koje je Komisija ovlastila da djeluju u njezino ime ne sudjeluju, inter alia, u ulascima u tuđe domove ili formalnom ispitivanju osoba na temelju prava predmetne države članice. Međutim, oni imaju pristup informacijama prikupljenim na taj način.

2. Komisija o kontroli pravodobno obavješćuje predmetnu državu članicu ili državu članicu na čijem se području kontrole treba provesti, uzimajući u obzir administrativni učinak na agencije za plaćanja pri organiziranju kontrola. U takvim kontrolama mogu sudjelovati službenici predmetne države članice.

Na zahtjev Komisije i uz suglasnost države članice, nadležna tijela te države članice provode dodatne kontrole ili istrage operacija na koje se odnosi ova Uredba. U tim kontrolama mogu sudjelovati službenici Komisije ili osobe koje je Komisija ovlastila da djeluju u njezino ime.

U cilju poboljšanja kontrola Komisija može uz suglasnost predmetnih država članica zahtijevati pomoć tijela tih država članica za određene kontrole ili istrage.

Amandman 132

Prijedlog uredbe

Članak 48. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Države članice Komisiji stavljaju na raspolaganje informacije o nepravilnostima u smislu Uredbe (EU, Euratom) br. 2988/95 i drugim slučajevima neispunjavanja uvjeta koje su države članice odredile u strateškom planu u okviru ZPP-a, otkrivenim slučajevima sumnje na prijevaru i informacije o poduzetim mjerama za povrat neopravdanih plaćanja u vezi s tim nepravilnostima i prijevarama u skladu s 3. odjeljkom ovog poglavlja.

3. Države članice Komisiji stavljaju na raspolaganje informacije o nepravilnostima u smislu Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95 i drugim slučajevima neispunjavanja uvjeta koje su države članice odredile u strateškom planu u okviru ZPP-a, otkrivenim slučajevima sumnje na prijevaru i informacije o poduzetim mjerama za povrat neopravdanih plaćanja u vezi s tim nepravilnostima i prijevarama u skladu s 3. odjeljkom ovog poglavlja. Komisija sažima te informacije i objavljuje višegodišnja izvješća koja prosljeđuje Europskom parlamentu.

Amandman 280

Prijedlog uredbe

Članak 51.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Komisija prije 31. svibnja godine koja slijedi nakon predmetne proračunske godine te na temelju podataka iz članka 8. stavka 3. točaka (a) i (c) donosi provedbene akte koji sadržavaju njezinu odluku o poravnanju računa akreditiranih agencija za plaćanja za rashode iz članka 5. stavka 2. i članka 6.	1. Komisija prije 31. svibnja godine koja slijedi nakon predmetne proračunske godine te na temelju podataka iz članka 8. stavka 3. točaka (a) , (b) i (c) donosi provedbene akte koji sadržavaju njezinu odluku o poravnanju računa akreditiranih agencija za plaćanja za rashode iz članka 5. stavka 2. i članka 6.
Ti provedbeni akti obuhvaćaju cjelovitost, točnost i istinitost podnesenih godišnjih financijskih izvještaja i njima se ne dovodi u pitanje sadržaj provedbenih akata koji su potom doneseni u skladu s člancima 52. i 53.	Ti provedbeni akti obuhvaćaju cjelovitost, točnost i istinitost podnesenih godišnjih financijskih izvještaja i njima se ne dovodi u pitanje sadržaj provedbenih akata koji su potom doneseni u skladu s člankom 53.
Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 101. stavka 2.	Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 101. stavka 2.
2. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o poravnanju računa iz stavka 1. u pogledu mjera koje treba poduzeti u vezi s donošenjem provedbenih akata iz stavka 1. drugog podstavka i njihovom provedbom, uključujući razmjenu informacija između Komisije i država članica te rokove koje treba poštovati.	2. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o poravnanju računa iz stavka 1. u pogledu mjera koje treba poduzeti u vezi s donošenjem provedbenih akata iz stavka 1. drugog podstavka i njihovom provedbom, uključujući razmjenu informacija između Komisije i država članica te rokove koje treba poštovati.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.	Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Amandman 141

Prijedlog uredbe

Članak 52.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 52.	Briše se.
Godišnje poravnanje s obzirom na uspješnost
1. Ako rashodi iz članka 5. stavka 2. i članka 6. koji odgovaraju intervencijama iz glave III. Uredbe (EU) …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] nisu popraćeni odgovarajućim ostvarenjem kako je izviješteno u godišnjem izvješću o uspješnosti, Komisija prije 15. listopada godine koja slijedi nakon predmetne proračunske godine donosi provedbene akte kojima se utvrđuju iznosi za koje se financiranje Unije mora smanjiti. Ti provedbeni akti ne dovode u pitanje sadržaj provedbenih akata koji su potom doneseni u skladu s člankom 53. ove Uredbe.
Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 101. stavka 2.
2. Komisija iznose za koje financiranje treba smanjiti procjenjuje na temelju razlike između prijavljenih godišnjih rashoda za intervenciju i iznosa koji odgovara relevantnom prijavljenom ostvarenju u skladu s nacionalnim strateškim planom u okviru ZPP-a, uzimajući u obzir obrazloženja koje je dostavila država članica.
3. Prije donošenja provedbenog akta iz stavka 1. Komisija državi članici daje mogućnost da dostavi primjedbe i obrazloži razlike.
4. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o kriterijima za obrazloženja predmetne države članice i metodologiji i kriterijima za primjenu smanjenjâ.
5. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o mjerama koje treba poduzeti u vezi s donošenjem provedbenog akta iz stavka 1. i njegovom provedbom, uključujući razmjenu informacija između Komisije i država članica, postupak te rokove koje treba poštovati.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Amandman 281

Prijedlog uredbe

Članak 53.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Ako Komisija ustanovi da rashodi iz članka 5. stavka 2. i članka 6. nisu nastali u skladu sa zakonodavstvom Unije, Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju iznosi koji se isključuju iz financiranja Unije.

Međutim, ako se radi o vrstama intervencija iz Uredbe (EU) …/…[Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], iznosi koji se isključuju iz financiranja Unije na koje se upućuje u prvom podstavku primjenjuju se samo u slučaju ozbiljnih nedostataka u funkcioniranju sustava upravljanja država članica.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na slučajeve neispunjenja uvjeta prihvatljivosti za pojedinačne korisnike koji su utvrđeni u nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a i nacionalnim pravilima.

Provedbeni akti iz prvog podstavka donose u skladu sa savjetodavnim postupkom u skladu s člankom 101. stavkom 2.

2. Komisija procjenjuje iznose koji se isključuju na temelju težine utvrđenih nedostataka .

2. Komisija procjenjuje iznose koji se isključuju na temelju težine zabilježene neusklađenosti . Uzima u obzir vrstu povrede te financijsku štetu nanesenu Uniji. Isključivanje temelji na iznosima za koje je utvrđeno da su neopravdano potrošeni. Ako objektivno nije moguće izračunati točan iznos, primjenjuju se paušalni ispravci na proporcionalan način.

3. Prije donošenja provedbenog akta iz stavka 1. nalazi Komisije i odgovori države članice priopćuju se u pisanom obliku, nakon čega dvije strane nastoje postići dogovor o mjerama koje je potrebno poduzeti. Nakon toga državama članicama daje se mogućnost da dokažu da je stvarni razmjer nesukladnosti manji od procjene Komisije.

Ako se ne postigne dogovor, država članica može zatražiti pokretanje postupka usklađivanja stajališta dviju strana unutar razdoblja od četiri mjeseca. Izvješće o ishodu postupka podnosi se Komisiji. Komisija prije donošenja odluke o odbijanju financiranja uzima u obzir preporuke iz izvješća i daje obrazloženje ako odluči ne slijediti te preporuke.

4. Financiranje ne može biti odbijeno za:

(a)	rashode iz članka 5. stavka 2. koji su nastali više od 24 mjeseca prije nego što je Komisija u pisanom obliku obavijestila državu članicu o svojim nalazima;

(a)	rashode iz članka 5. stavka 2. koji su nastali više od 24 mjeseca prije nego što je Komisija u pisanom obliku obavijestila državu članicu o svojim nalazima;

(b)

rashode za višegodišnje intervencije koji su obuhvaćeni područjem primjene članka 5. stavka 2. ili područjem primjene intervencija u području ruralnog razvoja iz članka 6., pri čemu konačna obveza primatelja nastaje više od 24 mjeseca prije nego što Komisija u pisanom obliku obavijesti državu članicu o svojim nalazima;

(b)

(c)

rashode za intervencije u području ruralnog razvoja iz članka 6., osim onih iz ovog stavka točke (b), za koje se plaćanje ili, ovisno o slučaju, plaćanje preostalog iznosa, od strane agencije za plaćanja izvršava više od 24 mjeseca prije nego što Komisija u pisanom obliku obavijesti državu članicu o svojim nalazima.

(c)

5. Stavak 4. ne primjenjuje se u slučaju:

(a)	nacionalnih potpora za koje je Komisija započela postupak iz članka 108. stavka 2. Ugovora ili kršenja obveza u vezi kojih je Komisija poslala obrazloženo mišljenje državi članici u skladu s člankom 258. Ugovora;

(a)	nacionalnih potpora za koje je Komisija započela postupak iz članka 108. stavka 2. Ugovora ili kršenja obveza u vezi kojih je Komisija poslala obrazloženo mišljenje državi članici u skladu s člankom 258. Ugovora;

(b)	kršenja od strane država članica obveza iz glave IV. poglavlja III. ove Uredbe, uz uvjet da Komisija u pisanom obliku obavijesti državu članicu o svojim nalazima u roku od 12 mjeseci nakon prijema izvješća države članice o rezultatima kontrole dotičnih rashoda.

(b)	kršenja od strane država članica obveza iz glave IV. poglavlja III. ove Uredbe, uz uvjet da Komisija u pisanom obliku obavijesti državu članicu o svojim nalazima u roku od 12 mjeseci nakon prijema izvješća države članice o rezultatima kontrole dotičnih rashoda.

6. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o kriterijima i metodologiji primjene financijskih ispravaka.

6. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje pravilima o kriterijima i metodologiji primjene financijskih ispravaka , uključujući paušalne ispravke iz stavka 2. ovog članka .

7. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o mjerama koje treba poduzeti u vezi s donošenjem provedbenog akta iz stavka 1. i njegove provedbe, uključujući razmjenu informacija između Komisije i država članica, rokove koje treba poštovati i postupak mirenja iz stavka 3., uključujući osnivanje, zadatke, sastav i organizaciju rada tijela za mirenje.

7. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 100., kojima se dopunjuje ova Uredba utvrđivanjem pravila o mjerama koje treba poduzeti u vezi s donošenjem provedbenog akta iz stavka 1. i njegove provedbe, uključujući razmjenu informacija između Komisije i država članica, rokove koje treba poštovati i postupak mirenja iz stavka 3., uključujući osnivanje, zadatke, sastav i organizaciju rada tijela za mirenje.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Amandman 146

Prijedlog uredbe

Članak 53.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 53.a

Povrati zbog nesukladnosti

1. Države članice traže povrat od korisnika za sva neopravdana plaćanja nakon pojavljivanja nepravilnosti ili drugih slučajeva nesukladnosti korisnika s uvjetima intervencija iz strateških planova u okviru ZPP-a te, ako je to potrebno, pokreću sudske postupke u tu svrhu.

2. Ako iznos nije vraćen u roku od četiri godine od datuma zahtjeva za povrat ili u roku od osam godina ako je povrat predmet tužbe na nacionalnim sudovima, 50 % financijskih troškova izostanka povrata snosi dotična država članica, a 50 % pokriva Unija, ne dovodeći u pitanje zahtjev da dotična država članica nastavlja provedbu postupaka povrata u skladu s člankom 57.

3. Iz propisno opravdanih razloga države članice mogu odlučiti ne provoditi postupak povrata. Takva se odluka može donijeti samo u sljedećim slučajevima:

(a)

kada već ostvareni troškovi povrata i troškovi koji će vjerojatno nastati iznose više od ukupnog iznosa povrata, a taj uvjet će se smatrati zadovoljenim ako:

i.	iznos koji korisnik mora vratiti u smislu pojedinačnih plaćanja za intervenciju, ne uključujući kamate, ne premašuje 100 EUR; ili

ii.

iznos koji korisnik mora vratiti u okviru pojedinačnog plaćanja za intervenciju bez kamata iznosi između 100 EUR i 250 EUR i dotična država članica primjenjuje prag čija je vrijednost jednaka ili viša od iznosa koji na temelju njezina nacionalnog prava treba vratiti radi nepotraživanja državnih dugova;

(b)	ako je povrat nemoguć zbog nesolventnosti, zabilježene i priznate prema nacionalnom pravu, dužnika ili osoba zakonski odgovornih za nepravilnost.

Amandman 147

Prijedlog uredbe

Članak 54. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Nakon pojave nepravilnosti i drugih slučajeva da korisnici nisu ispunili uvjete intervencija iz strateškog plana u okviru ZPP-a, iznosi vraćeni državama članicama zajedno s pripadajućim kamatama pripisuju se agenciji za plaćanja koja ih knjiži kao prihode namijenjene EFJP-u u mjesecu stvarnog primitka novca.	Nakon pojave nepravilnosti i drugih slučajeva da korisnici nisu ispunili uvjete intervencija iz strateškog plana u okviru ZPP-a, iznosi vraćeni državama članicama, zajedno s pripadajućim kamatama koje se obračunavaju od dana nakon datuma dospijeća plaćanja, pripisuju se agenciji za plaćanja koja ih knjiži kao prihode namijenjene EFJP-u u mjesecu stvarnog primitka novca.

Amandman 148

Prijedlog uredbe

Članak 54. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Države članice mogu, ne dovodeći u pitanje prvi stavak, dati upute agenciji za plaćanje, kao tijelu odgovornom za povrat duga, da buduće plaćanje korisniku umanji za nepodmireno dugovanje korisnika.

Amandman 149

Prijedlog uredbe

Članak 55. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ako se otkriju nepravilnosti i drugi primjeri u kojima korisnici nisu ispunili uvjete iz intervencija u okviru ruralnog razvoja navedenih u strateškom planu u okviru ZPP-a, države članice provode financijske prilagodbe potpunim ili djelomičnim ukidanjem predmetnog financiranja Unije. Države članice uzimaju u obzir vrstu i težinu otkrivenih nesukladnosti i razinu financijskog gubitka za EPFRR.

Ako se otkriju nepravilnosti i drugi primjeri u kojima korisnici nisu ispunili uvjete iz intervencija u okviru ruralnog razvoja navedenih u strateškom planu u okviru ZPP-a, države članice provode financijske prilagodbe djelomičnim, ili u iznimnim okolnostima, potpunim ukidanjem predmetnog financiranja Unije. Države članice uzimaju u obzir vrstu i težinu otkrivenih nesukladnosti i razinu financijskog gubitka za EPFRR.

Amandman 150

Prijedlog uredbe

Članak 55. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Iznosi financiranja Unije u okviru EPFRR-a koji su ukinuti te vraćeni iznosi kao i pripadajuće kamate ponovno se dodjeljuju drugim intervencijama u okviru ruralnog razvoja iz strateškog plana u okviru ZPP-a. Međutim, države članice mogu ponovno koristiti ukinuta ili povraćena sredstva Unije samo za operaciju u okviru ruralnog razvoja prema nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a i uz uvjet da se sredstva ne koriste ponovno za operacije koje su bile predmet financijske prilagodbe.

Iznosi financiranja Unije u okviru EPFRR-a koji su ukinuti te vraćeni iznosi kao i pripadajuće kamate , koje se obračunavaju od dana nakon datuma dospijeća plaćanja , ponovno se dodjeljuju drugim intervencijama u okviru ruralnog razvoja iz istog strateškog plana u okviru ZPP-a.

Amandman 151

Prijedlog uredbe

Članak 55. – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Države članice od svake buduće isplate u korist korisnika koju agencija za plaćanja mora izvršiti oduzimaju svaki iznos koji je neopravdano plaćen u slučaju nepravilnog postupanja tog korisnika, u okviru uvjeta iz ovog članka.

Amandman 152

Prijedlog uredbe

Članak 55. – stavak 1. – podstavak 2.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Međutim, države članice mogu u potpunosti ponovno koristiti ukinuta ili povraćena sredstva Unije samo za operaciju u okviru ruralnog razvoja prema nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a i pod uvjetom da se sredstva ne koriste ponovno za operacije koje su bile predmet financijske prilagodbe.

Amandman 226

Prijedlog uredbe

Članak 57.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice u okviru ZPP-a donose sve zakonodavne, regulatorne i administrativne odredbe te poduzimaju sve druge potrebne mjere za osiguravanje učinkovite zaštite financijskih interesa Unije. Te se odredbe i mjere odnose posebno na sljedeće:

1. Države članice u okviru ZPP-a, poštujući sve primjenjive sustave upravljanja, donose sve zakonodavne, regulatorne i administrativne odredbe te poduzimaju sve druge potrebne mjere za osiguravanje učinkovite zaštite financijskih interesa Unije , uključujući primjenu kriterija prihvatljivosti rashoda iz članka 35 . Te se odredbe i mjere odnose posebno na sljedeće:

(a)	kontrole zakonitosti i pravilnosti operacija koje se financiraju iz Fondova;

(a)	kontrole zakonitosti i pravilnosti operacija koje se financiraju iz Fondova , uključujući na razini korisnika ;

(b)	osiguravanje učinkovite zaštite od prijevare (posebno u područjima visokog rizika) koja djeluje preventivno, uzimajući u obzir troškove i koristi te proporcionalnost mjera;

(b)	osiguravanje učinkovite zaštite od prijevare (posebno u područjima visokog rizika) koja djeluje preventivno, uzimajući u obzir troškove i koristi te proporcionalnost mjera;

(c)	sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti i prijevare;

(c)	sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti i prijevare;

(d)	određivanje kazni koje su učinkovite, odvraćajuće i proporcionalne u skladu sa pravom Unije ili, ako to nije slučaj, nacionalnim pravom te pokretanje sudskih postupaka u tom smislu, prema potrebi;

(d)	određivanje kazni koje su učinkovite, odvraćajuće i proporcionalne u skladu sa pravom Unije ili, ako to nije slučaj, nacionalnim pravom te pokretanje sudskih postupaka u tom smislu, prema potrebi;

(e)	vraćanje neopravdanih plaćanja zajedno s pripadajućim kamatama te pokretanje sudskih postupaka u tu svrhu po potrebi.

(e)	vraćanje neopravdanih plaćanja zajedno s pripadajućim kamatama te pokretanje sudskih postupaka u tu svrhu po potrebi.

2. Države članice uvode učinkovite sustave upravljanja i kontrole kako bi se osigurala sukladnosti sa zakonodavstvom Unije kojim su regulirane intervencije Unije.

3. Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere predostrožnosti kojima se osigurava da su kazne koje se primjenjuju kako je navedeno u stavku 1. točki (d) proporcionalne i stupnjevane s obzirom na težinu, opseg, trajanje i ponavljanje utvrđene nesukladnosti.

Mehanizmima koje utvrđuju države članice osigurava se posebno da se kazne ne određuju u sljedećim slučajevima:

(a)	ako je do nesukladnosti došlo zbog više sile;

(a)	ako je do nesukladnosti došlo zbog više sile;

(b)	ako je do nesukladnosti došlo zbog pogreške nadležnog tijela ili drugog tijela te ako nije razumno očekivati da bi osoba na koju se administrativna kazna odnosi mogla otkriti pogrešku;

(b)	ako je do nesukladnosti došlo zbog pogreške nadležnog tijela ili drugog tijela te ako nije razumno očekivati da bi osoba na koju se administrativna kazna odnosi mogla otkriti pogrešku;

(c)	ako predmetna osoba može dokazati nadležnom tijelu da nije kriva za neispunjavanje obveza iz stavka 1. ili ako se nadležno tijelo na drugi način uvjeri da dotična osoba nije kriva.

(c)	ako predmetna osoba može dokazati nadležnom tijelu da nije kriva za neispunjavanje obveza iz stavka 1. ili ako se nadležno tijelo na drugi način uvjeri da dotična osoba nije kriva.

Ako je neispunjenje uvjeta za dodjelu potpore posljedica više sile, korisnik zadržava pravo na primanje potpore.

4. Države članice uvode mehanizme za osiguravanje učinkovitog razmatranja pritužbi koje se odnose na Fondove i na zahtjev Komisije razmatraju pritužbe dostavljene Komisiji koje su obuhvaćene područjem djelovanja njihovog strateškog plana u okviru ZPP-a. Države članice obavješćuju Komisiju o rezultatima tih ispitivanja.

Ako su u državi članici utvrđeni nedostaci u pogledu ispitivanja i postupanja s pritužbama, Komisija će uspostaviti pritužbeni mehanizam putem kojeg korisnici suočeni s nepravednim postupanjem ili postupanjem koje ih dovodi u nepovoljan položaj u pogledu obveze ili isplate javnih sredstava pod izravnim ili zajedničkim upravljanjem, uključujući odluke o javnom natječaju, mogu podnijeti izravne pritužbe Komisiji. Komisija se mora pobrinuti za odgovarajuću zaštitu fizičkih ili pravnih osoba nakon podnošenja pritužbe.

5. Države članice obavješćuju Komisiju o donesenim odredbama i poduzetim mjerama u skladu sa stavcima 1. i 2.

6. Komisija može donijeti provedbene akte kojima utvrđuje pravila potrebna za ujednačenu primjenu ovog članka s obzirom na sljedeće:

(a)	postupke, rokove, razmjenu informacija u pogledu obveza kako su utvrđene u stavcima 1. i 2.;

(a)	postupke, rokove, razmjenu informacija u pogledu obveza kako su utvrđene u stavcima 1. i 2.;

(b)	obavijesti i komunikacije koje Komisiji dostavljaju države članice u vezi s obvezama iz stavaka 3. i 4.

(b)	obavijesti i komunikacije koje Komisiji dostavljaju države članice u vezi s obvezama iz stavaka 3. i 4.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Amandman 159

Prijedlog uredbe

Članak 57.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 57.a

Ispravak pogrešaka

1. Države članice mogu odlučiti uvrstiti u svoje strateške planove u okviru ZPP-a odredbe kojima se korisnicima daje pravo na izmjenu ili drugi način usklađivanja upravne prijave ili zahtjeva za potporu ili pomoć koji su ranije podnijeli bez primjene smanjenja niti kazne ako:

(a)	je korisnik počinio administrativnu pogrešku prilikom obavješćivanja o svojem stanju;

(b)	korisnik nije bio upoznat s kriterijima prihvatljivosti, dužnostima ili drugim obvezama u pogledu dodjele potpore ili pomoći za njegovu situaciju.

Takvo pravo na izmjenu ili usklađivanje primjenjuje se kada je do pogreške ili propusta došlo u dobroj vjeri i kada to ne predstavlja pokušaj prijevare.

Odgovornost je relevantnih nacionalnih nadležnih tijela ocijeniti je li riječ o dobroj vjeri korisnika.

Amandman 160

Prijedlog uredbe

Članak 58. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice osiguravaju potrebnu razinu kontrola za učinkovito upravljanje rizicima.

Države članice osiguravaju potrebnu razinu kontrola za učinkovito upravljanje rizicima koji mogu biti manji od početne razine ako sustav kontrole i upravljanja funkcionira pravilno, a stopa pogrešaka ostane na prihvatljivoj razini. Relevantno tijelo uzima uzorak za provjeru iz čitave populacije podnositelja zahtjeva koja obuhvaća, po potrebi, slučajni dio s ciljem dobivanja reprezentativne stope grešaka i dio temeljen na riziku koji je usmjeren na područja gdje je rizik za financijske interese Unije najveći.

Amandman 161

Prijedlog uredbe

Članak 58. – stavak 4. – podstavak 1. – točka e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e)	druga pravila o kontrolama koje moraju provesti države članice u pogledu mjera utvrđenih u poglavlju IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 odnosno u poglavlju IV. Uredbe (EU) br. 229/2013.

Briše se.

Amandman 162

Prijedlog uredbe

Članak 62. – stavak 3. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	osigurava nediskriminirajući tretman , jednakost i poštovanje proporcionalnosti kod polaganja sredstva osiguranja;

(a)	osiguravanju nediskriminirajućeg tretmana , jednakosti i poštovanja proporcionalnosti kod polaganja sredstva osiguranja;

Amandman 163

Prijedlog uredbe

Članak 63. – stavak 4. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	„sustav za označivanje i registraciju životinja” znači sustav za označivanje i registraciju goveda utvrđen Uredbom (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća (33) odnosno sustav za označivanje i registraciju ovaca i koza utvrđen Uredbom Vijeća (EZ) br. 21/2004 (34);

(c)

„sustav za označivanje i registraciju životinja” znači sustav za označivanje i registraciju goveda utvrđen Uredbom (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća (33) odnosno sustav za označivanje i registraciju ovaca i koza utvrđen Uredbom Vijeća (EZ) br. 21/2004 (34) ili, prema potrebi, sustav za označivanje i registraciju svinja utvrđen Direktivom Vijeća 2008/71/EC (34a) i ostale baze podataka u upotrebi koje su države članice uspostavile za životinje ;

Amandman 164

Prijedlog uredbe

Članak 63. – stavak 4. – točka f

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f)

„sustav bez zahtjeva” znači sustav za zahtjeve za intervencije povezane s površinom ili životinjama u kojem su u službenim računalnim bazama podataka kojima upravlja država članica na raspolaganju potrebni podaci koje zahtijeva uprava i koji se odnose barem na pojedinačna područja ili životinje za koje je podnesen zahtjev za potporu.

(f)

„sustav bez zahtjeva” znači sustav koji uključuje prethodno ispunjene obrasce ili neki drugi sustav za zahtjeve za intervencije povezane s površinom ili životinjama u kojem su u službenim računalnim bazama podataka kojima upravlja država članica na raspolaganju potrebni podaci koje zahtijeva uprava i koji se odnose barem na pojedinačna područja ili životinje za koje je podnesen zahtjev za potporu.

Amandman 165

Prijedlog uredbe

Članak 64. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	sustav za nadzor površina;

(c)	sustav za nadzor i kontrolu površina;

Amandman 166

Prijedlog uredbe

Članak 64. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Integrirani sustav funkcionira na temelju elektroničkih baza podataka i geografskih informacijskih sustava i omogućuje razmjenu i integraciju podataka između elektroničkih baza podataka i geografskih informacijskih sustava (GIS). U tu svrhu, geografski informacijski sustav omogućuje raščlanjivanje geoprostornih podataka o poljoprivrednim, katastarskim ili referentnim česticama na one koji ograničavaju zaštićene zone i određena područja uspostavljena u skladu sa zakonodavstvom Unije navedenim u Prilogu XI. Uredbi (EU) …/… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a], kao što su područja obuhvaćena mrežom Natura 2000 ili zone ranjive na onečišćenje nitratima te obilježja krajolika i ekološke infrastrukture (drveće, živice, ribnjaci, granični pojasevi, obalni pojasevi itd.).

Amandman 167

Prijedlog uredbe

Članak 64. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Ne dovodeći u pitanje odgovornost država članica za provedbu i primjenu integriranog sustava, Komisija može tražiti pomoć specijaliziranih tijela ili osoba kako bi olakšala uspostavu, nadzor i rad integriranog sustava, a posebno kako bi nadležnim tijelima država članica osigurala tehničke savjete.	3. Ne dovodeći u pitanje odgovornost država članica za provedbu i primjenu integriranog sustava, Komisija traži pomoć specijaliziranih tijela ili osoba kako bi olakšala uspostavu, nadzor i rad integriranog sustava, a posebno kako bi nadležnim tijelima država članica osigurala tehničke savjete.

Amandman 168

Prijedlog uredbe

Članak 65. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Podaci i dokumentacija iz prvog podstavka koji se odnose na tekuću kalendarsku ili tržišnu godinu te na proteklih deset kalendarskih ili tržišnih godina dostupni su u digitalnim bazama podataka nadležnog tijela države članice.	Podaci i dokumentacija iz prvog podstavka koji se odnose na tekuću kalendarsku ili tržišnu godinu te na proteklih deset kalendarskih ili tržišnih godina dostupni su u digitalnim bazama podataka nadležnog tijela države članice. Relevantne informacije iz baze podataka također se mogu pružati u obliku sažetaka.

Amandman 169

Prijedlog uredbe

Članak 65. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	5.a Države članice osiguravaju da korisnici i potencijalni korisnici imaju pristup svim referentnim podacima i atributnim podacima o zemljištu kojim se koriste ili namjeravaju koristiti, kako bi im se omogućilo ispravno podnošenje zahtjeva.

Amandman 170

Prijedlog uredbe

Članak 67. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Kada je riječ o potpori za intervencije povezane s površinom iz članka 63. stavka 2. koje se provode u skladu s nacionalnim strateškim planovima u okviru ZPP-a, države članice zahtijevaju podnošenje zahtjeva s pomoću geoprostorne aplikacije koju osigurava nadležno tijelo .	1. Kada je riječ o potpori za intervencije povezane s površinom iz članka 63. stavka 2. koje se provode u skladu s nacionalnim strateškim planovima u okviru ZPP-a, države članice zahtijevaju podnošenje zahtjeva s pomoću obrasca koji nadležno tijelo osigurava u svojoj geoprostornoj aplikaciji .

Amandman 171

Prijedlog uredbe

Članak 67. – stavak 4. – podstavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Ako država članica odluči upotrebljavati sustav bez zahtjeva, ta država omogućuje upravi da, ako nije bilo promjena, na temelju postojećih podataka u službenim računalnim bazama podataka izvrši prihvatljiva plaćanja korisnicima, a ti se podaci, prema potrebi, dopunjavaju dodatnim informacijama ako je došlo do promjene. Te podatke i sve dodatne informacije potvrđuje korisnik.

Amandman 172

Prijedlog uredbe

Članak 68. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice uspostavljaju sustav za nadzor površina i upravljaju njime.	1. Države članice uspostavljaju sustav za nadzor i kontrolu površina i upravljaju njime. Iz valjano utemeljenih razloga Komisija može odobriti prijelazno razdoblje za uspostavu sustava za nadzor i kontrolu površina za države članice koje nedavno nisu upotrebljavale takav sustav za nadzor i kontrolu površina.

Amandman 173

Prijedlog uredbe

Članak 68. – stavak 2. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice svake godine ocjenjuju kvalitetu sustava za nadzor površina u skladu s metodologijom utvrđenom na razini Unije.	Države članice svake godine ocjenjuju kvalitetu sustava za nadzor i kontrolu površina u skladu s metodologijom utvrđenom na razini Unije.

Amandman 227

Prijedlog uredbe

Članak 69. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Sustav za bilježenje identiteta svakog korisnika intervencija i mjera iz članka 63. stavka 2. jamči prepoznavanje svih zahtjeva koje podnese isti korisnik.	Sustav za bilježenje identiteta svakog korisnika intervencija i mjera iz članka 63. stavka 2. jamči prepoznavanje svih zahtjeva koje podnese isti korisnik. Također jamči da se, ako su korisnici dio grupe u smislu članka 2. stavka 1. točke 11. Direktive 2013/34/EU, ta grupa može identificirati.

Amandman 174

Prijedlog uredbe

Članak 70. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice uspostavljaju sustav kontrole i kazni za potpore iz članka 63.	Države članice uspostavljaju sustav kontrole i kazni za potpore iz članka 63. Države članice, preko agencija za plaćanja ili tijela koja su ovlastile da djeluju u njihovo ime, provode administrativne provjere zahtjeva za potporu kako bi se provjerili uvjeti prihvatljivosti za potporu. Te provjere dopunjavaju se provjerama na licu mjesta.

Amandman 175

Prijedlog uredbe

Članak 70. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Za svaku od intervencija iz članka 63. stavka 2. države članice osiguravaju da kontrolni uzorak provjera na terenu koje se provode svake godine obuhvaća najmanje 5 % svih korisnika. Taj se postotak povećava na odgovarajući način ako se utvrdi znatna nesukladnost u kontekstu određene intervencije ili mjere. Međutim, države članice mogu smanjiti taj postotak ako stope pogrešaka ostanu na prihvatljivoj razini.

Amandman 176

Prijedlog uredbe

Članak 70. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Stavci od 1. do 5. članka 57. primjenjuju se na odgovarajući način.	Briše se.

Amandman 177

Prijedlog uredbe

Članak 73. – stavak 1. – točka a – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	obliku , sadržaju i pojedinostima dostavljanja ili stavljanja Komisiji na raspolaganje:

(a)	obliku i pojedinostima dostavljanja ili stavljanja Komisiji na raspolaganje:

Amandman 178

Prijedlog uredbe

Članak 73. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	osnovnim obilježjima geoprostornog sustava prijave i sustava za nadzor površina iz članaka 67. i 68. i pravilima koja se na njih odnose.

(b)

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje utvrđivanjem pravila o sadržaju za prijenos te stavljanju Komisiji na raspolaganje:

i.	izvješća o ocjeni kvalitete sustava identifikacije poljoprivrednih parcela, geoprostornog sustava prijave i sustava za nadzor i kontrolu površina;

ii.	korektivnih mjera koje države članice trebaju provesti kako je navedeno u člancima 66., 67. i 68.,

iii.	osnovnih obilježja geoprostornog sustava prijave i sustava za nadzor i kontrolu površina iz članaka 67. i 68. te pravila koja se na njih odnose.

Amandman 179

Prijedlog uredbe

Članak 73. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.	Briše se.

Amandman 180

Prijedlog uredbe

Članak 78. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Države članice dostavljaju Komisiji popis poduzeća sa poslovnim nastanom u trećoj zemlji za koja je plaćanje predmetnog iznosa izvršeno ili primljeno odnosno trebalo je biti izvršeno ili primljeno.	2. Države članice dostavljaju Komisiji popis poduzeća sa poslovnim nastanom u trećoj zemlji za koja je plaćanje predmetnog iznosa izvršeno ili primljeno odnosno trebalo je biti izvršeno ili primljeno. Komisija prema potrebi poziva stručnjake iz trećih zemalja, uključujući zemlje u razvoju, kako bi se provela provjera vanjskih učinaka provedbe ZPP-a na razini država članica.

Amandman 181

Prijedlog uredbe

Članak 79.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 79.

Briše se.

Izrada programa

1. Države članice izrađuju programe za kontrole koje u skladu s člankom 75. treba provesti u sljedećem razdoblju kontrole.

2. Najkasnije do 15. travnja svake godine države članice dostavljaju Komisiji svoj program iz stavka 1. i navode:

(a)	broj poduzeća koje je potrebno kontrolirati i njihovu podjelu prema sektoru na osnovi iznosa koji su s njima povezani;

(b)	kriterije koji su doneseni za izradu programa.

3. Programe koje izrađuju i prosljeđuju Komisiji države članice počinju provoditi ako u roku od osam tjedana Komisija ne dostavi komentare.

4. Stavak 3. primjenjuje se mutatis mutandis na izmjene programa koje su izvršile države članice.

5. Komisija u bilo kojem trenutku može zatražiti uključivanje određene kategorije poduzeća u program država članica.

6. Poduzeća za koja je zbroj primitaka ili plaćanja iznosio manje od 40 000 EUR kontroliraju se u skladu s ovim poglavljem samo iz posebnih razloga koje trebaju navesti države članice u svom godišnjem programu iz stavka 1. ili Komisija u bilo kojoj predloženoj izmjeni tog programa.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 101. kojima se izmjenjuju pragovi utvrđeni u prvom podstavku.

Amandman 182

Prijedlog uredbe

Glava 4. – poglavlje 4. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Sustav kontrole ispunjenja uvjeta i sustav kazni za neispunjenje uvjeta	Sustav kontrole ispunjenja uvjeta i sustav kazni za neispunjenje uvjeta za održivi razvoj.

Amandmani 183, 211cp1 i 283cp1

Prijedlog uredbe

Članak 84. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice uspostavljaju sustav kontrole kojim se osigurava da korisnici potpore iz članka 11. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a], poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 i poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 229/2013 ispunjuju obveze iz glave III. poglavlja 1 . odjeljka 2. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].

Države članice imaju sustav kontrole kojim se osigurava da sljedeći korisnici izvršavaju obveze iz glave III. poglavlja I . odjeljka 2. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a]:

(a)	korisnici koji primaju izravna plaćanja iz glave III. poglavlja II. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a];

(b)	korisnici koji primaju godišnje premije iz članaka 65., 66. i 67 Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a];

(c)	korisnici koji primaju potpore na temelju poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 228/2013 i poglavlja IV. Uredbe (EU) br. 229/2013.

Amandman 211cp2

Prijedlog uredbe

Članak 84. – stavak 1 – podstavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kako bi se osigurala usklađenost s primjenjivim uvjetima rada i zapošljavanja koji proizlaze iz svih relevantnih kolektivnih ugovora o radu i socijalnog i radnog prava na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini, države članice osiguravaju suradnju između nadležnih nacionalnih tijela odgovornih za inspekcije rada i sustava kontrole iz prvog podstavka. U prekograničnim situacijama osigurava se i koordinacija i suradnja s Europskim nadzornim tijelom za rad (ELA), čije je funkcioniranje uređeno Uredbom (EU) 2019/1149 Europskog parlamenta i Vijeća

Amandmani 184, 211cp3 i 283cp3

Prijedlog uredbe

Članak 84. – stavak 2. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	„ponavljanje neispunjavanja obveze” znači nesukladnost s istim zahtjevom ili standardom koja je utvrđena više od jednom pod uvjetom da je korisnik obaviješten o prethodnoj nesukladnosti te je, ovisno o slučaju, imao mogućnost poduzeti potrebne mjere za ispravak te prethodne nesukladnosti.

Amandman i 185, 211cp3 i 283cp3

Prijedlog uredbe

Članak 84. – stavak 3. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Kada je riječ o sustavima kontrole iz stavka 1., države članice:	3. Kako bi se uskladile sa svojim obvezama u pogledu kontrole iz stavka 1., države članice:

Amandmani 186, 211cp3 i 283cp3

Prijedlog uredbe

Članak 84. – stavak 3. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	mogu, prema potrebi, za provedbu kontrola na terenu iz točke (a) upotrijebiti daljinsko istraživanje ili sustav za nadzor područja;

(c)	mogu, prema potrebi i izvedivosti , za provedbu kontrola na terenu iz točke (a) upotrijebiti daljinsko istraživanje ili sustav za nadzor i kontrolu područja; i

Amandmani 187, 211cp3 i 283cp3

Prijedlog uredbe

Članak 84. – stavak 3. – točka ca (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ca)	uvode sustav ranog upozoravanja;

Amandmani 188, 211cp3 i 283cp3

Prijedlog uredbe

Članak 84. – stavak 3. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)

utvrđuju kontrolni uzorak za kontrole iz točke (a) koje se provode svake godine na temelju analize rizika te u njih uključuju nasumičnu sastavnicu i osiguravaju da kontrolni uzorak obuhvaća najmanje 1 % korisnika koji primaju potporu iz glave III. poglavlja 1. odjeljka 2. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].

Briše se.

Amandman 291

Prijedlog uredbe

Članak 84. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.a Države članice utvrđuju kontrolni uzorak za kontrole iz stavka 3. točke (a) ovoga članka koje se provode svake godine na temelju analize rizika, za koju mogu primijeniti faktore ponderiranja, te nasumične sastavnice i osiguravaju da kontrolni uzorak obuhvaća najmanje 5 % korisnika koji primaju potporu iz glave III. poglavlja I. odjeljka 2. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a].

Amandmani 190 i 211cp6

Prijedlog uredbe

Članak 84. – stavak 3.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3.b Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 100. kojima se dopunjava ova Uredba pravilima za pojednostavljenu provjeru za poljoprivrednike koji sudjeluju u programima iz članka 25. Uredbe (EU) …/ … [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a].

Amandmani 191 i 211cp6

Prijedlog uredbe

Članak 84. – stavak 3.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.c Komisija provedbenim aktima donosi pravila o izvršavanju provjera iz ovoga članka, uključujući pravila kojima se omogućuje da se prilikom analize rizika u obzir uzimaju sljedeći čimbenici:

(a)	sudjelovanje poljoprivrednika u sustavu za savjetovanje poljoprivrednika kako je predviđeno člankom 13. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a];

(b)	sudjelovanje poljoprivrednika u sustavu ovjeravanja kako je predviđeno člankom 12. stavkom 3.a Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a] pod uvjetom da su njime obuhvaćeni predmetni zahtjevi i standardi.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 101. stavka 3.

Amandmani 212 cp1 i 293

Prijedlog uredbe

Članak 85. – stavak 1. – podstavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
U okviru tog sustava administrativne kazne iz prvog podstavka primjenjuju se samo kada je neispunjenje obveza posljedica radnje ili propusta koji se mogu izravno pripisati korisniku o kojem se radi i ako je ispunjen barem jedan sljedeći uvjet :	U okviru tog sustava administrativne kazne iz prvog podstavka primjenjuju se samo kada je neispunjenje obveza posljedica radnje ili propusta koji se mogu izravno pripisati korisniku o kojem se radi i ako su od sljedećih uvjeta ispunjeni jedan , dva ili svi :

Amandmani 212 cp2 i 294

Prijedlog uredbe

Članak 85. – stavak 1. – podstavak 2. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba)	neispunjenjem obveza utječe se na uvjete rada i zapošljavanja radnika koje zapošljava korisnik.

Amandman 228

Prijedlog uredbe

Članak 85. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Kada je riječ o sustavima kazni iz stavka 1., države članice:

(a)	uključuju u njih pravila o primjeni administrativnih kazni u slučajevima u kojima se zemljište prenosi tijekom predmetne kalendarske godine ili godina. Ta se pravila temelje na pravednoj i pravičnoj podjeli odgovornosti za neispunjenje obveza između prenositelja i preuzimatelja.

(a)

uključuju u njih pravila o primjeni administrativnih kazni u slučajevima u kojima se poljoprivredno zemljište , ili poljoprivredno gospodarstvo ili njihov dio prenose tijekom predmetne kalendarske godine ili godina. Ta se pravila temelje na pravednoj i pravičnoj podjeli odgovornosti za neispunjenje obveza između prenositelja i preuzimatelja.

Za potrebe ove točke „prijenos” znači bilo koju vrstu transakcije kojom poljoprivredno zemljište prestaje biti na raspolaganju prenositelju.

(b)	neovisno o stavku 1., mogu odlučiti da ne primjenjuju kaznu po korisniku i po kalendarskoj godini ako kazna iznosi 100 EUR ili manje. Korisnika se obavješćuje o tom zaključku i obvezi poduzimanja korektivne mjere.

(b)	neovisno o stavku 1., mogu odlučiti da ne primjenjuju kaznu po korisniku i po kalendarskoj godini ako kazna iznosi 100 EUR ili manje. Korisnika se obavješćuje o tom zaključku i obvezi poduzimanja korektivne mjere.

(c)	osigurava da se administrativne kazne ne određuju ako je do neispunjenja obveza došlo zbog više sile.

(c)

osigurava da se administrativne kazne ne određuju u sljedećim slučajevima:

(i)	ako je do nesukladnosti došlo zbog više sile;

(ii)	ako je do neispunjenja obveza došlo zbog naredbe javnog tijela; or

(iii)

ako je do nesukladnosti došlo zbog pogreške nadležnog tijela ili drugog tijela te ako nije razumno očekivati da je korisnik na kojeg se administrativna kazna odnosi mogao otkriti pogrešku.

Amandman 229

Prijedlog uredbe

Članak 86.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Administrativne kazne iz glave III. poglavlja 1. odjeljka 2. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a] primjenjuju se u obliku smanjenja ili ukidanja ukupnog iznosa plaćanja iz tog odjeljka te uredbe koji je odobren ili se treba odobriti predmetnom korisniku na temelju zahtjeva za potporu koje je podnio ili će podnijeti tijekom kalendarske godine nalaza.	1. Administrativne kazne primjenjuju se u obliku smanjenja ili ukidanja ukupnog iznosa plaćanja iz članka 84. stavka 1. koji je odobren ili se treba odobriti predmetnom korisniku na temelju zahtjeva za potporu koje je taj korisnik podnio ili će podnijeti tijekom kalendarske godine nalaza.
Za izračun tih smanjenja i ukidanja u obzir se uzima ozbiljnost, opseg, trajanje, ponavljanje i namjera utvrđenog neispunjenja obveza. Utvrđene kazne su odvraćajuće i proporcionalne te su u skladu s kriterijima iz stavaka 2. i 3. ovog članka.	Za izračun tih smanjenja i ukidanja u obzir se uzima ozbiljnost, opseg, trajanje, ponavljanje i namjera utvrđenog neispunjenja obveza. Utvrđene kazne su odvraćajuće i proporcionalne te su u skladu s kriterijima iz stavaka 2. i 3. ovog članka.
2. U slučaju neispunjenja obveza zbog nemara postotak smanjenja u pravilu iznosi 3 % ukupnog iznosa plaćanja iz stavka 1. ovog članka.	2. U slučaju neispunjenja obveza zbog nemara postotak smanjenja u pravilu iznosi 3 % ukupnog iznosa plaćanja iz stavka 1. ovog članka. To se smanjenje određuje na temelju procjene ozbiljnosti neispunjenja obveza, na temelju kriterija utvrđenih u stavku 1. ovoga članka.
Države članice mogu uspostaviti sustav ranog upozoravanja koji se primjenjuje na pojedinačne slučajeve neispunjenja obveza do kojeg je došlo prvi put i na koje se zbog njihove manje težine, opsega i trajanja ne primjenjuje smanjenje ili ukidanje. Ako se u naknadnoj kontroli unutar tri uzastopne kalendarske godine utvrdi da nesukladnost nije ispravljena, umanjenje na temelju prvog podstavka primjenjuje se retroaktivno.	Države članice uspostavljaju i upotrebljavaju sustav ranog upozoravanja iz članka 84. stavka 3. koji se primjenjuje na pojedinačne slučajeve neispunjenja obveza do kojeg je došlo prvi put i na koje se zbog njihove manje težine, opsega i trajanja ne primjenjuje smanjenje ili ukidanje . Nadležno tijelo obavješćuje korisnika o obvezi otklanjanja utvrđene nesukladnosti i predlaže korektivne mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se ona otklonila . Ako se u naknadnoj kontroli unutar tri uzastopne kalendarske godine utvrdi da nesukladnost nije ispravljena, umanjenje na temelju prvog podstavka primjenjuje se retroaktivno.
Međutim, smanjenje ili ukidanje uvijek se primjenjuju na slučajeve neispunjenja obveza koji predstavljaju izravan rizik za javno zdravlje ili dobrobit životinja.	Međutim, smanjenje ili ukidanje uvijek se primjenjuju na slučajeve neispunjenja obveza koji predstavljaju izravan rizik za javno zdravlje ili dobrobit životinja.
Države članice korisnicima koji su primili rano upozorenje mogu osigurati obvezno osposobljavanje u okviru sustava za savjetovanje poljoprivrednika iz glave III. poglavlja 1. odjeljka 3. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a].	Države članice korisnicima koji su primili rano upozorenje osiguravaju posebno osposobljavanje o ispunjenju uvjeta u okviru sustava za savjetovanje poljoprivrednika iz glave III. poglavlja 1. odjeljka 3. Uredbe (EU) …/… [Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a]. , a pohađanje tog osposobljavanja može biti obvezno.
3. U slučaju ponovnog neispunjenja obveza postotak umanjenja veći je od onog koji se primjenjuje u slučaju neusklađenosti zbog nemara i prvog kažnjavanja .	3. U slučaju ponovnog neispunjenja obveza postotak umanjenja u pravilu iznosi 10 % ukupnog iznosa plaćanja iz stavka 1 .
	U slučaju naknadnih ponovnih neispunjenja obveza, te ako dotični korisnik nije dao opravdani razlog, smatra se da je taj korisnik postupao namjerno u smislu stavka 4.
4. U slučaju namjernog neispunjenja obveza postotak je veći od onog koji se primjenjuje u slučaju ponavljanja iz stavka 3 ., a može doći i do cjelokupnog isključenja iz plaćanja, te može vrijediti jednu ili više kalendarskih godina.	4. U slučaju namjernog neispunjenja obveza postotak smanjenja iznosi najmanje 15 % ukupnog iznosa plaćanja iz stavka 1 ., a može doći i do potpunog isključenja iz plaćanja, te može vrijediti jednu ili više kalendarskih godina.
5. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti među državama članicama te učinkovitost i odvraćajući učinak sustava kazni, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje dodatnim pravilima za primjenu i izračun kazne.	5. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti među državama članicama te učinkovitost i odvraćajući učinak sustava kazni, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 100. kojima se ova Uredba dopunjuje dodatnim pravilima za primjenu i izračun kazne.

Amandman 202

Prijedlog uredbe

Članak 87. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Države članice mogu zadržati 20 % iznosa koji proizlaze iz primjene smanjenja i ukidanja iz članka 86.	Države članice mogu zadržati 25 % iznosa koji proizlaze iz primjene smanjenja i ukidanja iz članka 86.

Amandman 230

Prijedlog uredbe

Članak 96. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Države članice osiguravaju godišnje ex post objavljivanje korisnika Fondova u skladu s [člankom 44. stavcima od 3. do 5. Uredbe (EU) …/… Uredbe o zajedničkim odredbama] i člancima 2., 3. i 4. ovog članka.	1. Države članice osiguravaju godišnje ex post objavljivanje korisnika Fondova u skladu s [člankom 44. stavcima od 3. do 5. Uredbe (EU) …/… Uredbe o zajedničkim odredbama] i člancima 2., 3. i 4. ovog članka. Ako su korisnici dio grupe u smislu članka 2. stavka 1. točke 11. Direktive 2013/34/EU, objavljene informacije omogućuju identifikaciju te grupe.

Amandman 203

Prijedlog uredbe

Članak 100.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 100.a

Hitni postupak

1. Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka stupaju na snagu bez odgode i primjenjuju se sve dok nije podnesen nikakav prigovor u skladu sa stavkom 2. Prilikom priopćenja delegiranog akta Europskom parlamentu i Vijeću navode se razlozi za primjenu hitnog postupka.

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 100. stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopće svoju odluku o podnošenju prigovora.

Amandman 204

Prijedlog uredbe

Članak 102. – stavak 1. – podstavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)

članak 5., članak 7. stavak 3., članci 9. i 34., članak 35. stavak 4., članci 36., 37., 38., 43., 51., 52., 54., 110. i 111. Uredbe (EU) br. 1306/2013 i relevantna provedbena i delegirana pravila i dalje se primjenjuju na stvarne rashode i plaćanja izvršena za poljoprivrednu financijsku godinu 2020. i prethodne godine kada je riječ o EFJP-u te na stvarne rashode i izvršena plaćanja za programe ruralnog razvoja koje je odobrila Komisija u skladu s Uredbom (EU) br. 1305/2013 kada je riječ o EPFRR-u,

(a)

članak 5., članak 7. stavak 3., članak 9. , članak 26. stavak 5., članak 34., članak 35. stavak 4., članci 36., 37., 38., 43., 51., 52., 54., 110. i 111. Uredbe (EU) br. 1306/2013 i relevantna provedbena i delegirana pravila i dalje se primjenjuju na stvarne rashode i plaćanja izvršena za poljoprivrednu financijsku godinu 2020. i prethodne godine kada je riječ o EFJP-u te na stvarne rashode i izvršena plaćanja za programe ruralnog razvoja koje je odobrila Komisija u skladu s Uredbom (EU) br. 1305/2013 kada je riječ o EPFRR-u,

Amandman 205

Prijedlog uredbe

Članak 103.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Članak 103.	Briše se.
Prijelazne mjere
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 101. kojima se ova Uredba dopunjuje odstupanjima od pravila i dodacima pravilima iz ove Uredbe.

(*1) Upućivanja na 'cp' u zaglavljima usvojenih amandmana smatraju se odgovarajućim dijelovima tih amandmana.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0199/2019).

(12) Uredba (EU, Euratom) br. [nova Financijska uredba] .

(12) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012. (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(1a) [Uredba o zajedničkim odredbama]

(15) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(16) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(17) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o kontrolama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(18) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(19) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(16) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(18) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(1a) Rezolucija Europskog Parlamenta od 30. ožujka 2017. o trenutačnom stanju koncentracije poljoprivrednih zemljišta u EU-u: kako poljoprivrednicima olakšati pristup zemljištu (Usvojeni tekstovi P8_TA(2017)0197).

(1b) Odluka Europskog ombudsmana u predmetu 1782/2019/EWM.

(1c) Uredba (EU) 2018/1091 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1166/2008 i (EU) br. 1337/2011 (SL L 200, 7.8.2018., str. 1).

(33) Uredba (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o uvođenju sustava označivanja i registracije životinja vrste goveda, označivanju goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 820/97 (SL L 204, 11.8.2000., str. 1.).

(34) Uredba Vijeća (EZ) br. 21/2004 od 17. prosinca 2003. o uspostavi sustava za označivanje i registraciju ovaca i koza i izmjeni Uredbe (EZ) br. 1782/2003 i direktiva 92/102/EEZ i 64/432/EEZ (SL L 5, 9.1.2004., str. 8.).

(34a) Direktiva Vijeća 2008/71/EZ od 15. srpnja 2008. o identifikaciji i registraciji svinja (SL L 213, 8.8.2008., str. 31.).

6.10.2021

Službeni list Europske unije

C 404/651

P9_TA(2020)0289

Zajednička poljoprivredna politika – izmjena Uredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta i drugih uredbi ***I

Amandmani (*1) koje je donio Europski parlament 23. listopada 2020. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i (EU) br. 229/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka (COM(2018)0394 – C8-0246/2018 – 2018/0218(COD)) (1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2021/C 404/20)

Amandman 1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)

u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 29. studenoga 2017. naslovljenoj „Budućnost hrane i poljoprivrede” navedeni su izazovi, ciljevi i smjernice buduće zajedničke poljoprivredne politike („ZPP”) nakon 2020. Neki su od tih ciljeva potreba za većom usmjerenošću ZPP-a na rezultate, potreba za poticanjem modernizacije i održivosti, u skladu s Programom održivog razvoja do 2030. i Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, uključujući ekonomsku, društvenu, ekološku i klimatsku održivost poljoprivrednih površina te šumskih i ruralnih područja (između ostaloga većom usmjerenošću na agrošumarstvo) , potreba za smanjenjem rasipanja hrane i promicanjem obrazovanja o zdravim prehrambenim navikama, potreba za proizvodnjom zdrave hrane te potreba za smanjenjem administrativnog opterećenja za korisnike povezanog sa zakonodavstvom Unije. U Komunikaciji se također naglašava globalna dimenzija ZPP-a te se navodi obveza Unije da ojača usklađenost politika u interesu održivog razvoja (PCSD).

Amandman 2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1a)

Razvoj trgovinskih sporazuma s jedne strane dovodi do povećanja tržišnog natjecanja među poljoprivrednim proizvođačima na međunarodnoj razini, te im, s druge strane, otvara nove mogućnosti. Kako bi se održalo pošteno tržišno natjecanje i osigurala uzajamnost u međunarodnoj trgovini, Unija bi trebala osigurati da standardi proizvodnje budu u skladu s onima koje je donijela za svoje vlastite proizvođače, posebno u pitanjima okoliša i zdravlja, uz uvjet reciprociteta.

Amandman 3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)

S obzirom na to da bi ZPP trebao odlučnije odgovarati na izazove i mogućnosti koje se pojavljuju na razini Unije, na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te na razini poljoprivrednih gospodarstava, potrebno je racionalizirati upravljanje ZPP-om i poboljšati ostvarivanje ciljeva Unije u okviru ZPP-a te znatno smanjiti administrativno opterećenje. U ZPP-u zasnovanom na ostvarenju ciljeva („model ostvarenja ciljeva”) Unija bi trebala utvrditi osnovne parametre politike, kao što su ciljevi ZPP-a i osnovni zahtjevi, a države članice trebale bi snositi veću odgovornost u pogledu načina na koji ispunjavaju ciljeve i ostvaruju ciljne vrijednosti. Veća supsidijarnost omogućuje da se više uzmu u obzir lokalni uvjeti i potrebe te da se potpora uskladi s potrebama kako bi se povećao njezin doprinos ciljevima Unije.

(2)

S obzirom na to da bi ZPP trebao odlučnije odgovarati na izazove i mogućnosti koje se pojavljuju na razini Unije, na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te na razini poljoprivrednih gospodarstava, potrebno je racionalizirati upravljanje ZPP-om i poboljšati ostvarivanje ciljeva Unije u okviru ZPP-a te znatno smanjiti administrativno opterećenje. U ZPP-u zasnovanom na ostvarenju ciljeva („model ostvarenja ciljeva”) i vodeći računa o cilju osiguravanja održivog prihoda za proizvođače kao prvom prioritetu, Unija bi trebala utvrditi osnovne parametre politike, kao što su ciljevi ZPP-a i osnovni zahtjevi, a države članice trebale bi snositi veću odgovornost u pogledu načina na koji ispunjavaju ciljeve i ostvaruju ciljne vrijednosti. Veća supsidijarnost omogućuje da se više uzmu u obzir lokalni uvjeti i potrebe te da se potpora uskladi s potrebama kako bi se povećao njezin doprinos ciljevima Unije.

Amandman 4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2.a)

Međutim, zbog rasta nestabilnosti cijena i pada prihoda poljoprivrednika, na koje je negativno utjecala sve veća usmjerenost ZPP-a na tržišta, pojavila se potreba uvođenja novih javnih instrumenata regulacije opskrbe kojima se osigurava pravedna raspodjela proizvodnje između zemalja i poljoprivrednika.

Amandman 5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)	Kako bi se osigurala dosljednost ZPP-a, sve intervencije budućeg ZPP-a trebale bi biti dio strateškog plana potpore koji bi uključivao određene sektorske intervencije koje su utvrđene u Uredbi (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(3)

Kako bi se osigurala dosljednost ZPP-a, u okviru svih intervencija budućeg ZPP-a trebala bi se poštovati načela održivog razvoja, rodne ravnopravnosti i temeljnih prava te bi te intervencije trebale bi biti dio strateškog plana potpore koji bi uključivao određene sektorske intervencije koje su utvrđene u Uredbi (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

Amandman 6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3.a)

Amandman 7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)

U Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1308/2013 utvrđene su određene definicije koje se odnose na sektore obuhvaćene područjem primjene te uredbe. Definicije koje se odnose na sektor šećera utvrđene u dijelu II. odjeljku B tog priloga trebalo bi izbrisati jer se više ne primjenjuju. Kako bi se ažurirale definicije koje se odnose na druge sektore navedene u tom prilogu i s obzirom na nove znanstvene spoznaje ili tržišna kretanja Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenom tih definicija. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istovremenu, pravodobnu i odgovarajuću dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću. Stoga bi trebalo izbrisati pojedinačne ovlasti delegirane Komisiji u dijelu II. odjeljku A točki 4. tog priloga kako bi se izmijenila definicija inulinskog sirupa.

(4)

U Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1308/2013 utvrđene su određene definicije koje se odnose na sektore obuhvaćene područjem primjene te uredbe. Definicije koje se odnose na sektor šećera utvrđene u dijelu II. odjeljku B tog priloga trebalo bi izbrisati jer se više ne primjenjuju. Kako bi se ažurirale definicije koje se odnose na druge sektore navedene u tom prilogu i s obzirom na nove znanstvene spoznaje ili tržišna kretanja Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s ažuriranjem tih definicija , ali bez dodavanja novih . Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istovremenu, pravodobnu i odgovarajuću dostavu relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću. Stoga bi trebalo izbrisati pojedinačne ovlasti delegirane Komisiji u dijelu II. odjeljku A točki 4. tog priloga kako bi se izmijenila definicija inulinskog sirupa.

Amandman 8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)

S obzirom na smanjenje stvarne površine zasađene vinovom lozom u nekoliko država članica u razdoblju 2014.–2017. te s obzirom na mogući gubitak proizvodnje koji može uslijediti, pri utvrđivanju površine za odobrenja za novu sadnju iz članka 63. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013, države članice trebale bi moći birati između postojeće osnove i postotka ukupne površine stvarno zasađene vinovom lozom na njihovu državnom području na dan 31. srpnja 2015. uvećane za površinu koja odgovara pravima sadnje na temelju Uredbe (EZ) br. 1234/2007 koji se mogu pretvoriti u odobrenja u predmetnim državama članicama od 1. siječnja 2016.

(8)

Ne dovodeći u pitanje procjenu da bi prebrzo povećanje broja novih nasada vinove loze kako bi se odgovorilo na predviđenu evoluciju međunarodne potražnje moglo srednjoročno ponovno dovesti do pretjerano velikog kapaciteta nabave, potrebno je voditi računa o smanjenju stvarne površine zasađene vinovom lozom u nekoliko država članica u razdoblju 2014.–2017. te s obzirom na mogući gubitak proizvodnje koji može uslijediti, pri utvrđivanju površine za odobrenja za novu sadnju iz članka 63. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013, države članice trebale bi moći birati između postojeće osnove i postotka ukupne površine stvarno zasađene vinovom lozom na njihovu državnom području na dan 31. srpnja 2015. uvećane za površinu koja odgovara pravima sadnje na temelju Uredbe (EZ) br. 1234/2007 koji se mogu pretvoriti u odobrenja u predmetnim državama članicama od 1. siječnja 2016.

Amandman 256

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8.a)

Kako bi se poboljšalo upravljanje tlom u vinogradarstvu, trebalo bi odobriti produljenje odobrenja za ponovnu sadnju s tri na šest godina, kako je to bilo utvrđeno prošlom uredbom o pravima ponovne sadnje. Odgodom primjene odobrenja za ponovnu sadnju moglo bi se pozitivno utjecati na okoliš, budući da bi se tlo tako moglo odmoriti, a bakterije i virusi bi se mogli uklanjati prirodnim procesima umjesto pribjegavanja kemijskim tvarima.

Amandman 9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 8.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8b)

Kako bi se odgovorilo na slučajeve izbjegavanja koji nisu predviđeni ovom Uredbom, državama članicama potrebno je dati odobrenje za donošenje mjera kojima će se sprječavati da podnositelji zahtjeva za odobrenje izbjegavaju kriterije prihvatljivosti i prioritetne kriterije, u slučajevima u kojima njihova djelovanja ne bi već bila obuhvaćena posebnim odredbama o sprječavanju izbjegavanja koje su za određene kriterije prihvatljivosti i prioritetne kriterije utvrđene ovom Uredbom.

Amandman 10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)

Trebalo bi izmijeniti pravila o klasifikaciji sorti vinove loze koju provode države članice kako bi se uključile sorte vinove loze Noah, Othello, Isabelle, Jacquez, Clinton i Herbemont koje su prije bile isključene. Kako bi se osiguralo da proizvodnja vina u Uniji bude otpornija na bolesti te da se upotrebljavaju sorte vinove loze koje su bolje prilagođene promjenjivim klimatskim uvjetima, trebalo bi donijeti odredbe kojima se dozvoljava sadnja sorti Vitis Labrusca i sorti dobivenih križanjem vrste Vitis vinifera, Vitis Labrusca s drugim vrstama iz roda Vitis za proizvodnju vina u Uniji.

Briše se.

Amandman 11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)	Odredbe o certifikatima o sukladnosti i izvješćima analize za uvoz vina trebalo bi primjenjivati uzimajući u obzir međunarodne sporazume sklopljene u skladu s Ugovorom o funkcioniraju Europske unije („UFEU”) .

(11)	Odredbe o certifikatima o sukladnosti i izvješćima analize za uvoz vina trebalo bi primjenjivati uzimajući u obzir međunarodne sporazume sklopljene u skladu s UFEU-om, osiguravajući da su sljedivost i standardi kvalitete u skladu s europskim standardima .

Amandman 12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)

Definiciju oznake izvornosti trebalo bi uskladiti s definicijom iz Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (12) („Sporazum o TRIPS-u”) odobrenog Odlukom Vijeća 94/800/EZ (13) , a posebno s njegovim člankom 22. stavkom 1., tako da naziv označava proizvod kao proizvod podrijetlom iz određene regije ili iz određenog mjesta.

Briše se.

Amandman 13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)

Kako bi se osiguralo dosljedno odlučivanje u pogledu zahtjeva za zaštitu i prigovora podnesenih u prethodnom nacionalnom postupku iz članka 96. Uredbe (EU) br. 1308/2013, Komisiju bi trebalo pravodobno i uredno obavijestiti o pokretanju postupaka pred nacionalnim sudovima ili drugim tijelima u vezi sa zahtjevom za zaštitu koji je država članica proslijedila Komisiji, kako je navedeno u članku 96. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti kako bi se, u tim slučajevima te ako je primjenjivo, suspendiralo ispitivanje zahtjeva do donošenja presude nacionalnog suda ili drugog nacionalnog tijela u pogledu osporavanja ocjene zahtjeva koju je država članica donijela u prethodnom nacionalnom postupku.

(13)

Amandman 14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)	Trebalo bi pojednostavniti i ubrzati registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla na način da se ocjena sukladnosti s pravilima o intelektualnom vlasništvu odvoji od ocjene sukladnosti specifikacija proizvoda sa zahtjevima utvrđenima u tržišnim standardima i pravilima za označivanje.

Briše se.

Amandman 15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14.a)

Trebalo bi olakšati razmjenu najboljih praksi među državama članicama kako bi se države članice koje su pristupile Uniji 2004. potaknulo da pokreću postupke za registraciju oznaka zemljopisnog podrijetla.

Amandman 16

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14.b)

Partnerima u zemljama u razvoju trebalo bi pomoći u razvoju sustava oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka kvalitete. Te bi oznake u konačnici trebale priznati i Unija i njezine države članice.

Amandman 17

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)

Ocjena koju provode nadležna tijela država članica ključan je korak u tom postupku. Države članice imaju znanje, vještine i pristup podacima i činjenicama zahvaljujući kojima su u najboljem položaju da procijene jesu li informacije navedene u zahtjevu točne i istinite. Stoga bi države članice trebale zajamčiti da rezultat te ocjene, koji treba biti vjerno zabilježen u jedinstvenom dokumentu sa sažetkom relevantnih elemenata specifikacije proizvoda, bude pouzdan i točan. Uzimajući u obzir načelo supsidijarnosti, Komisija potom treba pomno pregledati zahtjeve kako bi se osiguralo da nema očitih pogrešaka te da su u obzir uzeti pravo Unije i interesi dionika izvan države članice zahtjeva.

(15)

Amandman 18

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17.a)

Iskustvo stečeno u okviru zaštite oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla u sektoru vina pokazalo je da postupci na snazi za registraciju, izmjenjivanje i ukidanje oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla Unije i trećih zemalja mogu biti složeni, ograničavajući i dugi. Uredbom (EU) br. 1308/2013 stvorene su zakonske rupe poglavito u pogledu postupka koji treba slijediti za podnošenje zahtjeva za izmjenu specifikacija proizvoda. Postupovna pravila u pogledu oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla u sektoru vina nisu u skladu s pravilima koja se primjenjuju na sustave kvalitete u sektoru za poljoprivredne i prehrambene proizvode, jaka alkoholna pića i aromatizirana vina obuhvaćene područjem primjene prava Unije. Zbog toga dolazi do nedosljednosti u pogledu načina na koji se ta kategorija prava intelektualnog vlasništva primjenjuje. Ta bi nedosljednosti trebalo ispraviti s obzirom na pravo na zaštitu intelektualnog vlasništva utvrđeno člankom 17. stavkom 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Ovom bi se Uredbom stoga trebali pojednostavniti, pojasniti, dopuniti i uskladiti predmetni postupci. Postupke bi trebalo u najvećoj mogućoj mjeri oblikovati po uzoru na djelotvorne i provjerene postupke za zaštitu prava intelektualnog vlasništva koji se odnose na poljoprivredne i prehrambene proizvode, kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 1151/2012 i njezinim provedbenim uredbama, pri čemu treba voditi računa o posebnostima sektora vina.

Amandman 19

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17.b)

Oznake zemljopisnog podrijetla neodvojivo su povezane s teritorijem država članica. Nacionalna i lokalna tijela raspolažu najvećom stručnošću i relevantnim činjenicama te su najbolje s njima upoznata. Potrebno je o njima voditi računa u relevantnim postupovnim pravilima istovremeno uzimajući u obzir načelo supsidijarnosti iz članka 5. stavka 3. UEU-a.

Amandman 20

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17.c)

Ocjena koju provode nadležna tijela država članica ključan je korak u tom postupku. Zahvaljujući znanju, vještinama te pristupu podacima i činjenicama kojima raspolažu, države članice su u najboljem položaju da procijene ispunjava li neki zahtjev u pogledu oznake izvornosti ili zemljopisnog podrijetla uvjete za odobrenje zaštite. Stoga bi države članice trebale zajamčiti da rezultat te ocjene, koji treba biti zabilježen u jedinstvenom dokumentu sa sažetkom relevantnih elemenata specifikacije proizvoda, bude pouzdan i točan. Uzimajući u obzir načelo supsidijarnosti, Komisija potom treba pomno pregledati zahtjeve kako bi se osiguralo da nema očitih pogrešaka te da su u obzir uzeti pravo Unije i interesi dionika izvan države članice koja je podnijela zahtjev.

Amandman 21

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17.d)

Proizvođači proizvoda od vinove loze čiji je naziv zaštićen kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla suočeni su s tržištem koje se stalno mijenja i puno je izazova. Potrebni su im postupci koji im omogućuju da se brzo prilagode zahtjevima tržišta, ali ih se zapravo kažnjava duljinom i složenošću trenutačnog postupka izmjene, što sprječava njihovo brzo reagiranje na stanje na tržištu. Proizvođačima proizvoda od vinove loze čiji je naziv zaštićen kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla trebalo bi dopustiti i da uzmu u obzir razvoj znanstvenih i tehničkih spoznaja te promjene u okolišu. Kako bi se za takve proizvođače smanjio broj faza te provelo načelo supsidijarnosti u tom području, odluke o ma koje se ne odnose na ključne elemente specifikacije proizvoda trebale bi se odobravati na razini države članice. Proizvođačima bi trebalo omogućiti da te izmjene primjenjuju odmah nakon završetka nacionalnog postupka. Ne bi trebalo zahtijevati da se zahtjev za odobrenje ponovno ispituje na razini Unije.

Amandman 22

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17.e)

Međutim, kako bi se zaštitili interesi trećih strana koji imaju nastan u državi članici koja nije ona u kojoj se proizvode proizvodi od vinove loze, važno je da odobrenje koje zahtijevaju postupak prigovora na razini Unije i dalje bude odgovornost Komisije. Stoga bi trebalo uvesti novu kategorizaciju: standardne izmjene, koje se primjenjuju odmah nakon što ih odobri država članica jer se za njih ne zahtijeva postupak podnošenja prigovora na razini Unije, te izmjene na razini Unije, koje se primjenjuju tek nakon što ih odobri Komisija nakon završetka postupka podnošenja prigovora na razini Unije.

Amandman 23

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.f (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17.f)

Trebalo bi uvesti privremene izmjene kako bi se omogućilo da se proizvodi od vinove loze sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla stavljaju na tržište pod zaštićenim nazivima u slučaju prirodne katastrofe ili nepovoljnih vremenskih uvjeta ili donošenja sanitarnih ili fitosanitarnih mjera koje privremeno sprječavaju gospodarske subjekte u ispunjavanju uvjeta navedenih u specifikaciji proizvoda. Privremene bi se izmjene, zbog njihove hitnosti, trebale primjenjivati odmah nakon što ih odobri država članica. Popis hitnih razloga za donošenje privremenih izmjena iscrpan je zbog iznimne naravi tih izmjena.

Amandman 24

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.g (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17.g)

Za izmjene na razini Unije trebao bi se primjenjivati postupak kojim je uređeno podnošenje zahtjeva za zaštitu kako bi se osigurali ista učinkovitost i jamstva. Trebalo bi ga primjenjivati mutatis mutandis, pri čemu bi trebalo izostaviti određene faze radi smanjenja administrativnog opterećenja. Trebalo bi utvrditi postupak za standardne i privremene izmjene kako bi se državama članicama omogućilo provođenje odgovarajuće ocjene zahtjeva te zajamčio dosljedan pristup u svim državama članicama. Točnost i iscrpnost ocjene država članica treba bi biti jednaka točnosti i iscrpnosti koja se zahtijeva za ocjene u okviru postupka kojim je uređeno podnošenje zahtjeva za zaštitu.

Amandman 25

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.h (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17.h)

Za standardne i privremene izmjene koje se odnose na zaštićene oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla trećih zemalja trebao bi se primjenjivati pristup predviđen za države članice, a odluku o odobrenju trebalo bi donijeti u skladu sa sustavom koji je na snazi u predmetnoj trećoj zemlji.

Amandman 26

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 17.i (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17.i)

Kako bi se osigurala zaštita legitimnih interesa subjekata te istodobno uzeli u obzir načelo poštenog tržišnog natjecanja i obveza osiguravanja da se potrošačima pruže odgovarajuće informacije, trebalo bi donijeti pravila o privremenom označivanju i prezentiranju proizvoda od vinove loze čiji je naziv predmet zahtjeva za zaštitu kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla.

Amandman 27

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 22.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22.a)

kada se u skladu s delegiranim aktom primjenjuje članak 119. stavak 1. točka (gb) Uredbe (EU) br. 1308/2013 o tome da je na etiketi obvezno navesti popis sastojaka iz vina, taj se potpis ne bi trebao podnositi po serijama.

Amandman 28

Prijedlog uredbe

.Uvodna izjava 23.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23.a)

Kako bi se zajamčila pravna sigurnost održivog razvoja proizvodnje mlijeka u Uniji i uzelo u obzir sužavanje tržišta uslijed povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, potrebno je ažurirati kvantitativna ograničenja Unije u primjeni kako bi se organizacijama proizvođača koje čine proizvođači mliječnih proizvoda ili njihova udruženja omogućilo da kolektivno pregovaraju o uvjetima sklapanja ugovora, uključujući i o cijenama, za dio ili ukupnu proizvodnju sirovog mlijeka svojih članova s mljekarom.

Amandman 29

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23.b)

Kako bi se u obzir uzeli nedavni zakonodavni pomaci utvrđeni Uredbom (EU) 2017/2393 te ukinula određena posebna pravila koja su u odnosu na cijeli sustav postala ograničavajuća, potrebno je precizirati da se organizacije proizvođača koje su osnovali proizvođači mliječnih proizvoda ili njihova udruženja mogu priznati u skladu s člancima 152. i 161. Uredbe (EU) br. 1308/2013 te da bi se posebna pravila u vezi s priznatim međusektorskim organizacijama u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda koja se odnose na njihovo priznavanje te pravila za povlačenje tog priznavanja trebala izbrisati.

Amandman 30

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23.c)

Trebalo bi kodificirati pravila o priznavanju transnacionalnih organizacija proizvođača, transnacionalnih udruženja organizacija proizvođača i transnacionalnih sektorskih organizacija te pravila kojima se objašnjava odgovornost država članica uključenih u to. Kako bi se zajamčilo poštovanje slobode poslovnog nastana te istovremeno uzele u obzir poteškoće s kojima se takve organizacije suočavaju u nastojanjima da ih se prizna u državi članici u kojoj imaju znatan broj svojih članova ili u kojoj imaju znatan obujam ili vrijednost utržive proizvodnje ili u slučaju poteškoća međusektorskih organizacija da ih država članica u kojoj imaju poslovni nastan prizna, prikladno je odgovornost za priznavanje takvih organizacija i udruženja dodijeliti Europskoj komisiji te utvrditi pravila za međusobno pružanje potrebne administrativne pomoći između država članica i Komisije kako bi Komisija mogla utvrditi ispunjava li organizacija ili udruženje uvjete za priznavanje te kako bi mogla rješavati slučajeve neusklađenosti.

Amandman 31

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23.d)

Kako bi se poljoprivrednim proizvođačima omogućilo da se suoče sa sve većom koncentracijom ostalih karika u vrijednosnom lancu poljoprivredne opskrbe, udruženjima organizacija proizvođača trebalo bi omogućiti da sudjeluju u osnivanju udruženja organizacija proizvođača. Slično, kako bi se ispunili isti ciljevi, međusektorskim organizacijama trebalo bi omogućiti osnivanje međusektorskih organizacija.

Amandman 32

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23.e)

S obzirom na važnost zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla u europskoj poljoprivrednoj proizvodnji, i s obzirom na uspjeh uvođenja pravila o upravljanju opskrbom sirom i suhom šunkom s oznakom kvalitete kojom se jamči dodana vrijednost i čuva kvaliteta tih proizvoda, koristi tih pravila trebalo bi proširiti na sve poljoprivredne proizvode s oznakom kvalitete. Stoga bi države članice trebale moći primjenjivati ta pravila u svrhu reguliranja opće ponude kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih u definiranom zemljopisnom području na zahtjev međusektorske organizacije, organizacije proizvođača ili skupine kako je to definirao u Uredbi (EU) br. 1151/2012, pod uvjetom da većina proizvođača tog proizvoda i, prema potrebi, poljoprivrednih proizvođača u dotičnom zemljopisnom području, podržavaju ta pravila.

Amandman 33

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.f (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23.f)

Kako bi se potaknuo bolji prijenos tržišnih signala i osnažila veza između cijena proizvođača i dodane vrijednosti duž cijelog lanca opskrbe, potrebno je proširiti mehanizme za podjelu vrijednosti među poljoprivrednicima, uključujući udruženja poljoprivrednika, s njihovim prvim kupcima na ostatak onih sektora proizvoda s oznakom kvalitete priznatom europskim i nacionalnim pravom. Poljoprivrednici, uključujući udruženja poljoprivrednika, trebali bi se moći dogovarati o klauzulama o podjeli vrijednosti, uključujući tržišne dobitke i gubitke, sa subjektima koji djeluju u različitim stadijima proizvodnje, prerade i stavljanja na tržište.

Amandman 34

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 23.g (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23.g)

Kako bi se zajamčilo učinkovito korištenje svih vrsta klauzula o podjeli vrijednosti, potrebno je precizirati da bi se takve klauzule mogle temeljiti, prije svega, na gospodarskim pokazateljima koji se odnose na relevantne troškove proizvodnje i stavljanja na tržište te njihova razvoja, cijenama poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zabilježenih na dotičnom tržištu ili tržištima te kretanjima tih cijena ili na količinama, sastavu, kvaliteti, sljedivosti ili, prema potrebi, sukladnosti sa specifikacijama proizvoda.

Amandman 35

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 27.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(27.a)

Kako bi se ispunio cilj doprinošenja stabilnosti poljoprivrednih tržišta, potrebno je osnažiti instrumente kojima se vodi računa o transparentnosti poljoprivrednih tržišta. S obzirom na to da se iskustvo raznih europskih sektorskih opservatorija poljoprivrednih tržišta pokazalo pozitivno u pogledu informiranja gospodarskih subjekata i javnih tijela u vezi s njihovim donošenjem odluka i u pogledu olakšavanja promatranja i bilježenja kretanja na tržištima, trebalo bi osnovati europski opservatorij za tržišta poljoprivrednih proizvoda te uspostaviti sustav obavješćivanja za slanje informacija potrebnih za njegov rad.

Amandman 36

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 27.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(27.b)

Kako bi se tijelima i institucijama Unije pomoglo da donesu dobro utemeljene odluke te kako bi se poboljšala učinkovitost mjera za sprečavanje tržišnih smetnji i upravljanje njima, potrebno je predvidjeti uspostavu mehanizma za rano upozoravanje u skladu s kojim bi Europski opservatorij poljoprivrednih tržišta slao obavijesti Europskom parlamentu, Vijeću i Europskoj komisiji o prijetnjama od smetnji na tržištu i, po potrebi, davao preporuke o mjerama koje je potrebno donijeti. Komisija bi onda, kao jedina koja raspolaže ovlastima inicijative u tom području, na raspolaganju imala 30 dana da Europskom parlamentu i Vijeću iznese adekvatne mjere za suočavanje s tim tržišnim smetnjama ili da opravda njihov izostanak.

Amandman 37

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 29.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(29)

S obzirom na stavljanje izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (17) Uredbom (EU)…/… ( Uredba o strateškom planu u okviru ZPP-a ), odredbe o provjerama i kaznama u vezi s tržišnim standardima i zaštićenim oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnim izrazima trebalo bi ugraditi u Uredbu (EU) br. 1308/2013.

(29)

S obzirom na stavljanje izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (17) Uredbom (EU)…/… ( Horizontalna uredba ), odredbe o provjerama i kaznama u vezi s tržišnim standardima i zaštićenim oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnim izrazima trebalo bi ugraditi u Uredbu (EU) br. 1308/2013 te vodeći računa o njihovoj učinkovitosti precizirati da se te provjere mogu sastojati od dokumentacijskih provjera i provjera na licu mjesta koje su potrebne samo ako specifikacija proizvoda sadrži zahtjeve koji se ne mogu sigurno provjeriti pregledom dokumentacije .

Amandman 38

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 30.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(30.a)

Kako bi se i dalje pružila potpora sektoru šećera u njegovu razvoju i prijelazu nakon ukidanja sustava kvota, potrebno je precizirati da se obavijestima o tržišnim cijenama također obuhvaća etanol, odobrava uporaba mehanizama mirenja i posredovanja kao alternative arbitraži te kodificira klauzula o podjeli vrijednosti u ovoj Uredbi.

Amandman 39

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 33.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(33.a)

Trebalo bi osigurati pravne mehanizme kako bi se zajamčilo da su proizvodi koji nose neobveznu oznaku kvalitete „planinski proizvod” prisutni na tržištu druge zemlje samo ako se njima ne krše uvjeti za korištenje tog naziva kvalitete u toj zemlji, ako takvi uvjeti postoje.

Amandman 40

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 34.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(34.a)

Popis proizvoda koji se mogu zaštititi kao ZOI ili ZOZP trebalo bi proširiti dodavanjem proizvoda koje potrošači iz Europske unije sve više traže, kao što je pčelinji vosak, koji se sve više koristi u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji.

Amandman 41

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 35.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(35)	Trebalo bi ažurirati iznose financijskih sredstava dostupnih za financiranje mjera na temelju uredbi (EU) br. 228/2013 (20) i (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (21).

(35)	Trebalo bi zadržati iznose financijskih sredstava dostupnih za financiranje mjera na temelju uredbi (EU) br. 228/2013 (20) i (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (21).

Amandman 42

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 35.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(35.a)

Međustrukovne organizacije priznate u skladu s člankom 157. Uredbe (EU) br. 1308/2013 neizostavni su subjekti za razvoj diversificiranih poljoprivrednih sektora u najudaljenijim regijama, posebice u stočarskom sektoru. Zbog svoje ograničene veličine i izoliranosti, lokalna tržišta najudaljenijih regija posebno su izložena varijacijama cijena povezanim s uvoznim tokovima iz ostatka Unije ili iz trećih zemalja. Te međustrukovne organizacije okupljaju sve subjekte, od početka do kraja lanca, koji djeluju na tržištu, te u tom kontekstu uspostavljaju kolektivne mjere koje omogućuju održavanje lokalnih proizvoda na tržištu, posebno putem mjera prikupljanja podataka ili širenja informacija. U tu svrhu, neovisno o člancima 28., 29. i 110. UFEU-a i ne dovodeći u pitanje članke 164. i 165. Uredbe (EU) br. 1308/2013, prikladno je dozvoliti da u okviru produženih međustrukovnih sporazuma, predmetna država članica može, nakon savjetovanja s relevantnim subjektima, tim mjerama podvrgnuti pojedinačne subjekte ili skupine subjekata koji nisu članovi organizacije i koji djeluju na lokalnom tržištu, neovisno o njihovu podrijetlu, uključujući slučajeve u kojima se prihodima od tih pristojbi financiraju mjere za održavanje jedino lokalne proizvodnje ili u kojima se pristojbe ubiru na različitoj razini trgovine.

Amandman 43

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka - 1. (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Uvodna izjava 25.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(-1)

Umeće se sljedeća uvodna izjava:

„(25.a)

Potporom koja se u okviru programa u školama dodjeljuje za distribuciju proizvoda trebalo bi promicati kratke lance opskrbe proizvodima kad je to moguće.”

Amandman 44

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka - 1.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Uvodna izjava 127.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(-1.a)

Umeće se sljedeća uvodna izjava:

„(127.a)

Pisanim ugovorima u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, koji mogu biti obvezni u nekim državama članicama ili koje proizvođači, organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača u svakom slučaju imaju pravo tražiti, treba se među ostalim odrediti cijena isporuke, koja bi u najboljem slučaju trebala pokrivati troškove proizvodnje i koja se može računati na temelju pristupačnih i razumljivih pokazatelja troškova proizvodnje i tržišnih troškova koje države članice mogu odrediti u skladu s objektivnim kriterijima i na temelju istraživanja o proizvodnji i prehrambenom lancu.”

Amandman 45

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka - 1.b (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Uvodna izjava 139.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(-1.b)

Umeće se sljedeća uvodna izjava:

„(139.a)

Pisanim ugovorima, koji mogu biti obvezni u nekim državama članicama ili koje proizvođači, organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača u svakom slučaju imaju pravo tražiti, treba se među ostalim odrediti cijena isporuke, koja bi u najboljem slučaju trebala pokrivati troškove proizvodnje i koja se može računati na temelju pristupačnih i razumljivih pokazatelja troškova proizvodnje i tržišnih troškova koje države članice mogu odrediti u skladu s objektivnim kriterijima i na temelju istraživanja o proizvodnji i prehrambenom lancu.”

Amandman 46

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka - 1.c (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 1.

Tekst na snazi

Izmjena

(-1.c)

Članak 1. mijenja se i glasi:

Članak 1.

„Članak 1.

Područje primjene

1. Ovom Uredbom uspostavlja se zajednička organizacija tržištâ poljoprivrednih proizvoda, što podrazumijeva sve proizvode navedene u Prilogu I. Ugovorima, uz izuzetak proizvoda ribarstva i akvakulture kako su definirani u zakonodavnim aktima Unije o zajedničkoj organizaciji tržištâ proizvoda ribarstva i akvakulture. Ovom Uredbom definiraju se javni standardi, pravila o transparentnosti tržišta i alati za upravljanje krizama koji će tijelima javne vlasti, a posebno Komisiji, omogućiti da osiguraju nadzor i regulaciju poljoprivrednih tržišta te upravljanje njima.

2. Poljoprivredni proizvodi definirani u stavku 1. dijele se na sljedeće sektore, kao što je navedeno u odgovarajućim dijelovima Priloga I.:

(a)	žitarice, dio I.;

(a)	žitarice, dio I.;

(b)	riža, dio II.;

(b)	riža, dio II.;

(c)	šećer, dio III.;

(c)	šećer, šećerna repa i šećerna trska, dio III.;

(d)	osušena krma, dio IV.;

(d)	osušena krma, dio IV.;

(e)	sjeme, dio V.;

(e)	sjeme, dio V.;

(f)	hmelj, dio VI.;

(f)	hmelj, dio VI.;

(g)	maslinovo ulje i stolne masline, dio VII.;

(g)	maslinovo ulje i stolne masline, dio VII.;

(h)	lan i konoplja, dio VIII.;

(h)	lan i konoplja, dio VIII.;

(i)	voće i povrće, dio IX.;

(i)	voće i povrće, dio IX.;

(j)	prerađeni proizvodi od voća i povrća, dio X.;

(j)	prerađeni proizvodi od voća i povrća, dio X.;

(k)	banane, dio XI.;

(k)	banane, dio XI.;

(l)	vino, dio XII.;

(l)	vino, dio XII.;

(m)	živo drveće i druge biljke, lukovice, korijenje i slično, rezano cvijeće i ukrasno lišće, dio XIII.;

(m)	živo drveće i druge biljke, lukovice, korijenje i slično, rezano cvijeće i ukrasno lišće, dio XIII.;

(n)	duhan, dio XIV.;

(n)	duhan, dio XIV.;

(o)	govedina i teletina, dio XV.;

(o)	govedina i teletina, dio XV.;

(p)	mlijeko i mliječni proizvodi, dio XVI.;

(p)	mlijeko i mliječni proizvodi, dio XVI.;

(q)	svinjetina, dio XVII.;

(q)	svinjetina, dio XVII.;

(r)	ovčetina i kozletina, dio XVIII.;

(r)	ovčetina i kozletina, dio XVIII.;

(s)	jaja, dio XIX.;

(s)	jaja, dio XIX.;

(t)	meso peradi, dio XX.;

(t)	meso peradi, dio XX.;

(u)	etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, dio XXI.;

(u)	etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, dio XXI.;

(v)	pčelarski proizvodi, dio XXII.;

(v)	pčelarski proizvodi, dio XXII.;

(w)	dudov svilac, dio XXIII.,

(w)	dudov svilac, dio XXIII.,

(x)	drugi proizvodi, dio XXIV.

(x)	drugi proizvodi, dio XXIV.”

Amandman 47

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka - 1.d (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(-1d)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 1.a

Posebni ciljevi

Ne dovodeći u pitanje primjenu općih i posebnih ciljeva definiranih u člancima 5. i 6. Uredbe (EU) [Strateški planovi u okviru ZPP-a] i u skladu s člankom 39. UFEU-a, zajednička organizacija tržišta poljoprivrednih proizvoda iz članka 1. doprinosi ispunjavanju sljedećih ciljeva:

(a)	sudjelovanja u doprinošenju stabilnosti poljoprivrednih tržišta i jačanju njihove transparentnosti;

(b)	promicanju dobrog funkcioniranja lanca poljoprivredno-prehrambene opskrbe i jamčenju pravednih prihoda za poljoprivredne proizvođače;

(c)	poboljšanju položaja proizvođača unutar lanca vrijednosti i promicanju koncentracije poljoprivredne opskrbe;

(d)	poboljšanju gospodarskih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda i jačanju kvalitete europske poljoprivredne proizvodnje.”

Amandman 48

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka - 1.e (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 2.

Tekst na snazi

Izmjena

(-1e)

Članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 2.

„Članak 2.

Opće odredbe o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP)

Uredba (EU) br. 1306/2013 i odredbe donesene u skladu s njom primjenjuju se na mjere navedene u ovoj Uredbi.

Uredba (EU) […/…] [Horizontalna uredba] i odredbe donesene u skladu s njom primjenjuju se na mjere navedene u ovoj Uredbi.”

Amandman 49

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 3. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 227. kojima se izmjenjuju definicije koje se odnose na sektore utvrđene u Prilogu II. u mjeri potrebnoj za ažuriranje definicija s obzirom na kretanja na tržištu .	Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 227. kojima se radi ažuriranja, s obzirom na kretanja na tržištu, izmjenjuju definicije koje se odnose na sektore utvrđene u Prilogu II. , a da se pritom ne stvaraju nove definicije .

Amandman 50

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)	članak 6. briše se;

Briše se.

Amandman 51

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 6.

Tekst na snazi

Izmjena

(3.a)

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 6.

„Članak 6.

Tržišne godine

Utvrđuju se sljedeće tržišne godine:

(a)	od 1. siječnja do 31. prosinca određene godine za sektore voća i povrća, prerađenog voća i povrća i banana;

(a)	od 1. siječnja do 31. prosinca određene godine za sektore voća i povrća, prerađenog voća i povrća i banana;

(b)	od 1. travnja do 31. ožujka sljedeće godine za sektor osušene krme i sektor dudovog svilca;

(b)	od 1. travnja do 31. ožujka sljedeće godine za sektor osušene krme i sektor dudovog svilca;

(c)	od 1. srpnja do 30. lipnja sljedeće godine za:

(c)	od 1. srpnja do 30. lipnja sljedeće godine za:

i.	sektor žitarica;

i.	sektor žitarica;

ii.	sektor sjemena;

ii.	sektor sjemena;

iii.	sektor maslinovog ulja i stolnih maslina ;

iii.	sektor lana i konoplje;

iv.	sektor lana i konoplje ;

iv.	sektor mlijeka i mliječnih proizvoda;

v.	sektor mlijeka i mliječnih proizvoda;

(d)	od 1. kolovoza do 31. srpnja sljedeće godine za sektor vina;

(d)	od 1. kolovoza do 31. srpnja sljedeće godine za sektor vina;

(e)	od 1. rujna do 31. kolovoza sljedeće godine za sektor riže;

(e)	od 1. rujna do 31. kolovoza sljedeće godine za sektore riže i stolnih maslina ;

(f)	od 1. listopada do 30. rujna sljedeće godine za sektor šećera.

(f)	od 1. listopada do 30. rujna sljedeće godine za sektore šećera i maslinovog ulja .”

Amandman 52

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.b (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 11.

Tekst na snazi

Izmjena

(3.b)

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 11.

„Članak 11.

Proizvodi koji su prihvatljivi za javnu intervenciju

Javna intervencija primjenjuje se na sljedeće proizvode u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom odjeljku te u skladu sa svim dodatnim zahtjevima i uvjetima koje može odrediti Komisija putem delegiranih akata u skladu s člankom 19. i provedbenih akata u skladu s člankom 20.:

(a)	običnu pšenicu, tvrdu (durum) pšenicu, ječam i kukuruz;

(a)	običnu pšenicu, tvrdu (durum) pšenicu, ječam i kukuruz;

(b)	neoljuštenu rižu;

(b)	neoljuštenu rižu;

(c)	svježe ili rashlađeno meso iz sektora govedine i teletine, obuhvaćeno tarifnim oznakama KN od 0201 10 00 i 0201 20 20 do 0201 20 50;

(c)	svježe ili rashlađeno meso iz sektora govedine i teletine, obuhvaćeno tarifnim oznakama KN od 0201 10 00 i 0201 20 20 do 0201 20 50;

(d)	maslac proizveden izravno i isključivo od pasteriziranog vrhnja, dobivenog izravno i isključivo od kravljeg mlijeka, u odobrenom poduzeću u Uniji, s masenim udjelom masti od najmanje 82 % i s masenim udjelom vode od najviše 16 %;

(d)	maslac proizveden izravno i isključivo od pasteriziranog vrhnja, dobivenog izravno i isključivo od kravljeg mlijeka, u odobrenom poduzeću u Uniji, s masenim udjelom masti od najmanje 82 % i s masenim udjelom vode od najviše 16 %;

(e)	obrano mlijeko u prahu najveće kvalitete, dobiveno od kravljeg mlijeka u odobrenom poduzeću u Uniji, postupkom raspršivanja, koje sadrži najmanje 34,0 % masenog udjela bjelančevina u bezmasnom suhom ekstraktu.

(e)	obrano mlijeko u prahu najveće kvalitete, dobiveno od kravljeg mlijeka u odobrenom poduzeću u Uniji, postupkom raspršivanja, koje sadrži najmanje 34,0 % masenog udjela bjelančevina u bezmasnom suhom ekstraktu;

(ea)	bijeli šećer;

(eb)	ovčje meso obuhvaćeno tarifnom oznakom KN 0104 10 30 ili 0204;

(ec)	svinjsko meso, svježe, rashlađeno ili zamrznuto, obuhvaćeno oznakom KN 0203;

(ed)	pileće meso, svježe, rashlađeno ili zamrznuto, obuhvaćeno oznakom KN 0207.”

Amandman 53

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.c (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 12.

Tekst na snazi

Izmjena

(3.c)

Članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 12.

„Članak 12.

Razdoblja javnih intervencija

Javna intervencija na raspolaganju je za:

Javna intervencija na raspolaganju je za proizvode iz članka 11.”

(a)	običnu pšenicu, tvrdu (durum) pšenicu, ječam i kukuruz, od 1. studenog do 31. svibnja;

(b)	neoljuštenu rižu, od 1. travnja do 31. srpnja;

(c)	govedinu i teletinu, tijekom godine;

(d)	maslac i obrano mlijeko u prahu, od 1. ožujka do 30. rujna.

Amandman 54

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.d (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 13.

Tekst na snazi

Izmjena

(3.d)

Članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 13.

„Članak 13.

Početak i završetak javne intervencije

1. Tijekom razdoblja navedenih u članku 12. javna intervencija:

(a)	započinje za običnu pšenicu, maslac i obrano mlijeko u prahu;

(a)	započinje za maslac i obrano mlijeko u prahu;

(b)	može je započeti Komisija putem provedbenih akata za tvrdu (durum) pšenicu, ječam, kukuruz i neoljuštenu rižu (uključujući posebne sorte ili vrste neoljuštene riže) ako to zahtijeva stanje na tržištu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.;

(b)

može je započeti Komisija putem provedbenih akata za običnu pšenicu, tvrdu (durum) pšenicu, ječam, kukuruz i neoljuštenu rižu (uključujući posebne sorte ili vrste neoljuštene riže) , bijeli šećer, ovčje meso, svinjsko meso ili piletinu ako to zahtijeva stanje na tržištu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.;

(c)

može je započeti Komisija za sektor govedine i teletine putem drugih provedbenih akata donesenih bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. ako je tijekom reprezentativnog razdoblja određenog u skladu s člankom 20. stavkom 1. točkom (c) prosječna tržišna cijena u državi članici ili u regiji države članice zabilježena na temelju ljestvice Unije za klasiranje trupova goveda iz Priloga IV. točke A niža od 85 % referentnog praga utvrđenog u članku 7. stavku 1. točki (d).

(c)

2. Komisija može putem donijeti provedbene akte kojima se zatvara javna intervencija za sektor govedine i teletine ako tijekom reprezentativnog razdoblja određenog u skladu s člankom 20. stavkom prvim točkom (c) uvjeti predviđeni stavkom 1. točkom (c) ovoga članka više nisu ispunjeni. Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.

Amandman 55

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.e (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 14.

Tekst na snazi

Izmjena

(3.e)

Članak 14. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 14.

Otkup po fiksnoj cijeni ili putem natječaja

Ako je javna intervencija pokrenuta u skladu s člankom 13. stavkom 1. točkom (a) , Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a poduzima mjere utvrđivanja otkupnih cijena za proizvode iz članka 11. te, kad je primjenjivo, mjere količinskih ograničenja u slučaju otkupa po fiksnoj cijeni.

„Ako je javna intervencija pokrenuta u skladu s člankom 13. stavkom 1., Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a donosi uvjete u vezi s utvrđivanjem otkupnih cijena za proizvode iz članka 11.”

Amandman 56

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.f (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 15. – stavak 1.

Tekst na snazi

Izmjena

(3.f)

U članku 15. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

1. Cijena javne intervencije znači:

„1. najviša cijena po kojoj se proizvodi prihvatljivi za javnu intervenciju mogu otkupiti ako se otkup provodi preko natječaja.”

(a)	cijena po kojoj se proizvodi otkupljuju u okviru javne intervencije ako se otkup provodi po fiksnoj cijeni; ili

(b)	najviša cijena po kojoj se proizvodi prihvatljivi za javnu intervenciju mogu otkupiti ako se otkup provodi preko natječaja.

Amandman 57

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.g (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 15. – stavak 2.

Tekst na snazi

Izmjena

(3.g)

U članku 15. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

2. Mjere za utvrđivanje razine cijene javne intervencije, uključujući iznose povećanja i smanjenja, poduzima Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a.

„2. Uvjeti za utvrđivanje razine cijene javne intervencije, uključujući iznose povećanja i smanjenja, poduzima Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a.”

Amandman 266

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.h (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 15. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3.h)

u članku 15. dodaje se sljedeći stavak:

„2a. Pri utvrđivanju razine cijene javne intervencije Vijeće primjenjuje objektivne i transparentne kriterije koji su u skladu s ciljem osiguravanja primjerenog životnog standarda poljoprivrednika, u skladu s člankom 39. UFEU-a.”

Amandman 232

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.i (nova)

Izmjena Uredbe (EU) br. 1308/2013

Članak 16.

Tekst na snazi

Izmjena

(3.i)

članak 16. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 16.

„Članak 16.

Opća načela o prodaji iz javne intervencije

1. Prodaja proizvoda otkupljenih u okviru javne intervencije odvija se tako da se:

a)	spriječi bilo kakav poremećaj na tržištu,

(a)	spriječi bilo kakav poremećaj na tržištu,

b)	osigura jednak pristup proizvodima i jednako postupanje prema kupcima te

(b)	osigura jednak pristup proizvodima i jednako postupanje prema kupcima te

c)	postigne usklađenost s obvezama koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om.

(c)	postigne usklađenost s obvezama koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om.

2. Proizvodi otkupljeni u okviru javne intervencije mogu se prodati tako da ih se stavi na raspolaganje za program distribucije hrane najugroženijim osobama u Uniji, kako je navedeno u relevantnim pravnim aktima Unije. U takvim slučajevima obračunska vrijednost tih proizvoda mora biti na razini odgovarajuće fiksne cijene javne intervencije iz članka 14. stavka 2. ove Uredbe.

2a. Države članice izvješćuju Komisiju o identitetu poduzeća koja su koristila javnu intervenciju, kao i o identitetu kupaca javnih interventnih zaliha.

3. Komisija svake godine objavljuje pojedinosti o uvjetima pod kojima su proizvodi otkupljeni u okviru javne intervencije prodani prethodne godine.

3. Komisija svake godine objavljuje pojedinosti o uvjetima pod kojima su proizvodi otkupljeni u okviru javne intervencije otkupljeni, ako je primjenjivo, i prodani prethodne godine. Te pojedinosti obuhvaćaju identitet poduzeća, relevantne količine te kupovne i prodajne cijene.”

Amandman 59

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.j (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 17. – stavak 1. – točka b

Tekst na snazi

Izmjena

(3.j)

U prvom stavku članku 17. točka (b) mijenja se kako slijedi:

(b)	maslinovo ulje;

„(b)	maslinovo ulje i stolne masline ;”

Amandman 60

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.k (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 17. – točka 1. – podtočka ia (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3.k)

U članku 17. prvom stavku dodaje se sljedeća točka:

„(ia)

riža.”

Amandman 257

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka ba (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 23. – stavak 3.

Tekst na snazi

Izmjena

(ba)	U članku 23. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

3. Države članice koje žele sudjelovati u programu potpore uspostavljenom na temelju stavka 1. („program u školama”) i koje su zatražile odgovarajuću potporu Unije daju prednost , uzimajući u obzir nacionalne okolnosti, distribuciji proizvoda iz jedne ili obiju sljedećih skupina:

„3. Države članice koje žele sudjelovati u programu potpore uspostavljenom na temelju stavka 1. („program u školama”) i koje su zatražile odgovarajuću potporu Unije osiguravaju , uzimajući u obzir nacionalne okolnosti, distribuciju proizvoda iz jedne ili obiju sljedećih skupina:

(a)	voće i povrće te svježi proizvodi iz sektora banana;

(a)	za voće i povrće:

(b)	konzumno mlijeko i konzumno mlijeko bez laktoze.

i.	prvenstveno voće i povrće te svježi proizvodi iz sektora banana;

ii.	produits de fruits et légumes transformés;

(b)	za mlijeko i mliječne proizvode:

i.	konzumno mlijeko i konzumno mlijeko bez laktoze.

ii.	sir, skuta, jogurt i drugi fermentirani ili zakiseljeni mliječni proizvodi bez dodanih aroma, voća, orašastih plodova ili kakaa. ”

Amandman 258

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka bb (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 23. – stavak 4.

Tekst na snazi

Izmjena

(bb)	u članku 23. briše se stavak 4.

4. Neovisno o stavku 3., kako bi promicale potrošnju određenih proizvoda i/ili odgovorile na posebne prehrambene potrebe djece na svojem državnom području, države članice mogu predvidjeti distribuciju proizvoda iz jedne ili obje od sljedećih skupina:

(a)	prerađeni proizvodi od voća i povrća, dodatno uz proizvode iz stavka 3. točke (a);

(b)	sir, skuta, jogurt i drugi fermentirani ili zakiseljeni mliječni proizvodi bez dodanih aroma, voća, orašastih plodova ili kakaa, dodatno uz proizvode iz stavka 3. točke (b).

Amandman 259

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka bc (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 23. – stavak 8.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(bc)

u članku 23. dodaje se sljedeći stavak:

„8a. U slučajevima kad to odobravaju njihova nacionalna tijela nadležna za pitanja zdravlja i prehrane, države članice u svojim nacionalnim strategijama mogu predvidjeti distribuciju proizvoda iz stavaka 3. i 5. ovog članka u školama u isto vrijeme kad se distribuiraju uobičajeni školski obroci.”

Amandman 260/rev

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka bd (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 23. – stavak 11.

Tekst na snazi

Izmjena

(bd)	U članku 23. stavak 11. zamjenjuje se sljedećim:

11. Države članice odabiru proizvode koje će distribuirati ili uključiti u prateće obrazovne mjere na temelju objektivnih kriterija koji uključuju jedan ili više sljedećih aspekata: zdravstvene i okolišne aspekte, sezonalnost, raznolikost ili dostupnost lokalnih ili regionalnih proizvoda, dajući prednost, koliko je to moguće, proizvodima podrijetlom iz Unije. Države članice mogu poticati osobito lokalnu ili regionalnu kupnju, ekološke proizvode, kratke lance opskrbe ili koristi za okoliš te, prema potrebi, proizvode priznate prema sustavima kvalitete uspostavljenima Uredbom (EU) br. 1151/2012.

„11. Države članice odabiru proizvode koje će distribuirati ili uključiti u prateće obrazovne mjere na temelju objektivnih kriterija koji uključuju jedan ili više sljedećih aspekata: zdravstvene i okolišne aspekte, sezonalnost, raznolikost ili dostupnost lokalnih ili regionalnih proizvoda, dajući prednost, koliko je to moguće, proizvodima podrijetlom iz Unije. Države članice mogu poticati osobito lokalnu ili regionalnu kupnju, ekološke proizvode, kratke lance opskrbe ili koristi za okoliš , uključujući održivu ambalažu te, prema potrebi, proizvode priznate prema sustavima kvalitete uspostavljenima Uredbom (EU) br. 1151/2012.

Države članice u svojim strategijama mogu razmotriti davanje prednosti aspektima održivosti i pravedne trgovine.

Države članice u svojim strategijama mogu razmotriti davanje prednosti aspektima održivosti i pravedne trgovine.”

Amandman 61

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka c – podtočka ii.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 23.a – stavak 2. – podstavak 3. – zadnja rečenica

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ii)	u stavku 2. trećem podstavku briše se zadnja rečenica;

Briše se.

Amandman 62

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka c – podtočka iii. – uvodni dio

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 23.a – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(iii)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

(iii)

u stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

Amandman 63

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 61.

Tekst na snazi

Izmjena

(4.a)

Članak 61. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 61.

„Članak 61.

Trajanje

Program odobrenja nasada vinove loze utvrđenih u ovom Poglavlju primjenjuju se od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2030 ., a Komisija provodi srednjoročni pregled kako bi ocijenila funkcioniranje programa te, prema potrebi, sastavlja prijedloge.

Program odobrenja nasada vinove loze utvrđenih u ovom Poglavlju primjenjuju se od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2050 ., a Komisija provodi pregled svakih deset godina, a prvi put 1. siječnja 2023. kako bi ocijenila funkcioniranje programa te, prema potrebi, sastavlja prijedloge za poboljšanje njegove učinkovitosti .”

Amandman 261

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.b (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 62. – stavak 3.

Tekst na snazi

Izmjena

4b.	U članku 62. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

3. Odobrenja iz stavka 1. važeća su tri godine od datuma njihove dodjele. Proizvođač koji nije iskoristio dodijeljeno odobrenje tijekom perioda valjanosti tog odobrenja podliježe upravnim sankcijama kako je predviđeno u članku 89. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

„3. Odobrenja iz stavka 1. važeća su tri godine od datuma njihove dodjele. Proizvođač koji nije iskoristio dodijeljeno odobrenje tijekom perioda valjanosti tog odobrenja podliježe upravnim sankcijama kako je predviđeno u članku 89. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1306/2013. Međutim, države članice mogu odlučiti da su odobrenja iz članka 66. stavka 1. ove Uredbe važeća šest godina od datuma njihove dodjele. ”

Amandman 64

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.c (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 62. – stavak 4.

Tekst na snazi

Izmjena

(4.c)

Članak 62. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

4. Ovo se poglavlje ne primjenjuje na sadnju ili ponovnu sadnju područja u eksperimentalne svrhe ili na proizvodnju plemki ili na područja čiji su vinski proizvodi ili proizvodi vinove loze namijenjeni isključivo konzumaciji u kućanstvu proizvođača vina ili na područja koja je potrebno nanovo zasaditi zbog obvezujućih kupnji od javnog interesa donesenih u skladu s nacionalnim pravom.

„4. Ovo se poglavlje ne primjenjuje na sadnju ili ponovnu sadnju područja u eksperimentalne svrhe ili na proizvodnju plemki , na sadnju ili ponovnu sadnju područja koja su namijenjena samo proizvodnji soka od grožđa, ili na područja čiji su vinski proizvodi ili proizvodi vinove loze namijenjeni isključivo konzumaciji u kućanstvu proizvođača vina ili na područja koja je potrebno nanovo zasaditi zbog obvezujućih kupnji od javnog interesa donesenih u skladu s nacionalnim pravom.”

Amandman 65

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 63. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)	u članku 63. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

Briše se.

„1. Države članice dužne su svake godine dodijeliti odobrenja za novu sadnju za:

(a)	1 % od ukupnog područja stvarno zasađenog vinovom lozom na njihovu državnom području, kako je izmjereno 31. srpnja prethodne godine; ili

(b)

1 % od površine koju čini područje stvarno zasađeno vinovom lozom na njihovu državnom području, kako je izmjereno 31. srpnja 2015., i područje obuhvaćeno pravima sadnje koja su dodijeljena proizvođačima na njihovu državnom području u skladu s člankom 85.h, 85.i ili 85.k Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i dostupna su za pretvaranje u odobrenja 1. siječnja 2016., kako je navedeno u članku 68. ove Uredbe.”; ”

Amandman 66

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 63.

Tekst na snazi

Izmjena

(5.a)

Članak 63. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 63.

„Članak 63.

Sigurnosni mehanizam za novu sadnju

1. Države članice dužne su svake godine dodijeliti odobrenja za novu sadnju u omjeru od 1 % od ukupnog područja zasađenog vinovom lozom na njihovom državnom području izmjerenom 31. srpnja prethodne godine.

1. Države članice dužne su svake godine dodijeliti odobrenja za novu sadnju za:

(a)	1 % od ukupnog područja stvarno zasađenog vinovom lozom na njihovu državnom području, kako je izmjereno 31. srpnja prethodne godine; ili

(b)

2. Države članice mogu:

(a)	na nacionalnoj razini primijeniti niži postotak od postotka određenog u stavku 1.;

(a)	na nacionalnoj razini primijeniti niži postotak od postotka određenog u stavku 1.,

(b)	ograničiti izdavanje odobrenja na regionalnoj razini za određena područja koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenim oznakama izvornosti, područja koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili za područja bez zemljopisne oznake.

(b)

ograničiti izdavanje odobrenja na regionalnoj razini za određena područja koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenim oznakama izvornosti, područja koja ispunjavaju uvjete za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili za područja bez zemljopisne oznake ; ta bi se odobrenja trebala primjenjivati u tim regijama .

3. Sva ograničenja iz stavka 2. doprinose sustavnom uzgoju vinove loze, postavljena su iznad 0 % i moraju biti opravdana jednim ili više sljedećih posebnih razloga:

(a)	potrebom izbjegavanja poznatog rizika prekomjerne ponude vinskih proizvoda u odnosu na tržišna predviđanja za te proizvode, a da se ne premaši ono što je potrebno da bi se ta potreba zadovoljila;

(a)	potrebom izbjegavanja poznatog rizika prekomjerne ponude vinskih proizvoda u odnosu na tržišna predviđanja za te proizvode, a da se ne premaši ono što je potrebno da bi se ta potreba zadovoljila;

(b)	potrebom izbjegavanja poznatog rizika znatnog obezvrjeđivanja određene zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla.

(b)	potrebom izbjegavanja poznatog rizika obezvrjeđivanja određene zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

(ba)	spremnošću pridonijeti razvoju dotičnih proizvoda, istodobno čuvajući njihovu kvalitetu.

3.a Države članice mogu poduzeti sve regulatorne mjere potrebne kako bi spriječile gospodarske subjekte da zaobiđu restriktivne mjere poduzete u skladu sa stavcima 2. i 3.

4. Države članice dužne su objaviti sve odluke donesene u skladu sa stavkom 2. koje moraju biti opravdane. Države članice bez odlaganja obavješćuju Komisiju o takvim odlukama i opravdanjima.

4.	Države članice dužne su objaviti sve odluke donesene u skladu sa stavkom 2. koje moraju biti opravdane. Države članice bez odlaganja obavješćuju Komisiju o takvim odlukama i opravdanjima.

4.a Države članice mogu izdati odobrenja koja premašuju ograničenja predviđena u ovom članku za sadnju nasada namijenjenih očuvanju genetskih resursa vinove loze.”

Amandman 67

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.b (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 64.

Tekst na snazi

Izmjena

(5.b)

Članak 64. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 64.

„Članak 64.

Dodjela odobrenja za nove nasade vinove loze

1. Ako ukupno područje obuhvaćeno prihvatljivim zahtjevima u određenoj godini ne prelazi područje koje je na raspolaganje stavila država članica, svi se takvi zahtjevi prihvaćaju.

Države članice mogu, za potrebe ovog članka, primijeniti jedan ili više sljedećih objektivnih i nediskriminirajućih kriterija prihvatljivosti:

Države članice mogu, za potrebe ovog članka, na nacionalnoj ili regionalnoj razini, primijeniti jedan ili više sljedećih objektivnih i nediskriminirajućih kriterija prihvatljivosti:

(a)	podnositelj zahtjeva posjeduje poljoprivredno područje koje nije manje od područja za koje traži odobrenje;

(a)	podnositelj zahtjeva posjeduje poljoprivredno područje koje nije manje od područja za koje traži odobrenje;

(b)	podnositelj zahtjeva posjeduje odgovarajuće stručne vještine i znanja;

(b)	podnositelj zahtjeva posjeduje odgovarajuće stručne vještine i znanja;

(c)	zahtjev ne predstavlja značajan rizik zlouporabe ugleda određenih zaštićenih oznaka izvornosti, što se podrazumijeva ako tijela javne vlasti ne dokažu da postoji taj rizik;

(c)	zahtjev ne predstavlja značajan rizik zlouporabe ugleda određenih zaštićenih oznaka izvornosti, što se podrazumijeva ako tijela javne vlasti ne dokažu da postoji taj rizik;

(ca)	podnositelj zahtjeva nije posadio vinovu lozu bez odobrenja kako je navedeno u članka 71. ove Uredbe (EU) ili bez prava sadnje kako je navedeno u člancima 85.a i 85.b Uredbe (EZ) br. 1234/2007;

(ca)	podnositelj zahtjeva nije posadio vinovu lozu bez odobrenja kako je navedeno u članka 71. ove Uredbe (EU) ili bez prava sadnje kako je navedeno u člancima 85.a i 85.b Uredbe (EZ) br. 1234/2007;

(d)	u opravdanim slučajevima, jedan ili više kriterija iz stavka 2., pod uvjetom da se oni primjenjuju na objektivan i nediskriminirajući način.

(d)	u opravdanim slučajevima, jedan ili više kriterija iz stavka 2., pod uvjetom da se oni primjenjuju na objektivan i nediskriminirajući način.

2. Ako ukupna površina obuhvaćena prihvatljivim zahtjevima iz stavka 1. u određenoj godini premašuje površinu koju je država članica stavila na raspolaganje, odobrenja se dodjeljuju prema razmjernoj razdjeli hektara svim podnositeljima zahtjeva na osnovi površine za koju su podnijeli zahtjev za odobrenje. Pri takvoj dodjeli može se utvrditi minimalna i/ili maksimalna površina po podnositelju zahtjeva te se ta dodjela ujedno može djelomično ili u potpunosti provesti u skladu s jednim ili više sljedećih objektivnih i nediskriminirajućih prioritetnih kriterija:

(a)	proizvođači koji po prvi puta zasađuju vinovu lozu te koji su upravitelji gospodarstva (početnici u poslu);

(a)	proizvođači koji po prvi puta zasađuju vinovu lozu te koji su upravitelji gospodarstva (početnici u poslu);

(b)	područja u kojima vinogradi doprinose očuvanju okoliša;

(b)	područja u kojima vinogradi doprinose očuvanju okoliša ili očuvanju genetskih resursa vinove loze ;

(c)	područja koja će se nanovo zasaditi u okviru projekata konsolidacije zemljišta;

(c)	područja koja će se nanovo zasaditi u okviru projekata konsolidacije zemljišta;

(d)	područja s prirodnim ili drugim posebnim ograničenjima;

(d)	područja s prirodnim ili drugim posebnim ograničenjima;

(e)	održivost projekata za razvoj ili ponovnu sadnju na temelju gospodarske procjene;

(e)	održivost projekata za razvoj ili ponovnu sadnju na temelju gospodarske procjene;

(f)	područja koja je potrebno nanovo zasaditi čime se doprinosi povećanju konkurentnosti na razini poljoprivrednog gospodarstva i na regionalnoj razini;

(f)	područja koja je potrebno nanovo zasaditi čime se doprinosi povećanju konkurentnosti gospodarstva, na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini;

(g)	projekti s potencijalom za poboljšanje kvalitete proizvoda sa zemljopisnim oznakama;

(g)	projekti s potencijalom za poboljšanje kvalitete proizvoda sa zemljopisnim oznakama;

(h)	područja koja je potrebno nanovo zasaditi u okviru povećanja veličine malih i srednjih gospodarstava.

(h)	područja koja je potrebno nanovo zasaditi u okviru povećanja veličine malih i srednjih gospodarstava.

2.a Ako država članica odluči primjenjivati jedan ili više kriterija iz stavka 2., ona može dodati dodatni uvjet prema kojem podnositelj zahtjeva u godini podnošenja zahtjeva mora biti fizička osoba do 40 godina starosti.

2.b Države članice mogu poduzeti sve potrebne regulatorne mjere kako bi spriječile gospodarske subjekte da zaobilaze kriterije koje primjenjuju u skladu sa stavcima 1., 2. i 2.a.

3. Države članice objavljuju kriterije iz stavaka 1., 2. i 2.a koje primjenjuju i o tome bez odgode obavješćuju Komisiju.

3.a U slučaju da se na regionalnoj razini jave ograničenja u skladu s člankom 63. podstavkom 2. točkom (b), za nju se mogu primijeniti kriteriji za određivanje prioriteta i prihvatljivosti za koje se smatra da su u skladu s člankom 64.”

Amandman 68

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.c (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 65. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5.c)

U članku 65. nakon prvog stavka umeće se sljedeći stavak:

„Prilikom primjene članka 63. stavka 2., država članica uspostavlja prethodni postupak kojim joj se omogućuje da uzme u obzir mišljenja reprezentativnih stručnih organizacija priznatih na regionalnoj razini, u skladu sa zakonodavstvom navedene države članice”.

Amandman 233

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.d (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 68.

Tekst na snazi

Izmjena

(5d)	članak 68. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 68.

„Članak 68.

Prijelazne odredbe

1. Prava sadnje dodijeljena proizvođačima u skladu s člankom 85.h, člankom 85.i ili člankom 85.k Uredbe (EZ) br. 1234/2007 do 31. prosinca 2015. koja proizvođači nisu iskoristili i koja su još valjana do tog datuma mogu se pretvoriti u odobrenja na temelju ovog poglavlja od 1. siječnja 2016.

Ta pretvorba stupa na snagu na temelju zahtjeva koji podnose ti proizvođači prije 31. prosinca 2015. Države članice mogu dopustiti proizvođačima da podnesu takav zahtjev da prava pretvore u odobrenja do 31. prosinca 2020.

1.a Nakon 31. prosinca 2020. površine obuhvaćene pravima sadnje koja nisu pretvorena u odobrenja ostaju na raspolaganju državama članicama, koje ih mogu ponovno dodijeliti u skladu s člankom 66. najkasnije do 31. prosinca 2025.

2. Odobrenja dodijeljena u skladu sa stavkom 1. imaju razdoblje valjanosti jednako razdoblju valjanosti prava sadnje iz stavka 1. Ako se ta odobrenja ne koriste, ona ističu najkasnije 31. prosinca 2018. ili, ako su države članice donijele odluku iz stavka 1. drugog podstavka, najkasnije do 31. prosinca 2023 .

2. Odobrenja dodijeljena u skladu sa stavcima 1. i 1.a imaju razdoblje valjanosti jednako razdoblju valjanosti prava sadnje iz stavka 1. Ako se ta odobrenja ne koriste, ona ističu najkasnije 31. prosinca 2018. ili, ako su države članice donijele odluku iz stavka 1. drugog podstavka, najkasnije do 31. prosinca 2028 .

3. Područja obuhvaćena tim odobrenjima, dodijeljenima u skladu sa stavkom 1., neće se računati za potrebe članka 63.

3. Područja obuhvaćena tim odobrenjima, dodijeljenima u skladu sa stavkom 1., neće se računati za potrebe članka 63.”

Amandman 69

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.e (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 69. – stavak 1. – točka ea (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5.e)

U članku 69. dodaje se sljedeća točka:

(ea)	kriterije povezane s očuvanjem genetskih resursa vinove loze.

Amandman 70

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.f (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 73.

Tekst na snazi

Izmjena

(5.f)

Članak 73. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 73.

„Članak 73.

Područje primjene

Ne dovodeći u pitanje bilo koju drugu odredbu koja se primjenjuje na poljoprivredne proizvode, kao i odredbe donesene u veterinarskom, fitosanitarnom ili prehrambenom sektoru kako bi se osiguralo da su proizvodi u skladu s higijenskim i zdravstvenim standardima i kako bi se zaštitilo zdravlje životinja, biljaka i ljudi, u ovom odjeljku utvrđena su pravila za tržišne standarde.

Ne dovodeći u pitanje bilo koju drugu odredbu koja se primjenjuje na poljoprivredne proizvode, kao i odredbe donesene u veterinarskom, fitosanitarnom ili prehrambenom sektoru kako bi se osiguralo da su proizvodi u skladu sa zdravstvenim i higijenskim standardima i kako bi se zaštitilo zdravlje životinja, biljaka i ljudi te zajamčilo ravnopravno tržišno natjecanje između proizvođača iz Europske unije i proizvođača iz trećih zemalja , u ovom odjeljku utvrđena su pravila za tržišne standarde.”

Amandman 234

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.g (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 75.

Tekst na snazi

Izmjena

(5.g)

članak 75. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 75.

„Članak 75.

Uspostava i sadržaj

1. Tržišni standardi mogu se odnositi na jedan ili više sljedećih sektora i proizvoda:

(a)	maslinovo ulje i stolne masline;

(a)	maslinovo ulje i stolne masline;

(b)	voće i povrće

(b)	voće i povrće

(c)	prerađeni proizvodi od voća i povrća;

(c)	prerađeni proizvodi od voća i povrća;

(d)

banane;

(d)

banane;

(e)	živo bilje;

(e)	živo bilje;

(f)

jaja;

(f)

jaja;

(g)	meso peradi;

(g)	meso peradi;

(h)	mazive masti namijenjene prehrani ljudi;

(h)	mazive masti namijenjene prehrani ljudi;

(i)

hmelj.

(i)

hmelj;

(ia)

riža;

(ib)	mlijeko i mliječni proizvodi;

(ic)	med i pčelarski proizvodi;

(id)	govedina i teletina;

(ie)

ovčetina;

(if)	svinjetina;

(ig)

konoplja.

2. Kako bi se uzela u obzir očekivanja potrošača i poboljšali gospodarski uvjeti za proizvodnju i stavljanje na tržište, kao i kvaliteta poljoprivrednih proizvoda navedenih u ovome članku stavcima 1. i 4., Komisija je sukladno članku 227. ovlaštena donijeti delegirane akte o tržišnim standardima za sektore ili proizvode, u svim fazama stavljanja na tržište, kao i o odstupanjima i izuzećima od takvih standarda, s ciljem prilagodbe stalnim promjenama tržišnih uvjeta, promjenama zahtjeva potrošača, razvoju odgovarajućih međunarodnih standarda te kako bi se izbjeglo stvaranje prepreka za inovaciju proizvoda.

3. Ne dovodeći u pitanje članak 26. Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (27), tržišni standardi iz stavka 1. mogu obuhvaćati jedan ili više sljedećih koji trebaju biti određeni na osnovi sektora ili proizvoda i temeljenih na obilježjima svakog sektora, potrebi za regulacijom stavljanja na tržište i uvjetima određenima u stavku 5. ovog članka:

(a)	tehničke definicije, oznaku i prodajne oznake za sektore koji nisu navedeni u članku 78.;

(a)	tehničke definicije, oznaku i prodajne oznake za sektore koji nisu navedeni u članku 78.;

(b)	kriterije klasifikacije, kao što su razvrstavanje u razrede, masa, veličina, dob i kategorija;

(b)	kriterije klasifikacije, kao što su razvrstavanje u razrede, masa, veličina, dob i kategorija;

(c)	vrste, biljne sorte, rase životinja ili komercijalne vrste;

(c)	vrste, biljne sorte, rase životinja ili komercijalne vrste;

(d)	predstavljanje, označivanje povezano s obveznim tržišnim standardima, pakiranje, pravila koja se primjenjuju na centre za pakiranje, označivanje, godinu berbe i korištenje posebnih termina, ne dovodeći u pitanje članke od 92. do 123.;

(d)	predstavljanje, označivanje povezano s obveznim tržišnim standardima, pakiranje, pravila koja se primjenjuju na centre za pakiranje, označivanje, godinu berbe i korištenje posebnih termina, ne dovodeći u pitanje članke od 92. do 123.;

(e)	kriterije kao što su izgled, konzistentnost, konformacija, svojstva proizvoda i postotak udjela vode;

(e)	kriterije kao što su izgled, konzistentnost, konformacija, svojstva proizvoda i postotak udjela vode;

(f)	posebne tvari koje se upotrebljavaju u proizvodnji ili udjele ili sastojke, uključujući njihov kvantitativni udio, čistoću i oznaku;

(f)	posebne tvari koje se upotrebljavaju u proizvodnji ili udjele ili sastojke, uključujući njihov kvantitativni udio, čistoću i oznaku;

(g)	vrstu uzgoja i metodu proizvodnje, uključujući enološku praksu i napredne sustave održive proizvodnje;

(g)	vrstu uzgoja i metodu proizvodnje, uključujući enološku praksu , prakse prehrane životinja i napredne sustave održive proizvodnje;

(h)	kupažu mošta i vina, uključujući njihove definicije, miješanje vina i s tim povezana ograničenja;

(h)	kupažu mošta i vina, uključujući njihove definicije, miješanje vina i s tim povezana ograničenja;

(i)	učestalost sakupljanja, isporuku, čuvanje i obradu, metodu i temperaturu konzerviranja, skladištenje i prijevoz;

(i)	učestalost sakupljanja, isporuku, čuvanje i obradu, metodu i temperaturu konzerviranja, skladištenje i prijevoz;

(j)	mjesto uzgoja i/ili podrijetla , isključujući meso peradi i mazive masti ;

(j)	mjesto uzgoja i/ili podrijetla;

(k)	ograničenja vezana uz korištenje određenih tvari i postupaka;

(k)	ograničenja vezana uz korištenje određenih tvari i postupaka;

(l)	posebnu uporabu;

(l)	posebnu uporabu;

(m)	uvjete koji određuju odlaganje, držanje, promet i korištenje proizvoda koji nisu u skladu s tržišnim standardima usvojenima u skladu sa stavkom 1. ili s definicijama, oznakama i prodajnim oznakama iz članka 78., kao i odlaganje nusproizvoda.

(m)	uvjete koji određuju odlaganje, držanje, promet i korištenje proizvoda koji nisu u skladu s tržišnim standardima usvojenima u skladu sa stavkom 1. ili s definicijama, oznakama i prodajnim oznakama iz članka 78., kao i odlaganje nusproizvoda;

(ma)	dobrobit životinja.

4. Povrh stavka 1., tržišni standardi mogu se primjenjivati na sektor vina. Stavak 3. točke (f), (g), (h), (k) i (m) primjenjuju se na taj sektor.

5. Tržišni standardi za sektore ili proizvode doneseni u skladu sa stavkom 1. ovog članka uspostavljaju se ne dovodeći u pitanje članke od 84. do 88. te Prilog IX. a uzima u obzir također:

(a)	posebna obilježja dotičnog proizvoda;

(a)	posebna obilježja dotičnog proizvoda;

(b)	potreba osiguravanja uvjeta za omogućivanje stavljanja proizvoda na tržište;

(b)	potreba osiguravanja uvjeta za omogućivanje stavljanja proizvoda na tržište;

(c)

interes proizvođača da objave podatke o proizvodu i obilježjima uzgoja te interes potrošača da dobiju odgovarajuću i transparentnu informaciju o proizvodu, uključujući mjesto uzgoja koje je potrebno odrediti za svaki slučaj posebno na odgovarajućoj zemljopisnoj razini, nakon provedbe ocjene posebno troškova i administrativnih opterećenja za gospodarske subjekte i prednosti ponuđenih proizvođačima i krajnjem potrošaču;

(c)

(d)	metode dostupne za određivanje fizičkih, kemijskih i organoleptičkih svojstava proizvoda;

(d)	metode dostupne za određivanje fizičkih, kemijskih i organoleptičkih svojstava proizvoda;

(e)	standardne preporuke koje su donijela međunarodna tijela;

(e)	standardne preporuke koje su donijela međunarodna tijela;

(f)	potrebu za očuvanjem prirodnih i ključnih svojstava proizvoda i za izbjegavanjem uzrokovanja značajne promjene u sastavu dotičnog proizvoda.

(f)	potrebu za očuvanjem prirodnih i ključnih svojstava proizvoda i za izbjegavanjem uzrokovanja značajne promjene u sastavu dotičnog proizvoda.

6. Kako bi se u obzir uzela očekivanja potrošača i potreba za poboljšanjem kvalitete i gospodarskih uvjeta za proizvodnju i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. za izmjenu popisa sektora u stavku 1. Ti su delegirani akti isključivo ograničeni na dokazane potrebe koje proizlaze iz promjena zahtjeva potrošača, tehničkog napretka ili potrebe za inovacijom proizvoda te su podložni izvješću Komisije za Europski parlament i Vijeće u kojem se posebno ocjenjuju potrebe potrošača, troškovi i administrativna opterećenja gospodarskih subjekata, uključujući utjecaj na unutarnje tržište i međunarodnu trgovinu i dobrobiti stavljene na raspolaganje proizvođačima i krajnjem potrošaču.

Amandman 72

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.h (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 78.

Tekst na snazi

Izmjena

(5.h)

Članak 78. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 78.

„Članak 78.

Definicije, oznake i prodajne oznake za određene sektore i proizvode

1. Osim toga, gdje je to relevantno, za primjenljive tržišne standarde, definicije, oznake i prodajne oznake predviđene Prilogom VII. primjenjuju se na sljedeće sektore ili proizvode:

(a)	govedine i teletine;

(a)	govedine i teletine;

(aa)	ovčetinu i janjetinu;

(b)

vina;

(b)

vina;

(c)	mlijeko i mliječne proizvode namijenjene prehrani ljudi;

(c)	mlijeko i mliječne proizvode namijenjene prehrani ljudi;

(d)	meso peradi;

(d)	meso peradi;

(e)

jaja;

(e)

jaja;

(f)	mazive masti namijenjene prehrani ljudi; i

(f)	mazive masti namijenjene prehrani ljudi; i

(g)	maslinovo ulje i stolne masline.

(g)	maslinovo ulje i stolne masline.

2. Definicije, oznake i prodajne oznake predviđeni u Prilogu VII. u Uniji mogu se upotrebljavati samo za stavljanje na tržište proizvoda koji zadovoljava odgovarajuće zahtjeve utvrđene u tom Prilogu.

2. „Definicije, oznake i prodajne oznake predviđeni u Prilogu VII. u Uniji mogu se upotrebljavati samo za stavljanje na tržište i promicanje proizvoda koji zadovoljava odgovarajuće zahtjeve utvrđene u tom Prilogu. Prilogom VII. mogu se propisati uvjeti pod kojima su te oznake ili prodajne oznake zaštićene, u trenutku stavljanja na tržište ili promicanja, od nezakonitog korištenja u komercijalne svrhe, zloupotrebe, imitacija ili aluzija.

3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na izmjene, odstupanja ili izuzeća od definicija i prodajnih oznaka predviđenih u Prilogu VII. Ti delegirani akti strogo su ograničeni na predočene potrebe proistekle iz promjena u potražnji potrošača, tehničkog napretka ili potrebe za unapređenjem proizvoda.

4. Kako bi se osiguralo da gospodarski subjekti i države članice jasno i pravilno razumiju definicije i prodajne oznake predviđene u Prilogu VII., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. u pogledu pravila za njihovu specifikaciju i primjenu.

5. Kako bi se u obzir uzela očekivanja potrošača i razvoj tržišta mliječnih proizvoda, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi se odredili mliječni proizvodi u pogledu kojih se trebaju navesti životinjske vrste od kojih mlijeko potječe, osim u slučaju proizvoda od kravljeg mlijeka, te kako bi se odredila potrebna pravila.

Amandman 73

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.i (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 79.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5.i)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 79.a

Miješanje maslinovog ulja s drugim biljnim uljima

1. Miješanje maslinovog ulja s drugim biljnim uljima je zabranjeno.

2. Komisija je u skladu s člankom 227. ovlaštena donositi delegirane akte kojima se ova Uredba dopunjuje utvrđivanjem kazni za subjekte koji ne poštuju pravila iz stavka 1. ovog članka.”

Amandman 74

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.j (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 79.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5.j)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 79.b

Tržišna pravila u sektoru maslina i maslinovog ulja

Kako bi uzele u obzir posebne značajke maslina i maslinova ulja, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi se ova Uredba dopunila usklađivanjem tržišnih pravila za stolne masline i maslinovo ulje.”

Amandman 75

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 81. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)	u članku 81. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

Briše se.

„2. Podložno uvjetima iz stavka 3., države članice klasificiraju sorte vinove loze koje se mogu saditi, presađivati ili cijepiti na njihovu državnom području u svrhu proizvodnje vina.

Države članice mogu klasificirati sorte vinove loze ako:

(a)	dotična sorta pripada vrsti Vitis vinifera ili Vitis Labrusca; ili

(b)	dotična sorta nastala je križanjem vrste Vitis vinifera, Vitis Labrusca s drugim vrstama iz roda Vitis.

U slučaju da je sorta vinove loze izbrisana iz klasifikacije iz prvog podstavka, krčenje te sorte obavlja se u roku od 15 godina od njezina brisanja.;”

Amandman 76

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 81. – stavak 2.

Tekst na snazi

Izmjena

(6.a)

u članku 81. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

2. Podložno uvjetima iz stavka 3., države članice klasificiraju sorte vinove loze koje se mogu saditi, presađivati ili cijepiti na njihovu državnom području u svrhu proizvodnje vina.

„2. Podložno uvjetima iz stavka 3., države članice klasificiraju sorte vinove loze koje se mogu saditi, presađivati ili cijepiti na njihovom državnom području u svrhu proizvodnje vina.

Države članice mogu klasificirati samo sorte vinove loze koje ispunjavaju sljedeće uvjete :

Države članice mogu klasificirati sorte vinove loze ako :

(a)	dotična sorta pripada vrsti Vitis vinifera ili je nastala križanjem vrste Vitis vinifera s drugom vrstom iz roda Vitis;

(a)	dotična sorta pripada vrsti Vitis vinifera ili je dotična sorta nastala križanjem vrste Vitis vinifera s drugom vrstom iz roda Vitis.

(b)	dotična sorta nije jedna od sljedećih: Noah, Othello, Isabelle, Jacquez, Clinton i Herbemont.

(b)	dotična sorta nije jedna od sljedećih: Noah, Othello, Isabelle, Jacquez, Clinton i Herbemont.

Odstupajući od drugog podstavka, države članice mogu odobriti ponovnu sadnju sorte Vitis labrusca ili sorti iz njegove točke (b) u postojećim povijesnim vinogradima pod uvjetom da se ne poveća postojeća površina zasađena sortom Vitis labrusca.

U slučaju da je sorta vinove loze izbrisana iz klasifikacije iz prvog podstavka, krčenje te sorte obavlja se u roku od 15 godina od njezina brisanja.

U slučaju da je sorta vinove loze izbrisana iz klasifikacije iz prvog podstavka, krčenje te sorte obavlja se u roku od 15 godina od njezina brisanja.”

Amandman 77

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 8.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 90.a – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	uspostavljanjem analitičke baze izotopnih podataka čija je svrha pomoć u otkrivanju prijevara, a koja se treba izgraditi na osnovi uzoraka koje su prikupile države članice;

(a)	uspostavljanjem ili održavanjem analitičke baze izotopnih podataka čija je svrha pomoć u otkrivanju prijevara, a koja se treba izgraditi na osnovi uzoraka koje su prikupile države članice;

Amandman 78

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 8.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 92. – stavak 1.

Tekst na snazi

Izmjena

(8.a)

u članku 92. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

1. Pravila o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnim izrazima utvrđena ovim odjeljkom primjenjuju se na proizvode iz Priloga VII. dijela II. točaka 1., od 3. do 6., 8., 9., 11., 15. i 16.

„1. Pravila o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i tradicionalnim izrazima utvrđena ovim odjeljkom primjenjuju se na proizvode iz Priloga VII. dijela II. točaka 1., od 3. do 6., 8., 9., 11., 15. i 16.”

Amandman 235/rev

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka a

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 93. – stavak 1. – točka a – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)	„oznaka izvornosti” znači naziv kojim se označava proizvod iz članka 92. stavka 1.:

(a)	„oznaka izvornosti” znači ime regije, određenog mjesta ili, u iznimnim i propisno opravdanim slučajevima, države koja se koristi za opis proizvoda iz članka 92. stavka 1.:

Amandman 80

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka a

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 93. – stavak 1. – točka a – podtočka i.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i)	čija kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i , ako je relevantno, ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine;

(i)	čija kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo, nastaju pod utjecajem prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine;

Amandman 81

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka a

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 93. – stavak 1. – točka a – podtočka ii.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ii)	kao proizvod podrijetlom iz određenog mjesta, regije ili, u iznimnim slučajevima, zemlje;

Briše se.

Amandman 82

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 9. – podtočka a

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 93. – stavak 1. – točka a – podtočka v.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(va)	koji nije „djelomično dealkoholiziran” ili „dealkoholiziran” kako je navedeno u Prilogu VII. dijelu II. točkama 18. i 19.

Amandman 83

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 10.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 94. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)	u članku 94. stavku 1. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

Briše se.

„Zahtjevi za zaštitu naziva kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla uključuju:”

Amandman 236

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 10. a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 94.

Tekst na snazi

Izmjena

(10.a)

članak 94. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 94.

„Članak 94.

Zahtjevi za zaštitu

1. Zahtjevi za zaštitu naziva kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla uključuju tehničku dokumentaciju koja obuhvaća :

1. Zahtjevi za zaštitu naziva kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla uključuju:

(a)	naziv koji se želi zaštititi;

(a)	naziv koji se želi zaštititi;

(b)	ime i adresu podnositelja zahtjeva;

(b)	ime i adresu podnositelja zahtjeva;

(c)	specifikaciju proizvoda iz stavka 2. i

(c)	specifikaciju proizvoda iz stavka 2. i

(d)	jedinstveni dokument koji sadrži sažetak specifikacija proizvoda iz stavka 2.

(d)	jedinstveni dokument koji sadrži sažetak specifikacija proizvoda iz stavka 2.

2. Specifikacije proizvoda omogućuju zainteresiranim stranama da provjere odgovarajuće uvjete proizvodnje u odnosu na oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla. Specifikacije proizvoda sadržavaju barem sljedeće:

(a)	naziv koji se želi zaštititi;

(a)	naziv koji se želi zaštititi;

(b)	opis vina:

(b)	opis vina:

i.	u pogledu oznake izvornosti, najvažnija analitička i organoleptička svojstva;

i.	u pogledu oznake izvornosti, najvažnija analitička i organoleptička svojstva;

ii.	u pogledu oznake zemljopisnog podrijetla, najvažnija analitička svojstva te procjenu ili naznaku njihovih organoleptičkih svojstava;

ii.	u pogledu oznake zemljopisnog podrijetla, najvažnija analitička svojstva te procjenu ili naznaku njihovih organoleptičkih svojstava;

(c)	prema potrebi, određene enološke postupke korištene prilikom proizvodnje vina te relevantna ograničenja kod njihove proizvodnje;

(c)	prema potrebi, određene enološke postupke korištene prilikom proizvodnje vina te relevantna ograničenja kod njihove proizvodnje;

(d)	razgraničenja dotičnog zemljopisnog područja;

(d)	razgraničenja dotičnog zemljopisnog područja;

(e)	maksimalne prinose po hektaru;

(e)	maksimalne prinose po hektaru;

(f)	oznake sorte ili sorti vinove loze od kojih je proizvedeno vino;

(f)	oznake sorte ili sorti vinove loze od kojih je proizvedeno vino;

(g)	detalje o poveznici iz točke (a) podtočke i. ili, već prema slučaju, iz članka 93. stavka 1. točke (b) podtočke i.;

(g)	detalje o sljedećim poveznicama:

i.	u pogledu zaštićene oznake izvornosti, povezanost između kvalitete ili značajki proizvoda i zemljopisnog okružja te detalje o prirodnim i ljudskim čimbenicima tog zemljopisnog okružja iz članka 93. stavka 1. točke (a) podtočke i.;

ii.	u pogledu zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, povezanost između specifične kvalitete, ugleda ili drugog obilježja proizvoda i zemljopisnog podrijetla iz članka 93. stavka 1. točke (b). podtočke i.;

(ga)	ako je primjenjivo, njegov doprinos održivom razvoju;

(h)

primjenjive zahtjeve utvrđene zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom ili, gdje su odredile države članice, utvrđene od strane organizacije koja dodjeljuje zaštićene oznake izvornosti podrijetla ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, uzimajući u obzir činjenicu da takvi zahtjevi moraju biti objektivni, nediskriminirajući i sukladni zakonodavstvu Unije;

(h)

i.	naziv i adresu tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama specifikacije proizvoda i njihove specifične zadaće.

i.	naziv i adresu tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama specifikacije proizvoda i njihove specifične zadaće.

3. Ako se zahtjev za zaštitu odnosi na zemljopisno područje u trećoj zemlji, osim elemenata navedenih u stavcima 1. i 2., on sadrži dokaz da je dotični naziv zaštićen u državi podrijetla.

3. Ako se zahtjev za zaštitu odnosi na zemljopisno područje u trećoj zemlji, osim elemenata navedenih u stavcima 1. i 2., on sadrži dokaz da je dotični naziv zaštićen u državi podrijetla.”

Amandman 85

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 10.b (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 96. – stavak 5. – podstavci 1. i 1.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10.b)

U članku 96. stavku 5. dodaju se sljedeći podstavci:

„Prilikom podnošenja zahtjeva za zaštitu Komisiji u skladu s prvim podstavkom ovog stavka, država članica uključuje izjavu o procjeni toga da je podnositelj zahtjeva ispunio sve uvjete u vezi sa zaštitom predviđene ovim odjeljkom i da potvrđuje da je jedinstveni dokument iz članka 94. stavka 1. točke (d) vjeran sažetak specifikacija proizvoda.

Države članice obavješćuju Komisiju o prihvatljivim prigovorima koje su zaprimile u okviru nacionalnog postupka.”

Amandman 86

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 11.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 96. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
7. Ako je primjereno, Komisija može donijeti provedbene akte o suspenziji ispitivanja zahtjeva iz članka 97. stavka 2. do donošenja presude nacionalnog suda ili drugog nacionalnog tijela u pogledu osporavanja zahtjeva za zaštitu u slučaju kada je država članica u prethodnom nacionalnom postupku u skladu sa stavkom 5. smatrala da su zahtjevi ispunjeni.	Briše se.
Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.”;

Amandman 87

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 12.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 97. – stavak 2. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Komisija ispituje zahtjeve za zaštitu koje primi u skladu s člankom 94. i člankom 96. stavkom 5. Kontrolira ih s obzirom na očite pogreške uzimajući u obzir ishod prethodnog nacionalnog postupka koji je provela dotična država članica.	Komisija ispituje zahtjeve za zaštitu koje primi u skladu s člankom 94. i člankom 96. stavkom 5. Kontrolira ih s obzirom na očite pogreške uzimajući u obzir ishod prethodnog nacionalnog postupka koji je provela dotična država članica. Ta se kontrola posebno odnosi na jedinstveni dokument iz članka 94. stavka 1. točke (d).

Amandman 88

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 14.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 103. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)	u članku 103. dodaje se sljedeći stavak 4.:

Briše se.

„4. Zaštita iz stavka 2. primjenjuje se i u pogledu robe koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodni promet unutar carinskog područja Unije, te u pogledu robe koja se prodaje putem elektroničke trgovine u Uniji.;”

Amandman 263/rev

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 14.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 103.

Tekst na snazi

Izmjena

(14.a)

članak 103. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 103.

„Članak 103.

Zaštita

1. Zaštićenu oznaku izvornosti i zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla može koristiti bilo koji gospodarski subjekt koji na tržište stavlja vino proizvedeno u skladu s odgovarajućim specifikacijama proizvoda.

2. Zaštićena oznaka izvornosti i zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla kao i vino koje nosi zaštićeni naziv u skladu sa specifikacijama proizvoda zaštićeno je u odnosu na:

(a)	bilo koju izravnu ili neizravnu komercijalnu uporabu tog zaštićenog naziva:

(a)	bilo koju izravnu ili neizravnu komercijalnu uporabu tog zaštićenog naziva:

(i)	za usporedive proizvode koji nisu u skladu sa specifikacijom zaštićenog naziva; ili

(i)	za usporedive proizvode koji nisu u skladu sa specifikacijom zaštićenog naziva; ili

(ii)	uporabu koja iskorištava ugled oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla;

(ii)	uporabu koja iskorištava , umanjuje ili narušava ugled oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla , uključujući kad se registrirani naziv rabi kao sastojak ;

(b)	svaku zloupotrebu, oponašanje ili aludiranje, čak i ako je označeno pravo podrijetlo proizvoda ili usluge ili ako je naziv proizvoda preveden, transkribiran ili transliteriran ili ako mu je dodan izraz poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „kao” ili slično;

(b)

svaku zloupotrebu, oponašanje ili aludiranje, čak i ako je označeno pravo podrijetlo proizvoda ili usluge ili ako je naziv proizvoda preveden, transkribiran ili transliteriran ili ako mu je dodan izraz poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „kao” ili slično , uključujući kad se ti registrirani nazivi rabe kao sastojak ;

(c)

bilo kakve druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu glede izvora, podrijetla, prirode ili ključnih osobina proizvoda na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, na promidžbenim materijalima ili dokumentima koji se odnose na dotični vinski proizvod, kao i pakiranje proizvoda u ambalažu koja stvara pogrešnu predodžbu o njegovom podrijetlu;

(c)

(d)	bilo kakvu drugu praksu koja potrošača može dovesti u zabludu glede pravog podrijetla proizvoda.

(d)	bilo kakvu drugu praksu koja potrošača može dovesti u zabludu glede pravog podrijetla proizvoda;

(da)	bilo kakve zlonamjerne oznake naziva domene koji je sličan ili se može, u cijelosti ili djelomično, zamijeniti za zaštićeni naziv.

3. Zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ne postaju generičke u Uniji u smislu članka 101. stavka 1.

3.a Zaštita iz stavka 2. primjenjuje se i u pogledu robe koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodni promet unutar carinskog područja Unije, te u pogledu robe koja se prodaje putem elektroničke trgovine u Uniji.

3.b Ako je zemljopisno područje vina koje ostvaruje koristi od zaštićene oznake izvornosti obuhvaćeno drugom zaštićenom oznakom izvornosti čije je zemljopisno područje veće, države članice mogu odrediti uvjete pod kojima vina mogu imati koristi od te druge zaštićene oznake izvornosti. Ti se uvjeti moraju uključiti u specifikacije proizvoda za navedena vina.”

Amandman 237

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 14.b (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 105.

Tekst na snazi

Izmjena

(14b)

članak 105. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 105.

„Članak 105.

Izmjene specifikacija proizvoda

Podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete utvrđene u članku 95. može podnijeti zahtjev za odobravanje izmjena specifikacija proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, posebno kako bi se u obzir uzeo razvoj znanstvenih ili tehničkih spoznaja ili kako bi se ponovno razgraničilo zemljopisno područje iz članka 94. stavka 2. drugog podstavka točke (d). Zahtjevi sadržavaju opis i u njima su navedeni razlozi za zatražene izmjene.

1. Podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete utvrđene u članku 95. može podnijeti zahtjev za odobravanje izmjena specifikacija proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, posebno kako bi se u obzir uzeo razvoj znanstvenih ili tehničkih spoznaja ili kako bi se ponovno razgraničilo zemljopisno područje iz članka 94. stavka 2. drugog podstavka točke (d). Zahtjevi sadržavaju opis i u njima su navedeni razlozi za zatražene izmjene.

1.a Izmjene specifikacije proizvoda dijele se u dvije kategorije s obzirom na svoju važnost: izmjene koje zahtijevaju postupak prigovora na razini Unije („izmjene na razini Unije”) i izmjene koje se provode na razini države članice ili treće zemlje („standardne izmjene”).

Izmjena se smatra izmjenom na razini Unije ako:

(a)	uključuje izmjenu naziva zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

(b)	sastoji se od izmjene, brisanja ili dodavanja kategorije proizvoda od vinove loze iz Priloga VII. dijela II.;

(c)	potencijalno bi mogla poništiti poveznicu iz članka 93. stavka 1. točke (a) podtočke i. ili iz točke (b) podtočke i.;

(d)	ima za posljedicu dodatna ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.

Zahtjevi za izmjenu na razini Unije koje dostavljaju treće zemlje ili proizvođači iz trećih zemalja sadržavaju dokaz da je tražena izmjena u skladu s propisima o zaštiti oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla koji su na snazi u tim trećim zemljama.

Sve ostale izmjene smatraju se standardnim izmjenama.

1.b Privremena izmjena standardna je izmjena u odnosu na privremenu promjenu specifikacije proizvoda nastalu jer su tijela javne vlasti uvela obvezne sanitarne i fitosanitarne mjere ili povezanu s prirodnim katastrofama ili nepovoljnim vremenskim uvjetima koje su službeno priznala nadležna tijela.

1.c U slučaju promjene uvjeta proizvodnje povezanih s vinovom lozom namijenjenom za proizvodnju vina zaštićene oznake izvornosti, postojeća vinova loza i dalje ima pravo na proizvodnju zaštićene oznake izvornosti tijekom razdoblja navedenog u specifikaciji proizvoda i najkasnije do krčenja.”

Amandman 91

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 14.c (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 105.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14.c)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 105.a

Izmjene na razini Unije

1. Zahtjev za odobrenjem izmjene na razini Unije u pogledu specifikacije proizvoda slijedi mutatis mutandis postupak utvrđen člancima 94. i od 96. do 99. Zahtjevi za odobrenjem izmjene na razini Unije u pogledu specifikacije proizvoda smatraju se prihvatljivima ako su podneseni u skladu s člankom 105. i ako su potpuni, iscrpni i propisno ispunjeni. Odobrenje Komisije u pogledu zahtjeva za odobrenje izmjene specifikacija proizvoda na razini Unije obuhvaća samo izmjene uključene u sam zahtjev.

2. Ako na temelju razmatranja provedenog u skladu s člankom 97. stavkom 2. Komisija smatra da su uvjeti propisani u članku 97. stavku 3. ispunjeni, ona u Službenom listu Europske unije objavljuje zahtjev za izmjenu na razini Unije. Konačna odluka o odobrenju izmjene donosi se bez postupka ispitivanja iz članka 229. stavka 2., osim ako je uložen prihvatljiv prigovor ili ako je zahtjev za izmjenom odbijen, u kojem se slučaju primjenjuje članak 99. stavak 2.

3. Ako se zahtjev smatra nedopuštenim, nadležna tijela države članice ili nadležna tijela treće zemlje ili podnositelja zahtjeva s poslovnim nastanom u trećoj zemlji obavješćuje se o razlozima nedopuštenosti.

4. Zahtjevi za odobrenje izmjena na razini Unije sadržavaju isključivo izmjene na razini Unije. Ako zahtjev za izmjene na razini Unije sadržava i standardne ili privremene izmjene, postupak za izmjene na razini Unije primjenjuje se samo na izmjene na razini Unije. Smatra se da nije podnesen zahtjev za standardne ili privremene izmjene.

5. Pri ispitivanju zahtjeva za izmjene Komisija se ponajprije usmjerava na predložene izmjene.”

Amandman 92

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 14.d (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 105.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14.d)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 105.b

Standardne izmjene

1. Standardne izmjene odobravaju i objavljuju države članice u kojima se nalazi zemljopisno područje oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.

Zahtjev za odobrenje standardne izmjene specifikacije proizvoda podnosi se tijelima države članice u kojoj se nalazi zemljopisno područje oznake. Podnositelji zahtjeva ispunjavaju uvjete utvrđene člankom 95. Ako zahtjev za odobrenje standardne izmjene specifikacije proizvoda ne podnosi onaj podnositelj koji je podnio zahtjev za zaštitu jednog naziva ili više njih na koji se odnosi specifikacija proizvoda, država članica mora tom podnositelju, ako i dalje postoji, dati priliku da se očituje o zahtjevu.

U zahtjevu za standardnu izmjenu navodi se opis standardnih izmjena i sažetak razloga zbog kojih se izmjene zahtijevaju te se dokazuje da se predložene izmjene mogu smatrati standardnim izmjenama u skladu s člankom 105.

2. Ako država članica procijeni da su ispunjeni uvjeti, može odobriti i objaviti standardnu izmjenu. Odluka o odobrenju sadržava pročišćenu verziju izmijenjenog jedinstvenog dokumenta, prema potrebi, i pročišćenu verziju izmijenjene specifikacije proizvoda.

Standardna se izmjena počinje primjenjivati u državi članici nakon njezine objave. Država članica obavješćuje Komisiju o standardnim izmjenama najkasnije mjesec dana od datuma objave nacionalne odluke o odobrenju.

3. Odluke o odobrenju standardnih izmjena u vezi s proizvodima od vinove loze podrijetlom iz trećih zemalja donose se u skladu sa sustavom koji je na snazi u dotičnoj trećoj zemlji, a Komisiji ih prosljeđuje proizvođač ili skupina proizvođača s legitimnim interesom, ili izravno Komisiji ili posredovanjem nadležnog tijela treće zemlje, najkasnije mjesec dana nakon datuma njihove objave.

4. Ako zemljopisno područje obuhvaća više od jedne države članice, predmetne države članice primjenjuju postupak za standardne izmjene zasebno za onaj dio područja koji se nalazi na njihovu državnom području. Standardna se izmjena počinje primjenjivati nakon što posljednja nacionalna odluka o odobrenju postane primjenjiva. Država članica koja posljednja odobri standardnu izmjenu upućuje je Komisiji najkasnije mjesec dana nakon datuma objave odluke o odobrenju.

Ako jedna predmetna država članica ili više njih ne donesu nacionalnu odluku o odobrenju iz prvog podstavka, bilo koja predmetna država članica može podnijeti zahtjev u skladu s postupkom za izmjenu na razini Unije. To se pravilo primjenjuje mutatis mutandis i kada je jedna od predmetnih zemalja ili više njih treća zemlja”.

Amandman 93

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 14.e (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 105.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14.e)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 105.c

Privremene izmjene

1. Privremene izmjene odobrava i objavljuje država članica u kojoj se nalazi zemljopisno područje oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla. One se dostavljaju Komisiji zajedno s razlozima na kojima se te izmjene temelje najkasnije mjesec dana od datuma objave nacionalne odluke o odobrenju. Privremena se izmjena počinje primjenjivati u državi članici nakon njezine objave.

2. Ako zemljopisno područje obuhvaća više od jedne države članice, postupak za privremenu izmjenu primjenjuje se u predmetnim državama članicama zasebno za onaj dio područja koji se nalazi na njihovu državnom području. Privremene izmjene počinju se primjenjivati tek nakon što posljednja nacionalna odluka o odobrenju postane primjenjiva. Država članica koja posljednja odobri privremenu izmjenu o njoj obavješćuje Komisiju najkasnije mjesec dana od datuma objave odluke o odobrenju. To se pravilo primjenjuje mutatis mutandis i kad je jedna od predmetnih zemalja ili više njih treća zemlja.

3. O privremenim izmjenama koje se odnose na proizvode od vinove loze koji su podrijetlom iz trećih zemalja Komisiju obavješćuju, navodeći i razloge na kojima se te izmjene temelje, pojedinačni proizvođač ili skupina proizvođača koja ima legitiman interes, i to izravno ili posredovanjem tijela te treće zemlje najkasnije mjesec dana od datuma odobrenja tih izmjena.

4. Komisija objavljuje takve izmjene u roku od tri mjeseca od datuma zaprimanja obavijesti države članice, treće zemlje ili pojedinačnog proizvođača odnosno skupine proizvođača iz treće zemlje. Privremena se izmjena počinje primjenjivati na području Unije nakon što je Komisija objavi.”

Amandman 94

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 15.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 106.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)	Članak 106. zamjenjuje se sljedećim:

Briše se.

„Članak 106.

Poništenje

Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na valjano obrazložen zahtjev države članice, treće zemlje ili fizičke ili pravne osobe s legitimnim interesom, donijeti provedbene akte kojima se poništava zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ako nastupi jedna ili više sljedećih okolnosti:

(a)	više nije zajamčena sukladnost s odgovarajućim specifikacijama proizvoda;

(b)	najmanje sedam uzastopnih godina na tržište nije stavljen nijedan proizvod zaštićen oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla;

(c)	podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete utvrđene u članku 95. izjavio je da više ne želi održavati zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.;

Amandman 95

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 15.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 106.

Tekst na snazi

Izmjena

(15.a)

Članak 106. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 106.

„Članak 106.

Poništenje

Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na valjano obrazložen zahtjev države članice, treće zemlje, fizičke ili pravne osobe koja ima legitiman interes, donijeti provedbene akte, kojima se poništava zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ako više nije osigurana sukladnost s odgovarajućim specifikacijama proizvoda. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

1. Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na valjano obrazložen zahtjev države članice, treće zemlje ili fizičke ili pravne osobe koja ima legitiman interes, donijeti provedbene akte kojima se poništava zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ako nastupi jedna ili više sljedećih okolnosti :

(a)	više nije zajamčena sukladnost s odgovarajućim specifikacijama proizvoda;

(b)	najmanje sedam uzastopnih godina na tržište nije stavljen nijedan proizvod zaštićen oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla;

(c)	podnositelj zahtjeva koji ispunjava uvjete utvrđene u članku 95. izjavio je da više ne želi održavati zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

1.a Ako Komisija smatra da zahtjev za poništenje nije dopušten, obavješćuje tijelo države članice ili treće zemlje ili fizičku ili pravnu osobu koji su podnijeli zahtjev o razlozima zbog kojih je utvrđena nedopuštenost zahtjeva.

1.b Obrazložene izjave o prigovoru na poništenje dopuštene su samo ako se njima dokazuje da se zainteresirana osoba komercijalno koristi registriranim nazivom.”

Amandman 96

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 15.b (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 106.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15.b)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 106.a

Privremeno označivanje i prezentiranje

Nakon što se zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla proslijedi Komisiji, proizvođači je mogu navesti pri označivanju i prezentiranju te upotrijebiti nacionalne logotipe i oznake u skladu s pravom Unije, a osobito u skladu s Uredbom (EU) br. 1169/2011.

Simboli Unije koji označuju zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, oznake Unije „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” te kratice Unije „ZOI” ili „ZOZP” mogu se označiti na etiketi tek nakon objave odluke o zaštiti predmetne oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.

Ako zahtjev bude odbijen, svi proizvodi od vinove loze koji su označeni u skladu s prvim stavkom mogu se nastaviti stavljati na tržište do isteka zaliha.”

Amandman 97

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 15.c (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 107.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15.c)

umeće se sljedeći članak:

„Članak 107.a

Primjena specifikacije proizvoda na područja u kojima se proizvode jaka alkoholna pića na bazi vina

Države članice mogu primijeniti specifikacije proizvoda u skladu s člankom 94. stavkom 2. na vinogradarske površine pogodne za proizvodnju jakih alkoholnih pića na bazi vina s oznakom zemljopisnog podrijetla kako je registrirana u skladu s Prilogom III. Uredbi (EZ) br. 110/2008.”

Amandman 98

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 17.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 116.a – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Unutar Unije, nadležno tijelo iz stavka 2. ili jedno ili više delegiranih tijela u smislu članka 3. točke 5. Uredbe (EU) 2017/625 koje djeluje kao tijelo za certificiranje proizvoda u skladu s kriterijima utvrđenima u glavi II. poglavlju III. te uredbe provodi godišnju provjeru usklađenosti sa specifikacijom proizvoda, tijekom proizvodnje i tijekom ili nakon kondicioniranja vina.

Amandman 99

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 17.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 116.a – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3.a Kontrole iz stavka 3. administrativne su kontrole i kontrole na terenu. Takve se kontrole mogu ograničiti na administrativne provjere ako su one sigurne i omogućuju potpunu usklađenost sa zahtjevima i uvjetima utvrđenima u specifikacijama proizvoda.

Amandman 100

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 17.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 116.a – stavak 3.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.b U cilju provjere poštovanja specifikacije proizvoda tijela nadležna za nadzor ili ovlaštena tijela iz stavka 3. mogu kontrolirati gospodarske subjekte nastanjene u drugoj državi članici kad je riječ o intervenciji u pogledu pakiranja proizvoda koji imaju koristi od ZOI-ja registriranog na njihovu državnom području. Uzimajući u obzir povjerenje koje mogu dati gospodarskim subjektima i njihovim proizvodima na temelju rezultata prethodnih kontrola, ovlaštena tijela iz stavka 3. mogu svoja djelovanja usmjeriti na glavne točke kontrole specifikacije proizvoda koja je prethodno utvrđena i s kojom su upoznati navedeni gospodarski subjekti.

Amandman 101

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 18.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 119. – stavci 1. i 4.

Tekst Komisije

Izmjena

(18)	članak 119. mijenja se kako slijedi:

Briše se.

(a)	u stavku 1. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim: Označivanje i predstavljanje proizvodâ iz Priloga VII. dijela II. točaka od 1. do 11., 13., 15., 16., 18. i 19. stavljenih na tržište u Uniji ili namijenjenih izvozu sadržava sljedeće obvezne podatke:”;

(b)	dodaje se sljedeći stavak 4.: „4. Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale da se proizvodi iz stavka 1. koji nisu označeni u skladu s odredbama ove Uredbe ne stavljaju na tržište ili povuku s tržišta ako su već stavljeni na tržište.”

Amandman 102

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 18.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 119.

Tekst na snazi

Izmjena

(18.a)

Članak 119. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 119.

„Članak 119.

Obvezni podaci

1. Označivanje i predstavljanje proizvoda iz Priloga VII. dijela II. točaka od 1. do 11., 13., 15. i 16 . stavljenih na tržište u Uniji ili namijenjenih izvozu sadrži sljedeće obvezne podatke:

1. Označivanje i predstavljanje proizvodâ iz Priloga VII. dijela II. točaka od 1. do 11., 13., 15. , 16., 18. i 19 . stavljenih na tržište u Uniji ili namijenjenih izvozu sadržava sljedeće obvezne podatke:”;

(a)	oznaku kategorije proizvoda od vinove loze sukladno Prilogu VII. dijelu II.;

(a)	oznaku kategorije proizvoda od vinove loze sukladno Prilogu VII. dijelu II.;

(b)	za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla:

(b)	za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla:

(i)	izraz „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” i

i.	izraz „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla”;

(ii)	naziv zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

i ii. naziv zaštićene oznake izvornosti ili zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

(c)	stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom;

(c)	stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom;

(d)	oznaku podrijetla;

(d)	oznaku podrijetla;

(e)	oznaku punionice ili, u slučaju pjenušavog vina, gaziranog pjenušavog vina, kvalitetnog pjenušavog vina ili kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vina, naziv proizvođača ili prodavatelja;

(e)	oznaku punionice ili, u slučaju pjenušavog vina, gaziranog pjenušavog vina, kvalitetnog pjenušavog vina ili kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vina, naziv proizvođača ili prodavatelja;

(f)	oznaku uvoznika, za uvezena vina i

(f)	oznaku uvoznika, za uvezena vina

(g)	u slučaju pjenušavog vina, gaziranog pjenušavog vina, kvalitetnog pjenušavog vina ili kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vina, oznaku udjela šećera.

(g)	u slučaju pjenušavog vina, gaziranog pjenušavog vina, kvalitetnog pjenušavog vina ili kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vina, oznaku udjela šećera;

(ga)	nutritivnu deklaraciju čiji sadržaj može biti ograničen samo na energetsku vrijednost; i

(gb)	popis sastojaka.

2. Iznimno od stavka 1. točke (a), za vina čije oznake uključuju naziv zaštićene oznake izvornosti li zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla referenca na kategoriju proizvoda od vinove loze može se izostaviti.

3. Iznimno od stavka 1. točke (b), upućivanja na izraze „zaštićena oznaka izvornosti” ili „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” mogu se izostaviti u sljedećim slučajevima:

(a)	kada je tradicionalni izraz u skladu s člankom 112. stavkom 1. točkom (a) prikazan na oznaci u skladu sa specifikacijom proizvoda iz članka 94. stavka 2.;

(a)	kada je tradicionalni izraz u skladu s člankom 112. stavkom 1. točkom (a) prikazan na oznaci u skladu sa specifikacijom proizvoda iz članka 94. stavka 2.;

(b)	u iznimnim i propisno opravdanim slučajevima, koje sukladno članku 227. određuje Komisija putem delegiranih akata donesenih kako bi se osigurala sukladnost s postojećim praksama označivanja.

(b)	u iznimnim i propisno opravdanim slučajevima, koje sukladno članku 227. određuje Komisija putem delegiranih akata donesenih kako bi se osigurala sukladnost s postojećim praksama označivanja.

3.a Kako bi se zajamčila ujednačena primjena stavka 1. točke (ga), energetska vrijednost:

(a)	izražava se brojkama i simbolima, posebno simbolom (E) za energiju;

(b)	izračunava s pomoću faktora pretvorbe iz Priloga XIV. Uredbi (EU) br. 1169/2011;

(c)

izražava u obliku prosječnih vrijednosti izraženih u kcal na temelju:

i.	proizvođačeve analize vina; ili

ii.	izračuna iz općenito utvrđenih i prihvaćenih podataka na temelju prosječnih vrijednosti uobičajenih i karakterističnih vina;

(d)	izražava za 100ml. Osim toga, može se izraziti po jedinici potrošnje, koju potrošač može lako prepoznati, pod uvjetom da je korištena jedinica kvantificirana na oznaci i da se navede broj jedinica sadržanih u pakiranju.

3.b Odstupajući od stavka 1. točke (gb) popis sastojaka ne mora se navesti na oznaci, pod uvjetom da na oznaci nalijepljenoj na boci ili drugom spremniku postoji jasna i izravna poveznica. Ne treba se prikazivati s drugim informacijama namijenjenima za komercijalne ili marketinške svrhe.

3.c Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale da se proizvodi iz stavka 1. koji nisu označeni u skladu s odredbama ove Uredbe ne stavljaju na tržište ili povuku s tržišta ako su već stavljeni na tržište.

3.d Gospodarski subjekti koji dobrovoljno žele obavijestiti potrošače o kalorijama vinskih proizvoda iz godine stavljanja na tržište koja počinje prije stupanja na snagu ove Uredbe u cijelosti primjenjuju članak 119.”

Amandman 103

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 19.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 120. – stavak 1. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19.a)

Umeće se sljedeća točka:

„(fa)

pojmove povezane s očuvanjem genetskih resursa vinove loze;”

Amandman 104

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 20.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 122. – stavak 1. – točke b, c i d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(20)	u članku 122. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

Briše se.

(a)	u točki (b) briše se podtočka ii.;

(b)

u točki (c) dodaje se sljedeća podtočka iii.:

„iii.

izraze koji se odnose na gospodarstvo i uvjete za njihovo korištenje;”

(c)

u točki (d) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.	uvjete za korištenje određenih oblika boca i čepova te popis određenih posebnih oblika boca;”

Amandman 105

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 20.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 122.

Tekst na snazi

Izmjena

(20.a)

Članak 122. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 122.

„Članak 122.

Delegirane ovlasti

1. Kako bi uzela u obzir posebna obilježja sektora vina, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na pravila i ograničenja u:

(a)	predstavljanju i korištenju podataka na oznakama osim onih koji su utvrđeni ovim odjeljkom;

(a)	predstavljanju i korištenju podataka na oznakama osim onih koji su utvrđeni ovim odjeljkom;

(b)	obveznim podacima, vezano uz:

(b)	obveznim podacima, vezano uz:

i.	izraze koji se koriste za formuliranje obveznih podataka i uvjete za njihovo korištenje;

i.	izraze koji se koriste za formuliranje obveznih podataka i uvjete za njihovo korištenje;

ii.	izraze koji se odnose na gospodarstvo i uvjete za njihovo korištenje;

iii.	odredbe koje državama članicama koje su proizvođači dopuštaju utvrđivanje dodatnih pravila vezano uz obvezne podatke;

iii.	odredbe koje državama članicama koje su proizvođači dopuštaju utvrđivanje dodatnih pravila vezano uz obvezne podatke;

(iv)	odredbe koje dopuštaju daljnja odstupanja, osim onih iz članka 119. stavka 2., vezano uz izostavljanje reference na kategoriju proizvoda od vinove loze i

(iv)	odredbe koje dopuštaju daljnja odstupanja, osim onih iz članka 119. stavka 2., vezano uz izostavljanje reference na kategoriju proizvoda od vinove loze

v.	odredbe o korištenju jezika;

v.	odredbe o korištenju jezika; i

v.a	odredbe koje se odnose na članak 119. stavak 1. točku (gb);

(c)	neobveznim podacima, vezano uz:

(c)	neobveznim podacima, vezano uz:

i.	izraze koji se koriste za formuliranje neobveznih podataka i uvjete za njihovo korištenje;

i.	izraze koji se koriste za formuliranje neobveznih podataka i uvjete za njihovo korištenje;

ii.	odredbe koje državama članicama koje proizvode dopuštaju utvrđivanje dodatnih pravila vezano uz neobvezne podatke;

ii.	odredbe koje državama članicama koje proizvode dopuštaju utvrđivanje dodatnih pravila vezano uz neobvezne podatke;

ii.a	izraze koji se odnose na gospodarstvo i uvjete za njihovo korištenje;

(d)	predstavljanju, vezano uz:

(d)	predstavljanju, vezano uz:

i.	uvjete za korištenje određenih oblika boca te popis određenih posebnih oblika boca;

i.	uvjete za korištenje određenih oblika boca i čepova te popis određenih posebnih oblika boca;

ii.	uvjete korištenja vrsta boca i čepova specifičnih za pjenušava vina;

ii.	uvjete korištenja vrsta boca i čepova specifičnih za pjenušava vina;

iii.	odredbe koje državama članicama koje proizvode dopuštaju utvrđivanje dodatnih pravila vezano uz predstavljanje;

iii.	odredbe koje državama članicama koje proizvode dopuštaju utvrđivanje dodatnih pravila vezano uz predstavljanje;

iv.	odredbe o korištenju jezika.

iv.	odredbe o korištenju jezika.

Komisija donosi delegirane akte iz točke (b) podtočke v.a najkasnije 18 mjeseci od… [datuma stupanja na snagu ove Uredbe (o izmjeni)].

2. Kako bi se osigurala zaštita zakonitih interesa gospodarskih subjekata, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na pravila povezana s privremenim označivanjem i predstavljanjem vina koje nosi oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla ako ta oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ispunjava potrebne uvjete.

3. Kako bi se osiguralo da gospodarski subjekti ne budu oštećeni, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na prijelazne odredbe koje se odnose na vino stavljeno na tržište i označeno u skladu s relevantnim pravilima koja su se primjenjivala prije 1. kolovoza 2009.

4. Kako bi se uzele u obzir posebna obilježja trgovine između Unije i određenih trećih zemalja, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. s obzirom na odstupanja od ovog odjeljka u odnosu na proizvode za izvoz gdje to zahtjeva pravo dotične treće zemlje.

Amandman 106

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 21. – podtočka ba (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 125. – naslov

Tekst na snazi

Izmjena

(ba)	U članku 125. naslov se zamjenjuje sljedećim:

Sporazumi u sektoru šećera

„Sporazumi u sektoru šećerne repe i šećerne trske”

Amandman 107

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 21. – podtočka bb (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 126. – naslov

Tekst na snazi

Izmjena

(bb)	u članku 126. naslov se zamjenjuje sljedećim:

Izvješćivanje o cijenama na tržištu šećera

„Izvješćivanje o cijenama na tržištima”

Amandman 108

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 21. – podtočka bc (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 126. – stavak 1.

Tekst na snazi

Izmjena

(bc)	u članku 126. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

Komisija može donijeti provedbene akte o uspostavi sustava izvješćivanja o cijenama na tržištu šećera, uključujući modalitete za objavljivanje razina cijena za to tržište. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2. Sustav iz prvog podstavka temelji se na podacima koje dostavljaju poduzeća za proizvodnju bijelog šećera ili drugi gospodarski subjekti uključeni u trgovinu šećerom. S tim se podacima postupa kao s povjerljivim podacima.

„Komisija može donijeti provedbene akte o uspostavi sustava izvješćivanja o cijenama , s jedne strane, na tržištu šećerne repe i šećerne trske te, s druge strane, na tržištu šećera i etanola , uključujući modalitete za objavljivanje razina cijena za to tržište. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2. Sustav iz prvog podstavka temelji se na podacima koje dostavljaju poduzeća za proizvodnju šećera ili etanola drugi gospodarski subjekti uključeni u trgovinu šećerom ili etanolom . S tim se podacima postupa kao s povjerljivim podacima.”

Amandman 269

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 148.

Tekst na snazi

Izmjena

(22.a)

članak 148. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 148.

„Članak 148.

Ugovorni odnosi u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda

1. Ako država članica odluči da svaka isporuka sirovog mlijeka na njezinom području od poljoprivrednika prema prerađivaču sirovog mlijeka mora biti pokrivena pisanim ugovorom između tih strana i/ili odluči da prvi kupci moraju napraviti pisanu ponudu ugovora za dostavu sirovog mlijeka od strane poljoprivrednika, takav ugovor i/ili takva ponuda ugovora moraju ispuniti uvjete iz stavka 2.

Ako država članica odluči da isporuke sirovog mlijeka od proizvođača prema prerađivaču sirovog mlijeka moraju biti obuhvaćene pisanim ugovorom između tih strana, ona također odlučuje koju fazu ili koje faze isporuke pokriva takav ugovor ako dotične proizvode isporučuje jedan posrednik ili više njih.

Za potrebe ovog članka, „otkupljivač” znači poduzeće koje prevozi sirovo mlijeko od poljoprivrednika ili drugog sakupljača do prerađivača sirovog mlijeka ili drugog otkupljivača, pri čemu se u svakoj fazi prenosi vlasništvo sirovog mlijeka.

1.a Ako se države članice ne koriste mogućnostima predviđenima u stavku 1. ovog članka, proizvođač, organizacija proizvođača ili udruženje organizacija proizvođača mogu zahtijevati da svaka isporuka sirovog mlijeka prerađivaču sirovog mlijeka bude predmetom pisanog ugovora između stranaka i/ili predmetom pisane ponude ugovora od prvih kupaca, pod uvjetima utvrđenima u stavku 4. prvom podstavku ovog članka.

Ako je prvi kupac mikro, malo ili srednje poduzeće u smislu Preporuke 2003/361/EZ, ugovor i/ili ponuda ugovora nisu obvezni, pri čemu se ne dovodi u pitanje mogućnost da se strane koriste standardnim ugovorom koji je izradila sektorska organizacija.

2. Ugovor i/ili ponuda ugovora iz stavaka 1. i 1.a:

(a)	sastavlja se prije isporuke,

(a)	sastavlja se prije isporuke,

(b)	sastavlja se u pisanom obliku i

(b)	sastavlja se u pisanom obliku i

(c)	posebno uključuje sljedeće elemente:

(c)	posebno uključuje sljedeće elemente:

i.	cijenu isporuke koja je:

i.	cijenu isporuke koja je:

—	statična i određena ugovorom i/ili

—	statična i određena ugovorom i/ili

—	izračunava se zbrajanjem različitih faktora utvrđenih u ugovoru, koji mogu uključivati tržišne pokazatelje koji pokazuju promjene tržišnih uvjeta, isporučenu količinu te kvalitetu ili sastav isporučenog sirovog mlijeka.

—

izračunava se zbrajanjem različitih faktora utvrđenih u ugovoru, koji uključuju relevantne i lako razumljive pokazatelje, gospodarske indekse i metodu izračuna konačne cijene na temelju troškova proizvodnje i tržišnih troškova koji su pristupačni i razumljivi te koji pokazuju promjene tržišnih uvjeta, isporučenu količinu te kvalitetu ili sastav isporučenog sirovog mlijeka, te navođenjem tih troškova .

U tu svrhu države članice koje su odlučile primjenjivati stavak 1. mogu u skladu s objektivnim kriterijima i na temelju studija o proizvodnji i prehrambenom lancu utvrditi pokazatelje za njihovo određivanje u svakom trenutku,

ii.	količinu sirovog mlijeka koja se može i /ili mora isporučiti i vrijeme takvih isporuka. Nije moguće utvrditi kaznene odredbe za mjesečne propuste,

ii.	količinu sirovog mlijeka koja se može ili mora isporučiti i vrijeme takvih isporuka. Nije moguće utvrditi kaznene odredbe za mjesečne propuste,

iii.	trajanje ugovora koji može biti ili na određeno ili na neodređeno vrijeme uz odredbe o raskidu,

iv.	pojedinosti o razdoblju plaćanja i postupcima,

iii.	trajanje ugovora koji može biti ili na određeno ili na neodređeno vrijeme uz odredbe o raskidu,

iv.	pojedinosti o razdoblju plaćanja i postupcima,

v.	načine otkupljivanja ili isporuke sirovog mlijeka i

v.	načine otkupljivanja ili isporuke sirovog mlijeka i

vi.	pravila koja se primjenjuju u slučaju više sile.

vi.	pravila koja se primjenjuju u slučaju više sile.

3. Odstupajući od stavaka 1. i 1.a, u slučaju kada član zadruge isporučuje sirovo mlijeko zadruzi čiji je član, ugovor i/ili ponuda ugovora nisu potrebni ako statut te zadruge ili pravila i odluke predviđeni u tom statutu ili pravila i odluke koji iz tog statua proizlaze sadržavaju odredbe sa sličnim učincima kao odredbe utvrđene u stavku 2. točkama (a), (b) i (c).

4. Strane slobodno pregovaraju o svim elementima ugovora za isporuku sirovog mlijeka koje sklapaju poljoprivrednici, otkupljivači ili prerađivači sirovog mlijeka, uključujući elemente iz stavka 2. točke (c).

Neovisno o prvom podstavku primjenjuje se jedno ili više od sljedećega:

(a)	ako država članica odluči da je u skladu sa stavkom 1. obvezan pisani ugovor za isporuku sirovog mlijeka, ona može utvrditi:

(a)	ako država članica odluči da je u skladu sa stavkom 1. obvezan pisani ugovor za isporuku sirovog mlijeka, ona može utvrditi:

i.	obvezu stranaka da postignu dogovor o odnosu između određene isporučene količine i cijene koja se plaća za tu isporuku;

i.	obvezu stranaka da postignu dogovor o odnosu između određene isporučene količine i cijene koja se plaća za tu isporuku;

ii.	minimalno trajanje koje se primjenjuje samo na pisane ugovore između poljoprivrednika i prvog kupca sirovog mlijeka; takvo minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

ii.	minimalno trajanje koje se primjenjuje samo na pisane ugovore između poljoprivrednika i prvog kupca sirovog mlijeka; takvo minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

(b)

ako država članica odluči da prvi kupac sirovog mlijeka mora sastaviti pisanu ponudu ugovora za poljoprivrednika sukladno stavku 1., ona može odrediti da ponuda mora uključivati minimalno trajanje ugovora, utvrđeno nacionalnim zakonom u tu svrhu; to minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(b)

Drugim podstavkom ne dovodi se u pitanje pravo poljoprivrednika da odbije takvo minimalno trajanje ako to učini pisanim putem. U tom slučaju strane imaju pravo pregovarati o svim elementima ugovora, uključujući elemente iz stavka 2. točke (c).

5. Države članice koje se koriste opcijama iz ovog članka obavješćuju Komisiju o tome kako su primijenjene.

6. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za jedinstvenu primjenu stavka 2. točaka (a) i (b) i stavka 3. ovog članka te mjera koje se odnose na obavješćivanje država članica sukladno ovom članku. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”

Amandman 110

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.b (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 149.

Tekst na snazi

Izmjena

(22.b)

Članak 149. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 149.

„Članak 149.

Ugovorni odnosi u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda

1. Organizacija proizvođača iz sektora mlijeka i mliječnih proizvoda koja je priznata na temelju članka 161. stavka 1. može u ime svojih članova poljoprivrednika u odnosu na njihovu cjelokupnu zajedničku proizvodnju ili njezin dio, u pregovorima dogovoriti ugovore za isporuku sirovog mlijeka od strane poljoprivrednika prerađivaču sirovog mlijeka ili otkupljivaču u smislu članka 148. stavka 1. trećeg podstavka.

2. Pregovori preko organizacije proizvođača mogu se odvijati:

(a)	bez obzira na to radi li se o prijenosu vlasništva nad sirovim mlijekom od poljoprivrednika na organizaciju proizvođača;

(a)	bez obzira na to radi li se o prijenosu vlasništva nad sirovim mlijekom od poljoprivrednika na organizaciju proizvođača;

(b)	bez obzira na to je li dogovorena cijena ista što se tiče zajedničke proizvodnje nekih ili svih članova poljoprivrednika;

(b)	bez obzira na to je li dogovorena cijena ista što se tiče zajedničke proizvodnje nekih ili svih članova poljoprivrednika;

(c)	pod uvjetom da, za određene organizacije proizvođača da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(c)	pod uvjetom da, za određene organizacije proizvođača da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

i.	količina sirovog mlijeka uključena u te pregovore ne premašuje 3,5 % ukupne proizvodnje Unije

i.	količina sirovog mlijeka uključena u te pregovore ne premašuje 4,5 % ukupne proizvodnje Unije

ii.	količina sirovog mlijeka obuhvaćena tim pregovorima koja je proizvedena u bilo kojoj državi članici ne premašuje 33 % ukupne nacionalne proizvodnje te države članice, i

ii.	količina sirovog mlijeka obuhvaćena tim pregovorima koja je proizvedena u bilo kojoj državi članici ne premašuje 33 % ukupne nacionalne proizvodnje te države članice, i

iii.	količina sirovog mlijeka uključena u te pregovore koja je isporučena u bilo kojoj državi članici ne premašuje 33 % ukupne nacionalne proizvodnje te države članice;

iii.	količina sirovog mlijeka uključena u te pregovore koja je isporučena u bilo kojoj državi članici ne premašuje 33 % ukupne nacionalne proizvodnje te države članice;

(d)

pod uvjetom da uključeni poljoprivrednici nisu članovi drugih organizacija proizvođača koje također pregovaraju o tim ugovorima u njihovo ime; međutim, države članice mogu odstupiti od ovog uvjeta u opravdanim slučajevima kada poljoprivrednici imaju dvije različite proizvodne jedinice smještene na različitim zemljopisnim područjima;

(d)

(e)	pod uvjetom da sirovo mlijeko nije pokriveno obvezom isporuke proizašlom iz članstva poljoprivrednika u zadruzi sukladno uvjetima određenima statutima zadruge ili pravilima i odlukama utvrđenima u tim statutima ili izvedenima iz njih i

(e)	pod uvjetom da sirovo mlijeko nije pokriveno obvezom isporuke proizašlom iz članstva poljoprivrednika u zadruzi sukladno uvjetima određenima statutima zadruge ili pravilima i odlukama utvrđenima u tim statutima ili izvedenima iz njih i

(f)	pod uvjetom da organizacija proizvođača obavijesti nadležna tijela države članice ili država članica u kojima djeluje o količini sirovog mlijeka uključenoj u te pregovore.

(f)	pod uvjetom da organizacija proizvođača obavijesti nadležna tijela države članice ili država članica u kojima djeluje o količini sirovog mlijeka uključenoj u te pregovore.

3. Neovisno o uvjeta utvrđenih u stavku 2. točki (c) podtočkama ii. i iii., organizacija proizvođača može pregovarati na temelju stavka 1. pod uvjetom da, s obzirom na tu organizaciju proizvođača, količina sirovog mlijeka uključena u pregovore koja je proizvedena u državi članici ili je isporučena u državu članicu s ukupnom godišnjom proizvodnjom sirovog mlijeka manjom od 500 000 tona ne premašuje 45 % ukupne nacionalne proizvodnje u toj državi članici.

4. Za potrebe ovog članka, upućivanja na organizacije proizvođača uključuju udruženja takvih organizacija proizvođača.

5. Za potrebe primjene stavka 2. točke (c) i stavka 3., Komisija objavljuje, na način koji smatra prikladnim, količine proizvedenog sirovog mlijeka u Uniji i državama članicama koristeći najnovije dostupne podatke.

6. Odstupajući od stavka 2. točke (c) i stavka 3, čak i kada se ne premaše granice utvrđene u njima, tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja navedeno u ovom stavku drugom podstavku može, u pojedinačnom slučaju, odlučiti da određeni pregovori s organizacijom proizvođača ili trebaju ponovno biti otvoreni ili se ne trebaju ni održati ako to tijelo zaključi da je to potrebno zbog sprečavanja isključivanja konkurencije ili da bi se izbjeglo ozbiljno ugrožavanje malih i srednjih prerađivača sirovog mlijeka na njegovom teritoriju.

Za pregovore koji pokrivaju više od jedne države članice, Komisija donosi odluku iz prvog podstavka bez primjene postupka iz članka 229. stavaka 2. ili 3. U drugim slučajevima, tu odluku donosi nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja države članice na koju se pregovori odnose.

Odluke iz ovog podstavka ne primjenjuju se prije datuma na koji su o njima obaviještena dotična poduzeća.

7. Za potrebe ovog članka:

(a)	„nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja” znači tijelo iz članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 (22)

(a)	„nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja” znači tijelo iz članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 (22)

(b)	„MSP” znači mikro, malo ili srednje poduzeće u smislu Preporuke 2003/361/EZ.

(b)	„MSP” znači mikro, malo ili srednje poduzeće u smislu Preporuke 2003/361/EZ.

8. Države članice u kojima se odvijaju pregovori sukladno ovom članku obavješćuju Komisiju o primjeni stavka 2. točke (f) i stavka 6.

Amandman 111

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.c (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 150.

Tekst na snazi

Izmjena

(22.c)

Članak 150. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 150.

„Članak 150.

Uređivanje dobave sira sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla

1. Na zahtjev organizacije proizvođača priznate u skladu s člankom 152. stavkom 3 ., sektorska organizacija priznata u skladu s člankom 157. stavkom 3 . ili skupina gospodarskih subjekata iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, države članice mogu utvrditi, na ograničeno vremensko razdoblje, obvezujuća pravila za uređivanje dobave sira sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla na temelju članka 5. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012.

1. Na zahtjev organizacije proizvođača priznate u skladu s člankom 152. stavkom 1. ili člankom 161 . stavkom (1) , sektorska organizacija priznata u skladu s člankom 157. stavkom 1 . ili skupina gospodarskih subjekata iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, države članice mogu utvrditi, na ograničeno vremensko razdoblje, obvezujuća pravila za uređivanje dobave sira sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla na temelju članka 5. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012.

2. Pravila iz stavka 1. ovog članka ovise o prethodnom sporazumu između strana na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012. Takav sporazum zaključuje se između barem dvije trećine proizvođača mlijeka ili njihovih predstavnika koji predstavljaju barem dvije trećine sirovog mlijeka korištenog za proizvodnju sira iz stavka 1. ovog članka i, prema potrebi, barem dvije trećine proizvođača tog sira koji predstavlja barem dvije trećine proizvodnje tog sira na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012.

2. Pravila iz stavka 1. ovog članka ovise o prethodnom sporazumu između strana na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012. Takav sporazum zaključuje se između barem dvije trećine proizvođača mlijeka ili njihovih predstavnika koji predstavljaju barem dvije trećine sirovog mlijeka korištenog za proizvodnju sira iz stavka 1. ovog članka i, prema potrebi, barem dvije trećine proizvođača tog sira ili njihovih predstavnika koji čine barem dvije trećine proizvodnje tog sira na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012.

3. Za potrebe stavka 1., s obzirom na sir koji ostvaruje korist od zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, zemljopisno područje podrijetla sirovog mlijeka, kako je navedeno na specifikaciji proizvoda za taj sir, mora biti istovjetno zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) br. 1151/2012 u vezi s tim sirom.

4. Pravila iz stavka 1.:

(a)	pokrivaju samo uređivanje dobave dotičnog proizvoda i cilj im je prilagođavanje dobave tog sira prema potražnji;

(a)	pokrivaju samo uređivanje dobave dotičnog proizvoda i cilj im je prilagođavanje dobave tog sira prema potražnji;

(b)	odnose se samo na dotični proizvod;

(b)	odnose se samo na dotični proizvod;

(c)	mogu biti obvezujuća najviše tri godine i mogu se obnoviti nakon tog razdoblja na temelju novog zahtjeva, kako je navedeno u stavku 1.;

(c)	mogu biti obvezujuće za razdoblje od najviše pet godina i mogu se obnoviti nakon tog razdoblja na temelju novog zahtjeva, kako je navedeno u stavku 1.;

(d)	ne oštećuju trgovinu drugim proizvodima osim onima na koje se odnose ta pravila.;

(d)	ne oštećuju trgovinu drugim proizvodima osim onima na koje se odnose ta pravila.;

(e)	ne odnose se na transakcije nakon prvog stavljanja na tržište dotičnog sira;

(e)	ne odnose se na transakcije nakon prvog stavljanja na tržište dotičnog sira;

(f)	ne dopuštaju dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;

(f)	ne dopuštaju dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;

(g)	ne prouzročuju nedostupnost prevelikog udjela dotičnog proizvoda koji bi inače bio dostupan;

(g)	ne prouzročuju nedostupnost prevelikog udjela dotičnog proizvoda koji bi inače bio dostupan;

(h)	ne uzrokuju diskriminaciju, ne predstavljaju prepreku za nove proizvode na tržištu niti pogađaju male proizvođače;

(h)	ne uzrokuju diskriminaciju, ne predstavljaju prepreku za nove proizvode na tržištu niti pogađaju male proizvođače;

(i)	doprinose održavanju kvalitete i/ili razvoja dotičnog proizvoda;

(i)	doprinose održavanju kvalitete i/ili razvoja dotičnog proizvoda;

(j)	ne dovode u pitanje članak 149.

(j)	ne dovode u pitanje članak 149.

5. Pravila iz stavka 1. objavljuju se u službenoj publikaciji dotične države članice.

6. Države članice provode provjere kako bi osigurale da su ispunjeni uvjeti iz stavka 4. i, ako nadležna nacionalna tijela ustanove da ti uvjeti nisu ispunjeni, stavljaju izvan snage pravila iz stavka 1.

7. Države članice odmah obavješćuju Komisiju koja su pravila iz stavka 1. donijele. Komisija obavješćuje druge države članice o svim obavijestima o tim pravilima.

8. Komisija u svakom trenutku može donijeti provedbene akte kojima se od države članice zahtijeva da stavi izvan snage pravila koja je ta država članica utvrdila na temelju stavka 1. ako Komisija utvrdi da ta pravila ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 4., sprečavaju ili narušavaju tržišno natjecanje na značajnom dijelu unutarnjeg tržišta ili ugrožavaju slobodnu trgovinu ili postizanje ciljeva iz članka 39. UFEU-a. Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. ove Uredbe.

Amandman 112

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.d (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 151.

Tekst na snazi

Izmjena

(22.d)

Članak 151. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 151.

„Članak 151.

Obvezne prijave u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda

Od 1. travnja 2015. prvi otkupljivači sirovog mlijeka prijavljuju nadležnom nacionalnom tijelu količinu sirovog mlijeka koja im je dostavljena svakog mjeseca.

Od 1. travnja 2015. prvi otkupljivači sirovog mlijeka prijavljuju nadležnom nacionalnom tijelu količinu sirovog mlijeka koja im je dostavljena svakog mjeseca i prosječnu cijenu koju plaćaju. Razlike postoje ovisno o tome radi li se o organskom uzgoju ili ne. Ako je prvi otkupljivač zadruga, prosječna cijena objavljuje se na kraju tržišne godine iz članka 6. točke (c) podtočke v.

Podaci o prosječnoj cijeni smatraju se povjerljivima pa stoga nadležno tijelo pazi da se ne objave konkretne prosječne cijene koje primjenjuju razni gospodarski subjekti ili imena tih gospodarskih subjekata.

Za potrebe ovog članka i članka 148., „prvi kupac” znači poduzeće ili skupinu koja kupuje mlijeko od proizvođača:

(a)	u svrhu sakupljanja, pakiranja, skladištenja, hlađenja ili prerade, uključujući i na temelju ugovora;

(a)	u svrhu sakupljanja, pakiranja, skladištenja, hlađenja ili prerade, uključujući i na temelju ugovora;

(b)	u svrhu prodaje jednom ili većem broju poduzeća koja se bave obradom ili preradom mlijeka ili drugih mliječnih proizvoda.

(b)	u svrhu prodaje jednom ili većem broju poduzeća koja se bave obradom ili preradom mlijeka ili drugih mliječnih proizvoda.

Države članice obavješćuju Komisiju o količini sirovog mlijeka iz prvog podstavka.

Države članice obavješćuju Komisiju o količini sirovog mlijeka i prosječnoj cijeni iz prvog podstavka.

Komisija može donijeti provedbene akte o utvrđivanju pravila o sadržaju, obliku i vremenu tih prijava i mjera vezanih uz obavijesti koje izdaju države članice sukladno ovom članku. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Amandman 113

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.e (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 152.

Tekst na snazi

Izmjena

(22.e)

Članak 152. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 152.

„Članak 152.

Organizacije proizvođača

1. Države članice mogu, na zahtjev, priznati organizacije proizvođača koje:

(a)	su osnovali proizvođači iz bilo kojeg sektora iz članka 1. stavka 2., te ih kontroliraju u skladu s člankom 153. stavkom 2. točkom (c);

(a)	su osnovali proizvođači iz bilo kojeg sektora iz članka 1. stavka 2., te ih kontroliraju u skladu s člankom 153. stavkom 2. točkom (c);

(b)	su osnovane na inicijativu proizvođačâ i koje obavljaju najmanje jednu od sljedećih aktivnosti:

(b)	su osnovane na inicijativu proizvođačâ i koje obavljaju najmanje jednu od sljedećih aktivnosti:

i.	zajedničku preradu;

i.	zajedničku preradu;

ii.	zajedničku distribuciju, uključujući putem zajedničkih prodajnih platformi ili zajedničkog prijevoza;

ii.	zajedničku distribuciju, uključujući putem zajedničkih prodajnih platformi ili zajedničkog prijevoza;

iii.	zajedničko pakiranje, označivanje ili promidžbu;

iii.	zajedničko pakiranje, označivanje ili promidžbu;

iv.	zajedničku organizaciju kontrole kvalitete;

iv.	zajedničku organizaciju kontrole kvalitete;

v.	zajedničko korištenje opreme ili skladišnih prostora;

v.	zajedničko korištenje opreme ili skladišnih prostora;

vi.	zajedničko upravljanje otpadom izravno vezanim uz proizvodnju;

vi.	zajedničko upravljanje otpadom izravno vezanim uz proizvodnju;

vii.	zajedničku nabavu ulaznih sredstava;

vii.	zajedničku nabavu ulaznih sredstava;

viii.

sve ostale zajedničke aktivnosti povezane s uslugama kojima se nastoji ostvariti jedan od ciljeva navedenih u točki (c) ovoga stavka;

viii.

sve ostale zajedničke aktivnosti povezane s uslugama kojima se nastoji ostvariti jedan od ciljeva navedenih u točki (c) ovoga stavka;

(c)	djeluju na postizanju posebnog cilja koji može uključivati barem jedan od sljedećih ciljeva:

(c)	djeluju na postizanju posebnog cilja koji može uključivati barem jedan od sljedećih ciljeva:

i.	osiguravanje da se proizvodnja planira i prilagođava potražnji, osobito u pogledu kvalitete i kvantitete;

i.	osiguravanje da se proizvodnja planira i prilagođava potražnji, osobito u pogledu kvalitete i kvantitete;

ii.	koncentriranje ponude i plasiranje na tržište proizvoda vlastitih članova, uključujući one putem izravnog marketinga;

ii.	koncentriranje ponude i plasiranje na tržište proizvoda vlastitih članova, uključujući one putem izravnog marketinga;

iii.	optimiziranje troškova proizvodnje i povrata ulaganja u skladu s okolišnim standardima i standardima dobrobiti životinja i stabiliziranje proizvođačkih cijena.

iii.	optimiziranje troškova proizvodnje i povrata ulaganja u skladu s okolišnim standardima i standardima dobrobiti životinja i stabiliziranje proizvođačkih cijena.

iv.	provođenje istraživanja i razvoj inicijativa o održivim proizvodnim metodama, inovativnim praksama, gospodarskoj konkurentnosti i kretanjima na tržištu;

iv.	provođenje istraživanja i razvoj inicijativa o održivim proizvodnim metodama, inovativnim praksama, gospodarskoj konkurentnosti i kretanjima na tržištu;

v.	promicanje i pružanje tehničke pomoći za korištenje okolišno prihvatljivih uzgojnih praksi i proizvodnih tehnika te praksi i tehnika koje poštuju dobrobit životinja;

v.	promicanje i pružanje tehničke pomoći za korištenje okolišno prihvatljivih uzgojnih praksi i proizvodnih tehnika te praksi i tehnika koje poštuju dobrobit životinja;

vi.	promicanje i pružanje tehničke pomoći za korištenje proizvodnih standarda, poboljšanje kvalitete proizvoda i razvoj proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili obuhvaćenih nacionalnom oznakom kvalitete.

vi.	promicanje i pružanje tehničke pomoći za korištenje proizvodnih standarda, poboljšanje kvalitete proizvoda i razvoj proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ili obuhvaćenih nacionalnom oznakom kvalitete.

vii.	upravljanje nusproizvodima, a osobito otpadom, kako bi se zaštitila kvaliteta vode, tla i okoliša i sačuvala ili potaknula bioraznolikost;

vii.	vrednovanje nusproizvoda i upravljanje njima, preostalim tokovima i osobito otpadom, kako bi se zaštitila kvaliteta vode, tla i okoliša i sačuvala ili potaknula bioraznolikost te potaknula kružnost ;

viii.

doprinos održivom korištenju prirodnih resursa i ublažavanju klimatskih promjena;

viii.

doprinos održivom korištenju prirodnih resursa i ublažavanju klimatskih promjena;

ix.	razvoj inicijativa u području promidžbe i stavljanja na tržište;

ix.	razvoj inicijativa u području promidžbe i stavljanja na tržište;

x.	upravljanje uzajamnim fondovima u okviru operativnih programa u sektoru voća i povrća iz članka 33. stavka 3. točke (d) ove Uredbe i u okviru članka 36. Uredbe (EU) br. 1305/2013;

x.	upravljanje uzajamnim fondovima;

xi.	pružanje nužne tehničke pomoći za korištenje terminskih tržišta i sustava osiguranja.

xi.	pružanje nužne tehničke pomoći za korištenje terminskih tržišta i sustava osiguranja.

1.a Odstupajući od članka 101. stavka 1. UFEU-a organizacija proizvođača priznata na temelju stavka 1. ovog članka, može planirati proizvodnju, optimizirati troškove proizvodnje, stavljati proizvode na tržište i u pregovorima dogovarati ugovore o opskrbi poljoprivrednim proizvodima u ime svojih članova za njihovu cjelokupnu proizvodnju ili njezin dio.

Aktivnosti iz prvog podstavka mogu se provoditi:

(a)	pod uvjetom da se jedna ili više aktivnosti iz stavka 1. točke (b) podtočaka od i. do vii. stvarno obavljaju, čime se doprinosi ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 39. UFEU-a;

(a)	pod uvjetom da se jedna ili više aktivnosti iz stavka 1. točke (b) podtočaka od i. do vii. stvarno obavljaju, čime se doprinosi ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 39. UFEU-a;

(b)	pod uvjetom da organizacija proizvođača koncentrira ponudu i stavlja proizvode svojih članova na tržište, neovisno o tome jesu li proizvođači prenijeli vlasništvo nad poljoprivrednim proizvodima na organizaciju proizvođača;

(b)	pod uvjetom da organizacija proizvođača koncentrira ponudu i stavlja proizvode svojih članova na tržište, neovisno o tome jesu li proizvođači prenijeli vlasništvo nad poljoprivrednim proizvodima na organizaciju proizvođača;

(c)	neovisno o tome je li dogovorena cijena jednaka za ukupnu proizvodnju pojedinih ili svih članova;

(c)	neovisno o tome je li dogovorena cijena jednaka za ukupnu proizvodnju pojedinih ili svih članova;

(d)	pod uvjetom da dotični proizvođači nisu članovi drugih organizacija proizvođača u pogledu proizvoda obuhvaćenih aktivnostima iz prvog podstavka;

(d)	pod uvjetom da dotični proizvođači nisu članovi drugih organizacija proizvođača u pogledu proizvoda obuhvaćenih aktivnostima iz prvog podstavka;

(e)

pod uvjetom da poljoprivredni proizvod nije obuhvaćen obvezom isporuke koja proizlazi iz članstva poljoprivrednika u zadruzi, koja sama nije član dotičnih organizacija proizvođača, u skladu s uvjetima utvrđenima u statutu zadruge ili u pravilima i odlukama predviđenima u tom statutu ili u pravilima i odlukama koji iz tog statua proizlaze.

(e)

Međutim, države članice mogu odstupiti od uvjeta utvrđenog u drugom podstavku točki (d) u propisno opravdanim slučajevima kada članovi proizvođači imaju dvije različite proizvodne jedinice smještene na različitim zemljopisnim područjima.

1.b Za potrebe ovog članka upućivanja na organizacije proizvođača uključuju i udruženja organizacija proizvođača priznata na temelju članka 156. stavka 1. ako takva udruženja ispunjavaju zahtjeve utvrđene u stavku 1. ovog članka.

1.c Nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja iz članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 može u pojedinačnim slučajevima odlučiti o tome da se u budućnosti jednu ili više aktivnosti iz stavka 1.a prvog podstavka treba izmijeniti, prekinuti odnosno o tome da ih se uopće ne smije provoditi, ako to tijelo zaključi da je to potrebno radi sprečavanja isključivanja konkurencije ili ako smatra da su ugroženi ciljevi utvrđeni u članku 39. UFEU-a.

U slučaju pregovora kojima je obuhvaćeno više država članica, Komisija donosi odluku iz prvog podstavka ovog stavka ne primjenjujući pritom postupak iz članka 229. stavka 2. ili stavka 3.

Pri postupanju na temelju prvog podstavka ovog stavka nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja u pisanom obliku obavješćuje Komisiju prije ili bez odgode nakon pokretanja prve službene mjere istrage te je bez odgode obavješćuje o donesenim odlukama nakon njihova donošenja.

Odluke iz ovog podstavka ne primjenjuju se prije datuma na koji su o njima obaviještena dotična poduzeća.

2. Organizacija proizvođača priznata na temelju stavka 1. može i dalje biti priznata ako se uključi u stavljanje na tržište proizvoda obuhvaćenih oznakom KN ex 22 08 koji nisu proizvodi iz Priloga I. Ugovorima, uz uvjet da udio takvih proizvoda ne premašuje 49 % ukupne vrijednosti proizvoda koje je organizacija proizvođača stavila na tržište i da takvi proizvodi ne primaju potporu Unije. Ti se proizvodi, za organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća, ne računaju za izračunavanje vrijednosti proizvoda stavljenih na tržište za potrebe članka 34. stavka 2.

2. Organizacija proizvođača priznata na temelju stavka 1. može i dalje biti priznata ako se uključi u stavljanje na tržište proizvoda obuhvaćenih oznakom KN ex 2208 koji nisu proizvodi iz Priloga I. Ugovorima, uz uvjet da udio takvih proizvoda ne premašuje 49 % ukupne vrijednosti proizvoda koje je organizacija proizvođača stavila na tržište i da takvi proizvodi ne primaju potporu Unije. Ti se proizvodi, za organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća, ne računaju za izračunavanje vrijednosti proizvoda stavljenih na tržište za potrebe članka 34. stavka 2.”

Amandman 238

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.f (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 153.

Tekst na snazi

Izmjena

(22.f)

članak 153. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 153.

„Članak 153.

Statut organizacija proizvođača

1. Statut organizacija proizvođača od svojih članova zahtijeva posebice sljedeće:

(a)	da primjenjuju pravila koja je organizacija proizvođača donijela u vezi s izvješćivanjem o proizvodnji, proizvodnjom, stavljanjem na tržište i zaštitom okoliša;

(a)	da primjenjuju pravila koja je organizacija proizvođača donijela u vezi s izvješćivanjem o proizvodnji, proizvodnjom, stavljanjem na tržište i zaštitom okoliša;

(b)	da budu članovi samo jedne organizacije proizvođača za pojedini proizvod gospodarstva, međutim, države članice mogu odstupiti od ovog uvjeta u opravdanim slučajevima kada poljoprivrednici imaju dvije različite proizvodne jedinice smještene na različitim zemljopisnim područjima;

(b)	da budu članovi samo jedne organizacije proizvođača za pojedini proizvod gospodarstva,

(c)	da pružaju informacije koje organizacija proizvođača traži za potrebe statistike.

(c)	da pružaju informacije koje organizacija proizvođača traži za potrebe statistike.

Međutim, države članice mogu odstupiti od točke (b) prvog podstavka u propisno opravdanim slučajevima:

i.	kada poljoprivrednici imaju dvije različite proizvodne jedinice smještene na različitim zemljopisnim područjima ili

ii.

ako je organizacija proizvođača priznata u skladu s člankom 152. kojoj proizvođači već pripadaju demokratski odlučila, u skladu sa stavkom 2. točkom (c), dopustiti svojim članovima da budu članovi druge priznate organizacije proizvođača pod sljedećim uvjetima:

—	članovi imaju određeni proizvod namijenjen različitim upotrebama, a primarna organizacija proizvođača kojoj proizvođači već pripadaju ne nudi tržišne mogućnosti za drugu upotrebu koju su proizvođači namijenili za svoj proizvod; ili

—	članovi organizacije proizvođača u prošlosti su se putem ugovora ili članstva u zadrugama obvezali isporučiti dio svojih proizvoda nekoliko drugih kupaca, barem jedan od tih kupaca postao je priznata organizacija proizvođača .

2. Statut organizacije proizvođača također predviđa sljedeće:

(a)	postupke za utvrđivanje, donošenje i izmjenu pravila iz stavka 1. točke (a);

(a)	postupke za utvrđivanje, donošenje i izmjenu pravila iz stavka 1. točke (a);

(b)	obvezu članova na financijske doprinose nužne za financiranje organizacije proizvođača;

(b)	obvezu članova na financijske doprinose nužne za financiranje organizacije proizvođača;

(c)	pravila koja članovima organizacije proizvođača omogućuju da na demokratičan način nadziru svoju organizaciju i njezine odluke;

(c)	pravila koja članovima organizacije proizvođača omogućuju da na demokratičan način nadziru svoju organizaciju i njezine odluke te njezinu računovodstvenu dokumentaciju i proračune ;

(d)	kazne za kršenje statutarnih obveza, pogotovo za neplaćanje financijskih doprinosa ili za kršenje pravila koja je utvrdila organizacija proizvođača;

(d)	kazne za kršenje statutarnih obveza, pogotovo za neplaćanje financijskih doprinosa ili za kršenje pravila koja je utvrdila organizacija proizvođača;

(e)	pravila o primanju novih članova, a posebno minimalno trajanje članstva koje ne može biti kraće od godine dana;

(e)	pravila o primanju novih članova, a posebno minimalno trajanje članstva koje ne može biti kraće od godine dana;

(f)	računovodstvena i proračunska pravila nužna za djelovanje organizacije.

(f)	računovodstvena i proračunska pravila nužna za djelovanje organizacije.

2a. Statutom organizacije proizvođača može se predvidjeti i da, u slučaju da je organizacija proizvođača odgovorna za prodaju nekih ili svih proizvoda svojih pridruženih proizvođača i ako članovi ne prenesu vlasništvo nad proizvodima na organizaciju proizvođača, ti članovi proizvođača stupe u kontakt s kupcima, osim u pogledu pitanja koja se odnose na cijenu ili obujam prodaje tih proizvoda.

3. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na organizacije proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

3. Stavci 1., 2. i 2.a ne primjenjuju se na organizacije proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.”

Amandman 115

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.g (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 154.

Tekst na snazi

Izmjena

(22.g)

Članak 154. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 154.

„Članak 154.

Priznavanje organizacija proizvođača

1. Kako bi ju priznala država članica, organizacija proizvođača koja podnosi zahtjev za takvo priznanje pravna je osoba ili jasno definiran dio pravne osobe koji:

(a)	ispunjava uvjete iz članka 152. stavka 1. točaka (a), (b) i (c);

(a)	ispunjava uvjete iz članka 152. stavka 1. točaka (a), (b) i (c);

(b)	na području na kojem djeluje ima minimalan broj članova i/ili pokriva minimalan obujam ili vrijednost utržive proizvodnje, što određuje dotična država članica;

(b)	na području na kojem djeluje ima minimalan broj članova i/ili pokriva minimalan obujam ili vrijednost utržive proizvodnje, što određuje dotična država članica . Ne dovodeći u pitanje priznavanje organizacija proizvođača koje su namijenjene marginalnoj proizvodnji ;

(c)	pruža dostatne dokaze da može pravilno obavljati svoje aktivnosti, kako u određenom razdoblju, tako i u pogledu učinkovitosti, pružanja ljudske, materijalne i tehničke podrške svojim članovima te, prema potrebi, koncentracije ponude;

(c)	pruža dostatne dokaze da može pravilno obavljati svoje aktivnosti, kako u određenom razdoblju, tako i u pogledu učinkovitosti, pružanja ljudske, materijalne i tehničke podrške svojim članovima te, prema potrebi, koncentracije ponude;

(d)	ima statut u skladu s ovim stavkom točkama (a), (b) i (c).

(d)	ima statut u skladu s ovim stavkom točkama (a), (b) i (c).

1a. Države članice mogu na zahtjev odlučiti da se organizaciji proizvođača koja djeluje u više sektora iz članka 1. stavka 2. dodijeli više od jednog priznanja, pod uvjetom da organizacija proizvođača ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog članka u pogledu svakog sektora za koji ona zahtijeva priznanje.

2. Države članice mogu odlučiti da se organizacije proizvođača koje su priznate prije 1. siječnja 2018. i koje ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 1. ovog članka smatraju priznatima kao organizacije proizvođača na temelju članka 152.

3. Ako su organizacije proizvođača priznate prije 1. siječnja 2018., ali ne ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 1. ovog članka, države članice povlače svoje priznanje najkasnije 31. prosinca 2020.

4. Države članice dužne su:

(a)	odlučiti hoće li priznati organizaciju proizvođača u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva popraćenog svim relevantnim pratećim dokazima; taj se zahtjev podnosi državi članici u kojoj organizacija ima sjedište;

(a)	odlučiti hoće li priznati organizaciju proizvođača u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva popraćenog svim relevantnim pratećim dokazima; taj se zahtjev podnosi državi članici u kojoj organizacija ima sjedište;

(b)	u vremenskim razmacima koje one utvrđuju izvršiti provjere kako bi se utvrdilo jesu li priznate organizacije proizvođača u skladu s ovim poglavljem;

(b)	u vremenskim razmacima koje one utvrđuju izvršiti provjere kako bi se utvrdilo jesu li priznate organizacije proizvođača u skladu s ovim poglavljem;

(c)	u slučaju da nisu zadovoljeni svi uvjeti ili u slučaju nepravilnosti u primjeni mjera iz ovog poglavlja, nametnuti tim organizacijama i udruženjima primjenjive sankcije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti bi li trebalo povući priznanje;

(c)	u slučaju da nisu zadovoljeni svi uvjeti ili u slučaju nepravilnosti u primjeni mjera iz ovog poglavlja, nametnuti tim organizacijama i udruženjima primjenjive sankcije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti bi li trebalo povući priznanje;

(d)	obavijestiti Komisiju do 31. ožujka svake godine o svakoj odluci o dodjeli, odbijanju ili povlačenju priznanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine.

(d)	obavijestiti Komisiju do 31. ožujka svake godine o svakoj odluci o dodjeli, odbijanju ili povlačenju priznanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine.”

Amandman 116

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.h (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 156.

Tekst na snazi

Izmjena

(22.h)

Članak 156. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 156.

„Članak 156.

Udruženja organizacija proizvođača

1. Države članice mogu, na zahtjev, priznati udruženja organizacija proizvođača iz određenog sektora iz članka 1. stavka 2., koja su osnovana na inicijativu priznatih organizacija proizvođača. Podložno pravilima koja su donesena u skladu s člankom 173., udruženja organizacija proizvođača mogu obavljati sve aktivnosti ili funkcije organizacija proizvođača.

1. Države članice mogu, na zahtjev, priznati udruženja organizacija proizvođača iz određenog sektora iz članka 1. stavka 2., koja su osnovana na inicijativu priznatih organizacija proizvođača i/ili udruženja organizacija proizvođača. Podložno pravilima koja su donesena u skladu s člankom 173., udruženja organizacija proizvođača mogu obavljati sve aktivnosti ili funkcije organizacija proizvođača.

2. Odstupajući od stavka 1., države članice mogu, na zahtjev, priznati udruženje priznatih organizacija proizvođača u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda ako dotična država članica smatra da je udruženje sposobno učinkovito izvršavati bilo koje aktivnosti priznate organizacije proizvođača i da ispunjava uvjete iz članka 161. stavka 1.

Amandman 239

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.i (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 157.

Tekst na snazi

Izmjena

(22.i)

članak 157. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 157.

„Članak 157.

Sektorske organizacije

1. Države članice mogu, na zahtjev, priznati sektorske organizacije iz bilo kojeg sektora iz članka 1. stavka 2. koje:

(a)	su sastavljene od predstavnika gospodarskih djelatnosti povezanih s proizvodnjom i s najmanje jednim od sljedećih dijelova opskrbnog lanca: preradom ili trgovinom, uključujući distribuciju, proizvoda iz jednog ili više sektora;

(a)	su sastavljene od predstavnika gospodarskih djelatnosti povezanih s proizvodnjom i s najmanje jednim od sljedećih dijelova opskrbnog lanca: preradom ili trgovinom, uključujući distribuciju, proizvoda iz jednog ili više sektora;

(b)	su osnovane na inicijativu svih ili nekih organizacija ili udruženja koja ih sačinjavaju;

(b)	su osnovane na inicijativu svih ili nekih organizacija ili udruženja koja ih sačinjavaju;

(c)	uzimajući u obzir interese svojih članova i potrošača, djeluju na postizanju posebnog cilja koji posebice može uključivati jedan ili više od sljedećih ciljeva:

(c)	uzimajući u obzir interese svih svojih članova i potrošača, djeluju na postizanju posebnog cilja koji posebice može uključivati jedan ili više od sljedećih ciljeva:

poboljšanje poznavanja i transparentnosti proizvodnje i tržišta, uključujući objavljivanjem sažetih statističkih podataka o troškovima proizvodnje, cijenama, uključujući, prema potrebi, indekse cijena, opseg i trajanje prethodno sklopljenih ugovora, te pružanjem analiza potencijalnih budućih kretanja na tržištu na regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;

i.	poboljšanje poznavanja i transparentnosti proizvodnje i tržišta kroz:

—	objavljivanje i/ili razmjenu sažetih statističkih podataka o troškovima proizvodnje, cijenama, uključujući, prema potrebi, indekse cijena, opseg i trajanje prethodno sklopljenih ugovora, kao i podataka o maržama dodijeljenima u različitim fazama lanca opskrbe ;

—	pružanje analiza potencijalnih budućih kretanja na tržištu na regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;

ii.	predviđanje proizvodnog potencijala i bilježenje javnih tržišnih cijena;

ii.	predviđanje proizvodnog potencijala i bilježenje javnih tržišnih cijena;

iii.	pomoć u boljem usklađivanju načina plasiranja proizvoda na tržište, pogotovo kroz istraživačke studije i tržišna istraživanja;

iii.	pomoć u boljem usklađivanju načina plasiranja proizvoda na tržište, pogotovo kroz istraživačke studije i tržišna istraživanja;

iv.	istraživanje potencijalnih izvoznih tržišta;

iv.	istraživanje potencijalnih izvoznih tržišta;

ne dovodeći u pitanje članke 148. i 168., sastavljanje standardnih obrazaca ugovora, sukladnih pravilima Unije, za prodaju poljoprivrednih proizvoda kupcima i/ili za nabavu prerađenih proizvoda distributerima i trgovcima u maloprodaji, uzimajući u obzir potrebu da se postignu pošteni uvjeti konkurentnosti i da se izbjegne narušavanje tržišta . Ti standardni obrasci ugovora mogu uključivati dva ili više poduzeća, od kojih svako djeluje na različitoj razini lanca proizvodnje, prerade ili distribucije, te sadrže relevantne i lako razumljive pokazatelje i gospodarske pokazatelje te metodu izračuna konačne cijene, utemeljene na referentnim relevantnim troškovima proizvodnje i njihova razvoja, uzimajući u obzir kategorije proizvoda i njihove različite mogućnosti, pokazatelje vrednovanja proizvoda, cijene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na tržištu i njihov razvoj te kriterije povezane sa sastavom, kvalitetom, sljedivošću i sadržajem specifikacije proizvoda ;

vi.	bolje iskorištavanje potencijala proizvoda, uključujući na razini tržišnog plasmana, i razvijanje inicijativa za jačanje gospodarske konkurentnosti i inovacije;

vi.	bolje iskorištavanje potencijala proizvoda, uključujući na razini tržišnog plasmana, i razvijanje inicijativa za jačanje gospodarske konkurentnosti i inovacije;

vii.

pružanje informacija i provođenje istraživanja potrebnih radi inovacije, racionalizacije, poboljšanja i usmjeravanja proizvodnje te, prema potrebi, prerade i stavljanja na tržište, prema proizvodima koji bolje odgovaraju zahtjevima tržišta i očekivanjima i ukusima potrošača, pogotovo s obzirom na kvalitetu proizvoda, uključujući posebna obilježja proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, te zaštitu okoliša;

vii.

viii.

traženje načina za ograničavanje korištenja sredstava za zaštitu zdravlja životinja ili za zaštitu biljaka, bolje upravljanje drugim ulaznim sredstvima, osiguravanje kvalitete proizvoda i očuvanja tla i voda, promicanje sigurnosti hrane, posebice putem sljedivosti proizvoda, te poboljšanje zdravlja i dobrobiti životinja;

viii.

ix.	razvoj metoda i instrumenata za poboljšanje kvalitete proizvoda u svim fazama proizvodnje i, ako je primjereno, prerade i stavljanja na tržište;

ix.	razvoj metoda i instrumenata za poboljšanje kvalitete proizvoda u svim fazama proizvodnje i, ako je primjereno, prerade i stavljanja na tržište;

x.	poduzimanje svih mogućih aktivnosti za održavanje, zaštitu i promicanje organskog uzgoja i oznaka izvornosti, kvalitete i zemljopisnog podrijetla;

x.	poduzimanje svih mogućih aktivnosti za održavanje, zaštitu i promicanje organskog uzgoja i oznaka izvornosti, kvalitete i zemljopisnog podrijetla;

xi.	promoviranje i istraživanje integrirane, održive proizvodnje ili drugih okolišno prihvatljivih proizvodnih metoda;

xi.	promoviranje i istraživanje integrirane, održive proizvodnje ili drugih okolišno prihvatljivih proizvodnih metoda;

xii.	poticanje zdrave i odgovorne potrošnje proizvoda na unutarnjem tržištu i/ili informiranje o štetnosti koja je povezana s opasnim načinima potrošnje;

xii.	poticanje zdrave i odgovorne potrošnje proizvoda na unutarnjem tržištu i/ili informiranje o štetnosti koja je povezana s opasnim načinima potrošnje;

xiii.

promicanje potrošnje proizvoda na unutarnjem tržištu i vanjskim tržištima i/ili pružanje informacija o tim proizvodima;

xiii.

promicanje potrošnje proizvoda na unutarnjem tržištu i vanjskim tržištima i/ili pružanje informacija o tim proizvodima;

xiv.	doprinos upravljanju nusproizvodima te smanjenju otpada i upravljanju otpadom;

xiv.	doprinos upravljanju nusproizvodima i razvoju inicijativa za njihovo vrednovanje te smanjenju otpada i upravljanju otpadom;

xv.	utvrđivanje standardnih klauzula o podjeli vrijednosti u smislu članka 172.a, uključujući tržišne bonuse i gubitke, kojima se određuje na koji način među njima treba raspodijeliti eventualni razvoj relevantnih tržišnih cijena dotičnih proizvoda ili drugih tržišta robe;

xv.

utvrđivanje pravila o podjeli vrijednosti među gospodarskim subjektima u lancu opskrbe, uključujući tržišne bonuse i gubitke, kojima se određuje na koji način treba raspodijeliti eventualni razvoj relevantnih tržišnih cijena dotičnih proizvoda ili drugih tržišta robe. Ta pravila mogu biti u obliku standardnih klauzula o podjeli vrijednosti u smislu članka 172.a ili mogu uključivati ili se odnositi na gospodarske pokazatelje kao što su relevantni troškovi proizvodnje i stavljanja na tržište te njihovo kretanje, cijene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zabilježene na dotičnom tržištu ili tržištima i njihovo kretanje, te količine, sastav, kvaliteta, sljedivost ili poštovanje dotičnih proizvoda, i uzimaju u obzir troškove proizvodnje;

xva.	uspostava standardnih klauzula za poštenu naknadu troškova koje poljoprivrednici snose zbog ispunjavanja izvanpravnih zahtjeva u pogledu okoliša, klime, zdravlja i dobrobiti životinja, uključujući metode izračuna tih troškova;

xvi.	provedba mjera za sprečavanje rizika za zdravlje životinja, zaštitu bilja i okolišnih rizika i upravljanje tim rizicima.

xvi.

promicanje i provedba mjera za sprečavanje i kontrolu rizika za zdravlje životinja, zaštitu bilja i okolišnih rizika i upravljanje tim rizicima , među ostalim osnivanjem uzajamnih fondova i upravljanjem njima ili doprinošenjem takvim fondovima radi isplate financijske naknade poljoprivrednicima za troškove i ekonomske gubitke koji proizlaze iz promicanja i provedbe tih mjera;

xvia.

doprinos transparentnosti trgovinskih odnosa među različitim fazama u lancu, posebice izradom, provedbom i kontrolom poštovanja tehničkih standarda gospodarskih subjekata u opskrbnom lancu.

1.a Države članice mogu na zahtjev odlučiti da se sektorskoj organizaciji koja djeluje u više sektora iz članka 1. stavka 2. dodijeli više od jednog priznanja, pod uvjetom da sektorska organizacija ispunjava uvjete iz stavka 1. i, ako je to primjenjivo, stavka 3. u pogledu svakog sektora za koji ona zahtijeva priznanje.

2. U propisno opravdanim slučajevima, države članice mogu na temelju nediskriminirajućih i objektivnih kriterija odlučiti da je uvjet iz članka 158. stavka 1. točke (c) ispunjen ograničenjem broja sektorskih organizacija na regionalnoj ili nacionalnoj razini ako je tako predviđeno nacionalnim pravilima donesenim prije 1. siječnja 2014. i ako to ne narušava funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

3. Odstupajući od odredaba stavka 1., u odnosu na sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, države članice mogu priznati sektorske organizacije koje:

(a)	su formalno zatražile priznavanje i sastavljene su od predstavnika gospodarskih aktivnosti povezanih s proizvodnjom sirovog mlijeka i s barem jednim od sljedećih dijelova opskrbnog lanca: preradom ili trgovinom, uključujući i distribuciju, proizvoda iz sektora mlijeka i mliječnih proizvoda;

(b)	su osnovane na inicijativu svih ili nekih predstavnika iz točke (a);

(c)	obavljaju, u jednoj ili više regija Unije, uzimajući u obzir interese članova tih sektorskih organizacija i potrošača, jednu ili više sljedećih aktivnosti:

poboljšanje poznavanja i transparentnosti proizvodnje i tržišta, uključujući objavljivanje statističkih podataka o cijenama, opsegu i trajanju sklopljenih ugovora o isporuci sirovog mlijeka koji su prethodno zaključeni, te osiguravanje analiza potencijalnih budućih kretanja na tržištu na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini;

ii.	pomoć u boljem usklađivanju plasiranja proizvoda sektora mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište, pogotovo kroz istraživanje i studije tržišta;

iii.	promicanje potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda i pružanje informacija o njima na unutarnjim i vanjskim tržištima;

iv.	istraživanje potencijalnih izvoznih tržišta;

v.	sastavljanje standardnih obrazaca ugovora sukladnih pravilima Unije za prodaju sirovog mlijeka kupcima ili za isporuku prerađenih proizvoda distributerima i trgovcima u maloprodaji, uzimajući u obzir potrebu da se postignu pošteni uvjeti konkurentnosti i da se izbjegne narušavanje tržišta;

vi.	pružanje informacija i provođenje istraživanja potrebnih za usklađivanje proizvodnje u korist proizvodima koji bolje odgovaraju zahtjevima tržišta i očekivanjima i ukusima kupaca, pogotovo s obzirom na kvalitetu proizvoda te zaštitu okoliša;

vii.

održavanje i razvoj potencijala za proizvodnju u sektoru mlijeka, između ostaloga promicanjem inovacija i podupiranjem programa za primijenjena istraživanja i razvoj kako bi se u cijelosti iskoristili potencijali mlijeka i mliječnih proizvoda, a pogotovo kako bi se stvorili proizvodi s dodanom vrijednošću koji su privlačniji potrošačima;

viii.

traženje načina za ograničavanje korištenja sredstava za zaštitu zdravlja životinja, poboljšavajući upravljanje drugim ulaznim sredstvima i povećavajući sigurnost hrane i zdravlja životinja;

ix.	razvoj metoda i instrumenata za poboljšanja kvalitete proizvoda u svim fazama proizvodnje i stavljanja na tržište;

x.	iskorištavanje potencijala organskog uzgoja te zaštitu i promoviranje takvog uzgoja kao i proizvodnja proizvoda s oznakama izvornosti, kvalitete i zemljopisnog podrijetla; i

xi.	promicanje integrirane proizvodnje ili drugih okolišno prihvatljivih metoda proizvodnje;

Amandman 240

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.j (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 158.

Tekst na snazi

Izmjena

(22j)

članak 158. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 158.

„Članak 158.

Priznavanje sektorskih organizacija

1. Države članice mogu priznati sektorske organizacije koje podnose zahtjev za takvo priznanje, pod uvjetom da:

(a)	ispunjavaju uvjete iz članka 157.;

(a)	ispunjavaju uvjete iz članka 157.;

(b)	obavljaju svoje aktivnosti u jednoj ili više regija na dotičnom području;

(b)	obavljaju svoje aktivnosti u jednoj ili više regija na dotičnom području;

(c)	obavljaju značajan udio gospodarskih aktivnosti iz članka 157. stavka 1. točke (a);

(c)	obavljaju značajan udio gospodarskih aktivnosti iz članka 157. stavka 1. točke (a);

(ca)	osiguravaju uravnoteženu zastupljenost faza lanca opskrbe iz članka 157. stavka 1. točke (a);

(d)	uz iznimku slučajeva utvrđenih u članku 162., ne uključuju se u proizvodnju, preradu ili trgovinu.

(d)	uz iznimku slučajeva utvrđenih u članku 162., ne uključuju se u proizvodnju, preradu ili trgovinu.

2. Države članice mogu odlučiti da se sektorske organizacije koje su priznate prije 1. siječnja 2014. na temelju nacionalnog prava i koje ispunjavaju uvjete iz ovog članka stavka 1. ovog članka smatraju priznatima kao sektorske organizacije na temelju članka 157.

3. Sektorske organizacije koje su priznate prije 1. siječnja 2014. na temelju nacionalnog prava i koje ne ispunjavaju uvjete iz ovog članka stavka 1. mogu nastaviti sa svojim aktivnostima na temelju nacionalnog prava do 1. siječnja 2015.

4. Države članice mogu priznati sektorske organizacije u svim sektorima koje su postojale prije 1. siječnja 2014., bilo da su priznate na zahtjev ili su uspostavljene zakonom, čak i ako ne ispunjavaju uvjet utvrđen u članku 157. stavku 1. točki (b) ili u članku 157. stavku 3. točki (b).

5. Ako države članice priznaju sektorsku organizaciju u skladu sa stavkom 1. ili 2., one su dužne:

(a)	odlučiti hoće li dodijeliti priznanje u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva uza sve relevantne prateće dokumente; Taj zahtjev se podnosi državi članici u kojoj organizacija ima sjedište;

(a)	odlučiti hoće li dodijeliti priznanje u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva uza sve relevantne prateće dokumente; Taj zahtjev se podnosi državi članici u kojoj organizacija ima sjedište;

(b)	izvršiti, u vremenskim razmacima koje one utvrđuju, provjere kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li priznate sektorske organizacije uvjete priznavanja;

(b)	izvršiti, u vremenskim razmacima koje one utvrđuju, provjere kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li priznate sektorske organizacije uvjete priznavanja;

(c)	u slučaju da svi uvjeti nisu zadovoljeni ili u slučaju nepravilnosti u provedbi mjera iz ove Uredbe, nametnuti tim organizacijama primjenjive sankcije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti bi li trebalo povući priznavanje;

(c)	u slučaju da svi uvjeti nisu zadovoljeni ili u slučaju nepravilnosti u provedbi mjera iz ove Uredbe, nametnuti tim organizacijama primjenjive sankcije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti bi li trebalo povući priznavanje;

(d)	povući priznanje ako više nisu ispunjeni zahtjevi i uvjeti za priznavanje utvrđeni u ovom članku;

(d)	povući priznanje ako više nisu ispunjeni zahtjevi i uvjeti za priznavanje utvrđeni u ovom članku;

(e)	obavijestiti Komisiju svake godine do 31. ožujka, o svakoj odluci o priznavanju, odbijanju ili povlačenju priznavanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine.

(e)	obavijestiti Komisiju do 31. ožujka svake godine o svakoj odluci o dodjeli, odbijanju ili povlačenju priznanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine.”

Amandman 118

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.k (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 158.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22.k)

U odjeljku 1. poglavlja III. umeće se sljedeći članak:

„Članak 158.a

Udruženja sektorskih organizacija

Države članice mogu, na zahtjev, priznati udruženja sektorskih organizacija iz određenog sektora iz članka 1. stavka 2., koja su osnovana na inicijativu priznatih sektorskih organizacija.

Podložno pravilima koja su donesena u skladu s člankom 173., udruženja organizacija proizvođača mogu obavljati sve aktivnosti ili funkcije sektorskih organizacija.”

Amandman 119

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.l (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 158.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22.l)

U odjeljku 1. poglavlja III. umeće se sljedeći članak:

Članak 158.b

Transnacionalne organizacije proizvođača i njihova transnacionalna udruženja te transnacionalne sektorske organizacije

1. Za potrebe ove Uredbe upućivanja na organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača i sektorske organizacije uključuju i transnacionalne organizacije proizvođača, transnacionalna udruženja organizacija proizvođača i transnacionalne sektorske organizacije priznate na temelju ovog članka.

2. Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„transnacionalna organizacija proizvođača” znači svaka organizacija proizvođača čija se proizvođačka gospodarstva članovi nalaze u više od jedne države članice;

(b)	„transnacionalno udruženje organizacija proizvođača” znači svako udruženje organizacija proizvođača čije se organizacije članice nalaze u više od jedne države članice;

(c)	„transnacionalna sektorska organizacija” znači bilo koja sektorska organizacija čiji članovi sudjeluju u proizvodnji, preradi ili stavljanju na tržište proizvoda obuhvaćenih aktivnostima organizacije u više od jedne države članice.

3. Komisija donosi odluku o priznavanju transnacionalnih organizacija proizvođača, transnacionalnih udruženja organizacija proizvođača i transnacionalnih sektorskih organizacija.

Opća pravila o priznavanju iz članaka 154., 156. i 158. i posebna pravila priznavanja u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda iz članaka 161. i 163. primjenjuju se mutatis mutandis.

4. Država članica u kojoj transnacionalna organizacija proizvođača ili transnacionalno udruženje organizacija proizvođača ima znatan broj članova ili organizacija članica ili utrživu proizvodnju značajne količine ili značajne vrijednosti, ili država članica u kojoj se nalazi poslovni nastan sjedišta transnacionalne sektorske organizacije, kao i države članice u kojima sjedište imaju članovi te organizacije ili udruženja, Komisiji dostavljaju informacije potrebne za provjeru poštovanja uvjeta za priznavanje i pružaju joj svu potrebnu administrativnu pomoć.

5. Komisija i država članica iz stavka 4. na zahtjev druge države članice u kojoj se nalaze članovi te organizacije ili udruženja stavljaju na raspolaganje sve relevantne informacije.

Amandman 120

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.m (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 160.

Tekst na snazi

Izmjena

(22.m)

Članak 160. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 160.

„Članak 160.

Organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća

U sektoru voća i povrća organizacije proizvođača djeluju na postizanju barem jednog od ciljeva utvrđenih u članku 152. stavku 1. točki (c) podtočkama i., ii. i iii.

1. U sektoru voća i povrća organizacije proizvođača djeluju na postizanju barem jednog od ciljeva utvrđenih u članku 152. stavku 1. točki (c) podtočkama i., ii. i iii.

Statut organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća zahtijeva od svojih članova da čitavu svoju dotičnu proizvodnju stavljaju na tržište putem organizacije proizvođača.

1.a Statut organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća zahtijeva od svojih članova da čitavu svoju dotičnu proizvodnju stavljaju na tržište putem organizacije proizvođača.

Odstupajući od prvog podstavka, ako je organizacija proizvođača to odobrila u svojim statutima, članovi organizacije proizvođača mogu:

(a)	prodavati proizvode izravno ili izvan svojih gospodarstava potrošačima za osobne potrebe;

(b)	sami ili preko druge organizacije proizvođača koju odredi njihova matična organizacija proizvođača stavljati na tržište količine proizvoda koje su, same po sebi ili po vrijednosti, neznatne u usporedbi s količinom ili vrijednošću utržive proizvodnje njihove organizacije za predmetne proizvode;

(c)

sami ili preko druge organizacije proizvođača koju odredi njihova matična organizacija proizvođača stavljati na tržište proizvode koji (zbog svojih značajki ili zbog toga što je proizvodnja članova organizacije proizvođača po količini ili vrijednosti ograničena) obično nisu obuhvaćeni trgovačkim aktivnostima predmetne organizacije proizvođača.

2. Postotak proizvodnje po količini ili vrijednosti utržive proizvodnje svakog člana organizacije proizvođača koju članovi organizacije proizvođača stavljaju na tržište izvan organizacije proizvođača ne smije premašivati postotak utvrđen delegiranim aktom iz članka 173. ove Uredbe.

Međutim, države članice mogu odrediti niži postotak proizvodnje koju članovi organizacije proizvođača stavljaju na tržište izvan organizacije proizvođača od one utvrđene delegiranim aktom iz prvog podstavka, ali najviše 10 % niži.

3. U slučaju proizvoda obuhvaćenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 ili ako članovi organizacije proizvođača svoju proizvodnju stavljaju na tržište putem druge organizacije proizvođača koju je odredila njihova vlastita organizacija proizvođača, postotak proizvodnje koju članovi organizacije proizvođača stavljaju na tržište izvan organizacije proizvođača, kako je navedeno u stavku, ne smije, po količini ili vrijednosti utržive proizvodnje svakog člana organizacije proizvođača, premašivati postotak utvrđen delegiranim aktom iz članka 173. ove Uredbe.

Međutim, države članice mogu odrediti niži postotak proizvodnje koju ti članovi organizacije proizvođača stavljaju na tržište izvan organizacije proizvođača od one utvrđene delegiranim aktom iz prvog podstavka, ali najviše 10 % niži.

Smatra se da organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača u sektoru voća i povrća u ekonomskim pitanjima djeluju u ime svojih članova u okviru svojih nadležnosti.

Smatra se da organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača u sektoru voća i povrća u ekonomskim pitanjima djeluju u ime svojih članova u okviru svojih nadležnosti.”

Amandman 121

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.n (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 163.

Tekst na snazi

Izmjena

(22.n)

Članak 163. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 163.

„Članak 163.

Priznavanje sektorskih organizacija u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda

1. Države članice mogu priznati sektorske organizacije u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda pod uvjetom da te organizacije:

(a)	ispunjavaju uvjete iz članka 157. stavka 3.;

(a)	ispunjavaju uvjete iz članka 157. stavka 3.;

(b)	obavljaju svoje aktivnosti u jednoj ili više regija na dotičnom području;

(b)	obavljaju svoje aktivnosti u jednoj ili više regija na dotičnom području;

(c)	obavljaju značajan udio gospodarskih aktivnosti iz članka 157. stavka 3. točke (a);

(c)	obavljaju značajan udio gospodarskih aktivnosti iz članka 157. stavka 3. točke (a);

(d)	ne uključuju se u proizvodnju, preradu ili trgovinu proizvoda u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

(d)	ne uključuju se u proizvodnju, preradu ili trgovinu proizvoda u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.

2. Države članice mogu odlučiti da se sektorske organizacije koje su priznate prije 2. travnja 2012. na temelju nacionalnog prava i koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. smatraju priznatima kao sektorske organizacije na temelju članka 157. stavka 3.

3. Ako države članice koriste mogućnost priznavanja neke sektorske organizacije sukladno stavku 1. ili 2., one su dužne:

(a)	odlučiti hoće li priznati sektorsku organizaciju u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva, popraćenog svim relevantnim pratećim dokazima. taj se zahtjev podnosi državi članici u kojoj organizacija ima sjedište;

(a)	odlučiti hoće li priznati sektorsku organizaciju u roku od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva, popraćenog svim relevantnim pratećim dokazima. taj se zahtjev podnosi državi članici u kojoj organizacija ima sjedište;

(b)	izvršiti, u vremenskim razmacima koje one utvrđuju, provjere kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li priznate sektorske organizacije uvjete priznavanja;

(b)	izvršiti, u vremenskim razmacima koje one utvrđuju, provjere kako bi se utvrdilo zadovoljavaju li priznate sektorske organizacije uvjete priznavanja;

(c)	u slučaju da svi uvjeti nisu zadovoljeni ili u slučaju nepravilnosti u provedbi mjera iz ove Uredbe, nametnuti tim organizacijama primjenjive sankcije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti bi li trebalo povući priznavanje;

(c)	u slučaju da svi uvjeti nisu zadovoljeni ili u slučaju nepravilnosti u provedbi mjera iz ove Uredbe, nametnuti tim organizacijama primjenjive sankcije koje su utvrdile i, ako je potrebno, odlučiti bi li trebalo povući priznavanje;

(d)	povući priznavanje ako:

(d)	povući priznanje ako više nisu ispunjeni zahtjevi i uvjeti za priznavanje utvrđeni u ovom članku;

i.	više nisu ispunjeni zahtjevi i uvjeti za priznavanje utvrđeni u ovom članku;

ii.	sektorska organizacija sudjeluje u sporazumima, odlukama i usklađenoj praksi iz članka 210. stavka 4.; takvo povlačenje priznanja ne dovodi u pitanje druge sankcije nametnute na temelju nacionalnog prava;

iii.	sektorska organizacija ne uspije zadovoljiti obvezu obavješćivanja iz članka 210. stavka 2. prvog podstavka točke (a);

(e)	obavijestiti Komisiju svake godine do 31. ožujka, o svakoj odluci o priznavanju, odbijanju ili povlačenju priznavanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine.

(e)	obavijestiti Komisiju svake godine do 31. ožujka, o svakoj odluci o priznavanju, odbijanju ili povlačenju priznavanja koje su donijele tijekom prethodne kalendarske godine.”

Amandman 241

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.o (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 163.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22o)

umeće se sljedeći članak:

„ Članak 163.a

Priznavanje sektorskih organizacija u sektoru vina

1. Države članice mogu na zahtjev priznati sektorske organizacije na nacionalnoj razini ili na razini proizvodnog područja za proizvode u sektoru, pod uvjetom da te organizacije:

(a)	su sastavljene od predstavnika gospodarskih djelatnosti povezanih s proizvodnjom i s najmanje jednim od sljedećih dijelova opskrbnog lanca: preradom ili trgovinom, uključujući distribuciju, proizvoda;

(b)	ispunjavaju uvjete iz članka 157. točaka (b) i (c).

Za proizvode sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla priznatom u skladu s pravom Unije predstavnici gospodarskih aktivnosti iz prvog podstavka točke (a) mogu obuhvaćati podnositelje zahtjeva iz članka 95.

2. Ako države članice koriste mogućnost priznavanja sektorske organizacije u sektoru vina sukladno stavku 1. ovog članka, članak 158. primjenjuje se mutatis mutandis.”

Amandman 242

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.p (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 164.

Tekst na snazi

Izmjena

(22.p)

članak 164. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 164.

„Članak 164.

Proširenje pravila

1. Ako se priznata organizacija proizvođača, priznato udruženje organizacija proizvođača ili priznata sektorska organizacija koja djeluje na određenom gospodarskom području ili područjima države članice smatra predstavnikom proizvodnje ili trgovine ili prerade određenog proizvoda, dotična država članica može, na zahtjev te organizacije, na ograničeno vrijeme učiniti obvezujućim neke sporazume, odluke ili usklađena djelovanja koji su dogovoreni unutar te organizacije za druge gospodarske subjekte koji djeluju u predmetnom gospodarskom području ili područjima, bez obzira na to pripadaju li pojedinci ili skupine toj organizaciji ili udruženju ili ne.

2. Za potrebe ovog odjeljka „Gospodarsko područje” znači zemljopisno područje koje se sastoji od susjednih proizvodnih regija u kojima su uvjeti za proizvodnju i stavljanje na tržište homogeni ili, za proizvode sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla koja je priznata pravom Unije, zemljopisno područje utvrđeno u specifikaciji proizvoda .

3. Organizacija ili udruženje smatra se reprezentativnim ako, u gospodarskom području ili dotičnom području države članice:

(a)	kao udio u opsegu proizvodnje ili trgovine ili prerade dotičnog proizvoda ili dotičnih proizvoda, ima:

(a)	kao udio u opsegu proizvodnje ili trgovine ili prerade dotičnog proizvoda ili dotičnih proizvoda, ima:

(i)	za organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća, barem 60 % ili

(i)	za organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća, barem 60 % ili

(ii)	u ostalim slučajevima, barem dvije trećine te da

(ii)	u ostalim slučajevima, barem dvije trećine te da

(b)	u slučaju organizacija proizvođača, okuplja više od 50 % dotičnih proizvođača.

(b)	u slučaju organizacija proizvođača, okuplja više od 50 % dotičnih proizvođača.

Međutim, ako, u slučaju sektorskih organizacija, određivanje udjela u opsegu proizvodnje, trgovine ili prerade dotičnog proizvoda ili više njih uzrokuje praktične poteškoće, država članica može utvrditi nacionalna pravila za određivanje razine reprezentativnosti iz prvog podstavka točke (a) podtočke ii.

Ako zahtjev za proširenje pravila na druge gospodarske subjekte obuhvaća više od jednog gospodarskog područja, organizacija ili udruženje moraju pokazati minimalnu razinu reprezentativnosti kako je definirana u prvom podstavku za svaku granu koju okuplja u svakom dotičnom gospodarskom području.

4. Pravila za koje se može tražiti proširenje iz stavka 1. na druge gospodarske subjekte imaju jedan od sljedećih ciljeva:

(a)	izvješćivanje o proizvodnji i tržištu;

(a)	izvješćivanje o proizvodnji i tržištu;

(b)	stroža pravila proizvodnje od nacionalnih ili pravila Unije;

(b)	stroža pravila proizvodnje od nacionalnih ili pravila Unije;

(c)	izradu standardnih ugovora koji su usklađeni s pravilima Unije;

(c)	izradu standardnih ugovora i klauzula za podjelu vrijednosti i pravednu naknadu koji su usklađeni s pravilima Unije;

(ca)

izradu standardnih ugovora ili klauzula u sektoru vina, koji su usklađeni s pravilima Unije i koji mogu uključivati razdoblja plaćanja dulja od 60 dana, odstupajući od članka 3. stavka 1. Direktive (EU) 2019/633, za kupnju neflaširanog vina u okviru pisanih višegodišnjih ugovora ili ugovora koji postaju višegodišnji između proizvođača ili preprodavača vina i njegova izravnog kupca, pod uvjetom da se klauzule koje se odnose na te rokove prošire prije 31. listopada 2021.;

(d)	marketing;

(d)	marketing;

(e)	zaštitu okoliša;

(e)	zaštitu okoliša;

(f)	mjere za promicanje i iskorištavanje potencijala proizvoda;

(f)	mjere za promicanje i iskorištavanje potencijala proizvoda;

(g)	mjere za zaštitu ekološkog uzgoja kao i za oznake izvornosti, kvalitete i zemljopisnog podrijetla;

(g)	mjere za zaštitu ekološkog uzgoja kao i za oznake izvornosti, kvalitete i zemljopisnog podrijetla;

(h)	istraživanja s ciljem dodavanja vrijednosti proizvodima, posebno preko novih oblika njihova korištenja kojima se ne ugrožava javno zdravlje;

(h)	istraživanja s ciljem dodavanja vrijednosti proizvodima, posebno preko novih oblika njihova korištenja kojima se ne ugrožava javno zdravlje;

(i)	studije za poboljšanje kvalitete proizvoda;

(i)	studije za poboljšanje kvalitete proizvoda;

(j)	istraživanje, osobito metoda uzgoja koje omogućavaju smanjeno korištenje sredstava za zaštitu bilja ili zdravlja životinja i osiguravaju očuvanje tla i očuvanje ili poboljšanje okoliša;

(j)	istraživanje, osobito metoda uzgoja koje omogućavaju smanjeno korištenje sredstava za zaštitu bilja ili zdravlja životinja i osiguravaju očuvanje tla i očuvanje ili poboljšanje okoliša;

(k)	utvrđivanje minimalnih zahtjeva kvalitete i utvrđivanje minimalnih standarda za pakiranje i predstavljanje ;

(k)	utvrđivanje minimalnih zahtjeva za pakiranje i prezentiranja ;

(l)	uporabu certificiranog sjemena i praćenje kvalitete proizvoda;

(l)	uporabu certificiranog sjemena za proizvode koji nisu obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EU) 2018/848 i praćenje kvalitete proizvoda;

(m)	zdravlje životinja , zdravlje biljaka ili sigurnost hrane;

(m)	sprečavanje fitosanitarnih rizika , rizika za zdravlje životinja, rizika za sigurnost hrane ili okolišnih rizika te upravljanje njima, posebno osnivanjem uzajamnih fondova ili doprinosom takvim fondovima ;

(n)	upravljanje nusproizvodima.

(n)	upravljanje nusproizvodima i njihovo vrednovanje;

(na)	izradu, provedbu i kontrolu tehničkih standarda kojima se omogućuje točna ocjena obilježja proizvoda.

Ova pravila ne smiju prouzročiti nikakvu štetu drugim gospodarskim subjektima u dotičnoj državi članici ili u Uniji te ne smiju imati nijedan od učinaka navedenih u članku 210. stavku 4. niti na neki drugi način biti nekompatibilni s pravom Unije ili nacionalnim propisima koji su na snazi.

Ovim se pravilima ne dovodi u pitanje Uredba (EU) 2018/848, ako je primjenjiva. Ona ne smiju prouzročiti nikakvu štetu drugim gospodarskim subjektima niti onemogućiti ulazak novih gospodarskih subjekata na tržište u dotičnoj državi članici ili u Uniji te ne smiju imati nijedan od učinaka navedenih u članku 210. stavku 4. niti na neki drugi način biti nekompatibilni s pravom Unije ili nacionalnim propisima koji su na snazi.

4a. Ako Komisija u skladu s člankom 222. ove Uredbe donese provedbeni akt kojim se odobrava neprimjenjivanje članka 101. stavka 1. UFEU-a na sporazume i odluke iz članka 222. stavka 1. ove Uredbe, ti sporazumi i odluke mogu se proširiti pod uvjetima iz ovog članka.

4b. Ako država članica proširi pravila iz stavka 1., dotična organizacija utvrđuje razmjerne mjere kako bi osigurala sukladnost s pravilima sporazuma koji su proširenjem postali obvezni.

5. Proširenje pravila iz stavka 1. priopćuje se gospodarskim subjektima punim objavljivanjem u službenoj publikaciji predmetne države članice.

6. Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj odluci donesenoj na temelju ovog članka.

6. Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj odluci donesenoj na temelju ovog članka.”

Amandman 123

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.q (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 165.

Tekst na snazi

Izmjena

(22.q)

Članak 165. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 165.

„Članak 165.

Financijski doprinosi nečlanova

Ako se pravila priznate organizacije proizvođača, priznatog udruženja organizacija proizvođača ili priznate sektorske organizacije prošire u skladu s člankom 164., a aktivnosti koje su obuhvaćene tim pravilima od općeg su gospodarskog interesa gospodarskih subjekata čije su djelatnosti povezane s dotičnim proizvodima, država članica koja je priznala organizaciju može, nakon savjetovanja s relevantnim zainteresiranim stranama, odlučiti da pojedini gospodarski subjekti ili skupine koji nisu članovi te organizacije, ali koji imaju koristi od tih aktivnosti, moraju platiti toj organizaciji puni ili djelomični iznos financijskih doprinosa koje plaćaju njezini članovi, u mjeri u kojoj su ti doprinosi namijenjeni pokriću troškova koji nastaju kao izravna posljedica obavljanja dotičnih aktivnosti.

Ako se pravila priznate organizacije proizvođača, priznatog udruženja organizacija proizvođača ili priznate sektorske organizacije prošire u skladu s člankom 164., a aktivnosti koje su obuhvaćene tim pravilima od općeg su gospodarskog interesa gospodarskih subjekata čije su djelatnosti povezane s dotičnim proizvodima, država članica koja je priznala organizaciju može, nakon savjetovanja s relevantnim zainteresiranim stranama, odlučiti da pojedini gospodarski subjekti ili skupine koji nisu članovi te organizacije, ali koji u praksi imaju koristi od tih aktivnosti, moraju platiti toj organizaciji puni ili djelomični iznos financijskih doprinosa koje plaćaju njezini članovi, u mjeri u kojoj su ti doprinosi namijenjeni pokriću troškova koji nastaju kao posljedica obavljanja jedne ili više aktivnosti iz članka 164 . stavka 4. Detaljni proračuni za provođenje tih aktivnosti na transparentan se način stavljaju na raspolaganje kako bi ih svi gospodarski subjekti ili skupine koji pridonose, neovisno o tome jesu li članovi organizacije, mogli ispitati.”

Amandman 124

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.r (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 166.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22.r

) Umeće se sljedeći članak:

„Članak 166.a

Uređivanje ponude poljoprivrednih proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, osim sira, vina i šunke

1. Ne dovodeći u pitanje članke 150., 167. i 172. države članice, na zahtjev organizacije proizvođača priznate u skladu s člankom 152. stavkom 1. ove Uredbe, sektorske organizacije priznate u skladu s člankom 157 stavkom 1. ove Uredbe ili skupine gospodarskih subjekata iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, mogu utvrditi, na ograničeno vremensko razdoblje, obvezujuće propise za uređivanje isporuke poljoprivrednih proizvoda, izuzev sira, vina i šunke, sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla na temelju članka 5. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 1151/2012.

2. Pravila iz stavka 1. ovog članka ovise o prethodnom sporazumu između strana na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012.

Takav sporazum zaključuje se između:

(a)	najmanje dvije trećine proizvođača tog proizvoda ili sirovine upotrijebljene za proizvodnju tog proizvoda, ili njihovih predstavnika, na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012 i

(b)	prema potrebi, najmanje dvije trećine prerađivača poljoprivrednog proizvoda koji predstavljaju najmanje dvije trećine proizvodnje tog proizvoda ili njihovih predstavnika na zemljopisnom području iz te točke.

U opravdanim slučajevima u kojima se razine zastupljenosti iz točaka (a) i/ili (b) ovog podstavka ne mogu postići na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012 ili ako utvrđivanje tih razina postavlja praktične probleme, države članice mogu utvrditi nacionalna pravila kako bi odredile odgovarajuće razine zastupljenosti i uvjete savjetovanje u cilju dobivanja prethodnog sporazuma između stranaka.

3. Pravila iz stavka 1.:

(a)	pokrivaju samo uređivanje dobave dotičnog proizvoda i cilj im je prilagođavanje dobave tog proizvoda prema potražnji;

(b)	odnose se samo na dotični proizvod;

(c)	mogu biti obvezujuća najviše tri godine i mogu se obnoviti nakon tog razdoblja na temelju novog zahtjeva, kako je navedeno u stavku 1.;

(d)	ne oštećuju trgovinu drugim proizvodima osim onima na koje se odnose ta pravila.;

(e)	ne odnose se na transakcije nakon prvog stavljanja dotičnog proizvoda na tržište;

(f)	ne dopuštaju dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;

(g)	ne prouzročuju nedostupnost prevelikog udjela dotičnog proizvoda koji bi inače bio dostupan;

(h)	ne uzrokuju diskriminaciju, ne predstavljaju prepreku za nove proizvode na tržištu niti pogađaju male proizvođače;

(i)	doprinose održavanju kvalitete (uključujući u pogledu zdravlja) i/ili razvoja dotičnog proizvoda;

4. Pravila iz stavka 1. objavljuju se u službenoj publikaciji dotične države članice.

5. Države članice provode provjere kako bi osigurale da su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. i, ako nadležna nacionalna tijela ustanove da ti uvjeti nisu ispunjeni, stavljaju izvan snage pravila iz stavka 1.

6. Države članice odmah obavješćuju Komisiju koja su pravila iz stavka 1. donijele. Komisija obavješćuje druge države članice o svim obavijestima o tim pravilima.

7. Komisija u svakom trenutku može donijeti provedbene akte kojima se od države članice zahtijeva da stavi izvan snage pravila koja je ta država članica utvrdila na temelju stavka 1. ako Komisija utvrdi da ta pravila ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 3., sprečavaju ili narušavaju tržišno natjecanje na značajnom dijelu unutarnjeg tržišta ili ugrožavaju slobodnu trgovinu ili postizanje ciljeva iz članka 39. UFEU-a. Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. ove Uredbe.”

Amandman 243

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.s (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 167.

Tekst na snazi

Izmjena

(22.s)

članak 167. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 167.

„Članak 167.

Tržišna pravila za poboljšanje i stabiliziranje funkcioniranja zajedničkog tržišta vinima

1. Kako bi se poboljšalo i stabiliziralo funkcioniranje zajedničkog tržišta vinima, uključujući grožđe, mošt i vina iz kojih ona nastaju, države članice koje su proizvođači mogu utvrditi tržišna pravila kako bi uredile ponudu, osobito kroz odluke koje su donijele sektorske organizacije priznate na temelju članaka 157 . i 158.

Ta pravila moraju biti u skladu su s ciljem koji se želi postići te ne smiju:

(a)	odnositi se na transakcije nakon prvog stavljanja na tržište dotičnog proizvoda;

(a)	odnositi se na transakcije nakon prvog stavljanja na tržište dotičnog proizvoda;

(b)	dopustiti dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;

(b)	dopustiti dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;

(c)	onemogućiti preveliki udio uroda koji bi inače bio dostupan;

(c)	onemogućiti preveliki udio uroda koji bi inače bio dostupan;

(d)	omogućiti odbijanje nacionalnih ili Unijinih certifikata koji su potrebni za slobodni promet i stavljanje na tržišta vina ako je to stavljanje na tržište u skladu s ovim pravilima.

(d)	omogućiti odbijanje nacionalnih ili Unijinih certifikata koji su potrebni za slobodni promet i stavljanje na tržišta vina ako je to stavljanje na tržište u skladu s ovim pravilima.

2. Pravila iz stavka 1. priopćuju se gospodarskim subjektima njihovim objavljivanjem u punoj i službenoj objavi dotične države članice.

3. Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj odluci donesenoj na temelju ovog članka.

3. Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj odluci donesenoj na temelju ovog članka.”

Amandman 125

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.t (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 167.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22t)

U glavi II. poglavlju III. odjeljku 4. dodaje se sljedeći članak:

„Članak 167.a

Tržišna pravila za poboljšanje i stabiliziranje funkcioniranja zajedničkog tržišta maslinovog ulja

1. Kako bi se poboljšalo i stabiliziralo funkcioniranje zajedničkog tržišta maslinovog ulja, države članice proizvođači mogu utvrditi tržišna pravila kako bi uredile ponudu.

Ta pravila moraju biti u skladu su s ciljem koji se želi postići te ne smiju:

(a)	odnositi se na transakcije nakon prvog stavljanja na tržište dotičnog proizvoda;

(b)	dopustiti dogovor o cijenama, uključujući slučajeve kada su cijene postavljene kao smjernice ili preporuke;

(c)	onemogućiti preveliki udio uroda koji bi inače bio dostupan;

2. Pravila iz stavka 1. priopćuju se gospodarskim subjektima njihovim objavljivanjem u punoj i službenoj objavi dotične države članice.

3. Države članice obavješćuju Komisiju o svakoj odluci donesenoj na temelju ovog članka.”

Amandman 126

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.u (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 168.

Tekst na snazi

Izmjena

(22.u)

Članak 168. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 168.

„Članak 168.

Ugovorni odnosi

1. Ne dovodeći u pitanje članak 148. u vezi sa sektorom mlijeka i mliječnih proizvoda i članak 125. u vezi sa sektorom šećera, ako država članica odluči u pogledu poljoprivrednih proizvoda iz sektora navedenih u članku 1. stavku 2., osim sektora mlijeka i mliječnih proizvoda i sektora šećera, bilo što od sljedećeg:

(a)	da svaka isporuka tih proizvoda na njezinom državnom području od strane proizvođača prema prerađivaču ili distributeru mora biti obuhvaćena pisanim ugovorom između stranaka; i/ili

(a)	da svaka isporuka tih proizvoda na njezinom državnom području od strane proizvođača prema prerađivaču ili distributeru mora biti obuhvaćena pisanim ugovorom između stranaka; i/ili

(b)	da prvi kupci moraju sastaviti pisanu ponudu ugovora za dostavu tih poljoprivrednih proizvoda na njezinom državnom području od strane proizvođača; takav ugovor ili takva ponuda ugovora moraju ispunjavati uvjete utvrđene u ovom članku stavcima 4. i 6.

(b)	da prvi kupci moraju sastaviti pisanu ponudu ugovora za dostavu tih poljoprivrednih proizvoda na njezinom državnom području od strane proizvođača; takav ugovor ili takva ponuda ugovora moraju ispunjavati uvjete utvrđene u ovom članku stavcima 4. i 6.

1.a Kada se države članice ne koriste mogućnostima predviđenima u stavku 1. ovog članka, proizvođač, organizacija proizvođača ili udruženje organizacija potrošača, u pogledu poljoprivrednih proizvoda iz sektora iz članka 1. stavka 2., koji nije sektor mlijeka, mliječnih proizvoda i šećera, mogu zahtijevati da svaka isporuka njihovih proizvoda prerađivaču ili distributeru bude predmetom pisanog ugovora između stranaka i/ili predmetom pisane ponude ugovora od prvih kupaca, pod uvjetima utvrđenima u stavku 4. i u stavku 6. prvom podstavku ovoga članka.

Ako je prvi kupac mikro, malo ili srednje poduzeće u smislu Preporuke 2003/361/EZ, ugovor i/ili ponuda ugovora nisu obvezni, pri čemu se ne dovodi u pitanje mogućnost da se stranke koriste standardnim ugovorom koji je izradila sektorska organizacija.

2. Ako država članica odluči da isporuka proizvoda obuhvaćenih ovim člankom od proizvođača prema prerađivaču sirovog mlijeka mora biti obuhvaćena pisanim ugovorom između tih strana, ona također odlučuje koju fazu ili koje faze isporuke pokriva takav ugovor ako dotične proizvode isporučuje jedan ili više posrednika.

Države članice osiguravaju da odredbe koje donose na temelju ovog članka ne narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

3. U slučaju opisanom u stavku 2. država članica može uspostaviti mehanizam posredovanja kako bi se obuhvatili slučajevi u kojima nema zajedničkog dogovora za sklapanje takvog ugovora, na taj način osiguravajući poštene ugovorne odnose.

4. Svi ugovori ili ponude ugovora iz stavaka 1. i 1.a su:

(a)	sastavljeni prije isporuke;

(a)	sastavljeni prije isporuke;

(b)	u pisanom obliku; i

(b)	u pisanom obliku; i

(c)	posebno uključuju sljedeće elemente:

(c)	posebno uključuju sljedeće elemente:

(i)	cijenu isporuke koja je: – statična i određena ugovorom i/ili – se izračunava zbrajanjem različitih faktora utvrđenih u ugovoru koji mogu uključivati tržišne pokazatelje koji pokazuju promjene tržišnih uvjeta, isporučenu količinu te kvalitetu ili sastav isporučenih poljoprivrednih proizvoda,

(i)

cijenu isporuke koja je: – statična i određena ugovorom i/ili – se izračunava zbrajanjem različitih faktora utvrđenih u ugovoru koji mogu uključivati objektivne pokazatelje troškova proizvodnje i tržišnih troškova koji su pristupačni i razumljivi, koji pokazuju promjene tržišnih uvjeta, isporučenu količinu te kvalitetu ili sastav isporučenih poljoprivrednih proizvoda . U tu svrhu države članice koje su odlučile primjenjivati stavak 1. mogu u skladu s objektivnim kriterijima i na temelju studija o proizvodnji i prehrambenom lancu utvrditi pokazatelje za njihovo određivanje u svakom trenutku.

(ii)	količinu i kvalitetu dotičnih proizvoda koji se mogu ili moraju isporučiti, kao i vrijeme tih isporuka,

(ii)	količinu i kvalitetu dotičnih proizvoda koji se mogu ili moraju isporučiti, kao i vrijeme tih isporuka,

(iii)

trajanje ugovora koji može biti ili na određeno vrijeme ili na neodređeno vrijeme uz odredbe o raskidu,

(iii)

trajanje ugovora koji može biti ili na određeno vrijeme ili na neodređeno vrijeme uz odredbe o raskidu,

(iv)	pojedinosti o razdoblju plaćanja i postupcima,

(iv)	pojedinosti o razdoblju plaćanja i postupcima,

(v)	načine otkupljivanja ili isporuke poljoprivrednih proizvoda, i

(v)	načine otkupljivanja ili isporuke poljoprivrednih proizvoda, i

(vi)	pravila koja se primjenjuju u slučaju više sile.

(vi)	pravila koja se primjenjuju u slučaju više sile.

5. Odstupajući od stavaka 1. i 1.a, u slučaju kada član zadruge isporučuje dotične proizvode zadruzi čiji je član, ugovor ili ponuda ugovora nisu potrebni ako statut te zadruge ili pravila i odluke predviđeni u tom statutu ili pravila i odluke koji iz tog statua proizlaze sadržavaju odredbe sa sličnim učincima kao odredbe utvrđene u stavku 4. točkama (a), (b) i (c).

6. Stranke slobodno pregovaraju o svim elementima ugovora za isporuku poljoprivrednih proizvoda koje sklapaju proizvođači, otkupljivači, prerađivači ili distributeri, uključujući elemente iz stavka 4. točke (c). Neovisno o prvom podstavku, primjenjuje se jedno ili oboje od sljedećega:

(a)

ako država članica odluči da su pisani ugovori za isporuku poljoprivrednih proizvoda obvezni sukladno stavku 1., može utvrditi minimalno trajanje primjenjivo jedino na pisane ugovore između proizvođača i prvog kupca poljoprivrednih proizvoda. Takvo minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

(a)

(b)

ako država članica odluči da prvi kupac poljoprivrednih proizvoda mora sastaviti pisanu ponudu ugovora za proizvođača sukladno stavku 1., može odrediti da ponuda mora uključivati minimalno trajanje ugovora, utvrđeno nacionalnim zakonom u tu svrhu. Takvo minimalno trajanje iznosi najmanje šest mjeseci i ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

(b)

Drugi podstavak ne dovodi u pitanje pravo proizvođača da odbije takvo minimalno trajanje ako to učini pismenim putem. U tom slučaju, strane imaju pravo pregovarati o svim elementima ugovora, uključujući elemente iz stavka 4. točke (c).

7. Države članice koje koriste opcije iz ovog članka osiguravaju da uspostavljene odredbe ne narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Države članice obavješćuju Komisiju o načinu primjene mjera uvedenih u okviru ovog članka.

8. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za jedinstvenu primjenu ovog članka stavka 4. točaka (a) i (b) i stavka 5. i mjera koje se odnose na obavješćivanje država članica sukladno s ovim člankom.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”

Amandman 127

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.v (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 172. – stavak 2.

Tekst na snazi

Izmjena

(22.v)

U članku 172. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

2. Pravila iz stavka 1. ovog članka ovise o prethodnom sporazumu između strana na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012. Takav sporazum zaključuje se, nakon savjetovanja s uzgajivačima svinja na zemljopisnom području, između barem dvije trećine prerađivača te šunke koji predstavljaju najmanje dvije trećine proizvodnje te šunke na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012 i, ako država članica to smatra prikladnim, najmanje dvije trećine uzgajivača svinja na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012 .

„2. Pravila iz stavka 1. ovog članka ovise o prethodnom sporazumu između strana na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012. Takav sporazum zaključuje se, nakon savjetovanja s uzgajivačima svinja na zemljopisnom području, između barem dvije trećine prerađivača te šunke koji predstavljaju najmanje dvije trećine proizvodnje te šunke ili njihovih predstavnika na zemljopisnom području iz članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012 i, ako država članica to smatra prikladnim, najmanje dvije trećine uzgajivača svinja na zemljopisnom području iz te točke .”

Amandman 244

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.w (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 172.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22.w)

umeće se sljedeći članak:

„Članak 172.a

Podjela vrijednosti za sektorske organizacije

Ne dovodeći u pitanje bilo koju posebnu klauzulu o podjeli vrijednosti u sektoru šećera, poljoprivrednici, uključujući udruženja poljoprivrednika, i njihov prvi kupac te jedno ili više poduzeća, od kojih svako djeluje na različitoj razini lanca proizvodnje, prerade ili distribucije, mogu se dogovoriti o klauzulama o podjeli vrijednosti, uključujući tržišne bonuse i gubitke, a kojima će odrediti na koji način među sobom raspodijeliti eventualni razvoj relevantnih tržišnih cijena dotičnih proizvoda ili drugih tržišta roba, pri čemu treba voditi računa o troškovima proizvodnje.”

Amandman 245

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.x (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 172.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22.x)

umeće se sljedeći članak:

„Članak 172.b

Podjela vrijednosti proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla

Za proizvode sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla koji su priznati u skladu s pravom Unije, sektorske organizacije priznate u skladu s člankom 157. mogu donijeti pravila o podjeli vrijednosti među subjektima u različitim fazama proizvodnje i, prema potrebi, prerade i stavljanja na tržište, a za koja mogu, odstupajući od članka 101. stavka 1. UFEU-a, zatražiti proširenje na temelju članka 164. stavka 1. ove Uredbe.

Ti prošireni ugovori, odluke ili dogovorene prakse moraju biti u skladu s ciljem koji se želi postići te ne smiju:

(a)	dovesti do utvrđivanja cijena konačnih proizvoda koji se prodaju potrošačima;

(b)	onemogućiti tržišno natjecanje za velik dio tih proizvoda;

(c)	stvoriti prekomjernu neravnotežu između različitih faza vrijednosnog lanca dotičnog sektora.”

Amandman 130

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.y (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 173. – stavak 1. – točka b

Tekst na snazi

Izmjena

(22.y)

U članku 173. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

(b)

pravila takvih organizacija i udruženja, statute organizacija koje nisu organizacije proizvođača, posebne uvjete koji se primjenjuju na statute organizacija proizvođača u određenim sektorima, uključujući odstupanja od obveze stavljanja na tržište čitave proizvodnje putem organizacije proizvođača iz članka 160. stavka 2., strukturu, trajanje članstva, veličinu, odgovornost i djelatnosti takvih organizacija i udruženja, učinke koji proizlaze iz priznavanja, povlačenje priznavanja i spajanja poduzeća;

„(b)

pravila takvih organizacija i udruženja, statute organizacija koje nisu organizacije proizvođača, posebne uvjete koji se primjenjuju na statute organizacija proizvođača u određenim sektorima, uključujući odstupanja od obveze stavljanja na tržište čitave proizvodnje putem organizacije proizvođača iz drugog podstavka članka 160. stavka 2. točke 1.aodređivanjem postotaka iz stavaka 2. i 3. tog članka te kategorija proizvoda iz stavka 1.a tog članka na koje se ti postoci primjenjuju , strukturu, trajanje članstva, veličinu, odgovornost i djelatnosti takvih organizacija i udruženja, učinke koji proizlaze iz priznavanja, povlačenje priznavanja i spajanja poduzeća;”

Amandman 131

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.z (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 176. – stavak 3.

Tekst na snazi

Izmjena

(22.z)

U članku 176. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

3. Dozvole vrijede u cijeloj Uniji.

„3. Dozvole vrijede u cijeloj Uniji. Sve informacije o podnositeljima zahtjeva, koje države članice prikupljaju prilikom izdavanja dozvola, svakog se mjeseca prosljeđuju Komisiji.”

Amandman 133

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.aa (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 182. – stavak 1. – podstavak 1. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22.aa)

U prvom podstavku članka 182. stavka 1., dodaje se sljedeća točka:

„(ba)

obujam uvoza u bilo kojoj godini po povlaštenim stopama dogovorenima između Unije i trećih zemalja u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini premašuje određenu razinu („obujam tržišne izloženosti”).”

Amandman 134

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.ab (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 182. – stavak 1. – podstavak 1. – točka bb (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22.ab)

U prvom podstavku članka 182. stavka 1., dodaje se sljedeća točka:

„(bb)

treće zemlje ne poštuju standarde Unije za zaštitu bilja i dobrobit životinja.”

Amandman 135

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.ac (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 182. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst na snazi

Izmjena

(22ac)

U članku 182. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

Granični obujam utvrđuje se na temelju mogućnosti pristupa tržištu koje se definiraju kao uvoz izražen u postotku odgovarajuće domaće potrošnje tijekom tri prethodne godine.

„Granični obujam utvrđuje se na temelju mogućnosti pristupa tržištu koje se definiraju kao uvoz izražen u postotku odgovarajuće domaće potrošnje tijekom tri prethodne godine. Redovito se redefinira kako bi se uzela u obzir kretanja u pogledu veličine tržišta Unije. Inicijalna cijena redovito se redefinira kako bi se uzela u obzir kretanja na svjetskim tržištima i troškovi proizvodnje.”

Amandman 136

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.ad (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 182. – stavak 1. – podstavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22.ad)

U članku 182. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Obujam komercijalne izložbe utvrđuje se na temelju uvoza po povlaštenoj stopi izraženom u postotku ukupne razine komercijalne izložbe koja je održiva za predmetne lance.”

Amandman 137

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.ae (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 184. – stavak 2.

Tekst na snazi

Izmjena

(22.ae)

U članku 184. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

2. Carinskim se kvotama upravlja tako da se spriječi svaka diskriminacija uključenih gospodarskih subjekata, primjenom jedne od sljedećih metoda ili kombinacije ovih metoda ili neke druge odgovarajuće metode:

„2. Carinskim se kvotama upravlja tako da se spriječi svaka diskriminacija uključenih gospodarskih subjekata, primjenom jedne od sljedećih metoda ili kombinacije ovih metoda ili neke druge odgovarajuće metode:

(a)	metoda koja se temelji na kronološkom redoslijedu kojim su zahtjevi dostavljeni (načelo „prvi po redoslijedu”);

(a)	metoda koja se temelji na kronološkom redoslijedu kojim su zahtjevi dostavljeni (načelo „prvi po redoslijedu”);

(b)	metoda distribucije razmjerno količinama koje su zatražene pri dostavljanju zahtjeva (metoda „istodobne provjere”);

(b)	metoda distribucije razmjerno količinama koje su zatražene pri dostavljanju zahtjeva (metoda „istodobne provjere”);

(c)	metoda koja se temelji na uvažavanju tradicionalnih trgovačkih tokova (koristeći metodu „tradicionalni uvoznici/novi uvoznici”).

(c)	metoda koja se temelji na uvažavanju tradicionalnih trgovačkih tokova (koristeći metodu „tradicionalni uvoznici/novi uvoznici”).

(d)	metoda koja omogućava distribuciju različitim subjektima, uključujući uzimanjem u obzir relevantnih socijalnih i okolišnih standarda, primjerice temeljnih konvencija MOR-a te multilateralnih sporazuma o okolišu čija je stranka EU.”

Amandman 138

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 22.af (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 188.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22.af)

u poglavlju III. umeće se sljedeći članak:

„Članak 188.a

Uvoz poljoprivrednih i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz trećih zemalja

Poljoprivredni i poljoprivredno-prehrambeni proizvodi mogu se uvoziti iz trećih zemalja samo ako se njima poštuju proizvodni standardi i obveze u skladu s onima koji su, posebno u području zaštite okoliša i zdravlja, doneseni za iste proizvode sakupljene unutar Unije ili proizvedene od takvih proizvoda. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o sukladnosti koja se primjenjuju na subjekte u području uvoza te pritom uzima u obzir uzajamne sporazume s trećim zemljama. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”

Amandman 139

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 23.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 189.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23)	Članak 189. se briše.

Briše se.

Amandman 140

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 26.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 206.

Tekst na snazi

Izmjena

(26.a)

Članak 206. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 206.

„Članak 206.

Smjernice Komisije o primjeni pravila tržišnog natjecanja na poljoprivredu

Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, a u skladu s člankom 42. UFEU-a, članci od 101. do 106. UFEU-a i provedbene odredbe koje se na njih odnose primjenjuju se, podložno člancima od 207. do 210. ove Uredbe, na sve sporazume, odluke i prakse iz članka 101. stavka 1. i članka 102. UFEU-a koji se odnose na proizvodnju poljoprivrednih proizvoda ili trgovinu njima.

Kako bi se osiguralo funkcioniranje unutarnjeg tržišta i jedinstveno tumačenje i primjena pravila Unije o tržišnom natjecanju, Komisija i tijela zadužena za zaštitu tržišnog natjecanja u državama članicama u bliskoj suradnji primjenjuju pravila Unije o tržišnom natjecanju.

Kako bi se osiguralo funkcioniranje unutarnjeg tržišta i jedinstveno tumačenje i primjena pravila Unije o tržišnom natjecanju, Komisija i tijela zadužena za zaštitu tržišnog natjecanja u državama članicama usko surađuju i, u granicama mogućeg, koordiniraju svoje djelovanje u primjeni pravila Unije o tržišnom natjecanju.

Osim toga, Komisija prema potrebi objavljuje smjernice za pomoć nacionalnim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja, kao i poduzećima.

Osim toga, Komisija prema potrebi objavljuje smjernice za pomoć nacionalnim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja, kao i poduzećima.”

Amandman 246

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 26.b (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Dio IV. – poglavlje I. – članak 206.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26.b)

umeće se sljedeći članak:

„Članak 206.a

Preprodaja uz gubitak

1. Poljoprivredni proizvodi iz sektora navedenog u članku 1. stavku 2. ne smiju se preprodavati uz gubitak.

2. Države članice u opravdanim slučajevima mogu dozvoliti izuzeća od stavka 1. ako se poljoprivredni proizvodi preprodaju uz gubitak u svrhu izbjegavanja stvaranja otpada od hrane.

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti, Komisija je u skladu s člankom 227. ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se ova Uredba dopunjuje utvrđivanjem kriterija za izuzeća u vezi s otpadom od hrane iz prvog podstavka.

3. Za potrebe ovog članka:

(a)

„preprodaja uz gubitak” znači prodaja poljoprivrednih proizvoda ispod neto nabavne cijene, pri čemu se neto nabavnom cijenom smatra nabavna cijena na računu, uvećana za troškove prijevoza i poreze naplaćene za transakciju i umanjena za razmjerni dio svih financijskih koristi koje je dobavljač odobrio kupcu;

(b)	„otpad od hrane” znači sva hrana kako je definirana u članku 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća koja je postala otpad.”

Amandman 141

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 26.c (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 207.

Tekst na snazi

Izmjena

(26.c)

Članak 207. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 207.

„Članak 207.

Mjerodavno tržište

Definicija mjerodavnog tržišta jest sredstvo za identifikaciju i definiranje granica natjecanja između poduzeća i temelji se na dva kumulativna elementa:

(a)	mjerodavno tržište proizvoda: za potrebe ovog poglavlja, „tržište proizvoda” znači tržište koje obuhvaća sve proizvode koje potrošač smatra razmjenjivima ili zamjenjivima zbog značajki tih proizvoda, njihovih cijena i njihove predviđene namjene;

(a)	mjerodavno tržište proizvoda: za potrebe ovog poglavlja, „tržište proizvoda” znači tržište koje obuhvaća sve proizvode koje kupac i potrošač smatraju razmjenjivima ili zamjenjivima zbog značajki tih proizvoda, njihovih cijena i njihove predviđene namjene;

(b)

mjerodavno zemljopisno tržište: za potrebe ovog poglavlja, „zemljopisno tržište” znači tržište koje obuhvaća područje na kojemu su dotična poduzeća uključena u ponudu relevantnih proizvoda, na kojem su uvjeti tržišnog natjecanja dovoljno ujednačeni i koje se može razlikovati od susjednih područja, posebno zato što su uvjeti tržišnog natjecanja znatno različiti u tim područjima.

(b)

Amandman 142

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 26.d (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 208.

Tekst na snazi

Izmjena

(26.d)

Članak 208. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 208.

„Članak 208.

Vladajući položaj

Za potrebe ovog poglavlja, „vladajući položaj” znači položaj gospodarske moći koji uživa neko poduzeće, a koji mu omogućava sprečavanje održanja učinkovitog tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu tako što mu daje veliku mogućnost neovisnog djelovanja prema konkurentima, kupcima te naposljetku potrošačima.

Amandman 143

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 26.e (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 210.

Tekst na snazi

Izmjena

(26.e)

Članak 210. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 210.

„Članak 210.

Sporazumi i usklađena djelovanja priznatih sektorskih organizacija

1. Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađena djelovanja sektorskih organizacija koje su priznate u skladu s člankom 157. ove Uredbe s ciljem provođenja aktivnosti iz članka 157. stavka 1. točke (c) i, za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, iz članka 157. stavka 3 . točke (c) ove Uredbe, te, za sektore maslinovog ulja, stolnih maslina i duhana, u članku 162. ove Uredbe.

1. Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađena djelovanja sektorskih organizacija koje su priznate u skladu s člankom 157. ove Uredbe , koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva iz članka 157. stavka 1 . točke (c) ove Uredbe, te, za sektore maslinovog ulja, stolnih maslina i duhana, iz članka 162. ove Uredbe.

Sporazumi, odluke i usklađena djelovanja koji zadovoljavaju uvjete iz prvog podstavka ovog stavka 1. primjenjuju se bez zahtjeva za ikakvom prethodnom odlukom. Međutim, sektorske organizacije koje su priznate u skladu s člankom 157. ove Uredbe mogu od Komisije zatražiti mišljenje o sukladnosti navedenih sporazuma, odluka i usklađenih djelovanja s ciljevima iz članka 39. UFEU-a. Komisija odmah obrađuje zahtjeve za mišljenja te podnositelju zahtjeva šalje svoje mišljenje u roku od četiri mjeseca od primitka potpunog zahtjeva. Komisija na vlastitu inicijativu ili na zahtjev države članice može promijeniti sadržaj mišljenja, osobito ako je podnositelj zahtjeva dostavio netočne informacije ili zloupotrijebio mišljenje.

2. Stavak 1. primjenjuje se pod uvjetom:

2. Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađena djelovanja sektorskih organizacija priznatih u skladu s člankom 157. ove Uredbe koji se odnose na aktivnosti osim ciljeva iz članka 157. stavka 1. točke (c) i, za sektore maslinovog ulja, stolnih maslina i duhana, iz članka 162. ove Uredbe, pod uvjetom:

(a)	da je o sporazumima, odlukama i usklađenim djelovanjima navedenima u njemu obaviještena Komisija; i

(a)	da je o sporazumima, odlukama i usklađenim djelovanjima navedenima u njemu obaviještena Komisija; i

(b)	da u roku od dva mjeseca od primitka svih traženih podataka Komisija nije utvrdila da su ti sporazumi, odluke ili usklađena djelovanja neusklađeni s pravilima Unije.

(b)	da u roku od dva mjeseca od primitka svih traženih podataka Komisija nije utvrdila da su ti sporazumi, odluke ili usklađena djelovanja neusklađeni s pravilima Unije.

Ako Komisija utvrdi da su ti sporazumi, odluke i usklađena djelovanja iz stavka 1 . nekompatibilni s pravilima Unije, iznosi svoj nalaz bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.

Ako Komisija utvrdi da su ti sporazumi, odluke i usklađena djelovanja iz stavka 2 . nekompatibilni s pravilima Unije, iznosi svoj nalaz bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.

3. Sporazumi, odluke i usklađena djelovanja iz stavka 1 . ne mogu stupiti na snagu prije isteka roka od dva mjeseca iz stavka 2. prvog podstavka točke (b).

3. Sporazumi, odluke i usklađena djelovanja iz stavka 2 . stupaju na snagu po isteku roka od dva mjeseca iz stavka 2. prvog podstavka točke (b).

4. Sporazumi, odluke i usklađena djelovanja u svakom slučaju moraju biti proglašeni nekompatibilnima s pravilima Unije ako oni:

4. Sporazumi, odluke i usklađena djelovanja u svakom slučaju su nekompatibilni s pravilima Unije ako oni:

(a)	mogu dovesti do bilo kakve podjele tržišta unutar Unije;

(a)	mogu dovesti do bilo kakve podjele tržišta unutar Unije;

(b)	mogu ugroziti pravilno djelovanje organizacije tržišta;

(b)	mogu ugroziti pravilno djelovanje organizacije tržišta;

(c)	mogu dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja koje nije neophodno za postizanje ciljeva ZPP-a koje sektorske organizacije ostvaruju kroz svoje djelovanje;

(c)	mogu dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja koje nije neophodno za postizanje ciljeva ZPP-a koje sektorske organizacije ostvaruju kroz svoje djelovanje;

(d)	povlače za sobom fiksiranje cijena ili fiksiranje kvota ;

(d)	povlače obvezu primjene fiksne cijene ili fiksnih količina ;

(e)	mogu uzrokovati diskriminaciju ili isključiti konkurenciju za značajan dio dotičnih proizvoda.

(e)	mogu uzrokovati diskriminaciju ili isključiti konkurenciju za značajan dio dotičnih proizvoda.

5. Ako nakon isteka dvomjesečnog razdoblja iz stavka 2. prvog podstavka točke (b) Komisija utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za primjenu stavka 1. , ona bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. donosi odluku kojom proglašava da se članak 101. stavak 1. UFEU-a primjenjuje na dotični sporazum, odluku ili usklađeno djelovanje.

5. Ako Komisija utvrdi da nisu ispunjeni ili se više ne ispunjavaju uvjeti za primjenu stavka 1., ili uvjeti iz stavka 2. nakon isteka dvomjesečnog razdoblja iz stavka 2. prvog podstavka točke (b), ona bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. donosi odluku kojom proglašava da se članak 101. stavak 1. UFEU-a ubuduće primjenjuje na dotični sporazum, odluku ili usklađeno djelovanje.

Ta odluka Komisije ne primjenjuje se prije datuma obavijesti upućene dotičnoj sektorskoj organizaciji, osim ako je sektorska organizacija dala netočne podatke ili zlouporabila izuzeće predviđeno stavkom 1.

6. U slučaju višegodišnjih sporazuma, obavijest za prvu godinu vrijedi i za naredne godine sporazuma. Međutim, u tom slučaju Komisija može na vlastitu inicijativu ili na zahtjev druge države članice u bilo kojem trenutku izdati rješenje o nesukladnosti.

7. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za jedinstvenu primjenu ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Amandman 144

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 26.f (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 210.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26.f)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 210.a

Vertikalne inicijative za održivost

1. Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje se na vertikalne sporazume, odluke i usklađena djelovanja u vezi s proizvodima iz članka 1. stavka 2. kojima se nastoji uvesti primjena standarda u području zaštite okoliša te zdravlja ili dobrobiti životinja koji su viši od obveznih standarda u skladu sa zakonodavstvom EU-a ili nacionalnim zakonodavstvom, pod uvjetom da njihove prednosti u javnom interesu nadmašuju nepovoljnosti za potrošače te pod uvjetom da se njima nameću ograničenja koja su nužna za postizanje njihova cilja.

2. Članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje se na sporazume, odluke i usklađena djelovanja iz stavka 1. pod uvjetom:

(a)	da je o sporazumima, odlukama i usklađenim djelovanjima navedenima u njemu obaviještena Komisija; i

(b)	da u roku od dva mjeseca od primitka svih traženih podataka Komisija nije utvrdila da su ti sporazumi, odluke ili usklađena djelovanja neusklađeni s pravilima Unije.

Ako Komisija utvrdi da su ti sporazumi, odluke i usklađena djelovanja iz stavka 1. nekompatibilni s pravilima Unije, iznosi svoj nalaz bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3.”

Amandman 145

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 26.g (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 214.a

Tekst na snazi

Izmjena

(26.g)

Članak 214.a zamjenjuje se sljedećim:

Članak 214.a

„Članak 214.a

Nacionalna plaćanja za određene sektore u Finskoj

Podložno odobrenju Komisije, za razdoblje 2014 . – 2020 ., Finska može nastaviti dodjeljivati nacionalne potpore koje je dodijelila proizvođačima u 2013 . na temelju članka 141. Akta o pristupanju iz 1994., pod uvjetom:

Podložno odobrenju Komisije, za razdoblje 2021 . – 2027 ., Finska može nastaviti dodjeljivati nacionalne potpore koje je dodijelila proizvođačima u 2020 . pod uvjetom:

(a)	da se iznos dohodovne potpore razmjerno smanjuje tijekom cijelog razdoblja i da u 2020. ne premaši 30 % iznosa dodijeljenog u 2013.; i

(a)	da se ukupan iznos dohodovne potpore razmjerno smanjuje tijekom cijelog razdoblja i

(b)	da su prije bilo kakve upotrebe te mogućnosti u potpunosti iskorišteni programi potpore u okviru ZPP-a za predmetne sektore.

(b)	da su prije bilo kakve upotrebe te mogućnosti u potpunosti iskorišteni programi potpore u okviru ZPP-a za predmetne sektore.

Komisija donosi odobrenje bez primjene postupka iz članka 229. stavka 2. ili 3. ove Uredbe.

Komisija donosi odobrenje bez primjene postupka iz članka 229. ove Uredbe.”

Amandman 146

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 26.h (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Dio IV. – poglavlje II.a (novo) – članak 218.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26.h)

U dijelu IV. umeću se sljedeće poglavlje i članak:

Članak 218.a

Opservatorij EU-a za tržišta poljoprivrednih proizvoda

1. Kako bi se unaprijedila transparentnost lanca opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, pojasnio odabir gospodarskih subjekata i javne vlasti u cijelosti, te olakšalo utvrđivanje i bilježenje kretanja tržišta, Komisija osniva opservatorij EU-a za tržišta poljoprivrednih proizvoda („Opservatorij”).

2. Opservatorij obuhvaća barem sljedeće poljoprivredne sektore definirane člankom 1. stavkom 1.:

(a)

žitarice;

(b)	šećer, šećernu repu i šećernu trsku;

(c)	maslinovo ulje;

(d)	voća i povrća;

(e)

vina;

(f)	mlijeka i mliječnih proizvoda;

(g)	govedine i teletine;

(h)	svinjetine;

(i)	ovčetine i kozletine;

(j)	mesa peradi.

3. Opservatorij prikuplja statističke podatke i informacije potrebne za izradu analiza i studija koje se odnose na:

(a)	proizvodnju i opskrbu;

(b)	mehanizme formiranja cijena i, u mjeri u kojoj je to moguće, profitnih marža duž lanca opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Europske unije i država članica.

(c)	trendove kretanja cijena i, u mjeri u kojoj je to moguće, profitnih marža duž lanca opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Europske unije i država članica i u svim poljoprivrednim i poljoprivredno-prehrambenim sektorima.

(d)	kratkoročna i srednjoročna predviđanja kretanja tržišta;

(e)	kretanje uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda, posebno popunjavanje tarifnih kvota za uvoz poljoprivrednih proizvoda na područje Unije.

Opservatorij svake godine sastavlja izvješće koje obuhvaća elemente iz prvog podstavka i priopćuje ga Europskom parlamentu i Vijeću.

4. Države članice prikupljaju podatke iz stavka 3. od poduzeća za preradu poljoprivrednih proizvoda ili drugih subjekata koji sudjeluju u trgovini poljoprivrednim proizvodima i priopćuju ih Opservatoriju.

Ti se podaci smatraju povjerljivima pa stoga Opservatorij pazi da se ne objave konkretne cijene koje primjenjuju razni gospodarski subjekti ili imena tih gospodarskih subjekata.

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se pokreće sustav obavješćivanja i izvješćivanja radi primjene ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”

Amandman 147

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 26.i (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 218.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26.i)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 218.b

Mehanizam ranog upozorenja na tržišne poremećaje i pragovi upozorenja

1. Opservatorij primjenjuje mehanizam ranog upozorenja i pragove upozorenja te u slučaju premašivanja praga upozorenja obavješćuje Europski parlament i Vijeće o prijetnjama tržišnih poremećaja koje izazivaju znatan rast ili pad cijena na unutarnjim ili vanjskim tržištima ili druge događaje i okolnosti sa sličnim učinkom.

Pragovi upozorenja utvrđuju se:

(a)	kada je ponderirana prosječna tržišna cijena manja od [XX %] prosječne cijene tijekom [X] uzastopnih tjedana nakon otklanjanja najviše i najniže referentne razine za tjedne cijene ili tijekom [X] uzastopnih mjeseci za mjesečne cijene.

(b)	kada je ponderirana prosječna tržišna cijena viša od [XX %] prosječne cijene tijekom [X] uzastopnih tjedana nakon otklanjanja najviše i najniže referentne razine za tjedne cijene ili tijekom [X] uzastopnih mjeseci za mjesečne cijene.

Komisija u roku od najviše 30 dana od datuma obavijesti opservatorija iznosi Europskom parlamentu i Vijeću informacije o stanju dotičnog proizvoda na tržištu i razlozima tržišnih poremećaja te, prema potrebi, predlaže mjere koje se mogu poduzeti, osobito one predviđene u dijelu II., glavi I., poglavlju 1. ove Uredbe i/ili u člancima 219., 219.a, 220., 221. i 222., ili iznosi razloge za nepoduzimanje takvih mjera.”

Amandman 148

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 26.j (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 219.

Tekst na snazi

Izmjena

(26.j)

Članak 219. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 219.

„Članak 219.

Mjere protiv tržišnih poremećaja

Mjere protiv tržišnih poremećaja i mjere upravljanja tržišnim poremećajima

1. Kako bi se učinkovito i djelotvorno reagiralo na opasnost od tržišnih poremećaja uzrokovanih značajnim rastom ili padom cijena na unutarnjim ili vanjskim tržištima ili drugim događajima i okolnostima koji značajno remete tržište ili prijete njegovim remećenjem, u slučaju da je vjerojatno da će se takvo stanje ili njegovi učinci na tržište nastaviti ili pogoršati, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi se poduzele mjere potrebne za rješavanje tog stanja na tržištu, poštujući obveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma zaključenih u skladu s UFEU-om i pod uvjetom da sve druge mjere koje su dostupne na temelju ove Uredbe izgledaju nedostatnima .

Ako je u slučajevima opasnosti od tržišnih poremećaja iz prvog podstavka ovog stavka to potrebno zbog nužnih razloga hitnosti, postupak predviđen člankom 228. primjenjuje se na delegirane akte koji su doneseni u skladu s prvim podstavkom ovog članka.

Ti nužni razlozi hitnosti mogu uključivati potrebu za poduzimanjem hitnih mjera kako bi se riješio ili spriječio poremećaj na tržištu, ako se opasnost od tržišnih poremećaja pojavila tako brzo ili neočekivano da su hitne mjere nužne za učinkovito i djelotvorno rješavanje situacije, ili gdje bi mjere spriječile da se takve opasnosti od tržišnih poremećaja pojave, nastave ili pretvore u ozbiljnije ili dugotrajnije poremećaje, ili gdje bi odgađanje poduzimanja hitnih mjera moglo uzrokovati ili pogoršati poremećaje ili bi povećalo opseg mjera koje bi kasnije bile potrebne za rješavanje opasnosti ili poremećaja, ili bi štetilo proizvodnji ili tržišnim uvjetima.

Takve mjere mogu, u mjeri i roku potrebnom kako bi se riješio poremećaj na tržištu ili prijetnja poremećajem, proširiti ili izmijeniti opseg, trajanje ili druge aspekte drugih mjera predviđenih ovom Uredbom, ili predvidjeti izvozne subvencije , ili suspendirati uvozne carine u cijelosti ili djelomično, uključujući za određene količine ili razdoblja, prema potrebi.

Takve mjere mogu, u mjeri i roku potrebnom kako bi se riješio poremećaj na tržištu ili prijetnja poremećajem, proširiti ili izmijeniti opseg, trajanje ili druge aspekte drugih mjera predviđenih ovom Uredbom, i drugih mjera predviđenih člancima od 39. do 63. Poglavlja III. „Uredbe o strateškim planovima” ili pojačati uvozne kontrole , ili suspendirati ili prilagoditi uvozne carine u cijelosti ili djelomično, uključujući za određene količine ili razdoblja, prema potrebi. One se također mogu odnositi na prilagodbu pravila za uvoz voća i povrća započinjući tako zajedničko djelovanje s trećim zemljama koje izvoze u Europsku uniju.

2. Mjere iz stavka 1. ne primjenjuju se na proizvode iz Priloga I. dijela XXIV. odjeljka 2.

Međutim, Komisija može putem delegiranih akata donesenih u skladu s hitnim postupkom iz članka 228. odlučiti da se mjere iz stavka 1. primjenjuju na jedan ili više proizvoda navedenih u Prilogu I. dijelu XXIV. odjeljku 2.

3. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju potrebna postupovna pravila i tehnički kriteriji za primjenu mjera navedenih u stavku 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Amandman 149

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 26.k (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 219.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26.k)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 219.a

Program smanjenja obujma

1. U slučaju ozbiljnih neravnoteža na tržištu i ako to dozvoljavaju tehnike proizvodnje, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se dopunjuje ova Uredba kako bi odobrila potporu proizvođačima u određenom sektoru navedenom u članku 1. stavku 2. koji, u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, tijekom određenog razdoblja dobrovoljno smanjuju svoje isporuke.

Kako bi se zajamčila učinkovita i odgovarajuća provedba tog programa, tim delegiranim aktima utvrđuje se sljedeće:

(a)	najveći mogući obujam ili količina isporuke koji se u okviru programa smanjenja proizvodnje trebaju smanjiti na razini Unije;

(b)	trajanje razdoblja smanjenja proizvodnje i prema potrebi njegovo produljenje;

(c)	iznos potpore u skladu sa smanjenim obujmom ili količinom te njezina financijska rješenja;

(d)	kriteriji za podnositelje zahtjeva kako bi ispunjavali uvjete za potporu i kako bi zahtjevi za potporu bili prihvatljivi;

(e)	posebni uvjeti za provedbu tog programa.

2. Potpora se odobrava prema načelu da se zahtjevi proizvođača podnose u državi članici u kojoj proizvođači imaju poslovni nastan, koristeći se metodom koju je utvrdila predmetna država članica.

Države članice mogu odlučiti da zahtjeve za potporu za smanjenje proizvodnje u ime proizvođača moraju podnositi priznate organizacije proizvođača ili zadruge osnovane u skladu s nacionalnim pravom i/ili pojedinačni proizvođači. Država članica u tom slučaju osigurava da se potpora u cijelosti proslijedi proizvođačima koji su učinkovito smanjili svoju isporuku.”

Amandman 150

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 26.l (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 219.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26.l)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 219.b

Mjere za stabilizaciju proizvodnje u razdobljima ozbiljnih poremećaja na tržištu

1. Ako je Komisija donijela delegirane akte u skladu s člankom 229.a, u slučaju da je vjerojatno da će se ozbiljna neravnoteža na tržištu nastaviti ili pogoršati, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se dopunjuje ova Uredba kako bi dopunila mjere u skladu s člankom 229.a nametanjem pristojbe svim proizvođačima u sektoru iz članka 1. stavka 2. koji, u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, povećavaju svoje isporuke:

(a)	tijekom istog razdoblja određenog člankom 219.a zbog opravdanog razloga hitnosti;

(b)	tijekom novog razdoblja smanjenja, ako sudjelovanje proizvođača u skladu s člankom 219.a nije bilo dovoljno za vraćanje ravnoteže na tržištu.

2. Pri uvođenju mjere iz stavka 1., Komisija uzima u obzir razvoj troškova proizvodnje, osobito troškove ulaznih sredstava.

3. Kako bi se osigurala učinkovita i odgovarajuća provedba tog programa, Komisija je u skladu s člankom 227. ovlaštena donositi delegirane akte kojima se dopunjuje ova Uredba i kojima se određuje sljedeće:

(a)	iznos i uvjeti utvrđivanja pristojbe nametnute proizvođačima koji povećaju obujam i količinu svoje proizvodnje tijekom razdoblja smanjenja;

(b)	posebni uvjeti za provedbu i komplementarnost ovog programa s programom smanjenja obujma proizvodnje iz članka 219.a.

4. Ako je potrebno, te mjere mogu biti popraćene drugim mjerama u skladu s ovom Uredbom, posebno onima iz članka 222.”

Amandman 247

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 26.m (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 220.

Tekst na snazi

Izmjena

(26.m)

članak 220. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 220.

„Članak 220.

Mjere koje se odnose na bolesti životinja i gubitak povjerenja potrošača zbog postojanja opasnosti za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka

Mjere koje se odnose na bolesti životinja i biljaka te na biljne štetočine i gubitak povjerenja potrošača zbog postojanja opasnosti za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka

1. Komisija može donijeti provedbene akte o izvanrednim mjerama potpore za pogođeno tržište kako bi se uzeli u obzir:

(a)	ograničenja trgovine unutar Unije i trgovine s trećim zemljama do kojih bi moglo doći zbog primjene mjera za sprečavanje širenja bolesti životinja; te da

(a)	ograničenja trgovine unutar Unije i trgovine s trećim zemljama do kojih bi moglo doći zbog primjene mjera za sprečavanje širenja bolesti životinja ili širenja bolesti biljaka ili biljnih štetočina ; te da

(b)	ozbiljni tržišni poremećaji izravno povezani s gubitkom povjerenja potrošača do kojeg je došlo zbog rizika za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka i zbog rizika od bolesti.

(b)	ozbiljni tržišni poremećaji izravno povezani s gubitkom povjerenja potrošača do kojeg je došlo zbog rizika za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka i zbog rizika od bolesti.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

2. Mjere predviđene stavkom 1. primjenjuju se u bilo kojem od sljedećih sektora:

2. Mjere predviđene stavkom 1. primjenjuju se na sve druge poljoprivredne proizvode, osim na one iz Priloga I. dijela XXIV. odjeljka 2.

(a)	govedine i teletine;

(b)	mlijeka i mliječnih proizvoda;

(c)	svinjetine;

(d)	ovčetine i kozletine;

(e)

jaja;

(f)	mesa peradi.

Mjere predviđene stavkom 1. prvim podstavkom točkom (b) koje se odnose na gubitak povjerenja potrošača zbog opasnosti za zdravlje ljudi ili biljaka također se odnose na sve druge poljoprivredne proizvode, osim na one iz Priloga I. dijela XXIV. odjeljka 2.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akate u skladu s hitnim postupkom iz članka 228. te proširiti popis proizvoda u prva dva podstavka ovoga stavka.

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s hitnim postupkom iz članka 228. te proširiti popis proizvoda iz prvog podstavka ovoga stavka.

3. Mjere predviđene stavkom 1. poduzimaju se na zahtjev dotične države članice.

4. Mjere predviđene stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) mogu se poduzeti jedino ako je dotična država članica brzo poduzela veterinarsko-zdravstvene mjere kako bi suzbila bolest i samo u onoj mjeri i onoliko dugo koliko je potrebno za potporu dotičnom tržištu.

4. Mjere predviđene stavkom 1. prvim podstavkom točkom (a) mogu se poduzeti jedino ako je dotična država članica brzo poduzela veterinarske, zdravstvene i fitosanitarne mjere kako bi suzbila bolest i pratila, kontrolirala ili iskorijenila štetočine samo u onoj mjeri i onoliko dugo koliko je potrebno za potporu dotičnom tržištu.

5. Unija sudjeluje u financiranju mjera predviđenih stavkom 1. u visini do 50 % troškova koje snose države članice.

Međutim, za sektore govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjetine te ovčetine i kozletine, Unija sudjeluje u financiranju u visini od 60 % tih troškova ako je riječ o suzbijanju slinavke i šapa.

6. Ako proizvođači sudjeluju u troškovima koje snose države članice, države članice osiguravaju da zbog toga ne dođe do narušavanja tržišnog natjecanja među proizvođačima iz različitih država članica.

Amandman 151

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 26.n (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Dio V. – poglavlje I. – odjeljak 4. – naslov

Tekst na snazi

Izmjena

(26.n)

U odjeljku 4. naslov se zamjenjuje sljedećim:

Sporazumi i odluke tijekom razdoblja ozbiljne neravnoteže tržišta

„Sporazumi i odluke u svrhu sprečavanja poremećaja na tržištu i rješavanja ozbiljnih neravnoteža tržišta”

Amandman 152

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 26.o (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 222.

Tekst na snazi

Izmjena

(26.o)

Članak 222. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 222.

„Članak 222.

Primjena članka 101. stavka 1. UFEU-a

1. Tijekom razdobljâ ozbiljne neravnoteže tržišta, Komisija može donijeti provedbene akte kojima određuje da se članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje na sporazume i odluke poljoprivrednika, udruženja poljoprivrednika ili saveza tih udruženja, ili priznatih organizacija proizvođača, udruženja priznatih organizacija proizvođača i priznatih sektorskih organizacija u svim sektorima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, pod uvjetom da se takvim sporazumima i odlukama ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, strogo slijedi cilj stabilizacije dotičnog sektora te da oni su obuhvaćeni jednom ili više sljedećih kategorija:

1. Radi sprečavanja poremećaja na tržištu i rješavanja ozbiljne neravnoteže tržišta, Komisija u skladu s člankom 219. može donijeti provedbene akte kojima određuje da se članak 101. stavak 1. UFEU-a ne primjenjuje na sporazume i odluke poljoprivrednika, udruženja poljoprivrednika ili saveza tih udruženja, ili priznatih organizacija proizvođača, udruženja priznatih organizacija proizvođača i priznatih sektorskih organizacija u svim sektorima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, pod uvjetom da se takvim sporazumima i odlukama ne narušava pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, da se strogo slijedi cilj stabilizacije dotičnog sektora te da su obuhvaćeni jednom ili više sljedećih kategorija:

(a)	povlačenje s tržišta ili besplatna distribucija njihovih proizvoda;

(a)	povlačenje s tržišta ili besplatna distribucija njihovih proizvoda;

(b)	transformacija i prerada;

(b)	transformacija i prerada;

(c)	skladištenje od strane privatnih gospodarskih subjekata;

(c)	skladištenje od strane privatnih gospodarskih subjekata;

(d)	mjere zajedničke promidžbe;

(d)	mjere zajedničke promidžbe;

(e)	dogovori o zahtjevima kvalitete;

(e)	dogovori o zahtjevima kvalitete;

(f)	zajednička kupnja ulaznih sredstava nužnih za sprečavanje širenja štetočina i bolesti životinja i biljaka u Uniji ili ulaznih sredstava nužnih za suočavanje s posljedicama elementarnih nepogoda u Uniji;

(f)	zajednička kupnja ulaznih sredstava nužnih za sprečavanje širenja štetočina i bolesti životinja i biljaka u Uniji ili ulaznih sredstava nužnih za suočavanje s posljedicama elementarnih nepogoda u Uniji;

(g)	privremeno planiranje proizvodnje u skladu s posebnom prirodom proizvodnog ciklusa.

(g)	privremeno planiranje proizvodnje u skladu s posebnom prirodom proizvodnog ciklusa.

Komisija u provedbenim aktima određuje materijalno i zemljopisno područje primjene ovog odstupanja i, podložno stavku 3., razdoblje tijekom kojega se odstupanje primjenjuje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

1.a Sporazumi i odluke koje su u skladu sa stavkom 1. donijele priznate organizacije proizvođača ili priznata udruženja organizacija proizvođača ili priznatih sektorskih organizacija mogu se proširiti u skladu s člankom 164. te u uvjetima koje utvrdi država članica. Proširenje pravila ne prelazi vremensko razdoblje navedeno u stavku 3.

3. Sporazumi i odluke iz stavka 1. vrijede samo za razdoblje do šest mjeseci.

Međutim, Komisija može donijeti provedbene akte kojima odobrava takve sporazume i odluke za daljnje razdoblje od najviše šest mjeseci. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Amandman 248

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 26.p (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 222.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26.p)

umeće se sljedeći članak:

„Članak 222.a

Planovi za praćenje tržišnih poremećaja i upravljanje njima

1. Radi postizanja ciljeva ZPP-a utvrđenih u članku 39. UFEU-a, a posebno konkretnog cilja stabilizacije tržišta iz članka 1.a točke (b) ove Uredbe, Komisija utvrđuje planove za praćenje tržišnih poremećaja i upravljanje njima, a kojima definira svoju strategiju intervencije za svaki poljoprivredni proizvod iz članka 1. ove Uredbe.

2. Komisija svoju intervencijsku strategiju temelji na radu Opservatorija EU-a za poljoprivredna tržišta iz članka 218.a, uključujući mehanizam ranog upozoravanja iz članka 218.b.

3. U slučaju tržišnih poremećaja Komisija pravodobno i učinkovito mobilizira izvanredne mjere predviđene u poglavlju I. dijelu V. ako su primjenjive uz mjere tržišne intervencije predviđene u glavi I. dijelu II. s ciljem brze ponovne uspostave ravnoteže na predmetnom tržištu uz pružanje najprikladnijih odgovora za svaki pogođeni sektor.

4. Komisija uspostavlja okvir uspješnosti kojim se omogućuje izvješćivanje, praćenje i evaluacija planova za praćenje tržišnih poremećaja i upravljanje njima tijekom njegove provedbe.

5. Do 30. studenoga svake godine Komisija objavljuje godišnje izvješće o provedbi planova za praćenje tržišnih poremećaja i upravljanje njima te o poboljšanjima svoje intervencijske strategije.

Izvješće se Europskom parlamentu i Vijeću podnosi na godišnjoj osnovi, a cilj mu je ocijeniti uspješnost plana s obzirom na učinak, djelotvornost, učinkovitost i usklađenost alata predviđenih ovom Uredbom te ocijeniti kako se Komisija koristi svojim ovlastima i proračunom u pogledu praćenja i sprečavanja tržišnih poremećaja te upravljanja njima.”

Amandman 249

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 26.q (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 223.

Tekst na snazi

Izmjena

(26.q)

članak 223. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 223.

„Članak 223.

Zahtjevi za komunikaciju

1. Za potrebe primjene ove Uredbe, nadgledanja, analize i upravljanja tržištem poljoprivrednih proizvoda, osiguravanja tržišne transparentnosti, ispravnog funkcioniranja mjera ZPP-a, provjera, kontrola, nadgledanja, procjene i revizija mjera ZPP-a i ispunjavanja zahtjeva utvrđenih u međunarodnim sporazumima koji su zaključeni u skladu s UFEU-om, uključujući zahtjeve za obavješćivanje na temelju tih sporazuma, Komisija može, u skladu s postupkom iz stavka 2., donijeti potrebne mjere vezane uz komunikacije poduzeća, država članica i trećih zemalja. Pri tome uzima u obzir potrebe za podacima i sinergiju između mogućih izvora podataka.

Dobivene informacije mogu se poslati ili učiniti dostupnima međunarodnim organizacijama, nadležnim tijelima trećih zemalja te se mogu objaviti, uz zaštitu osobnih podataka i legitimnog interesa poduzeća za zaštitu njihovih poslovnih tajni, uključujući cijene.

„Dobivene informacije mogu se poslati ili učiniti dostupnima međunarodnim organizacijama , Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala , nadležnim tijelima trećih zemalja te se mogu objaviti, uz zaštitu osobnih podataka i legitimnog interesa poduzeća za zaštitu njihovih poslovnih tajni, uključujući cijene.”

Kako bi se osigurala veća transparentnost na tržištima poljoprivrednih proizvoda, a posebno na derivativnim tržištima poljoprivrednih sirovina, Komisija putem ZOT-a surađuje s nacionalnim tijelima za financijska tržišta koja su, u skladu s Uredbom (EU) br. 596/2014 (Uredba o zlouporabi tržišta) i Direktivom 2014/57/EU (Direktiva o zlouporabi tržišta), odgovorna za nadzor i kontrolu izvedenih financijskih instrumenata za poljoprivredne sirovine kako bi mogla pravilno ispunjavati svoje zadaće.

2. Kako bi se osigurao integritet informacijskih sustava te autentičnost i čitljivost dokumenata i povezanih prenesenih podataka, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. koji utvrđuju:

(a)	karakter i vrste informacija o kojima se obavještava;

(a)	karakter i vrste informacija o kojima se obavještava;

(b)	kategorije podataka koji se trebaju obraditi i maksimalne garantne rokove, svrhu prerade, osobito u slučaju objave takvih podataka i njihova prijenosa u treće zemlje;

(b)	kategorije podataka koji se trebaju obraditi i maksimalne garantne rokove, svrhu prerade, osobito u slučaju objave takvih podataka i njihova prijenosa u treće zemlje;

(c)	pravila povezana s pravom pristupa informacijama ili informacijskim sustavima koji su na raspolaganju;

(c)	pravila povezana s pravom pristupa informacijama ili informacijskim sustavima koji su na raspolaganju;

(d)	uvjete objave informacija.

(d)	uvjete objave informacija.

2.a „Kako bi zajamčila odgovarajuću razinu transparentnosti tržišta i poštovala poslovne tajne, Komisija može u skladu s postupkom iz stavka 2. donijeti mjere kojima se dionicima na osobito netransparentnim tržištima nalaže da svoje transakcije provode putem elektroničke platforme za razmjenu.”

3. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju mjere potrebne za primjenu ovog članka, uključujući:

(a)	metode obavještavanja;

(a)	metode obavještavanja;

(b)	pravila o informacijama o kojima se obavještava;

(b)	pravila o informacijama o kojima se obavještava;

(c)	mjere za upravljanje informacijama o kojima se obavještava, kao i o sadržaju, obliku, vremenu, učestalosti i rokovima za obavijesti;

(c)	mjere za upravljanje informacijama o kojima se obavještava, kao i o sadržaju, obliku, vremenu, učestalosti i rokovima za obavijesti;

(d)	mjere za slanje informacija i dokumenata ili njihovo stavljanje na raspolaganje državama članicama, međunarodnim organizacijama, nadležnim tijelima u trećim zemljama ili javnosti, uz zaštitu osobnih podataka i legitimnog interesa poduzeća za zaštitu njihovih poslovnih tajni.

(d)	mjere za slanje informacija i dokumenata ili njihovo stavljanje na raspolaganje državama članicama, međunarodnim organizacijama, nadležnim tijelima u trećim zemljama ili javnosti, uz zaštitu osobnih podataka i legitimnog interesa poduzeća za zaštitu njihovih poslovnih tajni.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.”;

Amandman 155

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 27.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 225. – točke od a do d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(27)	U članku 225. brišu se točke od (a) do (d);

Briše se.

Amandman 156

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 27.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Članak 225.

Tekst na snazi

Izmjena

(27.a)

Članak 225. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 225.

„Članak 225.

Obveze izvješćivanja za Komisiju

Komisija predstavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću:

(a)	svake tri godine, a prvi put najkasnije do 21. prosinca 2016., o provedbi mjera za sektor pčelarstva kako je navedeno u člancima od 55., 56 i 57., uključujući ono o najnovijem razvoju situacije u pogledu sustava identifikacije košnica;

(b)

do 30. lipnja 2014. i također do 31 . prosinca 2018 ., o razvoju situacije na tržištu u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, a naročito o djelovanju članaka od 148. do 151., članka 152. stavka 3 . i članka 157. stavka 3 ., osobito procjenjujući učinke na proizvođače mlijeka i proizvodnju mlijeka u nerazvijenim regijama u vezi s općim ciljem održavanja proizvodnje u takvim regijama i obuhvaćajući moguće poticaje za poljoprivrednike da se uključe u sporazume o zajedničkoj proizvodnji, zajedno s odgovarajućim prijedlozima;

(b)

svake četiri godine i po prvi puta najkasnije do 30 . lipnja 2022 ., o razvoju situacije na tržištu u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, a naročito o djelovanju članaka od 148. do 151., članka 161 . i članka 157., osobito procjenjujući učinke na proizvođače mlijeka i proizvodnju mlijeka u nerazvijenim regijama u vezi s općim ciljem održavanja proizvodnje u takvim regijama i obuhvaćajući moguće poticaje za poljoprivrednike da se uključe u sporazume o zajedničkoj proizvodnji, zajedno s odgovarajućim prijedlozima.

(c)	do 31. prosinca 2014., o mogućnosti proširenja područja primjene programa u školama s ciljem uključivanja maslinovog ulja i stolnih maslina;

(d)	do 31. prosinca 2017 ., o primjeni pravila tržišnog natjecanja na poljoprivredni sektor u svim državama članicama, pogotovo o funkcioniranju članaka 209. i 210. i članaka 169., 170 . i 171. u dotičnim sektorima ;

(d)	do 31. prosinca 2021 . , i nakon toga svake tri godine , o primjeni pravila tržišnog natjecanja na poljoprivredni sektor u svim državama članicama, pogotovo o funkcioniranju članaka 209. i 210. i članka 152 .;

(da)	do 30. lipnja 2021. o strategiji Komisije za najbolju provedbu odredbi sadržanih u Uredbi radi sprečavanja kriza na unutarnjim poljoprivrednim tržištima do kojih bi moglo doći nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Unije i upravljanja njima.

(db)	do 31. prosinca 2021. o promatračkim skupinama za tržište uspostavljenima u skladu s člankom 218.a i odgovorima Komisije na njihove obavijesti i uporabu alata za upravljanje kriznim situacijama, pogotovo u skladu s člancima 219., 219.a, 219.b, 220., 221. i 222.

(dc)	do 31. prosinca 2021. o potencijalu novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija radi modernizacije odnosa Komisije s nacionalnim tijelima i poduzećima, osobito kako bi se zajamčila bolja transparentnost tržišta.

(e)	do 31. srpnja 2023., o primjeni kriterija za dodjeljivanje iz članka 23.a stavka 2.;

(e)	do 31. srpnja 2023., o primjeni kriterija za dodjeljivanje iz članka 23.a stavka 2.;

(f)	do 31. srpnja 2023., o učinku prijenosâ iz članka 23.a stavka 4. na djelotvornost programa u školama u odnosu na distribuciju voća i povrća u školama te mlijeka u školama.

(f)	do 31. srpnja 2023., o učinku prijenosâ iz članka 23.a stavka 4. na djelotvornost programa u školama u odnosu na distribuciju voća i povrća u školama te mlijeka u školama.”

Amandman 157

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 28.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog I. – dio IX. – tablica 1- – redak 9.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28.a)

U dijelu IX. Priloga I. u tablicu se umeće sljedeći novi red nakon „ex 07 09”:

„0709 60 99

Ostali pimenti (Ljuti piment – Vegetarijanski piment)”

Amandman 250

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 28.b (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

PRILOG I. – DIO XXXIII.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28.b)

U Prilogu I. dodaje se sljedeći dio:

01012100 – čistokrvni rasplodni konji

010221 – čistokrvna domaća rasplodna goveda

01022110 – čistokrvna domaća rasplodna goveda (junice)

01022190 – čistokrvna domaća rasplodna goveda (osim 01012110 i 01012130)

01023100 – čistokrvni rasplodni bivoli

01029020 – žive čistokrvne rasplodne životinje vrste goveda, osim 010221 i 01023100

01031000 – žive čistokrvne rasplodne svinje

01041010 – žive čistokrvne rasplodne ovce

01051111 – perad vrste Gallus domesticus: djedovski i roditeljski ženski pilići, nesilice

01051119 – perad vrste Gallus domesticus: djedovski i roditeljski ženski pilići, osim 01051111

010641 – žive matice pčela vrste Apis mellifera čistih pasmina

04071100 – oplođena jaja za liježenje peradi vrste Gallus domesticus

040719 – oplođena jaja za liježenje, osim 04071100

04071911 – oplođena jaja za liježenje, od pure ili guske

04071919 – oplođena jaja za liježenje peradi, osim vrste Gallus domesticus i pure ili guske

04071990 – oplođena jaja za liježenje, osim jaja peradi

05111000 – sperma bikova

05119985 – proizvodi životinjskog podrijetla koji nisu imenovani niti drugdje navedeni, osim 05111000 (osobito sjeme sisavaca osim bikova, jajašca i zameci sisavaca)”

Amandman 159

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 29.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog II. – dio IX.

Tekst na snazi

Izmjena

(29.a)

U Prilogu II. dio IX. zamjenjuje se sljedećim:

1.	Med je med u smislu Direktive Vijeća 2001/110 EZ, uključujući glavne tipove meda.

1.	Med je med u smislu Direktive Vijeća 2001/110/EZ, uključujući glavne tipove meda.

2.	„Pčelarski proizvodi” su med, pčelinji vosak, matična mliječ, propolis ili pelud.

2.	„Pčelarski proizvodi” su med, pčelinji vosak, matična mliječ, propolis ili pelud.

(2.a)

„Pčelinji vosak” je tvar koja se sastoji samo od izlučevine voštanih žlijezda pčela radilica vrste Apis mellifera i upotrebljava za izgradnju pčelinjih saća;

(2b)

„Matična mliječ” podrazumijeva mješavinu sekreta hipofaringealnih i mandibularnih žlijezda pčela radilica, bez aditiva. Ta tvar predstavlja hranu matica u stadiju ličinke i odrasle pčele. Radi se o svježem, čistom, prirodnom i neobrađenom proizvodu. To je sirova i prirodna, neprerađena hrana (osim filtriranjem) koja ne sadrži aditive. Boju, okus i kemijski sastav matične mliječi određuju apsorpcija i transformacija sljedećih dviju vrsta prehrambenih sastojaka kojima su hranjene pčele tijekom razdoblja proizvodnje matične mliječi:

Prva vrsta: mliječ koja dolazi od pčela koje se hrane isključivo medom, nektarom i peludi;

Druga vrsta: mliječ koja dolazi od pčela koje se hrane medom, nektarom i peludi te drugim prehrambenim proizvodima (proteinima, ugljikohidratima).

(2c)	„Propolis” je smola isključivo prirodnog i biljnog podrijetla koju pčele radilice vrste Apis mellifera prikupljaju iz određenih biljnih izvora i kojoj dodaju vlastite izlučevine (ponajprije vosak i slinu). Ta se smola upotrebljava prvenstveno za zaštitu košnice;

(2d)	„Peludna zrnca (peleti)” su zrnca peluda koja prikupljaju pčele radilice vrste Apis mellifera, zbijena njihovim stražnjim nogama s pomoću meda i/ili nektara i pčelinjih izlučevina. Taj je proizvod izvor proteina za koloniju, prirodan je i ne sadržava aditive te se prikuplja na ulazu u košnicu;

(2e)

„Pčelinji pelud” ili „pčelinji kruh” jesu kuglice peluda koje pčele odlažu u stanice pčelinjih saća i koje su podvrgnute prirodnoj preradi koja dovodi do nastanka enzima i komenzalnog oblika mikrobiote. Mlade pčele radilice upotrebljavaju ga za prehranu legla. Ne sadržava nikakve aditive osim voska iz saća;

(2f)	„Pčelinji otrov” je izlučevina otrovne žlijezde pčele koju pčele upotrebljavaju za zaštitu košnice od napada.”

Amandman 160

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 30. – podtočka b

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog III. – dio B – odjeljak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	u dijelu B briše se odjeljak I.;

Briše se.

Amandman 161

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 31.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog VII. – dio I. – naslov

Tekst na snazi

Izmjena

(31a)

U Prilogu VII. dijelu I. naslov se zamjenjuje sljedećim:

Meso goveda mlađih od 12 mjeseci

„Meso goveda i ovaca mlađih od 12 mjeseci”

Amandman 162

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 31.b (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog VII. – dio I. – odjeljak II.

Tekst na snazi

Izmjena

(31.b)

U Prilogu VII. dijelu I. odjeljak II. zamjenjuje se sljedećim:

U trenutku klanja, gospodarski subjekti pod nadzorom nadležnog tijela klasiraju sva goveda mlađa od 12 mjeseci u jednu od sljedeće dvije kategorije:

(A)	Kategorija V: goveda mlađa od osam mjeseci

(A)	Kategorija V: goveda mlađa od osam mjeseci

Identifikacijski broj kategorije: V;

(B)	Kategorija Z: goveda starija od 8 i mlađa od 12 mjeseci

(B)	Kategorija Z: goveda starija od 8 i mlađa od 12 mjeseci

Identifikacijski broj kategorije: Z.

U trenutku klanja, gospodarski subjekti pod nadzorom nadležnog tijela klasiraju sve ovce mlađe od 12 mjeseci u sljedeću kategoriju: Kategorija A: trupovi ovaca mlađih od 12 mjeseci.

Identifikacijski broj kategorije A.

To klasiranje provodi se na temelju podataka sadržanih u putnom listu koje prati goveda ili, ako potonji ne postoji, na temelju podataka sadržanih u računalnoj bazi podataka predviđenoj u članku 5. Uredbe (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća (32).

To klasiranje provodi se na temelju podataka sadržanih u putnom listu koje prati goveda i ovce ili, ako potonji ne postoji, na temelju podataka sadržanih u računalnoj bazi podataka predviđenoj u članku 5. Uredbe (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća (32).

Uvjeti iz te točke ne primjenjuju se na meso goveda s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla zaštićenom u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1151/2012., registriranom prije 29. lipnja 2007.

Amandman 163

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 31.c (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog VII. – dio I. – odjeljak III. – točka 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(31.c)

U Prilogu VII. dijelu I. odjeljku III. umeće se sljedeći stavak:

„1.a

Meso ovaca mlađih od 12 mjeseci stavlja se na tržište država članica samo pod sljedećim prodajnim oznakama, utvrđenima za svaku državu članicu:

Država u kojoj se trguje;

Prodajne oznake koje treba upotrebljavati.”

Amandman 164

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 31.d (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog VII. – dio I. – odjeljak III. – točka 3.

Tekst na snazi

Izmjena

(31.d)

U Prilogu VII. dijelu I. odjeljku III. točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

3.	Prodajne oznake navedene za kategoriju V pod točkom A tablice iz stavka 1. i svako novo ime izvedeno iz tih prodajnih oznaka upotrebljavaju se samo ako su ispunjeni svi zahtjevi ovog Priloga.

„3.	Prodajne oznake navedene za kategoriju goveda V i kategoriju ovaca A pod točkom A tablice iz stavka 1. i svako novo ime izvedeno iz tih prodajnih oznaka upotrebljavaju se samo ako su ispunjeni svi zahtjevi ovog Priloga.

Pogotovo se izrazi „veau”, „telecí”, „Kalb”, „μοσχάρι”, „ternera”, „kalv”, „veal”, „vitello”, „vitella”, „kalf”, „vitela” and „teletina” ne smiju koristiti u prodajnim oznakama ni na etiketama mesa goveda starijih od 12 mjeseci.

Isto tako, izraz „janje” ne smije se upotrebljavati u prodajnim oznakama ili navoditi na etiketama ovčetine starije od 12 mjeseci.”

Amandman 278

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 33.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog VII. – dio II. – točka 3. – podtočka a

Tekst na snazi

Izmjena

(33.a)

u Prilogu VII. dijelu II. točki 3. podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

(a)	koji ima stvarnu alkoholnu jakost od najmanje 15 % vol. i najviše 22 % vol.;

„(a)

koji ima stvarnu alkoholnu jakost od 15 % vol. do 22 % vol. Iznimno, te za vina duljeg odležavanja, ta se ograničenja mogu razlikovati za određena likerska vina s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla s popisa koji je utvrdila Komisija putem delegiranih akata donesenih u skladu s člankom 75. stavkom 2., pod uvjetom da:

—	vina podvrgnuta postupku odležavanja odgovaraju definiciji likerskih vina; te da

—	stvarna alkoholna jakost vina dugog odležavanja nije manja od 14 % vol.;”

Amandman 166

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 32.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog VII. – dio II. – točka 18. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)	Uz naziv proizvodâ od vinove loze iz točke 1. i točaka od 4. do 9. može se upotrebljavati izraz „dealkoholiziran” ako je proizvod:

(18)	„Dealkoholizirano vino” ili „dealkoholizirano” (iza čega slijedi naziv kategorije proizvodâ od vinove loze koji se upotrebljava za njegovu proizvodnju) znači proizvod koji je :

Amandman 167

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 32.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog VII. – dio II. – točka 18. – podtočka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	podvrgnut dealkoholizaciji u skladu s postupcima navedenima u Prilogu VIII. dijelu I. odjeljku E; i

(b)	podvrgnut dealkoholizaciji u skladu s uvjetima navedenima u Prilogu VIII. dijelu I. odjeljku E; i

Amandman 168

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 32.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog VII. – dio II. – točka 19. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19)	Uz naziv proizvodâ od vinove loze iz točke 1. i točaka od 4. do 9. može se upotrebljavati izraz „djelomično dealkoholiziran” ako je proizvod:

(19)	„Djelomično dealkoholizirano vino” ili „djelomično dealkoholiziran (iza čega slijedi naziv kategorije proizvodâ od vinove loze koji se upotrebljava za njegovu proizvodnju)” znači proizvod koji :

Amandman 169

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 32.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog VII. – dio II. – točka 19. – podtočka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)	podvrgnut dealkoholizaciji u skladu s postupcima navedenima u Prilogu VIII. dijelu I. odjeljku E; i

(b)	podvrgnut dealkoholizaciji u skladu s uvjetima navedenima u Prilogu VIII. dijelu I. odjeljku E; i

Amandman 170

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 32.

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog VII. – dio II. – točka 19. – podtočka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)	ima ukupnu alkoholnu jakost veću od 0,5 % vol., a nakon postupaka navedenih u Prilogu VIII. dijelu I. odjeljku E njegova ukupna alkoholna jakost smanjila se za više od 20 % vol. u odnosu na početnu ukupnu alkoholnu jakost.

(c)	ima ukupnu alkoholnu jakost manju od 8,5 % vol. i veću od 0,5 % vol., a nakon postupaka navedenih u Prilogu VIII. dijelu I. odjeljku E njegova ukupna alkoholna jakost smanjila se za više od 20 % vol. u odnosu na početnu ukupnu alkoholnu jakost.

Amandman 171

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 32.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog VII. – dio III. – točka 5.

Tekst na snazi

Izmjena

(32.a)

U Prilogu VII. dijelu III. točka 5. zamjenjuje se sljedećim:

5.	Nazivi iz točaka 1., 2. i 3. smiju se koristiti samo za proizvode navedene u tim točkama.

„5.	Nazivi iz točaka 1., 2. i 3. smiju se koristiti samo za proizvode navedene u tim točkama.

Ti su nazivi također zaštićeni od:

(a)

svake izravne ili neizravne upotrebe naziva u komercijalne svrhe;

(i)	za usporedive proizvode ili one koji su predstavljeni kao zamjenski, a nisu u skladu s odgovarajućom definicijom;

(ii)	u onoj mjeri u kojoj spomenuta upotreba ugrožava ugled koji se veže za naziv;

(b)	svake zloupotrebe, oponašanja ili podsjećanja, čak i ako je pravi sastav ili priroda proizvoda ili usluge naveden ili ako je uz njega izraz poput vrsta, tip, metoda, način, imitacija, ukus, zamjena, načini ili slično;

(c)	svakog drugog trgovačkog navođenja ili prakse koji mogu dovesti potrošača u zabludu u vezi s pravom prirodom ili sastavom proizvoda.

Međutim, ova se odredba ne primjenjuje na nazive proizvoda čija su stvarna svojstva razvidna iz tradicionalne uporabe i/ili kada se nazivi jasno upotrebljavaju za opisivanje karakteristične kvalitete proizvoda.

Amandman 172

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 32.b (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog VII. – dodatak I. – stavak 1. – točka 2. – podtočka g

Tekst na snazi

Izmjena

(32.b)

U prilogu VII. Dodatku I. prvom stavku točki 2. podtočka (g) zamjenjuje se sljedećim:

(g)	u Rumunjskoj, na području Podișul Transilvaniei;

„(g)	u Rumunjskoj, vinogradarska regija Podișul Transilvaniei”

Amandman 173

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 32.c (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog VII. – dodatak I. – stavak 1. – točka 4. – podtočka f

Tekst na snazi

Izmjena

(32.c)

U prilogu VII. Dodatku I. prvom stavku točki 4. podtočka (f) zamjenjuje se sljedećim:

(f)	u Rumunjskoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim regijama:

„(f)	u Rumunjskoj, područja zasađena vinovom lozom u sljedećim regijama:

Dealurile Buzăului, Dealu Mare, Severinului i Plaiurile Drâncei, Colinele Dobrogei, Terasele Dunării, južna vinska regija , uključujući pješčane i druge pogodne regije ;

Dealurile Buzăului, Munteniei i Olteniei, Dealu Mare, Severinului i Plaiurile Drâncei, Colinele Dobrogei, Terasele Dunării, pješčana regija i druga pogodna područja na jugu zemlje ;”

Amandman 174

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 33.a (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog X. – točka XI. – stavak 1.

Tekst na snazi

Izmjena

(33.a)

Prilog X. točka XI. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

1. Kako je opisano u Prilogu II. dijelu II. odjeljku A točki 6. ove Uredbe , sporazumi unutar sektora sadrže arbitražne klauzule.

„1. Kako je opisano u Prilogu II. dijelu II. odjeljku A točki 6., sporazumi unutar sektora sadrže mehanizme mirenja i/ili posredovanja i arbitražne klauzule.” ”

Amandman 175

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 33.b (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog X. – točka XI. – podtočka 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(33.b)

u točku IX. Priloga X. dodaje se sljedeća podtočka:

„4.a

Poduzeće za proizvodnju šećera i predmetni prodavatelji šećerne repe mogu sklopiti sporazume koji sadržavaju klauzule o podjeli vrijednosti, uključujući tržišne bonuse i gubitke, kojima se utvrđuje način podjele vrijednosti između njih u slučaju eventualnih izmjena predmetnih tržišnih cijena na tržištu šećera ili drugim tržištima robe”

Amandman 176

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 33.c (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog XI.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(33.c)

Prilog XI. briše se.

Amandman 177

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 33.d (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog XII.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(33.d)

Prilog XII. briše se.

Amandman 178

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 33.e (nova)

Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog XIII.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(33.e)

Prilog XIII. briše se.

Amandman 179

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka - 1. (nova)

Uredba (EU) br. 1151/2012

Članak 1. – stavak 2. – točka b

Tekst na snazi

Izmjena

(-1)	U članku 1. stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

(b)	svojstvima dodane vrijednosti koja su posljedica poljoprivrednih metoda ili metoda prerade koje se koriste prilikom njihove proizvodnje, ili mjesta njihove proizvodnje ili stavljanja na tržište.

„(b)	svojstvima dodane vrijednosti koja su posljedica poljoprivrednih metoda ili metoda prerade koje se koriste prilikom njihove proizvodnje, ili mjesta njihove proizvodnje ili stavljanja na tržište i, ako je primjenjivo, njihova doprinosa održivom razvoju .”

Amandman 251

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 2.

Uredba (EU) br. 1151/2012

Članak 5.

Tekst na snazi

Izmjena

(2)	Članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 5.

„Članak 5.

Zahtjevi za oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla

1. Za potrebe ove Uredbe „oznaka izvornosti” znači naziv kojim se označava proizvod:

(a)	koji potječe iz određenog mjesta, regije ili, u iznimnim slučajevima, države;

(a)	koji potječe iz određenog mjesta, regije ili, u iznimnim slučajevima, države ili ime koje se tradicionalno upotrebljava u određenom mjestu ;

(b)	čija kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo, nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine; te

(b)	čija kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo nastaju pod utjecajem prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine;

(c)	čije se sve faze proizvodnje odvijaju u određenom zemljopisnom području.

(c)	čije se sve faze proizvodnje odvijaju u određenom zemljopisnom području.

2. Za potrebe ove Uredbe „oznaka zemljopisnog podrijetla” znači naziv kojim se označava proizvod:

(a)	koji potječe iz određenog mjesta, regije ili države;

(a)	koji potječe iz određenog mjesta, regije ili države , ili ime koje se tradicionalno upotrebljava u određenom mjestu ;

(b)	čija se kvaliteta, ugled ili druga karakteristika pripisuju njegovom zemljopisnom podrijetlu; i te

(b)	čija se kvaliteta, ugled ili druga karakteristika pripisuju njegovom zemljopisnom podrijetlu; i te

(c)	čija se najmanje jedna faza proizvodnje odvija u određenom zemljopisnom području.

(c)	čija se najmanje jedna faza proizvodnje odvija u određenom zemljopisnom području.

3. Neovisno o stavku 1., određeni se nazivi smatraju oznakama izvornosti iako sirovine za dotične proizvode dolaze iz zemljopisnog područja koje je veće ili različito od definiranog zemljopisnog područja, pod uvjetom:

(a)	da je područje proizvodnje sirovina definirano;

(a)	da je područje proizvodnje sirovina definirano;

(b)	da postoje posebni uvjeti za proizvodnju sirovina;

(b)	da postoje posebni uvjeti za proizvodnju sirovina;

(c)	postoje sustavi kontrole koji osiguravaju ispunjavanje uvjeta iz točke (b); te

(c)	postoje sustavi kontrole koji osiguravaju ispunjavanje uvjeta iz točke (b); te

(d)	da su dotične oznake izvornosti bile priznate kao oznake izvornosti u zemlji podrijetla prije 1. svibnja 2004. godine.

(d)	da su dotične oznake izvornosti bile priznate kao oznake izvornosti u zemlji podrijetla prije 1. svibnja 2004. godine.

Samo žive životinje, meso i mlijeko mogu se smatrati sirovinama u smislu ovog stavka.

4. Kako bi se uzela u obzir posebna svojstva proizvodnje proizvoda životinjskog podrijetla, u skladu s člankom 56. Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata s obzirom na ograničenja i odstupanja u pogledu podrijetla hrane za životinje u slučaju oznake izvornosti.

Osim toga, kako bi se uzela u obzir posebna svojstva određenih proizvoda ili područja, u skladu s člankom 56. Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata s obzirom na ograničenja i odstupanja u vezi s klanjem živih životinja ili u vezi s podrijetlom sirovina.

Ta ograničenja i odstupanja, na temelju objektivnih kriterija, uzimaju u obzir kvalitetu ili upotrebu i priznato znanje i iskustvo ili prirodne čimbenike.

Ta ograničenja i odstupanja, na temelju objektivnih kriterija, uzimaju u obzir kvalitetu ili upotrebu i priznato znanje i iskustvo ili prirodne čimbenike.”

Amandman 182

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 2.a (nova)

Uredba (EU) br. 1151/2012

Članak 6. – stavak 2.

Tekst na snazi

Izmjena

(2.a)

u članku 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

2. Naziv se ne može registrirati kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla kada je u sukobu s nazivom biljne sorte ili životinjske pasmine te bi potrošača mogao dovesti u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda.

„2. Naziv se ne može registrirati kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ako je u suprotnosti s nazivom biljne sorte ili životinjske pasmine , što bi potrošača moglo dovesti u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda i dovesti do zamjene proizvoda s registriranom oznakom izvornosti i predmetne sorte ili pasmine .

Osobito se uzimaju u obzir sljedeći elementi:

(a)	učinkovita upotreba naziva biljne sorte ili životinjske pasmine u trgovačkom nazivu;

(b)	homonimi koji bi mogli proizaći iz registracije;

(c)	proširena upotreba biljne sorte ili životinjske pasmine izvan područja podrijetla.”

Amandman 252

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) br. 1151/2012

Članak 7.

Tekst na snazi

Izmjena

(3)	Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 7.

„Članak 7.

Specifikacija proizvoda

1. Zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla mora biti u skladu sa specifikacijom koja uključuje najmanje:

(a)	naziv koji se zaštićuje kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, kako se koristi u trgovini ili svakodnevnom govoru, te samo na jezicima koji se koriste ili su se kroz povijest koristili za opis određenog proizvoda u određenom zemljopisnom području;

(a)	naziv koji se zaštićuje kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, kako se koristi u trgovini ili svakodnevnom govoru, te samo na jezicima koji se koriste ili su se kroz povijest koristili za opis određenog proizvoda u određenom zemljopisnom području;

(b)	opis proizvoda uključujući, ako je primjereno, sirovine te glavne fizikalne, kemijske, mikrobiološke i senzorske karakteristike proizvoda;

(b)	opis proizvoda uključujući, ako je primjereno, sirovine te glavne fizikalne, kemijske, mikrobiološke i senzorske karakteristike proizvoda;

(c)	definiciju zemljopisnog područja, ograničenog u pogledu veze iz točke (f) podtočke i. ili ii. ovog stavka, te ako je prikladno detalje koji pokazuju sukladnost sa zahtjevima iz članka 5. stavka 3.;

(c)	definiciju zemljopisnog područja, ograničenog u pogledu veze iz točke (f) podtočke i. ili ii. ovog stavka, te ako je prikladno detalje koji pokazuju sukladnost sa zahtjevima iz članka 5. stavka 3.;

(d)	dokaz da proizvod potječe iz određenog zemljopisnog područja iz članka 5. stavka 1. ili 2.;

(d)	dokazi sljedivosti koji pokazuju da proizvod potječe iz određenog zemljopisnog područja iz članka 5. stavaka 1. i 2.;

(e)

opis metode dobivanja proizvoda i, ako je primjereno, autentičnih i nepromjenljivih lokalnih metoda kao i podatke o pakiranju ako skupina koja podnosi zahtjev tako odredi i navede dovoljne razloge, specifične za proizvod, zbog kojih se pakiranje mora obaviti na određenom zemljopisnom području kako bi se sačuvala kvaliteta ili osigurala izvornost ili kontrola, uvažavajući pravo Unije, posebno ono o slobodnom kretanju robe i slobodnom pružanju usluga;

(e)

opis metode dobivanja proizvoda i, ako je primjereno, njezina doprinosa održivom razvoju, autentičnih i nepromjenljivih lokalnih metoda kao i podatke o pakiranju ako skupina koja podnosi zahtjev tako odredi i navede dovoljne razloge, specifične za proizvod, zbog kojih se pakiranje mora obaviti na određenom zemljopisnom području kako bi se sačuvala kvaliteta ili osigurala izvornost ili kontrola, uvažavajući pravo Unije, posebno ono o slobodnom kretanju robe i slobodnom pružanju usluga;

(f)	detalje koji uspostavljaju sljedeće:

(f)	detalje koji uspostavljaju sljedeće:

i.	i. vezu između kvalitete ili karakteristika proizvoda i zemljopisnog okruženja iz članka 5. stavka 1.; ili

i.	u pogledu zaštićene oznake izvornosti, povezanost između kvalitete ili obilježja proizvoda i zemljopisnog okružja iz članka 5. stavka 1.; ili

ii.	prema potrebi , vezu između specifične kvalitete, ugleda ili neke druge karakteristike proizvoda i zemljopisnog podrijetla iz članka 5. stavka 2.;

ii.	u pogledu zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla , povezanost između specifične kvalitete, ugleda ili drugog obilježja proizvoda i zemljopisnog podrijetla iz članka 5. stavka 2.;

(g)	naziv i adresu nadležnih tijela ili, ako je dostupno, naziv i adresu tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama specifikacije proizvoda u skladu s člankom 37. i njihove specifične zadaće;

(g)	naziv i adresu nadležnih tijela ili, ako je dostupno, naziv i adresu tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama specifikacije proizvoda u skladu s člankom 37. i njihove specifične zadaće;

(h)	bilo koja specifična pravila označivanja dotičnog proizvoda.

(h)	bilo koja specifična pravila označivanja dotičnog proizvoda.

2. Kako bi se osiguralo da specifikacije proizvoda pružaju odgovarajuće i sažete informacije, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 56. kojima se utvrđuju pravila koja ograničavaju informacije sadržane u specifikaciji iz stavka 1. ovog članka, kada je takvo ograničenje nužno za izbjegavanje podnošenja pretjerano opsežnih zahtjeva za registraciju.

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o obliku specifikacije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2.

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pravila o obliku specifikacije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2.”

Amandman 185

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 4.a (nova)

Uredba (EU) br. 1151/2012

Članak 11. – stavak 2.

Tekst na snazi

Izmjena

(4.a)

u članku 11. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

2. Oznake zemljopisnog podrijetla koje se odnose na proizvode iz trećih zemalja koji su zaštićeni u Uniji na temelju međunarodnog sporazuma čija je ugovorna stranka Unija, mogu se upisati u registar. Nazivi se upisuju u registar kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, osim ako su posebno označeni u spomenutom sporazumu kao zaštićene oznake izvornosti prema ovoj Uredbi.

„2. Oznake zemljopisnog podrijetla koje se odnose na proizvode trećih zemalja koji su zaštićeni u Uniji na temelju međunarodnog sporazuma čija je ugovorna stranka Unija, mogu se upisati u registar ako je to predviđeno ugovorom . Nazivi se upisuju u registar kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, osim ako su posebno označeni u spomenutom sporazumu kao zaštićene oznake izvornosti prema ovoj Uredbi.”

Amandman 186

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 4.b (nova)

Uredba (EU) br. 1151/2012

Članak 12.

Tekst na snazi

Izmjena

(4.b)

Članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 12.

„Članak 12.

Nazivi, znakovi i oznake

1. Zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla može koristiti svaki gospodarski subjekt koji stavlja na tržište proizvod proizveden u skladu s odgovarajućom specifikacijom.

2. Utvrđuju se znakovi Unije kako bi informirali javnost o zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla.

3. U slučaju proizvoda podrijetlom iz Unije koji su stavljeni na tržište pod zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla registriranom u skladu s postupcima utvrđenim ovom Uredbom, na etiketi se moraju nalaziti s njima povezani znakovi Unije. Pored toga, registrirani naziv proizvoda se treba nalaziti u istom vidnom polju. Oznake ‚zaštićena oznaka izvornosti’ ili ‚zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla’ ili s njima povezane kratice ‚ZOI’ ili ‚ZOZP’ mogu se staviti na etiketu.

3. U slučaju proizvoda koji potječu iz Unije i koji su stavljeni su na tržište pod zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla registriranim u skladu s postupcima utvrđenim ovom Uredbom, na njihovoj se etiketi , promotivnom materijalu i u dokumentima vezanim za predmetni proizvod moraju nalaziti pripadajući znakovi Unije. Pored toga, registrirani naziv proizvoda se treba nalaziti u istom vidnom polju i na istaknutom mjestu tako da je lako vidljiv, jasno čitljiv te, ako je to primjenjivo, neizbrisiv. U nijednom slučaju ne smije ga prekrivati, zaklanjati ili presijecati drugi pisani ili slikovni element ili neki drugi povezani dokument . Oznake ‚zaštićena oznaka izvornosti’ ili ‚zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla’ ili s njima povezane kratice ‚ZOI’ ili ‚ZOZP’ mogu se staviti na etiketu.

4. Pored toga, sljedeće se može također nalaziti na etiketi: prikaz zemljopisnog područja podrijetla, kako je navedeno u članku 5., te tekst, grafički prikazi ili znakovi koji se odnose na državu članicu i/ili regiju u kojoj je to zemljopisno područje smješteno.

5. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2000/13/EZ, zajednički zemljopisni žigovi iz članka 15. Direktive 2008/95/EZ mogu se koristiti na etiketama, zajedno sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla.

6. U slučaju proizvoda koji potječu iz trećih zemalja i stavljeni su na tržište pod nazivom upisanim u registar, oznake iz stavka 3. ili s njima povezani znakovi Unije mogu se nalaziti na etiketi. U slučaju proizvoda trećih zemalja zaštićenih na temelju međunarodnog sporazuma čija je ugovorna stranka Unija koji nisu stavljeni na tržište pod nazivom upisanim u registar, oznake iz članka 3. ili znakovi Unije koji su s njima povezani ne mogu se nalaziti na etiketi.

7. Radi osiguranja odgovarajuće informiranosti potrošača, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 56. kojima se utvrđuju znakovi Unije.

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se određuju tehničke karakteristike znakova Unije i oznaka kao i pravila za njihovo korištenje na proizvodima koji se stavljaju na tržište kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, uključujući pravila za odgovarajuće jezične inačice koje će se koristiti. Navedeni provedbeni akti usvajaju se u skladu s ispitnim postupkom iz članka 57. stavka 2.

Amandman 253

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 5.

Uredba (EU) br. 1151/2012

Članak 13.

Tekst na snazi

Izmjena

(5)	Članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 13.

„Članak 13.

Zaštita

1. Registrirani nazivi zaštićeni su od:

(a)

bilo kakvog izravnog ili neizravnog komercijalnog korištenja registriranog naziva za proizvode koji nisu obuhvaćeni registracijom, ako su ti proizvodi usporedivi s proizvodima registriranim pod tim nazivom, ili ako se korištenjem tog naziva iskorištava ugled zaštićenog naziva, uključujući kad se ti proizvodi koriste kao sastojak;

(a)

bilo kakvog izravnog ili neizravnog komercijalnog korištenja registriranog naziva za proizvode koji nisu obuhvaćeni registracijom, ako su ti proizvodi usporedivi s proizvodima registriranim pod tim nazivom, ili ako se korištenjem tog naziva iskorištava , slabi ili umanjuje ugled zaštićenog naziva, uključujući kad se ti proizvodi koriste kao sastojak;

(b)

bilo kakve zloupotrebe, oponašanja ili podsjećanja, čak i ako je označeno pravo podrijetlo proizvoda ili usluga, ili ako je naziv proizvoda preveden, ili ako mu je dodan izraz poput „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija” ili slično, uključujući slučajeve kada se ti proizvodi koriste kao sastojak;

(b)

(c)

bilo kakve druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu u vezi s izvorom, podrijetlom, prirodom ili bitnim osobinama proizvoda na unutarnjem ili vanjskom pakiranju, na promidžbenim materijalima ili dokumentima koji se odnose na dotični proizvod, te od pakiranja proizvoda u ambalažu koja može stvoriti pogrešnu predodžbu o njegovom podrijetlu;

(c)

(d)	bilo kakve druge prakse koja može potrošača dovesti u zabludu u vezi s pravim podrijetlom proizvoda.

(d)	bilo kakve druge prakse koja može potrošača dovesti u zabludu u vezi s pravim podrijetlom proizvoda;

(da)	bilo kakve zlonamjerne registracije naziva domene koji je sličan ili može dovesti do zabune, u cijelosti ili djelomično, u pogledu zaštićenog naziva.

Kada zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla sadrži u sebi naziv proizvoda koji se smatra generičkim, korištenje toga generičkog naziva ne smatra se suprotnim točkama (a) ili (b) prvog podstavka.

2. Zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ne mogu postati generičke.

3. Države članice poduzimaju odgovarajuće administrativne i pravosudne korake za sprječavanje ili zaustavljanje nezakonite upotrebe zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, kako je navedeno u stavku 1., koje se proizvode ili stavljaju na tržište u toj državi članici.

3.a Zaštita iz stavka 1. ovog članka primjenjuje se i u pogledu robe u provozu u smislu članka 3. točke 44. Uredbe (EU) 2017/625 koja ulazi na carinsko područje Unije, a nije puštena u slobodni promet unutar carinskog područja Unije te u pogledu robe koja se prodaje putem sredstava daljinske komunikacije.

Radi toga države članice određuju tijela koja su nadležna za poduzimanje tih koraka u skladu s postupcima koje određuje svaka pojedina država članica.

Ta tijela moraju ponuditi odgovarajuća jamstva objektivnosti i nepristranosti te imati na raspolaganju kvalificirano osoblje i sredstva potrebna za obavljanje svojih dužnosti.

Ta tijela moraju ponuditi odgovarajuća jamstva objektivnosti i nepristranosti te imati na raspolaganju kvalificirano osoblje i sredstva potrebna za obavljanje svojih dužnosti.”

Amandman 189

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 6.

Uredba (EU) br. 1151/2012

Članak 15. – stavci 1. i 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)	Članak 15. mijenja se kako slijedi:

Briše se.

(a)	u stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka ispitivanja iz članka 57. stavka 2.;”

(b)	u stavku 2. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Ne dovodeći u pitanje članak 14., Komisija može donijeti provedbene akte kojima se produžuje prijelazno razdoblje navedeno u stavku 1. ovog članka u opravdanim slučajevima kada se dokaže:”;

Amandman 190

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 6.a (nova)

Uredba (EU) br. 1151/2012

Članak 15.

Tekst na snazi

Izmjena

(6.a)

Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 15.

„Članak 15.

Prijelazna razdoblja za uporabu zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla

1. Ne dovodeći u pitanje članak 14., Komisija može donijeti provedbene akte kojima se odobrava prijelazno razdoblje od najviše pet godina kako bi se proizvodima podrijetlom iz države članice ili treće zemlje, čija se oznaka sastoji od naziva ili sadrži naziv koji je u suprotnosti s člankom 13. stavkom 1., omogućilo da koriste oznaku pod kojom su se stavljali na tržište, pod uvjetom da prihvatljiva izjava o prigovoru u skladu s člankom 49. stavkom 3. ili člankom 51. dokazuje:

(a)	da bi registriranje naziva ugrozilo opstojnost posve ili djelomično identičnog naziva; ili

(a)	da bi registriranje naziva ugrozilo opstojnost posve ili djelomično identičnog naziva; ili

(b)	su se takvi proizvodi zakonito stavljali na tržište predmetnog područja pod tim nazivom najmanje pet godina prije datuma objave kako je predviđeno u članku 50. stavku 2. točki (a). Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2.

(b)	da se takvi proizvodi zakonito stavljaju na tržište dotičnog područja pod tim nazivom najmanje pet godina prije datuma objave kako je predviđeno u članku 50. stavku 2. točki (a).

2. Ne dovodeći u pitanje članak 14., Komisija može donijeti provedbene akte kojima se produžuje prijelazno razdoblje navedeno u stavku 1. ovog članka na 15 godina u opravdanim slučajevima kada se dokaže:

(a)	da se oznaka iz stavka 1. ovog članka zakonito koristi na temelju trajne i poštene uporabe tijekom najmanje 25 godina prije podnošenja zahtjeva za registraciju Komisiji;

(a)	da se oznaka iz stavka 1. ovog članka zakonito koristi na temelju trajne i poštene uporabe tijekom najmanje 25 godina prije podnošenja zahtjeva za registraciju Komisiji;

(b)	da svrha korištenja oznake iz stavka 1. ovog članka ni u jednom trenutku nije bila iskorištavanje ugleda registriranog naziva te da potrošač nije bio niti mogao biti doveden u zabludu u vezi s pravim podrijetlom proizvoda.

(b)	da svrha korištenja oznake iz stavka 1. ovog članka ni u jednom trenutku nije bila iskorištavanje ugleda registriranog naziva te da potrošač nije bio niti mogao biti doveden u zabludu u vezi s pravim podrijetlom proizvoda.

Navedeni provedbeni akti usvajaju se u skladu s ispitnim postupkom iz članka 57. stavka 2.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2.

3. Prilikom uporabe oznake iz stavaka 1. i 2., navod zemlje podrijetla mora biti jasno i vidljivo označen na etiketi.

4. Da bi se prevladale privremene poteškoće s dugoročnim ciljem osiguranja da svi proizvođači u dotičnom području udovoljavaju specifikaciji, država članica može odobriti prijelazno razdoblje u trajanju do 10 godina, koje počinje od dana podnošenja zahtjeva Komisiji, pod uvjetom da su dotični gospodarski subjekti zakonito stavljali na tržište predmetne proizvode upotrebljavajući dotične nazive u neprekinutom razdoblju od najmanje pet posljednjih godina prije podnošenja zahtjeva nadležnim tijelima države članice i da su to navela u nacionalnom postupku prigovora iz članka 49. stavka 3.

4. Da bi se prevladale privremene poteškoće s dugoročnim ciljem osiguranja da svi proizvođači u predmetnom području udovoljavaju specifikaciji, država članica može odobriti prijelazno razdoblje u trajanju do 10 godina, koje počinje od dana podnošenja zahtjeva Komisiji, pod uvjetom da su ti gospodarski subjekti zakonito stavljali na tržište proizvode upotrebljavajući dotične nazive u neprekinutom razdoblju od najmanje pet posljednjih godina prije pokretanja postupka nacionalnog prigovora iz članka 49. stavka 3. i da su to naveli u tom postupku.

Prvi podstavak primjenjuje se mutatis mutandis na zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla koja se odnosi na zemljopisno područje koje se nalazi u trećoj zemlji, osim u slučaju postupka prigovora.

Takva prijelazna razdoblja navode se u dokumentaciji zahtjeva iz članka 8. stavka 2.

Takva prijelazna razdoblja navode se u dokumentaciji zahtjeva iz članka 8. stavka 2.”

Amandman 191

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 7.a (nova)

Uredba (EU) br. 1151/2012

Članak 18. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7.a)

Članak 18. stavak 3. se briše.

Amandman 192

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 8.a (nova)

Uredba (EU) br. 1151/2012

Članak 23. – stavak 3.

Tekst na snazi

Izmjena

(8.a)

U članku 23. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

3. U slučaju proizvoda podrijetlom iz Unije koji se stavljaju na tržište kao zajamčeno tradicionalni specijalitet registriran u skladu s ovom Uredbom, znak iz stavka 2., ne dovodeći u pitanje stavak 4., mora se nalaziti na etiketi. Pored toga, naziv proizvoda trebao bi se nalaziti u istom vidnom polju. Oznaka „zajamčeno tradicionalni specijalitet” ili odgovarajuća kratica „ZTS” mogu se također nalaziti na etiketi.

„3. Na proizvodima podrijetlom iz Unije koji se stavljaju na tržište kao zajamčeno tradicionalni specijaliteti registrirani u skladu s ovom Uredbom, znak iz stavka 2., ne dovodeći u pitanje stavak 4., mora se nalaziti na etiketi , promotivnom materijalu i dokumentima koji se odnose na predmetni proizvod . Pored toga, naziv proizvoda trebao bi se nalaziti u istom vidnom polju i na istaknutom mjestu tako da je lako vidljiv, jasno čitljiv te, ako je to primjenjivo, neizbrisiv. U nijednom slučaju ne smije ga prekrivati, zaklanjati ili presijecati drugi pisani ili slikovni element ili neki drugi povezani dokument . Oznaka „zajamčeno tradicionalni specijalitet” ili odgovarajuća kratica „ZTS” mogu se također nalaziti na etiketi.”

Amandman 193

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 9.

Uredba (EU) br. 1151/2012

Članak 24.a – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka ispitivanja iz članka 57. stavka 2.;	Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2.

Amandman 194

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 9.a (nova)

Uredba (EU) br. 1151/2012

Članak 33.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9.a)

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 33.a

Dodatna pravila o uporabi neobavezne oznake kvalitete „brdsko-planinski proizvod”

Države članice mogu odobriti plasman proizvoda koristeći se neobveznom oznakom kvalitete „brdsko-planinski proizvod” ako se pravilima o njegovoj proizvodnji ne krše zahtjevi za proizvodnju i označivanje brdsko-planinskog proizvoda u određenoj zemlji, ako oni postoje.”

Amandman 195

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 10.

Uredba (EU) br. 1151/2012

Članak 49. – stavak 8.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
8. Država članica bez odlaganja obavješćuje Komisiju o svim postupcima pokrenutima pred nacionalnim sudom ili drugim nacionalnim tijelom u vezi sa zahtjevom koji je podnesen Komisiji, u skladu sa stavkom 4.	8. Država članica bez odlaganja obavješćuje Komisiju o svim postupcima pokrenutima pred nacionalnim sudom ili drugim nacionalnim tijelom u vezi s posljednjom odlukom nadležnog nacionalnog tijela o zahtjevu koji je podnesen Komisiji, u skladu sa stavkom 4.

Amandman 196

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 10.

Uredba (EU) br. 1151/2012

Članak 49. – stavak 9.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
9. Ako je primjereno, Komisija može donijeti provedbene akte o suspenziji razmatranja zahtjeva za registraciju iz članka 50. do donošenja presude nacionalnog suda ili drugog nacionalnog tijela u pogledu osporavanja zahtjeva za registraciju u slučaju kada je država članica donijela pozitivnu odluku u prethodnom nacionalnom postupku u skladu sa stavkom 4.	Briše se.
Ti se provedbeni akti donose bez primjene postupka ispitivanja iz članka 57. stavka 2.

Amandman 197

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 11.

Uredba (EU) br. 1151/2012

Članak 50. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
1. Komisija ispituje zahtjeve za registraciju koje primi u skladu s člankom 49. stavcima 4. i 5. Komisija pregledava zahtjeve s obzirom na očite pogreške uzimajući u obzir ishod postupka razmatranja i prigovora koji je provela dotična država članica.	1. Komisija ispituje zahtjeve za registraciju koje primi u skladu s člankom 49. stavcima 4. i 5. Komisija pregledava zahtjeve primljene nakon ispitivanja i postupka prigovora koji je provela dotična država članica s obzirom na očite pogreške .

Amandman 198

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 14.

Uredba (EU) br. 1151/2012

Članak 53. – stavci 2. i 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
[…]	Briše se.

Amandman 199

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 14.a (nova)

Uredba (EU) br. 1151/2012

Članak 53.

Tekst na snazi

Izmjena

(14.a)

Članak 53. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 53.

„Članak 53.

Izmjena specifikacije proizvoda

1. Skupina s legitimnim interesom može podnijeti zahtjev za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda.

Zahtjevi sadržavaju opis i razloge zatražene izmjene.

2. U slučaju kada izmjena uključuje jednu ili više izmjena specifikacije koje nisu manje izmjene, zahtjev za izmjenu slijedi postupak propisan u člancima od 49. do 52 .

2. Izmjene specifikacije proizvoda dijele se u dvije kategorije s obzirom na njihovu važnost: izmjene Unije koje zahtijevaju postupak prigovora na razini Unije i standardne izmjene koje se provode na razini države članice ili treće zemlje .

Izmjena se smatra izmjenom na razini Unije ako:

(a)	uključuje promjenu naziva zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili zajamčenog tradicionalnog specijaliteta;

(b)	može izvrnuti veze iz točke (b) članka 5. stavka 1. za zaštićene oznake izvornosti i članka 5. stavka 2. za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla;

(c)	uvodi promjene u proizvodnu metodu ili upotrebu sirovina i sastojaka koje odstupaju od tradicionalne prakse i tradicionalnih uporaba za zajamčeno tradicionalne specijalitete;

(d)	podrazumijeva nova ograničenja u pogledu stavljanja proizvoda na tržište.

Sve ostale izmjene specifikacije proizvoda smatraju se standardnim izmjenama. Standardnom izmjenom smatra se i privremena izmjena koja se odnosi na privremenu promjenu specifikacije proizvoda kao posljedica uvođenja obveznih sanitarnih i fitosanitarnih mjera od strane javnih tijela ili privremena izmjena koja je nužna zbog prirodne katastrofe ili nepovoljnih vremenskih uvjeta koje su službeno priznala nadležna tijela.

Izmjene Unije odobrava Komisija. Postupak odobrenja slijedi mutatis mutandis postupak utvrđen u člancima od 49. do 52.

Međutim, ako su predložene izmjene manje, Komisija odobrava ili odbija zahtjev. U slučaju odobrenja izmjena koje podrazumijevaju promjenu dijelova iz članka 50. stavka 2., Komisija objavljuje te dijelove u Službenom listu Europske unije.

Standardne izmjene odobrava država članica na čijem se državnom području nalazi zemljopisno područje dotičnog proizvoda te se o njima obavješćuje Komisija. Treće zemlje odobravaju standardne izmjene u skladu s važećim pravom dotične treće zemlje te o njima obavješćuju Komisiju .

Da bi se izmjena smatrala manjom u slučaju sustava kvalitete opisnog u glavi II., ona:

(a)	se ne smije odnositi na ključne karakteristike proizvoda;

(b)	ne smije mijenjati poveznicu iz članka 7. stavka 1. točke (f) podtočke i. ili ii.;

(c)	ne smije uključivati promjenu naziva ili bilo kojeg dijela naziva proizvoda;

(d)	utjecati na određeno zemljopisno područje; ili

(e)	ne smije predstavljati povećanje ograničenja u trgovanju proizvodom ili njegovim sirovinama.

Da bi se izmjena smatrala manjom u slučaju sustava kvalitete opisnog u glavi III., ona:

(a)	se ne smije odnositi na ključne karakteristike proizvoda;

(b)	ne uvodi važne promjene metoda proizvodnje; ili

(c)	ne smije uključivati promjenu naziva ili bilo kojeg dijela naziva proizvoda.

Razmatranje zahtjeva usmjerava se na predloženu izmjenu.

2.a Članak 15. primjenjuje se također na zahtjeve Unije za izmjenom i standardnim izmjenama specifikacije.

3. Radi olakšanja upravnog postupka zahtjeva za izmjenu , uključujući i kada izmjena ne uključuje promjenu jedinstvenog dokumenta i kada se odnosi samo na privremenu promjenu specifikacije koja proizlazi iz uvođenja obveznih sanitarnih ili fitosanitarnih mjera od strane javnih tijela , Komisija se ovlašćuje donositi delegirane akte , u skladu s člankom 56., kojima se dopunjuju pravila postupka zahtjeva za izmjenu.

3. Radi olakšavanja upravnog postupka Unije i standardnih izmjena specifikacije proizvoda , uključujući i kada izmjena ne uključuje promjenu jedinstvenog dokumenta, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata , u skladu s člankom 56., kojima se dopunjuju pravila postupka zahtjeva za izmjenu.

3.a Komisija donosi smjernice u kojima se utvrđuju kriteriji i zajednička metodologija za provedbu i primjenu upravnog postupka izmjena u specifikacijama proizvoda, onih specifičnih za Uniju i standardnih, kako bi se zajamčila dosljedna provedba standardnih izmjena na nacionalnoj razini. U roku od… [tri godine od stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija provodi prvu evaluaciju učinkovitosti upravnog postupka izmjena u specifikacijama proizvoda, onih specifičnih za Uniju i standardnih, u svrhu procjene učinka i dosljednosti u provedbi reforme na nacionalnoj razini. Nakon procjene, Komisija podnosi svoje glavne zaključke u izvješću Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se propisuju detaljna pravila o postupcima, obliku i podnošenju zahtjeva za izmjenu. Navedeni provedbeni akti usvajaju se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2.

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se propisuju detaljna pravila o postupcima, obliku i podnošenju zahtjeva za izmjenu i obavješćivanju Komisije o standardnim izmjenama . Navedeni provedbeni akti usvajaju se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 57. stavka 2.”

Amandman 200

Prijedlog uredbe

Članak 2. – stavak 1. – točka 15.

Uredba (EU) br. 1151/2012

Prilog I. – dio I. – alineja 22.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

—	pčelinji vosak.

Amandman 201

Prijedlog uredbe

Članak 3. – točka 3.a (nova)

Uredba (EU) br. 251/2014

Članak 3.

Tekst na snazi

Izmjena

(3.a)

Članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 3.

„Članak 3.

Definicija i klasifikacija aromatiziranih proizvoda od vina

1. Aromatizirani proizvodi od vina su proizvodi dobiveni od proizvoda iz vinskog sektora u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 koji su aromatizirani. Klasificirani su u sljedeće kategorije:

(a)	aromatizirana vina;

(a)	aromatizirana vina;

(b)	aromatizirana pića na bazi vina;

(b)	aromatizirana pića na bazi vina;

(c)	aromatizirani kokteli na bazi vina.

(c)	aromatizirani kokteli na bazi vina.

(ca)	dealkoholizirani aromatizirani proizvodi od vina.

2. Aromatizirano vino je piće:

(a)	dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze definiranih u točki 5. dijela IV. Priloga II. te u točki 1. i točkama od 3. do 9. dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013, s iznimkom stolnog vina „retsina”;

(a)	dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze definiranih u točki 5. dijela IV. Priloga II. te u točki 1. i točkama od 3. do 9. dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013, s iznimkom stolnog vina „retsina”;

(b)	u kojem udio proizvoda od vinove loze iz točke (a) iznosi najmanje 75 % ukupnog volumena;

(b)	u kojem udio proizvoda od vinove loze iz točke (a) iznosi najmanje 75 % ukupnog volumena;

(c)	s mogućim dodatkom alkohola;

(c)	s mogućim dodatkom alkohola;

(d)	s mogućim dodatkom boja;

(d)	s mogućim dodatkom boja;

(e)	s mogućim dodatkom mošta od grožđa, djelomično fermentiranog mošta od grožđa ili obje te vrste mošta;

(e)	s mogućim dodatkom mošta od grožđa, djelomično fermentiranog mošta od grožđa ili obje te vrste mošta;

(f)	s mogućim dodatkom šećera;

(f)	s mogućim dodatkom šećera;

(g)	koje ima stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od najmanje 14,5 % vol. i najviše 22 % vol., a ukupnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od najmanje 17,5 % vol.

(g)	koje ima stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od najmanje 14,5 % vol. i najviše 22 % vol., a ukupnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od najmanje 17,5 % vol.

3. Aromatizirano piće na bazi vina je piće:

dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze definiranih u točkama 1. i 2. te u točkama od 4. do 9. dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 s iznimkom vina proizvedenih dodavanjem alkohola i stolnog vina „retsina”;

(a)	dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze definiranih u točkama 1. i 2. te u točkama od 4. do 9. dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 s iznimkom vina proizvedenih dodavanjem alkohola i stolnog vina „retsina”;

(b)	u kojem udio proizvoda od vinove loze iz točke (a) iznosi najmanje 50 % ukupnog volumena;

(b)	u kojem udio proizvoda od vinove loze iz točke (a) iznosi najmanje 50 % ukupnog volumena;

(c)	kojem nije dodan nikakav alkohol osim ako je Prilogom II. utvrđeno drukčije;

(c)	kojem nije dodan nikakav alkohol osim ako je Prilogom II. utvrđeno drukčije;

(d)	s mogućim dodatkom boja;

(d)	s mogućim dodatkom boja;

(e)	s mogućim dodatkom mošta od grožđa, djelomično fermentiranog mošta od grožđa ili obje te vrste mošta;

(e)	s mogućim dodatkom mošta od grožđa, djelomično fermentiranog mošta od grožđa ili obje te vrste mošta;

(f)	s mogućim dodatkom šećera;

(f)	s mogućim dodatkom šećera;

(g)	koje ima stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od najmanje 4,5 vol. % i najviše 14,5 vol. %.

(g)	koje ima stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od najmanje 4,5 vol. % i najviše 14,5 vol. %.

4. Aromatizirani koktel na bazi vina je piće:

(a)	dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze definiranih u točkama 1.i 2. te u točkama od 4. do 11. dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 s iznimkom vina proizvedenih dodavanjem alkohola i stolnog vina „retsina”;

(a)	dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze definiranih u točkama 1.i 2. te u točkama od 4. do 11. dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 s iznimkom vina proizvedenih dodavanjem alkohola i stolnog vina „retsina”;

(b)	u kojem udio proizvoda od vinove loze iz točke (a) iznosi najmanje 50 % ukupnog volumena;

(b)	u kojem udio proizvoda od vinove loze iz točke (a) iznosi najmanje 50 % ukupnog volumena;

(c)	kojem nije dodan nikakav alkohol;

(c)	kojem nije dodan nikakav alkohol;

(d)	s mogućim dodatkom boja;

(d)	s mogućim dodatkom boja;

(e)	s mogućim dodatkom šećera;

(e)	s mogućim dodatkom šećera;

(f)	koje ima stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od više od 1,2 % vol. i manje od 10 % vol.

(f)	koje ima stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od više od 1,2 % vol. i manje od 10 % vol.

4.a U svrhu ove Uredbe „dealkoholiziranim aromatiziranim proizvodom od vina” smatra se piće:

(a)	dobiveno u uvjetima utvrđenima u stavcima 2., 3. i 4.;

(b)	koji je podvrgnut postupku dealkoholizacije u skladu s dijelom I. odjeljka E Priloga VIII. Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(c)	čija je stvarna alkoholna jakost izražena volumenom manjim od 0,5 %.

4.b Enološki postupci utvrđeni u Uredbi Komisije (EZ) br. 606/2009 kako je izmijenjena Delegiranom Uredbom Komisije (EU) 2017/1961 od 2. kolovoza 2017. primjenjuju se na aromatizirane proizvode od vina.”

Amandman 202

Prijedlog uredbe

Članak 3. – točka 4.

Uredba (EU) br. 251/2014

Članak 5. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)	U članku 5. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

Briše se.

„4. Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina mogu se dopuniti ili zamijeniti oznakom zemljopisnog podrijetla aromatiziranog proizvoda od vina zaštićenom na temelju Uredbe (EU) br. 1151/2012.”

Amandman 203

Prijedlog uredbe

Članak 3. – točka 4.a (nova)

Uredba (EU) br. 251/2014

Članak 5.

Tekst na snazi

Izmjena

(4.a)

Članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 5.

„Članak 5.

Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina

1. Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina iz Priloga II. upotrebljavaju se za bilo koji aromatizirani proizvod od vina stavljen na tržište Unije pod uvjetom da je u skladu sa zahtjevima za odgovarajući naziv aromatiziranog proizvoda od vina iz tog priloga. Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina mogu biti nadopunjeni uobičajenim nazivom definiranim člankom 2. stavkom 2. točkom (o) Uredbe (EU) br. 1169/2011.

2. Ako su aromatizirani proizvodi od vina u skladu sa zahtjevima više naziva aromatiziranih proizvoda od vina, dopuštena je upotreba samo jednog od tih naziva aromatiziranih proizvoda od vina osim ako je Prilogom II. utvrđeno drukčije.

3. Alkoholno piće koje ne udovoljava zahtjevima ove Uredbe ne može se opisati, prezentirati ili označiti korištenjem asocijativnih riječi ili izraza poput „kao”, „tip”, „stil”, „vrsta”, „aroma” ili nekih drugih termina sličnih bilo kojim nazivima aromatiziranih proizvoda od vina.

4. Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina mogu biti nadopunjeni ili zamijenjeni oznakom zemljopisnog podrijetla koja je zaštićena ovom Uredbom .

4. Nazivi aromatiziranih proizvoda od vina mogu se dopuniti ili zamijeniti oznakom zemljopisnog podrijetla aromatiziranog proizvoda od vina zaštićenom na temelju Uredbe (EU) br . 1151/2012.

5. Ne dovodeći u pitanje članak 26., nazivi aromatiziranih proizvoda od vina ne dopunjuju se zaštićenim oznakama izvornosti ili zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla dopuštenima za proizvode od vina.

5a. Kada se aromatizirani proizvodi od vina izvoze u treće zemlje, države članice mogu dopustiti trgovinske oznake drukčije od onih navedenih u Prilogu II. ako su takve trgovinske oznake potrebne u skladu sa zakonodavstvom treće zemlje u pitanju. Te trgovinske oznake mogu se pojaviti na drugim jezicima koji nisu službeni jezici Unije.

5b. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 33. u svrhu izmjene Priloga II. ovoj Uredbi kako bi se u obzir uzeli tehnički, znanstveni i tržišni napredak, zdravlje potrošača ili potreba potrošača za informacijama.”

Amandman 204

Prijedlog uredbe

Članak 3. – točka 4.b (nova)

Uredba (EU) br. 251/2014

Članak 6. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4.b)

u članku 6. dodaje se sljedeći stavak:

„(3.a) Godina berbe može biti navedena na etiketama proizvoda pod uvjetom da proizvod od vinove loze predstavlja barem 75 % ukupnog volumena proizvoda i da je barem 85 % grožđa upotrijebljenog u njihovoj proizvodnji ubrano te godine.”

Amandman 205

Prijedlog uredbe

Članak 3. – točka 4.c (nova)

Uredba (EU) br. 251/2014

Članak 7.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4c)	Umeće se sljedeći članak:

„Članak 7.a

Nutritivna deklaracija

1. Nutritivna deklaracija aromatiziranih proizvoda od vina, koja može biti ograničena samo na energetsku vrijednost, navedena je na etiketi.

2. Energetska vrijednost se:

(a)	izražava brojkama i riječima ili simbolima, posebno simbolom (E) za energiju;

(b)	izračunava s pomoću faktora pretvorbe iz Priloga XIV. Uredbi (EU) br. 1169/2011;

(c)

izražava u obliku prosječnih vrijednosti izraženih u kcal na temelju:

(i)	proizvođačeve analize aromatiziranog proizvoda od vina; ili

(ii)	izračuna na osnovi općenito utvrđenih i prihvaćenih podataka.

(d)	izražava za 100ml. Osim toga, može se izraziti po jedinici potrošnje, koju potrošač može lako prepoznati, pod uvjetom da je korištena jedinica kvantificirana na oznaci i da se navede broj jedinica sadržanih u pakiranju.”

Amandman 206

Prijedlog uredbe

Članak 3. – točka 4.d (nova)

Uredba (EU) br. 251/2014

Članak 7.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4d)	Umeće se sljedeći članak:

„Članak 7.b

Popis sastojaka

1. Popis sastojaka aromatiziranih proizvoda od vina navodi se na oznaci ili na drugom mjestu koje nije oznaka nalijepljena na boci ili drugom spremniku, pod uvjetom da na oznaci postoji jasna i izravna poveznica. Ne treba se prikazivati s drugim informacijama namijenjenima za komercijalne ili marketinške svrhe.

2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 33. kako bi utvrdila detaljna pravila za kriterije za određivanje popisa sastojaka aromatiziranih proizvoda od vina. Komisija donosi delegirane akte najkasnije 18 mjeseci od… [datuma stupanja na snagu ove Uredbe (o izmjeni)].”

Amandman 207

Prijedlog uredbe

Članak 3. – točka 7.a (nova)

Uredba (EU) br. 251/2014

Prilog I. – stavak 1. – dio a – točka iii.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7a)	u prvom stavku dijela A Priloga I., umeće se sljedeća točka:

„(iii.a)

jaka alkoholna pića (ne više od 1 % ukupnog volumena).”

Amandman 208

Prijedlog uredbe

Članak 3. – točka 7.b (nova)

Uredba (EU) br. 251/2014

Prilog I. – stavak 2. – točka f

Tekst na snazi

Izmjena

(7b)	U stavku 2. Priloga I. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

(f)	bilo koje druge prirodne ugljikohidratne tvari sa sličnim učinkom na te proizvode.

„(f)	bilo koje druge prirodne tvari sa sličnim učinkom na te proizvode.”

Amandman 209

Prijedlog uredbe

Članak 3. – točka 7.c (nova)

Uredba (EU) br. 251/2014

Prilog II. – dio A – stavak 3. – alineja 1.

Tekst na snazi

Izmjena

(7.c)

U Prilogu II. dijelu A stavku 3. prva alineja zamjenjuje se sljedećim:

—	kojem je dodan alkohol, i

„—	kojem može biti dodan alkohol, i”

Amandman 210

Prijedlog uredbe

Članak 3. – točka 7.d (nova)

Uredba (EU) br. 251/2014

Prilog II. – dio B – stavak 8. – alineja 1.

Tekst na snazi

Izmjena

(7.d)

U Prilogu II. dijelu B stavku 8. prva alineja zamjenjuje se sljedećim:

—	koje se dobiva isključivo od crnog ili bijelog vina,

„—	koje se dobiva isključivo od crnog i/ili bijelog vina,”

Amandman 211

Prijedlog uredbe

Članak 3. – točka 7.e (nova)

Uredba (EU) br. 251/2014

Prilog II. – dio Ca (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7.e)

U Prilogu II. dodaje se sljedeći dio:

„Dio C.a

„ DELAKOHOLIZIRANI AROMATIZIRANI VINSKI PROIZVODI

(1)	Dealkoholizirani aromatizirani vinski proizvodi ili dealkoholizirani (iza čega slijedi naziv kategorije aromatiziranog vinskog proizvoda koji se upotrebljava za njegovu proizvodnju) Proizvodi koji su u skladu s definicijom iz članka 3. stavka 4.a.”

Amandman 212

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak - 1. (novi)

Uredba (EU) br. 228/2013

Članak 22.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Umeće se sljedeći članak:
	Članak 22.a
	Sporazumi unutar sektora
	1. Odstupajući od članaka 164. i 165. Uredbe (EU) br. 1308/2013, u slučaju sektorske organizacije priznate na temelju članka 157. Uredbe (EU) br. 1308/2013, koja djeluje u nekoj najudaljenijoj regiji za koju se smatra da predstavlja proizvođače ili trgovce ili prerađivače jednog od danih proizvoda, država članica na koju se slučaj odnosi može na zahtjev navedene organizacije uvesti obvezu drugim pojedinačnim ili skupnim subjektima koji djeluju u toj najudaljenijoj regiji i koji nisu članovi navedene organizacije, da sklapaju sporazume, donose odluke ili usklađeno djeluju u okviru navedene organizacije tijekom razdoblja od godinu dana koje se može produžiti.
	2. U slučaju kada se pravila neke priznate sektorske organizacije prošire na temelju stavka 1. i kada su obuhvaćene djelatnosti u općem gospodarskom interesu gospodarskih subjekata čije su djelatnosti povezane s proizvodima koji su namijenjeni jedino lokalnom tržištu same te najudaljenije regije, država članica može odlučiti, nakon savjetovanja s uključenim stranama, da su pojedinačni gospodarski subjekti ili skupine subjekata koji nisu članovi organizacije, a koji djeluju na predmetnom tržištu, u potpunosti ili djelomično, dužni organizaciji dati financijski doprinos koji uplaćuju njezini članovi u onoj mjeri u kojoj su ovi posljednje navedeni obvezni pokrivati troškove koji su izravno povezani s provođenjem predmetnih djelatnosti.
	3. Država članica obavješćuje Komisiju o svakom sporazumu proširenom na temelju ovog članka.

Amandman 213

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1.

Uredba (EU) br. 228/2013

Članak 30. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Za svaku financijsku godinu, Unija financira mjere predviđene u poglavljima III. i IV. do najvećeg godišnje iznosa od :	2. Za svaku financijsku godinu, Unija financira mjere predviđene u poglavljima III. i IV. u okviru sljedećih godišnjih iznosa:

Amandman 214

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1.

Uredba (EU) br. 228/2013

Članak 30. – stavak 2. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

—	u francuskim prekomorskim departmanima: 267 580 000 EUR

—	u francuskim prekomorskim departmanima: 278,41 milijuna EUR

Amandman 215

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1.

Uredba (EU) br. 228/2013

Članak 30. – stavak 2. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

—	na Azorima i Madeiri: 102 080 000 EUR

—	na Azorima i Madeiri: 106,21 milijuna EUR

Amandman 216

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1.

Uredba (EU) br. 228/2013

Članak 30. – stavak 2. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

—	na Kanarskim otocima: 257 970 000 EUR

—	na Kanarskim otocima: 268,42 milijuna EUR

Amandman 217

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1.

Uredba (EU) br. 228/2013

Članak 30. – stavak 3. – alineja 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

—	u francuskim prekomorskim departmanima: 25 900 000 EUR

—	u francuskim prekomorskim departmanima: 26 900 000 EUR

Amandman 218

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1.

Uredba (EU) br. 228/2013

Članak 30. – stavak 3. – alineja 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

—	na Azorima i Madeiri: 20 400 000 EUR

—	na Azorima i Madeiri: 21 200 000 EUR

Amandman 219

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1.

Uredba (EU) br. 228/2013

Članak 30. – stavak 3. – alineja 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

—	na Kanarskim otocima: 69 900 000 EUR

—	na Kanarskim otocima: 72 700 000 EUR

Amandman 220

Prijedlog uredbe

Članak 4. – stavak 1.a (novi)

Uredba (EU) br. 228/2013

Članak 32. – stavak 4.

Tekst na snazi	Izmjena
	U članku 32. stavak 4. mijenja se kako slijedi:
4. Komisija uključuje posebno poglavlje u analizama , studijama i ocjenama koje provodi u kontekstu trgovinskih sporazuma i zajedničke poljoprivredne politike kada se radi o temi koja je za najudaljenije regije od posebnog interesa .	„4. Prije početka bilo kakvih trgovinskih pregovora koji bi mogli utjecati na poljoprivredu najudaljenijih regija Unija provodi studije , analize i procjene učinka mogućih posljedica tih pregovora i prilagođava svoj pregovarački mandat kako bi u obzir uzela posebna ograničenja najudaljenijih regija i izbjegla negativne učinke na te regije. U tim procjenama učinka Komisija primjenjuje kriterije koje je u tom području utvrdio UN.”

Amandman 221

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 1.

Uredba (EU) br. 229/2013

Članak 18. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
2. Unija financira mjere predviđene u poglavljima III. i IV. do najvećeg iznosa od 23 000 000 EUR.	2. Unija financira mjere predviđene u poglavljima III. i IV. do najvećeg godišnjeg iznosa od 23,93 milijuna EUR.

Amandman 222

Prijedlog uredbe

Članak 5. – stavak 1.

Uredba (EU) br. 229/2013

Članak 18. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
3. Iznos koji se dodjeljuje za financiranje posebnih režima opskrbe iz poglavlja III. ne prelazi 6 830 000 EUR.	3. Iznos koji se dodjeljuje za financiranje posebnih režima opskrbe iz poglavlja III. ne prelazi 7,11 milijuna EUR.

Amandman 223

Prijedlog uredbe

Članak 6. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	3.a Vina koja se stavljaju na tržište ili označuju prije provedbe primjenjivih odredaba, a koja nisu u skladu sa specifikacijama iz ove Uredbe mogu se stavljati na tržište do isteka zaliha.

Amandman 224

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 119. stavak 1. točka (ga) i članak 119. stavak 3.a Uredbe (EU) br. 1308/2013, u skladu s člankom 1. točkom 18.a ove Uredbe, primjenjuju se… [18 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe (o izmjeni)].

Amandman 225

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 2.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 119. stavak 1. točka (gb) i članak 119. stavak 3.b Uredbe (EU) br. 1308/2013, u skladu s člankom 1. točkom 18.a ove Uredbe, primjenjuju su od početka druge pune tržišne godine nakon stupanja na snagu delegiranog akta iz članka 122. točke (va) Uredbe (EU) br. 1308/2013, u skladu s člankom 1. točkom 20.a ove Uredbe.

Amandman 226

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 2.c (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 7.a Uredbe (EU) br. 251/2014, u skladu s člankom 3. točkom 4.c ove Uredbe, primjenjuje se… [18 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe (o izmjeni)].

Amandman 227

Prijedlog uredbe

Članak 7. – stavak 2.d (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 7.b Uredbe (EU) br. 251/2014, u skladu s člankom 3. točkom 4.d ove Uredbe, primjenjuje se od početka druge pune tržišne godine nakon datuma stupanja na snagu delegiranog akta iz tog članka.

Amandman 228

Prijedlog uredbe

Članak 7.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija	Izmjena
	Članak 7.a Do 30. lipnja 2021. Komisija iznosi Europskom parlamentu i Vijeću zakonodavni prijedlog kojim se pravila za popis sastojaka i nutritivnu deklaraciju proizvoda od vina proširuju na druga alkoholna pića.

(*1) Upućivanja na 'cp' u zaglavljima usvojenih amandmana smatraju se odgovarajućim dijelovima tih amandmana.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0198/2019).

(10) Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

(12) Urugvajski krug multilateralnih pregovora (1986.–1994.) – Prilog 1. – Prilog 1.C – Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (WTO) (SL L 336, 23.12.1994., str. 214.).

(13) Odluka Vijeća 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora (1986.–1994.) (SL L 336, 23.12.1994., str. 1.).

(17) Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).

(20) Uredba (EU) br. 228/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 23.).

(21) Uredba (EU) br. 229/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2013. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1405/2006 (SL L 78, 20.3.2013., str. 41.).

(27) Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004 (SL L 304, 22.11.2011., str. 18.).

(22) Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 101. i 102. Ugovora (SL L 1, 4.1.2003., str. 1.).

(22) Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 101. i 102. Ugovora (SL L 1, 4.1.2003., str. 1.).”

(32) Uredba (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o uvođenju sustava označivanja i registracije životinja vrste goveda, označivanju goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa (SL L 204, 11.8.2000. str. 1.).

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 404

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 64. 6. listopada 2021.

Sadržaj		Stranica

	EUROPSKI PARLAMENT ZASJEDANJE 2020.–2021. Dnevne sjednice od 19. do 23. listopada 2020. Tekstovi o razrješnici za financijsku godinu 2018., usvojeni 20. listopada 2020., objavljeni su u SL L 420, 14.12.2020 . USVOJENI TEKSTOVI	1

	I. Rezolucije, preporuke i mišljenja
	REZOLUCIJE
	Europski parlament
	utorak, 20. listopada 2020.
2021/C 404/01	Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. s preporukama Komisiji o Aktu o digitalnim uslugama: poboljšanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta (2020/2018(INL)	2
2021/C 404/02	Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. s preporukama Komisiji o Aktu o digitalnim uslugama: prilagodba odredbi trgovačkog i građanskog prava za poduzeća koja posluju na internetu (2020/2019(INL))	31
2021/C 404/03	Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. o Zakonu o digitalnim uslugama i pitanjima temeljnih prava (2020/2022(INI))	53
2021/C 404/04	Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. s preporukama Komisiji o okviru etičkih aspekata umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija (2020/2012(INL))	63
2021/C 404/05	Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. s preporukama Komisiji o sustavu građanskopravne odgovornosti za umjetnu inteligenciju (2020/2014(INL))	107
2021/C 404/06	Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. o pravima intelektualnog vlasništva za razvoj tehnologija umjetne inteligencije (2020/2015(INI))	129
2021/C 404/07	Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Republike Moldove (2019/2201(INI))	136
	četvrtak, 22. listopada 2020.
2021/C 404/08	Rezolucija Europskog parlamenta od 22. listopada 2020. o budućnosti europskog obrazovanja u kontekstu bolesti COVID-19 (2020/2760(RSP))	152
2021/C 404/09	Rezolucija Europskog parlamenta od 22. listopada 2020. o obvezama Komisije u području viznog reciprociteta u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2018/1806 (2020/2605(RSP))	157
2021/C 404/10	Rezolucija Europskog parlamenta od 22. listopada 2020. o politici zapošljavanja i socijalnoj politici europodručja u 2020. (2020/2079(INI))	159
2021/C 404/11	Rezolucija Europskog parlamenta od 22. listopada 2020. s preporukama Komisiji o pravnom okviru EU-a za zaustavljanje i poništavanje globalnog krčenja šuma koje je uzrokovao EU (2020/2006(INL))	175
	petak, 23. listopada 2020.
2021/C 404/12	Rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2020. o rodnoj ravnopravnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a (2019/2167(INI))	202
	PREPORUKE
	Europski parlament
	utorak, 20. listopada 2020.
2021/C 404/13	Preporuka Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o provedbi stalne strukturirane suradnje i upravljanju njome (PESCO) (2020/2080(INI))	215
	srijeda, 21. listopada 2020.
2021/C 404/14	Preporuka Europskog parlamenta Vijeću od 21. listopada 2020. o preporuci Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o odnosima s Bjelarusom (2020/2081(INI))	224
2021/C 404/15	Preporuka Europskog parlamenta od 21. listopada 2020. Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o pripremi postupka revizije 10. Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), kontroli nuklearnog oružja i mogućnostima nuklearnog razoružanja (2020/2004(INI))	240

	III Pripremni akti
	Europski parlament
	utorak, 20. listopada 2020.
2021/C 404/16	P9_TA(2020)0268 Izmjena Uredbe (EU) br. 168/2013 u pogledu posebnih mjera za vozila kategorije L na kraju serije kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 ***I Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 168/2013 u pogledu posebnih mjera za vozila kategorije L na kraju serije kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 (COM(2020)0491 – C9-0285/2020 – 2020/0251(COD)) P9_TC1-COD(2020)0251 Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 20. listopada 2020. radi donošenja Uredbe (EU) 2020/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 168/2013 u pogledu posebnih mjera za vozila kategorije L na kraju serije kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19	249
2021/C 404/17	Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva koji je podnijela Španjolska – (EGF/2020/001 ES/pomoćni sektori brodogradnje u Galiciji) (COM(2020)0485 – C9-0294/2020 – 2020/1996(BUD))	250
	petak, 23. listopada 2020.
2021/C 404/18	Amandmani koje je donio Europski parlament 23. listopada 2020. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2018)0392 – C8-0248/2018 – 2018/0216(COD))	254
2021/C 404/19	Amandmani koje je donio Europski parlament 23. listopada 2020. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1306/2013 (COM(2018)0393 – C8-0247/2018 – 2018/0217(COD))	571
2021/C 404/20	Amandmani koje je donio Europski parlament 23. listopada 2020. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (EU) br. 251/2014 o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, (EU) br. 228/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije i (EU) br. 229/2013 o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u korist manjih egejskih otoka (COM(2018)0394 – C8-0246/2018 – 2018/0218(COD))	651