19.7.2021

Službeni list Europske unije

C 288/4

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2021/C 288/04)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1)

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI JEDINSTVENOG DOKUMENTA

„Touraine”

PDO-FR-A0501-AM02

Datum obavijesti: 7. svibnja 2021..

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Službeni zemljopisni šifrarnik

Općine zemljopisnog područja i područja u neposrednoj blizini ažurirane su u skladu sa službenim zemljopisnim šifrarnikom.

Opseg područja ostao je isti.

Izmijenjene su točke 6. i 9. jedinstvenog dokumenta.

2. Brisanje ranih ružičastih vina

Mogućnost proizvodnje ranih ružičastih vina izbrisana je iz specifikacije. Taj je unos brisan iako se proizvod više ne proizvodi. Točka koja se odnosi na povezanost s podrijetlom izmijenjena je radi brisanja unosa o ranim vinima.

Ta izmjena utječe na točku 8. jedinstvenog dokumenta.

3. Sorta vinove loze

Kod crnih vina sa zaštićenom oznakom izvornosti sorta cabernet franc prelazi iz „glavne sorte” u „pomoćnu sortu”.

Kod crnih vina naziva Chenonceaux, cabernet franc prelazi iz „glavne sorte” u „pomoćnu sortu”, a sorta gamay izbrisana je.

Zbog tih promjena prilagođena su pravila o udjelu sorti na poljoprivrednim gospodarstvima. Pravila o udjelu sorti na poljoprivrednim gospodarstvima izmijenjena su i za vina s oznakom gamay.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

4. Razmak

Razmak između trsova u istom redu smanjen je na 0,90 metar.

Izmijenjena je točka 5. jedinstvenog dokumenta.

5. Rezidba

Pojednostavnjeni su načini rezidbe te se u specifikaciji samo navodi da je rezidba duga ili kratka, bez upućivanja na vrstu rezidbe.

Izmijenjena je točka 5. jedinstvenog dokumenta.

6. Najveće opterećenje po čestici

Najveće opterećenje po čestici usklađeno je za crna, ružičasta, bijela i pjenušava vina oznake Touraine i iznosi 11 000 kg/ha, ne uključujući vina koja nose dodatni zemljopisni naziv.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

7. Poljoprivredno-okolišne odredbe

Dodane su dvije poljoprivredno-okolišne odredbe.

—	Na rubovima čestica (uvratine i nezasađen ili neobrađen prostor između čestica) obvezna je stalna vegetacija. Ta se obveza ne primjenjuje u slučaju sanacije uvratina, primjerice zbog erozije ili ekstremnih vremenskih uvjeta.

—	Potpuno kemijsko uništavanje korova zabranjeno je za čestice namijenjene za proizvodnju vina na koje se može odnositi dodatni zemljopisni naziv.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

8. Miješanje

Zbog izmjene pravila o udjelu sorti na poljoprivrednim gospodarstvima revidirana su pravila o miješanju.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

9. Enološki ugljen

Zabrana upotrebe enološkog ugljena izbrisana je kako bi se omogućila korekcija trpkog okusa plijesni u kupažama zaraženima kriptogamnim bolestima.

Izmijenjena je točka 5. jedinstvenog dokumenta.

10. Povezanost

Za naziv Chenonceaux u točki o povezanosti s podrijetlom, riječi „note crvenog bobičastog voća ” zamijenjene su riječima „note crnog bobičastog voća”.

Izmijenjena je točka 8. jedinstvenog dokumenta.

11. Prijelazne mjere

Prijelazne mjere koje su istekle izbrisane su iz specifikacije.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

12. Obveze podnošenja izjava

Datum izjave o zahtjevu pomaknut je s 30. studenoga na 10. prosinca.

Jedinstveni dokument nije promijenjen.

13. Izjava o povlačenju

Dodana je izjava o povlačenju:

„9.	Izjava o povlačenju Svaki gospodarski subjekt koji stavlja na tržište vino s kontroliranom oznakom izvornosti pod općenitijom oznakom o tome obavješćuje tijelo za zaštitu i upravljanje i ovlašteno kontrolno tijelo najmanje petnaest dana prije povlačenja.”

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

14. Upućivanje na kontrolno tijelo

Tekst upućivanja na kontrolno tijelo revidiran je kako bi se uskladio s drugim specifikacijama proizvoda s oznakama zemljopisnog podrijetla. Riječ je isključivo o izmjeni teksta.

Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv

Touraine

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

5.	Kvalitetno pjenušavo vino

4. Opis vina

1. Analitičke norme

KRATAK OPIS

Riječ je o mirnim bijelim, crnim i ružičastim vinima te o bijelim i ružičastim pjenušavim vinima. Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost mirnih bijelih, crnih i ružičastih vina iznosi 10 %.

Nakon pakiranja sve su serije vina sukladne sa sljedećim analitičkim normama: Sadržaj fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) u bijelim i ružičastim vinima iznosi najviše 4 grama po litri, a ukupna kiselost iznosi najmanje 3,5 grama po litri, izraženo kao vinska kiselina. Sadržaj fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) u crnim vinima iznosi najviše 2 grama po litri. Kod crnih vina dovršena je malolaktična fermentacija. Sadržaj jabučne kiseline iznosi najviše 0,3 grama po litri. Bijela i ružičasta vina proizvedena bez pojačavanja, čija najmanja stvarna volumna alkoholna jakost iznosi 12,5 % imaju sadržaj fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) od najviše 6 grama po litri. U tom slučaju sadržaj ukupne kiselosti izražen kao vinska kiselina najviše je 1 gram po litri manji od sadržaja fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza).

Vina nakon pojačavanja ne premašuju sljedeću ukupnu volumnu alkoholnu jakost: 12,5 % za bijela, crna i ružičasta vina, a 13 % za pjenušava bijela i ružičasta vina (ako je riječ o pojačanom moštu).

OPĆA ANALITIČKA SVOJSTVA

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

2. Kiselost

KRATAK OPIS

Za mirna bijela i ružičasta vina sadržaj hlapljivih kiselina i ukupni sadržaj sumporova dioksida utvrđeni su propisima Unije. Za mirna crna vina ukupni sadržaj hlapljivih kiselina, ukupna kiselost i ukupni sadržaj sumporova dioksida utvrđeni su propisima Unije.

Za pjenušava ružičasta i bijela vina sadržaj hlapljivih kiselina, ukupna kiselost i ukupni sadržaj sumporova dioksida i ugljikova dioksida utvrđeni su propisima Unije.

Svaka serija neflaširanog vina koje ispunjava uvjete za naziv „primeur” („rano”) ili „nouveau” („novo”) ima sadržaj hlapljivih kiselina od najviše 10,2 miliekvivalenata po litri.

OPĆA ANALITIČKA SVOJSTVA

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

3. Opis

KRATAK OPIS

Vina s kontroliranom oznakom izvornosti „Touraine” puna su okusa, a pri kraju ostaju svježe i uravnotežene note. Bijela vina, često svjetlozlatne boje, odlikuju se brojnim aromama, od voćnih nota koje podsjećaju na agrume ili egzotično voće pa sve do cvjetnih nota koje podsjećaju na bijelo cvijeće. Njihov okus na kraju ostavlja osjećaj svježine.

Ružičasta vina otvaraju se nježnim aromama koje mogu podsjećati na crni ribiz, egzotično voće ili agrume.

Crna vina proizvedena od sorte gamay N (vina s oznakom „gamay” ili vina s navodom „primeur” („rano”) ili „nouveau” („novo”)) često su boje trešnje i uglavnom se odlikuju toplim aromama sitnog šumskog voća na nježnoj taninskoj podlozi. Riječ je o uravnoteženim vinima koja su istodobno lagana i profinjena. Vina dobivena od mješavina ili samo od sorte cabernet franc N, zapadno od meridijana Toursa, elegantna su i snažna, dobre taninske strukture, a njihove arome objedinjuju crveno i crno voće, s bojama u rasponu od tamne rubin-crvene do intenzivne granatno crvene.

OPĆA ANALITIČKA SVOJSTVA

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5. Enološki postupci

5.1. Posebni enološki postupci

1. Poseban enološki postupak

Za proizvodnju ružičastih vina dopuštena je upotreba enološkog ugljena, čistog ili umiješanog u pripravke, za mošt i mlada vina koja još fermentiraju, do 15 % količine ružičastih vina koje proizvodi predmetni vinar, za određenu berbu i u najvećoj dozi od 60 grama po hektolitru.

—	Za crna vina dopuštene su tehnike pojačavanja vina oduzimanjem vode, a najveća stopa djelomičnog koncentriranja u odnosu na upotrijebljenu količinu iznosi 10 %.

—	Pjenušava vina proizvode se isključivo drugom fermentacijom u boci.

—	Vina nakon pojačavanja ne premašuju sljedeću ukupnu volumnu alkoholnu jakost: 12,5 % za bijela, crna i ružičasta vina, a 13 % za pjenušava bijela i ružičasta vina (ako je riječ o pojačanom moštu).

Uz te odredbe, u pogledu enoloških postupaka vina moraju ispunjavati uvjete utvrđene na razini Unije te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

2. Postupak uzgoja

Najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 4 500 trsova po hektaru, s razmakom između redova od najviše 2,10 metara. Razmak između trsova u istom redu iznosi najmanje 0,9 metara.

Vinova loza obrezuje se dugom ili kratkom rezidbom s najviše 11 pupova po trsu.

Bez obzira na način rezanja vinova loza može se rezati s dva dodatna pupa po trsu ako u fenološkoj fazi kada na lozi izbije 11 ili 12 listova, broj rodnih izdanaka u godini po trsu nije veći od 11.

5.2. Najveći prinos

Bijela vina

72 hektolitra po hektaru

Crna i ružičasta vina

66 hektolitara po hektaru

Pjenušava vina

78 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja i razvoj vina kao i berba grožđa, proizvodnja, razvoj, dozrijevanje i pakiranje pjenušavih vina odvijaju se na području sljedećih općina (popis sastavljen na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2020.):

—

U departmanu Indre-et-Loire: Amboise, Anché, Artannes-sur-Indre, Athée-sur-Cher, Avoine, Avon-les-Roches, Azay-le-Rideau, Azay-sur-Cher, Beaumont-en-Véron, Benais, Bléré, Bossay-sur-Claise, Bourgueil, Brizay, Candes-Saint-Martin, Cangey, Chambray-lès-Tours, Chançay, Chanceaux-sur-Choisille, La Chapelle-sur-Loire, Chargé, Cheillé, Chemillé-sur-Indrois, Chenonceaux, Chinon, Chisseaux, Chouzé-sur-Loire, Cinais, Cinq-Mars-la-Pile, Civray-de-Touraine, Coteaux-sur-Loire, Couziers, Cravant-les-Côteaux, La Croix-en-Touraine, Crouzilles, Dierre, Draché, Epeigné-les-Bois, Esvres, Fondettes, Francueil, Genillé, Huismes, L’Ile-Bouchard, Ingrandes-de Touraine, Joué-lès-Tours, Langeais (samo na nekadašnjem području općine Langeais, koja je postala glavna općina), Larçay, Lémeré, Lerné, Lignières-de-Touraine, Ligré, Limeray, Lussault-sur-Loire, Luynes, Luzillé, Marçay, Montlouis-sur-Loire, Montreuil-en-Touraine, Mosnes, Nazelles-Négron, Neuillé-le-Lierre, Noizay, Panzoult, Parçay-Meslay, Pocé-sur-Cisse, Pont-de-Ruan, Razines, Restigné, Reugny, Rigny-Ussé, Rivarennes, Rivière, La Roche-Clermault, Rochecorbon, Saché, Saint-Avertin, Saint-Benoît-la-Forêt, Saint-Etienne-de-Chigny, Saint-Germain-sur-Vienne, Saint-Martin-le-Beau, Saint-Nicolas-de-Bourgueil, Saint-Ouen-les-Vignes, Saint-Règle, Sainte-Maure-de-Touraine, Savigny-en-Véron, Savonnières, Sazilly, Seuilly, Souvigny-de-Touraine, Tavant, Theneuil, Thilouze, Thizay, Tours, Vallères, Véretz, Vernou-sur-Brenne, Villaines-les-Rochers, Vouvray;

—

U departmanu Loir-et-Cher: Angé, Blois, Chailles, Châteauvieux, Châtillon-sur-Cher, Chaumont-sur-Loire, Chémery, Chissay-en-Touraine, Choussy, Le Controis-en-Sologne (za područje delegirane općine Contres i Thenay), Couddes, Couffy, Faverolles-sur-Cher, Mareuil-sur-Cher, Méhers, Mesland, Meusnes, Monteaux, Monthou-sur-Bièvre, Monthou-sur-Cher, Montrichard Val de Cher, Noyers-sur-Cher, Oisly, Pontlevoy, Pouillé, Rilly-sur-Loire, Saint-Aignan, Saint-Georges-sur-Cher, Saint-Julien-de-Chédon, Saint-Romain-sur-Cher, Sassay, Seigy, Soings-en-Sologne, Thésée, Valaire, Valencisse (za područje delegiranih općina Chambon-sur-Cisse i Molineuf) Vallières-les-Grandes, Valloire-sur-Cisse (za područje delegirane općine Chouzy-sur-Cisse), Veuzain-sur-Loire (za područje delegirane općine Onzain).

7. Glavne sorte vinove loze

Cabernet franc N

Cabernet-Sauvignon N

Chardonnay B

Chenin B

Cot N – Malbec

Gamay N

Grolleau N

Grolleau gris G

Meunier N

Orbois B

Pineau d’Aunis N

Pinot gris G

Pinot noir N

Sauvignon B – Sauvignon blanc

Sauvignon gris G – Fié gris

8. Opis povezanosti

Zemljopisno područje blago je valovita visoravan na jugozapadu pariške kotline i podudara se s područjem stjecišta rijeka Cher, Indre i Vienne s rijekom Loire. Vinogradi, zasađeni na stotinjak kilometara, raspoređeni su duž dolina, osim vinorodnog područja Sologne na istoku, čiji su vinogradi na visoravni smješteni između rijeka Cher i Loire.

Zemljopisna područja dodatnih zemljopisnih naziva „Amboise” i „Mesland” prostiru se središtem dolina koje se od zapada do istoka nižu duž regije Val de Loire, dok zemljopisno područje dodatnog zemljopisnog naziva „Azay-le-Rideau” omeđuje dolinu rijeke Indre. Donji dio doline rijeke Cher područje je dodatnog zemljopisnog naziva „Chenonceaux”, dok dodatni zemljopisni naziv „Oisly” zauzima istočnu visoravan smještenu između rijeka Loire i Cher.

Nadmorska visina rijetko prelazi 100 metara ili 120 metara na području 143 općina koje čine zemljopisno područje.

Vina se proizvode od grožđa s čestica koje su strogo i jasno razgraničene, u skladu s povijesnim proizvodnim središtima. Među tim česticama razlikuju se: — čestice čija tla potječu od kremenaste gline, s primjesama pijeska iz razdoblja miocena, a lokalno se nazivaju „bournais perrucheux”, — čestice čija su se tla razvila na kremenastim glinama ili „perruches”, ili na glinasto-vapnenačkim kamenitim tlima, nastalima od vapnenca, koja se lokalno nazivaju „aubuis”; ta su tla topla i propusna, a nalaze se na prvim padinama ili „obroncima” dolina, — čestice na kojima su dolinska tla, položene na terase starih aluvijalnih naslaga, koje se lokalno nazivaju „graviers”.

Zemljopisno područje odlikuje se oceanskom klimom, s time da njezin utjecaj izrazito slabi kako se ide prema istočnom dijelu zemljopisnog područja u visini meridijana Toursa. O slabljenju tog utjecaja svjedoči količina padalina, koja na zapadu iznosi približno 550 milimetara, a na istoku do 650 milimetara, i veći temperaturni raspon na istoku, što je izraženiji znak smanjenog utjecaja oceanske klime.

Ostaci stare preše otkrivene u općini Cheillé u blizini mjesta Azay-le-Rideau svjedoče o tome da se vinova loza u pokrajini „Touraine” uzgaja od 2. stoljeća. Pod utjecajem Crkve uzgoj vinove loze doživio je istinski procvat od 8. do 12. stoljeća.

Prisutnost kraljevskog dvora u dolini rijeke Loire u 16. stoljeću (dvorac Chambord Chenonceau) pridonosi znatnom razvoju proizvodnje kvalitetnih vina i ugledu određenih „vinograda”. Proizvodnja se razvija nakon donošenja edikta „Edit des vingt lieues” („Edikt o dvadeset liga”) kojim je zabranjen uzgoj vinove loze u blizini glavnog grada i pojavljuje se sorta „gamay” iz regije grada Lyona.

Prirodni prometni putovi, odnosno rijeke Loire i Cher, spontano su potaknuli trgovinu, razvoj i izvoz proizvoda zemljopisnog područja. Trgovina najboljim vinima razvila se ponajprije s Nizozemskom i Engleskom, preko graničnog prijelaza Ingrandes-sur-Loire u blizini Nantesa. Ta su kvalitetna vina zatim prozvana „vinima mora” zbog toga što su dobro podnosila prijevoz.

U 18. stoljeću u donjem dijelu doline rijeke Cher, oko gradova Bléré, Thésée, Montrichard i Chenonceaux, razvio se vinograd. Nasadi vinove loze tog sektora opisani su prilikom poljoprivrednog istraživanja iz 12. godine prema republikanskom kalendaru (1804.). U „Tablici plana najrasprostranjenijeg vinograda na obroncima rijeke Cher” sorta „côt” predstavljena je kao glavna sorta, „vrsta najrasprostranjenijeg nasada na obali rijeke Cher okrenutog prema jugu, a koji daje najkvalitetnije vino”.

Godine 1845. grof ODART u svojem je djelu „Ampélographie” jednako tako spomenuo sortu cot N kao „sortu koja se najviše uzgaja na obalama rijeka Cher i Lot”. Jules GUYOT, uvijek detaljan u svojim opisima, 1860. piše: „Središte sorte breton (cabernet franc N) nalazi se u Bourgueilu, između Chinona i Saumura, gdje daje izvrsna vina; ali nestaje kako idemo prema istoku regije, gdje sorte côt, chardenet, pinot noir, beurot i meunier (...) prevladavaju u departmanu Loir-et-Cher...”

Nakon invazije filoksere područje proizvodnje vina „Touraine” obnovljeno je sortom koja je ponajprije dobivena novim cijepljenim sortama kao što su sorte gamay N i sauvignon B. Zemljopisno područje zatim se pomalo izgrađuje i obuhvaća sektore vina s dobrim mogućnostima u pogledu kvalitete, a netom prije početka Drugog svjetskog rata, 1939., priznata je kontrolirana oznaka izvornosti „Coteaux de Touraine”.

Godine 1953. konačno je prihvaćen naziv „Touraine”.

Vinograd prekriva površinu od 8 000 hektara, a proizvođači, grupirani u pet zadružnih podruma, razvijaju proizvodnju vina sorti sauvignon B i gamay N, koja pod zajedničkim nazivima „sauvignon de Touraine” i „gamay de Touraine” stječu snažan ugled ugostiteljskih proizvoda.

Svjesni mogućnosti svojeg područja i svojih sorti, proizvođači iz doline rijeke Cher od 1985. uvode sorte cot N i sauvignon B na česticama prvih „obronaka”, dok u vinorodnom području Sologne sortu sauvignon B uzgajaju na česticama s pjeskovitim tlima.

Taj rad na istraživanju autohtonosti očituje se priznavanjem dodatnih zemljopisnih naziva „Chenonceaux” za bijela i crna vina s obronaka rijeke Cher i naziva „Oisly” za bijela vina vinorodnog područja Sologne.

Vinogradi 2009. pokrivaju površinu od 4 500 hektara koje obrađuje približno 800 proizvođača. Proizvedeno je približno 260 000 hektolitara vina, od čega više od 60 % bijelih vina. Vina s kontroliranom oznakom izvornosti „Touraine” puna su okusa, a pri kraju ostaju svježe i uravnotežene note.

Bijela vina, često svjetlozlatne boje, odlikuju se brojnim aromama, od voćnih nota koje podsjećaju na agrume ili egzotično voće pa sve do cvjetnih nota koje podsjećaju na bijelo cvijeće. Njihov okus na kraju ostavlja osjećaj svježine.

Ružičasta vina otvaraju se nježnim aromama koje mogu podsjećati na crni ribiz, egzotično voće ili agrume.

Crna vina proizvedena od sorte gamay N (vina s oznakom „gamay” ili vina s navodom „primeur” („mlado vino”)) često su boje trešnje i uglavnom se odlikuju toplim aromama sitnog šumskog voća na nježnoj taninskoj podlozi. Riječ je o uravnoteženim vinima koja su istodobno lagana i profinjena. Vina dobivena od mješavina ili samo od sorte cabernet franc N elegantna su i snažna, dobre taninske strukture, a njihove arome objedinjuju crveno i crno voće, s bojama u rasponu od tamne rubin-crvene do intenzivne granatno crvene.

Bijela i ružičasta pjenušava vina temelje se na strukturi u kojoj prevladava kiselost kojoj vino duguje svoju svježinu i profinjenost. S vremenom ta kiselost može biti popraćena voćnim notama i pastoznom aromom. Mirna vina Tijekom vremena prostrana riječna mreža koju čine rijeke Loire, Vienne, Cher i Indre oblikovala je brežuljkastu visoravan mekih stijena iz razdoblja tercijara i mezozoika. U srednjem vijeku pod utjecajem Crkve ljudi su zasadili vinograde duž tako ispresijecanih obronaka i na rubovima visoravni.

Blizina vodenih tokova već je u renesansi bila važan čimbenik koji je pogodovao izvozu vina „Touraine”. Tako su postojanje graničnog prijelaza Ingrandes-sur-Loire, odakle su se vina izvozila u Nizozemsku, i primjena edikta „Edit des vingt lieues” („Edikt o dvadeset liga”) iz 1577. oblikovali vinogradarsko područje rijeke Loire i pogodovali proizvodnji kvalitetnih vina. Pod utjecajem klime u zapadnom dijelu zemljopisnog područja razvio se nasad koji se temelji na sortama chenin B i cabernet franc N dok se u istočnom dijelu zemljopisnog područja pretežito uzgajaju sorte sauvignon B, cot N i gamay N. Meridijan u Toursu označava tu prirodnu granicu. Određene sorte vinove loze prirodno su se nametnule u kontekstu raznolikosti vinogradarskih uvjeta kojima su proizvođači raspolagali.

U skladu s postojećom praksom razgraničeno područje čestica za berbu grožđa obuhvaća jedino čestice s propusnim tlima koja su se razvila ponajprije na tlima iz razdoblja turona i senona. Kremenasta glina, bogata silikatnim kamenjem, većim dijelom prekriva tla prijelaznih dolina. Ta kremenasta tla, koja prevladavaju na površini, imaju važnu ulogu u dozrijevanju time što povećavaju postotke izmjene topline u tlu. Navedene okolnosti uvelike pridonose kvaliteti bijelih i crnih vina. Sorta sauvignon B osobito se sadi na česticama s tlima „perruches” i „aubuis”. Takve okolnosti temelj su potreban za ujednačenu zrelost tijekom godina. Vina dobivena od te sorte, na tim tlima i u toj klimi, svježa su i originalna. U 2009. čine dvije trećine proizvodnje vina kontrolirane oznake izvornosti. Sorta gamay N, crna sorta dobivena obnovom nakon invazije filoksere, ponajprije počiva na česticama s „kremenastim glinama”, a vina dobivena od nje voćna su i živahna. Crna vina, koja se proizvode istočno od meridijana Toursa, temelje se na sorti cot N, dok zapadno od meridijana prevladava sorta cabernet franc N. Imaju dobru taninsku strukturu.

U okviru ZOI-ja „Touraine” priznato je pet dodatnih zemljopisnih naziva.

Amboise

Visoravan s tlom od meke krede čini dosta istaknuti reljef s nadmorskom visinom od 80 do 100 metara. Raznovrsnost geopedoloških uvjeta omogućila je proizvođačima da za svaku sortu vinove loze koja se udomaćila pronađu uvjete koji toj sorti najbolje odgovaraju. Ružičasta vina voćna su i svježa, crna vina, koja imaju dobru taninsku strukturu, odlikuju se razvijenom aromatičnošću, u kojoj se ponajprije osjećaju note bobičastog voća, a bijela vina uglavnom su suha, iako ponekad mogu sadržavati fermentabilne šećere i nositi oznaku „polusuho”, „poluslatko” ili „slatko”. Taninska struktura crnih vina ublažava se dozrijevanjem. Kod bijelih vina to dozrijevanje pojačava aromatsku složenost.

Azay-le-Rideau

Zahvaljujući položaju između dolina rijeke Loire i Indre, vinograd uživa umjerenu klimu. Sorte grolleau N i chenin B uzgajaju se na uzvisinama i pjeskovito-šljunčanim zaravnima koje pogoduju proizvodnji elegantnih i svježih bijelih vina i voćnih ružičastih vina. Praksa je da se ružičasta vina obvezno proizvode tehnikom izravnog prešanja prije fermentacije kako bi se dobila ta voćna nota. Bijela vina koja ponekad mogu sadržavati fermentabilne šećere elegantna su i mineralna.

Chenonceaux

Zemljopisno područje leži na obroncima obiju obala rijeke Cher. Sorte se sade na česticama s tlom obilježenim znatnom prisutnošću kremena. Bijelo vino odlikuje se uglavnom razvijenom aromatičnošću, s naglaskom na cvjetnim aromama (glog, akacija...) i na voćnijim notama (agrumi, suho voće...). Dozrijevanje, najmanje do 30. travnja godine koja slijedi nakon godine berbe, pruža im punoću i profinjenost. Crna vina imaju dobru taninsku strukturu. Odlikuju se razvijenom aromatičnošću u kojoj se ponajprije osjećaju note crnog bobičastog voća. Dozrijevanje, najmanje do 31. kolovoza godine koja slijedi nakon godine berbe, doprinosi dobivanju vina sa složenim aromama i punim i nježnim taninima.

Mesland

Zemljopisno područje, smješteno na sjeveroistoku zemljopisnog područja kontrolirane oznake izvornosti „Touraine”, odgovara rubu visoravni okrenutom prema rijeci Loire. Zajedničko obilježje tih tala jesu prisutnost kremena i pijeska iz razdoblja miocena. Velik temperaturni raspon i zemljopisni položaj ističu rane sorte. Crna i ružičasta vina, većim dijelom dobivena od sorte gamay N, odlikuju se koncentriranim aromama sitna bobičastog voća. Bijela vina koja ponekad mogu sadržavati fermentabilne šećere odlikuju se složenom aromatičnošću, s cvjetnim aromama (glog, lipa, verbena...) i voćnijim notama (agrumi, kruška...). Kušanje često završava osjećajem svježine.

Oisly

U srcu vinorodnog područja Sologne taj vinograd daje suha bijela vina samo od sorte sauvignon B, čiji se puni potencijal ostvaruje na kontinentalnim pjeskovitim i šljunčanim tlima i na takozvanim formacijama regije „Sologne”, koje čine pijesak, glina i školjkovita zemlja. Klima zemljopisnog područja ističe kasnije suho razdoblje koje je najizraženije u regiji grada Toursa. To prirodno okruženje daje vina koja se odlikuju profinjenim i blagim aromama koje podsjećaju na agrume i bijelo cvijeće. Dozrijevanje, najmanje do 30. travnja godine koja slijedi nakon godine berbe, pruža im složenost.

Vino „Touraine”, nasljednik vinograda i dolina koje su opjevali kraljevi, jedna je od perjanica sjevernih vinograda, a njegovi živi kulturni krajolici, očuvani stoljetnim uzgojem vinove loze, pridonijeli su stavljanju Doline rijeke Loire na popis povijesne baštine UNESCO-a.

Pjenušava vina

Proizvodnja pjenušavih vina odvija se u prethodno opisanim okolnostima. Utvrdivši da vina stavljena u boce u podrumima ponekad prolaze kroz novu fermentaciju, proizvođači regije oko Toursa željeli su ovladati tom pojavom „prirodne druge fermentacije” i iskoristiti je. Tako su rođena vina koja se potrošačima od 19. stoljeća nude kao „pucketava”. Postojanje udubina u sedri tada je bio čimbenik pogodan za razvoj proizvodnje tih vina za koju su potrebni veliki prostori s umjerenom temperaturom za skladištenje i rukovanje.

Zahvaljujući iskustvu stečenom tijekom više od jednog stoljeća, proizvođači pjenušavih vina sada posjeduju znanje i iskustvo koji se savršeno pretaču u njihove kupaže. Originalnost područja bijelih vina očituje se obavezom da udio sorte chenin B ili orbois B iznosi 60 %. Dugotrajno dozrijevanje „u vodoravnom položaju” pridonosi razvoju pastoznih aroma i složenosti vina.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Područje u neposrednoj blizini

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini, utvrđeno odstupanjem za proizvodnju, izradu vina, kao i za proizvodnju, dozrijevanje i pakiranje pjenušavih vina, obuhvaća područja sljedećih općina (popis sastavljen na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2020.):

—	U departmanu Indre: Faverolles-en-Berry, Fontguenand, Lye, La Vernelle, Veuil, Villentrois;

—	U departmanu Indre-et-Loire: Bréhémont, La Chapelle-aux-Naux, Chaveignes, Chezelles, Crissay-sur-Manse;

—	U departmanu Loir-et-Cher: Candé-sur-Beuvron, Cheverny, Cormeray, Fresnes, Le Controis-en-Sologne (za područje delegiranih općina Feings, Fougères-sur-Bièvre i Ouchamps), Les Montils, Mont-près-Chambord, Sambin, Selles-sur-Cher ;

—	U departmanu Maine-et-Loire: Brain-sur-Allonnes, Montsoreau.

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

—	Nazivu kontrolirane oznake izvornosti obavezno se dodaje oznaka „gamay”, u skladu s odredbama utvrđenima u specifikaciji proizvoda.

—	Naziv kontrolirane oznake izvornosti može se nadopuniti nekim od sljedećih dodatnih zemljopisnih naziva, u skladu s pravilima utvrđenima u specifikaciji proizvoda: „Amboise”, „Azay-le-Rideau”, „Chenonceaux”, „Mesland”, „Oisly”.

—	Naziv kontrolirane oznake izvornosti može se nadopuniti izrazom „primeur” ili „nouveau” („mlado vino”), u skladu s odredbama utvrđenima u specifikaciji proizvoda.

—	Svi neobvezni navodi, čiju upotrebu u skladu s odredbama Unije mogu uređivati države članice, navode se na etiketama, slovima koja su visinom i širinom najviše dvostruko veća od slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

—	Slova u zemljopisnom nazivu „Val de Loire” visinom i širinom ne smiju biti veća od dvije trećine veličine slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

Dodatni zemljopisni nazivi

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

—	Dodatni zemljopisni nazivi „Amboise”, „Azay-le-Rideau” ili „Mesland” obvezno se navode nakon naziva kontrolirane oznake izvornosti slovima koja visinom i širinom nisu veća od slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

—	Dodatni zemljopisni nazivi „Chenonceaux” ili „Oisly” obvezno se navode ispod naziva kontrolirane oznake izvornosti slovima koja visinom i širinom ne smiju biti veća od slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

—

Bijela vina s dodatnim zemljopisnim nazivima „Amboise”, „Mesland” ili „Azay-le-Rideau” obvezno se na etiketama predstavljaju s navodom „polusuho”, u skladu s analitičkim normama utvrđenima za taj navod u ovoj specifikaciji proizvoda, i s navodom „poluslatko” ili „slatko”, koji odgovara sadržaju fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) u vinu, kako je utvrđeno propisima Unije.

Označivanje

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

—

Ružičasta vina s dodatnim zemljopisnim nazivom „Mesland” obvezno se na etiketama predstavljaju navođenjem izraza „demi-sec” („polusuho”), u skladu s analitičkim normama utvrđenima za taj navod u specifikaciji proizvoda, i izraza „moelleux” ili „doux” („poluslatko” ili „slatko”), koji odgovara sadržaju fermentabilnih šećera (glukoza i fruktoza) u vinu, kako je utvrđeno propisima Unije.

—	Na vinima koja mogu nositi izraz „primeur” ili „nouveau” („mlado vino”) obvezno mora biti navedena godina berbe.

—

Na oznaci vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti naziv manje zemljopisne jedinice:

—	ako je riječ o registriranoj lokaciji,

—	ako je ta jedinica navedena na izjavi o berbi.

—	Oznaka „gamay” navodi se neposredno ispod naziva kontrolirane oznake izvornosti, slovima koja visinom i širinom smiju biti najviše za jednu trećinu manja od slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

http://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-3cc0de2e-abb5-4e4c-a927-b9edf3c0b4b5

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

19.7.2021

Službeni list Europske unije

C 288/15

Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2021/C 288/05)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od tri mjeseca od dana ove objave.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„Vänerlöjrom”

EU br.: PDO-SE-02412 – 6. ožujka 2018..

(X) ZOI ( ) ZOZP

1. Naziv

„Vänerlöjrom”

2. Država članica ili treća zemlja

Švedska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1 Vrsta proizvoda

Razred 1.7.

Svježa riba, mekušci i rakovi te proizvodi dobiveni od njih

3.2 Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Vänerlöjrom” je prirodan proizvod napravljen samo od ikre male ozimice (Coregonus albula) i soli (NaCl). „Vänerlöjrom” se prodaje u svježem, zamrznutom ili odmrznutom obliku. Svojstva proizvoda „Vänerlöjrom” ista su bez obzira na oblik u kojem se prodaje.

„Vänerlöjrom” ima sljedeća svojstva:

Izgled: prirodan sjaj, svjetlucavost poput šljunka. Moraju biti vidljiva cijela jajašca ikre.

Konzistencija: za „Vänerlöjrom” karakteristična su cijela jajašca koja specifično „pucketaju” ako se pri kušanju pritisnu uz nepce.

Veličina: veličina jajašaca kreće se od 0,8 mm do 2,0 mm, ovisno o tome kad je u ribolovnoj sezoni i u kojem dijelu jezera Vänern uhvaćena mala ozimica.

Boja: jasna i živa, mijenja se od svijetlo narančaste do nešto tamnije narančaste tijekom ribolovne sezone (S1060-Y30R do 080-Y40R u sustavu prirodnih boja).

Udio soli: 4,0–4,5 % NaCl

Udio vlage: ne smije biti toliki da ikra „Vänerlöjrom” ispada iz preokrenute žlice. Ikra mora zadržati oblik i na ravnoj površini.

Okus: blag i čist riblji okus lososa i umami okus uravnotežene slanoće. Okus se pojačava kad se jajašca zgnječe u ustima.

3.3 Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Mala ozimica hrani se isključivo planktonom (Bythothrepes cederstroemi, Daphnia (sp), Bosmina (sp), Eurytemora (sp), Heterocope (sp) i Diaptomus (sp)) koji se prirodno javlja u slatkoj vodi jezera Vänern.

Sirovine:

sirovina za proizvod „Vänerlöjrom” je ikra male ozimice (Coregonus albula) ulovljene u jezeru Vänern.

Ostali sastojci: nejodirana sol (NaCl)

3.4 Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na utvrđenom zemljopisnom području

„Vänerlöjrom” se proizvodi od ikre male ozimice (Coregonus albula) ulovljene u jezeru Vänern. Svi proizvodni postupci, od ribolova do pripreme proizvoda „Vänerlöjrom” (istiskivanje, miješanje, prethodno ispiranje, cijeđenje, temeljito čišćenje, sušenje i soljenje) moraju se provesti na utvrđenom zemljopisnom području opisanom u točki 4.

3.5 Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6 Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Uz općenita pravila za označivanje, svi proizvođači ikre „Vänerlöjrom” moraju na proizvod staviti oznaku s logotipom prikazanim u nastavku.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje proizvodnje ikre „Vänerlöjrom” obuhvaća jezero Vänern i općine koje ga okružuju:

Väse i Östra Fågelvik u okrugu Väse;

Ölme i Varnum u okrugu Ölme;

Visnum i Visnums Kil u okrugu Visnum;

ruralne i urbane općine Karlstada i Hammarö u okrugu Karlstad.

Segerstad, Grums i Ed u okrugu Grums:

Millesvik, Eskilsäter, Ölserud, Botilsäter, By, Bro, Södra Ny i Tveta u okrugu Näs

(sve se nalaze u pokrajini Värmland).

Leksberg, Björsäter, Torsö, Hassle, Berga, Lyrestad, Amnehärad i grad Mariestad u okrugu Vadsbro;

Källby, Skeby, Husaby i Sävare u okrugu Kinnefjärding;

Medelplana, Västerplana, Österplana i Forshem u okrugu Kinne;

Tådene, Norra Kedum, Örslösa, Söne, Rackeby, Skalunda, Sunnersberg, Gösslunda, Strö, Otterstad i grad Lidköping u okrugu Kålland;

Flo, Ås, Sal, Västernäs, Tun, Karaby i Frie u okrugu Åse;

Västra Tunhem, Vassända-Naglum i grad Vänersborg u okrugu Väne;

Bolstad, Grinstad, Gestad and Frändefors u okrugu Sundal;

Skållerud, Holm i Järn u okrugu Nordal;

ruralne i urbane općine Åmåla, Tössö med Tydie i Danisco, u okrugu Tössbo

(sve se nalaze u pokrajini Västra Götaland).

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Posebnosti zemljopisnog područja

Jezero Vänern najveće je švedsko jezero i treće po veličini europsko jezero. Nalazi se na jugozapadu Švedske i ima površinu od otprilike 5 650 km2. Prosječna dubina jezera je 27, a najveća 106 metara. Zbog svoje veličine jezero Vänern podsjeća na unutarnje more s velikim otočjem s više od 12 000 otoka. Unatoč tom velikom otočju jezero ipak pripada pelagijskoj zoni.

U središtu jezera Vänern otočje Lurö na sjeveru proteže se prema otočju Kålland na jugu. Ta dva otočja manje-više dijele jezero na dva velika bazena, od kojih je jugozapadni poznat kao jezero Dalbo, a sjeveroistočni kao jezero Värmland. Jezero Dalbo je pliće i ima manji volumen vode od jezera Värmland. To znači da ta dva bazena imaju donekle različite godišnje temperaturne cikluse.

Jezero Vänern nastalo je prije otprilike 10 000 godina, kad se počelo postupno odvajati od vodene mase koja je postala Baltičko more, kao posljedica uzdizanja do kojeg je došlo nakon posljednjeg ledenog doba. Danas je srednji vodostaj u jezeru 44,3 metra iznad razine mora. Budući da je izolirano od Baltičkog mora, jezero Vänern stanište je nekih rakova koji su glacijalni relikti.

Jezero ima široko slivno područje koje se proteže prema Norveškoj. Rijeka Klarälven, sa slivom od 11 847,6 km2 i srednjom brzinom toka od 162,5 m3/s (velika brzina toka je 690 m3/s) dominantni je pritok.

Prosječna godišnja količina oborina iznosi otprilike 600 mm na jezeru Vänern i otprilike 1 000 mm na području uz norvešku granicu u smjeru zapada i sjeverozapada. Zimi je najčešća vrsta oborina snijeg. Snježni pokrov može biti velik (60–65 cm), osobito u sjeverozapadnim dijelovima slivnog područja. Snijeg se uglavnom zadržava sve do travnja i pridonosi pojavi velikih proljetnih poplava mnogih rijeka koje utječu u jezero Vänern.

Švedski dio slivnog područja obuhvaća otprilike 10 % državnog područja i čini ga uglavnom šumsko zemljište, što znači da u jezero odlazi određena količina organskog materijala (ukupan organski materijal u jezeru Vänern (ukupni organski ugljik) iznosi otprilike 5–6 mg/l). Površinska temperatura vode iznosi otprilike –5–0 °C od prosinca do veljače i otprilike 10–16 °C od svibnja do rujna. Nakon nastanka jezera Vänern mala ozimica odvojila se od svojih srodnika u Baltičkom moru, što znači da je danas genetički drugačija od drugih malih ozimica i prilagodila se prirodnim uvjetima u jezeru Vänern.

Mala ozimica iz jezera Vänern pelagična je riba koja živi u velikim jatima koja se kreću između jezera Dalbo i jezera Värmland, ovisno o čimbenicima kao što su temperatura vode i podvodna struja. Uglavnom boravi u hladnijoj vodi ispod termokline.

Mala ozimica iz jezera Vänern uobičajena je vrsta i čini otprilike 30 % biomase u otvorenim vodama. Postaje zrela otprilike s navršenih godinu dana. Njezin reproduktivni ciklus ovisi o klimi. Obilne kiše zimi, jake proljetne poplave i dobar dotok organskog materijala pridonose visokoj razini planktona, koji je glavni izvor hrane male ozimice.

Opis ljudskih čimbenika

„Vänerlöjrom” se proizvodi od ikre male ozimice (Coregonus albula) ulovljene u jezeru Vänern.

Svojstva proizvoda „Vänerlöjrom” rezultat su vještina i stručnosti ljudi koji sudjeluju u ribolovu zrele male ozimice s vanjskim jajima iz jezera Vänern i u naknadnom postupku pripreme.

Kvaliteta proizvoda „Vänerlöjrom” najviše ovisi o tome u kojoj se fazi razdoblja mriješćenja mala ozimica nalazi u trenutku ulova. Mala ozimica iz jezera Vänern mrijesti se između listopada i prosinca. Točno razdoblje mriješćenja ovisi o temperaturi vode, što znači da se vrijeme mriješćenja razlikuje u različitim dijelovima jezera Vänern. Tijekom razdoblja mriješćenja male ozimice preferiraju područja gdje se pridnene vode uzdižu prema gore zbog struja i topografije dna jezera. Za vrijeme mriješćenja jata se uglavnom nalaze na dubini od 10 do 20 metara. Unatoč modernim alatima, znanje koje ribari imaju o ponašanju male ozimice s obzirom na struju, topografiju dna jezera, vremenske prilike i smjer vjetra ključno je za ulov ribe s vanjskim jajima u odgovarajućoj fazi razdoblja mriješćenja, kako bi sirovina, u ovom slučaju ikra, bila najviše moguće kvalitete.

Mala ozimica hvata se isključivo mrežama, veličine oka mrežnog tega ne manje od 16,5 mm. Svaki ribar može upotrijebiti najviše 1 400 metara mreže za pojedinačnu ribolovnu operaciju. Ribolov male ozimice reguliran je i provodi se tijekom razdoblja njezina mriješćenja u kasnu jesen. Razdoblje ribolova određuje švedska Agencija za upravljanje morskim i vodnim područjima (HaV).

Tijekom postupka pripreme mora se održavati kvaliteta sirovine kako bi se osigurala karakteristična svojstva proizvoda „Vänerlöjrom”. Priprema se provodi ručno i mora se brzo završiti. Priprema proizvoda „Vänerlöjrom” započinje čim se ulov iskrca. Budući da je brz postupak pripreme nužan kako bi se sačuvala kvaliteta ikre, proizvod se priprema odmah uz jezero (najdalje 5 km od vode pri normalnoj razini).

Kako bi se pripremio proizvod „Vänerlöjrom”, ikra se ručno istiskuje iz ribe i zatim se miješanjem čisti od krvi, membrana i neiskoristivih jajašaca. Kod zrele ženke male ozimice količina ikre može činiti do 5–10 % tjelesne mase (otprilike 30 grama). Ikru iz ribe s vanjskim jajima istiskuju radnici spretne ruke i s višegodišnjim iskustvom. Tijekom tog postupka čistoća i kvaliteta sirovine provjeravaju se vizualno.

Nakon miješanja ikra se odmah ispire u čistoj hladnoj vodi tri do pet puta. Sve zaostale nečistoće se uklanjaju i ikra se sakuplja u tkanine za cijeđenje, koje se vješaju kako bi se voda mogla iscijediti. Kako ikra ne bi izgubila boju ili nabrekla do te mjere da pukne, vrijeme između prvog ispiranja i cijeđenja mora biti što kraće (otprilike 10 minuta).

Nakon cijeđenja ikra se otprilike 48 sati suši u hladnoj skladišnoj prostoriji na 3–6 °C. Sušenjem se težina smanjuje za otprilike 8–10 %. Osušena ikra soli se nejodiranom soli (NaCl).

Svojstva gotovog proizvoda ocjenjuju se uzorkovanjem i testom na slijepo tijekom ribolovne sezone. Ocjenjivanje provode neovisni ocjenjivači. Samo ikra koja zadovoljava specifikacije pakira se i stavlja na tržište kao „Vänerlöjrom”.

Proizvod „Vänerlöjrom” snažno je povezan s lokalnim područjem. Svake godine razna događanja povezana s jezerom Vänern i skupljanjem ikre, uključujući Dan ikre male ozimice, privlače velik broj posjetitelja.

Posebnosti proizvoda

„Vänerlöjrom” se proizvodi od ikre male ozimice iz jezera Vänern, slatkovodne ribe koja se genetski odvojila od male ozimice iz Botničkog zaljeva prije 8 000–9 000 godina.

„Vänerlöjrom” je prirodan proizvod čiji je jedini aditiv kuhinjska sol (NaCl). Zbog toga se razlikuje od većine ostalih proizvoda od riblje ikre na tržištu.

Proizvod „Vänerlöjrom” dobiva svoja posebna obilježja od minerala i hranjivih tvari u vodi jezera Vänern. Jajašca su nešto manja od onih male ozimice iz Botničkog zaljeva. Ikra je svjetlije boje s jasnom narančastom nijansom.

Uravnotežena slanoća proizvoda „Vänerlöjrom” dopušta da se osjeti ugodan, zaokružen okus ikre.

Zbog male veličine jajašaca ikra proizvoda „Vänerlöjrom” doima se manje „zrnatom”, što u kombinaciji s uravnoteženom slanoćom i prirodno elegantnim okusom pruža užitak u jelu.

„Vänerlöjrom” je dobro iscijeđen (posušen) proizvod koji ispušta manje vode od sličnih proizvoda na tržištu.

Uzročna povezanost

Okoliš jezera Vänern vrlo je poseban. Jezero se odvojilo od Baltičkog mora prije otprilike 10 000 godina. Njegov se ekosustav otad razvija bez kontakta s Baltičkim morem, što znači da se njegovi stokovi male ozimice danas genetski razlikuju od onih iz Baltičkog mora. U jezeru Vänern živi i zooplankton koji je glacijalni relikt.

Voda u jezero Vänern pritječe iz mnogo velikih i malih vodotoka koji uglavnom prolaze kroz šumovito morensko zemljište te kroz močvare i jezera bogata humusom. Jezero je relativno siromašno hranjivim tvarima, no nakon obilnih oborina voda bogata hranjivim tvarima potiče rast planktona, čime se osigurava hrana za jedinstvenu populaciju male ozimice, koja je poznata kao mala ozimica iz jezera Vänern.

Kvaliteta vode u jezeru Vänern i činjenica da se izvori hrane sastoje isključivo od slatkovodnih organizama pridonose posebnim obilježjima ikre male ozimice iz jezera Vänern. Njezina jajašca nešto su manja od onih male ozimice iz Botničkog zaljeva i prepoznatljive su narančaste boje.

Za proizvodnju ikre „Vänerlöjrom” mala ozimica mora se uloviti u odgovarajućoj fazi razdoblja mriješćenja kako bi se osiguralo da je sirovina najviše kvalitete. Zbog veličine jezera Vänern na uvjete u jezeru lako utječu vrijeme i vjetar. Tijekom sezone mriješćenja male ozimice u jesen uvjeti mogu postati jako teški, što ribari moraju uzeti u obzir. Na ponašanje male ozimice iz jezera Vänern tijekom mriješćenja utječu temperatura vode, struje i topografija dna jezera. Kako bi se ženke s vanjskim jajima ulovile u odgovarajućoj fazi nošenja jaja, ribar mora poznavati ponašanje male ozimice i mora iz iskustva predvidjeti gdje će se ona mrijestiti u prevladavajućim vremenskim uvjetima.

Kad se mala ozimica s vanjskim jajima uhvati, kvaliteta ikre mora se održavati tijekom postupka pripreme kako bi se dobila posebna svojstva proizvoda „Vänerlöjrom”. Pripremu ručno provode osobe koje imaju dugogodišnje iskustvo i vještinu potrebnu za proizvodnju visokokvalitetne ikre male ozimice i koje su savladale posebnu tehniku ručnog istiskivanja ikre iz ribe.

Posebna svojstva koja obilježavaju proizvod „Vänerlöjrom” rezultat su prirodnih uvjeta na tom zemljopisnom području i sposobnosti ljudi da iskorištavaju i obrađuju sirovinu koja je nastala u prirodnim uvjetima.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://www.livsmedelsverket.se/globalassets/produktion-handel-kontroll/livsmedelsinformation-markning-halsopastaenden/skyddade-beteckningar/produktspecifikation-vanerlojrom_2020_05_11-002.pdf

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

19.7.2021

Službeni list Europske unije

C 288/20

Objava zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

(2021/C 288/06)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) u roku od dva mjeseca od datuma ove objave.

ZAHTJEV ZA IZMJENU SPECIFIKACIJE PROIZVODA

„ARDÈCHE”

PGI-FR-A1198-AM03

Datum zahtjeva: 23. rujna 2016.

1. Pravila koja se primjenjuju na izmjenu

Članak 105. Uredbe br. 1308/2013 – Izmjena koja nije manja

2. Opis i razlozi za izmjenu

2.1. Odobrene sorte vinove loze

Popis odobrenih sorti vinove loze dopunjen je sortama:

—	Couston N. Ta sorta, koja je 2010. uvrštena u službeni katalog odobrenih sorti vinove loze, ima zanimljiva svojstva osobito za ružičasta vina. Plodna je, prilagođena sipkim tlima proizvodnog područja ZOZP-a „Ardèche” iz kojeg je proizašla te je otporna na sivu plijesan.

—	Floréal B, Muscaris B, Solaris B, Soreli B, Souvignier Gris B, Voltis B, Artaban N, Monarch N, Prior N i Vidoc N.

Za te se sorte smatra da su otporne na kriptogamne bolesti. Potrebna im je manja količina sredstava za zaštitu bilja, a odgovaraju sortama koje se upotrebljavaju za proizvodnju ZOZP-a. Ne mijenjaju svojstva vina koja nose ZOZP.

2.2. Označivanje

Izmijenjen je detaljan popis sorti čijim se nazivom pri označivanju proizvoda mogao dopuniti naziv oznake „Ardèche”. Skupina koja podnosi zahtjev želi moći iskoristiti sve sorte zemljopisnog područja proizvodnje.

Stoga se briše sljedeća rečenica: „Sorte čijim se nazivom može dopuniti naziv zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ‚Ardèche’, neovisno o tome je li upotpunjen nazivom ‚Coteaux de l’Ardèche’, isključivo su one koje su uvrštene na sljedeći popis:

—	za crno ili ružičasto vino: cabernet franc N, cabernet-sauvignon N, caladoc N, carignan N, chatus N, cinsault N, gamaret N, gamay N, grenache N, marselan N, merlot N, pinot N i syrah N,

—	za bijelo vino: chardonnay B, clairette B, grenache B, marsanne B, muscat petits grains B, roussanne B, sauvignon B, ugni B i viognier B.”

2.3. Prinos

Najveći prinos od proizvodnje ružičastih vina povećan je s 90 hl/ha na 110 hl/ha.

To blago povećanje prinosa ne utječe na posebnosti ružičastih vina koja se proizvode pod nazivom „Ardèche”.

2.4. Kategorije proizvoda od vinove loze

Brišu se odredbe koje se odnose na proizvodnju kvalitetnih pjenušavih vina slijedom odluke Državnog vijeća (fr. Conseil d’État) od 2. ožujka 2015. kojom se poništava odluka od 28. listopada 2011. o ZOZP-u „Ardèche” u dijelu u kojoj se njome potvrđuju odredbe specifikacije koje se odnose na ružičasta ili bijela kvalitetna pjenušava vina.

2.5. Nacionalni zahtjevi i zahtjevi zajednice – glavne točke koje treba kontrolirati

Pojašnjene su odredbe koje se odnose na kontrolu proizvoda: organoleptička kontrola proizvoda provodi se u slučaju nepravilnosti istaknutih tijekom unutarnje kontrole (organoleptičko ispitivanje vina u rinfuzi i pakiranih vina).

2.6. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Dopunjen je pokazatelj povezanosti s podrijetlom kako bi se bolje dokazala uzročna povezanost ZOZP-a.

Na početku dijela koji se odnosi na uzročnu povezanost dodana je uvodna rečenica kako bi se pojasnilo da: „uzročna povezanost između zemljopisnog područja i vina ZOZP-a ‚Ardèche’ temelji se na ugledu vina departmana Ardèche koji su stekla zahvaljujući kvaliteti”. Uzročna povezanost dopunjena je i sljedećom rečenicom: „Turisti se među stotinjak prirodnih i kulturnih turističkih znamenitosti mogu zaputiti na trag vinogradarskog i vinskog bogatstva vinograda Ardèche. Regija Ardèche privlači turiste svojim krajolikom i aktivnostima kojima se mogu baviti na otvorenom. Zahvaljujući njihovu ugledu, Agencija za razvoj turizma (Atout France) označila je vinograde Ardèche oznakom ‚Vignobles et Découvertes’ (‚Vinogradi i otkrića’) i time priznala njihovo bogatstvo u području enoturizma”.

Dopunjen je i tekst koji se odnosi na povezanost kako bi se pobliže opisala svojstva vina: „U crnim, ružičastim i bijelim vinima uvijek su prisutne voćne arome čiji intenzitet i prevladavajuća nota ovise o sorti i primijenjenim tehnologijama. ”

Pojašnjena su i svojstva prirodnog okruženja:

—	„Veoma stara tla pješčenjaka planine Cévennes, nastala erozijom stijenja iz geološkog razdoblja trijasa, kisela su, vrlo ocjedita i siromašna organskim tvarima. Zbog tih posebnosti crna vina imaju vrlo izražene voćne arome.”,

—

Područje regije Bas-Vivarais „nalazi se na plitkim vapnenačkim tlima koja daju slabe prinose za proizvodnju visokokvalitetnih vina od sorte Grenache. Mnoštvo kamenja omogućuje vinovoj lozi da iskoristi zagrijavanje tla u proljeće i noćno otpuštanje topline nakupljene tijekom dana.” i „Crna vina koja se proizvode na tom području osim voćnih aroma imaju i pikantne note te izraženiju strukturu.”,

—	Visoravan Coiron na rubu područja Bas-Vivarais jest „prava bazaltna podloga, enklava Središnjeg masiva na sredozemnom području. Bazalt, koji je vrlo bogat elementima u tragovima i silicijem, crnim vinima daje voćnost i svježinu, a bijelim vinima finoću.”,

—

Naposljetku, južno od doline rijeke Rhône, „vinova loza nalazi se na šljunkovitim brežuljcima koji su dobro izloženi suncu. U tim se nasadima mogu razvijati voćna, strukturirana i složena crna vina, dok se na blagim područjima lesa oker boje nalaze svježa i voćna bijela i ružičasta vina te voćna crna vina slatkih struktura”.

2.7. Organoleptički opis vina

Poboljšan je organoleptički opis vina kako bi se pobliže odredili boja i organoleptička svojstva vina.

Za crna se vina tako pojašnjava da se: „provode ekstrakcije kako bi se općenito dobile slatke strukture zrelih i slatkih tanina, ali ima i punijih vina. Paleta aroma crnih vina kreće se od voćnih aroma crvenog bobičastog voća do pikantnih aroma. Boja im je intenzivna, od malinasto crvene do granatno crvene. ”.

Nijanse bijelih vina protežu se od blijedožute sa zelenim odsjajem do zlatnožute. Snažne se arome razvijaju oko svježine voća s bijelim mesom i nude note agruma ili cvjetne note.”

Naposljetku, ružičasta vina „razvijaju snažne arome svježeg i bogatog šumskog voća, cvijeća i agruma. Paleta boja kreće im se od losos sive slabog intenziteta, ili čak sivo-ružičaste, do življih i intenzivnijih ružičastih boja.”

2.8. Zemljopisno područje i područje u neposrednoj blizini

Sastav zemljopisnog područja i područja u neposrednoj blizini prepisan je na popis općina u skladu sa zemljopisnim šifrarnikom iz 2019. koji čini nacionalnu referencu. Taj prijepis popisa općina ne dovodi do promjene zemljopisnog područja ni područja u neposrednoj blizini.

2.9. Podaci o nadzornom tijelu

Ažurirani su podaci o tijelu nadležnom za kontrolu i podaci o nadzornom tijelu CERTIPAQ.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv

Ardèche

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOZP – Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

4. Opis vina

ZOZP Ardèche

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Ardèche” smije se upotrebljavati za mirna crna, ružičasta i bijela vina.

U crnim, ružičastim i bijelim vinima uvijek su prisutne voćne arome, iako njihov intenzitet i svojstva ovise o sorti i primijenjenim tehnologijama.

Za crna se vina provode ekstrakcije kako bi se općenito dobile slatke strukture zrelih i slatkih tanina, ali ima i punijih vina. Paleta aroma crnih vina kreće se od aroma crvenog bobičastog voća do pikantnih aroma. Boja im je intenzivna, od malinasto crvene do granatno crvene.

Kod ružičastih vina primijenjena proizvodnja omogućuje očuvanje odlične ravnoteže, svježine i voćnosti vina. Ružičasta vina razvijaju snažne arome svježeg i bogatog šumskog voća, cvijeća i agruma. Paleta boja kreće im se od losos sive slabog intenziteta, ili čak sivo-ružičaste, do življih i intenzivnijih ružičastih boja.

Kod bijelih vina primijenjena proizvodnja omogućuje očuvanje odlične ravnoteže, svježine i voćnosti vina. Njihove se nijanse protežu od blijedožute sa zelenim odsjajem do zlatnožute. Snažne se arome razvijaju oko svježine voća s bijelim mesom i nude note agruma ili cvjetne note.

Analitički kriteriji vina u skladu su s europskim propisima.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)	9
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5. Enološki postupci

a. Osnovni enološki postupci

Kad je riječ o enološkim postupcima, potrebno je poštovati obveze koje su određene na razini Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.

b. Najveći prinosi

Bijela i crna vina sa ZOZP-om „Ardèche”

90 hektolitara po hektaru

Ružičasta vina sa ZOZP-om „Ardèche”

110 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Berba grožđa, proizvodnja i razvoj vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Ardèche” provode se u departmanima navedenima u nastavku, na području sljedećih općina u skladu sa službenim zemljopisnim šifrarnikom iz travnja 2019.:

—	departman Ardèche: sve općine

—	departman Gard: Barjac, Le Garn, Issirac, Laval-Saint-Roman, Montclus, Rivières, Rochegude, Saint-André-de-Roquepertuis, Saint-Denis, Saint-Jean-de-Maruéjols-et-Avéjan i Saint-Privat-de-Champclos.

7. Glavne sorte vinove loze

Alicante Henri Bouschet N

Aligoté B

Alphonse Lavallée N

Aléatico N

Aramon N

Aramon blanc B

Aramon gris G

Aranel B

Arinarnoa N

Artaban N

Aubun N - Murescola

Barbaroux Rs

Biancu Gentile B

Bourboulenc B - Doucillon blanc

Brun argenté N - Vaccarèse

Cabernet franc N

Cabernet-Sauvignon N

Caladoc N

Calitor N

Cardinal Rg

Carignan N

Carignan blanc B

Chambourcin N

Chardonnay B

Chasan B

Chasselas B

Chasselas rose Rs

Chatus N

Chenanson N

Chenin B

Cinsaut N - Cinsault

Clairette B

Clairette rose Rs

Clarin B

Colombard B

Cot N - Malbec

Couderc noir N

Counoise N

Couston N

Danlas B

Egiodola N

Floreal B

Gamaret

Gamay Fréaux N

Gamay N

Gamay de Bouze N

Gamay de Chaudenay N

Ganson N

Gewurztraminer Rs

Gramon N

Grenache N

Grenache blanc B

Grenache gris G

Gros Manseng B

Gros vert B

Jurançon noir N - Dame noire

Listan B - Palomino

Lival N

Lledoner pelut N

Macabeu B - Macabeo

Marsanne B

Marselan N

Mauzac rose Rs

Melon B

Merlot N

Merlot blanc B

Meunier N

Mollard N

Monarch N

Mondeuse N

Mondeuse blanche B

Monerac N

Montils B

Morrastel N - Minustellu, Graciano

Mourvaison N

Mourvèdre N - Monastrell

Mouyssaguès

Muresconu N - Morescono

Muscadelle B

Muscardin N

Muscaris B

Muscat Ottonel B - Muscat, Moscato

Muscat cendré B - Muscat, Moscato

Muscat d’Alexandrie B - Muscat, Moscato

Muscat de Hambourg N - Muscat, Moscato

Muscat à petits grains blancs B - Muscat, Moscato

Muscat à petits grains roses Rs - Muscat, Moscato

Muscat à petits grains rouges Rg - Muscat, Moscato

Müller-Thurgau B

Nielluccio N - Nielluciu

Noir Fleurien N

Négret de Banhars N

Négrette N

Oberlin noir N

Ondenc B

Orbois B

Pagadebiti B

Pascal B

Perdea B

Persan N

Petit Courbu B

Petit Manseng B

Petit Meslier B

Petit Verdot N

Picardan B - Araignan

Pineau d’Aunis N

Pinot blanc B

Pinot gris G

Pinot noir N

Piquepoul blanc B

Piquepoul gris G

Piquepoul noir N

Plant de Brunel N

Plant droit N - Espanenc

Plantet N

Portan N

Portugais bleu N

Poulsard N - Ploussard

Prior N

Prunelard N

Précoce Bousquet B

Précoce de Malingre B

Raffiat de Moncade B

Ravat blanc B

Rayon d’or B

Riesling B

Riminèse B

Rivairenc N - Aspiran noir

Rivairenc blanc B - Aspiran blanc

Rivairenc gris G - Aspiran gris

Romorantin B - Danery

Rosé du Var Rs

Roublot B

Roussanne B

Rubilande Rs

Sacy B

Saint Côme B

Saint-Macaire N

Saint-Pierre doré B

Sauvignon B - Sauvignon blanc

Sauvignon gris G - Fié gris

Savagnin blanc B

Savagnin rose Rs

Sciaccarello N

Segalin N

Seinoir N

Select B

Semebat N

Semillon B

Servanin N

Seyval B

Solaris B

Soreli B

Souvignier gris Rs

Sylvaner B

Syrah N - Shiraz

Tannat N

Tempranillo N

Terret blanc B

Terret gris G

Terret noir N

Tibouren N

Tourbat B

Tressot N

Trousseau N

Téoulier N

Ugni blanc B

Valdiguié N

Valérien B

Varousset N

Velteliner rouge précoce Rs

Verdesse B

Vermentino B - Rolle

Vidoc N

Villard blanc B

Villard noir N

Viognier B

Voltis B

8. Opis povezanosti

Posebnost zemljopisnog područja i proizvoda

Ardèche, departman na jugoistoku Francuske, koji odgovara nekadašnjoj regiji Vivarais, ima vrlo raznovrsne značajke kao što o tome svjedoči razlika u visini od sutoka rijeke Rhône i rijeke Ardèche (40 m nadmorske visine) na jugoistoku departmana do vrha planine Mont Mézenc na 1 754 m (u središnjem zapadnom dijelu). Njegovu prirodnu granicu na istoku čini dolina rijeke Rhône, koja se proteže na 140 km, a na zapadu visoravan Središnjeg masiva.

Kroz povijest su se u tim vinogradima proizvodila vina čiji su prepoznatljivost i ugled davno utvrđeni. Vinogradarstvo u departmanu Ardèche zajedno s turizmom čini strukturni element gospodarskog razvoja tog područja. Vinogradarstvo je glavna poljoprivredna grana u departmanu, dok su vinogradi, koji su uglavnom smješteni u središnjem južnom dijelu departmana Ardèche, treći u regiji Rhône Alpes po svojoj važnosti. Valja napomenuti da je na planini Cévennes u departmanu Ardèche 1990-ih otkrivena autohtona sorta chatus N, čiji je uzgoj uništila filoksera 1880-ih. U tom je dijelu planine Cévennes ponovo pokrenut njezin uzgoj, i to srećom jer ta sorta omogućuje proizvodnju jakih vina s taninskom strukturom i izraženim obilježjima.

U crnim, ružičastim i bijelim vinima uvijek su prisutne voćne arome čiji intenzitet i prevladavajuća nota ovise o sorti i primijenjenim tehnologijama.

Cévennes: vinova se loza odlično prilagodila. Sorta gamay zasađena je na donjem južnom dijelu planine Cévennes, dok se sorte syrah, cinsault, grenache i chatus nalaze na dobro izloženim brežuljcima. U cijeloj toj poljoprivrednoj regiji, koja je smještena između 200 i 900 metara nadmorske visine, vinogradi se u velikoj mjeri nalaze na „faïsses”, odnosno terasama koje podupiru kameni nasipi, a koje poljoprivrednici brižno održavaju. To okruženje grožđu omogućuje dobre uvjete za fenološko dozrijevanje. Veoma stara tla pješčenjaka planine Cévennes, nastala erozijom stijenja iz geološkog razdoblja trijasa, kisela su, vrlo ocjedita i siromašna organskim tvarima. Zbog tih posebnosti crna vina imaju vrlo izražene voćne arome.

Bas Vivarais: vina se proizvode na suhim i pustim brežuljcima i visoravnima. Sorta grenache češće je zasađena na brežuljcima, dok sorti syrah N pogoduju bogatija tla. Na tom je području vegetacija pogođena ljetnom sušom, a nalazi se na plitkim vapnenačkim tlima koja daju slabe prinose za proizvodnju visokokvalitetnih vina od sorte Grenache. Mnoštvo kamenja omogućuje vinovoj lozi da iskoristi zagrijavanje tla u proljeće i noćno otpuštanje topline nakupljene tijekom dana. Timijan, čubar, širokolisna lavanda i lavanda ovdje rastu u izobilju. Crna vina koja se proizvode na tom području osim voćnih aroma imaju i pikantne note te izraženiju strukturu.

Coiron: trsovi su na tom području prisutni na rubu područja Bas Vivarais. S obzirom na nadmorsku visinu i temperaturne razlike, prednost se daje ranim sortama kako bi se što bolje iskoristile metode razvoja vina izraženih svojstava, među kojima su i ružičasta vina. To je područje prava bazaltna „podloga”, enklava Središnjeg masiva na sredozemnom području. Bazalt, koji je vrlo bogat elementima u tragovima i silicijem, crnim vinima daje voćnost i svježinu, a bijelim vinima finoću.

Dolina rijeke Rhône: Na sjeveru, na terasama i brežuljcima, čestice na kojima su zasađene plemenite sorte (merlot N, cabernet-sauvignon N, syrah N, caladoc N…) namijenjene su proizvodnji vina sa ZOZP-om. Na jugu se vinova loza nalazi na šljunkovitim brežuljcima koji su dobro izloženi suncu. U tim se nasadima mogu razvijati voćna, strukturirana i složena crna vina, dok se na blagim područjima lesa oker boje nalaze svježa i voćna bijela i ružičasta vina te voćna crna vina slatkih struktura.

Uzročna veza između posebnosti zemljopisnog područja i posebnosti proizvoda

Uzročna povezanost između zemljopisnog područja i vina ZOZP-a „Ardèche” temelji se na ugledu vina departmana Ardèche koji su stekla zahvaljujući priznatoj kvaliteti.

U departmanu Ardèche vinogradarstvo ima dobro poznatu ulogu u prostornom planiranju, pri čemu se prilagođava okolišnim ograničenjima (zauzimanje „teških” područja, izgradnja terasa ili „faïsses”…) te na taj način oblikuje krajolik. Ta pejzažna orijentacija nije neutralna jer se vinogradi prostiru preko gotovo 350 općina.

Kamenita područja, zemlja prekrivena šipražjem ili šljunkovite terase na kojima je zasađena vinova loza, zajedno s mezoklimama pod utjecajem sredozemne i kontinentalne klime, pogodni su za proizvodnju vina s voćnim aromatskim izražajem koji je karakterističan za vina ZOZP-a „Ardèche”.

Tijekom proteklih desetljeća vinogradi departmana Ardèche znatno su se razvili, a taj je razvoj obilježila promjena sorti krajem 1970-ih.

Istodobno je došlo do modernizacije alata za proizvodnju vina (1980.) u privatnim vinskim podrumima i u zadružnim vinarijama.

Dinamičnost tog sektora temelji se na radu brojnih subjekata: 12 zadružnih vinarija (udružene u uniji vinogradara „Union des Vignerons des Coteaux de l’Ardèche”), četiri nezavisne zadružne vinarije i 60 privatnih vinskih podruma za otprilike 7 500 ha vinove loze.

Ugled tih vina razvio se na lokalnoj razini zahvaljujući snažnoj turističkoj privlačnosti regije „Gorges de l’Ardèche” i općenito departmana Ardèche, kao i razvoju prodaje u vinskim podrumima te na tržnicama i lokalnim manifestacijama (tržnica u Ruomsu, sajam vina u Serrièresu…). Turisti se među stotinjak prirodnih i kulturnih turističkih znamenitosti mogu zaputiti na trag vinogradarskog i vinskog bogatstva vinograda Ardèche. Regija Ardèche privlači turiste svojim krajolikom i aktivnostima kojima se mogu baviti na otvorenom. Zahvaljujući njihovu ugledu, Agencija za razvoj turizma (Atout France) označila je vinograde Ardèche oznakom „Vignobles et Découvertes” („Vinogradi i otkrića”) i time priznala njihovo bogatstvo u području enoturizma.

Zahvaljujući kvaliteti vina ZOZP „Ardèche” priznat je i na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Naime, vina departmana Ardèche od 1970. sudjeluju na Općem poljoprivrednom natjecanju u Parizu (Concours Général Agricole de Paris) () i osvajaju brojne nagrade. Osim toga, na njih se često upućuje u poznatim vodičima kao što je vodič za vina Hachette. Usto se ističu na međunarodnim natjecanjima kao što je Međunarodno natjecanje vina (Concours International des vins) () u Lyonu.

Zahvaljujući ugledu svojih vina Ardèche je danas prvi departman u regiji Rhône-Alpes u kojem se proizvode vina sa ZOZP-om, od kojih se 350 000 hl stavlja na tržište, od čega 20 % za izvoz, zbog čega je ta vina moguće pronaći u više od 20 zemalja (osobito u SAD-u, Velikoj Britaniji…).

9. Osnovni dodatni uvjeti

Označivanje

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Ardèche” može se dopuniti nazivom jedne ili više sorti grožđa i izrazom „primeur” ili „nouveau”.

Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla „Ardèche” može se dopuniti nazivom manje zemljopisne jedinice „Coteaux de l’Ardèche”.

Ako se oznaka „Indication géographique protégée” („zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla”) zamjenjuje tradicionalnom oznakom „Vin de pays” („regionalno vino”), na etiketi se nalazi logotip ZOZP-a Europske unije.

Područje u neposrednoj blizini

Pravni okvir:

Nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje u pogledu proizvodnje na određenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Područje u neposrednoj blizini utvrđeno odstupanjem za proizvodnju i razvoj vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla „Ardèche” čine područja sljedećih općina u skladu sa službenim zemljopisnim šifrarnikom iz travnja 2019.:

Departman Drôme (26): 75 općina

—

Albon, Allan, Ambonil, Ancône, Andancette, Anneyron, La Bâtie-Rolland, Beaumont-lès-Valence, Beaumont-Monteux, Beausemblant, Beauvallon, Bonlieu-sur-Roubion, Bourg-lès-Valence, Chanos-Curson, Chantemerle-les-Blés, Charols, Châteauneuf-de-Galaure, Châteauneuf-du-Rhône, Claveyson, Cléon-d’Andran, Cliousclat, Condillac, La Coucourde, Crozes-Hermitage, Donzère, Érôme, Espeluche, Étoile-sur-Rhône, Fay-le-Clos, La Garde-Adhémar, Gervans, Les Granges-Gontardes, Granges-les-Beaumont, Larnage, La Laupie, Laveyron, Livron-sur-Drôme, Loriol-sur-Drôme, Malataverne, Manas, Marsanne, Mercurol-Veaunes, Mirmande, Montboucher-sur-Jabron, Montéléger, Montélimar, La Motte-de-Galaure, Mureils, Pierrelatte, Ponsas, Pont-de-l’Isère, Portes-en-Valdaine, Portes-lès-Valence, Puygiron, Ratières, La Roche-de-Glun, Rochefort-en-Valdaine, Roynac, Saint-Avit, Saint-Barthélemy-de-Vals, Saint-Gervais-sur-Roubion, Saint-Marcel-lès-Sauzet, Saint-Marcel-lès-Valence, Saint-Martin-d’Août, Saint-Rambert-d’Albon, Saint-Uze, Saint-Vallier, Saulce-sur-Rhône, Sauzet, Savasse, Serves-sur-Rhône, Tain-l’Hermitage, La Touche, Les Tourrettes i Valence.

Departman Isère (38): 21 općina

—

Agnin, Anjou, Assieu, Auberives-sur-Varèze, Bougé-Chambalud, Chanas, La Chapelle-de-Surieu, Cheyssieu, Clonas-sur-Varèze, Le Péage-de-Roussillon, Roussillon, Sablons, Saint-Alban-du-Rhône, Saint-Clair-du-Rhône, Saint-Maurice-l’Exil, Saint-Prim, Saint-Romain-de-Surieu, Salaise-sur-Sanne, Sonnay, Vernioz i Ville-sous-Anjou.

Departman Gard (30): 44 općina

—

Aiguèze, Allègre-les-Fumades, Aujac, Bessèges, Bonnevaux, Bordezac, Bouquet, Carsan, Chambon, Chamborigaud, Concoules, Cornillon, Courry, Gagnières, Génolhac, Goudargues, Les Mages, Malons-et-Elze, Le Martinet, Méjannes-le-Clap, Meyrannes, Molières-sur-Cèze, Navacelles, Peyremale, Pont-Saint-Esprit, Ponteils-et-Brésis, Portes, Potelières, Robiac-Rochessadoule, Saint-Alexandre, Saint-Ambroix, Saint-Brès, Saint-Christol-de-Rodières, Saint-Florent-sur-Auzonnet, Saint-Jean-de-Valériscle, Saint-Julien-de-Cassagnas, Saint-Julien-de-Peyrolas, Saint-Laurent-de-Carnols, Saint-Paulet-de-Caisson, Saint-Victor-de-Malcap, Salazac, Sénéchas, Tharaux i La Vernarède.

Departman Loire (42): 22 općina

—	Bessey, Bourg-Argental, Burdignes, La Chapelle-Villars, Chavanay, Chuyer, Colombier, Graix, Lupé, Maclas, Malleval, Pélussin, Roisey, Saint-Appolinard, Saint-Julien-Molin-Molette, Saint-Michel-sur-Rhône, Saint-Pierre-de-Boeuf, Saint-Sauveur-en-Rue, Thélis-la-Combe, Véranne, Vérin i La Versanne.

Departman Haute-Loire (43): 41 općina

—

Alleyrac, Arlempdes, Barges, Chadron, Le Chambon-sur-Lignon, Champclause, Chaudeyrolles, Chenereilles, Dunières, Les Estables, Fay-sur-Lignon, Freycenet-la-Cuche, Freycenet-la-Tour, Goudet, Lafarre, Landos, Laussonne, Le Mas-de-Tence, Mazet-Saint-Voy, Le Monastier-sur-Gazeille, Montfaucon-en-Velay, Montregard, Moudeyres, Pradelles, Présailles, Raucoules, Rauret, Riotord, Saint-Arcons-de-Barges, Saint-Bonnet-le-Froid, Saint-Étienne-du-Vigan, Saint-Front, Saint-Haon, Saint-Jeures, Saint-Julien-Molhesabate, Saint-Martin-de-Fugères, Saint-Paul-de-Tartas, Salettes, Tence, Les Vastres i Vielprat.

Departman Lozère (48): 15 općina

—	Altier, Auroux, La Bastide-Puylaurent, Chastanier, Cheylard-l’Évêque, Langogne, Luc, Naussac-Fontanes, Pied-de-Borne, Pourcharesses, Prévenchères, Rocles, Saint-André-Capcèze, Saint-Flour-de-Mercoire i Villefort.

Departman Vaucluse (84): 7 općina

—	Bollène, Lagarde-Paréol, Lamotte-du-Rhône, Lapalud, Mondragon, Mornas i Sainte-Cécile-les-Vignes.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

http://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-606d5181-139d-4c39-b7c0-ae4daaf8de55

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

19.7.2021

Službeni list Europske unije

C 288/31

Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2021/C 288/07)

Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1)

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„BARDOLINO”

PDO-IT-A0436-AM03

Datum obavijesti: 26. travnja 2021..

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Naziv i vina

OPIS:

(a)	Sada postoje potpodručja pod nazivom „Montebaldo”, „La Rocca” i „Sommacampagna”. Pravila za ta potpodručja utvrđena su u Prilogu 1. koji se nalazi na kraju specifikacije proizvoda i čini njegov sastavni dio.

RAZLOZI:

(a)

Ovom se izmjenom tradicionalni proizvod – svakodnevna lagana crna vina koja se poslužuju rashlađena i uglavnom su namijenjena lokalnom tržištu i srednjoj Europi – dopunjava trima posebnim povijesnim potpodručjima u kojima je moguća proizvodnja vina koja se odlikuju s više elegancije, finoće i dugotrajnosti, istodobno zadržavajući stilske elemente tipične za „Bardolino”, koji je „kontroliranu oznaku izvornosti” (denominazione di origine controllata ili DOC) prvi put dobio 1968. Cilj je odmaknuti se od pristupa koji se primijenjuje u trenutačnoj specifikaciju proizvoda u kojoj se ne radi nikakva diferencijacija. Time se omogućuje stvaranje ugleda vinâ koja bolje izražavaju obilježja lokalnog identiteta i koja mogu dulje stajati. To se može postići potpunim iskorištavanjem kvaliteta po kojima su vina navedenih triju potpodručja bila poznata kroz povijest, čime se otvara pristup novim ciljnim tržištima na kojima postoji interes za crna vina koja označavaju više elegancije i dugotrajnosti, a time i omogućuju veću maržu na cijene.

U specifikaciji proizvoda: ova izmjena utječe na članak 1. i Prilog 1.

U jedinstvenom dokumentu: ova se izmjena sastoji od dodavanja upućivanja na potpodručja u odjeljcima Opis vina, Postupci proizvodnje vina i Povezanost sa zemljopisnim područjem.

2. Mješavina sorti

OPIS:

(a)	Udio grožđa sorte Corvina u mješavini sorti sada je ograničen na 95 % umjesto na 80 %, a udio grožđa sorte Rondinella sada mora biti najmanje 5 % umjesto 10 %.

RAZLOZI:

(a)

Povećanjem gornje granice grožđa sorte Corvina na 95 % omogućuje se bolja iskoristivost te sorte u područjima koja su naročito pogodna za njezin uzgoj. To se posebno odnosi na potpodručja: rezultati studije kartiranja terroira pokazuju da u prosjeku, zahvaljujući prilagodljivosti sorte Corvina, upravo ona daje najbolji standard kvalitete uz potpuno očuvanje prepoznatljivih obilježja tog vina.

Predloženom izmjenom koja se, kao što je prethodno navedeno, uvodi u svrhu poboljšanja kvalitete terroira obuhvaćenog oznakom „Bardolino” nastoji se postići da, ako za to postoje uvjeti i u skladu sa smjernicama iz studije kartiranja terroira, vino „Bardolino” bude mješavina dviju autohtonih sorti – sorte Corvina (Corvinone) i Rondinella. Druga je mogućnost da se, ako je to nužno i preporučljivo s obzirom na okolnosti, a svakako i kako bi došla do izražaja tipična obilježja terroira, u skladu s tradicionalnom praksom na tom području ta mješavina dopuni vrlo širokim rasponom sorti.

Kako bi udio sorte Corvina iznosio do 95 % mješavine, najmanji potrebni udio sorte Rondinella mora se smanjiti na 5 %.

U specifikaciji proizvoda: ova izmjena utječe na članak 2.

3. Područje uzgoja

OPIS:

Utvrđena su područja uzgoja grožđa koje se upotrebljava za proizvodnju vina potpodručja „Montebaldo”, „La Rocca” i „Sommacampagna”.

RAZLOZI:

Na temelju rezultata studije kartiranja terroira, administrativne granice svakog od triju potpodručja, odnosno „Montebaldo”, „La Rocca” i „Sommacampagna”, utvrđene su na temelju povijesnih i agronomskih čimbenika.

U specifikaciji proizvoda: ova izmjena utječe na članak 1. i Prilog 1.

4. Pravila za uzgoj vinove loze

OPIS:

(a)	Revidirana su pravila o sustavima za uzgoj vinove loze.

(b)	Prinos po hektaru smanjen je na 12 tona.

(c)

Dodana su četiri stavka u kojima se navodi da, ako to zatraži udruga za zaštitu te nakon savjetovanja s trgovinskim organizacijama, regionalna tijela mogu: donositi odluke o tome kamo se grožđe treba poslati, za što se može upotrebljavati i koja je najveća količina grožđa po hektaru koja se može upotrijebiti; smanjiti dopušteni prinos grožđa i stopu ekstrakcije vina; i povećati najveći višak prinosa po hektaru koji se može izdvojiti za buduću uporabu za do 20 %.

RAZLOZI:

(a)

Ovom se izmjenom dopušta uporaba sustava brajdi na sjenicama (pergola) s nagnutim krovom uz uporabu jednostranog sustava brajdi na sjenicama poznatog pod nazivom pergoletta. S pomoću tog sustava uzgoja vinove loze, tipičnog za područje jezera Garda, zahvaljujući tlu i klimi na tom području može se dobiti visokokvalitetno grožđe, pa čak i postići dozrijevanje, u granicama specifikacije proizvoda.

(b)

Tijekom posljednjih pet godina, udruga za zaštitu vina „Bardolino” DOC provodi politike uređenja tržišta kako bi se stabilizirale cijene i spriječio njihov pad. Nakon što su se nadležna tijela regije Veneto savjetovala s trgovinskim organizacijama tijekom njihovih priprema za donošenje mjera kojima se ograničavaju prinosi za „Bardolino” DOC za berbu 2016., što je peta godina zaredom da su takve mjere poduzete, te su organizacije izričito pozvale udrugu za zaštitu vina „Bardolino” da poduzme prikladnije mjere, primjerice u obliku izmjene specifikacije proizvoda. To savjetovanje s trgovinskim organizacijama navedeno je u Odluci o donošenju tih mjera koju su 8. rujna 2016. donijela tijela regije Veneto.

Stoga se ovim prijedlogom o smanjenju ograničenja prinosa po hektaru s 13 na 12 tona ispunjavaju zahtjevi industrije, trgovinskih organizacija u tom sektoru i nadležnih tijela regije Veneto.

Potrebno je smanjiti prinos po hektaru kako bi se povećale gospodarska vrijednost i kvaliteta predložene tim nazivom vina. U svakom slučaju, tom se izmjenom proizvodnja samo usklađuje s načinom upravljanja vinogradima, pri čemu je stari sustav sadnje u potpunosti zamijenjen uporabom redova. Analiza pokazuje da je količina vina koje se puni u boce u posljednjih pet godina ostala više ili manje stabilna i da tržište može apsorbirati samo dio proizvedenog vina, što znači da se samo mali postotak vina prodaje po cijenama kojima proizvođači vina mogu vratiti dobit i pridonijeti izgradnji ugleda kvalitete tih vina na nacionalnom i međunarodnom tržištu. Industrija se stoga odlučila za opće smanjenje količine vina koje ispunjava uvjete za nošenje naziva „Bardolino” DOC.

(c)	Tekst sada uključuje niz pravila za uzgoj vinove loze koja se primjenjuju pod određenim posebnim uvjetima. U specifikaciji proizvoda: ova izmjena utječe na članak 4. U jedinstvenom dokumentu: ova se izmjena odnosi na naslov Najveći prinosi u odjeljku Enološki postupci.

5. Pravila za proizvodnju vina

OPIS:

(a)	Pjenušava vina („Bardolino”Chiaretto Spumante) više nisu ograničena na kategorije brut, vrlo suhe i suhe predviđene za tu vrstu proizvoda.

(b)	Revidirano je područje u kojem se mora provoditi prerada osnovnog vina u pjenušavo vino (kako bi se proizveo „Bardolino”Chiaretto Spumante).

(c)	Kako bi vino moglo dobiti naziv „Bardolino”Novello, uvjet za karbonsku maceraciju povećan je s 85 % na 100 % grožđa.

(d)	Sada je dopušteno miješanje berbi uz ograničenje na vina nastala dvije godine neposredno prije i godinu dana neposredno nakon berbe pod kojom se vino mora certificirati.

(e)	U specifikaciji proizvoda sada se navodi da se vina „Bardolino” i „Bardolino”Classico mogu staviti na tržište od 15. siječnja godine tijekom koje je ubrano grožđe upotrijebljeno za njegovu proizvodnju.

(f)

Dodana su tri stavka u kojima se navodi da na zahtjev udruge za zaštitu i nakon savjetovanja s trgovinskim organizacijama regionalna tijela mogu: odrediti gornju granicu za količinu vina koja se može certificirati, a koja je niža od granične vrijednosti utvrđene u specifikaciji proizvoda, što znači da se svaki mošt i vino dobiveni od viška grožđa moraju držati u razlivenom stanju i mogu biti certificirani ako to zatraži udruga za zaštitu.

RAZLOZI:

(a)

Ovom se izmjenom omogućava proizvodnja vina „Bardolino”Chiaretto Spumante u bilo kojoj zakonski dopuštenoj kategoriji pjenušavih vina osim slatkih vina, što znači da će proizvođači moći zadovoljiti potražnju za različitim vrstama proizvoda.

Budući da je „Bardolino”Chiaretto Spumante pjenušavo ružičasto vino koje karakteriziraju svojstva delikatnosti, različite berbe mogu biti prikladnije za različite kategorije pjenušavog vina.

(b)	Proces prerade osnovnog vina u pjenušavo vino sada se može provoditi bilo gdje u regiji Veneto te u provincijama Mantova, Brescia i Trento.

(c)

„Bardolino”Novello prvo je talijansko vino novello (vino nouveau) koje je dobilo status kontrolirane oznake izvornosti (1987.). Proizvođači vina na tom području vino proizvode isključivo primjenom karbonske maceracije. Postotak karbonske maceracije potreban da bi vino postalo „Bardolino”Novello povećan je radi poboljšanja kvalitete.

(d)

Ograničavanjem vina koja se mogu upotrebljavati u miješanju berbi na vina nastala dvije godine neposredno prije i godinu dana neposredno nakon stavljanja berbe na tržište osigurava se da vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Bardolino” uvijek budu svježa i pitka, po čemu „Bardolino” i jest tradicionalno poznat.

(e)	Uvođenje pravila da se vina „Bardolino” i „Bardolino”Classico ne mogu stavljati na tržište prije 15. siječnja potaknuto je željom za poboljšanjem kvalitete i tržišnih vrijednosti.

(f)	Riječ je o prilagodbi zakonodavstvu. U specifikaciji proizvoda: ova izmjena utječe na članak 5. U jedinstvenom dokumentu: ova se izmjena odnosi na naslov Posebni enološki postupci u odjeljku Enološki postupci.

6. Obilježja potrošnje

OPIS:

(a)	Opis boje vina „Bardolino”Chiaretto i „ Bardolino”Chiaretto Classico promijenjen je u „svjetloružičasta koja naginje prema narančastoj”.

(b)	Opis pjene vina „Bardolino”Chiaretto Spumante promijenjen je u „fina i postojana”.

(c)	Opis boje vina „Bardolino”Chiaretto Spumante promijenjen je u „svjetloružičasta koja naginje prema narančastoj”.

(d)	Opis mirisa vina „Bardolino”Chiaretto Spumante promijenjen je u „mirisan i voćni kada se upotrebljava metoda proizvodnje pjenušavog vina u spremnicima; fini buke fermentacije u boci kada se upotrebljava tradicionalna metoda”.

(e)	Opis okusa vina „Bardolino”Chiaretto Spumante promijenjen je u „od zero dosage do demi-sec, svjež, punog okusa, dugotrajan”.

RAZLOZI:

(a)	Ova je promjena provedena kako bi se ispravno opisala boja vina „Bardolino”Chiaretto.

(b)	Ova je promjena provedena kako bi se ispravno opisala ključna obilježja pjene.

(c)	Ova je promjena provedena kako bi se ispravno opisala boja vina „Bardolino”Chiaretto Spumante.

(d)	Ova je promjena provedena kako bi se ispravno opisao miris vina „Bardolino”Chiaretto Spumante za svaku metodu proizvodnje vina.

(e)	Ova je promjena provedena kako bi se ispravno opisao okus vina „Bardolino”Chiaretto Spumante u odnosu na udio šećera. U specifikaciji proizvoda: ova izmjena utječe na članak 6. U jedinstvenom dokumentu: ova se izmjena odnosi na odjeljak Opis vina.

7. Označivanje, nazivanje i prezentiranje

OPIS:

(a)	Naziv „Chiaretto di Bardolino” sada se može upotrebljavati na etiketama za vrstu Chiaretto.

RAZLOZI:

Tradicionalno se naziv „Chiaretto di Bardolino” u razgovornom jeziku upotrebljavao na lokalnom području putem izravne asonance s povijesnim nazivom „Chiaretto del Garda” koji se na tom području upotrebljavao čak i prije nego što su različita vina područja jezera Garda bila priznata kao oznake izvornosti. S vremenom, a posebno u posljednjih pet godina „Chiaretto di Bardolino” postupno se počeo sve više upotrebljavati kao opisni naziv za „Bardolino”Chiaretto u Italiji i u inozemstvu. Uporaba tog naziva sada je toliko raširena kako u tisku tako i među kupcima, restoranima i glavnim maloprodajnim trgovcima, da je na popisima distributera, restorana i glavnih maloprodajnih trgovaca, u najistaknutijim industrijskim vodičima te u specijaliziranim tiskanim medijima i glavnim tiskanim medijima gotovo zamijenila naziv „Bardolino”Chiaretto, što znači da ga sada u razgovornom jeziku upotrebljava velik broj potrošača. To znači da sada postoji velika nepovezanost između teksta koji se mora upotrebljavati na etiketama za vinske boce („Bardolino” DOC Chiaretto ) i naziva koji se počeo upotrebljavati, koji se ustalio i koji je u širokoj uporabi na tržištu i u tisku („Chiaretto di Bardolino”), što bi moglo ozbiljno utjecati na komercijalne i tržišne mogućnosti koje su dostupne njegovim proizvođačima. Stoga se ovom izmjenom traži da se opis proizvoda koji industrija isporučuje uskladi s onim što se događa na strani potražnje.

U specifikaciji proizvoda: ova izmjena utječe na članak 7.

8. Pakiranje

OPIS:

(a)	Sve izmjene zakonodavstva o pakiranju vina sada se donose automatski.

Razlozi:

(a)

Većina vina „Bardolino” DOC poznata je po svojoj svježini i namijenjena je ponajprije prodaji i konzumaciji u roku od jedne godine. Stoga je nužno, kako bi proizvođači mogli odmah odgovoriti na potražnju i natjecati se na međunarodnoj razini, da im se dopusti prihvaćanje nove tehnologije čim to zakon omogući. Stoga je izričita želja proizvođačâ da se za tu oznaku automatski donesu svi novi zakoni koji se odnose na pakiranje vina. To se posebno odnosi na uporabu pakiranja u obliku vrećice u kutiji: međunarodna potražnja za ružičastim vinima u kutijama sa statusom oznake izvornosti neprestano se i brzo povećava, no zakonom se trenutačno ne dopušta uporaba tog oblika pakiranja za vrstu Chiaretto. Time se „Bardolino” DOC stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na najveće strane konkurente. Ako se stoga pravila o uporabi pakiranja u obliku vrećice u kutiji ublaže, kao što je i očekivano te se time uporaba tog pakiranja proširi i na vrstu Chiaretto, proizvođači žele biti u mogućnosti odmah reagirati na takvu promjenu.

U specifikaciji proizvoda: ova izmjena utječe na članak 8.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. naziv proizvoda

Bardolino

2. vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3. kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

Pjenušavo vino

Kvalitetno pjenušavo vino

4. Opis vina

1. „Bardolino”

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

—	Boja: rubin-crvena koja naginje prema boji trešnje, a dozrijevanjem može prijeći u boju crvenog nara

—	Miris: karakterističan, vinozan

—	Okus: izrazito suh, punog okusa, skladan

—	Najveća ukupna alkoholna jakost: volumna jakost 10,50 %

—	Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 17,0 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

OPĆA ANALITIČKA SVOJSTVA

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja ukupna kiselost:

4,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

—

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

—

2. „Bardolino” Classico

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

—	Boja: rubin-crvena koja naginje prema boji trešnje, a dozrijevanjem može prijeći u boju crvenog nara

—	Miris: karakterističan, vinozan

—	Okus: izrazito suh, punog okusa, skladan

—	Najveća ukupna alkoholna jakost: volumna jakost 10,50 %

—	Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 17,0 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

OPĆA ANALITIČKA SVOJSTVA

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja ukupna kiselost:

4,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

—

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

—

3. „Bardolino” Chiaretto

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

—	Boja: svjetloružičasta koja naginje prema narančastoj

—	Miris: karakterističan, voćni, nježan

—	Okus: punog okusa, skladan

—	Najveća ukupna alkoholna jakost: volumna jakost 10,50 %

—	Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 16,0 g/l

—	Neprevreli šećeri: najviše 9 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

OPĆA ANALITIČKA SVOJSTVA

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja ukupna kiselost:

5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

—

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

—

4. „Bardolino” Chiaretto Classico

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

—	Boja: svjetloružičasta koja naginje prema narančastoj

—	Miris: karakterističan, voćni, nježan

—	Okus: punog okusa, skladan

—	Najveća ukupna alkoholna jakost: volumna jakost 10,50 %

—	Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 16,0 g/l

—	Neprevreli šećeri: najviše 9 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

OPĆA ANALITIČKA SVOJSTVA

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja ukupna kiselost:

5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

—

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

—

5. „Bardolino” Chiaretto Spumante

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

—	Pjena: fina i postojana

—	Boja: svjetloružičasta koja naginje prema narančastoj

—	Miris: mirisan i voćni kada se upotrebljava metoda proizvodnje pjenušavog vina u spremnicima; fini buke fermentacije u boci kada se upotrebljava tradicionalna metoda

—	Okus: od zero dosage do demi-sec, svjež, punog okusa, dugotrajan

—	Najveća ukupna alkoholna jakost: volumna jakost 10,50 %

—	Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 17,0 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

OPĆA ANALITIČKA SVOJSTVA

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja ukupna kiselost:

5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

—

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

—

6. „Bardolino” Novello

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

—	Boja: svijetla rubin-crvena

—	Miris: karakterističan, intenzivan, voćni

—	Okus: izrazito suh, delikatan, punog okusa, pomalo trpak, svjež, ponekad s primjesom pjenušavosti

—	Najveća ukupna alkoholna jakost: volumna jakost 11,00 %

—	Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 17,0 g/l

—	Neprevreli šećeri: najviše 10,0 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

OPĆA ANALITIČKA SVOJSTVA

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja ukupna kiselost:

5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

—

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

—

7. „Bardolino” Classico Novello

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

—	Boja: svijetla rubin-crvena

—	Miris: karakterističan, intenzivan, voćni

—	Okus: izrazito suh, delikatan, punog okusa, pomalo trpak, svjež, ponekad s primjesom pjenušavosti

—	Najveća ukupna alkoholna jakost: volumna jakost 11,00 %

—	Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 17,0 g/l

—	Neprevreli šećeri: najviše 10,0 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

OPĆA ANALITIČKA SVOJSTVA

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja ukupna kiselost:

5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

—

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

—

8. „Bardolino” – potpodručje Montebaldo

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

—	Boja: svijetla rubin-crvena, sjajnog tona

—	Miris: karakterističan, s mirisom svježih bobica, začina, možda s naznakama biljnih i cvjetnih nota

—	Okus: izrazito suh, fin, punog okusa, skladan

—	Najveća ukupna alkoholna jakost: volumna jakost 11,00 %

—	Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 20,00 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

OPĆA ANALITIČKA SVOJSTVA

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja ukupna kiselost:

4,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

—

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

—

9. „Bardolino” – potpodručje La Rocca

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

—	Boja: svijetla rubin-crvena, sjajnog tona

—	Miris: karakterističan, s mirisom svježih bobica, začina, možda s naznakama biljnih i cvjetnih nota

—	Okus: izrazito suh, fin, punog okusa, skladan

—	Najveća ukupna alkoholna jakost: volumna jakost 11,00 %

—	Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 20,00 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

OPĆA ANALITIČKA SVOJSTVA

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja ukupna kiselost:

4,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

—

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

—

10. „Bardolino” – potpodručje Sommacampagna

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

—	Boja: svijetla rubin-crvena, sjajnog tona

—	Miris: karakterističan, s mirisom svježih bobica, začina, možda s naznakama biljnih i cvjetnih nota

—	Okus: izrazito suh, fin, punog okusa, skladan

—	Najveća ukupna alkoholna jakost: volumna jakost 11,00 %

—	Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 20,00 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

OPĆA ANALITIČKA SVOJSTVA

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

—

Najmanja ukupna kiselost:

4,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

—

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

—

5. Enološki postupci

5.1. Posebni enološki postupci

1. Vino novello (vino nouveau)

Posebni enološki postupci

Vino novello mora se puniti u boce do 31. prosinca godine uzgoja grožđa te se mora proizvoditi primjenom 100 %-tne karbonske maceracije.

5.2. Najveći prinosi

„Bardolino”, „Bardolino” Classico, „Bardolino” Chiaretto, „Bardolino” Chiaretto Classico, „Bardolino” Chiaretto Spumante

12 000 kilograma grožđa po hektaru

„Bardolino” Novello, „Bardolino” Classico Novello

12 000 kilograma grožđa po hektaru

„Bardolino” Montebaldo, „Bardolino” La Rocca, „Bardolino” Sommacampagna

10 000 kilograma grožđa po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Upravno područje (cijelo područje ili njegov dio) sljedećih općina uključeno je u područje na kojem se mora uzgajati grožđe koje se upotrebljava za proizvodnju vina „Bardolino” DOC: Bardolino, Garda, Lazise, Affi, Costermano, Cavaion Veronese, Torri del Benaco, Caprino Veronese, Rivoli Veronese, Pastrengo, Bussolengo, Sona, Sommacampagna, Castelnuovo del Garda, Peschiera del Garda i Valeggio sul Mincio.

Vina s potpodručja „Montebaldo” moraju se proizvoditi od grožđa koje se uzgaja na dijelu razgraničenog područja (kako je definirano u članku 3. točki (a) specifikacije proizvoda „Bardolino” DOC) koje pripada općinama Affi, Cavaion Veronese, Costermano sul Garda i Rivoli Veronese.

Vina s potpodručja „La Rocca” moraju se proizvoditi od grožđa koje se uzgaja na dijelu razgraničenog područja (kako je definirano u članku 3. točki (a) specifikacije proizvoda „Bardolino” DOC) koje pripada općinama Bardolino, Castelnuovo del Garda, Garda, Lazise, Peschiera del Garda i Torri del Benaco.

Vina s potpodručja „Sommacampagna” moraju se proizvoditi od grožđa koje se uzgaja na dijelu razgraničenog područja (kako je definirano u članku 3. točki (a) specifikacije proizvoda „Bardolino” DOC) koje pripada općinama Bussolengo, Pastrengo, Sommacampagna, Sona i Valeggio sul Mincio.

7. Glavne sorte vinove loze

Corvina (crno) – Cruina

Corvinone (crno)

Molinara (crno)

Rondinella (crno)

8. Opis povezanosti

8.1. „Bardolino” – 1. kategorija: vina

(a) Posebnost zemljopisnog područja

Prirodni čimbenici

Vina „Bardolino” proizvode se na morenama na istočnoj obali jezera Garda, što su ih nataložili ledenjaci koji su oblikovali to područje i ostavili brojne kružne formacije iznad jezerskog bazena. Područje obiluje različitim tlima, općenito dubokim i šljunkovitin, koja se brzo zagrijavaju nakon zime, što omogućuje rani razvoj pupova i stabilan napredak ciklusa rasta, što je ključno za razvoj i optimalno dozrijevanje izdanaka i grozdova, čak i u najnepovoljnijim godinama.

Područje ima mediteransku klimu s vrućim, ali ne i zagušljivim ljetima i blagim zimama. Na klimu utječu vodena masa (tj. jezero) te masiv Monte Baldo i dolina rijeke Adige na sjeveru.

Unutar tog područja uz jezero nalazi se manji dio zemljišta s posebnim obilježjima klime i okoliša u kojem je tradicija još starija. U tom se području proizvode vina Classico. Na temelju zemljopisnog položaja, tla i klime mogu se razgraničiti još tri potpodručja: zaleđe u blizini Monte Balda; područje na obali jezera Garda, koje karakterizira brdo poznato pod nazivom „La Rocca”; i brdoviti jug oko Sommacampagne.

Povijesni i ljudski čimbenici

Nalazi iz brončanog i rimskog doba, slike grozdova koje krase srednjovjekovne crkve te popratni dokumenti o prodaji vinograda i u radovima poznatih pisaca iz antičkih vremena svjedoče o dugoj, neprekinutoj tradiciji vinogradarstva i proizvodnje vina na proizvodnoj površini.

U devetnaestom se stoljeću za lokalna vina prvi put upotrebljavaju nazivi „Bardolino” (crna) i „Chiaretto” (ružičasta), a utvrđuju se i tri potpodručja: godine 1837. poljoprivredni promatrač Bernardino Angelini opisao je berbu „u okruzima Caprino, Bardolino i Villafranca”, dok je Giovanni Battista Perez u tekstu objavljenom 1900. opisao kako su „stručni ocjenjivači vina” od početka tog stoljeća odredili različite cijene za vina iz potpodručja tada poznatih kao „Valle di Caprino” ili „distretto di Montebaldo”, „distretto di Bardolino” i „Colli Morenici Meridionali” (danas poznato kao područje Sommacampagna).

Prema lokalnoj predaji formulu za vina Chiaretto razvio je 1896. na području jezera Garda venecijanski senator Pompeo Molmenti, koji je u Francuskoj naučio praviti bijelo vino od crnog grožđa. Godine 1970. Zeffiro Bocci napisao je da su „vinogradarska područja oko Verone u blizini jezera Garda uvijek davala Chiaretto del Garda profinjena okusa”.

Ljudski čimbenici

Vještina vinara koji proizvode „Bardolino” ponajprije se očituje u njihovoj sposobnosti da istaknu specifična svojstva autohtonih sorta vinove loze Corvina Veronese i Rondinella te druga posebna svojstva tog grožđa: njihove voćne i začinske kvalitete, svježinu i punoću okusa.

Za proizvodnju vina Chiaretto grožđe se bere odvojeno (rana berba) ili se pri proizvodnji ružičastih vina koristi tehnikom saignée, koja podrazumijeva proizvodnju vina nakon otakanja određene količine mošta od kojeg se prave vina „Bardolino”. U oba slučaja proizvođači moraju posebnu pozornost posvetiti očuvanju pune boje ružičastih vina, jednog od njihovih glavnih obilježja. Tehnike proizvodnje pjenušavih vina isto su tako usavršavane na tom području, što je rezultiralo vinima Spumante, čija su osnova posebna svojstva vina Chiaretto.

8.2. „Bardolino” – 1. kategorija: vina

(b) Posebnosti proizvoda

Ključna su svojstva vina „Bardolino” i „Chiaretto” svježina, miris bobica i začina, činjenica da su vrlo pitka i da se lako kombiniraju s hranom te svjež karakter oplemenjen uobičajenom slanom notom, koji su pisci opisali krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća.

„Bardolino” je crno vino sjajne rubin-crvene boje s voćnim mirisima i elegantnim začinskim notama. Na nepcu je izuzetno suho, nježno i uravnoteženo, svježe i vrlo pitko.

Vina „Chiaretto” imaju karakterističnu svjetloružičastu boju. Ostavljaju nježan miris i okus bobica i začina. Privlačna svježina njihova je dodatna prepoznatljiva značajka.

Povoljan položaj zemljišta, blagi i vjetroviti klimatski uvjeti na području jezera Garda, mala količina ljetnih oborina i razborit uzgoj vinove loze temelj su koji osigurava postizanje odgovarajuće razine zrelosti grožđa od kojeg se prave vina „Bardolino” i „Chiaretto”. Zahvajujući i povjetarcima koji pušu s jezera, na tom su području povoljne razlike između dnevnih i noćnih temperatura, što pogoduje fenolnoj zrelosti i pojavi izražajnih voćnih mirisa. Zbog strukture i kemijskog sastava tala i njihova morenskog podrijetla vina imaju karakterističnu punoću okusa i izraženu svježinu, čime se razlikuju od sličnih vina iz susjednih područja.

U okviru te opće značajke postoje i elementi specifični za određene zone koji vinima daju posebne mirise: note ljubičastog od šljunkovita, pješčana tla; note višnje u vinima s juga, gdje je ljetna klima toplija od prosjeka za to područje; i začinske note i veća kiselost tla od tala s vrha stijene koja se protežu prema grebenu Monte Baldo i dolini Adige.

8.3. „Pjenušavo vino” (4. kategorija) i „Kvalitetno pjenušavo vino” (5. kategorija)

(a) Posebnost zemljopisnog područja

Prirodni čimbenici

U okviru oznake izvornosti „Bardolino” postoji tradicija proizvodnje pjenušavih vina, posebno u kategoriji Chiaretto. Osnovna vina podvrgavaju se sekundarnoj fermentaciji tradicionalnom metodom fermentacije u boci i metodom fermentacije u spremniku. Ta pjenušava vina (Chiaretto Spumante) blisko su povezana s posebnim zemljopisnim čimbenicima proizvodnog područja te sa svježinom i punoćom okusa koju vina poprimaju zbog zemlje i klimatskih uvjeta.

Područje proizvodnje nalazi se na morenama istočno od jezera Garda, što su ih nataložili ledenjaci koji su oblikovali to područje i ostavili brojne kružne formacije iznad jezerskog bazena. Područje raspolaže nizom različitih tala koja su općenito duboka i šljunkovita te bogata mineralnim solima. Na klimu utječe velika vodena masa (tj. jezero Garda), ali i planinski masiv Monte Baldo i dolina rijeke Adige. Vruća, ali ne i zagušljiva ljeta i blage zime na tom području općenito se mogu okarakterizirati kao sredozemna klima. Ti čimbenici znače da se tla brzo zagrijavaju nakon zime, što omogućuje rani razvoj pupova i stabilan napredak ciklusa rasta.

Povijesni i ljudski čimbenici

Arheološki nalazi iz brončanog i rimskog doba, slike grozdova koje krase srednjovjekovne crkve te popratni dokumenti o prodaji vinograda i radovi poznatih pisaca iz antičkih vremena svjedoče o dugoj, neprekinutoj tradiciji vinogradarstva i proizvodnje vina na tom području.

Prema lokalnoj tradiciji formulu za vina Chiaretto razvio je 1896. na području jezera Garda senator Pompeo Molmenti, koji je u Francuskoj naučio praviti bijelo vino od crnog grožđa. Godine 1970. Zeffiro Bocci napisao je da su „vinogradarska područja oko Verone u blizini jezera Garda uvijek davala Chiaretto del Garda profinjena okusa”.

Moderna povijest vina tog područja započela je 1968. kada je „Bardolino”, uključujući pjenušavo vino Chiaretto Spumante, utvrđeno kao zaštićena oznaka izvornosti.

Ljudski čimbenici

Vještina vinara ponajprije se očituje u njihovoj sposobnosti da izvuku specifična svojstva autohtonih sorta vinove loze Corvina Veronese i Rondinella i blisku povezanost s prirodnim okruženjem. Lokalni proizvođači oslanjaju se na iskustvo kako bi utvrdili idealnu točku zrelosti za svaki proizvod koji će se proizvoditi, uključujući Chiaretto Spumante. Oni prilagođavaju postupke berbe i proizvodnje vina klimatskim promjenama i zahtjevima tržišta. Grožđe za proizvodnju vina Chiaretto, posebno Chiaretto Spumante, bere se rano.

Proizvođači izričito paze na to da ružičasta vina zadrže punoću boje, što je jedno od njihovih ključnih obilježja te osiguravaju da se mirisi šumskih bobica koje su tipične za tradicionalne sorte vinove loze istaknu u vinima zajedno s osebujnom svježinom.

8.4. „Pjenušavo vino” (4. kategorija) i „Kvalitetno pjenušavo vino” (5. kategorija)

(b) Posebnosti proizvoda

Tehnika proizvodnje ružičastih vina koja se primjenjuje za proizvodnju Chiaretta kratka je maceracija s kožom: to vinima daje karakterističnu sjajnu ružičastu boju. Pjenušava verzija (Chiaretto Spumante) proizvodi se od mošta ili vina koji ispunjavaju uvjete utvrđene u specifikaciji proizvoda, koji se zatim podvrgavaju prirodnom postupku druge fermentacije, u boci („tradicionalna metoda”) ili u spremniku (u daljnjem tekstu: metoda „Charmat”).

Miris vina Chiaretto Spumante podsjeća na profinjene mirise šumskih bobica popraćene vrlo suptilnim tragovima začina. Na nepcu je ukusan i podsjeća na crvene bobice u kombinaciji s privlačnom izraženom svježinom. Zbog lakoće, voćna okusa, začina i svježine Chiaretto Spumante lako se kombinira s tradicionalnom kuhinjom tog područja te modernim i međunarodnim jelima.

Povoljan položaj zemljišta, struktura i kemijski sastav morenskog tla, blagi i vjetroviti klimatski uvjeti na području jezera Garda, smanjena količina ljetnih oborina i razborito upravljanje vinogradima temelj su koji osigurava optimalnu razinu zrelosti grožđa koje će postati mošt i vino od kojih će se proizvoditi Chiaretto Spumante.

Raznolike strukture i kemijski sastav morenskog tla vinima daju karakterističnu punoću okusa i slanu notu te svjež, izražajan i živahan karakter, što su idealna svojstva za ta pjenušava vina koja ih razlikuju od sličnih vina iz susjednih područja. Nadalje, zahvajujući i povjetarcima, koji se pojavljuju na jezeru, na tom su području povoljne razlike između dnevnih i noćnih temperatura, što pogoduje fenolnoj zrelosti i pojavi izražajnih voćnih mirisa.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

—

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/16809

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 288

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Godište 64. 19. srpnja 2021.

Sadržaj		Stranica
	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2021/C 288/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.10303 — Astorg/Bridgepoint/Fenergo) ( 1 )	1
2021/C 288/02	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.10250 — Accor/Keys/Hotel Portfolio) ( 1 )	2

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2021/C 288/03	Tečajna lista eura — 16. srpnja 2021.	3

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1802
JPY	japanski jen	130,03
DKK	danska kruna	7,4381
GBP	funta sterlinga	0,85298
SEK	švedska kruna	10,2428
CHF	švicarski franak	1,0853
ISK	islandska kruna	145,90
NOK	norveška kruna	10,3878
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,538
HUF	mađarska forinta	359,73
PLN	poljski zlot	4,5867
RON	rumunjski novi leu	4,9285
TRY	turska lira	10,0521
AUD	australski dolar	1,5907
CAD	kanadski dolar	1,4856
HKD	hongkonški dolar	9,1684
NZD	novozelandski dolar	1,6836
SGD	singapurski dolar	1,5993
KRW	južnokorejski von	1 347,94
ZAR	južnoafrički rand	16,9840
CNY	kineski renminbi-juan	7,6373
HRK	hrvatska kuna	7,4968
IDR	indonezijska rupija	17 083,05
MYR	malezijski ringit	4,9681
PHP	filipinski pezo	59,364
RUB	ruski rubalj	87,5186
THB	tajlandski baht	38,669
BRL	brazilski real	6,0146
MXN	meksički pezo	23,4589
INR	indijska rupija	88,0310

	V. Objave
	DRUGI
	Europska komisija
2021/C 288/04	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	4
2021/C 288/05	Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	15
2021/C 288/06	Objava zahtjeva za izmjenu specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 105. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća	20
2021/C 288/07	Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33	31


	(1) Tekst značajan za EGP.